Henrik Ibsen Lutkina Kuca Nora 03

Lutkina kuća (Nora) Henr Henrik ik Ibsen

1. Bilješka o piscu Henrik Ibsen rodio

se 1828. g. u Skienu u Norveškoj,

u religioznoj građanskoj obitelji.

Smatramo ga jednim od najvažnijih dramatičara druge polovice 19 . st. Nakon raspada obitelji Ibsen se seli u Grimstadt, gdje pokazuje prve znakove sklonosti ka umjetnosti. Nakon

nedovršenog studija posvećuje posvećuje se pisanju i postaje redatelj i dramaturg Norveškog kazališta . Najveća njegova djela su: Katilina, Komedija Ljubavi, Pretendenti na prijedstolje, Brand, Perr Gynt, Stupovi društva, Lutkina kuća , Sablasti, Divlja patka, patka , Gospođa s mora .

2. Tema Položaj žene u patrijahalnom društvu te njena borba za slobodom.

3. Utjecaj djela na svjetsku svjetsku književnost i stanja u svijetu Lutkina kuća (Et dukkehjem) je dramsko djelo, u kojem je iz građanske stvarnosti iznesena tragika tjeskobe toga uskog i prigušenog života. Izašla je u vrijeme novih revolucija: kada narodi zahtjevaju nezavisnost, a kategorije radnika traže sovje mjesto pod suncem, te u prvi plan isutpa pokret za ravnopravnost žena, koji zahtijeva otkupljenje cijel polovice ljudskoga

roda od iskorišćivačke vlasti druge polovice, a ova drama, koja je zahvaljujući vrlo vještoj scenskoj konstrukcji i dalje među najprikazivanijima, podigla je oluju upravo iznošeći slučaj žene, supruge i majke koja prije svega želi biti slobodna žena. Prije svega ova drama, za ono vrijeme se smatra novom dramom u kojoj je data nepoštedna kritika društva, a u prvi plan je

www.moje-lektire.com

stavljena sloboda individuuma, odnosno prava svkog čovjeka da živi onako kako on želi i hoće. Borac za individualnost u ovoj drami je Nora, najbitniji lik, po kojoj se izvorno ime drame Lutkina kuća danas često prevodi njenim imenom. Moderan je i zbog činjenice da emocijama nabijena gluma, se prekida Norinom jednostavnom rečenicom: “M oramo sjesti i porazgovarati”, te baš tim novim tehničkim postupkom Lutkina kuća je osvojila Europu i utemeljila novu školu dramske umjetnosti. Ibesen je ovom dramom, uspješno uzrujao i

pobuniti ljude svojom tezom te pozornciu makar u zadnjem činu učiniti propovjedaonicom, stoga vrlo bitan čimbenik ove drame je dijalog, osnovni element moderne drame. Taj dijalog, koji je na početku njegova stvaranja bio izmjena apstraktnih teza i antiteza, pretvara se u duboku psihološki opravdanu analizu stanja njegovih govornika i sredine.

4. Opis likova Likovi ove drame malo se razlikuju od uobičajnih tipova romantičke drame: nevina, djetinjasta žena, upletena u strašnu zabludu; glup i neojećajan muž; vjerni prijatelj… mogli bi se dobro uklopiti u fabulu romantičke melodr ame i problemske nove drame.

4.1 Nora Nora je žena perspektivnog odvjetnika, s kojim ima troje djece. Voli svoga muža, čak mu na svoju štetu spašava život. Odrasla je u djetinjoj nježnosti, najprije oca, zatim muža, koji su je mazili kao divnu lutkicu, ali s u

je zapravo isključili iz svojih i samog njenog života. Da bi

spasila život svoga muža čini prekršaj, pa joj otpušteni činovnik banke njezina supruga prijeti da će skandaloznim otkrićem upropastiti nju i muža. Tako je krhko stvorenje odjednom na nemilosrd an

način stavljeno pred okrutnu stvarnost, tek tada svhvaća da živi u surovom,

pokvarenom svijetu u kojem je ona samo promatrač, pasivni lik koji ne može utjecati ni na što. Nakon toga otkriva da prije dužnosti prema mužu, prema svojoj djeci najprije treba ispuniti dužnost prema samoj sebi, i zato ih napušta te polazi ususret pronalaženju same sebe.


