UVOD U ODRŽAVANJE 1. Osnovni pojmovi Pojednostavljeno rečeno zadatak funkcije održavanja održavanja u nekoj organizaciji jeste organizovanje i sprovođenje poslova popravki i njegovanja opreme odnosno sredstava. Pod pojmom organizacija se organizacija se podrazumijeva grupa ljudi i objekata s ustrojenim odgovornostima, ovlaštenjima i međusobnim odnosima. Dakle fabrika, preduzeće, ustanova, dobrotvorna organizacija, samostalni trgovac, udruženje ili njiovi dijelovi ili kombinacija su primjeri organizacije. ! literaturi se navode razne definicije održavanja, a za najrelevantniju se može smatrati definicija data međunarodnim standardom, a koja kaže da je održavanje "kombinacija svi tenički, administrativni i menadžerski postupaka tokom vijeka trajanja nekog elementa s ciljem zadržavanja ili vraćanja elementa u stanje u kojem može izvoditi zatijevanu funkciju". #eđutim u praksi, službe održavanja obično imaju u svom domenu sve aktivnosti koje se vrše u cilju podupiranja osnovne funkcije tenički i drugi sistema. $itno je navesti da ne treba poistovjećivati proces održavanja sa nadležnostima službe održavanja. %aime niz aktivnosti održavanja obavljaju i drugi organizacioni odjeli unutar organizacije. &rodan pojam uz održavanje jeste servisiranje te servisiranje te se postavlja pitanje koja je razlika izme! servisiranja i održavanja. održavanja. ! načelu pojam održavanje se više odnosi na popravke, a pojam servisiranje na aktivnosti koje se poduzimaju kako bi se dostigao predviđeni životni vijek opreme. %pr. kada su automobili u pitanju tada se pod pojmom servisiranje podrazumijeva zamjena ulja i filtera, zamjena tečnosti za lađenje, zamjena svjećica i slično, a složeniji radovi kao što je npr. popravak kočnica i slično spadaju pod održavanje. #ože se reći da je održavanje širi pojam od pojma servisiranje, jer sve aktivnosti servisiranja spadaju pod održavanje. 'azličiti proizvođači opreme različito tumače pojmove servis i održavanje te je pri sklapanju ugovora o održavanju i servisu potrebno precizno odrediti koje aktivnosti održavanja se broje u servis, a koje u održavanje. (ezano za pojam održavanja definiše se i pojam terotenologije. )erotenologija je nauka o organizaciji održavanja sredstava počev od dizajniranja, preko proizvodnje i upotrebe pa sve do otpisivanja i uništenja sredstava. &am pojam "ero"e#nologija ima "ero"e#nologija ima korijen u tri starogrčke riječi* terein +- έ/0 1 staranje, briga, kormilarenje, tene +234-0 1 vještina i logos +567890 1 nauka +znanost0. Dakle prema korijenskom značenju terotenologija je nauka o vještini staranja pri čemu se misli na staranje nad sredstvima +mašine, alati, uređaji, građevine itd.0. )erotenološki pristup održavanju zatijeva da se već tokom dizajniranja +projektovanja0 nekog uređaja treba voditi računa o njegovom kasnijem održavanju. )ako se već u projektu mora predvidjeti mogućnost demontaže svake komponente koja je podložna trošenju, radi pregleda ili popravka. :atim treba omogućiti što lakši pristup do nje, dakle sa što manjom potrebom demontaže ostali, njoj susjedni komponenti i potom predvidjeti mogućnost provjere +dijagnostike0 pojedini komponenti bez rasklapanja. %akon što je uređaj tako dizajniran i konstruisan +sastavljen0, treba ga na odgovarajući način pripremiti za upotrebu. Potrebno je, dakle, odrediti period uodavanja, režime rada tokom uodavanja pod odgovarajućim uvjetima, eventualni eksperiment preopterećenja vodeći računa da se ne nanese šteta, te konačno preporučiti planove održavanja tokom upotrebe za cijeli predviđeni vijek trajanja. ;ad je uređaj s uspjeom prošao period uodavanja, spreman je za upotrebu.
)akođer treba osigurati dijelove i ostale materijale za održavanje, nabaviti alate i instrumente, uspostaviti kontakte sa servisima te planirati odgovarajuće osoblje za održavanje.
=orld
kritične i nekritične.
;ritični kvar potpuno onemogućava funkciju, a nekritičan kvar djelimično umanjuje funkciju opreme. Druga podjela kvarova je na* • •
inerentne +svojstvene0 i neinerentne +nesvojstvene0. +nesvojstvene0.
&n#eren"ni kvarovi su kvarovi su kvarovi koji su inerentni +svojstveni0 opremi na kojoj se dese. %pr. istrošenost ležaja je primjer inerentnog kvara. 'varovi koji nis! in#eren"ni in#eren"ni opremi uzrokovani su nekom akcijom koja je sasvim izvan opreme i njezine funkcije +npr. nepravilnim rukovanjem osoblja ili greškom tokom zavata održavanja, fizičkim oštećenjem, požarom itd.0. (ezano za kvar se definiše i pojam ispravnos"i odnosno ispravnos"i odnosno za opremu kažemo da je ispravna ako na njoj nema kvarova i oštećenja. Da bi se pratilo stanje ispravnosti opreme i?ili dijelova opreme definisani su "e#ni(ki indika"ori ispravnos"i ispravnos"i koji su specifični za svaku opremu odnosno dio. )enički indikatori ispravnosti mogu biti* oblik, položaj, dimenzija, kvalitet površine, emijski sastav itd. %pr. kada su u pitanju kotrljajući +valjni0 ležaji njiova zračnost +zazor0 su jedan od tenički indikatora ispravnosti isti. Pod pojmom radna sposo)nos" opreme * +engleski* performance0 se podrazumijeva njezina sposobnost da obavlja projektovanu funkciju, a za svaku opremu se definiše indikator radne sposobnosti koji je specifičan za datu opremu. %pr. ako je projektovani kapacitet mljevenja nekog mlina @A t?, a njegov realni kapacitet je pao na BC,@ t? usljed istrošenosti tada je radna sposobnost ovoga mlina PBC,@?@AA,EF tj. EFG. &n"enzi"e" +s"opa, indeks, )rzina pojave- kvarova +engleski* +engleski* failure rate0 je vjerovatnoća da će se kvar na opremi pojaviti u određenom vremenskom intervalu. Hedinica za intenzitet kvarova 5 je Ikvarova?J.
