Fon Fon 1 4 Prir Sv 1

Dragica Dujmovi}-Markusi

FON-FON 1 – 4 priru~nik za nastavnice/nastavnik nastavnice/nastavnike e hrvatsko hr vatskoga ga jezika za prvi, drugi, tre}i i ~etvrti razred gimnazije

© Sva prava pridržana. Ni jedan dio ovoga priručnika ne može biti objavljen ili pretisnut bez prethodne suglasnosti nakladnika i vlasnika autorskih prava.

Profil je član Europskog udruženja izdavača udžbenika

© Sva prava pridržana. Ni jedan dio ovoga priručnika ne može biti objavljen ili pretisnut bez prethodne suglasnosti nakladnika i vlasnika autorskih prava.

Profil je član Europskog udruženja izdavača udžbenika

Dragica Dujmovi}-Markusi

FON-FON 1 – 4 priru~nik za nastavnice/nastavnik nastavnice/nastavnike e hrvatsko hr vatskoga ga jezika za prvi, drugi, tre}i i ~etvrti razred gimnazije

PRVI SVEZAK

SADR@AJ UVOD UV OD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

7

OP]II DI OP] DIOO KONCEPCI KONCE PCIJA JA UD@BE UD@BENIK NIKA A I RADNE RADNE BILJE BILJE@NI @NICE CE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 PLANIR PLA NIRANJ ANJEE U NAST NASTA AVI HRV HRVAT ATSK SKOGA OGA JEZ JEZIKA IKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 MODELI MOD ELI OBRA OBRADBE DBE NAST NASTA AVNI VNIH H JEDINI JEDINICA CA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 PREGLE PRE GLED D NAST NASTA AVNI VNIH H METOD METODA A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

PRVII RAZR PRV RAZRED ED [TO SAD SADR@A R@AV VA UD@BEN UD@BENIK IK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 RADNA RAD NA BILJE BILJE@NI @NICA CA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 PRIMJENA JEZI^NIH SADR@AJA U NASTAVI KNJI@EVNOSTI I NASTAVI IZRA@A IZR A@AV VANJ ANJA A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 PLANIR PLA NIRANJ ANJEE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39 SVRHA, ZADA] ZADA]EE I CILJE CILJEVI VI NAST NASTAV AVEE HRV HRVATS ATSKOG KOGA A JEZIKA JEZIKA . . . . . . . . . . 42 PRIJED PRI JEDLO LOG G IZVED IZVEDBEN BENOGA OGA PRO PROGRA GRAMA MA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 POÊTN PO^ ETNA A PROVJE PROVJERA RA ZNAN ZNANJA JA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55 MODELI MOD ELI OBRA OBRADBE DBE NAST NASTA AVNI VNIH H JEDINI JEDINICA CA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 NAST NA STA AVN VNII LIST LISTI] I]II . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 RIJE[ENI RIJE[ ENI PRIMJERI PRIMJERI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107 PISANEE PROVJERE PISAN PROVJERE ZNANJA ZNANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121 RJE[ENJA RJE[E NJA ZADAT ZADATAKA AKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143 RJE[ENJA RJE[E NJA PISANIH PISANIH PROV PROVJERA JERA ZNANJA ZNANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145 RJE[ENJA RJE[E NJA ZADAT ZADATAKA AKA U RADNOJ RADNOJ BILJE@NI BILJE@NICI CI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155 DODAT DOD ATNI NI MA MATER TERIJA IJALI LI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165

DRUGI DRU GI RAZR RAZRED ED [TO SADR@A SADR@AVA VA UD@BE UD@BENIK NIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179 RADNA BILJE@N BILJE@NICA ICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186 PRIMJENA JEZI^NIH SADR@AJA U NASTAVI KNJI@EVNOSTI I NASTAVI IZRA@AV IZRA@ AVANJA ANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190 PLANIRANJE PLANI RANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 192 SVRHA, ZADA]E ZADA]E I CILJEVI CILJEVI NAST NASTAV AVEE HRVATS HRVATSKOG KOGA A JEZIKA JEZIKA . . . . . . . . . . 195 PRIJEDLO PRIJE DLOG G IZVEDBE IZVEDBENOGA NOGA PROGRAM PROGRAMA A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 199 POÊTNA POÊT NA PROVJERA PROVJERA ZNANJA ZNANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 207 MODELII OBRADBE MODEL OBRADBE NASTAV NASTAVNIH NIH JEDINIC JEDINICA A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213 NASTA NAS TAVNI VNI LISTI LISTI]I ]I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233 RIJE[ENI RIJE[ ENI PRIMJERI PRIMJERI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 255 PISANEE PROVJERE PISAN PROVJERE ZNANJA ZNANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 269 RJE[ENJA RJE[E NJA ZADAT ZADATAKA AKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 287 RJE[ENJA RJE[E NJA PISANIH PISANIH PROV PROVJERA JERA ZNANJA ZNANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 289 RJE[ENJA RJE[E NJA ZADAT ZADATAKA AKA U RADNOJ RADNOJ BILJE@NI BILJE@NICI CI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 298 DODAT DOD ATNI NI MA MATER TERIJA IJALI LI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 305

4

UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

TRE]I TRE ]I RAZR RAZRED ED [TO SADR@AVA SADR@AVA UD@BENIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . RADNA BILJE@NICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . PRIMJENA JEZI^NIH SADR@AJA U NASTAVI KNJI@EVNOSTI I NASTAVI IZRA@AVANJA IZRA@AV ANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . PLANIRANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . SVRHA, ZADA]E I CILJEVI NASTA NASTAVE VE HRVATSK HRVATSKOGA OGA JEZIKA . . . . . . . . . . PRIJEDLOG IZVEDBENOGA IZVEDBENOGA PROGRAMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . POÊTNA PROVJERA ZNANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . MODELI OBRADBE NASTAVNIH NASTAVNIH JEDINICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . NASTAV NAST AVNI NI LISTI]I LISTI]I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . RIJE[ENI PRIMJERI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . PISANE PROVJERE ZNANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . RJE[ENJA ZADATAKA ZADATAKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . RJE[ENJA PISANIH PROVJERA ZNANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . RJE[ENJA ZADATAKA ZADATAKA U RADNOJ BILJE@NICI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . DODATNI DODA TNI MAT MATERIJA ERIJALI LI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

ÊTVRTI ÊTV RTI RAZR RAZRED ED [TO SADR@AVA SADR@AVA UD@BENIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . RADNA BILJE@NICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . PRIMJENA JEZI^NIH SADR@AJA U NASTAVI KNJI@EVNOSTI I NASTAVI IZRA@AVANJA IZRA@AV ANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . PLANIRANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . SVRHA, ZADA]E I CILJEVI NASTA NASTAVE VE HRVATSK HRVATSKOGA OGA JEZIKA . . . . . . . . . . PRIJEDLOG IZVEDBENOGA IZVEDBENOGA PROGRAMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . POÊTNA PROVJERA ZNANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . MODELI OBRADBE NASTAVNIH NASTAVNIH JEDINICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . NASTAV NAST AVNI NI LISTI]I LISTI]I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . RIJE[ENI PRIMJERI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . PISANE PROVJERE ZNANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . RJE[ENJA ZADATAKA ZADATAKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . RJE[ENJA PISANIH PROVJERA ZNANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . RJE[ENJA ZADATAKA ZADATAKA U RADNOJ BILJE@NICI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . DODATNI DODA TNI MAT MATERIJA ERIJALI LI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

5

PRIRU^NIK 1 – 4

UVOD Ud`benici Fon-Fon 1, Fon-Fon 2, Fon-Fon 3 i Fon-Fon 4 objavljeni su u razdoblju od 2003. do 2005. godine. Pratili su ih radne bilje`nice i priru~nici za pojedini razred. Sluè}i se njima, nastavnici (i u~enici) slali su mi svoje prijedloge, primjedbe i sugestije. Jedan od naj~e{}e spominjanih prijedloga odnosio se na potrebu postojanja zajedni~kog priru~nika za sve razrede. Tako bi se, primjerice, pravopisne vje`be mogle provoditi u svim razredima, bez obzira na to o kojem je sadràju (propisanom programom) rije~. Pred vama je takav priru~nik, FON-FON 1-4, skupni priru~nik za prvi, drugi, tre}i i ~etvrti razred gimnazije. Me|utim, zbog objektivnih razloga (broja stranica) nije bilo mogu}e sve staviti u jednu knjigu pa se priru~nik sastoji od dvaju dijelova: • Priru~nik za prvi i drugi razred i • Priru~nik za tre}i i ~etvrti razred. U njemu se nalaze gotovo svi materijali objavljeni u prija{njim priru~nicima (Fon-Fon 1, Fon-Fon 2, Fon-Fon 3 i Fon-Fon 4). Prvobitna namjera bila je upravo takva – skupiti sve radi prakti~nosti na jednom mjestu. Me|utim, tijekom rada nametnula se potreba za dodatnim materijalima pa se u priru~niku sada nalazi dio materijala koji nije prije objavljen. Pred vama je popis tih dodataka. • Nastavni listi}i – prate gotovo svaku ud`beni~ku jedinicu, a nastavnik se njima moè koristiti za uvje`bavanje gradiva, za doma}u zada}u ili kao model za pisanu provjeru znanja. • Rije{eni primjeri – uz primjere objavljene u prethodnim priru~nicima, ovdje su dodani jo{ neki. • Po~etna pisana prov jera znanja – A i B skupina. • Pisane prov jere znanja – ovisno o pojedinom razredu, u priru~niku su tri do ~etiri pisane provjere znanja (navedene su u izvedbenom programu). • Zavr{na pisana prov jera znanja – ako nastavnik èli, na kraju {kolske godine moè provjeriti usvojenost osnovnih jezi~nih sadràja obra|ivanih tijekom nastavne godine. Priru~nik je objavljen u obliku listova da bi ga se moglo nadopunjavati novim sadràjima, primjerima i vje`bama. Uz priru~nik FON-FON 1 – 4 objavljen je i CD za nastavnike na kojem se nalazi ve}ina materijala iz priru~nika, ali u obliku koji dopu{ta intervenciju u sam tekst. Tako }e nastavnik, primjerice, mo}i mijenjati primjere ili prilago|avati provjeru znanja pojedinom razrednom odjeljenju. Nadam se da }e vam ovakav priru~nik omogu}iti jo{ kreativniju i kvalitetniju nastavu. I na kraju, {aljite i dalje svoje prijedloge i sugestije – svaka va{a primjedba bit }e mi korisna u daljnjem radu na ud`benicima i priru~niku. Zagreb, svibanj 2005.

Autorica

7

PRIRU^NIK 1 – 4

PREDGOVOR 2. IZDANJU Ud`benici Fon-Fon 1, Fon-Fon 2, Fon-Fon 3 i Fon-Fon 4 objavljeni su u razdoblju od 2003. do 2005. godine. Sluè}i se njima u nastavi i prate}i suvremenu jezi~nu literaturu, uo~ila sam potrebu njihova uskla|ivanja s promjenama nastalih tijekom posljednjih godina. U tom je razdoblju, primjerice, objavljena Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka u~ili{ta Josipa Sili}a i Ive Pranjkovi}a (Zagreb, 2005.). U ud`benicima su provedene korekcije: ispravljene su uo~ene tiskarske i materijalne pogre{ke, a neki su jezi~ni sadràji uskla|eni s pristupom u novoj gramatici. Tako se pojavila i potreba uskla|ivanja nastavni~koga priru~nika. Pred vama je drugo izdanje skupnoga priru~nika FON-FON 1 – 4. U njemu su jezi~ni sadràji uskla|eni s promjenama u ud`benicima. Zahvaljujem vam na svim sugestijama i primjedbama koje ste mi uputili tijekom proteklih godina – mnoge su od njih ugra|ene u ovaj priru~nik. Naravno da poziv ostaje i dalje otvoren – svaka va{a primjedba bit }e mi korisna u daljnjem radu na ud`benicima i priru~nicima. Zagreb, lipanj 2010.

