Poštovani, Svelikimzadovoljstvomprihvaćampokrovitel Svelikimzadovoljstvomprihva ćampokroviteljstvonadproje jstvonadprojektomodgovor ktomodgovornog nog roditeljstvaprojekta„Zdravza5“kojiseprovodiuciljustvaranjapocajnogi sigurnogobiteljskogokruženjakaopreduvjetarazvojazdravihnavikakoddjeceisprečavanjanezdravihnavikaineprihvatljivogponašanja. Realiz Real izat ator orim ima a pr proj ojek ekta ta že želilim m pu puno no us uspj pjeh eha a u nj njeg egov ovoj oj re real aliz izac acijijii uz pu puno no srdačnihpozdrava. Spoštovanjem PREDSJEDNIK REPUBLIKEHRVATSKE IvoJosipović Zagreb,27.kolovoza20 Zagreb,27 .kolovoza2013. 13.
1
Poštovani, Svelikimzadovoljstvomprihvaćampokrovitel Svelikimzadovoljstvomprihva ćampokroviteljstvonadproje jstvonadprojektomodgovor ktomodgovornog nog roditeljstvaprojekta„Zdravza5“kojiseprovodiuciljustvaranjapocajnogi sigurnogobiteljskogokruženjakaopreduvjetarazvojazdravihnavikakoddjeceisprečavanjanezdravihnavikaineprihvatljivogponašanja. Realiz Real izat ator orim ima a pr proj ojek ekta ta že želilim m pu puno no us uspj pjeh eha a u nj njeg egov ovoj oj re real aliz izac acijijii uz pu puno no srdačnihpozdrava. Spoštovanjem PREDSJEDNIK REPUBLIKEHRVATSKE IvoJosipović Zagreb,27.kolovoza20 Zagreb,27 .kolovoza2013. 13.
1
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske Ravnateljstvo policije
Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. Savska cesta 31 HR--10000 Zagreb HR
Dr. sc. Ivana Pavić Šimen, dr. med. Zlatko Košć, dipl. krim. Sandra Veber, dipl. krim.
Davor Čorak, dr. med. Daniela Krnić, dipl. psiholog Ivana Modrić, struč. spec. crim.
hp://www.rgbstock.com hp://www.sxc.hu hp://www.stockvault.net/
100 primjeraka 978-953 978953--161 161--281 281--4
Svako neovlašteno umnožavanje ove knjige je strogo strog o zabranjeno.
2
Riječ glavnog ravnatelja policije / 4 Riječ pomoćnice ravnateljice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo / 5 Uvod / 7 Kockanje / 8 Povijest kockanja / 11 Ovisnost o kockanju / 13 Simptomi i znakovi ovisnos o kockanju / 18 Razvoj poremećaja i posljedice / 20 Kada je potrebna stručna pomoć? / 23 Kockanje i mladi / 32 Djeca u obitelji kockara / 33 Iz medija / 35 Društveni aspek kockanja / 42 Kako zatraži pomoć? / 43 Kaznena i prekršajna odgovornost djece i mladih u RH / 44 Popis ustanova kojima se možete obra / 45 Literatura / 48
3
Poštovani čitatelji, ispred vas se nalazi edukavna knjiga koja ima za cilj ukaza na opasnos s kojima se mladi danas, bez sumnje, gotovo svakodnevno susreću. Pošas modernog društva, alkohol, droge, igre na sreću vrlo često mogu doves do nesagledivih posljedica, a čemu svi zajedno, nažalost svakodnevno svjedočimo. Policiji kao javnoj službi primarno odgovornoj za sigurnost građana, iznimno je važno pravovremeno upozorava na ove negavnos našeg društva, a posebno kad su njima pogođene najosjetljivije društvene skupine, djeca i mladi. Upravo u neposrednom radu s mladima kroz prevenvni projekt „Zdrav za 5“ želimo mijenja njihove stavove razvijajući njihove vješne kričkog razmišljanja i stvarajući kod njih čvrsta uvjerenja u pogledu štetnos sredstava sre dstava ovisnos na zdravlje. Jednako tako želimo kod mladih razvija i sposobnost prepoznavanja rizičnih situaci ja, no želimo ih i poduči o mogućnosma odabira i odupiranja priscima vršnjaka oko konzumiranja sredstava ovisnos. Stoga mi je zadovoljstvo što u ovom prevenvnom projektu, zajedno s našim partnerima Ministarstvom zdravlja i Ministarstvom zašte okoliša i prirode, ali i svim ostalim važnim društvenim subjekma, posebno subjekma lokalne zajednice, te upravo s mladima, možemo da svoj doprinos u prevenciji ove problemake. U ovoj edukavnoj knjizi namjera nam je ponudi relevantne podatke, znanstveno utemeljene činjenice i važeće zakonske okvire kako bi roditelji i svi oni koji se susreću s mladima raspolagali sa što više znanja kojima će im pomoći pri donošenju odluka, a to je: kako jasno i glasno reći NE svim sredstvima ovisnos! Stoga vas pozivam da pomno proučite ovu knjigu, educirate ne samo sebe već i vaše bližnje, prijatelje, ili ukoliko poznajete neke od onih koji su se već susreli sa spomenum problemima, da ih barem upute gdje i kako zatraži neophodnu pomoć. Vjerujem kako ćemo u vama naći pouzdanog partnera, štovatelja i zagovornika sigurnog i mirnog okruženja te zdravog života. Vlado Dominić Ministarstvo unutarnjih poslova RH Ravnateljstvo policije Glavni ravnatelj policije
4
Mladost je razdoblje života karakterizirano relavnim zdravljem u odnosu na druga životna razdoblja. Dok su kod male djece učestale zarazne boles dišnog i probavnog sustava, u odrasloj, a pogotovo u takozvanoj trećoj životnoj dobi, javlja ju se kronične masovne boles poput srčanožilnih i malignih boles koje su ujedno i vodeći uzroci obolijevanja i smrtnos u našoj populaciji. Vodeći rizici za zdravlje u mlados vezani su uz nezdrava ponašanja. Nezdrava se ponašanja usvajaju u mlados, a često ostaju kroz cijeli život i čimbenici su razvoja mnogih zdravstvenih smetnji kasnije u jeku života. Pijenje alkohola, uzimanje psihoakvnih droga i kockanje odnosno klađenje nisu samo nezdrava već i društveno neprihvatljiva ponašanja, te je upravo suzbijanju h ponašanja usmjeren projekt „Zdrav za 5”. U Hrvatskoj je 2011. godine provedeno istraživanja o pijenju alkohola i uzimanju drugih droga u školama (The European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs, ESPAD) koje je istovremeno provedeno u ukupno 37 zemalja Europe i svijeta, odnosno na ukupno više od 105.000 srednjoškolaca. Rezulta ESPAD istraživanja jasno su ukazali na problem ekscesivnog pijenja alkohola među mladima u našoj zemlji, kao i na to da u upotrebi marihuane i drugih psihoakvnih droga postoji stabilan trend bez naznaka poboljšanja. Druga istraživanja ukazuju na potrebu za zabrinutost vezanu uz veliku učestalost i dostupnost kockanja i klađenja među mladima. U mlados se često ne osjećaju nikakve tegobe vezane uz nezdrava ponašanja, a rizici koje takva ponašanja donose u starijoj životnoj dobi za mlade ljude željne avanture i eksperimenranja potpuno su apstraktni, a me i nevažni. Puko informiranje o štetnos potpuno je neekasno u smislu odvraćanja mladih od takvih ponašanja. Zbog toga se u ovom projektu u radu s učenicima njeguje interakvan pristup, a učenike se poče na to da sami donose zaključke, umjesto da im se nude ili nameću gotova rješenja. Štetnos za zdravlje predmet su skrbi Ministarstva zdravlja u okviru projekta, društvena neprihvatljivost predmet su skrbi Ministarstva unutarnjih poslova, dok je treći partner, Ministarstvo zašte okoliša i prirode u ulozi pružanja konkretnih novih i pozivnih životnih vrijednos i orijentacija mladima. Ta suradnja, odnosno združeno, usklađeno djelovanje različih resora na nacionalnoj razini, najveća je vrijednost ovog projekta i ono što ovaj projekt čini značajnijim od brojnih drugih na prvi pogled sličnih projekata. Dr. sc. Ivana Pavić Šimen, dr. med. Hrvatski zavod za javno zdravstvo Pomoćnica ravnateljice za kvalitetu
5
6
Nacionalni Projekt "Zdrav za 5" zajednički je projekt Ministarstva zdravlja, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva znanos, obrazovanja i sporta i Ministarstva zašte okoliša i prirode Republike Hrvatske. U želji da muldisciplinarno djeluju na području prevencije ovisnos 30. listopada 2012. sporazumom o suradnji u provedbi, kojeg su potpisali ministri, zdravlja, unutarnjih poslova, te zašte okoliša i prirode Rajko Ostojić, Ranko Ostojić i Mihael Zmajlović započela je provedba ovog projekta na nacionalnoj razini. U veljači 2014. godine novim sporazumom o suradnji, koji je pored navedenih ministara potpisao i ministar znanos, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, provedbi projekta pridružilo se i Ministarstvo znanos, obrazovanja i sporta. Ciljevi projekta uključuju podizanje razine informiranos i razine javnozdravstvene svijes kod djece osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta, prevenciju ovisnos i zlouporabe droga, alkohola i igara na sreću te očuvanje i zaštu okoliša. Ciljana populacija su učenici osmih razreda osnovne te prvih i drugih razreda srednje škole. Uz preporuku Agencije za odgoj i obrazovanje, projekt „Zdrav za 5“ provodi se u školama na području svih Županija Republike Hrvatske
Suradnjomdjelatnikauključenihinstucijaizrađenajeovaedukacijsko informavna knjiganatemuprevencijekockanjai klađenja,namijenjena roditeljima,djelatnicima školaisvimaonimakojisuukontaktusmladimaprofesionalnoiliusvakodnevnom životu,pisanapristupačnimirazumljivimjezikomislom. -
7
u nadi da će osvoji određenu svotu novaca. Pojam kockanje odnosi se na bilo koju „igru” u kojoj postoji šansa za dobitak ili gubitak novca, a čiji ishod ne možemo predvidje. Za većinu ljudi, kockanje je akvnost u koju se uključuju povremeno i to u vidu zabave. U kockanje spadaju bingo, strugalice, loto, sportsko klađenje, razni automa te igre u kockarnici poput ruleta, ajnca i sl. Čimbenici koji doprinose socijalnom aspektu kockanja su dijeljenje iskustva s drugim igračima, korištenje specičnih izraza u pojedinim igrama te osjećaj pripadanja grupi.
Faktori koji doprinose socijalnom aspektu kockanja su dijeljenje iskustva s drugim igračima, korištenje specičnih izraza u pojedinim igrama te osjećaj pripadanja grupi. Određeni ljudi isključivo u takvom okruženju ostvaruju socijalne kontakte. Za neke ljude, mogućnost zabave uz davanje podrške određenoj hvalevrijednoj akciji, predstavlja pocaj na sudjelovanje u kockanju. Kockanje može predstavlja bijeg od problema, depresije ili negavnih osjećaja. Neki ljudi kockaju iz dosade ili usamljenos.
