SVEUČILIŠTE U RIJECI GRAĐEVINSKI FAKULTET Stručni studij ZAŠTITA OKOLIŠA seminarski rad Tema:
EKSPLOATACIJA GRAĐEVINSKO TEHNIČKOG KAMENA NA OTOCIMA PRIMORSKO‐GORANSKE ŽUPANIJE
Izradio: Krupić Ismet Datum : 01.prosinca 2010.g.
Ocjena rada: ___________
Nastavnik:
Dr.sc. Čedomir Benac, red.prof.
SADRŽAJ:
1. UVOD
2. KAMENOLOM OBAVEZAN SADRŽAJ PROSTORNOG PLANA
3. EKSPLOATACIJA GRAĐEVINSKO-TEHNIČKOG KAMENA NA OTOCIMA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE I ZAKONSKE ODREDBE
4. EKSPLOATACIJA I OPLEMENJIVANJE KAMENA
5. PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA KAMENOLOMA NA OKOLIŠ
6. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA
7. PROGRAM PRAĆENJA OKOLIŠA
8. ZAKLJUČAK
9. LITERATURA
1.Uvod Kamen je sirovina iz grupe „neruda“ koju možemo svrstati u neobnovljiva prirodna bogatstva, a koja je izuzetno važna u graditeljstvu. Graditelji se kamenom koriste za ziđe, za obloge, rabe ga kao tučenac različitih frakcija za pripremu betona. U prošlosti, danas i u budućnosti građevinarima je kamen jedan od osnovnih građevinskih materijala koji se uveliko upotrebljava u niskogradnji i visokogradnji. Tako je , primjerice, udio kamena u betonu 70-80%, a u niskogradnji čak više od 90%. Građevni kamen je dio Zemljine kore – litosfere, koji se iz nje odvaja na prirodan ili umjetan način. On je mineralni agregat određene teksture, strukture, fizičkih, mehaničkih i geoloških karakteristika. Kamen je sirovina koja se može svrstati u tri skupine: arhitektonsko –građevni kamen rabi se za ziđe ili kao dekorativni kamen za obloge pročelja ili unutrašnjih dijelova objekta ‐ tehnički se kamen najčešće rabi kao tučenac, različitih frakcija za izradu betona, ali i dobro zbijen kao podloga svim građevinskim objektima, posebno cestama i željezničkim prugama ‐ kamena sitnež ili agregat sa zrnima veličine 0-30 mm rabi se za izradu gornjih i donjih nosivih slojeva bituminiziranog materijala za autoceste i ceste svih razreda prometnog opterećenja. ‐
Zakon o rudarstvu u Članku 4. određuje arhitektonski građevni kamen, a u Članku 7. tehnički građevni kamen, građevni pijesak i šljunak te opekarsku glinu. (1) Pri utvr đivanju podobnosti lokacije za eksploataciju kamena nužno je provesti geološke istražne radove koji daju podatke o načinu pojavljivanja kamena, rezervama i građi stijenske mase. Dalje je nužno istražnim bušenjima, zasjecima i rovovima uzeti uzorke stijenske mase te laboratorijskim ispitivanjima utvrditi: petografska svojstva stijene, veličinu, oblik i način vezivanja zrna u stijeni, porozitet, čvrstoću na tlak, vlak i savijanje, higroskopnost, volumnu masu, habanje i t.d. (2). Navedeni istražni radovi bitni su za utvr đivanje podobnosti uporabe kamena, veličini rezervi kamena te troškovima pridobivanja i oplemenjivanja, tj. proizvodnje kamena. Veliki rudarski radovi, u prvom redu površinski kopovi, često korjenito mijenjaju krajolik i ostavljaju posljedice u prirodnom okolišu. Iz razloga održivog razvitka živog svijeta i iz estetskih razloga, nužno je nakon iskorištavanja kamene sirovine rekultivirati područ je zahvata. U radu će se kratko opisati tehnologija eksploatacije kamena, utjecaj ove djelatnosti na okoliš i mjere zaštite okoliša od neželjenih posljedica.
