cestovn0 vozils
ji: a::
iIK
lu'loblffi
Sadriaj l. Uvodu odriavanjeautomobila.............
..........9
1. Uvodnenapomene..
..........9
2. Organizacijasluibe odriavanja automobila
........10
........11 3. Metodeodriavanja automobila premaizvorufinancijskihsredstava.................................................... 3.1. OdrZavanje premavremenunastanka ....................13 3.2.OdrZavanje kvara.............. prematehnolo5koj ........16 3.3.OdrZavanje namjeni......... 4. Rastavljanjeautomobi1a.................. .-..--..............21 4.1.Op(enitoo rastavljanju ........................21 4.2.Rastavljanje tvrstih nerastavljivih .............23 spojeva 4.3.Rastavljanje ivrstih rastavljivih ..................24 spojeva pokretnihspojeva.......... 4.4.Rastavljanje .........................27 4.5.Rastavljanje elastitnihspojeva......... ..........................28 dijelovakoji su spojeniprijelaznimdosjedom...............................28 4.6.Rastavljanje .......30 s. eiSdenjei odmaidvanje dijelova 5.1.ei5(enjedijelova dije1ova....................... 5.2.OdmaS(ivanje Pregled i kontrola dijelova 6. 7. Ugradnjadijelova......
ll Automobil............... 1. Razvoji proizvodnjaautomobila u svijetu 2.Vrste i ra5ilambaautomobila
............30 ............................31 ......34
.......-.............37 ...........37 .............38
lll Okviri nadgratleautomobila...............
........40
1. Osnovnipojmovi o popravljanjunadgratla 2. fspravljanje(izvlaienje)nosaia nadgratla...
......,..41
3. Ravnanjelimova nadgratla.... 4. Zamjenadijelova nadgraila
.............44 ...............46
4.1.Opia pravilazamjenedijelovanadgraila ...............46 4.2.Postupcispajanjapri popravljanjunadgradaautomobila ........47 4.3.Tehnoloikipostupakzamjenedijelanadgracla.................... .........49 ......53 5. Popravljanjeplastiinih dijelova automobila 5.1.Osnovnipojmovio plastitnimmasama........ ..........53 \L plastiinihmasazavarivanjem 5.2.Popravljanje plastiinihdijelovadvokomponentnim 5.3.Popravljanje masama.........................55
plastiinihmasalaminiranjem 5.4.Popravljanje pomoiu smola plastitnih i ilistaklenih vlakana ................................57 6. Kitanje,bruienje ibojenje nadgracla ....................57 7. Odriavanje nadgraila .........................58
lV Motor automobila
59
1. Optenito o motoru
2. Bloki cilindrimotora.......
2.3.Kontrolablokamotora 2.4.Popravljanje blokamotora..........
61 ........63
3. Glavamotora 3.1.Opienitoo glavimotora glavemotora 3.2.Tro5enje 3.3.Kontrolaglavemotora
......................71
,.72 ..............72
4.1.Namjena klipa
6. Klipni prsteni 7. Klipnjaia 7.1.Namjenai konstrukcije klipnjaia................... 7.2.Troienje ikontrolaklipnjaie....... 8. Koljenastovratilo 8.1.Namjenai oblicikoljenastih vrati|a............ 8.2.Troienje,kontrolai popravljanjekoljenastog vratila 8.3.LeZajikoljenastog vrati1a.............
........89 ...............91 ........92 aL
9. 2amainjak...................... 10. Razvodnimehanizam 10.1.Osnovnid'rjelovi razvodnih mehanizama........... 10.2.Namje5tanje zrainostiu razvodnim mehanizmima........................................ 10.3.Zamjenazupiastogremenarazvodnog mehanizma 102 11.Zamjenamotora 105
V.Sustavizanapajanjemotoragorivom... 1. Dijelovi sustava.......
....107 ..,...107
2. Konstrukcija,naielo rada,kvarovi i odriavanje dijelova sustava............108 goriva......... 2.1.Spremnik 2.2.Odzrainiks filtrom od aktivnogugljena 2.3.Ureelaj za mjerenjekoliiinegoriva............ 2.5.Filtar9oriva............
..........................108 108 ............. 109 110 .......1 10
Vl. Sustaviza mijeianjegorivai zrakau Ottovimmotorima...........111 1. Rasplinjaf 2. Sustavizaubrizgavanjegoriva
11 .......................1 ........113
goriva........ 113 2.1.Mehanitko-hidrauliini sustavi za ubrizgavanje 2.1.1. Vrstei naiin radamehaniiko-hidrauliinih sustava goriva..... za ubrizgavanje ......113 namje5tanja 115 2.1.2.Kvarovi, i ispitivanje komponenata.............. ispravnosti goriva sustaviza ubrizgavanje ........121 2.2.Efektroniiki 121 2.2.1.Vrste, dijelovii namjeitanje osnovnihvelitina i naielaispitivanja..... 2.2.2.Kvarovi ........................123
Vll. Sustavizapaljenjesmjeseu Ottovimmotorima 1. Namjenai vrste sustavaza paljenje smjese 2. Kontaktno platinskopaljenje (SZ)............. 2.1.Dijelovii natinrada................ za paljenjei osnovnanamjeStanja. 2.2.Pregled sustava 2.3.Tro5enje, kvarovii zamjenadotrajalih dijelova
paljenje(TSZ) 3. Kontaktnotranzistorsko paljenje(TZ) 4. Beskontaktno tranzistorsko
,.....126 126 .........127 .............127 128 ................. 134 ........................... 134 .......................
135 (EZ).135 5. Elektroniiko paljenjes mehaniikim razvotlenjemvisokog napona pa|jenja....................... ........................ 136 elektronitkog 5.1. Specifitnosti vratila.......137 5.2.Osjetnici brzinevrtnjei osjetnicipoloZaja zakretakoljenastog jedinica.... ........................138 5.3.Upravljatka 6. Potpunoelektroniiko paljenje (VZ iliVEZ) .........139
Vlll. Pitanjaza ponavljanje Literatura........
...........141 147
l. Uvodu odriavanjeautomobila 1. Uvodnenapomene Automobil je rijet grtko-latinskogpodrijetla:autos(grt.)znati sam,a mobilis(lat.)znati pokretan.Najbliii prijevodna hrvatskijezikjest samohod,ali je rijei automobilopieprihvaiena.Automobilisu po svojojnamjeniprijevoznasredstva, zajednos trainim vozilima, zrakoplovima, brodovima,motociklimai sl.,a u uZemskupinipripadajucestovnim vozilima. Cestovnavozila na motornipogonnamijenjenasu prometovanjucestama. To su osobni automobili, teretnavozilaili kamioni,kombinirana vozilaili kombijii motocikliili motorkotati. Cesta je posebno pripremljenastazaza prometovanjevozila.Cestu odretfujevrsta podloge,Sirina,prometniznakovii broj prometnihtrakova.Premavainosti cestemogu biti drZavnoga,regionalnogai lokalnogakaraktera,a premabroju trakovarazlikujuse autocestes ietiri trakai viie trakova,brzecestes tri trakai dvosmjernecestes dvatraka. Cestovnipromet iine svadogailanjana cestiu kojimasudjelujucestovnavozila,druga za prometregistrirana vozila,vozilana ljudskipogoni pjeiaci. Registracijavozilajest potvrdao sposobnostivozilaza sudjelovanjeu prometu.Da bi vozilomoglobiti registrirano za promet,morabititehnitkiispravno i osigurano. Osiguranjevozila sluii za nadoknaduStetekojanastanena vozilu,a premaraziniosiguranjarazlikujese: - obveznoosiguranje - dopunskoosiguranje i - kaskoosiguranjevozila. pokrivajuse troikovi nastalizbog Stetena vozilu kojaje nastala Obveznim osiguranjem krivnjomdrugihosobau prometnojnezgodi. pokrivajusetroikovi nastalizbog Stetena vozilui troikovi nastali Dopunskim osiguranjem zbogozljedavozaiai putnikana naiin dogovorenizmeduosiguratelja iosiguranika. pokrivajusesvitroikovi na vozilunastalioSteienjemvozilazbog razliKoskoosiguranjem titih nezgodakojesu definiranepolicomkaskoosiguranjamotornogvozila.
jesttakvostanjeda on na sigurannaiin moZeobavljati Tehniikaispravnostautomobila je funkcijuza koju namijenjen. Tehniikaispravnost automobilaodretlujese pregledom svihdijelovai uretlajakojisubitnizanjegovoprometovanje. U dijelovei uredajepripadaju: pneumatici, koini sustaVsustavza upravljanje, sustavza osvjetljivanje i signalizaciju, sustavza protiitavanjeispu5nihplinovai drugisustavikarakteristitni za pojedinevrste vozila. Tehniikaispravnost osigurava sepravilnimodrZavanjem automobila. Odriavanjeautomobilaobuhvatasveaktivnosti kojimaseautomobilodrZava u voznom i tehniikiispravnom stanju. jesttakvostanjeautomobila Voznostanjeautomobila da seon pokretanvlastitimmotorom moZepremjestiti na odredeneudaljenosti. Voznostanjene podrazumijeva tehniiku ispravnost automobila.
s:}a€F".H#EF*{€s-"i.*;:ss:t#rg"e€,p$5* 2. {.*}rs.+urr'tgx;xr-:$i+ -+*+s::i'-:c* SluZba odrZavanja automobilanuinaje u tvrtkamakojese baveprijevozom ljudii robe, ali i u nekimdrugimtvrtkamakojezbogopsegaprijevoza ljudii/ili robeimajukrititanbroj prijevoznih sredstava. Kritiianbroj prijevoznih sredstava u pogleduorganiziranja sluZbe odrZavanja odrecfuju tro5kovi organizacije sluZbe odrZavanja i ukupnitroikovi automobila odrZavanja automobila.Ako ukupni troikovi organizacije prelaze sluibe odrZavanja troikoveodriavanja,po praviluse ne organizira sluibaodrZavanja, ve( se odrZavanje automobilapovjerava vanjskimsuradnicima. OdrZavanje automobilagradanauglavnom se obavljau veiim ili manjimradionicama, koje se najieite nazivajuautoservisima. Autoservisi su specijalizirane radioniceza odriavanjeautomobila,koje mogu imati od jednogado nekolikodesetaka zaposlenika. Ovisnoo brojuzaposlenika, servisisu razliiito i organizirani. Nekiservisibaveseodriavanjem automobilasamopojedinihproizvoilaia, a veiina se servisabavi odriavanjemsvih vrstaautomobila.Odriavanjemkamionai motorkotatabaveseposebneradionice. odrZavanjem Vetiservisza odriavanje automobilamoZebiti organiziran na sljedeiinatin.
i t o;
F
..:+F;, '!..1
t"t
11
3. Metodeodriavanjaautomobila Svivlasnici vozilaiele da vozilo5toduljeispravno funkcionira uz minimalne troSkove odrKakotro5koviodrZavanja Zavanja. idu ukoraks uiestalo5tuodrZavanja, nerijetkonedostatak odriavanjauzrokujeveie troikovezastoja,odnosnotroikovezbogiskljuienostivozila iz voznogparka.Zbog toga pri planiranjuodrZavanja voznogparkaosim troikova odrZavanjatreba predvidjetii mogute troikovezastojai odreditiekonomitnostodrZavanja prikazuje za svakopojedinovozilo.Dijagramna slici1.3.1. ovisnosttro5kovaodrZavanja i troikovazastojao uiestalostiodriavanja.
5gm god
UT- ukupni troikovi T0- troikovi odriavanja TZ- troSkovi zastoja
UdestalostodrZavanja
SlikaI.S.'1.Ovisnost troikova odriavania i troSkova zastoia ouiestalo$i odriavanla
naslici1.1.3. lz dijagrama vidiseda sutroikoviodriavanjamaliakoje uiestalost odriavanjamala,alizatoveti tro5kovinastajuzbogiskljuienostivozila izvoznogparka. Ekonomiinosti kvalitetaodrZavanja oviseo izborumetodaodrZavanja, kojesetemeljena pet natela: 1.na nafeluiekaj ividi (podrazumijeva sepopravljanje sredstava radanakonnastanka kvara), 2. na naielu oportunistiikog odriavanja (nakonpotetnih kvarovauvodeseperiodiini pregledipojedinihdUelova), 3. na naielu preventivnogodriavanja (poiiva na izrecibolje sprijetitinego lijeiiti, a redovitimpregledimai popravcimapremakalendarusprjeiavajuse kvarovi), 4. na naielu pretkazanogodriavanja (pretkazuje seili predviela vrijemenastankakvara i reagiramaloprijekritiinogtrenutka), 5. na naieluodriavanja premastanju (nalaZe stalnopraienjestanjastrojai reagiranje premapotrebi).
Na temeljutih naielanastalesu razliiitemetodeodrZavanja u razliiitimgranamainducestovnihvozila.Tese metodemogu podijelitipremaviie strijei u podrutju odrZavanja kriterija, od kojihsemoguizdvojititri: premaizvorufinancijskihsredstava - odrZavanje premavremenunastanka - odrZavanje kvara - odriavanjeprematehnoloSkoj namjeni.
3.1.Odriavanjepremaizvorufinancijskihsredstava premaizvorufinancijskihsredstava Odr2avanje moZebiti teku(ei investicijsko. poduzeta. seiz tekuiihili obrtnihsredstava TekuiimodrZaTekudeodriavanjefinancira popravci iznenadnih vanjemfinanciraju se kvarovau sklopukorektivnog odrZavanja. koje se unaprijedplanira, lnvesticijskoodriavanje ubrajase u preventivnoodrZavanje, pa sezato odriavanjeplanirajui troikovi.Prematome,investicijsko financira odrZavanje (osnovnih) poduzeia. sredstava seiz investicijskih
S.2,Odriavanjepremavremenunastankakvara kvararazlikuju vozila: Premavremenunastanka setri bitnaoblikaodrZavanja - korektivnoodrZavanje planskoodrZavanje - preventivno i - preventivnoodriavanjepremastanju. Korektivno odriavanje jest odrZavanjekoje se provodipremanaielu kvar-popravak. pa setim odrZavanjem Najieiieje hitnogkaraktera vozilouglavnomdovodiu voznostanje.Vrlosetestovozilopopravljaizvanmatiinogservisaili na cesti,a detaljnijipopravci obavljajusekadsevozilodovezeu matiiniservis. kojim se sprjetavanastaPreventivnoplansko odriavanje jest takavoblik odrZavanja seplanirajupopravcivozila,a samproizvodaipropisuje vremenske nakkvara.Unaprijed pojedinihpregledaiza zamjenupokilometara za obavljanje termineili broj prijeclenih perioditnihpregledai popravaka kojimase troinihdijelova.U tablici1.1.danje raspored kvara. sprjetavanastanak
!u:i=:iii:t'i;:,S
{..tr}.,.n,
periodiinih pregleda Primjer uobiiajenog rasporeda i popravaka
I at s li { *
l - pr egl ed, R - z am j ena
(kmili mjeseci Servisni interval - stonastupiprije) mieseci 12 24 36 48 60 84 96 t08 120 132 144 l)o r68 r 8 0 192 204 zl o 228 240 k mx1 0 0 00 1 5 030 045 060 075 190 1 0 5 120 1 3 s150 t65 180 r95 2r0 22s 240 255 270 285 300
RADOVI
RADOVIU PROSTORU MOTORA
1.provjerastanjai zategnutosti klinr
I
I
r c m pnie
2. proviera kablova svieiica
I
3.oroviera ciievizausiszraka 4. zamienazupiastoq remena
5.provjeraradaventilacijekorita motora(kartera) 6. zamjena standardne svjeiica
Dlatinaste 7- orovieraciievihladniaka
8. provjerarazinerashladne tekuaine rashladne 9.zamiena tekuaine 10.provjerafiltra normalna zraKa intenzivna I l. zamjena filtra normatna r rnoraha zraKa intenzivna
I
R:svakih90000km I
R:svakih45 000km R:svakih90000km I I R
I I
R
R
R I
I
I
R
R:svakih 6 mieseci ili svakih7 500km R
R
R
R
R
R
R:festo
rrnotahe
razinekotnetekuaine | 2.proviera 13.zamiena koinetekutine 14.provjera razineelektrolita akumulatora 15.provjerabrizgauki(zaslutaj loseqradamotora)
I I
I
I
I
16.zamienafiltra qoriva
I
R
RADOVIISPODVOZILA
17.provjeraoiteienja i zrainosti naoviesu 18.provjera zglobovai njihovih qumenih ititnika
19.provjera manseta poluvratila
I
normatna
I
I
ilnorana
intenzivna
l: svakih7 500km
ilndraba
20.provieradiielovazupcasteletve
21.provjera razineuljau mjenjafui diferenciialu 22.zamjena ulja normatna u mjenjaau uooraba
I R
intenzivna uooraba
R
R
R
R
R
R
23.provjera spojeva naispuSnim RADOVI UNUTARVOZILA 24. provjera praznog hoda papuiica koinice i sooike 25. provierahoda ruine kodnice
I
26.Droviera SRSsustava
l:nakonl0oodina
27.zamienafilfia zrakaza pelud
R
I
I
I R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
RADOVIIZVANVOZILA
pneumatika 28.oroviera istroienosti 29. provjera cjevovoda koinog sustava
fi i....1....]..1
I I
I
,:,jtui
uvr iu
30.provjera diskploiicai diskova
normatna
lr L'u:_( jvdr tJU duLL|
.r )urL
I
intenzivna
R:svakih6 mjeseciili svakih7 500km
31.provjera normatna koine papuiei rrnnrah: bubnjeva intenzivna
I I
I
I
lnnr aha
32. proviera vodova qoriva
I
RADOVI NAUGRIJANOM MOTORU 33.zamjena mo- normatna R R tornogulja intenzivna K: SVaKtn/ 34.zamjenafiltra ulja
R
K
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
fi
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
K
R
R
5UU km
normalna
R
intenzivna
R:svakih7 500km
R
35.proviera ispu;nihplinova 36.provjeracUevisekundarnog kruqazraka 37.provjerasustavarecirkulacUe plinova(EGR)
h
I
I I
I
38. Drovi€razrainosti ventila
OSTALO 39.provi€rakaroseriie 40.Drobnavoznia
R
I l: svakeqodine
Napomena. IntenzivnauporabapodrazumUeva: -
voZnjaprainjavimpodrutjima voZnjuizrazitoloiim prometnicama
voZnjuizrazitohladnimpodrutjem voZnjukratkimrelacUama tijekomzime,kad se motor ne uspijezagruatina radnu temperaturu - voZnjus testimnaglimubrzanjima i koienjima - vutu prikolice - uporabuvozilakaotaksijaili rent-acarvozila je zraka32 'C - kadje viie od 5070voZnjeu gustomgradskom prometua temperatura ilivi5a je zraka30 - kadje viSeod 50olo voinje brzinomod 120km/h ili vi5om,a temperatura iliviSa 'C Preventivno odriavanje prema stanju oblik je preventivnog pri kojemuse neprekidno odrZavanja kontroliratlak ulja, temperaturamotora, sklop za punjenjeakumulatora, koliiina ulja u koinom sustavu, stanjekoinih ploticai sl.,a intervenira se jedan poprimi iim od tih iimbenika alarmantnu vrijednost.Kritiino stanje motora signaliziraju ploiivozila(sl.1.3.2.). signalne Zarulje naupravljaikoj > EFE{E
.:..:.i..::.i:.i:..ii.:=
:
(Mitsubishi ploiavozila Upravljaika Carisma)
i rsj
premastanjune iskljuiujepotrebupreventivnoga planskogodrZavanja, OdrZavanje nego ga samodopunjuje.
3.3.Odriavanjeprematehnoloikoj namjeni Radovinavozilimakojipripadajuu odriavanjeprematehnoloikojnamjenijesu: - popravciiznenadnihkvarova - preventivnipregledi - tehniikipregledi - periodiinitehniikipregledi - malipopravci - srednjipopravcii - velikipopravci. premarasporedu perioditnih iznenadnih kvarova, sviseradoviobavljaju Osimpopravaka pregledai popravaka prema periodiinih pregleda. te rasporedu tehniikihi tehnitkih prePopravakiznenadnihkvarovaobavljaseu sklopukorektivnoga tekutegodrZavanja ma naiefu kvar- popravak, a ciljje vra(anjevozilau voznoili u tehniiki ispravnostanje. PreventivnipregledsluZizautvrdivanjestanjapojedinihdijelovavozila,a obavljasepreperiodiinihpregleda. ma rasporedu Pritomese pregleduvizualnoili mjerenjempojedipoputtlakaili temperature, ili mjerenjemgeometrijskih nih parametara, veliiinaotkriva stanjedijelovai/ili sklopovavozila.Natemeljutog pregledamogu se predvidjetikvarovi, pregledapodeodnosnomoguse uklonitiprijenego5tonastanu. Tijekompreventivnog Savajusezratnostina spojcii kotnicama,kontrolirajusesigurnosnenaprave,nekisedijekontrolira lovivozilaiiste i podmazuju, seidolijevailizamjenjuje ulje. Pripreventivnompregleduuklanjajuse i manji kvarovi,a svi obavljenipopravciupisuju (sl.1.3.3.). ili u zapisniku servisnoj knjiZicivozila se u popispopravaka Perioditnipregled vozilapotvrilujese potpisomserviserai peiatom servisau popisuperiodiinihpregleda (sl.1.3.4.), a ieS(esenazivaredovitiservisvozila.
Nadnevak 25.11.2004.
Slika
Zamijenjenidijelovi zamjenaprednjeg desnogsvjetla zamjenaprednjeg branika
Bilje5ka razbijen jako oSteien
,E.3"S, popravaka Popis kojinepripadaju uredovito odriavanje
Peiati potpis
servrser
6 mjeseci ili 7 500 km Nadnevak_
12 mjeseci ili 15 000 km Nadnevak_
km
Potpisi peiat servisera
-km
24 mjeseci ili 30 OOO km Nadnevak_ -km
Potpisi pefat servisera
Potpisi peiat servisera
36 mjeseci ili 45 000 km Nadnevak_ -km
Potpisi pefat servisera
(popis periodiinih pregleda Slika 'l.3.4. lzvadak izpopisa redovitih servisa) pregled,premaprimjeruiz tablice1.'l.,za30 000km ukljuiuje: Preventivni 1.provjerustanjaizategnutosti klinastogremenja, 2. provjerukablovasvje(ica, 3. provjerucijeviza usiszraka, 4. provjeruradaventilacijekoritamotora(kartera), 5. provjeruc'rjevihladnjaka, 6. provjerurazinerashladne teku(ine, 7. provjerufiltrazraka, 8. provjerurazinekoine teku(ine, 9.zamjenukoine teku(ine, 10.provjerurazineelektrolita akumulatora, 11.provjeruoite(enjai zratnostina ovjesu, 12.provjeruzglobovai njihovihgumenihStitnika, poluvratila, 13.provjeruman3eta 14.provjerurazineuljau mjenjaiuidiferencijalu, 15.provjeruspojevana ispuSnim cijevima, 16.provjerupraznoghodapapuiicakotnicei spojke, 17. provjeruhodaruine koinice, 18.zamjenufiltrazrakaza pelud, 19. provjeruistroienostipneumatika, 20.provjerucjevovodakotnog sustava, 21.provjerudiskplodicai diskova, 22.provjerukoine papuie i bubnjeva, 23.provjeruvodovagoriva,
24.zamjenumotornogulja, 25.zamjenufiltra ulja, 26.provjeruispuinihplinova, krugazraka, 27.provjerucijevisekundarnog plinova(EGR), 28.provjerusustavarecirkulacije 29.provjeruzrainostiventila, 30.probnuvoZnju. Za obavljenipregledi za popravkeserviserizdajeraiun saspecifikacijom obavljenihposlova(sl.1.3.5.). Autoservis CENTAR Splitska 12,51000Rijeka, tel./farc 051123-456 Poreznibr$:1234567890, 2iro-ratun987654321-123 kodAAAbanke upisanje u obrtniregistarRepublike Autoservis CENTAR Hrvatske, Primorsko-goranske Zupanije, lspostaveRijekaRje5enjem: klasa:UPA-123-456-789, Uredaza gospodarstvo, ur.broj:9876-543201,Rijeka, 26. 1. 2005. N a dnevak :25.8.2005. Nadnevak dospije(a : 25.8. 2005. Nadnevak otpremanja: 25.8. 2005.
Korisnik usluge: lvo lvit Putmora7 5 1512Njiv ic e
Raiun br.xrmo
NarudZbenica: Broj5tete: Servis:redovitiservis
Robei usluge Rb.
Nazivartikla- usluge
1
pLUS10W40 uljeSHEL HELIX
2
kontrolapremaservisnojknjiZici
Jm
Koliiina Cijena 3.5
PDV Ukupno
45
9.9
192.15
150
33
183.00
Ukupno:
375.1 5
Natin platanja:gotovina Potpisi pefat servisera
Slika *
-S"S.
