WALFORD – „PRIVATNE ŠKOLE: ISKUSTVA U 10 ZEMALJA“
OPĆENITO -
2 st! " #$%!t&%' ()"*':
a) Oni koji koji čvrsto podupir podupiru u privatno privatno obrazovan obrazovanje je - koji slobodu slobodu roditelj roditelja au odab odabir iru u obraz obrazov ovan anja ja za svoju svoju djec djecu u drže drže teme temeljljni nim m prav pravom om svako svakog g demokratskog demokratskog društva, koji vjeruju vjeruju da postojanje postojanje privatnog sektora potiče potiče zdrav zdravu u razno raznolilikos kostt obra obrazov zovni nih h moguć mogućnos nostiti dok trži tržišn šna a konk konkure urenc ncijija a osigurava održavanje visoke kakvoće obrazovanja. b) Oni koji koji su čvrsto protiv! protiv! privatnih privatnih škola škola " koji njihovo njihovo postojanje postojanje vide vide kao poticaj za povećanje nejednakosti me#u društvenim slojevima, rasama i spolovima, koji obrazovanje ne vide kao potrošnu robu već kao javno dobro i kao sredstvo pomoću kojega društvo ostvaruje odre#ene socijalne ciljeve$ jednaka mogućnost za svu djecu, bez obzira na %inancijsko stanje roditelja. -
&ostot &ostotak ak učenik učenika a u privat privatnim nim škol školama ama vari varira ra 'od ( u *kots *kotskoj koj do do + u izozemskoj.
-
počet početku ku svog svog nast nastan anka, ka, pri priva vatn tne e škole škole su se se zvale zvale „+!&, ()"*,“ što je nosilo nosilo prizvuk prizvuk elitno elitnosti sti i eksklu ekskluziv zivnos nosti. ti. &očetko &očetkom m +-ih +-ih željel željele e su se osloboditi tog prizvuka pa su usvojile naziv „&,"!%s&, ()"*,“.
EN-LESKA I WALES: ULO-A PRIVATNI. ŠKOLA -
&rivat &rivatno no obraz obrazova ovanje nje obuhvać obuhvaća a /,( /,( djece djece školske školske dobi. dobi.
-
&rivat &rivatni ni sektor sektor je je mnogo mnogo selekti selektivni vnijiji u akadems akademskom kom i društv društvenom enom smis smislu lu i mnogo je uže povezan s ulaskom u elitna zanimanja nego u većini
1
indus industr trijijski skih h zema zemaljlja a te goto gotovo vo uopće uopće nije nije poveza povezan n s prom promic ican anje jem m i podržavanjem vjerskih i kulturnih različitosti. -
mjesto privatne! pre%eriraju naziv „&,"!% 'nazivv ima ima „&,"!%s&, s&, ()"*,“ ()"*,“ 'nazi pozitivnije konotacije i olakšava pomak naprijed u istupu protiv državnog monopola i za slobodno odlučivanje roditelja).
-
eovi eovisne! sne! škol škole e 0 veći veći izbor izbor,, djelo djelotvo tvornos rnostt i uvo#e uvo#enje nje novi novina. na.
-
o, takav takav nazi nazivv je nelog nelogičan ičan i neprikl neprikladan adan za za one priv privatn atne e škole škole koje koje koje koje se velikim dijelom posredno ili neposredno %inanciraju iz javnih sredstava.
-
Ostali su na nazivi „&,"!%s&, ()"*,“ % „#$%!t&% s,)t"$“/
-
aziv „+!&, ()"*,“ koristi se za elitni dio privatnog sektora.
-
&olo &olovi vina na učeni učenika ka koji koji se obraz obrazuj uju u u priva privatn tnim im škol školam ama, a, poha poha#a #a izrazitije neovisne srednje škole 'gimnazije - college!) " omogućuju poha#anje bez
plaćanja, ali ne pružaju neku veću kvalitetu. -
1io učen učenika ika se se obrazuj obrazuje e u neovisni neovisnim m osnovn osnovnim im škola školama ma 'prima 'primar2 r2 schoo schools) ls) popu poputt pripremnih škola 'trinaestogodišnjake pripremaju za opći prijemni ispit za javne škole!).
-
1vije 1vije vodeć vodeće e politi političke čke stra stranke nke su su 3aburi 3aburisti sti i 4onze 4onzervat rvativc ivci.i.
-
3abu 3aburi rist stii napa napada daju ju neovis neovisnos nostt i sele selekt ktiv ivno nost st neovis neovisni nih h škola škola i ukin ukinul ulii su nepo neposr sred edno no doti dotira ranj nje e tim tim škol školam ama, a, što što nara naravn vno o nije nije odgo odgova vara ralo lo 4onzervativcima koji su u koaliciji s neovisnim školama.
-
5ilj 5ilj 4onzerva 4onzervativ tivaca aca jest jest poduprt poduprtii stvar! stvar! privatn privatnog og obrazova obrazovanja nja i osigura osiguratiti pomo pomoćć kod kod upis upisa a u aka akadem demski ski vrhu vrhunsk nske! e! škole škole na teme temeljlju u priho prihoda da roditelja, a za inteligentnu djecu iz skromnijih obitelji! koja ih inače ne bi mogla poha#ati.
-
5ilj laburističke laburističke stranke jest ukinuti ukinuti 6&7 program program i istisnuti istisnuti privatni privatni sektor sektor..
2
ŠKOTSKA:
PROMJENE
-LEDE
VLADINE
POLITIKE
-LEDE
PRIVATNI. ŠKOLA ORAZOVNI SUSTAV U ŠKOTSKOJ: -
O* je obavezna od 8.-9:. godine, a srednja škola se poha#a do 9/. godine.
-
Oni učenici koji žele nastaviti sa općeobrazovnim školovanjem u škotskim školama polažu ( ili 8 ispita i to u godinu dana, a ne u dvije kao u ;ngleskoj i
-
*kotskoj se na sveučilišta upisuju studenti s 9+ i 9= godina.
-
1odiplomski studij traje (, a ne > godine.
-
*kotskoj velik broj roditelja odabire privatne škole za svoju djecu na srednjoškolskoj razini.
-
?amo se za privatnu školu upotrebljava naziv „&,"!%s& ()"*“ 'independent school ) ()"* )"+"+ 34,$" %*% !%(, 5+,6, st+,7, $,5"!%t"
"8$9"!&+, &, ;%&&6%$ s, %9 +!&%< ;"&5"!/ -
&o zakonu, sve te škole moraju biti prijavljene u *kotskom ministarstvu prosvjete.