Nora ne prihvaća nikakve uvjete i mogućnost novoga ropstva prema vlastitu mužu, i radije bire slobodu uz uvjet nesigurne sutrašnjice nego primoranost na bilo kakva slobodna uzleta duha ili misli.

Ljepuškasta je, u duši odbra, a sve što joj preostaje iz ljubavi prema mužu, dariva svojoj djeci,

s kojim se kao s lutkicama igra, a ustvari je i ona sama lutkica. Ona je ukras kuće svoga muža kojemu ni na kraj pameti

nije da žena u braku ima biti nečim drugim, a ne samo ljepušnom

zabavicom.

Ne želi više biti muževa lutka, progovorila je uime ravnopravnosti i svojevrsne socijalne

pravde te svojim odlaskom dokazala pravo na izbor samostalna i slobodna puta. Činjenica da je Nora glavni lik drame, vrlo je bitna za daljnju borbu za prava žena, stoga mnogi kritičari nazviaju Noru himnom slobodi dotada zapostavljene žene, prosvjedom protiv nerazumne dominacije muškaraca u društvu i braku.

Nora je po svojoj viziji izlaska

i spasa u osnovi simpatična, a svojom na prvi pogled nebitnom

ulogom uzbudila je duhove da je Ibsen predložio i drukčiji završetak. Nora je u stvari simbol svih žena koje su za pisanja ove drame bili znatno obespravljne.

4.2 Helmer Helmer je uspješan, per spektivan odvjetnik, koji postaje direktor Dioničke

banke. Častan je i

pošten građanin, sve mora biti po pravilima i propisima, no ove osobine nisu njegovo pravo lice, ispod te maske krije se slab, neemocijonalan, psihički rastrojen čovjek kojem je bit živ ota njegov ugled.

Ne shvaća i ne želi shvatiti svoju ženicu nego na njezine poteze gleda iz sasvim drugog stajališta, te ju zato ne gleda kao svoju spasiteljicu,

već kao osobu koja mu je kompromitirala

časti i ugled u društvu .


On je odgojen po starim nazorima i ne cijeni dovoljno svoju ženu. U trenucima narušavanja

njegova ugleda iz na prvi pogled dobre osobe se preobražava u zlu i hladnu osobu, čime otkriva svoju licemjernost i gubi svoj glavni oslonac, ukras njegove kuće, najmiliju ženu koja je sve podredila njemu i njegovu životu.

4.3 Odnos Helmera i Nore Nora je imala problem u mladosti. Taj problem je bio odnos njena oca prema njoj. Sva

njegova ljubav bila je usmjerena na nju reinkarnirala ju je u nedodirljivo biće koje je bilo prezaštićeno, čak i samo od sebe. Kada je došao Helmer ona se nadala da će se situacija promijeniti , no on je samo nastavio tradiciju njena oca i dokazao kako joj kako je ona t ek povlašteni dio njega, a ništa više. „Ti si moja ljepota koja pripada meni i isključivo meni. ”

5. Mjesto radnje: Torvaldov stan

6. Vrijeme radnje Vrijeme božićnih blagdana (100 -200 prije današnje godine)

7. Kratak sadržaj Nora je djevojka odrasla u obitelji koja joj je pruzila nježnost i sigurnost. Nakon oćeve nježnosti u obitelji isto joj pruža i suprug .

Ona, međutim, u svom tom na prvi pogled

bezbrižnom i lijepom životu smatra da je samo lutka u rukama muškaraca, najprije u rukama oca, a onda u rukama supruga. Njen muž Helmer je u prošlosti obolio od teške bolesti, ali ga


putovanje na jug, točnije Itali ju spašava. Da bi došla do novca za put, uzima zelenaški zajam od Krogstaga, koji je bankovni činovnik. Nakon neugodne situacije koju je izazvalo Norino krivotvorenje potpisa na mjenici ona se ne smiruje i odlućuje napustiti muža, djecu i obitelj. Nora se

vraća kući pošto je obavila kupnju božićnih darova. Krišom jede slatkiše, jer Helmer