Primjer raiuna autoservisa
pregledomkonTehniiki pregledvozilasluZizautvrifivanjeispravnostivozila.Tehniikim i dijeloviautomobila: trolirajuseovi urecfaji 1.ureilajza upravljanje, 2. uretlajza koienje, i svjetlosnusignalizaciju, 3. uredajizaosvjetljivanje 4. uretfajikojiomogutujunormalnuvidljivost(vjetrobran, brisatii retrovizori), 5. nadgrade, okviri kabina, 6. elementiovjesai kotaii, 7. motor (oslonci,nauljenost,usisnii ispuinisustavsustavza paljenjei sustavza napajanjegorivom), 8. bukavozila, 9. elektriiniurecfajii elektriineinstalacije, 'l0. prijenosnimehanizam(spojka,mjenjai,diferencijal, poluvratila), 11. kontrolni i signalniureilaji (brzinomjer,putomjer,kontrolneiarulje za svjetlo, pokazivatesmjerai drugekontrolneZarulje,sirenaitd.), plinovimotora(EKO 12.ispuSni test), 13.katalizator, 14.ureelajza spajanjevuinog vozila(akopostoji), 15.drugidijeloviautomobila bitniza sigurnostu prometu(brave,branici,blatobrani, unutra5njost kabine,ventilacijaitd.), 16.opremavozila(sigurnosni trokut,kutijaprvepomoti, rezervnikotat itd.). Periodiini tehniiki pregled, poput redovitogatehniikog pregleda,sluii za utvrilivanje ispravnosti vozilazaprometovanje. Perioditnomtehniikom pregledupodlijeZu: -
vozilakojasedaju u najam(rent-acar) vozilaautoikola
vozilataksisluibe autobusi teretnai prikljutnavozilazaprijevozopasnihtvari - teretnai prikljuinavozilakojimanajve(adopuitenamasaprelazi7 500kg.
Uiestalostperiodiinihtehniikih pregledaovisio starostivozilai obavljasesvakatri mjeseca,svakihSestili svakihdvanaestmjeseci. Mali popravak izvodise u sklopupreventivnogodrZavanja, i to premagodiSnjemplanu odrZavanja, odnosnopremarasporeduperioditnihpregledai popravaka. Malimpopravpojedinih cimauklanjajusekvarovi sklopovakojisu izloZenijaiemtroienju,na primjer:
1.zamjenatanjuraspojke, 2.zamjenakotnihpaputai ploiica, 3.zamjena filtraulja, 4. zamjenafiltrazraka, 5.zamjenakoinetekuiineitd. Tijekomobavljanjamalogpopravkaobavljajusei poslovipreventivnogpregledasadrZani u servisnoj knjiZici. Srednjipopravak,poput malogpopravka,ubrajase u preventivnoodrZavanje. Srednjim popravcimauklanjajusekvarovipojedinihsklopovakoji semanjetroie, na primjer: 1. zamjenazupianikamjenjaia, 2. bruienjekoljenastog vratila, 3. zamjenaleZajakoljenastog vratila, 4. bruienjeglavemotora, 5. zamjenabrtveglavemotora, 6. zamjenaklipnihprstena, 7. zamjenasponai vilicana ovjesu, 8. zamjenaoprugai amortizera itd. Srednjipopravakobuhvaiai sveposlovepreventivnogpregledai malog popravka,ovisnoo istroSenosti dijelovai o datumuzamjenetekuiina,filtrai drugihpotroinihdijelova automobila. Veliki popravakjoi se nazivageneralnimpopravkomili generalkom. Velikipopravak moZese obavljatina cijelomautomobiluili samona pojedinimdijelovima. Velikipopravakcijelogautomobilaobavljasesamona rijetkimautomobilimaioldtimerimd, a na svakidainjimse automobilima najieite obavljavelikipopravakmotoraautomobila. Jedan velikipopravak motoraobuhvata: 1.rastavljanje motorana sastavne dijelove, 2. pranjei tiiienje dijelova, 3. utvrdivanjeistroienostisvihdijelova, 4. popravljanje dijelovaakosemogu kvalitetnopopraviti, 5. naruiivanje zamjenskih dijelova, 6. sastavljanje motora, 7. ispitivanjemotora, 8. ugradnjumotora. glavamotora,blok motora,koljenasto Dijelovikojise mogu popravitijesu: vratiloi slitni dijelovi.Navedenise dijelovipopravljajubruienjem,a leZajikoljenastogvratila,klipovis
klipnimprstenima, svebrtvei neki drugi dijelovi naruiuju se novi, Vrlo je vaino naruiiti kvalitetne dijelove jer su veliki popravci izuzetno opseZnii ne bi bilo dobro da se motor ubrzopokvari zbog nekvalitetnihzamjenskih dijelova.U pravilu najkvalitetniji su orginalni zamjenskidjelovi. Proizvodatizamjenskihdijelova na svojeproizvodestavljajuznak po kojemu se mogu prepoznati originalni dijelovi(sl.1.3.6.). 5!t$q*
lnakovinekihproizvodaia zamjenskih dijelova
Nakonvelikogpopravkamotor automobilamoZese smatratipotpuno novim,ali je isplativost velikogpopravka uvijekupitnas obziromnanjegovucijenui cijenuautomobila. Stogaprijevelikogpopravkauvijektrebanapravitikalkulaciju troikovanatemeljukojese odluiujeo daljnjimmjerama.
4. Restcv$gamje a*st*m*b**m 4.1 . *p**m $€*# trffi $taxec$$*r=$w Rastavljanje dijelovaobavljase radizamjenedotrajalihdijelovaili popravkadijelovakoji lzvodise kadautomobilne moZeobavljatisvojufunkciju,kadje se ne moguzamijeniti. opasanza okolinu,kadse preventivnim pregledomutvrdimogu(nostnastanka kvaraili kadautomobilne udovoljava tehnitkimpropisima. Veiinomse rastavljaju koinice,motot ovjesi prijenosnimehanizam, i drugi a nadgracle sklopovirjedese rastavljaju. Rastaviti se moZecijelisklopili samopojedinidijelovi,5to poloZajsvihdijelovau sklopu, ovisio nastalomkvaruili o vrstipopravka. Trebapoznavati a premapotrebitrebadobro prouiiti tehniiku dokumentaciju i upute o proizvodata. je pripremiti potreban Takocfer treba sav alat i provjeriti li ispravan.Za rastavljanje pojedinihsklopovatreba se sluZitiposebnimalatimai napravama. Prijebilo kakvog rastavljanja trebapripremitiradnomjestoda se popravljanje moie obavitineometanoi premapravilima struke.
i zt':
Prirastavljanju nekogsklopatreba: - rabitisamoodgovarajuiii ispravan alat - sveskinutedijeloveotistitii sortirati - napravitipopisoSteienihdjelova - zaposlovenaelektriiniminstalacijama zvatiautoelektritara. SklopnicrteZinalazese u pisanimservisniminformacijama ili u ratunalnimtehniikim pojedina za vozila,npr. BMW - TlS, FORD- TIS itd., ili u skupnim informacijama kao 5toje Autodata,Opencar i sl. Osimeksplozijskih tehnitkiminformacijama, crteZa pojedinihsklopovai redoslijeda rastavljanja, podatci u servisnim informacijama dani su vaZnihiimbenikarada motora(tlak,temperatura, o vrijednostima zrainost,elektriini otpor i sl.),dimenzijenadgra(la i drugeveliiine.Naslici1.4.1. vidi sedio straZnjeg ovjesa automobilas naznaienimmomentimapritezanja, a na slici 1.4.2.vidi se oblik signala jedinicu. poloZaja bregastog vratilana ulazuu upravljatku
vozila MitsubishiCarisma: poloiaja ovjesa 5lika *.*."E.Dijelovistralnjeg 5lika $ "4.?. Oblik signala bregastog jedinicu kotaia, i pripadajuii vodilice stabilizaor spojni dijelovi carl vratila naulazu uupravljaiku vozila Mercedes l0pen 5280lAutodatal Rastavljene dijelovetrebaodlagatiu pripremljene sandukeili u Zitanekoiare,svrstavajuei ih po pripadnosti sklopovima i premanatinupranja.Prirastavljanju teZihdijelovatreba prostorija rabitidizalice, a transportdijelovado za pranjeili do radionica za popravljanje trebaobavljatiradionitkimkolicima(sl.1.4.3.).
&fi
prikladne Slika €,€",S"Dizalice za prirastavljanju uporabu automobila i radionicka kolica
4.2. Rastavljanjeivrstih nerastavljivihspojeva U tvrste nerastavljivespojeve pripadajuzavarenispojevi,lijepljeni spojevi,spojevi zakovicama i steznispojevi. jer sezavarivanjem Zavarenisespojevi ne rastavljaju dvajudijelovadobijejedno homogenotijelo.Ako trebazamijenitidio ieliine konstrukcije nadgratlaili cijevneinstalacije (pilama, rastavljanje izradene zavarivanjem, seobavljaalatomza hladnorastavljanje 5kaprobijaiima, glodalimaitd.).Brusilice zbog rama,sjekaiima, i plamenike trebaizbjegavati razloga. tehnoloikihi sigurnosnih Lemljeni spojevi rastavljajuse zagrijavanjemspoja do temperaturetaljenjaveznog materijala.Kad vezni materijalomekia, spojeni se dijelovi razdvoje.Zagrijavanjese plamenike a plinskeili benzinske obavljaelektriinimlemilicama, dopuitenoje rabitisamo posebnim prostorijama, u dalekood zapaljivih tvari. Lijepljenispojevivrlosu iesti u automobilskoj ovisio vrsti industriji.Naiin rastavljanja ljepilai o dijelovima automobila. Zakoviini spojevi najlakiese rastavljaju plosnatimsjekatemi ieki(em (sl. 1.4.4.). Nakon odsijecanjaglave zakovica se tekiiem izbijaiemizbijeizprovrta.Ako se glavazakovicene moZeodsjeii sjekaiem, uporabisepilaili kutnabrusilica. glave i izbijanje zakovice zakovice Slika * .€,4. Odsijecanje
Stezni spojevi osovina i glavina i sliini spojevi (sl. 1.a.5.)najieite se rastavljaju kad spoj popusti.To se obavljaizbijanjem **t ili ispreiavanjem.Me(lutim, kad treba I o,: rastavitiispravanspoj, najboljeje vanjski P.O i prstenbrzo ugrijati- toliko da se dio na _t koji je on navudenne ugrije- i ispreiati. Akokonstrukcija ne omogu(ujetakavnaiin Slika €.4"5. Primjer (zamainjak - zupcanik) steznog spoja rastavljanja, trebauporabitikutnubrusilicu ili buiilicu,5toovisio dijelukojitrebasaiuvati.
g
4.3. RastavljanjedvrstEhrastavljivihspmjewe spojeveubrajajusespojevivijcima, U ivrsterastavljive zaticimai klinovima. Spojevivijcimarastavljaju seprikladnim kljutevimai izvijaiima, vodeiiratunao osiguraglavamanajboljeje odvijatipomoiuzatvonju vijakaod odvijanja.Vijke sa5esterokutnim renihkljutevajer oni potpunoobuhvaiajuglavuvijkapaje manjaopasnost od oiteienja glavevijkai proklizavanja. Sesterokutni su kljuievibolji od dvanaesterokutnih kljuieva zbogvetepovriinenalijeganja izmeifukljutai vijka.Vilitastikljutevizahvaiajuglavuvijka glavepaje veia moguinostoSte(enja samona dvijepovr5ine glavevijakai proklizavanja kljuia.Zbogtogaje veie sileotpuitanjadobrosvladavati zatvorenimkljuievima,a kad vijakpopusti,radsemoZenastaviti otvorenimkljuievima,kojisuvrloiesto praktiiniji.Na videsenajie5teglavevijaka. slici1.4.6.
wffi ww € K K€ *
* a)
b)
€reffi€ ffi ffi €re c)
d)
e)
s)
h)
Slika i -,:l,li"Glave vijaka Vijcis cilindriinimglavamaimajuotvorza usadnikljut.Najieiteje to Sesterokutni imbus ili torkskljut,a katkadsesusretei drugaiijeglavevijaka. Vijcis otvorimazatorkskljut bolji su zato5toje manjaopasnostda te seoStetitiglavaili kljui. PriuporabiSesterokutnih kljuievasilaodvijanjakoncentrira se na malojpovriinipri vrhovimaSesterokuta, a kod torkskljutevasilaodvijanjarasporeduje se na vetoj povriini(sl.1.a.7.). Sitnivijci imaju plosnateili upuStene glavekojesu profilirane za plosnateili kriZneizvijaie.Vijcis profiliranim glavamazakrilneizvijaieboljisuzato5tosesilaodvijanjailipritezanja rasporeduje na veiu povriinu.Naslici1.4.8. videse nekevrstekljutevaza odvijanjevijakai prikladan koviegs kliznimladicama.
$sere :f;=.---... t'" ,,rifir-'
j!:i\,,n s) >>'sr-
:': :; #d'g* i,
: lirr.%4 +ffi" h)
,,{",:&n ,,;F;%$
, i,.,.r KljucevizaodvijanjevijakalBeta]:a)otvoreni(vilicastr),b)zatvoreni(zvjezdasti,ok g)T-nasadni turanasadnih i usadnih I0RKS kijuieva, e)garnitura nasadnih kljuceva, f) T nasadni zglobni kljucevi, kljuievi sdrikom, (lmbus) (imbus) (TORKS) h)nagibni kljucevi, i)T-usadni usadni kljucevi sdrikom,j)T klluavisdrikom, k)garnitura nasadnih usadni i usadnih l)kolica zaa{at kljuieva, Odvijanje zapeienih vijaka i puknutih vijaka Ako se vijak zapekaoi ne moZese odviti, treba ga uzdui navojaoitro udariti iekiiem po glavi i zatim poku5atiodviti. Ne popusti li ni tada, treba ga natopiti sprejemza odvijaie
(WD40 ili slitnim)i nakonnekolikominutapokuiatiga odviti.Vijci koji se ni tada ne odviju mogu se zagrijati plameni pokuiavatiodvijanje. komi tijekomzagrijavanja Ako vijakpukne,u njemutrebaizbuiiti provrti odvitiga alatomza odvijanjeslomljenihvijaka.Tajje alat stoZasta oblikaina sebiima lijevinavojvelikogkoraka(sl.1.4.9.). je na slici Svrdloza buienje slomljenihvijakaprikazano 1.4.10., a postupak buienjatim svrdlomnaslici1.4.11. AlaL zaodvijanje (tzv.svinjski slomllenih vijaka rep)
(HCr); Svrdlo zabuienje slomljenih vijaka
25
b)
c)
X. '}----<
1... i
if,.l
( i,'.,:' )--1 i :. '
1-1' H,
i'.:,
''11-':r:< ':'i,;';:i : i:':::a, , : r':.1,:r :"a:,:':',:' i::lr:lil :,it:i:-ii
ffi
Tehnika buienja slomljenog vijk i iii(enja ostataka vijka: vilka, a)oznaiivanje sredista b) poravnavanje povriine pr0mjera slomljene svrdl0m veaega 0dpr0mjera vljkai buienje pr0mjera vijkasvrdl0m manjeg 0dpr0mjera vijka,c)tii(enje vijka iglom i1isliinim alatom ostataka :-.iiu:i
Spojevi zaticima lako se rastavljaju.Valjkastizatici izbijaju se tekiiem i izbijaiima,a stoZastiimaju predvidene navoje za vadenje zatika. Zatike za odredivanjepoloiaja obitno nije potrebno vaditi. i sto2asti zaticividesena slici1.4.12. Valjkasti
flti
Spojevi klinovima rabe se pri spajanjuremenica, lanianikai sliinihstrojnihdijelova zupianika,tarenica, a) b) Osimspojaklinom,navedeni Siike , .,,.,.:: Zatici: s vratilimai osovinama. a)valjkasti i se strojnidijelovivrlo iesto dodatnoosiguravaju od elastiini, b)stoiasti uzduZnogpomicanjazaticima ili uvrtnim vijcima. Osim toga, katkadse spajanjeklinovimakombinira sa steznim spojevima(prijelaznimdosjedom),pa rastavljanje spojevaizvedenihklinovimazahtijeva viSe radnihzahvata.
Klinovis nagibomizbijajuse drugimklinom,a u nekimsluiajevima, kad nemamjesta za izbijanje,montirajuse kukastiklinovi kojima kuka omogutuje vaClenjeiz spoja (sl. 1.4.13.).
a)
b)
Si i l q a ' t.4" 13" :.:.
a)beznagiba, b)snagibom
l HC(HardCut Drills)- alat za te5korezanje(Sandvik- Svedska).
,,.
.r 26
1:..-:,i::..
-,
uvcc u o{) f/:)vallle ; i-rlill|a)Dl ie
!;a;anje klinovima bez nagiba kombinirase s . . : -': ^-3m od uzduZnogpomicanja(sl. 1.4.14.). Pri r--:. .-Ju tih spojevanajprijetrebaodvitiuvrtnivijak, :: : ::: < ili skinutidrugoosiguranje, a zatimrastaviti : - :. 3 se spoj ne moZerastavitilaganimudarcima :=- :rebarabitiizvlakai.
Remenica spolena naosovinu kliponitanjauvrlrinvijkom nomi osigu"ana odLzduinog
4,4. ; astavljanjespojevaosovinicama - ::, - camase spajajustrojnidijeloviod kojihse baremjedan moie zakretatioko osi :, -. - :e, npr.spojklipai klipnjaie(sl.1.4.15.). osovinice se osiguravaju Od ispadanja (Segerov prsten).Za rastavljanje ili prstenastimuskoinicima - :.:*a, rascjepkama je skinutiosiguranje ,, -. - cadovoljno iosovinicu laganoizbiti.
glavom Spojevi osovinicama: a)osiguranje unLltarnjim velikom i uskoinikom, b)osiguranje prsten kroz ',tlepkom
I
i27 !
4.5. .!:r,,.,:: Za rastavljanje Elastiinispojeviizvodeseoprugama. oprugavaZanje podatakjesuli one ili u slobodnomstanju.Akosu oprugeu napregnutom stanju,prijeoslou napregnutom (sl.1.a.16.). batlanjaod spojenihdijelovatrebaih ukrutitiprikladnomnapravom
t€r.€: :' {:
;'tr i
Alati zaukru(ivanje zavojnih opruga [Beu]
, i,.?
., -&:-:r:-r& :.j :: i.;+.1,*+i* i g.:i'i3,*lt,iii':':i ai:':
na osovinei vratilatako da s Dijelovimotorai drugi dijelovivozilaiesto se postavljaju prijelazne poprilitno Ti dosjede,i to od labavihdo priliino ivrstih dosjeda. njimaiine se dijelovikatkadmogu rastavitilaganimudarcimatekitem,a vrlo je iesto potrebno alat.ZaizvlatenjeleZajarabise nizrazlititih uporabitirazliiiteizvlakaieidrugi specijalni mehaniikihi hidrauliinihizvlakaia,za izbijanjese rabe posebnooblikovaniizbijaii, udarnikljuievi,hidraulitnepreieitd.Naslici1.4.17.razlititesuvrstemehaniikogalataza prstena na slici1.4.18.alatza izbijanje iizvlaienjeleZaja, demontaZu lelaja,a unutarnjih preiepri montaZi hidrauliine vidiseuporaba naslici1.4.19. leZaja.
'::li,! rr polumjeseca, Mehanicki alatzarastavlja njelelaja. a)izvlakac sceljustima uobliku b)unutrainji izvlakai za (straga prltezanje zakontrolirano zatvorena) kuiiita, siqurnosnih alata zamontaiu i slijepa matica, d)ceki( sgarniturom d kljuc izvlakai, f) izvlakac zanepristupaini g)udarni ielala, e)ieljusni trokraki stralnji kljui TSKFJ demontaiu dioleiaja,
28
c)
d)
,':i,: . Alatzarastavljanjeunutarnjegprstenalelajaqrqanjem:a)indukijskaprst p6tenizaugrijavanje, Lrca, b)aluminijski prstena c)grijanje le)aja naploiizagrijanje, d)grijanje unurarnjeg grijalicom eiala indukijskom lSKFl
pomo(u Uqradnia leia,a preie hid'auli(ne
i,,,, j
,,+I j*.:
e i5(enle rastavljenihdijelova obavlja se ruino ili mlazompijeskaili saime. Ruino iiSdenjeolju5teneboje ili proizvodakorozije obavlja se strugalima,ielitnim ietkama, brusnim papiromi sliinim sredstvima. NakoniiSienjaieliine predmetetrebatemeljitopremazatisredstvomprotiv korozijei pustiti da se osu5e.Prije premazivanja sredstvomprotiv korozijetreba prouiiti upute o uporabitog sredstva.
tr ! i l:-:i:
sacmanje/pjeskarenje Stroj zarucno
eiSdenje mlazom pijeska ili saime obavlja se saimalicama ili pjeskarilicama. Sredstva su za iiSienje kvarcnipijesakili sitnasatmatvrClihmetala,kojase u mlazuusmjeruje napredmet.Udarajutiupredmet, sitna zrncapijeskaili satmeodnoseiesticeneiistote.Postoji ja,a za radioniceodrZavanja viSepostupakapjeskaren dovoljnesu male saimaliceu kojimase mlazsaime usmjerujeruino. Komoretrebajubiti dovoljnovelike zasaimanje ieljenihdijelova automobila. Naslici1.5.1. vidi se strojza ruino saimanje/pjeskarenje, a na slici 1.5.2. veliiinazrncapijeska. (iSdenjesuhimledom
Suhi led je ugljikovdioksid(COr)u krutom stanju. Proizvodise aparatimaza proizvodnjusuhog leda, ;:.,riir*t u kojima se tekuii ugljikov dioksid propuita kroz piieska zrnca zapjeskarenje Veliiina re5etkastu matricu.Ekspanzijom krozmatricuugljikovu dioksidusniZava se temperatura na -79 "C,zbog iega granulama velitinerilina zrna.Sitnijegranulesuhog se on skrutnei iz aparataizlaziu primarnihgranulaposebnimmlinovimaza mljevenje ledadobivajusemljevenjem suhog (najduZe granule se tuvaju leda.Do uporabe sedamdana)u toplinskidobro izoliranim (sl.1.5.3.). kontejnerima
30
Mru m@
F#
5lika'3"$"3"(lifenjesuhimledom:a)aparatzaproizvodnjusuhogleda,b)kontejn c)stroj zaii5ienje suhim ledom, d)granule suhog leda, e)mlinzasuhiled,f) mlaznice zasuhiled,g)mlaznica uradu Postupak tiStenjasuhimledomsliianje postupkupjeskarenja, s tim sto je pri tiiienju suhimledomosim mehaniikoguiinka prisutani toplinskiuiinak suhogleda.Granule se suhogledapomoiu stlaienogzrakapropuStaju krozmlaznicubrzinomod 300 m/s premapredmetuobradei s njegaodnoseneiistoie.Nakonti5(enjagranuleishlape2, a oko obradenogpredmetaostajesamoneiisto(a,pa nije potrebnaobradaiskoriStenog sredstva zati5tenje,kaonakonpjeskarenja ili tiStenjatekuiimotapalima. Kaoprirodanplin ugljikovdioksidpotpunoje neotrovan, bezbojei bezmirisa.Rabiseza tofenjepita i zagaziranje te je s ekoloikestraneidealanzaiiSienje.
5.2. Odmaidivanje d ijelova Odmai(ivanje strojnihdijelovaizvodise alkalnimili organskimotapalimau tekuiem ili plinovitomstanju.Motornisedijelovinajieiie odmaSiujurutno,a zaodmaS(ivanje ve(e kolitinepredmetatuekomdanaprikladne parom. su komorezaodmaiiivanje Ruino odmaidivanjetekudimotapalima Za odmaiiivanjenajieSiese rabipetrolejili trikloretilen. Automobilskibenzin nije dobro rabiti zbog velike koliiineotrovnihtvari (benzola) kojese nalazeu njemu. Cistise i odma5iujepomoiu razliiitihstrugala,kistovai prskalica na stlaienizrak.Strugala trebajubiti izracfena od materijalakojije mekSiod materijalaod kojegaje izraden predmet koji se iisti. Nakon zavrienogiiSienja sve je dijelovepotrebnoispratimlazomvode (po moguinosti vruie),osuiitiih ivratitiu kutijepremanjihovunazivu.
Slika t.S.4- Kada zaodmai(ivanie: 'l - kada, 2- reietka, 3- otapalo
2Sublimacija prijelaziz krutogstanjau plinovitoagregatno - neposredan stanje.
Radiza5titeokoliSa,ti5(enjetreba obavljatina posebnopripremljenimmjestima,a trebaspremitiu posebnebaive i otpremitiu poduzetakojase bave sredstva iskoriStena otpadnihtvari.Kadazaodmaitivanjevidi sena slici1.5.4. i uniStavanjem regeneracijom
Odmaiiivanje paramaotapala
4 3
Otapalose ulije u kadu i zagrijavaelektriinim grijaiima(sl.1.5.5.). Parese diZunaviie,otapaju masnotu s predmetau ko5ari,te u dodiru s i padaju hladnimkondenzatorom kondenziraju po predmetima u koiaricii natragu kadu.Buduii pri da su svaotapalaopasnaza ljudskozdravlje, tome postupkutreba paziti na brtvljenjevrata i prozraiivanje prostorije u kojoj se obavlja odmaiiivanje.Postupaktraje jednu do dvije minuteivrlo seiestoprimjenjuje u automobilskoj industriji.