Autorica

8

OP]I DIO • KONCEPCIJA UD@BENIKA I RADNE BILJE@NICE • PLANIRANJE U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA • MODELI OBRADBE NASTAVNIH JEDINICA • PREGLED NASTAVNIH METODA

10

OP]I DIO

PRIRU^NIK 1 – 4

KONCEPCIJA UD@BENIKA I RADNE BILJE@NICE NAÊLA PREMA KOJIMA SU UDÆBENICI KONCIPIRANI •

od poznatoga preko manje poznatoga do nepoznatoga

• od

povr{inskoga k dubinskome

Razumjeti zna~i smjestiti novu informaciju u sistem iskustva. Ivan Furlan

UÊNJE I POUÂVANJE: NASTAVA JEZIKA Jezik je sustav pa ga je kao sustav potrebno i pou~avati – dakle, u njegovoj sveukupnosti, a ne samo u pojedinim elementima. Pristup nastavi jezika u ud`benicima FON-FON 1, FON-FON 2, FON-FON 3 i FON-FON 4 temelji se na stvarnom jezi~nom iskustvu u~enika i njihovu predznanju. Stoga su ud`beni~ke jedinice organizirane na sljede}i na~in: 1. aktiviranje predznanja 2. usvajanje novih jezi~nih sadràja „korak po korak” 3. povezivanje novih jezi~nih sadràja s onim {to je ve} usvojeno te uvje`bavanje novoga. Takav je pristup jezi~nim sadràjima utemeljen na kognitivisti~kom pristupu u~enju i pou~avanju te na postavkama humanisti~kog obrazovanja*. U skladu s time, u~enik je aktivan sudionik u procesu u~enja . Jezi~ni se sadràji usvajaju u svakodnevnim situacijama pa se nastavno gradivo povezuje s u~enikovim osobnim iskustvom. Nastavno gradivo i osobno iskustvo povezuju se u istome kona~nom cilju, a u~enike se usvajanjem jezi~nih sadràja na primjerima iz svakodnevice dodatno motivira za u~enje. Na taj na~in, u skladu s odgojno-obrazovnom svrhom u~enja dru{tveno-humanisti~kih predmeta u srednjo{kolskom obrazovanju, nastava poti~e i iskustvenu razinu u~enja.

(*Prema: Renata Miljevi}-Ri|i~ki i dr. U~itelji za u~itelje, IEP, Zagreb, 2000.)

11

PRIRU^NIK 1 – 4

op}i dio

Motivacijski zadaci – jezi~ne igre Na po~etku su svake ud`beni~ke jedinice tekstovi ili zadaci ~iji je cilj pobuditi intelektualnu radoznalost u~enika. Kao jezi~ni predlo{ci u svakom su razredu navedeni tekstovi razli~itih autora primjereni u~enikovoj dobi – poticajni su, kreativni, ponekad utemeljeni na jezi~noj igri. Uporabom tekstova ovoga tipa ostvaruje se jedan od uvjeta humanisti~koga obrazovanja: stvara se ozra~je u kojemu je ugodnije u~iti. Osim toga, razgovaraju}i o uvodnim tekstovima ili zadacima, u~enici }e vi{e doznati o sebi, ali i o drugima. Usvajanje novih jezi~nih sadràja „korak po korak” Pristup nastavnim sadràjima u ovim ud`benicima slijedi komunikacijsko-stvarala~ki pristup nastavi jezika. Va`no je na prvom mjestu razlikovati bitno od nebitnoga. Stoga je naglasak prije svega na usvajanju funkcionalnih elemenata u jezi~noj komunikaciji.

Prema kognitivisti~koj teoriji, nova informacija najprije dolazi u tzv. radno ili kratkoro~no pam}enje. Kako sam naziv kaè, ona }e se tu zadràti kratko vrijeme ako ne uloìmo svjesni napor da je tu {to duè zadrìmo. U skladu s tim, u ovom ud`beniku nakon uvodnoga teksta slijedi niz primjera na kojima se novi sadràji ponavljaju. U sklopu svake ud`beni~ke jedinice nove se informacije usustavljuju u posebnom okviru. Budu}i da kratkoro~no pam}enje ima ograni~en kapacitet (5 – 7 informacija), ud`benici u skladu s tim nude na~in da se kratkoro~no pam}enje dodatno pro{iri dovo|enjem novih informacija u vezu s ve} poznatim sadràjima. Kona~ni je cilj u~enja poticanje razli~itih razina mi{ljenja. Da bi u~enici novo gradivo mogli bolje razumjeti i primijeniti, ud`benik im treba ponuditi raznovrsne zadatke. Upravo zato ovdje je ponu|eno nekoliko strategija: – za ponavljanje jezi~nih sadràja – za organiziranje jezi~nih sadràja – za povezivanje novih informacija s onim {to u~enici ve} znaju. Te se strategije ostvaruju i razli~itim zadacima na kraju svake ud`beni~ke jedinice. Oni su sastavni dio ud`beni~ke jedinice i svakako ih je potrebno uklju~iti u tijek nastavnoga sata. Ponavljanje jezi~nih sadràja Ponavljanje jezi~nih sadràja najnià je razina u~enja – u~enik pamti jezi~ne ~injenice bez ulaganja napora da ih i preradi te tako usvoji. Ipak, i ova nam je razina ponekad potrebna: primjerice, ako ne zapamtimo podjelu glasova po zvu~nosti, ne moèmo u~enike nau~iti glasovnu promjenu jedna~enja suglasnika po zvu~nosti. Ponavljanju jezi~nih sadràja sluè zadaci na kraju ud`beni~ke jedinice, a tomu mogu posluìti i zadaci u radnoj bilje`nici.

12

OP]I DIO

PRIRU^NIK 1 – 4

Organiziranje jezi~nih sadràja Ud`benik nudi gdje je god mogu}e neke od na~ine organiziranja informacija (primjerice tablice uz obradbu glasovnih promjena). Tako strukturirane informacije lak{e se pamte jer se pamti sustav kojim su ~injenice povezane. Povezivanje novih informacija s onim {to u~enici ve} znaju Ud`benik stavlja naglasak upravo na ovu strategiju. Gradivo se usustavljuje iz jedne u drugu ud`beni~ku jedinicu, a u~enik pritom povezuje usvojene jezi~ne sadràje s novim informacijama. Stoga je na kraju ud`beni~ke jedinice najvi{e takvih zadataka. Oni se vrlo ~esto povezuju s osobnim iskustvom u~enika. Tako organizirane ud`beni~ke jedinice vode osnovnom cilju nastave jezika: pou~avanju jezika kao sustava.

Umjesto zaklju~ka Pou~avanje se u ovim ud`benicima zasniva na metodi indukcije*. U~enik kao aktivni sudionik u procesu u~enja kre}e od pojedina~noga, poznatoga, jednostavnijega jezi~nog sadràja koji poti~e intelektualnu radoznalost i aktivira u~enikovo predznanje. Sredi{nji dio ~ini usvajanje novih funkcionalnih jezi~nih sadràja, ali bez suvi{nog teoretiziranja i u~enja napamet definicija ili jezi~nih paradigmi. Ud`benik nudi mnogo primjera iz svakodnevnoga ìvota na temelju kojih u~enik samostalno zaklju~uje, generalizira i usvaja gramati~ke, pravopisne i druge jezi~ne sadràje. Iz svega navedenog vidljivi su ciljevi stvarala~koga pristupa u~enju i pou~avanju: – razvijanje funkcionalne jezi~ne pismenosti – poticanje individualnosti i kreativnosti – samostalnost u radu. Na taj se na~in, osim obrazovnih jezi~nih sadràja propisanih programom, u~i i o sebi, o dru{tvu, o svijetu u kojem ~ovjek ìvi. Humanisti~ko obrazovanje djeluje motiviraju}e i na druge vrste u~enja pa se uspje{nost u~enika u usvajanju jezi~nih sadràja, kao i stvaranje pozitivne slike o sebi, na taj na~in pobolj{ava.

(*Prema: Renata Miljevi}-Ri|i~ki i dr. U~itelji za u~itelje, IEP, Zagreb, 2000.)

13

PRIRU^NIK 1 – 4

op}i dio

PLANIRANJE U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA NASTAVNI PLAN I PROGRAM Propisani nastavni plan i program za prvi, drugi, tre}i i ~etvrti razred gimnazije odre|uje: – tjedni broj nastavnih sati (4) – ciljeve i zadatke programa – sadràje programa po cjelinama i temama.

IZVEDBENI PROGRAM Nastavnik, na osnovi propisanoga nastavnog programa, izra|uje izvedbeni godi{nji program rada. Na~ela izrade izvedbenoga programa obrazloèna su u dijelu priru~nika za prvi, drugi, tre}i i ~etvrti razred gimnazije. Svaki dio slijedi tu koncepciju, uz prihva}anje odre|enih razli~itosti koje uvjetuje sadràj programa. Kreativnost svakog nastavnika najbolje moè do}i do izraàja upravo u ovom segmentu. Kombiniraju}i zahtjeve propisane programom s vlastitim sklonostima i s interesom i predznanjem u~enika, nastavnik ina~e zahtjevno gradivo moè u~initi zanimljivijim i pristupa~nijim u~enicima. Va`no je istaknuti da se u svakom planiranju polazi od ciljeva: kada smo definirali cilj, onda je mnogo jednostavnije na}i put (nastavnu metodu) kojom najfunkcionalnije dolazimo do cilja. U priru~niku se moè zamijetiti ve}i broj metoda (ili kombinacija metoda, koje bi pravilnije bilo nazvati strategijama) kojima se nastavni proces moè u~initi zanimljivijim i bliìm u~enicima. Neke od njih predstavljene su u ud`benicima prvoga, drugoga, tre}ega i ~etvrtog razreda. Primjenjuju}i te metode, nastavnik poti~e u~enike na kreativan pristup jeziku i traì od njih aktivan pristup nastavnim sadràjima. U ponu|enim prijedlozima izvedbenoga programa nastava knjièvnosti tematski je raspore|ena unutar nekoliko cjelina (npr. u drugom razredu knjièvnost predrenesanse i renesanse, barok, klasicizam, prosvjetiteljstvo, romantizam). To je, dakako, samo jedan mogu}i pristup – u praksi se pokazao djelotvornim jer se na taj na~in moglo kombinirati razli~ite tekstove i nastavu u~initi zanimljivijom.

Ako se odlu~ite za takav pristup nastavnim sadràjima, vrlo je bitno prije obradbe odre|ene teme u~enicima dati kronolo{ke tablice: sustavni pregled pojedinog razdoblja te popis autora koji u njemu stvaraju kao i njihovih najva`nijih djela. Nastava izraàvanja nije posebno navedena jer se obra|uje u sklopu sadràja nastave jezika i knjièvnosti.

14

OP]I DIO

PRIRU^NIK 1 – 4

Nastava jezika u odnosu na nastavu knjièvnosti i nastavu izraàvanja Nastavnim su programom propisana ~etiri sata nastave hrvatskoga jezika tjedno, od kojih se obi~no jedan sat predvi|a za obradbu jezi~nih sadràja. Me|utim, tu bi ~injenicu trebalo shvatiti uvjetno jer su i nastava knjièvnosti i nastava izraàvanja povezane s nastavom jezika. Stoga je u ud`beniku provedena korelacija tih nastavnih podru~ja, {to se moè i pratiti na izvedbenim programima. Na kraju se ud`beni~kih jedinica nalaze zadaci koji povezuju nastavu jezika s drugim dvama nastavnim podru~jima. U svakom su razredu navedeni neki od zadataka toga tipa.

Nastava izraàvanja Sadràji nastave izraàvanja nisu iskazani kao posebne nastavne jedinice i tako uklju~eni u prijedlog izvedbenoga programa. Svaka je ud`beni~ka jedinica nastave izraàvanja strukturirana za samostalan rad. Pritom je bitno naglasiti prakti~nu stranu toga dijela ud`benika – na jednostavan na~in u~enici mogu usvojiti osnovne zna~ajke pojedinih vrsta tekstova. Neki }e im od ovih sadràja kasnije olak{ati snalaènje u drugim tekstovima (ovo se posebice odnosi na pisanje saètka). U poglavlju o modelima nastavnih jedinica moète pro~itati napomenu kako u~enik moè samostalno raditi s ud`benikom. Te sadràje moète rabiti i u segmentima – u nastavi knjièvnosti kao motivacijske tekstove i kao provjeru znanja (primjerice pisanje prikaza), ali i kao poticaj u~enicima za kreativno izraàvanje. [kolske pisane zada}e navedene su u prijedlogu izvedbenoga programa. Planirane su i kao ponavljanje jezi~nih sadràja (pravopis i izraàvanje). U nastavi se pokazao vrlo dobrim rad u skupinama na pripremljenim tekstovima zasi}enim pogre{kama. (Na~in rada obja{njen je na 25. stranici .)