2.Kamenolom obavezan sadržaj prostornog plana Strategija prostornog uređenja obavezuje Republiku Hrvatsku, u djelu Osnove za planiranje i usklađivanje prostornog razvitka, na određivanje prioritetnih djelatnosti namjene iskorištavanja prostora i među ostalim utvr đuje: „Gospodarske djelatnosti koje se zbog tehnološke vezanosti na
resurs mogu obavljati samo na određenom prostoru imaju na tom prostoru prioritet, a pobliže se određuju prema lokalnim uvjetima, utjecaju na razvoj naselja, zaštiti okoliša i očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti“. (3) Primorsko-goranska županija je bogata sirovinama za proizvodnju gra đevnih materijala. Arhitektonskograđevni kamen leži na čitavom krškom podru č ju Kvarnera i otoka.
Slika 1. Mjesta eksploatacije mineralnih sirovina na Kvarnerskim otocima (RH Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Uprava za energetiku i rudarstvo)
Eksploatacija mineralnih sirovina pripada podru č ju rudarske djelatnosti kojom se bavi cijeli niz trgovačkih društava i obrtnika na oko 34 lokacije u Primorsko-goranskoj županiji, od kojih su više od polovice kamenolomi tehni čkog kamena. Na slici 1. prikazana su mjesta eksploatacije mineralnih sirovina na Kvarnerskim otocima.(4) Svakako da na tim podru č jima treba rudarske aktivnosti eksploatacije kamena uskladiti s potrebama tržišta, ali i omogu ćiti brži gospodarski razvitak i stvaranje uvjeta lokalnom stanovništvu za ostanak na tom područ ju. Podloga za svekolike aktivnosti u prostoru jest Prostorni plan, koji na žalost često za pojedina podru č ja ne postoji. Premda u Republici Hrvatskoj na ovom podru č ju postoji dugogodišnji kontinuitet zakonodavnih propisa i tako đer tradicija u izradi prostornih planova, još uvijek za neka podru č ja županije ovi planovi
nisu do kraja izra đeni, a često se javlja i problem provedbe usvojenih planova. Prisutan je i problem nove organizacije prostora pa je nužno raditi izmjene i dopune ve ć postojećih i prihvaćenih prostornih dokumenata. Zakonom o prostornom ure đenju (5) osigurava se gospodarenje i zaštita prostora RH kao osobito vrijedno i ograni čeno nacionalno dobro. To se obavlja s pomoću prostornih planova u kojima se svaki zahvat u prostoru, pa tako i eksploatacija mineralnih sirovina, mora provoditi u skladu s dokumentima prostornog ure đenja. Za svaki kamenolom, bilo novi ili postoje ći, nužno je na temelju odredaba Zakona o zaštiti okoliša (6), Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (7) i popisa zahvata koji su navedeni u Pravilniku, izraditi Studiju utjecaja na okoliš. Sastavni dio studije prema članku 5. st.2. Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš jesu podaci iz dokumenata prostornog ure đenja. Ako ne postoji Prostorni plan na lokaciji eksploatacije kamena, ili ako u usvojenom planu nije unesen ovaj sadržaj, potrebno je istodobno s izradom Studije o utjecaju na okoliš zatražiti dopunu Prostornog plana. Među temeljnim je zadacima izrade Prostornog plana osim definiranja uvjeta rada u kamenolomu i uvjeta uređenja prostora još i utvrditi mjere zaštite okoliša i zaštite prirodnih vrijednosti. Da bi se mogle utvrditi mjere zaštite potrebno je analizirati utjecaje ovih djelatnosti na prirodne resurse, i to tijekom otvaranja kamenoloma, eksploatacije i nakon zatvaranja te predvidjeti eventualnu ekološku nesreću koja zahtjeva dodatne zaštitne mjere.