/rednje vrijeme izme! kvarova +engleski* 023 > #ean )ime $etKeen Lailure0 pokazuje koliko je prosječno vrijeme između kvarova opreme i mjeri se u satima IJ. ! fazi normalnog rada opreme kada je intenzitet kvarova 5const. vrijedi relacija* λ =
1 MTBF
+A.F.0
%pr. ako je u toku godinu dana koja ima @BMA sati nastupilo B kvarova na opremi tada je #)$L@BMA?BFCNFIJ, a intenzitet kvarova je 5F?FCNFA,AAA@Ikvarova?J. *o!zdanos" +engleski* 'eliabilitO0 ' je vjerovatnoća da će oprema raditi na predviđeni način u određenom vremenu i u predviđenim radnim uvjetima, uz minimalne prekide uzrokovane greškama u dizajnu ili radu. Raspoloživos" +engleski* vailabilitO0 je odnos ukupnog vremena rada opreme i sume ukupnog vremena rada opreme i ukupnog vremena zastoja usljed održavanja, u datom periodu. Drugim riječima rečeno, raspoloživost +dos"!pnos", go"ovos"0 je karakteristika opreme da je dostupna i upotrebljiva onda kada je to potrebno. 'aspoloživost je najvažniji indikator stanja opreme, a računa se po formuli* A =
ti t
=
ti
(ti + tz )
⋅
100%
+A.C.0
gdje je* ti 1 vrijeme ispravnog rada opreme tz 1 vrijeme zastoja ttiQtz 1 ukupno vrijeme posmatranja. %pr. ako je tokom godinu dana posmatrana oprema bila ispravna RRS dana, a bila je u zastoju usljed održavanja RF dan tada je raspoloživost date opreme u toj godini bila RRS?RMNA,EFN odnosno EF,NG. 'aspoloživost se obično računa na sedmičnoj i godišnjoj bazi, ali može se računati i tokom zadanog perioda. %pr. pouzdanost rada gradske toplane se računa za period sezone grijanja. &vojevremeno je ;elvin dao čuvenu izjavu TUno što se ne može mjeriti, ne može se ni unaprijeditiV. )o praktično znači da ako se ne može mjeri"i !spje$nos" održavanja "ada se ne može ni !naprijedi"i održavanje. W odista kada se upravlja nekim procesom, bez validni podataka o tom procesu dobiveni nekom metodom mjerenja, tada se nalazi u sličnoj situaciji kao i slijep čovjek koji baulja u prostoru bez da ima predstavu o svom kretanju. Prvi pokušaji da se uspostavi sistem mjerenja uspješnosti održavanja su učinjeni FEMA.>ti godina. )emelje praćenju pokazatelja +indikatora0 učinkovitosti +uspješnosti0 postavio je britanski inženjer (ictor :vi Priel u svom radu TDvadeset postupaka za praćenje uspješnosti održavanjaV +V)KentO KaOs to track maintenance performanceV0, objavljenom FEMC. Xvropska komisija za standarde je CAAB. godine izdala standard X% FNRSF. ! tom standardu je obrađen ukupno BF indika"or za mjerenje !spje$nos"i održavanja +engleski* 0'*& > #aintenance ;eO Performance Wndicators0, a indika"ori s! podijeljeni ! "ri gr!pe4
ekonomski, "e#ni(ki i organizacijski +E 5 ekonomski, 5 "e#ni(ki i O 5 organizacijski-. Detaljan opis svi indikatora dat je u navedenom standardu i u publikaciji "Ylobal #aintenance and 'eliabilitO Wndicators", čiji izdavač je XL%#& +Xvropski savez nacionalni udruženja održavatelja0. %ije neopodno pratiti sve #;PW indikatore već svaka organizacija prema svojim potrebama bira koje indikatore će pratiti. Dva ključna indikatora na temelju koji se vrši evaluacija uspješnosti održavanja su* • •
raspoloživost opreme i direktni troškovi održavanja.
%iska raspoloživost opreme dovodi do smanjenja proizvodnog kapaciteta i sukladno tome smanjenja dobiti, a visoki troškovi održavanja opet smanjuju dobit organizacije. *os"oji !)jeenje da visoka raspoloživos" "raži visoke direk"ne "ro$kove održavanja, ali "o je samo djelimi(no "a(no. %aime primjenom savremeni postupaka prediktivnog održavanja često se može postići povećanje raspoloživosti bez da se povećavaju direktni troškovi održavanja. Degradacija opreme je definisana krivom abanja +engleski* Kear curve0. 'riva #a)anja pokazuje ovisnost intenziteta kvarova o vremenu. ;riva abanja se u literaturi još zove kriv!lja mor"ali"e"a. Postoji ukupno šest kriva abanja, a najčešće se u praksi susreću (e"iri "ipi(ne krive #a)anja +slika A.F.0, od koji je najpoznatija kriva kade.
&l. A.F. ;rive abanja ;riva kade je karakteristična za opremu kod koje dolazi do izražaja proces abanja. )o su npr. vozila. ! fazi uodavanja dolaze do izražaja greške u proizvodnji prvenstveno greške na dijelovima, a nakon čega nastupa faza normalnog rada tokom koje je broj kvarova mali. ;orisni vijek trajanja +faza normalnog rada0 opreme je onaj vremenski period koji proteče od završetka uodavanja opreme do zakazivanja +zbog dotrajalosti0 prve komponente. %a kraju dolazi faza istrošenosti kada broj kvarova raste. ;rive abanja se matematički mogu iskazati pomoću 6ei)!llove "roparame"arske dis"ri)!cije*
β −1
β t − γ λ (t ) = ⋅ α α
+A.R.0
Parametri su* Z 1 parametar oblika, 7 1 parametar položaja i [ 1 parametar razmjere, a t je vrijeme. =eibullova analiza je svjetski najpopularnija metoda analize i predviđanje kvarova i nepravilnosti u radu svi vrsta. %a slici A.C. je pojednostavljeno prikazan proces održavanja. Proces aktivnosti održavanja počinje identifikacijom potrebe za održavanjem npr. otkrivanjem kvara na nekoj opremi. ktivnost održavanja može započeti i na temelju plana održavanja. Razlika izme! planiranja i programiranja održavanja se ogleda ! "ome $"o je plan održavanja odgovor na pi"anje $"a i kako radi"i, a program +raspored- je odgovor na pi"anje kada i "ko %e radi"i. Planom održavanja se definišu +dizajniraju0 aktivnosti održavanja, a programom se određuje kada će se te aktivnosti realizovati. #ože se primjetiti da se programiranje održavanja vrši na temelju planova i identificirani aktivnosti održavanja, ali i da se planovi održavanja poboljšavaju na temelju kontrole i analize realizacije aktivnosti održavanja u smislu da se planovi održavanja stalno dorađuju i poboljšavaju na temelju iskustava stečeni kroz njiovu realizaciju.
&l. A.C. Proces održavanja Usim toga na temelju analize se može pokrenuti i nova aktivnost održavanja, ako analiza pokaže da je to potrebno. Prema svome obimu aktivnosti održavanja se dijele na* • • •
male +sitne0 aktivnosti, srednje aktivnosti i velike aktivnosti.
;riteriji za razgraničenje vrste aktivnosti se razlikuju od organizacije do organizacije. %pr. može se uzeti kriterij da se u male aktivnosti broje aktivnosti za čiju realizaciju treba najviše C sata rada i čiji troškovi materijala su do NA\, a u velike aktivnosti se broje aktivnosti održavanja za čiju realizaciju trebaju sredstva iznad NA.AAA\. ! ovom smislu, sa aspekta računovodstva postoje*
• •
tekuće održavanje i investiciono održavanje.
