POTROŠNJA VODE
SREDNJA DNEVNA POTROŠNJA VODE (specifična potrošnja, vodoopskrbna norma)
Qsr (l/st/d) Srednja dnevna potrošnja vode po stanovniku na dan, ostvarena tijekom godine. Voda se troši za: kućanstva javne ustanove i zanatstvo turizam industriju dio potrošnje odnosi se na gubitke u vodoopskrbnoj mreži Na veličinu srednje potrošnje utječu: cijena vode životne navike (standard i kultura) kakvoća vode gospodarska struktura stanovništva kontrola potrošnje gubici
OPSKRBA VODOM I ODVODNJA I
Potrošnja vode u kućanstvu, Qk Qk ( % od srednje potrošnje ) Njemačka Nizozemska Švedska V. Britanija
Uporaba Osobna higijena Piće, kuhanje i pranje suđa Pranje rublja Ispiranje WC-a Druge namjene Ukupno Qk
35
32
40
35
9
15
22
14
12 31 13 100%
20 31 2 100%
12 20 6 100%
10 35 6 100%
Potrošnja vode u zanatstvu, Qz Djelatnost Pekarstvo Industrija mesa Ugostiteljstvo Brijačnice i češljaonice Uprava i banke Hotelijerstvo Ukupno Qz:
Qz (l/st/d) 0,30 1,05 2,30 0,75 2,23 2,62 9,25
OPSKRBA VODOM I ODVODNJA I
Potrošnja vode u javnim ustanovama, Qu Djelatnost Škole i učilišta Bolnice Obrana i sigurnost Pošta Željeznice Javna uprava Javna kupališta Javne potrebe Ukupno Qu:
Qu (l/st/d) 3,20 4,15 2,96 0,23 0,20 0,82 2,25 2,59 16,40
Potrošnja vode za turističke potrebe, Qt Kategorija turističkog smještaja De lux Hoteli A kategorija B kategorija Smještaj u kućnoj radinosti Kampovi
Qt (l/tur/d) 500-1000 550 400 250 110-150
maksimum potrošnje je u ljetnim mjesecima, tj. u vremenu hidrološkog minimuma potrošnja ovisi o stupnju udobnosti i atraktivnosti turističkog smještaja i ostalih sadržaja
OPSKRBA VODOM I ODVODNJA I
Potrošnja vode u industriji, Qind Vrsta industrije Industrija vune i pamuka Industrija papira i čelika Bakar Industrija nafte Mliječna industrija
Qind (m3/t) 150 - 750 10 - 300 30 - 40 3 - 10 3 – 35
Potrošnja ovisi o primijenjenom tehnološkom procesu. Pojedine industrije imaju vlastita izvorišta vode. Prosječno se 60-70% vode koristi za hlađenje, 25-35% se troši se u tehnološkom postupku, a ostatak je industrijska otpadna voda.
Gubici vode, Qg
Gubici vode su razlika između proizvedene i potrošačima isporučene – obračunate vode. Vanjski gubici – na objektima zahvata, kondicioniranja, vodosprema, crpljenja, dovoda i raspodjele vode. Unutarnji gubici – na opskrbnom sustav unutar zgrada, poslije kućnog vodomjera.
OPSKRBA VODOM I ODVODNJA I
Uzroci vanjskih gubitaka: puknuća i lomovi cijevi zbog naglih promjena protjecanja (brzo zatvaranje i otvaranje ventila), neodzračenosti u pogonu i poslije raznih zahvata na cjevovodu, propuštanje vode na spojevima, zasunima, hidrantima, armaturama, korištenje neprikladnih materijala (beton, žbuka, premazi), ili propusti u izvedbi, manjkavo, površno i neredovito održavanje, nesklad i netočnost rada mjernih uređaja nekontrolirana potrošnja vode (krađa vode) velika i prekomjerna prometna opterećenja, dotrajalost instalacija, slabo praćenje i obračun potrošnje vode. Troškovi smanjivanja gubitaka vode su 20-30 puta manji od izgradnje novih kapaciteta. Prihvatljivi gubici su: na magistralnim cjevovodima do 5,0 m3/d/km na opskrbnim sustavima 10-20% isporučene količine vode.
Ukupna srednja potrošnja vode: Q sr/d = Qk + Qz + Qu + Qt + Qind + Qg (l/st/d)
OPSKRBA VODOM I ODVODNJA I
Srednja dnevna potrošnja vode u nekom europskim državama (1968-1995.g.) Srednja dnevna potrošnja Qsr (l/st/d)
Austrija Belgija Danska Francuska Italija Nizozemska SR Njemačka Švedska Švicarska Velika Britanija
1980.g.
1993.g.
1995.g.
