Pohvale
knjizi
Što
vam
liječnici
ne
govore
Lynne McTaggart: ŠTO V A M LIJEČNICI NE G O V O R E Istina o opasnostima moderne medicine
Lynne
McTaggart
STO V A M LIJEČNICI NE G O V O R E Istina o opasnostima moderne medicine
Za Bryana
Sadržaj
9
Zahvale
13
Uvod
P r v i
d i o :
Medicinska lažna znanost Pivu poglavlje:
Ne-znanstvenost m o d e r n e medicine
D r u g i
21
d i o :
Dijagnostika Drugo poglavlje: Treće poglavlje: Četvrto poglavlje:
Dijagnostički ispad
35
Prenatalne pretrage: u b i t a č n o t o č n e
67
R a n o otkrivanje
89
T r e ć i
d i o :
Prevencija Peto poglavlje: Šesto poglavlje: Sedmo poglavlje:
K o l e s t e r o l s k o ludilo: m e d i c i n s k a o b m a n «
113
Cijepljenje: automatski u b o d i
135
Divljanje h o r m o n a
187
Č e t v r t i
d i o :
Terapija Osmo poglavlje: Deveto pogfavlje:
Č u d e s n a izlječenja
213
Stomatologija: sigurna, d o k se ne
265
d o k a ž e suprotno
7
Peti
d i o :
Kirurgija Deseto poglavlje: jedanaesto poglavlje:
Uobičajeni kirurški zahvati
289
Tehnologije koje oduzimaju dah: prvaci videoigara i majstori za odčepljivanje odvoda Š e s t i
Zahvale
313
d i o :
Preuzimanje kontrole Dvanaesto poglavlje:
Preuzimanje kontrole
'
341
Bilješke
359
Godine 1988. moj suprug Bryan, i sam novinar, jednog je dana s p o m e n u o
O autorici
401
kako
bismo
mogli
pokrenuti
časopis
naslova
Što
vam
liječnici ne govore
(What Doctors Don't Tell You). Dijelili s m o zajedničko uvjerenje da je mo derna medicina neprovjerena i katkad opasna, kao i želju da tti informaciju podijelimo s drugima. Žao mi je to priznati, imajući na umu koliko nas danas prepoznaju po našemu radu, ali ti to sam mu vrijeme rekla, sasvim jasno, da ta ideja ne bi prošla. J o š mi je teže priznati kako sam smatrala da naslov nije dobar. Tada me Bryan, znajući s kime ima posla, upitao poznajem li n e k o g drugog d o b r o g urednika koji bi želio takav posao. Progutala sam udicu i, na kon svih tih godina, još uvijek sam urednica. lako knjige nerijetko nastaju u tihoj suradnji više strana, u ovoj sti ostavili svoj trag mnogi koji su bili angažirani u časopisu Sto vam liječnici ne govore. Većina informacija koje se nalaze u ovoj knjizi objavljivane su, u drugačijem obliku, u našem časopisu tijekom godina, pa je knjiga nastojanje da se o b j e dine u jedan opći stav o medicini. Premda svi naši suradnici nisu dijelili naš snažni interes za medicinsku problematiku, svi su bili predani timskom radu. Na neki je način ova knjiga proizvod svih suradnika koji su pridonijeli zahtjevnu poslti pokretanja novi na, i izdavačke kuće, od prvih koraka. Zahvalna sam, ponajprije, svima Onima koji su nam pružili podršku na sa m o m e n a š e m početku, onima koji su se dobrovoljno angažirali u svim poslo vima u našoj kompaniji, pa i kada se to uglavnom odnosilo na pakiranje omotnica na tavanu naše obiteljske kuće. P o s e b i c e sam zahvalna našemu sa dašnjem n e u m o r n o m timu, to su: Mark B r a n d w o o d , Michelle DeVilliers, Kristy D o w n t o n , Andrew Millwe, Kathy Mingo, Wajeeha Nolan, Pat T h o m a s
8
9
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
Z a h v a l e
G O V O R E
i Nicolletc Vuvan. Zahvala i priznanje idu i našim brojnim suradnicima, po
P o s e b n o moram spomenuti svoje kćeri Caitlen i Anyu, koje me nastavlja
sebice Fioni bavvdon, Clivcu Couldwellu, Tonyju Edwardsu, Deanne Pear
ju podučavali o životu i zdravlju više nego što bi lo mogli svi pedijatri ovog
son i Pat T h o m a s , čija su oštroumna opažanja i istraživačke sposobnosti pri
svijeta.
donijeli mojoj informiranosti. Zahvalna sam i našem dizajneru J o h n u ele
Preostale tri o s o b e kojima se moram zahvaliti od p o s e b n o g su značaja za
mentu za likovna rješenja svih tili godina; te našoj produkcijskoj urednici
ovaj projekt. Kao mlada novinarka imala sam priliku uređivati rad dr. Rober
Sharyn W o n g , koja svakog mjeseca izvodi mala čuda.
ta Menđelsohna, čije je impresivno dalekovidno viđenje medicine uvelike
Za o v o posljednje izdanje posebnu zahvalnost dugujem Henrietti Cole,
djelovalo na moje. Dr. Stephen Davies, pionir nutricionistike, ne samo da je
koja mi je pomogla kolacionirati istraživanja te je, zajedno s W a j e e h o m No
pridonio mojemu o s o b n o m dobrom zdravlju, nego i mojem novom načinu
lan, obavila najvažniji dio posla, usporednu provjeru o k o 1.000 medicinskih
poimanja zdravlja i bolesti.
referenca koje podržavaju ideje ove knjige.
Ova knjiga i moj rad najviše duguju mojem suprugu Bryanu Hubbardu,
Zahvalna sam također brojnim liječnicima i stručnjacima na njihovoj p o
čije su misli i riječi tako isprepletene s mojima da je, zapravo, riječ o koautor-
moći pri istraživanju, i njihovim idejama, ponajviše Patricku Kingsleyu, Ellen
stvu. Za njegovu ljubav, za njegovo prepoznavanje o n o g a za što sam stvore
Grant, Harrisu Coulteru, J o h n u Mansfieldu, Haraldu Gaieru, Tonyju Newburyju, J a c k u L e v e n s o n u , Melvynu W e r b a c h u , A n n e m a r i e Colbin, Michelu Odentu i l.eu Gallanđu. Naša je obitelj bila povlaštena brigom brojnih poseb nih iscjelitelja alternativne i konvencionalne medicine, čije znanje mi je otvo rilo vidike. T a k o đ e r sam zahvalna našim pridruženim članovima Sto vam li ječnici ne govore, posebice mnogim liječnicima medu njima, koji su nam vje rovali i dopustili da navedemo njihova imena u kontroverznom projektu pri je nego su vidjeli i jednu riječ od njega. Svi slučajevi spomenuti u ovoj knjizi potječu iz stvarnih pisama koja s m o primili od svojih čitatelja. S izuzetkom nekih od njih koji su već bili objavlje ni, sva su imena pacijenata promijenjena ili ispuštena kako bi se zaštitili nji hovi identiteti. Za sve njihovo povjerenje koje su nam ukazali, dopustivši nam da zavirimo u njihove o s o b n e priče i boli, ja sam im p o s e b n o zahvalna. T a k o đ e r sam dužnik svim našim dragim i divnim pretplatnicima što su nas podržavali godinama i željeli čitati o n o što smo imali za reci. Cijelom timu izdavačke kuće 1 larpersCollins d u b o k o sam zahvalna za nji hov entuzijazam i ohrabrenje u stvaranju ovog projekta, p o s e b i c e Wandi Whiteley i Simonu Gerrattu. Barbara Vesey dala je važan doprinos svojim po svećenim radom na uređivanju rukopisa. U odvjetničkoj kući Carter-Ruck p o s e b n o su se zanimali za ovu knjigu i proveli m n o g e sate pružajući mudre pravne savjete. Posebnu zahvalnost dugujem i svojem agentu Russu Galenu, koji je uvi jek tu kad ga trebam, i svome agentu za Internacionalna tržišta Danielu Be nom.
na, za svakodnevnu radost koju mi daje u zajedničkom životu i radu. ja sam zauvijek zahvalna.
Uvod
Ova je knjiga nastala iz velike želje koju sam jednom imala: želje da mi bude bolje. U ranim osamdesetima, nakon nevjerojatna niza loših izbora, duže sam vrijeme bila pod stresom. U svakom istinski važnom području mojega života zelena svjetla, koja sam uvijek uzimala zdravo za gotovo, odjednom su se počela mijenjati u crvena. Da sam ispunila jedan od onih malih testova koje nalazite u ženskim magazinima, a kojim ćete izračunati svoj kvocijent stresa — uzevši u obzir najstresnije životne situacije k a o što su smrt, ženidba, raz vod i preseljenje — moj bi kvocijent iskakao iz grafikona. U brzom slijedu loših događaja borila sam se s nemogućim rokom za o b javu knjige, udala se za gospodina Krivog, rastavila se od gospodina Krivog, kupila krivi stan, prihvatila krivi posao, pretrpjela smrt bliske prijateljice, za dužila se p r e k o glave, i provela dulje vrijeme intenzivne izolacije u stranoj zemlji. U to d o b a čak nisam mogla pogoditi ni pravu frizuru. Ubrzo nakon što sam isplivala iz te bujice osobnih problema, počela sam osjećati čudne simptome, za početak uobičajenih »ženskih problema« — od žešćega predmenstrualnog sindroma i neregularnih mjesečnica do cistitisa i gotovo neprestane vaginalne infekcije. S v r e m e n o m su se moji simptomi umnožili: e k c e m , osipi i alergije na ve ćinu hrane i kemikalija, proljev i iritabilna crijeva, b e s a n i c e i n o ć n o znojenje, i ozbiljna depresija. Osjećala sam se bez snage, a moje je tijelo posrtalo pred naletom bilo koje vrste mikroba. Tijekom gotovo tri godine moje bolesti obišla sam sve m o g u ć e liječnike —
najprije o n e prave, zatim alternativne, u što su se ubrajali nutricionisti i
homeopati, a na kraju i o n e granične, od specijalista za disanje do bioener-
13
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
U v o d
p t i č a r a , U jesen 1986, probijala sam se kroz gusti! »nevv age- terapija. Poku
alergija, uključujući i alergiju na pšenicu, koje su sve, najvjerojatnije, izbile u
cala sam disati iz abdomena. »Rolfingom« sam se oslobađala nepativne ener
prvi plan kao rezultat stresa, značilo da sam s v a k o d n e v n o trpala u svoje tije
gije. Netko mi je pokušao postaviti dijagnozu izlažući uzorak moje kose ra-
lo tvari koje o n o više nije moglo tolerirati. Osim što nisam pazila na lo što je
diovalovima. Podvrgla sam se autogenom treningu, irigaeiji debelog crijeva,
dem, uskraćivala sam tijelu m n o g e nutrijenle.
pa čak i j e d n o m obliku psihoterapije — mješavini metoda Wilhelma Reicha i
Moj se trelman sastojao od uzimanja velikih doza dobro podnošljivih lije
nečega što me podsjećalo na škakljanje po licu. Naučila sam ponešto o svo
kova n e k o vrijeme, gomile specijalno odabranih dodataka prehrani i restrik
jem odnosu s majkom. Ali nimalo se nisam osjećala bolje.
tivne zdravstvene dijete bazirane na svježoj, neprerađenoj hrani. Mjesec dana
U ljeto 1987. godine preplavio me je osjećaj beznađa. Najgore je, kad se osjećaš kronično loše bez postavljene dijagnoze, šio li drugi ne vjeruju ili
nakon početka tretmana u mojoj su me kemijskoj čistionici upilali jesam li bi la na plastičnoj operaciji.
misle da su tvoji simptomi izmišljeni — djetinjast način privlačenja pažnje. A
Bez obzira na to koliko su početni rezultati bili dobri, znala sam da oz
ako u ovoj zemlji stoika tvoja bolest nije eksplicitna, poput raka ili lepre, od
dravljenje n e ć e doći preko noći. T o m e sam posvetila cijelu godinu. Srećom,
tebe se o č e k u j e da naučiš živjeli s njom, i nastaviš potiho loše funkcionirati
povezala sam se s izuzetnim liječnikom, te smo zajedno radili na obnavljanju
ne žaleći s e .
mojega zdravlja, a time i mojeg osjećaja za kontrolu. Ta je godina bila uzbud
U jednom mi je trenutku svanulo da ne postoji nikakvo čudotvorno sred
ljiva i poučna, s mnoštvom prilika za promišljanje o znanosti i umijeću iscje
stvo koje će mi vratili zdravije. Želim li da mi bude bolje, trebam sama preu
ljivanja, kao i o prirodi odnosa između liječnika i pacijenta.. Činilo mi se: da
zeli kontrolu nad cijelim procesom — od dijagnoze do, moguće, lijeka. Ne
će pacijenti imali više izgleda za ozdravljenje sudjeluju li u donošenju odlu
kako bih trebala odgonetnuti što ne valja s mojim tijelom i pronaći sve šio mi
ka o svojem liječenju. Istinsko liječenje može počeli s a m o ako postoji istinski
je p o t r e b n o za ozdravljenje. Poslajalo mi je jasno da bih trebala preuzeti kon
dijalog između liječnika i pacijenta, ravnomjerna podjela odgovornosti. Ta
trolu nad svojini zdravljem, jer se o njegovu ishodu nitko n e ć e tako gorljivo
kođer sam se, iz prve ruke, uvjerila kako je m o g u ć e ozdraviti i bez lijekova i
brinuti k a o ja.
kirurških zahvala, mijenjajući prehranu i stil života. Liječenje nije s a m o pro
Počela sam čitali o alergijama i ženskim problemima, i jednog dana naba sala na članak o novoj bolesti čiji su se simptomi, od prvog po posljednjeg,
nalaženje pravog lijeka ili prave operacije, već je to složeni proces prihvaća nja odgovornosti za vlastiti živol.
poklapali s mojima. Kako specijalist kojeg sam konzultirala nije ništa znao o
To o s o b n o iskustvo probudilo je uspavane u s p o m e n e koje su snažno ut
tome, potražila sam jednoga čuvenog liječnika o p ć e prakse, specijalista za
jecale na m e n e na početku moje karijere. Kao mlada novinarka u New Yor-
alergije i nulridonistiku, čiji su testovi i dijagnostička osjetljivost potvrdili
ku, vodila sam jedan od odjela
moje o s o b n e sumnje, a potom i iskorijenili moje probleme.
T a m o sam, sredinom sedamdesetih, upoznala p o k o j n o g dr. Roberta Mendel-
O n o što sam, činilo se, imala bila je kronična kandidijaza cijelog tijela.
sohna i pomogla
Chicago Tribune - New York News Syndicate.
mu u pokretanju njegove kolumne The People's Doctor.
C;indid:i ulhiams je gljivica koja živi u crijevima većine nas ne čineći štete, a
Kao bivši čelnik nacionalnog programa za djecu s posebnim potrebama, i
pod kontrolom je drže naš imunosni sustav i prijateljske bakterije S kojima je
predsjedavajući državnog vijeća za izdavanje liječničkih licencija, Mendel
u suživotu. Međutim, prema postojećim teorijama te se gljivice, kada imunos
sohn je bio čvrsto pozicioniran u samom srcu američkoga medicinskog es-
ni suslav oslabi i smanji se broj dobroćudnih bakterija, počnu nekontrolirano
Lublišmenta. I pored toga, laj je ljubazni i blagi čovjek, prototip mudrog dje
razmnožavati, ispuštajući toksine koji mogu smetati cijelom nizu tjelesnih
dice, izražavao nezadovoljstvo svojim kolegama prozivajući medicinu preu
funkcija.
veličanom i nedokazanom. Svakoga bi tjedna njegova kolumna napala drugu
Nevezano uz (o je li gljivica bila neposredni uzrok moje bolesti ili ne,
medicinsku »svetu kravu«. Upravo je Bol) bio taj koji je usporedio medicinu s
glavnim uzrokom ispostavio se imunosni suslav koji nije radio punom pa
novom religijom. »Medicina se«, napisao je, »ne temelji na znanosti — ona se
rom. Duže razdoblje stresa često utječe na njega. To je, kao i više pritajenih
temelji na vjeri.«
14
15
5 T C
V A M
LIJEČNICI NE
Uvod
G O V O R E
B o b je u/drmao temelje mojeg sustava vjerovanja. Bila sam proizvod po slijeratnoga američkog -baby booma«, Kennedyeve reforme, koja je američku znanost i tehnologiju štovala kao spasitelje čovječanstva. Kao tinejdžerka, vjerovala sam u načela američkog sna Lyndona J o h n s o n a . Većina velikih problema čovječanstva — rasizam, siromaštvo, bolest — mogla bi se iskori jeniti uz p o m o ć socijalnog inženjeringa i znanosti, u toj najboljoj zemlji na svi jelu. U svojemu sam novinarskom radu, počevši preispitivati neka društvena •dobra« povezana s medicinom — kao što je otkriće kontracepcijske pilule došla do spoznaje da ona istodobno znače i o p a s n o uplitanje u čovjeka. Ali sve dok nisam počela istraživati svoje vlastite zdravstvene probleme, nisam bila svjesna Mendelsohnove dalekovidnosti. Kad sam ozdravila (za što mi je trebala godina dana), bacila sam se na upoznavanje medicine, Počela sam proučavati stručnu literaturu u medicin skim knjižnicama i učila kako čitali medicinske studije. U stopu sam pratila iscrpljene mlade liječnike, koji su odrađivali standardnu 84-satnu I j e d n u smjenu u p o s e b n o j jedinici za novorodenćad, kako bih stekla uvid u eks tremne uvjete koje mladi liječnici moraju izdržati (i kakvu bi upitnu skrb mogli dobiti njihovi pacijenti u takvim uvjetima).
rizicima medicinske prakse — tako da više o lome ne bih govorila s a m o nje mu, već cijelom svijetu. U to vrijeme nismo očekivali da će taj časopis, koji snio planirali nazvali Što vuni liječnici ne govore, biti išta više od hobija. Tada sam bila trudna, te smo mislili da bi to m o g a o biti zgodan način da ostanem kod kuće uz dijete i pritom p o n e š t o zarađujem. Već od samog početka, nakon prezentacije časopisa u televizijskoj emisiji o zdravlju Here's Health 1989. godine, ljudi su iskazali gorljiv interes za pret platu. Tada sam oformila savjetničko vijeće u kojem je bilo 25 vrhunskih li ječnika, odabranih stoga što su i sami ukazivali na neprovjerenost medicin ske prakse ili zbog svojega pionirskog pristupa manje invazivnim medicin skim postupcima. Iako s m o se tijekom pive g o d i n e izlaženja časopisa rijetko oglašavali, činilo se da se on promovira sam od s e b e , a i zahvaljujući našim prvim pretplatnicima. Do kraja pive godine izlaženja imali s m o tisuću čitate lja, a sada imamo na tisuće lojalnih pretplatnika u Velikoj Britaniji, Sjedinje nim Američkim Državama, i u cijelom svijetu. Pokretačka snaga časopisa danas — a i ove knjige — jest pravednički gnjev. Problijedini svaki put kad otvorim svoju poštu. Svakoga me jutra do čekuju hrpe pisama sa srceparajućim pričama o osobnim katastrofama — preminuloj djeci, ili muževima i ženama unakaženima ili onesposobljenima
S vremenom sam se počela osjećati kao da sam prošla kroz ogledalo. Niš
medicinskim tretmanom. Kad god proučavamo njihove slučajeve, o b i č n o ot
ta me u mojemu visokoškolskom obrazovanju nije pripremilo za čudnovatu,
krijemo da su opasnosti tretmana kojima su bili podvrgnuli dobro poznale.
često uvrnutu logiku medicinskih studija na koju sam naišla. Tretmani su se
Tek, njihovi se liječnici nisu zamarali time da im prenesu tu vitalnu informa
usvajali s malo ili bez imalo znanstvene utemeljenosti. Studijama koje su ba
ciju.
cale sumnju na djelotvornost lijekova svejedno bi se aplaudiralo. Prelazilo bi
Problem je u tomu što je, kad nam se obrate pismom, v e ć prekasno.
se preko mnogih najtežih i najnemarnijih pogrešaka u oblikovanju studija.
Napisala sam ovu knjigu jer ne želim da vi budete još jedan slučaj iz moje
O n e bi. primjerice, jasno pokazale da određeni lijekovi uzrokuju rak, pa ipak
jutarnje pošte. Ne mogu vam obećati ugodno čitanje. Mnoge će vas činjenice
bi se vrhunski znanstvenici poigravali brojkama kako bi izbjegli priznavanje
u njoj vjerojatno uznemiriti. Možda ćete shvatili da je m n o g o toga što vam
očitog. A pritom bi sama medicinska znanstvena literatura nudila n a d m o ć n e
vaš liječnik govori neistinito. No to i jest moja namjera. Želim vam pomoći da
dokaze kako neki od lijekova ne s a m o da ne djeluju, već mogu bili i vrlo
postanete bolje informirani medicinski potrošač, i to tako što ć e l e moći od
opasni. To nije bila -znanost«. To je bio tako postojan sustav vjerovanja, tako
rediti kada vam doista treba liječnik, a kada je njegov savjet bolje zanemariti.
inherentan, da je svaka istina tomu nasuprotna zamalo bila proglašena blas-
Želim vas spasiti od nepotrebnih tretmana i o p a s n o g liječenja, od preventiv
femijom.
nog uzimanja lijekova, »za svaki slučaj«, koji će vam naškoditi čak i prije ne
Nošena misionarskim žarom novog preobraćenika, počela sam svima do
goli se uistinu razbolite. Osim što ću vas upozoriti na rizičnost mnogih pri
sađivati tom temom. Moj mi je tadašnji novi partner (sada moj suprug) Bryan
hvaćenih praksi, predočit ću vam i m n o g e provjerene, sigurne alternative za
sugerirao, vjerojatno iz očaja, da pokrenem informativni časopis o stvarnim
dijagnosticiranje, prevenciju ili tretman bolesti. Želim vam p o m o ć i da naučile
16
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
kako ne biti »dobar« pacijent. Dobar pacijent, onaj koji slijepo slijedi naredbe umjesto da zahtijeva odgovore, katkad umire. Stranice koje slijede otkrit će vam poslovne tajne koje se uglavnom drže iza zatvorenih vrata. Imat ćete uvid u privatnu konverzaciju medicinskih kru gova. I, kad j e d n o m spoznate koliko je besmisla u ormaru s lijekovima vašeg liječnika, i u kolikoj mjeri medicina počiva na slijepoj vjeri i selektiranim, o p ćeprihvaćenim, a neutemeljenim činjenicama, umjesto na promišljanju, zna nosti ili zdravom razumu, tad ćete joj se moći oduprijeti i preuzeti kontrolu nad vlastitim zdravljem.
Prvi
d i o
MEDICINSKA LAŽNA Z N A N O S T
L8
Prvo poglavlje
Ne-znanstvenost moderne medicine O s j e ć a m o se ugodno kad u nešto m o ž e m o biti sigurni. A jedna od najugod nijih sigurnosti s kojima smo odrastali jest ta da moderna medicina čini čuda a liječnici liječe bolesti. U televizijskim serijama koje s m o n e k o ć voljeli dr. Kildare, Marcus Welby i dr. Finlay, odjeveni u simbolički besprijekorno bijele kute, s v a k o d n e v n o su, po cijele dane, bili posvećeni spašavanju života. I premda u njihovim današnjim inačicama poput Hitne službe ili Uvocki u ana tomiju umire više ljudi, liječnici u hitnoj službi ipak imaju aparate kojima m o gu umirućeg vratiti u život. O n o u što smo najviše sigurni, kad je riječ o medicini, jest da je ona uzvi šena i priznata znanost, temeljena na iscrpnim testiranjima i kritičkim provje rama znanstvenika u laboratorijima. P o n o s n o ističemo k a k o je znanost na predovala i trijumfirala nad kaosom i mrakom, nad vremenima kada liječnici čak nisu ni znali da trebaju oprati ruke. Od Drugoga svjetskog rata i otkrića dva najčudesnija lijeka stoljeća — p e nicilina i kortizona — medicina je uistinu činila čuda. Ljudi koji bi inače umr li zbog smanjenog lučenja hormona, kao u slučaju Addisonove bolesti, ili ži votno opasnih infekcija, kao što su upala pluća i meningitis, sada se mogu brzo oporaviti i vratiti normalnom životu. Većina velikih medicinskih otkrića — bezbolna kirurgija, antiseptička bolnička okolina, rendgenske zrake — omogućili su nama na Zapadu najbolju hitnu medicinu na svijetu. Imate li sr čani udar, operabilni tumor na mozgu, zamalo fatalnu automobilsku nesreću ili komplicirani porođaj, tada je zapadnjačka medicina, s arsenalom svoje svemirske o p r e m e , vaš najbolji izbor. Ako se ikada na m e n e sruši zgrada, vo ljela bih da me najnovija zapadnjačka tehnologija p o n o v n o sastavi. Prizna-
21
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
N e - z n a n s l v e n o s t
G O V O R E
m o d e r n e
m e d i c i n e
jem, da nije bilo lijekova medicine 20. stoljeća, moja bi majka umrla u svojim
protiv raka«.- I pored suvremene o p r e m e za mamograliju i kirurških tehnika
ranim dvadesetima, a ja se ne bih ni rodila.
smrtnost od raka dojke uporno se ne smanjuje. Iako se milijuni ljudi drže
1
Slijedom raznih otkrića lijekom Drugoga svjetskog rata, naglo o k o n č a n o g
pravila prehrane s malo masnoća, bolesti srca još uvijek su najmasovniji ubo
posljednjim znanstvenim otkrićem, atomskom b o m b o m , naša su očekivanja
jica na Zapadu. Uz sve m o d e r n e kemikalije i kompjutorizirane dijagnostički'
od znanosti postala velika. Pobjeda je rezultirala i rađanjem znanstvene ere
uređaje koje imamo, astma, artritis, dijabetes, rak — zapravo sve kronične
medicine. Znanost nam je pomogla pobijediti naše ljudske neprijatelje. Sada
degenerativne bolesti poznate čovječanstvu — u porastu su, dok medicina
bi trebala voditi bitku i s onim mikroskopskima. Započeli s m o osvajanjem
ne uspijeva utjecati na sprečavanje njihova pojavljivanja.
svemira, pa ne bi trebalo proći dugo, kao što je magazin Life o b e ć a v a o mojoj generaciji u Americi, do konačne pobjede nad bolestima.
Već i letimičan pogled na statističke podatke otkriva da, osim ako ste pre gaženi ili vam hitno treba carski rez, ortodoksna zapadnjačka medicina ne
Liječnici i medicinski autoriteti pridonose tome viđenju medicine kao ne
samo da vas neće izliječiti, v e ć vas m o ž e ostaviti u gorem stanju nego što ste
pogrešive znanosti. Kad god raspravlja o vlastitim postignućima, p o s e b i c e u
bili prije toga. Ovih je dana znanstvena medicina zapravo i sama odgovorna
usporedbi s alternativnim tretmanima, medicina zauzima poziciju moralne
za visoki postotak bolesti. Ako ste u bolnici, vjerojatnost je jedan prema šest
superiornosti vijoreći zastavicama utvrđenih znanstvenih činjenica. U napadu
da ste tamo dospjeli zato što je neki od modernih medicinskih tretmana loše
na alternativnu medicinu uvodnik časopisa
British
Medicu!Journal istakao je,
samočcsiiiaiući si, medicinski »dokaz o objektivnoj evaluaciji tvrdnja«.
1
U t o m e smislu konvencionalna medicina proziva alternativnu da ne čini isto. Britanski Kraljevski zbor liječnika (Royal College of Physicians) i Kra ljevski zbor patologa (Royal College of Pathologists) jednom su prilikom o p tužili alternativne tretmane alergija kao neznanstvene, upozoravajući da »sve dok te metode ne budu evaluirane s priznatim, randomiziranim, dvostruko slijepim i p l a c e b o m kontroliranim pokusima, o n e ne mogu biti prihvaćene u rutinskoj kliničkoj praksi«.Naša je vjera u medicinsku znanost ukorijenjena do te mjere da je postala osnova i potka naše dnevne rutine. Svakoga prosječnog dana obitelj bi mog la staviti cijelu svoju budućnost u ruke medicine. Trudnoj majci rezultat pre natalnih testova m o ž e odrediti h o ć e li iznijeti trudnoću do kraja. Njezinu se djetetu mogu davati cjepiva, a njezinu suprugu lijekovi za sniženje krvnog tlaka, uz pretpostavku da će ih sve lo zaštitili od bolesti u budućnosti. Medi cinski testovi određuju m o ž e m o li imati djecu, nastaviti raditi i biti operirani, jesmo li podobni za životno osiguranje, trebamo li carski rez ili će nas, ima mo li p o n o v n o pozitivan HIV test, izbjegavati k a o parije. Upravo će nas liječ nici svojim čudotvornim tretmanima, vjerujemo, izbaviti od zla, koje nas ovih dana i ne dovodi toliko u iskušenje koliko to čini strah od bolesti. No sve dok se hvatamo za predodžbu o znanosti kao snazi spasenja, naša je vjera na p o g r e š n o m e mjestu. Prava je istina da medicinska znanost baš i nije najdjelotvornija. Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija g u b e »rat
završio.' D o k ste ondje, vjerojatnost je jedan prema šest da ć e l e preminuli u 1
bolnici ili pretrpjeti neku povredu tijekom boravka u njoj. Kako je polovina toga rizika uzrokovana pogreškom liječnika ili bolnice, imale osam posto šanse da vas osoblje ozlijedi ili da vam »dode glave«.' Na kraju uzmite u obzir i to da o k o 1,17 milijuna Britanaca svake godine završi u bolnici zbog p o greške liječnika ili loše reakcije na lijek. U SAD-u, a k o ekstrapoliramo rezul tate studije iz 1984., svake godine više od jednog milijuna Amerikanaca trpi štetu u bolnici, od kojih 180.000 zbog loga i umire.' Nedavno je časopis Jour 1
nal of the American
Medical Association,
službeno glasilo
primarne
organiza
cije liječnika u Americi, priznao da su bolesti koje potaknu liječnici treći vo deći uzrok smrti u Americi, odgovorne za četvrtinu milijuna smrti godišnje.
7
Dr. Allen R o s e s , p o t p r e d s j e d n i k g e n e t i k e u kompaniji G l a x o S m i t h K l i n e (GSK), zapanjio je svijet priznavši da 90 posto proizvoda njegove kompanije, ili bilo kojega drugog proizvođača lijekova, kod većine pacijenata nije učin kovito." Posljednji statistički podaci za Britaniju pokazuju da 10.000 njezinih žitelja s v a k e godine umire zbog reakcije na lijek, a jedan od svakih 16 paci jenata dospije u bolnicu zbog štetne reakcije na s v a k o d n e v n e lijekove — čak i na aspirin. Zoran primjer pokazat će razmjere toga problema: cjelokupna populacija grada veličine Birminghama ( o k o milijun stanovnika, nap.) svake godine dospijeva u bolnički krevet zbog medicinske pogreške. U SAD-u je svake g o d i n e o k o 4 0 . 0 0 0 ljudi smrtno upucano, no tamošnji stanovnici imaju tri puta veću šansu poginuti od ruke liječnika n e g o od m e t k a .
v
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
N e - z n a n s l v e n o s t
G O V O R E
m o d e r n e
m e d i c i n e
Ti zastrašujući podaci ne proizlaze iz n e k o m p e t e n c i j e ili nedostatka predano
tajte zašto?, i prije ili kasnije vjera će se naći u procijepu. Vaš će liječnik us
sti. Mnogi su liječnici izrazito dobronamjerni, a većina je njih najvjerojatnije i
tuknuti pravdajući se kako nema načina da znate ili razumijete sva čuda ko
visoko stručna u o n o m e /.a šio su se obrazovali.
jima on raspolaže. Samo ini vjerujte.«^
Problem nije u majstoru, n e g o u njegovu alatu. Medicina nije znanost, pa
Liječnici vjeruju u snagu svojih alata lako gorljivo da su sposobni potisnu
ni umjetnost. D o b a r dio tretmana vaših liječnika ne djeluje — nikada im što
ti sav razumni skepticizam o k o suvremenih i novih medicinskih tretmana —
više nije bila ni dokazana učinkovitost, a o sigurnosti da i ne govorimo. Riječ
tako dugo dok su ti tretmani u skladu s ortodoksnom medicinskom prak
je o lažnoj znanosti, izgrađenoj na pretpostavkama i slijepim predodžbama,
som. Većina liječnika i istraživača djeluje na osnovi pretpostavljene a priori
čija takozvana znanstvena metoda nije ništa više od tapkanja u mraku.
koristi, bez obzira na to je li lijek provjeren ili nije: ml znamo da je ono što
Mnogi tretmani koje spremno prihvaćamo — za rak dojke ili kirurgiju sr
činimo ispravno. Oduševljenje za statine, sadašnji favorit kad je u pitanju vi
ca, čak i tretmani za kronične tegobe kao što su artritis ili astma — usvojeni
soki kolesterol, tako je veliko, primjerice, da su liječnici u stanju zanemariti
su
i
naširoko
primjenjivani
bez ijedne
važeće studije koja bi pokazala da su
djelotvorni ili sigurni. Takozvani »zlatni standard«,
koji medicinski znanstve
nici uvažavaju k a o jedini znanstveni d o k a z istinske vrijednosti lijeka ili tret
najkrupnije znanstvene propuste u provjeri sigurnosti, a sve u namjeri da se istakne o n o š t o na prvi pogled izgleda k a o dobra stvar. Mi znamo da je ono što
činimo
ispravno.
mana, statistički je slučajan, dvostruko slijep, placebom kontrolirani pokus,
Čak i a k o su rezultati studija pokazali da je tretman neučinkovit ili čak
o d n o s n o studija u kojoj su pacijenti nasumce izabrani da prime lijek ili šećer
evidentno opasan, to je uvjerenje tako jako da se rezultati ignoriraju. Na
nu tabletu, pri čemu ni istraživači ni sudionici ne znaju tko što dobiva. Una
primjer, sve su valjane studije fetalnog monitoringa — uređaja kojim se ultra
toč činjenici da se svake godine provodi na tisuće studija, vrlo je mali broj
zvučno prati stanje fetusa tijekom trudova i porođaja — pokazale da taj p o
tretmana, koji se smatraju kamenom temeljcem moderne medicine, podvrg
stupak ima štetne posljedice za majku i dijete. - To s v a k a k o nije nepoznato
nuto tom najosnovnijem testu — ili zapravo bilo kojem testu uopće.
većini starijih porodničara — bivši pročelnik perinatalne jedinice Oxford Pe
1
Unatoč brojnim raspravama u znanstvenim krugovima o faktorima rizika
rinatal Unit učestalo je i naširoko pisao o t o m e — pa ipak se fetalni monito
u medicini i na bolu zasnovanim kontrolnim podacima, strogim vladinim
ring i dalje primjenjuje u svim rađaonicama diljem zemlje. Mi znamo da je
propisima,
ono
pedantnim stručnim recenzijama u
profesionalnoj literaturi —
unatoč upornim nastojanjima da se medicina zaogrne plastom znanosti — dobar
dio
nego
vudu
onoga 21.
