Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo
KAKO JE KAFKA UBIO METAFORU? Seminarski rad
Predmet: Opća povijest književnosti 5.1: Proza modernizma entori!a: "ina #li$odžić % &adžialić' prof.dr. Studenti!a: (amija ili)ić *ndeks br. +5,-,/,10. Odsjek: Filozofija rupa: Filozofija i komparativna književnost književnost
1
Sarajevo' novembar /,15.
#2S34#3 U ovom seminarskom radu se kroz analizu djela Preobražaj i Proces nastoji objasniti 6afkin metod pisanja' koji se sastoji u doslovnosti' a nikako u metafori. S tim u vezi je 6afkin roman povezan sa prirodom sna' koja uspostavlja jedini mo7ući odnos izme8u 6afkino7 teksta i 9itao!a.
6 ( U ; " < 4 * < ; *: etafora' tenor ' vehicle' san' jezik' životinja' 9udovi)te' preobražaj' deteritorijaliza!ija' doslovnost.
2
U=O> "a redovima koji slijede ću nastojati od7ovoriti na pitanje: 6ako je 6afka ubio metaforu? Stav da 6afka uopće jeste ubio metaforu ću dokazati na osnovu analize nje7ova dva djela: Preobražaj i Proces. "a ovom prin!ipu je kon!ipiran i sam seminarski rad' dakle najprije ću
7ovoriti o Preobražaju te se onda na osnovu dovedeni$ zaklju9aka nadovezati na Proces. *zabrala sam ba) ova djela s obzirom na povezni!u osefa 6. i re7ora Samse koju iznose . >eleuze i F. uattari u djelu Kafka. Pripovijetka @PreobražajA je animalna u svojoj su)tini' iako se u njoj ne pojavljuju životinje. "a prvi po7led bi se reklo da je poprili9no jasno kako se re7or Samsa budi jedno7 jutra kao kuka!' no ni to nije posve ta9no. 6afka za re7orevo stanje koristi poseban termin u njema9kom jeziku' ko7 je zapravo nepre!izno prevesti kao Bkuka!C. O kojoj se rije9i radi i )ta ona zapravo zna9i ću detaljnije 7ovoriti u 4azradi. Da sada ću jo) reći kako se u 6afkinoj pripovijet!i ne radi o životinji' već joj je 7lavna tema postajanje životinjom. S tim u vezi' roman ne sadrži nijednu životinju u postanku. #ko se i pojavljuje životinja u nekom od 6afkini$ romana' ona je u sporednoj ulozi. "o' >eleuze i uattari na7la)avaju pojavu poraza romana' koja nastaje ako životinja u postanku nastavi dominirati u romanu ili ako politi9ki sklopovi stvaraju životinjski materijal u romanu. Upravo se u Procesu 6afka vraća na životinju u postanku % re7ora. S obzirom na ovakvu vezu izme8u Preobražaja i Pro!esa' nadam se da ću uspjeti dati i ne)to )iru sliku 6afkino7 na9ina pisanja' da ću uspjeti predo9iti ideju 6afke kao pis!a koji pi)e u snu. Pri tom ću se voditi jednom re9eni!om koju sam pro9itala u djelu . . oetzzea' Elizabet Kostelo, Osam lekcija, a koja 7lasi: Kafka ostaje budan tokom onih praznina kad mi spavamo .1 islim da je
san vrlo po7odno okruženje za odsustvo metafore. o) preostaje da u uvodnom dijelu kažem kojom sam se literaturom koristila pri radu. Pored 6afkini$ djela Proces i Preobražaj' te spomenuti$ djela Kafka i Elizabet Kostelo, koristila sam se i: djelom Živa metafora P. 4i!oeura' zavr)nim diplomskim radom *. 6atnić Teorija metafore/metafora teorije !a osnovu studije Paula "icoeura ' djelom Prisms #$tudies in contemporar% &erman social thou'ht( autora 3$eodora E. #dorna i djelom Kafka)s *ie +ernandlun' etamorphosis of the etaphor autora Stanlea orn7olda. Od pomoći je bio i Pojmovnik suvremene i kulturne književne teorije =. 2itija. 1