-
P"st"+, % s#,6%+*&, &,"!%s&, ()"*, koje zadovoljavaju posebne odgojno-obrazovne potrebe ove ili one vrste 'škole za djecu s teškoćama u razvoju, autističnu djecu, djecu sa socijalnim i emocionalnim poremećajima, nepokretnu djecu itd.). @maju oko ( učenika, od kojih =8 živi u školi.
-
D$=, !$st, &,"!%s&%< ()"*: škole s višim razredima osnovne škole, škole kojima su pripojene subvencionirane škole 'nešto tipa državne), škole koje su namijenjene posebnim ili neobičnim grupama polaznika 'npr. onima koji rade u na%tnoj industriji), škole za sinove škotskih mornara, vojnika i ljudi iz zrakoplovstva 'svi besplatno stanuju u školi, a školarinu im plaća Ainistarstvo obrane).
3
-
*kotskoj je 5"8 #$%+,*s) %9 OŠ SŠ 9: godina, a većina neovisnih škola upisuje glavninu učenika s navršenih 9> godina, pa dob prijelaska
&%+, +s&" "5$,>,&. -
9B=(. " 9,+ učenika u dobi od 8 godina poha#alo neovisne škole, a već 9B=8. godine taj se broj povećao na >,/( 'zbog gašenja škola koje je podupirala vlada). 1o 9B=+. preko ( svih učenika osnovnih škola i / učenika srednjih škola poha#alo je neovisne škole.
PROMJENE U VLADINOJ POLITI?I – SUVEN?IONIRANE ŠKOLE: -
9B+8. godine laburistička vlada koja je bila na vlasti u *kotskoj najavila je obustavu potpore subvencioniranim školama te im je preostalo ili da postanu potpuno neovisne ili da se pripoje sektoru pod upravom mjesnih organa vlasti.
-
?o je rezultiralo udvostručenjem neovisnog sektora.
-
?a ista vlada potakla je stvaranje programa Scheme
APS @ Assisted Places
#$"=$' 9 &"!7& #"'"B #$% #%s &,"!%s&, ()"*,
koji je uveden 9B=. godine. ?aj program je nastao da bi djeci omogućio širok spektar mogućnosti obrazovanja! pružajući pomoć u plaćanju školarina za privatne škole onim roditeljima koji sami ne mogu snositi troškove!. -
9B/=. u *kotskoj je bilo :B subvencioniranih srednjih škola koje je neposredno dotiralo *kotsko ministarstvo provjete. &otporu su primale pod uvjetima koje je za *kotsku 9B8B. ustvrdio dokument nazvan &ropisi dotiranja subvencioniranih srednjih škola! 'gotovo sve škole su naplaćivale školarine).
-
7elekcija temeljena na mogućnosti plaćanja školarina je jedno od novijih obilježja državnog sektora u *kotskoj.
-
7ustav %inanciranja subvencioniranih škola 'u kojima se udio troškova što ih pokriva subvencija mijenja po volji vlade od godine do godine) bio je bitno nestabilniji od sustava %inanciranja neposredno dotiranih škola 'koje su bile usmjerene na pojedine izabrane učenike).
4
-
3aburisti su ukinuli i neposredno dotirane i subvencionirane škole i zagovarali sveobuhvatno 'objedinjeno) srednje obrazovanje. ?e škole su smatrali društveno selektivnima, koje su djelovale u suprotnosti s idealom sveobuhvatnog srednjeg obrazovanja.
PROMJENE U VLADINOJ POLITI?I – PRO-RAM ZA NOVCANU POMOĆ PRI UPISU APS : -
Celja je bila %ormulirati program koji bi bio dobar za *kotsku!.
-
+-ih godina su interesne skupine unutar neovisnog sektora u suradnji s 4onzervativnom strankom stvorile program APS kao alternativu neposrednom dotiranju, a prvi upisi po &rogramu izvršeni su 9B=9. godine.
-
?%*+,!% #$"=$': služio je da se odaberu sposobna djeca iz državnih škola i da im se omogući kvalitetno akademsko obrazovanje koje im navodno državne škole nisu mogle pružiti 'opći dojam je bio da su neovisne škole bolje! od državnih škola.
-
4ako je &rogram bio temeljen na akademskoj selektivnosti, konzervativni članovi parlamenta su ga sebi u korist predstavljali programom koji pruža veći izbor roditeljima pa je u promotivnim knjižicama stajaloD Eosmišljen da bi proširio raspon obrazovnih mogućnosti u *kotskoj i roditeljima dao veći izbor škola.!
-
aglasak na roditeljskom izboru školama tako#er omogućuje veću elastičnost pri izboru djece, a tako#er mogu dati prednost pri upisu učenika čija braća su već upisana u tu školu, ili pri upisu djece s osobitim glazbenim, umjetničkim ili sportskim darom.
-
D"8&% $s#"& 7,&%): &rogram je u ;ngleskoj i 9. srpnja dotične godine.
-
?ako u *kotskoj srednjoškolsko obrazovanje počinje godinu dana kasnije, a s visokoškolskim obrazovanjem se počinje godinu dana ranije.
5
-
N7%& ;%&&6%$&+: 7ubvencije su dostupne svim učenicima bez obzira na potrebe, a APS je svoju pomoć usmjerio na učenike iz slabije stojećih obitelji.
-
U#%s&, )!"t,: nije postavljen uvjet da se odre#eni broj mjesta dodijeli učenicima iz državnog sektora.
-
R9%& #"t#"$,: &rogram pruža višu razinu potpore neovisnom sektoru u *kotskoj negoli u ;ngleskoj jer je taj sektor u *kotskoj manji.
PRIVATNE ŠKOLE I ELITNI STATUS: -
Fazlog zašto roditelji šalju djecu u neovisne škole jest taj što vjeruju da će te škole zbog naglaska koji stavljaju na kvalitetnu opće naobrazbe, njihovoj djeci pružiti veće izgleda za upis na sveučilište iGili im osigurati dobro plaćena, prestižna i elitna zanimanja.
ZAKLJUCAK: - APS " predstavlja konkretni izraz podrške vlade privatnom sektoru. -
o !*5 +, #$,(t&" 5* 5" 9&&+ 5 s #$%!t&, ()"*, „8"*+,“ "5
5$!&%< ()"*, a takav poticaj i stav napadaju načela sveobuhvatnog obrazovanja i daju prednost privatnom obrazovanju kao poželjnijem. -
4ako je vlada odgovorna za kvalitetu školovanja koje pružaju državne škole, ovakav stav je malo zabrinjavajući.