Po~etna provjera znanja Na po~etku {kolske godine moè se pisati po~etna provjera znanja. U ovom je priru~niku naveden mogu}i uzorak po~etne provjere znanja (A i B skupina).

15

PRIRU^NIK 1 – 4

op}i dio

MODELI OBRADBE NASTAVNIH JEDINICA DIDAKTI^KA ARTIKULACIJA SATA U svakom je razredu prikazano nekoliko modela obradbe nastavnih jedinica. Metode upotrijebljene u pojedinom modelu mogu se primijeniti i u obradbi drugih nastavnih jedinica (prema prikazanom modelu ili na drugi na~in). U svim su modelima navedene zada}e nastavne jedinice koja se obra|uje. Struktura svake nastavne jedinice odgovara didakti~koj artikulaciji sata: - uvodni dio – motivacijski zadatak ili zadatak prisje}anja gramati~kih sadràja - sredi{nji dio – od u~enika traì aktivan pristup tekstu ili jezi~nom sadràju, a nastavnik ih pritom vodi - zavr{ni dio – sinteza nau~enog, odnosno vje`ba i primjena novih sadràja. Uvodni je dio vrlo vaàn za daljnji tijek nastavnoga procesa, stoga mu treba posvetiti dovoljno vremena. Motivacijski zadatak (zadatak prisje}anja gramati~kih sadràja) vaàn je korak u strukturi nastavne jedinice. U~enici }e se lak{e prisjetiti obra|enih sadràja kada je motivacijski tekst neobi~an ili kada ga sami stvaraju. Nastavnik u sredi{njem dijelu nastavnoga procesa u~enika vodi postupno i ima ulogu voditelja, tj. osobe koja upu}uje, obja{njava, argumentira. Takvim se na~inom rada stvara poticajno radno okruènje, a u~enik istovremeno u~i doìvljavati nastavnika kao osobu koju moè pitati kada ne{to ne razumije, odnosno kao osobu koja ga vodi u traènju dodatnih obja{njenja. Vrlo je bitno naviknuti u~enika da se aktivno uklju~i u nastavni proces; od toga, uostalom, i polazi koncepcija ovoga ud`benika. Ud`benik nije pisan za predava~ki tip nastave, ve} je pisan za u~enika koji moè razumjeti jezi~ne sadràje napisane njemu razumljivim jezikom. Kada se u~enik navikne na aktivnu ulogu u nastavnom procesu, i rezultati su mnogo bolji jer se ve}ina sadràja usvoji na satu. Sinteza jezi~nih sadràja, odnosno uvje`bavanje i primjena novih sadràja usvojenih na satu, logi~an je zavr{etak ovoga procesa. Tada nastavnik ima presudnu ulogu: treba provjeriti jesu li svi sadràji usvojeni i naglasiti da sadràji imaju funkciju kada se primjenjuju u komunikacijskoj situaciji. Raznovrsnim zadacima (koje sam sastavlja ili rabi one u ud`beniku) nastavnik u~enika moè uputiti u svrhovitost u~enja jezi~nih sadràja. Na taj smo na~in zaokruìli nastavni proces: • od motivacijskih i stvarala~kih zadataka • preko usvajanja novih jezi~nih sadràja • prema svakodnevnoj uporabi jezika. Tako smo zavr{ili na mjestu s kojeg smo krenuli, ali smo bogatiji za nova znanja, osobito za iskustvo primjene novih sadràja u svakodnevnom okruènju.

16

OP]I DIO

PRIRU^NIK 1 – 4

PREGLED NASTAVNIH METODA • Analiza k lju~nih pojmova • înk vina (saìmanje) • îtanje sa zadatkom biljeènja citata • INSERT • Komparativna tablica • Metode pisanja „za sebe” • Obradba teme iz razli~itih perspek tiva • Oluja mozgova (Brainstorming) • Opis (slikovnog materijala) • Pisanje sastavka na temelju zadanih pojmova • Pitanja i odgovori • Pogre{an redoslijed • Pou~avanje u koracima • Sastavljanje tek sta na temelju zadanih pojmova • Semanti~ka mapa (grozd) • T-tablica • Vennov dijagram • Rad u sk upinama na ispravljanju jezi~nih pogre{aka • Izrada tematskoga prikaza (tematski poster)

17

PRIRU^NIK 1 – 4

op}i dio

18

OP]I DIO

PRIRU^NIK 1 – 4

ANALIZA KLJU^NIH POJMOVA Na temelju vlastitoga iskustva i predznanja u~enici poku{avaju odrediti zna~enje novih pojmova. Postupak U~enici dobivaju klju~ne pojmove i od njih se traì da ih poku{aju objasniti i odrediti im zna~enje. Zatim se postavlja pitanje: U kakvoj bi vezi ovi pojmovi mogli biti? U~enici iznose razli~ite odgovore.

ÎNKVINA (SA@IMANJE) Ova je nastavna metoda pogodna za saìmanje informacija na zavr{nom dijelu sata. Postupak : Nove jezi~ne sadràje treba saèti u pet redaka: Prvi redak ve} je zadan: to je opis teme jednom rije~ju (imenicom) : NASLOV OPIS Drugi redak treba dati opis teme dvjema rije~ima (dva pridjeva): Tre}i redak sadràva 3 rije~i koje opisuju radnju, odnosno funkciju naslova/teme (tri glagolske imenice): RADNJA êtvrti redak treba biti re~enica ili fraza od ~etiriju rije~i koje izraàvaju OSJE]AJ u~enikov odnos prema temi (fraza): Peti redak treba biti rije~ koja ponovno daje bit teme (imenica): PONAVLJANJE BITI TEME NAPOMENA: êtvrti je dio ~inkvine u~enicima najteè osmisliti. Uputa se moè izre}i i na ovaj na~in: êtvrti redak treba biti re~enica ili frazem od nekoliko rije~i koji izraàva u~enikov odnos prema temi.

ÎTANJE SA ZADATKOM BILJE@ENJA CITATA Ovu metodu moèmo primijeniti kada èlimo neki pisani jezi~ni sadràj povezati s u~enikovom znatièljom. Postupak Nastavnik obja{njava u~enicima kriterij izbora citata. U~enici trebaju stranicu u bilje`nici podijeliti u dva stupca: • u lijevi stupac zapisuju 2 – 3 citata iz teksta (rije~i ili dijelove re~enice) • u desni stupac zapisuju svoje komentare citata koje su izdvojili. Kada su u~enici zapisali svoje komentare, nastavnik vodi sat na ovaj na~in: • Jedan u~enik ~ita prvi citat i komentira ga. • Zatim i drugi u~enici ~itaju svoje komentare istog citata (ako su ga izabrali). • Ako nisu izabrali isti citat, navode novi citat i komentar. • Nastavnik }e naglasiti sli~nosti i razlike u komentarima bez vrijednosnog prosu|ivanja.

19

PRIRU^NIK 1 – 4

op}i dio

INSERT INSERT (Interactive Noting System for Effective Reading and Thinking) (interaktivni sustav ozna~ivanja za djelotvorno ~itanje i mi{ljenje) (samostalni rad na tekstu sustavom ozna~ivanja) INSERT ili model samostalnog rada na tekstu sustavom ozna~ivanja kombinacija je nekoliko metoda. Primjenjuje se za obradbu kra}ih tekstova koji ne{to obja{njavaju ili usustavljuju, ali i pri obradbi tekstova koji donose ve}i dio poznatoga gradiva, a manji dio novih informacija. Postupak: U~enike treba uputiti na tekst u ud`beniku koji smo prethodno ukratko predstavili. Nakon toga u~enicima se objasni na~in rada: 1. Pro~itajte jedanput cijeli tekst uz zadatak: • ozna~ite olovkom na margini teksta znakom TT ono {to vam je poznato ({to ve} otprije znate ili ste se sjetili na po~etku sata); • ozna~ite olovkom na margini teksta znakom + ono {to vam je nova informacija ({to prije niste znali ili ste zaboravili); • ozna~ite olovkom na margini teksta znakom ? ono {to vam nije potpuno jasno (ono o ~emu traìte od nastavnika obja{njenje); • ozna~ite olovkom na margini teksta znakom – ono {to ste mislili da znate, a zapravo je bilo pogre{no. 2. Kada su u~enici zavr{ili s ~itanjem i ozna~ivanjem teksta, predstavljaju {to su ozna~ili kojom oznakom. Najprije mogu raditi u paru, a onda frontalno. 3. Kada je ovaj proces zavr{en, u~enici dobivaju zavr{nu uputu: Zapi{ite u bilje`nice samo nove informacije (one koje ste ozna~ili znakom + ili – ).

KOMPARATIVNA TABLICA Cilj je ove metode usporedba pojmova. Postupak : Vodoravno treba upisati postavke koje se uspore|uju, a okomito obilje`je (osobinu) prema kojem ih se uspore|uje. B

P

L

M

zvu~nost mjesto tvorbe

20

K

[

NJ

R

OP]I DIO

PRIRU^NIK 1 – 4

METODE PISANJA „ZA SEBE” Petominutno/trominutno pisanje • U~enici na satu obradbe novoga gradiva izabiru pojam (ili pojmove) za koje misle da su bili najva`niji. Trebaju zapisati, ovisno o vlastitom iskustvu, zbog ~ega su izabrali upravo te pojmove. U sastavku treba i argumentirano obrazloìti barem dva na~ina primjene toga pojma (pojmova) u svakodnevnom ìvotu. • U~enici na temelju zadatka pi{u kra}i tekst na kojem uo~avaju jezi~ne sadràje.

OBRADBA TEME IZ RAZLIÎTIH PERSPEKTIVA Ova se metoda primjenjuje ako se o temi mnogo zna ili ako je temu potrebno detaljnije obraditi. Postupak (treba i}i redoslijedom od jednostavnijeg k sloènijem): Nastavnik postavlja pitanja vezana uz temu. U~enici mogu zapisivati odgovore ili usmeno odgovarati. • OPI[I (Potrebno je vizualizirati temu u mislima.) • USPOREDI (Jeste li se ve} susreli s ne~im sli~nim? Od ~ega se razlikuje?) • POVE@I (Na {to vas podsje}a?) • RA[^LANI (Recite od kojih se elemenata sastoji.) • PRIMIJENI (Kako se moè upotrijebiti?) • ZA/PROTIV (Zauzmite stav i argumentirano ga obrazloìte.)

OLUJA MOZGOVA (BRAINSTORMING) Prije nego {to se prije|e na usvajanje novih jezi~nih sadràja, u~enici }e se prisjetiti {to znaju o temi. Tom se metodom aktivira predznanje u~enika, a cilj je dobiti {to vi{e prijedloga za rje{avanje problema. Postupak : Nastavnik postavlja pitanje. U idu}ih nekoliko minuta (3 – 5) u~enici slobodnim asocijacijama zapisuju odgovore na postavljena pitanja. Nastavnik ne komentira to~nost ili neto~nost odgovora. Nakon toga nastavnik zapisuje odgovore (nekoliko ili ve}ine u~enika) na plo~u, bez obzira na to~nost odgovora.

OPIS (SLIKOVNOG MATERIJALA) Pokaìte u~enicima fotografiju (ili neki drugi slikovni materijal) vezanu uz obra|eni jezi~ni sadràj. (Ud`benici Fon-Fon 1, 2, 3 i 4 nude vam mnogo takvih fotografija.) U~enici dobivaju zadatak povezati fotografiju s tim jezi~nim sadràjem. Pritom trebaju imenovati, definirati i primijeniti svaki od novih pojmova.