što
danas prihvaćamo
kao
standardnu
praksu
nije
ništa
više
što
činimo
ispravno.
Vjerojatno su stoga liječnici lako loši logičari. Mnogi su se od njih zapet ljali u logičke čvorove nastojeći opravdati očite proturječnosti zakučastim re zoniranjem Alise iz zemlje čudesa. Robert Mendelsohn o b i č a v a o je reći da je
stoljeća.
Tu činjenicu medicinski autoriteti otvoreno priznaju u stručnoj literaturi. Časopis New Scientist objavio je na naslovnici jednog broja da 80 posto me dicinskih postupaka koji se danas koriste nisu nikada bili propisno testirani,
111
njegova najdraža rečenica koju su liječnici deklamirali: »Dojenje je najbolje, ali i hranjenje bočicom.« »Visoke razine serumskog kolesterola važan su čimbenik rizika za koro
Medicina, k a k o se danas prakticira, većim je dijelom zavjera vjerovanja.
narne bolesti«, jednom je napisao glasoviti kardiolog dr. Meir J. Stampler s
Liječnici su, vjerojatno zahvaljujući čuđolvornosti lijekova kao što su antibio
Harvardske š k o l e narodnog zdravlja (Harvard School of Public Health), p o
tici, povjerovali da njihova mala crna torba mora da je doista puna čarolija.
navljajući općepriznato mišljenje. U sljedećem je dahu pak dodao, k a o usput
Pokojni kritičar medicine dr. Robert Mendelsohn bio je jedan od prvih koji je
rečeno:
modernu medicinu usporedio s crkvom, a liječnike s njezinim visokim s v e ć e
kolesterola.-"
»Ali
najviše
pacijenata
[sa
srčanim
udarom]
ima
normalnu
razinu
nicima koji slijede nauk neupitnom vjerom. »Moderna medicina nije ni umjet
Vjera u nepogrešivost njihovih oruđa dopušta liječnicima da za »zlatni
nost ni znanost. To je religija-, napisao je u svojoj knjizi Ispovijesti medicin
standard- prihvate i o n o što je često tek za mrvicu više od eksperimentalnog
skog
heretika
(.Confessions
of a
Medical
Heretic).
-Samo
dovoljno
često
upi-
tretmana, i primijene ga na milijune, prije no što su njegovi učinci u potpu-
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
N e - z n o n s l v e n o s l
G O V O R E
m o d e r n e
m e d i c i n e
nosti spoznati ili je postupak izdržao test vremena. Liječnici rado navode, ka
Međutim, čim su rastrubili negativne rezultate na početku svojega članka,
da krenu p u n o m parom bez valjana dokaza, da su uvijek morali čekati na va
nizozemski su istraživači počeli voziti unatrag, ublažavajući implikacije svo
ljane dokaze, bogzna koliko bi napredaka u medicini bilo zaustavljeno (i k o
jih otkrića. Naglašavali su da se povećani rizik pojavio uglavnom među od
liko bi milijuna ljudi umrlo). Taj argument, naravno, ne uzima u obzir ogro
ređenim skupinama. Kako su brojke, navodno, pokazivale da n e m a p o v e ć a
man broj ljudi koji jesu umrli zbog neprovjerenih tretmana koji su se kasnije
nog rizika za rak dojke nakon dugotrajnog uzimanja među ženama u svojim
ispostavili štetnima. Novi COX-2 lijek za artritis Vioxx, jedan od najvećih iz
kasnim tridesetima, tako je njihova studija zapravo bila dobru vijest: »Naši se
vora profita u farmaceutskoj industriji, tvrtka Merck, proizvođač, povukla je s
nalazi slažu s većinom dokaza da (oralno uzimana kontracepcijska sredstva!
tržišta nakon što je otkriveno da udvostručuje rizik za srčane udare. Drugi pak tretmani, k a o što su korištenje amalgama u »srebrnom« z u b n o m ispunu i
kod žena u sredini njihovih reproduktivnih godina [25-39 godina! nema štet nog učinka u smislu rizika za rak dojke.« (Ja sam istakla kurzivom.)
radikalna masteklomija, izumljeni su prije jednog stoljeća i nikada nisu bili
Liječnici č e s t o mogu umanjivati rizike od uzimanja lijekova veličajući rizik
propisno testirani ili provjereni kako bi se odredilo jesu li tako sigurni ili tako
od njihova neuzimanja. Većina studija mogla je opravdati sigurnost kontra
učinkoviti k a o što se oduvijek pretpostavljalo.
cepcijskih tableta pretvaranjem trudnoće u opasnu bolest. J e d n a d ž b a rizik-
Današnja se medicina u potpunosti oslanja na brojke. Kada se procjenjuje vrijednost n e k o g tretmana, istraživači moraju odvagnuti rizik lijeka ili postup ka (a sve postupke u konvencionalnoj medicini prati neki rizik) prema njiho vim vjerojatnim dobrobitima i prema riziku s a m e bolesti koja se liječi. Lijek koji je poznat kao djelotvoran, ali s nizom ozbiljnih popratnih pojava, ispla tilo bi se uzimati imate li bolest opasnu po život, ali ne i u slučaju ako je vaš medicinski problem obična zanoktica. Medicinska je znanost uglavnom pobjeda statistike nad zdravim razu mom. Kad udarite protiv neprobavljivih istina u studiji, medicinski znanstve nici, koji g o t o v o uvijek pretpostave da je medicinski tretman blagotvoran, skloni su uljepšati cijelo ispitivanje, o d n o s n o rezati i kopirati, dotjerati i obra diti, kako bi rezultate podesili prema pretpostavci, ili pak nastoje obrazlože njima umanjiti važnost neželjenog rezultata.
-korist vrijedi s a m o a k o vjerujete da je bolje imati povišen rizik za rak dojke, rak vrata maternice, moždani udar ili trombozu — sve poznati rizici poveza ni s kontracepcijskim tabletama — nego imati neželjeno dijete ili koristili kondom. Glasnogovornica Britanskoga udruženja za planiranje obitelji (British Fa mily Planning Association), koja je vjerojatno podijelila dobru porciju kontra cepcijskih tableta tinejdžerima, ignorirala je bilo kakav rizik za rak dojke opravdanjem da se taj teoretski rizik mora odvagnuti u odnosu prema »doka zu da kontracepcijska pilula štiti od raka endometrija i jajnika«. To je tipičan IS
primjer medicinskog načina razmišljanja. Ovaj je lijek koristan jer bi vas mo gao »zašlititi« protiv jedne vrste fatalnog raka (vrlo upitan zaključak u svakom slučaju), čak i a k o to m o ž e uzrokovati jedan drugi potencijalno fatalan rak. Budući da žive i udišu medicinu u brojkama, i vjeruju u nepogrešivost svoje o p r e m e , liječnici su spremni propisivati o p a s n e medikamente na teme
Prije n e k o l i k o godina velika studija Nizozemskog instituta za rak (Nether
lju preduvjerenja da će novi testovi nabasati na njihove m o g u ć e popratne
lands Cancer Institute) pokazala je da je svim ženama koje uzimaju tablete za
pojave, a onda će se ti novi problemi moći liječili drugim lijekovima. Iz isto
kontracepciju, bez obzira na njihove godine, porastao rizik obolijevanja od
ga će razloga entuzijasti obiteljskog planiranja pacijenticama u o b i č a j e n o o b
raka dojke. Najviše zabrinjava podatak da je 97 posto žena mladih od 36 g o
jašnjavati da ć e , premda kontracepcijske tablete mogu uzrokovati rak vrata
dina koje su dobile rak dojke uzimalo kontracepcijske pilule, b e z obzira na
maternice, ceivikalni brisovi otkriti promjene rano, kada se o n e uglavnom
vremensko razdoblje uzimanja." Više od 30 godina liječnici su nudili pilulu
mogu liječiti. Kao i mnogi drugi u medicini, i oni rade fatalnu pogrešku o č e
kao najsigurniji lijek dosad razvijen. Nizozemska je studija, peta i m o g u ć e
kujući da je medicina nepogrešiva. To bi razmišljanje vrijedilo kud bi test,
najviše osudujuća, pokazala da veza između kontracepcijskih tableta i karci
koji inače m o ž e dati netočne rezultate u više n e g o polovini slučajeva, otkrio
noma dovodi cijelu industriju posvećenu kontracepciji pod svaku cijenu u
rak rano, te kud bi medicina mogla uvijek izliječiti rak, što ona dosad nije us
tešku nepriliku.
pijevala.
N e - z n a n s t v e n o s t
ŠTO V A M LIJEČNICI NE GOVORE
Takva je vrsta iskrivljene logike jednom
prilikom
bila korištena k a k o bi s e
umanjila dokazana povezanost između vazektomije i razvoja raka prostate. Dvije studije, u kojima je ispitivano 74.000 muškaraca na kojima je obavljena vazektomija, pokazale su da vazektomija povećava rizik od raka prostate za
m o d e r n e
m e d i c i n e
kao je, »vrlo rijetko« d o v o d e do dugotrajnih komplikacija kao što su orhitis (kad ta bolest zahvati testise odraslih muških osoba, vrlo često uzrokuje ste rilnost). K o m p o n e n t a cjepiva koja se odnosi na zaušnjake dodana je s a m o . rekao je, da se injekciji -poveća vrijednost«.
56-66 posto."' Pacijenti kod kojih je operacija napravljena prije 20 godina
No do 1992., kada su dvije verzije MMR cjepiva p o v u č e n e , britanska je
suočili su se s vrlo velikim porastom rizika, između 85 i 95 posto. Drugim ri
vlada pričala sasvim drugu priču, objavljujući da zaušnjaci uzrokuju meningi
ječima, obavljena vazektomija prije 20 godina približno udvostručuje vaš ri
tis u j e d n o m od 4 0 0 slučajeva. Slijedom toga, iako je staro cjepivo bilo opas
zik od dobivanja raka.
no (i moralo je bili prilično o p a s n o kad je p o v u č e n o s tržišta gotovo preko
Prilično optužujući dokaz, netko bi pomislio. Unatoč tomu, nakon što je
noći),
ono nije bilo lako opasno kao dobiti
zaušnjake.
to objavljeno, neki su stručni časopisi ohrabrivali liječnike da kažu svojim
Naravno, za dvije trećine medicinske prakse nema nikakvih dokaza. Ne
pacijentima kako je rizik od raka prostate nakon vazektomije minimalan.
ma takve regulatorne agencije, kao što su američka Uprava za hranu i lijeko
Članak je pokušavao dokazati da je, u usporedbi s drugim metodama kon
ve ( F o o d and Drug Administration) ili britanska Agencija za lijekove i medi
trole
uvijek
cinske proizvode (Medicines and Healthcare products Regulatory Agency),
jedna od najsigurnijih«. S tim se složila i osoba za o d n o s e s javnošću Udruže
koja bi pratila kirurgiju, probir ili skrining (-screening-) i dijagnostičke tehni
nja za planiranje obitelji: -Ove studije ne govore nam da vazektomija uzroku
ke — ništa osim stručnih recenzija putem nacionalnih medicinskih udruga.
rađanja
(kondom? prirodno planiranje
obitelji?),
vazektomija
-još
je rak prostate«. ( P o n o v n o moj kurziv.) Slična se situacija zbivala i s hormonskim nadomjesnim liječenjem (HNL). Iako su dvije glavne studije zaustavljene kad je ustanovljeno da su ž e n e koje
V o d e n e od liječnika za liječnike, te organizacije nastoje upravljati konsenzu som i č u d n o m iskrivljenom logikom: a k o je jedna praksa univerzalno primje njivana, o n a mora biti sigurna, čak i kad mnoge studije ističu suprotno.
uzimaju HNL sklonije srčanom udaru, raku ili moždanom udaru, britanski
Kad je riječ o kirurgiji, većina tretmana dobiva zeleno svjetlo bez ikakva
medicinski establišment o d b i o je opozvati ga ili priznati da to možda i nije
kliničkog ispitivanja (djelomično stoga što nije lako napraviti ni randomizira-
najbolji izbor za terapiju žene u menopauzi.
ni ni dvostruko slijepi pokus, niti se operacija s nepovoljnim rezultatom mo
Liječnici i medicinski istraživači poznati su po t o m e da preuveličavaju ri
že vratiti na p o č e t a k ) . Slijedom toga n e k e se nove tehnike prihvaćaju, a da
zike bolesti u usporedbi s rizicima lijeka kojima se ta bolest liječi. Opasni se
pritom ima vrlo malo dokaza o tome čine li o n e kakvo dobro ili barem da ne
lijekovi čine dobrima a k o se inače benigni problem izokrene u smrtonosnu
čine drastično zlo.
bolest. G o d i n e 1992. britansko Ministarstvo zdravstva objavilo je žurno p o
Medicina d a n a š n j i c e privatna je konverzacija između liječnika. Nema
vlačenje dvije od tri vrste kombiniranog cjepiva za ospice, zaušnjake i rube-
dvojbe da medicina podržava dvostruke standarde. Privatno i u stručnoj lite
olu (MMR c j e p i v o ) . Prema službenoj objavi za tisak razlozi za povlačenje cje
raturi liječnici č e s t o izriču svoje sumnje i strahove u vezi s određenim p o
piva, nakon što su injektirana u milijune 15-mjesečnih b e b a , navodno su posljedica jedne studije koja je pokazala da su ta dva cjepiva imala -zanema riv« (1 od 11.000) rizik od -prolaznog- i -blagog- ( s v e su to riječi Ministarstva zdravstva) slučaja meningitisa. Za treće se cjepivo, napravljeno od drugačijeg soja virusa zaušnjaka, pretpostavlja da ne predstavlja rizik. Kada sam 1989- godine prvi put intervjuirala dr. Normana B e g g a iz bri tanskog Laboratorija za javno zdravstvo (Public Health Laboratory Service), ustanove koja je preporučila korištenje tih cjepiva u Velikoj Britaniji, on me je uvjeravao da su zaušnjaci sami po sebi blaga bolest u djece. Zaušnjaci, re-
28
stupcima, ali propuštaju to objelodaniti u razgovoru s pacijentima ili s novi narima. Primjerice, prije nekoliko godina na svjetlo dana izašla je izuzetno alarmantna informacija o cjepivima. Američki Centri za kontrolu bolesti i pre venciju u Atlanti (Centers for Desease Control and Prevention) otkrili su da djeca cijepljena trostrukim cjepivima za difteriju/tetanus/hripavac ili za ospice/zaušnjake/rubeolu imaju tri puta veću vjerojatnost paliti od konvulzija. Ipak, ta je informacija obznanjena s a m o devetorici znanstvenika i nikada nije drugačije objavljena.
{
1)
S T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
N e - z n a n s l v e n o s t
m o d e r n e
m e d i c i n e
Drugi vrhunski primjer za to vezan je uz problematiku tretmana raka d o j
Unatoč tomu u svojem se objavljenom izvještaju voditelj pokusa distanci
ke. Uredništvo časopisa The Lancet objavilo je oštar napad na propuste ma-
rao od vlastitih rezultata, naglašavajući u zaključku da testovi poput ovoga
mografije kao tehnologije koja bi trebala zaustaviti rast stope smrtnosti od ra
na kraju mogu proizvesti lažno pozitivne, ili pogrešne, rezultate.
ka dojke, te organiziralo konferenciju na kojoj se raspravljalo o novim rješe
znanstvene zasnovanosti pokusa, uredništvo časopisa The Lancet s p r e m n o je
njima
18
— u isto to vrijeme razna vladina tijela pozivala su na učestalije
19
I pored
odbilo prihvatiti rezultate: »Što bi moglo biti apsurdnije od zamisli da je neka supstancija terapeutski djelotvorna ako je toliko razrijeđena da pacijent naj
korištenje mamografa. Najveći razlog upitne besprijekornosti medicinskih istraživanja leži u či
vjerojatnije ne dobiva niti jednu molekulu iste?... Da, načelo razrjeđenja u ho
njenici da većinu njih financiraju kompanije koje bi mogle profitirati teme
meopatiji je apsurdno; razlog za bilo koji terapeutski učinak najvjerojatnije
ljem određenih rezultata. Farmaceutske kompanije ne s a m o da osiguravaju
leži negdje drugdje.«* Drugim riječima, znanstvena je metoda valjana s a m o
plaće istraživačima, nego često odlučuju gdje će se — o d n o s n o h o ć e li se
kada se primjenjuje na stvari u koje vjerujemo, ali ne, čini se, i kad je riječ o
u o p ć e — objaviti rezultati. Ne treba smetnuti s uma i to da industrija lijekova
n e č e m u što ne razumijemo ili se s tim ne slažemo.
1
ima, na neki način, veliki interes u lošem zdravlju: a k o bi kompanije pronaš
Problem te dogmatske privrženosti unaprijed stvorenim mišljenjima i ig
le lijekove koji mogu izliječiti, umjesto doživotnih terapija za »održavanje sta
noriranju onih drugačijih ili sumnji, što se vas i m e n e tiče, jest u tome što pri
nja«, o n e bi ubrzo ostale b e z posla.
kriva činjenicu da veliki dio standardne medicinske prakse možda i ne funk
Stalna izloženost medicine farmaceutskoj industriji i oslanjanje budućih
cionira najbolje, Opasni se lijekovi tako čine sigurnima i djelotvornima. Lju
medicinskih istraživanja na te kompanije stvorilo je klimu u kojoj većina me
dima se dopušta uzimanje lijekova iako im nisu potrebni. Opravdava se
dicinara odbija razmatrati mogućnost bilo kakvih drugih tretmana osim lije
mnoštvo nepotrebnih kirurških zahvata koji vas mogu i usmrtiti, a izvjesno je
kova i kirurgije, čak i kada postoje opsežni znanstveni dokazi koji podržava
da vam od njih n e ć e biti bolje. Pronalaze se razlozi za odbacivanje brojnih
ju te opcije. Mnogi se konvencionalni liječnici p o s e b n o pogrdno o d n o s e pre
obećavajućih tretmana koji ne zahtijevaju opasne lijekove ili operativne za
ma važnom radu inovatora, dok su istodobno spremni nekritički prigrliti
hvate. Usprkos najboljim namjerama, ponekad vam se uzrokuje neizreciva
mnoštvo kirurških ili farmakoterapijskih rješenja što su tek nešto malo više
patnja i bol, prije negoli pridonosi vašemu zdravlju. Štoviše, vi ste već u oz
od čudotvorne vodice modernog doba. To je stvorilo klimu u kojoj su oni
biljnoj opasnosti čim ušeeetc u liječničku ordinaciju, p o s e b n e ako vam kažu
koji liječe polarizirani u »alternativne« i »konvencionalne« tabore, umjesto da
da trebate napraviti n e k o l i k o pretraga.
čine jednu jedinstvenu grupu koja prihvaća sve što ima čvrst oslonac u zna nosti ili kliničkoj praksi. Dr. Pete Duesberg, vodeći profesor molekularne biologije na Sveučilištu Kalifornija, jedan je od mnogih javno oklevetanih jer je sugerirao, na temelju dobro obrazloženog argumenta potkrijepljenog teks tom otisnutim na 75 stranica, da 1I1V nije uzrok AIDS-a. Da bismo vam predočili kako medicina postupa s hereticima, sami se uvjerite u to k a k o ona još uvijek reagira na znanstvene d o k a z e koji podupiru alternativnu medicinu. Studija koja je znanstveno izvedena, sa svim uobičaje nim provjerama zlatnog standarda, dvostruko slijepim, p l a c e b o m kontrolira nim testovima, kojima se i sama medicina ponosi, pokazala je da je h o m e o patija uistinu učinkovita u slučaju alergije. Znanstvenici sada imaju neki do kaz: homeopatija djeluje. To je zapravo bila treća studija koju je od 1985. na pravio isti čovjek i koja je pokazala potpuno isti rezultat.
30
31
D r u g i
d i o
DIJAGNOSTIKA
Drugo poglavlje
Dijagnostički ispad
Suvremeni liječnik raspolaže cijelim nizom visokotehnološke o p r e m e koja mu o m o g u ć u j e da prati i mjeri gotovo svaki dio našega tijela. On i njegova li ječnička družina danas se u potpunosti oslanjaju na te tehnike pri dijagnosti ciranju bolesti. Kao pacijenti pak mi se u tolikoj mjeri pouzdajemo u to da nam ti testovi pružaju konačan uvid u naše zdravstveno stanje, čak i da nam predviđaju kad ć e m o se razboljeti u dalekoj budućnosti, da svoju djecu p o d vrgavamo dijagnostičkim pretragama već od samoga njihova začeća. Posljednji je popis pokazao da nam stoji na raspolaganju više od 1.400 di jagnostičkih uređaja, od jednostavne manšete za mjerenje krvnog tlaka do krajnje sofisticiranih uređaja za kompjutorizirano snimanje nuklearnom mag netskom rezonancijom. Vratimo li se u relativno tamno doba 1987., o k o 19 milijardi dijagnostičkih pretraga obavljeno je na Amerikancima s a m o u toj godini, što iznosi o k o 80 pretraga po svakom muškarcu, ženi i djetetu.
1
Unatoč opremi koja bi posramila i NASA-u, problem je u t o m e što tehno logija uistinu ne funkcionira najbolje. Mnogi su dijagnostički testovi neopros tivo nepouzdani dajući u većini slučajeva kriva očitanja. Lažno pozitivan re zultat dijagnostičke pretrage pokreće nesmiljenu silu raspoloživih agresivnih postupaka, zajedno sa svim njihovim pratećim rizicima. No dijagnostičke pretrage v e ć i s a m e po sebi mogu biti j e d n a k o rizične kao i neki od najopas nijih lijekova i kirurških zahvata, o d n o s n o i više, jer je d o b a r dio tih pretraga često n e p o t r e b a n . U većini slučajeva (najviše u SAD-u) liječnici se štite od potencijalnih sudskih parnica naručujući svaku moguću dijagnostičku pretra gu. Štoviše, u SAD-u su mnoge pretrage motivirane o s o b n i m interesom liječ nika, jer su oni sami nerijetko ili vlasnici ili dioničari dijagnostičkih ustanova u koje šalju vlastite pacijente.
35
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
D i j a g n o s t i č k i
G O V O R E
Drugi je problem u lome šio je u današnje vrijeme tehnologija zamijenila lino umijeće dijagnosticiranja — proučavanje pacijentove a n a m n e z e i pre
i s p e d
nim razinama tijekom 24 sata, a također i s kolebanjem između dana i noći, nego s bilo kojim pojedinačnim ili slučajnim očilanjem krvnog tlaka.
s
gled njegovih očiju i jezika. To se često povezuje s liječnicima stažistima, koji
Danas će vam liječnik najvjerojatnije dati uređaj kojim možete raditi očita
i ado naručuju dijagnostičke pretrage pogrešno pretpostavljajući da ih njihovi
nja kod k u ć e ili vas čak opasati s prenosivim elektroničkim uređajem koji cc
nadređeni žele »za svaki slučaj". No u većini slučajeva stariji liječnici doista i
vam mjeriti krvni tlak u određenim razmacima tijekom l\ sata. To se sada
zamjeraju svojim mladim kolegama ukoliko ovi propuste zatražiti određene
smatra preciznijim načinom utvrđivanja prosječnoga krvnog tlaka, iako još
preli age. podržavajući mišljenje da više jest bolje te da brojnost dijagnosti
uvijek ima priličan broj dokaza da ta metoda, nazvana »ambulantno praće nje«, j e d n a k o tako ne daje dovoljno točnu informaciju na temelju koje bi li
čkih pretraga čini dobrog liječnika.1 same dijagnostičke pretrage čine temeljnu pogrešku polazeći od pret postavke da su svi ljudi ne s a m o slični, već i da se, kao i očitane im vrijed
jećnik m o g a o odlučiti treba li pacijentu terapija za povišeni kivni tlak ili ne. ' 1
I sama Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization) preporučuje da je ambulantno (pokretno) praćenje najbolje provoditi više
nosti, ne mijenjaju. 1 Iza sve to liječnik m o ž e biti, osim ako nije p o s e b n o zainteresiran za sa stavljanje kompjutora u svoje s l o b o d n o vrijeme, pomalo zbunjen svom tom fascinantnom tehnologijom. J e d n o m je studijom ustanovljeno da zamjetan broj liječnika i medicinskih sestara ne zna kako radi pulsni oksimeiar, uređaj
strukim očitavanjima tijekom šest mjeseci. No kako se još nitko nije potrudio napraviti temeljitu znanstvenu studiju širih razmjera, nije d o g o v o r e n o kolike bi dugo trebalo provoditi ambulantno praćenje prije donošenja dijagnoze, ni ti što uistinu sačinjava visoki krvni tlak u tom razdoblju, pa ni to koliko treba sniziti kivni tlak da bi postao normalan«. " 1
vitalan za nadzor pacijentova oporavka od anestezije i situacija koje mu po tencijalno ugrožavaju Život. Stoga oni i čine ozbiljne pogreške u procjeni 3
dobivenih očitanja. Liječnici su znali izvijestili da nisu »posebno zabrinuti" ka da su pacijenti imali razine koje su ukazivale na ozbiljno pomanjkanje kisika le tla im smjesta treba posvetili pažnju kako bi ostali na životu.''
Vrijednosti koje se danas koriste još uvijek su hipotetske, prikupljene iz ispitivanja populacije s normalnim kivnim t l a k o m . " Osim toga, mjerenje krv nog tlaka s kućnim sustavom upitne je točnosti. Svega je jedna petina uieclaja sa s a m o z a p i s o m , ocjenjivanih u novijim studijama, zadovoljila kriterije pri hvatljivosti. '' 1
Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) nalaže da svaki lijek za hiper
MJERENJE K R V N O G TLAKA
tenziju mora pokazati snižavanje kivnog tlaka unutar 24-salnog ambulantnog Vaš problem m o ž e počeli čim liječnik zamahne manšetom za mjerenje krv nog tlaka kako bi vam ga izmjerio. Profesor William White, voditelj Odjela za
praćenja. Unatoč lomu ni liječnici ni farmaceutske kompanije ne razumiju koje očitanje — jutarnji prosjek, večernji prosjek, ambulantno mjerenje, raz
hipertenziju i vaskularne bolesti Sveučilišta Connecticut, aludirao je na tu
lika između dana i noći, stupanj varijacije — pokazuje da su stvari k o n a č n o
spravicu, u stručnoj terminologiji poznatu pod nazivom »sfigmomanometar«,
pod kontrolom. Štoviše, mnogi pacijenti imaju različite stupnjeve varijabilno
kao na -najpovršnije medicinsko ispitivanje". Kivni tlak, kaže, m o ž e silno va
sti ovisno o prirodi stresa s kojim se suočavaju na radnom m j e s t u . " Stariji pa
rirali
cijenti pak imaju pretjerane razlike u dnevnim i noćnim očilanjima — znače
čak do M) milimetara žive ( l l g ) lijekom d a n a , Štoviše, vrijeme kad 5
cc najvjerojatnije porasli upravo je o n o dok u liječničkoj ordinaciji čekate na mjerenje — pojava poznata kao »hipertenzija bijele kute«. J e d n a novija studija usporednih mjerenja kivnog tlaka kod kuće, na radnom mjestu i u liječničkoj
nje č e g a se tek n a g a đ a . '
1
Radna skupina sudionika Konsenzusne konferencije za ambulantni moni toring kivnog tlaka, održane 1999. godine pod pokroviteljstvom Međunarod
ordinaciji pokazala je da su najnetočnija očitanja dobivena u ordinaciji. Tak
nog društva za hipertenziju (International Society of Hypertension), preporu
vo umjetno visoko pčitanje u liječničkoj ordinaciji m o ž e dovesti pacijenta do
čila je da se ambulantno praćenje ne koristi rutinski u cilju probira. " Posljed
doživotnog uzimanja lijekova za krvni tlak. Posljednje studije krvnog tlaka i
nje su preporuke da pacijenti koriste pokretno« ambulantno praćenje za po
hipertenzije zaključuju da je istinski visoki krvni tlak bolje povezati s prosječ-
čelnu dijagnozu hipertenzije, a za nastavak dugoročno s a m o p r a č e n j e . " '
6
7
36
1
37
1
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
D i j a g n o s t i č k i
G O V O R E
Čak i razlika između ruku utječe na očitanje krvnog tlaka. J e d a n je liječ nik Gradske o p ć e bolnice u engleskom gradu Stanfordshireu otkrio varijaciju
i s p a d
se niže v e n e n a p u n e krvlju, a krv se izvadi iz vene, s unutarnje strane pregi ba lakta ili na nadlanici.
od više od osam milimetara žive (Hg) u sistoličkome k i v n o m tlaku između
Analize m a s n o ć a (lipida, medicinskim rječnikom r e č e n o ) izražavaju se ili
dviju ruka kod približno četvrtine svojih pacijenata. U j e d n o m slučaju razlika
u miligramima po decilitru krvi (mg/dl) ili u milimolinia po litri (mniol/1).
je iznosila 20 milimetra žive. "
Medicina procjenjuje da su za ukupan kolesterol prihvatljive vrijednosti ma
1
Situacija je LI pravo zbunjujuća kod trudnica i djece. Liječnici i zdravstveni
nje od 5,17 mmol/l ( 2 0 0 mg/dl). Moderna medicina smatra da što je veći ko
radnici čak se ne mogu složiti u tome kako očitati drugi otkucaj krvnog tlaka
lesterol, to je veći rizik za srčane bolesti ili aterosklerozu (začepljenje arteri
(đijastolični), koji mjeri kaci krv puni s r c c ,
niti u tomu da li određeni zvuči
ja), te a k o su vaše vrijednosti iznad 6,21 mmol/l ( 2 4 0 mg/đl), vaš se- rizik /a
točno odražavaju đijastolični tlak. To je bio predmet žučne rasprave na Svjet
bolesti srca g o t o v o udvostručuje u usporedbi s o s o b o m koja ima normalne
skom kongresu o hipertenziji u trudnoći, održanom u Italiji, koji je p o z v a o
vrijednosti.
IK
na d o n o š e n j e »međunarodnog konsenzusa« o tome k a k o mjeriti kivni tlak
(Uglavnom n e o s n o v a n o ) mišljenje je da visoka razina LDL kolesterola naj
kod trudnica. Neki su istraživači štoviše tvrdili da su liječnici koristili krivi tip
bolje predskazuje rizik za bolest srca; nemate li druge faktore rizika, vaša
očitanja krvnog tlaka kod trudnica: porodničari i primalje davali su prednost
LDL vrijednost treba biti ispod 4,12 mmol/l (16() mg/dl). O s o b e s dijabete
očitanju mjernog instrumenta na osnovi četvrte Korotkovljeve faze ( K 4 ) , dok
som, bolesti srca ili krvožilnog sustava, drugim rizičnim činiteljima ili obitelj
istraživanja pokazuju da je očitanje u petoj fazi (K5) daleko pouzdanije —
skom a n a m n e z o m srčanih bolesti trebale bi nastojali održavali još niže vri
obrnuto od prevladavajućeg stajališta. U jednom se ispitivanju g o t o v o nitko
jednosti kolesterola, kažu liječnici.
nije složio s K4. dok su se svi složili s K5 očitanjem.
|i;
Što se d j e c e tiče, pos
ljednje su preporuke da i ona također imaju pokretno praćenje.- ' 1
Medicina voli statistiku, a nigdje to nije vidljivije n e g o kod ove pretrage, gdje se pretpostavlja da je visok LDL suprotstavljen visokom HOL, i obrnuto.