. .. -,..Odmaiiivanje uparama otapala: 5$*$e;r sotapalom, 3- reietka,4-predmeti, 2- kada 1- grijaci, 5- vrata, 6- kondenzator
d*j*$*vm 6. Fn*gBsdi $qwrxtr*$a stupnjaistroienosti Nakonti5tenjai pranjadijelovapoiinjenjihovpregledradiutvrdivanja ili oiteienosti.Vizualnimpregledommogu se otkriti ogrebotine,tragovi udaraca, Cilindrima se moZedonijetisud o stupnjuistroienosti. i lomovi.Takocler deformacije i i vratilimapravocrtnost osovinama trebaprovjeritiovalnost,istroienosti deformaciju, nosaiimaoiteienostitd. vodilicama istroienost, rukavaca, istroSenost Provjera pravocrtnosti i ravnosti osnoviceglave motora i sliinih povriinaobavlja se pomoiu ravnalai izvorasvjetlosti(sl. 1.6.1.). Prema5irinisnopasvjetlostikoja prolaziizmedu predmetai ravnalautvrdujesestanjepovr5ine. Ako iirina snopa svjetlostiveoma odstupa na pojedinim mjestima,to je dovoljan znak da povriinu treba poravnati.U slutaju sumnje, povrSinu trebaispitatimjernimlistiiem.
i F!i l --
pomo(u pravocrtnosti Provjera
ravnala i mjernih listi(a
Provjerapravocrtnostivretena i osovina Provjerapravocrtnostivretena i osovina moZe se izvestivaljanjempo ravnojpodloziili po trokutastim (sl.1.6.2.). prizmama Osovinase postavina dvijetrokutasteprizmei polako Akoje osovinapravocrtna,zadrlatie seu svakom ',,alja. polo2aju,a ako nije,uvijek(e se vra(ati u isti stabilan '.'.t',.' pravocrtnosti Provjera poloZaj. p0tr0kutastim prizmama valjanjem Provjeraoblika profila iosnosti Osnostse provjeravarukavcimabregastih i koljenastihvratila,a bregastimvratilima kontroliraju se oblici, odnosno profili brjegova. lspitivanje se moZe obaviti komparatoromna univerzalnojtokarilici ili posebnimalatom,koji ukljucujualat za stezanje, elektronitkekomparatore i pisate (sl.1.6.3.). Vratilose uivrstiizmeduSiljaka, a ticalokomparatora dodirujerukavce vratila. Provjera osnosti
Provjeraovalnosticilindara obavljasemikrometrima i komparatorima za unutarnja mjerenja(sl.1.6.4.). Stalak komparatoraima dva ivrsta izdankai jedan pomicni izdanak. Pomicni je izdanak a) zamjenjiv iodabireseizkompleta premapromjerucilindra. Stalak se unutarcilindrapostavina ivrste oslonce, a zatimsenjihanjem oko oslonacai pra(enjem kazaljke komparatora nacfe najmanja ' ',' .: Instrumentiza unutarnja mjerenja:a) mikrometar, b) mehaniiki komparator, c) elektroniiki komparator mjera.Stalaksezatimzakreneza 90"i postupakse ponovi.Razlika dvaju promjera jest ovalnost cilindra,odnosnoodstupanjeod kruZnosti.
33
Provjeraodstupanjaod srediSnjegpoloiaja
uzduinog i popryeinog SFika':..ir.:1.Provjera poloiaja odsredlSnjeg odstupanja
Odstupanje zuptanika,remenica ili lantanikaod poloZajana osovinamai vratilimau srediSnjeg uzduZnomi u poprjeinom smjerunastajezbog udaraca, nestruineizradeili nestrutneugradnje. Posljedicesu vibracijei brz zamor materijala. ProvjerauzduZnogi poprjeinog odstupanjaod poloiajaobavljasepremaslici1.6.5. sredi5njeg
Vratilona kojemuse nalazistrojnidio kojemuse provjeravaodstupanjeod srediSnjeg poloZajastegnese izmeduSiljaka. Komparatorom u poloZaju(1)provjeravase poprjeino (radijalno)odstupanjeod srediinjegpoloiaja,a komparatoromu poloZaju(2)provjerava poloZaja. odstupanje od sredi5njeg seuzduino(aksijalno) Provjera zrainosti mjernim listidima daje priliino toine podatkeo veliiini zrainostii najie5iije radioniikipostupak veliiinezrainosti(sl.1.6.6.). utvrtlivanja lzmedu kliznih dijelova uvlate se mjerni listiii. Debljina posljednjeg listiiakoji moZeproii izmetlukliznihdijelovajest veliiinazratnosti.
I .-.:i,'{.Provjera SEiBcx listiiemi zraino$i mjernim dinamometrom
proizvoclaii U nekimslutajevima daju podatkeo silikojomse mjernilistii odretlenedebljinetreba izvuii izmedudijelova. U tu se svrhulistii postaviizmedukliznihdijelovai zahvati dinamometrom. Pri izvlatenjulisti(a kazaljkadinamometra pokazujesilu izvlaienja. Ako silaizvlaienjanije u granicama preporuke, tvorniike zrainost treba namjestiti prema preporuienim veliiinama.
g e'md xxjm d $je**wm 7. EJ Nakonpopravkadijelovise sklapajuu sklopoveredoslijedom obrnutimod redoslijeda sezasebno ispitujui ugrailujuu motor,odnosnou automobil. rastavljanja. Sklopovi Nakon se svi mehanizmina kojimase radilo,ali i ugradnjesvihsklopovai dijelovakontroliraju vezaniza mehanizme ostalimehanizmikoji su neposredno Kadse kojisu se popravljali. podeSava. svihmehanizama, ukljutisemotori utvrdiispravnost Pazisena bukuivibracije a zatimsevoziloispitau voZnji,radistjecanja te uklanjajuuzrocinjihovanastanka, dojma i kotnicama. o voznimsvojstvima
i
Posebnotemeljitotreba pritegnutivijke i osiguratiih od odvijanja.Vijci se priteZu momentnimkljutempremapreporukama vijaka u servisnim informacijama, a osiguranje posebno izvodise glavama od odvijanja oblikovanim vijaka,protumaticama iliodredenim kljuievima.Svaosiguranja vijakamogu se podijelitina osiguranje oblikomi osiguranje videse nekinaiiniosiguranja silom.Naslici1.7.1. vijakaod odvijanja oblikom,a na slici 1.7.2. nekinaiiniosiguranja vijakaod ispadanja silom. polimernogmaterijala Osiguravanje vijakaod odvijanjajednom vrstomanaerobnoga (stvrdnjava kisika)najsigurnijije sebezprisutnosti naiin (sl.1.7.3.). a)
b)
A
#L)-l'// A
9
.&
W s)
0
#
,oj
ffi
h)
k)
i)
')
:1I ! l,i::. vijaka 0siguranje ododvijanja oblikom: a)rascjepka krozvijak,b)rascjepka krozmaticu, c)zajednicka podloSka, d)podloika sproduietkom, e)podloika snosom, f) kljui,g)sigurnosna matica, h)narovaiena matica i osigurac, j) unutarnji (Segerov prsten), i) penov osigurai, uskoinik glava k)nazubljena
b)
c)
_$_ffi
sw
--l\,6G\ I- 1=-,-1 -'N'-
t--*
d)
ffi F/
-----
e)
F# #& 0
podloika, .,,iii.,-: 0siguranje vijakododvijanla silom; a)protumatice, b)elastii niprsten, c)lepezasta podloika, podloike, podloik d)nazubljena e)elastiine e)dvostruka elastiina
r35
Anaerobnimaterijalisporutujese u tubama, u oblikutekuiineili paste.Navojse premaZe pastomprije spajanja.Pastasmanjujetrenje u navojupa se vijak lakie priteZe,a kad se stvrdne, sprjeiava odvijanje. Osim toga, stvrdnutapasta Stiti navoj od korozije,5to kasnije olak5avarastavljanjespoja. Tvrtka Loctite za osiguranjevijaka od odvijanja preporuiujeljepilaiz serije200(tabl.1.2.).
s o o 6 s o
u.
,o
_{_ Broj promjena optereienja
razliiitih naiina osiguranja Slika :",:',i.. Usporedba vljaka ododvijanja: a)osiguranje anaerobnim sredstvom, glavom vijka, b)osiguranje nazubljenom Qosiguranje poliamidnom podloikom, nazubljenom d)osiguranje podloikom, podloikom e)osiguranje elastiinom s prorezom, f) vijak bezosiguranja
materljal Loctiteza YatlEi** , ,,r""Anaerobni osiguranjevijianih spojeva Tip
Namjena
222
vijakai maticakojeseiesto rastavljaju ljepiloniZetvrsto(eza osiguranje
243
vijakai maticakojeje potrebnorastavljati standardnoljepiloza osiguranje
262
vrlo ivrsto ljepiloza osiguranjespojevakojenijepotrebnoiesto rastavljati
270
kao262.ali tvr5(e
290
ljepiloza naknadno osiguranje
leZaja Za osiguranje zupianika,remenica, i sl.naosovinama rabeseljepilafirmeLoctiteiz (tabl. 1.3.). serije600 Tnfulies . , :' . Anaerobni materijal Loctite zaosiguranje cilindriinih dijelova Tip
Namjena
603
standardno ljepilozauivrS(ivanje valjnihleZaja
620
(do230"C) vrloivrstoljepilozapovi5ene temperature
638
rloivrstobrzosteiuieljepilozazrainostido 0,25mm
641
ljepiloza valjne leZaje
660
za lijepljenjedijelovaizmeclukojihje zrainost do 0,5 mm
1. Prviautomobilpokretanmotoroms unutarnjimizgaranjem patentiraoje Francuz lsaacde Rivaz1807.godine,no motorprvogautomobilanijeproradiozbognemogufnostipravovremenog paljenjasmjeseplinaizraka. Dvotaktniplinskimotors elektriinimpaljenjem, ali bezkomprimiranja smjeseplinai je zrakaostvario u Parizu1858.godinebelgijskitehnitar.lean-JosephEtienneLenoir i time omogu(iorazvojlakihcestovnih vozila.Tajje motor 1863.godineugracfen u vozilokojeje u okoliciPariza9km preilozajedansatitridesetminuta. Bitnounaprjedenje Lenoirovamotoraproveoje NijemacNiklausOfto 1862.godine, je kad uveokomprimiranje smjeseplinai zrakai ietverotaktni sustav. Godine1884.u Francuskoj Delamarei Debouttevilleumjestoplina upotrebljavaju benzini timezapoiinjeerabenzinskih motora. Konaini natelni oblik buduiem motornom automobilu dao je Gottlieb Daimler 1885. (sl.2.1.1.) godineprvimmotociklom Karl Benz1886.godinekonstruira automobil jednim prednjimi s dva maseoko 300 kg, s strainja kotaia (sl. 2.t.2.).lzmeclustraZnjih kotata bio je smjeitenmotor hladenvodom s baterijskimpaljenjemi rasplinjatem. Radi (Daimler, Prvimotocikl 1885.) lakieg isparavanjabenzina, rasplinjai se zagrijavao ispu5nimplinovima.Snagamotora iznosilaje 2,2 KW (3 KS),a automobilje postizaobrzinu od 20 km/h.Tajje automobil potaknuoproizvodnjuautomobila u svim zemljamau kojimaje tehnoloikirazvitak bio dosegnuopotrebnurazinu.
(Benz, Prvi automobil 1886.)
37
Daljnjirazvojautomobilatekao je ubrzano.Prvi privatniautomobili,ukupno ietiri, registrirani su 1895.godineu Americi. Godine1896.bilo ih je 16,a 1900.godineiak8 000. U svijetuje 1960.godineproizvedeno 11 420000osobnihvozila,a 2000.godinerekordna 41 499154automobila. je ne5tomanjeautomobila. sljede(ihgodinaproizvedeno Usporedbapet najvetihproizvotlaiaautomobilau svijetupremabroju proizvedenih je u tablici1.2.ina slici2.1.3. automobila u2002.i2003.godinidana prolzvodaia Petnajvedh prema automobila brojuproizvedenih automobila 2002.
2003.
General Motors+ Suzuki
7 804347
B 357 826
Ford + Mazda
5 863395
5 799 178
Toyota
5 338335
5 630833
Renault + Nissan
4 676 925
4 813 423
VW-AudiGroup
4685 697
4760373
DaimlerChrisler + Mitsubishi
4 467 383
4208848
s.000.000 8.000utl8 7.000.000 6.008.000 5.000.808 4.008.000 3.008.000 2.080.008 'L000.000 0 General Motors+ Suzuki
::i'..
3B
FDrd+ Marda
Toyota
RBnauh+ Nissan
\ /f-Audi Group
Daimler + Chrasler Mitsubishi
proizvodaca Petnajve(ih prema automobila proizvedenih broju automobila
**ste>str*fu**a* 2. Vvs*egd€.$e**ts* prijevozu povezanih kojijenamijenjen dijelovai ureclaja Automobiljesustavmedusobno ljudii robe.Premanamjeniautomobilijesu:
osobniautomobili kamioni autobusi prijevozljudii robe(kombUi) automobiliza kombinirani izvancestei cestom(terenska vozila) automobilinamijenjenivoZnji (Formula, DTM...) sportskiautomobiliza utrkena posebnimstazama (WRC za utrke brdskim World Rally Chamionship) cestama sportskiautomobili rijetki,stariautomobili(oldtimeriisl.) posebnih namjena. automobili automobilseu pravilusastojiod ovihgrupadijelovai uredaja(s1.2.2.1.): Suvremeni - nadgracle - motor - ure(lajza prijenossnageizakretnogmomenta - uredajzazaustavljanje - uretlajza upravljanje - ovjeskotata - elektriiniurecfaji - ostaliuretlajiautomobila ureclajza nadzorradamotora uredajza protii(avanjeispuinihplinova automobila uredajiza kontrolustabilnosti uredajizasigurnost i udobnostputnika drugiureclaji.
Mercedes Benza C-klase Unutarnjo$
i39'
&$*. $mm#gwm#"w #kw$w mw€wrc*fu$ffim Okviri nadgrade automobila sluZe zanoSenje svihostalihdijelovaautomobila, a nadgrade ujedno Stiti vozaia i putnike od atmosferilija,praiine i vjetra.Premanaiinu izvedbe razlikuju seietiri konstruktivna oblikaokviras nadgradem: - nadgratles ravnimokvirom(karoserijar sa5asijom2) nadgrade(samonosiva - samonosivo karoserija) - nadgraCfe s re5etkastim okvirom - nadgracfe (monocoque3). s rebrastimokviromili ljuskastonadgracle
p*$rxr#vg * p€3ptr*Ls8$**r$ac 1. #ssr*wrxE $'red#tr##* nadgracla Popravljanje automobilaobavljase radizamjeneoiteienihili dotrajalihdijelova. Da bi popravljanjebilo uspjeino,trebapoznavatipostupkeizradenadgraifai prema njimaodabratipostupkepopravljanja. Proizvotfaiiautomobilatiskajupriruinikeza autolimareu kojimase opisujumaterijal,postupciizrade,postupcispajanjadijelovanadgratla i svipostupcikojevaljaprimijenitipri popravljanju automobila. Kakosu ti prirutnicii katalozidoknadnihdijelovauglavnomnamijenjeni ovlaitenimservisima, katkadje vrlo pravih potrebnih popravljanje informacija te5kodoii do za nadgraila.Va2noje znati da ugradnja neoriginalnih dijelova ili pogreinog materijala, izbor neodgovarajuiih postupakapopravakai izostavljanjepojedinih dijelova nadgrattatijekom popravka moie znatno ugroziti sigurnostvozila i putnika. lz toga se moZezakljuiitida je posao izuzetnoodgovorani da semoraobavljatisavjesno. autolimara popravljanja Postupak automobilaod preuzimanja vozilado njegoveisporukekorisniku obuhvaiaove poslove: detaljanpregledvozilau kojemuseutvrclujuoite(enjai kvarovinadgracla izradapopisadijelovakojetrebazamijeniti, i popisadijelovakojisemogupopraviti odreclivanje vremenapotrebnogza popravaki odreclivanje cijenepopravka razgovors vlasnikomvozilao troikovimai isplativostipopravka rastavljanje nadgraila - zamjenaili popravak oitetenihdijelova - zamjenaili popravak korodiranih dijelova * zavriniradovioblikovanja lima,kitanjeizaititatemeljnombojom -
- lakiranje nadgracla. 1 Karosirija(franc. carrossefe) - nadgrade ili gornjidio kola:pod,sjediSte i krov. (franc. (donji postroj)sasvimnjegovimmehaniikimuretlajima. - okvirautomobila Z Sirsija chassrs) (franc.mono- jedan,coque- ljuska). 3 Monocoque
i
.
| .,
/' ... ,. ; 4 0
Dijelovinadgraila automobila inazivlje potrebnoza popis dijelovazanarudZbu vide senaslici3.1.1.
Olavirkrova
NSB {}€ti 51sl So4} " ?hter
frrtp AahlAO
A stupovi
D stup
C stup B stup Nosadpoda Pod
flj €:i i ir::
Prag - il[UBl**,'*' rPrdllEn&nisdiiain rDrV:X rdll
A- PragliJevi B - SkdnJl blalobranl{}vi C - StrafnJavrala llteva D - Prednjawala lisva E - ProdnJlbl.tobranlisvi F - Stfdnjl b€rik G - Poldapacpilljdnll€ H - Krov l- Poldopac ilolora J - Prednjlbranik desnii K -SifatnjiblalobrEn L- Slrdnja wala dssna wala &sna M - Prednja N - PfsdnJlblalobrand€snl O - Pragdesnl
Dijelovi nadgrada automobila naprimjeru celicne konstrukcije ikoljkei
povriina limenih klasiine limuzine [ATZ] Popravljanje nadgrada obuhvata:ispravljanje nadgraCla mehaniikimi hidrauliinim alatom za izvlatenje,mjerenjenakon izvlaienja,ravnanje,krojenjei rezanjelima,zavarivanje, popravljanje lijepljenje, lemljenje, plastiinihdijelova, zakivanje, kitanje,bojanjenadgracla popravljanja itd.Postupci nadgrada automobilamogusesvrstatiu ietiri skupine: (izvlaienje) - ispravljanje nosaia - ravnanje lima - zamjenadijelova - kitanjei bojenje.
i'+rI
2.
i,,l:r-iai,:r:.t : ,,,,',:.:;r,';rtiili ';.r:,'i.:,1.i.'...:,...i:'i'i::"
5'.;
lspravljanjenosaia nadgracla izvodiseonda kadprisudaru nastanuznatnijaoiteienja nosivih Obavljase hidrauliikimradnimcilindrimana klupamaza izvlaienje dijelovanadgratfa. (sl.3.2.1.).
(Celette) Klupa zaizvlaienje
ispitivanja su pokazala SglediSta opravdanosti, da seizvlaienjem moguuspjeinoispraviti limovikojimaotklonod njihovasmjeranijeveii 20",a polumjersavijanja nijemanjiod 2,5 limoviuspjeinoseispravljaju mm.ViSe savijeni samoakoje polumjersavijanja ve(i.Limovi o 40 do 60 nakonispravljanja kojisu savijeni imajuslabijamehanitkasvojstvapa sezbog Mjerenjekutai polumjerasavijanja sigurnosti u prometune ispravljaju. nijejednostavno, pa neki proizvodatitiskajukatalogesa slikamauzorakapremakojimase lako utvrtluje izvlatenja nekogelementanadgrada. opravdanost lspravljanje elemenata nadgrada na klupamaza izvlatenje obavljasena sljedeiinatin. 1. Automobilse postavina klupu iposebnimstegamapriivrstiza tvrsti okvir.Toike priivritenjatrebajubiti neoitetenidijelovinadgrada. 2. Dio koji se ispravljalancemse veie za polugu,a lanacse protiv pucanjaosigura teliinim uZetom. 3. Nakon5to se ukljuii pumpa,hidrauliiniradni cilindarpomiie polugu i ispravlja iskrivljeni dio.Tijekomispravljanja trebavoditiraiunao elastiinosti materijala. 4. Nakrajuizvlatenjamjeresedimenzije nadgracla i usporeduju s mjeramau mjernimlistovima(s1.3.2.2.). Dopuitenaodstupanja zapojedinemjerenajteiteiznose1 do 2 mm.
Primjer mjernog listaza podvozje automobila
42
nadgracle se mjeri mehaniikim,optiikim ili elektroniikimmjernim Nakonispravljanja (sl.3.2.3.i 3.2.4.). uredajima
a)
::,: za spo$avljenim uredajem zaispravljanje zamjerenje dimenzija nadgrada: a)klupa Elektroniiki uredaj e)tical0- (Celette) ticalom, snosaiem mjernog ticala, c)raiunalo, d)nosaismjernim mjerenje, b)detaljklupe elektroniiko
i
-%*%. (telette) zamjerenje dimenzija nadgrada Mehaniiki uredaj
43
3. se udubine limanadgrada uklanjajuseudubljenjai ispupienjalima.Ravnaju Ravnanjem od tuie i s razliiitimpredmetima, udubinenastale nastale zbogdodiradijelovanadgrada a katkadje potrebseobavljabeznaknadnog lakiranja, ravnanje sl.U nekimsluiajevima Za ravnanje Kakosloj kita morabiti 5totanji,lim trebatemeljitoizravnati. no lakiranje. do 3.3.4.). i drugispecijalni alat(sl.3.3.1. limarabeserazlititiieki(i,alatzaoblikovanje
l*,--:l
#
e)poluge c)ruiicezapridriavanje stakla, d)zrcalo, alati:a)iekiii,b)grijalica, Osnovni autolimarski
tI
tr # irt _
a)
I
I
+t II
&
rl
I
t
i l s !:? r
tr
--\
.s __=-.\\
Exxrn*
/.
c)
*r
F.ffag,'
'$Tr q'x. .: .ET e)
=-
\
Hf;
*,,ef.:'.:al."*:l*kt**
t.
J.
*rl
--l l
#
h\ pJ \v-1
:#: e --
TFH
*..;*
z-.---
\,
t
Ir
t
b)podrnetaci, c)sjekaii, d)poluge, e)turpije Autolimanki alata)ieki(i,
44
l
_;a;
LrKVrf r na{lEraoeaLr{cr1tcor]a
w rc
rt
s= { Ec ) d) :l .: ---'--..'-....-.* ,l;,1:
j
, Autolimarski alat: a)klijeita SFik*
Setalata zapo$avljanje vjetrobranskog stakla: a)vakuumske
.aprobijanje lima, b)klijeita zapostavljanje ruiice zapridriavanje stakla, b)poluga, d)zatezna traka, e)ruiice za QZica, iupljih pridriavanje zakovica, alat za vadenje odrezanih g) postavljanja Zice, f) noiil shema stakla Q ,ljaka i zakovica, lzvlakai d)udarni Neravnine kojese ravnajuiekiiima morajubiti dostupnes objestrane.Sjednesestrane postavljaju podmetaii,a s drugesestraneravna.Ve(eneravnine dobroje tijekomravnanjazagrijavati. Zagrijavanje i ravnanje zapoiinjemona rubuudubine,zato5tosuzaostala naprezanja u limui naprezanja kojanastajuravnanjem najveiabai natim mjestima.Teiko polugama dostupnamjestaravnajuse i iekitima,a nedostupna mjestaudarnimkukama i posebnimpneumatskim alatom.Naslici3.3.5. videseruticei vrhovispecijalnog alataza uklanjanje malihudubljenja.
,:ker::.,-,, Alatzauklanjanjemalihudubljenja Zavrineoperacije ravnanjalimajesutiitenje i popunjavanje neizravnanih udubljenjakitom.
i'+sI
x"em#gre$* dEj*$sw* 4. ffmm$*mm xcmj*** d*j*E*v*cru*dgrm$m 4.1.#pe* prmw*$* nadgrada, a pogotovuu zamijenidijelovanadgracfa, slobodau popravljanju Prevelika pri moguiemsudaru. treZbogtogaseprisvimpopravcima moZeimatikobneposljedice popravljanje pomno proizvodata izvoditi ruku. i ne na svoju drZatiuputa nadgracla ba zamjenjuju seondakadje stupanjoitetenjatolikovelikda seispravljaDijelovinadgratfa ili sene isplati.Priizborupostupkapopravljanja ne moie obavitikvalitetno njeili ravnanje dijelau nadgradu njegovavaZnost dijelovauzimaseu obzirulogaoSteienog automobila, gledesigurnosti u sudarui veliiinaoiteienja,a izborsemoZeubrzatiuporabomiskustvesrotenihu tablici3.1. nih podataka :..r. Stupnjevanjeoite(enja izazvanihkorozijom nadgradaa YeLrEi*c sigurnosti u prometu Vainostnedostataka zasigurnost u Stupanjoitefenja" Smanjenje prometu 0- 2
do 25o/o
neznatninedostatci
2- 4
25 do 50o/o
malinedostatci
4 -6
50 do75o/o
znatninedostatci
6- 8
75 do I00o/o
nesigurno zapromet
- Stupnjevanje izvodeiskusnimajstorina osnoviprocjene sigurnosti u prometu. smanjenja dijelazasigurnost, naiini veliiinaopteretenja u voZnjii inPritomseu obziruzimavaZnost tenziteto5tetenja. - Akoje stupanjoite(enja4 iliviSi,morasepostupitipo uputamaproizvodata. - Akoje stupanjoite(enja manjiod 4, popravakse moZeizvestiizrezivanjem iz origivodeii raiunao mjestimarezanja i postupcima spajanalnihili doknadnihdijelova, nja. mogubiti samooriginalni dijeloviautomobila. Zamjenskidijelovi Ni u kojemseslutajune podrijetlai sumnjivekvalitete. nepoznatog smijurabitidijelovi izrezivanjem korodiranog iliu sudaruoSteienog dijelanadgrada.lzrePopravakzapotinje je automobila, a akonema zivanjeseizvodionakokako opisanou uputamaproizvodaia uputa,trebasedrZatiovihosnovnihpravila:
4 PremadasopisuAutomobilservice,112003.
l.:-:..:',,...=1.46.ti.