oetzee' . : Elizabet Kostelo, Osam lekcija' Paideia' 2eo7rad' /,,+. Str. /G. 3
4#D4 #># 1. PREOBRAŽAJ Da po9etak razmotrimo 9uvenu prvu re9eni!u: Kada se &re'or $amsa jedno' jutra probudio iz nemirnih snova ustanovio je da se u krevetu pretvorio u 'orostasna kukca ./ >akle' narator nam
7ovori kako je biće koje je nekada bilo 9ovjek sada zapravo kuka!. *z ovo7 obja)njenja bi se zdravorazumski mo7lo zaklju9iti da se ovdje radi o metafori. Smatrajmo' za sad' da je to tako. 4ene >es!artes je životinje smatrao podre8enim ljudima zbo7 jedne klju9ne stvari: sposobnosti stvaranja jezika. "ekoliko de!enija kasnije' o$n (o!ke u svom O'ledu o ljudskom razumu pre!izira ovaj stav' 7ovoreći kako 9ovjek ima sposobnost ispu)tanja artikulisani$ zvukova' iz koji$ se kasnije' kroz pro!es utrvr8ivanja referen!ije' formiraju rije9i. #ko je kuka! metafora ' on bi morao imati sposobnost ispu)tanja artikulisani$ zvukova. "o' on tu sposobnost nema' te bismo mo7li reći da taj kuka! nije BpoputC 9ovjeka. Preobražaj u životinju je zapravo suprotnost metafore. Ovaj ar7ument možda nije pretjerano uvjerljiv. 6uka! i 9ovjek bi mo7li imati dru7e sli9nosti na osnovu koji$ bi se formirala metafora. "o' razmotrimo sada i dru7i ar7ument koji iznosi S. orn7old. On kreće u svom izla7anju od stavova #ndersa i Sokela. #nders je smatrao da je Preobražaj slu9aj metafore' dok je Sokel smatrao da se u Preobražaju radi o pro-irenoj metafori.
Ovaj Sokelov pojam obja)njava se stavom da je kuka! metafora' no da se i on @kuka!A sam tretira kao stvarna 9injeni!a. re7or se ne naziva kuk!em' već se budi kao kuka!. >akle' on na sebe ne referira kao na kuk!a @samo u imenu i jezikuA' već se budi kao kuka!' )to zna9i da je nje7ovo biće kuka!' on jeste kuka!. orn7old kreće od ova dva stava da bi izrazio svoj: Sama metafora je preobražaj. On zapravo smatra da je 6afka bio svjestan o7rani9enja fi7urativno7 jezika. Ovakvo razmi)ljanje nalazimo u 6afkinim >nevni!ima' u zapisu od H. 1/. 1G//. 7odine: etaphors are one amon' man% thin's hich make me despair of ritin'. 0ritin')s lack of independence of the orld, it)s dependence on the maid ho tends the fire, on the cat armin' itself b% the stove1 it is even dependent on the poor old human bein' armin' himself b% the stove. 2ll these are independent activities ruled b% their on las1 onl% ritin' is helpless, cannot live in itself, is a joke and a despair .3 2
6afka' Franz: Preobrazba' Ssprint' Da7reb' 1GGI. Str. 0.
3
6afka' Franz: *iaries, 454674583, 6nopf >oubleda Publis$in7 roup. 6indle
6afka vidi metaforu kao poraz pisanja' kao o9ajno priznanje zavisnosti o svijetu. >a li je nje7ov kuka! metafora? >a bismo na to od7ovorili' nastavimo sa ar7umenta!ijom. orn7old obja)njava tuma9enje metafore *. #. 4i!$ardsa' koji dijeli metafori9ki pro!es na dva momenta: • •
Tenor @rije9 koja se u metafori zamjenjuje dru7om rje9juA +ehicle @rije9 koja zamjenjuje tenorA.