Mogućnost različitih interpretacija očitanja m o ž e vam prouzročiti proble
Smatra se da razina HDL kolesterola od 1,56 mmol/l ( 6 0 mg/dl) suzbija druge
me a k o vaš krvni tlak mjeri nekoliko osoba koje su m o g u ć e drugačije izvjež
rizične faktore; 111)1. vrijednosti ispod 1,04 mmol/l ( 4 0 mg/dl) postaju same
bane- kako ga očitati s mjernog instrumenta.
po sebi činitelj rizika. Čak i a k o imale niski LDL, a visoki I IDI, kolesterol, visoka razina triglice
MJERENJE KOLESTEROLA
riđa m o ž e vas ugroziti. Na primjer, normalne bi vrijednosti trigliceriđa trebale
Danas je mjerenje kolesterola jedna od najtraženijih dijagnostičkih pretraga
biti manje od 1,69 mmol/l ( 1 5 0 mg/dl). Razne okolnosti mogu pridonijeti n e
u o p ć e . Prilikom o p ć e g pregleda liječnik će vam je rutinski ponuditi k a k o bi
točnosti testa — bolest jetre, preaktivna ili nedovoljno aktivna štitnjača, bu
odredio imate li rizik od srčanih bolesti. Tom se pretragom mjeri količina ko
brežne bolesti, loša apsorpcija hrane, perniciozna anemija, infekcija i n e k o n
lesterola i trigliceriđa u krvnom serumu.
trolirani dijabetes. Trudnice i žene kojima su odstranjeni jajnici također će
Potpuni lipiđogram, koji se ovih dana rijetko koristi, ispitat će sve krvne
imali v i s o k e vrijednosti. Niz lijekova — beta blokalori, tiazidni điuretici, ste-
m a s n o ć e , uključujući ukupnu razinu kolesterola, LDL ( l i p o p r o t e i n e niske
roidi, fenitoin, sulfonamidi, kontracepcijske tablete, čak i vitamin D — mogu
gustoće, ili »loš« kolesterol), I IDI. (lipoproteine visoke gustoće, ili »dobar« ko
obezvrijedili nalaz vaše pretrage.
lesterol), VLDL (lipoproteine vrlo niske gustoće), hilomikrone ( m a s n o ć e koje
Uz to je prisutan i problem netočnosti samih laboratorijskih analiza. Pre
su prisutne odmah nakon jela, ali uobičajeno nestaju tijekom dva sata) i tri-
ma jednoj studiji, u o k o 70 posto analiziranih uzoraka otkrivena je pristranost
gliceride (spojevi koji pomiču masne kiseline kroz krv). Međutim tipičnom
u obradi podataka; drugo istraživanje pokazuje da su v e ć i sami biokemijski
se pretragom kolesterola ispituje 1.1)1. kolesterol.
analizatori koji se koriste za mjerenja kolesterola u krvi prilično m a n j k a v i . ^
Pretraga zahtijeva relativno jednostavnu analizu krvi. Zatraže od vas da se
U jednoj kanadskoj studiji određivanja kolesterola približno jedna četvrtina
suzdržite od jela 9-12 sati prije pretrage. Podveže vam se žila na ruci, tako da
rezultata bila je krivo raspoređena (kao, primjerice, visokorizična), približno
3«
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
D i j a g n o s t i č k i
i s p a d
jedna petina registrirana je kao lažno pozitivna ( o d n o s n o kao visoka razina
što se mislilo, koja m o ž e rezultirali komplikacijama s mogućim smrtnim isho
kolesterola kada to nije bio slučaj), a od onih u kategoriji »visokog rizika« p o
dom.
lovina je imala lažno pozitivno očitanje.
Prva veća studija otkrila je da ta pretraga može biti po život opasna u jed
23
Nekoliko medicinara postalo je svjesno činjenice da same vrijednosti LDL
nom od 2 1 0 slučajeva, pri č e m u zahtijeva poseban tretman ili boravak u bol
kolesterola nisu t o č a n pretkazivač bolesti srca. J e d n a velika britanska
nici; dvoje od 3-000 ispitanika pretrpjelo je srčani udar n a k o n završetka pre
zdravstvena anketa pokazala je da je predviđanje bolesti srca u velikoj mjeri
trage.^
točnije uzme li se u obzir i razina HDL kolesterola.
Pretraga č e s t o podrazumijeva uporabu mikromjehurića kontrastnog sred
24
stva k a o što je oktafluoropropan, koji je koristan za ocrtavanje najtanjih krv
EKG SNIMANJE
nih žila srca. U laboratorijskom istraživanju štakori su, nakon izlaganja e h o -
Nakon mjerenja krvnog tlaka i vrijednosti kolesterola sljedeća omiljena aktiv
kardiografiji, dobili srčanu aritmiju jer je kontrastno sredstvo međudjelovalo
nost vašeg liječnika jest poslušati otkucaje vašega srca. Međutim danas je
s ultrazvukom, uzrokujući time promjene srčanog ritma. Iako životinjski m o
svestrani stetoskop zamijenjen brojnim svemirskim napravama, osmišljenima
deli č e s t o nisu primjenjivi na ljude, taj učinak na živom biću zorno pokazuje
da bilježe i najmanje promjene sposobnosti srca da obavlja svoj p o s a o .
21
Glavni oslonac bilo kojeg kardiologa jest elektrokardiogram (EKG), premda su studije razotkrile golemi potencijal za pogreške u bilježenju ili tumačenju rezultata. J e d n a je studija pokazala da su računala, često korištena za tuma č e n j e EKG zapisa, ispravno radila u svega dvije trećine slučajeva, te propusti la registrirati 15 posto slučajeva proširenja desne srčane klijetke. No ni ljud ska bića nisu bezgrešna; čak i uvježbani kardiolozi p o g r e š n o tumače jedan od četiri z a p i s a .
26
To je najvećim dijelom stoga što, kao i u slučaju krvnog tla
ka, na 20 posto očitanja može utjecati nedavna aktivnost, doba dana, pa čak i strah od toga što će kardiolog naći! Pokojni dr. Robert Mendelsohn pisao je o studiji u kojoj je elektrokardiografija detektirala svega četvrtinu dokazanih slučajeva srčanog udara, te o drugoj studiji prema kojoj su pretrage pronašle velike nepravilnosti u više od polovine savršeno zdravih o s o b a . primijetio Stephen
Fulder,
autor knjige
27
Kao što je
Kako biti zdrav pacijent (How to Be
a Healthy Patient), »neispravan EEG doveo je do smjele dijagnoze organske bolesti mozga kod zdrave, ali nestašne djece, pretvorivši ih u medicinske slu čajeve, dok je na sličan način EKG pokrenuo niz kardioloških pretraga, trau matičnih i nerijetko neugodnih«.
da pulsni ultrazvuk m o ž e biti u interakciji s mjehurićima kontrastnog sred stva.
30
T a k o đ e r je d o k a z a n o da mikromjehurići uzrokuju destrukciju kapilara
i curenje crvenih kivnih stanica u skeletne mišiće.
31
Nadalje se pokazalo da
korištenje pulsnih zvučnih valova s kontrastnim sredstvom u mozgu dovodi do oštećenja stijenki kivnih žila, uzrokujući krvarenje (hemoragiju) i poslje dično odumiranje tkiva.
32
ANGIOGRAFIJA Posumnja li vaš liječnik da nije sve kako treba, m o ž e vas uputiti na angiografiju, pretragu u kojoj se rendgenskim zrakama ispituje stanje arterija uz po m o ć kontrastnog sredstva. Liječnik će vam uvesti kateter u kivnu žilu na ruci ili nozi, voditi ga prema srcu, pa ubrizgati boju, uobičajeno na bazi joda, p o put isosorbid đinitrata, koja onda putuje u srce. Kad je sve to namješteno, li ječnik će vam snimiti srce iz različitih kutova uz nadopunjavanje dotoka boje. Mnoštvo je dokaza da ta pretraga ne daje najbolje rezultate i da neoprav dano inicira neku od brojnih potencijalno letalnih srčanih operacija. U jed nom je b o s t o n s k o m ispitivanju ustanovljeno da polovina skupine od 171 pa cijenta, preporučenih za koronarnu angioplastiku (operaciju u kojoj se suže
28
na koronarna arterija širi sitnim b a l o n o m ) na osnovi urađene im angiografije,
Naprednija tehnika u usporedbi s EKG-om je ehokardiografija — dija gnostička pretraga srca za koju se često koristi smjesa kontrastnih sredstava i
ne treba operaciju. Na kraju se ispostavilo da je s a m o k o d četiri posto paci jenata kojima je savjetovana angiografija ona doista i bila p o t r e b n a .
33
zvučnih valova. Postupak je prihvaćen zbog svoje sigurnosti i točnosti. Me
Angiografija je usto p o s e b i c e podložna krivom tumačenju. U jednoj dru
đutim, kao što je to slučaj i s mnogim drugim »savršeno sigurnim« tehnologi
goj studiji patološki su nalazi preminulih pacijenata uspoređivani s prethod
jama, liječnici su tek nedavno otkrili da je to d a l e k o opasnija tehnika n e g o
no napravljenim angiogramima, od čega su dvije trećine njih utvrđene p o
40
ll
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
D i j a g n o s t i č k i
i s p a d
Brojne kritike optužuju samu pretragu, koja ispituje jedino glav
prolaze pojavljuju se na fotografskoj ploči kao tamnosive ili crne površine.
ne koronarne arterije, da ne pokazuje niti jednu krvnu žilicu promjera ma
Uz mamografiju i rendgensko snimanje kosti i zuba, najnoviji način upotrebe
grešnima.
34
njeg od 0,5 milimetra te da će samo označiti, u najboljem slučaju, četvrtinu
rendgenskih zraka uključuje CAT skeniranje, kod kojeg pokretni s n o p rend
krvi koja teče prema srcu.
genskih zraka stvara trodimenzionalnu sliku, najčešće mozga, te fluoroskopi-
Mnogi se pacijenti s abnormalnim angiogramom upućuju na operativni
ju, k o j o m se r e n d g e n s k o snimanje organa u pokretu prati na ekranu. Povre
zahvat kad, u najboljem slučaju, pretraga uspije locirati položaj opstrukcije i
m e n o se koriste i kontrastne b o j e poput jopamidola ili kontrastna sredstva
ozbiljnost iste, ali ne i cjelokupno funkcioniranje srca. Angiografija, primje
poput barijeve kaše kako bi se dobila jasnija slika.
rice, ne razlikuje pacijente sa stabilnom ili nestabilnom anginom pektoris. T o č n o s t predstavlja naredni problem. U jednom primjeru, nakon smrti tri
lako najnovija oprema koristi niže i preciznije ciljane doze, još uvijek ne postoji sigurno rendgensko snimanje (to vrijedi i za snimanje zuba). U cije
pacijenta n e u s p j e š n o liječenih angioplastikom, obdukcija je pokazala da je
lom medicinskom svijetu nema ni traga neslaganju o k o neštetnosti ioniziraju
angiografija, na osnovi koje je postupak preporučen, dala krivu informaciju
će radijacije — a takvi se rizici umnažaju kako naša saznanja o t o m e rastu.
o pacijentovu s t a n j u . "
»Medicinsko označivanje je daleko najveći čovjekov doprinos radijacijskom
Naposljetku, ni ta neugodna pretraga nije sama po sebi b e z o p a s n a . Pos
opterećenju populacije u razvijenim zemljama-, napisao je u jednom priruč
tupak će prouzročiti smrt dva od 1.000 pacijenata ili, u najmanju ruku, m o ž e
niku R. W o o t t o n , profesor i direktor Medicinske fizike u londonskoj bolnici
izazvati srčani udar, moždani udar ili ozbiljan gubitak krvi.
Hammersmith. U Velikoj Britaniji, rekao je, rendgenska snimanja po liječni
Moguće su ozbiljne popratne pojave, bez obzira na tip korištene kontra-
čkoj uputi iznose p r e k o 90 posto ukupne izloženosti zračenju populacije.'
1
stne b o j e , ' koje se č e s t o pojavljuju i do tjedan dana kasnije. Prema jednoj
R e n d g e n s k e ili x-zrake ugrožavaju ljude na tri načina. Prvo, o n e oštećuju
studiji, približno polovina pacijenata žalila se na zakašnjele reakcije — što je
pojedinačne stanice (iako se šteta uzrokovana nižim dozama o b i č n o brzo
uključivalo svrbež, osip na koži i mučninu — u rasponu od jednog sata do
popravlja). Rijetko (ali ovisno o izlaganju) to oštećenje m o ž e u stanici pokre
sedam d a n a . " Više od pet posto pacijenata reagira na boju umjerenim inten
nuti k a n c e r o g e n a zbivanja. Premda ne znamo t o č n o kako se to događa, pret
zitetom, uglavnom o s o b e koje su već prije bile podvrgnute pretrazi-™ a jedan
postavlja se da, budući da voda čini 75 posto stanice, većinu radijacije upija
od deset pacijenata imat će neku vrstu reakcije, lako su reakcije većinom
voda te stvara s l o b o d n e radikale, koji su znani po kancerogenosti/'-
3f
blage, najmanje je jedna od 2.500 njih ozbiljna.
39
Ako se morate podvrgnuti ovakvoj pretrazi, manje opasan izbor bila bi
Drugo, a k o je žena trudna, rendgensko snimanje m o ž e naškoditi plodu u razvoju, uzrokujući smrt ili deformacije.
angiografija s m a g n e t n o m rezonancijom, koja ne koristi ni rendgenske zrake
K o n a č n o , x-zrake mogu oštetiti spermu ili jajnike, d j e c e ili odraslih o s o
ni boju, n e g o m a g n e t n o polje i pulsaciju energije radiovalova za snimanje
ba, uzrokujući abnormalnosti u budućim generacijama. Z n a m o i to da se iz
mekih tkiva u tijelu.'" 1 k a k o to omogućuje slike u tri dimenzije i u više rav
laganje x-zrakama kumulira; opasnost da nešto pode po zlu m o ž e se pove
nina, tako ujedno daje i bolju diferencijaciju tkiva.
ćavati sa svakim novim rendgenskim snimanjem.
1
Pa ipak mi još uvijek nismo načisto koliko su doista o p a s n e rendgenske
R E N D G E N S K O SNIMANJE
zrake. Nepotrebna izloženost x-zrakama mogla bi biti odgovorna za 7 0 0 smr
R e n d g e n s k o snimanje je pretraga za koju je najizvjesnije da ć e t e je obaviti
ti zbog raka u Velikoj Britaniji svake godine, i možda 5.700 smrti od raka g o
barem j e d n o m u životu. Danas na nju otpada približno deset posto troškova
dišnje u SAD-u, prema novijoj studiji Sveučilišta u O x f o r d u .
zdravstvenog sustava bilo koje zapadne nacije. Ionizirajuće se zračenje za
možda m o g l e biti i veće. O d b o r britanske Nacionalne akademije znanosti
pravo sastoji od vrlo visokofrekventnih valova koji prolaze kroz. živo tkivo.
(National Academy of S c i e n c e ) kritički se osvrnuo na u o b i č a j e n e pretpostav
Tijelo zadržava dio toga zračenja u zavisnosti od gustoće tkiva. Apsorbirane
ke da su x-zrake o d g o v o r n e za jedan posto svih leukemija i 1-2 posto svih
zrake bilježe se na filmu kao bijela ili siva površina; o n e koje u potpunosti
drugih oblika raka, te zaključio da bi stvarni rizik m o g a o biti do četiri puta
42
43
43
No te bi brojke
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
D i j a g n o s t i č k i
G O V O R E
veći' ' — zaključak do kojeg je istodobno došla i Međunarodna komisija za 1 1
i s p a d
Od rendgenskih zraka trpe čak i potomci o s o b a koje su im bile izložene.
zaštitu od z r a č e n j a ' (International Commission on Radiological Protection).
Izloženost x-zrakama povećava ženin rizik za rađanje djeteta s Downovim
O d n e d a v n o se višestruko rendgensko zračenje čak povezuje i s multiplim
sindromom.
5
53
mijelomom — oblikom raka kosti koji je danas u strelovitom porastu. O s o b e
Premda se rizik od rendgenskog snimanja kumulira sve vrijeme izlaganja,
koje su se najviše izlagale rendgenskim zrakama učetverostručile su rizik
o d n o s n o tijekom cijelog života, čak ni pojedinačna snimanja nisu bezazlena.
obolijevanja od mijeloma, ustanovio je Nacionalni institut za ralć ' (National
Prema
Cancer Institute).
Group, koja izvještava o rizicima u medicini, na vrhu se liste nalazi rendgen
11
podacima
američke
grupe
za
zaštitu
potrošača
Health
Research
V e ć je u dalekim 1950-ima medicina otkrila vezu između leukemije i pre
s k o snimanje gornjeg probavnog trakta, koje daje ekvivalentnu dozu cijelom
natalnoga rendgenskog snimanja. Rendgensko snimanje trudnica bila je ru
tijelu od 4 - 8 mGy (miligreja); slijedi (ne uzimajući u obzir rizik od zračenja
tinska pretraga, temeljena na smiješnoj pretpostavci da x-zrake otkrivaju li
drugih o r g a n a ) snimanje kralješnice (1-5 mGy), želuca, d o j k e i zdjelice (1-2
ječniku je li zdjelica trudnice »dovoljno široka« da kroz nju m o ž e proći dijete.
mGy svaki), lubanje ili ramena ( 0 , 2 5 - 0 , 7 5 mGy), prsnog koša ( 0 , 2 0 - 0 , 6 0
Danas z n a m o da se, a k o su djeca izložena x-zrakama in utero, njihov rizik
mGy) te snimanje zuba u cijeloj usnoj šupljini (0,1-0,3 m G y ) . ^
od obolijevanja od svih oblika raka povisuje za 40 posto, od leukemije za 7 0 posto, a od tumora živčanog sustava za 50 p o s t o . ' Možda također nema ni 7
sigurnog »praga doze«; pojedinačne b e b e koje su dobile pel do šest puta ma nje radijacije n e g o blizanci koji su bili češće izloženi x-zrakama, imale su istu stopu pobola od raka.'
18
Zorno prikazujući, od milijuna djece koja su u pre
natalnoj fazi bila ozračena jačinom od samo 0,01 greja ( G y ) — što je ekviva lent zračenja pri j e d n o m snimanju želuca i crijeva — između 6 0 0 i 6.000 njih moglo bi dobiti leukemiju. '-' J o h n Gofman, profesor molekularne i stanične
Ako se kojim slučajem osjećate spokojno zbog tako male d o z e koju ćete primiti pri rendgenskom snimanju zuba, znajte da vam j e d n o snimanje zagri zom (»bitev/ing«) šteti kao i svakodnevno pušenje pola cigarete tijekom godi nu dana. Američka Akademija znanosti (Academy of S c i e n c e ) procjenjuje da je j e d n o snimanje crijeva s barijevom kašom j e d n a k o rizično kao i pušenje jedne kutije cigareta d n e v n o cijelu jednu godinu. To znači da bi zbog snima nja donjeg dijela leđa, č e m u se s a m o u Velikoj Britaniji godišnje podvrgne
1
biologije na Sveučilištu Kalifornija, vjeruje da kumulativne d o z e žena koje se svake g o d i n e podvrgavaju mamografiji nisu puno drugačije n e g o o n e kod J a p a n a c a koji su preživjeli atomsku b o m b u . " 5
Gofman procjenjuje da ženske dojke akumuliraju po 0,004 Gy (greja) me dicinskih x-zraka za svaku godinu života. Ako se to doziranje usporedi s onim koje su pretrpjeli Japanci preživjeli u eksploziji atomske b o m b e , tvrdi on, od 62 do 75 posto žena kojima je dijagnosticiran rak dojke moglo bi za to okrivili r e n d g e n s k e zrake. Rendgensko snimanje mozga m o ž e dovesti, osim do raka i genetskih deformacija, i do abnormalnog rada hormona, ne
o k o 7 0 0 . 0 0 0 o s o b a , 19 o s o b a svake godine moglo umrijeti.
55
Iako svatko u medicini zna da su rendgenske zrake opasne, liječnici — možda zabljesnuti još jednim ođ svojih »čuda«, s p o s o b n o š ć u da u »supermenskom« stilu »vide« kroz živo tkivo — bezbrižno prikazuju opasnosti k a o ne važne i ne trude se, dok vam ispisuju uputnicu, smanjiti vaše izlaganje zraka ma na najmanju moguću mjeru, čak i kad su u pitanju zubi. Mnogi liječnici o p ć e prakse i ortopedi automatski upućuju na rendgensko snimanje. Zajednička radna grupa britanskoga Kraljevskog zbora radiologa (Royal College of Radiologist) i Nacionalnog odbora za radiološku zaštitu (National
aktivne štitnjače i neplodnosti ili rezultirati suptilnim promjenama nadbub
Radiological Protection Board — NRPB) istražila je postojeće nalaze za 1990.
režne žlijezde.
godinu i procijenila da je o k o jedne petine rendgenskih snimanja obavljenih
51
Osim toga. u američku je Upravu za hranu i lijekove u p o
sljednje vrijeme pristiglo mnoštvo prijava pacijenata koji su z b o g radijacije
u Velikoj Britaniji bilo n e p o t r e b n o ili krajnje b e s k o r i s n o .
dobili opekline na koži, u nekim slučajevima tako ozbiljne da je došlo do
jedne kontrole pacijenata kojima je učinjeno rendgensko snimanje donjeg di
odumiranja kože. Problem tim više komplicira činjenica da ta oštećenja nisu
jela leda, više od polovine snimanja bilo je potpuno n e p o t r e b n o .
vidljiva tjednima nakon izlaganja zrakama. Tipična doza za fluoroskopiju
Uprava za hranu i lijekove procjenjuje da je trećina svih rendgenskih snima
m o ž e rezultirati oštećenjem k o ž e već i nakon manje od jednog s a t a . '
nja u SAD-u n e p o t r e b n a .
5
44
SK
45
56
A prema nalazima
57
Američka
S T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
Najčešća nepotrebna rendgenska snimanja o d n o s e se na snimanje prsnog
N e o s p o r n o je da ima situacija kada je rendgensko snimanje nezamjenjivo
koša, udova i zglobova. Izraženo brojkama, to iznosi o k o sedam milijuna ne
— na primjer kod prijeloma kosti (premda mnogi liječnici inzistiraju na uvi
potrebnih rendgenskih snimanja godišnje. Umjerena rastrošnost Velike Brita
jek svježim snimkama kako bi pratili napredak liječenja). Ali čak i a k o se vaš
nije ima zabrinjavajuće implikacije za ostatak zapadnog svijeta, jer je broj
liječnik ponaša o d g o v o r n o prema »ograničenju doze« — novi stručni radio
rendgenskih zračenja po osobi tamo upola manji u odnosu na druge zemlje
loški termin za najmanju količinu radijacije potrebne za pojedinačnu snimku
poput Francuske ili SAD-a , gdje se sedam od deset o s o b a najmanje jednom
— vi biste još uvijek mogli biti ozračeni više no što je potrebno, uglavnom
godišnje podvrgava rendgenskom zračenju. " U Kanadi su brojke čak i gore:
zbog starosti radiološke opreme. NRPB je izvijestio da pacijenti u nekim bol
ondje se g o t o v o svatko jednom godišnje izlaže rendgenskom snimanju bilo
nicama primaju d o z e o k o 20 do 30 puta veće od potrebnih jer su ponegdje
koje vrste.
59
6
( N o nema razloga za spokojnost ni u Velikoj Britaniji, jer tamoš
aparati za snimanje bili stari 15 godina. " Prije nekoliko godina Liz Francis,
nji liječnici upućuju na dvostruko više nekih drugih radioloških pretraga —
službenica NRPB-a za o d n o s n e s javnošću, rekla je da »fizičari tvrde da stari
snimanja uz barijevu kašu i rektalne klizme — nego njihovi američki kole
rendgenski uređaji ispuštaju veće d o z e nego Černobil«.
61
7
g e . ) XRPB je n e d a v n o najavio da bi se sveukupna radijacija u Velikoj Brita 62
niji mogla prepoloviti, a da se pritom ne smanji dijagnostička učinkovitost. Primjerice, liječnici rutinski šalju na snimanje zbog bolova u leđima, za što nikada nije utvrđeno da je od ikakve koristi.
63
R e n d g e n s k o snimanje gla
ve bilježi slab uspjeh u detektiranju krvarenja u m o z g u ,
71
Već vas i rendgensko snimanja zuba može izložiti nepotrebnim rizicima, jer ih često izvodi neuvježbano osoblje, koje ne umije pravilno koristiti opre mu i koje će ili trebati ponoviti snimanje ili će podesiti n e p o t r e b n o visoko doziranje. Dvojica zubnih liječnika iz West Midlandsa uspjela su izbjeći sus
pa čak i svima zna
pendiranje z b o g angažiranja neuvježbanih srednjoškolaca za izvođenje rend
no snimanje prsnog koša, koje se koristi za otkrivanje tuberkuloze, Svjetska
genskih snimanja s a m o stoga što se ispostavilo da p o t p u n o istu stvar čine zu
zdravstvena organizaciji drži gubitkom v r e m e n a .
bari diljem Velike Britanije.
65
04
Prestižni medicinski časo
pis The Lancet priznao je da je većina rendgenskog snimanja prsnog koša,
Kada je riječ o većini pretraga, pa tako i onim radiološkima, vjerojatnost
na koji se rutinski upućuju pacijenti koje o č e k u j e neki operativni zahvat, ali
ljudske pogreške u tumačenju rezultata je velika. J e d n o ispitivanje radiologa
ne srca ili pluća, bila od tako male koristi da bi bilo bolje da je preko milijun
s Llarvarda p o k a z a l o je da se nisu slagali u interpretaciji svake druge snimke
Funti utrošenih na ta snimanja spasilo barem jedan život.
prsnog koša. Pritom su bitne pogreške pronađene u 41 posto njihovih nala
66
Odluka o t o m e trebate li rendgensko snimanje ili ne također ovisi i o ras
za. -' 7
položenju pojedinog liječnika. Službena kontrola provedena na približno mi lijun dnevnih i bolničkih pacijenata pokazala je da se upućivanje na rend
M i j e l o g r a f i j a i kontrastne boje za rendgenska snimanja
g e n s k o snimanje razlikovalo 13-struko općenito i 25-struko za prsni koš u
Dodatnu opasnost od rendgenskog snimanja predstavljaju kontrastna sred
zavisnosti od toga koji je liječnik bio na dužnosti.
stva koja se č e s t o koriste za isticanje mekih tjelesnih tkiva. Te se b o j e d o v o d e
67
Kako su reproduktivni organi podložni oštećenju zračenjem, oni bi uvijek
u vezu s anafilaktičkim šokom, srčanom nestabilnosti, trovanjem bubrega,
za vrijeme r e n d g e n s k o g snimanja trebali biti zaštićeni olovnim štitnicima.
posebice kod dijabetičara. Prema jednoj studiji na 319 pacijenata s nenormal
Unatoč tomu, prema izvješću britanske udruge za zaštitu potrošača Which?,
nom funkcijom bubrega približno jedan od deset njih trebao je, n a k o n što su
u 40 posto slučajeva snimani muškarci nisu imali zaštićene testise, dok su ne
im dana »kontrastna sredstva visokog osmolaliteta«, dijalizu b u b r e g a .
zaštićene bile dvije trećine ž e n a .
68
(U trećini slučajeva žena u o p ć e nije upita
73
Kontrastna sredstva poput jopamidola, koji se koristi kod urografije i an-
na je li trudna.) J e d n a studija provedena na djeci pokazala je da u tri četvrti
giografije, isto se tako povezuju s e d e m o m pluća (tekućina u p l u ć i m a ) .
ne slučajeva olovni štitnici za zaštitu reproduktivnih organa nisu bili korišteni
barij, koji se koristi za barijevu klizmu, ustanovljeno je da zaostaje u crijevi
ili propisno stavljeni.
ma i stvrđnjava s e . Kod pacijenata s oslabljenim crijevima zbog divertikuliti-
69
46
47
74
Za
S T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
D i j a g n o s t i č k i
G O V O R E
i s p a d
sa, ulceroznog kolitisa ili Chronove bolesti stvrdnuta tvar m o ž e prouzročiti
noći bolovi prisiljavali da se svakih sat do dva diže iz kreveta. Skeniranje
puknuće d e b e l o g crijeva.
magnetskom rezonancijom (MRI) i rendgensko snimanje naposljetku su ot
Od tisuća slučajeva kroničnih iscrpljujućih bolova u leđima više stotina
krili da Brian ima arahnoiditis te da je od mijelografije kojoj je ranije b i o pod
njih p r o u z r o č e n o je rendgenskim snimanjem kralješnice zvanom mijelografi-
vrgnut ostalo nešto boje u njegovoj trtičnoj kosti. »Poslije osamnaest mjeseci
ja. Za tu se dijagnostičku pretragu koristi kontrast ili boja koja se iglom ubriz
i konzultacija s n e k o l i k o liječnika, korištenja mišićnih relaksatora i fizikalne
ga u kralješnični kanal te o k o diskova i korijena živaca, a zatim se snima. Sve
terapije, injekcija i kiropraktike, pa čak i lijekova protiv konvulzija, činilo se
je veći broj dokaza da će kod zamjetnog broja pacijenata podvrgnutih mije-
da ništa ne djeluje«, rekao je.
lografiji doći do razvoja arahnoiditisa, iscrpljujućeg stanja za koje su karakte ristični trajni nepopustljivi bolovi u kralješnici i ograničenost mogućnosti kre tanja.
Pantopaque je uveden u američku praksu 1944. godine, nakon što se li ječnike uvjerilo da je siguran. Do toga je došlo unatoč ispitivanjima na živo tinjama koja su pokazala da je Pantopaque prouzročio arahnoiditis (Šveđani
Arahnoiditis, u kojem dolazi do oštećenja arahnoideje, srednje ovojnice koja štiti kralješničnu moždinu, nije u cijelosti spoznato stanje. Živci atrofira ju i pletu mrežu gustog ožiljnog tkiva i priraslica, koja stalno pritišće na kra lješnicu. Dr. Charles Burton, američki kirurg ortoped s Instituta za liječenje kralješnice (Institute for Low Back Care) u Minneapolisu, jedan od nekolici ne liječnika koji su napravili studiju lumbosakralnog adhczivnog arahnoiditi
su zabranili proizvod za humanu upotrebu 1 9 4 8 . ) .
75
Pa iako je tvrtka G l a x o
prestala s njegovom proizvodnjom, zamijenivši ga kontrastnim bojama na vodenoj osnovi i novim tehnikama snimanja, jofendilat se i dalje rabio diljem svijeta sve dok zalihe nisu iscrpljene, a mnogi su specijalisti i dalje držali tla je boja sigurna.
sa (LSAA), procjenjuje da se to događa kod o k o 11 posto pacijenata sa sin
U to vrijeme američka Uprava za hranu i lijekove i britanska vlada tako
dromom »neuspješnog operativnog zahvata na kralješnici« — k o d kojih je ki
đer nisu ništa učinile da zabrane mijelografije s uljnim kontrastima. »Unatoč
rurški zahvat s a m o pogoršao prvobitno stanje.
činjenici da je za jofendilat identificirana uzročno-posljeđićna veza s poja
Iako se LSAA javlja zbog različitih razloga, dr. Burton je mišljenja da je to stanje uglavnom p r o u z r o č e n o uvođenjem sirane tvari u subarahnoiđalni
vom arahnoiditisa, njegovu uporabu u SAD-u nisu nikada ograničile ni indus trija, ni vlada, ni medicinska profesija«, kaže dr. Charles B u r t o n .
76
prostor. Strano tijelo koje je najčešće identificirano kod žrtava, kaže, jest j o
To je navelo pacijente s mijelografijom induciranim LSAA da podignu tuž
fendilat (u Velikoj Britaniji poznat kao Myodil, u SAD-u i kod nas kao Panto-
be protiv proizvođača. Britansko Društvo za oboljele od arahnoiditisa (Ara
p a q u e ) , uljno konlrastno sredstvo korišteno u mijelografiji. Kod pacijenata s
chnoiditis Society), koje ima p r e k o 1.000 članova, pokrenulo je sudski postu
LSAA, dodaje dr. Burton, jofendilat je često pronađen u cisti unutar ožiljnog
pak protiv tvrtke G l a x o . Nakon iscrpnih pregovora Glaxo je pristao nagoditi
tkiva.
se s 4 2 6 tužitelja i isplatiti im 7 milijuna funti, b e z priznanja odgovornosti.
Procjenjuje se da jedan milijun ljudi širom svijeta pati od arahnoiditisa prouzročenog tom kontrastnom bojom, no to bi mogla biti tek preoprezna procjena. Do 1980-ih u SAD-u je svake godine napravljeno približno pola mi lijuna mijelograma. Upravo se to dogodilo Brianu iz M a s s a c h u s e t t s . Brian je 1980. godine, nakon stafilokokne infekcije krvi koja je izazvala paralizu, vrućicu i bolove, morao na operaciju kralješnice. Prije operativnog zahvata podvrgnut je mije lografiji, pri č e m u je u njegovoj trtičnoj kosti ostalo kontrastne b o j e . G o d i n e 1993- javlja se, nakon istegnuća kralješnice, jako grčenje mišića i rezultira bolovima u Brianovim nogama i donjem dijelu leđa. Svake su ga
48
Ni vodena kontrastna sredstva, koja se danas koriste umjesto uljnih, nisu bez rizika. Žena snimana zbog lumboishijalgije (bolovi niz išijalični živac što se pruža od križa do pete), pri č e m u je korišten jopamidol (Niopam 2 0 0 ) , vodotopljivo konlrastno sredstvo, trenutačno je postala paraplegična,
77
jednako
kao i jedna druga žena srednjih godina kod koje je korišten joheksol ( O m n i p a q u e ) , druga vodotopljiva kontrastna b o j a .
78
Dr. Burton navodi da neka no
va sredstva uzrokuju takav bol da su rendgenska snimanja morala biti prove dena pod o p ć o m anestezijom. »Medicinska struka«, tvrđi, »nije dosad uspjela pronaći b e n i g n o i učinkovito mijelografsko sredstvo.«
49
S T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R h
D i j a g n o s t i č k i
i s p o d
DENZITOMETRIJA KOSTI
nije n u ž n o povezana s čvrstoćom iste. Na primjer, fluoriđ dramatično pove
Osim za dijagnosticiranje prijeloma kosti rendgensko se snimanje sada koristi
ćava masu kosti, ali smanjuje njezinu čvrstoću. Zbog loga je kod starije po
i za dijagnosticiranje o s t e o p o r o z e . To bi mogla biti dobra ideja — kada bis
pulacije u državama gdje se provodila fluorizacija vode evidentiran porast
mo imali pretragu u čiju bismo se točnost rezultata mogli pouzdati. Problem
OSteoporOZe. Slične; lomu neki lijekovi mogu povećati masu kosti do pet
je u tome, s č i m e se slaže m n o g o medicinskih stručnjaka, da čak i posljednje
posto, ali budući da je struktura kosti oštećena, o n a tim lijekom nije ojačana.
tehnike skeniranja kosti treba tumačiti s oprezom, jer promjene u koštanoj
Novo istraživanje pokazuje da kod svega polovine ljudi, koji se smatraju naj
masi ne moraju ništa značili.""
ugroženijima kad je u pitanju fraktura zbog smanjene gustoće kosti, zaista i
Instrumenti su neprecizni, višestruka mjerenja mogu bili netočna, čak su
dolazi do prijeloma."