-
Hbog tog stava i prakse, škotski nastavnici zaposleni u državnim školama štrajkali su dvije cijele godine 'zahtjevali promjene u nastavničkom zanimanju i veće plaće), radili samo ono najnužnije i nisu održavali nastavne sate " 6%+,& t"= +, 8%* #$,!%s") % 9 7,&%), % 9 &+%<"!,
$"5%t,*+,/ -
5B&"st – NERAVNOPRAVNOST I RAZLICITOST UMJESTO E-ALITARIZMA I ISTI. MO-UĆNOSTI ZA SVE
6
SJEDINJENE AMERICKE DRGAVE: KONTINUITET I PROTURJECJA U PRIVATNIM ŠKOLAMA -
1o =-ih u javnosti vladalo slabo zanimanje za privatne škole.
-
*kole koje su svoje usluge naplaćivale, činile su se nevažnima za napredak u obrazovanju i pogodovale su društvenom raslojavanju 'potkopavale američki san o jednakim mogućnostima).
-
+-ih godina počinje slabiti potpora javnim školama jer je sustav javnih škola proizvodio diplomirane studente loše pripremljene za budućnost 'strana konkurencija je ugrozila američku kontrolu nad domaćim i stranim tržištem).
-
H =*!& #$"8*,' +!&%< ()"* 8%* s: nedostatna disciplina, uživanje droge i loši programiGniski standardi.
-
Iavne škole su predstavljale nastojanje države da djecu iz posve različitih sredina povežu u središnje tijekove američke kulture, dok privatne škole proširuju i prenose vrijednosti odre#enih obitelji.
-
„P$%!t& ()"*“ @5,;/ Osnovna ili srednja škola pod upravom pojedinca ili organizacija koja ne pripada državi, uredu neke od država ili saveznoj vladi, obično se financira sredstvima koja nisu državna te provedba njenog programa leži na onima koji nisu javno izabrani i postavljeni službenici
-
13 =*!&%< )t,="$%+ #$%!t&%< ()"*: katoličke, židovske, adventističke, neovisne episkopalne, grčke pravoslavne, kvekerske, menonitske, kalvinističke, evangeličke škole, škole pripadnika 5rkva božjeg vijeća, posebne škole, alternativne i vojne škole.
-
Jećinu su osnovale crkve koje su s njima povezane i smještene su na istočnoj i zapadnoj obali.
-
761-u postoji oko := privatnih osnovnih i srednjih škola '8,/ milijuna učenika) " čine :8 svih osnovnih i srednjih škola s 9: učeničkog naraštaja.
7
-
čenici koji poha#aju privatne škole uglavnom dolaze iz imućnih, sre#enih i ambicioznih obitelji.
-
Jećinu čine bijelci, dok je vjerska pripadnost šarolika.
-
Jećina privatnih škola plaća mali ili nikakav porez.
-
a rad katoličkih škola uvelike utječu odre#eni crkveni redovi.
-
astavnici u privatnim školama su često amateri koji vole svoj posao, nisu stekli %ormalnu naobrazbu za učiteljsko zvanje.
-
S*+,5,B, H "s"8%&, s't$+ &+!&%+%' "s"8%&' 5"8$"= &st!&%): znanje i sposobnost, odanost djeci i ljubaznost.
-
7labije su plaćeni nego nastavnici u javnim školama.
-
Cene čine većinu nastavnika u privatnim školama '+/), ali u elitnim privatnim školama većina su muškarci '/). B: nastavnika su bijelci.
-
astavnici tjedno rade 8 sati.
-
Foditelji su uključeni u većinu aktivnosti škole 'prisustvuju roditeljskim sastancima, školskim sjednicama i u dobrovoljnom radu, prikupljaju novčana sredstva za školuE).
-
većini privatnih škola 'posebno u katoličkim) 5%s6%#*%& +, st$" %
5"s*+,5&%+, s, #$"!"5% &,="*% +!&%' ()"*'/ -
astavnici privatnih škola pred svoje učenike postavljaju veće školske i moralne zahtjeve.
-
1ok je prosječan broj učenika na jednog nastavnika u privatnim školama 9+, u javnim taj broj iznosi >:.
-
privatnim školama naglasak je na općeobrazovnim vrijednostima, disciplini i moralu.
-
&rivatne škole nisu dostupne svima$ posebno one namijenjene društvenoj eliti nalikuju privatnim klubovima 'pristup u njih ne ovisi samo o platežnim sposobnostima, već i o osobnim i društvenim čimbenicima).
-
H !$st, #$%!t&%< s$,5&+%< ()"*: one s visokim, srednjim i niskim statusom 'status se odre#uje društvenim položajem glavnine učenika, njihovom razinom školskog postignuća, nastavnim sredstvima te opremom i ugledom škole).
8
-
čenici iz privatnih škola na testovima postižu bolje rezultate od učenika iz javnih škola radi većeg uključivanja u školske aktivnosti te zbog utjecaja njihova ponašanja u školi na školsko postignuće.
-
&rivatne škole od svojih učenika zahtjevaju više nego javne škole i postoji veća vjerojatnost upisa na %akultet.
-
&održavaju i svoje slabije učenike i ne dopuštaju da nitko krene silaznom obrazovnom putanjom.
-
Jećina privatnih škola osnovana je izme#u 9==. i 9B:.-e u razdoblju procvata internatskih srednjih škola!.
-
čenike elitnih internatskih škola priprema se za vodeće položaje u društvu.
-
*kolski odbor može upravljati školom na način koji smatra primjerenim dokle god škola ne krši ni jedan savezni, državni ili mjesni zakon.
-
Aogu zapošljavati koga god žele jer se uvjeti zapošljavanja odre#uju privatnim ugovorom.
-
Odluke škole o discipilini učenika ure#ene su privatnim ugovorom koji roditelji potpisuju prilikom upisa djeteta.
-
ude učenicima mogućnosti obrazovanja nedostupne u javnom školstvu.
KANADA: PRIVATNE ŠKOLE -
„P$%!t&“ %*% „&,"!%s&“ ()"* svaka škola koja nije pod upravom mjesnog javnog školskog odbora ili pokrajinskog, saveznog vladinog ministarstva
-
4ako mnoge od njih u svoje programe uključuju vjersku poduku, mogu biti pod upravom crkava ili sekti koje su ih osnovale.