- osiguratimjerezaititena radu - rezatihladnimpostupcima - ne rezatiu zonivlatnognaprezanja - ne rezatiuzdu|zavara - ne rezatiIHUprofile(onisezamjenjuju) itd. Nakonizrezivanja oiteienogprofilaili limaslijedipripremazamjenskog dijelai izborpostupkaspajanja.
g F.e +.Eg* *t$a.t* *+d g r* f,fiAr 4,2. Flu""e * * a$F.3 a:gI n * ! * c.*g* p t : 13c.3 3iq{'*r:"s}ftht: '. Prijese u autolimarskim radionicama spajanjedijelovanadgradaizvodilouglavnom plinskimzavarivanjem. Danasje taj postupakgotovopotpunonapuiten,a spajanjese izvodielektroluinimzavarivanjem u zonizaititnogplina(argonaili ugljikovadioksida), elektrootpornim totkastimzavarivanjem i lijepljenjem. Za spajanjedijelovaod razliiitih metala(ielik - aluminij)mogu se osim lijepljenjaprimijenitipostupciutiskivanja, a zakivanjekao postupakspajanjamoZese samokombiniratis postupcimalijepljenja. Lasersko zavarivanje, koje je dostaiesto u proizvodnjiautomobila,uglavnomse ne primjenjuje pri popravljanju nadgrada automobila zbogskupei nezgrapne opreme. Elektrootpornotoikasto i kolutno zavarivanjebilisunajteiii postupcispajanjadijelova nadgracla. U novijedoba njih zamjenjujunovi postupci,a u popravljanju automobila joi je relativno toikastozavarivanje iestozastupljeno. PostupakMAG5 najraiirenijije zbog niskecijeneza5titnogplina (COr)i dobrih rezultata.Jedini je nedostataktoga postupka razlaganje ugljikova dioksida zbogtegazavareni spojpovr5inski oksidira.
,-....,
Inverter zatoikasto zavarivanle
5 MAG(MetalAktiv Gas)- zavarivanje taljivomelektrodomu zoniaktivnogplina.
+l
I::'::lil,i':L: Grirffi
{1 11
ffi
B
#11
i*=ffi f
PostupkomMlG6postiZuse bolji rezultati,ali je zaititni plin (argon)skuplji.Rabi se za zavarivanje aluminijai telika. nehrdajutih negopostupcima TIG?postiZuseboljirezultati Postupkom MIG/MAG, ali suaparatiskuplji.
h: G "t f f i
-
iia;,ffii# lS!9qiffi:t--E+'E
f t
@T,': ' A p a ra ti ru c i c a z a MIG/MAG oostuoak
Aparat i ruiicazapostupakTlG
Lijepljenje dijelovasve se ieSie primjenjujeu automobilskojindustrijizbog niza nadgradaautomobilalijepljenje U popravljanju prednostipredtoikastimzavarivanjem. postupke zakivanja. najieiie nadopunjuje
i bruienje spoja nakon lilepljenja i zakivanja limazanastavak Priprema
u zoniinertnogplina. taljivomelektrodom 6 MIG(MetalinertGas)- zavarivanje netaljivom InertGas- tungstenje drugoimezavolfram)- zavarivanje 7 WIG/TIG(Wolfram/Tungsten plina. u zoniinertnog elektrodom
48
l-./Ktl | | I l.JUi-jl.lUC
4.3.:i',i:iit';-i*::..;,illi
..lLll.Oi I laiL.i' j
":r".:::i:",.:': :.,:'i.;.,;5ii:i:x*ii, i.,-li* :j:i*:i;,t l':+,{t,rl.'*ri"f.:t
KaoprimjertehnoloikogpostupkazamjenedijelanadgradamoZeposluZiti tehnoloiki postupak zamjenepragaautomobilaFiata500. Prethodne radnje: - uivritivanjenadgrada vozila - provjerageometr|edijelovanadgracla blizupraga - skidanjeprednjihvrata,prednjihsjedalai prednjihobloga - skidanje polaakumulatora spojnices negativnog - zaititadijelovanadgraCla blizumjestapopravkaljepljivom trakomi papirom - provjerapraga,utvrdivanje stupnjaoiteienjai ocrtavanje dijelakojitrebazamijeniti. Tehnoloikipostupak zamjenedijelapragaukljuiuje: 1. rezanjepraga, 2. odstranjivanje ostataka lima, 3. pripasivanje i rezanje zamjenskog dijela, 4. pripremuzamjenskog dijela, postavljanje 5. odrezaka limana mjestobuduiegzavara i pripremalimova, 6. postavljanje i kontrolapoloZaja zamjenskog dijela, praga, 7. zavarivanje 8. ravnanje bridova,bruienjezavarai antikorozivnu zaititu.
Diopraga kojitrebazamijeniti presjeci i njegovi
49
TablicaS"?Tehnoloiki postupakzamjenepraga Fiata5008 1.
Rezanjepraga poprjetnorezatipragblizuprednjegblatobrana i. poprjeinorezatipragblizustupaB 2. pile prosje(iotvorza uvoclenjepneumatske 3. pilomrezatigornjidio praga pneumatskom 4. pilomrezatidonjidio praga 5. pneumatskom
2.
Odstranjivanjeostatakalima 2.1.skinutiPVCizolacijuprotivbuke 2.2.glodalicomuklonititoikastezavarebuienjemkrozzavar odstranitioslobodenilim 2.3.klije5tima 2.4.ieki(em i podmetaiemispravitispojnomjesto 2.5.brusilicomodstranitiostatketotkastihzavara(poravnati) t^ r e l Y-
-
t
ffi h
Yl
l\ AJ l,yj
I ( !
i
1
prirutnikuzapopravak vozilamarkeFiat autolimarskom service,6/'1999., PremaiasopisuAutomobil
3. Pripasivanjei rezanjezamjenskogdijela pripremljeni privremeno 3.1.postaviti zamjenski dio pragapomo(u stezaljki premarezuna nadgradu poravnati prag 3.2.kodblatobrana zamjenski 3.3.kod stupaB premarezuna nadgraduporavnatizamjenskiprag
4. Pripremazamjenskogdijela 1. odstraniti konzervacijski brusilicom zaititnislojs unutra5nje strane odstraniti konzervacijski 2. brusilicom zaititnislojs unutrasnje strane 3. oii5(enepovriinezaitititicinianomtemeljnombojom
5. Postavljanjelimenih odrezakana mjestazavalai pripremalimova umetnutipripremljeni 5.1.klUestima lim podloSkom poravnati 5.2.tekitemi masivnom lim 5.3.brusilicom oiistititragovezavarai izdankelima povriinezaititnomcinianomboiom 5.4.premazati bru5ene
51
6. Postavljanje i kontrola poloiaja zamjenskog dijela 6.1.pomo(u samokoinih klijeita uivrstiti zamjenskidio praga 6.2.vijcimaili s nekolikototkastih zavaraspojitizamjenskidio praga 6.3.privremenopostavitivrata i kontroliratizrainost izmecfupragaivrata
7. Zavarivanje praga 7.1.toikasto zavaritispoj na gornjoj stranipraga 7.2.totkasto zavaritispoj na donjoj stranipraga 7.3.postupkomMAG zavaritiprednjipoprjeini 5av 7.4.postupkomMAG zavaritistra2njipoprjeini 5av
52
8. Ravnanjebridova,bruienje zavarai antikorozivnazaitita f. ieki(em i podloikom izravnatispojenebridove 2. brusilicompotistiti tragovezavarivanja 3. bruSenepovriine premazatizaititnom cinianom bojom
5. 5.1.
:
Plastiinemasenastajuspajanjem veieg brojamolekulau dugatkelancemolekulakoji medusobnomogu biti usporedniili se mogu kriZati. Jednaod podjelaplastiinihmasa je zaprepoznavanje temeljisena njihovureagiranju natoplinui najvaZnije plastitnemase prijepopravljanja odredenog dijelanadgrada automobila. Premareagiranju natoplinurazlikuju se: - plastomeri(termoplasti) (duroplasti) - duromeri - elastomeri. Termoplastina poviSenoj temperaturiomekiajui daju se oblikovati.Na temperaturi 200 do 300'C tolikoomek5ajuda im se lancipomiiu i mijeiajupa se mogu obradivati zavarivanjem.
53
Duroplasti imaju kriZanumreZastustrukturu,ne omekiavajus poviSenjem temperature te senedajuzavarivati. Dijeloviizradeni od duroplasta popravljaju seplastiinimsmolama i plastiinimili staklenim vlaknima. Elastomeriimajuokastu(u oblikuoiica)mreZastu strukturu. Najpoznatijisu silikoni neopren.Popravljaju plastiinim sedvokomponentnim masama. Dvokomponentneplastitne masei ljepila proizvodisu dobivenipolikondenzacijom. Proces njihoveproizvodnje moZese prekinutii naknadnonastavitiuz prisutnost otvrStivala.Osnovnamasai uivr5iivalodvijesu komponente plastiinemase dvokomponentne ili ljepila. Prepoznavanjeplastiinih masa vaZno je pri izboru natina popravljanjanekoga je niz metoda,a bruSenjem je najjednostavnije plastiinogdijela.U tu svrhurazvijeno otkriti radi li se o termoplastu, duroplastuili elastomeru. Termoplasti de s poviSenjem temperature brzozalijepitibrusnuploiu,duroplasti selakobruse,pri temu nastajebijela praiina,a bruSenjem elastomera nastajesivkastapraiina.Elastomere prepoznajemo po elastiinosti. U novijevrijemeproizvoclati automobiladuini su posebnomoznakomna svakomdijeluoznatitivrstuplastiinemaseod kojeje dio izraden.
5.2. Popravljanje p lastiini h masazavarivanjem plastomeri poput: Zavarivanjem semogupopravljati (ABS) akrilnogtributadienstirola poliamida(PA) (PC) polikarbonata (PE) polietilena (PP). - polipropilena Zazavarivanje se rabi grijalicazraka(s1.3.3.1. b ) s posebnoprofiliranim sapnicama za zraka.Grijalica usmjeravanje trebaimatimogu(nostreguliranja temperature.Temperatura zavarivanja iznosi300 do 400 oC,ovisnoo vrsti termoplasta. NiZetemperaturenisu dovoljne za postizanjespoja, a pri viSim temperaturamadolazi do nepovratnog raspadanja i uni5tavanja termoplasta. Dodatni je materijalSipkaod istogmateruala kaoonaj koji se zavaruje.PrijezavarivanjaSipkutreba otistiti struganjem,a dijelovekoji se zavaruju struganjemoblikovati u V zavar.BruSenjem termoplastane postiZuseZeljenirezultati. -
plastiinih Slika S.S.E. Zavarivanje dijelova
Zavarivanje seobavljazagrijavanjem osnovnog materijalai Sipkete utiskivanjemrastopljenog dijelaSipkeu oblikovani kanal(sl.3.5.1.).
5.3. Medutim, masamapopravljajuse sve vrste plastitnogmaterijala. Dvokomponentnim prouiitiuputezauporabu. masaprilitnoje velik,patrebapaZljivo izbordvokomponentnih i plastiinemaseza plastiinemasezapopravljanje tipovaplastike strogoodredenih Postoje u automobilima. kojisepojavljuje popravljanje vrstaplastiinogmaterijala viie od pedeset je primjena plastiinih masaiskljutujepotrebu da novihtipova Pritom vaino napomenuti pojediniplastitnidijelovi. prepoznavanja od kojegasu izgradeni materijala popravljanja postupak masome branika dvokomponentnom Tehnoloiki 1. Priprema materijala i alata Za popravljanjeje branikapotrebno: . sredstvoza ii5(enje (cleaner) . sredstvoza otvaranje lanca molekula (primer) . dvokomponentnopoliuretansko lijepilo . alat za istiskivanjeljepila(piitolj) . trakaza ojaianje . plastiinavlaknaza ojaianje.
2. ei5(enjepovriine trebaotistiti mjestopopravka Prijebru5enja od masno(ai drugeprljavitine.
3. Bruienje Sve plohe oSte(enjatreba klinasto izbrusiti radi povetanja povr5ine prianjanja ljepila i vlakanaza pojatanje.
service,3/1998. Automobil 9 Premaaasopisu
55
4. Nanoienje primera povriinaseobradi NakonbruSenja sredstvomza otvaranjelanacamolekula (primerom) kakobi seomoguiilo povezivanje mases dvokomponentne osnovnimmaterUalom.
5. Nanoienjedvokomponentnemase Ako je oite(enje vete, s nasuprotnestrane povriine kojase obradujepostavise limena traka, koja se moZe uivrstiti vijcima ili ivijci mogui ostatiunutar zakovicama.Traka materijala, ali se najieS(euklanjajunakon ljepila.Naobradenepovriinei stvrdnjavanja natrakuzaojaianjenanoseseljepiloivlakna za ojatanje.Vlaknatreba dobro utrljati u ljepilo.
6. Zaglatlivanje nanesenog ljepila lopaticom
7. Bruienje
56
L r \vr l
I l l l !- l !r l
r i !l C
airir-rl
5,4. :cstupaklaminiranja: 1. povriineokooiteienjadobroseoiistei odmastepomoiu acetona, 2. povriineoitetenjaklinastose izbrusena 5toveiu duljinuklinaradiito boljegprianjanjasmoleivlakana, 3. s drugestranepostaviseojaianjeili podmetai, 4. povriineoite(enjaseprema2usmolomi postaviseslojplatnaiz umjetnihmaterijala, 5. na prvislojpostavljaju sesljedeiislojeviplatna,a svakiseslojpremaZe smolom, povriinaseizbrusi. 6. nakonsu5enja
6.
l
l:,:i
::l ::.:
Nakonravnanja dijelovanadgracla slijedibojanjepopravljanih dijelovaili bojanjecijelog nadgracla. Prijenanoienjaboje povriinutrebapripremiti.Pripremaobuhvataii5ienje, odmaiiivanje, kitanjei bruSenje nadgracla. Odmaiiivanjeseobavljarazliiitimotapalima, poput acetonaili trikloretilena. Nakonodmaiiivanjaneravninese popunjavajukitom. Slojevikita ne smijubiti debeli,a izmedunanoienjapojedinihslojevakita mora pro(i odredenovrijeme.Pritomse trebadrZatiuputaproizvodatakakonakonlakiranja ne bi ostalaudubljenja uzrokovana sporimsuienjemkita(sl.3.6.1.). Temeljna boja
;;;1,,:.11
Lak
Kit Udubllenje napovriini preranog nastalo zbog lakiranja
Nadgrade se brusiruinim elektritnimi zratnimbrusilicama, najprijegrubim,a na kraju finim brusnimpapirom.Zavrinobruienjedetaljaizvodise ruino, finim vodobrusnim papirom.Pri bruienju pocinianihi aluminijskihdijelovatreba imati na umu da je brusnapraiinalakozapaljivai eksplozivna. Osimtoga,sve su vrstematerijalakoje se rabeza kitanjei bojenjeotrovne,pa se bruienjemoraizvoditiu dobro provjetravanim prostoruama i brusilice morajuimatinaprave za hvatanjeiskri(iskrolovke).
57
I l !l - r l l a l
slijedibrisanjepraiine,zaititatemeljnombojomi lakiranje.TebruSenja Nakonzavr5nog a lakoviStitetemeljnuboju od mehaniikihoitetemeljnabojaStitidijeloveod korozije, nja i utjecajazrakaiatmosferilija. originalnebojes bojomna trakamas tonovimaboja. Tonbojeodredujese usporedbom (sl.3.6.2.) viie od 1 700razliiitihbojai tonova.Osimbrojabojei sadrZavaju Trakes bojama bojaradidobivanjapotrebodreclenih tona,nekiproizvodatinudei recepteza mijeSanje noglona.
:i':;i.r*
nijansi boja Trake zaprepoznavanje
7. *+:i l';:.;,,q'r;s t Ei iri..i'i.:3'iiri€'+ii'l*
.{,1
voska.ZbogveliStiteredovitimpranjemi nanoSenjem Vozilaseod utjecajaatmosferilija testo u praiini,automobiltreba soli,iade,sumporai nekihdrugihkemikalija kogsadrZaja jedanput nanijetislojvoska.Ptiiji izmet,sokdrveu tri mjeseca, pratii svakiput,ili barem jer su agresivne tvarikoje ia, insektei morskuvodutrebaredovitoispiratis automobila vrlobrzunagrizubojuautomobila. Automobiljenajboljepratiruino mekanomspuZvomi mlakomvodom,u kojuse moZe zaautomobile. DeterdZenti kojiserabeu kuianstvudobro dodatimaloblagogSampona i moguoitetiti boju,pa ih nijepreporuiljivorabiti otapajuneiisto(e,ali suvrloagresivni pranja automobilse poprskavodom,da se otope pranje spuZvom Prije automobila. za i brisanjaneiisto(apjenase uklonimlazomvode.Na neiistote,a nakonSamponiranja neostanutragovi mekano suhomkrpomda nakonsu5enja obriSe nadgrade krajusecijelo se slojemvoskapremauputama vode.Nakon5toseautomobilpotpunoosuii,premaZe proizvodaia.
)d
1.
l'
'
"
Motorautomobilapogonskijestrojkoji kemijsku energijugoriva pretvarau mehanitki rad. Za pogon automobilanajieite se rabe Ottovi i klipnimotori.Vet duljevrijemeu tijeku Diesselovi elektromotora, a u poneke su probnaispitivanja plinske turbine. ugraduju se automobile glave seod blokascilindrima, Klipnimotorisastoje pra2njenje punjenje za i s mehanizmom cilindara, i koritamotora.Svakimotor klipnogmehanizma ima uredajeza dovod gorivai zrakate ureclaje zvukaispuinihplinova. Zakretni za prigu5ivanje vratilamotora predajese moment koljenastog prekospojkeprijenosnom mehanizmu. Presjek klipnog motoc
2.'.'t'
'
"'
,.
:
2.1. Blokmotoradioje motorau kojemu Cilindrisu provrti se nalazecilindri. u blokumotorakojisluie kaoradni prostori klipovima.U cilindrima izgarasmjesagorivai zraka,zbog iega se kratkotrajno razvijaju temoerature od 2 000do 2 500'C i tlakoviod 40 do 90 bara.Cilindri iz cijevii se izradujuizrezivanjem kao zasebnekoiuljiceugradujuu b) a) blok motoraili se prilikomlijevanja prema lijevanjem u nastao nacinu izrade: a)cilindar [ilindri u bloku ostavljajuprovrti koji se jica blok motora koiu umetnuta u bloku motora, b)cilindarsk (sl.a.2.1.). poslije obraduju qq
jer sekoiuljicemogulako su blokovis koiuljicama motoraisplativiji odrZavanja Sgledi5ta pa sene trebajumijenjatiklipoviakonisuistroieniili oiteieni. zamijeniti,
2.2. Kakose najviSitlak i najveta Cilindrise troie zbog toplinskihi mehaniikihdjelovanja. koljenastog vratilaposlijegornjemrtve dogadaju10-20'zakreta izgaranja temperatura je totke,i troienjecilindranajveie blizugornjemrtvetodke.Osimtoga,troienjecilindra veie je poprjeinona blok motorazbog sile (F")kojom klip motoradjelujena cilindar Gl. a.2.2).Sila (F) nastaladjelovanjemtlaka u cilindrumotora rastavljase na dvije Jednakomponenta(F-)djelujeuzdui klipnjaie,a drugasila(F,)okomito komponente. cilindarnejednoliko troii i po promjerui po na stjenkucilindra.Zbogtih sespecifiinosti 4.2.2.). visini(sl,
b)
c)
Troienje cilindra: a)rastavljanje sileuslijed nadvijekomponente, tlakaucilindru zbogabrazivnih cllindra, c)0blikistroienosti ie$icau ulju b)oblikistroienosti
TeZa oitetenja cilindra nastaju zbog detonativnog izgaranja, pregrijavanja motora,loiegpodmaili prejakoghladenja zivanja,slabog Neka ili zbognekihdrugihrazloga. mogubitimanje oitetenja(s|.4.2.3) opasna,poput korozijekoiuljice motoraili napuknuiakoiuljice,ili vrlo opasna,poput loma koiuljice ili pucanjablokamotora.Pri svim oiteienjima nuZna je zamjena koiuljiceili blokamotora.
tri ffi e)
60
ffi€B nn ffiu lr'll-l r _.
-€-Cil Tl
'
:,::r i:.i: koiuljice bloka Oiteienja povriine koiuljice, motora: vanjske a)korozija koiuljice, d)napuknu(e b)lomkoiuljice, d ljuitenle -q mje*imiina koiuljice,f) koiuljice, e)lomruba ..2 #:":tr istroienost jenastala ko5uljice zbog deformacije koja je plaita koiuljice korozija vanjskog koju uzrokovala
Mctor autornoi:i1a
2.3. Hq=r-E €rcp$*fuFq+k*a"qE*qt}F"# Blokumotorakontrolirase ravnostplohena koju dolaziglavamotorai kontroliraju se cilindrimotora. Ravnost sekontrolira ravnalomi mjernimlisti(ima(s1.4.2.4.).
]r!4.j
Kontrola ravnosti osnovice blokamotora
Ravnalose postavljana glavumotorau viSesmjerova, a ispodnjegase uvlatemjerni listiti.Orijentacijska vrijednostnajve(egadopuitenogodstupanjaod ravnostijest0,05 propisujuproizvodatimotoraitiskajuu tehniikim mmr..Stvarnadopuitenaodstupanja uputamaza popravljanje motora. Cilindrise kontroliraju vizualnoi mjerenjem promjera.Vizualnim pregledom moZe se ocijenitiopie stanjecilindra,mogu se otkriti napuknuta, Iomovi, izgorenost, korodiranost i sl.,a moie se i priliinopouzdanoocijenititrebali cilindarzamijeniti. Promjercilindramjerisekomparatorom za (s|,.4.2.5.), unutarnjamjerenja a mjerise na najmanje tri mjesta(s1.a.2.6.). - u podruijugornjegklipnogprstena kadje klipu GML - nasredinihoda klioai - u podruijudonjegklipnogprstena kadje klipu DMT. Svakomjerenjeponavljasetri puta,a mjeje srednjavrijednost. rodavna
Komparator zamjerenje -:;i k= (subitor) promjera cilindara i drianjekomparatora
1 -Yanmar service manual
ior
Motor_
brojbloka_
cilindar miesto
u
1 a
z
b a
?.
b a
4
b c
promjera cilindra listzamjerenje Slika 4.2,6, Iehnoloiki Cilindrusekontroliraovalnost,istroienosti deformacija.
Ovalnostje razlikaizmeiludvajupromjeracilindramjerenihpoprijekoi uzduZblokamotora. o=do-du je razlikaizmeilupromjeranovogai promjeraistroienogacilindra. lstrosenost i= dn_dt je razlikaizmeilunajmanjegai najveiegapromjeracilindra. Deformacija
f = 4 . " -4 ," o - ovalnost Promjercilindra d - OoPrjetni d - uzduinipromjercilindra cilindra i - istroSenost d" - promjernovogcilindra cilindra d,- promjeristro5enog cilindra f - deformacija d.u,- najveiipromjercilindra d,,n- najmanjipromjercilindra Dopuitene vrijednostiza ovalnost,istroSenosti deformac'rjunalazese u tehniikim vrijednostidanesu u tablici4.2. uputamaza popravljanjemotora,a orijentacijske
MOior eulcrncbila
'iafutiea
0rrjentacijske vrrledn0sti2 zad0puitenu ovalnost, istroienost i deformaciju u mm
Ovalnost
lstroienost
Deformacija [mm]
o,o2
0,1
0,05
2.4. FmprmwEjmre$e b$*ka ffi?s*#re Popravljanje blokamotoraizvodise bruSenjem osnovicebloka,proiirivanjem cilindarai zamjenomkoiuljica. Bruienje bloka motora Gornjapfohablokamotorabrusisebrusilicama (sl.a.2.7.). za ravnobru5enje TehnoloikipostupakbruSenja danje u tablici4.3.
Slika . ,,, ,' . Bruienje osnovice bloka motora postupak Tabliea 'j,.;i, Tehnolo5ki bru5enja bloka motora Rb.
Opiszahvata
Tehniikiuvjeti
Natinprovjere
I
Oiistitigornjupovr5inu blokamotora
Napovriinine smijuostati tragovigareiii brtve
pregled Vizualni
2
Oiistitipovr5ine blokakoje Neravnine nesmijunadvisiti (e posluiitizastezanje bloka povr5inu
3
Postaviti blokmotorana radnistolbrusilice ili u Steznu napravu
4
Utvrstitibloki provjeriti gornjepovrSine usporednost gibanja blokas ravninom alata
5
Brusiti blok
6
Otpustiti i skinutiblok
Ravnalomse povlaii po povr5ini
Komparator sepostavina GornjapovrSina blokatrebabiti nosai alata tako daticalo usporedna gibanja s ravninom dodirujegornjupovriinu alata.Dopuiteno odstupanje na bloka.Pomicanjem nosaia neistroienim mjestima blokaje alatakazaljka komparatora 0 .0 1 mm ie pokazati odstupanje, pregledom Vizualnim provjerava sejesuli udubinebruSene Brusisedo nestanka udubljenja
Dopu5tenaodstupanjasu pribliZnai sluZesamo kao primjerpri izraditehnolo5kogpostupka.