4
i pretpostavke o s a m o m skeniranju kosti upitne — primjerice, već i sama po
Važno je razumjeti da je kost zdravih osoba dinamična tvorevina koja se
misao da kost ima izmjerivu gustoću ili da je m o ž e m o liječiti te učinkovito
neprestano remodelira. Za to su odgovorna dva sela stanica: osteoklasti —
povratiti u stanje prije propadanja.
građevinski radnici — koji cijepaju istrošenu kost; i osteoblast! — arhitekti —
Posljednji napredniji način skeniranja kosti jest »dvoenergetska rendgen
koji koriste kalcij, magnezij, bor i druge minerale za izgradnju zdravoga no
ska apsorpciometrija« ili DF.XA — dopadljiv način u p o r a b e rendgenskih zra
vog tkiva. Taj se proces naziva »resorpcija«. Sve što uobičajeni lijekovi za o s -
ka. O s o b a se potegne na ravnu plohu i skenira između pola i jednog sata, ili
leoporozu, kao što su estrogen, kalcitonin ili etidronat (takozvana »antire-
čak i više ukoliko se traži potpuna trodimenzionalna snimka. Mjerenja se
sorpcijska sredstva«) čine jest da usporavaju proces razgradivanja i o b n o v e ,
o b i č n o izvode na kralješnici, bedrenoj kosti, peti, prstima i podlaktici.
sprečavajući osteoklaste da rade svoj posao. S v r e m e n o m izostaje daljnje
No t o č n o se očitanje rezultata dobivenih tom tehnikom m o ž e lako prekri
stvaranje kosti.
žiti. »Šetnja po prostoriji u kojoj se snima utječe na promjene izmjerenih vri
Neki istraživači zagovaraju da je prisutnost ili odsutnost niske gustoće
jednosti do šest p o s t o (na vrhu bedrene kosti), što bi odgovaralo prosječnom
kostiju zapravo besmislen indikator rizika od prijeloma kosti ili o s t e o p o r o
šestogodišnjem gubitku koštane mase«, objašnjava Susan M. Ott, izvanredna
ze." J e d n a devetogodišnja studija provedena na 1.000 sredovječnih žena p o
profesorica na Odjelu za metabolizam (Division of Metabolism) Sveučilišta
kazala je da je u grupi za koju se smatralo da ima
Washington u Seattleu.
poroze bilo manje prijeloma kosti n e g o u grupi koja nije smatrana rizičnom.
81
Slaba kontrola kvalitete aparala i visoki postotak
5
visok rizik
za razvoj o s t e o
Ispitivanje gustoće kosti također se nije nikada pokazalo učinkovitim u pre-
pogrešaka operatera također poništavaju valjanost rezultata. Omiljena tehnika, koja podrazumijeva mjerenje više različitih područja ti jela istodobno — j e d n o snimanje gornjeg dijela noge traži pet zasebnih mje renja, primjerice — isto tako pridonosi riziku od lažno pozitivnog očitanja.
veniranju prijeloma kosti, navedeno je u opsežnoj recenziji objavljenih rado va 0 ispitivanju gustoće kosti. '' 8
J e d n o k r a t n o skeniranje kostiju može biti od pomoći za dijagnosticiranje
»Naizgled dramatične promjene mogu se shvatili kao naznaka poboljšanja
žene s kliničkom sumnjom na osteoporozu, no čini se da je previše promje
ili pak dramatičnog propadanja kosti, no mogu jednostavno biti rezultat ne
njivo da bi se na njemu m o g a o bazirati probir (skrining) žena bez simptoma.
preciznosti mjerenja i manjkave tehnike pozicioniranja«, napisao je David M. Keid, reumatolog Gradske bolnice u škotskom gradu Aberdeenu, i njegovi kolege. *
KOMPJUTORIZIRANA T O M O G R A F I J A Kao što je to b i o slučaj i s većinom drugih industrija, pojava računala podigla
8
Studije pokazuju da DEXA pretrage nisu nužno vrlo točne. U jednom ispi
je i medicinsku uporabu rendgenskih zraka na novu razinu. U 1970-ima
tivanju skeniranja su propustila detektirati osteonekrozu jedne šestine potvr
kompjutorizirana aksijalna tomografija, danas najčešće znana kao CAT ili CT,
đenih slučajeva.® Ekstremna tjelesna težina (ispod ili iznad normale), d o b
o d n o s n o skeneri, revolucionarizirala je dijagnostiku, p o s e b i c e pretrage kosti,
( p r e k o 60 g o d i n a ) te artritis mogu utjecati na valjanost rezultata pretrage.
krvnih žila i mekih tjelesnih tkiva, omogućujući dobivanje slika 20 puta de
Štoviše, mjerenje mase kosti u cijelosti može bili beskorisno jer masa kosti
taljnijih od običnih rendgenskih snimaka. Tako je postalo m o g u ć e koristiti
50
51
.
S T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
D i j a g n o s l i ć k i
i s p a d
s k e n e r c za dijagnosticiranje bolesti abdomena, pluća, srca, jetre i gušterače,
malo studija p o k a z a l o da je to znanje na bilo koji način izliječilo bolesnika,
čak i za ranu o s t e o p o r o z u .
skratilo mu boravak u bolnici ili spriječilo smrt.
Nastalo p r i l a g o d b o m sustava
90
za procesuiranje slike o s m i š l j e n o g za
I sama je točnost upitna. Unatoč opasnostima od zračenja djece visokim
slijetanje letjelice Apollo na Mjesec, CAT s k e n e r snima niz poprečnih rend
dozama, p o s e b i c e njihovih spolnih organa, o n o se često koristi za dijagnosti
genskih snimaka iz svih ( 3 6 0 ° ) kutova — do 30 snimaka — prolazom vrlo
ciranje c e r e b r a l n e hernije nakon lumbalne punkcijc kod meningitisa. Ipak,
tanke zrake kroz pojedini dio tijela, ponekad uz korištenje kontrastnog sred
jednom je studijom otkriveno da je jedna trećina djece s hernijom bila krivo
stva. Rendgenska se cijev o k r e ć e o k o tijela snimajući pojedinačne »isječke«
dijagnosticirana k a o zdrava. ' J e d n a k o kao i kad je riječ o drugim kontrast-
("SI i ćeš«) slike.
nim sredstvima, boje koje se koriste mogu trajno oštetiti bubrege.
1 1
92
Ti se podaci lada prosljeđuju u računalo koje isječke sintetizira u trodi
Usprkos izostanku ikakve potvrde njegove stvarne vrijednosti, osim om:
menzionalnu sliku na ekranu, omogućujući operateru da vidi skenirani sloj
da je riječ o dijagnostičkoj igrački, uporaba CI" skenera e n e r g i č n o se poticala.
tijela iz svakog kuta. Informacija se pritom pohranjuje u računalo, tako da li
Pacijenti koji su imali napadaje skenirani su čak i prije n e g o što su im bili
ječnik m o ž e otisnuti fotografiju slike s ekrana ili je memorirati za buduće ko
uzeti a n a m n e s t i c s podaci kojima bi se isključila alkoholna apstinencijska
rištenje. Vaš je problem u tome što će se vaš liječnik, sad kad ima na raspo
kriza.
laganju kompjutorizirane dijagnostičke igračke, s njima najvjerojatnije htjeti i
obične prehlade, a istraživači su zaključili da su njihovi pacijenti imali — pa
igrati. Iako nas liječnici nastoje uvjeriti da CT skeniranje smanjuje potrebu za
zile sad — o t e č e n u sluznicu.
drugim pretragama, poput skeniranja mozga, arteriografije ili dijagnostičke
pravo za sve x-zrake) već se duže vrijeme zna da uzrokuju o č n e mrene i dru
kirurgije, to bi m o g a o biti pogrešan način štednje.
ga zamućenja leće, kao što je nuklearna staračka m r e n a ,
Dok n e m a dvojbe o tome da CAT skeniranje predstavlja vrhunac tehnolo
93
Ta je sprava tako omiljena da se koristila čak i za istraživanje uzroka
ti na funkciju štitnjače.
94
Pored megadoze radijacije, za CT s k e n e r c (za
95
te da mogu utjeca
96
gije 20. stoljeća, o n o je istodobno puno rizičnije nego većina drugih pretra ga, izlažući vas d a l e k o većim dozama zračenja. NRPB je 1 9 9 1 . g o d i n e zaklju
MAGNETSKA REZONANCIJA
čio da CAT skeniranja predstavljaju svega dva posto ukupnog broja rendgen
Opasnost CAT skenera i korištenje računala potakli su razvoj nuklearne mag
skih snimanja u Velikoj Britaniji, ali istodobno i 20 posto cjelokupne kolek
netske rezonancije, koja se dalje razvila u slikovnu dijagnostiku magnetskom
tivne doze, što ih proglašava najvećim pojedinačnim izvorom izlaganja rend
rezonancijom (-magnetic resonance imaging" ili MRI). Ta je dijagnostička me
genskim z r a k a m a .
Taj se rizik povećava a k o tijekom pretrage o k o pola mi
toda pozdravljena kao obećavajuća alternativa rendgenskim zrakama jer daje
nute niste bilo p o t p u n o mirni, te se ona mora ponoviti. U J a p a n u je o k o jed
detaljne slike mekih tjelesnih tkiva, posebice mozga i kralješnične moždine.
ne osmine populacije bilo podvrgnuto CT skeniranju od 1979. na ovamo. Ra
Za vrijeme snimanja magnetskom rezonancijom smješteni ste unutar ma
dijacija od j e d n e snimke tijela danas se smatra usporedivom s o n o m kod niže
sivnoga cilindričnog magneta koji teži i do 500 tona — dovoljno velikog da
ozračenih preživjelih od atomske b o m b e u Hirošimi™
obuhvati cijelo tijelo. Dok ste u unutrašnjosti magneta, brzim impulsom stva
87
CAT skeniranje posebice je o p a s n o kada se primjenjuje na djeci. Premda
ra se jako magnetsko polje, o k o 50.000 puta jače n e g o o n o Z e m l j i n o .
97
Njime
nisu velika, ona mogu primati doze za odrasle, čak i do pet puta veće od po
se izazivaju jezgre atoma u tjelesnim stanicama. O n e lada počinju proizvoditi
trebnih, što rezultira sklonošću obolijevanju od raka. Procjenjuje se da. u
radiofrekventne odjeke, koje računalo obraduje i pretaće u slike.
SAD-u, gdje se svake godine CAT skeniranje obavi na 6 0 0 . 0 0 0 djece mlade od
Rad MRI skenera usmjeren je na molekule vode, od kojih su najvećim di
15 godina, 500 njih umire zbog toga.* Nadalje, iako su sve rane studije p o
jelom i sačinjena tjelesna tkiva. Naprava provocira vodik i kisik u molekula
kazale da je korištenje CAT skenera skratilo vrijeme dijagnosticiranja, pomog
ma, a k a k o se oni onda počinju kretati određenom brzinom i smjerom, ure
lo liječnicima postaviti dijagnozu, riješilo ih dvojbi o k o dijagnoza ili planira
đaj ih m o ž e detektirati i mjeriti te potom na osnovi toga rekonstruirati sliku
nih terapija te otklonilo potrebu za drugim dijagnostičkim pretragama, vrlo je
tijela prikazujući je u stvarnom vremenu na monitoru. Premda se izvorno vje-
5
52
I
53
S T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
D i j a g n o s t i č k i
G O V O R E
i s p a d
rovalo da bi kvaliteta »slika« koje daje MRI mogla eliminirati potrebu za ubriz
Problem je u tomu što još nitko ne zna koji su mogući dugotrajni učinci
gavanjem boje. to se ipak nije pokazalo točnim. Kontrastna su sredstva p o
na tijelo podvrgnuto magnetskom polju, dovoljno snažnom da magnetna ti
trebna za detektiranje, primjerice, tumora na mozgu. Za razliku od kontrast-
jela polete p r e k o s o b e . Zasad je britanski Nacionalni o d b o r za radiološku
nih sredstava koja se koriste kod CAT skeniranja, a koja sadrže jod, za MRI se
zaštitu (National Radiological Protection Board) upozorio na učinak grijanja
koriste magnetski aktivne tvari.
magnetskog polja i mogućnost njegova utjecaja na m a g n e t n e tvari u tijelu ili
T r e n u t a č n o jedini MRI kontrastni materijali k o j e je odobrila američka
na oštećenje tkiva.
Uprava za hranu i lijekove jesu kelati, koji sadrže element rijetke zemlje naz
Mikrobiolog Wendell Winter i njegovi kolege sa Sveučilišta T e k s a š k o g a
van gadolinij. Kad se ubrizgaju u pacijentove žile, djeluju slično kao jodna
zdravstvenog centra (University of Texas Health Center), San Antonio, izjavili
kontrastna sredstva, ali se pretpostavlja da su znatno sigurnija, s pojavom o z
su da izlaganje ovim tipovima elektromagnetskih polja možda nije potpuno
biljnih reakcija kod jednog od 350.000 pacijenata.
b e z o p a s n o . Oni su u domet elektromagnetskih polja stavili n e k e žive tvari i
MRI se uglavnom upotrebljava za pregled živčanog sustava, kod sumnje
otkrili da su polja stimulirala brzinu rasta stanica raka. " 1
Ispitivanja kokošjih embrija demonstrirala su da je povišenjem temperatu
na moždani udar, tumor mozga, multiplu sklerozu, infekcije mozga poput meningitisa, kod epilepsija, razvojnih poremećaja mozga poput hidrocefalusa, te kod problema kralješnične moždine ili kralježaka. Prednosti su snima nja magnetskom rezonancijom, u odnosu na CAT skeniranje, što se njime postiže bolji kontrast tkiva, m o g u ć e je dobivanje slike u više ravnina, nema zračenja, koristi se sigurnije kontrastno sredstvo, te je m o g u ć pregled vena i vršnih i frontalnih spojišta lubanje. Veliki nedostatak predstavlja znatno duže vrijeme snimanja, a rezultati mogu postati manjkavi a k o se u bilo kojem tre nutku tijekom postupka p o m a k n e t e . Međutim najnoviji MRI uređaji danas mogu raditi brže i detaljnije i s t o d o b n o .
98
MRI se cijeni kao prilično točan u
detektiranju multiple skleroze; jedna studija pacijenata s tom bolesti pokaza la je 95-99 posto točnosti u utvrđivanju bolesti.
3
re došlo do ugroženosti embrija; kod ženki miša koje su magnetskom zrače nju bile d u g o izložene evidentirane su promjene u broju bijelih kivnih stani ca. Ostala životinjska ispitivanja pokazuju da MRI m o ž e uzrokovati urođene o č n e defekte "' i oštećenje u h a . 1
1
105
U SAD-u je nekoliko pacijenata s elektrosti-
mulatorom srca (»pacemaker«) umrlo kad su na njih djelovale magnetske si le
1 0 6
Naredna potencijalna opasnost odnosi se na bilo koju metalnu tvar na i u vašem tijelu. Komplikacije se mogu pojaviti imate li bilo kakve metalne pro teze ili u m e t k e (implantate), kirurške štipaljke ili umjetne srčane zaliske, n o site li bilo kakav metalan predmet, primjerice sat, imate bilo kakav metal na odjeći, ako ste na o č n e kapke nanijeli sjenilo koje sadrži metalne čestice ili
yy
čak a k o vam je u lisnici kreditna kartica.
No točnost i dalje ostaje pod velikim upitnikom. Prema medicinskom pri ručniku za CT i MRI tehnike, brojni početni izvještaji o t o m e da MRI daje de taljnije slike n e g o CT bili su »poretjerano optimistični«. Sve p o č e t n e hvalo spjeve, koji su došli od pojedinačnih pacijenata, nisu potvrdile v e ć e studije
J e d n u od velikih poteškoća kod MRI dijagnostike predstavlja klaustrofobi ja. Do j e d n e trećine pacijenata upućenih na MRI osjećalo se klaustrofobično, tako da se moralo odustati od p r e t r a g e .
107
»Nakon MRI skeniranja vrata imala
sam užasnu klaustrofobiju (i za vrijeme pretrage), s gubitkom pamćenja«, na
koje su uslijedile, a koje su u potpunosti koristile znanstvene m e t o d e . Poka
pisala je Jill iz Aberdeena. »Nisam mogla prestati plakali, tresti se, nisam
zalo se da ranije studije nisu bile u cijelosti k o n t r o l i r a n e .
mogla pisati, počela sam mucati i imala noćne more još dva tjedna nakon
100
U posljednje se vrijeme pokazalo da MRI nije najtočniji u određivanju ra ne faze raka p r o s t a t e
101
ili bolesti koronarnih arterija.
102
Smatra se da je MRI u
pretrage. Bilo je to 55 minuta pakla — gore n e g o dva prethodna CT skenira nja. Mora da sav taj magnetizam utječe na stanice mozga«.
prednosti nad CT-om kad je u pitanju pretraga mozga i kralješnice, z b o g m o
Lokalno je zagrijavanje možda jedan od problema što ga stvaraju radio-
gućnosti dobivanja snimke tjemena glave i frontalnog dijela lubanje, ali je CT
frekventna polja MRI-a na koji se najmanje pomišlja, a riječ je o riziku koji se
bolji za ispitivanje bilo koje vrste traume — kao što su udarci na bilo koji dio
uvećava radi li se o snimanju male djece ili pacijenata pod anestezijom. "
tijela — ili kosti.
Primjerice, rezultati jednog anketiranja deset američkih odjela za radiologiju
54
10
55
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
D i j a g n o s l i ć k i
G O V O R E
LABORATORIJSKE ANALIZE
pokazali su da se prevladavajuća većina ozbiljnih ozljeda vezanih uz MRI od nosi na o p e k l i n e .
m
i s p a d
To zagrijavanje isto tako m o ž e prouzročiti p r o b l e m e
Uz rendgenska snimanja laboratorijske su analize svih vrsta izvor najvećih
plodnosti kod muškarca, jer sperma postaje sterilnom zagrije li se iznad tje
pogrešaka. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti u Atlanti proveli su repre
lesne temperature. J e d n a je studija ustanovila da je prosječna temperatura
zentativno uzorkovanje laboratorija diljem SAD-a te pronašli da su rezultati
k o ž e mošnji znatno porasla, prosječno za dva, a najviše za četiri Celzijeva
o k o j e d n e četvrtine svih pretraga bili n e t o č n i .
stupnja. " Četiri o d v o j e n e studije podržale su Jillinu tvrdnju da tehnika uzro 11
kuje gubitak p a m ć e n j a . "
1
1,4
Uredništvo časopisa The Lancet jednom je prilikom zaključilo da su m n o gi mlinski laboratorijski dijagnostički testovi gubitak vremena i n o v c a , "
britanski je Nacionalni o d b o r za radiološku zaštitu zaključio da je magncisko polje od 2,5 tesle ( T ) sigurno za sve pacijente. Štetnost je dvojbena za vrijednosti između 2,5 i 4 tesle, ali vrlo vjerojatna za magnetsko polje od 4 tesle na više.
5
uključujući u to brojenje kivnih slanica i biokemijske pretrage prije bolnič kog liječenja. J e d n a studija, navode, pokazala je da je bolest dijagnosticirana na osnovi rutinskih analiza kivi i urina s a m o kod šest od 6 3 0 pacijenata. U jednoj drugoj studiji, provedenoj na uzorku od više od 1.000 pacijenata psi
Ako ste trudni, imate ugrađeni elektrostimulator srca (»pacemaker«) ili metalnu protezu, primjerice umjetni kuk, zaostali šrapnel ili kohlearni implanlat od ugljenog vlakna, o d n o s n o umjetnu pužnicu, trebali biste izbjega vati MRI. Implanlali se mogu ili pomicati ili postati žarište toplinskog učinka MRI-a. uzrokujući neugodu i lokalno oštećenje tkiva. Osim opasnosti od me tala u vašem tijelu, svaki metalni predmet u sobi za snimanje postaje, čim se MRI uređaj uključi, potencijalno smrtonosan projektil. Najteža prijavljena o z ljeda vezana uz MRI dogodila se kada je b o c a s kisikom, smještena pored magneta, poletjela i smrskala pacijentu l i c e . "
hijatrijskog odjela za odrasle, rutinski testovi krvi i urina pridonijeli su pos tavljanju dijagnoze u manje od jedan posto slučajeva; približno tri čelvrtine dijagnoza d o n e s e n o je temeljem pacijentove povijesti bolesti ili fizikalnog pregleda. "' 1
Liječnici se čak ne mogu složili ni o k o razine šećera u krvi o s o b a obolje lih od dijabetesa. Škotska studija otkrila je znatne razlike u rezultatima između dviju analiza — jedne koja mjeri ugljikohidrate u krvi, i druge koja mjeri s a m o glukozu —
2
Osim toga, liječnici su sve više zabrinuti zbog kontrastnih sredstava koja
koje se obje koriste za osmišljavanje plana liječenja dijabetesa te praćenje re zultata."
se koriste za sve »nuklearne« tehnike snimanja. Od svih prijava neželjenih popratnih pojava (UK Adverse Reaction Repor
7
HIV TEST
ting S c h e m e ) pristiglih u šestogodišnjem razdoblju približno pola ih se o d n o silo na korištenje metilendifosfonata za snimanje kosti, a jedna trećina na k o loiđe za snimanje jetre. Većina prigovora odnosila se na preosjetljivost na b o
Najsramotniji slučaj nepouzdanog laboratorijskog testa koji se koristi u dija gnostičke svrhe jest test za AIDS. HIV status najčešće se ispituje imunoenzim-
je. Najkonzervativnije se procjenjuje da se reakcija javlja kod jedne od 1.000
skhn testom F.LISA (»enzyme-linked i m m u n o s o r b e n t assav«), pri č e m u se
osoba — znatno č e š ć e n e g o što se prvobitno v j e r o v a l o .
o b i č n o smatra da je pozitivan test dokaz zaraženosli o s o b e virusom HlV-a.
IM
Ako vaš liječnik želi da obavite ovu pretragu, trebali biste p i v o provjeriti je li uzeo sve vaše anamnestičke podatke, jer se protokol za MRI dijagnostiku razlikuje u zavisnosti od toga što se ispituje. Kada dijagnostički uređaji k a o
Test nazvan Western Blot često se koristi za potvrdu pozitivnog testa. Za test ELISA uzorku pacijentove krvi dodaje se smjesa proteina. Pretpostavlja se da će HIV antitijela, a k o su prisutna u krvi, reagirati na HIV proteine u testu.
što je MRI ne bi bili dostupni, mišljenja je specijalist za multiplu sklerozu dr.
D o k a z da HIV uzrokuje AIDS potpuno se oslanja na ideju da je detekcija
Patrick Kingsley, svaki iole iskusniji neurolog m o g a o bi dati pouzdanu dijag
odgovora antitijela na virus dokaz njegove stvarne prisutnosti. Liječnici pret
nozu multiple skleroze na osnovi pacijentovih simptoma i a n a m n e z e . Jedini
postavljaju da a k o je vaše tijelo stvorilo antitijela specifična za HIV, to znači
razlog za moguću preporuku korištenja MRI-a jest ako neurolog želi isključiti
da je protein virusa — a tako i sam virus — prisutan. Drugim riječima, tako
postojanje operabilnog tumora mozga.
zvani AIDS testovi ne mogu potvrditi prisutnost HlV-a, n e g o jedino prisutnost
56
57
S T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
D i j a g n o s t i č k i
antitijela na HIV — uobičajen znak cla se tijelo susrelo s virusom, no m o g u ć e i obranilo od infekcije.
i s p a d
Ti porazni rezultati tim više uznemiruju uzme li se u obzir činjenica da su glavne rizične skupine za AIDS — homoseksualni muškarci, ovisnici o droga
Western Blot testom ti se HIV proteini izoliraju na trakama; kad se pomi
ma i hemofiličari — izložene mnogim stranim tvarima k a o što su sjeme, dro
ješaju s uzorkom krvi, svaka će se proteinska traka istaknuti a k o se vezala uz
ge, transfuzije krvi i kivnih k o m p o n e n a t a , hepatitisu, Epstain-Barrovu virusu
antitijelo.
i mnogim drugim čimbenicima ili bolestima za koje se zna da uzrokuju lažno
O s i m što ne m o g u p o u z d a n o detektirati H I V , ovi su testovi krajnje
pozitivne HIV testove. Ostale populacije v e ć e izloženosti bolesti od normalne
nepouzdani; u Rusiji je 1990. godine od 2 0 . 0 0 0 pozitivnih ELISA testova svega
— kao što su Afrikanci i ovisnici o drogama — također stvaraju znatno više
112 njih potvrđeno Western Blot testom, tvrdi australska biofizičarka Elena
antitijela od nas ostalih i zbog toga su podložniji lažno pozitivnim očitanjima
Papadopulos-Eleopulos, koja je p o m n o proučavala o b a t e s t a . " Francuska ih
testova.
8
vlada pak smatra tako nepouzdanima da je s tržišta povukla devet od 30 HIV
nom ispitivanju količina HIV antitijela, detektiranih ELISA testovima, bila je
testova. Dodatni je problem u tomu što niti jedan test nije specifičan na HIV; oba reagiraju na m n o g e druge proteine provocirane drugim bolestima. Primjeri c e , protein p 2 4 , o p ć e n i t o prihvaćen kao dokaz prisutnosti H l V - a , nađen je u svim retrovirusima koji žive u tijelu, a ne čine nikakvu štetu. To znači da p24 nije jedinstven za HIV, kao što je to o p e t o v a n o tvrdio dr. Robert Gallo, supronalazitelj HIV virusa. Hepatitis B i C. malarija, bradavice izazvane humanim papilomavirusom, upala žlijezda, tuberkuloza, sifilis i guba (lepra) s a m o su neka od stanja koja mogu proizvesti biološki lažno pozitivan rezultat ELISA testa."
I transfuzije krvi mogu proizvesti lažno pozitivan rezultat HIV testa. U jed
9
U jednoj su studiji antitijela na p24 otkrivena kod 13 posto pacijenata s bradavicama izazvanim humanim papilomavirusom, te 24 posto pacijenata s rakom kože i 41 posto pacijenata s multiplom s k l e r o z o m .
120
U drugoj studiji
polovini pacijenata s pozitivnim p24 testom kasniji je test ispao n e g a t i v a n .
najveća n e p o s r e d n o nakon transfuzije krvi, a nakon toga se smanjivala.
124
J e d n o m volonteru d a n o je šest injekcija donirane HIV negativne krvi u četve rodnevnim intervalima. Nakon pive injekcije njegov HIV test b i o je negati van, ali je HIV pozitivan odgovor na antitijela rastao sa svakom sljedećom transfuzijom.
125
Naravno, najveći problem s HIV testom jest u tome da vas pozitivan test obilježava k a o HIV pozitivnog za cijeli život. Biti HIV pozitivan m o ž e značiti nemogućnost sklapanja police životnog osiguranja, zaposlenja, braka ili ulas ka u neku drugu zemlju. HIV test također može gurnuti m n o g e zdrave paci jente u nemilosrdni zagrljaj anti-AIDS terapija »za svaki slučaj«, s lijekovima či je nezanemarive, pa čak i po život o p a s n e popratne pojave zastrašujuće na likuju listi simptoma kojima liječnici opisuju HIV infekcije ili u potpunosti razvijen AIDS.
121
Western Blot test, za koji se pretpostavlja da je točniji od ova dva testa, p o k a z a o se nimalo boljim od testa ELISA. Dr. Max Essex sa Škole za javno zdravstvo Harvardskog sveučilišta (Harvard University's S c h o o l of Public Health), iznimno cijenjen stručnjak za AIDS, našao je da je Western Blot dao pozitivni rezultat k o d 85 posto afričkih pacijenata za koje je kasnije potvrđe no da su HIV negativni. Na kraju su on i njegovi istraživači otkrili da proteini uzročnika g u b e (lepre) — kojom su zaraženi milijuni Afrikanaca — mogu
ENDOSKOPSKI TESTOVI Većina drugih pretraga s kojima ćete se vjerojatno susresti invazivnije su m e tode, koje traže od liječnika da nečim injektira ili penetrira vaše tijelo. To se uglavnom odnosi na e n d o s k o p s k e pretrage, kod kojih se optička cijev uvodi kroz tjelesne otvore s namjerom da se pregleda unutrašnjost o d r e đ e n e tjeles ne šupljine — želuca (gastroskopija), abdomena i zdjelice (laparoskopija), pluća ( b r o n h o s k o p i j a ) , d e b e l o g crijeva ( k o l o n o s k o p i j a ) , vrata maternice
izazvati lažno pozitivnu reakciju k o d oba testa, ELISA-e i Western Biota, j e d
(kolposkopija), rektuma i donjeg dijela debelog crijeva (fleksibilna sigmoido-
n a k o kao i u slučaju m a l a r i j e .
skopija), pa i zgloba koljena (artroskopija).
122
U jednoj studiji pacijenata oboljelih od mala
rije u Venecueli Western Blot testovi bili su od 25 do 41 posto lažno pozitiv ni.
123
I a k o liječnici drže gastroskopiju rutinskom pretragom, i nju prate brojni rizici, ubrajajući u njih perforaciju stijenke jednjaka, želuca ili dvanaestika,
59
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
D i j a g n o s t i č k i
G O V O R E
i s p a d
infekcije i protureakcije na anestetik — čak i smrt. Do jednog od 36 pacije
s k o sredstvo izazvalo popratne pojave poput krvavog proljeva, kako medu
nata završi s perforacijom, a približno će jedan od 100 pacijenata pretrpjeti
pacijentima, tako i medu osobljem b o l n i c e .
129
jednu tako ozbiljnu da joj posljedice mogu biti fatalne. '' Sve u svemu, pro
Što se laparoskopije tiče, tri od svakih 1.000 prouzročit će komplikacije,
cjenjuje se da gastroskopija ubija jednog od 2.000 pacijenata. Taj loš rezultat
pa čak i smrt. Između 1995. i 1997. više od 500 pacijenata pretrpjelo je pri
d o š a o je na vidjelo s a m o zato što je provedena specijalna revizija u britan
bližno 6 0 0 ozljeda, a njih 65 je umrlo. " Pozamašna brojka ima veze s liječ
skim bolnicama vezana uz dugotrajne učinke t e h n i k e .
Ispitivanje je otkrilo
nicima koji nisu znali pravilno koristiti opremu. J e d a n od svakih 25 anketira
da su pacijenti umirali do 30 dana nakon obavljene pretrage, o b i č n o od srča
nih ginekologa tijekom svoje karijere povrijedio je glavnu kivnu žilu za vrije
nih ili respiratornih komplikacija. Komplikacije se događaju jer pretraga traži
me l a p a r o s k o p i j e .
12
127
13
131
da je pacijent pod sedativima, što znači da pacijent još uvijek m o ž e biti pri
J e d a n od glavnih krivaca za to jest opća uporaba troakara (oštri instru
svijesti, ali ne osjeća nikakav bol. Unatoč tomu pacijenti pod sedativima mo
ment koji se koristi za punkciju abdominalne stijenke), kojim se često ozlje-
raju se brižno pratiti; neadekvatno je praćenje uzrok 20 p o s t o svih smrti koje
duju glavne krvne žile i glavni organi, što p o n e k a d dovodi do s m r t i .
se o d n o s e na anesteziju.
132
Artroskopija, tehnika koja se koristi za pregled koljena, m o ž e prouzročiti
Naredni problem koji se stalno pojavljuje kod e n d o s k o p s k i h pretraga, kao što su gastroskopija i bronhoskopija, jest izbijanje infekcije, što se javlja
trombozu dubokih vena. Ona se javlja kod približno j e d n e petine pacijenata koji se podvrgnu toj pretrazi.
133
u američkim bolnicama, a posljedica je neadekvatno steriliziranih fleksibilnih
BIOPSIJA
optičkih vlakana e n d o s k o p a . Prema podacima američke Uprave za hranu i lijekove (FDA) na gotovo jednoj četvrtini svih e n d o s k o p a , čak i onih sterilizi
Kad s a m o snimanje dijela tijela ne razotkrije problem, liječnici će vam otki
ranih, nalazi se 1 0 0 . 0 0 0 ili više različitih tipova bakterija, što stvara plodno tlo
nuti k o m a d i ć tijela i proučavati ga pod mikroskopom. Riječ je o onim vrsta
za indirektan prijelaz bakterija i virusa s pacijenta na pacijenta (»cross-conta-
ma pretraga kod kojih se izvlači jedan ili više dijelova tkiva ili tjelesnih teku
mination«). Iako nema poznatih slučajeva HIV infekcija zbog endoskopije,
ćina radi ispitivanja, kao što su biopsije, izvlačenje koštane srži ili punktira-
postoji dokaz o prijenosu virusa hepatitisa B i C te Creutzfeld-Jakobove b o
nje kralješnice ( z n a n o i kao lumbalna punkcija). Postoje četiri tipa biopsije, u
lesti. "
rasponu od uzimanja nekoliko stanica do izrezivanja većih komada skalpe
12
Uređaji se čiste i dezinficiraju ili ručno, što je dugotrajan proces za jednu
lom ili p o m o ć u e n d o s k o p a s majušnim kliještima za o n e dijelove tijela koji se
prometnu bolnicu, ili, sve više, automatiziranim strojevima. Nakon istrage
ne mogu dohvatiti konvencionalnim metodama. Čak i naizgled tako j e d n o
povodom
između
stavna pretraga k a o što je uzorkovanje tkiva nije bez rizika. O k o petine lum-
ostalog, izaziva infekciju žučnog mjehura, što se dogodilo u jednoj američkoj
balnih punkcija rezultirat će povredom. Premda se dugo vjerovalo da do o z
bolnici, američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti našli su da je krivac
ljeda dolazi kad punkciju izvode mladi liječnici, sada je d o k a z a n o da se po
b i o debeli sloj P. aeruginose u spremniku za deterdžent, cijevi za vodu i
greške događaju svima, čak i vrlo iskusnim liječnicima. ''
izbijanja zaraze bakterijom Pseudomonas aeruginosa
koja,
13
zračnicama stroja za automatsku dezinfekciju. Pokušaji da se stroj dezinficira
Punktiranje kralješnice također se koristi za dijagnozu bakterijskog me
prema uputi proizvođača, uz korištenje gotovih preparata glutaraldehida, ni
ningitisa, najopasnijeg oblika te bolesti, kod djece. No istraživanja su sada
su uspjeli.
pokazala da punktirana djeca imaju 30 puta veću vjerojatnost za cerebralnu
Nakon drugog izbijanja zaraze FDA je zatražila da jedan od proizvođača pošalje upozorenje svim bolnicama koje su koristile njegove proizvode, s
hernijaciju, tešku komplikaciju bakterijskog meningitisa s visokim rizikom smrtnog ishoda ili o š t e ć e n j a .
