BOGUMILI I CRKVA BOSANSKA Vec vise od jednog stoljeca problem "Crkve bosanske" pobuduje nesmanjeni interes kako medu znanstvenicima tako i medu sirim slojevima obrazovanih ljudi. Postoji citav niz znanstvenih i neznanstvenih djela i clanaka u kojima se iznose najrazlicitiji pogledi na njeno ucenje, ustrojstvo i ulogu koju je imala u srednjovjekovnoj Bosni. Nazalost, granicni polozaj koji Bosna ima izmedju istocne i zapadne Europe razlog je pojavi mnogih subjektivnih "razjasnjenja" ucenja "Crkve bosanske" koja je uvlace i u danas aktualne sukobe i time joj oduzimaju njena osnovna obiljezja autohtonost i povijesnu ovisnost o vremenu i tlu na kojem je nastala. "Crkva bosanska" bila je hereticka kako sa stajalista rimokatolicke crkve, tako i sa stajalista pravoslavne crkve, a njene vjernike razliciti izvori nazivaju patarenima, bogumilima, babunima, manihejcima, katarima i kutugerima. !ni sami nazivaju se krstjani i krstjanke, te cemo ih i mi tako zvati u daljnjem tekstu. ronoloski najstarija vijest o pojavi krstjana potjece od dukljanskog kneza Vukana koji izmedju ##. $ebruara %%&&. i #%. $ebruara %#''. godine javlja papi (nocentu ((( da se u Bosni pojavilo krivovjerje uz koje su pristali bosanski ban ulin, njegova njegova obitelj i vise od %'.''' krscana. ) to vrijeme, kako se iz ovog i ostalih tekstova vidi, red "crkve bosanske" pokazuje sve znacajke starinom vec posvecenog i dobro uredenog reda koji uziva dobar glas u narodu i povjerenje vladara i velikasa bosanskih. *asno je da do toga nije doslo preko noci, te da je tomu prethodio duzi period nastajanja, sirenja i dokazivanja kroz "ilegalu", odnosno u okviru tajnih bratstava. /ogmatski historici ih nazivaju krscanskim dervisima, koji su svoje ime dobili zato sto su Po svom ustrojstvu i ucenju "Crkva bosanska" monaske obicaje vezali sa nekom entuzistickom praksom. Njihov pogled na pripada katarsko+patarenskom pokretu ciji korijeni sezu daleko u proslost. ) to vrijeme, ljudsku narav bio je takoder duboko izviruci iz ale -zije, javlja se vise razlicitih pesimistican. Bili su dualisti i naucavali da su ucenja temeljenih na duhovnim spoznajama kod stvaranja covjeka sudjelovali duh sveti i koji s jedne strane objedinjuju kulturu grckih, sotona, i da je udio sotone bio toliki da niti sv. krst niti sakramenti ne mogu ocistiti ljudsko azijskih, rimskih i egipatskih misterija, a s tijelo od grijeha, da bude dostojan hram duha druge strane nalaze izvor u rijecima (susa, svetoga, nego su tvrdili da to mogu postici Evandjeljima i Pavlovim poslanicama. a samo neprestane molitve. 0ato su neprestano razlicita ucenja u pocetku individualno vrlo KORIJENI
molili, zapustajuci sve ostale brige i nastojanja jaka, s vremenom se, kako im prvobitni prvobitni impuls u ljudskom zivotu, gledali da se molitvom slabi, medusobno priblizavaju i ujedinjuju u ociste od utjecaja sotone. /apace i njihovo ime dolazi od moljena. assalijani u armenskom jedan ezoterijski pokret svoje epohe na jeziku "Euhite" 2od grckoga euhomai5 znace podrucju editerana, kasnije nazvan "molioci". (metak bi razdavali, pak zivjeli ili u gnosticizam. 1nostici zlo poistovjecuju s materijalnim, a dobro s duhovnim svijetom, neke vrste samostanima, ili se potucali svakuda, ziveci bez ikakva rada ili brige za smatraju da se covjek mora posvetiti egzistenciju od molitve i prosjacenja. 0ato su asketizmu te da treba posjedovati "so$iju", se zvali $undite : torbasi, jer grcki $unda znaci odnosno mudrost, da bi se oslobodio okova torba. Primali su svakoga, i odbjegle zene od ovoga svijeta. muzeva i pobjegle sluge i sluskinje, robove i 0bog primjesa starih ucenja gnostici su blizi robinje, koje bi sakrivali od njihovih obrazovanim ljudima tog vremena te su kao gospodara. 0ivjeli su pomijesano musko i takvi bili veliki suparnici krscanstvu. ) trecem zensko, tako su i spavali, i tvrdi se da su bili potpuni komunisti, i to ne samo u pogledu pogledu stoljecu Perzijanac anes 2#%3.+#44.g.5 na svoje skromne imastine, nego i u seksualnom dualisticku gnozu nadovezuje elemente pogledu. 0oroastrove religije, budizma i krscanstva. !snova njegove religije je dualizam Neki crkveni oci predbacuju im dapace vjerovanje u vjecitu borbu 6vjetla i ame, misticke orgije vrlo razbludnoga i opscenoga dobroga i zlog boga. znacaja. esko je pouzdano kontrolirati, koliko 1nosticko i manihejsko ucenje je cvjetalo sve je na tome istine, posto krscanski apologeti dok krscani nisu dosli na vlast. Poslije toga su nisu uvijek bili sasvim nepristrani u prosudivanju heretika, koje su pobijali. bili primorani skrivati se, ali su neprestano vrsili podzemni utjecaj . Cini se da je ipak bilo na tome nesto istine, jer (ako su se razlicite gnosticke skole vremenom u armenskom jeziku mzlne+massilijanac znaci razvodnile, njihova ucenja su i dalje zivjela, prljav i sramotan. oglo bi vrlo lako biti da su podrzavana od grupa koje su isto tako bile pod se kod assalijana sacuvali ostanci tzv. utjecajem manihejstva. *edna takva jaka struja Barbelo+gnostickog kulta sperme, koji je kult bio u vezi sa orgijama vrlo obscene i prljave pojavila se u 4. stoljecu u -rmeniji pod imenom pauliciani, odnosno pavlicani. Pod prirode. njihovim utjecajem nastaje u %'. stoljecu u 6ad, kako bilo, i ovi assalijani ili Euhite, Bugarskoj bogumilstvo, nazvano po popu Bogumilu. Pod razlicitim imenima pavlicanski kako je historicki ustanovljeno bili su po se impuls iz bugarske i /ugmathije siri dalje Bizantincima preseljeni u rakiju i odavle se na zapad i istok pod razlicitim imenima katari rasprostranili po bugarskim zemljama, te su i oni doprinijeli nesto kod postajanja u dijelu 7rancuske i uz 8ajnu, albigenzi uz bogumilske sekte. /okazuje nam to i njihovo gradove -lbi, -rgena i olouse, patareni u (taliji i hrvatskom primorju te krstjani u Bosni ime jer su neke vrste bogumila u Bugarskoj nosile ime torbesi, sto odgovara grckom i 9umu. 7undite. Valjda su vazda nosili torbu uza se, e grupe stvorile su skoro jake struje misljenja kao sto to cine jos i danas prosjaci i prosjacki redovi. jer su pocele razvijati jednu intenzivnu aktivnost prozelitizma na cijelom krscanskom 0apadu, pa i na (stoku. (s toku. okom mnogih godina !vim sam Vam prikazao prilicnom tocnoscu dogmatsko+povijesne temelje za razvitak djelovale su samo kroz tajna bratstva, no bogumilstva. pocevsi od %#. stoljeca dale su otvoreno na znanje svoja ucenja, cime su izazvale brojne kon$likte, koliko religiozne toliko i socijalne. i smo ustanovili da je bizantijska drzavna *avni poredak i krscanska Crkva nasli su se vlast iz svojih krajnih azijskih provincija neke tako ugrozeni pred tim duhovnim pokretima. sektare, uglavnom dualisticke prirode, preselila
UCENJE
Bosanski su krstjani, dakle, bili gnosticko+ manihejski nasljednici i kao takvi ucili da postoje dva osnovna principa princip dobra dobra i princip zla dva su najvisa bica, jedno dobro, koje je bilo zacetnik svega nevidljivog i duhovnog, a drugo zlo, koje je tvorac svega vidljivog i tjelesnog.
u predjele blizu bugarske granice, odakle su se oni od 4.+&. vijeka po ristu rasirili po citavoj Bugarskoj.
) Bugarskoj je sada oko godine &<'. ustao jedan pop slavenske narodnosti, imenom pop *evremija, te pristupio sinkretiziranju tih raznih dualistickih, vise+manje manihejstvu slicnih naucavanja u jednu jedinstvenu vjersku dogmatiku i u tu vjeru uzeo je nesto od Nazalost, o ucenju "Crkve bosanske" ostalo je slavenskih predkrscanskih predodzbi, medju koje spada i dualizam, uzeo ime Bogumil i vrlo malo zapisa, jer su takvi tekstovi propovijedati. spaljivani kao "knjige necastive", te se vecina poceo svoju vjeru javno propovijedati. onog sto danas znamo o tom ucenju zasniva na osudama latinskih inkvizitora. (pak postoje Pop Bogumil je bezuvjetno historicka licnost, dva rukopisa 2cija vjerodostojnost, doduse, koju stari izvori visestruko spominju, i nije u potpunosti potvrdena5 koji se prema zasvjedocuju. Poblize nam je o njemu vrlo gradovima u kojima se cuvaju nazivaju malo poznato. *a sam ocekivao da cu u Pariska i Becka tajna knjiga. o su latinski najnovijem bugarskom djelu pro$. (vanova prijevodi bugarskog, odnosno odnosno starobosanskog naci opsirnijega materijala o tome popu rukopisa 2sto se pretpostavlja na osnovu jedne *eremiji, zacetniku bogumilstva, Bugarinu, ali marginalije u kojoj se na prvom mjestu sam se, nazalost, u tome ocekivanju razocarao. spominje Bosna5. i smo ostali jos uvijek na onome, sto nam o Prema "Beckoj tajnoj knjizi" 6atana "bijase njemu prica prezbiter Kozma. uzmoznik nebesni kod prijestolja gospodnjeg i naredbenik nad svrsiteljima sto sluzahu !cu". Cinjenica jest da se ta nova vjera brzo rasirila (z ovog se vidi da su krstjani slijedili srednju po Bugarskoj, raciji i akedoniji, zahvatila neomanihejsku struju, po kojoj je prvobitno cak i alu -ziju, zatim preko 6rbije i -lbanije sve nastalo iz jednog izvora, a tek kasnije se i u Bosnu, gdje se osobito ukorijenila, dapace podijelilo na dva. postala vjerom vecine pucanstva i neke vrste drzavnom religijom. ) vrijeme dok je sluzio dobrog Boga, 6atana je nosio naziv 6atanael. ako je postao (staknuti nam je osobito, da se u 6rbiji zavidan Bogu+!cu, pozelio je da izgradi drugo bogomilstvo nije moglo odrzati ni rasiriti. nebo, nebeski prijesto i sve ostalo. amo je od konce %#. vijeka pocela naglo rasti moc dinastije Nemanjica, koji su svi posli ( zasjede na nebesa, zapovjedajuci andjelu koji stopama sv. 6ave, koji je stajao na stanovistu bijase nad ajerom i nome koji bijase nad pravoslavno vjerskoga ekskluzivizma. ) 6rbiji vodama. ( podigne dva dijela vode gore u zrak, Bogomili su bili naime nemilosrdno a od treceg dijela satvori pedeset mora. proganjani i najtezim kaznama kaznjavani. ako je osim spaljivanja obljubljena kazna bila da im se iscupa jezik. -li cinjenica, da je jo6 ( tako bijase izvrsena podjela voda... !nda /usan 6ilni imao s njima posla, i da %<' ponovo zapovijedi andjelu koji koji bijase nad godina dosljedne politike Nemanjica nije vodama "/a stanes na dvije ribe;" ( tada podize jednu, trecu ribu, iznad glave svoje i dostajalo da ih u 6rbiji posve zatre, pokazuje najbjelodanije kako je ova sekta bila zilava, zemlja tu ostade suha. !nda uze vijenac od andjela koji bijase nad ajerom, i od polovine jaka i duboko ukorijenjena kod svih 6lavena na Balkanu. vijenca nacini svoj prijestol, a od druge polovice suncano svjetlo on napravi. 0atim uze vijenac od andjela koji bijase nad vodama 6vakako moramo uzeti, da je 6rpska drzava + od jednog dijela napravi svjetlo mjesecevo, a Nemanjica sa svojom dosljednom
od drugog svjetlo dana. !d kamenja satvori oganj, a od ognja nebesku vojsku i zvijezde. !d njih pak satvori andjele + duhove svoje, kao u 6vevisnjeg. 6azdade zatim gromove, dazdove, grad i snijeg i postavi svoje andjele nad njima. 0apovijedi on, isto tako, zemlji da rodi svakovrsne zivotinje, drvece i trave. moru naredi da ribe rodi, a nebu ptice."
protubogomilskom politikom bila barijera, koja je balkansko slavensko bogumilstvo razdijelila na dvije polovice, na jugoistocno ili bugarsko bogumilstvo, i na sjeverozapadno bosansko bogumilstvo, ili bosansku crkvu, koja nas naravski interesira u prvom redu, tako da cemo se nadalje s njime pod bosanskim vidom baviti.
( tada odluci 6atana da satvori clovjeka, da Preostalo bi nam sada da Vam danas jos u ima neko da mu sluzi. ( uze blato sa zemlje i glavnim crtama prikazem vjersko dogmatsko od njega sazda clovjeka, po obrazu svojemu. ( naucavanje samih Bogumila. o je vrlo vazno, potom naredi andjelu drugom da ude u tijelo jer bez tocnoga poznavanja vjersko od blata, a onda uze od njega cest i od nje dogmatskoga sadrzaja Bogomila, necemo satvori drugo tijelo u liku zene, pa naredi nikada moci pouzdano prosuditi njegovo andjelu od prvog tijela da ude u njega. politicko i socijalno djelovanje. *er milostive gospodje i gospodo, ja sam u svome predavanju, koje sam ima cast odrzati na -ndjeli mnogo plakahu, kad spoznase da ovome mjestu %3. prosinca %. godine imaju smrtno tijelo, i da se jedan od drugog istaknuo svoje uvjerenje, da je religija razlikuju u liku svome..." najutjecajniji $aktor u zivotu naroda. ! /oznavsi za prevaru 6atanaelovu, 6vevisnji ga kvaliteti i sudbini religije ovisi sudbina citavih lisi njegove bozanske moci i naslova Boga. /a naroda. valiteta pak religije, sadrzana je u prvome redu u njezinom dogmatskom dijelu. bi ublazio time prouzrocen bijes, ipak mu i cemo bas na bogomilstvu vidjeti jedan dozvoli da bude gospodar svijeta kojeg je skolski primjer, kako jedna religija moze stvorio nakon svog pada. katastro$alno djelovati na sudbinu jednoga -li pod teskim ugnjetavanjem 6atanaelovim naroda. ljudski je rod patio. 6vevisnji spozna da ga je Prema tome cu si ja dati truda da Vam ovaj prevario. Bolji dio covjeka, njegova nevidljiva dusa, odnosno pali andjeli, pripadali dogmatski dio bogumilstva prikazem na nacin su 6vevisnjem, a 6atanael ih je odvracao od koji ce Vam olaksati da si sami budete mogli stvoriti sud o politickim i socijalnim njega. kvalitetama kao i o posljedicama bogumilstva. 0bog toga je 6vevisnji ispustio 8ijec, a ta 1lavna znacajka bogomilske dogmatike je 8ijec i sin bio je arhandjeo ihael koji se prozva (sus rist. !n je sisao s Neba, primivsi njihov dualizam, naime vjera u dva pocela. !vaj dualizam smo pratili od 0oroastrovog tijelo koje je samo prividno bilo ljudsko, a azdaizma, preko 1nosticizma, manihejstva uistinu savrseno i bozansko. (zasao je iz sve do Pavlikijanstva i assilijanstva koji su desnog uha /jevice arije, koja je bila andjeo, a ne zena, tako da ona nije mogla biti ga donijeli na Balkan. majkom ristovom. Bog princip je dobra i svjetla, sa epitetom okom zivota (sus je cinio djela spasa i sve blagi, a 6atanael, sa epitetom lukavi, necastivi, ono o cemu govore evandjelja. ako je samo princip je zla i tmine. Bogomilski se dualizam prividno imao ljudsko tijelo, (sus nije mogao karakterizira time, sto je Bog gospodar samo dusevnog svijeta= on je stvorio samo ljudsku ni jesti, ni trpjeti, ni umrijeti, ni uskrsnuti. !sramotio je 6atanaela stavivsi ga u lance, a dusu, docim je citavi vidljivi svijet, ukoliko od imena mu je oduzeo posljednji slog "el", postoji iz materije, tvari, 2grcki h>le5, dakle i sto znaci andjeo, tako da se on od tada naziva ljudsko tijelo, stvorio 6atanael, bog zla i tmine. 6atana. (zvrsivsi svoje poslanstvo, vratio se 6atanael je Bozji sin i stariji brat (susov, te je !cu i sjeo s njegove desne strane, odakle je