2 Yanmar service manual ! .:::ti.rt ti ::a:t:' :W ;4 :::ia* rta
( Of
cilindarablokamotora Pro5irivanje proizvodaia. Najieiie cilindarablokamotoraizvodise premapreporukama Proiirivanje je proizvodaii se primjenjujetokarenjeili bruienje,a zavrina obradahonanje.Neki motorane predvidajuproiirivanjecilindara,ito naglaiavajuu tehnitkim uputamaza cilindara, popravljanje na kojetrebaproiiriticilindreoviseo istro5enosti motora.Promjeri motorapropisujudva do tri razliiitapromjerai nazivajuih promjerima a proizvoclaii te promjereproizvodese klipoviodgovarajuteg za prvo,drugo i treie pro5irivanje.Za jer se nakonsvakogproiirivanjacilindaramorajuugraditinovi klipoviveteg promjera, a na slici promjera.Kaoprimjerutablici4.4.dani su promjeriza proiirivanjecilindara, cilindratokarenjem. seproiirivanje 4.2.8.vidi cilindarar Promjeri zaproiirivanje Promjericilindara(mm) no v i c ilindr i
1 .p ro 5 i r
C ilindar 110
11 0 ,5
111
Klip
11 0 ,3 3
11 0 , 8 3
10 9,8 3
Proizvoda6ne predvidatreie pro5irivanje
Pro(lrivanie cilindra
3 *TAM - radioniikipriruinik.
64
2. proiir.
3.proSir
llolcr aLrl-omobila
Bloksepostavina strojza proiirivanje takoda os cilindrabudeusporedna s pravocrtnim gibanjemalataza pro5irivanje. Nakon5to se blok utvrsti,obavise grubo proiirivanje, a zatimgruboi fino honanje.Naslici4.2.9.vide sestroji alatza honanje.
Honanje cilindra
Fino(ubrusnihkamenaza honanje,brzinuvrtnjealataza honanjei duljinupravocrtnoga gibanjaalatatrebapotraZiti u tehnitkimuputamaproizvoclaia. Kontrolabrzinevrtnjealata i kontrolabrzinenjegovihtitrajnihgibanjaobavljase provjeromkutatragovabrusnih kamenapomo(ufolijes nacrtanimkutom(sl.a.2.10.). Kutizmedutragovaalataza honanjetrebaiznositi40 do 80'.
ffi
g Kontrola kutatragova pomo(u honanja crteianafoliji
Cilindriizradeniod leguraaluminijevih slitina(alusil i lokasil) nakonhonanjaselepaju.U tu sesvrhubrusnikameniza honanjezamjenjuju jastutiiimaod pusta(s'..4.2.11.), kojise prijeuvodenjau cilindarpremaZu pastomza poliranje. Gibanjealatasliinoje gibanjualata pri honanju.Nekitehniikipodatcipotrebnizapopravakblokamotoraod alusiladani sutablici4.5. 65
potrebni motora Mercedes-Benz 3.84 bloka zaproiirivanje Nekipodarci Fino honanje
Lepanje'
0 88,48mm
O 88,50mm
0 88,50mm
cK-3000ili cK2600
cK-3000 ili cK2600
cK-3000ili cK2600
ili cK-3000 cK2600
Brzinavrtnje
'125
125
125
185
Brzinatitrajaalata
49
49
49
73
Promjercilindra@88,00 poveiavasena promjer o88,s0
Proiirivanje
Honanje
O 88,40mm
13 5m m c ilindr a V is ina Tip alataza honanje
.
c30-J84 c30-c03-81 c30-Jss je promjeralepanjemmalo i ne uzimaseu obzir. Poveianje
Brusnosredstvo
cilindrablokamotora Zamjenako5uljice ZamjenakoiuljicecilindramoZeseizvestiovimredoslijedom: - sI.4.2J2) 1. obradaprovrtau blokumotora(ii5(enjei proSirivanje blokamotora(s|.4.2.23.) 2. zagrijavanje 3. hladenjekoiuljice(sl.4.2.14.) koiuljiceu blok(sl.4.2.15.) 4. postavljanje 6.) koiuljice(sl.4.2.1 5. poravnavanje 1.) 6. honanjei, premapotrebi,lepanje(s|.4.2.1
- Kolbenschmidt. international Motorservice engines, of aluminium 4 Reconditioning
66
c30-F8s
Motof ;ri l |ci l ]cbi l a
Popravakoite(enih navoja u bloku motora
lagrijavanje bloka
Postavljanje koiuljice
Hladenje koiuljice
Poravnavanje koiuljica
Kadse o5tetinavoju bloku motora,on se moZepopravitiproiirivanjemi umetanjem navojne koiuljice. Popravljanjenavoja sastoji se od proiirivanja provrta za navoj, i postavljanja do 4.2.23.). koiuljice(s|..4.2.17. navojaza navojnukoSuljicu narezivanja
navoja Setzapopravljanle
provrta Proiirivanje
nje UpuSta
navoja Narezivanje
i postavljarje koiulj,ce navoja Podmazivanje
68
lilaior a:riomlbii.i
SO :
navoja navoja latezanje larezanje koSuljice koiuljice
*C
E
motora Popravljeni navoj ubloku
PopravakkudiStaglavnih leiaja koljenastogvratila Kuii5taglavnihleZajakoljenastog vratilamorajuimati zajednitkuos, morajubiti na propisanoj od gornjeploheblokamotorai morajuimati propisanpromjer. udaljenosti danasu u servisnim Dopuitenaodstupanja informacijama. Oitetenijakuiiita mogu se navariti,metalizirati, ili se pak moZezamijenitipoklopac je posteljice. kuiiSta. Manjeoitedenaku(i5tadovoljno proSiriti Proiirivanje i ugraditideblje vratilavidi sena slici4.2.24. kuiiita leZaja koljenastog
F-f
(1|r-.
f a
t.ffi.t
t€.?.
r r C l rt tl
:
glavnih Proiirivanje kuiiSu leiaja koljenastog vratila
##
AA
rEffi
,g*
tr
3#
;gi* ilt
F
iut r
*- - I
'r
-Ea kuiiitaleiaja Dijelovi alataza0bradu
I
rEE Glave alata
69
Blokmotorapostavise na stroj za proiirivanjei kroz kutiStaleiaja postavise vratiloza no5enjeglavaza tokarenje(buienje).Nakonstezanjavratila,blok motoranamjestise takoda se os vratilapoklapas osimaleZaja. Dopuitenoodstupanje od osnostinalazise informacijama, u servisnim a iznosioko 0,03mm na cijeluduljinublokamotora.Slijedi promjerana kojiie seproiiriti kuiiStai proiirivanje. mjerenjepromjeraleZaja, utvrclivanje
Namjeitanje alata
Kontrola ovalnosti
promjera Mjerenje
ProSirivanje kuciita leiajabregastog vratila
Strojemza proiirivanjekuiiStaleZaja koljenastog vratila mogu se proiiriti i kuiiita leZajabregastogvratila( sl. 4.2.30.). Naslici4.2.31. vidisebrusilica zabruienje poklopaca sjediSta leZaja.
poklopca Bruienje sjediSta leiaja
70
3. 3.1. Glavamotoraje poklopaccilindrima. Kroznju sepunei praznecilindri,pa seu njojnalaze radomventila. ventili,sjediitaventila,vodiliceventilai dijelovimehanizma za upravljanje glavei kanaliza podmazivanje razvodnog U glavimotoraizradenisu kanaliza hlaclenje Premabrojuventilarazlikuju mehanizma. seglaves dva,tri, tetiri i pet ventilapo cilindru (sl.4.3.1.). Ukolikoje brojventilaneparan, brojusisnihventilau praviluje veti radiboljeg stupnjapunjenjacilindara.
pocilindru motora stri i pettlentila Glave [ATZ]
o ,re& !*'
rrrr*
?€y .:,1
ITTTTTIT
r *!r F l
ilf
r
i
t
f f ir u; * ir
*c*s** ..:
**
******
**€ggg Fffipa,*,,.$$ *G 6 & Q G
;s
8e**s*
*t
******
sg aaceGaG Q# 9 Ce ** .q9. :,.q 9 "q 9 9 . ::
* # € € * $ il
;*n***
Ittttt I t t lt
+ + ++r*6&
i
Gava cetverocilindricnog motora saiesnaest ventila; 1- g1ava, pokopci 2- bregasto vmtilo,3zupiasta remenica,4 leiaja bregastog vratila, (gumice), - tanjuri(i ventila 6- brtve ventila, 5 ventili, 7 dvodje nik rnovi,8 opruga 'l0- caiice, 11 podolneplocice 9 opruge,
I
71
'i'I 3. 2 .
. . , , ' . 1. - 1 ' , : ..r : ,.:.,,- .,' t,t::' .:l :..- :.... : ,' ::
je visokimtlakovimai visokimtemperaturama. Zbogtoga se ona GlavamotoraizloZena pregrije, puknuti, osobitoakosemotor 5tomoie dovestido propuitanja moZeiskrivitiili prostora, a propuitanjemoZenastatiizbogistroSenosti stlaienihplinovaiz kompresijskog u zbog dugotrajnog radaili zbog loieg podmazivanja ventila. Usto, ili oitetenjasjediSta glavimotoramoguseistroiitivodiliceventila.
3.3.
: I I ::' : ::.:'-,"l'' i':,:,;.:":,.,,,,,.,,.
Nakonii5ienja glaveod gareli,tragovabrtve i drugih neiistoia mjerise ravnostglavei utvrclujestupanjistroienostiili oitetenostisjediitai vodilicaventila. Postupakmjerenjaravnostiglave motorajednakje postupkumjerenjaravnostigornje informacijama pfoheblokamotora(s|.a.2.il.Dopuitenaodstupanjanalaze seu servisnim vrijednostje 0,07mms". , a orjentacijska ventilapregledavaju SjediSta sevizualnoi mjeriseSirina (sl.a.3.3.)kojaovisio tipu motora povriinenalijeganja ivrsti ventilai iznosiod 1,5za usisnedo 2,5 mm za ventile.Stvarnevrijednosti ispu5ne Sirinetih dosjednih povriina treba potraZitiu servisniminformacijama proizvotfaiamotora.Ako je povriinanalijeganja 5ira, pa ventilslabijebrtvi,a akoje manjijetlak nalijeganja, povriinanalijeganja manja,ventilseslabijehladii brZe pregrijava.
. iirinepovriine nalijeganja Mjerenje ventila i sjedi5ta ventila izmedu
ventilamjeri se promjer(sl.4.3.4.),a istovremenose mjeri i promjerstruka Vodilicama ventila(sl.a.3.5.).
, J
ffi
: ,u::';, promjera Mjerenje ventila: 1,2,3- poldajimjerenja vodilice manual service 5 - Yanmar
72
promjera ventila Mjerenje struka
Motcr autornobila
Zratnostizmeiluventilaivodiliceventilatrebabiti u granicama vrijednosti kojepropisuje proizvodatmotora,a akosuvrijednostinepoznate, zratnosttrebabiti izmeclu0,045i O,O7 mm.Najveiazrainostizmeiluispuinihventilai njihovihvodilicane smijebitivi5aod 0,15 mm,a najveiazrainostizmeduusisnihventilai njihovihvodilicane smijebiti veia od 0,1 mm jer sezbog pove(anjate zratnostiu cilindarmotorausisavaju uljnepareiz prostora razvodnog mehanizma. Na krajuse kontroliraju oprugeventila.Njimase kontroliraslobodnaduljina(sl.4.3.6.), (s1.4.3.7.) uspravnost i silau radnojduljini(s1.4.3.8.). b
-t I
?-
Q:':
?r,
f''.' -
t'::':,
e St,,,. l-"-- -,1 C+"-. C€" Mjerenje duljine opruge uslobodnom stanju
.,,'.5
'-t
r:i, ,:i.:: Mjerenje uspravnosti opruge: a)visina opruge, b)odstupanje oduspravn0$i
Skratenjenenapregnute opruge tolerirase do pribliZno1,5mm,nagiboprugeili odstupanje od uspravnosti moZebiti oko 0,035mm, a silakoju proizvodistlaienaoprugarazlikuje seod motora do motora,a veiinomje u granicama izmedu150 i 500N.Stvarne vrijednosti svihmjerai dopuitena odstupanjaod njih valja potraZitiu servisnim proizvodatamotora. informacijama
,', Mjerenje 55ik* sileopruge stlaiene ' naradnu duljinu
l
73:
3.4. Fopravljanjegiavemstcre sjediSta Glavamotorapopravljasebruienjemosnoviceglave,zamjenomili popravljanjem mehanizma. vodilicaventilaizamjenomdijelovarazvodnog ventila,zamjenom Bruienje glave motora itabl.4.3.). Glavamotorabrusise sliino kao gornjapovriinablokamotora(s1.4.2.16. i namjeitanjaglavemotorana radnomstolu brusilice,glavase brusi Nakonpostavljanja VaZnoje znati da se bruSenjembloka motorai bruienjem dok se ne ukloneneravnine. prostor,ito moZeutjecatina pojavusamozapaljenla glavemotorasmanjujekompresijski Zbog toga brtva glavemotora u cilindrimamotorai nastanakdetonantnogizgaranja. glave izbordebljine bruienja bloka i motora.Pravilan trebabiti debljaza ukupnudubinu prostora(sl.a3.9.) brtve moZeseprovjeritimjerenjemvisinekompresijskog
prostora visine kompresijskog Slikai,.:i,i:. Mjerenje prostoramjerisena ovajnaiin: Visinakompresijskog - okretanjem vratilaklipsepomaknepremadolje koljenastog - krozotvorzasvjeticuili krozotvorzabrizgaljku motorau cilindarseuvuie licaza mekolemljenje klipau gornjikrajnjipoloZajon te spreSatiZicu - dovodenjem pro- na krajusemjerenjem debljinespreianogkrajaZicesaznavisinakompresijskog stora. prostorarazliiitaje za razlititemotore,a podatcio njoj mogu se Visinakompresijskog prona(iu servisnim informacijama zasvakipojedinimotor6.
prostora 1GMl0(C) zamotorYanmar trebabitiu granicama od O68do O88mm. 6 Visinakompresijskog
Molo' al'tcnrobila
Popravakventila Popravljanjem sjediSta ventilatrebapostitikutovebruSenja i iirinu povriinenalijeganja kaokodnovogsjediita.PodatciotraZenim informacijama velitinamanalazeseu servisnim je u kojimasu opisanii tehnoloikipostupciobradesjediita.Na slici4.3.10.prikazano istroienoi popravljeno sjediiteventila.
4b) :: ,
Geometrija sjedlita ventlla: a)istroieno sjediite, b)popravljeno
povriine sjediite; nalijeganja s - Sirina
Sjedi5tase mogu popravljatiglodanjemili bruienjem,a zavrinaobradaizvodise lepanjem. AkosjediSta nisusuviSe popravak istroiena, semoZeobavitisamolepanjem. +, . , : i-ill..l ,
Setglodala zaobradu sjediSta ventila
sjediita Strojzaglodanle ventila ventila i obrada sjediita
t)
I
t
glodalavodilicai rutica(s1.4.3.1 Zaglodanjeserabisetod tri stoZasta 1.).Najprije seobradi kut od 45',zatimkut od 70o,a na krajukut od 15'. ventilaglodanjemili bruienjemizvodise njihovolepanje.U tu se Nakonobradesjedi5ta svrhuizmetluventilai sjedi5tastavipastaza lepanjete seventilokreie lijevo-desno, a prije promjenesmjeraokretanjaventilse dignesa sjediSta. Obradase izvodiruino, pomoiu razlititihhvataljki ventila(sl.4.3.13.), a moie seubrzatipneumatskim alatom.
' :: r-,
Hvataljke ventila: a)gumena cijev, b)ruiica, c)pneumatska zrak hvataljka spogonom nastlaieni
sjediitaventilai tanjuraventila,tanjursepodiZeu odnosuna osnovicu Radipopravljanja glavemotora,5to se moie izmjeritimikrometrom za mjerenjedubina(sl.4.3.14.). Zbog nastalogsepomakaoprugaventilaizduljipa manjomsilompriteZeventilza sjediSte, 5to prostora propadanje izaziva slabije brtvljenje kompresijskog i ventila. ima i brZe sjediSta i postiglapredviclena Da bi se ukloniotaj nedostatak silau opruzi,izmeduglavemotora (kompenzacijski) podloZaktija je debljina i oprugeventilatreba postavitinadomjesni jednakaizmjerenom pomakuventilaod osnovice glavemotora(sl.a.3.15.).
', popravljanja Poloiaj ventila nakon sjedi5ta i tanjura ventila: a)pomak ventila ' ':-,1: popravljanjem, nastao b)mikrometar zamjerenje dubine
76
Motor autcmobila
Obrada ventila i sjediStaventila ne moie se provoditi jer svakopomicanjeventilaod osnoviceglave unedogled, motora uzrokuje poveianje kompresijskogprostora te slabljenjesnagei okretnogmomentamotora.Zbog toga proizvotfaiimotorau servisniminformacijama daju podatke o najveiimdopu5tenimpomacimaventila(tab|.4.6.). Kadse mjerenjemutvrde vrijednostiveie od dopuitenih, ventile trebazamijenitinovima.Ako zamjenaventilanije dovoljna, zamjenjuju seiliseugratlujunovasjedi5ta ilisepakzamjenjuje cijelaglava. preporuka proizvodaiaT. Tablica €"S. Primjer zapomak ventila
Slika€.F.t,$. Kompenzacijski podloiak ispod opruge ventila
Udaljenost ventilaod osnoviceglavemotora(mm) novi motor
najvetadopuitenavrijednost
0,95
| ,2 5
ZamjenasjediStaventila SjediSta ventilaizradujuse od legiranihielikaotpornihna visoketemperature. Zamjena sjediStamoZeseprovoditi sljedeiim redoslijedom. -
glavena buiilicui postavljanje Postavljanje alatazaglodanjeu steznuglavu. Namje5tanje dubinerezanjai posmaka. Glodanje sjediita(s1.4.3.17.).
VadenjeostatkasjediSta. - ei5(enjei proiirivanjeotvorazasjediite.OtvorseproSiruje do promjerapredviilenoga (tabl. informacijama 4.7.) u servisnim preporuka" prlugradnji Tablica 4"F- Primjer zapreklop sjediita ventila uglavu motora VanjskipromjersjediSta
Prektop glavaod SL
glavaod aluminijeveslitne
20- 30
0.08
0.12
30- 40
0 .1 1
0.15
40- 50
0 .1 3
0.t8
50- 60
0 .1 6
0.20
60 - 70
0 .1 8
0.22
7 - Yanmar manual(motor1GM10(C). service
Postavljanje, centriranje i utiskivanje sjediitaprikladnimalatom(sl.4.3.1g.). Najbolje je glavuprethodnougrijati,a sjediSte ohladiti.Da se sjediitene bi ugrijalana glavi, trebaih 5toprijeutisnutiu njihovprovrt. ObradasjediSta ventila.
il
ais + ffi
k
*a.'
*
f;
a
glave Presjek motora i nova sjediita ventila
Glodnje sjediita, vadenje ostatka sjediita i obrada otvora zanovosiediite
*-
'1 €ri
f , : i' *
{',
*
.-g
Centriranje i utiskivanje sjediita
Zamjenavodilicaventila Ako zratnostizmeduventila i vodilicaprelazidopuitenevrijednosti,vodilicetreba zamijeniti. Zamjenaseobavljaovako: f . iekiiem i izbijatemizbijesestaravodilica, 2. dosjedna sepovriinaoiisti i naulji, 3. pregleda sei nauljinovavodilica, 4. novasevodilicautisneiekiiem i ravnimpodmetaiem. 5. vodilicaserazvrti. 78
th*.* #"q{-=' :ceventa zbijanje utiskivanje vodi
Vodilice ventila
3.5. Ventiliupravljanirazvodnimmehanizmom otvaraju kanale za punjenje i praZnjenje cilindara.U proilostimotori su u pravilu imalisamojedanusisnii jedanispuiniventil. Kasnije sveveii broj motoraimaviie usisnihi ispu5nih ventilapo cilindruradiboljegstupnja punjenjai brZegpraZnjenja cilindra(sl.4.3.1 i sl. 4.3.2.). Usisniventiliu pravilusu ve(eg promjera od ispuinihventila(s1.4.3.21.).
79
Troienje ventila Ventilise troie zbog visokihtlakova,zbog visokihtemperaturai zbog trenjao vodilicu ventila.Troiisestrukventilai oite(ujepovriinanalijeganja. Zbogtroienjastrukausisnih ventilau cilindarmotorausisavaju seuljnepare,Stonegativnoutjete na motori poveiava potroinju ulja.lstroienoststrukaventilakratkotrajnose moZekompenziratiugradnjom novih poprjeinihbrtvi ventila(gumica), ali u sluiajusmanjenjapromjerastrukapreko dopuitenevrijednostinuZnazamjenaventila.U tablici4.9.danesu okvirnedopuitene ventila. vrijednostiza istroienosti savijenost dopuitene vrijednostiza istroSeno$ Tablica 4.'*" 0kvirne isavijenost ventila Noviventil
lstroSeni ventil
7
6,9
Promjerstruka(mm) struka(mm) Savijenost
0,03
Zbog oiteienja povr5inenalijeganjadolazi do propuitanjastlatenih plinova izmedu zbogtega semotorusmanjujesnagai okretnimoment.Duljiradmotora ventilai sjediSta, s takvimoitetenjem dovodido veteg kvaraventilai sjediStaventila,zbog iega ventilei sjediStatreba popravitiito prije.Na ventilimaje osobitoopasnanakupljenagareZ,koja i ventile.Zatos vremenana vrijememotortrebaraditis neito sezapalii oite(uje sjediSta vrtnjenego5toje uobiiajenokakobi seotistilanakupljena gareZ.Pritom viSimbrzinama se,svakako,treba drZatiuputa proizvodaia,a prebacivanje u sljedetistupanjprijenosa trebaizvoditisamopri preporuienojbrzinivozilakakose motor ne bi,,gu5io". U tablici prijenosa 4.10.danje primjerpreporuka za promjenustupnjeva tijekomvoZnje. preporuka prijenosa8 Tablica €.* *- Primjer zapromjenu stupnja Promjenastupnjaprijenosa
1-2
2-3
3-4
4-5
Brzina(km/h)
30
55
85
110
Popravakventila Popravakventilasvodise na tiiienje i lepanje.eiiienle se moie izvestirutno, pomo(u brusnogpapira,a ako je ventiljafe o5teten,popravljase tokarenjemili bruSenjem. jedno Ventilsezatimlepana sjedaluventila,time sezapravoventili sjediSte prilagoduju drugomu.Nakrajusekontrolira nepropusnost ventila. Nepropusnostventila moZese kontroliratina dva naiina.Jedanje naiin da se glavas ventilimaokrenetanjurimapremagore,a u kompresijski prostornalijese malobenzina. Ako ne docfedo propuitanja,ventili sjediSte dobrosu obradeni. 1.6 8 Mitsubishi Carisma
t' i tl a, a: :a,r r r l bi l al
Drugijenaiin da seventilpremaiegrafitnomolovkom ili vrlo tankim slojemneke paste,postavina mjestoi nekolikoputaokreneu sjedalu. Potragovimana sjedalu ventilamoZesezakljuiitikvalitetaobrade.
Kontrola nepropusnostlventila benzinom
3.6.
.-:..,:,,,:1,, 1 ::l::..:::.,.',,,,-:. ,1 . ,1t,, .
Bregastovratilo dio je razvodnogmehanizma koji upravljaradomventila.Sastojise od tijela na kojemuse nalazerukavcileZajai brjegovi.Od uzduZnogpomicanjabregastovratiloosigurano je rebrom(sl.4.3.23.).
Bregasto vratilo: 1- bregovi, 2 Bregasta vratilaizraduju sekovanjem ibruienjem, ,: ..i' -ru k avci ,3-rebro od ielikaotpornihnatro5enje, vetinomkaopuna, aliseradismanjenja masemotoratestoraderao Suplja
Tro5enjem bregovabregastih vratilamijenjajuse kutoviotvaranja i zatvaranja ventila,Stonegativno utjete na rad motora.lstro5eni bregovimogu se metalizirati ponovno ili navariti, zatim a obraditi, ali je taj postupakredovitoskuplji od izrade novogavratila.
3.7
Bruienje bregastog vratila
:-,,, j. . .,.',,,,,t,'-- : :; :r,-.:.':. r: :,: . 3, l' 1:.:.. i -
Pritezanje glavemotoraizvodisepremapreporuciproizvoilaiamotora,kojaseodnosina redoslijed inatin pritezanja. Kaoprimjerna slici4.3.25.prikazan je redoslijed pritezanja vijakaglavemotora,a u tablici4.11.naiin pritezanja zajedantip motora.Sliinipodatci nalazeseu servisnim informacijama zasvakimotor.