135
preporukom da se primijeni rigorozni program ispiranja prilikom čišćenja
Sto se biopsije tiče, postupka kojim se uzima uzorak tkiva zbog sumnje
strojeva. FDA je i s t o d o b n o suspendirala daljnju prodaju tih strojeva sve dok
na rak, neki njezini tipovi postižu vrlo loš uspjeh. Na primjer biopsija prosta
se problem kontaminiranosti ne riješi. U međuvremenu je čak i đezinlekcij-
te, jedna od najčešćih, daje netočne rezultate u j e d n o m od četiri slučaja, čak
60
61
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
i kad se tkivo uzme na više m j e s t a .
136
N E
D i j a g n o s t i č k i
G O V O R E
Biopsija dojke, jetre, bubrega, pluća,
Kirurški
gušterače i limfnog čvora (takozvani sentinel limfnog čvora) imaju visoke
ostalo
postotke lažno pozitivnih i lažno negativnih rezultata. Biopsije nisu, j e d n a k o
nemoćna
kao ni mamogrami, diskriminatorne i ne razlikuju između dobroćudnih i zlo
Prije
ćudnih tumorskih s t a n i c a .
Kao ni ostale medicinske pretrage, tako ni biopsije nisu b e z o p a s n e . Naj veći je potencijalni rizik da liječnik promaši, pa punktira sam organ ili susjed ni. Primjerice, jedna od tri biopsije pluća uzrokuje kolaps p l u ć a , a jedna od
nije
mogao
širilo
se
poput
da
ga
zaustavi.
»rutinske«
137
zahvat
požara.
dvanaest godina biopsije
na
u
potpunosti
»Posljednja
Geena je moj je
i s p a d
umrla
odstraniti očajnička« 23.
otac preminuo
rak;
ono
što je
kemoterapija
bila je
studenog. dva
tjedna
nakon
plućima.
Budući da su opasnosti i mogućnost pogrešaka velike, važno je da se suzdržite od bilo koje pretrage — čak i o n e koja se čini najbezazlenijom —
138
1.000 biopsija jetre oštećuje žučni mjehur, što uzrokuje fatalnu upalu potrbušnice (peritonitis) zbog izljeva žuči u trbušnu š u p l j i n u .
139
Liječnici, osim toga, sada počinju shvaćati da, ukoliko se tumor pritom ne ukloni potpuno, takvo uplitanje može dovesti do toga da se rak »posije« na druga mjesta. To je danas u tolikoj mjeri priznati rizik da liječnici nakon izvo đenja biopsije prostate odmah nude i terapiju zračenjem. Širenje raka javlja se kod j e d n e trećine slučajeva biopsije d o j k e " jetre.
i kod jedne šestine biopsije
11
ukoliko ona doista nije od vitalne važnosti. J e d n a k o tako ustrajte na iscrp nom razgovoru s liječnikom i fizikalnom pregledu prije no što se odlučite za pretragu. Često će temeljito uzimanje anamnestičkih podataka pružiti dovolj no informacija vašem liječniku, pa se rutinska pretraga m o ž e izbjeći. Napo sljetku, dvaput promislite o godišnjim kontrolnim pretragama a k o se osjećate savršeno zdravi. Ako vam je r e č e n o da trebate izmjeriti kolesterol, zahtijevajte analizu koja će odrediti .sve lipide u vašoj krvi i usporediti ih. Američki National Choles
1/11
»Biopsiju sekundarnog tumora, koji je bio dijagnosticiran nakon 'lokalne'
terol Education Panel preporučuje da sve pretrage kolesterola uključuju četiri
biopsije iglom, smatram odgovornom za smrt moje voljene ž e n e G e e n e u 50-
k o m p o n e n t e : ukupni kolesterol, HDL, LDL i trigliceride. Inzistirajte na dvjema
oj godini života«, piše C o n o r iz Irske. »Geena je zračila zadovoljstvom, bavila
zasebnim pretragama u razmaku od osam tjedana, s tim da je poželjno da
se sportom i aktivno se bavila uređenjem vrta. Liječila se alternativnim tera
svaku obavite u drugom laboratoriju.
pijama i veličanstveno se borila protiv raka«. On nastavlja dalje:
od doživotnog uzimanja lijekova.
No
bih
je
strahovima, takva
primorana
na
pretraga
koje je posve
primarnog
tumora
»hitnom
terapijom«.
Tragično, prosudbu,
i
proširenje Bilo je terapija nakon terapije,
bolno
u
Nekoliko sanirali
ono
je
usprkos
su
odrediti
i
uvjeravanjima
isticali
kako
da
bi
Pretrage kompjutoriziranom tomografijom (CAT ili CT) trebalo bi koristiti
našim
se
se
da
je
mjesto
moglo
samo u izuzetnim okolnostima, kada nema sigurnijega dijagnostičkog sred stva. Ako zaista trebate CAT pretragu, ustrajte na t o m e da je jedna dovoljna. Za vrijeme svih rendgenskih snimanja (čak i benignog snimanja ruke ili prs
početi
dogmatizam
napravljena.
Ta
nadvladao je je
biopsija
naše
instinkte
prouzročila
i
brzo
»terapije«
bi
vam se reproduktivni organi i štitna žlijezda zaštite, jer to m o ž e smanjiti rasu tu radijaciju do 20 p o s t o .
143
Kad god je m o g u ć e , izbjegnite kontrastna sredstva za radiološke pretrage
vrat).
kako
Samo se
dva
mjeseca
zaustavio
Geena
je
rast
osjetila
njezino
je
tjedana
kasnije
hitno su
što
kasnije
dijagnosticirano
je
i
obrazloženjima
Liječnici
što prije
to gledati.
rujnu,
biopsiju
Taj dodatni trud m o g a o bi vas spasiti
ta), ne obazirite se na očekivani podsmijeh medicinske sestre i zatražite da
(na
zračenjem početka
odgovoreno
medicinski
biopsija
tumora
kiruršku
bezopasna.
mora
no
na
142
tumora.
bol
stanje počelo
62
joj
u
Drugoga
trbuhu.
i potražite sigurnije alternative. Nove tehnike poput e n d o s k o p s k o g ultrazvu
dana
ka ( k o d kojeg se zvučni valovi koriste e n đ o s k o p s k i ) vjerojatno su najsigurni
Nakon
nezaustavljivo
odstranili kao
bila
kasnije nužna je
maternicu
rak jajnika.
završetka
Opirite se biopsijama kad god je to m o g u ć e te tražite nove i sigurnije teh
propadati. kako
ja alternativa.
hi
nike snimanja k a o što su termografija za rak dojke, ultrazvuk, magnetska re zonancija (MRI) ili pozitronska emisijska tomografija (PET).
63
S T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
PRETRAGA PRETRAGE
ste 15-godišnjakinja koja nikada nije uzimala h o r m o n e , tada bi rizik za
Prije no što pristanete i na najjednostavniju pretragu, u što se ubraja i mjere
Poduzimanje svih pretraga pretpostavlja da imate s i m p t o m e zbog kojih
nje krvnog tlaka, postavite svojem liječniku neka od sljedećih pitanja: • Je li mi ova pretraga zaista potrebna? Postoji li
neki
drugi,
sigurniji
na
čin određivanja iste stvari ( k a o što je iscrpan razgovor i fizikalni pregled iskusnog liječnika)? • Što
ćete
mi
savjetovati
ako
pretraga
bude
razvoj raka dojke u vašoj dobi bio daleko manji n e g o rizik pretrage.
normalna/nenormalna?
ste, uostalom, i posjetili liječnika. U današnje je vrijeme više no vjerojatno da će vas uputiti na pretrage čak i kad ste potpuno zdravi — a nikad č e š ć e n e g o od prvog trenutka kad vam »dijagnosticiraju« trudnoću.
Ako
vaš liječnik ništa ne m o ž e učiniti u slučaju bilo kakvih nenormalnosti u nalazu, č e m u se podvrgavati takvoj pretrazi? • Kakvi su pokazatelji točnosti pretrage?'Koji
su
rizici
pretrage? A
terapije
koja bi uslijedila? Možete si zadati domaću zadaću i posavjetovati se pu tem medicinskih časopisa, Interneta, pa čak i s proizvođačima testova ili o p r e m e . • Kakva
je
stručnost
ojjeratera
(i
koliko
su
nego što se vi jjodvrgavate [pretrazi)? Ako su
sati proveli u
na
dužnosti prije
pitanju stažisti na
kraju
svojeg 72-satnog radnog tjedna, bilo bi mudro zahtijevati iskusnije — i odmornije — o s o b e za rukovanje aparatima. • Kada je
sigurnost/točnost
opreme
posljednji
put
Ovo
provjeravana?
je
p o s e b n o umjesno pitanje u sustavu zdravstvene skrbi koji je stalno u fi nancijskom škripcu. • Koliku
ću
zaštitna
dozu
(radijacije
sredstva
(štitnici
ili
u
ultrazvuka,
slučaju
primjerice) primiti?
zračenja)
koje
mogu
Postoje
li
upotrebljavati?
Nošenje zaštitne pregače kod rendgenskog snimanja zuba m o ž e zaštititi ostatak tijela od istodobnog zračenja. • Mogu
li se koristiti
rezultati
ranijih pretraga
tako da se
ne
izlažem
dalj
njem riziku? Inzistirajte na tome da vaš zubni liječnik trajno sačuva sve vaše s n i m k e zuba. Promijenite li zubara, tražite da se snimke proslijede vašemu n o v o m zubaru. Ako vaš prijašnji zubar odbija to učiniti, zatraži te, z b o g brige o »ograničavanju doziranja«, intervenciju nadležne zdrav stvene institucije. • Koliki je
stvarni
rizik
da
će
se kod
mene
razviti
stanje
koje
ispitujete?
Ako liječnik sugerira mamografiju kako bi ispitao kvržicu u dojci, a vi
64
65
Treće poglavlje
Prenatalne pretrage: ubitačno točne Čim vam izostane mjesečnica, medicinska vam znanost daje na znanje da se nećete moći poroditi a k o se ne podvrgnete nizu prenatalnih pretraga, sve re dom osmišljenih s ciljem da vas umire. U stvarnosti te pretrage imaju supro tan učinak. Prema medicinskoj znanosti, primjerice, moja kći Caitlen trebala je imati Dovvnov sindrom. Da sam poslušala stručnjake, mogla sam prekinuti trudnoću ili je izgubiti zbog pobačaja potaknutog visokotehnološkom pretra gom. Naježim se i od same pomisli na to. Kad s a m zatrudnjela, čvrsto sam se opirala svim preporukama za praće nje trudnoće ultrazvukom i amniocentezi (punkcija plodne v o d e ) unatoč to mu što sam bila relativno starija prvorotkinja ( 3 7 ) . a sve zbog svojih bojazni o k o poznatih i nepoznatih rizika tih pretraga. Ipak, kad sam bila u 16-om tjednu trudnoće, moj mi je liječnik, koji je poštivao moju želju da se izbjegne amniocenteza, sugerirao da napravim ru tinski prenatalni test alfa-fetoproteina ( A F P ) . Pretragom se određuje razina AFP-a koji proizvodi fetus, a prisutan je u majčinu krvotoku. Pretraga je namijenjena otkrivanju djece s rijetkim defektima neuralne ci jevi k a o što je spina bifida (rascjep kralješnice), na što ukazuju »visoka« oči tanja. Iako pretraga nije osmišljena za to, no niska se očitanja danas povezu ju s povećanim rizikom za Dovvnov sindrom. »Samo da se ne brinete«, uvjeravao me moj liječnik. K a k o je pretraga značila tek uzimanje uzorka krvi iz moje ruke, a ne in vaziju na maternicu kao što je to slučaj s ostalim prenatalnim testovima, ja sam se na nju dala nagovoriti. Uostalom, imala sam fantastičnu trudnoću. Bi la sam uvjerena da je moja b e b a savršeno zdrava. Sada ću u to biti sigurna. Sto mogu izgubiti?
67
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
P r e n a t a l n e
Otprilike tjedan kasnije zvala je tajnica mojega liječnika i zamolila da mu se javim. »Zašto? Je li stigao nalaz testa?«, pitala sam zabrinuto.
p r e t r a g e :
u b i t a č n o
t o č n e
Na kraju s m o odlučili da za nas postoji samo jedan razuman put: zanema riti test i slušati svoja srca koja su nam govorila da je beba dobro.
»O t o m e i Želi s vama razgovarati«.
To s m o i učinili. Nazvala sam svojeg liječnika da mu saopćim našu odlu
Pola sata provela sam u agoniji čekajući da ga dobijem na telefon. Kad se
ku, a suprug i ja više nikada nismo o tome razgovarali. Pokazalo se, naravno,
javio, čula sam riječi na koje nisam nikada mogla ni pomisliti: »Rezultati AFP
da s m o bili traumatizirani bez potrebe. Nalaz je tesla bio netočan. Na kraju
testa granično su niski«.
moje trudnoće rodila se savršeno normalna, zdrava djevojčica.
Iz mene je provalilo histerično jecanje, i tek nakon pet minuta dovoljno sam se smirila da ga pitam o n o što sam v e ć i sama znala. »Postoji mala mogućnost Downova sindroma«.
Unatoč hvalospjevima vašega porodničara o vrhunskoj medicinskoj tehnolo giji, većina prenatalnih pretraga tek je nešto malo više od ritualne besmislice.
Ne sjećam se puno ostatka razgovora. Moj me je liječnik p o k u š a o umiriti
ULTRAZVUČNO S N I M A N J E
— mogli bismo potvrditi nalaz kombinacijom a m n i o c e n t e z e i ultrazvuka; ta kombinacija pretraga ima visok stupanj točnosti; ostali granični slučajevi koje
Snimanje ultrazvukom (ili sonografija) glavno je uporište m o d e r n e porodni-
je ispitivao ispali su u redu.
čarske dijagnostike, i to je najvjerojatniji pregled na koji će vas uputiti čim
Jedva sam na kraju uspjela promucati da ću ga p o n o v n o nazvati. Prisilila sam tajnicu da izvuče mojeg supruga s jednog sastanka kako bih mu rekla novosti, nakon čega je on požurio kući pa s m o razmotrili naše mogućnosti. Mogli bismo se upustiti u seriju ultrazvučnih snimanja i amniocenteza, uz ri zik od pobačaja p o t p u n o zdravog djeteta ili njegova ozljeđivanja za vrijeme pretraga — o b a su poznati rizici postupka. Onda smo raspravili naše m o g u ć nosti a k o rezultat testa potvrdi da nosim hendikepirano dijete. Suočili bismo se s donošenjem odluke o pobačaju petomjesečne b e b e — ne punoglavca veličine zrna graha, nego savršeno oblikovanoga, gotovo za život s p o s o b n o g a ljudskog bića. To je značilo odraditi mučan posao i poro diti mrtvorodenče ili, a k o ga se ne riješimo na taj način, izvaditi tijelo k o m a dić po komadić.
vam nalaz pretrage urina na trudnoću ispadne pozitivan. Mnogo se žena da nas m o ž e pohvaliti slikama svojih b e b a u utrobi dok ove još nisu daleko od makle od faze punoglavca. Razvijeno za vrijeme Drugoga svjetskog rata, u svrhu praćenja neprijateljskih podmornica, ultrazvučno se snimanje u 1970ima p o č e l o koristiti za dijagnostičke pretrage, a kasnije i za praćenje trudno će. Slično radu radara, snimanje u stvarnom vremenu koristi vrlo visoko frek ventne impulse zvučnih valova (3,5 - 7 mHz, ili 3,5 - 7 milijuna ciklusa u se kundi) koji se šalju fetusu preko prijenosnika smještenog na trbuh. J e k a zvučnih valova stvara pokretnu sliku na zaslonu monitora. U radiološkoj je industriji ultrazvuk poznat k a o područje najvećeg rasta, gdje će proizvođači o p r e m e uživati u 20-postotnom rastu prodaje sljedećih nekoliko godina i u približnih 60 do 90 milijuna ispitivanja svih vrsta koja se
Bacila sam pogled na svoj ispupčen trbuh. To jednostavno nisam mogla
godišnje o b a v e .
1
Iako je prvobitno planirana upotreba s a m o u slučaju viso
zamisliti, bez obzira na to kako i koliko bi dijele moglo biti deformirano, či
korizične trudnoće, na ultrazvučno se snimanje danas gleda, kako je to jed
me je cijeli AFP test ispao bezgraničnim gubitkom vremena. A k o niste sprem
nom prilikom primijetio profesor Harold E. Fox s njujorškog Sveučilišta Co
ni abortirati hendikepirani plod, nema svrhe upustiti se u pretrage.
lumbia, kao na ekvivalent »fizikalnog pregleda fetusa u maternici«-, pri čemu
U t o m e sam času bila zgrožena medicinom jer me stavila u situaciju koja
je dobar rezultat jamstvo da je beba zdrava. Danas se gotovo sve trudnice ul
bi se mogla riješiti s a m o visokotehnološkim mjerama koje sam silno željela
trazvučno snimaju, nakon čega odlaze kući s fotografijama i videosnimkama
izbjeći. Da nikada nisam napravila AFP test, mislila sam, nikada ne bih raz
svojih b e b a , dosjetljivo zapakiranima poput suvenira, kao prvim slikama svo
matrala mogućnost da svoje dijete podvrgnem nizu pretraga koje mogu re
jeg djeteta.
zultirati mogućim oštećenjima, samo da bi sumnja pokrenuta nalazom prvog testa pala u zaborav.
O s n o v n a je ideja da se odredi je li vaše dijete zdravo i kada ćete najvjero jatnije imati porođaj. Snimanjem bi se trebalo moći utvrdili starost ploda, nje
68
69
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
P r e n a t a l n e
G O V O R E
p r e t r a g e :
u b i t a č n o
t o č n e
gova veličina i razvijenost, isključiti višeplodne ili izvanmaterične trudnoće ili
m e k o tkivo, slike koje vidite na ekranu — 1.000 pulseva u sekundi, svaki u
ciste jajnika, odrediti položaj djeteta u maternici, te pokazati raste li o n o ka
trajanju od j e d n e milijuntinke sekunde — nikada nije definitivno pronađeno
ko treba ili je možda umrlo.
da uzrokuju zagrijavanje ili stvaranje mjehurića u tkivima ljudskih b e b a .
6
Uza sve to ultrazvučnim se snimanjem prije 20-og tjedna traže još i nenor
Međutim taj stav ignorira rastući broj oprečnih medicinskih dokaza, štovi
malnosti k a o što su hidrocefalus, anencefalija, spina bifida, rascjep usne ili
še toliko m n o g o njih da nadležna američka regulatorna tijela preporučuju
nepca te urođene srčane mane. Ultrazvuk se sve više koristi za hvatanje ta
porodničarima i ginekolozima da ne koriste ultrazvuk rutinski.
kozvanih -soft markera« — finih defekata koji mogu ili ne moraju biti ozbilj
Entuzijastičko i nekritičko prihvaćanje ove m o d e r n e tehnologije uvelike
ni. Snimanje detektira prirođene đeformitete stopala (ekvinovarus), nisko
podsjeća na o n o što se u SAD-u dogodilo s dietilstilbestrolom (DES), čudo
p o l o ž e n e uši, pa čak i probleme u razvoju lica.
tvornim lijekom pedesetih godina prošlog stoljeća za koji se pretpostavljalo
O n o je danas prva stanica za provjeru kromosomskih abnormalnosti k a o
da sprečava p o b a č a j . Nuspojave toga lijeka pojavile su se tek u odrasloj dobi
što je D o w n o v sindrom. Ž e n e se ultrazvučno snimaju najmanje u 12., 18., 20.
potomstva, nekih 30 godina kasnije, u obliku reproduktivnih problema i ra
i 34. tjednu trudnoće. Mnoge su snimane 10-12 puta prije rođenja djeteta, p o
ka.
čevši v e ć od s e d m o g tjedna trudnoće. U kasnoj se trudnoći snimanje koristi da se isključi placenta praevia, nisko položena
posteljica koja
priječi
ušće
maternice i o n e m o g u ć u j e spontani porođaj.
Činjenica je da je svaka žena koja je imala fetalni ultrazvučni pregled su djelovala u j e d n o m od najvećih laboratorijskih pokusa u povijesti medicine. U SAD-u i Velikoj Britaniji zakonodavna su tijela odobrila upotrebu ultrazvu
Iako se liječnici pouzdaju u ultrazvučno snimanje kao rano upozorenje na p r o b l e m e što se većim dijelom mogu izliječiti, snimana djeca pokazuju lo šije rezultate, m o g u ć e z b o g toga što snimanje jednostavno priziva znatno in-
ka bez obavljenih dugotrajnih studija, navodeći javnost da pretpostavi kako je ta pretraga sigurna. »Niti jedna
dobro
kontrolirana
studija
prenatalnih
pacijenata
još
nije
potvrdila
će
rutinsko
poboljšanje
da
ishoda
vazivnije postupke za koje se ne čini da pomažu preživljavanju. J e d n a je stu
ultrazvučno
dija pokazala da je više snimane djece umrlo, bilo r o đ e n o prije vremena i
trudnoće.« To je službena izjava Američkog zbora porodničara i ginekologa
provelo više vremena u bolnici uz respiratornu potporu n e g o djeca koja nisu
(American College of Obstretrics and Gynecology ili ACOG) iz 1984. godine.
snimanje
utjecati
na
bila snimana. Od novorođenčadi s defektima trbušne stijenke ona u grupi
Na sastanku u Londonu 1988., koji su zajedno održali Kraljevsko društvo za
snimanih b e b a bila su ranije operirana, ali s istim rezultatom kao i b e b e koje
medicinu (Royal Society of Medicine) i ACOG, nekoliko vrhunskih porodni
nisu bile snimane, a koje su bile kasnije operirane. Povrh toga, više snimanih
čara, kao i izvršni direktor ACOG-a, izdano je priopćenje da od osam većih
b e b a je umrlo ( 2 3 posto u odnosu na 4 posto onih koje nisu bile s n i m a n e ) .
3
studija ocjenjivanja uspješnosti ultrazvuka »niti jedna nije pokazala da rutin
Jedna je njemačka studija otkrila da su carski rez i prijevremeni porođaj pet
ska uporaba poboljšava ishod ni za majku ni za dijete povrh o n o g što se p o
puta češći, a potreba za intenzivnom njegom tri puta češća za n o v o r o d e n č a d
stiglo dok se dijagnostički ultrazvuk koristio samo kad je medicinski indici
koja je prije rođenja bila podvrgnuta ultrazvučnom dijagnosticiranju.'
ram."
U Velikoj Britaniji i SAD-u liječnici trudnicama govore da je ultrazvuk si
Kako su se studije učinaka ultrazvuka počele raditi u kasnim osamdeseti
guran kao i televizor. Službeni je stav britanskoga Kraljevskog zbora porod-
ma i devedesetima, tako su o n e potvrdile te rane sumnje. Dvojica su istraži
ničara i ginekologa (Royal College of Obstetricians and Gynaecologists) da je
vača u Švicarskoj analizirala sve znanstvene (to znači randomizirane. kontro
jakost valova koja se koristi za snimanje »vjerojatno« sigurna. Porodničari p o
lirane) studije ultrazvučnog snimanja kako bi ocijenila njegov utjecaj na is
vršno zaključuju da a k o svijetom šeće 50 milijuna ljudi koji su snimani dok
hod trudnoće. Njihov je zaključak: ultrazvuk ne čini ni najmanju razliku za
su bili u majčinoj utrobi, a pritom nema laboratorijskog dokaza da je ultra
k o n a č n o zdravlje djeteta. To znači da o n o ne povećava postotak živorođenih
zvučno snimanje o p a s n o , onda mora da je u redu. Kao što je i istina da za
niti ne utječe na to da bude manje novorođenčadi s problemima. J e d a n od
vrlo kratke pulseve zvuka koji proizvode jeku i slijedom toga, kad p o g o d e
razloga za nepostojanje razlike u broju živorođenih leži u činjenici da su be-
70
71
5
,;
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
P r e n a t a l n e
G O V O R E
p r e t r a g e :
u b i t a č n o
t o č n e
b e , koje su o b i č n o abortirane nakon što je pretraga ukazala na ozbiljnu mal-
likoj Britaniji postotak se ljevorukih udvostručio — od 5 posto 1920-ih do 11
fonnaciju, o b i č n o o n e koje bi ionako umrle za vrijeme trudnoće ili ubrzo na
posto danas. Neurolozi vjeruju da lagano oštećenje mozga m o ž e uzrokovati
kon poroda.
da dešnjaci postanu ljevaci.
Jedini je d o b a r razlog za korištenje ultrazvuka, zaključili su istraživači, da
Australski su pak znanstvenici pokazali da često ultrazvučno snimanje
se njime detektiraju velike urođene deformacije — a ne da vas uvjeri da je
ograničuje rast.
vaša »beba u redu«, što je uobičajeno maglovito opravdanje koje se nudi v e
ultrazvuku uzrok je zakašnjelom govoru. Profesor J a m e s Campbell, kanadski
ćini trudnica bez sumnjivih simptoma.
kirurg otorinolaringolog, usporedio je grupu od 72 djece koja su imala g o
18
Nadalje, prema j e d n o m kanadskom istraživanju izlaganje
J e d n a druga studija koja je obuhvatila 15.000 američkih žena također nije
vorne p r o b l e m e s grupom istogodišnjaka bez takvih poteškoća. On je otkrio
našla znatne razlike u postotku negativnih porođajnih ishoda (fetalne ili smr
da je većina onih s problemom kasnog govora bila izložena prenatalnom ul
ti novorođenčadi ili značajnom pobolu novorođenčadi) između snimanih že
trazvučnom snimanju, za razliku od većine onih s normalnim g o v o r o m koja
na i onih u kontrolnoj grupi. Broj prerano rođene d j e c e b i o je isti u obje sku
to nije bila. »Treba razmotriti mogućnost sitnih mikroskopskih promjena u
pine, k a o i broj višeplodnih trudnoća, prenesenih trudnoća i novorođenčadi
razvoju živčanog tkiva izloženog ultrazvučnim valovima«, zaključuje.
premale porođajne t e ž i n e .
|,;
Kao što je dr. Richard Berkowitz iz njujorškoga
Ta otkrića p o s e b n o zabrinjavaju jer su žene u toj studiji bile s a m o j e d n o m
medicinskog centra Mount Sinai zaključio: »Niti jedna do danas objavljena
podvrgnute ultrazvučnom snimanju. Većina se trudnoća u Velikoj Britaniji i
studija ne ukazuje na ikakav učinak na ishod trudnoće kod v e ć i n e žena s
Sjevernoj Americi prati s najmanje dva snimanja, a n e k e i s puno više, bez
niskim rizikom«."
obzira na to postoji li u o p ć e nagovještaj problema.
10
Naprotiv, n e k e studije pokazuju da biste uz ultrazvuk vjerojatnije mogli izgubiti svoje dijete. Istraživanje p r o v e d e n o u l o n d o n s k o j bolnici Q u e e n
Životinje, kada su izložene ekvivalentnim sadašnjim humanim dijagnostičkim
Charlotte pokazalo je da su žene koje su snimane doppler ultrazvukom gu
razinama, pokazuju zakašnjeli neuromuskularni razvoj, promjene u e m o c i o
bile svoje b e b e s v e ć o m vjerojatnošću nego o n e kojima je pružena standar
nalnom ponašanju i manju porođajnu težinu.
dna prenatalna skrb (17 prema 7 smrti).
visoke jačine imali su male težine pri porodu i oštećenje živaca.
12
Ultrazvučno snimanje m o ž e pove
ćati rizik od pobačaja, - čak i među ženama koje su izložene sonografiji na 1
1
radnom mjestu više od 10 sati tjedno.
Pokazalo se da o n o izaziva porođaj prije vremena, a dvostruko č e š ć e kod
Glođavci izloženi ultrazvuku 21
Djeca koja su bila prenatalno izlagana ultrazvuku, prema jednoj studiji, imala su veću zastupljenost disleksije.
1/1
20
22
Kod majki čije su b e b e bile ultra
zvučno snimane zabilježen je 90-postotni porast fetalne aktivnosti,
23
učinak o
D o k a z jas
čijem se utjecaju na njihov budući razvoj tek m o ž e nagađati. J e d n a k o tako,
no navodi na zaključak da ultrazvuk ne čini ništa d o b r o normalnim trudnica
ultrazvuk izlaže plod glasnom šumu od 100 decibela, sličnog najvišim tono
ma. No ima li podvrgavanje embrija ultrazvuku u osjetljivom razdoblju raz
vima na klaviru — j e d n a k o glasnom kao kad p o d z e m n a željeznica ulazi u
voja dugotrajnije posljedice? Pojavile su se n e k e novije studije koje ukazuju
stanicu. '
žena koje su zbog pojačanog rizika bile snimane svakog t j e d n a .
15
2 1
na to da ultrazvučno snimanje može prouzročiti jedva primjetno oštećenje
Laboratorijsko istraživanje m o ž e dati n e k e naznake o tome kako skenira
mozga. Prema norveškoj studiji u koju je bilo uključeno 2.000 djece, a koju
nje m o ž e prouzročiti štetu. Poznato je da sonografija proizvodi b i o l o š k e
je proveo Nacionalni centar za fetalnu medicinu u Trondheimu, o n a koja su
efekte na dva načina: toplinom i kavitacijom (proizvodnja mjehurića koji se
bila podvrgnuta rutinskome ultrazvučnom snimanju imala su 30 posto v e ć u
šire i skupljaju sa zvučnim valovima). Znamo i to da ultrazvuk proizvodi
vjerojatnost za ljevorukost u odnosu na djecu koja nisu s n i m a n a .
Ovakva se
udarne valove u tekućini, ali ne znamo je li tako i u ljudskom tkivu — ili, u
sklonost ljevorukosti, čini se, pojavljuje s a m o kod dječaka. U jednoj kasnijoj
ovom slučaju, plodnoj tekućini. K o n a č n o , ne znamo ni to jesu li ti učinci ku
analizi, u koju je bilo uključeno 177.000 Šveđana, oni čije su majke bile ultra
mulativni — o d n o s n o rastu li s višestrukim izlaganjem ili trajanjem. To je vrlo
zvučno s n i m a n e imali su 32 posto veću vjerojatnost da budu ljevaci.
važno pitanje sada kada liječnici rutinski upućuju na više od jednog snima-
72
16
17
U Ve-
73
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
P r e n a t a l n e
G O V O R E
p r e t r a g e :
u b i t a č n o
t o č n e
nja. A m o ž e imati veze i s elektroničkim fetalnim monitoringom koji ultra
eritrocite (zrele c i v e n e kivne stanice) i povisi razinu korionskog gonadotro-
zvukom (doduše jačinom od jedne tisućinke jačine koja se koristi za snima
pina ( h o r m o n koji p o m a ž e održavati trudnoću).
nje) prati otkucaje djetetova srca za vrijeme trudova i porođaja, često ciljano
je stvarno značenje toga i je li vjerojatnost za pobačaj veća nakon izlaganja
na jednu točku 24 sata.
ultrazvuku.