>a bi vehicle mo7ao da zamijeni tenor ' potrebno je da' kada u tekstu nai8emo na vehicle' raspoznajemo na osnovu nje7a samo osobine tenora. "o' orn7old obja)njava' ako se metafora izvadi iz svo7 konteksta' tj. ako se s$vati doslovno' vehicle vi)e ne funk!ionira kao zamjena za tenor ' već kao ime. 3o ime nas upućuje na vehicle kao na apstrak!iju ili na objekat u svijetu. Ono
)to se se zapravo desi u slu9aju da je metafora s$vaćena doslovno jeste da se vehicle vidi u punini nje7ovi$ kvaliteta' a ne samo kroz kvalitete tenora. orn7old u 6afkinom slu9aju predlaže pri$vatanje kon!epta shvatanje metafore doslovno. Ono )to se desilo kada je vehicle prikazan kroz sve nje7ove kvalitete jeste preobražaj tenora. 3ako orn7old obja)njava svoj stav sa po9etka izla7anja: sama metafora je preobražaj. Ukoliko se sa preobražajem tenora ide do krajnji$ 7rani!a' vehicle od tenora napravi 9udovi)te. U pojmu 9udovi)ta se sastoji treći ar7ument koji ću iznijeti' iako je on tako8er dio orn7oldove ar7umenta!ione linije. Ovaj ar7ument sam već spomenula u Uvodu: Bkuka!C nije adekvatan prevod rije9i koju 6afka u izvornom tekstu upotrebljava' a to je rije9: Ungeziefer. Un7eziefer zna9i „nečista žiotinja nepri!"a#na za žrtoanje$ . Sto7a' nismo ba) si7urni pri 9itanju kakvo je re7or 9udovi)te % metafora je u toku' ona je proces. 3o da je metafora pro!es spominje i 6atnić u svom radu' kada kaže da je metafora zapažanje sli9nosti' )to joj daje 7la7olski karakter. *z to7a sa zaklju9uje da je metafora dinami9ko zapažanje sli9nosti. edino )to jeste si7urno u Preobražaju je to da se 9udovi)te ne uklapa u porodi!u. Odnosi u porodi!i su simboli9ki izraženi kroz jedan predmet: novine. Ovu okolnost je primijetila 6imberl Sparks. Onaj ko je u trenutnoj moći drži novine. Slika žene na re7orevom zidu je izrezana iz novina. The nespaper represents an order of efficient lan'ua'e from hich &re'or is e:cluded .+ orn7old vrlo dobro bira rije9i u ovoj re9eni!i. *z kakvo7 je jezika isklju9en re7or? Upravo iz efficient lan'ua'e' iz jezika komunika!ije' iz ono7 jezika koju uspostavlja vezu sa svijetom. =ratimo se na !itat iz 6afkini$ >nevnika koji sam orn7old' Steven: Kafka)s *ie +ernandlun' etamorphosis of the etaphor, Universit of anitoba Press' Einnipe7' 1GI,. Str. -,. 4
5
navela: metafora izražava ovisnost pisanja o svijetu. re7or je isklju9en iz svijeta' iz jezika komunika!ije' iz metafore. U Uvodu sam rekla da >eleuze i uattari u 6afkinim pripovijetkama otkrivaju tematiku postajanja životinjom' )to zna9i da te pri9e zapravo nemaju životinje kao svoje likove. Ovaj stav se može braniti i S!$ubi7erovim primjećivanjem 6afkino7 opisa re7ora. >akle' re7or je opisan kao kuka! koji ima nepomi9nu 7lavu' a kuk!i zapravo imaju vrlo fleksibilne 7lave' mno7o o9iju na njima i tako dalje' sve )to im je potrebno za uspje)nu orijenta!iju. 3ako8er' postoji' 9ini mi se' namjerna nedosljednost u Preobražaju: re7or je najprije vrlo velik i težak' no kasnije se u pri9i bez problema kreće po zidovima sobe. Sve nas ovo upućuje na 4i!$ardsovu teoriju o tenoru i vehicleu. Tenor u Preobražaju je 9udovi)te' no 9udovi)te koje je potpuno neodre8eno' samim imenom