3.Eksploatacija građevinsko-tehničkog kamena na otocima Primorsko-goranske županije i zakonske odredbe Eksploatacija mineralnih sirovina na Kvarnerskim otocima (Cres, Lošinj, Krk i Rab sa pripadaju ćim manjim otocima) obavlja se na ukupno 14 lokacija. Od čega na Cresu i Lošinju 6, Krku 3 i na Rabu 5 a iste su prikazane na Slici 2.
Slika 2. Lokacije eksploatacije na otocima Cresu i Lošinju, Krku i Rabu (RH Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Uprava za energetiku i rudarstvo)
Tablica 1. Prikaz eksploatacijskih polja mineralnih sirovina na Kvarnerskim otocima (RH Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Uprava za energetiku i rudarstvo)
Red. br.
EKSPLOATACIJSKO POLJE
1. 2. 3. 4. 5. 6.
Dragozetići Jelovica Garica Bojnak Mažova Gora Brdo Kušič
7. 8. 9.
Beavec voz Medveđa griža Zakojnica
10. 11. 12. 13. 14.
Lopar Crvene stijene Krklant Samotorac Vidiskala-žigavac
MINERALNA Površina SIROVINA (ha) CRES I LOŠINJ boksit 4.000,00 boksit 14,30 tehn.građ. kamen 14,30 tehn.građ. kamen 24,45 arh.građ. kamen 10,12 tehn.građ. kamen 6,55 KRK tehn.građ. kamen 25,50 tehn.građ.kamen 9,38 tehn.građ. kamen 12,00 RAB tehn.građ. kamen 1,56 građ.pijesak i šljunak 1,01 građ.pijesak i šljunak 0,84 građ.pijesak i šljunak 0,64 građ.pijesak i šljunak 0,73
NOSITELJ ODOBRENJA Istarski boksiti - Rovinj Energoinvest – Rovinj GP Krk Obrt Martin Toić Cres Apsyrtides Mali Lošinj Obrt Davor Jurekovi ć Mali Lošinj Tiha d.d. Šilo Kamen gradnja d.o.o. Opatija GP Krk Sorinj d.o.o. Rab Obrt Josip Kordi ć Sup. Draga Obrt Josip Kordi ć Sup. Draga Obrt Josip Kordi ć Sup. Draga Obrt Josip Kordi ć Sup. Draga
Izvadak iz prostornog plana otoka Raba: „Površina za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina na otoku Rabu“ Na otoku Rabu je dopuštena eksploatacija mineralnih sirovina, ali na površinama izvan pojasa od 1.000 metara od obale mora, i to samo za potrebe gra đenja na otoku. Ovim prostornim planom odre đeno je područ je za potrebe istraživanja i iskorištavanje mineralnih sirovina (gra đevno-tehnički kamen) E3 na prostoru oko Visoke Glave. Užu lokaciju kamenoloma, kao i kapacitete, potrebno je definirati na osnovu istražnih radova i uz propisane zakonske uvjete. Planirano eksploatacijsko polje gra đevno-tehničkog kamena moguće je koristiti uz uvjete propisane Zakonom, a djelove i cjeline koje se napuštaju i zatvaraju potrebno je sanirati i prostor namjeniti za šume, ostalo poljoprivredno i šumsko tlo. Nakon završetka eksploatacije tehni čkog kamena potrebno je izvršiti biološku sanaciju devastiranog terena kamenoloma, na temelju posebno izra đenog projekta biološke sanacije, a shodno odredbama Zakona o rudarstvu. Postojeću lokaciju na Sorinju, ozna čenu na kartografskom prikazu br. 3 „Uvjeti za korištenje, ure đenje i zaštitu prostora“ u mjerilu 1 : 25.000 planira se napustiti i sanirati,“
Djelatnost eksploatacije kamena podvrgnuta je Zakonu o rudarstvu. Ovaj zakon obuhva ća deset poglavlja, kojima se propisuju: 3.1 Opće odredbe zakona o rudarstvu