bio otjeran 6atanael, te je ponovo usao u !ca u pravi Bog kao i (sus. 0ato 6atanael nije pali kojem je bio na pocetku. andeo, kao kod katolika i pravoslavnih, vec 6atana+el. *a podvlacim vaznost na ovaj dodatak +el, to je hebrejski el, babilonski ilu i ) skladu s ovom "naukom" krstjani su znaci Bog. 6pomenite se na (susov poznati provodili svoj zivot i obrede. 6tari zavjet i djela proroka smatrali su djelom 6atane, kao i usklik na krizu Eli, Eli, lama sabahtami; + krstenje vodom, zbog cega odbijaju poslanje Boze, Boze, zasto si me ostavio; im dodatkom el ima se kazati da je 6atanael Bog, 6v. (vana rstitelja. !vaj svijet smatraju a ne nize bice, kao npr. pali andeli. paklom jer u njemu andjeli pate u smrtnim tijelima. Nakon smrti ljudske duse idu u raj ili se vracaju natrag u pakao 2na 0emlju5. !davde Covjek je postao na taj nacin, da je 6atana+el se mogu izbaviti tek kad prime duhovno stvorio njegovo tijelo. -li jer nije bio gospodar krstenje koje daju krstjani. 6akrament krstenja, nad dusevnim svijetom, 6atanael mu nije koji bosansko+humski krstjani nazivaju mogao dati dusu, i prema tome nije covjeka "krstenjem ristovim", dijeli se polaganjem mogao ozivjeti. 6atanael je dakle molio Boga, ruku i predavanjem knjige evandjelja. ime se da covjeku udahne dusu, sto je Bog u svome oprastaju ljudima grijesi, ali svaki, pa i neizmjernom milosrdju i dobroti ucinio i najmanji grijeh je smrtni grijeh pa je potrebno udahnuo mu dusu kao svoju tvorevinu. -li po da svaki onaj koji sagrijesi bude ponovo svome tijelu covjek je vazda u vlasti 6atanaela, "krsten". principa zla i tmine. !sim obreda svjetovnog tipa, sve katarsko+ Bogomili su odbacivali krscansku nauku o patarenske sljedbe, pa tako i "Crkva bosanska" postajanju covjeka, jer su odbacivali gotovo imale su inicijantske obrede koje su prolazili citavi 6tari 0avjet, uceci da su i knjige "usavrseni" clanovi zajednice. (nicijacija je ojsijeve i prorocke djelo vraze, posto je shvacena kao put oslobodenja duse zarobljene ojsiju na 6inaju dao zakon sam 6atanael, u materijalnom + korumpiranom i koji mu je i pomogao praviti cudesa. ime se degradiranom tijelu kojim zbog nesavrsenosti je bogumilstvo dosljedno izjavilo protiv njegova tvorca upravlja princip 0la. ) tu svrhu materijalistickom svjetozrenju, koje je koristili su razlicite tehnike ekstaze za sadrzano u 6tarom 0avjetu. odvajanje duse od tijela, tehnike slicne onima iz hindu+?oge. -li u ovoj najvaznijoj tocki nastalo je doskora cijepanje u bogumilstvu. Nisu svi ucili da je !d trenutka inicijacije, koja ih je svrstavala u 6atanael sin Bozji, i stariji brat (susov, to je ")savrsene", "pravi krstjani" su se obavezivali bila nauka samo jednog dijela Bogomila, a na apsolutnu cistocu duha i tijela, i na jos naposeb bosanskih Bogomila, koje nas najvise stroze vegeterijanstvo. !sudivali su ratove i interesira. /rugi, a osobito /ragovicka crkva ubijanja, jer su smatrali da se svaki covjek 2eclesia de /ragumetia, de /ragovitia5, ucila je moze za svog zivota spasiti, te su cak da je 6atanael bio prapocelo, neovisno od osudivali i svako ubijanje zivotinja. Boga, koje je odvajkada postojalo. *er time sto 0abranjivali su svako polaganje zakletve i se je ucilo da je satanael sin Bozji kao i (sus, i davanje milostinje smatrajuci da se na taj da je dolazak (susov na svijet imao za svrhu da nacin umanjuju izgledi za spas tog covjeka. otkupi svijet, naime da ga izbavi iz prevlasti 6atanaela, i da slomi vlast njegovu, sto je (sus izvrsio na nacin da mu je oduzeo dodatak el, USTROJSTVO da ga je ucinio 6otonom, vragom, jedinim Bosansko+humski krstjani nazivali su 8imsku bicem koje nema vise znacajke Boga, apsolutnoga bica. ime je uglavnom bio ukinut crkvu crkvom idola. *edina prava ristova apsolutni dualizam /ragovicke crkve i uveden crkva jest "Crkva bosanska". rstjani su nasljednici apostola, a njihov biskup je jedini jedan relativni dualizam, koji je tokom vremena toliko oslabio, da su se Bogomili s pravi ristov namjesnik na 0emlji + jedini vremenom mogli pretopiti djelomicno i u autenticni nasljednik Petrov. Nadalje,
odbacuju bogomolje i ostale gradevine 2crkve5 katolicizam i pravoslavlje, kako se je kasnije i odredene za kult + kao "davolove sinagoge". dogodilo. !suduju kult svetih slika u crkvama, te javno stovanje slika smatraju idolatrijom. 0abranjuju Nauka bogomilska o (susu, bila je gnosticko+ takoder stovanje svetackih relikvija i molitava doketisticka. (susa po njihovoj nauci nije koje atolicka crkva prikazuje za mrtve, te zacela i rodila Bogorodica arija jer on kao kao jedinu vrijednu i spasonosnu molitvu Bog apsolutno nije mogao imati materijalno navode "molitvu 1ospodnju" 2!cenas5. tijelo, djelo vrazje. Nego Bog !tac ispustio je rijec, logos, koja se je rijec spustila na svijet, ) svoj sastav "Crkva bosanska" ukljucivala je unisla sv. ariji na uho, i iz uha opet izasla "prave krstjane i krstjanice" i "mrsne ljude". sv. arija je u spilji nasla (susa u pelenama. Pravi krstjani i krstjanice bili su redovnici, oni -li tijelo (susovo nije bilo pravo tijelo ljudsko, koji su primili krstenje i drzali se strogih jer da je to nastupilo, (sus bi bio u vlasti odredbi sljedbe. rsni ljudi su bili obicni 6atanaela, kao i covjek i nebi mogao provesti vjernici, oni koji su prihvacali njihova ucenja djelo spasa. 0ato je tijelo (susovo, kao i njegov kao istinita, ali nisu zivjeli po strogim cijeli zivot i muka, bilo sasvim prividno i bez odredbama krstjana, vec bi tek pred smrt materijalne realnosti. primili duhovno krstenje. /osljedno tome shvacanju odbacivali su rstjani su zivjeli u samostanima koji su bili Bogomili sve sakramente krst, pricest, zadnju zajednicki za redovnike i redovnice. Nisu pomast= jer voda, kruh, vino, ulje, to je sve zavisili od milostinje poboznih dusa, niti su materija, dakle djelo 6atanaelovo, i ne moze ubirali namete, vec su bili okruzeni posjedima doprinijeti da posveti i ocisti covjeka. i imali zajednicki imetak. !blacili su kratki haljetak s dugim rukavima, visokog ovratnika /osljedno tome Bogomili su odbacivali i na koji se spustala pomno uredena duga kosa, sjajne hramove, crkve, jer i oni su djelo vrazje, a nogavice su im tijesno prilijegale uz noge do posto se sastoje od materije. 0a sjajni hram gleznja. *eruzalemski su ucili da je stan 6atanaelov, koji se je, kad su 8imljani srusili taj hram, Na celu reda bio je djed + Biskup i duhovni preselio u -ja 6o$iju u Carigradu. prvak bosansko+hercegovackih krstjana. /jedu su pomagali gosti, starci i strojnici koji su !dbacivali su sjajne odjece, ikone i kipove i hijerarhijski bili svaki za stepenicu nize od sav sjaj u crkvama, jer je sve to djelo njega. 0ajednicki su ih nazivali "poglaviti necastivoga= odbacivali su kriz i nazivali ga krstjani" ili "dobri muzje". drvom sramote, i rugali se o$icijelnim krscanima sto ga stuju. 1ovorili su ako netko ako nisu gradili crkve, clanovi "Crkve s drvetom ubije ocu sina, moze li otac voliti bosanske" vrsili su svoje obrede u privatnim drvo, kojim mu je sin ubijenA kucama kojeg clana zajednice. @okalnu zajednicu nazivaju "hiza" 2kuca5, a na njenom 6ebe i svoju crkvu drzali su Bogumili za pravu celu nalazi se starac. crkvu (susovu ili crkvu apostolsku. Naspram dvijema o$icijelnim crkvama, katolickoj i DJELO pravoslavnoj, stajali su u najostrijoj opreci + katolike i pravoslavne nazivali su, da su "jakoze pse i svinje". 6 njima nisu smjeli ni ako smo vec vidjeli, oko %#''. godine opciti, svako opcenje bio je tezak grijeh. -ko "Crkva bosanska" je vec jaka i utjecajna organizacija u Bosni, prihvacena od naroda i bi katolika ili pravoslavnoga primali u svoju bogomilsku crkvu, tada je morao proci najprije velikasa. 0a to postoje dva vaznija razloga. Prvi je sto je naucavala na narodnom jeziku jednu periodu ciscenja. ek kada je tu periodu prosao, ocistio se od opacina o$icijelnih 2za razliku od katolika koji su se koristili krscanskih crkava, dao dokaza o svom latinskim5, te su na taj nacin cuvali samostalnost Bosne od tudinaca, narocito od iskrenom bogumilskom uvjerenju, tada je
adjara koji su se zeljeli preko crkve mijesati konacno mogao biti primljen u bogomilsku u bosanske prilike. opcinu. Primanje se je obavljalo krstenjem, ali ne vodom, kao kod o$icijelnih krscanskih /rugi je razlog sto je ucenje imalo odredenih crkava. rstenje se je sastojalo polaganjem sv. pisma na glavu, i to evandelja po sv. (vanu, slicnosti i dodirnih tocaka sa starom slavenskom vjerom, te je samim tim bilo radije pak se zvalo "Baptizma libri". !sim toga slijedilo je tzv. "rukopolaganje" "impositio prihvaceno od krscanstva. manuum". ulin ban, koji je ostavio dobru uspomenu svojom brigom za red, mir i pravdu, te se za im knjiznjim krstom postao je doticnik njega jos i danas cuje rijec "0a ulina bana i clanom bogomilske crkve i zajednice, ali tek obicnim vjernikom, slusaocem. Bogomili su se dobrijeh dana;", dobro je shvatio njenu vrijednost za ocuvanje Bosne. !n i svi njegovi dijelili, kao nekad aniheji, na dvije vrste na velikasi "dobri Bosnjani" pristaju uz krstjane, obicne vjernike, slusaoce i na savrsene, koji su se zvali svrsitelji, dobri ljudi, dobri krscani, ili te "Crkva bosanska" postaje jedina priznata dobri Bosnjani 2kod zapadnih Bogomila, tzv. vjerska organizacija u Bosni. atara u 7rancuskoj bonshommes ili bonscrestias5. u titulu krstjani zadrzavaju sve do pada posljednjeg dijela Bosansko+humske zemlje %3. godine. Nadalje, kroz citavo to vrijeme !vi svrsitelji, dobri ljudi, dobri krstjani ili "Crkva bosanska" sudjeluje u vodstvu drzave, Bosnjani, oni su bili prava crkva bogomilska i iz njih su se izabirali bogomilski svecenici. radu sabora, posreduje u pregovorima sa susjedima i izmiruje unutrasnje razmirice. Vremenom, na svakom plemickom posjedu !ni su se morali drzati najstroze bogomilskih sluzili su krstjani kao diplomati i savjetnici, a propisa, koji sadrzajno nisu bili nista drugo velikim dijelom su i potjecali iz plemickih nego tzv. tria signacula maniheja, koje smo porodica. vec spominjali. o je bio tzv. signaculum ors= naime da nije svrsitelj smio nikada izreci laz, )tjecaj /jeda bosanskog bio je velik i izvan niti rijecima koga prevariti ili se zakleti= zatim granica Bosne, te ga na osnovu nekih rukopisa da nije smio jesti mesa niti icesa sto postoji od krvi zive zivotinje, dakle niti jaja ni sira. smatraju katarskim papom. /a li je uopce postojao vrhovni poglavar katara i patarena, sa *edinu iznimku su cinile ribe, jer one se ne sigurnoscu nije dokazano. No, cinjenica je da mnoze prilegom. !ni su zivjeli samo od kruha, su katari i patareni iz ostalih zemalja dolazili u zeleni i voca. 0ato je obicaj susenja voca, osobito bosanske suhe sljive, ostatak Bosnu da tamo uce katarski nauk jer je on, iako su uz njega pristajale visoke licnosti iz bogomilske kulture, jer preko zime su se ostalih europskih zemalja, jedino u Bosni bio Bogomili hranili kruhom i suhim vocem. @omljenje kruha bio je dapace posebni ritualni na odreden nacin legalan. Poznato je i da su akt kod bogomilskoga bogosluzja, kao neki katarski biskupi primali zaredenje u lomljenje hostije kod katolika. 0atim je za Bosni. savrsene vrijedio tzv. signaculum manus, da nisu smjeli ubiti niti covjeka ni uopce zivoga Premda bosanski vladari u medunarodnim stvora osim zmije. )opce bilo je kod Bogumila pregovorima nikad nisu priznali postojanje "krivovjerja" na bosanskom tlu, Bosna je za zabranjeno voditi rat i praviti ratne naprave. onacno signaculum sinus, savrseni se je citavog svog postojanja bila napadana zbog hereze. No, ni inkvizicija, ni krizarski pohodi morao potpuno odreci opcenja sa zenom i koji su na nju poduzimani, nisu uspjeli nista svakog spolnoga zivota. Bogomili su principijelno bili protiv zenidbe i smatrali za promijeniti. Naprotiv, bosanska drzava je zasluzno da muz i zena zive kao brat i sestra. neprestano jacala. o je sve pak imalo svoj osnov u temeljnom naziranju Bogomila, da je ljudsko tijelo djelo ako je bilo sve do 6tjepana vrtka, za vrijeme kojega je Bosna bila najveca i najjaca. principa zla i nesto zlo, kobno po covjeka. -
No nakon njegove smrti prilike su se izmijenile. Njegovi nasljednici nisu imali ni snage, ni odlucnosti da je odrze jakom. (stovremeno na scenu stupaju i franjevci .
ovo zlo se ponavlja i umnozava prilegom i zenidbom.
!vi savrseni, tzv. "svrsitelji" su vodili vrlo tezak zivot, zivot tezi od vecine danas poznatih "ala braca" uspjela su u onome u cemu nisu redova. !ni su bili primani posebnim uspjeli krizari. Privoljevsi neke plemice na svecanim cinom, koji se je zvao utjesenje, svoju stranu, razbili su jedinstvo Bosne koje je consolamentum, teleiosis. bilo utemeljeno na zajednistvu vladara i velikasa "Crkve bosanske". Posto je zivot tih savrsenih bio toliko tezak, to su mnogi, da si pristede tu trpnju, dali se Posljednja kap u casi bila je potpuna vladarska podici u red svrsitelja tek pred starost ili pred nesposobnost i nesnalazljivost posljednjeg smrt. bosanskog vladara 6tjepana omasevica. Neodlucan, plivao je izmedju 8ima, krstjana, -ko bi savrseni prekrsio stroge propise, jeo $ranjevaca, madjarskog kralja atijasa meso, ubio zivotinju, opcio sa zenom, tada bi orvina i osmanlijskog sultana ehmeda ((, izgubio svoju savrsenost, prestao biti svrsitelj, priklanjajuci se sad jednima, sad drugima. dobri krstjanin ili Bosnjanin, i nakon pokore Njegovu nesposobnost najbolje je iskoristio morao bi dobiti ponovno utjesenje. ehmed ((. Naspram ovom strogom zivotu, ugled je )zdajuci se u tvrde gradove i pomoc atijasa "svrsitelje" u bogomilskoj opcini bio vrlo orvina, mladi kralj uskratio je sultanu trazeni velik. !ni su bili prava crkva bogomilska, oni danak. Na to ehmed (( skupi vojsku i krene su bili pravi nasljednici rista i njegovi na Bosnu. -li sada se 6tjepan omasevic, jos apostoli. nespreman za rat i bez ocekivane pomoci orvinove, predomisli i posla sultanu danak, (z njihovih redova izabirali su se bogomilski na sto mu ovaj obeca mir za daljnjih %< svecenici. -li i bez obzira na izbor za godina. svecenika, svaki savrseni je bio ovlasten da vrsi sve bogomilske vjerske cine. 6matralo se ek sto je Bosna odahnula, nahrupi sultanova da imaju 8ijec Bozju, i da od njih bjezi vojska preko granice i kroz par dana opkoli necastivi kano strelica sa luka. !ni su bili kralja u ljucu. (znenaden i smucen, kralj je trajni ideal ostalih obicnih vjernika izgubio glavu. Povjerovao je pismu da ce, bogomilskih. ukoliko se preda bez borbe, dobiti zivot i slobodu. No, za njega nije bilo milosti. Bosna ad bi obicni Bogomil sreo svrsitelja, kleknuo nije mogla imati dva gospodara. bi pred njim i rekao "oce blagoslovite", obicaj koji se jos i danas odrzao u Bosni, pred -li jos prije smrti izdao je na sultanov nalog svecenicima katolickim i pravoslavnim. zapovijed vojvodama i zapovjednicima gradova da predaju tvrdave !smanlijama u (z redova ovih savrsenih izabirali su se i ruke. ako se zbilo da je za osam dana vise od bogomilski svecenici. Naravski, kako 4' gradova i gradica potpalo pod sultanovu Bogomili nisu uopce priznavali sakramente, vlast. *edini koji nije klonuo bio je lukavi tako nisu imali ni posebnog sakramenta sv. herceg 6tjepan Vukcic, gospodar 9umske reda. 6vecenike je izabirao narod kod sluzbe iz zemlje, ali ni on se nece moci jos dugo redova savrsenih. obraniti opkoljen s tri strane. %3. godine pada i njegovo posljednje uporiste Novi na Bogomilska hijerarhija se sastojala iz /jeda moru. 2/ida5, koji je bio glava crkve, zatim iz gostiju i staraca. 1ost i starac zvali su se i strojnici, a No, vratimo se natrag u vrijeme kralja vrtka. svaki did, koji je bio kao patrijarh i glava /o tog vremena krstjani su primjerom svog crkve, imao je oko sebe %# strojnika, sto je
zivota uzivali neprikosnoven autoritet medu spominjalo na %# apostola, i na anihejevih narodom. Narod prihvaca i uvazava njihove %# pomocnika. moralne stavove. ako su, na primjer, brakovi u Bosni sklapani iz ljubavi, a ne iz 6voje bogosluzje, posto nisu imali svecanih koristoljublja, jer mladenka u brak nije nosila hramova, drzali su gdje god u prirodi, na vrh nikakav miraz, kao sto je tada bilo uvrijezeno brijega, a po zimi i nevremenu u kucama. 0a u Europi. *edino je morala obecati "da ce biti bogosluzje trebali su klupu ili stol prostrt vjerna". ubrusom od bijeloga platna i nista vise. Bogosluzje se je sastojalo od molitve, citanja 6mrcu kralja vrtka i prilike u "Crkvi sv. pisma, propovijedi, primanja u red vjernika bosanskoj" su se izmijenile. i izabiranja svecenika. "/obri krstjani" su se osilili, postali bogati i mocni i pomalo ublazili sprovodenje teskih odredbi svoje sljedbe. (manja poklanjaju rodjacima i za rod se vise brinu nego za ostali narod, a postaju popustljiviji prema krscanskom nauku.
od bogosluzja obavljala se je i ispovijed. (spovijed se nije obavljala tajno, nego javno pred citavom opcinom, izgovaranjem stanovite ispovijedne $ormule.