tvrdi da će joj oni pokvariti zube. Potrošila je nešto, a dio ostavlja po strani za vraćanje zajma Krogstadu. Božić prije bili su u teškom financijskom stanju i nisu si mogli pr iuštiti blagodati Božića, sada je Helmer dobio promaknuće u banci na mjesto direktora te si mogu priustiti božićne darove, drvce, većeru, . . Za vrijeme božićnih blagdana u posjet im dolazi gospođa Linde, stara Norina prijateljica koju nije vidjela 10

godina. Gđa Linde je ostala udovica bez djece te je došla u grad u potrazi za

poslom, a čula je da joj prijateljičin muž ima vrlo visoko mjesto u banci. Nora joj priznaje da je uzajmila novac kad joj je muž bio bolestan, a ovaj živi u uvjerenju da je to novac Norina

oca. U međuvremenu u posjet je došao i Krogstad, beskrupulozni, bezosjećajni gad, kako ga je vidjela Nora, od kojeg je pozajmila novac, koji je također i bivsa ljubav gđe Linde, no to nitko tada nije znao. Helmerov dugogodišnji prijatelj doktor

Rank, također dolazi u sobu i

njih troje vode beznaćajne razgovore. Kada u sobu dođe Helmer Nora ga moli da zaposli gospođu Linde. Stvar je riješena, jer ionako misli otpustiti Krogstada. Doktor i gospođa Linde odlaze kući . Nora je ostala sama, dolaze djeca i ona se igra s njima. Na kraju čina dolazi Krogstad i prijeti joj da će sve reći njenom mužu o mjenici i krivotvorenju potpisa ako ga Helmer otpusti. Nakon što se Helmer vratio Nora razgovara s njim, ali šef Dioničke banke je već čvrsto odlućio; Krogstad ce dobiti otkaz. Nora se priprema za maskenbal koji se sutradan treba održati, na kojem ce biti obućena u napuljsku ribaricu te plesati tarantelu. Gđa. Linde je došla pokrpati joj kostim i iskreno porazgovarati s Norom o mjenici i zajmu. Nora ponovo ostaje nasamo sa suprugom i pokušava ga nagovoriti da ne otpusti Krogstada, ali

budući da je toliko navaljivala, Helmer se naljuti i odmah posalje Krogstadu pismo da je otpušten. Nora je očajna. Dolazi dr. Rank i vodi razgovor s Norom, uglavnom o njegovoj skoroj smrti i sutrašnjem plesu, no uskoro dolaze na temu ljubavi i dr. Rank joj otvara svoje srce koje pripada samo njoj. Dolazi Krogstad i Nora moli dr. Ranka da ode do Helmera i

zadrži ga u sobi neko vrijeme. Ulazi Krogstad, te se on i Nora svađaju. On želi da se ponovno uzdigne u društvu i prijeti joj da je napisao pismo Helmeru o njenom krivotvorenju mjenice i

da će ga poslati. Nora je nemoćna i očajna. Na odlasku ubacio je pismo u sandučić, od kojeg


samo Helmer ima ključ. Nora moli gđu Linde da ode do muža i traži pismo natrag. Gđa Linde odlazi. Nora zadržava Helmera plešući s njim, tako da ne može otvoriti sandučić. Ulazi gđa. Linde. Krogstad je otputovao, ali Noru to ne zabrinjava. Ona očekuje čudo. Očekuje ljubav, razumjevanje svoga muža kada sazna istinu, požrtvovnost i povjerenje. Gđa. Linde

i Krogstad

razgovaraju o nekadašnjoj ljubavnoj vezi, oboje su sretni jer se međusobno vole, te obnavljaju staru vezu. Nora i Helmer se vraćaju s plesa, ona želi još malo ostati, ali joj on to ne dopušta. Linde govori Nori kakva je situacija i odlazi. Ostaju sami. Helmer želi voditi ljubav s njom,

ali ona ne. na Norinu sreću dolazi dr. Rank i spašava situaciju. On se divno proveo na plesu, uzeo je jednu cigaretu od Helmera i otišao. Na odlasku je ubacio dvije posjetnice sa crnim

križem preko imena čime je objavio svoju smrt. Helmer je ispraznio sandučić za poštu i otišao čitati pisma u svoju sobu. Ona namjerava otići, ali on je zaustavlja. Pročitao je pismo. On je osuđuje na sve načine, zabranjuje joj i odgoj djece; zapravo se boji samo za svoju čast, ugled i vlast. Nora je nesretna i tek onda shvaća svoj položaj u obitelji, te odlućuje napustiti djecu i muža i poći u potragu za ljepšim životom, odnosno u potragu same sebe. Prima pismo od Krogstada u kojem se nalazi