Prvim poglavljem utvr đuje se pripadnost mineralnih sirovina vlasništvu RH te se one kao neobnovljivo prirodno bogatstvo stavljaju pod zaštitu u smislu njihova racionalnog iskorištavanja. Odre đena si tijela državne uprave koja izdaju odobrenje za istraživanje ili eksploataciju mineralnih sirovina, a propisana je i naknada (renta) od 2,5% od vrijednosti sirovine. Tako đer su utvr đeni i uvijeti pod kojima se stje če pravo (koncesija) istraživanja ili eksploatacije mineralnih sirovina. 3.2 Istraživanja mineralnih sirovina
Zakonom su određeni prostori na kojima se pod određenim uvijetima mogu obavljati istraživanja mineralnih sirovina. Odobrenja se izdaju na osnovu raspisanog natje čaja, istraživanje treba obaviti u vremenu od 3 godine, iznimno još jedna dodatna godina. 3.3 Eksploatacija mineralnih sirovina
Mineralne se sirovine mogu eksploatirati nakon prikupljenih odobrenja, koja izdaju tijela državne uprave ovisno o vrsti mineralne sirovine, a kojim odobrenjem se odre đuje prostor na kojem se može obavljati ova aktivnost. U smislu zaštite okoliša propisana je obaveza izvoditelja radova da tijekom izvo đenja i nakonzavršetka eksploatacije sirovina izvrši sanaciju devastiranog podru č ja. Ovaj uvijet saniranja područ ja uvjetovan je lokacijskom dozvolom. 3.4 Rezerve mineralnih sirovina
Obaveza je izvoditelja radova svake godine dostavljati izvještaj o rezervama mineralnih sirovina u kojem se navodi vrsta mineralne sirovine, naziv eksploatacijskog polja i vrsta ležišta, a utvr đuju se ukupne eksploatacijske rezerve. 3.5. Ostale odredbe Zakona o rudarstvu
Ostale odredbe odnose se na obavezu vo đenja katastra istražnih prostora i eksploatacijskih polja i dr.
4. Eksploatacija i oplemenjivanje kamena Tehnološki postupci ovise o kakvo ći kamene sirovine, a postupci koji se uglavnom provode su: ‐ ‐ ‐ ‐ ‐
eksploatacija kamena površinskim kopom masovnim miniranjem nakon miniranja kamen je mogu će drobiti čime se dobija mješavina podobna za izradu donjih nosivih slojeva u cestogradnji ili za izradu pvivremenih cesta najveći broj kamenoloma kamen višestruko drobi i rasijava u osnovne frakcije koje se rabe kao agregat za izradu betona i asfaltnih zastora (0/4, 4/8, 8/16 i 16/31,5) daljnji postupak jeste oplemenjivanje frakcija, kojim postupkom se otprašivanjem (rje đe pranjem) smanjuje udio muljevito-prašinastih čestica (koje su manje od 0,09 mm) na kamenolomima se još može proizvoditi kameno brašno mljevenjem od ve ćih frakcija koje u ukupnim potrebama sudjeluju u manjim koli činama, ili se kameno brašno može proizvoditi kao osnovni proizvod, za čiju je kakvoću propisana norma HRN B.B3.045.
5. Pregled mogućih utjecaja kamenoloma na okoliš Proizvodnja tehni čkog kamena jest površinski zahvat u litosferu koji ostavlja otvorene „rane“ u prirodnom okolišu. Utjecaji na okoliš na mjestu lokacije kamenoloma jesu optere ćenje okolnog podru č ja bukom i prašinom te gradnjom pristupnih i radnih cesta te drugom prate ćom infrastrukturom.