21

PRIRU^NIK 1 – 4

op}i dio

PISANJE SASTAVKA NA TEMELJU ZADANIH POJMOVA Postupak : U~enicima se ponudi nekoliko pojmova vezanih uz odre|enu temu. Nastavnik pojmove moè zapisati na plo~u. Nakon toga nastavnik daje u~enicima preciznu uputu: U sljede}ih 5 minuta napi{ite sastavak u kojem }e vam ovi pojmovi biti klju~ne rije~i. Svakim se pojmom moète koristiti na dva na~ina.

Na~ine odabire nastavnik u skladu s jezi~nim sadràjima. Kada su zavr{ili s pisanjem, nekoliko u~enika pro~ita svoj sastavak. Nakon toga sastavak postaje lingvometodi~ki predloàk.

PITANJA I ODGOVORI U~enici mogu na papiri} zapisati neko pitanje povezano sa sadràjem obra|enim na satu. Nastavnik pokupi sva pitanja, a onda ih nasumce podijeli u~enicima. Svaki u~enik treba zapisati odgovor na pitanje koje je dobio.

POGRE[AN REDOSLIJED Cilj je ove metode logi~kim putem do}i do postupka za rje{avanje problema. • Postupak : U~enicima treba prije ~itanja teksta dati nekoliko pojmova, tvrdnji, re~enica i sl. Od u~enika se traì predvidjeti njihov to~an redoslijed i da ih sloè tim redom. Nakon ~itanja teksta u ud`beniku u~enici provjeravaju jesu li dobro rije{ili zadatak.

POUÂVANJE U KORACIMA Pou~avanje u koracima mogli bismo odrediti kao sustav nastavnih metoda koje ~ine sadràjnu cjelinu. Taj se sustav moè primjenjivati na satu obradbe nastavnih sadràja o kojima u~enik ne{to ve} zna.

22

OP]I DIO

PRIRU^NIK 1 – 4

SASTAVLJANJE TEKSTA NA TEMELJU ZADANIH POJMOVA Postupak : U~enicima se zada nekoliko pojmova vezanih uz odre|enu temu. (Nastavnik pojmove moè zapisati na plo~u.) Nakon toga nastavnik daje u~enicima preciznu uputu: U sljede}ih 5 minuta sastavite kratki tekst u kojem }e vam ovi pojmovi biti klju~ne rije~i.

Kada su zavr{ili s pisanjem, neka nekoliko u~enika pro~ita svoj tekst. Na takav na~in tekst postaje lingvometodi~ki predloàk.

23

PRIRU^NIK 1 – 4

op}i dio

SEMANTI^KA MAPA (GROZD) Ovo je strategija pristupa vlastitom znanju. Postupak : • Napi{ite klju~nu rije~ (temu) u sredinu papira. • Po~nite zapisivati sve ~ega se moète prisjetiti vezano za temu. • Dok se tako prisje}ate pojmova i zapisujete ih, po~nite povezivati pojmove za koje smatrate da se mogu povezati. • Zapisujte {to vi{e pojmova sve dok ne istekne vrijeme ili ideje ne „presu{e”.

T-TABLICA Sluì za uspore|ivanje dvaju aspekata nekoga sadràja. Moè se koristiti na vi{e na~ina, izme|u ostaloga u argumentaciji ZA i PROTIV neke tvrdnje, u izdvajanju prednosti i nedostataka nekoga sadràja i sl.

VENNOV DIJAGRAM Cilj je ove metode uspore|ivanje pojmova koji imaju neke zajedni~ke i neke razli~ite osobine. Postupak : Nacrtaju se dva kruga koji se djelomice preklapaju. Iznad svakoga kruga upi{e se pojam, a unutar svakoga kruga samo osobine karakteristi~ne za taj pojam. U dio koji se preklapa upi{u se zajedni~ke osobine pojmova koji se uspore|uju.

24

OP]I DIO

PRIRU^NIK 1 – 4

RAD U SKUPINAMA NA ISPRAVLJANJU JEZI^NIH POGRE[AKA Priprema za rad • Na prethodnom satu u~enike je potrebno podijeliti u skupine. Svaka skupina dobiva zadatak za doma}u zada}u (npr. zapisati pregledno pravila o pisanju interpunkcijskih znakova, refleksa jata, glasova ~ i }; pripremiti naj~e{}e gramati~ke pogre{ke i dr.). • Nastavnik treba pripremiti jezi~ne priru~nike. • Varijanta: Moè i nastavnik sam pripremiti materijale o naj~e{}im pravopisnim i gramati~kim pogre{kama. Na~in rada • Svi u~enici pi{u „radnu verziju” {kolskoga rada (zada}e). Vrijeme: 20 minuta. • U~enici su podijeljeni u nekoliko skupina: svaka skupina zaduèna je za ispravak jednoga tipa pogre{aka (pisanje interpunkcijskih znakova, pisanje refleksa jata, pisanje glasova ~ i }, gramati~ke pogre{ke i dr.). • Svaka skupina ispravlja pogre{ke u pisanim radovima nekoliko u~enika. (U skupini je obi~no 4 – 6 u~enika; to zna~i da svaki u~enik ispravi 6 – 7 radova.) • Nastavnik }e nakon toga pregledati sve u~eni~ke radove i ispraviti eventualne propuste u~enika. • Svi u~enici prepisuju svoj ispravljeni sastavak. Svrha Vi{estruka je korist ovakvoga na~ina rada: • ispravljaju}i tu|e pogre{ke, u~enik i sam u~i • prolaze}i sve skupine za ispravljanje jezi~nih pogre{aka, u~enik se u~i koristiti jezi~nim priru~nicima i pritom usvaja mnoga pravila • u~enici razvijaju odgovornost za popravljanje tu|ih pogre{aka.

25

PRIRU^NIK 1 – 4

op}i dio

IZRADA TEMATSKOGA PRIKAZA (TEMATSKI POSTER) Svrha: vizualizacija nastave, povezivanje jezi~nih nastavnih sadràja s njihovom funkcijom, razvijanje istraìva~kog rada u~enika i suradni~kog u~enja. K ako se mogu tematsk i prikazi (posteri) koristiti u nastavnom procesu? • kao motivacija za nastavnu temu • kao usustavljivanje usvojenih sadràja • kao primjena znanja [to je potrebno za njihovu izradu? • razli~iti izvori znanja: ud`benik, dodatna literatura, internet • materijalna sredstva (papir, flomasteri, {kare i ljepilo) IZRADA TEMATSKOGA PRIKAZA (POSTERA) Izbor teme Na~elno, tema moè biti bilo {to, ali vrlo je bitna motivacija u~enika. Stoga je predloèno nekoliko tema za prvi razred koje su primjerenije vizualizaciji: Sporazumijevanje (komunikacija) Odnos govora i pisma Hrvatski standardni jezik Pismo Razlikovna sredstva Grafostilistika Hrvatska narje~ja Povijest jezika (Prijedlog: dobro je povezati temu sa svakodnevicom. Primjerice, neki }e u~enici i grafite povezati s nekom od navedenih tema.) Proces nastajanja Otvoreni su svi oblici rada: • moè se izra|ivati na satu ponavljanja gradiva (uz prethodnu pripremu) • moè se izra|ivati kao samostalan rad (jednoga u~enika ili skupine u~enika). Najbolje rezultate (provjerene u praksi) daje rad u skupinama do 4 u~enika. Stoga se i sljede}i prikaz nastajanja tematskih prikaza (postera) temelji na radu u takvoj skupini. 1. Priprema Potrebno je zadati temu barem dva tjedna unaprijed. Kada dobiju zadatak, u~enicima treba dati popis dodatnih izvora znanja. Nakon nekoliko dana u~enici }e predloìti svoju koncepciju tematskoga prikaza (postera) i pokazati je nastavniku. Nakon nastavnikova odobrenja i/ili korekcije, moè se krenuti u realizaciju.

26

OP]I DIO

PRIRU^NIK 1 – 4

2. Istraìva~k i u~eni~k i rad Ovisno o izvorima informacija dostupnim u~enicima realizirat }e se ideje do kojih se do{lo timskim radom. Knji`nica, TV emisije, internet, ìvotno okruènje, iskustvo – sve su to dodatni izvori znanja dostupni u~enicima. Tematski prikaz (poster) mora imati: • temu • sadràj potkrijepljen primjerima • osvrt na suvremenost (jezi~ni sadràji u svakodnevici) • komentar (osobni ili skupni). 3. Predstavljanje tematskoga prik aza (postera) ostalim u~enicima u razredu U~enici trebaju u zadanom vremenu (10 – 15 minuta) predstaviti tematski poster razredu i na taj na~in ponoviti obra|eno gradivo, odnosno istaknuti poveznice unutar teme. Vrednuje se i na~in izlaganja: uvjerljivost, sustavnost i izraàvanje. 4. Vrednovanje Na temelju pra}enja vrednuje se rad u~enika. Ocjena je jednim dijelom i motivacijska – treba nagraditi istraìva~ki rad izvan u~ionice te raznovrsnost sadràja. (Ne mora cijeli razred raditi tematski prikaz (poster) – ~esto je izrada postera izazov za kreativnije u~enike.)

Jo{ nekoliko ideja za uporabu tematskoga prikaza (postera) u nastavi • U~enici mogu i u drugim razredima predstaviti svoj prikaz (poster) kao motivaciju za rad na odre|enoj temi. • U~enici mogu i u drugim razredima predstaviti svoj prikaz (poster) kao jedan od na~ina sinteze/primjene teme. • Najbolje tematske prikaze (postere) dobro je izloìti u u~ionici ili u {kolskoj knji`nici u okviru tematske izlo`be postera na~injenih tijekom cijele {kolske godine. • Tematski prikaz (poster) osobito je poticajan za motivaciju u nastavi izvannastavnih aktivnosti (jezik, debata, dramska skupina i sl.).

27

PRIRU^NIK 1 – 4

op}i dio

28

PRVI RAZRED • [TO SADR@AVA UD@BENIK • RADNA BILJE@NICA • PRIMJENA JEZI^NIH SADR@AJA U NASTAVI KNJI@EVNOSTI I NASTAVI IZRA@AVANJA • PLANIRANJE • SVRHA, ZADA]E I CILJEVI NASTAVE HRVATSKOGA JEZIK A • PRIJEDLOG IZVEDBENOGA PROGRAMA • POÊTNA PROVJERA ZNANJA • MODELI OBRADBE NASTAVNIH JEDINICA • NASTAVNI LISTI]I • RIJE[ENI PRIMJERI • PISANE PROVJERE ZNANJA • RJE[ENJA PISANIH PROVJERA ZNANJA • RJE[ENJA ZADATAKA U RADNOJ BILJE@NICI • DODATNI MATERIJALI

PRIRU^NIK 1 – 4

1. razred

30

1.

PRIRU^NIK 1 – 4

razred

[TO SADR@AVA UD@BENIK Nastavno gradivo podijeljeno je u ud`beniku na nastavne cjeline: 1. Jezik i govor 2. Hrvatski standardni jezik 3. Glasovi 4. Pismo/grafija i pravopis/ortografija 5. Morfonologija 6. Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika 7. Vrednote govorenoga jezika 8. Stilistika pisma i glasova 9. Hrvatska narje~ja – glavne osobitosti fonemskoga i naglasnog sustava 10. Povijest jezika 11. Jezi~no izraàvanje. Nastavne cjeline podijeljene su na teme, a teme na ud`beni~ke jedinice. Na kraju ud`benika nalazi se popis osnovnih pojmova.

OSNOVNA STRUKTURA UD@BENI^KE JEDINICE (Ud`beni~ka je jedinica ponekad i nastavna jedinica. Mogu}u raspodjelu nastavnih jedinica sadrì prijedlog izvedbenoga programa.)