Ovdje movaciju predstavlja san o „velikom dobitku”. Ljudi koji zapadnu u nancijske neprilike mogu poče kocka
8
ma zarade, odnosno igrama na sreću. Kockanje podrazumijeva bilo koji oblik igre u kojem se riskira gubitak novca ili nekih vrijednih predmeta, a s ciljem novčanog/vrijednosnog dobitka. Na ishod igre najviše utječe sreća, iako postoje igre u kojima je potrebna i određena vješna. Igre poput lutrije, kockarnica automata ili binga ovise o čistoj sreći ili slučajnos, pa nikakva razina znanja ili prakse ne može doprinije dobitku. Ostale igre koje su podložne klađenju, poput npr. biljara ili pikada zahjevaju vješnu i spretnost. Dakle, vježba i praksa ovdje mogu utjeca na krajnji rezultat.
Čin kockanja mnogima predstavlja smulaciju i uzbuđenje. To euforično stanje često se uspoređuje s efekma konzumacije alkohola ili droga. Emocionalni doživljaj kao takav u kombinaciji s osjećajem „osjećam se sretno” ili uvjerenjem „ovaj put ću sigurno dobi”, kod nekih pojedinaca može stvori jaku želju i potrebu za kockanjem, odnosno ovisnost o kockanju. Patološko kockanje se u MKB-10 klasikaciji (međunarodna klasikacija boles), zajedno s triholomanijom (čupanje kose), kleptomanijom (patološka krađa) i piromanijom (opsjednutost vatrom i paljenjem) svrstava u poremećaje kontrole poriva, što predstavlja nesposobnost suzdržavanja od izvođenja nekog ponašanja ili poriva koji je opasan za samu osobu ili za druge. Kockanje je preraslo u veliki problem današnjeg vremena ko jem su podložni različi ljudi bez obzira na dob.
Igre s kartama (npr. poker) također najviše ovise o sreći pojedinca, no imaju i neke elemente vješne. Vješna u igranju karata se odnosi na znanje kako najbolje iskoris karte koje smo dobili di jeljenjem. Što osoba više zna i razumije igru, to su veće šanse za pobjedu. No, pobjeda nije nikada zagaranrana, budući da igrač nikako ne može utjeca na
Kockanje predstavlja jedan od oblika zabave, ali i ponašanja kojim želimo doći do brze i lake zarade. Kockanje je zabava sve dok ne prijeđe u lošu naviku. Neka istraživanja su pokazala da što je društvo siromašnije, sa što nižim socioekonomskim standardom te izraženijom razlikom među društvenim slojevima, kockanje i igre na sreću su u porastu. Dakle, moguće objašnjenje je da, kada ljudi nisu u stanju u kraćem vremenu zaradi potrebnu svotu novca, pribjegavaju lakšim načini-
9
to koje karte će dobi u dijeljenju. I najbolji igrač može dobi najlošije karte.
nju u rizičnim ponašanjima. To naravno ne znači da će ljudi s navedenim osobinama automatski posta ovisni o kockanju. Većina njih nikada neće zapas u takve probleme, ali postoji veća vjerojatnost da će se lakše „uvući” u takvo ponašanje. Dakle, takve osobe trebaju bi posebno oprezne i svjesne svih rizika ukoliko se odluče okuša u kockanju.
Može nam se čini kako je kockanje zapravo bezazlen način provođenja vremena, no ono vrlo lako može preras u veliki problem koji sa sobom nosi brojne posljedice. Za neke ljude, kockanje se može razvi u opasnu ovisnost, baš poput ovisnos o drogama, duhanu ili alkoholu. Čini se da je najočiji razlog zašto ljudi kockaju zarada novca. No, to je u stvari, samo dio priče. Za mnoge kockare zapravo je riječ o zabavi i uzbuđenju koje donosi iščekivanje rezultata.
Kada kockanje postane dio svakodnevice i sl života i ozbiljno naruši materijalni status, tada ne govorimo samo o zabavi, već o socijalnom i patološkom fenomenu, pri čemu problem ne ostaje samo na
Ponekad ljudi počnu kocka radi toga što njihovi prijatelji i/ili članovi obitelji kockaju, što je upravo i glavni rizični faktor za mladu populaciju. No, ima i mladih koji kockaju iz čiste dosade ili osjećaja usamljenos. Neki nejdžeri koji su razvili problem s kockanjem izjavljuju da su počeli kocka kako bi izbjegli probleme u obitelji. Nevolja je u tome što kockanje najčešće počinje kao povremeno odvraćanje pažnje, no budući da takvo ponašanje utječe na dijelove mozga koji su uključeni u rizična ponašanja i doživljaj ugode/ nagrade, vrlo lako se može razvi ovisnost. Neki ljudi imaju veći rizik za razvijanje ovisnos o kockanju, a to se prvenstveno odnosi na ljudi koji imaju problema s kontrolom impulsa, kao npr. ljudi s ADHD-om (poremećaji pažnje i hiperakvnos). Isto vrijedi i za ljude čije osobine ličnos ukazuju na sklonost ka uživa-
10
ockanje je zajednički naziv za različite
pronađen je i komplet željeznih kocki
igre koje imaju različitu i dugu povijest.
koji dara 1.500 god. prije n.e., a speci-
U skladu s povijesnim zapisima i arheo-
čni zapisi o kockanju nađeni su i u Keop-
loškim istraživanjima, kockanje postoji
sovoj piramidi. Originalne kocke su se
dugi niz godina u kulturama gotovo svih
izrađivale od kamenčića, drveta, kosju
civilizacija. Antropolozi se na temelju
ili zubi živonja.
podataka prikupljenih jekom 20. stolje-
Ideja o ajncu i pokeru s papirnam nov-
ća slažu da je kockanje oduvijek postoja-
cem opisana je u Kini oko 900. god. n.e.,
lo u velikim društvima te da je imalo
a vremenom je evoluirala u igraće karte.
važan udio u povijes kako za bogate,
Keno formulari koji daraju između 205.
tako i za siromašne.
i 187. god. prije.n.e. za vrijeme vladavine
Smatra se da se najstarija kockarska igra
kineske dinasje Han, predstavljaju prve
igrala upravo s kockicama. Prema arheo-
zapise o organiziranoj lutriji. Vjeruje se
loškim podacima, artefak kockanja
da su se novcem od lutrije dijelom nan-
potječu još iz drevne Kine (2.300 god.
cirali i tadašnji veliki graditeljski projek
prije n.e.), Indije, Egipta i Rima. Također,
poput gradnje Kineskog zida. I u Home-
11
rovoj Ilijadi se spominje uporaba ždrije-
nađeni su na području današnjih zemalja
ba kako bi se odlučilo tko će se bori s
Benelux-a u 15. st. Tijekom 17. st. u Ni-
Hektorom.
zozemskoj je bilo sasvim uobičajeno da
Prve poznate lutrije (tombole) u Europi
se organiziraju lutrije kako bi se prikupio
su se održavale u vrijeme Rimskog Car-
novac za pomoć siromašnima te za broj-
stva, uglavnom zbog zabave na prijemima.
ne druge javne potrebe.
Svaki gost bi dobio lisć, a kao nagrade
Prva poznata lutrija u Italiji organizirana
najčešće su se dijelili otmjeni predme
je 9. siječnja 1449. god. u Milanu kako bi
poput vrijednog pribora za jelo. Svakom
se nancirao rat prov Republike Vene-
vlasniku lisća dobitak je bio zagaran-
cije. Međum, loto je postao vrlo popu-
ran. Najraniji podaci o prodaji lutrijskih
laran u Genovi na način da su se građani
lisća su iz vremena vladavine rimskog
kladili na imena članova koji će bi izab-
cara Cezara. Novac je korišten za grad-
rani u Vijeće u koje se izvlačenjem biralo
nju i popravke u Rimu, a dobitnicima su
5 od mogućih 90 kandidata svakih 6
dodjeljivanje nagrade u obliku raznih
mjeseci. Kada su se ljudi poželjeli kladi
predmeta.
češće nego dva puta godišnje, imena
Prvi zapisi o lutriji gdje su se za kupljeni lisć nudile nagrade u novčanom obliku
kandidata su zamijenjena brojevima te je tako nastao moderni Loto.
12
visnost o igrama na sreću, ovisnost o
čina mogu se, ali i ne moraju, javi žalje-
kockanju, patološko kockanje ili ludopa-
nje, predbacivanje ili osjećaj krivnje.
ja (lat. ludus igra i grč. patheia stanje ili
Bitno obilježje patološkog kockanja je
trpljenje) označava nesposobnost poje-
trajno i povratno neprilagođeno kocka-
dine ovisne osobe da se suzdrži od koc-
nje koje unosi razdor u osobna, obitelj-
kanja ili klađenja, čak i ako joj prijete
ska ili poslovna nastojanja. Sastoji se od
ozbiljne posljedice u osobnom, obitelj-
česh, ponavljanih epizoda kockanja
skom ili poslovnom okruženju. Muškarci
koje prevladavaju u ovisnikovom životu
su češće pogođeni nego žene.
na štetu socijalnih, radnih, materijalnih i
Patološko kockanje spada u poremećaje
obiteljskih vrijednos.
kontrole poriva koji se deniraju kao nesposobnost suzdržavanja od izvođenja
Patološko kockanje je trenutno jedina
nekog poriva ili nagona koji je opasan za
ponašajna ovisnost koja je uključena u
druge ili za samu osobu i koji je obično
DSM-IV priručnik (dijagnosčki i stasč-
obilježen ugodom, nakon što se izvede.
ki priručnik za mentalne poremećaje)
Bitno obilježje poremećaja kontrole poriva je izostanak otpora porivu, nagonu ili iskušenju da se napravi čin koji šte
gdje je također svrstana pod Poremeća je kontrole poriva. Predloženo je da se patološko kockanje u novom izdanju
samoj toj osobi ili drugima. Osoba ima
priručnika DSM-V preimenuje u poreme-
rastući osjećaj napetos ili uzbuđenja
ćaj kockanja, te da se svrsta u kategoriju
prije, a za vrijeme samog čina osjeća
Ovisnos i povezanih poremećaja.
užitak, zadovoljenje ili olakšanje. Nakon
13
Termin ovisnost o kockanju je, poput
češći, pretvarajući se u ritual, sve dok ne
drugih ponašajnih ovisnos, još uvijek
postane vrlo važan dio pojedinčevog
tema mnogih rasprava. Mnogi stručnjaci
života. Jednom kada osoba postane ovis-
zanemaruju ideju da kockanje može
na o ponašanju, počinje se javlja žudnja
doves do ovisnos zbog uvjerenja da,
za uključivanjem u to ponašanje, koja se
kako bi ovisnost bila ovisnost u pravom
intenzivira sve dok osoba ne ponovi po-
smislu riječi, mora postoja određena
našanje, nakon čega obično osjeća olak-
psihoakvna supstanca koja proizvodi
šanje praćeno ushićenjem.
simptome poput zičke tolerancije i sustezanja.
problemačno kockanje
seksualno ponašanje
konzumaciju hrane
posljednje vrijeme primjenjuje se i na
tjelovježbu
područje određenih ponašanja.
kompjuterske igrice
Ponašajne ovisnos karakterizira uzorak
šoping i sl.
ponašanja koja prate ciklus sličan onom
Sva navedena ponašanja koja se razviju
kod ovisnos o supstancama. Navedeno
u ovisnost slijede is obrazac kao i ovis-
počinje kada pojedinac iskusi zadovolj-
nos o psihoakvnim supstancama te
stvo povezano s određenim ponašanjem
rezulraju problemima u mnogim pod-
i ishodima tog ponašanja, u početku
ručjima pojedinčevog života. Imaju sli-
samo kao dodatni izvor zadovoljstva u
čan učinak na interpersonalne veze koje
životu, a kasnije i kao način za suočava-
se često zanemaruju u korist ovisničkog
nje sa stresom. Proces traženja i uključi-
ponašanja, narušavajući povjerenje i
vanja u određeno ponašanje postaje sve
stavljajući veliki prisak na partnere i
Uvriježeno, termin ovisnost se koris kako bi se opisala ovisnost o supstancama poput alkohola i drugih droga. No, u
druge članove obitelji kako bi se nosili s teškoćama koje nastaju kao posljedica ovisnos. Sve je više dokaza u prilog tome da takva ponašanja uključuju slične mehanizme u mozgu kao i ovisnos o supstancama, no potrebno je još više istraživanja kako bi se mehanizmi potvrdili i rasvijetlili.