1lavna molitva bila je Bogomilima "!ce nas", ali koji nije bio sasvim identican sa nasim Padom Bosne odjednom se gubi svaki trag i ocenasom. Bogomili npr. nisu mogli moliti "Crkvi bosanskoj". Nema podataka o njenom "kruh nas svagdasnji", jer i kruh, kao tvar, bio postupnom nestajanju, a narod koji je zbog je djelo vrazje. 0ato su molili za "kruh nas svoje pradjedovske vjere i svoje narodne crkve nadzemaljski", "panem nostrum morao podnijeti tolike udarce i progone, supersubstantialem". zaboravio je da je "Crkva bosanska" ikada i postojala. /a li su krstjani prihvatili Bogomili nisu poznavali lakih grijeha, nego muslimanstvo smatrajuci ga srodnim 2potekli samo teskih. Prema tome, njihova nauka nije su iz istih izvora5, ili su odmah potpuno ni poznavala cistilista na drugom svijetu, nego istrebljeni, pitanja su koja za sada moramo samo nebo i pakao, more od rastaljenog ostaviti bez odgovora. sumpora. *. 1. 2casopis "Nova -kropola", br. #, str. #'+ 6vaki koji nije bio Bogomil, bio je naravski #<5 osudjen na vjecnu propast, osobito katolici i pravoslavni. -li se nisu svi Bogomili slagali u ucenju, koja sudbina ceka i Bogomila iza BOGUMILI ILI BOGOMILI smrti. -psolutni dualisti ucili su, da se ni jedna bogomilska dusa ne moze izgubiti, jer B!1)(@( ili B!1!(@(, pristase heretickog pokreta koji se javio sredinom D st. pojedinac nije kriv, da je 6atanael stvorio njegovo tijelo grijesnim. 6lagali su se vise za vladanja bug. cara Petra 2+&3&5 u akedoniji koja je tada bila pod bug. vlascu. manje u tome da oni koji nisu tako cisti da bi mogli doci u nebo, moraju jos biti zatvoreni u Prvi podatak o pojavi hereze nalazi se u drugo grijesno tijelo, da se muce u zatvoru poslanici patrijarha eo$ilakta caru Petru, u grijesne puti, dok konacno pozive zivotom kojoj mu on razjasnjava da je ta hereza "pavlicanstvo pomijesano s manihejstvom". jednoga svrsitelja, tako da mogu doci u nebo. Bogomili su dakle vjerovali u seobu dusa, u Vise podataka nalazi se u apologetickom metempsihozu, nauku indijskog porijekla. traktatu prezbitera ozme, poznatom pod naslovom Beseda na jeres, koji je nastao oko &4#. ozma optuzuje popa Bogumila da je Naravski, da je kraj temeljnoga shvacanja poceo siriti novu, krivu nauku "po zemlji Bogomila bila iskljucena vjera u uskrsnuce bugarskoj", koja se protivi ucenju pravovjerne tijela. ijelo, kao djelo vrazje, nije moglo krsc. crkve da ima samo jedan bog, stvoritelj uskrsnuti= ono je naprotiv bilo osudeno na svega vidljivog i nevidljivog svijeta, koji dijeli
ljudima sve dobro i sve zlo, a da, nasuprot konacnu i potpunu propast. tome, pop Bogumil uci kako postoje dva boga, dva principa jedan je bog princip dobra, a o je uglavnom bilo vjerovanje i organizacija drugi je bog princip zla + mamon, sotona. Bog nasih Bogomila. Njihova vjera im je zla stvorio je sav materijalni svijet, ukljucivsi i propisivala nacin zivota. covjeka= po volji sotone postoje sve vidljive stvari sunce, zvijezde, zrak, zemlja, covjek, 1lavna znacajka im je bila prezir svijeta, crkve, krstovi. ljudskoga zivota i ljudskoga tijela. ako vec rekosmo, nisu se smjeli druziti s katolicima i Neki od bogumila misle da je sotona mladi sin pravoslavnima, jer oni su po nauci Bogomila bozji, uz starijeg sina rista, a drugi misle da bili svjetski ljudi, koji su sluzili svijetu, dakle on nije sin bozji vec andjeo koji se odmetnuo. vragu. Vec opcenje s njima bio je grijeh, koji /alje kaze ozma da zestoko napadaju se redovito navodio i ispovijedao u javnoj crkveno ustrojstvo, osobito svecenstvo na celu ispovjednoj $ormuli. s biskupima, kojima poricu svaku vlast nad vjernicima. !dbacuju 6tari zavjet i knjige !djeveni su bili jednostavno, obicno u crno, crkvenih otaca, a zadrzavaju jedino evandelje, savrseni su nosili i kukuljicu na glavi, kao djela apostolska i njihove poslanice= odbacuju $ratri. )slijed njihovih hranidbenih propisa bili kult arijin, sakramente, svaku liturgiju i su i vrlo mrsavi. Pise u jednom molitve, izuzev "!ce nas"= ne postuju kriz ni protubogomilskom djelu "-ko vidis covjeka ikone, a crkve ne priznaju domovima bozjim, mrsava, u crno odjevena, koji mrmlja molitve, vec se zatvaraju u svoje kuce da se tu mole i onda znaj da je Bogomil". (deal je bio biti uzajamno ispovijedaju. *ednako ostar stav "asarkos kai asoma" + mrsavost, tj. biti bez zauzimaju i protiv svjetovne vlasti, protiv mesa i kostiju. !va mrsavost Bogomila postala tadasnjega drustvenog i drz. poretka= poticu je poslovicna. ) $rancuskom jeziku znaci svoje vjernike na nepokornost onima koji su "bougre", slab covjek, armer Ficht njemacki, na vlasti odvracaju robove da rade za svoje a to dolazi od Boulgre + bugarski Bogomil, jer gospodare, napadaju starjesine i boljare, uceci juzno$rancusko patarenstvo doslo je iz da su bogumrski oni koji rade za cara. Bugarske. Propovijedaju siromastvo i ostro istupaju protiv bogatstva i bogatih. ozma opisuje 0abranjeno je bilo sticanje bogatstva, a napose heretike kao ljude krotke, mucaljive, blijede je bila zabranjena trgovina, da covjek ne od posta, cedne u odijevanju, ali je, po njemu, zapadne u "laz, prevaru i krivorotstvo". to tek prividnost, dok su zapravo grabezljivci, usprkos toga bili su Bogomili izvanredno koji vrebaju ljude priprosta duha, sto se njima marljivi kao tezaci i rukotvorci. -li od svoje obracaju radi spasenja svojih dusa, pa onda zarade davali su znatan dio u svrhu svoje kod njih siju pljevu svog nauka. (z tog se vjerske opcine. ako medu njima nije bilo prikaza vidi kako se u svijesti pravovjernoga bogatih ljudi. 6matrali su nadalje, da nije krsc. svecenika odrazila nova hereticka nauka zasluzno davati milostinju siromasima. Prema u cijem sredistu, kao najvaznija i za tome nije kod njih bilo prosjacenja. Bila je pravovjernu crkvu najopasnija, stoji hereticka jednaka sramota milostinju davati kao i teza o dva boga, dva principa, dok sva druga primati. naucavanja tih heretika imaju teolosko+ akcidentalni znacaj. a je teza rusila dosljedni (zvore svoje nauke Bogomili su nalazili monoteizam krsc. crkve, njena jakog boga, iskljucivo u sv. Pismu, kod koga su + kako smo tvorca i dobra i zla. a je teza imala davnu vec ustanovili + odbacivali stari zavjet. !d tradiciju. staroga zavjeta priznavali su samo psalme. -li su prihvacali mnoga apokri$a sv. pisma, koji su Vec u ((( st., dakle prije nego sto je u rim. svojim misticnim sadrzajem ugadali duhu drzavi krsc. crkva bila priznata kao drz. crkva, sekte. !dbacivali su i crkvenu predaju, te su Perzijac ani 2lat. anes, anichaeus5 svoju nauku oslanjali samo na sv. Pismu. -li povezao je krscansko+gnosticke i budisticke tu su se sluzili cesto vrlo slobodnim, dapace
elemente s naukom 0aratustre 2oko pol V( st.5 alegorickim tumacenjem. 8azumjeti ce se da je i pokusao da na jednostavan nacin razjasni kraj toga stanja svaka unutarnja dogmaticna odakle zlo na svijetu, propovijedajuci novu, jedinstvenost bila kod Bogomila potpuno dualisticku religiju, zbog cega je od perz. iskljucena. 6vako si je slobodno mogao maga optuzen i na krizu raspet 2#435. !d pol. tumaciti sv. Pismo kako je htio, pak se mogao V(( st. u -rmeniji se javlja manihejsko+ jos sluziti i alegorickom metodom. Posljedica gnosticka hereticka sekta pavlicana, koji su je naravski bila potpuno dogmatsko razilazenje svojom borbenoscu postali opasni drz. vlasti, pojedinih dijelova bogumilstva u raznim pa su ih carevi onstantin V opronim 24%+ krajevima i njihovo konacno pretapanje u 44<5 i (van Cimiskes 2&3&+&435 preselili u o$icijelnim krscanskim crkvama. raciju i akedoniju, gdje je tako nastalo rasadiste dualisticke hereze. Cini se da od -li povoljna strana toga svopcega citanja sv. dualistickog shvacanja nije bila daleko ni sekta pisma je bila, da je svatko iz vjerskih razloga masalijana 2mesalijana5, koja se javila u (V ili morao nauciti citati, da moze citati sv. Pismo. V st. u Prednjoj -ziji, te molitvama 2stoga se Prema tome svjedoci pro$. Prohaska, da su nasi zovu i euhiti5 i plesanjem 2stoga se zovu i Bogomili bili u jednom razmjeru pismeni i horeuti5 tjerala iz sebe zlog duha, sotonu. nacitani, u jednom postotku koji je daleko Pojava dualisticke hereze izraz je revolta nadilazio tadasnji evropejski nivo pismenosti i protiv hijerarhije krsc. crkve, koja iskoriscuje nacitanosti u D((.+DV. vijeku. ideju boga da bi s pomocu nje odrzavala svoje vjernike u pokornosti. !na je isto tako izraz (z ovoga potpunoga manjka dogmatske revolta i protiv drz. vlasti, koja se oslanja na jedinstvenosti, koju konstatira i bugarski krsc. crkvu kao ideolosko sredstvo svoga strucnjak pro$. (vanov, razvila se je kasnije vladanja. sudbina sljedbe. 1lavno i najvaznije znamenovanje bogomilstva jest da je to bila /ualisticka hereza moze biti izraz prva re$ormacija u Europi. /anas se istom nezadovoljstva potlacenih, koji ne mogu polako otkriva kako od bogomilstva koje se je razjasniti zasto taj svemoguci i apsolutno bilo prosirilo i po sjevernoj (taliji i po juznoj pravedni krsc. bog jednima daje mnogo dobra 7rancuskoj, idu idejne niti do svih i malo zla, a drugima mnogo zla i malo dobra. re$ormatorskih pokreta po cijeloj Europi. (pak rsc. religija i njeni apologeti to protuslovlje ovom prvom pokretu re$ormacije nije bio ne mogu razjasniti ,a dualisticko ga shvacanje suden nikakav uspjeh. naprotiv, on se je rjesava sa dva boga. 0avisi od prilika i odnosa, potpuno slomio i rasuo. ko ce se posluziti i protiv koga dualistickom herezom kao ideoloskim borbenim sredstvom. Pretjerani spiritualizam doveo je Bogomile u o moze biti vladajuca klasa kad je rijec kon$likt sa drzavnom vlasti i posljedica je bila, obrani vlastite zemlje protiv vanjskog da je bosanski kralj 6tjepan omas ostavio napadaca, koga u tom poslu pomaze krsc. bogomilstvo i presao na katolicizam.2A5 !d crkva sa svecenstvom. oze to biti i onda su poceli teski progoni Bogomila po podvlascena klasa u svojoj borbi protiv Bosni, gdje su tako reci bili drzavna religija, vladajuce, koja uza se ima kler krsc. crkve. ali im se povremena drzavna vlast izmakla iz 0bog toga su i odnosi kod pojave dualisticke ruke. Pod pritiskom madjarskog politickoga hereze cesto vrlo spleteni. Pojava bogumila u upliva, a adari su vodili na Bosnu ponovno akedoniji i Bugarskoj pada u vrijeme teskog krstaske vojne, a osobito god. %%&. i %#G., biz. pritiska na tu zemlju nakon smrti zapoce izrazito katolicka reakcija. Protiv 6imeona, a za vladanja Petrova. (deoloski je Bogomila bi upotrebljeno drakonsko sredstvo taj pokret u cjelini bio upravljen protiv biz. kon$iskacije imetka. Bogomili ili moradose tlacitelja, protiv domace vlastele i hijerarhije preci na katolicizam ili izgubiti svoje ocevine i vlastite krsc. crkve, koja je po ozminu iseliti se. (seljenici odose u 9um, danasnju prikazu bila do krajnosti iskvarena. 9ercegovinu, u vladavinu hercega 6tjepana Nesumnjivo je u tom heretickom pokretu bilo i osace. drugih manje vaznih komponenata, kao sto su,
na primjer, revolt poganskih ostataka u zemlji, o potpuno rastrova Bosnu. urci koji su u koji su pred malo vremena bili pokrsteni, i polovici %<. vijeka dosli do granice Bosne, ne dozivljaji unutrasnjega zivota. - praksa krs. bi bili oni spretni i bezobzirni politicari, kad to crkve pokazuje kako je ona dualisticku herezu nebi iskoristili. (stjeranim Bogomilima radije presucivala ili je $izicki istrebljivala obecavahu povratak njihove ocevine, a onim negoli se s njom teoloski obracunavala. ! kriptobogomilima, koji su samo pod pritiskom kasnijem razvoju bogumilske hereze u sile primili izvanjski vid katolicizma, obecase makedonsko+bug. prostoru ima malo vijesti. slobodu vjeroispovijesti. !na se prosirila i izvan tog prostora. ako su urci, kad su se digli na Bosnu, imali ako je jedna grupa bogumila iz redova urodjenih saveznika u zemlji i izvan nje. 6ve plemstva, nakon pripajanja Bugarske Bizantu to tumaci ona cesta izdajstva, koja su se 2&4%5, emigrirala u Carigrad, gdje je nasla zbivala prigodom pada Bosne. Vojvoda 8adak, pristase u visim drustvenim slojevima. Protiv koji je izdao kraljevstvo Bobovac, bio je takav njih su poslije istupili carevi -leksije i anuel kriptobogomil. 2A5 omnen. Neki su "pavlicani i akedonci" prebjegli u (taliju u vezi s ustankom u (za pada Bosne rastvori se bogomilstvo. ako akedoniji 2%''+%5, a potkraj D( st. se je dogmatski vec bilo znatno priblizilo masalijani su se prosirili po Balkanskom vladajucem katolicizmu i pravoslavlju, prede poluotoku. na istoku veliki dio na pravoslavlje, kao i u Bugarskoj, na sjeverozapadu na katolicizam, 6 bogumilskom herezom, dovodi se u vezu i docim jezgra i najotporniji dio prede na islam. maloaz. sekta $undajajita 2phundagiagiti5. o su bili oni kojima je bilo stalo da dodu do 6vojim sirenjem morala se dualisticka hereza svoje ocevine. urci su im doduse obecali u dogmatskom pogledu izdi$erencirati. ako povratak njihovih zemalja, ali to nije bilo se $ormiralo radikalnije i blaze shvacanje moguce. 6ultan je bio i kali$, vjerski poglavica, dualizma razlika se moze zapaziti i u a po osmanlijskom drzavnom pravu sva ozminu prikazu 2sotona je ili mladi sin bozji osvojena zemlja postala je njegovim ili odmetnuti andjeo5. 8adikalnije glediste vlasnistvom. *os danas zove se u Bosni sva zastupala je /ragovicka crkva 2/ragovica, zemlja izvan gradova erazi + emirije, emirova vjerojatno u raciji5 tvrdeci da je sotona od zemlja. ali$ pak nije mogao dijeliti zemlju samog pocetka samostalan bog zla, bogu nevjernicima, djaurima. dobra ravnopravan princip zla. Velik dio Bogumila su ucinili zadnji korak i Nasuprot tome Bugarska crkva uci da je prije nego nego prede na katolicizam i sotona sin bozji, koji se odmetnuo, tako da je pravoslavlje, prede na islam. Pomogla im je bog ipak zacetnik svega, i dobra i zla. ona unutarnja srodnost izmedu manihejskih 9ereticka $ronta od Balkanskoga poluotoka do sekti i islama, koju smo vec spomenuli. tako su talijansko+$ranc. podrucja bila je povezana nasi uslimani u Bosni, 6andzaku i Crnoj dualistickom tezom da ne postoji jedan bog 1ori u svojoj jezgri potomci bosanskih vec dva. Bogomila.2A5 9eretici su se javljali pod razlicitim imenima Na teritoriju /ubrovacke drzave, a i u nekim bogumili, kudugeri 2grc. naziv za bogumile5, krajevima 9ercegovine, uzdrzase se Bogomili babuni 2u 6rbiji uobicajen naziv prema mak. jos dugo, na 6tonu do DV((. stoljeca, kako planini Babuni5, krstjani 2naziv uobicajen u ustanovljuje brosura dr. Bjelovucica, koja je Bosni5, patareni 2tal. naziv prema siromasnoj izasla koncem %. godine, a u Bosni cetvrti u ilanu, Pataria5, christiani boni ili navodno do pocetka D(D. stoljeca. *a sam bio veri, boni homines, bonomii, katari 2naziv licno u jednom takvom navodno bogomilskom uobicajen u 7rancuskoj i Njemackoj prema selu pod Bitovnjom planinom, ali nisam grc. ka*aros cist5 kataristi 2oblik od katari5, mogao opaziti nista sto bi sjecalo na negdasnje kata$rigi 2iskvareno od katari5, Bulgari ili
Bougres 2naziv upotrebljavan u 7rancuskoj Bogomile. o su bili sasvim obicni uslimani. prema Bulgarus Bugarin5, konkorecani 2Concorretii prema mjestu Concorezzo, ako je svrsilo bogomilstvo, da se na istoku sjeveroist. od ilana5, popelicani 2vjerojatno pretopilo u pravoslavlje, na sjeveru i zapadu u posprdan naziv iz $ranc. podrucja5, tekserani katolicizam, a jezgra, osobito 2tkalci prema lat. teHo, jer su se tkalci isticali zemljoposjednici, predose na islam. kao pristase te hereze u 7rancuskoj5, garatenses 2po 1arattusu, jednom od starjesina /r. (vo Pilar 2%'. veljace %. + Predavanje u sekte u (taliji5, illi de /esenzano 2oni iz 6ocioloskom drustvu u 0agrebu5 /esenzana, mjesta na 1ardskom jezeru5, 6clavini 26laveni, naziv za one heretike u (taliji koji su podrzavali veze s bos. bogumilima5, caloiani 2naziv u (taliji, jer se njihov jedan biskup zvao alojan5, Bagnolenses 2u (taliji po mjestu Bagnolo u blizini antove5, gazzari 2u (taliji, naziv prema njem. etzer5, albigenses 2prema gradu -lbi u gro$oviji oulouse5, beggini 2u njem. podrucju vjerojatno iskvareno od -lbigenses5.