31
I opet, nismo sigurni koje
Analiza in vitro istraživanja pokazuje da je ultrazvuk proizveo oštećenje
Nasuprot poticanju britanskoga Kraljevskog zbora porodničara i g i n e k o
stanice i promjene u DNK-u. Najčešće su citirane studije radiologinje D o r e e n
loga na ultrazvučno snimanje, svaka veća američka vladina agencija ustraje
Liebeskind s njujorškoga medicinskog fakulteta Albert Einstein. Nakon izla
na t o m e da se ultrazvuk na trudnicama ne koristi rutinski. Američka FDA,
ganja stanica u suspenziji pulsevima ultrazvuka niskog intenziteta u razdob
Američko udruženje liječnika, Nacionalni institut za zdravlje djeteta i ljudski
lju od 30 sekundi, ona je opazila promjene u obliku i pokretljivosti stanica,
razvitak, vrhunski epidemiolozi iz Centara za kontrolu i prevenciju bolesti,
DNK-u, a b n o r m a l n o m rastu stanica i kromosoma, od kojih su se n e k e preno
ACOG te Ured za radiološko zdravlje, svi su oni upozorili liječnike da koriste
sile na sljedeće generacije stanica. U dokumentarnom filmu napravljenom na
ultrazvuk s a m o kada za to postoje indikacije (recimo, za ispitivanje neobjaš
osnovi rezultata dr. Liebeskind prikazano je da se normalne stanice zaoblje
njivoga vaginalnog krvarenja) — no to je upozorenje b a č e n o u vjetar. Oni
nih rubova kreću manje-više u parovima. Nakon izlaganja ultrazvuku stanice
pritom n a v o d e k a k o još uvijek nema istraživanja koje bi potvrdilo da je ovaj
su postale »frenetične i iskrivljene« i zapletene jedna s drugom, napisala je
dijagnostički test siguran. Ured za radiološko zdravlje (Bureau of Radiologi
Doris 1 kure, predsjednica Američke fundacije za materinstvo i zdravlje djece
cal Health), primjerice, tvrdi: »Premda dosadašnji dokazi ne ukazuju na to da
(American Foundation of Maternal and Child Health), jedna od najinformira-
dijagnostički ultrazvuk predstavlja akutan rizik za ljudsko zdravlje, dokazi su
nijih i najglasnijih kritičara rutinske uporabe ultrazvuka.
nedostatni za opravdanje nekvalificiranoga prihvaćanja njegove sigurnosti.«
25
Robert Bases, šef
32
Radiologije na medicinskom fakultetu Albert Einstein, kritički se osvrnuo na
Osim sigurnosti upitna je i točnost. Ne treba zanemariti mogućnost da ul
o n o što je nazvao »zbunjujući niz bioloških učinaka ultrazvuka opisanih u
trazvučno snimanje m o ž e ukazati na problem kad ga nema, ili da ga n e ć e
preko 7 0 0 publikacija od 1950. godine« i rekao da su rezultate dr. Liebeskind
uočiti kad on zaista postoji. J e d n a je studija otkrila »visoki postotak« lažno
potvrdila četiri neovisna laboratorija.
pozitivnih nalaza; kod 17 posto trudnica ultrazvučno je snimanje detektiralo
26
Dr. Liebeskind iznijela je osobnu teoriju prema kojoj s p o m e n u t e promje
bebe premale težine, dok je to bio stvaran slučaj kod šest posto njih — stopa
ne stanica mogu utjecati na razvoj mozga. »Moguće je postojanje sitnog i od
pogrešnih nalaza iznosi približno jedan od tri. Druga studija s Harvarda po
g o đ e n o g učinka na povezivanje neurona ili postojanje n e k o g drugog učinka
kazala je da je od 3-100 snimane djece 18 njih pogrešno dijagnosticirano kao
koji tek s v r e m e n o m postaje uočljiv«, k a ž e .
nenormalno, d o k 17 fetusa s problemima nije u o č e n o .
27
Dr. Liebeskind i drugi vjeruju da
33
34
in vitro ispitivanja mogu pomoći točno locirati fine promjene na ljudima koje
Treća je švicarska studija, kojom su prikupljeni podaci iz svih istraživanja
bi epidemiolozi trebali istražiti. »Ja bih istražila m o g u ć e promjene ponašanja
ultrazvuka, zaključila da će 2,4 od 1.000 žena dobiti krivu dijagnozu o mal-
— u refleksima, kvocijentu inteligencije, poremećaju pažnje«, napisala je. "
formiranom fetusu. Taj visoki postotak pogreške ima jezive posljedice za
2
Međunarodno udruženje za edukaciju u porodiljstvu (International Child
obitelji k o j e se o d l u č e za abortus u kasnoj fazi trudnoće, nakon što je snima
birth Education Association — ICEA) tvrdi da ultrazvuk najvjerojatnije utječe
nje pokazalo da njihovo dijete, primjerice, ima spinu bifidu (malformaciju
na razvoj ( p o n a š a n j e i neurološki), krvne stanice, imunosni sustav i genetički
kralješnice).
sklop djeteta — stav koji je iznikao na osnovi nedavnog dokaza o težini i
snimanja ultrazvukom (što ne poboljšava ishod trudnoće) nisu vrijedne izla
razvijenosti d j e c e izložene ultrazvuku.
ganja trudnica »riziku pogrešno dijagnosticiranih« malformacija.
29
P o k a z a n o je da ultrazvuk utječe i na
mnoge dijelove majčina tijela. Britanskim je ispitivanjem d o k a z a n o da ultra zvučno snimanje jajnika m o ž e potaknuti preranu ovulaciju kod m a j k e .
35
Švicarski su istraživači štoviše zaključili da zanemarive koristi
U j e d n o j od najvećih studija ultrazvučnog snimanja do danas (na 3 3 . 0 0 0
Ob
djece) ultrazvuk je pronašao s a m o o k o polovine od 725 djece s prirođenim
javljeni su i izvještaji koji pokazuju potencijal ultrazvuka da ošteti majčine
p a n a m a . Za o k o 175 fetusa dani su pogrešno pozitivni rezultati — proglaše-
74
75
30
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
P r e n a t a l n e
G O V O R E
p r e t r a g e :
u b i t a č n o
t o č n e
Švedska je studija našla da ultra
s D o w n o v i m sindromom. Prema jednoj studiji širokih razmjera, trebalo bi
zvuk pronalazi s a m o do jedne trećine djece koja se rode s ozbiljnim mana
snimati 8 7 . 0 0 0 žena da bi se dobila jedna točna dijagnoza. - Ali, naravno, naj
ma,
a u j e d n o m drugom istraživanju s a m o je trećina djece zaostale u rastu
veći rizik od svih tih lažno pozitivnih nalaza jest taj da oni otvaraju vrata pu
ispravno dijagnosticirana prije rođenja. Nekih dva posto njih bilo je krivo
no invazivnijim pretragama kao što je amniocenteza, čiji rizici nisu zanema
identificirano iako su njihove majke bile približno pet puta s n i m a n e . *
rivi. Naposljetku, više bi zdrave djece moglo biti izgubljeno uslijed amnio-
ni su nenormalnima iako su bili zdravi.
37
36
3
Broj lažno pozitivnih rezultata 12 je puta veći otkako je uporaba ultrazvu
4
centeze, n e g o što bi se otkrilo djece s Downovim sindromom.
Ova
Uzevši u obzir izuzetno slabe dokaze točnosti, ultrazvuk čak ne bi m o g a o
tehnologija p o g r e š n o dijagnosticira stanje zvano placenta praevia (potencijal
biti koristan ni za potvrdu položaja djeteta u vrlo kasnoj trudnoći. Jedini lo
no fatalno spuštanje posteljice u kasnoj trudnoći), što je jedna od glavnih in
gičan razlog za ultrazvučno snimanje većine neproblematičnih trudnoća jest
dikacija za njezino korišenje, čak i preko svake mjere; u jednoj je studiji kod
da se zadovolji naša znatiželja, te da se p o k u š a m o približiti tajni života.
ka za utvrđivanje sitnih mana ili stanja u kasnoj trudnoći u porastu.
39
250 žena p r e p o z n a t o takvo stanje, dok je u stvarnosti to vrijedilo za s a m o če
FETALNI M O N I T O R I N G TIJEKOM TRUDOVA
tiri njih. " 4
U jednom je trenutku britanski tisak b i o prepun priča o ženama koje su
Kad trudovi započnu i uputite se u rodilište, svi su izgledi da će vas liječnici
trebale pobaciti zdrave b e b e zbog netočnih nalaza snimanja. J e d n a takva pri
htjeti prikopčati na uređaj za elektronički fetalni monitoring ( E F M ) u cilju ru
ča odnosi se na J a c q u i u J a m e s iz Brierley Hilla, 24-godi.šnju majku dvoje dje
tinskog praćenja djetetovih srčanih otkucaja. Iako ulijeva povjerenje, ta na
ce, kojoj je r e č e n o da su snimanja napravljena u birminghamskom rodilištu
prava, prema nalazima jednoga britanskog istraživanja, nimalo ne pridonosi
za vrijeme 27. tjedna trudnoće pokazala da se njezina treća b e b a ne razvija
zdravlju majke i djeteta. Tumačenja očitanja razlikuju se od liječnika do liječ
kako treba te da vjerojatno ima oštećenje mozga. Nakon obiteljske rasprave
nika. O n o što fetalni monitoring pak čini jest da povećava vjerojatnost inter
odlučila je da n e m a drugog izbora nego pobaciti plod. K a k o je bila trudna
vencije porodničara. Žene uz EFM imaju više od pet posto veću šansu za p o
više od šest mjeseci, abortus je napravljen carskim rezom. Međutim kasnije je
rođaj uz p o m o ć porodničkih kliješta i veću šansu za carski rez n e g o o n e pra
utvrđeno da je rođena djevojčica, koja je preživjela operaciju 45 minuta, bila
ćene Dopplerovim (ručnim) ultrazvučnim uređajem, otkrivaju rezultati bri
savršeno zdrava.
tanskog istraživanja.
111
Ako ne postoji sumnja da očekujete blizance, bilo bi mudro izbjeći auto
Časopis
43
New England Journal of Medicine nevoljno
je
zaključio,
nakon
matsko snimanje ultrazvukom, naročito prije 20-tog tjedna trudnoće, kada se
proučavanja rezultata sedam većih studija, da ovaj oblik ultrazvuka ne priskr
dijete još uvijek formira.
bljuje nikakve koristi novorođenčadi, čak ni onoj preuranjenoj. Kritički procijenivši podatke, časopis je prihvatio da je studija dala konačni dokaz da je
N O V A PRETRAGA D O W N O V A S I N D R O M A
fetalni monitoring neučinkovit u smanjivanju s t o p e mrtvorođenih, niskog
Ultrazvučna se pretraga danas koristi za otkrivanje D o w n o v a sindroma. S k e -
Apgar indeksa (procjena vitalnosti djeteta) ili neuroloških problema kod vi
niranjem vratnog ili nuhalnog nabora mjeri se dubina prostora ispunjenog
sokorizične d j e c e . On jedino povećava ženine šanse za carski r e z .
limfnom tekućinom na stražnjoj strani djetetova vrata u razdoblju od 10. do
se zaključka došlo temeljem studije provedene u nekoliko medicinskih cen
13. tjedna trudnoće. Ako je prostor deblji no o b i č n o , za vašu bi bebu m o g a o
tara u američkoj državi Washington, a koja je stavila na kušnju vrlo uvriježe
postojati rizik za Dovvnov sindrom.
no mišljenje da su visokorizične b e b e koje su elektronički praćene umirale
Međutim skeniranje nuhalnog nabora izbacuje lažno pozitivne rezultate signalizirajući D o w n o v sindrom kada to nije slučaj. Na primjer, u jednom is pitivanju u koje je bilo uključeno više od 9 6 . 0 0 0 trudnica svega je 80 posto snimanja bilo točno, čak i među ženama s visokim rizikom od rađanja djeteta
76
44
Do takva
rjeđe i imale bolje ishode od niskorizičnih beba koje su p r a ć e n e jednostav nom auskultacijom (osluškivanjem) porodničarskim stetoskopom ili drugim soničkim pomagalima. Promatranje prerano rođene djece u n e k o l i k o bolnica pokazalo je da b e b e praćene elektroničkim monitoringom nisu imale veće
77
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
P r e n a t a l n e
G O V O R E
p r e t r a g e :
u b i t a č n o
t o č n e
šanse da se žive rode nego o n e koje su nadgledane o b i č n o m auskultacijom
AFP je skraćenica za alfa-fetoprotein, protein koji proizvodi jetra fetusa.
Dopplerom. Na kraju se FFM-u oglasilo smrtno zvono kad je jedna velika ka-
Ako dijete ima abnormalnost kralješnice poput spine bifide ili anencefalije,
lilornijska studija razotkrila da je razina njegovih lažno pozitivnih rezultata —
kod koje se mozak ne razvija u potpunosLi, u plodnoj tekućini i majčinoj krvi
izvještavajući o problemu kad ga nije bilo — alarmantnih 99,8 posto, što je
bit će prisutne v e ć e količine alla-ieloproteina od normalnih. Niska razina
rezultiralo tisućama nepotrebnih carskih rezova."
AFP-a smatra se m o g u ć o m naznakom za dijete s Downovim sindromom. Test
5
se radi ženama između 16. i 20. tjedna trudnoće.
Čak je i prijašnji voditelj Oxfordske prenatalne jedinice Ian Chalmers jav
Neosporno je da rezultat all'a-fetoproteinskog testa m o ž e biti zastrašujući.
no o b z n a n i o da v o d e ć e , d o b r o napravljene studije pokazuju da je mortalitet
Nakon mojega o s o b n o g iskustva, čula sam za barem tri prijateljice ili pozna
medu tehnološki praćenim b e b a m a bio viši nego kod kontrolne skupine. '' 1
»Taj je dokaz prvi put objavljen prije osam godina«, pisao je Chalmers,' ->a
nice s lažno pozitivnim AFP nalazima. Liječnici prihvaćaju da je od tri do če
dokazi koji bi podržali ovaj rado prihvaćeni oblik porodiljske tehnologije od
tiri posto a b n o r m a l n o visokih očitanja na prvom ispitivanju pogrešno, navodi
tada uglavnom izostaju. Sasvim je jasno da je riječ o dokazu koji bi neki p o -
spisateljica Helen Klein Ross. »To znači da će od svakih 2.000 testiranih že
rodničari najradije previdjeli.«''
na«, kaže, »njih 100 imati nenormalne rezultate, ali samo jedna ili dvije nosit
17
8
će plod s u r o đ e n o m manom«. '
AFP PRETRAGE
y
Čak bi i ta procjena netočnosti mogla biti konzervativna. J e d n a studija procijenila je da stopa promašaja iznosi 20 p o s t o .
Većina preostalih novih prenatalnih pretraga osmišljena je za otkrivanje
50
Kao što je to slučaj i s
D o w n o v a sindroma, a pojavljivale su se čim bi neka starija metoda bila dis
mnogim drugim biološkim procesima, očitanja AFP-a mogu se mijenjali od
kreditirana — unatoč činjenici da medu njima i nema puno razlike. 1 pored
dana do dana ili bili lažno povišena u zavisnosti od brojnih faktora. Više-
30.000 amniocenteza i 3-000 biopsija korionskih resica što se svake godine
plodna trudnoća, virusni hepatitis, pušenje, neuspjela trudnoća, pa čak i no
naprave u Velikoj Britaniji, manje od 20 posto djece s Dovvnovim sindromom
šenje dječaka, sve to m o ž e proizvesti lažno pozitivne rezultate, dok pretilost,
bude detektirano. To bi moglo biti povezano s činjenicom da 70 posto takve
o inzulinu ovisan dijabetes, pa čak i krivo procijenjen datum z a č e ć a mogu
djece rode mlade majke koje nisu bile podvrgnute testiranju — činjenica k o
proizvesti neprirodno niski rezultat
ja se ruga ideji da je Dovvnov sindrom s a m o rezultat »umornih jajašaca« rela
rezultata proizlaze iz pogrešnog datuma začeća ili višeplođne trudnoće -).
tivno starijih majki.
Uni se da i n e k e rase, posebice žuta i crna, imaju a b n o r m a l n o visoke AFP re
Zapravo, unatoč naporima medicine da zaštiti majku od rađanja djeteta s
51
( o k o 25 posto svih n e t o č n o visokih AFP 5
zultate.
53
Prema p o k o j n o m dr. Robertu Mendelsohnu, j e d n o m od prvih koji
Downovim sindromom, ta je pojava u porastu. Uzrok tomu mogli bi biti tes
je upozorio na probleme toga testa u svojoj novinskoj rubrici The People's
tovi — o b i č n o amniocenteza ili alfa-fetoproteinski test — koji ne otkrivaju to
Doctor, test također daje i pogrešno negativne rezultate, što je predstavljeno
stanje, ili roditelji koji se ne odlučuju na pobačaj b e b a koje su bile dijagnos
člankom u časopisu The Lancet, a koji se odnosi na dvije b e b e rođene s kra-
ticirane s ovim sindromom.
lješničnim defektima, čije su majke imale normalne vrijednosti AFP testa.
Prema Helen Ross, AFP test »previdi o k o 40 posto slučajeva spine bifide,
No jedan od najvažnijih rizika za rađanje deformiranog ili retardiranog dje
10 posto slučajeva anencefalije, 80 posto Downova sindroma. Sve lo ukazuje
teta s kojim se suočavate m o ž e se odnositi i na same dijagnostičke testove.
da negativan rezultat nije nimalo ohrabrujući«.
AFP test Prije n e g o što se odlučite za amniocentezu ili CVS (biopsiju korionskih resi
5,1
55
Blizanačka trudnoća ili pogrešan izračun datuma z a č e ć a dva su glavna i & l o g a za nevaljanost testa. U mojemu s m o slučaju bili sigurni o k o datuma
ca), vjerojatno ć e t e napraviti, kao što sam i ja, AFP test ili »trostruki test«, koji
l a e e ć a , ali ispalo je da je moja kći Caitlin rođena nakon predviđenog datuma
je razvilo Sveučilište u Leedsu kako bi se eliminirala starija d o b majke k a o je
(prve b e b e vrlo č e s t o kasne, a moj porođničar ne inducira trudove a k o ništa
dini činitelj rizika za rađanje djeteta s Dovvnovim sindromom.
78
n
e ukazuje da je nešto krenulo po zlu). Kao beba koja je sporo rasla, ona je
79
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
P r e n a t a l n e
p r e t r a g e :
u b i t a č n o
t o č n e
vjerojatno dovoljno odstupala od norme da bi se to pokazalo kao »abnormal
kom. Iako je amniocenteza dobro utemeljena kao test za otkrivanje D o w n o -
no«.
va sindroma, na tu ćete pretragu morati čekati do šesnaestog tjedna trudno-
Drugim riječima, o n o što ovaj test uglavnom proizvodi jest dobra porcija
če, a onda čekati još dva ili tri tjedna prije nego što dobijete rezultate. Ako
b e s p o t r e b n e zebnje, koju ćete otkloniti jedino a k o podvrgnete svoju bebu
test ukazuje na abnormalnosti, a vi ne želite nastaviti trudnoću, morat ć e t e se
amniocentezi ili ultrazvuku, dvjema pretragama s vlastitim potencijalnim rizi
podvrgnuti abortusu u drugom trimestru trudnoće, što povlači za s o b o m p o
cima. Doista, za svaku ženu mladu od 39 godina rizik gubitka zdrave b e b e
rađanje mrtvog 20-tjednog ploda, sa svim fizičkim i psihičkim implikacijama
zbog a m n i o c e n t e z e ( o k o jedan od 100) m o ž e biti veći n e g o rizik za rađanje
što ih taj čin n a m e ć e .
djeteta s D o w n o v i m sindromom — ako, naravno, dob s tim ima ikakve veze.
Trostruki test
A onda, u ranim sedamdesetima prošloga stoljeća, neki su se liječnici iz Švedske i s D a l e k o g istoka dosjetili da bi mogli uzeti sitan uzorak tkiva pos teljice, resica korionske m e m b r a n e (omotava embrionalnu vrećicu i kasnije
Budući da se AFP test pokazao prilično netočnim, liječnici su zaključili da što
ulazi u sastav posteljice) što su nalik vlasima kose, između 9. i 12. tjedna
se više pokazatelja traži, to bi test m o g a o biti pouzdaniji. Takozvani »trostruki
trudnoće, na osnovi čega bi se odredio genetski tip fetusa.
test« određuje razine tri tvari u majčinoj krvi: nekonjugiranog estriola, ukup
To bi moglo biti od pomoći kod probira na D o w n o v sindrom, anemiju sr-
noga ljudskog k o r i o n s k o g gonadotropina (HCG) i alfa-fetoproteina (AFP).
pastih slanica, mišićnu distrofiju i abnormalnosti spolnih organa. Uzorak tki
Niske vrijednosti za estriol, visoke vrijednosti za HCG i niske vrijednosti AFP-
va posteljice uzima se iglom koja se uvodi transabdominalno (kroz stijenku
a smatraju se pivom naznakom da buduća majka nosi dijete s Downovim
a b d o m e n a ) ili transcervikalno (kroz vaginu).
sindromom. O v e izmjerene vrijednosti, te dodatno majčina dob i genetska
Brojne dvojbe o k o uzorkovanja korionskih resica u posljednje su vrijeme
anamneza, pobačaju se u neku vrstu matematičkog lonca u namjeri da se o d
k o n a č n o potvrđene s nekoliko studija širih razmjera. Studija koju je proveo
rede majčini o s o b n i izgledi za rađanje djeteta s Downovim sindromom. Test
Savjet za medicinska istraživanja (Medical Research Council ili MRC) na pre
bi trebao biti bolja naznaka za određivanje nužnosti amniocenteze, kojom se
ko 3.000 žena iz sedam različitih europskih zemalja, ispitivala je ishode trud
točnije određuje ima li dijete Downov sindrom, n e g o sama ženina dob. U
noća žena koje su bile podvrgnute CVS testu spram trudnoća žena koje su
najboljem slučaju trostruki test otkriva 70 posto djece s D o w n o v i m sindro
imale a m n i o c e n t e z u .
mom kod žena starijih od 35 godina, i samo 50 posto kod žena mladih od to ga*
%
U usporedbi sa ženama koje su se podvrgle amniocentezi, o n e koje su izabrale CVS test s v e ć o m su vjerojatnošću gubile svoje b e b e . S a m o 86 posto
Sve o n e koje dobiju pozitivan rezultat trostrukog testa moraju čekati pet
žena u CVS grupi imalo je uspješnu trudnoću u usporedbi s 91 posto u grupi
ili šest tjeskobnih tjedana prije negoli dobiju rezultate p r e p o r u č e n e amnio
amniocenteze. Posljedica je to većeg broja fetalnih smrti prije 28. tjedna, ve
centeze koja potvrđuje ili otklanja sumnje proizišle iz rezultata AFP testa. Ako
ćeg broja okončanja trudnoća s pretpostavljenim abnormalnostima te većeg
ste jedna od nesretnica koje dobiju lažno pozitivan rezultat testa, što se
broja smrti novorođenih, ponajviše zbog povećanja broja preuranjenih b e b a
događa u visokom p o s t o t k u , " bit čete b e s p o t r e b n o podvrgnuti a m n i o c e n t e
rođenih prije 32. tjedna.
zi, koja pak povisuje rizik za spontani pobačaj za o k o tri do četiri posto. Dru
CVS m o ž e prouzročiti značajan gubitak krvi iz maternice, što m o ž e izaz
gim riječima, jedna od svakih 100 žena s lažno pozitivnim rezultatom testa i
vati smrt fetusa. To otkriće sveučilišta Erasmus iz nizozemskoga građa Bilt-
u p u ć e n a na amniocentezu m o ž e izgubiti normalnu b e b u .
novena suprotstavlja se ranijem gledištu da fetus m o ž e preživjeti takav gubi tak k r v i . "
U Z O R K O V A N J E KORIONSKIH RESICA
»Rezultati pokusa sugeriraju da uzorkovanje korionskih resica u pivom
Uzorkovanje ili biopsija korionskih resica (»chorionic villus sampling« ili CVS)
trimestru trudnoće smanjuje mogućnost uspješnog ishoda iste za 4,6 posto«,
trebalo bi biti o d g o v o r na molitve svake starije ž e n e koja se nada postati maj-
zaključak je MRC izvješća.'"'
80
81
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
P r e n a t a l n e
p r e t r a g e :
u b i t a č n o
t o č n e
Studija nije mogla zasigurno reći koliko je CVS testova bilo lažno pozitiv
kad bi se uzele u obzir i druge deformacije osim redukcije udova. U jednoj
no jer nisu svi namjerno ili spontano pobačeni fetusi bili testirani. Ipak, istra
studiji o majkama koje su bile na CVS-u kod svih 75 njih djeca su rođena s
živači su našli tri lažno pozitivna rezultata testa, jedan u CVS grupi i dva u
n e k o m m a n o m , od nedostajućih udova do oštećenih nokata/'
grupi žena s amnioeentezom, te jedan lažno negativan rezultat kod žena s
5
Što se ranije obavi CVS pretraga, ona ne s a m o da nije manje invazivna,
CVS-om. Za druga se dva slučaja u CVS skupini pretpostavljalo da su lažno
već su, naprotiv, to ozbiljnije abnormalnosti. Najveće deformacije pojavljuju
pozitivni.
se medu fetusima nad kojima je izveden CVS test 56 dana nakon z a č e ć a .
06
Do lažno pozitivnih i negativnih rezultata m o g u ć e dolazi stoga što g e n e
Vjeruje se da vaskularna đisrupcija ili punkcija embrionalne vrećice mogu
tički materijal nađen u tkivu posteljice ne mora biti istovjetan fetusovom. LI
imati veze s pojavom deformacija. B e z obzira na to odakle štela dolazi, jasno
MRC studiji i drugdje nađeno je da uzorci tkiva placente sadrže abnormalne
je da tanke korionske resice nisu tako zanemarive kao što je medicina vjero
k r o m o s o m e , dok su b e b e unatoč tomu bile normalne. Slično su izvijestila i
vala.
dva liječnika iz K o p e n h a g e n a : žena je okončala trudnoću kojom je nosila, kako se pokazalo, zdravo dijete.
61
U jednom drugom slučaju, iz francuskog grada Bresta, CVS je pokazao prisutnost kromosoma povezanih s cističnom fibrozom. Usprkos rezultatima testa roditelji su odlučili nastaviti s trudnoćom te je majka rodila zdravu dje vojčicu. Liječnik koji je izvijestio o slučaju procjenjuje da su šanse za takav lažno pozitivan rezultat jedan prema š e s t . " A to znači, naravno, da korionska membrana s a m a po sebi m o ž e imati defekt koji ne dijeli s fetusom, moguće kao posljedicu umrlog i rcapsorbiranog blizanca. Hi to može značiti da abnormalnosti tkiva posteljice u tako ra nom stadiju ne znače ništa na duge staze (biopsija posteljice nakon abortusa u k o p e n h a š k o m slučaju pokazivala je normalne kulture). Drugim riječima, Cjelokupna teorija na kojoj počiva CVS — da će nam korionske resice reći o
Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti sada preporučuju da liječ nici u p o z o r e roditelje na rizik CVS-a, s obzirom na pojavu defekta udova nji hove djece, najmanje do 76-og dana (približno 11. tjedna) trudnoće. Isti Cen tri također upozoravaju da testiranje može biti o p a s n o a k o je fetus stariji od devet tjedana — što se prije smatralo najsigurnijim razdobljem za obavljanje pretrage. Zbog upitne točnosti CVS-a možda ćete se trebati, za potvrdu rezultata, podvrgnuti amniocentezi, što predstavlja još jedan napad na vašu bebu i umnožavanje vašega rizika od gubitka trudnoće. Rizik da izgubite dijete usli jed CVS-a sada se procjenjuje na približnih pet posto. Pridodate li t o m e amniocentezu, počinjete se približavali vrlo visokom riziku za neuspjelu trudno ću, kad n e u s p j e h o m o k o n č a jedna od 16 trudnoća.
slanju fetusa — mogla bi biti pogrešna.
AMNIOCENTEZA
Sad nas preplavljuju izvještaji o abnormalnostima udova medu novoro đenčadi čije su majke bile podvrgnute CVS-u. U oxfordskoj bolnici Churchill
Amniocenteza je najprihvaćeniji izbor za test D o w n o v a sindroma i drugih g e
zabilježeno je pet slučajeva redukcijskih anomalija udova (kad SLI ruke ili noge
netskih abnormalnosti te se svake godine u Velikoj Britaniji obavi više od
abnormalno kraće) među približno 300 trudnica koje su ispitivane s CVS-om
30.000 ovih pretraga. Postupak uključuje uvađanje igle ( n a v o đ e n e ultrazvu
između 55. i 6 6 . dana t r t i d n o ć e .
k o m ) u a b d o m e n i uterus i izvlačenje plodne tekućine. Te se stanice onda
w
Talijanski istraživači s Katoličkog sveučilišta u Rimu našli su da se četiri
nasade kao kulture, pa se nakon dva do tri tjedna ispituju kromosomi stani
od 118 slučajeva »transverzalne« redukcijske anomalije udova rođenih izme
ca, što objašnjava razmak od tri tjedna između obavljene pretrage i dobivanja
đu 1988. i 1990. g o d i n e u Italiji odnosi na djecu majki koje su imale CVS/'
rezultata.
4
Na osnovi vlastitih podataka izračunali su da je rizik takvih deformacija,
Rizici pobačaja procjenjuju se na od 1 do 1,5 na 100 trudnoća, većinom
koje se pojavljuju kod majki podvrgnutih CVS-u u bilo kojem stupnju trudno
zbog oštećenja izazvanog iglom ili mogućnosti inficiranja maternice. Tako
će, jedan prema 200. Za usporedbu, uobičajena stopa među širom populaci
đer, već je 1978. godine britanski Savjet za medicinska istraživanja izvijestio
jom iznosi jedan prema 3-100. Rizik deformacije z b o g CVS-a bio bi čak i veći
o 3-postotnom porastu respiratornih problema kod novorođenčadi i 2/i-pos-
82
83
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
P r e n a t a l n e
totnom porastu prirođenih iščašenja kukova i deformiteta stopala (ekvinova-
U ovo
vrijeme prošle godine
rus).
godine.
Bolnica
Zbog tih su problema liječnici zaključili kako bi možda moglo biti sigur
Downovim pristali smo
Međutim, d a l e k o od toga da bude sigurnija, rana se amniocenteza dokazala
200,
upravo kao puno opasnija. Kod žena kod kojih je obavljena ranija a m n i o c e n
što
neznatnim.
i
zauvijek
da
ću
mogućnost
da
smo izgubili zdravu pokop.
si predbacivati zbog
dobi
za
Ne je
u
od 42
rađanje
djeteta
razmišljajući
rizik
bebu,
odluke
puno,
pobačaja jedan
Taj dan
te sam neću
da
s
od
20.
rujna
nikada
se
napravi
pretraga. Molim
na podvrgnutih amniocentezi, bez obzira na to je li test obavljen ranije ili
žalimo
kasnije.
brinemo
m n o g e se ž e n e odlučuju za ranu amniocentezu. Međutim posljednje infor
smatrao
nam je
odnijeti mali lijes na
zaboraviti
Zbog straha od kasnog abortusa, pokaže li se nalaz pretrage pozitivnim,
Rečeno
t o č n e
trudna,
godinama.
od svega
nog porasta prirođenog deformiteta stopala.
ljenu bebu, bilo bi dobro ne smetnuti s uma visok postotak pobačaja kod že
njezinim
pretragu.
bila
objasnila
10.45 morao
u
Ako ste odgađali rađanje djeteta sve do svoje 35-e, a sada nosite silno že
sam
u
i
Najvažnije je
teza zabilježeno je približno dva posto više pobačaja i više od jednopostot67
na
u b i t a č n o
moja je žena
nas je pozvala
sindromom
nije obaviti pretragu ranije, dok je beba sitnija, a ne u već odmakloj trudnoći.
p r e t r a g e :
djece. pretragu,
što i No
vas budite sretni zbog svoje nismo da
ga
mora
dobili
volimo. da
izgubili
dijete
bebu
Downovim
Naravno,
postoje i
s
nije
mnogi im
odluke i ne
sindromom
zahvalni smo koji sada
su
kajte se.
što
da
Mi se
imamo
napravili pogrešku
preostalo
ništa
osim
danas
za
njega
dvoje
žive
pristajući
na
kajanja.
71
macije govore o t o m e da rana amniocenteza u značajnoj mjeri povisuje rizik od neuspjele trudnoće. T a k o đ e r je, sudeći prema istraživanju medicinskog
Radijacija i Downov sindrom
fakulteta na King's College u Londonu, kod a m n i o c e n t e z e veća vjerojatnost
Usred svih napora da se prevenira D o w n o v sindrom, nitko se ne pita gleda
za pojavu prirođenih deformiteta stopala n e g o kod CVS-a.
mo li zapravo u pravom smjeru. Robert Mendelsohn, koji je bacio sjenu na
68
U Nizozemskoj su znanstvenici zaključili da je ta pretraga tako opasna da
cjelokupnu ideju o »umornim jajašcima« vezanoj uz godine, b i o je medu prvi
SLI odustali od svoje studije iste, smatrajući da je neetično nastaviti s pokusi
ma koji su upozorili majke da njihova vjerojatnost za rađanje djeteta s D o w
ma. Prije toga nizozemski su istraživači našli da je osam žena imalo p o b a č a j
novim sindromom raste s količinom akumuliranog izlaganja x-zrakama, a ne
nakon rane a m n i o c e n t e z e — broj sličan gubicima zabilježenima u j e d n o m e
zbog s a m e njihove životne dobi. »Unatoč obilju dokaza da se upravo o tome
drugom pokusu na 120 žena podvrgnutih pretrazi. Dr. F. V a n d e n b u s s c h e i
radi, liječnici radije i dalje govore starijim ženama da ne bi trebale rađati dje
njegovi kolege iz Sveučilišne bolnice Leiden upozorili su druge liječnike: »Či
cu jer su njihova jajašca možda v e ć istrošena, n e g o da odrede koliko su bile
ni se da je izvjesno da nema opravdanja za nastavak nekvalificiranog zago
izlagane radijaciji.«
72
varanja rane a m n i o c e n t e z e na osnovi vjerovanja i opažanja.« J e d n a je druga
M e n d e l s o h n o v o je dalekovidno uočavanje veze između D o w n o v a sindro
studija pokazala da je kod djece čije su majke obavile amniocentezu »primjet
ma i zračenja proglašeno valjanim. Istraživači s Freie sveučilišta u Berlinu ot
69
no veća« razina hemolitičkih bolesti (vezano uz broj crvenih kivnih stanica)
krili su n e p o s r e d n u vezu između D o w n o v a sindroma — čija se stopa u gra
nego kod d j e c e kod kojih nije bilo testa.
du u siječnju 1987. iznenada šesterostruko povećala — i nesreće s nuklear
70
Mnogo je i lažno pozitivnih rezultata, unatoč tomu što se za ovu pretragu pretpostavlja visoka točnost (MRC-ova studija otkrila je više netočnih rezulta ta kod a m n i o c e n t e z e n e g o kod CVS-a). Svatko tko misli da mu se to ne m o ž e
nim reaktorom u Černobilu, koja se dogodila devet mjeseci prije t o g a .