14
Ovisnost je kompulzivna potreba. Ono
njihovoj strani zbog čega je vjerojatnije
što započne kao zadovoljavajuće iskus-
da će u igri izgubi, a ne pobijedi. Na-
tvo pretvara se u destrukvnu žudnju.
dalje, kada se i dogodi da osvoje dobi-
Kada uzbuđenje zbog igre prevlada sve
tak, osobe s problemom kockanja vrlo
ostalo, igrač je prešao granicu između
brzo taj novac potroše u daljnjem kocka-
igrača i ovisnika. Kockanje, poput ostalih
nju.
ovisnos može bi pogubno za osobu i
Kockanje predstavlja neekasan i nepo-
cijelu obitelj.
uzdan način stjecanja novca. Da bi oso-
Novac je ključan u iskustvu kockanja.
ba postala ovisna o kocki, njeni procesi
Ovisnici o kocki, kao i ostali ljudi, uz no-
mišljenja se moraju iskrivi, a u nastavku
vac vežu mnoge pozivne atribucije po-
slijede neki od povi nepravilnos u
put moći, lagodnog života, sigurnos i
razmišljanju (kognivnih distorzija izobli-
slobode. No, za razliku od ostalih ljudi,
čenja mišljenja) koje su česte u kockara:
ovisnici o kocki ne uspijevaju prepozna
– vjerovanje da su dobici rezul-
da ih kockanje stavlja u rizik od gubljenja
tat njihovih uloženih napora i vješna, a
svih h privilegija i da je kockanje nasu-
ne vjerojatnost.
mičan proces, gdje vjerojatnost nije na
15
– vjerovanje da razmi-
Mnoge od ovih distorzija mišljenja vode
šljanje ili nadanje na određeni način
do visoko ritualiziranih obrazaca ponaša-
utječe na dobitak ili da se nasumični
nja koja su karakterisčna za sve ovis-
dobici mogu predvidje. Također, vjero-
nos. Vrste kockanja u koje se uključuju
vanje u vlastu posebnost koja će bi
ljudi s ovim poremećajem variraju, ovis-
nagrađena pobjedom.
no o dostupnim igrama na sreću. Klađe-
– vjerovanje da amajlije,
nje na sportove, kupnja loto lisća, po-
određeni komadi odjeće, način sjedenja
ker, rulet ili kockarnica automa samo
i sl. utječu na ishod igre.
su neke od akvnos kojima se bave kompulzivni (lat. compellere natjera,
– vjerovanje da se proučavanjem
prisili, čini nešto nekontroliranim po-
i korištenjem određenih sistema u igri
rivom) kockari. Dok jedni vole kockanje
može nadigra prednost kockarnice.
u kockarnicama, u porastu je stopa onli-
– tendencija da se pamte pobjede i dobici, a gubici zabo-
ne ovisnika, koja raste s povećanim bro jem internet korisnika.
ravljaju. – pridavanje ljudskih osobina neživim predmema poput automata za kockanje i sukladno tome vjerovanje da ih određeni automat kažnjava, nagrađuje ili im se podruguje. – reduciranje broja gubitaka na način da razmišljaju da je samo malo nedostajalo da
Iako muškarci u odnosu na žene čine
dobiju, što opravdava daljnje pokušaje.
veći dio populacije koja boluje od pato-
Takvi neostvareni dobici mogu bi čak i
loškog kockanja, udio žena raste bržim
više smulirajući od stvarne pobjede i
tempom, te one sada npr. u SAD-u čine
ostvarenog dobitka.
oko 25% od ukupnog broja osoba s ovim
– vjerovanje da novac
poremećajem. Kod muškaraca, tenden-
zapravo nisu izgubili već da će ga vra
cija razvoja poremećaja patološkog koc-
daljnjim kockanjem.
kanja postoji prvenstveno u ranim nejdžerskim godinama dok se kod žena
16
poremećaj obično razvija kasnije. Una-
Problemačno kockanje općenito znači
toč tome, problem se kod žena razvija
kockanje koje uključuje više od jednog
mnogo bržim tempom nego kod muška-
simptoma, ali manje od pet niže navede-
raca. Druge očite spolne razlike kod po-
nih simptoma potrebnih kako bi se pos-
remećaja ovisnos o kockanju uključuju
tavila dijagnoza kompulzivnog ili patolo-
tendenciju muškaraca da razviju ovis-
škog kockanja. Pretjerano kockanje
nost o interpersonalnim oblicima kocka-
(„binge gambling“) je podp kompulziv-
nja poput ajnca, igara s bacanjem kocki-
nog kockanja koje uključuje probleme s
ca ili pokera, dok žene češće ulaze u
kockanjem, ali samo u izoliranim vre-
oblike klađenja bez ljudske interakcije,
menskim razdobljima. Razlika od opće
poput automata ili Binga. Također, žene
ovisnos o kockanju je tome što kod
s problemom patološkog kockanja, za
općeg poremećaja osoba pretjerano
razliku od muškaraca, češće traže po-
kocka na dnevnoj bazi, a misli su joj pre-
moć zbog drugih, kockom nevezanih
okupirane kockanjem čak i za vrijeme
problema.
kada se osoba ne bavi klađenjem/ kockanjem.
17
atološko kockanje uključuje stalno i ponavljajuće problemačno kockanje, te nekoliko slijedećih simptoma koji nisu dio nekog drugog problema mentalnog zdravlja, kao npr. manična epizoda bipolarnog poremećaja: 1. zaokupljenost kockanjem (učestalo prepričavanje kockarskih događaja, planiranje budućih kockarskih pothvata ili smišljanje načina da se dođe do novca za kockanje) 2. potreba za sve većim ulozima ili rizicima kako bi se posgla željena razina uzbuđenja 3. učestali napori da se kontrolira, smanji kockanje ili prestane s njim
4. nemir i razdražljivost prigodom pokušaja smanjivanja ili prestanka kockanja 5. kockanje kao način bijega od problema ili ublažavanje nekih neugodnih raspoloženja (depresije, osjećaja krivnje, bespomoćnos) 6. nakon gubitka novca na kockanju, kockar se često vraća slijedećeg dana kako bi ga nadoknadio 7. laži prijateljima i članovima obitelji kako bi se prikrio stupanj uvučenos u kockanje 8. nezakonita djela kao što su krađe, krivotvorenja, prijevare, pronevjere kako bi se nanciralo svoje kockanje
18
9. ugrožavanje ili gubitak važne veze, posla, obrazovne ili poslovne mogućnos zbog kockanja 10.oslanjanje na druge za nabavljanje novca kojim bi se olakšala očajna nancijska situacija prouzročena kockanjem.
Važno je shva da obično ne postoji jedan specičan uzrok razvoja patološkog kockanja. Neke potencijalne iznimke uključuju zabilježene slučajeve pojedinaca koji su uzimali lijekove za liječenje npr. Parkinsonove boles ili sindroma nemirnih nogu, a kod kojih je primijećen
korištenje radnog vremena ili izostanak iz škole zbog kockanja
razvoj kompulzivnog kockanja. Teorija o
povećanje stresa u kući zbog kockanja
neurotransmitera dopamina u mozgu
kockanje je način nabave novca za plaćanje računa
kao „krivca“ za razvoj poremećaja. Bipo-
kockanje do posljednjeg novčića
jedan od mogućih uzroka kompulzivnog
kockanje duže od planiranog vremena
kockanja budući da se gubitak sposob-
kockanje kao bijeg od briga i problema
nos prosudbe i pretjerano kockanje
kockanje kao slavljenje dobre sreće.
toj vezi uključuje povećanu akvnost
larni poremećaj se također spominje kao
može javi jekom manične epizode. Mnogo češće, ovisnost o kockanju rezultat je kombinacije bioloških ranjivos, načina
razmišljanja
i
izvor
stresa
(biopsihosocijalni model). Postoje, međum, elemen koji povećavaju vjerojatnost da će pojedinac razvi ovisnost o kockanju. Faktori rizika za razvoj patološkog kockanja su shizofrenija, problemi s raspoloženjem, ansocijalni poremećaj osobnos i ovisnost o alkoholu ili kokainu. Također, smatra se da povećani rizik za razvoj patološkog kockanja postoji kod pojedinaca koji imaju nisku razinu neurotransmitera serotonina u mozgu.
19
ijek razvoja boles kod svih poremeća-
Potreba za kockanjem općenito raste za
ja kontrole poriva je obično kroničan.
vrijeme razdoblja depresije ili stresa.
Patološko kockanje pično počinje u
Socijalne i zdravstvene posljedice kocka-
ranoj adolescenciji kod muškaraca, a
nja očituju se i na individualnoj i na druš-
kasnije u životu kod žena. Iako se neke
tvenoj razini. Osobne posljedice uključu-
osobe „zakače” već pri prvom pokušaju,
ju razdražljivost, izrazitu promjenjivost
za većinu je taj jek dugotrajniji. Mogu
raspoloženja, probleme u međuljudskim
godinama kocka u društvu, nakon čega
odnosima (uključujući rastave brakova),
uslijedi nagao početak poremećaja kojeg
izbivanje s posla, zanemarivanje obitelji i
mogu pospješi veća izloženost kocka-
bankrot. Posljedice kockanja na zdravlje
nju ili neki stresor. Kockanje može bi
kockara (ali i njihovih partnera) uključuje
redovito ili epizodično, a jek poremeća-
depresiju, nesanicu, probavne smetnje,
ja je pično kroničan. Općenito, postoji
glavobolju, gubitak apeta, tjelesnu sla-
progresija učestalos kockanja, količine
bost, bolove u mišićima, ubrzani rad
uloženog novca, zaokupljenos kocka-
srca, teškoće s disanjem i dr.
njem i prikupljanjem novca za kockanje.