-
&rve privatne škole osnovali su 9/>8. godine jezuiti u gradu Kuebecu 'tamo je i danas najraširenije privatno obrazovanje " vladina %inancijska potpora je tako#er veća negoli u drugim pokrajinama " 88), a najstarija postojeća privatna škola osnovana je 9+==. godine u
9
-
Od svih škola najveći broj je rimokatoličkih.
-
ovčani iznos koji otpada na učenika u privatnim školama manji je od iznosa koji se utroši po učeniku u javnim školama.
-
privatnim se školama uglavnom ne održava skupa nastava stručnih predmeta koji postoje u mnogim većim javnim srednjim školama 'program je sužen toliko da osigurava temeljni curriculum).
-
(,8 svih nastavnika zaposleno je u privatnim školama.
-
&rivatna škola svake godine mora ministra prosvjete obavijestiti da namjerava raditi i mora dobiti njegovo odobrenje.
-
Jećina škola otvorena je za pomaganje od strane svih koji to žele i koji štuju njihova posebna vjerska ili odgojna shvaćanja, a neke škole su sponzori djeci iz obitelji koje si ne mogu priuštiti plaćanje čak ni najskromnije školarine.
-
@sprva su to bile škole iz potrebe!, zatim su neke od njih postale škole povlaštenih!, a potom su nastale škole novina!, a u novije vrijeme se na njih zbog stava da ne zadovoljavaju potrebe učenika počelo gledati kao na škole iz protesta!.
-
1anas su privatne škole i škole 4anade!.
AUSTRALIJA: PRIVATNE ŠKOLE I JAVNA POLITIKA -
Obuhvaćaju : 8 od 9 škola u 6ustraliji 'četvrtina učenika).
-
6ustraliji su javne! škole vladine škole, a većina privatnih škola vezana je uz odre#enu vjersku skupinu.
-
= učenika privatnih škola poha#a rimokatoličke sistemske! ili župne škole, a preostalih : poha#a neovisne! škole 'iako im naziv ne priliči jer su postale sve ovisnije o državnoj pomoći).
-
D$!& #"'"B +, s#"$& t,' st$*s)"' "8$9"!&"' sst! !,B 6%+,*" st"*+,B,/
10
-
4ako su se kroz povijest izmjenjivali različiti premijeri, tako su se izmjenjivale i perspektive i stavovi glede državne pomoći 'Aenzies je suzio vladinu pomoć privatnim školama no ona se ipak povećavala što je rezultiralo tihom revolucijom! " u samo 9( godina sredstva su s : milijuna australskih dolara porasla na preko 8 milijuna$ njegov nasljednik Lraser je pokrenuo program po kojem bi se samo privatnim školama dodjeljivale stalne savezne subvencije po učeniku$
-
Oni koji zauzimaju najviši društveno-ekonomski položaj 'australska elita) školuju se u nekatoličkim privatnim neovisnim školama, a oni s dna australske društveno-ekonomske ljestvice poha#aju vladine ili katoličke škole.
-
čenici privatnih škola pokazuju se boljima od učenika vladinih škola, no s obzirom da ne podupiru nikakvo radikalno preispitivanje uloge žena u društvu, privatne škole pridonose zadržavanju položaja žena kao gra#anina drugog reda.
FRAN?USKA: KATOLICKE ŠKOLE KLASNA SI-URNOST I JAVNI SEKTOR -
&rivatne škole u Lrancuskoj nemaju toliki utjecaj kao privatne škole u drugim zemljama. a pokušaj 7ocijalističke stranke da provede zakon o
11
integriranju privatnih škola u državni obrazovni sustav %rancuski narod reagirao je štrajkom :(.lipnja9B=(. godine. -
Lrancuskoj glavni osiguratelj privatnog školstva su katoličke škole te je pripadnost katoličkim školama važna društvena oznaka. Ioš jače od važnosti je veličina i raznolikost koju pružaju katoličke škole te ih to čini privlačnijima za različite društvene slojeve i pruža izvor klasne sigurnosti.
-
Lrancuski učenici u teoriji slijede zajednički program te nema dijeljenja u smjerove prema uspjehu, no u praksi je to drugačije.
-
1.
9: svih učenika završava školu sa zakašnjenjem od :-> godine
2.
( djece školu napušta u potpunosti
3.
1o zadnje godine školovanja svaki peti učenik ponavlja razred
7tručna izobrazba u školama ima ulogu ublažavanja neuspjeha stoga se mnogo učenika usmjerava upravo tako, no ona pruža vrlo neizvjesnu budućnost za tu djecu. Anogo učenika se iz općeg programa zbog neuspjeha usmjerava u ovaj smjer jer popuštaju u učenju i povećava se broj učenika koji ne prelaze u više razrede. a žalost, nakon mature ti učenici imaju veoma malu šansu ili jako dugo čekaju da se zaposle.
-
&otražnja za privatnim školovanjem potječe upravo iz neuspjeha i nezadovoljstva javnim sektorom. &rivatne škole omogućuju osiguranje od neuspjeha
svojim
kvalitetnijim
nastavničkim
osobljem,
većom
raznolikošću, boljom disciplinom te moralnom i vjerskom orijentacijom.
V$st, #$%!t&%< ()"* #$,' **%"&: -
*kole opće obrazovne odličnostiD
o
Jisoko cijenjene, uglavnom namijenjene dječacima
o
&ružaju osnovno i srednjoškolsko obrazovanje
o
Osiguravaju tradicionalnu poduku u duhu katoličke doktrine
o
&oha#aju je djeca iz najviših društvenih slojeva i više srednje klase
12
-
*kole namijenjene izobrazbi najviših slojevaD
o
glavnom poha#aju djevojke
o
jeguje se katolička doktrina i ideja o služenju društvu
o
&osebna pažnja pridaje se likovnoj i reproduktivnoj umjetnosti
-
@novativne školeD
o
po svom broju su beznačajne
o
nude alternativne holističke pristupe načinima na koje djeca uče
o
privlače mlade obitelji iz srednje klase i viših slojeva koje imaju suvremene poglede na život i svijet
-
Hamjenske školeD
o
služe kao zamjena za javni sustav školovanja
o
manje su selektivne te postižu lošiji uspjeh od javnih škola
o
poha#aju ih učenici svih društvenih slojeva, pretežno najviših i srednjih
-
točišne školeD
o
poha#aju ih djeca roditelja radničke klase
o
nude kraće programe stručne izobrazbe
-
U )t"*%7)%' ()"*' "st!$+ s, )*+7& 6%*+: 1.
sigurnost školskog postignuća
2.
snalaženje u socijalnim odnosima
3.
moralna sigurnost " vjerojatnost da će se u me#uljudskim odnosima postići izvjesna kvaliteta tako što će se učenicima pripisati uloge i obilježja 'spol,rasa,govor,sposobnost za učenje)
4.
održavanje društvenih slojeva " zaštita i poboljšanje načina života
13
-
&rivatne škole su u društvenom smislu selektivne te pretežno privlače učenike visokih društvenih slojeva, dok državne obuhvaćaju one iz srednje klase.