155 255 104 163 165 261 109 167 211 280 142 179 137 211 195 315 229 392 154 254
170 262 120 157 155 229 157 215 251 329 171 203 136 177 203 276 242 362 331
162 243 120 160 145 215 156 212 249 327 175 210 132 168 191 261 237 357 343
211 Podatak uključuje potrošnju vode u industriji
OPSKRBA VODOM I ODVODNJA I
PROMJENJIVOST POTROŠNJE VODE U VREMENU Promjenjivost godišnje potrošnje uvjetovana je godišnjim dobom tako da je najveća potrošnja ljeti, a najmanja zimi. Promjenjivost tjedne potrošnje uvjetovana je aktivnostima potrošača tijekom tjedna (radni dani, praznici). Promjenjivost dnevne potrošnje iskazuje se satnom potrošnjom koja oslikava dnevni život potrošača u naseljima i gradovima. 14
SELO MALI GRAD
12
VELEGRAD
10
Qd (%)
8
6
4
2
0
0
6
12
18
24
t (h)
Promjenjivost potrošnje vode u funkciji veličine naselja OPSKRBA VODOM I ODVODNJA I
KARAKTERISTIČNE VELIČINE DNEVNE POTROŠNJE VODE
U potrošnji vode javljaju se godišnje, mjesečne i dnevne oscilacije. Srednja dnevna potrošnja tijekom godine
Qsr/d
izračuna se iz potrošnje vode tijekom godine
Qmax/d
Maksimalna dnevna potrošnja potrošnja vode u danu s najvećom potrošnjom
Minimalna dnevna potrošnja
Qmin/d
potrošnja vode u danu s najmanjom potrošnjom
Maksimalna satna potrošnja
Qmax/h
najveća potrošnja u jednom satu u danu s najvećom potrošnjom
OPSKRBA VODOM I ODVODNJA I
Koeficijenti neravnomjernosti potrošnje
Neravnomjernost potrošnje predstavlja odstupanje od srednje vrijednosti. Omjer najveće (najmanje) i srednje vrijednosti predstavlja koeficijent neravnomjernosti. Odnos maksimalne dnevne potrošnje i srednje dnevne potrošnje: K1=
Q max/ d Q sr / d
(1,1 ≤ K1 ≤ 2,0)
Odnos maksimalne satne potrošnje i srednje satne potrošnje u danu maksimalne dnevne potrošnje: K2 =
Q max/ h Q sr / h
Q sr / h =
Q max/ d 24
(1,5 ≤ K1 ≤ 2,4)
OPSKRBA VODOM I ODVODNJA I
PROCJENA POTREBA VODE
Maksimalna dnevna potreba vode Qmax/d
Qmax/d = Mk ⋅ Qmax/st/d Mk
broj stanovnika koji se opskrbljuju vodom
Qmax/st/d
maksimalna dnevna potrošnja vode (l/st/d)
U prošlosti su se nove potrebe za vodom pokrivale novim zahvatima iz postojećih ili bliskih raspoloživih izvorišta.
Novonastale prilike koje karakterizira gubitak dijela postojećih izvorišta i ugrožena kakvoća i dostupnost novih zahtijeva novi pristup problematici vodoopskrbe koji se ogleda u: pronalaženju izvorišta koja zadovoljavaju kakvoćom i količinom za neposrednu i daljnju budućnost, racionalizaciji potrošnje, racionalizaciji tehnologija zahvata, obrade, dopreme i raspodjele vode, planiranju potreba za buduće razdoblje.
OPSKRBA VODOM I ODVODNJA I
PROTUPOŽARNA ZAŠTITA Zaštita od požara regulirana je zakonom i Pravilnikom o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara. Propisani su zahtjevi na izvore vode, kapacitet, protok i tlak vode u hidrantskoj mreži. Razlikuje se neposredno gašenje požara primjenom hidrantskog sustava bez i sa vatrogasnim vozilom i pripadajućom opremom. Količina vode za gašenje požara određuje se prema broju stanovnika i broju vjerojatnih istovremenih požara, a iznosi od qpož = 10 l/s do 90 l/s Hidrantska mreža dijeli se na unutarnju i vanjsku. Hidranti su najmanjeg promjera 100 mm, ugrađuju se na udaljenosti 80-150 m, a dinamički tlak na hidrantu mora biti najmanje 2,5 bara. Karakteristične količine vode za gašenje u zemljama Europe. Područja djelovanja hidranata
Potreba vode za pojedini požar (m3/min)
gradske sredine L (m)
stambena naselja L (m)
početkom gašenja
tijekom gašenja
80-100
120-140
1,0-1,5
3,6-6,0
Trajanje gašenja (h)
2-6
U slučaju kad je mjerodavna opskrbna količina za stanovništvo qmax/h manja od potrebne protupožarne količine qpož, elementi opskrbnog sustava dimenzioniraju se na qpož, a ponekad i na (qmax/h + qpož). OPSKRBA VODOM I ODVODNJA I
