Maturski rad:
TURISTIČKE VRIJEDNOSTI REPUBLIKE SRPSKE
1
UVOD
Slika današnjeg svijeta, u skoro svim segmentima može se posmatrati globalno. globalno. Tako su današnje vrijednosti fenomeni koji su poprimile globalne globalne dimenzije dimenzije u 21. vijeku. Većina zemalja u svijetu, u većem ili manjem obimu, č uv uv a s vo vo je je b og og at at st st vo vo z e ml ml je je . P o s vo vo ji ji m e ko ko no no ms ms ki ki m, m , s oc oc io io lo lo šk šk im im , psihološkim, političkim i drugim konotacijama turističke vrijednosti, prema mnogim stručnim mišljenjima, mišljenjima, nema tolikog značaja u nekoj drugoj pojavi ili u savremenom svijetu. Isto tako, mnogi stručnjaci smatraju da će turistička indus industri trija ja za par par dece de cenij nijaa biti, biti, najb na jbolj oljee rečen rečenoo „ram „r amee uz rame“ rame“ naftn na ftnoj oj i a ut ut om o m ob ob il il sk s k oj oj i nd n d us us tr t r ij i j i. i . O da da br br ao a o s am am o vu vu t em e m u j er e r R ep ep ub ub li l i ka ka S rp r p sk sk a r as a s po po la l a že že o gr gr om o m ni ni m t ur ur is i s ti t i čk čk im i m p ot ot en en ci ci ja j a lo lo m k oj oj eg e g i pa pa k t re r e ba ba b ol ol je je preusmjeriti kako bi naša bogatstva postala primarna strana naše domovine.
2
GEOGRAFSKI POLOŽAJ REPUBLIKE SRPSKE
U srcu Balkana, a na prostoru sjevera i istoka Bosne i Hercegovine nala na lazi zi se Repu Re publi blika ka Srpsk Srp ska. a. Repu Re publi blika ka Srpsk Srp skaa ima izuze izuzeta tann geog ge ograf rafsk skii položaj položaj.. Dva glavna glavna Evropska Evropska turistič turistička ka pravca pravca (zapadn (zapadnaa Evropa Evropa - Grčko Grč ko primorje i Istočna Evropa - Jadransko primorje) prolaze preko njene teritorije. Uz pobol poboljša jšanj njee pu putn tnee i prate prateće će infras infrastru truktu kture re mo može že se ostva ostvarit ritii znač zn ačaj ajan an prihod od tranzitnog turizma. Takođe, produženje boravka tranzitnih turista treba biti jedan od prioriteta razvoja. U o dn dn os os u n a p ov ov rš rš in in u s vo vo je je t er er it it or or ij i j e i ma ma n es es ra ra zm zm je je r no no d ug ug e i nepravilne granice. Republika Srpska ima atipičan oblik državne teritorije čiji je sjeverni dio izdužen u pravcu zapad-istok, a istočni u pravcu sjever-jug. T er er it i t or o r ij i j a R ep e p ub ub li l i ke ke S rp r p sk sk e n al al az az i s e i zm z m eđ eđ u 4 2° 2° 33 3 3 ' i 4 5° 5° 16 1 6 ' s je je ve ve rn rn e geografske geografske širine i 16°11' i 19°37' istočne geografske dužine . Ukupna dužina granic granicee Repu Re publ blike ike Srpsk Srpskee izno iz nosi si ok okoo 21 2170 70 km. Ovaka Ovakavv neob ne običa ičann ob oblik lik preds predstav tavlja lja otež ot ežav avaj ajuću uću ok okoln olnos ostt un unutr utraš ašnj njee ko komu muni nika kacij cijee i ekon ek onom omsk skee integ integrac racije ije me među đuso sobno bno ud udal aljen jenih ih zapa za padn dnih ih i južnih južnih dijelo dijelova va Repu Re publi blike ke.. Zauzima Zauzima manji dio jedinstvenog jedinstvenog srpskog etničkog prostora zapadno od Drine, Drine , odnosno zahvata sjeverni i istočni dio geoprostora Bosne i Harcegovine. Ono što može privući ne samo tranzitne turiste, već i one druge je idealan preduslov za razvoj seoskog turizma: očuvan ambijent i netaknuta priroda u najvećem dij elu Republike Srpske.