1. Uvodni dio 2. Usvajanje novih jezi~nih sadràja 3. Sinteza/Vje`ba

Uvodni dio Poticanjem radoznalosti i aktiviranjem predznanja uvodni zadaci motiviraju u~enike za pristup novim jezi~nim sadràjima. Navodimo nekoliko tipova takvih zadataka: Z

(1.) Govori li vam ne{to ovaj niz glasova (u pismu slova)? Poku{ajte od svakog manjeg niza na~initi rije~i hrvatskoga jezika. Jedna od rije~i zapo~et }e velikim slovom – ako sve rije~i poveète, dobit }ete kratku poruku. a{mi

oladsje

bjor

maos

(2.) Napi{ite nekoliko razloga zbog kojih treba postojati jedinstven jezik hrvatskoga naroda. Poredajte svoje argumente po va`nosti. (3.) Zadano je osam klju~nih rije~i (pojmova). Sastavite tekst u kojem }e vam ovi pojmovi biti klju~ne rije~i. Svakim se pojmom moète koristiti na dva na~ina: kao razli~itim oblicima iste rije~i (primjerice statistika, statistici ) i kao razli~itim rije~ima nastalim od iste osnove ( policajac, policaj~ev ).

STATISTIKA, LUD, RITAM, CRNA KRONIKA, MIRAN, VODITI, ZLOÎN, POREMETITI

31

PRIRU^NIK 1 – 4

1. razred

Usvajanje novih jezi~nih sadràja Razli~itim uputama samim u~enicima ponu|ena je strategija usvajanja jezi~nih sadràja. Evo nekoliko najbitnijih „koraka” u usvajanju novih jezi~nih sadràja: – razli~iti tipovi pitanja – vizualizacija novih jezi~nih sadràja – zadaci za samostalno zaklju~ivanje. Za svaki od njih navest }emo po nekoliko primjera iz ud`benika. Razli~iti tipovi pitanja  Z (1.) Posluìte se svojim iskustvom da biste ne{to saznali o prirodi jezi~noga znaka. Izgovorite rije~ ruka. Poku{ajte pretpostaviti {to bi predstavljalo izraz toga jezi~nog znaka, a {to bi bio njegov sadràj. (2.) Izgovorite rije~i tanak i tanka. Izgovarate li glas n oba puta na isti na~in? (3.) îtajte pravila o interpunkcijskim znakovima s olovkom u ruci: • pored pravila koja ve} znate stavite znak ( TT ) • pored novih ~injenica (koje tek trebate nau~iti) stavite znak ( + ). Vizualizacija novih sadràja  Nastavno gradivo usustavljeno je razli~itim grafi~kim prikazima (tablicama).

(1.) komparativna tablica Naglasni sustav duìna

intonacija

zrelo

kratak

silazna

sunce

dug

zrake

kratak

c

i

c

duìna

intonacija

pam}enje

dug

silazna

silazna

hr vatsko

kratak

uzlazna

silazna

kàzali{te

kratak

uzlazna

i

a

(2.) gramati~ko pravilo s primjerima Palatalizacija K G ispred e, i H

prelazi u ^ prelazi u @ prelazi u [

vu~e, veli~ina pluè, mnoìna du{e, pra{ina

C ispred e, i Z ispred e

prelazi u ^ prelazi u @

mjese~e , mjese~ina vitez – viteè

32

1.

PRIRU^NIK 1 – 4

razred

(3.) pregled novih pojmova Razlikovna sredstva hrvatskoga jezika odsje~na (segmentna) iznadodsje~na (suprasegmentna) razlikovna sredstva razlikovna sredstva fonem

naglasak, nenagla{ena duìna

Zadaci za samostalno zaklju~ivanje  Zadacima za samostalno zaklju~ivanje povezuju se novi jezi~ni sadràji s onim {to u~enici ve} znaju. Z (1.) Kako je do{lo do nesporazuma? [to je Ani pomoglo pa je ipak shvatila poruku? (2.) Zbog ~ega sve ozna~ene rije~i imaju silazni naglasak? [to im je zajedni~ko (osim naglaska)? (3.) Na~inite dvostruki dnevnik – podijelite stranicu u bilje`nici na dva dijela. U lijevi stupac prepi{ite pjesmu Drage Ivani{evi}a Moj did, a u desni stupac napi{ite po ~emu se Ivani{evi}eva pjesma razlikuje od hrvatskoga standardnog jezika. Tako }ete dobiti neke zna~ajke ~akavskoga narje~ja.

Kako bi se razlu~ilo bitno od nebitnog, svaka ud`beni~ka jedinica u posebnom okviru donosi osnovne obrazovne jezi~ne sadràje. U okvirima su ponu|eni osnovni obrazovni sadràji – ono {to u~enik svakako treba zapamtiti i kasnije znati primijeniti. Osnovne obrazovne sadràje ~esto prate prakti~ni savjeti ili obja{njenja koja povezuju jezi~ne sadràje sa svakodnevnim ìvotom. Takvi se sadràji naj~e{}e nalaze na rubnici ud`benika. 

33

PRIRU^NIK 1 – 4

1. razred

Sinteza/Vje`ba Na kraju svake cjeline nalazi se nekoliko zadataka kojima se utvr|uju usvojeni sadràji. Zadaci su uvijek postavljeni na dvjema razinama: razina za sve u~enike  1. Objasnite prirodu jezi~noga znaka na rije~i pjesma. (Pomo}i }e vam neki od rje~nika hrvatskoga jezika.) 2. I va{e je ime jezi~ni znak. Objasnite ga. 3. Na~inite tablicu: • u lijevi stupac upi{ite sve pojmove vezane uz govornu komunikaciju • u desni stupac upi{ite definiciju svakoga navedenog pojma. 4. Navedite situaciju iz svakodnevnog ìvota u kojoj je do{lo do nesporazuma. Pritom upotrijebite sve pojmove vezane uz priop}ivanje (komunikaciju). razina za one koji èle vi{e  1. Pjesma Dobri{e Cesari}a Pjesma mrtvog pjesnika nalazi se u va{oj ~itanci. Pro~itajte pjesmu i napi{ite sastavak Odnos pjesnika i ~itatelja. U pisanju sastavka primijenite pojmove vezane uz priop}avanje (komunikaciju). 2. Napi{ite sastavak: Funkcija organskog idioma u tekstu Ive Bre{ana . 3. Sastavite tekst o staroslavenskom jatu. Upotrijebite {to vi{e imenica sa ije i je. 4. Prou~ite u pravopisnom priru~niku osnovna pravila o pisanju ostalih interpunkcijskih znakova. Napravite svoj podsjetnik s pravilima i primjerima; napi{ite u njega sva pravopisna pravila o pisanju interpunkcijskih znakova kojih se moète prisjetiti. (Svojim priru~nikom mo}i }ete se koristiti tijekom cijeloga {kolovanja.)

DODATNI (IZBORNI) JEZI^NI SADR@AJI U STRUKTURI UD@BENI^KE JEDINICE ZA 5+!

Ovdje se nalaze neki sadràji koji ili nisu u obveznom programu ili su rje|i u suvremenoj komunikaciji, a mogu predstavljati intelektualni izazov za zahtjevnije u~enike. U~enici ih ne moraju u~iti – pro~itat }e ih oni koje to interesira i mo`da posegnuti za dodatnim informacijama na nekom drugom mjestu. JO[ NE[TO: Ova je rubrika poku{aj pribliàvanja jezi~nih sadràja u~enicima pomo}u nekih zanimljivih detalja iz daleke pro{lost te iz suvremenih spoznaja o odre|enom problemu.

34

1.

PRIRU^NIK 1 – 4

razred

RADNA BILJE@NICA Radna bilje`nica slijedi metodi~ko-didakti~ku koncepciju ud`benika. Razli~iti tipovi zadataka raspore|eni su po ud`beni~kim jedinicama. Zadaci su sastavljeni na nekoliko razina: 1. najnià (ponavljanje jezi~nih ~injenica) 2. zadaci primjene obra|enoga sadràja 3. stvarala~ki zadaci. Pitanja od u~enika traè: – nabrojiti ili opisati – prikazati u osnovnim crtama – analizirati – usporediti i zaklju~iti – protuma~iti – dokazati. Navodimo nekoliko primjera razli~itih tipova zadataka. Ponavljanje jezi~nih ~injenica

1. Odredite vrstu glasova po mjestu tvorbe: a) v, f ___________ b) c, z, s ___________ c) ~, `, { _________ d) k, g, h ___________ e) n, t ___________ f) b, p, m ___________ 2. U ovom se nizu glasova nalazi uljez. Zaokruìte ga. lj, nj, ~, }, {, `, c, d`, | 3. Po kojem ste kriteriju odredili uljeza? _______________________________. Zadaci primjene obra|enoga sadràja

1. Dopunite tablicu. svila – svinja

fonolo{ka okolina: fonolo{ka opreka: kvar – kvas

fonolo{ka okolina: fonolo{ka opreka:

spaliti – spasiti

fonolo{ka okolina: fonolo{ka opreka: biti – miti


zraka – traka

fonolo{ka okolina: fonolo{ka opreka: dom – lom


2. Napi{ite po jedan primjer za razlikovnu ulogu fonema, naglaska, duìne i intonacije. fonem: _________________ naglasak: _______________ duìna: _________________ intonacija: _______________ 3. Dokaìte da je tekst Vinodolskoga zakonika pisan ~akavskim knjièvnim jezikom. (^l. 28) Jo{}e: ako ki mu` ili èna nepodobno re~e ili svar bude govoriti nikome muù volja nikoj èni, ter se more pokazati jednim svidokom podobnim, ili muèm ili ènom, ako nij onde ve}e svidoki, plati dvoru libre 2, a strani koj je rekal, libri 2.

35

PRIRU^NIK 1 – 4

1. razred

Stvarala~ki zadaci

1. Sastavite kratku pri~u ~ija je prva re~enica Evo {to mi se ju~er dogodilo. Slijed re~enica u pri~i to~no je zadan: Svaka re~enica treba sadràvati ne{to od prija{nje (staru obavijest), a istovremeno treba donositi i novo (novu obavi jest). Podcrtajte jednom crtom u svakoj re~enici sve staro, a dvjema crtama sve novo. 2. Pretpostavimo da se ovaj tekst treba izvesti u dje~jem kazali{tu. Poku{ajte zamisliti osobu koja bi glumila Tatu – na~in kako bi se pona{ao i izgovarao neki svoj tekst (izmislite ga). U radu iskoristite sve vrednote govorenoga jezika. Ujutro je u sobu u{la Mama. Uzviknula je:„U no}i nam se rodila djevoj~ica! Izgleda kao ruì~asti obla~i}.”„Ali ja jesam ruì~asti obla~i}”, htjela je re}i djevoj~ica. Ali nije mogla re}i jer jo{ nije znala govoriti. I samo se nasmijala svojoj Mami. Ali Mama je shvatila i uzviknula: „Ruì~asti obla~i} se smije!” (Jan Kot: Bajke za Lidusju)

3. Sastavite kratki tekst kojim }ete pokazati ekspresivnost glasova u Mato{evoj pjesmi. Upotrijebite pritom znanje teorije knjièvnosti.

KAKO SE KORISTITI RADNOM BILJE@NICOM Radna bilje`nica u~enicima moè posluìti za doma}u zada}u, ali moè posluìti i drugim ciljevima, primjerice uvje`bavanju gradiva na kraju sata, a zadaci se mogu dati i pojedina~no kao motivacijski zadaci ili kao zadaci ponavljanja gradiva (na sljede}em satu). Tipovi zadataka u radnoj bilje`nici mogu posluìti kao model za sastavljanje kontrolnih zada}a. Me|utim, treba naglasiti da je radna bilje`nica otvorenoga tipa – ona u~eniku omogu}uje visok stupanj kreativnosti u rje{avanju nekih problemskih zadataka pa }emo ~e{}e takve zadatke pratiti, a rje|e vrednovati.

36

1.

PRIRU^NIK 1 – 4

razred

PRIMJENA JEZI^NIH SADR@AJA U NASTAVI KNJI@EVNOSTI I NASTAVI IZRA@AVANJA JEZIK I GOVOR Pjesma Dobri{e Cesari}a Pjesma mrtvog pjesnika nalazi se u va{oj ~itanci. Pro~itajte pjesmu i napi{ite sastavak Odnos pjesnika i ~itatelja. U pisanju sastavka primijenite pojmove vezane uz priop}avanje (komunikaciju).



HRVATSKI STANDARDNI JEZIK Napi{ite sastavak Funkcija organskog idioma u tekstu Ive Bre{ana.  Ljudevit Gaj u prvoj polovici 19. stolje}a proveo je slovopisnu reformu hrvatskoga jezika. Potraìte podatke o promjenama koje je Gaj unio u dotada{nji grafemski sustav. Pripremite usmeno ili pisano izlaganje o Gajevoj reformi slovopisa. 

