1.TOLERANCIJE a) npr. φ60g6 (g označava označav a osovinu, vanjska mjera) mjer a) ili φ120T7 φ 120T7 (T označava označav a provrt, unutarnja mjera) φ60g6 – nazivna mjera φ60, poloaj toleran!ijskog toleran!ijskog polja g za osovinu i stupanj temeljne toleran!ije "T6. #120T7 – nazivna mjera φ120, poloaj toleran!ijskog polja T za provrt i stupnja temeljne toleran!ije "T7. $toleran!ije –propisana %ozvoljena o%stupanja o&lika i %imenzija strojni' %ijelova o% apsolutno točni' $Toleran!ije su po%ijeljene u 1 grupa kvalitete. valiteta označuje stupanj točnosti toleran!ije, a veličina toleran!ijskog polja ovisi o nazivnoj mjeri. $Toleran!ijska izmjera je razlika izme*u najve+e i najmanje izmjere, ali tako*er i razlika izme*u gornjeg i %onjeg o%stupanja izmjere. Toleran!ija je apsolutna vrije%nost i zato je &ez pre%znaka. $"zmjera – izmjerena vrije%nost zikalne veličine %uljine pri re-erentnoj re-erentnoj temperaturi 20 / $azivna izmjera – izmjera koja se kao izmjera unosi u te'nički !rte. oe &iti !ijeli ili %e!imalni &roj. $ranične izmjere – ukupno %opu3tene izmjere o&likovanog elementa. $4%stupanje izmjere izmjere – razlika izme*u stvarne i nazivne izmjere. $5rovrt $5rovrt – unutarnja izmjera vanjskog %ijela u %osje%u. $ukava! $ukava! – vanjska izmjera unutarnjeg %ijela u %osje%u. $osje% – %o&iven na temelju razlike izmjera %vaju spojno o&likovani' o&likovani' elemenata (provrt i rukava!), ili o%nos %vaju o&likovani' elemenata koji imaju je%nake nazivne mjere. $8račnost – pozitivna razlika izme*u izmjere provrta i izmjere rukav!a prije spajanja. astaje ka%a je stvarna mjera osovine manja o% stvarne mjere provrta. $5risnost – negativna razlika izme*u izmjere provrta i izmjere rukav!a prije spajanja. 9a&avi %osje% – se ostvaruje izme*u %ijelova ko% koji' je stvarna izmjera provrta ve+a o% stvarne izmjere rukav!a (osovine). azlika izme*u promjera provrta i osovine je pozitivna, o%nosno izme*u sklopljeni' %ijelova postoji zračnost. :vrsti %osje% – se osigurava takvim iz&orom poloaja toleran!ijski' polja ko% kojeg je %onja granična mjera osovine uvijek ve+a o% gornje granične mjere provrta. 5rijelazni %osje% – se postie iz&orom poloaja i kvaliteta toleran!ijski' polja, tako %a se toleran!ijska polja u !ijelosti ili %jelomične prekrivaju. oe &it čvrst ili la&av ovisno o stvarnim mjerama osov i pro ;ustav je%instvenog provrta – u ovom sustavu svi promjeri provrta imaju je%nak poloaj toleran!ijskog polja <=>, &ez o&zira na vrstu %osje%a. Toleran!ijsko polje <=> nalazi se izna% nul !rte. ajmanja mjera provrta je uvijek je%naka nazivnoj mjeri (min?i), %onje o%stupanje uvijek je%nako nuli (@" ? 0) , a gornje o%stupanje je%nako toleran!iji (@; ? T) ;ustav je%instvene osovine – u ovom sustavu svi promjeri osovine imaju je%nak poloaj toleran!ijskog polja <'>, &ez o&zira na vrstu %osje%a. Toleran!ijsko polje <'> lei ispo% nul linije. ajve+a mjera osovine je uvijek je%naka nazivnoj mjeri (%maA?%i), gornje o%stupanje uvijek je%nak nuli (es ?0), a %onje o%stupanje je%nako toleran!iji (ei ? T).