Slika 3. Pogled na uređ eni kamenolom „Bojnak“ na otoku Cresu
Racionalno prilaženje problemu odnosa čovjek-okoliš uvjetovano je solidnim poznavanjem zakonitosti tih odnosa, temeljnih na čela iskorištavanja prirodnih izvorišta sirovina i kompleksne ekološke interakcije između žive i nežive prirode te promjena izazvanih ljudskom djelatnoš ću. Odstranjivanjem tla unutar otvaranja novih proizvodnih cjelina stvaraju se osnovni uvijeti za va đenje i proizvodnju kamena. Proizvodnja svakako ima svoje pozitivne strane, tu se o čekuju koristi na podru č ju gospodarstva i zapošljavanje lokalnog stanovništva. No uz pozitivne u činke mogući su i neželjeni utjecaji na okoliš, koji mogu nastati: ‐ ‐ ‐
otvaranjem eksploatacijskih polja tijekom eksploatacije kamena zbog mogućih ekoloških nezgoda i nakon prestanka iskorištavanja.
5.1 Utjecaji otvaranja eksploatacijskih polja
Prvi utjecaj pojavljuje se zbog odstranjivanja i sje če biljnog pokrova, što dalje neposredno ili posredno utječe na promjene u ekosustavu. Mijenjaju se uvjeti staništa i uništavaju se postoje će biljne i životinjske zajednice na lokaciji na kojoj se obavlja ova djelatnost. Otvaranjem površinskog kopa u prvoj fazi uklanja se jalovina, koju je nužno odložiti, naj češće u neposrednoj blizini jer su tada i troškovi rada manji. Utjecaj odlaganja jalovine uvjetuje promjenu reljefa bliže okolice kamenoloma, što dalje može poremetiti odvodnju površinskih voda. Kod strmih padina, bujice mogu odnositi odloženu jalovinu i zatrpavati prirodne vodotoke.
5.2 Utjecaji tijekom rada kamenoloma
5.2.1 Seizmički efekt usljed miniranja Radi utvr đivanja utjecaja seizmi čkog efekta zbog miniranja u kamenolomu, provode se probna miniranja pri kojima se mjeri intenzitet oscilacija na najbližim stambenim objektima. Kriterij grani čnih brzina oscilacija primjenjuje se prema IFZ ( Institut fizike zemlje) ruskoj skali koja je u najve ćoj mjeri usklađena s MSC skalom djelovanja prirodnih potresa. Za I. stupanj potresa MSC brzina oscilacija je manja od 0,2 cm/sec (potrese mogu registrirati samo instrumenti) pa do X. stupnja MSC za koju brzina oscilacija iznosi više od 48 cm/sec (ve ća razaranja, stropoštavanje čitavih građevina). Ispitivanjem intenziteta udarnog vala utvr đuju se dozvoljene koli čine eksploziva, koje se smiju aktivirati. 5.2.2 Razvoj buke i utjecaji u okolišu Buka je nepoželjan oblik zvuka koji ometa rad i odmor. Kod ljudi izaziva neugodne a nekad i za zdravlje opasne pojave. Utjecaji buke na čovjeka ovise o ja čini buke. Jačina buke ovisi o upotrebljenoj energiji, odnosno s obzirom na energiju postoje razli čiti intenziteti buke koji se izražavaju mjernom jedinicom decibel (od deci= 10, baza dekadskog logaritma i bel prema fizi čaru Aleksandru Grahamu Bellu). Decibel zapravo određuje odnos buke i zvuka. Prema međunarodnim normama buka u stambenim prostorijama ne bi smjela prelaziti 45 dB. Zvuk se mjeri instrumentima, koji su prilago đeni frekvencijskoj karakteristici i osjetljivosti ljudskog uha. Pri mjerenju buke na radnom mjestu uzimaju se u obzir sve razine koje na tom mjestu djeluju, tj. buka pojedinih izvora (npr. strojeva) i osnovna buka okoliša.(8) Prema sadašnjim normama najve ća dopuštena razina buke u okolišu smije biti danju 60 dB a no ću 50 dB. (9). Ako su ljudi izloženi dugotrajnom djelovanju buke dolazi do zamaranja slušnog živca i bez odmora u tihom prostoru ošte ćenje postaje trajno, pojavljuju se neuroze, bolesti srca i krvotoka te povišeni tlak, nemogućnost koncentracije i smanjenje imuniteta organizma prema zaraznim bolestima. U procesima eksploatacije kamena, drobljenja, meljavi pri prijevozu rabe se mnogi strojevi i vozila koja proizvode buku. 5.2.3 Utjecaji na kakvo ću zraka Rad u kamenolomu uzrokuje emisije prašine koje se pojavljuju: ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐
pri bušenju minskih bušotina pri sekundarnom miniranju pri utovaru i prijevozu na drobilani i klasirnici pri presipavanju s linije za proizvodnju filera s odlagališta gotovih proizvoda.