MORFONOLOGIJA 

U prvim dvjema strofama pjesme Vladimira Nazora Cvr~ak pojavljuje se nekoliko rije~i u kojima je do{lo do glasovne promjene. Za svaku takvu rije~ napi{ite kako je nastala i imenujte glasovnu promjenu. (Tekst je pjesme u ~itanci.) Razmislite! Za{to autor koristi toliko palatala u tekstu? Imaju li ovi glasovi neku funkciju u stvaranju ugo|aja?

NAGLASNI SUSTAV HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA 

Pro~itajte pjesmu A. G. Mato{a Notturno. Podcrtajte nagla{ene slogove i duìne. Uvje`bajte pravilan izgovor rije~i. Nau~ite izraàjno govoriti pjesmu.

VREDNOTE GOVORENOGA JEZIKA U svojoj ~itanci, u poglavlju Drama, na}i }ete ulomke nekoliko dramskih tekstova (I. Vojnovi}: Ekvinocij , Sofoklo: Antigona, M. Drì}: Skup). Odaberite jedan ulomak i na njemu pokaìte kako se ostvaruju vrednote govorenoga jezika i koja je njihova funkcija.



STILISTIKA PISMA I GLASOVA 

Izaberite jednoga pisca i provedite njegov ìvot i djelo kroz sve stilove: • knjièvnoumjetni~ki stil (izaberite dio njegova teksta – npr. pjesme, proze ili drame) • administrativni stil (primjerice, napi{ite mu domovnicu) • publicisti~ki stil (prona|ite novinski tekst o njegovu djelu) • znanstveni stil (prepi{ite dio nekoga znanstvenoga teksta o njemu) • razgovorni stil (napi{ite àrgonom dijalog izme|u dvoje u~enika o tom piscu).

37

PRIRU^NIK 1 – 4

1. razred

U svojim ~itankama potraìte Prolog Ivanovu evan|elju (U po~etku bija{e Rije~ ). Napi{ite u ~emu taj tekst odstupa od pravopisne norme. Zaklju~ite s kojom je svrhom provedeno upravo takvo odstupanje.  Analizirajte ekspresivnost glasova u pjesmi Antuna Gustava Mato{a Notturno. 

HRVATSKA NARJE^JA Ako vam je ~akavsko narje~je zavi~ajni govor, nau~ite izraàjno govoriti Ivani{evi}eve ~akavske stihove (zbirka pjesama Jubav ).  Pjesnik Drago Gervais napisao je Tri nonice ~akavskim narje~jem. (Tekst pjesme u va{oj je ~itanci.) Istraìte fonolo{ku razinu Gervaisove pjesme – napi{ite ~ime se pjesma razlikuje od standardnoga jezika. (Moète raditi na dva na~ina: uspore|uju}i ~akavski tekst i standardni jezik ili sluè}i se tablicom fonolo{kih zna~ajki ~akavskoga narje~ja.)  Ako va{ zavi~ajni govor pripada kajkavskom narje~ju, nau~ite izraàjno recitirati djela autora dijalektalne poezije (Fran Galovi}, Dragutin Domjani} i dr.).  Vratite se Krleìnoj baladi Ni med cvetjem ni pravice s kojom ste se susreli u osnovnoj {koli. Na temelju znanja o kajkavskome narje~ju napi{ite sastavak Bogatstvo kajkavskoga jezika u baladi Ni med cvetjem ni pravice.  Ivo Vojnovi}, Dubrov~anin, napisao je dramu Ekvinocij s kojom je pobijedio na natje~aju za najbolju dramu povodom otvaranja nove zgrade Hrvatskoga kazali{ta u Zagrebu (1895. g.). Drama je pisana {tokavskim narje~jem (dubrova~ki govor). Prepi{ite ulomak drame u svoju bilje`nicu standardnim jezikom. Usporedite tekst u ~itanci i svoj tekst. Napi{ite po ~emu se razlikuju. 

OPIS 

Pro~itajte opis Ahilejeva {tita u Ilijadi . [to doznajete iz opisa {tita o ìvotu starih Grka? Je li ovaj opis stati~an ili dinami~an? Odgovor argumentirajte citatima.

DIJALOG I MONOLOG 

Drama Mire Gavrana Kad umire glumac govori o sloènosti i tragi~nosti gluma~koga poziva. Pro~itajte dramu i uo~ite u njoj razli~ite vrste monologa i njihovu funkciju u odvijanju dramske radnje.

38

1.

PRIRU^NIK 1 – 4

razred

PLANIRANJE SADR@AJ OBVEZNOGA PROGRAMA ZA PRVI RAZRED GIMNAZIJE

Nastava jezika Jezik i priop}ivanje (komunikacija). Jezik kao sustav znakova. Narav jezi~noga znaka. Izraz i sadràj. Supstancija i forma. Jezi~na ekonomija i zalihost (redundancija). Fonem. Razlikovna (distinktivna) obilje`ja fonema. Fonem, alofon (fonemska ina~ica) i fon (glas). Fonetska (akusti~ka i artikulacijska) te fonolo{ka (funkcionalna) svojstva fonema. Fonetika i fonologija. Razdioba fonema. Samoglasnici (vokali) i suglasnici (konsonanti). Samoglasnici po mjestu i na~inu tvorbe, prednji i stra`nji te visoki, srednji i niski. Sonantni (zvonki) i {umni suglasnici. Suglasnici po mjestu tvorbe: dvousneni, zubnousneni, zubni, de{njaci (alveolarni), tvrdonep~ani, mekonep~ani. Suglasnici po na~inu tvorbe (zatvorni, poluzatvorni i tjesna~ni). Zvu~ni i bezvu~ni suglasnici. Slogotvorni i neslogotvorni fonemi. Pismo. Grafem (slovo) i fonem. Oblikovanje hrvatskoga latini~nog grafijskog sustava. Govorni i pisani jezik. Pravopis (ortografija) i pravogovor (ortoepija). Fonemi ~, d`, } i | s pravopisnog i pravogovornog stajali{ta. Fonem kao sastavni dio morfema. Morfo(fo)nem kao alternanta fonema. Morfo(fo)nologija. Alternacije fonema i fonemskih skupina: jedna~enje (asimilacija) po zvu~nosti i po mjestu tvorbe. Gubljenje suglasnika i/ili pojednostavljivanje suglasni~kih skupina, palatalizacija i sibilarizacija, jotacija. Alternacije ije/je/e/i te alternacije l/o. Segmentna (odsje~na) i suprasegmentna (nadodsje~na) obilje`ja. Naglasak (akcent) i duìna (kvantiteta). Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika. Nagla{ene i nenagla{ene rije~i. Enklitike i proklitike.

39

PRIRU^NIK 1 – 4

1. razred

Suprasegmentna (intonativna) obilje`ja na razini re~enice: re~eni~ni naglasak, re~eni~na melodija, tempo, intenzitet, stanka (vrednote govorenog jezika). Grafijska realizacija intonativnih sredstava: to~ka, upitnik, uskli~nik te upitnik u kombinaciji. Ostali interpunkcijski znakovi (razgodci). Hijerarhija razgodaka. Fonostilistika. Stilska obiljeènost fonolo{kih jedinica. Impresivna i ekspresivna svojstva fonema, naglasaka i intonacije. Grafostilistika. Pojam idioma. Organski i neorganski idiomi. Standardni jezik. Norma i kodifikacija. Standardni jezik s povijesnoga stajali{ta. Standardni jezik i narje~ja. Glavne osobitosti fonemskog i naglasnog sustava ~akavskog i kajkavskog narje~ja u usporedbi s hrvatskim standardnim jezikom. Jezik i pismo hrvatskih pisanih spomenika od po~etaka do kraja 15. stolje}a.

Nastava izraàvanja Pisano i govorno izraàvanje kao jezi~na djelatnost. Glavne zna~ajke pisanja kao jezi~ne djelatnosti. Pisanje kao priop}ivanje (komunikacija) i kao umjetni~ko stvaranje. Pisanje, pravopis i grafostilistika. Govorenje kao jezi~na djelatnost. Govorenje i pravogovor. Neutralno i stilski obiljeèno govorenje. Uloga i va`nost vrednota govorenog jezika (intonacija, intenzitet, stanka, re~eni~ni tempo, mimika i geste). Govorenje, slu{anje i {utnja. Tekst. Na~ini oblikovanja teksta. Vrste teksta. Opis, ra{~lamba (analiza), tuma~enje (interpretacija), samogovor (monolog), dvogovor (dijalog) i unutarnji monolog. Opis kao vrsta teksta. Glavne zna~ajke logi~ke i jezi~ne organizacije opisa. Umjetni~ki i znanstveni opis: jezi~ne i stilske razlike i sli~nosti. Usmeni i pisani opis. Dinami~ni i stati~ni opis. Opis vanjskog i unutarnjeg svijeta. Tuma~enje (interpretacija, eksplikacija). Logi~ka i jezi~na organizacija tuma~enja. Usmeno i pisano tuma~enje. Analiti~ko i sinteti~ko tuma~enje. Tuma~enje umjetni~kog djela. Ra{~lamba (analiza). Logi~ko i jezi~no ustrojavanje ra{~lambe. Usmena i pisana ra{~lamba. Navodi, polunavodi i prepri~avanje (parafraza) tu|ih mi{ljenja u ra{~lambi. Dijalog. Vrste dijaloga. Uspostava dijaloga. Vo|enje dijaloga. Dijalog u razgovoru i u umjetni~kom djelu (drami, televizijskoj drami, filmu). Jezi~no oblikovanje dijaloga: jezi~na ekonomija i vrednote govorenog jezika. Monolog i unutarnji monolog. Monolog u razgovoru i u umjetni~kom djelu. Unutarnji monolog kao pripovjeda~ki postupak.

40

1.

PRIRU^NIK 1 – 4

razred

Tablica pokazuje mogu}u raspodjelu sati u izvedbenom programu. CJELINA

Jezik i govor (2) Hrvatski standardni jezik (2) Glasovi (4) Pismo/grafija i pravopis/ortografija (3) Morfonologija (5) Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika (5) Vrednote govorenoga jezika (2) Stilistika pisma i glasova (2) Hrvatska narje~ja – glavne osobitosti fonemskoga i naglasnog sustava (2) Povijest jezika (2) Broj sati obradbe novoga gradiva, ponavljanja i uvje`bavanja Broj sati ispitivanja (pisane provjere, diktati) Broj sati analize pisanih provjera znanja

29 5 3

Na nekim nastavnim satima kombinirano je nekoliko elemenata: analiza kontrolne zada}e i obradba novoga gradiva; pisanje diktata i analiza diktata, ponavljanje gradiva i obradba novoga gradiva. Zato treba ovu podjelu sati shvatiti uvjetno.

41

PRIRU^NIK 1 – 4

1. razred

SVRHA, ZADA]E I CILJEVI NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA SVRHA UÊNJA HRVATSKOGA JEZIKA

stjecanje jezi~ne, knjièvne, kazali{ne i medijske kulture kojom se pojedinac potvr|uje kao kreativna li~nost osposobljavanje u~enika za uporabu hrvatskoga jezika u svim tekstovnim vrstama, funkcionalnim stilovima i priop}ajnim sredstvima

stjecanje spoznaja o hrvatskome jeziku kao sredstvu priop}ivanja

stjecanje spoznaja o jeziku kao jednoj od osnovnih zna~ajki hrvatskoga nacionalnog identiteta

SVRHA UÊNJA HRVATSKOGA JEZIKA

razvijanje funkcionalne jezi~ne pismenosti

stjecanje spoznaja o hrvatskome jeziku kao sredstvu umjetni~koga izraàvanja

ZADA]E NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA U PRVOM RAZREDU GIMNAZIJE Navedene su osnovne zada}e nastave hrvatskoga jezika u prvom razredu gimnazije:

•

ponoviti ste~ena znanja o jeziku u osnovno{kolskom obrazovanju i povezati ih s novim sadràjima

•

upoznati sustav hrvatskoga standardnog jezika na fonetskoj i fonolo{koj razini

•

primijeniti usvojene jezi~ne sadràje na stilisti~koj razini

•

sustavnim ponavljanjem i vje`bama razvijati kod u~enika trajne pravopisne i pravogovorne navike

•

upoznati povijest hrvatskoga jezika od prvih pisanih spomenika do kraja 15. stolje}a

•

prepoznati osnovne fonolo{ke i naglasne osobitosti hrvatskih narje~ja

•

osvijestiti funkciju jezika u ìvotu naroda

•

poticati korelativno povezivanje nastave hrvatskoga jezika s nastavom knjièvnosti i izraàvanja

•

usvojiti pojmove analiza i interpretacija djela.