20
kujući probleme sa spavanjem, anksioznost, stres, depresiju, izljeve bijesa, suicidalna promišljanja, kao i pokušaje sui-
Kao prvi i najočiji problem, ekscesivno
cida.
kockanje može čovjeka staja jako puno novaca. S vremena na vrijeme, kockar će bi na dobitku, no bitno je zna da vjerojatnost uvijek radi prov njih, te će na kraju ponovno završi na dnu (na taj način kockarnica ostvaruje prot; kada
Razlikujemo 3 pa kockara – profesio-
bi svi kockari stalno pobjeđivali ni jed-
nalni, društveni i problemačni kockar.
na kockarnica ne bi opstala na tržištu!).
Profesionalnokockanje Profesionalni kockari čine najrjeđi p kockara te u svrhu zarade novca ovise više o vlastoj vješni i poznavanju igre nego o nasumičnoj sreći. Imaju potpunu kontrolu nad vremenom, novcem i energijom koje utroše u kockanje. U profesionalnom kockanju rizici su ograničeni, a stega je bitna. Neke osobe mogu ima probleme povezane s kockanjem (npr.
Ljudi s ozbiljnim kockarskim problemima
kratkotrajan „lov na gubitke” ili gubitak
često prokockaju sve što imaju, a neri-
kontrole) koji ne zadovoljavaju u potpu-
jetko se upuštaju i u krađe kako bi podu-
nos kriterije za patološko kockanje.
pirali svoje kockarske navike.
Društvenokockanje
Kockanje može utjeca na gubitak inte-
Društveni kockari gledaju na kockanje
resa za druge akvnos. Izostajanje iz
kao na vrstu rekreacijske akvnos te
škole ili s posla zbog kockanja utječe na
održavaju potpunu kontrolu nad vreme-
karijeru ili šanse za dobivanje dobrog
nom, novcem i energijom koje utroše u
posla. Kockanje također utječe na osob-
kockanje, koje se obično odvija među
nost, uzrokujući promjene u raspolože-
prijateljima ili kolegama i traje kroz ogra-
nju i probleme u socijalnom funkcionira-
ničeno razdoblje, s predviđenim i prihva-
nju i međuljudskim odnosima. Kockanje
tljivim gubicima. Eventualni gubitak nov-
može utjeca i na zdravlje osobe, uzro-
ca smatra se troškom u svrhu zabave.
21
Problemačnokockanje Problemačni kockari najčešće za sebe smatraju da su ili se pretvaraju da su
društveni ili profesionalni kockari. Problemačno kockanje uključuje konnuirano sudjelovanje u kockarskim akvnos-
ma usprkos negavnim posljedicama. Svi ovisnici o kockanju su problemačni kockari, iako nisu svi problemačni kockari ovisnici o kockanju. Problemačni su oni kod kojih je kockanje izazvalo probleme u važnim životnim područji-
ma, uključujući interpersonalne veze (npr. bračni status), posao, nancijske ili zakonske probleme.
22
normalno patološke kockare bez evidencije o prethodnoj duševnoj boles emocionalno ranjive patološke kockare koji su imali probleme i ranije, npr. u vezama, jekom razvoja, depresiju, anksioznost ili ovisnost o drogama, pasivnoagresivno ponašanje i sl. patološke kockare s organskom podlogom – koji su impulzivni, od ranije imaju poremećaj pažnje, hiperakvnost, kaočan životni sl, suicidalnost, iritabilnost, kriminalno ponašanje od ranije, loše interpersonalne veze, eksperimenranje s različim drogama i sl.
Kockanje i klađenje započinje kao bezazlena zabava i za određeni dio ljudi ostaje bezazlena zabava kroz cijeli život. Rijetko se događa, ali se ipak može dogodi posebno kod maloljetnika, da se problemi s kockanjem i klađenjem (ovisnost o kockanju) razviju već nakon prvog iskustva s kockanjem i klađenjem. Češće se problemi razvijaju i pogoršavanju kroz nekoliko godina više ili manje redovitog susretanja i sudjelovanja u kockanju i klađenju. Mnogi provode i više godina zabavljajući se kockanjem i klađenjem bez da im to uzrokuje teže probleme. No nepovoljni životni čimbenici mogu iznenada preokrenu takvu zabavu u tešku ovisnost, čak i kod onih koji kroz duži niz godina uspijevaju kockanje i klađenje drža pod kontrolom. Izloženost stresu ili nepovoljnim životnim događajima, poput primjerice gubitka posla ili gubitka bliske osobe, posebno lako i brzo pretvaraju zabavu u teške probleme. Osobito su opasne nancijski nepovoljne životne situacije zbog iracionalnog vjerovanja kockara da će kockanjem ili klađenjem ostvari veliki novčani dobitak i tako preko noći riješi nancijske probleme. Kod osoba koje su razvile obrasce kompulzivnog i problemačnog kockanja nepovoljne životne situacije i neugodni stresni događaji pogoršavaju ovisnost o kockanju, odnosno dovode do toga da potreba za kockanjem i klađe-
njem u potpunos zavlada osobom. U konačnici, osoba sa kockarskim problemima postaje prakčki u potpunos okupirana kockanjem i pribavljanjem sve više i više novaca za kockanje. Što točno uzrokuje razvoj ovisnos o kockanju i klađenju kod nekih osoba nije još u potpunos istraženo i utvrđeno. Kao i kod drugih problema, ovisnost o kockanju može bi posljedica kombinacije bioloških i okolišnih čimbenika. Ovisnost o kockanju javlja se kod oba spola i u svim kulturama, neovisno o obrazovanju i bogatstvu osoba. Ipak, znanstveno su utvrđeni neki čimbenici kod kojih se povećavaju šanse za razvoj problema s kockanjem i klađenjem: Dob – Problemi s kockanjem češći su kod mladih osoba. Spol – Problemi s kockanjem češći su kod muškaraca nego žena. Iako se u novije vrijeme spolne razlike smanjuju, žene obično s kockanjem započinju kasnije u životu. Utjecaj obitelji – U obiteljima u kojima
23
jedan ili oba roditelja kockaju veće su šanse da i dijete kocka.
Neke osobne značajke – Sklonost natjecanju i dokazivanju, nemiran duh ili sklonost dosadi povećavaju rizik. Uobičajeno je da u početku osoba kod koje se razvilo kompulzivno kockanje i klađenje, odnosno ovisnost o kockanju i klađenju, negira problem, odnosno ne želi prizna ni sebi ni drugima da ima problema. Upozoravanja i prigovaranja okoline, najčešće članova obitelji i bliskih prijatelja, iako često uzrokuju ljutnju osobe kod koje se razvio problem, od neprocjenjivog su značaja u suočavanju s problemom. Priznavanje problema samom sebi a onda i drugima, posebno članovima obitelji, prvi je korak u traženju rješenja. Jednako tako važan je korak odluka da je potrebno potraži stručnu pomoć, odnosno da je potrebno liječenje. Sa sigurnošću se može zaključi da je osoba izgubila kontrolu nad kockanjem i klađenjem te da treba zatraži stručnu pomoć ako:
pokušava sakri od obitelji i prijatelja da kocka, krade ili vara radi stjecanja novca za kockanje i klađenje, opetovano taži pomoć obitelji, prijatelja i poznanika u podmirivanju kockarskih dugova.
Kod mladih nije opravdano čeka razvoj ovako teških problema zbog kockanja već je pomoć potrebno potraži puno ranije. Kako u našoj sredini razumijevanje kockanja i klađenja kao boles nije u potpunos rašireno i prihvaćeno, važno je istaknu da su razvijene različite psihoterapijske metode liječenja te da liječnik u liječenju neki put primjenjuje i lijekove. Kao što je za sprječavanje razvoja ovisnos o kockanju najekasnija metoda izbjegavanje kockanja i klađenja, tako je i za osobe koje imaju ozbiljnih problema s kockanjem izrazito važno izbjegavanje svih oblika kockanja i klađenja, izbjegavanje svih osoba koje se kockaju i klade, te izbjegavanje svih mjesta gdje
kockanje i klađenje negavno utječe na odnose s obitelji i prijateljima, dovodi do nancijskih problema ili uzrokuje probleme u izvršavanju svakodnevnih obaveza na poslu, studiju ili školi,
se kocka ili kladi.
sve više i više vremena i energije posvećuje kockanju ili klađenju, neuspješno pokuša smanji ili presta kocka ili kladi se,
24
traje nekoliko godina dulje od zičkog Adolescencija, prijelaz iz djenjstva u
rasta. Učenici i studen iako po tjelesnoj
odraslu dob, predstavlja krični period u
građi i konstuciji mogu djelova potpu-
životu svake osobe karakteriziran velikim
no odraslo, ne posjeduju izgrađenu oso-
zičkim i psihičkim promjenama od kojih
bnost i psihološku odlučnost kojom bi se
su veće jedino promjene u prvoj godini
othrvali primamljivom uzbuđenju koje
života. Tijekom adolescencije kao pripre-
kockanje i klađenje može pobudi u
me za odraslu dob, događa se nekoliko
njima. Zato se naglo razvijanje problema
ključnih razvojnih iskustava. Osim zič-
s kockanjem, nakon prvog ili svega neko-
kog i seksualnog sazrijevanja, ta razvojna
liko susreta s kockanjem ili klađenjem,
iskustva uključuju pomak k socijalnoj i
posebno lako može pojavi upravo kod
ekonomskoj samostalnos, razvoj iden-
djece i mladih.
teta, usvajanje vješna nužnih za prihva-
U nizu pojava koje prate normalan ado-
ćanje odraslih međuljudskih odnosa i
lescentni razvoj, roditelju je često teško
uloga te razvoj kapaciteta za apstraktno
prepozna što je dio normalnog odras-
razmišljanje. To je razdoblje velikog raz-
tanja a što je razlog za zabrinutost i tra-
voja i velikih potencijala a istovremeno i
ženje stručne pomoći i savjeta. Često se
razdoblje velikog rizika sa snažnim i po-
može ću da roditelji dozvoljavaju malo-
tencijalno razornim utjecajem društve-
ljetniku pušenje, podržavaju njega ili nju
nog okruženja. Psihičko i emocionalno
u tome da povremeno popije manje ili
sazrijevanje obično je nešto sporije i
više alkoholnih pića, posjete povremeno
25
kladionicu i sl. To obrazlažu na način da
roditelja mladi najintenzivnije osjećaju
smo svi to radili dok smo bili mladi pa
kroz ona ponašanja koja im roditelji i
nam se nije ništa dogodilo, da je bolje da
drugi odrasle osobe brane jer su za njih
primjerice puše pred roditeljem nego da
premladi, a to su pušenje, kockanje,
se negdje skrivanju i puše, ili da im i ona-
klađenje, pijenje alkohola, uzimanja dro-
ko to ne mogu zabrani jer svi to rade.