Udaljenost do koje se prašina može taložiti ovisi o brzini vjetra i o postojanju prepreka poput vegetacije ali najčešće iznosi do 100 metara od izvora.
5.2.4 Utjecaj na živi svijet (flora i fauna okoliša) Najveći utjecaj na vegetaciju prašina ima na listovima biljaka, na kojima se stvara sloj koji smanjuje fotosintezu. Time biva smanjena i izmjena plinova izme đu listova i okolne atmosfere. Sve to zajedno rezultira smanjenim prirastom biomase i drve ća i prizemnog raslinja. Postojanje šumskog pojasa oko kamenoloma svakako je povoljno jer smanjuje podru č je na koje se prašina iz kamenoloma može taložiti. Vegetacija smanjuje brzinu vjetra a osim toga predstavlja i fizi čku prepreku pa na oba na čina smanjuje područ je na kojem se može taložiti prašina. Kada se radi o prašini koja potječe od vapnenca (najveći broj kamenoloma) ona redovito djeluje tako da pove ćava pH tla. 5.2.5 Utjecaj na površinske i podzemne vode Utjecaj vađenja kamena na kakvoću podzemne vode nije velik i ne utječe bitno na režim površinskih i podzemnih voda zbog svoje lokalne ograni čenosti. Moguć utjecaj na kakvo ću podzemne vode može nastati usljed ispusta otpadnih voda iz mehani čarske radionice, sanitarnog čvora i poslovnih prostora. Oborinske vode koje ispiru radne i prometne površine mogu nepovoljno utjecati na postoje će prirodne vodne sustave, na bujicu koja će morati prihvatiti ve će količine oborinske vode s podru č ja kamenoloma. Oborinske vode mogu u prijemnik donijeti i ve će količine nanosa, što bi tako đer imalo neželjene posljedice u vodotoku. 5.2.6 Utjecaj odlagališta jalovine Jalovina koja se odlaže pri otvaranju novih eksploatacijskih polja jest rastresit materijal, koji osim kamena sadrži i određene količine zemlje koja može biti isprana oborinama i donijeti odre đene količine mulja u bujice i kanale, a može smanjiti njihovu proto čnost i izazvati plavljenje okolnog nizinskog područ ja. 5.2.7 Utjecaj promjene iskorištavanja zemljišta Najznačajnije su promjene u topografiji, nestanku sitnozrnog i humusnog tla i vegetacije. Kamenolomi mogu između ostalih učinaka utjecati na oblikovanu kakvo ću prostora, koja proizlazi iz vizualnog doživljavanja i raspoznavanja prostora. Iz vizualne degradacije podru č ja proizlaze i ostale negativne pojave na estetiku prostora, što se o čituje u slijedećem: izmijenjena je cjelovita slika užeg podru č ja i izgled prirodnog okoliša (skladnost s entitetom prirode) ‐ smanjena je reprezentativnost podru č ja i istovjetnost s identitetom šire pokrajine ‐ promjenjen je kontinuite razvoja u odnosu prema postoje ćoj strukturi prostora ‐ smanjena je privla čnost, atraktivnost i simboli čna vrijednost prostora: kamenolom se poistovjećuje sa negativnim a naro čito na otocima gdje je razvijen turizam i gdje se o čekuje „nedirnuta priroda“. ‐
5.3 Utjecaj nakon prestanka iskorištavanja
Nakon prestanka iskorištavanja kamenoloma, prestaju nepoželjni utjecaji buke, prašine, one čišćenja flore i faune. Da bi se podru č je ponovno vratilo u prihvatljiv estetski i ekološki okoliš nužno se provodi biološka sanacija i podru č je privodi prvotnoj namjeni (šuma, livada i sli čno) ili se predvi đa druga namjena iskorištavanja za što se izra đuje odgovarajuća projektna dokumentacija.