73
Te su ž e n e udisale visoke doze radijacije — naročito joda-131 — u raz doblju od dva tjedna nakon nesreće, tijekom kojega su i zatrudnjele.
dogoditi, trebao bi pročitati pismo poslano u časopis Spectator, a kojim autor
Istraživači su mogli zanemariti uobičajenu teoriju da je D o w n o v sindrom
čestita Dominicu Lawsonu jer je naglašeno odbio amniocentezu i još nagla
u vezi s majčinom dobi. Prosječna dob majki djece r o đ e n e s Downovim sin
šenije branio radost imanja djeteta s Downovim sindromom. »Držite ljudsko
dromom u godini nuklearne nesreće bila je zamalo identična prosječnoj dobi
biće u rukama«, napisao je autor pisma, »i to je jedino važno«. On nastavlja:
majki d j e c e s D o w n o v i m sindromom rođenima deset godina ranije, a posto-
84
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
P r e n a t a l n e
G O V O R E
p r e t r a g e :
u b i t a č n o
t o č n e
lak žena starijih od 35 godina s Downovim b e b a m a rođenima nakon Černo-
1964. g o d i n e pratila grupu od 54 djece s Downovim sindromom i našla da
bila b i o je identičan postotku dekadu ranije. Nakon toga otkrića njemački su
oni ne obolijevaju ništa više od svojih istogodišnjaka iz grupe normalne dje
istraživači pronašli druge studije koje su podupirale njihove zaključke. Sluča
ce. Nisu zabilježeni značajni bračni problemi ili razvodi roditelja d j e c e s
jevi D o w n o v a sindroma dramatično su porasli u indijskoj državi Kerala i ki
Downovim sindromom, kao ni loš utjecaj na braću i sestre. G o t o v o SLI sve
neskoj pokrajini Yangjiang nakon što su ž e n e bile izložene slično visokim
obitelji jednostavno voljele svoje članove s Downovim sindromom i nisu ni
vrijednostima zračenja iz tla.
kad ni pomislile na život bez njih.
Istraživačka grupa, vodena profesorom Karlom Sperlingom, prihvaća da se njihov d o k a z »protivi postojećem mišljenju u udžbeniku«. Izgleda da d o b
77
U DOBROJ FORMI PRIJE Z A Č E Ć A
majke per se nije pouzdan indikator za Downov sindrom, osim činjenice da
Za svaku ženu koju brine h o ć e li moći imati normalno dijete možda bi najvi
bi starija majka mogla imati više akumuliranog zračenja od x-zraka. Zaključili
še smisla imalo da se pobrine za svoje zdravlje prije začeća, radije nego da se
su da bi trebalo izbjegavati svako izlaganje ionizirajućem zračenju, naročito u
pouzda u brojne pretrage s upitnom evidencijom sigurnosti i učinkovitosti.
vrijeme z a č e ć a .
Postoji m n o š t v o dokaza koji ukazuju na odnos između prirođenih deforma
Sličnu su poveznicu ustanovili znanstvenici koji su istraživali o d n o s stope
cija i niskih vrijednosti cinka, magnezija i selena kod m a j k e .
78
Foresight, bri
rađanja djece s D o w n o v i m sindromom i isprobavanja nuklearnih postrojenja.
tanska udruga za promicanje predkoncepcijske brige, savjetuje roditeljima da
Proučavali su okrug Fylde u Lancashireu i otkrili da je pojava D o w n o v a sin
se hrane e k o l o š k o m neprerađenom hranom bez aditiva i konzeivansa i na
droma imala vrhunce u 1958. i od 1962. do 1964., kada su zabilježene visoke
koju provjereno nisu preosjetljivi, da krajnje smanje unos alkoholnih pića te
razine kontaminacije nuklearnim oborinama. Slično se ponovilo i 1957. kad
da provjere i pobrinu se za manjak vitamina/minerala i prekomjernu akumu
se zbio požar u obližnjoj nuklearnoj elektrani u Windscaleu (sada Sellafield).
laciju toksičnih metala u tijelu prije nego što nastoje zanijeti. U jednoj novijoj
Izgleda da su ž e n e starije od 35 godina bile više p o g o đ e n e radijacijom, opet
studiji 89 posto parova dobilo je zdrave b e b e slijedeći naputke Foresightove
možda stoga što su o n e već akumulirale nešto radijacije tijekom svojega ži
dijete i programa dodataka prehrani. U proučavanoj grupi nijedna b e b a nije
vota, a radijacija nuklearnog reaktora samo je podigla tu razinu p r e k o svake
rođena prije 3 6 . tjedna i nijedna nije bila lakša od 2,4 kg. T a k o đ e r nije bilo
mjere. '
pobačaja, prenatalnih smrti, malformacija ili novorođenčadi koja zahtijevaju
7 1
Njemačka otkrića pridodala su dokaze tezi da je D o w n o v sindrom rezul
posebnu brigu. Od 4 1 8 parova prethodno je 75 posto njih imalo p r o b l e m e s
tat utjecaja okoliša, a ne s a m o životne dobi. Tim više jer je velika studija iz
neplodnosti, neuspjelim trudnoćama ili mrtvorođenu djecu. Mnogi su u gru
1990. našla da su djeca s Downovim sindromom imala v e ć e količine alumi
pi bili stariji od 40 godina.
nija u mozgu n e g o normalna d j e c a .
Kad zatrudnite, promislite o tome da posjetite starijeg ili holistički usmje
75
Otkriće da različite rasne skupine imaju znatno različit postotak D o w n o
renoga ginekologa ili primalju, koji su obučavani prije doba ultrazvuka. Naj
va sindroma pruža više dokaza o faktoru okoliša. Praćenje rođenja u 17 dr
važnije informacije ( k a o što je višeplodna trudnoća ili položaj djeteta) m o ž e
žava diljem SAD-a u razdoblju od 1983- do 1990. pokazalo je da se medu
odrediti par iskusnih ruku. Fetoskopom ili stetoskopom na najsigurniji ćete na
Afroamerikancima rađa manje djece s Downovim sindromom n e g o kod osta
čin osluhnuti otkucaje djetetova srca. I zapamtite, možete napraviti koliko god
lih rasnih skupina (7,3 na 10.000), dok Hispanoamerikanci prolaze najlošije
hoćete videosnimaka svojega djeteta — nakon što se o n o rodi. Možda, jedna
( 1 1 , 8 na 1 0 . 0 0 0 ) . Stopa D o w n o v a sindroma također se vidljivo razlikovala iz
ko tako, neku utjehu pruža i činjenica da u 40 posto slučajeva Downova sin
među država, od 5,9 na 10.000 u Kansasu do 12,3 na 10.000 u K o l o r a d u .
droma priroda uzima stvar u svoje ruke i fetus ne pozivi do kraja trudnoće.
76
Prema knjizi u kojoj su objavljeni rezultati istraživanja djece s Downovim
Ako pak imate dijete s Downovim sindromom, proučite program prehra
sindromom tijekom više od 30 godina, stanje se ne čini tako obeshrabruju-
ne koji p o m a ž e mnogima od te djece da vode normalan život i pohađaju
ćim kao što bi medicina željela da vjerujemo. Psihologinja J a n e t Oarr je od
škole s redovnim p r o g r a m o m .
79
Četvrto poglavlje
Rano otkrivanje
PROBIR RAKA Liječnici su skloni vizualizirati mnoge bolesti kao malu armiju koja počinje od pješaštva, unovačenjem uglavnom jednog do dva vojnika. Uzdaju se u to da, ako mogu locirati i istjerati neprijatelja dok su mu snage malobrojne, tada mogu dovoljno rano uletjeti sa svim svojim nuklearnim oružjem i dobiti rat, čak i prije n e g o je p o č e o . Najbolji način da se iskorijene stanice koje su za stranile, uvjerili su nas, jest metoda probira ili skrininga. Kako rak m o ž e narasti i prije no što postanete bolesni ili se pokažu sim ptomi, tako on postaje glavnom metom za »rano ga zaskoči« oblik ratovanja. Za sve nas koji se užasavamo nasumičnosti »tihih« ubojica k a o što je rak, a koji poprimaju razmjere epidemije, to je vrlo utješna zamisao. Liječnici su nas uspjeli uvjeriti u to da m o ž e m o izbjeći smrti upravo zahvaljujući jednostav nome godišnjem pregledu. Argumenti za rano otkrivanje tako su uvjerljivi da je medicina uspjela na govoriti vlade da potroše milijune za pokretanje masovnih programa skrinin ga. Trenutačno su žene primarne mete tih godišnjih pregleda, ponajviše za otkrivanje raka vrata maternice i raka dojke, iako je bilo govora i o programu probiranja raka jajnika te probiranja raka prostate i raka crijeva za muškarce. Cervikalni skrining i skrining mamograhja već se godinama provode u SAD-u, a naveliko ih je slijedila Velika Britanija kampanjama za rano otkrivanje raka dojke i raka vrata maternice, pregledavajući tri četvrtine ciljnih skupina. Unatoč ning
svom
programi
novcu
nisu
koji
uspjeli
se
slijeva
utjecati
na
u
masovne
smanjenje
kampanje
mortaliteta
od
skrininga, raka.
1
skri
Zapra
vo, zbog neizmjerno visokog potencijala za lažno pozitivna očitanja, skrining
1Q
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
R a n o
G O V O R E
m o ž e povećati broj pacijenata osakaćenih nepotrebnim terapijama lijekovi
o t k r i v a n j e
Kao o d g o v o r na to američki su Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) osmislili Nacionalni strateški plan za rano otkrivanje i kontrolu raka
ma ili operativnim zahvatom. Čak je i časopis The Lancet jednom prilikom priznao u uvodniku da una
dojke i maternice (NSP), program u kojem sudjeluju Uprava za hranu i lijeko
toč »medijskoj razvikanosti, trijumfalizmu struke u objavljenim radovima i g o
ve, Nacionalni institut za rak i CDC. Plan obećava osnažiti organizirani pro
tovo svakotjednim čudotvornim pomacima o kojima raspredaju dobrotvorne
gram skrininga, obuhvatiti njime veći broj žena te povećati učestalost probira
udruge za borbu protiv raka« broj žena koje umiru od raka dojke se ne sma
na te bolesti.
njuje. »Prestanimo se žaliti kako bi program skrininga morao djelovati s a m o
I prije no što je uveden organizirani nacionalni program skrininga u Veli
da s m o se više potrudili i radije se upitajmo zašto je ovaj pristup tako razo
koj Britaniji, većina tamošnjih liječnika podrazumijevala je bris vrata materni
čaravajući«.- U posljednje se vrijeme procjenjuje da će mamografija deset pu
ce dijelom standardne liječničke prakse, preporučujući da sve ž e n e između
ta vjerojatnije otkriti dobroćudan tumor — što će dovesti do nepotrebnih te
20 i 65 godina starosti ponavljaju pretragu svakih tri do pet godina. Časopis
rapija i kirurških zahvata — n e g o spriječiti jednu jedinu smrt zbog raka.
The Lancet č a k je savjetovao da se ta preporuka proširi i na ž e n e starije od
3
65 godina, za k o j e se sada smatra da predstavljaju grupu visokog rizika.
PAPA TEST
Prema
pravilima
britanskoga
Nacionalnog
zdravstvenog
7
osiguranja
Najrašireniji od svih skrining testova je Papa test ili Papa bris, tako nazvan
(National Health Service) danas se vrši veći pritisak na ž e n e za učestalijim
prema dr. Georgeu Papanicolaou koji je osmislio tu metodu. Papanicolau i
testiranjem, i to o t k a k o je naplata troškova za obavljeni test postala najunos
njegovi k o l e g e su 1941. godine objavili studiju kojom su demonstrirali da se
niji izvor zarade liječnika. Liječnici u Velikoj Britaniji dobivaju b o n u s s a m o
zloćudne p r o m j e n e na vratu maternice mogu dijagnosticirati ispitivanjem sta
ako je više od 50 posto žena na njihovoj listi obavilo pretragu, dok se taj b o
nica.'
nus utrostručuje a k o brojka premaši 80 posto. No tko bi se sad svađao o k o
1
Taj jednostavni, relativno bezbolni test sastoji se od uzimanja malog uzor ka tkiva koje se sastruže sa svoda maternice, razmazivanja brisa na staklenu
sitnica kad je u pitanju dobrobit jedne jednostavne, b e z b o l n e , nimalo rizične pretrage koja o b e ć a v a iskorijeniti s v e o p ć e g ubojicu žena.
pločicu (odatle i jedan od naziva), fiksiranja stanica i slanja staklene pločice
Nitko, kada bi ta pretraga to zaista i radila. Problem je u tome što nigdje
u laboratorij na analizu kako bi se vidjelo jesu li prisutne neuobičajene stani
nema uvjerljivog dokaza za to. Profesor J a m e s McCormick iz Odjela za javno
ce. Pokaže li rezultat ikakvu abnormalnost, uputit će vas na daljnje dijagnos
zdravstvo pri Trinity College u Dublinu, stručnjak za masovne programe skri
tičke pretrage, k o j e o b i č n o uključuju i direktan pregled vrata maternice (kol-
ninga koji je p r o u č i o veliki dio d o s t u p n e m e d i c i n s k e literature o t o m e ,
poskopiju) ili biopsiju, pa čak i tretmane za rak.
jednom je izjavio: »Nema vidljivog dokaza da je organizirani skrining kori
Pretraga je najprije prihvaćena u raznim zapadnim zemljama nakon o b
stan, čak bi moglo biti da čini više štete n e g o koristi.« Pod štetom on misli na
javljivanja rezultata eksperimentalnog programa probiranja u britanskoj Ko
činjenicu da je više tisuća žena podvrgnuto rizičnim tretmanima koji mogu
lumbiji, koji su pokazali da on utječe na smanjenje stope mortaliteta. Nakon
utjecati na plodnost, a sve zbog stanja koja možda nemaju ili koja bi se m o
uvida u rezultate iz Britanske Kolumbije liječnici su entuzijastički prigrlili Pa
gla vratiti u normalu.
pa bris vjerujući da bi m o g a o oglasiti smrtno zvono raku vrata maternice.
5
8
Ponajprije, teško je ne pomisliti, j e d n o m kad istražite brojke, da se medi
U okviru sadašnjega britanskog programa skrininga svake se g o d i n e na
cina kladila na krivog konja. Rak vrata maternice nije masovni ubojica kao
pravi o k o tri milijuna analiza brisova uz procijenjeni trošak, uračunamo li tu
što se često naglašava. Iako u Velikoj Britaniji svake godine od raka vrata
troškove liječnika, medicinskih sestara i laboratorija, najmanje od 10 do 30
maternice umire o k o 2.000 žena, to predstavlja manje od j e d n e šestine broja
funti po pregledanoj ženi. U SAD-u, gdje se kod jedne od osam žena razvije
|ena koje dobiju rak dojke. U knjizi The Health Scandal autor dr. Vernon Co
rak dojke, ž e n s k e grupe zahtijevaju programe za sve oblike raka kod žena,
leman kaže da se rak vrata maternice ne ubraja ni u deset glavnih uzroka
uključujući i za rak vrata maternice.
smrti žena, te da zauzima mjesto iza raka dojke, pluća, d e b e l o g crijeva, želu-
6
90
91
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
R a n o
G O V O R E
o t k r i v a n j e
ca, jajnika, pa č a k i gušterače. Pritom će s a m o kod 1,6 od 1.000 žena s ab
na širem području Bristola 15.000 žena s a o p ć e n o je da imaju rizik od dobi
normalnim rezultatom Papa testa doči do nastanka raka."
vanja raka, d o k je više od 5.000 njih podvrgnuto pretragama i terapijama
9
Za
taj test
također nije
nigdje dokazano da
spašava
1
živote.
Studije
zapra
zbog blagih abnormalnosti koje nikada ne bi prerasle u rak.
vo pokazuju da gotovo nema nikakav utjecaj. U Britanskoj Kolumbiji, jedi
Između 1988. i 1993- godine pregledano je približno 2 2 6 . 0 0 0 žena, a ab
nom dijelu Kanade gdje je skrining s v e o p ć e prihvaćen, stopa mortaliteta od
normalnosti su navodno otkrivene kod više od 15.000 njih — ili približno
raka vrata maternice istovjetna je onoj u ostatku z e m l j e . " Možda je stopa
kod jedne od 15 žena. Ta je brojka apsurdno visoka usporedimo li je sa
mortaliteta od raka vrata maternice pala u Britanskoj Kolumbiji, no onda se
stvarnom s t o p o m pojavljivanja raka vrata maternice, koji ubija jednu od
to dogodilo i u ostalim dijelovima Kanade u kojima nema organiziranog pro
10.000 žena. Razina lažno pozitivnih rezultata (kod kojih se »otkriće« raka p o
grama skrininga.
kazalo n e t o č n i m ) iz Bristola pokazuje do koje mjere skrining cerviksa jedno
12
U Velikoj Britaniji učestalost smrti od raka vrata maternice smanjena je
stavno uzrokuje nepotrebnu zabrinutost kod zdravih žena."'
prije n e g o je skrining uveden te je tvrdoglavo ostala na brojci od 2.000 (iako
S v r e m e n o m je ugled Papa testa okaljan brojnim katastrofalnim pogreška
je prije n e k o l i k o godina vlada objavila da se godišnja brojka spustila na
ma. U bolnici Kent i Canterbury, primjerice, više od 9 0 . 0 0 0 brisova, uzetih iz
1.700). T a k o đ e r nema dokaza koji bi potkrijepili o p ć e zadovoljstvo da bi sta
među 1990. i ,1995. godine, moralo je biti provjereno nakon što je osam žena
nje moglo poći po zlu za brojke, osim za sam test. Dr. McCormick i njegov
umrlo slijedom pogrešaka u rezultatima. Problem je u tome, mišljenja je bri
kolega, pokojni Petr Skrabanek, rekli su da je slijepo oduševljenje za skrining
tanski Nacionalni institut za kliničku izvrsnost (National Institute for Clinical
vrata maternice »proizvelo ozračje u k o m e je bilo n e m o g u ć e napraviti kon
Excellence ili NICE), što je test još uvijek strašno netočan.
trolne pokuse«.
S v o j e d o b n o je dr. Herbert Green, liječnik iz Novog Zelanda,
MCE procjenjuje da je do 13 posto Papa testova lažno pozitivno, a 20
imao ludu hrabrost suprotstaviti se brojnim rado prihvaćenim pretpostavka
posto lažno negativno, što predstavlja o n e slučajeve kad ž e n e s mogućim
ma o raku vrata maternice. On je čak bio proglašen krivim za neprofesional
problemima dobivaju normalan rezultat. Drugim riječima, od 1.000 pregleda
no ponašanje z b o g organiziranja ispitivanja s ciljem utvrđivanja je li nakon
nih žena dvije koje bi mogle imati rak dobit će rezultat kao da je sve u redu.
abnormalnog rezultata testa pojava raka n e m i n o v n a .
Drugo je ispitivanje procijenilo da je postotak lažno negativnih rezultata čak
13
11
U Velikoj Britaniji i SAD-u masovni su programi skrininga vrata maternice
do 60 p o s t o .
Američki su Centri za kontrolu i prevenciju bolesti n e d a v n o upozorili na
pokrenuti bez dosljedne nacionalne politike o tome k a k o i koga pregledavati te k a k o postupiti u slučaju abnormalnog rezultata.
17
visok postotak lažno pozitivnih rezultata godišnjeg Papa testa, posebice za
Prije nekoliko godina službena je studija potvrdila da od skrininga vrata
brinjavajućih kad je riječ o abnormalnosti niskog stupnja, za kojima slijedi
maternice n e m a koristi jer se stopa smrti od raka cerviksa nije mijenjala dva
potencijalno štetan tretman simptoma koji bi mogli nestati sami od s e b e da
deset godina, unatoč gotovo sveopćem skriningu. Ti se nalazi temelje na
ih se ostavilo na miru.
praćenju približno četvrtine milijuna žena u Bristolu tijekom 20 godina. Sto
problem se i dalje skriva u samim medicinskim temeljima na kojima test p o
pa mortaliteta u 1992. bila je slična onoj iz 1975. kada je uveden kontinuirani
čiva.
skrining.
na
15
Mnoštvo krivoj
dokaza
pretpostavci:
18
Čak i da su programi skrininga bolje organizirani,
sugerira da
da
je
abnormalne,
kampanja ili
Papa
testa
»pretkancerozne«,
možda stanice
temeljena na
vratu
Ako je pregledavanje u svrhu probiranja i uspjelo zadati maleni udarac
maternice vode do raka. Ta je pretpostavka zaključena temeljem dviju činje
stopi mortaliteta na nacionalnoj razini (a n e m a čvrstog dokaza za vezu izme
nica: 1) da rak cerviksa napreduje polagano i 2) a k o se uhvati dovoljno rano,
đu skrininga i smanjenja stope s 2.000 na 1.700), to se zbilo uz neprihvatljivu
može se izliječiti.
cijenu, tvrđi dr. McCormick. Mnogim tisućama žena dani su lažno pozitivni
Postoje četiri kategorije abnormalnih lezija, o d n o s n o »cervikalnih intraepi-
rezultati, te su o n e n e p o t r e b n o podvrgnute tretmanima i m o g u ć e čak postale
telnih neoplazija«: CIN I, II, III i rak. O n o što ne znamo jest h o ć e li se rane le
neplodne ili iskusile užasne nuspojave. Za vrijeme svakoga većeg skrininga
gije — o n e u kategoriji CIN 1 i II — razviti u rak, pa čak ni što da se radi s ti-
93
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
R a n o
G O V O R E
o t k r i v a n j e
me u vezi. U j e d n o m ispitivanju točnosti ekoloških (staničnih) pretraga, o k o
Prema j e d n o m drugom izvještaju, do jedne od svakih pet smrti od raka
deset posto ispitivanih žena imalo je abnormalnosti cerviksa, »od kojih veći
cerviksa došlo je zbog lošeg tretmana ili pogrešne dijagnoze liječnika. U jed
na«, navodi prof. McCormick, »ne bi napredovala do raka«.
nom od sedam tih slučajeva rezutati Papa testa očitani su kao normalni. Po
19
Medicina usto ne razumije u potpunosti uobičajenu progresiju ove vrste raka, što je činjenica koja se prešutno počela priznavati. Izgleda da se neki oblici raka cerviksa povuku a k o ih se ne dira, dok drugi napreduju tako brzo da bi ih razmak od tri do pet godina između pregleda, kako preporučuje ve ćina programa skrininga, propustio pravodobno otkriti. Na temelju toga krh kog fundamenta zastrašuju se žene s abnormalnim nalazom Papa brisa i stig matiziraju p o j m o m »pretkancerozan«, pri č e m u nitko ne zna je li to tako ili ni je. Takva se situacija dogodila Anni. Nakon što se rezultat njezina Papa testa pokazao pozitivnim, 25-godišnjakinja je provela m j e s e c e brinući se ima li rak. Istodobno se osjećala i prilično nelagodno zbog rezultata testa, kao da je to javna kritika njezina seksualnog života, jer se zna da se rak cerviksa doga đa ženama promiskuitetna ponašanja. Na kraju je otkrila da se ni z b o g čega osjećala jadno. Ponovljeni testovi nekoliko mjeseci kasnije dokazali su da je prvi test bio n e t o č a n .
novljena analiza staklene pločice s obriskom pokazala je da su rane abnor malnosti doista bile prisutne, ali nisu bile u o č e n e . T u m a č e n j e rezultata n e o b u z d a n o varira, ovisno o t o m e tko gleda pločicu. Čak i ista o s o b a m o ž e dati različita tumačenja gleda li istu pločicu u različitim prilikama. To je p o s e b i c e slučaj, kaže profesor McCormick, kad se radi o ma nje važnim promjenama na koje se odnosi najviše izvještaja o abnormalnosti ma.
24
Izvještaj »Skrining vrata maternice i dojke u Engleskoj« britanskoga Nacio nalnog revizijskog ureda (National Audit Office) otkriva veliki disparitet u tu mačenju nalaza i nedostatak referentnih vrijednosti prema kojima bi se rezul tati uspoređivali. Revizija je ustanovila da je u nekim područjima Engleske približno petina rezultata svih Papa testova klasificirana k a o abnormalna, u usporedbi s tri posto u drugim područjima.
25
Nedostatak bilo kakvih standar
da odgovoran je za m n o g e krive dijagnoze raka. U Škotskoj se približno 2 0 . 0 0 0 testova, napravljenih u okviru organizira nog programa skrininga u bolnici Inverclyde Royal, moralo preispitati nakon
J e d n a studija iz 1988. pokazala je da se približno polovina Papa brisova s
indicija da je liječnik koji je radio analize možda krivo očitao rezultate. Preli
blagim abnormalnostima vrati na normalu unutar dvije godine. Kod nijedne
minarna su preispitivanja pokazala da je 40 od 1.000 brisova uzetih »neade
pacijentice nije se razvio invazivan oblik raka za vrijeme dugotrajnog praće
kvatno« te da zahtijevaju ponavljanje testa.
26
nja koje je uslijedilo. Slični su se rezultati pojavili u sjeveroistočnoj Škotskoj,
Škotski debakl s a m o je posljednji u nizu takvih slučajeva u Velikoj Brita
pokazujući da n e m a pouzdane progresije od blagih do umjerenih i ozbiljnih
niji. U Liverpoolu je preispitano 4 5 . 0 0 0 testova, od kojih je 911 krivo dijag
abnormalnosti stanica.
nosticiranih. U Manchesteru je 3.000 brisova prikazano normalnima, a nakon
20
21
Kanadska studija otkrila je da jednostavna upala vrata maternice m o ž e iz
ponovljene analize 60 ih je proglašeno sumnjivima.
baciti abnormalan rezultat brisa. Od 411 ispitivanih žena u Memorial Univer
Istodobno, veliki broj Papa testova nije tehnički d o b r o uzet. Dr. Chandra
sity of Newfoundland Papa testovi jedne trećine žena ukazivali su na upalne
Grebb, voditeljica Odjela za citologiju londonske bolnice Royal Free, procje
promjene, od kojih je polovina pokazivala da je prisutan neki oblik infekcije.
njuje da je o k o deset posto svih brisova koji se šalju u ekološki odjel b e s k o
Ironično, ali test je čak i ovdje bio nepouzdan: polovina preostalih žena s
risno, a daljnjih 40 posto ograničene je upotrebljivosti jer liječnici nisu uzeli
normalnim rezultatom Papa testa također je imala infekciju.
bris ispravno ili su ga uzeli na krivom mjestu.
22
Pored te zbrke o značenju različitih rezultata, Papa test je toliko netočan da je g o t o v o besmislen. Nema jamstva da će Papa test otkriti da imate rak, a
27
Zbog tih poražavajućih d o k a
za vrlo je vjerojatno da test ne samo da n e ć e otkriti rak n e g o vas m o ž e gur nuti u potencijalno rizične tretmane koji vam ne trebaju.
vrlo je vjerojatno da će vam reći da postoje n e k e abnormalnosti koje stvarno
Konvencionalan tretman za rane »pretkancerozne« lezije uključuje kolpo-
ne postoje. U jednoj studiji autori priznaju da je postotak lažno negativnih re
skopiju ( p o v e ć a l o sa svjetlom) i biopsiju (dijagnostička kirurgija), dijatermi-
zultata između sedam i 60 p o s t o .
ju/kauterizaciju (spaljivanje abnormalnih stanica) ili krioterapiju (djelovanje
23
94
95
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
R a n o
G O V O R E
o t k r i v a n j e
na abnormalne stanice hlađenjem). Svi ti postupci mogu izazvati hemoragiju
Ipak, postoje neke naznake da je LBC test čak manje pouzdan i izgleđniji
ili permanentno oštećenje vrata maternice, što rezultira »nesposobnim« ili su
za davanje lažno pozitivnih i lažno negativnih rezultata n e g o konvencional
ženim cerviksom te tako utječe na ženine šanse da iznese trudnoću. Dr. Robert Mendelsohn rado je pričao o svojem kolegi čija je žena dobila
na metoda: 87 posto ih je zadovoljavajućih u usporedbi s 91 posto Papa tes tova. ' 3
pozitivan rezultat Papa testa. Uslijedila je biopsija, koja je izazvala tako obil
Taj upitan uspjeh nije odvratio britansku vladu od njezina nauma. U listo
no krvarenje da je morala ići na hitnu histerektomiju, za vrijeme koje je za
padu 2 0 0 3 . ona je najavila implementaciju LBC m e t o d e u narednih pet godi
malo umrla z b o g anestezije. Sve zbog rezultata jednog tesla koji je već u star
na, s namjerom da ona zamijeni konvencionalni Papa test, uz trošak od kak
tu m o g a o biti n e t o č a n .
vih deset milijuna funti.
iH
J e d n o j od naših čitateljica, mladoj ženi u svojim ranim dvadesetima, nalaz
Nacionalna koorđinirajuća mreža (National Co-ordinating Network) sada
je Papa testa p o k a z a o CIN 2-3, odnosno stupanj 2-3 abnormalnih stanica, te
posebno preporučuje da se ž e n e s minornijim staničnim abnormalnostima —
je naručena za operaciju zamrzavanjem ili spaljivanjem. Prije toga odlučila je
»graničnim ili blago điskariotičnim nalazom brisa« — priklone metodi nadzo
napraviti drugi Papa test u drugom laboratoriju. Rezultat njezina novog Papa
ra — a to znači ponoviti Papa test nakon šest mjeseci. Ž e n e bi trebalo uputiti
testa p o k a z a o je da je nalaz prvog testa bio pogrešan; njezin se problem na
na kolposkopiju s a m o a k o i ponovljeni testovi ukazu na abnormalnost stani
kraju ispostavio bezazlenom upalom.
ca. U najmanju ruku, prema američkom CDC-u čekanje u intervalu od tri go
1 tretman se abnormalnosti razlikuje od liječnika do liječnika. Nacionalni
dine (ili pet godina a k o imate više od 50 godina) ne utječe na stopu mortali
revizijski ured izvijestio je da se liječnici nerijetko odlučuju za radikalan tret
teta. Ako rezultat vašega Papa testa pokaže neke abnormalnosti, ustrajte na
man poput konizacije cerviksa u slučajevima blagih abnormalnosti koji bi se
ponavljanju testa nakon n e k o g vremena, i to u n e k o m e drugom laboratoriju,
riješili sami po sebi i b e z intervencije.
prije n e g o se upustite u znatno invazivnije pretrage poput biopsije ili gore.
29
Neki izvještaji ukazuju na to da rani i agresivni tretmani cervikalnih ab
MAMOGRAFIJA
normalnosti ionako ne čine ništa dobra. J e d n a novija studija pratila je žene s blago abnormalnim rezultatima Papa testa kojima su preporučena puno in-
Mamografija — rendgensko snimanje dojke osmišljeno za rano otkrivanje
vazivnija ispitivanja, što nije proizvelo nimalo povoljniji rezultat n e g o metoda
malignosti — drugi je test probita čija se primjena intenzivira. Rak dojke, naj
čekanja i pozornog promatranja. Upućivanje žena na kolposkopska ispitiva
veći ubojica žena nakon raka pluća, godišnje uzima živote o k o 4 0 . 0 0 0 a m e
nja, često udruženima s biopsijom, i jednostavno ponavljanje Papa testa na
ričkih ž e n a ,
kon nekoliko mjeseci jednako su rezultirali: kod 1,6 od 1.000 slučajeva došlo
Velikoj Britaniji — dvostruko više n e g o 1950-ih. Kako o v e brojke nastavljaju
je do razvoja raka vrata m a t e r n i c e .
rasti (jedna od devet žena obolijeva od raka u SAD-u, a jedna od dvanaest
30
Zbog visokog stupnja lažno pozitivnih rezultata neke su zemlje, poput SAD-a i Švicarske, sada uvele novu metodu nazvanu »tekućinska citologija« ili LBC (-liquid-based cytology screening"), također znanu i kao »monoslojna ci
32
a o k o 3 0 . 0 0 0 novih slučajeva svake se godine dijagnosticira u
njih u Velikoj Britaniji), vrši se pritisak na žene, p o s e b i c e o n e starije od 40 godina, da se redovito podvrgavaju pregledima, čime mamografija postaje ja ka industrija.
tologija«. Kod te se metode uzorak uzima p o s e b n o m spatulom, čija se glava potom uroni ili dio nje odlomi i stavi u bočicu s tekućim konzeivirajućim sredstvom. Pilot-studije u Velikoj Britaniji pokazale su da LBC daje puno točnije re zultate, sa svega 1,6 pošlo uzoraka koji se smatraju »neadekvatnima« ili se ne mogu očitati, u usporedbi s više od devet posto takvih kod tradicionalnih pločica za Papa test.
Unatoč desetljećima enormnih vladinih ulaganja i obimnu okretanu financij skih sredstava namijenjenih unapređenju rane detekcije i lokalnih tretmana, stopa mortaliteta od raka dojke još uvijek se znatno ne mijenja. Smrtnost od raka dojke u Engleskoj i Walesu smanjila se za 12 posto u 1990-ima. Pa ipak zdravstveni djelatnici, koji pripisuju laj nagli pad svojim opsežnim programima mamografskih skrininga, nemaju nikakva razloga da
9"
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
R a n o
o t k r i v a n j e
si čestitaju. Nova istraživanja nisu otkrila nikakvu povezanost između to dvo
u svojim pedesetim godinama, ali ne i medu ženama u četrdesetima, kao ni
je, premda je skrining p o m o g a o da se mnogi slučajevi otkriju ranije. U bri-
onima u svojim sedamdesetima.
lanskome Nacionalnom registru oboljelih od raka (National Cancer Registra
Naravno, kada doista ispitale znanstvenu pozadinu te statistike, otkrivale
tion Bureau) vjeruju da bi pad mortaliteta najvjerojatnije m o g a o biti povezan
da je riječ o jedinoj studiji koja pokazuje očiglednu korist, pa barem medu
s porastom upotrebe lijeka tamoksifena. koji usporava rast kanceroznih sta
50-gođišnjakinjama. Brojka od 30 posto smanjenja smrtnosti kompilirana je
nica, nego s bilo kakvim pretragama. Otkako je 1988. uveden nacionalni
na temelju deriviranih podataka iz nekoliko članaka koji su ispitivali sve stu
program skrininga, zabilježen je 25-postotni porast učestalosti pojavljivanja
dije skrininga. Iako većina studija nije pokazala očiglednu korist, zaključeno
ove bolesti u d o b n o j skupini između 50 i 64 g o d i n e .