@Un7ezieferA' ali i opisom koji nije dosljedan samom sebi i biću koje opisuje. 4ekla sam da je' u slu9aju preobrazbe tenora, vehicle taj koji od tenora pravi 9udovi)te i da se upravo u tom slu9aju ne radi o metafori' već o preobrazbi metafore @tj. vraćam se opet na orn7oldov ar7ument da je metafora preobrazbaA. U )ta se preobražava metafora? U eseju !otes on Kafka' #dorno 7ovori o 6afkinom
prin%ip& #os"onosti ' te 7a povezuje sa e7ze7ezom 3ore u jevrejskoj tradi!iji. =idjeli smo i da je sam oblik njema9ko7 jezika koji 6afka koristi' njema9ki sa jidi)kim ak!entom' vrlo zna9ajan za analizu Preobražaja. >eleuze i uattari 7ovore o 6afki kao pis!u manjinske književnosti upravo zbo7 jezika koji 6afka koristi i posljedi!a koje taj jezik ima na zna9enje 6afkini$ djela. Ova dvoji!a autora tako8er uvode pojam deteritorijaliza!ije kao antimimeti9ko7 postupka' kako bi objasnili 6afkino pisanje kao pisanje sa oskudnim vokabularom koji stvara beskona9an broj interpreta!ija. >eteritorijaliza!iju jezika 6afka nadokna8uje reteritorijaliza!ijom smisla. 4eteoritorijaliza!ija predstavlja mimeti9ki pro!es ispunjavanja jezika o7romnom koli9inom smisla. 6afka napu)ta smisao i zadržava nje7ov kostur. Smisao se nalazi samo u konstruk!iji linija bije7a @a ne slobodeJA koju životinja osmi)ljava tokom pri9e.
6
2. PROCES Pri9u o reteritorijaliza!iji i deteritorijaliza!iji sam zapo9ela u pret$odnom po7lavlju da bi$ iznijela jo) jedan ar7ument o 6afkinom ubistvu metafore. Ovaj put se radi o ar7umentu ko7 iznose >eleuze i uattari' a koji se ti9e pojma impresije. Ono o 9emu 6afka pri9a u Pro!esu su ljudi' stvari i do7a8aji' no nikada ne pri9a o svojim impresijama njima: C &rasp the orld; instead of e:tractin' impressions from it1 ork ith objects, characters, events, in realit% and not in impressions. Kill metaphor .5 "aravno' da bi se omo7ućio metafori9ki postupak' potrebno je imati impresiju o tenoru i vehicleu. 6od 6afke vlada nji$ova doslovnost. "i sam slikar 3itorelli nije ekspresivan u svom
slikanju: a pastelnu olovku i izvu9e njome nekoliko poteza u obrisima fi'ure, ali ona K7u i poslije to'a ostade nejasna. =To je Pravda;, re9e najzad slikar. =E, sad ve> vidim;, re9e K., =ovo je povez preko o9iju, a ovo va'a. 2li nisu li ovo na petama krila i nije li ona u trku?; =@este;, od'ovori slikar. =AapovijeBeno mi je da to tako naslikam, to su zapravo u istom licu Pravda i bo'inja pobjede.;C
>akle' kod 6afke prin!ip doslovnosti funk!ionira na na9in da osef 6. u8e u 3itorellijev atelje i prosto 7a opi)e: zidovi i tavani!a su od drveta' pored zida se nalazi krevet prekriven posteljinom razni$ boja' nasred sobe je preko slike na no7arima preba9ena ko)ulja @pri tom ta9no opi)e u kom su položaju rukaviA. *? Kta smo dobili ovim opisom? 3o je doslovan opis' služi svrsi prosto7 opisivanja doslovnosti koju 9ovjek koji je tek u)ao u neki prostor vidi. "ema metafore u tom prostoru za to7 9ovjeka. islim da su ove podvu9ene rije9i vrlo važne. Sada ću da objasnim za)to sam to7 mi)ljenja. U Uvodu sam spomenula jednu re9eni!u iz oetzeeovo7 romana Elizabet Kostelo:
Kafka ostaje budan tokom onih praznina kad mi spavamo. >a li je san metafori9an dok sanjamo? Spava9 ne tuma9i san jer mu ne zna kraj' samim tim mu ne zna smisao' a samim tim san jeste' on biva u svojoj aktuelnosti i tvori !jelovit svijet za spava9a. "e postoji spava9eva impresija o snu u trenutku dok sanja % ona se može javiti samo na javi. San se u
>eleuze i uattari: Kafka toard a minor literature' Universit of innesora Press' inneapolis' /,,0. Str. I,. 5
6
6afka' Franz: Proces' 2iblioteka >#"*' Sarajevo' /,,+. Str. 10+L105. 7
trenutku sanjanja ne može usporediti sa dru7im snovima' on ne li9i u !jelini ni na )to )to je spava9 do tad iskusio' on nije metafori9an. Opet podvla9im' san nije metafori9an u trenutku dok se sanja. 3ako8er' spe!ifi9an je po9etak sna. "iko se nikada ne sjeća po9etka' kao )to se ni osef 6. ne sjeća )ta je skrivio u Procesu' kao )to se ni 6. ne sjeća kako se zove mjesto u koje je do)ao u Aamku. Prisjetimo se )ta su rekli >eleuze i uattari: u Pro!esu su osta!i re7ora Samse' nje7a vu9e za sobom osef 6. Smjelo 7ovoreći @dakle' to nije dokazivoA' mo7la bi$ reći da je Proces re7orov san prije no )to se probudio u tijelu Un7eziefera. 4ekla sam u pret$odnom para7rafu da san tvori !jelovit svijet za spava9a. 6ada 7ovorimo o nekom snu @dakle' u refleksiji na neki sanA' taj !jeloviti svijet zovemo lo7ikom sna i poku)avamo 7a metafori9ki protuma9iti. "o' dok sanjamo' taj svijet se postavlja tako da ne znamo )ta od nje7a o9ekivati. U ovoj re9eni!i sam napravila jednu 7re)ku: u snu ne o9ekujemo' stvari se u snu de)avaju kao u neu$vatljivoj sada)njosti' i jedini na9in na koji možemo da i$ pri$vatimo je doslovno. Dapravo' !jelovito7 svijeta sna nismo svjesni dok sanjamo. Dato i sam #dorno 7ovori kako se u 6afkinim djelima treba obratiti pažnju na mutne detalje: važnija je žablja koži!a me8u (eninim prstima od samo7 Dakona. islim da detalji u snu jesu povezni!e sa javom' oni 9ine prijespomenuti Bkostur smislaC. 3ek kasnije stvari tuma9imo. 3uma9iti zna9i metafori9ki propitati' no pri tom se pojedina9na stvar u snu aso!ira sa nekom od ranije poznatom stvari i nji$ova se zna9enja ustaljuju u datom kontekstu. =ratimo se na !itat iz Elizabet Kostelo: san je praznina koju popunjavamo smislom ko7 nam nudi metafora' i to popunjavanje radimo na javi. #dorno 7ovori o 6afkinom djelu kao onom u kom je sve te)ko i udaljeno do najveće mo7uće mjere. #dorno 7ovori o prin!ipu doslovnosti: !ohere in Kafka does there 'limmer the aura of the infinite idea1 nohere does the horizon open. Each sentence is literal and each si'nifies. The to moments are not mer'ed, as the s%mbol ould have it, but %an apart and out of the ab%ss beteen them blinds the 'larin' a% of fascination.D
#dorno' 3$eodor E.: Prisms #$tudies in contemporar% &erman social thou'ht(' 3$e *3 Press ambrid7e' assa!$usets' 1G-0. Str. /+H. 7
8
6afka žudi za ale7orijom' a ne simbolizmom. Ealter 2enjamin opisuje nje7ovo djelo kao parabolu koja se ne izražava kroz ekspresiju' već kroz pori!anje. Ovo pori!anje #dorno tuma9i kao nemo7ućnost interpreta!ije Each sentence sa%s =interpret me; and none ill permit it. Dbo7 ovo7 pori!anja' 9itala! se ne može identifi!irati sa romanom i nje7ovim likom. 6afka je' prema #dornu' vjeran isklju9ivo pismu' a ne razumljivosti. Dbo7 to7a je 6. prazan skup bez imena. Uvjetno re9eno' o njemu znamo ipak ne)to vrlo intimno: nje7ov san.