6. Prijedlog mjera zaštite okoliša 6.1 Zaštita tijekom otvaranja eksploatacijskih polja i iskorištavanja kamenoloma
- Nužno je izraditi projekt zaštite od buke odnosno osigurati razinu buke u dopuštenim granicama (10) (11) - Nužno je poduzimati zaštitne mjere u kamenolomu koje će spriječiti onečišćenje atmosfere u okolini (12) (13) - Osigurati prijevoz kamenog materijala pod nadzorom, odnosno sprije čiti prekomjerno punjenje vozila - Po potrebi vlažiti unutarnje ceste radi sprije čavanja širenja prašine - Nadzorom i održavanjem strojeva i vozila izvoditelj je dužan osigurati koncentracije ispušnih plinova u dopuštenim vrijednostima - Za zaštitu podzemnih voda od procje đivanja, moraju se asfaltirati radni prostori oko radionica, spremnika i pretakališta goriva. Asfaltirani prostor valja ome điti rubnjacima, a oborinske vode s tih prostora usmjeriti prema mastolovu (14) (15) (16) - Oborinske vode kontroliranim sustavom kanalizacije prije ispusta provesti u taložnik. - Otpadne vode iz sanitarnih prostorija te radionica sistemom zatvorene kanalske mreže prikupiti u sabirnu jamu, koja će se prema potrebi prazniti cisternom nadležnog komunalnog poduze ća - Otpadne tvari odvoziti na najbliže odlagalište otpada - Ulja i masti skupljati u zatvorene spremnike i odvoziti na spaljivanje u skladu s Pravilnikom o vrstama otpada (17) - Odlagalište jalovine urediti i zatraviti, radi zaštite od ispiranja oborinskim vodama - Zaštita flore i faune posti ći će se vodeći računa o emisijama buke i prašine. Oko radnog prostora osigurati ogradu kako bi se sprije čio ulazak životinja i divlja či. (18) 6.2 Zaštitne mjere u sluč aju mogućih nezgoda
- U slučaju pojave požara na elektroinstalacijama ili elektrostrojevima predvidjeti protupožarne aparate za gašenje požara (19) - Izgraditi vanjsku hidrantsku mrežu - Miniranje provoditi prema propisanim uvjetima
6.3 Zaštitne mjere nakon prestanka korištenja
Prema posebnom projektu sanacije podru č ja napuštenih dijelova kamenoloma provoditi mjere vra ćanja prostora prvotnoj autohtonoj namjeni.