81
pritezanja glave Redoslijed vijaka motora
's:i;.ri!i {i,i
pritezanja glave Primjer nacina motora
I
otistitibloki glavumotora
2.
postavitibrtvuna bloki provjeritije li brtvadobrookrenuta
3.
postavitiglavu motora ivijke
4.
prvopritezanje na 35 Nm
5.
drugo pritezanjena 60 Nm
6.
tretepritezanjeza9O' ietvrto pritezanjeza 90"
glavemotoraslijedinamjeStanje zrainostiventila,o iemu (e biti rijeii u Nakonpritezanja poglavlju4.10.Razvodni mehanizmi.
4. Hff*p 4.1 . fu* *.tg* *t;es+E: g:*+* pravocrtnoga gibanjau kruZnogibanje.On vodi za pretvaranje Klipje dio mehanizma gornjikrajklipnjaie,omogutujepunjenjei prainjenjecilindrai ravnomjerno rasporeduje preuzima cilindra. Klipbrtviprostor izgaranja, boinesilena stijenku silutlakaidio te sile prekoklipnjatepredajekoljenastom vratilu.
ctj* k **p*'*"** 4.2.G-ra*S* i mehaniikoga KlipovisetroSezbogtoplinskoga djelovanja. Troiesedesetakputamanje pa grjeiaka pravilno u materijalu, akosu od cilindara, akonema ugradeni, akosemotorom i akosemotorredovitoservisira, rukujepaZljivo klipovenetrebamijenjatisvedoksezbog
i82
1a l.l0i() ar r-rir,.r.,'r0b;
istroienosti ne proSiruju cilindri.Ako pakdocledo pregrijavanja motorazbognepravilne uporabeili loieg odrZavanja, ako nastanukvarovina sustavupodmazivanja, ako zbog bilo kojih razloganastanusmetnjepri izgaranju, a pogotovoako smetnjedovedudo samozapaljenja i detonantnog izgaranja, mogunastatiznatnao5tetenjaklipakojamogu dovestido teikih kvarovamotora.
d)
e)
(najieiiijeuzrok Oite(eni klipovi motora SUle: a)rupauceluklipanastala goriva samozapaljenjem gorivo), neprimjereno b)lomklipazbogzamora materijala, c)oite(enja klipazboglomaprstena kojemu suuzrok neiisto(e u ulju, pregrijavanja d)oiteienja klipa zbog motora, e)oiteienja nastala detonantnim izgaranjem lKSl
*s.=ssea= 4.3. Fs'** E*e* $k* *tyes$;,t$+;F Kad se utvrde nepravilnosti u radu motora koje nisu vezaneza pove(anjepromjera cilindra,pove(anjezrainostiu leZajima potrebnoje klipnogmehanizma i sliinekvarove, detaljnopregledati sveklipovemotora. pregleduplaSta, Akoseprivizualnom iela,klipnihoticai kanalazaklipneprstenene utvrde nikakvaznatnijaoitetenja,klipsekontrolira mjerenjem. Klipovima sekontrolira: - masa - promjeri paralelnost klipnihoiica promjeri ovalnostklipnihoiica istroSenost kanalaza klipneprstenei zrainostizmeduklipai cilindra.
9 lzvadakiz katalogaPistondamages- MSIMotor ServiceInt. GmbH.
. trl
Razliiite mase pojedinih klipova istog motora vrlo su iesto razlogpove(anihvibracijamotora,kojemogu dovestido ubrzanogtro5enjamotora i sklopovakoji su s njim u vezi.Masaklipovausporetluje sevaganjem a.a.2.). pojedinih DopuStene razlike u masi klipova 61. orijentacijski iznosedo 2 gramal0za motoreosobnih vozilai do 5 gramazamotoregospodarskih vozila. preciznosti 0,5grama 5'ii{c*,- .. ' . Vaga pogodna zausporedivanje mase klipova Mjerenje promjera klipa (slika4.4.3.)sloZenoje zbog oblika klipa.Prijemjerenjaklipa treba proutiti upute proizvoclaia i tablicupojedinihpromjeraklipa.Ako nisu dostupnenikakveupute,trebapromijenitiklip i prema dimenzijama novogaklipausporeditidimenzije klipakoji pojedinih promjera kontrolira. Dopu5teno smanjenje se moie iznositido 0,09mm11. promjera Mjerenje klipa
Paralelnost klipnihotica moie biti naruSena zbog nehomogenosti u materijaluklipa, zbog nestruineugradnjeosovinicezbog nepravilnograda motorai sl. Nedopuiteno klipnihoiica dovodi do pove(anogtrenja izmeduklipa i odstupanjeod paralelnosti Paralelnost cilindra,njihovaubrzanogtroienjai zaribavanja. klipnihoiica provjerava se takoda seklippostavina ravnuploiu,a krozklipneoticeprovutesemjernitrn (s1.4.4.4.). visinemjernogtrna lijevoi desnood klipadobijeseslikao paralelnosti Usporedivanjem klipnih oiica. Orijentacijska vrijednostza dopuiteno odstupanjevisinamjernogtrna lijevoi desnood klipa mm12. iznosi0,1/100
paralelnosti Utvrdivanje klipnih oiica
5; i Fi{-i
klipnih oiica 10 Vrijednosti susamoorijentacijske. 11 Samozaorijentaciju. od klipa. . 12 0,1mm na 100mm udaljenosti
:::,: ..:. =
.
promjera Mjerenje
Promjerklipnih oiica mjerisekomparatorom zaunutarnjamjerenja(sl.a.a.5.) lstroienostkanalaza klipne prsteneprovjerava setakoda seu kanalstavinoviprsten, a iznadnjegaseuvuie mjernilistit (sl.4.4.6.). Zrainostizmedukanalai prstenapropisuje proizvodaimotora,a okvirnevrijednosti Manjazrainostnije danesu u tablici4.14. dopuitenajer se prstenumoraosigurati slobodno pomicanje,a s pove(anjem zrainosti iznad dopuitenih vrijednosti znatnose poveiavapotroinjaulja zato 5to se zbog istroienostikanalaza klipne prsteneulje pretaie sa stijenkicilindra prostor(sl.4.a.7 motorau kompresijski .). lratnostizmedu kanala i prstenall Prsten
prstena zracnosti izmedu i stijenke Mjerenje prstena kana a klipnog
Zrainost(mm)
prvi
0,065- 0,1
d ru g i
0,03s- 0,07
uljni
0,02- 0,005
Kadse klip giba premadolje,ulje kojese ulaziu kanale nalazinastijenkama cilindra prstena. Promjenom smjeragibanja klipnih klipa ulje prelazi u prostor izgaranjai ondje zbog visoke temperatureizgara. Motor troii veliku koliiinu ulja, ito se boji ispuinih moZezakljuiitipo plavkastoj plinovai po njihovumirisuna izgoreno ulje.
tl *j :
G: X.
Xl Xl
'.€,
xl i.
!.: t.:
-- -
prstena Usisni ucinak klipnih
Velikazrainostizmeduklipnihprstenai njihovih kanalamoZe se ukloniti proiirenjemkanalai debljihklipnihprstena. ugradnjom Zrainost izmetlu klipa i cilindra propisuje proizvodatmotora,a okvirnoprilikommontaZe treba biti izmedu 0,02 i 0,08 mm. Vrlo iesto proizvodaiipropisujusilu izvlaienjamjernog listi(a izmedu klipa i cilindra,a najteita je vrijednost 30-50N.
)NWr-W izmedu klipai cillndra Mjerenje zrainosti
13 Y anm arservicema nu al .
85
k$$p* 5. #s*w*m$** Osoviniceklipa povezuju klipove s klipnjaiama. Valjkasta su oblika,a radismanjenja maseredovitose izvodes uzduinimprovrtom.Od uzduZnog pomicanja osiguravaju se prstenastim uskoinikom- Segerovim prstenom(slika4.5.I .).
^A, 1" J ' * 1 3P *. : - . , . O bllc o is o v i nKil0a i c aI
Osoviniceklipa su izloZenevelikim dinamiikim optereienjima, a kakosu napregnutina tlak, smik i savijanje, morajubiti tvrde,tvrste i Zilave.lzraduju seod ugljiinihi legiranihielikaza cementiranje, a za najveiaoptereaenja od legiranihielika za nitriranje. Nitriranisloj tvrdi je od cementiranogsloja i zato otpornijinatro5enje, alije tanakpa sekatkadoljuiti.
Zbog izrazito loieg rada motora (detonantnog izgaranjai sl.)osovinicamoZepuknuti (sl.4.5.2.), a pri normalnomradu motora ona se troii u leiaiu klipnjaie.Vi5ese troii gornjastrana,zbog iega postajeovalna.Dopuitenosmanjenje promjerapropisuje proizvodaimotora,a obitnoiznosioko0,01mm.Privetemsmanjenju promjeraosovinicapostanemek5ai sklonijatroienju pa ju zbog toga valjazamijeniti. Naiinmjerenja osovinice klipavidisenaslici4.5.3.
osiguranje odpomicanja
# $*ik *
Lomosovinice klipa
3
Siiiq*
promlera l\4jerenje osovinice klipa
Akoje promjerosovinice klipaveia od promjera klipnihoiica do 0,004mm, osovinicuse moZe utisnutiu klip ugrijanuna 20 'C ili ne5tovi5e,a akoje razlikau promjerima veta,kliptreba10do 15 minutazagrijavati u ulju temperature80 "C. Nakon5tosezagrije, osovinicu trebabrzoutisnuti u klip.Upre5avanje osoviniceklipa pokazanoje naslici4.5.4.
- osovinica,4 Upreiavanje osovinice klipa:1- klip,2- klipnjaia,3 - oblikovano postolje,5vodilica
86:
6.
t.,,,',.,.:: r: : :,.,',',::.,
Na klipuse nalazetlaini (kompresijski) klipniprstenibrtve i uljniprsteni.Tlaini prostorizmecluklipa i cilindra,a uljni prstenibriSuuljes cilindra. Osimtoga, preko klipnih prstenaodvodi se oko toplines klipana cilindarmotora. 600/o Ovisnoo tipu motorana klipumo2ebiti jedanprsten, a dvaili tri tlainaprstena, uljnijeprstenuvijekjedan(sl.14.6.1.). ', l-,."' prstena lKSl
Klipoviza0ttoveiDleselovem0t0[esdtla
Tro5enjemklipnih prstenai troienjem cilindrapoveiavase razmakizmedukrajeva pojedinihklipnih prstena(prorez).Povetanjetoga razmakadovodi do propuitanja snagemotorai poveianjapotroinje stlaienihplinovapremakoritumotora,smanjenja daju vrijednostitih ulja. Zbog toga proizvodaiimotora u servisniminformacijama (tabl.4.15.) zradnosti L,lipnil^ pntera z'a(rosl znedrL'ajeva vrijedro,Li 0rvirne zrainost(mm) MontaZna
(mm) istro5enosti Granica
prvl
0,25- 0,45
1,75
d ru g i
0,20- 0,40
1,50
uljni
n )q - n 4q
17\
Prsten
-Yanmar manualzamotor3HM35. service je na slici4.6.2., a savitljivi Mjerenjezratnostiizmeclukrajevaklipnogprstenapokazano promjera prstena vide se na slici4.6.3. mjerenje metari uredajza klipnogprstena Zratnostizmedukrajeva postaviu prsten da se mjeri se tako cilindar,a zatimse na mjestomjerenja potisne pomoiu klip. Zrainost se izmjerimjernimlistiiimaili posebnom letvomza mjerenjezrainosti. stoZastom
prstena klipn0g izmedu kraieva zracnosti Mjerenje
t
87
'i'r:la.:f.r.::.iti::ir:iil:..gltrtll
#;-;-*
%
promjera prstena Naprave zamjerenje klipnih Klijeitaza montaiu klipnihprstenai naiin montaZeprstena prilikommontazeprstena na klipvidesena slici4.6.4.Vainoje prorezeprstenazakrenutimedusobnoza 120" kako bi se ublaZiloprodiranje stlaienihplinovapremakoritumotorakroz te proreze(sl.4.6.5.).
4* prstena l\4ontaia klipnih lBetal
prorelakrenutost prstenima zanaklipnim za120'
prstenima, Klpsklipnim osotlinica, osiguraci, koSuljica cilindra i brtve koiuljice cilindra
88
l,1ia)iJ. aii lf in()iii iil
7. 7.1. Klipnjatapovezujeklip s koljenastim vratilomi na nj prenosidio silenastale goriva.Sastojise od tijela, izgaranjem glave velike i maleglave(sl.4.7.1.).
glava' 2- tijelq 3 Klipnjaca motora 5ul:'1- mala * verika qrava, 4-
7.2.
: :
:.
,r
,
,::
Zbogdjelovanja silau klipnommehanizmuklipnjaiase moZeizviti,savitiili uviti,zbog zamoramaterijalamoZepuknuti,a zbog trenja u leiajimanastajunajteStikvarovi velikei maleglaveklipnjate. leZaja klipnjate- istro5enost lstroienostleZajamale glave kontrolirase mjerenjempromjerakomparatoromza unutarnjamjerenja.Dopuitenaistroienostnajieiie je do 0,1 mm, a propisujeju proizvodaimotorau servisniminformacijama. Kontrolaistroienostileiajavelikeglave koljenastog opisanaje u poglavljuo leZajima vratila. Uvijenost i izvijenost klipnjate kontrolira se usporedbomparalelnostivelike i male glaveklipnjateu horizontalnoj i u vertikalnoj velike i male glave ravnini. Paralelnost klipnjaiei uvijenostklipnjaievidi se na slici 4J.2.,a uredajza kontroluklipnjaiena slici vrijednostdopuStenog"r 4.7.3. Orijentacijska paralelnosti iznosi0,08/100 mm. odstupanja od
r: ., P aral el no$osi vel i kei mal egl avekl tpnj a p- odstupanle klipnjace u- uvijenost odparalelnosti,
I
89
paraelnosti i kontrola uvijenosti klipnjace klipnih ocica K0ntrola
----l
I
iii
g*
f f i" ' - f f i
pomo(u klipnjace 4.lspravljanje hidrau iinepreie
Kad se utvrdi da pralelnostnije u dopuitenim granicamakoje propisujeproizvodai,najprije treba provjeritimalu glavu.Ako je mala glava ispravna,klipnjaiase mo2e ispravitivilitastim polugama ili preiamai sl.(s1.4.7.4.). Posteljicemale glave ispreiavajuse vijianim ili hidrauliinimpreiama (sl. 4.7.5.).Nakon ispreiavanjakutiSte se oiisti i podmaZe,a novi leZajnamaZeuljem i upreia u kuiiSte.Pri upre5avanjutreba osiguratiosnost ku(i5ta i leZaja.Na kraju se leZaj razvrtanjem ili honanjemobradina toinu mjeru.
posTe klionja(e i upreiavanje l:p'eiavarje i cenaeglave
90
f,loilr ir.;ltrrr')i']li,;
$t q: c"lEEs.tE::*t i-i?;{}''s-&' 8. F{. ;+.9:
+sr*e$Em k*$-$er-r*s€E* 8.1. ffi*swj*c**x*fsH$*r zapretvaranje pravocrtnoga gibanjau kruZnogibanje. Koljenasto vratilodioje mehanizma pumpu vratilaprenosisena spojku,razvodnimehanizam, Okretnimoments koljenastog rashladne teku(ine,pumpucentralnogpodmazivanja i generatorelektriinestruje.Osim paljenjai pumpugoriva. vratilopokreierazvodnik toga,u starijimmotorimakoljenasto Koljenasto vratilosastojiseod glavnihrukavaca, ramenai utega.Leteti leteiihrukavaca, rukavacidva ramenaiine koljeno(sl.4.8.1.a). Koljenasta vratilaietverocilindriinih Ottovihmotoramanjihsnagaimajutri glavnarukavca(s1.4.8.1. vratila b), a koljenasta ietverocilindriinihDieselovihmotora i koljenastavratila ietverocilindriinihOttovih (s1.4.8.1, motorave(ihsnagaimajupetglavnihrukavaca a). vratilaprirubnica Sjedneje stranekoljenastog za montaZuzamainjaka, a drugaje straprijenosnika prihvat naoblikovana za razvodnog mehanizma, remenice za pogonpumpe rashladne za pogongeneratora teku(inei remenice elektritnestruje.
Glavnirukavac
Ramena
Uvrti nastati uravnoteZenjem KV
ri'..':
b)
Koljenasta vratila cetverocilindricnih motora: a)spetglavnih rukavaca, b)striglavna rukavca
Krozrukavcei kroz ramenakoljenastog vratilaizbuienisu provrtiza dovod ulja za podmazivanje leZaja.
91
'"
zaotkrl\/anje Uredaj pukotina vratiluultravioletnim ukoljenastom zrakama
pravocrtnosti k0ljenastog Strojzakontrolu i zaispravljanje \iraIila
8.2. radamotoraili zbog kvarovau vratilutroie se rukavci.Zbog nepravilnog Koljenastom vratilomoie sesaviti,moZenapuknutiili puknuti. koljenasto klipnommehanizmu uredajima. Na slici4.8.2.uredajje za otkrivanje Pukotinese mogu otkriti specijalnim pukotinapomoiu fluorescentne boje i ultravioletnih zraka.Kad se koljenastovratilo pukotinese pokaZu poprskafluorescentnom svjetlo5tu, bojomi osvijetliultravioletnom vratilamo2ese kontrolirati i vratiloispravitina posebnim na crnojpozadini.Savijenost (sl. hidrauliinimstrojevima a.8.3.) nijejednolikapo cijelomopsegu,negoje veia u gornjemlijevom lstroienostrukavaca (distribucije). mehanizma Troienjeje nejednoliko dijelugledanosa straneprijenosnog vratila(sl.4.8.4.). zbograzlititihtlakovau cilindruza razlititekutovezakretakoljenastog
@OO I
I
*
frlsyirukavac
-
iSi,;:i;ir:r,-i,j
:,
j..:f :...
' :.:.
rukavca, koljenastog vratila: a)presjeci rukavaca: 1 usporedba novog i istroSenog rukavaca Bruienje u radu rukavca nastaru 0s,b)strojzabruienje koljenastog vratila rukavaca rukavca nanovuos,3- bruienje 2- bruienle
92
Motorautonrobila
Ako koljenastovratilo nije oStetenq nego je samo istroienoili izbrazdano,rukavcise mogupopravitibruienjem.Prijebruienjatrebautvrditiovalnost, istroienostideformacije pojedinihrukavacate odabratimjeruza prvo,drugo ili treie bruSenjepremapreporuci proizvotfaiamotora.Takoder,za preporuienemjeretrebanaruiitinoveleiaje.Tehnoloiki list za mjerenjerukavacavratilavidi se na slici 4.8.5.,a primjer preporukaza bruienje rukavaca vratiladanje u tablici4.17. koljenastog i
abc
Y /1\ n \--l i
Mjesto RB mierenia
,|
a b
2
a b
3
a b'
4
a b
H
Glavnirukavac V Radika
H
c c c c 5
a b c
Slika 4"S.5" Iehnoloiki listzamjerenje rukavaca koljenastog vratila
Leteii rukavac Razlika
preporuka zabruienje koljenastog vratila Tablica S"GF" Primjer Nazivnipromjer PrvobuSenje Glavni rukavac Leteii rukavac
50 45
+805 +785 + 5 18 +498
49,746
44,746
+805 +785 + 5 18 +498
DrugobruSenje 49,492 44,492
+805 +785 + 518 +498
Tre(ebru5enje 49,238 44,238
+805 +785 + 518 +498
Bruienjerukavaca moZeseobavitina novuos ili na staruos. Pri bruienju rukavacana novu os (sl.4.8.4.a) dubinaje bruienjamanjapa je manja sloja,ali se poveiavakompresijski opasnostod skidanjatvrdoga,zakaljenog volumen. volumenamoZeseizbjetibruienjemglavemotorai ugradnjom Poveianjekompresijskog tanjebrtve. prostor,alije ve(a na staruos (sl.4.8.4.b) ne mijenjase kompresijski Bruienjemrukavaca od skidanja tvrdogslojarukavca. opasnost
8.3. Leiaji koljenastogvratila LeZaji opienitosluZeza noienjeosovinaili vratilapri iemu omoguiujunjihovookretanje. LeZaji su koljenastog vratila:glavnileZajii leteei,a ijedni i drugimogubiti klizniili valjni. pa su obiino dugotrajnijiod manjeje trenjei lakie se podmazuju, U valjnimleZajima kliznihleZaja. Meelutim, zbogmaledodirnepovriinevaljnihtijela(iglica)i rukavca vratila pa sevaljnileZajirabeuglavnomna koljenastim ve(eje tlaino naprezanje, vratilimamalih dvotaktnihmotoraza motocikle, skuterei motornepile.
Tro3enjei kontrola leiaja S obziromna to da se u klipnommehanizmuuvijekradi o dinamiikimpromjenjivim opteretenjima, zrainostiu leZajimakoljenastog vratilamorajubiti minimalnei moraju omoguiiti nesmetanookretanjevratilana svim brzinamavrtnje.Stogasvakatvornica motora preporuiujenajmanjeinajveie zrainostiiu leiajima(tab|.4.18.). Kad zbog troienja leiaja nastanuveie zratnosti,smanji se tlak ulja u leZajui pojata troienje. veie zrainostiuzrokujulupanjeu leZajima, Takocler, a u nekimsluiajevimazbogpovetane zrainostiu leZajimamogu nastatiteSkaoiteienja motora.Akoje zratnostu leZajimaniZa leZajsepregrijava,5to od dopuitenihvrijednosti, moie dovestidoukoienja(zaribavanja) koljenastog vratila.
i\;ici0i .rt-.r I i..Jrlolr i.}
(mm) Primjer zraino$i u leiajima koljenastog vratila MontaZna zrainost
Granitnaistroienost
Glavnileiaj
0,036- 0,092
0,15
LetetileZaj
0,028- 0,086
0,13
Za lelaje je osobito vaZna redovita promjenaulja jer staro ulje i neiisto uljenemajudobramazivasvojstva. Ako se ulje ne kontrolirai ne mijenja,leZaji i koljenasto vratilomogu se pregrijatii ukoiitiradmotora.
i: i I l,;,:
p0neljice 0itefene leiajakoijenastog vratila
Zrainost u leZajimakoljenastogvratilakontrolirase mekanimplastiinimnitima (sl. 4.8.7.\.
pomo(u plastiine Kontrola zracnosti uvelikom leiajuklipnjaie mekane niti
Nit sestaviizmeduleZaja i koljenastog vratila,a zatimsekoljenasto vratilolaganookrene. Kadse leZajrastavi, usporedise SirinaspreSane niti sa5irinomcrte na koSuljici niti ili na listiiukojiseisporutujeuz nit.UzsvakucrtupiSezrainostu milimetrima. U nedostatku niti mjerenjezrainostiu leZajumoZese obavitipomoiu tankeZiceza lemljenje.Zicase staviu leZajna isti natin kao plastitnanit, a nakonrastavljanja izmjeri sedebljinaspreianeiice. Da seZicane bizalijepilazalelajitime ga oStetila, leZajtreba nauljiti,a joi je boljeZicustavitiispodleZaja, odaklese njeziniostatcimoguuklonitibez teikoia.
l
0(r
8.4..':::,1
''
:r''
klipnih prstenana klip i klipnog mehanizmazapotinje postavljanjem Sastavljanje postavljanjem klipa na klipnjaiu.Nakontoga slijediuvlaienjeklipovau cilindre.Ako klipnjaiamoZeproti krozcilindar,klipovise uvlaies gornjestrane,a akone moZeproii, Alatzadovodenjepromjeraprstenana promjerklipavidi klipoviseuvlaies donjestrane. klipas gornjestranecilindrana slici4.8.9. a postavljanje sena slici4.8.8.,
promjera prstena napromler klipa Alatizadovodenje
Kad su svi klipoviuvuieni u cilindre,provjere se oznakena klipovimai poravnajuklipnjaie. vratilana glavne koljenastog Slijedipostavljanje leiaje i postavljanjeklipnjaia na koljenasto vratilo.Sve leZajeprije postavljanjatreba malo nauljiti,a vijkesamolaganopritegnuti.Osobito je vaZnona svakidonjidio kuiiita leiajapostaviti odgovarajuiigornji dio prema oznakamana nedostaju oznake, sgornje strane njima.Ako na kuiiStimaleZaja Postavljanje klipa ::,li:'.;,r Kad ili alatom. treba ih naiiniti sliinim totkalom cilindra lKSl vratilookrene susvidijelovina mjestu,koljenasto glavnih Nakontoga slijedipritezanje sejedando dva puta i provjerese svanalijeganja. momenata leiajai pritezanjeleiajaklipnjaiemomentnimkljuiem.Primjerivrijednosti pritezanja danisuu tablici4.19.
Primjerivrljednostim0menatapritezanjaglavnihleiajaileiajaklipnjaie ,,:.,,.,, koljenastog vratila leialima Opis momentpritezanjaglavnihleZaja
Graniinaistroienost
30-35N m
(M12) leteaihleZaja momentpritezanja
25 Nm
uzduZnazratnostu letetemleZaju(mm)
0,2- 0,4
0,11
0 ,016- 0,19
0,30
zrainostu srednjemleZajuKV(mm) uzduZna
96
Vrijednost
llcicr' ;,-ricmcbila
Nakrajusekoljenasto vratiloopetokrene i izmjerese uzduinezratnostiu le2ajima. Primjeri vrijednosti tih zratnostidanisu u tablici4.19.,a mjerenjeuzduZne zrainosti u letetemleZajuvidi sena slici4.8.10.
