Katedrala u Pisi i Speyeru, Usporedba

Katedrala u Pisi Romanička katedrala u Pisi, posvećena uznesenju Majke Božje danas stoji na lokalitetu koji je u kasnijem periodu dobio ime Piazza dei Miracoli. Njena izgradnja započeta je 1064. godine pod vodstvom arhitekta Buschetta, posvećena je 1118. od strane Pape Galezija II. iako je

dovršena tek u 13. stoljeću završetkom fasade koju je napravio čuveni i tada vrlo cijenjeni Rainaldo. Gledajući tlocrt možemo izdvojiti neke romaničke karakteristike, ali prepoznajemo

i utjecaje raznih drugih umjetničkih stvaranja.

Radi se o peterobrodnoj longitudinalnoj bazilici tlocrta latinskog križa sa trobrodnim transeptom. Nad križištem se uzdigla kupola no ona ne pripada romanici već je naknado izgrađena. Glavni brod krasi kasetirani pozlaćeni svod te brojne freske, dok u bočnim  brodovima pronalazimo tipično romaničke roman ičke bačvaste svodove sa dekorativnim d ekorativnim rebrima. Ritam u interijeru donosi korištenje crnog i bijelog bijelog mramora te kolonade koje vode posjetioca  prema svetištu. Središnji brod uživa uži va i mnogo bolje osvjetljenje osvjetljenj e nego bočni brodovi što doprinosi naglašavanju božanske putanje ka oltaru u kojem je fokus religioznog života crkve. Iako crkva djeluje masivno i monumentalno što je postignuto adicijom mnogo arhitektonskih cjelina geometrijskog oblika te korištenjem malih prozora, dolazi do raščlanjivanja. Primjer 

negiranja te arhitektonske jedinstvenosti vidimo i na fasadi gdje do raščlambe dolazi zbog četiri otvorene galerije koje se piramidalno slažu od najšire do najuže. Još jedan element koji pomaže razbiti masivnost je upotreba obojenog tj. ružičastog mramora u kombinaciji sa bijelim u izradi fasade. Originalno fasadu su krasila vrata Bonnana Pisana koji je napravio i

kosi zvonik za crkvu no nakon požara 1595. Giambologna ih je zamijenio sa masivnim

 brončanim radom. U kompleks ove katedrale još ubrajamo i zvonik 1 te baptisterij2. Ova  prekrasna građevina stoji kao spomenik romaničkoj arhitekturi, no i drugi utjecaji su se ispoljili u njoj što vidimo u bizantskim mozaicima, lombardijskim malim arkadama, gotovo antičko rimskim kolonadama te islamskim šiljatim lukovima ali to ne umanjuje snažan romanički dojam.

Katedrala u Speyeru Katedralna kraljevska bazilika u Speyeru o kojoj smo već ranije pisali smještena je uz Rajnu te poput katedrale u Pisi nije imala jedinstveno izgradnju u jednom stilu već se njena odvijala u dvije faze sa preinakama u kasnijim periodima.

U prvoj fazi konstrukcije, imena Speyer I izgrađena je trobrodna bazilika sa transeptom, westwerkom te dva tornja koja su naglašavala transept. U konstrukciji je korišten crveni

 pješčenjak iz obližnjih planina kod Palatinske šume. Kao i u Pisi, u kasnijem periodu je dodana kupola nad križištem koja odstupa od romaničkog. Mnoge su sličnosti ovih dvaju crkavam, posebice u slaganju geometriziranih cjelina te dovodom svjetlosti u glavni brod kroz

subordinaciju bočnih brodova, što se u slučaju Speyera dogodilo u drugoj fazi izgradnje. Pod vodstvom Henrika IV. cijela struktura povišena je za 5 metara. Još promjena u duhu romanike dolazi kada se prijašnji ravni drveni stropovi pretvaraju u križne svodove. Svaki drugi travej u

 bočnim brodovima dobiva pojačanje pilastrima što dovodi do unutrašnjeg kontrafornog 1

Ra Bonnana Pisana, campanile katerale je zbog loše izgranje počeo tonuti u pologu čak i prije svog završetka 1173. goine, anas je najprepoznatija vizura graa Pise 2 Današnji baptisterij atira iz 12.stoljeda (1153.-1363.) te je djelo Diotisalvija. Donji registar pripada romanici sa slijepim arkaama čiji su lukovi polukružni ok gornji registri imaju gotička obilježja.

sustava. Nad patuljastom galerijom koju smo već spomenuli dodane su slijepe arkade kao dekoracija. Tu opet vidimo sličnost sa Pisom jer se arkade iznad galerije hijerarhijski slažu

isto kao otvorene galerije na fasadi katedrale u Pisi. Ovdje dojam jedinstvenosti pojačava korištenje jednolikog kolorita u eksterijeru, minimalna rasčlamba prozorima te decentna arhitektonska dekoracija dok odmak od toga dolazi do izražaja u tornjevima koji su neobično visoki za romaniku i najavljuju skori dolazak gotičkog strmljenja u visine.