ga, rizična seksualna ponašanja i dr. U
Takav način roditeljskog razmišljanja
trenu kad roditelji „zažmire“ na neko od
potpuno je pogrešan. Treba ima na
h ponašanja ili ih pak dozvole a pogo-
umu da mladi ne puše, piju alkohol ili
tovo odobravaju, u mladoj osobi javi se
kockaju i klade se zato što bez toga ne
potreba za nekim novim, još rizičnije
mogu, jer to dovoljno ne poznaju da
ponašanje koje će izazva roditeljsku
bez toga ne bi mogli. Štoviše, prvi poku-
zabranu, a me i osjećaj suprotstavljanja
šaji pušenja ili primjerice pijenja alkoho-
roditelju odnosno osjećaj odrastanja.
la često su čak vrlo neugodni za mladu
Nadalje, mlada osoba koja svoje kocka-
osoba. Mladi posjeduju dovoljno životne
nje, klađenje, pušenje ili pijenje alkohola
rados i obično nemaju pretjeranih živo-
skriva od roditelja, moći će takva pona-
tnih problema da se bez sredstva ovis-
šanja upražnjava ipak puno rjeđe nego
nos ne bi mogli opus i zabavi. Sklo-
ako to radi uz dozvolu i odobravanje
nost mladih rizičnim ponašanjima proiz-
roditelja. Važnost zabrane u zaš malo-
lazi iz potrebe za suprotstavljanjem rodi-
ljetnika od kockanja i klađenja kao i od
teljima i drugim odraslim autoritema,
drugih oblika rizika poput pušenja i pije-
što je temelje za emocionalno i socijalno
nja alkoholnih pića, prepoznale su mno-
osamostaljivanje, osnovnu zadaću ado-
ge zemlje razvijenog svijeta, uključujući i
lescencije. Osjećaj osamostaljivanja od
našu zemlju, u obliku zakonske zabrane prodavanja cigareta i alkohola i zabrane klađenja i kockanja za maloljetnike.
Istraživanja su pokazala da su adolescen koji se kockaju i klade češće uključeni u druge oblike rizičnog ponašanja poput pušenja, pijenja alkohola, uzimanja psihoakvnih droga, rizičnog spolnog ponašanja i sl. Navedena ponašanja vrlo brzo
26
Komorbiditet je pravilo, a ne izuzetak. Uz patološko kockanje, gotovo u pravilu se javlja i neki drugi psihički poremećaj, a najčešće:
boles ovisnos (25-63%), od čega:
duhan 60-85%
alkohol 45-55% (4-10 puta češće
pra popuštanje u izvršavanju školskih
nego u općoj populaciji)
obaveza, odnosno slabije ocijene, neop-
ravdano izostajanje iz škole i neprimjere
no vladanje u školi. Svako pojedinačno
ostala sredstva 40%
anksiozni poremećaji (poremećaji
rizično ponašanje, uključujući kockanje,
uznemirenos) (10-35%), od čega
ne mora bi izraženo u zabrinjavajućim
najčešće opsesivno-kompulzivni po-
razmjerima. No pojava višestrukih rizič-
remećaj i socijalna fobija
nih ponašanja ukazuje na potrebu za
depresija 70-80% (kod bolnički liječe-
stručnom podrškom i savjetovanjem
nih kockara), 50-60% (kod ambulan-
kako bi se turbulentno odrastanje prev-
tno pregledanih pacijenata)
ladalo na način koji će ostavi što manje
poremećaj pažnje i hiperakvnos
negavnih trajnih posljedice na razvoj i
30% (2-3 puta češće nego u općoj
zdravlje kasnije u životu. Roditelj koji
populaciji)
odlučuje o potrebi za stručnom pomoći
za svoje dijete kao i stručnjak koji pomoć
poremećaji osobnos kod 20-90% slučajeva patološkog kockanja, a
pruža (školski liječnik, stručni suradnik
ansocijalni poremećaj u oko 14%
škole, psiholog ili psihijatar) treba sagle-
slučajeva
da mladu osobu cjelovito, uzimajući u obzir sve rizike kojima je izložena. Nije
trećina bliskih rođaka kockara pa od nekog poremećaja raspoloženja.
opravdano čeka razvoj ozbiljnih kockarskih problema već je pomoć potrebno
Emocionalni poteškoće i izolacija Inten-
potraži i pruži puno ranije.
zivne emocije u krugu obitelji su česte i mogu rješavanje problema učini teškim. Obitelji se mogu osjeća bespomo-
27
ćno i ne vidje rješenja svojih problema.
ili zički bliski osobi kojoj više ne vjeruju.
Osoba koja kocka često će porica da
Mnoge obitelji i osobe koje kockaju zbog
problem uopće postoji.
osjećaja srama izbjegava će one od kojih inače dobivaju ljubav i podršku. Prijateljstva mogu završi zbog neplaćenih dugova, zbog čega nastaju i obiteljski
Iako se gotovo jedna trećina od ukupnog
sukobi.
broja ljudi koji boluju od patološkog kockanja uspije izliječi bez ikakvog tret-
Stres kao posljedica kockanje može izazva zdravstvene probleme, kako za osobu koja kocka tako i za njezinu obitelji. Uobičajeni problemi uključuju anksioznost (uznemirenost), depresiju i druge uz stres povezane poremećaje, kao što su poteškoće sa spavanjem, probavne ulkuse, iritabilni kolon, poremećaje prehrane, glavobolje i bolove u mišićima.
mana, potencijalna devasrajuća šteta koju kompulzivno kockanje može prouzroči u životu pojedinca i ljudi koji ga okružuju denivno govori u prilog tretmana liječenja, budući da potencijalni pozivni aspek tretmana uvelike nadmašuju moguće komplikacije koje bi iz njega mogle nasta.
U odnosu na opću populaciju, osobe koje kockaju kao i njihovi supružnici, imaju veću vjerojatnost problema s alkoholom ili drugim sredstvima ovisnos. Oni također imaju tri puta veći rizik da će pokuša samoubojstvo.
Najčešći negavni utjecaj je ozbiljan nancijski gubitak. Problemi se mogu prvo manifesra kao nagli nedostatak novaca. Štednja, nekretnine ili imovina mogu bi izgubljeni. Prekomjerna potrošnja na kockanje često za sobom povlači
Mnoge obitelji pod stresom imaju probleme sa suočavanjem. Jedan član obitelji može pokuša drža stvari pod kontrolom uzimanjem više poslova. Ovo može doves do emocionalnog i mentalnog umora. Članovi obitelji mogu posta toliko usredotočeni na osobu koja kocka da u potpunos zaborave brinu se o sebi samima.
neplaćene račune, isključene komunalije i nedostatak novaca za osnovne namirnice. Nije rijetkost skrivanje duga, krađa novaca i postojanje skrivenih fondova namijenjenih kockanju. Osoba koja kocka ne želi da njezina obitelj ima uvid u nancijski opseg problema.
Mnogi partneri ne žele bi emocionalno
Kada roditelj ili skrbnik ima problema s
28
kockanjem, djeca se mogu osjeća zaboravljena, zanemarena, depresivna i ljuta. Dijete može vjerova da je upravo ono uzrokovalo problem i da će problem nesta ako ono bude "dobro".
Nasilje je češće kada je obitelj u krizi. Problemi s kockanjem mogu doves do emocionalnog i zičkog zlostavljanja partnera, starijeg roditelja ili djeteta. Djeci mogu naudi osobe koje imaju problema s kockanjem koje na takav način ispuštaju svoj suzdržani bijes i frustracije.
Neka djeca preuzimaju roditeljske uloge, kako bi nadoknadili nedostatak roditeljske pažnje. Mogu se osjeća prisiljena odabra strane između posvađanih roditelja. Također, mogu posta depresivna ili ima probleme u školi. Djeca roditelja koji imaju problema s kockanjem, imaju dva puta veću vjerojatnost da će pokuša samoubojstvo i imaju niže ocjene od svojih vršnjaka. Također, za razliku od svojih vršnjaka, u većem su riziku od razvoja problema ovisnos o alkoholu i drugim drogama i češće će se uključiva u nezakonite akvnos, kao način skretanja pozornos sa svojih roditelja.
I osobe s kockarskim problemima i njihove obitelji su u opasnos za razvoj anksioznos i depresije. Simptomi depresije uključuju:
Djeci će ponekad treba pomoć da shvate kako problemi u obitelji nisu njihova krivnja i kako bi se vrali normalnim dječjim akvnosma.
29
gubitak interesa za uobičajene akvnos osjećaj depresije, letargije i pojačane razdražljivos promjene sna (npr. problemi usnivanja, zadržavanja sna ili pretjeranog spavanja) promjene apeta, gubitak ili pretjerani dobitak težine
osjećaj bespomoćnos, beznađa i očaja Problemi s kockanjem se ponekad teško detekraju. Za razliku od drugih ovisnos, u pravilu ne postoje zički znakovi. Međum, može bi upozoravajućih znakova, poput umora ili razdražljivos, nancijskih problema, bavljenja kriminalnim radnjama ili loših ocjena u školi. Međum, većinu vremena, osobe s problemom ovisnos o kockanju neće prezenra vidljive simptome.
poteškoće razmišljanja, pamćenja i usporenog toka misli kompulzivne misli krivice i opsjednutost stvarnim ili očekivanim problemima
gubitak interesa za seks
zički umor ili uznemirenost i nemir
misli o suicidu.
Kao kod i mnogih drugih oblika ovisnos, problem često prvo primijete članovi obitelji i prijatelji.
Kod osoba koje pretjerano kockaju postoji veća šansa za pokušaj suicida. Rizik od suicida povećava se za pojedince koji također imaju mentalne zdravstvene probleme ili probleme s alkoholom ili drogama. Osobe koje su već rani je prijele suicidom ili imaju povijest samoozljeđivanja također su u većoj opasnos.
Osoba koja boluje od ovisnos o kockanju, obično nije svjesna svoje problemake. Ako sumnjate da vi, član obitelji ili prijatelj ima problema s kockanjem, možete pokuša odgovori na neka od ovih pitanja.
30
1. Jeste li ikada potrali radno vrijeme ili izostali iz škole zbog kockanja?
sredili bilo što u životu? 12. Oklijevate li koris „kockarski novac” za normalne troškove?
2. Čini li kockanje ikada vaš obiteljski život nesretnim?