"aravno' 6afkina djela se mo7u protuma9iti i kroz psi$oanalizu. "o' i sam 6afka je rekao kako bi psi$oanaliti9ko tuma9enje izazvalo tuma9enje to7 tuma9enja' i tako ad indefinitum. 4azmotrimo jo) jedan #dornov stav:
a ovaj !itat tuma9im ovako: po)to se u pri9i ne nalazi ni)ta )to ne pripada snu' 6afka nam naravno neće reći da 7lavni lik sanja. Dato je sam san isklju9en iz pri9e. Sve 7rozote predstavljene u pri9i )okiraju zbo7 svoje o9evidnosti upravo zato )to 6afka izostavlja impresiju. osef 6. ne iskazuje užas zbo7 npr. to7a )to svjedo9i s!eni kažnjavanja 9uvara bi9em. "e. On nam samo ispri9a )ta je vidio. 6ao u snu % nemo7uće je ne vidjeti o9i7ledno' nemo7uće je skrenuti 7lavu' jer skretanje 7lave mora biti uzrokovano impresijom o stvari koju vidimo'a te impresije u snu nema. Opisala sam sve ovo da bi$ dokazala i da pri9a o vrataru i seljaku @isklju9ivo 7ovorim o pri9iJA u Procesu' koja na prvi po7led ima funk!iju tuma9a' zapravo to uopće nije. Prosto re9eno' to je 9udna
pri9a neko7 9udno7 svećenika. "o' mislim da je bitno tuma9enje sami$ svećenika i osefa 6. nakon )to svećenik ispri9a pri9u. =ratar u pri9i je vrlo lo7i9ki dosljedan: Prvo mjesto 'lasi da 'a on sada ne može pustiti da uBe, a dru'o )ovaj ulaz je bio odreBen samo za tebe). Kada bi te dvije izjave protivurje9ile jedna dru'oj, ti bi bio u pravu, vratar bi obmanuo 9ovjeka. 2li protivurje9nosti izmeBu njih nema.1,
8
*bid.
9 Ibid. Str. 248. 10
6afka' Franz: Proces' 2iblioteka >#"*' Sarajevo' /,,+. Str.1G-. 9
!e mora se sve smatrati istinitim, ve> samo nužnim ' 7ovori svećenik osefu 6. ubrzo nakon ovo7
!itata. U pojavnom svijetu' na javi' ono )to je nužno je istinito. Ono )to je istinito ne mora biti nužno. U snu' nije bitno )ta je istinito. Sve je nužno. Da)to je ova pri9a dio Procesa i kako se to uklapa u moje ranije tuma9enje da sve )to 6afka napi)e jeste san' a pri tom je dato izvjesno tuma9enje ove pri9e u romanu? Po8imo od to7a da i u tuma9enju pri9e nije data impresija. U snu se ina9e mo7u pojaviti stvari o kojima je spava9 na javi razmi)ljao' ali se one uvijek pojavljuju par!ijalno ili u nekom dijelu iskrivljene @sto7a sam ranije rekla da je to samo jedna 9udna pri9aA. Dato 6. 7ovori svećeniku da ovaj zna pri9u od ranije pa ju zato tako vje)to tuma9i. 3ako8er' mislim da ovdje imamo istu 9injeni9nu situa!iju kakvu smo imali sa opisom 3itorellijevo7 ateljea. Kta osef 6. radi nakon )to je saznao za ovu pri9u i nakon )to ju je nekako protuma9io zajedno sa svećenikom? >a li ova pri9a nudi neku motiva!iju osefu 6.' da li ona ima neki daljnji efekt na radnju? "e. Sto7a je ona jo) jedan dio sna.