7. Program praćenja okoliša Tijekom rada u kamenolomu potrebno je motriti i opažati stanje okoliša, kako bi se mogli utvrditi mogu ći nepovoljni ili neželjeni utjecaji. Ishodi mjerenja koristi će se za moguće dodatne mjere zaštite okoliša u slu čaju povećanih zahtjeva za razinu kakvoće dijelova okoliša ili neu činkovitosti predvi đenih mjera zaštite. 7.1 Program motrenja zraka
Utjecaji rada kamenoloma na kakvo ću okolnog zraka prati se na barem dvjema postojama smještenim uz granice prostora kamenoloma. Program praćenja utjecaja rada kamenoloma na kakvo ću zraka predviđa opažanje slijedećih pokazatelja: ‐ ‐ ‐ ‐ ‐
smjer i brzinu vjetra (m/s) temperaturu zraka (oC) vlagu u zraku (%) oborine (mm/min) prašinu
Ispitivanje će se obavljati standardnim metodama, odre đenim od Državnog zavoda za normizaciju. Predviđa se 2 puta na godinu uzimati uzorke. 7.2 Motrenje razine buke
Primjenom odgovaraju ćih zaštitnih mjera ne o čekuje se povišenje razine buke oko prostora kamenoloma iznad dopuštenih prema članu 6. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredinama u kojim ljudi rade i borave. Mjerenje razine buke dB obavljat će se tijekom radnog dana. Predlaže se četiri mjerenja na godinu i to godinu dana prije po četka rada kamenoloma. 7.3 Kontrola kakvoće površinskih voda
Ne predviđaju se posebna mjerenja, ve ć su ona u nadležnosti vodopravne inspekcije. 7.4 Motrenje flore i faune
Kako bi se izbjegle naknadne rasprave o „opasnostima“ za okolni živi svijet zbog rada kamenoloma, predlaže se priprema posebnih programa motrenja, koje bi zapo čelo nakon početka eksploatacije, jer će se promjeniti fizi čki uvjeti staništa, a isto tako do ći će i do promjena životnih zajednica. Stvorit će se novi uvjeti staništa te nove životne zajednice, ili će postojeće nestati. Program motrenja bi obuhva ćao ispitivanje rasta i razvoja biljaka oko prostora kamenoloma.
8. Zaključak Rad u kamenolomu, ovisno o njegovoj tehni čko-tehnološkoj opremljenosti, izazvat će određene utjecaje u okolišu za koje je nužno unaprijed predvidjeti zaštitne mjere. Svaki kamenolom nakon zatvaranja, bez obzira na tehnologiju rada i proizvodni program, predstavljat će određenu „ranu“ u prirodnom okolišu. Jednako tako, i ne samo u estetskom smislu, djeluju i jalovišta, prostori na kojima se odlaže kameni otpad nastao pri površinskom otvaranju kamenoloma, odnosno u ve ćim količinama pri proizvodnji arhitektonsko-građevnog kamena. Za rekultiviranje napuštenih kamenoloma ili njihovih djelova u prošlosti se nije izdvajao poseban novac, već se područ je kamenoloma prepuštalo prirodnoj rekultivaciji, a taj proces te če izuzetno sporo; mjeri se desetljećima, a nije ni mogu ć na svakoj lokaciji uz vladaju će klimatske prilike.
9. LITERATURA: 1. Zakon o rudarstvu NN 75/2009 2. Šestanović, S: Osnove geologije i petrografije, Primjena u gra đevinarstvu, Školska knjiga, Zagreb, 1986 3. Strategija prostornog ure đenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog ure đenja, graditeljstvo i stanovanje, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb 1997 4. RH Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Uprava za energetiku i rudarstvo „Pregled topografskih karata RH s pozicijom eksploatacijskih polja mineralnih sirovina“ www.rudarstvo.com/PDF-ovi/karta%20ekspl.polja.pdf 5. Zakon o prostornom ure đenju i gradnji NN 76/2007, NN 38/2009 6. Zakon o zaštiti okoliša NN 110/2007 7. Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš NN59/2000, NN 136/2004, NN 85/2006 8. Zakon o zaštiti od buke NN 30/2009 9. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave NN 145/2004 10. Zakon o zaštiti zraka NN 178/2004 NN 60/2008 11. Uredba o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvo će zraka NN 101/1996 12. Zakon o vodama NN 153/2009 13. Uredba o klasifikaciji voda NN 77/1998 14. Državni plan za zaštitu voda NN 8/1999 15. Pravilnik o vrstama otpada NN 27/1996 16. Zakon o zaštiti od požara NN 92/2010