BOGOMILSTVO KAO SOCIJALNI I OLITICKI ROBLEM
Papinski je 8im nastojao da te heretike, a narocito njihova sredista, unisti bez mnogo teoloskih rasprava Pape su dobro osjetile da je taj pokret usmjeren protiv njih i njihove nove B!1!(@6V! -! 6!C(*-@N( ( politike, koja je od druge pol. D( st. tezila za P!@((C( prisvajanjem svj. gospodstva u $eud. $ormama. Prvi izraziti predstavnik te politike bio je P8!B@E 2%'. ozujka %.5 1rgur V(( 2%'4G+<5, a njegovi su je nasljednici nastavili. ) ostvarivanju te politike pape pokrecu krizarske ratove. !sim Prvoga krizarskog rata 2%'&3+&&5 koji je u zauzecu 9istorija ima cudnu tendenciju da se ponavlja. *eruzalema imao barem neki uspjeh svi su 1od. %34. objedinio je u 0adru dr. Bozidar daljnji svrsavali ne samo neuspjesno vec cesto Petranovic knjigu pod naslovom "Bogomili, upravo katastro$alno za krsc. vojske. crkva bosanska i krstjani". /jelo je bilo nagradeno s <' zlatnih dukata po srpskom ) krizarske ratove bilo je uvuceno i Bizantsko ucenom drustvu u Beogradu, a imalo je Carstvo, jer su krizarske vojske prelazile tendenciju da dokaze da je crkva bosanska ili pustoseci i plijeneci preko njegovog teritorija. bogomilska bila prava crkva pravoslavna, ali - zauzvrat biz. car anuel omnen poduzeo koja je hereticki malo zabludila, pak se onda je protuo$enzivu na 0apad 2%%3#+'5, od koje vratila u krilo sv. matere crkve srpsko+ je narocito trpjela )garska, pa onda nase pravoslavne. zemlje. No, neprijateljstvo izmedju krsc. (stoka i 0apada dostignulo je vrhunac kad su Protiv toga ustao je hrvatski historicar dr. krizari %#'. osvojili Carigrad i osnovali tu 7ranjo 8acki svojim cuvenim djelom @atinsko Carstvo. 0bog tih je neuspjeha "Bogomili i Patareni", objelodanjenom dvije savremenike, koji su mislili u religioznim godine kasnije u br. 4, i %' 8ada kategorijama zahvatilo duboko razocaranje jugoslavenske -kademije, u kome je, i ne mjesto brze i lake pobjede nad nevjernicima, upu6stajuci se u direktnu polemiku, tvrdnju dr. koju su im obecavale pape, slijedio je poraz za Petranovica opovrgao. porazom= mjesto sloge krsc. svijeta, doslo je do razdora medju krsc. narodima= mjesto !va borba misli ucinila je bogomilstvo prije obecana bogata plijena i obilja zemalja na 3' godina aktuelnim. 6ada se ova ista
(stoku na evr. su se svijet srucile nevolje, i on pripovijest iza nekoliko decenija ponavlja. je i dalje ostao u neimastini. 1odine %&#. objelodanio je pro$. Vaso 0a tadasnje je shvacanje to znacilo da je -llah 1lusac, direktor gimnazije u uzli u 6rpskoj jaci od krsc. boga. ime je pokoleban autoritet kr. akademiji studiju "srednjevjekovna krsc. boga, ali je odgovornost za sve zlo pala bosanska crkva bila je pravoslavna". a studija na papu. ( tu je bio pravi cas da se interpolira je bila nagradena iz zaduzbine arhimandrita dualisticko ucenje o bogu dobra i o bogu zla. Nici$ora /ucica, te ponavlja u cijelom tezu - kako je zapadni svijet, polazeci na (stok, tu Bozidara Petranovica, te kusa oboriti mnogo vidio i naucio, on je upoznao prolazeci 8ackijevo stanoviste. 6rbijom, Bugarskom i akedonijom, pa i u samom Carigradu, diteisticku nauku, koja je Protiv pro$. 1lusca ustao je ostro starina pro$. tako jednostavno mogla razjasniti odakle zlo Vjekoslav laic sa dva oveca clanka u 9rvata, na ovom svijetu. koji su isti tako kao nekad 8ackijeva rasprava urodili citavim nizom daljnjih clanaka i ucinili /ualisticka hereza na evr. 0apadu 2bez Bosne5 pitanje bogomilstva u nase dane ponovno ima dinamicki karakter od pol. D(( st. do pol. aktuelnim. D((( st.,a taj se vremenski raspon pokriva s neuspjelim krizarskim ratovima. Pojave *a doduse nisam stupio u arenu da dualisticke hereze na 0apadu spominju se polemiziram protiv pro$. 1lusca, zato toga %%G. u Ilnu 2pod imenom siromasi nisam ni spominjao u prvom predavanju. -li ristovi5, %%+<. u @iegeu, %%4. u $ranc. ako hocu iole da dublje prikazem stvar, nisam /ordogni, %%3#. ona prelazi u Englesku, gdje mogao ni to pitanje sasvim obici. 0ato cu se nije mogla uhvatiti korijena. )cvrstila se u time kratko pozabaviti tek u daljnjem toku gro$oviji oulouse u juz. 7rancuskoj i u ovoga predavanja. *a sam nastupio svojim lombardijskim gradovima. Vec u drugoj pol. predavanjem samo zato, jer drzim, da je D((( st. snaga dualistickog ucenja slabi, ono pitanje vrlo aktuelno, te cijenim da sam se degenerira, postaje predmetom teoloskih toliko bavio tim pitanjem, da mogu i ja nesto o raspravljanja i postepeno nestaje na 0apadu u njemu da kazem. - sada, da predemo na samu drugoj pol. D(V st., te prestaje biti zivom stvar. snagom hist. kretanja. /ualisticki heretici na 0apadu neprekidno su upozoravali na (stok, na 6vojim predavanjem sto sam ga odrzao na %'. Bugarsku, a osobito na Bosnu, kao na maticu i veljace o.g. sa ovoga mjesta imao sam cast na izvor tog ucenja, a odatle su im dolazili prikazati Vam bogomilstvo na Balkanu kao ucitelji i organizatori. ) juznoslav. krajevima religiozni problem. 2A5 hereticko djelovanje jaca potkraj D(( st. ogli ste iz moga predavanja razabrati ) 6rbiji je tadasnji veliki zupan 6te$an $rapantnu cinjenicu, da glavna i osnovna Nemanja brzom intervencijom sprijecio dogmatska ideja tog religioznog pokreta, daljnje sirenje bogumilske hereze. ) Poljicima njegov dualizam, vuce lozu izravno od su %%', pod vodstvom acica, poznatih velikoga religioznoga pokreta iranskoga, koji bogumila, kamenovali splitskog nadbiskupa je usko vezan sa licnoscu 0aratustre ili 8ajnerija, a ubice je primio zahumski knez 0oroastra, velikoga perzijskoga proroka i iroslav, ozenjen bogumilkom, sestrom bos. re$ormatora. bana ulina. 6plitski sabor od %%<. nisani na te heretike, kad u svom prvom clanu proklinje Vidjeli ste nadalje, da ovaj dualizam nije k sve , "sekte heretika" koje "ocrnjuju nauku" nama dosao u svome prvobitnom i cistom rimske crkve. ) to vrijeme u 0adru je boravio obliku, nego u onom, kako ga je preoblikovao dosljak iz -pulije 0arobabel sa svojim ani ili anihej, perzijsko+mezopotamijski sinovima atejem i -ristodijem. !bojica su re$ormator, koji je taj dualizam razvodnio i bila istaknuti "patareni", koji su sirili herezu u zacinio budistickim, gnostickim i kaldejsko+ 6plitu i imali dobre veze s Bosnom. babilonskim elementima. ime je vedri
Nesumnjivo je 0adar %#'#. onako stradao od dualizam iranski dobio crtu duboko krizara i zbog veza s bogumilima. 0adrani su u pesimisticku, dobio je nove $antasticke, posljednjoj borbi na zidinama istakli krizeve kozmogonijske ideje gnosticke i kaldejsko+ ne da uvjere krizare da su krscani vec da nisu babilonske i od vise vedre i aktivisticke religije bogumili, koji ne postuju krizeve. oliko je prirodnih sila i sunca postao apstraktnom i bogumilska hereza zahvatila /almaciju i kontemplativnom religijom svjetla. 9umsku zemlju, pokazuje i slucaj Visena 6ubica i Petra, zahumskog kneza, koji su bili -li i u ovom obliku nije izvorno k nama dosao heretici. ovaj dualizam, nego opet dalje sinkretiziran i razvodnjen krscanstvom u sekti paulikijanskoj, Bogumilsko srediste ostaje ipak Bosna. Bosna massalianskoj i euhitskoj. ) paulikijanstvu je lezala na granici ist. i zap. crkve, ali je usla armenskoga porijekla bila je sadrzana napose u interesnu s$eru zap. crkve, a da to ist. nikad jedna tendencija ogorcene opozicijske borbe nije osporavala. Papama je bilo mnogo do toga protiv presizanju mocne drzavne crkve da na toj granicnoj liniji ucvrste svoje pozicije bizantijsko+grcke, koja je htjela silom da unisti kako bi bila brana protiv ist. crkve. Naporedo s narodnu crkvu armensku, svoga takmaca tamo tim ukrstavali su se u Bosni i interesi u sjevernim dijelovima prednje -zije. ( ova je svjetovnih vlasti, napose Bizanta i )garske. crta antibizantinska bila tako jaka, da su ti Bosnjani su se odupirali jednako ist. i za . krsc. Pavlikijani, presadeni na bugarsko tlo bili crkvi, kao i adjarima i Bizantincima, i taj je najrevniji sudionici kod svih buna i podviga otpor dosao do izrazaja u bogumilskoj herezi. bugarskih protiv o$icijelne crkve i politike Papa (nocent ((( odmah poduzima mjere i grcko+bizantijske, i od same opozicije proti %#''. poziva ug. kralja Emerika da postupi Bizantu na koncu postali katolici, kakovima protiv ulina te da njega i sve heretike nalazimo jos danas negdasnje bugarske protjera, a dobra im zaplijeni. alo kasnije Pavlikijane. (z ovih vrela pavlikijansko+ salje i svog kapelana (vana Casamarisa u euhitskih crpilo je bogomilstvo onu svoju Bosnu. aj je izaslanik imao i prividan uspjeh, glavnu znacajku, znacajku opozicije protiv jer su se najistaknutiji bogumilski heretici dvaju glavnih velikih crkava, bizantijsko+ %#'G, na Bilinu polju, svecano odrekli hereze pravoslavne i rimsko+katolicke. ( Pavlikijani i u prisutnosti Casamarisa i bana ulina. -li je assalijani+Euhite su tvrdili da su oni to odreknuce pod prisegom 2abjuratio5 bilo prvobitna, cista i nepokvarena tj., prava crkva samo prividno. (nocent ((( je %#'. pokrenuo ristova, i ne moze se poreci da nisu vodili krizarsku vojsku i protiv katara u juz. mnogo stroziji zivot nego clanovi ovih dviju 7rancuskoj, u oblasti 8ajmunda, gro$a od velikih o$icijelnih crkava. (z ove oulousa. Poslije dvadesetogodisnjih borbi karakteristike, koju je u punoj mjeri preuzelo i katare je svladao 6imon de on$ort. bogomilstvo, dobiva ono i izrazenu znacajku jedne re$ormacije, jedne opozicije, borbe i ) to se vrijeme u Bosni, pojacanjem pastve, pobijanja svjetovnosti i teznje za posjedom svjetskih dobara i vlasti, koji su se uvukli propovijedanjem i drugim crkv. mjerama, nastojalo iskorijeniti herezu= pri tom je glavni koliko u bizantsku toliko u rimsku crkvu posao povjeren prosjackim redovima, najprije onoga casa, kad su one postale drzavne crkve i dominikancima a poslije $ranjevcima. ) tom uzele na sebe teret i odium koji donose politicke $unkcije i obziri svake drzavne crkve. razdoblju papa 9onorije ((( salje posebnog legata, svog kapelana -koncija, da u /almaciji i Bosni radi protiv heretika. -li ni ta !vdje nam je u prvom redu istaknuti, da je misija nije imala mnogo uspjeha, a -koncije je bogomilstvo jedna re$ormacija. u vaznu oko %##.u Bosni umro. 6toga je poslije rata znacajku pridaje bogomilstvu sam neumrli protiv albigenza papa 1rgur (D pokrenuo 7ranjo 8acki, koji u svojoj velikoj prije 2%#G5 protiv Bosne, za vladanja bana ateja spomenutoj studiji, koja je jos i danas Ninoslava, krizarsku vojnu, kojoj je bio na 6tandard+Fork o tome pitanju to izricito celu hrv. herceg oloman, brat kralja Bele. potvrduje. ) svesku %' str. #3' on izricito aznena ekspedicija protegla se sve do %#G&, govori o "8e$ormaciji popa Bogomila". !vo
ali nekoga trajnog uspjeha nije bilo. ) borbi s svjedocanstvo jednoga odlicnoga svecenika i bogumilima poginuo je i laden 6ubic strucnjaka u tim pitanjima za nas je vrlo vazno, 2%G'5. rizarski rat protiv bogumila poveo je jer nam daje potpunu slobodu, da i mi o %G3G. ugar. kralj @udovik (, muz *elisave, bogomilstvu govorimo kao o jednoj kcerke bos. bana 6tjepana (( otromanica, ali re$ormaciji. je bio porazen. 0a nas je nadalje vrlo vazno da ustanovimo da 0igmund je u krizarskom pohodu %'. je bogomilstvo prva re$ormacija u Evropi i da pobijedio kod /obora bos. vojsku, ali nama 9rvatima i Bugarima pada u dio cast 2A5 bogumilska hereza ni tom prilikom nije da smo smogli toliko idealizma i snage, te iskorijenjena= ona ostaje i dalje u bos. povijesti pokusali prvu re$ormaciju krscanstva u Evropi, vazan $aktor i znacajna polit. komponenta u da smo pokusali ono isto, sto su kasnije sa vise obrani zemlje od tudjinskih napadaja. uspjeha pokusali Englezi u -nglikanskoj crkvi. Vanjskopolit. prilike primoravale su bos. vladare da igraju dvolicnu ulogu prikazujuci se -li ne samo to. !va prva re$ormacija je ne cas katolicima, cas bogumilima. ad se bos. samo puki vremenski predtecaj velike poznije kralj 6tjepan omas 2%G+3%5 pred tur. re$ormacije, koja je preobrazila Evropu, nego opasnoscu priklonio 0apadu, bogumili su bili danas mi otkrivamo sve vise niti koje se pletu izlozeni progonima. 1od. %3%. kralj je u 8im od bosanskih i bugarskih Bogomila do Petra poslao tri vlastelina+bogumila u okovima da ih Chelcickoga Ceske brace i *ana 9usa, i od tamo ispitaju. juzno$rancuskih atara i -lbigenza, koji, kako je historicki nedvojbeno dokazano, vuku svoje Njihovo ispitivanje povjereno je kardinalu prve poticaje od bugarskih Bogomila, do *uanu orJuemadi 2stricu kasnijega poznatog britanskoga *ohna F>cli$$a. velikog inkvizitora omasa orJuemade5, koji je na temelju njihova saslusanja sastavio Prema tome smijemo mirno kazati da je "pedeset zabluda manihejskih u Bosni". bogomilstvo ne samo prva re$ormacija u Protubogumilsku politiku nastavlja 6tjepan Evropi, nego i idejni preteca i inicijator svih omasevic 2%3%+3G5 do same propasti Bosne. preostalih re$ormacija u Evropi. Padom Bosne u tur. ruke 2%3G5 nestaje i bogumilske hereze u Bosni, a vjernici Nazalost nije kod nas jos doslo u svijest siroke Bosanske crkve dobrim su dijelom pre6li na nase javnosti, kako je tragicne posljedice imalo islam. za nas povijesni razvitak, da je ta prva re$ormacija dozivjela potpuni slom, i to ne !snovna dogmatska ucenja neomanihejske samo izvanjski slom, uslijed djelovanja hereze od pol. D(( st. dalje 2uglavnom pod tri izvanjskih neprijateljskih sila, nego i slom glavna imena katara, patarena i bos. krstjana5 nutarnji, uslijed nutarnje idejne nedostatnosti, bila su ova dva su boga, jedan najvece dobro, nemogucnosti i kon$likta sa osnovnim drugi najvece zlo= prvi je stvorio nevidljivi, a zakonima zivota, uslijed one zivotomrzosti i drugi vidljivi svijet. Pri tom postoje dva principijelnoga neprijateljstva naspram zivotu i gledista radikalno dualisticko stajaliste njegovim vjecnim zakonima, koje je zastupa dragovicka grupa tvrdeci da postoje od bogomilstvo preko manihejstva preuzelo od iskona dva principa, dok blaze dualisticko budizma. stajaliste zastupa bug. grupa tvrdeci da izmedju principa postoji ipak veza i da je Nije preslo u svijest nasih sirokih slojeva, da princip zla izasao iz principa dobra. !dbacuju su 6rbi danas tako jaki na Balkanu samo zato, 6tari zavjet zajedno s prorocima, a isto tako i sto nisu sudjelovali u strahovitom slomu spise crkvenih otaca. !dbacuju kult arije. bogomilstva, koji je uslijedio u %<. vijeku, )ce da je rist samo prividno imao covjecje nego su naprotiv vodjeni sv. 6vom, po tijelo, pa da zapravo nije ni trpio ni umro. gradanskom imenu 8astkom Nemanjicem, 6amo se kod dualistickih heretika nalazi prava izgradili rijetkom spretnoscu svoju narodnu i crkva i oni su nasljednici apostola, njihov je drzavnu crkvu srpsko+pravoslavnu, kojoj
starjesina nasljednik apostola Petra, a ne zahvaljuju glavni dio svoga podignuca kano i rimski papa. Crkve preziru i zovu ih cinjenicu, da su nakon sloma bogomilstva sinagogama sotone. )potrebu svetih slika mogli Bugarima i 9rvatima oteti znatne smatraju idolatrijom, a ismijavaju stovatelje dijelove naroda i teritorija2A5, prevedavsi ih u svetaca i njihovih moci. !suduju sluzbu bozju srpsko+pravoslavnu crkvu, a time i u okvir i sve crkv. sakramente, napose krstenje i brak, srpstva. ( s time imamo ogromno politicko koji nije drugo nego preljub. Poricu uskrsnuce znamenovanje bogomilstva u svoj njegovoj tijela, jer ono potjece od sotone. Poricu svaku velicini pred ocima. vlast krsc. crkvi. Nijecu da postoji cistiliste. 0abranjuju uzivanje mesa, sira i mlijecnih /a mozemo taj zapleteni problem razumjeti, proizvoda. 0abranjuju svaku zakletvu. Poricu moramo si predociti politicku pozadinu svjetovnim vladarima pravo da izricu smrtne bogomilstva. kazne. !rganizacija neomanihejskih crkava i njihova hijerarhija takoder se medusobno u ) zadnjem predavanju sam vec istakao, da je bitnosti ne razlikuju. bogomilstvo nastalo u Bugarskoj. u su vec kod postanka njegovoga igrali ulogu politicki Njihovi se sljedbenici dijele na prave krstjane momenti. Bizantijska je vlast ne samo iz 2prave krstjanice5 i obicne vjernike, tzv. mrsne religioznih nego i iz politickih razloga ljude, te se prvi kod katara zovu savrseni naseljavala Pavlikijanske sektase uz bugarsku 2per$ecti5, a drugi su obicni vjerenici granicu. Prirodni je da ovi sektasi nisu bili 2credentes5. 6amo pravi krstjani 2per$ecti5 skloni niti bizantijskoj drzavi niti crkvi, jer su poznaju sve tajne njihove nauke i samo su oni sa dosta dobrih razloga u njima gledali obvezani provoditi onaj strogi asketski zivot uzrocnike svoga prisilnoga preseljenja iz sto ga njihova nauka propisuje. Broj savrsenih, kultivirane za onda prednje -zije na granice u usporedbi s brojem mrsnih ljudi razmjerno je nemirnih i ratobornih Bugara, gdje zveka malen. i savrseni cine zajedno jedan red maceva nije nikada prestajala. 2ordo5 i upravo on je temelj Bosanske crkve. 9ijerarhija u uzem smislu, koja upravlja !vo nasilje nisu prije spomenuti sektasi crkvom, u bos. se crkvi sastoji od djeda, oprostili bizantijskoj drzavnoj i crkvenoj vlasti gostiju i staraca 2kojima se ne zna prava nego su joj to vratili na nacin, da su se $unkcija5 dok u katarskoj hijerarhiji tome prikljucili Bugarima i njihovoj borbi protiv odgovaraju biskup, stariji sin, mladi sin i Bizanta, koju su moralno, materijalno i $izicki dakon. svojski podupirali. o je pak bilo tim vaznije, sto su doduse manje Euhite, ali tim vise *edan podatak iz %##G. u pismu papinskog Pavlikijani bili vrlo ratoborni i dobri vojnici, te legata onrada kaze da na granici Bugarske, su tim uspjesnije mogli podupirati Bugare. 9rvatske i /almacije, a pokraj naroda adjara stanuje herezijarh, koga albigenzi zovu svojim ako je glavna tendencija bogomilstva bila papom. Po tome bi izgledalo kao da su svi opozicija bizantijskoj drzavnoj i crkvenoj dualisticki heretici imali zajednickog papu, vlasti. !va politicka tendencija je sigurno koji je imao sjediste negdje u Bosni. -li taj potpomogla da se je bogomilstvo moglo tako podatak nije provjeren. /ualisticki heretici rasiriti na jugoistocnom Balkanu, jer je nisu imali posebnih zgrada 2crkava5 u kojima odgovarala glavnoj tendenciji bugarske bi vrsili bogosluzne cine, vec su se zajednicki narodne politike. 1lavna crta te politike od molili i uzajamno ispovijedali u svojim njezinih pocetaka pak do propasti bizantijske kucama, napose u kuci kojeg videnijeg drzave, bila je ogorcena borba protiv Bizanta. "savrsenog". Prema tome je u Bugarskoj naslo sve otvorena vrata i prijazni prijem, sto god je bilo Bogumili i njima srodne sekte odbacivali su neprijateljsko Bizantu. stovanje svetackih slika i raspela. 0bog toga likovna umjetnost na podrucjima koja su ako vec u pocecima bogomilskoga pokreta stajala pod utjecajem bogumilstva nalazi svoju vidimo jake politicke elemente, vidimo jasne
primjenu pretezno na nadgrobnim politicke tendencije, koliko crkveno+politicke, spomenicima, steccima. )z dekorativne i toliko narodno i drzavno+politicke tendencije. simbolicke motive i natpise, na steccima se ponekad javljaju $iguralni prikazi iskljucivo i bismo iz temelja pogrijesili kad ne bismo pro$anoga karaktera 2likovi pokojnika, scene slicne tendencije trazili i na sjevero+zapadnoj turnira, lova i kola5. !sim na steccima, likovne polovini2A5 Balkana, gdje se je bogomilstvo od teznje bogumila odrazile su se i na inicijalima, %#. vijeka dalje ne samo rapidno sirilo, nego zaglavljima i minijaturama bosanskih povremeno postalo pace drzavnom religijom, srednjovjekovnih rukopisa 2npr. Nikoljsko, sto mu inace u toj mjeri nigdje u svijetu nije letacko i opitarevo evandjelje5, medu uspjelo. kojima se bogatstvom dekoracije istice 9valov rukopis iz %'. edjutim ovdje stvar ne lezi tako jasno i vidljivo kao u Bugarskoj, ali suvremena 2Enciklopedija leksikogra$skog zavoda, politicka historija i tu je napredovala, da 0agreb %&<<., ( svezak, str.
S!i#ovni )ri#az %re*jenja Cr#ve Bo"an"#e Poznato je medjutim kako je prvim splitskim saborom &#. godine, zapocet u hrvatskoj drzavi otvoreni boj protiv narodnog jezika, In$er)re$acija koji je doduse u kralju omislavu nasao /*E/ C8VE B!6-N6E : 1rand$ather o$ $aktickoga zastitnika. edjutim, latinski je kler tu borbu zilavo nastavio, te je inace snazni Bosnian Church vladar Petar resimir romanskoj navali i VE@(( 1!6 : Big 1uest popustio te hrvatski jezik u crkvi zabranio. VE@(( 6-8-C : Big -ncient 1!6( + -P!6!@( : 1uests + -postles ime se razvija u hrvatskoj u D(. vijeku borba 86*-N( ( 86*-N(CE : ale K za narodni jezik u crkvi, za hrvatsku drzavnu i 7emale Christians P!6N(C( ( !CEN-6C( : 7asteners K !ur
$athers V*E8N(C( : Believers )-C : @egend P!6-N- : Promotion V@-6 : -uthorities 8E/*EN(C( : !rdainees o)i" *je*ova Cr#ve Bo"an"#e
narodnu crkvu. u je postojala potpuna opreka izmedu Primorja, gdje je romansko svecenstvo i romanski element imao znatan upliv, i unutrasnjosti gdje latini nisu imali nikakva utjecaja. !vaj pak u unutrasnjosti, to je otprilike onaj teritorij koji odgovara danasnjoj Bosni i 9ercegovini.