-
P$%'+,$% #$%!t&%< ()"*:
-
!hartreu" "
katolička
škola
u
32onu,
pruža
obrazovanje
od
osnovnoškolskih do pripremnih razreda za velike škole. njoj se odbija svaki treći kandidat, a u srednju se primaju samo oni koji su stigli na vrijeme odnosno nisu pali razred. -
#oledž $otre%&ame de 'ont (oland " može poslužiti kao usporedba sa
školom 5hartreuM. &okazuje kako su se katoličke škole razvijale u rješavanju problema neuspjeha koji su kroz djelovanje školskog sustava gledanog u cjelini bili povezani s uspjehom što su ga lučile škole poput 5hartreuM. Ovaj koledž obilježava personalizacija nastavnog procesa, dijele učenike u smjerove te ih stalno pojedinačno nadziru. -
P$%!t&, ()"*, % +!&% s,)t"$:
-
&rivatne škole dopuštaju da se u javnom sektoru stalno povećava razina selekcije. Niste javni sektor od učenika koji zaostaju ili nisu dorasli zahtjevima. &rivatne škole pomažu u osiguravanju društvene selekcije u javnim ustanovama time što čine djelotvorniju selekciju temeljenu na školskom uspjehu. ?o postižu osloba#anjem učionica od slabijih učenika čime povećavaju homogenost učenika.
-
Ae#udjelovanje katoličkih i javnih škola se poboljšalo i postalo je moguće otkako je katolička škola bila podvrgnuta posvjetovljenju što je tada omogućilo mogućnost razmjene s državnim školskim sustavom. ?ako#er nude i isti kurikulum kao i javne škole te se gube razlike izme#u veličine razreda, nastavnim sredstvima i slično iako još postoje.
14
NJEMACKA: POLOGAJ I RAZVOJ PRIVATNO- ŠKOLSKO- SUSTAVA -
jemačkoj privatne obrazovne ustanove uključene su u pružanje širokog raspona usluga obrazovanja ' od vrtića i škole do sveučilišta).
-
&rivatne obrazovne ustanove po zakonu imaju jednaka prava kao i državne škole. Od privatnih ustanova očekuje se da obogate školski sustav nudeći posebne oblike poučavanja i izobrazbe ili upotpunjujući ga oblicima i vrstama škole koje nisu zastupljene u uobičajenoj ponudi državnih škola.
-
H !$st, s$,5&+%< ()"* )"+, s <%+,$$<%+s)% #"$,5&,:
-
auptschule 'glavna škola)
-
Fealschule 'realna škola)
-
P2mnasien 'gimanzija)
-
prošlosti postojao je manjak državnih škola pa se to nadokna#ivalo postojanjem škola kojima su upravljala crkvena tijela. 4ako se državni školski sustav širio ta je potreba postajala sve manja.
-
&luralnost i alternativnost nisu oznake kojima se može opisati njemački sustav privatnih škola. Jjerske škole uvelike sliče državnim školama. Osnovni razlog pomanjkanja pluralizma u nastavi leži u restriktivnim odredbama o odobrenju za rad i državnom %inanciranju tih ustanova.
-
)*ako se ne može osporiti činjenica da su privatni internati, +aldorfske škole, 'ontessori škole i, u nekoliko slučajeva, privatne crkvene škole pokrenule reformske inicijative, one, u cjelini uzevši, predstavljaju poprilično marginalne pojave, izolirane poticaje koji su zasluživali podršku, ali nisu baš bili prikladni za široku primjenu 'Fichter, 9B=(, str. 8>=)
15
-
&renošenje pedagogijskih ideja koje u privatnim školama uspijevaju često je otežano ili spriječeno nepostojećim nužnim preduvjetima u državnim školama.
-
4ritika privatnim školama upućena je i zato što stvaraju elitu, tako#er većina privatnih srednjih škola su gimnazije koje pomažu u očuvanju društvenog položaja onim učenicima koji nisu bili uspješni u državnom sustavu.
-
jednom anketiranju gdje je ispitano :+ roditelja B odgovorilo je kako nisu zadovoljni državnim školskim sustavom.
-
Z)"&% % !*5%& #"*%t%) #$,' #$%!t&%' ()"*' % &+%<"!" ;%&&6%$&+,
-
Nlanak +.( saveznog ustava jamči prava osnivanja i rada privatnih škola kao neovisnih ustanova usporedno s državnim školama i s jednakim pravima
-
o,država je i dalje odgovorna za te škole u cilju zaštite javnosti od neodgovarajućih obrazovnih ustanova
-
P"st"+, 9'+,&s), % 5"#&s), #$%!t&, ()"*,: H6AI;74;
-
privatne škole iste vrste kao i neke državne škole
-
iako moraju po obrazovnim ciljevima odgovarati državnim školama slobodne su odlučivati o nastavnim ciljevima i sadržajima te svojim nastavnim metodama 1O&74;
-
ne nadomještaju neki oblik državne škole
-
dopunjuju obrazovni sustav nudeći vrste škola koji državni sustav ne nudi
-
?akva podjela ima i mnoge posljedice glede %inanciranja.
16
&F@J6?; *4O3; H6AI;74;
1O&74;
9. Osnivanje
podliježe
priznavanju
od
strane
države'preduvjet za to je izjednačenost
9. Osnivanje
podliježe
samo
registraciji, a ne priznanju
s državnom
školom)
:. e mogu se zadovoljiti uvjeti o
:. Aogu se zadovoljiti uvjeti
obaveznom poha#anju
državnih škola o obaveznom poha#anju
>. e dozvoljava im se dodjela
>. 1ozvoljava im se dodjela državnih
svjedodžbi
po
odobrenju 'čest slučaj) (. @maju zakonsko pravo na
državnih
svjedodžbi
'iznimke
pravo
državnu
rijetke) (. emaju
na
%inancijsku pomoć
državnu %inancijsku pomoć -
*to se tiče %inancijske pomoću na koju te škole imaju zakonsko pravo vlada potporu pruža samo za održavanje, a ne i za otvaranje škola, dakle %inancira tekuće troškove škola.