10
D # 6 ( U ; # 6 o7lo bi se postaviti pitanje: Uredu' 6afkini likovi sanjaju' ali za)to ne možemo da tuma9imo te nji$ove snove? Da)to tuma9enje 6afke kroz metaforu nije adekvatno tuma9enje' kako znamo da je on ubio metaforu? Prvi od7ovor na ova pitanja se sastoji u onom )to sam rekla u po7lavlju Preobražaj. Formalno 7ledajući' metafora se sastoji od tenora i vehiclea' a kod 6afke se de)ava preobrazba tenora u 9udovi)te' te se zna9enje tenora lomi pod vehicleom. Ukratko' nije rije9 o metafori. Dapravo' kako je i #dorno rekao' 6afka teži ale7oriji. Ovo spominje i 4i!oeur u Mivoj metafori: kod metafore je pojedina9na rije9 u re9eni!i metafori9na' a kod 6afke je !ijela re9eni!a metafora' tj. kod 6afke imamo slu9aj ale7orije. >ru7i od7ovor se ti9e prirode sna. Spomenula sam da se spava9 nikada ne sjeća po9etka sna. Ktavi)e' spava9 ne zna po9etak sna u trenutku kada sanja. 6afka to pokazuje u svojim romanima. >akle' ovo )to sam rekla za san se odnosi na romane' a nisam si7urna koliko se odnosi na pri9e. 6afka zapravo pokazuje kako je tuma9enje svako7 sna po7re)no' jer mu ne znamo po9etak. Smisao sna mi odre8ujemo prema nje7ovom kraju. Smisao života odre8ujemo prema nje7ovom kraju' a ne po9etku. "o' takvo tuma9enje sna nikada nije dovr)eno. 6ada bi$ i tuma9ila Pro!es metafori9ki' svećenikova pri9a bi bila poprili9no zbunjujuća i ne bi$ iz nje mo7la izvući neko !jelovito metafori9ko zna9enje. Primijetila bi$ da se ta pri9a i ne trudi da mi pruži zna9enje. 3o je ono opiranje koje spominje 2enjamin.
11
(*3<4#3U4#
•
#dorno' 3$eodor E.: Prisms #$tudies in contemporar% &erman social thou'ht( ' 3$e *3
•
Press ambrid7e' assa!$usets' 1G-0. 2iti' =ladimir: Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, ati!a $rvatska' Da7reb'
•
/,,,. oetzee' . : Elizabet Kostelo, Osam lekcija' Paideia' 2eo7rad' /,,+. orn7old' Steven: Kafka)s *ie +ernandlun' etamorphosis of the etaphor, Universit of
•
anitoba Press' Einnipe7' 1GI,. >eleuze' illes i uattari' FeliN: Kafka toard a minor literature' Universit of innesora
•
Press' inneapolis' /,,0. 6afka' Franz: Proces' 2iblioteka >#"*' Sarajevo' /,,+.
•
6afka' Franz: *iaries454674583, 6nopf >oubleda Publis$in7 roup. 6indle
•
•
6afka' Franz: Preobrazba, Ssprint' Da7reb' 1GGI. 6atnić' *nes: Teorija metafore/metafora teorije !a osnovu studije Paula "icoeura,
•
Sarajevo' /,1,. 4i!oeur' Paul: Živa metafora, rafi9ki zavod &rvatske' OOU4 *zdava9ka djelatnost'
•
Da7reb' 1G-1.
12
S#>4M# U'O(
)
R A* R A( A 1. Preobražaj
+ +
/. Pro!es I
* A K ,J U - A K .. , I T E R A T U R A ./
13