Najznamenitiji sredovjecni izvor za poznavanje imena bosanskih djedova i reda, ad su se propascu narodne drzave, narodni kojim su oni jedan za drugim slijedili, jest jezik i tendencije za crkvenu neovisnost od Batalov odlomak. ) njemu je krasnopisac 8ima izgubile svoju politicku potporu, povukli 6tanko romirjanin g. %G&G zabiljezio # su se njezini reprezentanti, tj., narodni popovi imena bosanskih djedova, stavivsi ih u dvije glagoljasi u unutrasnjost zemlje, tj. u Bosnu i skupine prema dvjema glavnim epohama u 9ercegovinu i tu je ova tendencija otpora zivotu crkve bosanskih krstjana. ih # 8imu i njegovim latinskim tendencijama ostala djedova upravljali su bosanskom latentna i zivjela po principu ustrajnosti, dok bogomilskom crkvom od osnutka te crkve u nije nasla izraz u bogomilstvu. prvom desetljecu jedanaestog stoljeca pa do djeda 8atka koncem %+st. ) Batalovu Bogomilstvo, dolazeci iz Bugarske preko odlomku nijesu zabiljezene godine, kada je 6rbije, donijelo je sa sobom narodni jezik, koji djed upravljao bosanskom crkvom. ) samostalnu crkvu i opozicionalno i otporno pogledu vremenoslovlja iz toga ulomka znamo stanoviste prema Bizantu i 8imu, dakle sve sto samo to, da je tih # djedova vladalo oko G&' su tadasnje prilike, raspolozenje pucanstva u godina, dakle svaki prosjecno oko % godina. Bosni zahtijevali. Naravno, pojedini djed upravljao je crkvom, neki dulje, neki krace, ali se necemo mnogo *a drzim da je ovaj slijed misli ispravan i da je udaljiti od stvarnosti, ako svakome dodijelimo ovo crkveno nezadovoljstvo skopcano sa prosjecan broj od % godina. -ko tome losom organizacijom i administracijom, sa dodamo djedove iz %<+st., koji su nam poznati manjkom domacega i hrvatskom jeziku iz suvremenih izvora, tada bi bosanski djedovi vjestoga svecenstva i nepovoljnim opcim upravljali bosanskom crkvom slijedecim crkvenim prilikama bio onaj podesni milieu, u redom i otprilike u slijedece vrijeme kojem se je moglo ukorijeniti i razviti bogomilstvo u Bosni.2A5 rva Ba$a!ova !i"$a ratko receno hrvatski pokret za narodni jezik /jed Pretpostavljeno vrijeme upravljanja i crkvu koji je izgubio bitku protiv latinskog *eremija 2o. %'%'+%'#5= -zarija 2o. %'#+ klera, podupiranog od pape, letaka i %'G5= uklec 2o.%'G+%'<#5= (van 2o.%'<#+ adjara, dapace od vlastitih hrvatskih %'335=1odin 2o.%'33+%''5= isemir 2o.''+ narodnih vladara, prihvatio je bogomilstvo kao %'&5= /idodrag 2o.%'&+%%'5= izraz svoga protesta i opozicije protiv 8ima. Bucina2o.%%'+%%##5= rac 2o.%%##+%%G35= Bratic 2o.%%G3+%%<'5= Budislav 2o.%%<'+%%35= No, ja drzim da ovaj cisto crkveno+politicki /ragos2o.%%3+%%%5= /ragic 2o.%%#+%#'<5= moment ne iscrpljuje niz momenata koji su @ubin 2o.%#'<+%#%<5= /razeta 2o. %#%<+%##'5= potpomogli bogumilstvu do velikog uspjeha u omisa 2o. %##'+%##G5= Bosni. Polazim sa stanovista da takav omasan dogadjaj, kao sto je bila propast hrvatskoga Dr%+a Ba$a!ova !i"$a kraljevstva koncem D(. vijeka, nije mogao proci bez da politicki i socijalno uzgiba velike /jed Pretpostavljeno vrijeme upravljanja valove. 8astudije 2o. %##+%#G'5= 8adoje 2o. %#G'+
%#5= 8adovan ( 2o. %#+%#<5= 8adovan (( 2o. %#<+%#4#5= 9lapoje 2o. %#4#+%#35= /ragost 2o. %#3+%G''5= Povrzen 2o. %G''+ %G%5= 8adoslav ( 2o. %G%+%G#5= 8adoslav (( 2o. %G#+%G#5= iroslav 2o. %G#+%G<35= Boleslav 2o. %G<3+%G4'5= 8atko ( 2o. %G4'+ %G&G+D5= Treca !i"$a iz "%vremeni' izvora
/jed Pretpostavljeno vrijeme upravljanja 8adomir 2o. %''+%%5= irohna 2o. %%+ %G'5= iloje 2o. %G'+%<'5= 8atko (( 2o. %<'+%3<5= N. djed 2o. %3<+%'5=
VATRU JE ,AALIO SVESTENIK BOGUMIL Iz knjige Sevke Kadrica "Bosnjastvo na vjetrometini"
(storija bogumila je vazan, sastavni dio mozaika tragicne igre u i oko bivse *ugoslavije. !dmetnicki svestenik Bogumil, koji je zivio prije hiljadu godina, dobio je posebno mnogo pristalica u Bosni gdje je sekta prezivjela do danasnjih dana.
u drzim da se ne smije pustiti s vida da su od konca D. stoljeca igrale veliku ulogu u hrvatskoj dvije stranke narodna i klerikalna. laic u svojoj povijesti hrvatskoj izricito pise o dvije stranke u 9rvatskoj 2str. %#G5. edjutim stranka klerikalno+katolicka je imala drugaciji znacaj u Primorju, a drugaciji u posavskoj 9rvatskoj. ) Primorju, kamo racunam i danasnju /almaciju, bila je ova stranka romano$ilska i stajala pod vodstvom romanskoga klera dalmatinskoga i primorskoga, docim je u posavskoj 9rvatskoj bila madjaro$ilska i stajala u vezi s crkvenom madjarskom hijerarhijom. Ne smijemo zaboraviti da je zagrebacka biskupija osnovana %'&G. godine po adjarima. !gorcenu borbu ovih dvaju stranaka mozemo jasno razabrati u hrvatskoj povijesti u D(. vijeku. Veliki kralj Petar resimir je, za volju svome naslovu 8eH /almatiae, toliko popustio utjecaju mocnog romanskog klera, da je ovome za volju u crkvi zabranio hrvatski narodni jezik. -li ovo je podiglo narodnu stranku, te mi vidimo da iza njegove smrti ne dolazi na prijestol njegov sinovac i zakoniti nasljednik 6tjepan, cije klerikalno raspolozenje se vidi po tome sto je kasnije otisao u samostan, nego na prijestol dolazi zupan 6avic iz plemena 6vacica. lerikalna ga stranka ne htjede priznati i on nestade na zagonetan nacin iz drzave + zarobise i odvedose ga Normani, u ono doba papinski kletvenici. (nteresantno je da se to zbilo istodobno s trecim splitskim crkvenim saborom. (zgleda da je 6avic nastradao po jednoj spletci klerikalno+ romanske stranke, koja ga je krisom zarobila i iz zemlje izvela.
(za ovoga malo casnoga poraza narodne !ne brutalonosti koje su danas 6rbi usmjerili stranke dolazi na hrvatski prijestol /mitar 0vonimir, papinski covjek. (z pocetka je vodio protiv muslimana na prostoru bivse opreznu politiku i njegovo se doba zove *ugoslavije je mozda moguce objasniti sretnim za hrvatsku drzavu. -li kad ovaj kralj cinjenicom da su ti uslimani potomci htjede po papinskom nalogu voditi krizarsku bogumila. vojnu, ubise ga na hrvatskom osovo polju kod nina. i cemo jedva promasiti ako An$ic#i "vije$ je &io re!i+ij"i $o!eran$an ustvrdimo da su ubojstvo zadnjega "$o "e ne moze reci za #r"can"$vo svehrvatskog kralja izveli bas ogorceni pristase narodne stranke. Evropa koju poznamo iznikla je iz haosa pozne antike. Propalo 8imsko carstvo je 6mrt kralja 0vonimira bio je ocevidan poraz naseljeno germanskim plemenima 21oti,
Vandali, 7ranci...5 (stocno rimsko carstvo se klerikalne stranke i nakon neuspjelog pokusaja ocajnicki branilo od slovenskih plemena koja izvodenja resimirovog sinovca 6tjepana iz su prodirala na Balkan napadajuci sjeverne samostana i posadivanja na prijestol, pojavljuje granice carstva. -rapi su osvojili Bliski (stopk se kao zadnji pretendent na hrvatsko prijestolje i 6jevernu -$riku. ) to vrijeme je vladao opsti ban Petar 6vacic, iz istoga plemena kao i drustveni haos, politicki, socijalni, religijski. nesretni kralj 6lavic, iz cega mozemo zakljuciti da je on bio pristasa narodne stranke. -nticki svijet je bio religijski tolerantan, sto se ne moze reci za krscanstvo. ad je krscanstvo u jasno vidimo ovu zamjenicnu izmjenu postalo drzavna religija, ukinulo je anticku upliva ovih dvaju stranaka na hrvatsku drzavnu slobodu religije. !rtodoksi 2pravoslavci5 i politiku, od kojih nijedna nije vlastitim silama katolici bili su usmjereni protiv grupa koje su mogla potpuno izluciti drugu. na drugaciji nacin tumacile "bozanske" pojave u okviru krscanstva. 0a vrijeme antike u su medjutim odlucnu ulogu zaigrali ugarski susrecemo politeisticke, monoteisticke i kraljevi, koji su jedan veliki dio 9rvata, dualisticke religijske predstave. Politeizam umorenih od bratoubilacke borbe, sjedinili u 2vjera u vise bogova5 dominirao je kod jednu madjaro$ilsku stranku, sklopili %%'#. religijskih shvacanja 1rka i 8imljana, godine pacta conventa u rizevcima i tako medjutim vjera u jednog jedinog boga prisajedinili kraljevinu 9rvatsku kraljevini 2monoteizam5 i podkraj antickog doba )garskoj. obuhvatala je cijelo podrucje 6redozemlja. Bog krscana bio je isto kao bog *evreja edjutim pristase narodne stranke vodjeni po 2*ahova5 i muslimana 2-lah5,ali je razlika u Petru 6vacicu pokusase otpor, ali taj bi od prosvjetiteljima 2ojsije, (sus, uhamed5. adjara i madjaro$ilskih klerikalnih 9rvata u /alje na istoku je dominirao dualizam, to jeste Petrovom 1vozdu kod Petrinje slomljen, te vjera u dva bozanstvena principa koja su Petar 6vacic pade kao zadnji kralj hrvatske medjusobno protivurjecna. ineska predstava narodne krvi. o jin i janu moze se prepoznati i u budizmu ali se posebno istice u 0aratrustinu ucenju -li mi bismo sasvim krivo prosudjivali stanje 2Perzija5. stvari, kad bismo pretpostavili, da je 9rvatska narodna stranka, koja je reprezentirala kroz 6vijet antike je bio internacionaliziran, vise od stotinu godina otpor citavoga jednog sveobuhvatan i plodan. u su se susretali i naroda jednostavno nestala. medjusobno oplodjivali $ilozo$ski i religijski tokovi. o se odnosi i na krscansko budjenje 6ta se je dogodilo, sta se je moglo dogoditi iza cija je misija obuhvatala prostore, sloma narodne stranke na Petrovom 1vozduA prvenstveno, trgovackih centara. 8azliciti 6labiji i neznatniji clanovi te stranke morali su nacini tumacenja boga i ucenja 9rista doveli se pokoriti klerikalno+madjaro$ilskoj stranci= a su do teskih sukoba u okviru krscanstva. u /almaciji klerikalno+romano$ilskoj stranci, a /rzavna crkva prezivjela je te sukobe jaci istaknutiji su pobjegli. amo su pobjegliA zahvaljujuci cvrstoj organizaciji u kojoj su Po politickoj prirodi ondasnje 9rvatske samo u biskupi organizovali odbranu i sve poslove Bosnu. Bosna, kao gorovita i u cijelom tesko znacajne za zivot. a jaka organizacija i jasna pristupacna zemlja, bila je sigurna od granica izmedju svestenstva i podredjenih madjarskih konjanickih napada, a i primorski rodila je opoziciju koja je poricala 8omani ondje nisu imali pristupa ni utjecaja. monoteizam i propovjedala dualizam. 2/usu je stvorio bog a djavo tijelo5. i pokreti su amo su dakle mogli naci zastite porazeni poznati pod razlicitim imenima gnostika, pristase narodne stranke. /o toga pak monikena, ali te dualisticke predstave su bile zakljucka moramo doci kad uvazimo cinjenicu ukorijenjene u antici i bilo ih je tesko unistiti. da je toga cijeloga narodnoga pokreta u 8azliciti dualisticki pokreti su cvjetali medju 9rvatskoj nestalo. i mu u toj $ormi u krscanima u aloj -ziji, posebno paulini u daljnjem razvitku ne nalazimo traga, nego se
-nadoliji 3'' godina prije nove ere. Crkvi je najedared <' ili 3' godina iza toga sloma u trebalo tristo godina da nadjaca njihov prodor. Bosni razbukti bogomilski pokret. 6redinom devetog vijeka deportovani su posljednji paulini preko Bos$ora do rakije, 0akon o nepropadljivosti energije postoji i u kraj granice bizantskog carstva 2granica socijalnom i politickom zivotu. Po ovom danasnje Bugarske5. o se pokazalo zakonu hrvatski narodni pokret, koji je bio strateskom pogreskom. protumadjarski, protukatolicki i proturomanski, promijenio je samo svoju Sve"$eni# Bo+%mi! )o*#raj *eve$o+ vije#a $ormu, on se je stopio sa vjersko+socijalnim )a!i va$r% &o+%mi!"$va pokretom hrvatskih popova glagoljasa, te je zadrzao obostrane prvobitne znacajke, jer je i ) periodu osmog vijeka propovjednici Cirlo i bogomilstvo, kako smo vec utvrdili, bilo izrazito protukatolicko, a bilo je i etodije su uspjeli nagovoriti bugarskog protumadjarsko i proturomansko. )pravo su kralja Borisa da primi grcko+pravoslavno krscanstvo. Biblija je prevedena na bugarski i Bogomili bili najzesca opozicija madjarskim aspiracijama na Bosnu, te se madjarski napisana je pismom koje je stvorio Cirilo 2cirilica5 a u crkvama je odrzavana molitva na historicar omloss> ogorceno na njih tuzi. maternjem jeziku. 6lovenski narodi su imali svoje socijalne i kulturne tradicije koje su se 0ato ja zastupam stanoviste da je bogomilstvo ogledale u njihovom nomadskom nacinu bio jedan, u svojoj srzi, hrvatski pokret, koji je zivota. o je bila izvrsna podloga za izrastao iz velikih dogodovstina hrvatske dualisticki pogled na zivot koji se kao vatreni povijesti, od D.+D((. vijeka, i da je bas zato plamen poceo siriti od paulina u rakiji do imao najteze posljedice bas za 9rvate i njihov seljaka u Bugarskoj, 6rbiji, Bosni i narodni razvitak. o podupire vec istaknuto 9ercegovini. !naj koji je zapalio vatru bio je stanoviste da bogomilstvo nije igralo nikada svestenik po imenu Bogumil koji je zivio vece uloge kod 6rba, jer su oni stavivsi se sa potkraj devetog vijeka. Njegovu djelatnost je sv. 6avom na stanoviste pravoslavlja i srpske opisao bizantski putopisac svestenik Kosna. (z narodne i drzavne crkve, odlucno otklanjali njegovog kazivanja proizilazi da pristalice bogomilstvo, tako da se u drzavi Nemanjica, bogumila nisu samo pocijenjivale pravoslavnu kolijevci danasnjega srpstva, nije moglo ni crkvu i njeno svestenstvo vec je to bila i uzdrzati ni rasiriti. pobuna protiv vlasnika posjeda i kraljevske moci. Vodje bogumila su zivjele asketski i u Protiv ovoga moga stanovista govorila bi samo celibatu. Propovijedali su protiv rata i drugog jedna cinjenica. Bogomilstvo je, kako cemo jos prolijevanja krvi u vrijeme kad je vladalo dalje razabrati, bilo izrazitim nosiocem nasilje. !dbacivali su 6tari zavjet, jer je bosanskoga separatizma, njihova crkva se *ahova poistovjecivan sa zlim bogom koji je zvala "bosanska crkva", njihovi savrseni zvali stvorio svijet. Poricali su pricest jer se kruh i su se "dobri Bosnjani", a ja cu se sam kasnije vino ne mogu pretvoriti u krv i tijelo (susovo. jos opsirnije baviti pitanjem kako je bas Nisu prihvatali ni vaskrsnuce poslije raspela, bogomilstvo upravo oblikovalo posebnu jedino ljudska dusa, po njima, moze imati bosansku drzavu i time stavilo temelje vjeciti zivot. bosanskoga separatizma, koji jos i danas toliko zivo osjecamo. 2A5 Bogumili su propovijedali krscanstvo pojedinca bez nadgledanja organizovane crkve edjutim, ovo protuslovlje samo je prividno, i i mocnih svestenika. o je bila poruka koja je mi cemo vidjeti, da je to prividno protuslovlje imala odraz u siromasnim predgradjima pa cak samo posljedica historijske logike. i onstantinopolju. 9rvatski katolici isli su sa adjarima. Vidimo /a je bizantskoj crkvi prijetila opasnost od da su oni sudjelovali i kod bitke na Petrovoj bogumila vidi se iz vise sinoda u Bugarskoj i gori, gdje su udruzeni adjari i hrvatski 6rbiji, za vrijeme jedanaestog i dvanaestog katolici potukli Petra 6vacica, zadnjega kralja
vijeka, sto je rezultiralo progonjenjem, hrvatske krvi, koji je bio vodja tako zvane zatvaranjem ili spaljivanjem na lomaci kao narodne stranke. o je vec moralo ostaviti jeretika. )natoc tome bogumili su mjestimicnozalac u srcima hrvatskih emigranata u Bosni. prezivjeli sve do turskog osvajanja Balkana. Pogotovo se je stvar pogorsala, kad su adjari 0a vijeme svog uspona bogumilski misionari svoja stecena prava na hrvatsku krunu su sirili svoja vjerovanja i na prosotru Bosne i upotrebljavali kao titulas na posjede Bosne, a 9ercegovine, odakle su se ona dalje sirila do svoj utjecaj na Bosnu upotrebljavali da sjeverne (talije i juzne 7rancuske, gdje su progone Bogomile, da ih silom katolice i da inspirisala valdeneze i katare da se izdvoje iz vode krizarske vojne protiv njih. Bosanska katolicke crkve. povijest poznaje vise takvih krizarskih vojni adjara i 9rvata na Bogomile. 1odine %%&. navali hrvatski herceg -ndrija, brat Protiv takvih jeretika je biskup 7ournier -rpadovica kralja Emericha po nalogu pape pokrenuo inkviziciju u selu ontaillou, u (nocenta (((. na 0ahumlje, da ondje zatare periodu izmedju %G%&. do %G#. godine. Bogomile. Bogumili su najvise uspjeha imali u Bosni i 1odine %#G.+%#G&., dakle kroz pet godina 9ercegovini i tamo su prezivjeli sve do vodase hrvatski vojvoda oloman opet po modernog doba. oguce je da je uspjeh zavisio od divljih krajeva koji nisu bili niciji, nalogu pape 1rgura (D. vojnu na Bosnu i 0ahumlje, da trijebi Bogomile. izmedju zaracenog pravoslavlja i katolicke crkve, granice izmedju dva carstva, 8ima i onstantinopolja. edjutim postojala je i akovih je krizarskih vojni bilo i vise, samo ih politicka napetost dijelom zbog stalnih kasnije nisu vise vodili hrvatski hercezi, nego prijetnji madjarskih kraljeva koji su bili madjarski biskupi i vladari, zato ih necemo rimokatolici, dijelom zbog razdora izmedju spominjati. 9rvatstvo je po ovim krizarskim $eudalaca i bosanskog kraljevstva. 0bog toga vojnama postalo sinonim za katolicizam, se u Bosni pokret razvio u nacionalisticku hrvatski legitimizam je znacio za Bogomile slobodnu crkvu. Njeni pripadnici su se zvali ratne pohode, najteze progone i otimanje pateranima. Njihov zastitnik je bilo bosansko njihove ocevine. *asno je dakle da Bogomili $eudalno plemstvo, kasnije i bosanski kraljevi. nisu mogli voljeti takvo hrvatstvo, pa je samo 0a papu u 8imu paterani u Bosni su bili ista to ime postalo nesimpaticno, tako da su ga vrsta jeretika, kao i katari u juznoj 7rancuskoj odbacili i primili ime svoje pokrajine, koja ih te su protiv oba pokreta zagovarali je svojim gorama zasticivala, svoje bosanske pokrstavanje. crkve i one bosanske drzave, koju su Bogomili izgradili kao zastitu madjarsko+hrvatskom ad su urci prodrli do Bosne, preko Balkana katolickom s jedne, a bizantskom i srpsko+ bosanski kraljevi su morali traziti pomoc kod pravoslavnom nadiranju u Bosnu s druge strane. madjarskih vladara. )slov za pomoc bilo je napustanje jereticke nauke bogumilstva a prihvatanje vjere katolicke crkve i vlast jezika !vdje bismo morali ustanoviti jos jednu pape. Bosanski seljaci i nomadi su ovu okolnost. 6irenju Bogomila u Bosni situaciju posmatrali drugacije, jer su bili pridonijelo je mnogo i cinjenica da je bas u nauceni da mrze kaludjere katolickih Bosni i 9ercegovini ostalo jos mnogo ostataka manastira i njihov zahtjev da se molitva cita naslavenskoga poganstva. ) nekim krajevima, latinskom. ralj 6tjepan omasevic se zalio npr. u tzv. 0ahumlju, koje se je dugo otimalo kod papinih izaslanika da njegovi bosanski od krscanstva te dapace zadrzalo ime podanici osjecaju vece simpatije prema "Paganija". *a necu ovdje na siroko pretresati urcima nego katolicima. 0atvorio je tri ovo pitanje, ali moram istaknuti da je plemica i poslao ih papi u 8im %3#.god. predkrscanska vjera slavenskoga naroda bila 0apisnik sa saslusanja govori o pateranskom i izrazito dualisticka. Posto je i bogomilstvo bilo bogumilskom preziru katolicke crkve. !ni su dualisticko, to je ova dogmatska srodnost crkve nazivali satanskim sinagogama izvanredno olaksavala prelaz ostataka pogana