-
I9!"$% ;%&&6%$&+:
-
*kolarine
-
1ržavne subvencije
-
1otacije ' ne donacije-to je poklon, dotacija je vrsta subvencije ) nadležnih tijela "osobito važne kod vjerskih škola
-
1obrovoljni prilozi 'donacije)
-
Jelika većina privatnih škola ovisi upravo o školarinama.
-
1e%icitno %inanciranjeD
-
Qavarska,Qerlin,rajnska pokrajina, 7aarska pokrajinaE
17
-
1ržava ocjeni njihove budžetne potrebe te se odobrava %iksni postotak od priznatih troškova u vidu dotacije koja se temelji na troškovima prethodne godine koju je imala odgovarajuća državna škola
-
&aušalno plaćanjeD
-
Qavarska, Qremen, amburg, essen, 1onja 7askaE
-
Fazina državne novčane potpore odre#ena je paušalnim %iksnim iznosom bez obzira na stvarne troškove zamjenskih škola
-
Odre#ivanje iznosa vo#eno je troškovima po učeniku u sličnoj državnoj školi koji se temelji na prosječnoj veličini razreda u državnoj školi
-
ovčana potpora pokriva oko :G> troškova zamjenskih škola
-
?emeljno načelo je da dotacija nikad ne može biti viša od troškova sličnih državnih škola čak ni kad posebne pedagoške potrebe to opravdavaju
-
posljednjim godinama povećava se broj učenika u privatnom sektoru, privatne škole omogućuju i cjelodnevne boravke kako bi zadržali učenike i spasili se od propadanja.
-
&rivatne škole pružaju poseban tretman učeniku i dosita predstavljaju alternativu javnom školstvu te se vjerojatno ne moraju brinuti za svoj opstanak.
NIZOZEMSKA: PREDNOSTI I TROŠKOVI PRIVATIZA?IJE JAVNI. SLUGI – POUKE IZ NIZOZEMSKO- ORAZOVNO- SUSTAVA -
P"!%+,s&" #"$%+,)*" &%9"9,'s)"= sst!:
-
Fazvoj nizozemskog sustava je jedinstven u zapadnom svijetu
-
Od srazmjerno državnog monopola na početku devetnaestog stoljeća može se vidjeti pomak prema izrazito pluralnom, vjerski utemeljenom privatnom sustavu na kraju stoljeća.
18
-
1ok se u svijetu javni školski sustav kreće prema usponu, kod nizozemaca je upravo suprotno
-
akon napoleonskih ratova )t"*%6% su počeli uživati sve veću vjersku slobodu te su počeli osnivati vlastite škole
-
isto vrijeme ojačala je i &%9"9,'s) $,;"$'%$& )*!%&%st%7) 6$)! kao druga vjerska skupina
-
K*!%&%st%
su
uz
svoje
čiste
vjerske
zadaće
stvorili
vlastitu
6ntirevolucionarnu stranku te postali >.skupina -
7vaka skupina imala je različite prioritete glede obrazovanja o
izozemski re%ormatori bili su naklonjeni svjetovnom sustavu javnog obrazovanja za sve
o
4alvinisti su davali prednost javnom školskom sustavu sa snažnim teološkim temeljima
o
4atolici su bili skloni odvajanju javnog i privatnog sustava s time da oba sustava podupire država
-
a kraju sklopljen je sporazum izme#u katolika i kalvinista 'koji su predstavljali suparničku stranku u odnosu na liberale me#u kojima prevladavaju nizozemski re%ormatori) kojim
se postiglo potpuno
dotiranje' podsjećam dotacije nisu isto što i doniranje) privatnih škola od strane države pa je svaka vjerska zajednica mogla imati svoju školu i podučavati svoju %ilozo%iju. -
7ljedećih :8 godina 4ršćanska i 3iberalna stranka su se izmjenjivale, a državna potpora privatnim obrazovnim ustanovama je stalno rasla iako još nije bila potpuna
-
a izborima 9B9>.došlo je do velike izborne krize pa je sklopljen me#ustranački dogovor kojim je svaka stranka dobila što je željelaD o
4ršćanska
je
osigurala
za
svoje
vjerske
škole
potpunu
izjednačenost sa državnim školama glede %inanciranja o
7ocijalistička stranka ishodila je pravo glasa za sve muškarce
o
3iberalna stranka činila je temelj nove vlade
19
-
Hasebni, ali ravnopravni školski sustavi! " duboko ukorijenjena misao u nizozemskom društvu koje ni najsnažnije društveno-ekonomske promjene nisu pokolebale.
-
P"59,t&%(t!" % #"&5
-
Jećina privatnih škola u izozemskoj, 761-u i Jelikoj Qritaniji
u
%ormalnom smislu su nepro%itne ustanove 'odnosno nije im dopuštena raspodjela preostalih novčanih sredstava) -
1obit nije motiv, no netko mora preuzeti ulogu RRpoduzetnikaRR tj osnivača novih RRpoduzećaRR odnosno škola.
-
izozemskoj je najupadljivija ključna uloga vjerskih organizacija u osiguravanju %unkcije poduzetnika
-
&rema Hakonu o obrazovanju! iz 9B:. ako se odre#eni broj roditelja udruži u %ormalno nepro%itnu organizaciju'zakladu,udruženje) te zahtijevaju osnivanje osnovne škole koja bi se temeljila na odre#enoj vjerskoj ili pedagoškoj %ilozo%iji, općina je dužna osigurati zgradu, a središnja vlada nastavničke plaće.
-
5rkva je u izozemskoj bila najveći poduzetnik, roditelji koji su se udruživali me#usobno su se poznavali,a na čelu im je bio svećenik.
-
*to se tiče srednjih škola postupak nije išao tako glatko, no s vremenom se položaj privatnih i državnih srednjih škola približio i postao veoma sličan položaju osnovnih škola.
-
K)" s, ;%&&6%$+ ()"*,: #"!,9&"st 85,t +!&%< % #$%!t&%< ()"*:
-
izozemskoj je budžet privatnih škola vezan uz budžet javnih škola te ograničenjem mogućnosti naplate školarina u privatnim školama. 7vaka obitelj dobiva bon koji odgovara trošku što ga javna škola ima po glavi učenika, a on se mora utrošiti za obrazovanje.