42

1.

PRIRU^NIK 1 – 4

razred

PREGLED CILJEVA NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA U PRVOM RAZREDU GIMNAZIJE PO NASTAVNIM CJELINAMA JEZIK I GOVOR • spoznati komunikacijsku ulogu jezika • uspostaviti odnos jezika i govora • prepoznati prirodu jezi~noga znaka • osvijestiti proces govornog priop}avanja • upoznati pojam zalihosti (redundancije) • razvijati umije}e jezi~noga komuniciranja • uputiti u~enike na razli~ite pristupe jeziku i govoru • osvijestiti odnos izme|u jezika i svijeta u kojem ìvimo

HRVATSKI STANDARDNI JEZIK • spoznati korijene hrvatskoga jezika • upoznati pojam organskoga i neorganskog idioma • definirati i razumjeti svojstva standardnoga jezika • znati prepoznati i objasniti odstupanja od jezi~ne norme • motivirati u~enike za izraàvanja na idiomu • uputiti u~enike na razli~ite pristupe fenomenu jezika • razvijati potrebu stalnoga u~enja hrvatskoga jezika

GLASOVI • opisati na~in nastajanja glasova • protuma~iti pojmove: otvornik, zatvornik, sonant, konsonant • protuma~iti pojmove: slog, samoglasnik, suglasnik • nau~iti podjelu zatvornika po mjestu tvorbe i po zvu~nosti • uo~iti funkciju fonema u jeziku • protuma~iti pojmove: fonem, alofon, fonologija • primijeniti znanje o fonemima u nastavi izraàvanja • motivirati u~enike za kreativan pristup jeziku

PISMO/GRAFIJA I PRAVOPIS/ORTOGRAFIJA • osvijestiti razliku izme|u fonema i grafema • uspostaviti odnos izme|u govorenoga i pisanog jezika • protuma~iti pojmove pismo (grafija), pravopis (ortografija) i pravogovor (ortoepija) • utvrditi pravogovorna i pravopisna obilje`ja fonema ~, }, d`, | • ponoviti i utvrditi ste~ena znanja o pravopisnoj normi • razvijati naviku pravilnoga izgovora i pisanja fonema ~, }, d`, |

43

PRIRU^NIK 1 – 4

1. razred

MORFONOLOGIJA • usvojiti fonem kao sastavni dio morfema • ponoviti i utvrditi alternacije fonema i fonemskih skupina (glasovne promjene) • ponoviti i utvrditi alternacije ije, je , e, i • uputiti na razliku izme|u fonijske i grafijske realizacije fonema • ponoviti i utvrditi ste~ena znanja o pravopisnoj normi • razvijati naviku pravilnoga izgovora i pisanja fonema i fonemskih skupina • motivirati u~enike za prou~avanje glasovnih promjena u pro{losti

NAGLASNI SUSTAV HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA • prepoznati pojam prozodijske jedinice • protuma~iti pojmove: naglasak, nagla{ena rije~, nenagla{ena rije~, naglasna cjelina, nenagla{ena duìna • usvojiti pojam nagla{enoga sloga • nau~iti vrste naglasaka u hrvatskome jeziku • nau~iti i primijeniti pravila o mjestu naglasaka u hrvatskome standardnom jeziku • razvijati pravogovorne navike • nau~iti vrste enklitika • znati primijeniti pravila o pisanju enklitika • primijeniti spoznaje o naglasnom sustavu u nastavi izraàvanja

VREDNOTE GOVORENOGA JEZIKA • upoznati vrednote govorenoga jezika • uo~iti razlikovnu ulogu vrednota govorenoga jezika na razini rije~i (naglasak, duìna) • uo~iti razlikovnu ulogu vrednota govorenoga jezika na razini re~enice (re~eni~ni naglasak, logi~ka stanka, re~eni~na intonacija) • protuma~iti pojmove: intonacija, intenzitet, tempo, ritam, modulacija, mimika, gesta • dramatizirati kratki tekst uvaàvaju}i vrednote govorenoga jezika • ponoviti kako se zapisuju vrednote govorenoga jezika • poticati kreativnost u~enika • primijeniti ove spoznaje u nastavi izraàvanja

STILISTIKA PISMA I GLASOVA • protuma~iti pojmove stila i stilistike • protuma~iti pojmove grafostilistike i fonostilistike

44

1.

PRIRU^NIK 1 – 4

razred

• uo~iti funkciju odstupanja od pravopisne norme • primijeniti znanje o grafostilistici u nastavi izraàvanja • uo~iti ekspresivna svojstva glasova • uo~iti ekspresivna svojstva glasova u poetskom tekstu • primijeniti znanje o fonostilistici u nastavi izraàvanja • motivirati u~enike za nastavu izraàvanja • poticati kreativnost u~enika

HRVATSKA NARJE^JA • ponoviti i produbiti spoznaje o hrvatskim narje~jima • prepoznati glavne osobitosti fonemskoga sustava hrvatskih narje~ja • prepoznati glavne osobitosti naglasnoga sustava hrvatskih narje~ja • usporediti narje~je i standardni jezik (na fonolo{koj razini) • poticati u~enike na sastavljanje rje~nika zavi~ajnoga narje~ja • osvijestiti izraàjne mogu}nosti hrvatskih narje~ja • izraàjno govoriti tekstove pisane zavi~ajnim narje~jem • primijeniti znanje o hrvatskim narje~jima u nastavi izraàvanja

POVIJEST JEZIKA • upoznati povijest hrvatskoga jezika od prvih pisanih spomenika do kraja 15. stolje}a • spoznati funkciju jezika u izgradnji nacionalnoga identiteta • motivirati u~enike za usporedbu starohrvatskoga jezika s hrvatskim standardnim jezikom • poticati u~enike na sastavljanje rje~nika (po~eci hrvatskoga pisanog jezika – od prvih spomenika do kraja 15. stolje}a)

JEZI^NO IZRA@AVANJE • ponoviti i produbiti spoznaje o govornome i pisanom izraàvanju • imenovati glavne zna~ajke triju vrsta tekstova • sastaviti opis • sastaviti dijalog i monolog • razumjeti pojam analize • primijeniti analizu na sva podru~ja ~ovjekova interesa • znati analizirati opis u knjièvnom djelu • mo}i usporediti razli~ite vrste opisa • poticati u~enike na govorno i pisano izraàvanje

45

PRIRU^NIK 1 – 4

1. razred

46

1. razred

PRIJEDLOG IZVEDBENOGA PROGRAMA (TEMATSKI PROGRAM)

47

PRIRU^NIK 1 – 4

1. razred

48

E J I Z A N M I G D E R Z A R I V R P A Z A M A R G O R P A G O N E B D E V Z I G O L D E J I R P

a r i t k e l a } a m o D . i c ) i a n j i e c b a ` k i d n U k u . a a n m c i z o l k i b n ( a t ~ e i j z n h i e a k j { , v e o r l j i o R o v n O o m o u r z a k V g , a r m j a O k i o e G z t n p e S e I J a | K n o I • • v v Z a n E t J s i a ~ a  N N / . A d a r N I a L z E . e J t i t C u s o A p u n N i v V m e A o I ` i j T n S m T S k A a r N g O o o r N t s p V o E n m @ a i n n I v J Z a . t s N i a K ~ e n j r s P i a U t k T s i n S o n e e t ~ I e t R j s u r P e m v j i u n i a v  o v a a o k d n z t o s o r p o i U n n v v . e e D ` ` i O j i j V n n U K K

c e s e j M

K I k Z i E z J e j I i N n D d r R a A d D k i n a N z e t s A j i T i k S k s s t I t a K a v S v r r T H H A V • • R H

m o k v a ) r p m s e i n s o a a F v ( e j n o s u b a a i k ` n l e j z g z v e j / a a r a l v e u e i j j d v d a a o v r r o p o g p s i l a e a e g j j n n a n j a i a s j a i l j v c a k a p I t n a V s a n r u o v O N F P P S A • • • • L G

A J I F A R G O T a R g o O / k s S I t P a O v r a V h k A v i a z R t e P s j I u g s A i o J n I k F s d r A m a e d R f n G / a a r t O G s M • S I P







I C I L B O I N V I Z R U K S I D . A M A R D . A K I P E . A K I R I L

a z i l ) a a n a m / s e ) e j a m l p e t e v a k s ) o n a z r i n ( l e ( a a t n } i m a v { l s a o r ( e r k j b ( u u d j i s l a e d r j a l l g u d o a z s o n ) I n j t i t m e i v l e o e b m u j i ` ( v n i v ) u a n j j C e a l e } n a k t : ` k Z i i s { i a j r o n d a : d i T r t a m } i z u o a k ~ u e E t a i e M n } a . v j o p a a u e m G b a k P f r o . j u m . O o v J R A L d a b • • • • • u j L





u e t m a a a r l n i k v i o c u o l i e e m e k j n o u j s v d i j d k e a v g P r m m a i e z k l o o k j e , , s e r n d t a e v j a o e d j i e k m v c ` o n s u r i i a o j l n d o P i n k n M i t i o H : k : R n v C t a } } : : e k s u i k : r E v v i o i } l } : a r i o G a e i i l c v ~ o } i i m j n o F : a n a v n j : e i i n m o n t a a d b t k a r h e n g l a a a K i r a j o r r e a i n . M r i o n l D t K C . n . V a a S . P s . A . V A D I . F . A n S P o i • • • • • • • • c a N



d a p o t s i l

n a j u r

49

a m e t a n v a t s a N / A N I L E J C A N V A T S A N

A J I F A R G O T R O / S I P O V A R P I A J I F A R G / O M S I P

| , ` d , } , ~ a v o s a ) l e g b e ` j e n j v a s e i p n s i i r p o v o v o a g r p z ( I •



u d a R : e a } k a a d { a e z r g e o k s p l o h i k n { i a k ~ z b a j e e v r a u o g r j t a p a Z l s n a I z l . j h a o u } v a v d a o a r i p b r r d s a b e a i r t z a a g l o a Z D a n Z : : k s a i l } i v a o m ~ o o a i k l n h e v { i n u [ a a p d . P v u r k i . r A P P s b • • • o D 

c e s e j M

} i ~ a v o s a ) l g e e b ` j e n j a s v i p e n s i i r p o o v v o a g r p z ( I •

A J I F A R G O T R O / S I P O V A R P I A J I F A R G / O M S I P 

a t a t k i d a z i l a n A / t a t k i D •

– a n i n p u o k f e o s j l i a h i c a , k a s n r z i e l m t l a e a n n o e a f a i n k s a a v o m m t e e e j f r n A o v J o u f I e i G m k j , i { O o L m c a l e n o O f r f r N r e l o O o t F M A m R • • O M 

a k i ) n a s o ) z l r a i e l t j o k a e p i j b n r v z i i g l a e s ( ~ o a o j v e e – t a i v n a r v j z k i r e t i e j m a j m a m o n a a n k i r o a p n e a a k b e s k s m z v e z i e p } a e S k ) a d s J o e ~ r m t s u j g s r r : i a j : j r t o l P v o } { z i l e e a u o k i : C J v B ( s n t o t a } j : : a i : a o a n r m r r } r i i } s i g n s p i i o a o u r ` l ( r r M s o k z p . t u a d s e a d a o a a n n n C N i z G t t k a i M A a . . V i s o . n r . A N T r I i i ` D V V . . F A L P o b • • • • • • • • • • • O

a n e j c a o e m j a r n d a v – i ~ u a j j l ) k n r a a o a b z n i n z e o z ) n g i a a a j a i ( a p z r u t a e e j n c k t m n n i a S i A s n d n v o i r a z : r s e : b v } ( p i n T o i ` a a a i l r l : r r k a t e v o k D m n j v u a f j a e o a l a . r i s o r k s S B P M D P P d • • • • • • • u j L





c a n i s o r p

i n e d u t s

50


, e e j i j c n a j a n r l v e a t l n a o p e ( n a a v i n o p t e u j v k u s i h i a a j k j { k n s n o l a a o m n n z z n e n o o e a f f r r e i – i e j j v v a a a o n m o r r m i e p e p p n u n a e o o k f f s n n a s a e i e h j j s i i i i p c c k p a a s a ) e a i z n n b r m g l e r a e e ` t t e u r n l n l j o A f A v D A • • • •