3
PEĆINE I JAME REPUBLIKE SRPSKE Ledena Jama: Kao što i samo ime kaže, odlikuje se velikim ledenim naslagama. Nalazi se na planini Bobiji, u blizini Gornjeg Ribnika i jedan je od najvećih najvećih ledenih podzemnih podzemnih objekata u jugoistočnoj jugoistočnoj Evropi. Tokom istorije led iz ovih jama je korišće kori šćenn za hlađenje hlađenje namirni namirnica. ca. Danas na ovaj ovaj segmen segmentt ljudsko ljudskogg života života pods po dsje jeća ćaju ju debla debla sa ureza urezanim nim gazi ga zišti štima ma ko kojim jimaa se neka ne kadd ulazi ulazilo lo u jamu ja mu.. Desetine slojeva sedimentno uslojenog leda krase podzemne dvorane i kanale ove jame. jame. O dugotra dugotrajnom jnom i snažno snažnom m procesu procesu zaleđiv zaleđivanja anja svjedoč svjedočee brojni broj ni zamrznuti trupci kao i 15 m visok ledeni stalagmit. Omladinska pećina : Na platou Ravne planine, u istočnoj RS, nalazi se ova interesantna pećina pećina.. Specifi Specifična čna je po posebn posebnom om pećinsk pećinskom om nakitu, nakitu, tzv. ekscen ekscentrič tričnim nim o bl bl ic ic im i m a. a. N a n ek ek ol ol ik ik o m je je st st a u o vo vo j p eć eć in in i s u p ro ro na na đ en en i h el el ik ik ti ti ti ti i aragaonitske-igličaste forme. Najinteresantniji dio pećine predstavlja velika dvorana, ukrašena masivnim oblicima pećinskog nakita i pećinskih stubova. Pav lov a pe ćin a : Posjećivanje ove pećine ima vjerski karakter. Pavlova pećina se nalazi na brdu Dolovi pored Trebinja. Po tradiciji, na Petrovdan se u pećini okuplja lokalno stanovništvo te se uz prisustvo sveštenika obavlja služba. Po predanju u ovoj pećini je apostol Pavle, krijući se od rimskih vlasti, obavljao obred pokrštavanja. Sama pećina se sastoji od nekoliko dvorana, bogato ukrašenih pećinskim nakitom. Unutrašnjost krasi i jedno malo jezero za koje postoji vjerovanje vjerovanje da umivanjem umivanjem ovom vodom djevojke djevojke ostaju lijepe tokom čitave čitav e godine i da pomaže nerotkinjama. Pećin a B anja stij ena : Nalazi se u kanjonu rijeke Prače i jedna je od najdužih u RS. Izuzetno j e b og og at at a p eć eć in in sk sk im im n ak ak it it om om : s ta ta la la k ti ti ti t i ma ma , s ta ta la la gm gm it it im i m a, a, s al al iv iv im im a, a, draperijama, draperijama, pećinskim stubovima i travertinskim travertinskim kadama. Ova rijetka pojava pećinskog nakita još uvijek nije potpuno izražena, a poznato je da je tokom istori istorije je ko koriš rišće ćena na u me medi dicin cinsk skee svrhe sv rhe.. Ovdje Ovdje se nalaz na lazee i brojn brojnii po potpi tpisi si austrijskih istraživača i posjetioca koji su ovu pećinu istraživali početkom 20. v ij i j ek ek a. a . I ak ak o s e t re r e nu nu tn t n o s e n al al az az i v an an s vi vi h k om o m un un ik i k ac ac ij i j sk sk ih i h p ra r a va va ca ca , p re r e ds ds ta t a vl vl ja j a v eo e o ma ma a tr tr ak a k ti ti vn v n u t ur ur is i s ti t i čk čk u d es es ti ti na n a ci ci ju j u z a s ve ve l ju j u bi bi te t e lj lj e speleologije i prirodnih ljepota.