'azlika između tekućeg i investicionog održavanja je u načinu računovodstvenog knjiženja troškova održavanja. )ekuće održavanje odma i u cjelosti tereti troškove obračunskog perioda u kome je izvršeno. :a razliku od tekućeg održavanja, investiciono održavanje zatijeva značajnije izdatke, koji se poduzimaju u određenim vremenskim periodima +npr. jednom u sedam godina0. :bog toga je troškove investicionog održavanja najčešće potrebno vremenski razgraničiti, kako bi se srazmjerno rasporedili na više obračunski perioda. %pr. kada je u pitanju održavanje zgrada manji radovi, kao što je čišćenje prostorija, spadaju u tekuće održavanje, a veći, kao što je zamjena lifta, u investiciono održavanje. ro$kove inves"icionog održavanja "re)a razlikova"i od !laganja ! adap"acij!, rekons"r!kcij!, modernizacij! ili dr!ge dogradnje na opremi. )akva ulaganja nisu direktni troškovi održavanja već investicije koje povećavaju vrijednost opreme na kojoj su izvršena. U savremenom održavanj! se sve ak"ivnos"i provode !z izda" radni nalog održavanja. Ako s! ! pi"anj! male +si"ne- ak"ivnos"i održavanja kao $"o je npr. zamjena sijalice, do"ezanje jednog vijka i sli(no za nji# se o"vara "rajni radni nalog "j. radni nalog za si"ne ak"ivnos"i. #eđutim za svaku značajniju aktivnost održavanja kao što je npr. zamjena ležaja, zamjena elektromotora itd. se obavezno kreira poseban radni nalog održavanja upravo za tu aktivnost. ;reiranje radni naloga se može vršiti ručno tj. na papiru, ali danas se uglavnom vrši pomoću računara primjenom X'P softvera. ER* je skra%enica od En"erprise Reso!rce *lanning tj. planiranje resursa preduzeća. X'P softverski sistem omogućava osim samog vođenja dokumentacije održavanja i njezinu povezanost sa dokumentacijom drugi odjela kao što su finansijski odjel, odjel nabave itd. Usim X'P u upotrebi je i 700/ 5 7omp!"erized 0ain"enance 0anagemen" /o8"9are +softver za kompjuterizovano upravljanje održavanjem0, ali ! na(el! je )olje koris"i"i ER* z)og )olje povezanos"i sa dr!gim aplikacijama ! organizaciji. Pojedini X'P softveri imaju mogućnost izdvajanja modula za održavanje koji na taj način djeluje kao samostalni <##& softver, a kasnije se isti po potrebi može integrisati u X'P. :. /"ra"egija održavanja Pod pojmom s"ra"egija +poli"ika- održavanja se podrazumijeva metoda upravljanja, koja se primjenjuje u svru realizacije ciljeva održavanja. ! savremenom održavanju se najčešće primjenjuju sljedeće dvije strategije +politike, koncepta, vrste, pristupa0 održavanja* • •
korektivno održavanje preventivno i prediktivno održavanje.
;orektivno održavanje podrazumijeva da održavalac čeka da se desi kvar, a onda da poduzima mjere na sanaciji istog tj. aktivnosti održavanja se realizuje NA'ON pojave kvara. Prema konceptu preven"ivnog održavanja propisane aktivnosti održavanja se realizuju u zadanim vremenskim intervalima u cilju prevencije kvarova. *redik"ivno održavanje +održavanje po s"anj!- podrazumijeva da se vrši nadzor nad stanjem održavani sredstava te se aktivnosti održavanja sprovode na osnovu sprovedeni inspekcija. Usnovna razlika između održavanja po stanju i prediktivnog +prognoziranog0 održavanja, koje se pojavilo kasnije, je u
analizi i praćenju dobiveni rezultata, te odlukama da se treba nešto učiniti i u kojem obimu. Udržavanje po stanju i prediktivno održavanje koriste iste informacije +evidentiranje podataka kroz određeni vremenski interval, tj. njiovi trendova0 pri čemu se prediktivno održavanje fokusira na prognoziranje kada će trebati uraditi neku aktivnost održavanja. Preventivno i prediktivno održavanje su u biti srodne strategije održavanja u smislu da se aktivnosti preventivnog i prediktivnog održavanja sprovode planski *R&JE pojave kvara te se često za nji koristi zajednički naziv plansko održavanje. Postoji i koncept proak"ivnog održavanja koji podrazumijeva djelovanje na uzrok problema. %pr. ukoliko se uoči da neki dio često otkazuje potrebno je otkriti uzrok otkaza i eliminisati ga. #etoda proaktivnog održavanja se uglavnom koristi pri kreiranju planova održavanja. )roškovi održavanja se dijele na* • •
direktne i indirektne.
Direktne troškove održavanja čine cijena ljudskog rada utrošenoga za održavanje i trošak za upotrijebljene materijale, kao što su rezervni dijelovi, materijali za čišćenje, brušenje, konzerviranje, zatim dopuna razni ispražnjeni ili zbog radova izgubljeni medija, te trošenje alata i sl. &ve ono, dakle, što je izravno povezano sa fizičkim izvršenjem radova održavanja. Pojednostavljeno rečeno u direktne troškove održavanja ulazi* • • •
rad alat i materijal.
Wndirektne troškove održavanja čine troškovi zastoja. )aj zastoj može uzrokovati ili neki kvar ili neka planirana akcija na održavanju. ! svakom slučaju, da bi takav zastoj bio svrstan u indirektne troškove održavanja, bitno je da bude isključivo povezan sa održavanjem. $itno je napomenuti da ima mnogo situacija u praksi kada troškovi zastoja nisu jedini indirektni troškovi. %pr. kada su u pitanju medicinski uređaji usljed njiovog zastoja može doći do ugrožavanja ljudskog zdravlja pa i života što konsekventno opet izaziva visoke troškove. ! indirektne troškove dakle ulaze svi gubici uzrokovani kvarovima kao što je npr. smanjenje prodaje, smanjenje kvaliteta proizvoda i gubici koji konsekventno nastaju, gubici tržišta itd. %a slici A.R. je prikazana ovisnost direktni i indirektni troškova o intenzitetu aktivnosti preventivnog i prediktivnog održavanja te optimalan nivo aktivnosti planskog +preventivnog i prediktivnog održavanja0.
&l. A.R. Uptimalan nivo planskog održavanja
! načelu, $"o je vi$e zas"!pljeno plansko održavanje manji s! indirek"ni, a ve%i direk"ni "ro$kovi održavanja premda ima situacija kada je moguće realizovati aktivnosti planskog održavanja bez uvećanja troškova. Dakle po"re)no je odredi"i op"imalan nivo planskog održavanja ! organizaciji $"o je s"ra"e$ka odl!ka koj! donosi menadžmen" organizacije kroz planiranje )!dže"a održavanja. #enadžment organizacije odlučuje koliki dio budžeta održavanja će usmjeriti u plansko, a koji u korektivno održavanje. )akođer je potrebno ustrojiti valjano pra%enje realizacije što se vrši kroz sistem radni naloga održavanja i kasnije praćenje indikatora uspješnosti održavanja. lternativan metod praćenja realizacije jeste ustrojavanje dvije odvojene radionice održavanja i to jedna za poslove korektivnog održavanja, a druga za poslove planskog održavanja pri čemu se budžet sukladno odabranoj strategiji raspoređuje na ove dvije radionice. %igdje nije propisano, ali u većini organizacija se danas primjenjuje sljedeći sistem za označavanje tipova radni naloga* P#AF 1 radni nalozi za aktivnosti korektivnog održavanja P#AR 1 radni nalozi za aktivnosti planskog +preventivnog i prediktivnog0 održavanja P#AN 1 stalni radni nalozi koji se koriste za male +sitne0 aktivnosti. &vra ovakvog sistema radni naloga jeste valjano praćenje realizacije budžeta održavanja. &talni radni nalozi +tip naloga P#AN0 smiju učestvovati u budžetu sa najviše NG, a odnos učešća naloga P#AF i P#AR definiše menadžment kroz izbor strategije +politike0 održavanja. Naime s"alni radni nalog se jednom o"vori i "rajno ;k!pi< sve si"ne "ro$kove održavanja da"e opreme za koj! je o"voren. ! tom smislu potrebno je stalno pratiti kolike troškove su TpokupiliV ovi trajni nalozi sa ciljem da se provjeri jesu li odista u pitanju sitni troškovi. Prednosti primjene strategije planskog +preventivnog i prediktivnog0 održavanja su* • • • • • •
manji indirektni troškovi održavanja, duži radni vijek opreme, bolje upravljanje proizvodnjom usljed manjeg broja iznenadni otkaza, veći kvalitet proizvoda usljed boljeg stanja opreme, veća radna sposobnost opreme i bolje planiranje aktivnosti održavanja i rezervni dijelova i materijala održavanja.
%edostaci primjene strategije planskog +preventivnog i prediktivnog0 održavanja su* • • • •
veći direktni troškovi održavanja, mogućnost oštećenja opreme tokom radova preventivnog održavanja, visoki troškovi uvođenja strategije u primjenu i aktivnosti planskog održavanja zatijevaju zastoje opreme radi realizacije.