poglavara. *os jedan sudski protokol papinih k bogomilstvu. o spominje za nase krajeve pisama i drugih dokumenata protiv bogumila izricito 8acki i Natko Nodilo u svome velikom postoji skriven u arhivi Vatikana. djelu "Vjera starih 6rba i 9rvata", a za Bugarsku potvrduje postojanje dualizma bugarski strucnjak za bogomilsko pitanje pro$. Kr"can"$vo je )ro+onima na$jera!o *urij (vanov. ako je nedvojbeno, da je tek &o+%mi!e bogomilstvo potpuno apsorbiralo ostatke )a$erane % za+r!jaj T%rcima poganstva u nasim zemljama, i time nas narod konacno privelo kristijanizaciji. Progoni maoarskih kraljeva i rimskih papa natjerali su paterane u zagrljaj urcima. oram ovdje istaknuti, da je bas neki dan Poslije turskog osvajanja 6rbije, Bosne i 9ercegovine iz istorije su nestali sljedbenici gospodin inzenjer usta$a Celic, takoder jedan bogumila. !ni su jednostavno presli na islam strucnjak za bogomilstvo, u jednom ali sasvim bez traga, ipak nisu nestali. Englez predavanju iznio novu teoriju, da bosanska crkva nema veze sa bugarskim Bogomilima, Ar$%r Evan" postao je poznat zbog svojih nego da je nastala samoniklo u Bosni uslijed iskopina minojske palate kod nososa na reti potkraj proslog vijeka, ali jos dvadeset slijevanja glagoljaske crkvene opozicije i slavensko+paganskoga dualizma u Bosni. pet godina ranije je dosao do interesantnih arheoloskih otkrica na Balkanu. !vu tezu ne bih mogao primiti u cijelosti, nego samo u toliko u koliko priznajem da je %4<. godine zajedno sa svojim bratom, bogomilstvo konacno likvidiralo ostatke pjesaceci kroz adjarsku i Bosnu i 9ercegovinu, dosao je do 8aguse 2danasnji poganstva u hrvatskim krajevima. -li nijekati /ubrovnik5. 6voja zapazanja o spomenicima i bugarski upliv bilo bi vrlo malo opravdano, narodnim tradicijama objavio je u putopisima kad je nepobitno dokazano da su bugarski bogomilsko+religiozni uplivi dosegli cak i u "raugh Bosnia and 9ercegivina on 7oot", sjevernu (taliju i juznu 7rancusku i ondje 2@ondon %435 i to vrijedi prostudirati. stvorili vrlo slicne hereze, kao sto je bosansko !n posebno govori o neobicnim nadgrobnim bogomilstvo. Bilo je tesko pretpostaviti da su spomenicima i kamenim sarko$azima na koje bugarski uplivi mogli doseci u sjevernu (taliju i juznu 7rancusku, a da nisu imali udjela i u je nailazio u romanticnim sumarcima a koji bosanskoj crkvi. u tzv. srpska barijera svjedoce o bogatoj kulturi u selima koja su apsolutno nije bila neprobojna= naprotiv su odavno vec bila napustena. 8elje$ne slike i progoni Bogomila u 6rbiji prodiranju simboli nisu bili obicni krscanski, iz cega bogomilstva u Bosni pogodovali, jer su Evens izvlaci zakljucak da je rijec o proganjani Bogomili morali bjezati ili u nadgrobnim spomenicima bogumila 2steccima5. Njegova teza nije bila nesporna. ) susjednu Bugarsku natrag ili u susjednu Bosnu. katalogu o bogumilima (T'e &o+%mi!"(, @ondon %&3#.g. predstavljen je izbor iz zbirke (sto tako moram otkloniti tezu pro$. 1lusca, nadgrobnih spomenika 2stecaka5. meni inace licno poznatoga i vrlo cijenjenoga lica, koji ponavlja tezu Bozidara Petranovica, (zgleda da ima vise od ./ /// tih kamenih da je bogomilstvo bilo samo jedan hereticki stecaka, a nekoliko najljepsih se nalazi i u ogranak pravoslavlja. a teza nema osnova u parku muzeja u 6arajevu. ) knjizi su povijesti Bosne. (stina je samo toliko, da je prezentirana dva razlicita tumacenja ove najveci dio Bogomila presao kasnije na nadgrobne umjetnosti. *edno je vazno za Evansovo misljenje o slikama i simbolima, a pravoslavlje u Bugarskoj, a isto tako jedan veliki dio bosanskih Bogomila u acvi, 8asi i drugo tumacenje zeli likovni jezik stecaka Crnoj 1ori, negdasnjoj Crvenoj 9rvatskoj, i povezati sa kulturom slavenskih naroda i istocnoj i juznoj Bosni. njihovih tradicija. Cak i takvo tumacenje moglo bi zanimati Evansa i ako je njegovo 1lusac se poziva na cinjenicu, da se domace srce kucalo za bogumile. ) svojim
zapazanjima o muslimanima u Bosni i bosanske isprave ne slazu sa onim hereticko 9ercegovini Evans govori o slobodnijim dogmatskim ustanovama, koje Bogomilima obicajima koji odudaraju od obicaja turskih podmecu venecijanski popis "herorum muslimana i on povezuje te evropske izuzetke hereticarum", zatim rasprava kardinala (vana sa tradicijom naroda slavenske kulture. Evans orJuemade iz vatikanske biblioteke. !n je tvrdio da u Bosni i 9ercegovini jos uvjek otklanja 8ackijevo stanoviste, da se je sekta zive male zajednice bogumila. ada je tijekom vremena u mnogome udaljila od pjesacio kroz Bosnu i 9ercegovinu, balkanske strogoga tumacenja svoje prvobitne nauke. zemlje su bile u pobuni protiv urske i ovaj edjutim 8acki ima pravo, a 1lusac krivo. mladi istrazivac je predvidio sta se moglo 1ospodin 1lusac nije uvazio, sto utvrduje dogoditi sa tim juznoslovenskom pro$. (vanov, da je bogomilstvu $alilo svako muslimanima kada njihovi zastitnici budu nutarnje dogmatsko jedinstvo i da je propast jednog dana prognani. bogomilstva uslijedilo na taj nacin, da se na istoku rasplinulo u pravoslavlje, na sjeveru i ) svojoj knjizi moli da Engleska intervenise zapadu u katolicizmu, a samo jezgra i kao zastitna sila. edjutim to nije bilo tako, poglavito zemljoposjednici presli su na islam. edjutim, sa istim pravom moglo bi se kazati umjesto, toga je austrougarski katolicki car da su Bogomili bili katolici, kada je poznato da dopustio aneksiju Bosne i 9ercegovine i te su bogomilski izaslanici prisustvovali i saboru zemlje su bile pripojene 9absburskoj monarhiji. 6amo sest godina kasnije ubijen je u onstancu, gdje je spaljen *an 9us, te sto su bosanski Bogomili slali svoje izaslanike u 8im predstolonasljednik u 6arajevu 2#4.juni %&%,god.5 )bojstvo je planirala i izvela grupa i tvrdili da su samo zato zabludili od prave vjere katolicke, sto ih nema tko u pravom srpskih studenata. katolicizmu pouciti.2A5 uslimani u Bosni i 9ercegovini su potomci /a je pro$. 1lusac malo dublje prodro u bogumila i to mozda moze objasniti zlocin koji su 6rbi sada usmjerili prema njima. 6rbi dogmatsko+povijesnu proslost bogomilske sekte, on bi znao da su Bogomili vazda vrsili sebe smatraju braniocima krscanskog neki religiozni "mimikri", kako bi se sacuvali pravoslavlja protiv uraka i zele predstaviti muslimane u jugoslavenskim republikama kao od progona. !ni su to svojstvo naslijedili od pavlikijana, za koje je vec religiozna povijest izdajnike zemlje. atolicka 9rvatska utvrdila da se nastoje "progonima ukloniti vjerovatno ima interese da spoji Bosnu i 9ercegovinu sa sobom zbog ostvarenja uticaja dvosmislenim izjavama, kojima skrivaju svoje katolicanstva i posjeda ali ako muslimani zele pravo vjerovanje". tako su i Bogomili, kad su ih pritiskali pravoslavni, priblizavali se prihvatiti pomoc katolickih 9rvata protiv katolicizmu, a kada su ih pritiskali katolici, ortodoksnih 6rba, onda ce morati i da priblizavali se pravoslavlju. konvertiraju 2predju na katolicanstvo5. !ni znaju da su za vrijeme drugog svjetskog rata bili nasilno pokrstavani u rimokatolickoj crkvi.onacno je taj "mimikri" kod Bogomila isao tako daleko, da su se iza sloma bosanske drzave, ukoliko nisu presli na islam, uslimani u bivsoj *ugoslaviji imaju istorijskih razloga da strahuju od istrebljenja. jednostavno rasplinuli medju pravoslavnima i ad im pomoc stize od muslimanskih zemalja, katolicima.2A5 izvan Evrope onda je to, gledano iz istorijske perspektive, pomoc koja je otisla na pogresnu 6tanoviste g. pro$. 1lusca moze se konacno adresu. Pomoc bi trebalo da stigne iz razumjeti, kao stanovita politicka i religiozno multikulturne Evrope, jer su muslimani u politicka tendencija, ali sa gledista strucne Bosni i 9ercegovini potomci bogumila, religiozne povijesti ono nema opravdanja. evropski narod kome prijeti unistenje. No da se vratimo na politicko znamenovanje bogomilstva. Ne moram vam ponoviti da je socijalno djelovanje bogomilstva vrlo veliko i
¹Dagens niheten ! !##!#$$%! Stockholm& prevela E! Bli'st&
Priredio: Prof. mr. Sevko Kadric fil. dr. Hans Furuhagen Dagens niheter 1992. god. I kn!ige S. Kadric: "osn!astvo na v!etrometini
BOGUMILI I EDESET ,ABLUDA MANI0EJSKI0 Bogumili i pedeset zabluda manihejskih u Bosni prema inkvizitoru (or)uemadi * +Inkvizitor, -
duboko. o politicko znamenovanje prvi je zamijetio nitko manji nego glasoviti nas Vatroslav *agic. Cini se da je njegov clanak o bogomilstvu, objelodanjen u "historiji knjizevnosti naroda hrvatskoga i srpskoga" od %3&. godine, bio takodjer jedan od povoda da se je nas 8acki dao na pisanje svoga djela o Bogomilima i Patarenima. ) smislu *agiceva rada napisao je pro$. /ragutin Prohaska u svom djelu "/as kroatisch+serbische 6chri$ttum in B. und 9." izvrsno poglavlje o bosanskim Bogomilima i o njihovoj literaturi, te mi je znatno pomogao doci do spoznaje o ogromnom socijalnom, kulturnom i politickom znamenovanju bogomilstva, koje je moje proucavanje toga pitanja na licu mjesta u Bosni jos produbilo i prosirilo. ao jedna re$ormacija, nastupilo je bogomilstvo sa izrazito etickim ciljevima, tako karakteristicnim za 6lavene, te je iste jos produbilo i ojacalo.
Prvo im je nastojanje bilo crkvu ocistiti od politickih elemenata i od teznje za svjetskim dobrima, za vlascu, bogatstvom i tjelesnim uzivanjima. o je lezalo vec u opcoj 1/ za&!%*a mani'ej"#i' % Bo"ni )rema orijentaciji bogomilstva, i u njegovoj Tor2%ema*i dogmatici, koja je odvracala od zivota i svijeta. Nadalje je s time u vezi bio osnov bogomilske etike da svatko mora raditi i zivjeti od svojih ruku, tako da je bilo zabranjeno davanje %./va su boga, od kojih jednoga zovu vrhovnim dobrom, a drugoga vrhovnim zlom. milostinje. /aljnji osnov bogomilske etike bio je strogi i asketski nacin prehrane. !ni su bili strogi vegetarijanci, koji nisu smjeli jesti mesa, jaja, G.Neki andeli su zli po prirodi i nisu mogli da ni bijeloga smoka 2mlijecnih proizvoda5, kao ni icega od zive zivotinje. (znimku je cinila ne grijese. riba, koje je uzitak bio dozvoljen, jer kako su oni drzali, riba se ne mnozi prilegom. .@uci$er je uzasao na nebo i borio se s Bogom Posljedica ovoga nacina prehrane bila je i mnoge je andjele odatle doveo. kultura suhoga voca u Bosni i zapadnoj 6rbiji, koju poznamo naposeb po glasovitim <.@judske duse su demoni zatoceni u tijelu. bosanskim suhim sljivama. -li osim sljive susi se u Bosni svaka vocka, jabuka, kruska, 3.0li andeli, zatoceni u tijelu, vratit ce se na tresnja, breskva, oskorusa, itd. !vo je sve nebo s pomocu krstenja, ociscenja i pokajanja. nepreporno bogomilskoga podrijetla, jer Bogomili preko zime nisu imali druge hrane, 4.!sudjuju i odbacuju 6tari zavjet. 1ovore da nego suho voce i kruh. on potjece od boga tame. #.Postoje dva nacela. Prvo zovu bogom svjetla, drugo bogom tame.
.0a andjela koji je razgovarao s ojsijem na
No ne samo da su Bogomili postili cijeli zivot,
brdu 6inaju kazu da je bio zao.
nego u smjeru odgoja i uzdrzavanja zivotne snage djelovala je i njihova seksualna cistoca i suzdrzljivost. Njihovi "svrsitelji" morali su se &.Novi zavjet prihvacaju samo djelomicno. dapace kroz cijeli zivot suzdrzavati od svakog Poricu da je rist roden od zene i ne spolnoga opcenja. ) toj strogoj $ormi je to bilo prihvacaju njegovu genealogiju. svakako neprirodno i skodljivo2A5, ali redovi obicnih vjernika nisu bili na to vezani, nego je %'.!dbacuju patrijarhe i proroke 6tarog taj ideal cistoce bio znatno ublazen. Vina su zavjeta. takoder pili malo ili uopce ne, konacno u %%.!sudjuju blazenog (vana rstitelja i tvrde samoj Bosni vino i ne rodi. da u paklu nema goreg djavla od njega. 8ezultat ovoga strogoga i umjerenoga zivota %#./rvo spoznaje dobra i zla bila je zena, a, bio je da su Bogomili bili doduse vrlo mrsavi, -dam je sagrijesio zbog tjelesnog opcenja s ali zdravi, ustrajni i dugovjeki, za rad vrlo sposobni, te vrlo otporni, zilavi i energicni. o njom i zbog toga je istjeran iz raja. im izricito priznaje pro$. Prohaska , koji u svom djelu istice 2str. G35 da se po djelovanju %G.Blazena arija nije bila zena niti zenski Bogomila i njihovih poislamljenih potomaka, stvor nego andeo. bosanskih begova moze razabrati, kako je %.6in Bozji uzeo je prividno tijelo a ne pravo. energican bio bogomilski zivalj u Bosni. Nadalje je kod Bogomila za svakoga vjernika %<.rist nije istinski trpio ni umro, niti je sasao nad pakao ni uzasao na nebo, nego sve bilo propisano citanje sv. evandelja. ( krstenje nije se kod njih obavljalo vodom, nego time da sto je radio bilo je prividno. mu se na glavu stavilo sv. Pismo, tzv. baptizam libri. o je simbolicki znacilo da %3.!ni vjeruju da je njihova Crkva Bozja. svaki vjernik mora imati sv. Pismo u glavi. Prakticke su pak bile posljedice da je svaki %4.!ni su nasljednici apostola, a njihov Bogomil morao nauciti citati i pisati. o je herezijarh je biskup crkve i zamjenik i spadalo k vjerskoj naobrazbi i oni su se nasljednik Petrov. medjusobno ucili citanju i pisanju. %.8imska crkva je osudjena i izopcena. Prema tome, konstatira pro$. Prohaska, da su Bogomili bili neusporedivo pismeniji od %&.6vi su pape, od svetog Petra do svetog 6ilvestra, bili njihove vjere, a, sveti 6ilvestar njihovih savremenika katolika i pravoslavnih. (z toga vidimo, da smo mi u srednjem vijeku u bio je prvi koji se odmetnuo. Bosni u pogledu pismenosti stajali mnogo #'.0idane crkve osuduju i zovu ih sinagogama bolje nego danas. Bogomilska stroga etika odbacivala je naposeb svaku laz. Posto je svaki sotone, a, za one koji u njima mole vele da bio duzan govoriti istinu, bila je zabranjena vrse idolopoklonstvo. svaka prisega. No ta se istinoljubivost po #%.)potreba slika u crkvi je idolopoklonstvo. vremenu razvila u intenzivnu averziju prema trgovini. Bogomili su tvrdili da trgovina nuzno zavodi na laz, prevaru i krivorotstvo. ##.0nak kriza je simbol djavolji. Prema tome nije u Bosni bilo domace trgovine, #G.Preziru sluzbu bozju, laude i crkvene pjesme, vele da je sve to suprotno ristovom nego se bas uslijed svega toga sva trgovina koncentrirala u rukama katolickih /ubrovcana. evandjelju i Njegovom ucenju. Napredak i bogatstvo /ubrovnika pocivalo je dakle na tome da su gradjani toga grada svu #.(smijavaju i osuduju stovanje svetackih trgovinu prostrane provincije Bosne i moci. 9ercegovine sakupili u svojim rukama. ome
#<.6vako postovanje svetaca koje se vrsi u crkvama osuduju i ismijavaju i vele da se samo Bogu valja klanjati i postovati ga.
rasirenju /ubrovcana po Bosni zahvaljujemo da su nam se u dubrovackim arhivima sacuvali brojni podaci o Bosni i glavni domaci dokumenti o bosanskim Bogomilima. !vo je protutrgovacko stanoviste Bogomila bilo tim #3.Njihove starjesine daju da im se narod klanja, govoreci da su oni bez grijeha i da nose sudbonosnije sto su se bosanski $ranjevci prilagodili ovom shvacanju, te takoder kasnije u sebi 6vetog /uha. revnovali protiv trgovine. Posljedice ovih djelovanja, koja su trajala stoljecima, osjecaju #4.!sudjuju crkvene sakramente. se po mome uvjerenju jos i danas, jer su jedna #.!dbacuju krstenje koje se vrsi u vodi i vele od komponenata ekonomske zaostalosti kod da je to (vanovo krstenje po kojem se nitko ne 9rvata a i kod 6rba. od nas su trgovci do nedavno bili ili primorci ili stranci, a kod 6rba moze spasiti. Cincari. No dok su 6rbi najprije crkveno a time i narodno asimilirali svoje Cincare i tako #&.vrde da se ristovo krstenje vrsi bez vode, stavljanjem knjige evandjelja na grudi i stvorili si na temelju te asimilacije jednu dobru trgovacku tradiciju, mi te tradicije i privredne polaganjem ruku. ambicije nemamo do danas, nego je kod nas trgovina i privreda pretezno u tudjinskim G'.Njihovim krstenjem svatko postize rukama. oprostenje grijeha i postaje svet kao sveti Petar. Prema ovome sto smo ovdje naveli, bila bi slika socijalnog stanja u Bosni uslijed G%./jecak se ne moze spasiti prije nego socijalnoga djelovanja Bogomila slijedeca dosegne godine razuma. Vrlo marljivi i razmjerno naobrazeni i uljudeni siroki slojevi, zivuci uslijed svoje marljivosti i G#.Puna vrijednost i moc krstenja dolazi civiliziranosti u stanovitom skromnom krsteniku od zasluga krstitelja. blagostanju, ali koje je bilo ipak skuceno, i nije GG.oliko puta krstitelj sagrijesi, toliko puta se nigdje moglo dici do pravoga blagostanja i duse koje je on krstio, mada vec bile i na nebu, bogatstva, jer je $alila trgovina, izmjena dobara i kapital, koji se je koncentrirao u rukama + za padaju s neba u pakao. Bosnu i 9ercegovinu politicki i vjerski tudjih + /ubrovcana. *edini nacin socijalnog dizanja G.oliko god puta krstitelj sagrijesi, toliko puta treba da se ponovo krste svi koje je on bio je posjed zemlje, $eudalizam, koji je zapravo znacio izrabljivanje obradivaca ranije krstio. zemlje, tj. kmetova. G<.!dbacuju sakrament potvrde. ako skupna slika bogomilske Bosne nije bila nepovoljna, kulturni nivo sigurno nije u ono G3.Vele da se ristovo tijelo ne moze pretvoriti u kruh, a ako se moze pretvoriti, ne doba bio nizi nego npr. u zapadnoj Evropi, osim mozda u ekonomskom pogledu, a na smijemo ga jesti. svaki nacin mnogo visi, nego sto su danasnje prilike u Bosni. G4.!dbacuju sakrament pokore, kazu da se grijesi oprastaju njihovim ponovnim No ta povoljna slika uglavnom ima i svoju krstenjem. tamnu, vrlo tamnu stranu. Bogomilstvo je bilo u svom bivstvu zivotu neprijateljsko. o je G.!dbacuju sakrament posljednje pomasti. proizlazilo iz bogomilske zasade, da je cijeli vidljivi svijet djelo vraga, a samo ljudski duh, G&.!dbacuju sakrament 2svetog5 reda. da je djelo Bozje. '.jelesni brak je preljub. Posljedica toga je bilo neprijateljstvo ne samo
%.6vaki grijeh je smrtni. #.Poricuci svaki crkveni autoritet, vele da se nitko ne smije izopciti. G.!sudjuju uzivanje mesa, vele da se nitko tko jede meso ili sir ili mlijecna jela ne moze spasiti ako se ponovo ne krsti. .Nijecu uskrsnuce i kazu da tijelo koje sada umre nece nikad uskrsnuti nego drugo duhovno. <.vrde da nema cistilista. Vele naime da nema posrednog puta izmedu neba i pakla. 3.!dbacuju molitve koje se u crkvi mole za pokojnike. 4.6mrtni grijeh je ubijati zivotinje ili ptice, a takodjer i razbijati jaja. .!sudjuju krvnu pravdu koju izvrsavaju svjetovni vladari. &.!sudjuju svaku zakletvu. <'.0abranjuju davanje milostinje, odbacuju i odbijaju djela milosrdja.