20
-
*kola koja primi taj bon ima pravo na sredstva koja će pokriti nastavničke plaće i ostale troškove. &rivatne škole mogu nadopuniti taj bon naplatom dodatnih školarina, me#utim i to je pravo strogo ograničeno.
-
T$% "s&"!& "8%*+,+ #$"6,s )"+%' s, #")$%!+ t$"()"!% #$%!t&%< ()"*: o
7redišnja vlada najvećim dijelom vrši oporezivanje i plaća većinu troškova
7nosi troškove za plaće svih nastavnika kako u državnom tako i u privatnom sektoru
*kole ne smiju nuditi bolje plaće nastavnicima niti ih dopunjavati
o
Qroj nastavnika ovisi o broju učenika
3okalna vlada ograničena je mogućnost slobodnog odlučivanja
Hgradu osigurava općina, no središnja vlada im re%undira kamatu i amortizaciju ili najamninu
*koli ostaju neka manja sredstva za operativne troškove koje
mogu
trošiti
za
održavanje,
čišćenje,grijanje,knjižnice,nastavna pomagala i sl.
7vaka općina zasebno odre#uje taj iznos koji zatim daje svim državnim i privatnim školama
o
&rivatne škole imaju znatna ograničenja glede prikupljanja i trošenja sredstava
-
*kolarine čine manji izvor prihoda, prvih 9 godina školovanja po zakonu je besplatno dok se u višoj srednjoj ili na sveučilištima mogu naplaćivati manje pristojbe.
-
*kolarine su vrlo niske jer mnoge škole strahuju da kad bi povisili školarine da bi izgubili vladinu dotaciju.
21
-
V*5%&% #$"#%s%
-
7redišnja vlada nadzire broj nastavnika i uvjete koji se traže za njihov rad, odre#uje radno vrijeme i druge uvjete rada, te postoje mnoga ograničenja školama u vezi otpuštanja nastavnika.
-
7 jedne strane propisi opravdavaju pokušaj izjednačavanja državnih i privatnih škola, a s druge strane privatnoj školi daju vrlo ograničena prava u odabiru onoga što se smatra najvažnijim za svoju ulogu u obrazovanju
-
7ve škole moraju pratiti isti nastavni plan i program, svi učenici polažu isti državni ispit na kraju osnove,a na kraju srednje polažu ispite iz glavnih predmetaE
-
o, s obzirom na sva ta ograničenja dozvoljeno im je na svim stupnjevima da vode nastavu kako žele, te mog dijeliti diplome pridržavaju li se nastavnog plana i programa.
-
Foditelji vjeruju da će slanjem djece u privatne škole gdje ipak plaćaju nekakvu školarinu dobiti bolje obrazovanje za svoju djecu, no isto tako teže nekoj vjerskoj pripadnosti.
-
Anogi ljudi vjeruju da su privatne škole okrenute pojedincu i da pažljivije raspolažu svojim sredstvima, smatra se da su prilagodljivije i da su pod većim nadzorom.
-
S,*,)t%!&"st % ,*%t%9'
-
najvećem broju zajednica i u zemlji u cjelini, u državnom i privatnom sektoru prisutan je čitav spektar društva, pogotovo na osnovnoškolskoj razini gdje gotovo i ne postoje probrane škole.
-
izozemskoj privatni školski sustav nije postao elitni školski sustav. o
Hbog
već spomenutih posebnih ograničenja koje je nametnula
vlada o
Hbog ustroja obrazovnog sustava ' vjerska utemeljenost većine privatnih škola čini ih sabirnim a ne probranim školama)
22
o
Hbog sustava usmjeravanja učenika kojim se vrlo rano odre#uje koji će učenici zauzimati mjesta na %akultetima.
4onačni izbor srednje škole vrše roditelji ali na njega znatno utječu stavovi ravnatelja osnovne škole i uspjehu učenika na državnom ispitu
7veučilišta nisu elitna dijelom zato što je odbačena mogućnost ustanove da vrši akademsku selekciju, a dijelom i zato što su sveučilišta podijeljena po vjerskoj osnovi pa ukupan broj upisanih nije dovoljno velik da bi poticao stvaranje manje ili više elitnih ustanova.
-
&rivatizacija ne pridonosi uvijek razvoju elitizma, održavanju klasnih razlika i slabljenju javnih škola. o velike strukturne razlike izme#u drugih zemalja i izozemske sprečavaju da se taj učinak prenese i u druge sustave.
JAPAN: PRIVATNO ORAZOVANJE -
Iapanski roditelji jako su predani tome da svoju djecu obrazuju što je bolje moguće i spremni su plaćati obrazovanje za svoju djecu.
-
1ržavni sustav je bliži masovnom sustavu nego li u bilo kojoj drugoj sličnoj industrijskoj zemlji osim 761.
-
Jiše nego dvostruko veći broj djece ide u privatne vrtiće nego u javne, privatnih vrtića ima 8=$ suprotno tome malo je djece upisano u privatne osnovne. iže srednje škole i specijalne škole za hendikepiranu djecu 'djecu s posebnim potrebama)
-
R9*"9% 9 #$%!t&" "8$9"!&+,
-
7naga privatnog obrazovanja leži u velikom utjecaju koji uspješno obrazovanje ima na otvaranje vrata cijenjenim zanimanjima, političkoj
23
moći i visokom društvenom položaju. 1ruštveni ustroj u Iapanu ne temelji se na klasi već na obitelji, stoga se neprihvatljivi stupanj nepotizma9 ublažava prijemnim ispitima o kojima ovisi cijela budućnost učenika i studenata. -
Foditelji uglavnom žele da im djeca poha#aju sveučilišta i škole koji su oni poha#ali zbog duboke ukorijenjene obiteljske tradicije
-
Iednom kad se čovjek negdje zaposli, tamo ostaje te s godinama napreduje u svojoj karijeri
-
@spiti su ključ uspjeha pojedinca, popunjavanje kadrova u industriji mnogo manje ovisi o sposobnostima koje su ljudi usvojili i znanju koje su stekli na sveučilištima nego li o statusu sveučilišta na koje su bili primljeni i na temelju vrlo teških prijemnih ispita
-
takvom sustavu, vrlo važnu ulogu igraju privatna sveučilišta koja proizvode elitno društvo
-
Jeliki se naglasak stavlja na duh zajedništva ili identi%iciranje s grupom, zajednički rad u korist svih, vrline poput veselosti, ljubaznosti, uslužnosti, marljivosti, poslušnosti, ambicioznosti , ustrajnosti, obazrivosti i b lagosti
-
Fazvija se karakter kod učenika s naglašavanjem učtivog ponašanja i potiče se učenike na točnost i redovitost poha#anja nastave i sl.