4
Pe ći na Đ at lo : Smještena Smještena na Koritskoj visoravni, visoravni, u blizini Gacka, karakteristična karakteristična je po velikom otvoru. Istraživana je još krajem 19. vijeka od strane austrijskih istra istraživ živač ača. a. Unutr Un utraš ašnj njost ost krasi krasi razgra razgrana nati ti podze podzemn mnii siste si stem, m, razvi razvijen jen i verti ve rtika kalno lno u neko ne kolik likoo sprat sp ratov ova. a. Razg Ra zgra rana nati ti kana ka nali li preds predsta tavlj vljaju aju ostat os tatke ke nekada nek adašnj šnjih ih podzem podzemnih nih tokova. tokova. Iako u gotovo gotovo potpun potpunosti osti istraže istr ažena, na, neki neki kanali otvaraju mogućnost prolaza u neke nove podzemne kanale i prolaze. Peć ina Ras tuš a : U b li l i zi zi ni n i T es es li l i ća ća , k od od s el el a R as as tu t u ša ša n al al az az i s e o va va j n aj aj zn z n ač ač aj aj ni n i ji ji arheo arheolo loški ški peći pe ćinsk nskii loka lo kalit litet et u RS. RS . Inter Interes esan anta tann deta de talj lj inač in ačee skrom sk romno no ukraš uk rašen enih ih dv dvora orana na i kana ka nala la,, su neob ne obič ični ni hijer hi jerog oglif lifii na zido zi dovim vimaa nazv nazvan anii „leopardove šape“.Ova vrsta pećinskog nakita je vrlo rijetka u podzemnim objektima. Ipak ono što je najznačajnije vezano za ovu pećinu su ostaci peći pe ćinsk nskih ih me medv dvej ejed edaa i kame ka meno nogg oruđa oruđa prais praistor torijs ijskih kih lovac lovaca. a. Ovi važn va žnii pronalasci svrstavaju ovaj lokalitet u važna paleontološka nalazišta.
5
KULTURNO - ISTORIJSKO NASLJEĐE
D vo ra c K ar ađ orđe or đe vi ća : Na ma magis gistra tralno lnom m pu putu tu Saraj Sa rajev evo-B o-Beo eogra gradd smje sm ješte štenn je Han Ha n Pijes Pijesak ak,, gradić okružen poodraslom crnogoričnom šumom, pa niste sigurni da li se gradić nalazi u planini ili planina u gradu. U toj šumi sakrivena od pogleda k ri r i je j e s e K ra r a lj lj ev e v a v il il a. a . I z p er er io i o da da K ra r a lj lj ev e v in in e J ug ug os os la l a vi vi je j e s ač ač uv uv an an a j e jedinstvena jedinstvena reprezentativna reprezentativna rezidencijalna rezidencijalna cjelina-ljetni cjelina-ljetni kraljevski kraljevski dvorac. Čist zrak, crnogorična šuma i visoka koncentracija ozona. Vila je građena tako da se uklapa u atraktivan, prirodni, planinski ambijent. Prizemni dio je sagrađen sagrađen od domaćeg domaćeg klesanog kamena, a iznad su drvena brvna, pa se pravi, kraljevski luksuz na prvi pogled nije mogao ni primijetiti. Spo men -ko mp lek si: Nezaobilazan Nezaobilazan dio kulturno-istorijskog kulturno-istorijskog naslijeđa nakon II svjetskog svjetskog rata svak sv akak akoo preds predsta tavlj vljaju aju spom spomen en-ko -komp mple leks ksii posve posveće ćeni ni bo borci rcima ma i civil ci vilnim nim žrtva žrtvama ma,, od ko kojih jih se izdva izdvajaj jajuu ko kompl mplek eksi si na Kozari Kozari i Sutje Su tjesc sci, i, u Donjo Donjojj Gradini. Spomen-područje Donja Gradina je najveće stratište srpskog naroda i d io i o j e k on on ce ce nt nt ra r a ci ci js j s ko ko g l og o g or or a J as as en en ov ov ac ac , k oj oj i j e f or o r mi m i ra r a n z a v ri r i je j e me me Nezav Nezavisn isnee Držav Državee Hrvat Hrvatsk ske, e, u Drugo Drugom m svjet svjetsko skom m ratu. ra tu. Sada Sa dašn šnji ji naziv naziv spomen-područja je Javna ustanova Spomen-područje Donja Gradina.