::::..,.:r Mjerenje uzduine zracnosti uvel ikom lelaju klrpnlaie UzduZna zrainostu srednjemle2ajukoljenastog vratilamoZeseizmjeritinajednaknatin ili komparatorom nazamainjaku motora(s1.4.8.1 1.).
Mjerenje uzduine zrainosti u leiajima koljenastog vratila
.i :..:i ,.l:*., 9. ,..1r+ i=: l,r.: ZamaSnjak koljenastog vratila(sl.4.9.1.) smiruje rad motora,pomaZutiklipovimasvladavanje krajnjihpoloZaja.UjednozamaSnjak sluZikao zupianikza pokretanjemotorai kao nalijeZna plotatanjuruspojke.
lamainjak
97
povr5inai vijenaczuptanika.Ukolikose istroii,ukoliko setroii nalijeZna Nazama5njaku pukne ili ukolikospadne,vijenacse moZezamijeniti,a nalijeZnapovr5inamoZese vijencaon seu vrelomuljuili naureilaju Prizamjenizupianog popravitifinim tokarenjem. leZajazagrijavana 100"C,a zatimpostavljajuna zamainjaki poravnavaju. zazagrijavanje poloZaja proizvodaimotorau propisuje uzduZnog od srediSnjega odstupanje DopuSteno ohlade, a najieiie iznosido 0,35mm.Kadsevijenaci zamainjak informacijama, servisnim postignesesteznispoj.
i* sH#$?'F 1 O. ffi*eae*dsE$sEE*F*;i
i s€s'*i fu sEt Ee ;xr: *;r=*$EE #t"'rcc d i j * $*tc i r-;*;: L*'g; 1 O. f . ilFss"* Razvodni mehanizam upravlja punjenjem i pra2njenjemcilindara,odnosno upravljaradom ventila.U razvodnimehanizampripada pogon vratilana bregastovratilo,ventili, od koljenastog oprugeventilai podizativentila(slika4.10.1.).
1- koljenasto vratilo, mehanizma: Dijelovi razvodnog zupiasti remen, vratilu,3 na koljenastom zupiasta remenica 2 vratilu, remenica nabregastom 5- zupiasta remena, 4- zatezai (klackalice),8 poluge 0pruge ventila, vratilo, T dvokrake brega$o 6 9-ventili
i s-et * i={: sS* +sr * ::v'c}# s,'E * sxtj * *€;:c*-"i* ::rn:* 1 O.2. ErH i &\':r {}t * B;rAffi Ed I E--r Dok je motor hladan,a klipni mehanizamu poloZajuu kojem su ventili zatvoreni, vrhoviventilane smijudodirivatibregastovratiloizravnoili prekodrugihdijelovajer se ne zatvarajuprolazplinovima.lzduienje ventiliizduZujupa tako izduZeni zagrijavanjem materijalui duljiniventila,a najveieje na onim dijelovima ventilaovisio temperaturi, Radna temperatura usisnihventilajest 300 do 500 oC,a radna najtopliji. koji su ventila ispuinihventila550do 700"C.Hladnijijestruk,a toplijitanjurventila. temperatura
',
98
',l ot
- r . .tl :,
Buduii da seventiliizduluju,proizvoclatimotorapreporuiujutotno odredenezrainosti izmeduventilaidijelovakoji ih otvaraju,kojeza usisneventilenajieiie iznose0,15mm, a za ispuineventile0,20mm. Zrainostje na ispuSnim ventilimaveia zato 5to se oni zagrijavaju naviiu temperaturu od usisnihventilapa seiviSeproduljuju. Zratnostventilanamjeitasezavrijememirovanja motorai najieiie dokje motorhladan. vratilatreba izvaditisvesvje(ice,stavitimjenjai u prvi Za lakie okretanjekoljenastog stupanjprijenosai pomotu dizalicepodignutiautomobiltolikoda se jedanpogonski kotai moZeslobodnookretati.Okretanjemkotaia dovodi se razvodnimehanizamu poloZaju kojemusenamjeitazrainostventila. Zrainostventilanamjeitase kadje klip u poloZaju smjese. Taj GMTza vrijemeizgaranja poloiajklipau praksiseoznatava izrazom"cilindar napaljenju'i U motorimas redoslijedom paljenja1-3-4-2kad je "prvi cilindarna paljenju"u ietvrtomecilindruzavriavaispuhi zapoiinjeusispa su oba ventilamalootvorena. TajpoloZajventilau praksise oznaiava izrazom"ventilina vagi'iPoloZaj bregastog vratilai ventiladrugogi tre(egcilindrakadje "drugicilindarna paljenju'i a "ventilitreiegcilindranavagi"vidisena slici (sl.4.10.2.)..
n
ventila drugoga paljenja Pololaj i trefega cilindra tijekom smjese udrugom cilindru, z zrainost
premaispuinoji usisnojgrani(sl. Raspored ispuinihi usisnihventilamoZeseprepoznati 4.10.3.).
:::i:
l\ i:
99
.L- i ,
:
se a meclusobno mehanizma, zratnostiventilaovisio vrstirazvodnog Naiin namjeitanja tri naiina: bitnorazlikuju - namjeitanje zrainostipomotuvijkai matice plotica - namjeitanje zrainostipomoiu podloZnih zrainostihidrauliinimputem. - samonamjeitanje NamjeStanjezrainostiventila pomo(u vijka i matice Namjeitanjezrainosti pomotu vijka i matice susretese u izvedbamamotora s bregastimvratilomu bloku motorai u izvedbamamotoras bregastimvratikom iznad glave motora.Primjernamjeitanja naslici4.10.4. zratnostividise pomo(u vijkaI matice zraino$i Namjeitanje
vijkaod okretanja, a na mjestumjerenjazrainostiuvuie Otpustise maticaza osiguranje vijkazrainostsedovedena mjerumjernoglisti(a.Nakrajuse semjernilisti(.Okretanjem pritezanjem maticezaosiguranje. vijakosiguraod okretanja Namjeitanjezrainosti ventila pomodupodloinih ploiica ploiicaukljutuje: zratnostipomoiu podloZnih Tehnoloikiprocesnamjeitanja - dovoilenjeklipau GMT ploiica vratilai podloZnih - mjerenjezrainostiizmedubregastog ploiica - vadenjepodloZnih ploiica - mjerenjepodloZnih podloZnih plotica potrebnih - raiunanjedebljine ploiica podloZnih - postavljanje - kontroluzrainosti. u kojemusezrainostventilanamjeitapomo(u vidiserazvodnimehanizam Naslici4.10.5. je potrebne ploiica,a naslici4J0.6.dano objainjenjemjerenjaiizraiunavanja podloZnih zratnosti.
i100.
Plodice pomo(u podloinih ploiica mehanizam ukojemu Razvodni sezrainost ventila namjeita
II
-l ----l l--
'il€1-*G
tu
Z u= ds + Z s
Zs - stvarnazradnost Zu - ukupnazradnost ds - debljinastareploeice dn - debljinanoveplodice Zp - potrebna zradnost
dn = Z u - Z p
plocice prinamjeitanju plocica pomoiu podlolnih Racunanje debljine zrainosti
Samonamjeitanjezrainosti ventila hidrauliinim putem motora zrainostiventilahidrauliinimputemsusreiese u izvedbama Samonamjeitanje vratikomiznad s bregastim vratilomu blokumotorai u izvedbama motoras bregastim glavemotora.(sl.4.10.7.).
': Tlacnakomora :l
-'.o" .
Princip
ventila samonamjeitanja zracno$i putem hidraulickim
l
j'
:-?-
-_ Klip
,z-.gtementza namj63lanjezraenosli
.rorl
Ulje pod tlakom potiskujeklip elementaza namjeitanjezratnostii dovodi zrainostna ventilaon seproduljuje,a zavelitinu njegovaproduljenja nultuvrijednost.Zagrijavanjem morase smanjitiradnavisinaelementakakoventilne bi ostaootvoren.To se dogada pri gibanjuelementapremagore kad kuglicazbogviskoznosti za drugim uljazaostane dijelovimaelementai propusti ulje iz donje u gornju komoru.Ventili rade gotovo beiumno,a u sluiaju nedovoljnogtlakauljajako su butni.Takoder,u starUimmotorima tijekom mirovanjaulje isteie iz tlainih komorapa se pri paljenjuiuje lupanjeventila. za namjeStanje vide se presjecielemenata zrainostiventilahidrauliinim Na slici4.10.8. putem.
putem elemenata zanamjeitanjezrainosti ventila hidrauliinim Slika €"'$€3.S"Presjeci
10.3.Zamjenazupiastogremenarazvsdnog mehanizma Zuptasti remenzamjenjujese prema preporuciproizvodaia,obitno nakon prijeilenih 40 000 do 150000 km. Kaoprimjerzamjenezuptastogremenanavedenje tehnoloiki postupakzamjenezupiastog rernenaautomobilaVW Golf/Vento/Passat 1.9 TD/TDI, preuzet godine proizvedenih 1991. i 1997. iz izmetlu iasopisaAutomobilservice,4/1998. Vaini savjeti - Odspojitiakumulator. - Skinuti2arnice radilakiegokretanja koljenastog vratila. - Koljenasto vratilozakretatiu smjerunjegovaokretanja. vratilozakretatisamoprekoremenicekoljenastog vratila. - Koljenasto - Kadseskinezupiastiremen,koljenasto i bregasto vratilone smijuseokretati. - Vijkepritezatimomentnim kljuiempremapreporuci. remenaprovjeritivremena ubrizgavanja. - NakonmontaZe
Vlctcr aulcrnobila
sPreporuieni intervali odriavanja izategnutiremen. Svakih30 000km kontrolirati Remenzamijenitisvakih90 000km. morajuse bezuvjetnopoitovati. Radniuvjetii uputezaodrZavanje Oite(enja motora PAZNJA:Ako pukneremen,trebakontroliratipropuitanjecilindra. Radni sati i sastavljanje Rastavljanje . Golf/Vento1,90h . Passat 1,60h Specijalnialat (4301300) trn za blokiranjerotorapumpeza ubrizgavanje (4301200) ravnalo specijalnikljui (608a200)
... : r= ::.,Dijelovi zupiastog mehanizma 59iFc.l Pasat VWGollVento, automobila remena (1991.-1997.)
I
::lj
i1 0 3 1
Rastavljanje 1. Skinuti: - klinastoremenje - zatezaieklinastogremenja - gornjipoklopaczupiastogremena(l) - poklopacalavecilindra. 2. Zakretanjem koljenastog vratiladovestiklipprvogcilindrau GMT.Oznakenazamainjakui na kutiStumotoramorajusepoklopiti(2). 3. Ravnalopostavitiu straZnjikraj bregastogvratilai poravnatiga s oznakomna osjetniku(3). 4. Trnomblokiratiremenicupumpezaubrizgavanje goriva(4). (5) (6). Otpustitivijke i 5. odvojitiremenicu 6. Skinutidonjipoklopaczuptastogremena(7). 7. Otpustitimaticu(8)zatezaiaremena,zalezatzakretatiulijevodok se ne odvoji od remenai maticulaganopritegnuti. (9). 8. Otpustitimeduremenicu 9. Skinutiremen. Napomena.Ako se zuptastiremenplaniraponovnouporabiti,kredomse oznaiismjer okretanja.
Ugradnjaremena 1. Provjeriti: - podudaranje oznakaGMT(2) poloZaj ravnala(3) - poloiajtrna(4). 2.Vijak(10)na bregastom vratiluotpustitiza polaokretaja. 3.Osloboditi remenicubregastog vratilatakoda seslobodnookrede. 4. Postaviti zupiastiremen. (9)i pritegnutinjezinvijakna 25 Nm. 5. Postaviti metluremenicu 6. Uklonititrnza blokiranje rotorapumpe. 7.Otpustitimaticu(8)zatezaiaremena. 8.Specijalnim kljuiemzatezatremenazakrenuti paze(inato da sepodudaraju udesno, oznake. 9.Zategnutimaticu(8)zatezaiaremenana 20 Nm. podudarajulise oznakeGMT(2)i pritegnutivijak(10)remenicebregastog 10.Provjeriti vratilana45 Nm. . 104,
Motorautomobila
11.lzvaditiravnalo(3)iz utorana bregastomvratilu. vratilodva puta okrenutiudesnoi provjeritipodudarajuli se oznakeGMT 12.Koljenasto (2)nazama5njaku i na kutiStu. 13.lspitatimogu li seravnalo(3)i trn (4)postavitibezte5kota. pritisnutiremen.Oznake(11)zatezaiaremenamorajuserazmaknuti. 14.SnaZno pritiskana remenoznakesemorajupoklopiti. 15.Popu5tanjem vratila(6).VUke 16.Postavitidonji poklopaczupiastogremena(7)i remenicukoljenastog (5)remenice pritegnutina 25 Nm. rastavljanja. od redosl'rjeda dijelovemontiratiobrnutimredoslijedom 17.Preostale
11. Zamjenamotora KaoprimjertehnoloikogpostupkazamjenemotoramoZeposluZititehnoloiki postupak Volkswagen Golf(ll),1.6. zamjenemotoraautomobila Op(enito - Motorsedemontirazajednos mjenjafem. trebaprovjeritisigurnosnulozinku(kod)radUa. - Prijeotpajanjaakumulatora lzgradnja(demontaia)motora 1. Odspojitiakumulator. tekutinu. 2. lspustitirashladnu 3. Odspojitikabloveza svjetlai pokazivaiesmjera. iskinutiprednjumaskuiveznilim. 4. Otpustitivijke teku(ine. 5. Skinutihladnjakrashladne 6. Odspojitikabloveelektropokretaia. 7. Odspojitikablovepumpegoriva. 8. SkinutikuiiStefiltrazraka. 9. OdspojitiuZezaklopke"sajlugasa". 10.Odspojiticijevigrijanja. 11.Odspojiticijevgoriva. 12.Odspojitikabloves generatorastruje(alternatora). 13.Odspojitikablovesustavaza dovodgoriva. dalaza kotenjes usisnegrane. 14. Odspojiticijevservoure ispuinugranu. 15.Osloboditi 16.OdspojitiuZebrzinomjeras kut'rjemjenjatakutije.
17.Otpojitikabloves kutijemjenjaia. poluvratila. 18. Osloboditi 19.Otpojitipolugumjenjata. 20.Zahvatitimotor kukomdizalice. nosatemotora. 21.Osloboditi na podmetatmjenjaia. 22.Spustitimotor 23.Laganoizvutimotorpremanaprijed. Ugradnja(montaia) motora 1. Otpustitinosatemotora. 2. Dovestimotor u potrebanpoloZaj. 3. Pritegnutinosaiemotora. obrnutimredoslijedom od rastavljanja. 4. Nastavitisastavljanje Momenti pritezanja: vijciM10..... 45 Nm v'rjciM12 ..... 75 Nm poluvratila ... 45 Nm
sristaviza naoajan3effrotora
zanapajanje motora V.Sustavi goflvom Sustavza napajanjemotoragorivomdopremagorivoiz spremnikado sustavaza mijeiau drugimado vinje gorivaizraka.U nekimsemotorimagorivodopremado rasplinjata, pumpasamauzimagorivoiz spremnika. sokotlainepumpe,a u nekimapakvisokotlaina Bezobzirana to o kojemse sustavuradi,vaZnoje da gorivobude iisto, 5to se osigurava pravilnimulijevanjemgorivau spremni( odrZavanjem spremnikai uporabomodgovaraju(ih filtaragorivapremapreporuciproizvodaiaautomobila.
1. Dijelovisustava SustavzanapajanjeOttovihmotoragorivomsastojiseod spremnikagoriva,pumpe,filtra goriva,odzrainikai odzratnogfiltra,naspremniku i cjevovoda(sl.5.1.1.).
'1- spremnik,2 - promjenjivi - iepispusta,3 goriva: - plovak,4 zadovod otpornik, sustava Slika 5,1.1 . Shema 5-voltmetar,6-akumulator,T-usisnivod,8-pumpa,9-filtar,10-regulatortlaka,'11-povratnivod,'12-ureda - odvod para goriva para granu,16 goriva 13- spojni vododzrainika, 14-odzrainik, l5 - odvod uusisnu mijeianje i zraka, 'i7- motor uatmosferu,
2. Konstrukcija,naielo rade, k!.rarsvf; i *dr*aw*nje dijelcva sustawa 2.1. Sprernn ik goriva je od ieliinog limailiod umjetnogmaterijala. napravljen Spremnikgoriva(sl.5.2.1.) Na sebi ima otvor za ulijevanjegoriva i otvor za postavljanjeureClaja za mjerenjekolitine goriva.Na prirubniciurecfaja za mjerenjekoliiinegorivanalazise prikljuiakza pumpu goriva,prikljutakza povratgorivai odzrainik.Nadnu nekihspremnika nalaziseotvorza praZnjenje spremnika.
Slika5.3=t , Celiinispremnik goriva Moguti kvarovispremnikajesu oneil5ienjei mehaniikao5tedenja. OneiiSienjenastaje ulijevanjemgoriva u kojemu ima mehaniikih netistoia ili vode, ito moZeuzrokovati smetnjeu radumotora.U takvimsluiajevimaspremnikje potrebnoisprati,a temeljito ispiranje moguieje jedinokadsespremnik demontira. lspiranje seobavljagorivom. Zbog mehaniikihoiteienja spremnikmoZepropuitatigorivo,a popravakje mogut i lemljenjem.Prijezavarivanja zavarivanjem ili lemljenjaspremniktrebatemeljitoisprati vodom.
2.2.Odzratniks filtrom od aktivnsgugljena gorivane bi nastaovakuumu spremniku, Da zbog potroSnje svakispremnikmoraimati odzrafnik.Najjednostavnije rjeienjejest mali provrt na iepu goriva.Meclutim,ljeti se spremnikjaie zagrijavapa kroztaj provrtizlazeparegoriva,5to mo2ebiti vrlo opasnojer suparegorivalakozapaljive, a ustosu neugodnamirisa. Zbogtogasenaodzratnikgoriva ugradujefiltars aktivnimugljenomGl.5.2.2.). On uklanjaneugodnemirisetijekommirovanjamotora,a tuekomvoZnjeprekotoga odzratnikaparegorivaodvodese u usisnu granumotora.Aktivniugljentijekomvremenaizgubisvojasvojstvapa ga trebaredovito mijenjatipremapreporuciproizvotlaia.
I
- filtar goriva: 1- spremnik,2 spremnika ,,:'. , 0dzracivanje para -prik j 4 ispust nika na odzracnik, uiak sprem saktivni mugljenom, 3 -odvod granu para goriva usisnu goriva u ne radi,5 uatmosferu kadmotor tijekom motora rada
2.3. Na vrhu spremnikanalazise uredajza mjerenjekoliiine goriva (sl. 5.2.3.).Taj se uredaj sastoji od plovka i promjenjivogotpornika,a spojenje s voltmetromna upravljaikojploii vozila. Skala voltmetra najie5ie je Dokstruja spremnika. baidarenau ietvrtinamazapremine se protjeieotpornikom, skalavoltmetraotklanja od svoga nultog poloZajai pokazujerazinugoriva u spremniku. plovakdolaziu niZi S padomrazinegorivau spremniku povecava, poloiaj,vrijednostse otporana potenciometru pa sekazaljka manjeotklanja. '1 plovak,2 ': ': promje goriva: ku(iite koliclne Uredaj zamjerenje prikljucak g0rirla,5 na porirat goriva prema m0t0ru,4 njivog otpornlka, 3 odvod ploii voltmetar naupravljaikoj
Najieiii su kvaroviistroienostotpornika,oStetenjeplovka i oitetenje voltmetra. otporaza otpora,a vrijednosti promjenjivog semjerenjem otpornikautvrCluje lspravnost informacijama. puni prazan danesu u servisnim spremnik
T
109
2.4.
g+*,=i;i,t.i:t i :"rr-:i *i * s"H3
gorivoiz spremnika i tlati ga krozfiltari regulator Pumpagorivausisava tlakado ureCfaja za mijeianjegorivai zraka.Ovisnoo vrstipogona,pumpemogubiti mehaniikei elektritne. Mehaniike pumpe najie5(esu membranske pumpe (sl.5.2.4.).Rabese za dovod gorivau motorimas rasplinjaiem, a pogon dobivajuod koljenastog vratilaili od bregastog vratila.Pumpa se sastojiod dvodijelnogkuiiSta,membrane, usisnogi tlainogventila.
-'r ! i ii..,::
pumpa [4embranska
je pumpeo5teienjemembrane, Najte5tikvarmembranske zbogiega motorne dobiva dovoljnogorivajer gorivoodlaziu koritomotora.KvarmoZebiti opasanjer dodavanje gorivaulju nepovoljnoutjete na svojstvaulja,5to moZebiti pogubnoza motor.U nekim moguteje zamijenitimembranu, izvedbama ali u vetinisluiajevapotrebnoje zamijeniti cijelupumpu.Pumpuje potrebnozamijeniti i u slutajuoiteienjaventila. goriva.Prema Elektriine pumpe rabese za dovod gorivau sustavimaza ubrizgavanje razlikuju se: konstrukciji pumpe - prstaste - vijianepumpe pumpes valjtiiima. - centrifugalne Kontrolaelektriinihpumpiobavljase mjerenjemtlakau sustavu, a ako taj tlak nije odpumputrebazamijeniti. govarajuti, Vrijednosti tlakagorivamogusepronaiiu servisnim informacijama.
ti{i 2.5. ilF$€*r' {$*}s'H Filtargorivazadriavakrute iestice koje bi mogleoStetiti osjetljivsustavza pripremusmjesegorivai zraka.Sastoji se od kutiStai papirnatoguloika za filtriranjeveliiine poraod 2 do 10 mikrometara. Filtargorivau pravilutreba zamijenitinovimfiltromnakonprijetlenih 30 000km.
.4
s#
n €
-g l:: Fi"i C
,g
Filtrigoriiia
zamijeianjegoriva Vl.Sustavi izrakau Ottovimmotorima 1. Rasplinjai sudijelovir)splinjaia: Sastavni - ureclajza odrlavanjestalnevisinegorivau 5alici - uredajzaradpri djelomiinomoptereeenju - uredajzaradmotorau praznomhodu - uredajza prijelazs praznoghodana djelomitnooptereienje - ureclajza puno optereienjemotora - uredajzanagloubrzanje - urddalza pokretanjehladnogmotora. 16
13 14
15
praznog praznog prinormalnom hoda, 3-vijakzanamjeStanje radu motora; 1- zaklopka, 2- ventil Slika S.t ,'l Rasplinjai hoda,4-Venturijevacijev,5-glavnaslapnica,6-sapnicazadovodzraka,T-sapnicazazrakpraznoghoda,8 hodazamijeSanjegorivaizraka,9-odzrainik,l0-kanaldodatnogagoriva,ll-kanalzrainogtla goriva,13-zaklopkapraznoghoda,l4-bimetalnaopruga,15,16,17-polugauredajazapo (perforirana) cjeviica - membrana, rad, 22- izbuiena zaprijelaz spraznog hoda nanormalan 20-cqe421- provrt 19- opruga,
za reguliranje kolitinesmjese(1)nalazise Pridjelomiinomoptere(enjumotorazaklopka u op(em poloZaju.Krozusisnucijev strujizrak koji na suZenomdijelu (4) dobivave(u brzinuiniZi tlak.Zbog smanjenogtlakagorivose usisavakroz mlaznicu(12)iprolazi krozizbuienucjeviicu(22).S obziromna to da je podtlaku usisnojcijevidovoljnonizak, zrakdolazii krozmlaznicu(6)te se u izbuienojcjevticimijeia s gorivom.Nastalabogata smjesaraspriiseu strujizrakapri izlazuizglavnesapnice(5). Kvaroviu rasplinjaiu mogu biti:zatepljenjemlaznicai kanala,istroienostpokretnihdijelovai starenjebrtvi, gumenihcjeviicai membrana.Usto,moZebiti probu5enili o5terasplinjaiatrebapripremiti iglastiventilplovka.Prijerastavljanja ien plovaki neispravan dijelovejer se starebrtve i membranevetinom o5teteprilikom odgovaraju(ezamjenske jer seone katkadproiire.Rasplinjai i mlaznice Dobroje zamijeniti rasplinjaia. rastavljanja a najboljeje svedijeloveostavitiu i pererazrjeclivaiem, se rastavljana sastavned'rjelove je pranje pomotu ultrazvuka. razrjetlivaiudvado tri sata.Najdjelotvornije Nakonii!(enja, utvrilivanjakvarovai zamjenedijelovarasplinjaise sastavljai ugratluje na motor.Zatimslijedinamjeitanjeomjeragorivaizrakate namjeitanjepraznoghoda. (sl.6.1.2.): praznoghodana primjerurasplinjaia Namjeitanje f . iglastiventil(1)praznoghodapotpunozatvoriti, (2)uvititolikoda zaklopkabudemalootvorena, 2. granitnikzaklopke 3. pokrenutimotori graniinikomzaklopkepostiiistabilanradmotora, 4. pustitimotorda seugrije, 5. malootvoritiventilpraznoghoda(motorte ubrzati), 6. otpustitigraniinikzaklopke(motorie usporiti), 7. ponavljatitotke 5. i 6. dok motorzbogotvaranjaventilapraznoghodane uspori, 8. ventilom praznoghoda postiti brzinu vrtnje praznoghoda dan u servisnim (700- 1000). informacijama Namjeitanjepraznoghodadobroje obavljatis vozilajer se ukljutenjem ukljuienimsvjetlima svjetalapove(apotroSnjastrujei generatorom strujejate opteretimotor.
vijak 1- ucijevije Slika S.G.3" Rasplinjai: praznog zaklopke 2 graniinik ventila hoda,
2. Sustaviza ubrizgavanjegoriva Premanatinu upravljanjaubrizgavanjem gorivasustavisuza ubrizgavanje: - mehaniiko-hidrauliiki - elektroniiki. Premakoliiini ismje5tajubrizgaljkirazlikujeseubrizgavanje: (centralno)1 - srediSnje - pojedinaino'z. Premamjestuubrizgavanja razlikujeseubrizgavanje: - u usisnugranumotora motora. - u cilindar3
2.1. Mehaniiko-h id rauIiin i sustaviza ubrizgavanje goriva 2.1.1.Vrstei nafin radamehanicko-hidraulitnih sustavaza ubrizgavanjegoriva gorivau Ottovimmotorimaubrajase: U mehaniiko-hidrauliine sustaveza ubrizgavanje - K-jetronic - K-jetronics viSimstupnjemupravljanja - KE-jetronic - drugisustavikoji radena naielu K-jetronica. U mehanitko-hidraulitnim sustavimaza ubrizgavanjegoriva ono se ubrizgavanepregorivaovisio poloZajuploie mehanitkogmjerilakoliiine kidno,a kolitinaubrizganoga zraka.U napredn'rjim na kolitinuubrizganoga gorivaosimkoliiineusisanoga sustavima plinova, podtlak zrakautjeie sastavispuinih u usisnojgrani,poloiaj zaklopkei sl.Naslici 6.2.1.danaje shemaBOSH-ova sustava KE-jetronica.