protiv ljudskom tijelu, nego i braku. *er u njemu se mnoze ljudska tjelesa, ta djela vrazja, tamnice Bozjeg duha. 0ato se tzv. 6avrsitelji, per$ecti, ne samo nisu smjeli zeniti, nego uopce nisu smjeli spolno opciti niti uopce djece imati. a ipak, u redovima 6avrsenih bili su najbolji, najsposobniji, najpozrtvovniji i najidealisticniji elementi narodni. !vi su bili osudjeni na izumiranje, jer nisu smjeli imati potomstva. (z toga je slijedilo, da su najbolji elementi narodni bili osudjeni na smrt. /rugim rijecima, bogomilstvo je vrsilo jedan negativan probir 2negative -uslese5 na stetu nutarnje etnicke vrijednosti naroda, jer se najdragocjenije ljudske sposobnosti karaktera i uma nisu prenosile od oca na sina. o znaci, da je bogomilstvo djelovalo u smjeru zatiranja najboljih dijelova nase rase i vrsilo jedan proces, kome domasaj mozemo razumjeti ako npr. uspo+ redimo nase danasnje stanje sa onim engleskoga naroda. 6igurno Engleza nije &. godine do6lo vise na britansko otocje nego nas 3G. godine u ove pogranicne krajeve Balkana. (pak, danas su Englezi onaj narod od %#' milijuna, a mi smo mali narod od milijuna; Valja razumjeti da je jedan od glavnih uzroka ove tuzne pojave lezao u bogomilstvu i svim njegovim posljedicama. 2A5
Nadalje, ovo neprijateljstvo naspram zivotu nije moglo ostaviti netaknuto niti drzavu i .va lista "grijeha i zabluda" vrlo je zanimljiva pri sagledavanju morala i mudrosti njezine interese. /rzava ima stvarno da se brine u prvom redu za ovaj realni svijet i bosanskih bogumila! Iako je ovo ucenje u njegove interese. akova postaje situacija optuznici do znatne mjere okrnjeno i preoblikovano& vidi se da je ono humanije od drzave, ako je po glavnoj zasadi vjerskoj cijeli taj svijet djelo necastivoga i glavnog krscanskog! Katolicka crkva nije se protiv neprijatelja ljudskogA 6igurno postaje drzavna bogumilstva mogla boriti moralnim i /ilozo/skim argumentima& vec samo primjenom situacija nepovoljnom i ona gubi sav svoj sjaj i svoj autoritet kod svojih podanika, ako su ovi nasilja! vjernici takove religije.
BOGUMILSTVO KAO RELIGIO,NI ROBLEM
!nda, ako jos uvazimo da su Bogomili bili principijelni paci$isti, koji su odbacivali rat, te im je bilo zabranjeno ne samo ratovanje, nego i sve ratne pripreme. Predstavite si kako je to moralo djelovati na sudbinu jedne drzave, koja se nalazila na tako izlozenom mjestu, opkoljena s dvije 2A5 drzave u kojima su vodile glavnu rijec dvije bogomilstvu nepomirljivo neprijateljske "ecclesiae militantes", kao zto su bile adjarska i 6rbijaA
Predavanja /r.(vana Pilara
*a sam vec istakao, a ovdje jos posebno potcrtavam, da je po mome uvjerenju posebna Bogumilstvo kao religiozni problem iz % g. bosanska drzava imala biti zastitom bogomilstva nastala samo kao rezultat bosanskoga+religioznoga separatizma, olicenoga u ogorcenoj opoziciji Bogomila naspram militantnom katolicizmu s jedne a .01 D01 21BI34E2E51 I .B41034E51 P6ED101541 D6! I0E PI3161 +Sto ih je #7! militantnom pravoslavlju s druge strane. -li ta bosanska drzava nije svoje zadace uslijed /ebruara i #7! marta #$%8!g! odrzao u Socioloskom drustvu u 2agrebu,& 9.0.6I I nutarnjih svojstava bogomilstva i njegovoga principijelnoga dogmatskoga stanovista 4ED5I: DI4E3.: D.P6I5.SI naspram zivotu i svijetu mogla vrsiti. Bosnjaci P.41S54E54; 2I0.(1&.BI<141 I 6E3I9I4E B.9;:I31!S1 D6;9E S(615E& nisu nikada vodili ratove u vecem opsegu. (6EB1 51P.:E5;(I D1 SE D.91D41 ; ako bi to i radili, kad po vladajucoj dogmi nisu smjeli vrsiti nikakvih ratnih priprema, pak 06E:E5; #$%8!9.DI5E& (4! 21 nisu smjeli imati oruzja, nego prije svakog P.S(.41541 D6210E =S>S=& K1D1 4E ratovanja morali ici kupovati oruzje u letke. BI31 41K. I2612E51 5E(6PE34I0.S( P6E:1 S0E:; S(. 4E B.S541601(SKI> I S6PSKI> ako je uslijed svoje zivotomrzosti i paci$izma IDE41 !P6ED10154E 4E 41K. I5(E6ES15(5. 61DI (.91 D1 SE 0IDE bosanska drzava postala nemocna i pasivna. (1D1S54I .D5.SI P6E:1 4.S ;0I4EK Ne samo da nije bila nikada ekspanzivna, nego 1K(;E35I: (E:1:1& 13I K1K.
45 BOGUMILSTVO KAO RELIGIO,NI
ROBLEM
koliko nije presao na katolicizam ili pravoslavlje listom na islam i tamo postao clanom gospodarece klase u drzavi osmanskoj.
2%'. $ebruara %.5 /a je ovo moje shvacanje o izrazito ada covjek u Bosni iz gradova i sela zade u protudrzavnosti bogomilstva ispravno, citirat cu jedan citat iz djela bugarskoga prezbitera krasnu bosansku brdsku prirodu, morati ce opaziti na zaravancima, na humcima ogromno ozme, koji je napisao "Besjeda na novo pojavivsi se jeres bogomilju". ozma prezbiter neko kamenje. onoliti su to od jednoga veli "bogomili uce da se ne valja suvise truditi komada istesani, u raznim velicinama, od metra i pol do tri metra dugacki, od metra do za zemaljske stvari, te su stoga praznih ruku blizu dva siroki, a vazda nesto visi nego siroki. prolazili od kuce do kuce, da se ne treba pokoriti vlasteli, pak su hulili na bogatase, 6a gornje strane su gdjekada vodoravni, ali mrzili na cara, rugali se starjesinama, psovali najcesce krovasto, u trokut uzdignuti kao rimski sarko$azi, tako da izgledaju kao neke boljare, bogumrskima smatrali one, koji caru rabotaju i robovima zapovijedaju, ne sluziti kucice. svojim gospodarima". !bicno ih imade poveci broj na okupu. Najcesce na njima nema niti crteza ni natpisa, *a mislim, da ce svatko iz ovih redaka cuti jaku socijalnu notu bogomilstva i glasove, koji no po kadsto ima i toga, ima kadkad sunce, sjecaju u prakticnom pogledu na danasnje kadkad mjesec, mac, buzdovan u kamenu izdjelan, a ima cesto i sav kamen krasni isaran socijalisticke i marksisticke, antikapitalisticke ornamentima, dapace ima i natpisa, koji su svi tendencije. pisani glagoljicom u starohrvatskom jeziku. ako ima u Ban+dolu, G' km od uzle takav -ko i ne trebamo gornje ustanove doslovno kamen, na kojem pise "-se lezi Bozicko upotrijebiti na bosanske Bogomile, jer oni su u Banovic, na svojej zemli, na plemenitoj." svakom pogledu jedna posebna i odvojena individualnost, ipak bismo sasvim krivo posli, 6vaki nas intelektualac znade, da su to jedini ako ne bismo slicne tendencije i smjerove gotovo ostanci mocne nekad sekte bosanskih pretpostavljali i kod tzv. bosanske crkve. bogumila. -li time smo se od socijalnoga znamenovanja Narod, za cudo, koji oko tih spomenika zivi, bogomilstva vratili opet na politicko polje. 1lavna bi moja teza bila, da je rezultat moga ne zna nista o njima. !vi su mu spomenici sasvim tudji. !n ne zna ni sto su, ni kako su proucavanja bogomilskoga pokreta u Bosni bio, da je bogomilska bosanska crkva bio jedan onamo dosli, ni od koga potjecu. -ko ga pokret, koji je u najuzoj vezi sa propasti pitate, on ce odgovoriti, to su kamenovi, mramorovi, i tek koji inteligentniji kazati ce, hrvatske drzavne samostalnosti, da je dakle bio to su greblja 2znaci groblja5, ali, da su to ostaci jedan hrvatski pokret. propale narodne velicine, to narod u Bosni savrseno ne zna. Najjaci razlog nalazim ovoj temi u tvrdnji, sto smo upravo mi 9rvati od sloma toga pokreta Prozivjevsi preko #' godina u Bosni, nisam pretrpjeli najvece stete. ako bi jedan narod mogao pretrpjeti stete od sloma, koji nije mogao da prodem bez interesa kraj ovih nijemih spomenika nase proslosti. 0najuci sam njegov i koji ga se ne ticeA o je logicni i stvarni nonsens. - bas po tome slomu smo mi vrlo malo o tim spomenicima i njihovim postavljacima, a ne moguci o tim bogumilima 9rvati dosli u onu nepovoljnu politicku situaciju, u kojoj se nalazimo kroz citav D(D. saznati, stao sam izucavati to pitanje. ( milostive gospodje i gospodo, nagrada za moj vijek, a i danas, i od jedne velicine do D((. vijeka postali smo danas zalosni ostaci jednoga trud bila je velika. eni su se otvorili horizonti o kojima nisam ni snivao, jedan cijeli nekoc velikoga naroda. novi svijet, o kojemu nasa starija
historiogra$ija za cudo malo znade. 6matram za duznost, da ove horizonte otvorim i Vama, tim vise, posto sam svojim predavanjem od %3. D((. %. otvorio niz predavanja o religioznim pitanjima.
onkretno receno, bogomilski pokret ima za 9rvate slijedece znamenovanje
%. 9rvatski narod raspuknuo se je u D((. vijeku u dvije vidljive polovine, u katolicku i bogomilsku, koje su medjusobno stupile u 1lavna znacajka tih bosanskih bogumila bila borbu i time se medusobno sve vise otudjivale. je u tome, sto je njihova vjera bila dualisticka, o otudjivanje islo je dotle, da se je tj. da su vjerovali u dva pocela, pocelo dobra i bogomilski dio na koncu otudjio i narodnom pocelo zla. od nas dugo se do 8ackoga nije imenu i uzeo ime bosansko, te iznio bosanski znalo, ali danas je suvremena znanost separatizam. #. Bogomilski dio naroda, veci nepobitno ustvrdila, da taj dualizam potjece od dio naroda dobrim je dijelom izumro uslijed velikog dualistickog vjerskog pokreta na zivotomrzne prirode bogomilstva. !no sto je (ranu, koji je personi$iciran u velikom ostalo preslo je dijelom na islam, dijelom na perzijskom proroku i re$ormatoru 0aratustri ili pravoslavlje, a dijelom na katolicizam. Na 0oroastru. 0aratustra je historijska licnost, to katolicizam preslo je najmanje, i to uslijed se danas smatra nedvojbeno utvrdenim. ) osobito zive mrznje izmedju Bogomila i 0endavesti pripisuje se ?asna #+thus. -li valja istaknuti, da ga takvim razumio, isticem, da to spominjem bez ikakve shvacaju jos danas npr. bugarski specijalista za politicke tendencije. 6amo kao jednu bogomilsko pitanje pro$. *urij (vanov. !vome znanstvenu i historicku konstataciju. G. rznja shvacanju da je 0aratustra jedan m>thus, medju bogomilima i katolicima presla je i na davala je najvise podloge cinjenica, sto potomke bosanskih bogomila, na uslimane, suvremenoj historiogra$iji nije do danas te je bila povodom , da su se bos. uslimani uspjelo utvrditi kronologiju 0aratustrinoga krvavo osvecivali u svojim vojnama i zivota i djelovanja. u se ucenjaci bitno cetovanjima od %&G. godine do %3&. razilaze. /ok pro$. *ackson i neki drugi drze katolickim 9rvatima, tako da se moze kazati, da je 0aratustra zivio u sedmom vijeku prije da su se ova dva istonarodna ali inovjerna (susa, dakle oko godine 3<'+3'' prije nase dijela medjusobno iskrvarila i zatrla, te etnicki, ere, to drugi iranolozi, a napose *usti i kulturno i ekonomski upropastila. . Politicki Bartholomae stavljaju njegov zivot ''+%''' je bogomilski raskol bio od najveceg utjecaja godina ranije, oko %<'' prije rista. na hrvatsku povijest, jer prvo je stvorio bosansku posebnu drzavu i bosanski separatizam, a drugo je zaprecio obnovu edjutim, bilo kako bilo, 0aratustra je historijska licnost, njegova dualisticka religija 9rvatske samostalnosti, koju su 6ubici u D(V. vijeku tako lijepo zapoceli, te je ovo postala je drzavnom i narodnom religijom perzijskoga naroda, perzijske drzave i igrala zaprecenje naslo vidljiva izraza, kad su bos. Bogomili ubili ladena (( 6ubica. <. (mao je svakako kroz preko %''' godina na kugli zemaljskoj najvecu ulogu, a njezino djelovanje za posljedicu da 9rvati uslijed svoje religiozne pocijepanosti nisu mogli dati !smanlijama osjetilo se je mnogo kasnije i daleko preko dosega politickoga utjecaja perzijske drzave, nikakvi uspjesni otpor, kao sto su to npr. 6rbi ucinili na svome osovu, nego je katolicki dio osjetilo se je i kod nas. 9rvata morao %<#4. godine traziti zastite kod *ezgra 0aratustrine nauke, koja ujedno sadrzi i katolickih 9absburgovaca. 3. (mao za grandiozni $ilozo$ski sistem, jest u tome, da posljedicu postanak tzv. trojedne kraljevine postoje od iskona dva pocela, pocelo dobra i 9rvatske, 6lavonije i /almacije, koja
svijetla, personi$icirano u -hura+azdi, ili reprezentira teritorij tzv. katolicke 9rvatske. azda+-huri, te pocelo zla ili tmine !no navlastito izuzimanje bivsih bogomilskih -gromainjus ili -hriman. Po -hura+azdi teritorija u $ormuli 8egnum /almatiae, zove se i citava religija azdaizam. !va dva Croatiae et 6lavoniaeseu totius Croatiae pocela su od pocetka u borbi, i u toj borbi odgovara stanovistu kon$esionalno katolickom mora svaki mazdaisticki vjernik sudjelovati i njegovoj dubokoj averziji prema svemu sto je boreci se u svemu protiv zlu i tmini. !va u vezi sa odurnom bogomilskom herezom. 4. religija je aktivisticka, jer svaki pojedinac Bogomilstvo je bitno utjecalo na narodni mora sudjelovati i naprezati se u toj borbi. !na karakter, koliko 9rvata, toliko 6rba. 6vakako je i izrazito optimisticka, jer nakon dugog na karakter 9rvata vise, zato jer je ono trajanja borbe princip dobra -hura+azda hrvatski pokret, a zatim i zato jer su 6rbi konacno ce pobijediti princip zla i tmine, i svi umjeli proizvesti jednu nutarnju narodnu koji su u toj borbi sudjelovali, dobiti ce svoju reakciju protiv bogomilstva i njegovim nagradu. otrovima, a 9rvati nisu znali stvoriti nikakve individualne reakcije osim one katolicke. u idejnu reakciju dao je 6rbin sv. 6ava, srpski Na strani principa dobra bore se veliki broj andjela, koji se zovu -mesa+spenta, a na strani narodni svetitelj i najveci slavenski covjek na Balkanu. ao stvarne posljedice bogomilstva principa zla bore se zli duhovi, koji se zovu imaju se smatrati hrvatski negativizam, daeva 2u nasem jeziku div5. 6like principa nesposobnost i manjkajuci smisao za privrednu dobra su sunce i vatra, koji su njemu i prakticku politiku i manjak zivotne snage, posveceni. kao sto je to svojedobno konstatirao 7ran azdaizam nije poznavao hramova i sjajnoga 6upilo. Nadalje, onaj buntovni i opozicijski karakter, koji naspram svakoj vlasti i autoritetu kulta, nije poznavao kipova ni likova a priori stoji u nekoj opoziciji, sve je to bozanstava, bogosluzje se obavljalo na uglavnom bogomilskoga porijekla. Velim vrhuncima bregova. azdaizam je poznao uglavnom, jer bogomilstvo nije tome jedini pricest, koja je znacila zrtvu i sastojala u kultskom uzivanju posvecenog kruha i pica, izvor. Nije jedini ali po mome misljenju svakako jedan od najbitnijih i najglavnijih. o dobivenog iz cvijeta biljke "saoma". !sim su sve momenti, koji jos danas u nasoj sredini religioznog sadrzaja imao je mazdaizam i djeluju i odreduju nasu situaciju u svijetu i socijalni sadrzaj. ako je poljodjelski zivot zivotu. vjerska zapovijed, a isto tako zabranjuju religiozni propisi uzivanje mesa, kao i svih dijelova zive zivotinje, jer je proveden jedan islim da su svi ovi pogledi dostatni, da bas princip per$ectae lenitatis, savrsene blagosti, kod 9rvata pobude najveci interes za pitanje bogomilstva. -li ne samo kod 9rvata, nego koja zabranjuje ubijanje zivotinja, kako to kod svih juznih 6lavena, jer nijedan juzno+ vidimo i kod (ndijaca. slavenski narod nije prosao bez ikakvog utjecaja od strane nauke popa Bogomila. ( s 0aratustrina religija je na svaki nacin bila preko %''' godina drzavna religija perzijske time mislim, da sam dostatno oznacio znamenovanje bogomilstva kao socijalnoga i drzave, koja je u svemu dijelila sudbinu te politickoga $aktora. drzave te konacno propala, kada su godine 3G4. po ristu -rapi kod adezije potukli /r. (vo Pilar 2%'. marta %. + Predavanje u Perzijance i oborili njihovu drzavu. 6ocioloskom drustvu u 0agrebu5 edjutim dualizam, kako su ga imali nasi bogumili, nije dosao na Balkan po azdaizmu, nego posredstvom jednoga BOGUMILSTVO KAO RELIGIO,NI religioznoga pokreta, kojemu je nosilac bio ROBLEM ani ili anihej. aj ani bio je Perzijanac iz otmjene porodice
9askanijevaca, mati mu je bila cak iz kraljevske porodice -rsakida, a rodio se je godine #%3. u gradu ardina u ezopotamiji. re!aza# &o+%mi!a na i"!am % Bo"ni i (zvanredno obdaren, $ilozo$, spisatelj, 0erce+ovini muzicar, slikar i lijecnik, zivuci na tlu ezopotamije, na onom tlu visoke religiozne Vrijedne su narocite paznje religiozne i kulture, koju su nam pokazala iskapanja, socijalne prilike ove zemlje prije turskog popularizirana po pro$esoru /elitzschu u osvajanja. Vecina tamosnjeg stanovnistva njegovom "Babel und Bibel", pokusao je jednu pripadala je krscanskoj heretickoj sekti re$ormu tada vec dekadentnog azdaizma na bogumila. !vi sizmatici su od D((( stoljeca bili taj nacin, da ga sinkretizira sa svima izvrgnuti progonima papa. Cak su pape protiv religioznim idejama, koje su se u njih nekoliko puta preporucivali krstaski rat ezopotamiji, na tlu negdasnje Babilonije 2papa 9onorus ((( + %##%. godine, 1regori (D + zivjele. !n je iz azdaizma, starobabilonskih %#G. godine, (nnocent (V + %#3. godine i religioznih predodzaba, iz krscanstva uz Benedict D(( + %GG4. godine. (nkvizicija je znatnu primjesu gnosticizma, te konacno uz osnovana %#&%. godine5. Papa (van D(( u uporabu budistickih elemenata, osobito jednom pismu bosanskom kralju pise budisticke etike, izradio jednu novu religiju, koja je bila ujedno jedna bujna i na $antaziju "/ragi nas sine, bosanski kneze vrijedni duboko djelujuca $ilozo$ija i kozmogonija. 6tevane; 0namo,da si vjeran sin crkve. 0bog toga ocekujemo tvoje posredovanje u /ualizam je zadrzan, ali princip dobra i zla unistavanju heretika u tvojoj zemlji. pretvoreni su u princip svjetla i tmine kao sto !cekujemo da ces biti na pomoci nasem je to odgovaralo chaldejskim religioznim inkvizitoru 7abiusu, jer otpadnici 2heretici5 predodzbama. !ba principa postoje nuzno od smatraju Bosnu zdravim mjestom. 6akupili su iskona, te oni ne mogu nikako iznijeti pobjedu se iz raznih krajeva svijeta i hoce da tamo jedan nad drugim nego sudjeluju oba u posiju sjeme odvratne zablude. !vi ljudi, covjeku, te je ljudska dusa djelo Boga svjetla, privikli na spletke starog @uci$era 2(blisa5, a ljudsko tijelo, kao i citav materijalni svijet, oboruzani otrovom patvorene prostodusnosti djelo Boga tmine. Vedri optimizam, toliko 2jednostavnosti5, pod krinkom krscanstva karakteristican za mazdaizam, izmijenjen je u nastoje otrovati umove katolika. Njihove se jedno pesimisticko svjetozrenje, jer ljudsko rijeci uvlace poput raka. Prividno su cedni, ali tijelo, kao djelo principa tmine ne moze nikada su potajno i na ubojstvo spremni. o su vuci u biti dobro, nego je covjeku i njegovom visem obliku janjadi. /a ulove i prevare prostodusna pozivu neprijateljski element. stada (susova, prikrivaju svoje zvjerstvo". Postanak covjeka prikazan je u jednoj bujnoj kozmogoniji koja sjeca na gnosticke sisteme i koja je tako velicanstveno $antasticna, da uzbunjuje i um i $antaziju a ujedno bila je jedan dosljedno proradeni $ilozo$ski sistem, tako da je u velikoj mjeri zadovoljavao i racionalni dio covjeka.