13. Smanjuje li kockanje brigu ili čini dobrobit za vas osobno ili za vašu obitelj?
3. Utječe li kockanje na vaš ugled? 4. Osjećate li ikada grižnju savjes nakon kockanja?
14. Jeste li ikada kockali duže nego što ste planirali?
5. Jeste li ikada kockali kako biste nabavili novac za plaćanje računa ili rješavanje drugih nancijskih poteškoća?
15. Je li vam ikada kockanje bijeg od briga ili nevolja?
6. Je li kockanje uzrokovalo smanjenje vaših ambicija ili ekasnos?
16. Jeste li ikada pokušali ili planirali pokuša neku nezakonitu radnju kako biste nancirali kockanje?
7. Jeste li nakon gubitka novca osjećali kako se morate što prije vra kako biste povrali izgubljeno?
17. Uzrokuje li vam kockanje smetnje sa spavanjem?
8. Nakon pobjede, imate li jaku potrebu za povratkom i osvajanjem još većeg dobitka?
18. Doživljavate li svađe, razočaranja ili frustracije kao posljedicu vaše potrebe za kockanjem?
9. Kockate li dok ne izgubite i posljednji novčić?
19. Jeste li ikada imali potrebu slavi dobru sreću s nekoliko sa kockanja?
10. Jeste li se ikada posuđivali novac da biste kockali?
20. Jeste li ikada promišljali o autodestrukvnom ponašanju ili suicidu nakon lošeg kockanja?
11. Jeste li ikada kockanjem nancirali ili
31
ockanje u našem društvu još nema negavne konotacije i sgmazacije, već je legalan, rasprostranjen, svima dostupan i društveno prihvatljiv oblik zabave. U našim gradovima gotovo da nema naselja u kojem nema barem jedna kladionica. Kladi se može doslovno na sve
sportove u bilo kojem kutku svijeta.
neobjašnjiva potreba za većom količinom novca
Kockanje, s obzirom na to da je društveno prihvatljivo, postaje i popularni oblik
izostanci iz škole
produženo vrijeme gledanja sporta
zabave za adolescente. Masovni mediji i
na televiziji (ili praćenje teleteksta)
reklamiranje poču zanimanje mladih za kockanje, ali pridonose i općem raspoloženju da je kockanje prihvatljiv oblik zabave.
32
odustajanje od slobodnih akvnos
udaljavanje od prijatelja i obitelji
česte promjene raspoloženja i sl.
roblemačno kockanje nije samo prob-
Djeca kockara dijele neke vrlo slične
lem pojedinca, ono utječe na svakog
nedoumice s djecom čiji su roditelji ovis-
pojedinog člana obitelji. Prema istraživa-
nici o alkoholu ili drogama. Druga obilje-
njima, problemačni kockar utječe na
žja su, međum, vrlo karakterisčna.
živote osmero ljudi koji ga okružuju.
Dok npr. roditelji alkoholičari mogu bi
Djeca roditelja kockara zbunjena su i
okruženi bocama alkohola, kockanje se
pate te su u velikom riziku. Oni preds-
vrlo jednostavno može skri, pogotovo
tavljaju najmlađe žrtve kockanja, zarob-
od mlađe djece.
ljeni u vrtlogu kojeg ne razumiju ni ga mogu kontrolira. Problemačno kockanje poput potresa
ruši obiteljsku strukturu, uzrokujući prekide temeljnih obiteljskih veza. Neki
efek su neposredni i vrlo jasni. No, djeca vrlo teško shvaćaju neke druge posljedice, a poglavito mlađa djeca koja još nemaju dovoljno razvijene sposobnos shvaćanja uzročno-posljedičnih veza. Radi toga ih se često „š” od glavnog izvora obiteljskih problema, što im dodatno otežava razumijevanje toga što se događa. Naposljetku, djeca često krive sebe zbog obiteljskih problema. Kockanje predstavlja vrlo kompleksan problem koji djeca teško razumiju. Mnogi kod kuće igraju npr. Monopoly gdje je novac sredstvo igre ili djeca u školi sud jeluju u raznoraznim tombolama i sl. Dakle, što predstavlja samo nevinu zabavu, a što razlog za zabrinutost?
33
svjedoči konstantnim svađama roditelja oko novaca trpje radi obiteljske loše nancijske situacije, od općenito niskog kućnog budžeta pa do ovrha i drugih ekstremnih mjera naplate dugovanja
prisustvova raznim situacijama u kojima roditelj koji ne kocka (najčešće majka) poduzima očajničke mjere u namjeri kontroliranja partnerovog ponašanja; iz dječje perspekve takvo ponašanje može bi interprerano kao „zločesto” i „zajedljivo”
š roditelja koji kocka na način da skreću pažnju na sebe i smišljaju izlike kako bi umanjili sumnju i ljutnju drugog roditelja
nastoje bi u centru pažnje, najčešće zabavljajući druge šalama kako bi upili što više pažnje za kojom žude, prikrivajući svoje unutarnje potrebe humorom; ili povlače se u sebe pokušavajući ublaži svoje osjećaje i zaš se kako bi odvrali pažnju od sebe i svojih problema.
Istraživanja također pokazuju da rano izlaganje djeteta kockanju povećava rizik od razvoja ovisnos o kockanju kod njih samih; većina odraslih koji su razvili ovisnost o kockanju počeli su kocka prije dobi od 18 godina, često skupa sa svojim roditeljem.
svjedoči česm promjenama raspoloženja roditelja kockara i sl.
Za djecu roditelja kockara važno je zna i razumje da je problemačno kockanje poremećaj koji se može liječi. To je poremećaj koji je „preuzeo” kontrolu nad ponašanjem roditelja koji kocka, koji uz sebe veže mnoge posljedice za ljude koji ga okružuju i vole.
nastoje bi „savršena” djeca trudeći se zadobi pohvalu roditelja briljira jući u svakom pogledu kod kuće i u školi; ispoljavaju svoju zbunjenost i strahove kroz probleme u ponašanju, kako bi skrenuli pažnju na sebe;
34
ozbiljne teškoće zbog kockanja češće se i strastvenije kockaju i više se druže s vršnjacima koji također kockaju. Osim toga pokazuju i neke druge oblike rizičnog i delinkventnog ponašanja, pri čemu najviše agresivno ponašanje i sklonost imovinskim prijestupima.
Izvor:Novilist,10.studenog2011. Unatoč tomu što je kockanje u Hrvatskoj maloljetnicima zabranjeno, 83% srednjoškolaca iz čeriju najvećih hrvatskih gradova barem jedanput u životu igralo je neku igru na sreću, a 12% onih koji kockaju već ima ozbiljne psihosocijalne teškoće radi toga. To je pokazalo istraživanje »Navike i obilježja kockanja adolescenata u urbanim sredinama u Hrvatskoj«, a podaci su prikupljeni na slučajnom uzorku od 1952 srednjoškolca iz Zagreba, Rijeke, Splita i Osijeka, od prvoga do završnog razreda gimnazijskoga, četverogodišnjeg strukovnog i trogodišnjeg strukovnog srednjoškolskog programa.
Kad govore o movaciji za kockanje, na prvom mjestu im je zarada, zam zabava i uzbuđenje, a na vrlo visoku mjestu je i želja da budu što bolji u kockanju. Također, u većoj mjeri smatraju da na temelju znanja i vješna te praznovjernih rituala mogu kontrolira ishod igre, a znanja o izgledima i vjerojatnos za dobitak su im slabija.
S obzirom na to u kojoj mjeri osjećaju nepovoljne psihosocijalne posljedice svojih kockarskih akvnos, adolescen su razvrstani u tri kategorije rizičnos. Najviše je onih, 71%, koji nemaju problema povezanih s kockanjem, niska do srednja ozbiljnost problema pokazuje se u 17% ispitanika, a znatne probleme pokazuje 12% srednjoškolaca.
Srednjoškolci obuhvaćeni istraživanjem najčešće se (jednom na tjedan ili češće) klade u sportskim kladionicama (19%), a 22,8% kladi se i na internetu, ali bez novčanog uloga. Na trećem i četvrtom mjestu po učestalos su igre na automama u kojima sudjeluje 6,2% ispitanika,
Adolescen, u kojih su se već razvile
35
te virtualne utrke (6,1%), dok je biljar/ iper za novac na petom mjestu (5,1%).
Izvor:Narodnizdravstvenilist,broj:576
-
Muški adolescen češće igraju igre koje su rizičnije za probleme koji će nasta zbog kockanja, kao što su sportska kladionica, automa, rulet, kartanje za novac, klađenje na virtualne utrke i slično.
577,2008.siječanj veljača
»Rezulta istraživanja govore o znatnoj uključenos mladih u kockarske akvnos,iakojeonouHrvatskojmaloljetnicimazabranjeno,kaoištetnimpsihosocijalnim posljedicama takvih akvnos, teupozoravajunapotrebuširegisveobuhvatnogdruštvenogdjelovanja«,stoji uzaključkuistraživanja.
«Dugosamnainternetuigraosvekolike igrice, još kao srednjoškolac. Naprosto sam postao ovisnik o njima. Kocka me nikadnijeprivlačila.Mojekolegesastudijastalnosehvalekakouspijevajunadmudri suvremenu internetsku tehnologiju kockanja i klađenja. Bolje sam se snalazionainternetunegooni,alištose čekockanja,pravasamneznalica.Stalnosupokušavalinagovorimedazaigram s njima, ali jednostavno sam imao odbojan stav premakockanju i nije bilo šansedamenagovore.Ondasupromijenilistrategiju.Pokušalisunaćinekezakonitospokojimakockarskiaparana internetunekadpobjeđuju,nekadgube. Zamolilisumedamaloproučimtanjihova rješenja, jer im se često potkrada pogreškapaizgube.Radosamtoučinio, alinijednoodrješenjanijedalojamstvo danećezakaza.Dugosmoraspravljalii analiziraliraznekombinacije.Pokazalisu mi kako to izvode putem kompjutora. Doksuoniigralizanovce,jasammotrio injih iaparate, ali minapamet nijepadalanikakvainovacijakojombihprijateljima pomogao da počiste internetsku kasu i obogate se. To me noću počelo
-
36
proganja, nemirno sam spavao, često se budio, ponekad sam imao i noćne more,aondamisejednenoćiusnupo javilorješenje.Brzosamsedigao,sjeoza kompjutor,ujednurukuuzeomiša,au drugukreditnukarcu,otvoriokladioničkiračunipočeosklađenjem.Vidiosam kakotomojiprijateljiradeisvejeteklo kaopodmazano.Plaćanjejemogućena sve načine, ali je uobičajeno karcom. Klađenje,uplataiisplatadobitakabilisu brzi, čak jednostavniji nego u stvarnim kladionicama. Što se če moje kombinacije iz sna, sve samčiniotočnoonakokakosamusnu doživioistvarnosamdobio.Nijemivrag daomira,želiosamudvostručidobitak, pasamsveizgubio.Nastaviosamigra, više sam gubio nego dobivao, ali su to bili sitni gubici. Po povratku s predavanja,opetsamnastavioitakoizdanau dančekaosamonajmalovećidobitak. Sitnosamulagao,patakositnodobivao igubio.Doksamsemogaokontrolira, svejebilouredu,lijeposamsezabavljao i rekreirao. Ne znam kada i kako sam prešaoonusvojuuobičajenuidugonadziranugranicuulaganja,kojucijelugodinunisamnikadprešao.Izgubiosamnadzornadsvojimkockarskimponašanjemi sve je krenulo niz brdo. Više se nisam mogaozaustavi.Kreditnakarcabilaje ujednoj,amišudrugojruci,ulagaosam sveviše,adobivaosvemanje.Nastalaje prava drama. Totalno sam poludio. Ni-
samvišemislionafakultetiispite.Posuđivaosamnovacodprijateljairođaka, ulagao svu spendiju. Zaposlio sam se na jednoj građevini da zaradim novac i vramdug,aličimbihgaprimio,odmah sam ga prokockao. I tko zna koliko bi trajala ta agonija da jedan rođak nije došao od oca traži dug. Kod susjede, kojajestudiralanamomfakultetu,otac je doznao da već nekoliko mjeseci ne prisustvujem predavanjima. Bilo mu je jasno da sam zapao u velike probleme. Sačekaomeumojojsobi.Iakojebiojako napet,mirnojerekao:«Sine,stobomse nešto događa. U tebe sam imao puno povjerenjapatenisamnadzirao.Danas sam sve doznao. Uzmi papir i sve mi lijepoopišiodpočetkadokraja.Nini ja nismo sada spremni za razgovor pa, kadsemalosmirimoijatodobroproučim, onda ćemo o svemu priča i naći rješenje.Tvojejedaiznesešsvuisnu,a mojejeda poduzmemsvedaseizvučeš iztogkaosa,krizeizlaukojesizapao.