2.Što je reduktor a što multiplikator ? $e%uktor je me'anički prijenosnik snage koji slui %a prenese snagu sa pogonskog na ra%ni stroj. Bko je prijenosni omjer prijenosnika ve+i o% 1 (C1) ( ? TD ETB) on%a se ko% tog prijenosnika kutna &rzina smanjuje na izlazu. 5re%nost re%uktora je %a mu se moment sile na izlazu pove+ava. $ako je prijenosni omjer prijenosnika manji o% 1 (F1) on%a se ko% tog prijenosnika kutna &rzina pove+ava na izlazu i takvi prijenosni!i se nazivaju multiplikatori. e%ostatak multiplikatora je %a mu se moment sile na izlazu smanjuje. TB –moment sile pogonskog zupčanika TD – moment sile gonjenog zupčanika 3.Opišite kaka !te i reduktor ko"!truirali "a o!"oi aši# podlo$a i koje !u mu o!"o"e %"a&ajke? onstruiran je prijenosnik snage i gi&anja s je%nim stupnjem prijenosa (re%uktor), ostvarenim s je%nim parom čelika s 'elikoi%nim (kosim) zu&ima. 5ogonski stroj je elektromotor, koji je spojen na pogonsko vratilo posre%no preko spojke ;1. a%ni stroj je posre%no preko spojke ;2 spojen na gonjeno vratilo re%uktora. ;pojke ;1 i ;2 su elastične s valjkastim gumenim ulo3!ima. 4snovne značajke su mu G $ He%nosmjerno uvojno optere+enje, trajni pogon, izve%&a ku+i3ta je lijevana. '.Što je to tjeme"a %ra&"o!t i &emu !lu(i te kako $la!i i%ra% ? 8račnost izme*u vr'a zu&a je%nog zupčanika i korijena zu&a %rugog zupčanika. 4&ično iznosi 0,2m. 4na je potre&na ra%i smanjenja unutarnji' otpora pri sprezanju zu&i. "zraz G ! ? 0,2I J mn
).*oja!"ite i "aedite koje "a&i"e ko"trole &el"ika imate ? $$kako &i čelni!i za%ovoljili svoju namjenu i postavljene uvjete potre&no je %a stvarno o%stupanje mjera, o&lika i poloaja ko% zu&i, kao i mjere za ugra%nju &u%u unutar o%re*eni' toleran!ijski' polja. K vezi s tim potre&no je provo%iti poje%inačnu kontrolu zupčanika za vrijeme o&ra%e tijekom poje%ini' -aza o&ra%e, te kontrolu zupčanika u za'vatu s !iljem o%re*ivanja stvarni' mjera i o%stupanja mjera i o&lika o%nosno nji'ovog uspore*ivanja s %opu3tenim o%stupanjem. $$načini kontrole G $;L tangen!ijalna kontrola zupčanika, $;> ra%ijalna kontrola zupčanika , $@ poje%inačna kontrola zupčanika, te kontrola !entričnosti i aksijalnosti. +.*oja!"ite prora&u" i ko"trolu ! o,%irom "a do%olje"u temperaturu %a$rijaa"ja ? Me+i %io gu&itaka snage u re%uktoru pretvara se u toplinu. 4vako razvijenu toplinu tre&a o%vesti iz re%uktora priro%nim 'la*enjem o%nosno slo&o%nim prijelazom topline i isijavanjem pri čemu se ko% trajnog pogona u vremenu o% oko 6 sati ra%a uspostavlja slje%e+a toplinska ravnotea G azvijena toplina Nraz (kHE') ? o%ve%ena toplina No%v (kHE') ? OsJBJ(Pu – Pz) o%akle slije%i temperatura ulja Pu G