-
&rivatne škole u Iapanu osnovali su idealisti koji su željeli putem obrazovanja pomoći pojedincima da učine nešto za dobrobit čitavog društva
-
Anogi roditelji smatraju da djevojačke škole nude prihvatljiviji odgoj za djevojke pa ih radije tamo šalju
-
ženskim školama postoji manja vjerojatnost nego li u miješanim školama da će nastava djevojaka biti svedena na RRne-muškeRR predmete te da će se zbog ravnopravnijeg odnosa s uspjehom me#usobno nadmetati.
1
termin kojim se označava popunjavanje radnih mjesta članovima vlastite obitelji ili davanje
prednosti pri zapošljavanju poznanicima 24
-
Ninjenica da u državnim školama nije sve RRkako trebaRR čini privatne škole roditeljima u Iapanu još privlačnijima
-
P$%!t&" "8$9"!&+, % "8%t,*+s), !,9,
-
&rivatno obrazovanje u Iapanu je obiteljska stvar, a ne stvar društva
-
Nlanovi obitelji 'često unuci) muškarca i žene koji su osnovali neku privatnu školu još uvijek su u njenu posjedu.
-
Obrazovanje nastavlja obiteljske tradicije i razlike me#u obiteljima glede društvenog položaja, moći i imovinskog stanja.
-
S5$+ 6$$%6*' ()"* % s!,7%*%(t J#&
-
7loboda nastavnika u Iapanu jako je ograničena
-
Ha svaki stupanj obrazovanja propisan je nastavni program
-
V$t%B% imaju propisan skladan duhovni i tjelesni razvoj djece, izgra#ivanje poželjnih životnih navika i stavova koji će podržavati njihovo zanimanje za društvo, prirodu i moralno ponašanje
o
*kolsku godinu čini najmanje :: dana s ( sata dnevno
o
7adržaj je propisan tako da se dozvoljava dosta prilagodbi
o
6ktivnosti koje su propisane vezane su za zdravlje, društveni život, prirodu, jezik, glazbu, ritmiku, umjetnost i zanate
o
&rogrami u privatnim vrtićima moraju slijediti onaj u državnimSS
o
nekim se privatnim vrtićima posvećuje pažnja i čitanju,pisanju i brojanju što je suprotnost državnim vrtićima u kojima se ne poklanja pažnja razvoju školskih sposobnosti
-
7tandardi za programe "s&"!&%< % &%%< s$,5&+%< ()"* propisani su u &rogramu učenja! koje izdaje Ainistarstvo prosvjete, a temelji se na preporukama koje daje 7avjet za nastavne planove i programe
25
o
Obavezni predmeti u svih / razreda suD japanski jezik, poznavanje prirode i društva, matematika, glazba, likovna umjetnost i oblikovanje te tjelesni odgoj$ u 8. i /. razredu obavezno je i domaćinstvo
o
&rivatne osnovne škole mogu uvesti i vjerski odgoj u onaj dio satnice koji je u državnim školama odvojen za moralni odgoj'9 sat tjedno)
o
&rivatne osnovne škole imaju izvjesnu slobodu pri uvo#enju posebnih aktivnosti u svoje programe 'sastanci razreda, klupske aktivnosti, razredno savjetovalište)
o
7lično je i sa nižim srednjim školama gdje je satnica za posebne aktivnosti duplo veća, a tehnički odgoj i izborni predmeti uklopljeni su tako da omogućuju svakoj školi da svoj plan i program organizira u skladu s postojećim uvjetima u toj zajednici - što predstavlja izvjesnu dolu elastičnosti
-
astavni planovi i programi !%(%< s$,5&+%< ()"* temelje se na &rogramu za učenje za više srednje škole! o
eke predmete moraju imati svi učenici koji su uključeni u opći ili posebni
stručni
program
D
japanski,
suvremeno
društvo,
matematika, prirodne znanosti, zdravstveni i tjelesni odgoj, glazba i 'iz područja umjetnosti) jedan od sljedećih predmeta " glazba, likovne umjetnosti, ručni rad ili krasopis. o
4ako bi dobili maturu! moraju prikupiti = bodova, što čine time da odslušaju >8 šk. sati od 8 minuta tijekom trogodišnjeg programa
o
čenici u posebnim stručnim programima ne mogu imati manje od > bodova iz svog područja, a djevojke moraju prikupiti bodove iz domaćinstva
o
ajmanje 9 sat tjedno predvi#en je za sastanke razreda, klupske aktivnosti i razredno savjetovalište te su obavezni neki od predmeta 26
iz 8 glavnih područja D japanski jezik, matematika, društvene znanosti, prirodne znanosti i umjetnost T engleski jezik o
-
&rijemni ispiti sadržavaju pitanja iz tih 8 glavnih područja
P$%!t& s!,7%*%(t djeluju u okviru državnog sustava u kojem četverogodišnji studij vodi do diplome o
student koji želi diplomirati mora prikupiti najmanje 9:( boda
o
privatna sveučilišta očekuju od svojih studenata da prikupe i više od najmanjeg broja bodova
o
posebna pažnja posvećuje se učenju stranih jezika
-
Nst!&%6%
-
astavnici u privatnim školama ne razlikuju se previše od nastavnika u državnim školama
-
1a bi mogli raditi u privatnoj moraju imati diplomu koju izdaje pre%ektura$ diplomama se odre#uje stupanj obrazovanja i predmet koji nastavnik može predavati te ta diploma vrijedi u cijeloj zemlji
-
sensei! " učiteljGnastavnik još se uvijek upotrebljava za opisivanje osobe koja ima vrlo visok društveni položaj
-
&rimanja se nešto razlikuju, nešto su veća u privatnim školama
-
astavnici u privatnim školama uživaju neke povlastice poput mogućnosti ostajanja u jednoj školi koliko god dugo žele' u državnim školama nastavnike Ainistarstvo može seliti gdje god želi)
-
astavno osoblje u privatnoj školi uglavnom je stalno i čine ga nastavnici čiji ideali se ne ograničavaju samo na pripremanje učenika na teške prijamne ispite
-
7veučilišni pro%esori jednom kad su postavljeni, uživaju sigurnost redovnog pro%esora.
27