1 SPl- SinglePointInjection. 2 MPI- MultiPointInjection. DirectInjection. 3 GDI- Gasoline
T-
(B0SH goriva goriva,2 su$avza ubrizgavanje Slika &-*,T Mehaniiko-hidrauliino-elektroniiki KE-jenonic): 1- spremnik -visokotlainapumpa,3-hidrauliiniakumulator,4-filtargoriva,5-mjerilokoliiinezraka,6-ploiamjeril '10, '11- priguSnice, - vijak goriva -razvodni - hidrauliini klip,9 zanamjeitanje omjera razvodnik,8 i zraka, 12- zaklopka usisne grane, zraka, 14- vijak zanamjeitanje brzine vrtnje za 13- zasun dodatnog upraznom hodu, 15- brizgaljka, 16- brizgaljka - potenciometar prekidai, pokretanje 18- osjetnik 17- termo temperature, hladnog motora, 19* osjetnik slobodnog kisika,20 ploia, ventil, 22- zaporna 23- regulator vrtnje, 25 mjerila koliiine zra ka,2l - elektromagnetni tlaka, 24- osjetnik brzine jedinica,26 - elektroniiki -akumulator,29 - upravljaika prekidat,28 - potenciometar - glavni sklop,27 nazaklopci Zrakprolazikrozmjerilokolitinezraka(5),podiZeploiu (6)i prekonjezinepolugepomiie plotemjerilakoliiinezrakaodgovaraodredenipoloiaj razvodniklip(8).SvakompoloZaju razvodnogklipa,pa je u svakomtrenutkuradamotoraosiguranpravilanomjerzrakai je oblika,5tou reZimuprelaska goriva(14,7:1).Mjerilokoliiinezrakaljevkasta radamotora s praznoghodana djelomiinooptereienjerad osigurava dodatnukolitinugoriva,kaoi pri punomopteretenjumotora. jedinicaprikupljapodatkeo sadriajuslobodnogkisikau ispuinimplinovima, Upravljaika vratila,o poloZaju zaklopkei o poloZajuploie mjerilakoliiine o brzinivrtnjekoljenastog ventila (21) upravljatlakom u donjim usisanogzrakate preko elektromagnetnog goriva. odretlujuii koliiinuubrizganoga komorama, elektronitkogdijelasustava, KE-jetronic radikaoosnovnimehaniikoUsluiajuotkazivanja (K-jetronic)*. hidrauliinisustav * RadK i KEketronica opisanje u udZbeniku Cestovnih vozila1
u Ortcv;m mclorirra 5ustaviza miie(anjego'.\ja i zral..a
i
Omjer goriva i zraka moZese namjestitivijkom(9).Odvijeli sev'rjak(9),manjesepodiZe razvodniklip,prolazimanjegorivaprijednakojkolitinizraka,pa je smjesasiromainija. Ako sevUak(9)uvije,smjesaje bogatija.Smjesase kontrolirauredajemza kontroluispuSsesadrZajCOi COr. nih plinova,a provjerava Brzinavrtnje u praznomhodu namjeitasevijkom(14).Odvijemoli vUak(14),zaobilaznim kanalomprolaziviSesmjese,pa se pove(abrzinavrtnje.Brzinavrtnje koljenastogvratila u praznomhodu danaje u servisniminformacijama za svakipojedini motor.Umjesto vijka za namje5tanje brzinevrtnje u praznomhodu na usisnugranu moZebiti ugraelen regulatorbrzinevrtnje,kojimupravljaupravljaikajedinica.
2.1.2 Kvarovirnamj€Stanjei ispitivanjeispravnosti komponeRata gorivamogu biti: Kvaroviu mehanitko-hidrauliinim sustavima za ubrizgavanje - sniZenjeradnogtlaka - kvarbrizgaljki - gubitakupravljaikogtlaka zrakamimomjerilakoliiinezraka - propuStanje - neiistoie u gorivu - loii spojevielektriinihkomponenata - zamorbimetalnihopruga gumenihmembrana - starenje i propuStanja i sl. sustava radnogai Pregledmehaniiko-hidrauliinog za ubrizgavanje zapoiinjemjerenjem tlaka,iije sevrijednosti nalazeu servisnim informacijama, a daljnjipregled upravljaikoga se premapokazateljima sustavausmjerava radamotora.Ako motor ne radi ispravnokad je hladan,kvarovetrebapotraiiti u dijelusustavakojiupravljaradomhladnogmotora,ako motor ne postizepotrebnusnagu,kvarovetrebatraZitiu sustavuza razvodi ubrizgavanje goriva,a akoje za pokretanjemotorapotrebnoviSevremena,kvarovetreba potraZitiu sustavuregulacije tlakaitd.
a) Mjerenjeradnogai upravljaikoga tlaka goriva inMjerenjeradnogai upravljatkoga tlakagorivaobavljase premauputamau servisnim formacijama, u kojimaje navedenomjestoprikljutenjamanometra, tehnolo5kipostupak mjerenjai zadanevrijednostikoje treba postiii. Manometarse prikljuti na predviileno mjesto,pokrenese pumpai na manometruoiita vrijednosttlaka.Ako izmjerenavrijednostnijeu skladusazadanomvrijednoS(u, neispravna moZebiti pumpa,filtar,hidrauliini
regulatorradnogtlakailiterrazvodnik, moregulatorupravljaikogtlaka,a ako motora u sustavunakonzaustavljanja padatlak,pokvarenje ventilu regulaakumutoru radnogtlakaili hidrauliini lator.Propuitanjegorivana spojevima moZebiti uzrokomnepravilnog takocler Na slici rada sustavaza ubrizgavanje. za mje6.2.2.danjesets manometrom renjetlakagorivau sustavuza ubrizgavanje.
Setsman0metrOm zamjerenje tlakagoriva u sustavu laubrizoavanie
b) lspitivanje i namjeitanje ploie mjerila koliiine zraka
Tijekom mirovanjamotora gornja povr5ina ploie mjerilakoliiinezrakamorase poklapatis gornjimrubom praznoghoda na lijevku mjerila koliiine zraka.Dopu5teno premapodatcimau servisnim odstupanje, informacijama, iznosi- 0,5mm (s1.6.2.3.). Pri pomicanjuploie premagore mora se osjetitiblagiotpor,a pri gibanjuplote prema doljene smijebiti ikakvaotpora.Ako se pri pomicanjuplote primijetejati otpori, trebakontrolirati leZajpolugeplote,klip hidraulitnograzvodnika i njegovcilindar. c) lspitivanjei namjeitanje prekidaia na zaklopciusisnegrane (K-jetronic) prekidatje ukljuien. ili u potpunootvorenompoloZaju, Kadje zaklopkau zatvorenom (slika prekidaiaispitujese mjerenjemvodljivostiuniverzalnim lspravnost instrumentom 6.2.4). Kadje prekidaiukljuten,izmedusrednjegkontaktai krajnjihkontakatatreba propuitatistrujubezvidljivogotpora.
116:
!rsta'r.iza rrijelanle qariv: i zr;ka r-tOll-rvlin nclorim:
- prekidai -osovlnica .,, , zaklopke,3 qrane: potpuno 1- prekidai zaklopke,2 usisne otvorene Prekidac nazaklopri poklopac prekidaia,5 priivriiivanje prekidaia vijci za zaklopke,4 zatvorene li zaklopkuiz krajnjegpoloiaja,prekidatse iskljuiipri temu se tuje "klik'i Pomaknemo pri iemu poloZaj, Ako prekidaine klikne,trebaga malootpustitii namjestitiu ispravan prekidata mjerni listii, graniinika poluge umetnuti i trebamalootvoritii izmedu zaklopku (0,05mm).Zatimtrebazakrenuti tija je debljinenavedenau servisniminformacijama trebaprovjeriti zaklopke prekidaido polugei pritegnutiga vijcima.Nakrajupomicanjem prekidata. funkcionalnost
d) lspitivanjepotenciometrana zaklopciusisnegrane i na mjerilu kolitine zraka (KE-jetronic) prikljuii ispitivanjem otpora.Na prikljuikepotenciometra se provjeravaju Potenciometri granicama ploie u pokretanjem mijenjati se treba zaklopke ili otpor a se omometar, informacijama. u servisnim navedenima
grane :.:r:..: 0ttova usisne Detalj usisne nazaklopci l - pOtenti0metar motora: hodu grane, 2- regulator brinevrtnjeil praznom
117
e) lspitivanjeregulatorabrzinevrtnje u praznomhodu (KE) Regulatorje brzine vrtnje u praznom hodu elektromagnetni ventil smjeiten na zaobilaznom kanaluzaklopkeusisnegrane(sl.6.2.5.i 6.2.6.).Regulatorbrzinevrtnje jedinica. ujednopreuzima uloguzasunazadodatnizrak,a njimeupravljaupravljaika
jedinica, brzine vrtnje Siika ':.. .,,=,:, upraznom hodu: 1- upravljaika 2- osjetilo " Reguliranje brzine vrtnje, 3- osjetnik temperature rashladne tekuiine motora, poloiaja 4- osjetnik zaklopke, 5-elektromagnetni ventil lspitivanjeregulatorabrzine vrtnje svodi se na ispitivanjeotpora u zavojnici elektromagnetnog ventila. Vrijednost otporausporeduje sepremapodatcima u servisnim informacijama.
f) lspitivanjeosjetnikaslobodnogkisika(l sonde) Osjetnikslobodnogkisika(slika6.2.7.)u ispuinimplinovimaialje podatkeupravljaikoj jedinici,koja na temeljutih podatakaregulirakoliiinu ubrizganoga gorivai osigurava pravilanomjergorivai zraka.Kakoosjetnikslobodnogkisikaproizvodinapon,njegova ispravnost moZeispitatimjerenjemnaponatijekomradamotora.Vrijednosti o naponuu razliiitimreZimima radamotoradanesu u servisnim informacijama, a iznoseod 0,1do 0,9 V.Drugijenaiin mjerenjaispravnosti osjetnika slobodnogkisikamjerenjeugljikovamonoksida tijekomradamotora,uz odredenepodra2aje kojisu navedeniu servisnim informacijama. je Na razliiitepodraZaje sadrZaj ugljikovamonoksidarazlitit.
(lambda - sonda) Osjetnikslobodnog Slik*,r:..,1...:' kisika
*:
i,
irrs, :: .:.- 1 ;
gorivai zrakau Ottovimmotofirna zamijeian.ie Sustavi \ \
g) lspitivanjebrizgaljki U K-jetronicu i KE-jetronicubrizgaljke su hidrauliine,5to znaii da ih otvaratlak goriva. Vrijednost tlaka navedenaje u servisnim a osim te vrijednostivaian je i informacijama, se mogu ispitati oblik mlazagoriva.Brizgaljke na motoru, ali ih je preporuiljivoispitati na ispitnom ureclaju.Sve se brizgaljke moraju otvaratipri jednakomtlaku,a oblik rasprienoga mlazatreba biti jednak.Kad pumpa stoZastog za ubrizgavanjene radi, brizgaljkene smiju gorivo. propuStati
elektromazaispitivanje Slika :i. "i:,i:t,Uredaj gnetnih brizgaljki
h) lspitivanjeiskljuiivanja brizgaliki (KE) potro5njegoriva,a radismanjenja radabrizgaljkimoguieje u KE-jetronicu lskljuiivanje jedinica iskljuiujeupravljaika primjenjuje seprivoinji nanizbrdicii pri koienju.Brizgaljke poviju membrane se poviSenjem tlakau donjimkomoramado te mjereda KE-jetronica (sl. premagore i potpunozatvoreprolazgorivaiz gornjihkomorapremabrizgaljkama Opisaneradnje - elektromagnetniventil, 7 - hidrauliinirazvodnik). 6.2.1.KE-jetronic:21 Najednaknaiin ograniiavase brzinavrtnje iesto se nazivajuposmiinimiskljuiivanjem. vratila. koljenastog ispitujeseprematehnoloikompostupkudanomeu serbrizgaljki iskljuiivanja lspravnost polaritetana strujnomvoduza napajanje se a svodi na ispitivanje visniminformacijama, papuiicezakloppritiskanjem KE-jetronic). Primjerice, ventila(s|.6.2.1 elektromagnetnog vratilau minuti,a zatimsenaglootpustipapuiica. se4000okretajakoljenastog kepostiZe paputicepolaritetsepromijeniizapornaploia pomakneseudesno' Naglimotpu5tanjem ventilapreZbogtogaviSegorivapotetepremadonjimkomoramai uzrokujezatvaranje zbog prethodno stanje, Postizanjem ma brizgaljkama. - 1 400o/minpolaritetsevraiana tega sezapornaploia pomakneulijevo,priguiiprolazgorivapremadonjimkomoramai motopromjenepolariteta ovisio temperaturi Trenutak otvoriventilpremabrizgaljkama. zamijeniti. ra,a akoseonane mijenja,magnetniventiltreba
i) lspitivanjeosjetnikatemperaturemotora jest otpornikkojemuse otpor mijenjaovisnoo motora(sl.6.2.9.) Osjetniktemperature stanju,a vrijednosti seobavljai u hladnomi u ugrijanom lspitivanje njegovojtemperaturi. informacijama. navedenima u servisnim vrijednostima seusporecluju
i 11ei
..:;r'.: - otpornik
Osjetnik temperature; a)pog ledsastrane, b)pog lednaprikljuike, 1- spojnice, 2- ku(i5te, 3 Qshema:
j) lspitivanjebrizgaljkeza pokretanjehladnog motora (iok brizgaljka) Brizgaljka za pokretanjehladnogmotora(s1.6.2.i0.) je ventil koji je elektromagnetni otvorendok njegovomzavojnicomteie struja.Provjerava se da li ventil propuita kadje zatvorenoblik mlazai kadje otvoren.Kadje ventilzatvoren,krozanj ne smijeprolaziti gorivo,a mlazgorivatrebabiti rasprienstoiasto.
l: i : !i::
Brizgaljka zapokretanje hladnog motora i termoprekidai
k) lspitivanjetermoprekidaia brizgaljkeza pokretanjehladnog motora (sl.6.2.10.) Termoprekidat ukljuiujeiprekidastrujnikrug u kojemuse nalazizavojnica brizgaljke za pokretanjehladnogmotora.Kvartermoprekidata otkrivase kontrolnom 2aruljicom, a pri ispitivanju temperatura termoprekidada trebabiti nizaod 30'C.U strujni se krug umjestobrizgaljkeukljuii Laruljica,a zatim se ukljuii elektropokretati ostavi ukljutendesetaksekundi.Lampicamorasvijetlitidesetaksekundi(ovisnoo temperaturi termoprekidata), a zatimseugasiti. Akolampicanezasvijetli, brizgaljka seneie ukljutivati, a akoselampicane ugasinakonodredenog vremena, natermoprekidatu nastaoje kratki spoj.U obaslutajatermoprekidai trebazamijenitinovim.
120
l
Sr i s I e vz, a . n i j e i a n j eg o r i v ai z r a \ a u O t t o v i m r n o L o r i m a
l) lspitivanjezasunaza dodatni zrak Dodatnizrakdovodi se tuekomrada hladnog motoraprekozaobilaznogkanalana kojemuse Tajzrakbiva nalazibimetalnizasun(sl.6.2.11.). izmjerenu mjerilukoliiine zraka,a upravljaika jedinicapri vetoj koliiini zrakaubrizgave(u kolitinu goriva.Kadje motor hladan,zasuntreba biti otvoren,StosemoZeprovjeritiprovlaienjem kanalna kojemuse elastiineniti krozzaobilazni zasuntrenalazizasun,a kadje motorzagrijan, ba biti zatvoren.BrZezatvaranjezasunaosigurava gr'rjalicabimetalneopruge,koja se moie ispitati mjerenjemelektriinog otpora. lzmeilu prikljuiakazasunaza dodatnizrakmorapostojati odreileniotpor,tija je vrijednostnavedenau informacijama. servisnim
7.-
f
H zadodatnizrak Slika -*-F.€ 'E, Zasun
2.2. Elektronitkisustaviza ubrizgavanjegoriva osnovnihvelidina 2.2.1.Vrste.dijelovii namje$tanje gorivaubrajajuse sustavikoji su po svom radu U elektroniikesustaveza ubrizgavanje sustavima: sliiniBOSH-ovim -
MONO-jetronic L-jetronic MOTRONIC goriva(Gasoline Directlnjection(GDl)). sustavizaizravnoubrizgavanje
sastojise i elektroniikih sustava sustava Osnovnarazlikaizmeilumehanitko-hidrauliinih je podatak za goriva.U oba sustava osnovni koliiineubrizganoga u naiinu odretlivanja je sustavima ubrizgazraka,ali u elektronitkim odreclivanje kolitinegorivamasausisanog i vrijemeotvorenostibrizgaljkiodreclujeupravljaika vanjepulsno,a poietakubrizgavanja jedinicana temeljupodatakaprikupljenih Sustavza ubrizgavanje od razliiitihosjetnika. je gorivaBOSHL-jetronic na slici dan 6.2.12.
figl
$
pumpa, goriva goriva, sustav zaubrlzgavanje B05H ljetronic: 1- spremnik 2- visokotlaina $lika :. . .f ::,i: Elektronicki -brizga 5- reg ulator tlaka,6- brizgaljka,T ljkazapokretan.je hladnog motora, 8 zaklopka, 4- razvod nikgoriva, 3- filtaf, hoda, 11- mjerilo krilo, 10- vijak zapodeiava njepraznog koliiine zraka, 12- zaporno nazaklopci, 9- prekidac - zaobilazni podeiavanje 15 potenciometar,l6 krilo, 14- zracna komora, kanal, 17- ventil zarutno 13 kompenzacijsko omjeragorivaizraka,l8-vijakzaruinopode5avanjeomjeragorivaizraka,l9-lambda-sonda,20-vre - osjetnik goriva, motora,22 zraka, 21- osjetnik temperature brzine vrtnje, 23- zasun dodatnog dodatnoga ubrizgavanja - glavni - akumulator jedinica, prekidai,2T sklop,26 25- elektroniiki 24- upravljaika vijka(17),viSezraka Omjer goriva izraka moZese namjestitivijkom(17).Odvijanjem prolazimimomjerilakoliiinezraka,paje smjesa vijka(17),smjesa siromainija, a uvijanjem je bogatija. vijka(8)zaobilaznim Brzinavrtnje u praznomhodu namjeitasevijkom(8).Odvijanjem pa sepovetabrzinavrtnje. kanalomprolaziviiesmjese, Naiin namjeitanjaomjeragorivai zrakai naiin namjeitanjabrzinevrtnje u praznom sustavima iu razliiitimvozilima.U primjeruna hodu razliiitje u razliiitimelektronitkim slici6.2.12.namjeitanjese obavljaruino,a u ve(inielektroniikihsustavaza ubrizgavajer to obavljaupravljatka jedinica.Brzinomvrtnjeu njegorivanijepotrebnonamjeitanje jedinicaupravljapomo(uregulatora praznomhoduupravljatka brzinevrtnje,a omjerom jedinica potrebnekoliiinezrakana tegorivai zrakaupravljatka upravljaodredivanjem
lt
. .
,:122' ....
]
:1 ., , --:': .::: 1,:;.:;,1; ":,',.i::.1..::t-t.,'.:-,':':.
': '.'
r"'-'
Sustavila m,jeianjegoriva izrakau Ottovim
melju podatakadobivenimaod osjetnikaslobodnogkisikai drugih osjetnikavainih za goriva(temperatura upravljanje koliiinomubrizganoga motora,temperaturaokolnog zraka,Zeljevozaia itd.).
2.2.2.Kvarovii natela ispitivanja Kvaroviu efektroniikim sustavima zaubrizgavanjegoriva slitnisukvarovima u mehanitkohidrauliinimsustavima, a pokazujusekao: - sniienjetlakagoriva - kvarbrizgaljki - kvarregulatora tlaka - propuitanjezrakamimomjerilakoliiinezraka - neiistoie u sustavu nepravilan radmotorazbogloiih elektriinihspojeva zamorgrijalica, otpornikai bimetalnih oprugai sl. gorivaispitujuse na jednak naiin kao mehaniikoElektronitkisustaviza ubrizgavanje hidraulitnisustavi.Nekesu komponentezajedniikei njihovoispitivanje, kontrolai namjeitanje opisanisuu poglavlju 6.2.1.2. prouiiti Prijeispitivanja treba uputeu servisnim informacijama u kojimase nalazei vrijednostipojedinihparametara(tlak,temperatura, otpor,naponitd.).Proizvotlatimotorai automobilaovla5tene serviseredovitoopskrbljuju novimpodatcimaza novetipovemotora,a skupnipodatciza viSeautomobilamogu se pronafiu posebnimtiskanimi elektroniikimizdanjima, kao 5tosu Autodota, OpenCARi je sl. Na slici6.2.13.primjer uputa za mjerenjetlakagorivakoje se sastojeod crteia na kojemuse vidi mjestoza prikljutenjemanometra,vrijednosttlakai upute za obavljanje mjerenja. Naslici6.2.14. vidi se poloZajpojedinihkomponenata motora,a na slici6.2.15. danje primjeropisakonstrukcije i naiinaradaregulatora tlaka.
D
SIE{em checls & adJusfnena
Fuelpressure
{t Fuel presure
F u e lp r e ssu r e O Foelrys(en 0
lntakeqEtem
D
lgnition ifEtem
Fi.j lliii-l.b
.iti;;;;s;;;'r-iG lF;-.;,,;;l ---:. ... _ Jyslem trngrher0rrrg
-
l-l'"r,i;-irdi; -^-:.* ---;; :,u bar
|,2
+ Engine*rsoE O Emi$ion conlrol sfdem
S Controlslaiem D VehiclssreoE
l{otes 1. Conneclpress!re ga!ge to test connector/Schrader valveon fuel rail. 2. lf enginedoes h0t crcnk or idle- see Componentchecks and circ!it diagram
(Autodata) Prirnjer uputa zamjerenje tlakagoriva
(naslicijeoznacen0 pololaja pojedinih Primjer komponenata nlwa (Autldata) osjetnik poloiaja zakreta bregastog vratila)
124
Susuvi :a mijei;inje gorl';a i zrakr u OlLov;m rror.Jfrrna
'':'..,. --''"-'' [[el
pre su re
Ftel
regulator
Fundion
lrJector
I
Volume airflow (YAR sen$r MG air flow (llAF) $nsr Mc
presure
r equldlol
- hdtslre
tir flow (HAF)sNr
tJFs
- hd-tilm ltpe
M6nlfold absolute presure IIIAP) $Nr ldlo alr coffiol 0Ag wtE ldti air ronlrol (lAq wl@ -soletrold type ldls alr sd.ol
(tAq valve - rsta.y qne
ldlc alr @nlEl (lAg v.lve - s{sppsr molor tpe Heabd oslgen se60r {tlO2S}
.-ffl 6ti Fn. z-.ll-:" ": ll
l\,laintains an evensupplypressureto the injeetors. Singlep0intsyslems- incorporated in thelhrclllebody lVulti-pointsystems' fiiled downskeamofthe injectors. 1. Diaphragm 2. Sping 3. Vacuumconn€clion 4. Pressuri6ed fuelinlet 5. Fuelrelurn Operation . 'Ihe regulaior bodyis divided intolwo chambsrs by e diaphragm. . Theupper(spring) chambsris connected, by vacuumhose,to lhe inlstmanifold downsiream ofihe throtllevalve. . Thelowsrchafiberreceiespresg!ilsed fuel. allowsthe ercBssfuelto flowbacklo thelank. . Thevacuumexerledon the upperchambermodilles lhe springpressure andensufesthailhe presgurc difference bstwsenihe fuelchamberandihe inlelmanifold is c0nstanl.
4_i#i' fl filr*ie f illr -
:3f