37
Bezobziranatokolikosidubokozaglibio,rješenjepostoji.Confuciuskaže: «Pobijedilošenavikečovjekmožesamo danas,anesutra.Počnimoodmah.»
Izvor:Novilist,27.kolovoza2012.
Satvremenasampromišljaodalikaza isnupaštobudeilirećisamodioitako selakšeizvući.Nakrajusamzaključioda morambiotvoreniiskren,kaoštojei onbiopremameni.Kadsambiohrabar napravi te glupos, moram sada bi hrabar i odlučno mu sve reći. Sjeo sam zakompjutoripotankosveopisao.Čuo je moje korake i izašao u predsoblje, uzeo papir i rekao: «O ovome mama ništanesmijezna.Zaštodaionapa? Riješitćemomitoibeznje.»
Ološ sam života. Nula. Beskičmenjak. Nisam čovjek, smeće sam, nemam karakter, jer ono što činim ne može čini normalančovjek.Jasamkockarkojiuništava obitelj, sve oko sebe i ne može izaćiizsuludogsvijetakockarnicaimehaničkih ruleta u koji ni sam ne znam kakosamupao,pričavisokjakmuškarac s grčem u kutevima očiju umornih od ruletskihbrojki,sektora,uzaludnihnada i razočaranja što mu priređuje varljiva kuglica koja mu je u kratkom vremenu unišla život. Dosad je izgubio stone suća kuna, no sve bi zaboravio da ponovno može posta normalan čovjek kojegnevučekocka.
Bilo je kasno, a ja umoran od teškog posla,podstresomzbogsituacijeukoju samuvalioocaisebe,legaosamizaspao.Probudiosamseokošestsa(kaoda ćunaposao),aporedmogkrevetasjediojetatasuznihočiju.«Dobrojutro,sine! Jasamterazumio,sadposlušajmene. Od danas ne ideš na posao, nego na fakultet.Tvojasubrigastudijiispi,aja idempodićikreditpaćemovradugove.Ništadrugonijevažno.Slažešlise?» «Hvala,tata,nadobro.Učinitćušto tražišjertojenajmanještomoguučini daseiskupim,akojetoikakomoguće» rekaosam. Bila je to iskrena ispovijest nesretnog studenta koji je, uz pomoć psihologa, ispunio obećanje.
38
Vlatko je pedesetogodišnjak, iznimno zanimljiva, inteligentna, gotovo nestvarna osoba koja kao da ima više lica. Jedno svjesno svega, koje dobro zna kamo vodi njegov način života, a drugo kockarasko
koje navlači maglu preko očiju, blokira mozak i vuče ga preko granice razuma.
strumsamkojiimuništavaživote,sebičanološkojinemakarakteranipoštenja inimalodostojanstva.Lažemivaram za kocku,lažem tu predivnu ženu ikći i uništavamsveokosebe.Kakavčovjekto može čini osobama koje toliko voli i cijeni, pita se Vlatko i gleda negdje u daljinu kroz zidove kao da u beskraju tražiizgubljenodgovor,aondasetrgnei vraćastvarnos.
Slušajući ga čini mi se da je k nama i došao jer se bori s demonom u sebi i kao da traži da mu netko pomogne. Kad vam je sve tako jasno zašto ne pokušate oći na liječenje da vam netko stručan pomogne da se iz toga izvučete, pitamo ga. Obećatćuvamdahoću,aliiskreno,nemam snage, kaže i nesvjesno grčevito rukama steže rub stolice, pa prelazi rukomprekočelakaodatražiizlaz. Jošuvijeksenadamdaseiztogamogui moramsamizvući.Zasadneuspijevam, možda je i ovaj dolazak k vama jedan takavpokušaj.Stalnosiobećajemdaću presta, ali već sljedećeg dana ponovo ulazimukockarnicu.Nemožeseobjasnimagnetnasnagailudilokojemetamo vuče. Znam je da to nije dobro, da je strašno,alijejačeodmene.Nojošvjeru jemusebe,pitamsezaštoodavnonisam izašaoiztoga. Vlatku to nije pravo ime. Rekao nam je i pravo ime, ali i objašnjava zašto ne bi volio da izađe u novinama. Slikao bih se i rekao svoje ime nek svi vide, zaslužujem ja mnogo veći prezir i spremansamtootrpi,nonemoguto napravijerbitopovrijedilomojuženui kćer.Tosudvijedivneosobe,kojesesa mnomboreinikrivenidužnetrpe.Mon-
Vjerujte,svakogjutraobećajemsebida jekraj.Noposlijeopetzavršimukockarnici, misleći »još samo danas«, »još samoovajput«.
39
Čestosesjem»kolege«dugogodišnjeg kockarakojimijesličnogovorioosebi.
Čovjekjetokojijezakockarskimstolovima ostavio brdo novca, stan auto, ali kaoijaisvojedostojanstvoiosobnost, kojusmokaoizgužvanukrpuilikockarski lisćnakongubitkabaciliuprljavimračnikutživota.Tajmijekockarpričaokakosegodinamauzaludnoborisasvojim porokom.»Najsretnijibihbio,kadsljedećiputsjednemzarulet,danegdjetamo vani na sto metara postoji neki snajperist, da ga ne vidim i ne znam što me čeka.Dame»pukne«ravnoučeloida me više nema. To sam zaslužio. Ali nemamsnagenitoučini«,rekaomije. Ijasesličnoosjećam,čestosesjemte priče i o njoj razmišljam. Zbog nje se nadam da ću ipak naći put koji će me izvući iz h kockarskih stranpuca zla i daćuopetbinormalančovjek.Il'nek me pukne neki snajper i okonča muke meniisvimaokomene. Pitamo ga kako je ušao u svijet kocke, je
40
li ga to i ranije privlačilo i koliko traje taj košmar života. To vam je posebna, opet nevjerojatna priča.Janikadnisammariozakocku,a sadjedinovidimrulet.Znamtočnoidatum, 28. kolovoza 2009. Sad će bi tri strašnegodine.Jedanpoznanikjedošao je iz kockarnice u jednom poslovno ugosteljskom centru. Pričao je kako je igrao,pohvaliosedajezaradioparstonakunanaruletu.Nekolikodanakasnije išli smo zajedno nešto kupi, sjem se pričeizamolimdamisamopokažekako setoigra.Odigraosamparigara.Nešto malodobio, nonijemesetotadanešto posebnodojmilo. -
Idanas se sjećamtogpoznanikakojimi je rekao »pazi da te to ne preuzme«. »Maštoje«,odgovoriosammu,uvjeren da priča glupos i da me se to ne če.
Nakondan dvaizradoznalosopetsam probao.Ievoviditeštosamsada–štracaodčovjeka, duhsmozgomukomeje ruletumjestovijaugaživota,ažilamami teče samo adrenalin za ruletnom kuglicom.Nakonnekolikomjeseciupozoravaomeibrat.Čuojedakockam,rekaomi jeizađi,»tojeubodkomarca,akosada prestaneš«. Obećao sam. Ali već znate što jer bilo.Stalnosammisliodasemoguizvući,mislimisada. -
Zatosamdošaokvama.Želio bihda svi ljudiznajuštoihmožečekanastrašnoj kockarskoj stranpuci, gdje, na žalost vidimsvevišemladihaliiumirovljenikai žena,ljudikojiulazeupakaoživotakroz zavodljivo predvorje. Zbog svih koji bi mogli krivo poći za nama i zbog svoje suprugeikćerikojepateisvihonihkoji bi mogli pa došao sam vam sve ovo ispriča.Moždaidapomognetedases tomkockomneštoučinidasetozaustaviilismanji,daidruštvoneštoučini. Pitate, je su li neimašna i kriza razlog daimasvevišekockara?Itosigurnoima utjecajadanekiželekratkimputemriješiprobleme,aliproblemkockejesuludi adrenaliniotrovkojiuđeučovjeka.Vjerujtenovacmineznačimnogoonjeviše sredstvozakocku,kaddobijem,jamojimadijelim.Ikadseskrivamdanekockam, znam da po mom raspoloženju znajusve,jesamlikockaoikakojezavršilo.Tojemožda igoreoddroge.Jano-
41
ćusanjambrojevenakojimaću»dobi«, i ruletska polja i sektore. Ujutro se budim,rukemisetresu,ustasuhaisveme vučeu kockarnicu.Radimod7sa,dignemseupetinijemiteškojervećsanjam kockarnicu. Lažem ženi da idem ranije jer nema mjesta za parkiranje, a ondapojurimzarulet.Događasedasei zakockam,nekadnaposaodođemidva satakasnije.Strašno,opetsvimalažem, izmišljam,većmijezlo,najboljebibilo dapostojionaj»snajper«.
Najgoremiještolažemsvoje,znamda ćukockapauboljimfazamadamženi karcuisvenovce.Izdržimdanilinajdužedva,aondapoputlopovainarkomana bez »šuta« čekam ispred kuće da suprugaodenaposao,ajaseušuljamu stan. Sve pretražujem dok ne nađem karcu, odjurim na bankomat, dignem novac,vramkarcuiukockarnicu.Nije danedobivam,alištovamtovrijedikad uvijeksveodnesetenatrag.Nakoncuste uvijekugubitku.Mislimidanasivaraju itonamnogonačinaisvejepodešeno danakoncuizgubite.Zatosupričesvih kockara iste – zlo i užas i mučan put u devekrugpakla.
visnost o igrama na sreću kao i svaki drugi oblik ovisnos ostavlja duboke tragove, kako na pojedinca tako i na društvo u cjelini. Gledajući na zajednicu kroz prizmu sociokulturoloških povijesnih aspekata zajedničke težnje čovječanstva prema napretku i očuvanju ljudske stečevine, kroz generacijski transfer svjedočili smo promjenama u duhovnim i svjetovnim stepenicama vrijednos.
svojih vršnjaka, vršnjačka skupina najčešće prepoznaje isključivo materijalne vrijednos, a oni koji se ne podređuju stavu skupine, često bivaju izolirani ili ignorirani. Pojedinac pred sebe postavlja nerealne ciljeve, nesukladne njegovim stvarnim mogućnosma, a ciljevi često uključuju ubrzani socijalni napredak u sredini u kojoj to nije moguće. Želja za uspjehom, povezana sa željom za zabavom, danas već kod školske djece dovodi do pojave uključivanja u različite oblike igara na sreću. U početku je glavna nagrada takve igre osjećaj zadovoljstva i ponekad adrenalinski užitak, odnosno sanjarenje o mogućem dobitku, te bijeg pred realnošću lutanjem u fantazi ju. Kasnije ovaj postupak postaje svakodnevni ritual, osoba postaje ovisna o osjećaju koji ovakva igra izaziva u njegovom jelu, sve više zanemarujući svoje dnevne obaveze. Teške psihosocijalne poteškoće, koje ovakvi pojedinci osjeća ju u svom svakodnevnom životu, ne ut ječu samo na njih osobno već sustavno razaraju kako njihovu obitelj tako i društvenu zajednicu koja ovisi o zičkom i psihičkom zdravlju pridonosećih članova.