6
BANJE Ban ja Vru ćic a : Banja Vrućica nalazi se nadomak grada Teslića u dolini rijeke Usore i preds predstav tavlja lja oazu oa zu mira mira i zdrav zdravlja lja.. Zdrav Zd ravstv stven eno-t o-turi uristi stičk čkii centa centarr "Banja "Banja V r uć uć i c a " j e d a n a s s a v r em em e n i C e n t a r z a u l tr tr az az v u č n u d i j ag ag n o s t i ku ku , rehabilitaciju rehabilitaciju kardi-ovaskularn kardi-ovaskularnih ih i reumatskih reumatskih oboljenja, oboljenja, kongrese, kongrese, seminare, seminare, turizam, ugostiteljstvo i rekreaciju. Banja raspolaže sa dovoljno prostora za održavanje seminara, kongresa ili posebnih poslovnih susreta.
Banj Ba nj a Gu be r : Banj Ba njaa Gube Gu berr se nalaz na lazii u sjeve sjeveroi roisto stočn čnom om dijel dijeluu Repu Re publ blike ike Srpsk Srpskee gotovo u samom gradu Srebrenica. Smještena je u planinskom području te tako okružena gustom borovom šumom šumom planine Javor. Kao što joj i samo ime kaže kosristi se protiv gube. Bogatstvo prirodnih ljepota u okolini banje kao što su blizi bl izina na jeze je zera ra Peruć Pe rućac ac,, rijek rij ekee Drine Dri ne i Jadr Ja dra, a, rezer rezerva vatt Sušic Su šicaa daju da ju posjetiocima posjetiocima mogućnost da se bave lovom i ribolovom. ribolovom. Samo područije zbog specifične klime predstavlja idealno mjesto za odmor.
Ban ja Dvor ovi : Banj Ba njaa je smješ smješte tena na u sjeve sjeverno rnom m dijelu dijelu Repu Re publi blike ke Srpsk Srpskee u gradu gradu Bijeljin Bijeljina. a. Specifi Specifične čne indikac indikacije ije su: reumats reumatske ke bolesti bolesti i bolesti bolesti organa organa za v ar ar an a n je je . P ro r o st s t ra r a ni ni z el el en en i p ar ar ko k o vi vi i š et et al al iš i š ta t a s e n al al az az e s vu vu da da n ao ao ko ko lo lo . Komp Ko mple leks ks banje banje preds predsta tavlj vljaa jedn je dnuu od rijet rijetkih kih ekol ek ološ oških kih oaza oa za ideal idealnih nih za odmor i rekreaciju. U neposrednoj blizini banje su rijeke Drina i Sava, kao i neko ne kolik likoo jeze je zera, ra, što št o preds predsta tavlj vljaa po pose seba bann ugođa ugođajj za turis turiste te i nu nudi di brojne brojne mogućnosti za lov, ribolov i avanturistički turizam.
Ban ja Lakt aši : U da da lj l j en en a j e o d B an an je je L uk uk e 1 9 k m . B an an ja ja « La La kt kt aš aš i» i » j e j ed e d na na o d najst na jstari arijih jih banj ba njaa u BiH. Bi H. Spec Sp ecifi ifičn čnee indik in dikac acije ije : reumats reumatske ke bolesti, bolesti, bolesti bolesti bubrega bubrega i mok mokrać raćnih nih puteva, puteva, bolesti bolesti organa organa za varenje varenje i bolesti bolesti perifern perifernih ih k rv rv ni ni h s ud ud ov ov a. a. P ar ar k k oj oj i s e n al al az az i u nu nu ta ta r b an an js js ko ko g k om om pl pl ek ek sa sa p ru ru ža ža mogućnost ugodnih šetnji, uživanja i relaksacije u prirodnom okruženju.