&veukupno gledajući prednosti primjene su mnogostruko veće nego li nedostaci. Posebno pogodna za primjenu strategije planskog +preventivnog i prediktivnog0 održavanja su postrojenja procesne industrije, energetska postrojenja, rudarska i metalurška postrojenja, postrojenja vodosnabdijevanja i slična.
;ao orjentir za određivanje odnosa troškova planskog +preventivnog i prediktivnog0 spram troškova korektivnog održavanja osim dijagrama sa slike A.R. koristi se i *are"ovo pravilo. (ilfredo Pareto bio je italijanski inženjer, ekonomista i sociolog. Wzmeđu ostalog ustanovio je poznato pravilo @A>CA. %pr., FEAM. godine kada je Pareto obavljao svoja istraživanja @AG zemljišta u Wtaliji je bilo u vlasništvu CAG stanovništva. )akođer vrijedi pravilo u prodaji da @AG vrijednosti prodaje dolazi od CAG kupaca itd. ;asnije istraživači su Paretovo pravilo @A> CA korigovali u pravilo BA>RA. Usim toga pri Yaussovoj normalnoj raspodjeli +distribuciji0 M@G podataka je u rasponu standardne devijacije, a RCG izvan raspona što je dodatna potvrda veće opravdanosti primjene pravila BA>RA umjesto @A>CA. ! smislu pretodno dati razmatranja u savremenoj praksi održavanja se često uzima da plansko održavanje treba biti zastupljeno u rasponu od minimalno RAG pa do maksimalno BAG, posmatrano kroz direktne troškove održavanja. Uvo znači da treba nastojati da u ukupnim direktnim troškovima održavanja korektivno održavanje učestvuje sa najviše RAG. U procesnoj proizvodnji se nas"oji snizi"i nivo korek"ivnog održavanja na svega 1=51>?, a ! komadnoj proizvodnji kao $"o je npr. proizvodnja a!"odijelova nas"oji se korek"ivno održavanje sves"i na nivo od @=5 =?. %ije moguće u potpunosti eliminisati nepredviđene otkaze te je i u najboljem slučaju korektivno održavanje u izvjesnoj mjeri zastupljeno. )akođer nije nikako privatljivo potpuno se orjentisati na strategiju korektivnog održavanja, jer su pojedine aktivnosti preventivnog održavanja od koji ovise ljudski životi i zdravlje zakonski propisani, a osim toga indirektni troškovi održavanja bi bili enormno veliki. ! smislu navedenog može se smatrati za privatljivo da su u jednoj fabrici procesne proizvodnje na naloge knjiženi troškovi* P#AF 1 FNG, P#AR > @AG i P#AN 1 NG, a u jednoj fabrici komadne proizvodnje* P#AF 1 RNG, P#AR > MAG i P#AN 1 NG. @. Organizacija održavanja Premda dio poslova održavanja u organizaciji obavljaju i drugi odjeli unutar organizacije u većini organizacija najveći dio poslova održavanja obavlja i?ili koordinira služba održavanja koja je sastavni dio teničkog odjela. %a slici A.S. je ilustrovana tipična struktura jedne službe održavanja.
&l. A.S. &truktura službe održavanja ;ao što vidimo službu održavanja čine* ured održavanja, radionica održavanja i skladište održavanja. Us"roj organizacije održavanja je s"ra"e$ka odl!ka koj! donosi menadžmen" organizacije i propis!je odgovaraj!%im norma"ivnim ak"ima +pravilnicima, proced!rama i sli(no-. )akođer strateška odluka menadžmenta organizacije je u kojoj mjeri će imati vlastito održavanje +engleski* in5#o!se main"enance0, a u kojoj mjeri će angažovati eksterne izvršioce odnosno u kojoj mjeri će eksternalizovati +engleski* main"enance o!"so!rcingsvoje održavanje.
'lj!(ni 8ak"or na "emelj! koga se donosi odl!ka o "ome ! kojoj mjeri %e se angažova"i eks"erni s"r!(njaci jes"e !(e$%e direk"ni# "ro$kova održavanja ! !k!pnim "ro$kovima. )amo gdje direktni troškovi održavanja značajnije učestvuju u ukupnim troškovima manje se angažuju eksterni održavaoci. Ubrnuto, ako direktni troškovi održavanja ne čine značajnu stavku u ukupnim troškovima tada se više angažuju eksterni održavaoci. Drugi bitan faktor jeste dostupnost kooperanata za eksterno održavanje. #noge organizacije nisu u situaciji da koriste usluge eksternog održavanja, jer u njiovom okruženju nema preduzeća koju nude takve usluge pod privatljivim teničkim i ekonomskim uvjetima. Wstina može se raditi na animiranju preduzeća da nude takve usluge, ali i animiranje ima ograničene domete. %ivo angažovanja eksterni održavalaca se može gradirati u tri nivoa +opcije0* F. angažovanje eksterni održavalaca prema vlastitom planu i programu održavanja, C. angažovanje eksterni održavalaca prema planu i programu održavanja kojeg oni kreiraju i R. puno eksterno održavanje. ! prvoj opciji se eksterni održavaoci angažuju za potrebe specijalistički poslova, tokom remonta, tokom veći poslova i slično uz puni nadzor vlastitog održavanja. Planove i program +raspored0 njiovog rada kreira vlastiti personal. Prva opcija je minimalis"i(ka opcija gdje se minimalno angažuju eksterni održavaoci. ! drugoj opciji se eksterni održavaoci angažuju na način da sami kreiraju planove i programe održavanja, a vlastita služba održavanja zadržava samo funkciju nadzora. )reća +maksimalis"i(ka- opcija je opcija pri kojoj organizacija uopšte nema vlastitu službu održavanja već sve poslove održavanja osim autonomnog održavanja kojeg sprovodi sektor proizvodnje realizuje eksterna organizacija sa svojim kooperantima. Uvdje su navedena tri nivoa +opcije0 angažovanja, ali moguća su i prijelazna rje$enja gdje se npr. funkcija planiranja održavanja zadržava u vlastitoj režiji, a funkcija programiranja je u nadležnosti eksterni izvršilaca. Udržavanje vozila je primjer održavanja koje se najčešće uspješno povjerava eksternim organizacijama. A!"onomno održavanje čine aktivnosti održavanja koje sprovodi sektor proizvodnje i ono je temelj tzv. )P# 1 )otal Productive #aintenance +totalno proizvodno održavanje0 koje je razradio &eiici %akajima u Hapanskom institutu za održavanje HWP# FEBF. godine sa namjerom da se unaprijedi održavanje u industrijskim pogonima visokoautomatizirane masovne proizvodnje. 2i" *0 održavanje jes"e da se odgovornos" za održavanje prenosi na sek"or proizvodnje, a služba održavanja postaje savjetodavno tijelo zaduženo za edukaciju, konsultacije, provođenje generalni remonta i slično. Hedan od najcjenjeniji stručnjaka za )P# dr. )okutaro &uzuki je svojevremeno izjavio* T;oncept )P# je da radnik mora održavati svoju mašinu.V Danas mnoge organizacije u potpunosti ili barem djelimično primjenjuju )P# organizaciju održavanja što znači da je danas u svim organizacijama manje ili više zastupljeno autonomno održavanje. Ured +kancelarija- održavanja je organizacioni odjel unutar službe održavanja čiji zadatak je, ukratko rečeno, baviti se dokumentacijom održavanja. ! domaćoj literaturi se za ured održavanja koristi i naziv ured pripreme održavanja +engleski* #aintenance Uffice ili Plant #aintenance Uffice0. ! manjim organizacijama sve poslove ureda održavanja obavlja rukovodilac službe održavanja koji eventualno može imati jednog ili dva saradnika. #eđutim
već u srednjim organizacijama ured održavanja se organizuje kao zasebni organizacioni odjel sa svojim rukovodiocem koji je inženjer ili teničar. 'adnici +djelatnici0 radionice održavanja realizuju aktivnosti održavanja. 'adionicom održavanja rukovodi poslovođa radionice. Postoje dva principa organizacije radionice održavanja* • •
strukovni i strategijski.