mjenica i obećanje na šutnju. Helmer je presretan i misli da je

sve završeno, ali već je prekasno Nora prvi put u osam godina braka s njim razgovara ozbiljno. Ne voli ga više. Čekala je čudo. Čitavo vrijeme nadala se čudu kao dokazu ljubavi. Helmer osta je

bez ključnog oslonca u životu, jer je Nora otišla iz njeogva života zalupivši

vratima.

8. Stil i jezik Ovo Ibsenovo djelo spada u jednu od njegovih najznačajnijih drama. Drama je podijeljena na tri čina, kao u mnogim Ibsenovim dramama tako se i u ovoj g ovori o problemima surove svakidašnjice. U ovom djelu razrađena je i danas aktualna tema, o zakinutim pravima žena. Čudno je to što je vrhunac drame u trećem, završnom činu. Likovi su vješto okarakterizirani dijalozima Imamo dvije temeljne radnjekoje se

često i isprepleću i to;pravedana, etička, koja odlučuje

tragedije Helmera i Nore, te zagonetan, slijepi i neuhvatljiv fatum koji vlada Rankovom sudbinom.


Beskrajno složene i nemilosrdne zakonitosti ostvarile su lažne institucije protiv kojih se bore Ibsenovi junaci, u ovom slučaju žene (Nora i Gđa. Linde). Ta borba zbog neprihvaćanja vrlo

često nalikuje na tragikomiku ili bitku s vjetrenjačama. Najbitniji dio ove drame je dijalog, okosnica moderne drame, čime je scena pojednostavljena te se sva radnja

smješta u četiri zida odvjetnikove kuće. Na tom mjestu padaju godinama

nošene maske, tako Nori pada mrena s očiju prividno sretne žene koja životom u samoobmanim otrovanoj sredini biva prisiljena da zalupi vrata nad lažima svog dotadašnjeg života.

Kroz cijelu dramu Ibsen pokušava izreći nepoštednu kritiku društva.

Bitan je i čimbenik da nije toliko bitan odnos pojedinca prema društvenim institucijama, koliko je bitan odnos pojedinca prema samom sebi.

Naturalistilčki elementi najviše su zastupljeni prilikom dijaloga između doktora i Nore kada doktor vrlo ružnim rečenicama opisuje truljenje, nestajanje svoga tijela. Vrlo je značajan utjecaj Ibsena na hrvatske pisce, posebice Krležu kiji usvaja za svoje scensko stvaralaštvo iskustva naturalističke dramatu rgije Ibsenova, pa i Strindbergova kova.

9. Osnovna misao Trenutak izlijeva zlih misli i namjera dovoljan je da se otvori nešto što je dugo bilo zatrpano,

prikriveno i da se odlučiš na nešto što će ti zauvijek ostati duboka rana, ali i odluka koja će te uputiti na ono što je ustvari nedostajalo tvom životu, samostalnost i stvaranje vlastite osobe, koja ima svoje ciljeve i svoje poglede na svijet, osobe koja je svakome potrebna!

10. Odabrani odlomak NORA:

“Možda. A ti ne misliš i ne govoriš kao čovjek za koga b ih se mogla vezati. Kad je prošao taj tvoj strah - ne zbog onoga što je prijetilo meni, nego zbog onoga čemu bi ti bio izvrgnut –


kad je, dakle, prošao tvoj strah i kad se više nisi imao čega bojati, za tebe je bilo: nikom ništa! Kao da se ništa nije dogodilo. Opet sam kao prije bila tvoja ševa, tvoja lutka koju ćeš

dvostruko pažljivo nositi na rukama, kad sam već tako krhka i lomna. (Ustaje. ) Torvalde, u tom trenutku puklo mi je pred očima da sam čitavih osam godina ovdje živjela s jednim stranim čovjekom i da sam s njime rodila troje djece… ta mi je misao nepodnošljiva!sama bih sebe rastrgala. “


Henrik Ibsen Lutkina Kuca Nora 03

Recommend Documents