7
Ban ja L ješ lja ni : Banja Lješljani se nalazi na jugozapadnim padinama planine Kozare, u selu Lješljani, 18 km od Novog Grada. Smještena u prekrasnom prirodnom ambijentu koji banji daje posebnu draž. Tu se nalazi izvorište termomineralne v od od e „ Sl Sl at at in i n a“ a“ k oj oj a s e u sp sp je je šn šn o p ri r i mj m j en en ju j u je je k od od k ož ož ni ni h o bo bo lj l j en en ja ja i u kozm ko zmet etičk ičkee svrhe sv rhe.. Prirod Pri rodni ni am ambi bijen jentt banjs ba njsko kogg ko komp mplek leksa sa kara ka rakte kteriš rišee neta ne takn knuta uta prirod priroda, a, gd gdje je je u toku toku izgra iz gradn dnja ja bunga bungalov lovaa i osta os talih lih prate pratećih ćih objekata za sport i rekreaciju.
Banja Mlječanica : Ova Ova banja ba nja ima prepo prepozn znat atlji ljivv mo moto to - " PRIRO PR IRODA DA UZVRA UZVRAĆA ĆA ZDRAVLJEM " . B a n j a M l j e č a n i c a ( I n s t i t u t z a f i z i k a l n u m e d i c i n u i r ehabil it a ci ju) s e nal azi u pr el ij epom pr ir odnom ambi jent u na sjeve sjeveroz rozap apad adni nim m ob obron ronci cima ma planin planinee Koza Ko zare. re. Instit Institut ut je ko konc ncip ipira irann kao ka o savre sa vreme mena na spec specija ijaliz lizova ovana na usta us tanov novaa za fizija fizijatri triju ju i rehab rehabili ilitac taciju iju ko koja ja obezbjeđuje uslove za uspješan oporavak i ugodan odmor njenih korisnika.
Ban ja Sla tin a : Banja Banja Slatina Slatina se nalazi nalazi na 12 km od Laktaša Laktaša.. Specifi Specifične čne indikacije indikacije : reuma reumatsk tskee bo bole lesti sti i bo bole lesti sti perif pe rifer ernih nih krvni krvnihh sudo sudova. va. Pored Po red banjs banjske ke vo vode de Slatinu je priroda obdarila izvorom pitke vode "Kiseljak" koji je bio poznat za vrijeme Rimljana. Okolina same banje je prekrivena prekrasnim šum ovitim terenom sa širokim izborom mogućnosti izleta, dok se u samom sklopu banje nalaze uređeni sportski tereni, što sveukupno sveukupno daje banji mogućnost mogućnost da svojim posjetiocima ponudi i sportsko rekreativni program.
8
VJERSKE VRIJEDNOSTI
Manastiri kao nosioc nosiocii ponude ponude naše naše vjersko vjer skogg bogats bogatstva, tva, predsta predstavlja vljaju ju ujedno i kulturno-istorijske spomenike i duhovna središta. Među njima se izdvajaju hercegovački manastiri Tvrdoš i Dobrićevo iz 15. vijeka. Jedan od najst na jstari arijih jih ma mana nast stira ira je Lovn Lo vnica ica kraj kraj Šeko Še ković vićaa iz 13 vijek vi jeka. a. Pozna Poznati ti su i mana ma nasti stiri ri na Ozren Ozrenu, u, Gomio Go mionic nica, a, Mošta Mo štanic nicaa i Liplje Liplje u Kraji Kr ajini. ni. Pose Posebn bnaa znamenitost znamenitost su crkve-brvnare crkve-brvnare koje je narod vijekovima vijekovima sačuvao od paljevina. paljevina. Republici Srpskoj postoji veliki broj crkava i manastira koje datiraju još iz srednj srednjeg eg vijek vijeka, a, po pose sebn bnoo atrak at raktiv tivnih nih za turis turiste te zbog zb og istor is torijs ijskih kih uslov us lovaa u k oj oj im im a s u n as as ta ta li li , s vo vo ji ji h a rh rh it it ek ek to to ns ns ki ki h k ar ar ak ak te te r is i s ti ti ka ka i p ri ri vl vl ač ač ne ne unutrašnjosti koju su oslikavali najpoznatiji umjetnici toga doba. Manastiri su zastupljeni u 5 eparhija i to: Banjalučka eparhija : manastiri Gomionica, Liplje, Krupa na Vrbasu i Moštanica Bihaćko – petrovačka eparhija : manastiri Rmanj i Veselinje Zvorničko – tuzlanska eparhija : manastiri Lovnica,Ozren, Tavna sase i Papraće Dabrobosanska eparhija : manastri Dobrun i Crkva u Čajniču Zahumsko – hercegovačka i primorska eparhija : manastir Tvrdoš, Dobrićevo i Duži
Man ast ir Mo šta nic a : Jedan od najstarijih manastira Bosanske Krajine, Moštanica, nalazi se skriven u Kozari pored rječice sa istim imenom - Moštanica, 12 km istočno od Kozarske Dubice. Kao i većina drugih manastira, i manastir Moštanica imao je burnu prošlost - rušen je pa obnavljan čak devet puta. Manastirska crkva je monumentalna, monumentalna, duga je 23,4, široka deset i po, a visoka 13,5 metara, metara, građena građena od pravilno tesanog kamena. U manastiru se čuva vosak kojim je bio pečaćen Hristov grob, kamen sa Hristovog groba kao i papuča sa moštiju Svetog Vasilija Ostroškog. Manastir je posvećen Svetom arhangelu Mihailu.
