Ujedinjenje Italije i Njemacke

UJEDINJENJE ITALIJE I NJEMAČKE Ujedinjenje Italije -dva programa ujedinjenja: a) G. Mazzini: demokratska stranka b) Camilo Cavour: uz pomoć Francuske – na čelu vladar Pijemonta Faze ujedinjenja 1. Krimski rat – Pijemont na strani Francuske (internacionalizacija: pomoć pri ujedinjenju) - 1859. tajni sastanak Napoleona III. i Cavoura - zajednički nastup protiv Habsburške Monarhije - Pijemont će Francuskoj ustupiti Nicu i Savoju; Francuska će poduprijeti ujedinjenje 2. Rat Pijemonta i Francuske protiv Habsburške Monarhije - 1859. poraz Habsburške Monarhije kod Magente (4. lipnja) i Solferina (24. lipnja) - 1863. Henri Dunant u Ženevi osniva Crveni križ - ustanci u Parmi, Modeni i Toscani → pridruženje Pijemontu 1860. g. - mir u Zürichu: dio Lombardije s Milanom → Pijemont; Savoja i Nica → Francuskoj; Venecija: Austrija 3. Kraljevina Obaju Sicilija - travanj: ustanak protiv dinastije Bourbon; vođa Giuseppe Garibaldi (crvenokošuljaši – Sicilija) - bitka kod Calatafimija: poraz vojske Franja II. - sveopći ustanak: ulazak vojske Pijemonta u Napulj - 20. 10. 1860. plebescit: južna Italija ujedinjuje se s Pijemontom; Umbrija, Romagna i Marche -1861. g. Torino: Kraljevina Italija (Ustavno – parlamentarna monarhija s V. Emanuelom II. ) - izvan Kraljevine Italije ostale su Venecija i Papinska Država 4. Garibaldijev pohod na Rim 1862. g - bitka kod Aspromontskih planina: Garibaldi je ranjen i prognan na otok Capreru 5. 1866. g. Austro - pruski rat - Custozza i pomorska bitka kod Visa: poraz talijanske vojske - poraz Habsburške Monarhije od Prusa kod Sadove: 1866. Venecija pripojena Italiji - 1867. ponovni Garibaldijev pohod na Rim: poraz od francuskih (Napoleon III.) i švicarskih snaga 6. Francusko – pruski rat - 1870. g. 20. rujan: talijanski kralj ulazi u Rim (poraz Napoleona III. od Prusa) - papa Pijo IX. povlači se u Vatikan (''zatvorenik Vatikana'') - V. Emanuel II. proglašava Rim prijestolnicom (papini prosvjedi) - 13. 5. 1871. Zakoni o garancijama; papa ih odbio → izolacija posljedice ujedinjenja Italije: 1. temelji za kapitalističko poduzetništvo 2. ''cvjeta'' Italia irredenta

Ujedinjenje Njemačke - zapreke ujedinjenju: 1. austro-pruski anatagonizam 2. regionalni patriotizam 3. nedovoljno snažni liberalni demokrati - nositelj ujedinjenja Pruska od 1861. g. (kralj Vilim I.) i Otto von Bismarck (kancelar Pruske od 1862. g.) - protivnici ujedinjenja: Francuska, Danska i Habsburška Monarhija Tijek ujedinjenja: 1. jačanje Pruske vojske 1861. g. – željezom i krvlju 2. rat s Danskom za Schleswig i Holstein 1864. ; savez s Habsburškom Monarhijom: poraz Danske 3. rat s Habsburškom Monarhijom 1866. godine - spor saveznica, Habsburška Monarhija želi istisnuti Prusku - 1866. bitka kod Sadove: težak poraz Habsburške Monarhije - mir u Pragu: Habsburška Monarhija pristaje na malonjemački plan ujedinjenja - jesen 1866. Pruska anaksija Hannovera, Kurhessena, Nassaua i Frankfurta - 1867. Sjevernonjemački savez; 17. 4. 1867. Ustav → pruski kralj predsjednik i vrhovni vojni zapovjednik - provedena je prva prijelazna faza ujedinjenja: carinski savezi, željeznice, sustav mjera, dionička društva 4. rat s Francuskom 1870. godine; bitka kod Sedena - pad Drugog Francuskog Carstva i Napoleona III. - 18. 1. 1871. mir u Versaillesu: 1. proglašeno ujedinjenje Njemačke (Drugi Reich) 2. Vilim I. Hohenzollern postaje njemački kralj 3. Njemačkoj pripojeni Alsace i Lorraine; viska ratna odšteta - ugovorno priključenje južnih katoličkih pokrajina: Bavarska, Württemberg, Baden, Hessen posljedice ujedinjenja Njemačke: - Njemačka postaje ustavno-parlamentarna Monarhija s Reichstagom, opće pravo glasa - gospodarski napredak: razvoj industrije (ugljen, čelik, željezo: poduzeće A. Kruppa u Essenu – oružje) - primjene pronalazaka: kemijska industrija - Njemačka postaje treća svjetska pomorska sila