&trategijski princip organizovanja radionice je već opisan i predviđa da se organizuje dvije radionice održavanja i to radionica korek"ivnog održavanja i radionica planskog održavanja. Pri strukovnom principu organizovanja radionica održavanja ima odjele prema strukama* • • • • • • • • • •
građevinsko održavanje, mašinsko održavanje, održavanje vozila, odjel podmazivanja, održavanje opreme i instalacija komprimiranog zraka, održavanje vodoinstalacija, elektro održavanje, instrumentaciono održavanje, održavanje (% postrojenja itd.
Dakako postoje i kombinovana rješenja. &lužba održavanja u organizaciji može biti organizovana* • •
centralizovano i decentralizovano.
Decen"ralizovani koncep" održavanja podrazumijeva da svaki dio organizacije ima svoju službu održavanja. %pr. u jednoj termoelektrani koja se sastoji od pogona* priprema goriva, kotao, turbina, generator, trafo stanica i obrada vode svaki od ovi pogona bi imao svoju vlastitu službu održavanja. %aprotiv pri cen"ralizovanom koncep"! održavanja organizuje se jedna zajednička centralna služba održavanja za cijelu termoelektranu. Beneralizovano gledaj!%i decen"ralizovano održavanje je )olje i sk!plje rje$enje održavanja, jer se pri decentralizovanom konceptu postiže veća raspoloživost opreme. %aime pri decentralizovanom održavanju, održavaoci su u situaciji da u potpunosti upoznaju opremu koju održavaju i štaviše čak se i razvija pozitivna emotivna povezanost održavalaca sa opremom koju održavaju. Pri decentralizovanom konceptu je potrebno više ljudi i drugi resursa prvenstveno alata te je decentralizovani koncept skuplji. ko je to izvedivo vezano za tenologiju procesa značajne uštede se mogu postići primjenom centralizovanog koncepta održavanja, ali uz pad raspoloživosti opreme. #noge organizacije primjenjuju kom)inovani koncep" održavanja gdje su određene funkcije održavanja riješene decentralizovano, a dio poslova se organizuje centralizovano. %pr. često se organizuje centralna radionica
meaničke obrade, centralni dijagnostički tim, centralna elektronska radionica, radionica za popravak elektromotora i slično. Uvdje je bitno spomenuti i odgovornos" za "ro$kove odnosno za )!dže" održavanja i !op$"e za !spje$nos" održavanja. ko je održavanje decentralizovano ili kombinovano onda odgovornost za uspješnost održavanja svakog pojedinog pogona snosi nadležni rukovodilac u tom pogonu koji je nadležan za održavanje datog pogona. #eđutim, ako se primjenjuje centralizovani koncept održavanja tada se može centralizovati i odgovornost za uspješnost održavanja. /vak! ak"ivnos" održavanja "re)a odo)rava"i i kon"rolisa"i r!kovodilac koji je odgovoran za !spje$nos" održavanja. . *laniranje i programiranje održavanja ;ao što je već rečeno, plan održavanja je odgovor na pitanje šta i kako raditi odnosno planom održavanja se definišu +dizajniraju0 buduće aktivnosti održavanja. *rogram +raspored- održavanja je odgovor na pitanje kada raditi aktivnosti održavanja i tko će i raditi +kada i tko0. Usim pojma program održavanja koriste se pojmovi dinamički plan održavanja, operativni plan održavanja, vremenski plan održavanja i terminski plan održavanja, ali svi ovi pojmovi se u biti odnose na isto. Prije kreiranja plana održavanja potrebno je izvršiti klasi8ikacij! i ka"egorizacij! opreme u organizaciji tj. formirati regis"ar opreme +engleski* item register, e]uipment list0. Postavljaju se pitanja šta se podrazumijeva pod pojmom oprema +engleski* e]uipment, item, asset0 i kako istu klasificirati. Pojmovi sistem +sustav0, mašina +stroj0 i sredstvo su srodni pojmu oprema. Udgovor na pitanje $"a je oprema ovisi o tome šta se održava. %pr. ako se održavaju alatne mašine +strojevi0 tada je jedna alatna mašina +strug, glodalica, bušilica itd.0 jedna oprema, a ako se održavaju motorna vozila tada je jedno vozilo +automobil, kamion, autobus itd.0 jedna oprema +slika A.N0. Primjeri opreme u procesnoj industriji su* transporter, mlin, dozirna vaga, pumpa, ventilator, silos i slično.
&l. A.N. Primjeri opreme ko je u pitanju održavanje mjerila tada je jedno mjerilo +časovnik, voltmetar, transmiter, termometar, pomično mjerilo itd.0 jedna oprema, ali ovo ne treba doslovno svatiti tako da
neko manje značajno mjerilo koje se može smatrati za dio većeg sistema ne treba brojati u opremu. %pr. ako je na lokalni komandni ormarić elektromotora postavljen ampermetar isti se ne broji u opremu, a njegova kalibracija se obavlja planski kao dio održavanja elektromotornog pogona. #eđutim svaki transmiter koji je spojen na &<D sistem automatskog upravljanja se broji kao oprema. &<D je skraćenica od izraza &upervisorO
FA > _jevaonica, CA > _inija tokarenja RA > _inija ozubljenja, SA > )ermička obrada, NA > _inija obrade kućišta, MA > #ontaža, EF > ;ompresorska stanica, EC > latnica, ER > &lužba održavanja i ES > Yrađevinski objekti.
Uvo je uzrokovano tenološkim procesom proizvodnje zupčasti pumpi. ;ao što je već rečeno oprema se može prenositi sa lokacije na lokaciju, ali i dalje zadržava svoj jedinstveni identifikacioni broj. Jedins"veni iden"i8ikacioni )roj opreme +engleski4 eC!ipmen" n!m)ernije is"o $"o i inven"!rni )roj +engleski4 acco!n" n!m)er-. Wnventurni broj određuje služba knjigovodstva sukladno svojim uzusima, a broj opreme određuje služba održavanja. 3!nkcionalna lokacija se može !poredi"i sa adresom s"anovanja i jednako kao $"o (ovjek može mijenja"i adrese s"anovanja, ali i dalje zadržava svoje ime i J02B "ako i oprema mijenja 8!nkcionalne lokacije, ali zadržava svoj opis i )roj. Pri podjeli na funkcionalne lokacije se obavezno vrši koordinacija sa odjelom plana i analize +engleski* controlling0 kako bi svakoj funkcionalnoj lokaciji bilo pridruženo odgovarajuće mjes"o "ro$ka +engleski* cost centers0. /ama podjela mora )i"i logi(na i svima raz!mljiva odnosno nazivi 8!nkcionalni# lokacija moraj! )i"i kra"ki i jasni "ako da (ak i lj!di koji prvi p!"a dolaze ! organizacij! mog! )ez pro)lema raz!mje"i sis"em. Uvo je bitno, jer se svuda često angažuju eksterni izvođači radova održavanja. $rojem EE se obično označava funkcionalna lokacija na kojoj se vodi oprema koja više nije u upotrebi +inaktivna oprema0. &nak"ivna oprema je sva oprema koja iz )ilo koji# razloga vi$e nije ! !po"re)i )ilo da je ras#odovana, proda"a, ras"avljena ! dijelove ili sli(no. (ođenje liste opreme i klasifikacija se može vršiti ručno tj. na papiru, ali danas se uglavnom vrši pomoću računara primjenom X'P softvera. Nikako se ne smije dozvoli"i da dvije razli(i"e opreme imaj! is"i )roj. ;oliko cifara će imati jedinstveni identifikacioni broj opreme ovisi o veličini organizacije, a treba biti u rasponu od četiri do osam cifara tj. čak i najmanje organizacije trebaju uzeti minimalno četverocifreni sistem, a najveće organizacije uzimaju najviše osam cifara. 2roj opreme se pos"avlja na vidno mjes"o na opremi često i sa odgovarajućim barcode kao što je prikazano na slici A.M. Uznaka opreme treba biti od kvalitetnog materijala npr. metalna pločica preko koje je kvalitetnom bojom izvršeno upisivanje ili se može izvršiti ukucavanje slova i brojeva na metalnu pločicu. Uznaku treba čvrsto postaviti na neki dio opreme koji se neće mijenjati kao što je npr. stopa ili ram.