Manas tir Svet og Vasil ija Ost roško g : U samom centru Bijeljine je novosagrađeni manastir (2001. godine) posvećen Svetom Vasiliju Ostroškom. Zvonik sa satom visok preko 30 m dominira okolinom i predstavlja predstavlja simbol manastira. U jednom dijelu manastira je sjedište sjedište episkop episkopaa zvornič zvorničko-t ko-tuzl uzlans anskog kog Vasilija Vasilija.. U objekti objektima ma manast manastira ira nalaze se muzej, trpezarija, biblioteka, kelije za monahe... Ispred oltara su čestice moštiju Svetog Vasilija Ostroškog i Svetog Sisoja Velikog. Naročito je vrijedna kopija čudotvorne ikone Trojeručice, dar hilandarskog manastira.
9
PLANINE
Osnovn Osnovnee prirodn prir odnee vrijedn vrij ednosti osti Republi Republike ke Srpske Srps ke čine čin e njene nje ne planine planine,, h id i d ro r o gr gr af a f sk s k i o bj bj ek ek ti t i , k li l i ma ma , b il il jn j n i i ž iv i v ot ot in i n js j s ki ki s vi vi je j e t. t . .... P la l a ni ni ne ne n aš aš e Republike Republike odlikuju se bogatim šumskim kompleksima, prostranim pašnjacima i neznatnom erozijom, te su pogodne za razvoj više vidova turizma. Na to najbo na jbolje lje uk ukaz azuj ujee činje či njenic nicaa da su na neki ne kima ma od njih nj ih 1984. 1984. go god. d. od održa ržana na takmi takmiče čenja nja u ok okvi viru ru Zimsk Zi mskih ih olimp ol impijs ijskih kih igara ig ara.. Razn Ra znov ovrsn rsnee turist turističk ičkee privlač priv lačnos nosti ti naših naših planina planina odnosn odnosnoo dobro dobro očuvan oču vanaa priroda, priroda, brojni brojni visoki visoki vrhovi, prostrani vidici i gostoljubivost lokalnog stanovništva, predstavljaju idealnu oazu mira za odmor i rekreaciju.
Kozara: Kozara, kao veoma atraktivna planina, predstavlja idealno odredište za ljubitelje prirode. Ističe se očuvanim šumskim kompleksima sa bogatom i raznovrsnom florom i faunom. Svoje stanište na ovoj planini našle su brojne vrste četinarske i listopadne šume (bukva, jela, lipa, javor), kao i veliki broj ljekovitih biljaka (hajdučka trava, majčina dušica, valerijana, kanatarion itd.).
M ag li ć : Planina se nalazi na oko 20 km jugozapadno od grada Foče i proteže se uz samu granicu između Crne Gore i Republike Srpske. Na sjeveru planina je oivičena rijekom Sutjeskom, na jugu planinom Volujak, na istoku rijekama Drinom i Pivom a na jugu dolinom Mratinjska Uvala. Najatraktivnija Najatraktiv nija točka na planini je središnji greben s najvišim vrhom (2388 m).