Patnje koje su trpjeli bogumili u DV stoljecu postale su tako nesnosljive da su se radi svog spasa obracali urcima za samilost, jer su grubi postupci i pritisci bosanskog kralja i svecenstva bili takvi da im nema primjera. Njih cetrdeset hiljada pobjeglo je u susjedne zemlje. !ni sto nisu pobjegli poslani su u 8im, okovani u lance. edjutim,ove grozne mjere -li ta je kozmogonija preduga pripovijest, malo su usluge ucinile umanjivanju bogumila zato cu Vam to ustediti. u Bosni, jer se prica da je ova hereza jednako bila jaka i u %3#. godini. 6ljedece godine, Vaznije je za nas, da je ta pesimisticna crta kada je sultan ehmed (( podvrgao Bosnu, bila glavna znacajka i vodeca ideja tamosnji su katolici napustili svoj kraj. ljuce manihejstva. Na otkup i spasenje ljudske duse Bobovca, prijestonice kraljeve, predao je Bog svjetla slao je od vremena svoje proroke, urcima njegov namjesnik koji je bio bogumil. paraklete, kojima je zadaca bila, da se ljudska Posto su se i druga mjesta i utvrde povele za
dusa uspjesno odupre uplivu svoga tijela, njim, za jednu sedmicu palo je sultanu u ruke tamnoga zatvora svoje duse, a takav paraklet oko sedamdeset utvrdjenih mjesta. ehmed (( bio je i ani. Prije njega dosli su kao parakleti prikljucio je i Bosnu ostalim osvojenim na svijet Buddha, 0aratustra i (sus. u krajevima. sinkreticku crtu poprimio je kasnije od anihejstva i uhamed, mi cemo dapace !tada se vise nista ne cuje o bogumilima. konstatirati, da je uhamed uopce vrlo mnogo isli se da su po turskom osvajanju u velikom uzeo od anihejstva, pak je valjda bilo to i broju prigrlili islam. Vecina je katolika iselila glavni uzrok neke + ne samo simpatije + nego u susjednu -ustriju i adjarsku, a za preostale upravo nekog nutarnjeg a$initeta i medusobne se misli da su se mnogi od njih poveli za privlacnosti, koja se kasnije dade zamijetiti primjerom predasnjih obracenika. Neki su izmedu manihejskih sekti i (slama. Evropljani pretpostavili da je mnogobrojno obracenje bogumila u islam bilo u pocetku /osljedno tome svome pesimistickom turskog osvajanja s tom namjerom da se naziranju na svijet bio je zivot anihejaca povrate u svoju narocitu sektu, cim im se u vrlo strog. !n je sistematski isao za buducnosti pruzi prilika. ao dokaz za ovu umrtvivanjem i preziranjem ljudskoga tijela i tvrdnju oni navode da su bogumili, zbog gore zivota. -li posto se u to u onoj strogosti koju spomenutog stradanja i pritiska, nasli zgodan je zahtijevalo manihejsko gledanje na svijet, put kako ce namjerno zanijekati svoju staru nije dalo provesti za sve vjernike jednako, vjeru 2katolicanstvo5, te buduci da im se dijelila se je citava sekta na dva staleza, na tzv. kasnije nije pruzila ocekivana prilika u savrsene, per$ecti, a zatim na obicne clanove povratak, to se napokon namjera njihovih tzv. slusaoce, auditores. 6avrseni nisu uopce preda zaboravila. !bicno je ovakva radili niti se brinuli o nicem, sto se tice ovoga pretpostavka samo nagadanje, te se na nju, kao svijeta, nego su postili, molili i zivjeli od nepobitni dokaz, ne moze osloniti. i onoga, sto su im davali i bili duzni davati smatramo jacim razlogom to sto su bogumili obicni vjernici, tzv. slusaoci, auditores. pomijesani s muslimanima bili skloni islamu essler misli, da je ani svoje savrsene zbog mnogih tacaka u njihovom vjerovanju oblikovao prema uzoru budistickih pustinjaka koje su slicne islamskom ucenju. Bogumili su i isposnika. odbacivali obozavanje arije, ustanovu krstenja i sve vrste klera. rst su, kao znamen vjere, mrzili. 6matrali su idolopoklonstvom ani je glavne svoje prakticko+religiozne i eticke ideale koncentrirao u tzv. tria signacula, upucivanje molitvi slikama i kipovima svetaca i relikvijama 2mocima5. Protivno katolickim signaculum manus, oris et sinus. !va signacula vrijedila su za "6avrsene" strogo, a crkvama, koje su nedostojno ukrasene slikama, za slusaoce priblizno, a znacila su signaculum njihovi su hramovi bili skromni i jednostavni. manus, da savrseni ne smije ubiti ni zivotinju ao i muslimani, imali su hrdjavo misljenje o niti covjeka, to je onaj mazdaisticki per$ecta crkvenim zvonima, koja su nazivali "satanske trube". Vjerovali su da nije (sus licno razapet, lentas. !nda signaculum oris da ne smije izreci lazi, ni klevete, i da ne smije jesti mesa nego da je to bio neki iluzorni lik, te su se u niti dijelova zive zivotinje, osim ribe, koja se ovom pogledu djelomicno slagali s uranom 2Njihova je tvrdnja "i smo ubili esiju (saa, ne mnozi prilegom. onacno signaculum sinus, da ne smije vrsiti spolnoga opcenja. (z sina erjemina, Bozjeg poslanika. Niti su ga ubili niti razapeli, nego im se tako pricinilo." + toga se razabire, da je asketska crta kod 6ura (V, -n Nisa, %<45. aniheja bila vrlo jaka i stroga, i da su tzv. per$ecti vodili doista jedan vrlo strog i gotovo svetacki zivot. $akticki je njihov ugled u sekti !sudjivanje alkohola i sklonost asketskom bio vrlo velik, oni su imali i pocasni naslov zivotu i jednostavnosti spadaju u one sklonosti theotokoi ili theo$oroi + bogorodci ili koje su posluzile zblizavanju bogumila s bogonosci. !va podjela je vrlo vazna, jer islamom. ( oni su se pet puta dnevno molili. cemo ju opet naci kod nasih Bogumila gotovo Cesto su puta padali na koljena i izrazavali u nepromijenjenom obliku. blagodarnost Bogu. Prema tome, za njihovo
!vi savrseni imali su i neke bogosluzne sudjelovanje pri molitvi u dzamiji izgleda da $unkcije, docim je u ostalom crkvena nije trebalo velike preinake. hijerarhija u anihejaca bila vrlo jednostavna i sastojala se od dakona, svecenika i biskupa. !vdje sam sakupio neke tacke koje su slicne sa propisima islama, a koje se nalaze u 0a zivota anihejeva bio je naravski on sam sizmatickoj sekti bogumila. edjutim, u poglavica manihejske crkve, iza njegove smrti bogumilskom vjerovanju ima i takvih tacaka jedan od biskupa, koji je morao stolovati u koje sadrze $ormu krscanskih propisa da ih ezopotamiji. Prvi poglavica iza njega zvao pobozni muslimani ne mogu smatrati se je 6is ili 6isini. ani je za zivota imao %# dostojnim za primanje. /ok su zajednicke ucenika oko sebe, sto je valjda bilo oponasanje tacke ovako nabrojene, moze se zakljuciti da %# apostola (susovih. 9ramove anihejci nisu su se uvjerili u potrebu postepenog napustanja imali, nego su svoja bogosluzja i molitve onih vjerovanja koje islam ne trpi. Njihovo obavljali ili u otvorenoj prirodi ili u vjerovanje, slicno dualizmu manihejaca, nije jednostavnim kucama, koje su bile odredene se moglo izmiriti s vjerovanjem muslimana, ali za bogomolje i bile bez ikakva ukrasa i sjaja. je islam uvijek bio tolerantan 2napisano olitve i postovi su bili vrlo razvijeni kod %&%G.;5 prema ovakvim religioznim njih, molili su puta na dan, kod izlaska rasudjivanjima, samo pod tim uvjetom da ova sunca, u podne, kod zapada sunca i # sata iza svoja sizmaticka naziranja ne izjavljuje. toga. (mali su strogo odredene postove, medu tima i jedan cijeli mjesec u godini, kad su urci, da omile svoju vjeru Bosnjacima, po smjeli jesti samo u noci, sto je odgovaralo svom poznatom obicaju nagovarali su ih islamskom ramazanu. o dolazi odatle, sto je nudenjem svih vrsta materijalnih i duhovnih cijeli sistem manihejskih molitava i posta probitaka. 6vima onima koji su prigrlili islam preuzeo u glavnom kasnije uhamed osiguravali su vlasnistvo svega njihovog Pejgamber za svoj (slam, isto tako kano i posjeda, a spahije su bile oslobodjene od manihejski znak zeleni barjak. poreza. oguce je da su mnogi od islamiziranih pripadali plemstvu i bili lenski anihejci nisu vjerovali u uskrsnuce tijela i gospodari, te zbog svoje hereze prema drugosvjetni zivot. - to je zacudno, jer i sa katolicima bili prije liseni tih prava. Napokon, ovim zivotom njihova veza bila je slaba. !ni ukljucivsi se pobjednickoj vjeri, uhvatili su niti su smjeli sticati dobra, niti biti produktivni priliku da povrate svoje vlasnistvo. Bosanski u zemljoradnji ili obrtu, jer sav taj svijet bio je su muslimani sacuvali svoju narodnost, te do djelo tmine i vraga. Citavo njihovo dan+danas nosili prezimena krscanska i svjetozrenje bilo je izvanredno tmurno i citavi govorili nacionalnim jezikom. (stovremeno su ljudski zivot smatrali su strasnom tragedijom, uvijek bili sa revnoscu i odusevljenjem pa su i vjerovali, da cijeli svijet mora svrsiti u privrzeni vjeri. 6taro vitesko drzanje jednoj uzasnoj katastro$i. *er citavi svijet nosi muslimana plemica, predana privrzenost na ramenu -tlas ili 9omo$or, koji ce nakon islamu, pored njihovog upliva i moci uvijek su par stoljeca baciti zemlju sa ramena u bezdan, na njih svracali narocitu paznju. Nekima su od i ona ce se upaliti i sva ce materija, djelo vraga njih povjeravana vazna zvanicna mjesta. %3 godina gorjeti, dok sasvim ne izgori i u /apace, izmedu %<. i %3%%. godine, prah i pepeo se pretvori. zauzimala su devetorica od njih predsjednistvo vlade. ani sam zalosno je svrsio. ako je bio darovit, brzo je razumio, da ce trajne uspjehe 2. F. -rnold Povijest islama, 6arajevo sa svojom religijom postici samo onda, ako %&&., str #G<+#G.5 dode u trajni odnosaj sa drzavom. zato je vazda radio da Perzijske vladare, koji su Li$era$%ra vladali ezopotamijom, pridobije za sebe, ali tim je izazvao strasnu surevnjivost perzijskih En+!i"'6 %. *ohn V. -. 7ine, *r. "he Earl> mazdaistickih svecenika, koji ga silno edieval Balkans" 2he )niversit> o$
zamrzise. ada je poceo raditi oko novoga perzijskoga kralja Bahrama, nahuskase gornji svecenici toga kralja protiv anija, on bi #44. poslije rista ubijen, sa njega koza oderana, slamom ispunjena i njegova mjesina na dverima grada 1unde+6apura objesena. Protiv vjernika anihejaca bi poveden strasan progon i pokolj.
ichigan Press, %&&%5 #. *ohn V. -. 7ine, *r. "he @ate edieval Balkans" 2he )niversit> o$ ichigan Press, %&&%5 G. E. 9. Broadbent "he Pilgrim Church" . 1eorges 6errus "he @and o$ the Cathars" 2Editions @oubatieres, %&&5
(pak se je anijeva religija izvanredno rasirila= bila je za sve o$icijelne religije susjednih drzava vrlo opasna. Prosirila se po <. /idier PouH "Cathare Countr> + he citavoj sjevernoj -$rici uz 6redozemno more Cathare 8eligion" 2Editions -P- P!)D + sve do 6panjolske, te treba spomenuti, da je i -lbi, %&&<5 glasoviti crkveni otac sv. -ugustin, prije nego se je obratio, bio & godina anihejac. !sobito se je anihejstvo daleko prosirilo u -ziju. ) najnovije doba nadeni su spomenici na turskom i kineskom jeziku, koji su ocigledno manihejskoga porijekla i svjedoce da je Croa$ian6 anijeva nauka prodrla duboko u -ziju, cak u inu i pustaru 1obi te ondje se odrzala sve do %. /ominik andic "Bogomilska crkva %G. stoljeca po (susu. ao sinkreticka religija, bosanskih krstjana" 20(8-@, Chicago + 8oma religija nastala stapanjem raznih religioznih + 0urich + oronto, %&4&.5 sistema, ona se je tim lakse rasplinjala u doticne religije iz kojih je nastala. Na istoku #. 0vane Crnja "ulturna povijest 9rvatske" pretopila se je u budizam, a na zapadu u 2!tokar ersovani, %&4.5 krscanstvo, i to na zapadu mnogo brze, iza . vijeka nase ere nestaje manihejstvu traga u G. *aroslav 6idak "6tudije o Crkvi bosanskoj maloj -ziji, -$rici i Europi. i bogumilstvu" 26veucilisna naklada @iber, %&4<5 !vo manihejstvo, kako smo ga ovdje kratko ocrtali, postalo je izvanredno vazno za . 7ranjo 6anjek "rscanstvo na hrvatskom razvitak bogumilstva. ) suvremenoj znanosti prostoru" 2rscanska sadasnjost, 0agreb %&&%5 zove se dapace bogumilstvo u raznim svojim oblicima na Balkanu i srodne mu sekte u <. 1u> i *ean estas "(nkvizicija" 2rscanska sjevernoj (taliji i juznoj 7rancuskoj sadasnjost, 0agreb % novomanihejske sekte. 3. 1rupa autora "(lustrirana povijest 9rvata" -li ne samo za bogumilstvo, nego je 26tvarnost, 0agreb, %&4%5 manihejstvo postalo uopce izvanredno vazno za razvitak sviju krscansko+heretickih sekti na 4. 1rupa autora "Enciklopedija cijelom svijetu. alo cemo naci heretickih @eksikogra$skog 0avoda" sekti unutar krscanstva izmedu #.+%. vijeka koje nisu vise ili manje pod uplivom . (vo Pilar "B!1!(@6V! kao manihejstva, nisu vise ili manje preuzele od religiozno+povijesni te kao socijalni i politicki njegove nauke i dogmatike. problem" 2njizara *. 6tudnicka K Co., 6arajevo, dva predavanja sto ih je %'.(( i !bzirom na to interesantno je ustanoviti da %'.(((. %. godine odrzao u 6ocioloskom manihejstvo nije nikada neposredno utjecalo drustvu u 0agrebu5 na razvitak bogumilstva, jer se nikada nije rasirilo po Balkanu, posto je vec bilo potpuno &. -ugust 7ranzen "Pregled povijesti crkve"
zamrlo u Bizantskoj drzavi, kad se je na granici izmedu bizantskoga i bugarskoga carstva pocelo stvarati bogumilstvo.
2rscanska sadasnjost, 0agreb %&&G5
%'. Nada iletic "6tecci + )metnost na tlu *ugoslavije" 20ajednicko izdanje (zdavacki Paradoksalno je dakle da je bogumilstvo zavod *ugoslavija L Beograd, 6pektar L 0agreb, primilo manihejski utjecaj preko dvaju sekti, Prva knjizevna komuna L ostar, %v %%. Paulikijana i assalijana ili Euhita, kod kojih *osip 9amm "6taroslavenska citanka" je manihejski utjecaj dosta slabo vidljiv, i da 26kolska knjiga, 0agreb, %&4%.5 onda jasno razabiremo, kako su ciste manihejske znacajke kod bogumilstva automatski pojacale, na taj nacin, da je suvremena znanost bogumilstvo morala oznaciti novomanihejskom sektom. !vim problemom religiozne povijesti morati cemo De%$"c'6 se posebno pozabaviti jer ima za nas 6lavene posebno znamenovanje. %. atja Papasov "Christen oder etzer + die Bogomilen"2!19- VE8@-1 6tuttgart, %&G5 ! postanku tih Pavlikijana vrlo malo znamo. #. ichele -ue "/ie atharer" 26, %&&<5 6igurno je samo toliko da potjecu iz -rmenije. -rmenska je $orma imena Paulikean, ali ne 7renc'6 znamo od kojeg Pavla povlace svoje ime, da li od sv. Pavla -postola, sv. Pavla 6amosatskoga %. aurice 1ri$$e "@es Cathares + ili od brace Pavla i (vana, sinova alinika Chronologie de %'## a %G#%" anihejca. Najvjerojatnije je da povlace svoje ime od sv. Pavla -postola, jer su odbacivali (zvor @*BcomLcamo.ch svetog Petra -postola, poglavito jer od njega potjece crkvena hijerarhija, koju su odlucno pobijali i osobito stovali sv. pavla i njegove spise kao demokratske i krscanske. -rapski pisac asudi spominje Pavlikijane i tvrdi da oni stoje u sredini izmedu krscanstva i mazdaizma. Neki suvremeni pisci, a medu njima pro$. (vanov karakteriziraju Pavlikijane kao prijelaz od manihejstva na krscanstvo. No oni sami poricali su svaku vezu s manihejstvom. /oista su zivjeli vise kao obicni krscani, jeli meso, pili vino, zenili se i bili vrlo ratoborni te su sudjelovali u svima bugarskim ustancima protiv bizantske vlasti. Njihov dualizam bio je znatno ublazen. Vjerovali su u jednoga Boga, gospodara nebeskoga carstva i drugoga boga, gospodara zemaljskoga svijeta, te time i ljudskoga tijela. Vjerovali su u sveto rojstvo, ali sa dodatkom da su 6in i /uh 6veti samo emanacije Boga !ca. 8odjenje (susovo od djeve arije bilo je