&l. A.M. Uznaka opreme Laktori koji se uzimaju u obzir pri ka"egorizaciji opreme su* F. C. R. S. N. M.
značaj opreme za proces proizvodnje, intenzitet kvarova na opremi, posljedice kvarova na opremi po ljude, drugu opremu i okolinu, troškovi uzrokovani kvarom opreme, instalisana snaga i rokovi nabavke rezervni +doknadni0 dijelova.
;ao što se vidi postoji ukupno šest faktora na temelju koji se procjenjuje značaj opreme odnosno vrši kategorizacija. Oprema se dijeli ! :5@ ka"egorije pri čemu najznačajnija oprema ima kategoriju F i njezinom održavanju se posvećuje najveća pažnja. /!kladno *are"ovom pravil! ! ka"egorij! 1 !lazi :=5@=? opreme. *rvi korak pri kreiranj! plana održavanje jes"e kreiranje lis"e po"encijalni# de8eka"a, a za"im se na "emelj! 8ormirane lis"e de8eka"a planiraj! ak"ivnos"i održavanja sa ciljem da se sprije(e de8ek"i. :a pojedine vrste opreme kao što su npr. vozila proizvođači u teničkoj dokumentaciji isporuče i kompletan plan održavanja. Pojedine aktivnosti preventivnog i prediktivnog održavanja su propisane i zakonskim odredbama i?ili standardima +normama0 te se obavezno moraju provoditi. )o je npr. ispitivanje posuda pod pritiskom +tlakom0, ispitivanje električni instalacija itd. Uve preglede najčešće izvode eksterni izvođači koji imaju odgovarajuća ovlaštenja. Postoje dvije vrste pregleda opreme i to* • •
preventivni pregledi i kontrolni pregledi.
*reven"ivni pregledi se vrše po unaprijed utvrđenom programu, a njegov cilj je da se utvrdi stanje opreme. 'on"rolni pregledi su slični preventivnim, ali njegovo sprovođenje obavezuje zakon. !glavnom se izvode na opremi u cilju sprječavanja zagađenja okoline i zaštite od požara i eksplozije te zaštite života i zdravlja ljudi. ;rajnji cilj kontrolnog pregleda je da se utvrdi nivo sigurnosti i zaštite radnog osoblja i okoline pri eksploataciji opreme. )enička dijagnostika predstavlja teničku disciplinu koja se bavi praćenjem stanja ispravnosti mašina, uređaja i postrojenja. Dijagnostički nadzor omogućava uvid u stanje opreme. Realizacija s"ra"egije predik"ivnog održavanja nije mog!%e )ez primjene me"oda "e#ni(ke dijagnos"ike. Usim pojma tenička dijagnostika koriste se i pojmovi monitornig stanja +engleski* #aintenance #aster &cedule0.
)abela A.F. Plan periodičnog održavanja centrifugalne pumpe Ak"ivnos"
Pregled ^išćenje Podmazivanje Dotezanje $ojenje
*o"re)an zas"oj +DANE%X D %X D D
*o"re)ni ala"i i ins"r!men"i > >četka >mazalica >set ključeva >četka
*eriod +D, /, 0,BD & & & Y
&zvr$ilac
U # # # #
*o"re)an )roj radni# sa"i > A,M A,C A,C C
*o"re)an )roj izvr$ilaca F F F F F
*o"re)an ma"erijal
ro$kov i +cijena-
> >krpa F kg >mast NAg > >boja F kg >otapalo F l >
Wspitivanje %X >tester ležaja # D A,N F ležaja #jerenje %X >vibrometar # D A,N F vibracija #jerenje %X >termometar # D A,N F temperature Preslušavanje %X >stetoskop # D A,N F ultrazvuka ultrazvučni Wspitivanje D >tester Y X A,N F izolacije izolacije #jerenje fazni %X >strujna Y X A,N F struja kliješta D>dnevno &>sedmično #>mjesečno Y>godišnje U>operator #>meaničar X>električar D>dijagnostičar
> > > > >
ktivnosti održavanja iz dugogodišnjeg programa se dijele u dvije grupe* • •
odgodive i neodgodive.
Primjer neodgodivi aktivnosti održavanja su npr. aktivnosti propisane zakonom kao što je npr. atestiranje opreme sa aspekta zaštite na radu, a primjer odgodive aktivnosti je zamjena ležaja koja se može odgoditi, ako dijagnostička ispitivanja ležaja daju nalaz da je ležaj još uvijek upotrebljiv. $itno je voditi računa i o garantnom roku, jer u toku garantnog roka održavanje opreme je u nadležnosti proizvođača opreme. ! toku garantnog roka korisnik ne smije vršiti aktivnosti održavanja na opremi osim oni koje su odobrene od strane proizvođača, a proizvođač je dužan o svome trošku da otkloni sve kvarove. Detaljniji uvjeti garancije su definisani ugovorom. ;ao rezultat planiranja za svaku opremu se dobivaju tri dokumenta* • • •
plan periodičnog održavanja, višegodišnji program održavanja i radna uputstva za održavanje.
)akođer za pojedine funkcionalne lokacije se u slučaju potrebe kreiraju navedeni dokumenti. Važan segmen" planiranja jes"e i analiza planirani# "ro$kova preven"ivnog i predik"ivnog održavanja. %aime za svaki plan održavanja je potrebno sračunati planirane troškove održavanja i provjeriti da li je plan možda preobiman. ! stručnoj literaturi se može pronaći podatak da prosječni godišnji troškovi planskog održavanja trebaju biti u rasponu od F,NG do NG od procijenjene vrijednosti opreme +engleski* X'( > Xstimated 'eplacement (alue ili '(
> sset 'eplacement (alue0. Uva kalkulacija polazi od pretpostavke da je vijek opreme CA godina te da tokom svog radnog vijeka u održavanje opreme treba utrošiti iznos približno jednak nabavnoj vrijednosti opreme. Dakako neće svake godine biti jednaki troškovi, jer značajniji zavati održavanja se vrše jednom u nekoliko godina. %pr. ako je u pitanju automobil sa vijekom trajanja od CA godina ili milion prijeđeni kilometara, ako svake godine prelazi NA.AAA kilometara, tada će najveći troškovi održavanja biti u sedmoj i četrnaestoj godini eksploatacije, jer se generalna opravka vrši nakon svaki sedam godina odnosno nakon RNA.AAA prijeđeni kilometara. Dalje svake druge godine tj. na svaki FCA.AAA prijeđeni kilometara treba obaviti tzv. Tveliki servisV koji je skuplji od Tmalog servisaV koji se obavlja svaki FN.AAA prijeđeni kilometara. Uglavnom, pri kreiranj! plana "re)a sra(!na"i !k!pne planirane "ro$kove preven"ivnog i predik"ivnog održavanja "okom radnog vijeka i is"i ne smij! )i"i ve%i od predvieni# "ro$kova s!kladno s"ra"egiji održavanja. #eđutim i ovdje je bitno napomenuti da se savremeno održavanje mo"ora a!"omo)ila "emelji na dijagnos"ici. )o praktično znači da pri održavanju automobila treba planirati mjerenje pritiska +tlaka0 kompresije motora jednom godišnje. Beneralni popravak mo"ora se danas ne vr$i nakon odreenog )roja prijeeni# kilome"ara ve% kada pri"isak +"lakkompresije padne ispod zadanog. $roj prijeđeni kilometara prije nego bude potreban generalni popravak motora je indikator valjanosti održavanja i upotrebe +vožnje0 vozila. Wskustva iz servisa govore da jedan primjerak istog tipa vozila prijeđe samo FAA.AAA km, a drugi primjerak prijeđe čak NAA.AAA km prije nego bude neopodan generalni popravak motora. Učigledno vozilo čiji je motor istrošen već nakon FAA.AAA km ili je nesavjesno voženo ili nesavjesno održavano, a najvjerovatnije oboje. *lanovi održavanja se !nose ! ER* so8"ver koji na "emelj! is"i# a!"oma"ski kreira radne naloge održavanja , a "akoer dio naloga se kreira r!(no ! sl!(aj! po"re)e. &vi radni nalozi čiju realizaciju svojim potpisom odobri nadležni rukovodilac ulaze u listu naloga spremni za realizaciju +listu odobreni naloga0. 'adni nalog održavanja, u načelu, prolazi tri faze* • • •
kreiran, odobren +u realizaciji0 i realizovan.