Ja ho ri na : Jahorina je jedna od olimpijskih planina. Gostima je na raspolaganju 20 km uređenih staza, vrlo dobro povezanih sa sedam suvremenih žičara i šest ski liftova ukupnog kapaciteta kapaciteta preko 10.000 skijaša na sat, ski škola i ski servis. Odlični uvjeti za alpsko skijanje, skijaško trčanje, sankanje, noćno skijanje, šetnje, zabave zabave i boravak u hotelima "Bistrica", "Košuta", "Termag", "Kristal" i dr.
10
NACIONALNI PARKOVI Nacio nal ni pa rk Ko zar a : Smješten u srcu planine Kozare u sjeverozapadnom dijelu RS. Planina Kozara Kozara okićen oki ćenaa rijekama rijekama Unom, Unom, Sanom, Sanom, Savom i Vrbasom Vrba som s pravom pravom nosi naziv „zelena ljepotica“ Krajine. Na Kozari se nalazi i jedan od najljepših pravo pravosla slavn vnih ih ma mana nasti stira ra u RS, RS , ma mana nasti stirr Mošta Mo štani nica, ca, kao ka o i neko ne kolik likoo drugi drugihh v je j e rs r s ki ki h o bj bj ek ek at at a, a , m an an ji j i h c rk r k av av a b rv r v na na ra r a ( Ma Ma ri r i ćk ćk a, a , J el el ić i ć ka ka , B us us no no vi vi , Gradi Gradina na,.. ,...). .). Tako Ta kođe đe,, treba treba spom sp omen enuti uti i arhe ar heolo ološk škaa nala na laziš zišta ta (Benk (Benkov ovac ac,, Babići) kao i gotovo očuvanu tvrđavu (castrum), sagrađenu 1518. godine. Svojim klimatskim, prirodnim i antropogenim antropogenim motivima čini idealno odredište odredište planinskog, kulturno-istorijskog, manifestacionog i eko-turizma. Nacio nalni park Sutj eska : Smješten je u jugoistočnom dijelu RS obuhvatajući područje planina Maglić , Volujak i Zelengora Zelengora uključujući uključujući i prirodni prirodni rezervat rezervat Perućica Perućica - 1219 hektara netaknute i nedirnute prirode u kome je zakonom zabranjena bilo kakva aktivnost ljudskog faktora i što je smješta u najveću prašumu Evrope na t ur u r is i s ti t i čk č k oj o j k ar ar ti t i E vr vr op o p e. e . P os os eb eb no no s e i st s t ič i č u p re r e li l i je j e pa pa p la l a ni ni ns ns ka ka j ez ez er er a glaci glacija jalno lnogg po porij rijek ekla la,, ko koja ja su zbog zb og svoj sv ojee ljepot ljepotee i atrak atraktiv tivnos nosti ti izuz iz uzet etan an turist turistič ički ki motiv motiv ov ovog og predj predjela ela,, a po pozn znata ata su još i kao ka o „gors „g orske ke oči“ oč i“.. NP Sutjeska je prepoznatljiva i po raznovrsnosti biljnog i životinjiskog svijeta.
11
9. LITERATURA: 1. www.t www. t ur iz am r s .o r g (/pocetna.php?menu_id..).- 30.04.2010 2. www.uhr-bih.ba (/.../Aktivnosti-Turističke-organizacije-RepublikeSrpske.html) – 30.04.2010 3. kozaraethno.com (/?page_id=19) – 30.04.2010 4. http://www.npkozara.com – 30.04.2010 5. www.mf-foca.com (/istorijat_nacionalnipark_c.html) – 30.04.2010 6. www.tors.rs.sr (/?id_jezik=1&pismo=lat) – 01.05.2010 7. www.hanpijesak.net (/index.php?option... –) – 01.05.2010 8. www.www.tors.rs.sr (/?option=btg_sekdelatnost...4&ide... ) – 01.05.2010 9. www.tors.rs.sr (/?option=btg_sekdelatnost&delatnostid=3... ) – 02.05.2010
12