M 

) a z e t n i s ( a k i t s i c i l b a u k i p p i e i j e u e – t t s s r i E a ` j v : u e e c n a n n n a e z g i v v t a o t s L a r n n : ) j e o a r a v z e e o M n z g t r e o i n i n p d n l s a a ( l e v e S a n . k e ` h i D j c i m i s j n . p i o M K J E P g d • • • • • O 

c e s e j M

a t a t i / k e i / e d j / a z A e l i j J I i e a G j n i O A L c a / t O n r t a N t e k O l i F A D R • • O

a k a : { e e } r a g d o a p z h e i n k s ~ i l o z e k { j u k j a n v j a a r l v p r s a I . p s a i } a a d n a a z m a a k n s i l o p u k { k s a u g u r d a D R •

I T S O N V E @ I J N K T S E J I V O P 

e j i c a z i l i v i c i j l e m e T : e c i l b E a J I t C e A k Z I { o L I l o V I n C o r I J K L E M E T 

j n a ~ e j i s

u } { o n t r m s e b u a { z e ) i z m r o a b a r g z t l ( o i i p G j a l u o i b k p i e E B j v • • o ^ 



a ~ a j l e v

51

t s o n v e ` i j n k a k ~ i t n a : e T i c S l O b a N t V e E k @ { I J l o N o K n A o r K K ^ I T N A

) r o b z i ( a j e s i d O , a a t e d a j i j i v I s l a : r k i e l s m a o k s H t i • M 


a n i ` A i u G ~ e d j O i r ) K a e S n n s T e a A { a l a k g V A l a R K g s a n i ~ H I a i l a e n ~ g a Z z j i V E e e a ( r n j n a e A J i r T G i n S a n e { e e l e U O n n j e { a l a e { e d l S N { I D a a o g g l p a a N R l g s n n S A g a a a e e A D N N R N N L N G A • • • • • A T N S

) u } a d a z u n l o r t n o k a z a m e a r a j A p j n G i r n a O p a n K ( n z S e z T b a e r A ` r j e e e V A j v R K v j v o r H I e o r p Z n V E a p e s A J i n a T G p a n s S i i a s p U O e i S N n p a I D r i z a l N R o } v S A o e a r n A D G T A L N G A • • • A T N S

a n i ` u d , k a s a l g a n : i ~ e j r A i K I i n Z i z E J a r A a G n O a v N t E s R d r O e V s O a G n v o E k T i l O z a N R D • E R V







u j n e j a k s l v l o a r k { p s k i ) a r a n o v a r a b z p j i s m ) e I r ( t . a e o z a e n i } o m p b z a p a o u k ( f r d i i r k o d P E j a a s a i j a d m z u { e i l n a a e r e t d a a d g n e r v K E e k s l a o o M : M o R p k : : e : k o j h O l d { : e i i e l i j i i a } k : n l p a i f g o i d ~ } i i r r d h e v e s S o E u V r a z e z j E O T

• • • • • •

) l t u ) b s o r i n o T v , b e e ` z i j i i j ( c ) n r r a k o a r o b a z d n H k i i ( , ~ l ) i t u t a P , t f t s a o n a p n a o K n – ( S e v r j , k e ` a e j j i e i a z j k n e n n a l k n A A o z a a – – p e k r ~ a j a k i e a j i i j s t z z m n v m e r a o i t e ( r o o i n i p p i z a p a a a a r z e n v k k o t a o ~ ~ n i s k r r b i z e G G I S P j v • • • • • o

^



c e s e j M

t s o n v e ` i j n k T a S n ) O v o r o N k e b V j z E v i ( ` I o j e J j n i N d z K e e o A r s p N : e V e c k s r O i l K b u E a d J t a V e b u O r J k { t N l o z D o I E n • R o S r K 

j n a v a r t

k a j u ` o

52

i v o a p e m i n e l t a a n n i o l a c n a o N i c • a N 


c e s e j M

, k a s a l g a n i n ) ~ i j a n i e d ~ l o e r e a : m v a e ( t c a s i d n j e i e ~ c a r s r n A e h i o K n I i n t n i v Z i i z t E J a a r n a n A a ~ o i t n G n i e n O a ~ j v a N t e i E s r c , a R d a e z i O r k l s n a V a e r O a t G n a v s k a s o k E k j i ~ T l f i i O z g a r a o G N R l D • • E R V

) ) a a v o m s s i a A p l V a g a O i k S k i t s t A l s i L i i l i t G ( t s s I ( a a A k i k i M t s t i s S l i I i l i P t s t o s A f o K n I a r o T G F S I • • L I T S





i k

s e l g o i j d n o k t n d a i t o k V d a ) , o r a a v z a T ~ a r m : o i l i m i t s n i s e p k p o r a s a m k n t d e i s s I s o n p a , m t s s i } t u o p O ( { a t n e a B a v r : t s e k i s b v i ` i a k j n r o ~ i n e H t j s l k v a k o l a s a e P c t k , s s i i n c i t r n e o v o a ~ v r o n r k r a H P c P a z • • •

e j ~ e j r a n o k s v a k o t [ . e j ~ e j r a n o k s v a k j a K . e A J j ~ e ^ j E J r R a n A o N k s A v a K k S a T ^ A V • R H 

) a ~ , a e n o c m k n i i r t r v e s a t e i s v M a a S , p V a ( o v p a : a t j i i s i n a i z l z n p e o o a a r o m j Z l p p a k : i u a a k v D n n s o v v n t s a o a o e k p k d k b i e o j e i e [ r j t p v d v , i s j a n o n o } j s i p n a n { s e i j o d k d d i v t e e e e r l r o o j P L S A S g • • • , i k s j o r t c a n a m u R

j n a b i v s

e t e v s a k u M (

a m a r e d g i a j n n v k o k ) e e e n j t a v i o r k s j i t n a g d r e e r a v r S M P

•

•

a } e j l o t s . 5 1 a j a r k o d a k i z e j a g o k s t a v r h j o v A z a r K I i Z n E J s e i T j S v o E J P I V • O P 

) t s o n v e ` i j n k a n v o k e j v o j n d e r s ( a z e t n i S •

a n v o k e j v o j n d e r a s i k – z e a j j n t s a j e n i z v o a r p e j i v t s o r o p n a v e n ` i a j s n i P k •

j n a p i l

53

a j n a n z a r e j v o r p i a v i d a r g e j n a j l v a n o P •

a n e j c o e j n a v i ~ u j l k a Z •

PRIRU^NIK 1 – 4

1. razred

54

1. razred

POÊTNA PROVJERA ZNANJA (SKUPINA A, SKUPINA B)

55

PRIRU^NIK 1 – 4

1. razred

56

Ime i prezime

razred

SKUPINA A

POÊTNA PROVJERA ZNANJA 1. Napi{ite podjelu glasova po zvu~nosti.

2. Ispi{ite sve palatale. 3. Odredite na koji je na~in rije~ nastala te koje su se glasovne promjene pritom dogodile. ruci no{en mjese~ina lu|i glazba no{nja cvjeti} ronioca gro`|e ra{~upan 4. Napi{ite vrste uzlaznih naglasaka. Napi{ite u zagradi kako se oni biljeè.

5. Navedite dva pravila o mjestu naglaska u hrvatskome jeziku.

6. Ozna~ite naglaske navedenim rije~ima: san, hladovina, put, ki{a, prelamati. 7. Nabrojite vrste rije~i koje se sklanjaju (dekliniraju).

8. Odvojite okomitom crtom naglasne cjeline. Starac sa {tapom – sun~ani sat u pijesku. Pet je do dvanaest.

9. Napi{ite sljede}e oblike rije~i: a) umanjenice imenica cvijet, biljka, list, zec: b) pridjeve izvedene od imenica ulica, buka, pozlata: 10. Napi{ite dijakriti~ke znakove u ovim rije~ima: peci, pecem, pricvr{cen, ucvrstiti. 11. Odredite vrste rije~i u re~enicama. Svakoj promjenljivoj rije~i odredite gramati~ke osobine (rod, broj, pade` ili gl. oblik, lice i broj). Nekad su ljudi vjerovali da im je prvi vjetar u novogodi{njoj no}i predskazivao budu}u godinu. To su odre|ivali po smjeru vjetra, ali najvi{e sre}e i veselja o~ekivalo ih je ako ga uop}e nije bilo.

imenice

zamjenice pridjevi brojevi glagoli prilozi prijedlozi veznici uzvici ~estice 12. Podcrtajte rije~i koje treba napisati velikim po~etnim slovom. Ju~er smo u blizini hrvatskog narodnog kazali{ta susreli marijinu prijateljicu anu. Ona je rodom spli}anka, ali ve} dugo ìvi u zagrebu. S njom }u se danas na}i na trgu bana josipa jela~i}a. I}i }emo pogledati izlo`bu o hrvatskoj renesansnoj knjizi u klovi}evim dvorima.

13. Kojim je pismom pisana Ba{}anska plo~a?

14. Tko je pisac prve gramatike hrvatskoga jezika?

Ime i prezime,

razred

SKUPINA B

POÊTNA PROVJERA ZNANJA 1. Napi{ite podjelu glasova po mjestu tvorbe.

2. Ispi{ite sve bezvu~ne glasove. 3. Odredite na koji je na~in rije~ nastala te koje su se glasovne promjene pritom dogodile. ljepota va|en stri~ev svadba ja~i pro{nja orasi mislioca li{}e i{~a{en 4. Napi{ite vrste silaznih naglasaka. U zagradi napi{ite kako se koji od njih biljeì.

5. Navedite dva pravila o mjestu naglaska u hrvatskome jeziku.

6. Ozna~ite naglaske navedenim rije~ima: blag, prepoznati, ~aj, napisati, glava. 7. Ispi{ite sve padeè i pitanja na koja odgovaraju.

8. Odvojite okomitom crtom naglasne cjeline. Jesen se bliì. ]utim to jer mi je osmijeh kra}i i kra}i.

9. Napi{ite sljede}e oblike rije~i: a) komparative pridjeva lijep, ljut, lijen: b) umanjenice imenica korijen, cijev, ptica, rijeka: 10.

Napi{ite dijakriti~ke znakove u ovim rije~ima: djecurlija, odjeca, jahac, jahaci (konj).

11. Odredite vrste rije~i u re~enicama. Svakoj promjenljivoj rije~i odredite gramati~ke osobine (rod, broj, pade` ili gl. oblik, lice i broj). Ljudi vole slaviti Novu godinu. Neki kaù da bi dobro bilo u novu godinu u}i bez dugova, ali da je to u dana{nje doba nemogu}e jer svatko ima po jedan kredit.

imenice zamjenice pridjevi brojevi glagoli prilozi prijedlozi veznici uzvici ~estice 12. Podcrtajte rije~i koje treba napisati velikim po~etnim slovom. Pro{loga ljeta posjetili smo dubrovnik. Vodi~ nam je pri~ao o renesansnim spomenicima i uglednim dubrov~anima te o dubrova~koj povijesti. Zaustavili smo se ispred onofrijeve fontane i orlandova stupa, a posebno smo bili zadivljeni ljepotom kneèva dvora. [teta {to nismo mogli posjetiti oto~i} lokrum na kojem se u zgradi starog benediktinskog samostana nalazi prirodoslovni muzej osnovan jo{ 1872. godine.

13. Koji je najstariji hrvatski zakonski spomenik?

14. Koje je godine objavljena prva gramatika hrvatskoga jezika?

Fon Fon 1 4 Prir Sv 1

Recommend Documents