Os –koe- prijelaza topline kHEm2'/, Pz –temp zraka, B$plo3tina povr3ine re%uktora koji zrači toplinu m2, P%op –%opu3tena temp ulja u re%uktoru, Nraz –razvijena toplina kHE' -.*oja!"ite pojam umjet"o$ #lae"ja ? Kkoliko povr3ina 'la*enja nije %ovoljno velika %a zračenjem o%ve%e razvijenu toplinu i tako snizi temperaturu ulja u re%uktoru na %opu3tenu razinu, ta%a tre&a pre%vi%jeti %opunsko umjetno 'la*enje. 4stvaruje se pomo+u !ijevnog izmjenjivača topline ili strujanjem zraka koje proizvo%i ventilator u &lizini re%uktora. K ovom slučaju povr3ina re%uktora iz pret'o%ne 2 izve%&e kom&inira se s %opunskim umjetnim 'la*enjem pomo+u !ijevnog izmjenjivača topline koji koristi ras'la%nu vo%u iz vo%ovo%a. aterijal !ijevi izmjenjivača je najče3+e &akar. /. *oja!"ite podma%ia"je 0!mjer"ie %a upotre,u ulja i%,or ulja ? K slučaju gra%nje re%uktora velike snage najče3+e se pre%vi*a sustav !irkula!ijskog po%mazivanja i 'la*enja re%uktora. Klje %ove%eno %o ozu&ljenja i leaja (ukoliko su klizni, jer se valjni po%mazuju ma3+u) ne slui samo za po%mazivanje ve+ i za o%vo*enje vi3ka topline, koja se ne uspije o%vesti priro%nim 'la*enjem. opunska količina ulja pre%vi*ena za 'la*enje %ovo%i se na &okove zu&i zupčanog para, a ona za po%mazivanje na mjesto za'vata zu&i i klizne leaje. o% veliki' o&o%ni' &rzina %ovoljno je ulje, %ovo%iti samo na &okove zu&i zupčanog para i za 'la*enje i za po%mazivanje. ;mjerni!e za upotre&u ulja $5rvo punjenje G po zavr3noj montai re%uktora ku+i3te tre&a očistiti spe!ijalnim uljem za či3+enje, a tek nakon toga slije%i punjenje uljem za po%mazivanje. $8amjena ulja G prvo punjenje zamijeniti nakon pri&lino 2I0 %o Q00 ra%ni' sati, a %aljne perio%ične zamjene nakon pri&lino QI00 %o RI00'. 4vo vrije%i ako re%uktor ra%i po% normalnim uvjetima. Kkoliko se opazi istje!anje ulja iz re%uktora potre&no je izvr3iti zamjenu &rtveni' prstena. "z&or ulja$ prema o&o%noj &rzini v 2 i trajnosti pogona T5 ?100S orijenta!ijski se prema ta&li!i T01 iza&ire o%g vrije%nost viskoziteta ulja za po%mazivanje, o%nosno i o%g ulje prema ta&li!i T01. ogu &iti nelegirano mineralno !irkula!ijsko ulje, !irkula!ijsko ulje sa &lagim @5 a%itivima, i =ipoi%na @5 ulja 4.*oja!"ite i%,or le(aja "z&or valjni' leaja provo%i se prema uputama iz kataloga proizvo*ača. 4v%je +e iz&or &iti prove%en prema (R) uz pretpostavku %a se u o&a oslon!a pre%vi%e prstenasti je%nore%ni leaji s kugli!ama i s kosim %o%irom. 4vi leaji se ugra*uju poje%inačno ili upareni. 5oeljno je %a istovremeno %jeluju ra%ijalna i aksijalna optere+enja. 5rstenasti je%nore%ni leaj moe istovremeno preuzeti aksijalnu silu samo u je%nom smjeru. He%nore%ni upareni leaji upotre&ljavaju se u slučaju ve+i' ra%ijalni' optere+enja i potre&e istovremenog preuzimanja aksijalnog optere+enja u o&a smjera pri o%re*enoj aksijalnoj zračnosti. 15.Odr(aa"je i li!ta re%er"i# dijeloa ?
$o%ravanje prijenosnika sastoji se iz svako%nevnog pregle%a i kontrole razine ulja koja se mora nalaziti unutar %opu3teni' grani!a označeni' na pokazivaču s " (pri&lino 1Jmn) i BU (pri&lino 6Jmn). 5erio%ički se provjerava i viskozitet ulja. ru&a provjera moe se napraviti i prstima tako %a se ulje za'vati izme*u kaiprsta i pal!a, te nji'ovim klizanjem o!ijeni gusto+a ulja. $ezervni %ijelovi su leaji i &rtveni prsteni. Du%u+i %a se suvremeno o%ravanje temelji na malim zali'ama rezervni' %ijelova, potre&no je u rezervi imati po je%an par leaja i komplet &rtveni' prstena.