Danas moderno društvo, pred pojedinca još od najmlađih uzrasta postavlja imperav uspjeha, ne kao jednog od funkcionalnih i pridonosećih članova većeg kolekva, već kao jedinku. Mediji, zabavni ali i edukavni sadržaji kod nas usađuju nove vrijednos, te težnju prema najboljem, najvišem, najjačem, odnosno kondicioniraju nas na način da želimo bi isključivo prvi u našem svakodnevnom školskom i kasnijem radnom okruženju. Sustav vrijednos koji se temelji na kompevnos, poče ubrzani napredak korporavnih segmenata, zanemarujući humanisčke aspekte ljudske zajednice, kao što je obitelj. Dijete odrasta na način, da smatra kako u svim segmenma mora bi ispred
42
Ukoliko smatrate da imate problem s kockanjem potrebno je razgovara o tome s članom obitelji, liječnikom obiteljske medicine ili potraži savjet u Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnos županijskog zavoda za javno zdravstvo. Ukoliko je riječ o učeniku ili studentu potrebno je obra se za pomoć školskom liječniku (Služba za školsku medicinu županijskih zavoda za javno zdravstvo) ili stručnjacima iz stručne službe škole. Ako mislite da netko od vaših članova obitelji ili prijatelja ima problema s kockanjem, također se treba obra nekoj osobi od povjerenja, a koja vam može pomoći u daljnjem traženju pomoći. Ukoliko prepoznajete vlas problem s kockanjem, distrakcija može bi dobar način za prekidanje kockarskih navika, naravno ukoliko problem već nije prerastao određene okvire. Pokušajte pronaći npr. neki novi hobi. Radeći nešto drugo što će nam pomoći da u manjoj mjeri mislimo na kockanje može puno doprini je samom prestanku kockanja. Međum, često u životu nije sve tako jednostavno; ukoliko ovakav pristup ne pomaže u rješavanju problema, slijedeći korak bi trebao bi razgovor s nekom stručnom osobom koja vam može pomoći. Nekim osobama neophodno je psihijatrijsko liječenje. No treba zna da je lije-
čenje pomoglo mnogim kockarima da prevladaju svoju ovisnost. Razgovor s ljudima koji su proživjeli slična iskustva može pomoći u sagledavanju problema, pruži podršku, kao i ideje za adekvatnije suočavanje s problemom. Različim ljudima odgovaraju različi povi tretmana. Stoga je ponekad potrebno isproba više pristupa dok ne nađemo neki koji nam odgovara. Bitno je ne posusta nakon eventualnog neuspjeha te nastavi dalje traži pristup koji nam bolje odgovara.
Kockanje može preras u jako tvrdokornu naviku s kojom je teško prekinu, a pogotovo ako se s m problemom suočavamo sami i ne tražimo pomoć drugih ljudi. Postoje stručnjaci koji su osposobljeni da onima koji se suočavaju s problemom kockanja pomognu otkri unutarnje snage kojima će lakše savlada svoje probleme.
43
grom na sreću smatra se igra u kojoj se
ma i posjet i sudjelovanju u igri u casinu.
za uplatu određenog iznosa sudionicima
Na zahtjev priređivača igre na sreću,
pruža mogućnost stjecanja dobitka u
osobe koje žele sudjelova u igri na sre-
novcu, stvarima, uslugama ili pravima,
ću dužne su idenkacijskom ispravom
pri čemu dobitak ili gubitak ovisi preteži-
dokaza svoju punoljetnost.
to o slučaju ili nekom drugom neizvjes-
U slučaju zatjecanja maloljetnih osoba
nom događaju. (Zakonom o grama na
koje sudjeluju u igrama na sreću nadlež-
sreću (NN 87/09, 35/13)
na jela će sukladno Obiteljskom zakonu
Navedenim zakonom propisana je prekr-
(NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07,
šajna odgovornost i kazna za priređivače
57/11) obavijes Centar za socijalnu
igara na sreću koji prime uplatu za kla-
skrb.
đenje od osoba mlađih od 18 godina te onima koji maloljetnim osobama dopuste posjet i sudjelovanje u igri na automa-
44
ZAVODI ZA JAVNO ZDRAVSTVO (ZZJZ) - SLUŽBE ZA ŠKOLSKU MEDICINU I SLUŽBE ZA MENTALNO ZDRAVLJE I PREVENCIJU OVISNOSTI:
Mace hrvatske 15, 43000 Bjelovar tel: (+385 43) 247 200 hp://www.zzjz-bj.t-com.hr
Nazorova bb, 35000 Slavonski Brod tel: (+385 35) 447 228 hp://zzjzbpz.hr
Dr. Ante Šercera 2c, 20001 Dubrovnik, p.p. 58 tel: (+385 20) 341 000 www.zzjzdnz.hr
Nazorova 23, 52100 Pula tel: (+385 52) 529 000 www.zzjziz.hr
Dr. Vlatka Mačeka 48, 47000 Karlovac tel: (+385 47) 411 258 www.zjzka.hr
Trg Tomislava dr. Bardeka 10/10, 48000 Koprivnica tel: (+385 48) 655 110 www.zzjz-kkz.hr
Ivana Gorana Kovačića 1, 49250 Zlatar tel: (+385 49) 467 152 www.zzjzkzz.hr
45
Senjskih žrtava 2, 53000 Gospić tel: (+385 53) 574 452 www.zzjzlsz.hr
Ivana Gorana Kovačića 1E, 40000 Čakovec tel: (+385 40) 311 790 www.zzjz-ck.hr
F. Krežme 1, 31000 Osijek tel: (+385 31) 225 700 www.zzjzosijek.hr
Županijska 9, 34000 Požega tel: (+385 34) 311 550 / fax: 311 570 www.zjz-pozega.hr
Krešimirova ulica 52a, 51000 Rijeka tel: (+385 51) 358 777 www.zzjzpgz.hr
Ulica Kralja Tomislava 1, 44000 Sisak tel: (+385 44) 567 100 www.zzjz-sk.hr
Vukovarska 46, 21000 Split tel: (+385 21) 401 111 www.nzjz-split.hr
Kralja Zvonimira 23, 22000 Šibenik tel: (+385 22) 212 425 www.zzjz-sibenik.hr
46
Meštrovićeva bb, 42000 Varaždin tel: (+385 42) 653 155 www.zzjzzv.hr
Gajeva 21, 33000 Virovica tel: (+385 33) 727 031 www.zzjzvpz.hr
Zvonarska 57, 32100 Vinkovci tel: (+385 32) 370 429 www.zzjz-vsz.hr
Kolovare 2, 23000 Zadar tel: (+385 23) 300 830 www.zjz-zadar.hr
P. Lončara 1, 10290 Zaprešić tel: (+385 1) 33 19 109 hp://zzjz-zz.hr
Mirogojska cesta 16, 10000 Zagreb tel: (+385 1) 46 96 111 www.stampar.hr
Rockefellerova 7, 10000 Zagreb tel: 01/48 63 222 www.hzjz.hr
47
1.
Blinn-Pike L, Worthy SL, Jonkman JN. „Adolescent gambling: a review of an emerging eld of research.“ J Adolesc Health. 2010;47(3):223-36.
2.
Derevensky JL, St-Pierre RA, Temche CE, Gupta R. „Teacher Awareness and Atudes Regarding Adolescent Risky Behaviours: Is Adolescent Gambling Perceived to be a Problem?“ J Gambl Stud. 2013 Feb 20.
3.
Dona MA, Chiesi F, Primi C. „A model to explain at-risk/problem gambling among male and female adolescents: gender similaries and dierences.“ J Adolesc. 2013;36(1):129-37.
4.
Erbas B, Buchner UG. „Pathological gambling: prevalence, diagnosis, comor bidity, and intervenon in Germany.“ Dtsch Arztebl Int. 2012;109(10):173-9.
5.
Goudriaan AE, Slutske WS, Krull JL, Sher KJ. „Longitudinal paerns of gambling acvies and associated risk factors in college students.“ Addicon. 2009;104 (7):1219-32.
6.
Gupta R, Pinzon JL; Canadian Paediatric Society, Adolescent Health Com miee. „Gambling in children and adolescents.“ Paediatr Child Health. 2012;17(5):263-6.
7.
Rahman AS, Pilver CE, Desai RA, Steinberg MA, Rugle L, Krishnan-Sarin S, Potenza MN. „The relaonship between age of gambling onset and adolescent problemac gambling severity.“ J Psychiatr Res. 2012;46(5):675-83.
8.
Rodda S, Lubman DI, Latage K. „Problem gambling - aeology, idencaon and management.“ Aust Fam Physician. 2012;41(9):725-9.
9.
Shead NW, Derevensky JL, Gupta R. „Risk and protecve factors associated with youth problem gambling.“ Int J Adolesc Med Health. 2010;22(1):39-58.
10.
Storr CL, Lee GP, Derevensky JL, Ialongo NS, Marns SS. „Gambling and adverse life events among urban adolescents.“ J Gambl Stud. 2012;28(2):325 36.
11.
Todirita IR, Lupu V. „Gambling prevenon program among children.“ J Gambl Stud. 2013;29(1):161-9.
12.
Tozzi L, Akre C, Fleury-Schubert A, Suris JC. „Gambling among youths in Switzerland and its associaon with other addicve behaviours.“ A populaon -
48
based study. Swiss Med Wkly. 2013;25;143 13.
Volberg RA, Gupta R, Griths MD, Olason DT, Delfabbro P. „An internaonal perspecve on youth gambling prevalence studies.“ Int J Adolesc Med Health. 2010;22(1):3-38. Review.
14.
Walther B, Hanewinkel R, Morgenstern M. „Short-term eects of a schoolbased program on gambling prevenon in adolescents.“ J Adolesc Health. 2013;52(5):599-605.
15.
Wenzel HG, Oren A, Bakken IJ. „Gambling problems in the family - a straed probability sample study of prevalence and reported consequences.“ BMC Public Health. 2008;16;8:412.
16.
Zhou K, Tang H, Sun Y, Huang GH, Rao LL, Liang ZY, Li S. „Belief in luck or in skill: which locks people into gambling?“ J Gambl Stud. 2012;28(3):379 -91.
49
50
www.mup.hr
POLICIJA SIGURNOST I POVJERENJE
Hrvatski zavod za javno zdravstvo Rockefellerova 7 10000 Zagreb Centrala tel: 01/48 63 222
[email protected] www.hzjz.hr
51
52