Dakako nadležni rukovodilac može i zabraniti realizaciju nekog kreiranog naloga održavanja i u tom slučaju se nalog poništava. /vake sedmice +"jedna- pe"kom najkasnije do 1,==# se kreiraj! sedmi(ni +"jedni- programi održavanja i dostavljaju poslovođama održavanja kako bi oni mogli kreirati program rada za ponedjeljak iduće sedmice. &edmični program održavanja se kreira na temelju* • • •
liste odobreni radni naloga održavanja, raspoloživi resursa i planova angažovanja opreme +operativnog plana proizvodnje0.
*rimjer sedmi(nog programa održavanja je dat u tabeli A.C. !z sedmični program održavanja koji je prikazan tabelom AC. koristi se još i Dnevni programi održavanja koji imaju kolone +stupce0 za svaki sat, a vrste +redci0 se dodjeljuju personalu održavanja tako da se za svakog održavatelja može definisati koju aktivnost izvršava u kojem satu. )abela A.C. &edmični program +raspored0 održavanja elektro radionice
(eć je rečeno da prosječni godišnji troškovi planskog održavanja trebaju biti u rasponu od F,NG do NG od procijenjene vrijednosti opreme +engleski* X'( > Xstimated 'eplacement (alue ili '( > sset 'eplacement (alue0. ! literaturi se navodi i podatak da godišnji direktni troškovi održavanja trebaju biti ispod RG od procijenjene vrijednosti opreme. ;ao procijenjena vrijednos" opreme se može uzeti osigurana vrijednost prema procjeni osiguravajućeg društva. )akođer pri procijeni vrijednosti se uzima u obzir i nabavna vrijednost opreme. Jo$ jedan orjen"ir za de8inisanje godi$njeg )!dže"a održavanja jeste učešće godišnji direktni troškova održavanja u ukupnim godišnjim troškovima proizvodnje. Danas se smatra da direktni troškovi održavanja trebaju učestvovati sa najviše FA>FNG u ukupnim troškovima proizvodnje. Na)avna vrijednos" imovine sastoji se od kupovne cijene +cijene sticanja imovine ili fakturne cijene0 i troškova nabave. >. Rezervni dijelovi i ma"erijali održavanja $ez dostupnosti rezervni +doknadni0 dijelova i materijala održavanja nije moguće održavati opremu te se uz karticu opreme obavezno vodi lis"a rezervni# dijelova i ma"erijala održavanja +engleski4 2O0 2ill o8 0a"erials- potrebni za održavanje date opreme. &avremeni X'P softverski paketi omogućavaju vođenje ove liste te automatsko formiranje sumarne liste rezervni dijelova i materijala za postrojenje nakon što se za svaku opremu kreiraju liste. Upćenito, prema teoriji i praksi održavanja postoje sljedeći tipovi rezervni dijelova* • • •
kapitalni dijelovi, nestandardni dijelovi i standardni dijelovi.
! kapi"alne rezervne dijelove se ubrajaju dijelovi visoke vrijednosti +NA.AAA,AA X!' i više0 sa dugim vijekom trajanja od minimalno pet godina. 'ok isporuke kapitalni dijelova je obično veoma dug. ;apitalni dijelovi se obično nabavljaju neposredno pred ugradnju, ali ako se nabave ranije računovodstveno se vode kao oprema tj. kroz računovodstvo se ne vode kao rezervni dijelovi već kao imovina što je definisano zakonskim propisima o računovodstvu. Nes"andardni dijelovi su dijelovi koji se moraju nabavljati od originalnog proizvođača
opreme +engleski* UX# > Uriginal X]uipment #anufacturer0, ali ne broje se u kapitalne, jer su relativno niske cjenovne vrijednosti. )o su npr. elektronske kartice kontrolera i drugi specifični namjenski dijelovi tj. to su dijelovi samo za tu opremu. /"andardni dijelovi su dijelovi koji imaju karakteristike koje korespondiraju međunarodnim standardima. Uvi dijelovi se također nazivaju Tsa policeV jer su obično uvijek dobavljivi na tržištu i imaju kratak rok isporuke. &tandardni dijelovi se ne moraju nabavljati od originalnog proizvođača opreme. )o su npr.* standardni vijci, standardni ležaji, automatski osigurači, utičnice, prekidači i slično. 0a"erijali održavanja se dijele na* • •
nestandardne materijale i standardne materijale.
/"andardni ma"erijali održavanja su razne stavke koje se troše svakodnevno, a također su uvijek dobavljive na tržištu i mogu biti kupljene ubrzo nakon zatjeva i u kratkom roku. )o su npr.* kablovi, patrone osigurača, izolir traka i slično. #ali je broj nes"andardni# ma"erijala održavanja, a oni se trebaju tretirati na isti način kako i nestandardni dijelovi, jer je najčešće njiov rok isporuke dug i moraju se nabavljati od specificirani proizvođača. Druga podjela rezervni dijelova je prema njiovoj trajnosti na* • • •
netrošivi dijelovi, sporotrošivi dijelovi i potrošni +abajući0 dijelovi.
Ne"ro$ivi dijelovi su dijelovi koji se ne troše i teško se mogu onesposobiti za vršenje svoje funkcije +stalci, postolja, kućišta i sl.0, a često im je vijek trajanja duži od vijeka trajanja opreme u koju su ugrađeni. /poro"ro$ivi dijelovi su dijelovi čiji vijek trajanja je istina kraći od vijeka trajanja opreme i koji se troše, ali se u radnom vijeku opreme rijetko ili nikako mijenjaju. Primjer sporotrošivog dijela je motor automobila. *o"ro$ni dijelovi su dijelovi koji se tokom rada opreme ubrzano troše i često se mijenjaju. )o su npr. ležajevi, remenovi, filteri, baterije i slično. &rodan pojam je i #a)aj!%i dijelovi. &tručnjaci održavanja često komuniciraju sa kolegama iz odjela finansija i računovodstva pri čemu ponekada nastaju problemi u komunikaciji. %aime stručnjaci za računovodstvo pod pojmom materijal obično smatraju repromaterijale i sirovine koji se koriste za proizvodnju, a sve što se koristi za održavanje npr.* boje, lakovi, mazivo i slično jednako kao npr. zupčanici, kontaktori i slično smatraju za rezervne dijelove. Da stvar bude još komplikovanija, računovođe u organizacijama koje pružaju usluge održavanja rezervne dijelove i materijale održavanja koji se ugrađuju klijentima vode kao sirovine tj. kao +repro0materijal. U ovome treba voditi računa kako ne bi bilo nesporazuma u komunikaciji. Drugim riječima rečeno po"re)no je razjasni"i koje s"avke se vode kao reproma"erijal za proizvodnj!, a koje s"avke se vode kao rezervni dijelovi i ma"erijal održavanja. Prema načinu naručivanja rezervni dijelovi i materijali se dijele*
• •
rezervni dijelovi i materijali u režimu redovne narudžbe i rezervni dijelovi i materijali u režimu vanredne narudžbe.
