Henrik Ibsen, Lutkina kuća (Nora) AUTOR: Norvežanin, reformator kazališta, najznačajniji dramatičar 19.st. Živio u Italiji, Njemačkoj, Danskoj. Najznačajniji norveški dramatičar. I. faza – skandinavska mitologija, povijest Brand pod utjecajem Fausta Peer Gynt II. faza – naturalistička (građanska) dramaturgija, najpopularnija djela Nora Sablasti Neprijatelj naroda Stupovi društva III. faza – simbolistička dramaturgija Divlja patka Hedda Gabler Kad se mi mrtvi probudimo -
simboličan naslov troje djece (Bob, Emmy, Erwin) tema je suvremeni život, obični ljudi (sukob postaje unutarnji) komorna drama (napetost stalno raste) i drama s tezom (želi potaknuti na razmišljanje o određenom društvenom problemu) ibsenizam – smjer nazvan po njemu društvo jako loše prihvatilo Noru
reduciran: 1. broj likova 2. sukob 3. prostor 4. dramsko vrijeme -
težište na analizi lika, a ne društva
moderne teme: 1. traganje za vlastitim identitetom 2. nemogućnost komunikacije -
suvremenost (nemogućnost komunikacije, pitanje osobnog identiteta) feminizam (trajno obilježje Ibsenovog stvaralaštva) – pravo žene na vlastiti izbor – život jedinstvo mjesta, vremena, radnje čvrsta radnja, jasna dramska kompozicija
sukob Nore i Helmera -
dijalog presudan – ostvarivanje atmosfere i simbolike pauza bitna
ANALITIČKA TEHNIKA -
pomoću retrospekcije se uvode događaji koji su se zbili prije početka radnje drame
sociološki problem - prosvjed protiv nerazumne dominacije muškaraca u društvu i braku - borba za emancipaciju žena - pokušava izreći bespoštednu kritiku društva kroz odnos pojedinca prema sebi samome
simboli 1. lutkina kuća
2. 3.
ples (tarantella) Božić (iščekivanje)
PROBLEMI - odnos muškarca i žene (vječna komedija slabosti i laži) - uzaludna želja za oslobađanjem od dosade i letargije - bunt protiv hipokrizije društva koje svoje nasilje naziva moralom - želja jedinki da žive iskreno i budu ono što jesu - pravo pojedinca na slobodan razvoj i život (osobni izbor) Nora -
na početku kao malo dijete (sakriva kandirane bademe) pomalo glupava muž se prema njoj odnosi kao prema stvari – lutkici po Krogstadovom dolasku upoznajemo njezino pravo lice (početna panika)
gđa Linde - suprotnost Nori (radnica, žrtvovala se za obitelj) Helmer - nastavak očevog pristupa - odnos prema dr.-u Ranku (prijatelji su, ali mu ide na živce) - Krogstada ne podnosi - kada gledamo početno imaju idealan brak III.5. – sukob – pravo lice njihovog braka - njezin crimen – iskrena ljubav - kada je saznao za sve traži samo formu - sukob s Helmerom je vrhunac radnje dr. Rank - zanimljiv - biološka motivacija (očeva bolest, sifilis, uzrokuje sušenje moždine) - iskreno voli Noru, ali ga ona ne prihvaća („bolje da mi to niste rekli…“) - Nora koketira s njim, povlači ga za nos SIMBOLIKA Norin ples za Božić - demonstracija Helmerove moći - ne pleše u taktu, potpuno se izdvaja iz društva - očekivala je čudo, ali se ono nije dogodilo KRAJ -
kuća od karata se srušila ona treba sazrjeti da bi se brinula o djeci
TRAJNA OSUDA MAJKE KOJA OSTAVLJA DJECU: MOŽEŠ SVE, ALI OSTAVITI DJECU NE!