'ezervni dijelovi i materijali u režimu vanredne narudžbe +engleski* zero>stock items0 se najčešće ne drže na zalii u skladištu već se u kratkom roku nakon nabavke ugrađuju. ! režim redovne narudžbe ulaze sljedeće stavke* • • • •
dijelovi koji se moraju držati na zalii silom zakona, kapitalni dijelovi kod koji je rizik otkaza dijela izuzetno visok, nestandardni dijelovi koji se često troše i koji imaju dug rok isporuke i materijali i dijelovi potrebni za realizaciju redovni planski aktivnosti održavanja.
%aime pri definisanju zalia rezervni dijelova i materijala obavezno se moraju predvidjeti minimalne zalie za potrebe otklanjanja ozbiljni kvarova sa katastrofalnim posljedicama, jer nedopustivo je da ne bude potrebne zalie za ove svre. ko zalia nekog rezervnog dijela ili materijala koji je u režimu redovne narudžbe padne ispod minimalno propisanog nivoa X'P softver će a!"oma"ski kreira"i za#"jev za na)av!. ko organizacija nema X'P softver zada"ak je r!kovodioca skladi$"a da r!(no vr$i nar!(ivanje kada zalie padnu na minimalno stanje. #inimalno stanje se definiše na temelju roka isporuke stavke i brzine potrošnje i to tako što se rok isporuke podijeli sa periodom izuzimanja stavke, a dobiveni rezultat se množi koeficijentom kategorije opreme k*
+A.S.0 'oe8icijen" ka"egorije opreme se kre%e ! raspon! od 1,= do 1,> pri čemu dijelovi značajnije opreme više kategorije dobivaju i veći koeficijent k. %pr., ako se neka stavka potrebna za održavanje izuzetno značajne opreme izuzima @ puta u toku jedne godine tada se period izuzimanja stavke računa kao RMNdana?@SM dana, a uzima se koeficijent kF,N. Drugim riječima rečeno stavka se u prosjeku izuzima jednom u mjesec i po dana. ko je rok isporuke te stavke S mjeseca +FCA dana0 dobiva se #W%F,N`+FCA?SM0R,E te se podešava da je minimalna zalia S komada. %a ovaj način određuje se minimalna zalia za S`F,NM mjeseci. Da bi se definisalo maksimalno stanje zalia potrebno je poznavati godišnje troškove skladištenja stavke koji su obično oko FAG od vrijednosti stavke, te troškove narudžbe. #eđutim, orijentaciono se može uzeti da je maksimalno stanje RA>SAG veće od minimalnog. %a tačnu vrijednost utiče prije svega visina troškova narudžbe, a također i količine za pakovanje. %pr., ako se neka stavka prodaje u pakovanjima od po FC komada, a minimalno stanje je npr. E komada, tada se maksimalno stanje podešava kao CF komada +EQFCCF0 tj. predviđamo nabavku cijelog pakovanja. (idljivo je da su tri ključna podatka pri planiranju zalia dijelova* • •
kategorizacija opreme, rok isporuke i
•
period izuzimanja
'ok isporuke se relativno jednostavno može dobiti od isporučioca opreme i može se uzeti da je za većinu nestandardni dijelova dva mjeseca, a kada su u pitanju standardni dijelovi i materijali održavanja tada se može računati da je rok isporuke kraći od jedne sedmice. ;apitalni dijelovi se u načelu ne drže na zalii već se nabavljaju planski. %aime praćenjem stanja dijelova u eksploataciji pri pojavi simptoma otkaza dijela pokreće se postupak nabave istog, a nema potrebe da se dio drži u skladištu. Wzuzetak su kapitalni dijelovi kod koji je mogućnost oštećenja izuzetno velika. ER* so8"ver a!"oma"ski nar!(!je rezervne dijelove i ma"erijale ! koli(ini koja je razlika maksimalne i minimalne zali#e. %akon što se kreira lista stavki koje će biti u režimu redovne narudžbe neopodno je obaviti tzv. $< analizu liste. $it A27 analize je* F. svakoj predviđenoj stavki pridruži se cijena, C. predviđene maks. količine se pomnože sa cijenama i tako dobije ukupna vrijednost skladišta, R. potom se obavi sortiranje od stavke čija predviđena zalia je najskuplja pa naniže, S. prve, stavke, čije predviđene zalie čine @AG vrijednosti dobivaju oznaku Tklasa V, N. sljedeći FAG stavki Tklasa $V i M. preostale stavke dobivaju Tklasa
zalie su Tmrtav kapitalV, dijelovi i materijali vremenom manje ili više propadaju, troškovi skladištenja nisu zanemarivi, i pored sve pažnje dolazi do gubljenja i otuđivanja dijelova i pojedini dijelovi i materijali zastarijevaju.
Hedno prastaro iskustvo održavalaca kaže da obično ne otkazuju dijelovi koji ima na zalii i naprotiv velika je vjerovatnoća da će otkazati upravo oni dijelovi koji trenutno nema na zalii ili na bilo koji drugi način nisu dostupni. #aterijal se iz skladišta izdaje na temelju izdatnice +trebovanja0 materijala koja je sastavni dio radnog naloga održavanja, a povrat neiskorištenog materijala se evidentira povratnicom materijala. &vi dijelovi i materijali koji se ne iskoriste tokom realizacije aktivnosti održavanja se moraju razdužiti u skladištu čak i ako su u pitanju polovni popravljeni dijelovi, a također rezervni dijelovi izrađeni u vlastitoj radionici organizacije se moraju predati u skladište. ! načelu su trebovanje i izdatnica jedan dokument premda se nekada razdvajaju u smislu da se na temelju trebovanja kreira izdatnica. Predatnica se koristi za zaprimanje dijelova koji su napravljeni u vlastitoj radionici, a prijemnica za zaprimanje kupljeni dijelova i materijala.
$itno je kroz računovodstvo i X'P softver riješiti da se radni nalog održavanja knjiženjem tereti za dijelove i materijale koji su izdati za potrebe njegove realizacije i također da se knjiženjem rastereti za dijelove koji se vrate u skladište uključivo i popravljene polovne dijelove. ;ao što se vidi potreban je koordinirani rad teničkog odjela i odjela računovodstva i finansija kako bi se ustrojila valjana organizacija. &zda"nice ma"erijala za po"re)e realizacije si"ni# ak"ivnos"i održavanja kreira i po"pis!je poslovoa održavanja, a za sve os"ale naloge izda"nic! po"pis!je planer +"e#nolog- održavanja. Pri prijemu dijelova, alata i materijala u skladište potrebno je provjeriti* • • •
količinu, kvalitet i prateću dokumentaciju.
! pojedinim organizacijama prijem robe vrši posebna služba koja se zove služba ulazne kontrole ili prijemni ured. F&ERAURA IFJ Dr. Wvo ^ala UD'(%HX UP'X#X +poglavlje E. knjige P'UW:(UD%U &)'U H'&)(U0 kolska knjiga, :agreb, CAAC. ICJ Dr. ivoslav damović, dr.