Štoviše, mortalitet je
je da su sve o n e koje su bile najviše znanstvene ili »randomizirane» (što znači
p o č e o padali IV85.. dok su prve jedinice Nacionalne zdravstvene službe za
da su ž e n e slučajnim odabirom razvrstane u skupinu za skrining ili u kon
skrining p o č e l e radom tek tri godine kasnije, pri č e m u Velika Britanija nije
trolnu grupu) dokazale da postoji d o b r o b i t . *
33
bila u cijelosti pokrivena sve do 1990. Kao što piše dr. iMichael Baum, speci
Međutim dr. McCormick i njegov pokojni kolega Petr Skrabanek, obojica
jalist za rak d o j k e u bolnici Royal Marsden, tvrdili da je do pada mortaliteta
oštri kritičari neprovjerene medicinske prakse, naglasili su da tri od četiri tih
makar i dijelom došlo zahvaljujući programu skrininga je »intelektualno ne
znanstvenih pokusa »nisu pokazala statistički značajne koristi za ž e n e od 50 i
pošteno«.
iznad 50 godina starosti«. To se odnosi i na dvije studije provedene na uku
34
39
Nakon objavljivanja švedske metaanalize, za koju su prikupljeni rezultati
pno 8 0 . 0 0 0 žena, koje su ignorirane jer su »premale«, kako navodi jedna gru
pel Studija vodenih u razdoblju od pel do 13 godina na približno 3 0 0 . 0 0 0 že
pa zagovornika mamografskog skrininga. " Drugim riječima, da bi postigli
na, većina članova medicinskog establišmenta prigrlila je njezine rezultate
statistiku koja im odgovara, akademici su kombinirali potpuno različite tipo
kao neporecivu istinu: kod žena starosti 50 godina i više redovit pregled mo
ve studija — o n e koje prate nekoliko skupina žena da vide što će im se do
že smanjiti smrtnost raka dojke za 30 p o s t o .
Istodobno nitko ne osporava
goditi tijekom vremena, nasuprot analiziranju onoga što se v e ć dogodilo ne
da niti jedna sluđija nije pokazala korist za žene mlade od 50 godina. " U Ve
kim skupinama žena — a sve u nastojanju da se neznatne prednosti mamo
likoj Britaniji vlada nudi mamografiju ženama u dobi od 50 do 64, i poziva ih
grafskog probiranja prikažu značajnima. Zapravo ni dva najbolja centra za
da ponavljaju pregled svake tri godine.
rak dojke u Velikoj Britaniji nisu uspjela, usprkos godišnjim kliničkim pregle
36
3
To »30-postotno smanjenje rizika- postalo je manirom medicinske struke. Ona je pružila svojevrsno opravdanje za skrining više dobnih skupina, to jest
4
dima i mamografskim pretragama svake druge godine, vidljivo smanjiti smrt nost.
41
i žena mladih od 50 godina, za koje koristi od pregleda nisu nikada predo
Valja pritom imati na umu u čemu se to 30-postotno pretpostavljeno sma
č e n e . Unatoč svim suprotnim medicinskim dokazima, Američko društvo za
njenje mortaliteta zapravo ogleda. U najboljem slučaju o n o m o ž e spriječiti ili
rak (American Cancer Society) i Američko udruženje radiologa (American
"dgoditi jednu smrt od 7.000-63.000 žena koje se svake godine pozivaju na
College of Radiology) nagovaraju sve žene iznad 40 godina na godišnju ma
mamografski skrining.
mografiju.
42
Istraživači sa Sveučilišta Britanske Kolumbije u Vancouveru proučili su
37
•we p o k u s e , počevši od onih najranijih, koji potkrepljuju tvrdnju o 30-postotAli uvjerljivog dokaza da je mamografski skrining efikasan nema, č a k ni kad
nom smanjenju smrti od raka dojke kod žena starijih od 50 godina. Puno je
su u pitanju ž e n e starije od 50 godina. U često citiranoj švedskoj studiji istra
manje publiciteta dano, naglašavaju kanadski istraživači, svim kasnijim studi
živači su došli do svojih brojaka udruživanjem svih rezultata triju skupina sta
jama koje ukazuju na to da mamografija ne čini nikakvo d o b r o niti jednoj
rosnih dobi — -iO-49 godina, 50-69 godina i 70-74 godina starosti. Studija je
dobnoj skupini, ali zato čini veliku štelu s lažno pozitivnim rezultatima i ra
pokazala pozitivan učinak (29-postotno smanjenje mortaliteta) medu ženama
nim intervencijama što slijede. Oni su napali skrining mamografiju i uistinu
98
99
S T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
R a n o
o l k r i v a n j e
preporučili njezino odbacivanje nakon oikrića tla će s a m o jedna od 14 žena
je prvoj p o n u đ e n mamografski pregled. " Slični rezultati pojavili su se u tri
s mamogramom koji indicira rak stvarno imati to stanje.
švedske studije'' , kao i onima izvedenim u New Y o r k u . - J e d n a od tih šved
s
1
s
»Kako je postignuta korist marginalna, prouzročena šteta velika, a utroše
skih studija, ona izvedena u Malinou, otkrila je zn trećinu više slučajeva raka
na sredstva e n o r m n a , mišljenja s m o da javno financiranje mamografskog
dojke kod ž e n a starosti 55 godina i više, kojima su rađeni mamogrami tije
skrininga u bilo kojoj d o b n o j skupini nije opravdano«, zaključuju ti epide
kom deset godina ili d u l j e .
miolozi. '
rak otkriven kod žena između 51 i 69 godina starosti — takozvanoj »skupini
1
Jedna je druga kanadska studija, kojom je analizirano šest ispitivanja probiranja raka dojke, pokazala da je samo kod jedne od 14 žena s pozitivnim
visokog rizika
53
Čak i kad podesimo rezultate i dopustimo da je
žene podvrgnute mamografskom skriningu ipak imaju o k o
dva posto veću pojavnost raka dojke nego kontrolne s k u p i n e .
M
rezultatom mamografije, koji indicira rak dojke, to uistinu i bio slučaj. J e d n a
Podatak da od raka umire više žena rano podvrgnutih mamografskom
ko kao i kad je riječ o raku vrata maternice, to znači da se mnoge ž e n e ne
skriningu m o g a o bi biti odraz činjenice da mamografija ne pravi razliku te da
p o t r e b n o brinu i podvrgavaju tretmanima z b o g n e t o č n o g testa.''
otkriva i oblike novotvorina koje ne bi naudile da se u njih nije diralo. Ova
1
Posljednji d o k a z podupire tvrdnju da redovna mamografija nije u vezi sa smanjenjem smrtnosti kod dobnih skupina mladih od 60 g o d i n a .
kvo raspršeno djelovanje tehnologije ima nekoliko implikacija. Sposobnost
Urednički
da se uoči bilo koja vrsta tumora lažno povećava učestalost pojavljivanja ra
kolegij stručne datoteke (Physician Dala Query — PDQ) pri a m e r i č k o m e Na
ka dojke za jednu četvrtinu do jednu p o l o v i n u . " Kad se svi dobroćudni tu
cionalnom institutu za rak, sastavljen od eksperata za to područje, 2 0 0 2 . g o
mori, koji naravno nisu smrtonosni, pribroje brojčanim podacima za rak, po
dine je, nakon proučavanja svih najnovijih znanstvenih spoznaja, zaključio
stiže se efekt da izgleda k a k o više žena u pregleđavanoj populaciji preživi
da nema dovoljno dokaza koji bi pokazali da mamogrami istinski prevenira-
zahvaljujući ranom otkrivanju.
45
ju smrt.''' Više od jedne trećine mamograma daje sveukupna kriva očitanja, od čega su dvije trećine lažno pozitivna,
47
pri č e m u je pretraga točna manje
od polovine vremena, i to s a m o u drugoj polovini ženinog menstrualnog cik lusa/'
Budući da otkrivaju sve tumore svih vrsta i podvrsta, mamogrami bi tako đer mogli lažno napuhati stopu pobola od raka dojke za polovinu/" Treći učinak redovitih mamografskih skrininga jest taj da oni vođe do brojnih, nepotrebnih tretmana, jer se dobroćudni tumori č e s t o g r e š k o m za
8
O s n o v n o n a č e l o mamografskog skrininga oduvijek se oslanjalo na pret
mijene za z l o ć u d n e . U jednoj studiji 1 larvarđskog m e d i c i n s k o g fakulteta
postavku da što se tumor ranije otkrije, to će biti manji, a šanse da se pobije
(Harvard Medical School), kojom je o b u h v a ć e n o p r e k o tisuću žena, svega je
di bolest v e ć e . Međutim to n a č e l o ne uzima u obzir činjenicu da rak ne me-
jedna četvrtina žena čiji su mamogrami zabilježili n e k e abnormalnosti uistinu
lastazira uvijek istom brzinom. Rak dojke nije jedna uredna bolest koja na
imala zloćudne tumore. Drugi radiološki odjeli koji su upućivali pacijentice u
preduje na isti način k o d svih žena; p o n e k a d se o n a širi tijelom, drugi put
Harvardski centar imali su č a k i lošiji uspjeh — bili su u pravu svega u jed
napreduje u samoj dojci. Ova pretraga uglavnom ne utječe na ishod ni u ko
nom od šest slučajeva. Pritom, naravno, neprimjeren izbor riječi koje se mo
jem
gu naći ti nalazu mamografije, a m o ž e uključivati izjave k a o što su »malignost
slučaju.''
19
J e d a n je od razloga možda i laj što mamografija zapravo povećava stopu mortaliteta. Kad je riječ o ženama mladima od SO godina, više njih umire od
se ne m o ž e isključili«, povećava uznemirenost i pacijentice i liječnika, a često završi sa ž e n o m na operacijskom stolu.''
7
raka dojke u skupini žena podvrgnutih mamografskom skriningu, n e g o me
N e d v o j b e n o je da je rutinski mamografski skrining odgovoran za znatan
du onima kojima nisu napravljeni mamogrami. Kanadska nacionalna studija
porast a g r e s i v n o g tretmana duktalnog k a r c i n o m a in situ (DC1S) — o k o
skrininga raka d o j k e (National Breast Cancer Screening Study — NBSS), ko
4 0 . 0 0 0 slučajeva s a m o u SAD-u.
jom je o b u h v a ć e n o 5 0 . 0 0 0 žena u dobi između 40 i 49 godina, pokazala je da
O t k a k o je uveden mamografski skrining, učestalost DCIS-a vinula se u ne
je više tumora otkriveno u pregleđavanoj skupini, pri č e m u ne s a m o da nisu
b o , od 2,4 na 100.000 žena u 1973- do 15,8 slučajeva na 100.000 žena u
spašeni životi, v e ć je za trećinu više žena umrlo od raka dojke u grupi kojoj
1992.
100
SH
lako su m n o g e ž e n e kojima je dijagnosticiran DC1S bile podvrgnute
101
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
R a n o
G O V O R E
radikalnoj mastcklomiji. ova abnormalnost ili »pretkanceroza« nije »sinonim za druge o b l i k e raka«, tvrdi profesor McCormick. Ne s a m o da se mnogi struč njaci prevare kad je u pitanju DCIS, nego u većini slučajeva to stanje, kaže
Dosad su s a m o relativno visoke doze radijacije bile povezivane s poveća nim rizikom od raka d o j k e . Međutim novi dokazi otkrivaju da č a k i umjerena jakost rendgenskih zraka povećava rizik od raka dojke pet do šest puta kod žena koje imaju određen gen, prisutan u o k o jedan posto populacije — ili najmanje jedan milijun američkih žena. Već je 1975. godine dr. C. Bailar II, urednik
tumora m o ž e povećati brzinu njegova širenja na ostale dijelove tijela čak za 80 posto."'' Biopsije kojima se ispituju sumnjive kvržice nađene mamografijom prati p o s e b n a zbirka problema. U tom se standardnom postupku pod lokalnom
McCormick, ne bi naudilo Ž e n i . *
glavni
o t k r i v a n j e
časopisa Journal of the National Cancer Institute,
zaključio da
akumulirane d o z e rendgenskog zračenja više od 1 greja ( G y ) u razdoblju od 10 do 15 godina mogu inducirati rak dojke.' " J e d a n mamografski pregled pri 1
donosi prosječnoj dojci dozu od oko 2 miligreja ( m G y ) , o d n o s n o 0,002 greja
anestezijom debela igla uvodi u dojku kako bi se izvukao mali komadić tki va. O n o se tada ispituje na kancerozne stanice. U jednom ispitivanju žena koje su imale biopsiju, četvrtina ih je nakon loga imala problema zbog ozlje de n a n e s e n e iglom, poput infekcije ili
krvarenja.
Devet pacijentica izvijestilo
je o nastanku nove kvržice u dojci (sve d o b r o ć u d n e ) ispod ožiljka od biop sije, između j e d n e i sedam godina nakon zahvata. Osam pacijentica imalo je bolove u području gdje je napravljena
biopsija
i d o sedam godina nakon
operacije, a sedam ih je izvijestilo o ružnom ožiljku.
67
Isisavanje s tankom iglom, o d n o s n o punkcijska biopsija, za što nije potre ban boravak u bolnici, služi kao najmanje invazivna alternativa u slučaju de
(Gy)."' Pritom su žene s g e n o m alaksi)a-lelangieklazija, kaže dr. Michael Swift, š e f m e d i c i n s k e g e n e t i k e na Sveučilištu Sjeverne Karoline, n e u o b i č a j e n o o s jetljive na radijaciju i kod njih može doći do raka nakon izlaganja »izrazito malim« d o z a m a . On procjenjuje da bi u SAD-u između 5.000 i 1 0 . 0 0 0 od 180.000 slučajeva raka dojke dijagnosticiranih svake godine moglo biti spri j e č e n o a k o se ž e n e s tim g e n o m ne bi izlagale radijaciji od mamografa."-'
tektirane kvržice; u lom se slučaju tanka injekcijska igla uvede u dojku i njo me izvuče uzorak sadržaja kvržice. Poznato je, međutim, da su liječnici znali probiti pluća tijekom toga postupka uzrokujući p n e u m o t o r a k s ( k a d zrak ude u plućnu šupljinu i izazove kolaps pluća). Od 7 4 . 0 0 0 punkcijskih biopsija to se dogodilo kod o k o 133 pacijentica ( 0 , 1 8 p o s t o ) .
68
Iskustvo iz mnogih zemalja ukazuje na lo đa m a m o g r a m e odlikuje visok
Vcc vas četiri s n i m k e dojke (uobičajeno za jedan mamografski pregled)
stupanj netočnosti. U Kanadi, za vrijeme prvih četiriju godina osmogodišnje
izlože zračenju od 0,01 greja (apsorbirana doza radijacije) — o k o 1.000 puta
studije mamogralskog skrininga dojke, približno iri četvrtine re/.ullai.i prelra-
više nego kod rendgenskog snimanja prsnog koša. Svakih 0,01 greja poveća
ge bilo je neprihvatljivo. Tek u posljednje dvije g o d i n e studije više od
va rizik od raka k o d žena u predmenopauzi za jedan p o s t o , tako da se žena
vine testova udovoljavalo je zahtijevanom standardu.
ma koje su tijekom deset godina bile mamografski pregledavane rizik od d o bivanja raka p o v e ć a v a za deset pošlo. ()sim g e n e t s k e sklonosti i fizičke bi traume uzrokovane djelovanjem ma-
polo
6y
Sto se tiče žena mladih od 50 godina, jedna druga kanadska studija otkri la je da je približno 87 posto takozvanih slučajeva raka detektiranih na teme lju mamograma zapravo bila lažna uzbuna. " 7
mografa m o g l e pridonijeti širenju raka. Današnji inamograli pritišću silom od
Visoki stupanj lažno pozitivnih nalaza djelomično je rezultat nedostatne
200 njutna ( N ) , što je isto kao da je svaka dojka opterećena s 20 vreća šećera
•standardizacije o p r e m e . Početkom 1994. trećina ženskih klinika u SAD-u nije
teških jedan kilogram. Neki od modernih uređaja pokretanih n o ž n o m peda
imala ovlaštenja za rad mamografa. FDA priznaje da su u mnogima od njih
lom premašuju to o p t e r e ć e n j e — kao da vam je dojka pritisnuta s 30 vreća
krivo očitavali m a m o g r a m e te da su n e k e žene primale d o z e radijacije koje
šećera." Smatra se da je sila nužna želi li se postići slika najbolje kvalitete uz
su bile i više no p r e v i s o k e .
5
71
Nedostatak standarda razotkrila je i inspekcija
zadržavanje d o z e zračenja na minimumu."* Neki istraživači vjeruju da pritisak
reprezentativnog uzorka mamografskih jedinica koju je koju godinu prije to
za vrijeme mamografije može prouzročiti prsnuće ciste i rasijavanje stanica
ga provelo Ministarstvo zdravstva u Michiganu. U jednoj trećini ispitivanih je
raka."'' Ta je pojava primijećena kod ispitivanja na životinjama; manipulacija
dinica, otkriveno je, premašivani su razni standardi za izlaganje radijaciji. 7
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
R a n o
o t k r i v a n j e
PROBIR RAKA JAJNIKA
S ciljem ispravljanja log problema SAD u listopadu 1992. donosi Pravilnik o standardima k a k v o ć e u mamografiji ( M a m m o g r a p h y Quality Standards
Danas većina američkih ginekologa rutinski radi probi r raka jajnika. Ta raši
Act), za uspostavljanje standarda kontrole kakvoće i sustava izdavanja certi
rena metoda skrininga potaknuta je smrću glumice i komičarke Gilde Radnor
fikata za više od 10.000 medicinskih ustanova u kojima se izvode i tumače
koja je 1989. u dobi od 42 godine umrla od raka jajnika, o č e m u se p u n o pi
mamografske pretrage. Ti standardi kontrole kvalitete o d n o s e se na o s p o
salo. Metode probira uključuju ultrazvučno snimanje, fizikalni pregled zdjeli
sobljavanje i edukaciju osoblja, te na opremu i doze koje se koriste, između
ce i analizu krvi.
ostalog. Liječnici bi se također trebali kontinuirano educirati za očitavanje
No ovaj zamah liječničkih aktivnosti protivi se hitnim preporukama ame ričke vlade. P r e p o r u k a tamošnjega Nacionalnoga instituta za zdravstvo
mamograma te se Očekuje da interpretiraju u prosjeku 40 mamograma mje
(National institute of Health ili NIN) protiv je rutinskog skrininga, navodeći
sečno. Od listopada 1994. svaka ustanova koja izvodi m a m o g r a m e mora dobiti
da je netočan, pa i opasan.
7,5
NIN je izjavio da su ti testovi tako nepouzdani da su kirurzi n e p o t r e b n o
certifikat ili privremeni certifikat želi li nastaviti legalnim radom. Međutim iako je uspostavljanje standarda n e d v o j b e n o poboljšalo n e k e od
operirali m n o g e ž e n e koje nisu oboljele od raka jajnika. Čak i kad liječnici
strašnih pogrešaka učinjenih u prošlosti, nije moglo ništa učiniti za poboljša
doista detektiraju bolest, o d n o s n o kada je rak vidljiv, često bude prekasno. A
nje nepreciznosti svojstvene samoj tehnologiji. Čak i m a m o g r a m e najbolje
samo je u četvrtini slučajeva rak jajnika otkriven dovoljno rano za učinkovit
kvalitete mogu p o g r e š n o tumačili najiskusniji radiolozi. U jednom istraživa
tretman. '' 7
nju Sveučilišta Yale svakom od deset prekaljenih radiologa s 12 godina is
RAK PROSTATE
kustva u tumačenju mamograma dano je istih 150 mamograma dobre kvali tete, pri č e m u su oni različito interpretirali svaki treći mamogram. U četvrtini
Za rak je prostate, žlijezde veličine i oblika kestena smještene između rektu-
slučajeva oni su se radikalno razilazili u tome kako bi s pacijenticom trebalo
ma i mošnji, medicina forsirala prihvaćanje programa rutinskog skrininga
postupiti (na primjer treba li je pratiti ponavljanjem mamografskih pregleda ili se treba odlučiti za dijagnostičku kirurgiju). Dijagnoze radiologa krajnje su se razlikovale čak i u slučaju 27 pacijentica za koje je kasnije potvrđeno da imaju rak dojke. Približno trećina novotvorina bila je krivo kategorizirana. J e dan radiolog nije p r e p o z n a o rak koji je bio jasno vidljiv, d o k je jedan drugi mislio da se rak razvija u suprotnoj dojci od o n e gdje se to stvarno z b i v a l o .
73
kod muškaraca starijih od 50 godina, jer je riječ o drugome glavnom ubojici starijih muškaraca. Tri tehnike probiranja odnose se na test specifičnog anti gena prostate (PSA), transreklalno ultrazvučno snimanje (TRL'S) i digitorektal ni (palpacija) pregled (DRP). Ipak, analiza O p ć e b o l n i c e u kanadskom gradu Torontu zaključuje da visoka stopa netočnosti tih metoda m o ž e napraviti vi še štete n e g o koristi. Glavni rizik predstavljaju nepotrebni kirurški zahvati, koji uzrokuju široko rasprostranjenu inkontinenciju i impotenciju u trećini
Ako redoviti mamografski skrining ne proširi ili ne prouzroči rak, dubioz-
slučajeva.' Nadalje, nema dokaza koji bi pokazao da će muškarci kod kojih
na dobrobit možda nije vrijedna bola na koji se nakon pretrage žali trećina
je obavljena prostatektomija preživjeti iole duže nego oni podvrgnuti samo
žena. ' Helen iz Westcliffa, sada u svojim ranim pedesetima, 20 je godina pas
"Pozornom promatranju«.
7
1
lila od kvržica u dojkama i teškog mastitisa. Imala je n e k o l i k o rutinskih »vo doravnih« mamografskih pregleda i punkciju ciste tankom iglom. Tada je
7
Najveći se p r o b l e m vezuje uz PSA test, kojim se ispituje količina određe nog proteina u krvi, za koji se smatra da je u korelaciji s prisutnosti raka
upućena na drugačiju mamografiju. »Taj put morala sam uspravno stajati, a
prostate. No specifični antigen prostate pokazao se nekritičan i krajnje neto
svaka je dojka bila stiješnjena okomito na aparat. Bol me razdirao. Suze su
čan: novijom analizom podataka ustanovljeno je da dvije trećine muškaraca
mi navirale na oči i jedva sam se susprezala da ne p o č n e m vrištati. Obje su
s povišenom razinom PSA nemaju rak prostate. "
me dojke boljele tri do četiri dana, a tek tada je bol p o č e o p o s t e p e n o popuš tati«, kaže.
7
Sam je test problematičan jer ne može razlikovati između benignog i kan c e r o g e n o g tumora, a j e d n a k o je upitno i njegovo tumačenje s obzirom na to
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
R a n o
G O V O R E
o t k r i v a n j e
da se liječnici još uvijek razilaze o k o toga što predstavlja razinu indikativnu
Morate li obaviti pregled cerviksa, možda ne bi bilo loše da inzistirate na
za rak. Tvrdi se da noviji testovi osiguravaju veću točnost, p o s e b i c e ako se
njegovu v i z u a l n o m p r e g l e d u . U indijskoj studiji, k o j o m je o b u h v a ć e n o
pritom u obzir uzima i pacijentova starosna dob, ali u o v o m trenutku istraži
45-000 žena, vizualnim su pregledima otkrivene približno tri četvrtine sluča
vanja pokazuju da je test više no beskoristan.
jeva raka u skupini ispitanica, na osnovi erozija vrata maternice koje su krva
J e d n a je studija otkrila da je kod 366 muškaraca koji su imali uredan nalaz PSA testa došlo do stvaranja raka, dok su povišene vrijednosti — koje ukazu ju na prisutnost raka — n a đ e n e kod svega 47 posto muškaraca koji su doista imali rak p r o s t a t e .
rile na dodir, slabe razvijenosti ili općenito sumnjivog izgleda vrata materni ce. "' 8
Sto se mamografije tiče, medicina je u o p ć e umanjila važnost redovitoga
Drugo je pak istraživanje, o n o Harvardskoga medicin
fizikalnog pregleda dojki kao dijagnostičkog sredstva. Savjetnik britanskog
skog fakulteta, našlo da testovi PSA ne uspijevaju ispravno dijagnosticirati rak
ministra zdravstva priznao je da su »više od 90 posto tumora d o j k e otkrile že
prostate u 82 posto s l u č a j e v a .
ne same«.
79
80
Čak i kad se PSA testu pridoda biopsija, b u d e
detektirano s a m o 40 p o s t o raka prostate.
81
85
Štoviše, sedmogodišnja studija u koju je bilo uključeno 3 3 . 0 0 0 že
na pokazala je da samoispitivanje m o ž e smanjiti smrtnost raka dojke do jed
Nedavno je otkriveno da PSA test m o ž e dati krivo očitanje a k o je muška
ne petine. Iako se n e k e kvržice koje detektira mamografija ne mogu napipati
rac ejakulirao u prethodna dva dana. Muškarci stariji od 40 godina imaju vrlo
prstima, istina je da vrijedi i obrnuto. J e d a n istraživač d a p a č e vjeruje da vas
visoke razine PSA n e p o s r e d n o nakon ejakulacije, a kako o n e počinju znatno
rutinski mamografski skrining uljuljkuje u lažnom osjećaju sigurnosti, tako da
padati tek šest sati kasnije, potrebno je 48 ili više sati da se vrijednosti nor
ste skloni zanemariti znakove upozorenja u obliku sumnjivih kvržica.
maliziraju.
86
Ako ne želite mamografski pregled, svakako se odlučite za redoviti s a m o -
82
Kao i u slučaju mamografije, probiranje raka prostate zapravo vam m o ž e
pregled dojke (vaš vas liječnik m o ž e poučiti kako to raditi) i fizikalni pregled
p o v e ć a t i š a n s e za umiranje. Europski institut za o n k o l o g i j u ( E u r o p e a n
dojke koji će obaviti vaš liječnik. Ako on to nerado čini ili ima ograničeno is
Institute of O n c o l o g y ) u Milanu našao je da više muškaraca koji se podvrga
kustvo u fizikalnim pregledima, zamolite da vas uputi u kliniku gdje to rade
vaju PSA skriningu umire od raka prostate nego onih koji se ne pregledava
rutinski, ili pronađite drugog liječnika. Novo istraživanje pokazuje da redovit
ju.
s a m o p r e g l e đ dojki i godišnji pregled kod iskusne stručne o s o b e točnije
83
predviđaju rak n e g o m a m o g r a m i .
87
Ako se ipak odlučite za mamografiju, ba
SKRINING S K R I N I N G A
cite se u potragu. Pronađite ustanovu u kojoj se koristi o p r e m a specijalno na
Pa kako se onda možete zaštititi od raka ili — možda još važnije — od dijag
pravljena za mamografiju i koja je u mogućnosti dati najbolju sliku uz najma
nostičkih testova za otkrivanje istih? Ako u vašoj obiteljskoj ili o s o b n o j anam
nje zračenje, i postavite m n o g o pitanja o broju mamograma koji se svaki tje
nezi ništa ne ukazuje na razne faktore rizika, n e m a valjanoga znanstvenog
dan naprave, k a o i to kada je uređaj bio posljednji put testiran. (Inspekcija
razloga zašto biste se podvrgavali redovitim preventivnim pregledima bilo
uređaja trebala bi se obaviti barem jednom godišnje.)
koje vrste a k o ste zdravi i nemate nikakvih simptoma. Profesor McCormick
Ako je kvržica pronađena, morate utvrditi, mamografijom ili fizikalnim
kaže da je možda najvažnije rano upozorenje na rak vrata maternice (u veći
pregledom, je li zloćudna ili nije. Neke b e z o p a s n e ciste mogu se identificirati
ni slučajeva dovoljno rano za tretman) stalni vaginalni iscjedak ili bilo kakvo
fizikalnim pregledom. Kaže li vam liječnik da je u pitanju cista, ali vam ipak
nemenstrualno krvarenje tijekom ciklusa, primjerice, nakon snošaja. Vjerojat
sugerira biopsiju, istražite je li to uistinu potrebno. Dobroćudni se tumor č e s
nost raka cerviksa raste s brojem ženinih seksualnih partnera, a k o puši, uzi
to mijenja tijekom menstrualnog ciklusa te postaje bolniji pred menstruaciju,
ma kontracepcijske tablete ili druge propisane h o r m o n e , ima kakvu prenosi-
a kancerozni ne.
vu spolnu bolest ili je rano započela spolnim životom. Ako ne spadate ni u
Ako je kvržica zaista stvorena, ne bi bilo loše da razmislite o ultrazvuč
jednu od navedenih kategorija, budite na oprezu a k o vaš liječnik vrši pritisak
nom snimanju, što bi mogla biti sigurnija opcija (za sve osim fetalnih stani
da se podvrgnete testu, posebice kad to njemu donosi financijsku korist.
ca). Premda se ta tehnologija uvelike poboljšava i vjerojatno će se u k o n a č -
106
107
S T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
R a n o
o t k r i v a n j e
nici razviti u d o b r o dijagnostičko sredstvo, još uvijek je prisutan problem toč
B e z obzira na tehnologiju, najvažnija pitanja koja trebate postaviti o d n o s e
nosti. Uspješnost ultrazvučne dijagnostike većim dijelom ovisi o vještini o p e
se na ekspertizu operatera. Uvijek se odlučite za n e k o g a vrlo iskusnog, p o
ratera jer se slike teško tumače i podložne su krivoj interpretaciji. Operatere
sebice u skeniranju dojke. Nemojte se ustručavati upitati liječnika kolika je
p o s e b n o brinu vizualni »artefakti« — to jest slike nečega što ne postoji — ili
njegova stopa t o č n o postavljenih dijagnoza ili je li imao ijedan ozbiljan slučaj
nešto sasvim normalno krivo protumače kao zloslutno, brkajući normalnu
koji je propustio uočiti. Upitajte ga i o stanju opreme — koliko je nova, k o
strukturu za abnormalnost. Sve se to svodi na to da bi vam mamogram tre
liko točna i kada je posljednji put servisirana.
b a o napraviti jedino krajnje iskusan operater, koji je dobro o b u č e n za rad s
Najbolja prevencija raka dojke jest izbjegavanje kontracepcijskih tableta,
najnovijom o p r e m o m te j e d n a k o tako dobro izvježban u razlikovanju stvar
h o r m o n s k e n a đ o m j e s n e terapije i svih ostalih propisanih hormona, za što je
nih od fantomskih slika. Za pregled dojki najčešće se koristi visokorcz.olucij-
sve rizičnost dokazana, te izbjegavanje kemikalija k a o što su parabeni (uobi
ska ultrasonografija u »stvarnom vremenu« — što znači da na ekranu točno
čajeni konzervansi u kozmetičkim proizvodima). Dojite svoje dijete što duže
vidite o n o što transduktor (sonda) hvata u tom času. Prema jednom istraživa
možete, jedite cjelovitu, nepreradenu hranu s puno svježeg voća i povrća iz
nju na sto žena, od kojih je svaka imala najmanje jednu kvržicu u dojci,
organskog uzgoja te bogatu esencijalnim masnim kiselinama, i izbjegavajte
ukupno izmjeren stupanj točnosti ultrazvučnog pregleda iznosio je 7 4 , 8 pos
pesticide i mliječne proizvode, koje se povezuje s rakom d o j k e . Što se raka
to. T o , naravno, znači da je dijagnoza bila kriva u jednom od četiri slučaja. U
jajnika tiče, s a m o ž e n e starije od 50 godina u visokorizičnim skupinama —
10 slučajeva ultrazvukom je dobroćudna cista na prsima dijagnosticirana kao
o n e čiji su rođakinje imale rak jajnika, nemaju djece, podrijetlom su sa sjeve
kancerozna, dok su u k u p n o neuočeni jedna cista i jedan a p s c e s .
ra Europe ili im povijest bolesti uključuje rak dojke, crijeva ili enđometrija —
88
Prema profesoru Williamu Leesu, voditelju radiologije na UCL Hospitals Trust u Londonu, najbolji ultrazvuk trebao bi uključivati Doppler kao dio su stava, te ove dvije k o m p o n e n t e treba koristiti u tandemu, što će pridonijeti
trebale bi se redovito kontrolirati. Pa i ako vaš test bude pozitivan, važno je da rezultat b u d e potvrđen i drugim metodama prije no što pristanete na o p e rativni zahvat. Kad je riječ o raku prostate, čini se da ćete najbolje proći a k o izbjegavate
operaterovi! pouzdanju u točnost postavljene dijagnoze. Kolor Doppler ultrazvuk mjeri protok krvi, koji u zloćudnim tumorima
skrining test, u slučaju da nemate simptome. Ako zaista obolite od raka, pro
naginje abnormalnom. U jednoj studiji postignuta točnost u detektiranju tu
mislite o taktici pozornog promatranja, takozvanom »čekaj i vidi« pristupu, i
mora dojke iznosila je 82 p o s t o .
koristite druge oblike terapije, poput hormonske terapije, radije nego da p o -
w
Srećom, čini se da se tehnologija ipak poboljšava; trenutačno kolor meto da koristi uspoređivanje analize spektra boje s okolnim tkivima; boja kanceroznih tumora tipično je intenzivnija, s oštrim rubovima. U jednom ispitiva
hitate na operacijski stol, naročito a k o ste stariji od 70 godina. Rak prostate uglavnom je spororastući oblik raka i vjerojatnije je da ćete umrijeti s njim nego od njega. Prema analizama autopsija trećina muškaraca u Europskoj uniji ima rak prostate, no s a m o će ih jedan posto umrijeti od njega prije no
nju na 70 pacijentica ta je metoda promašila samo jedan tumor.'' " 1
Profesor Lees vjeruje da iskusan operater može postići točnost od 85 pos
što im nešto drugo ne oduzme život.
92
to kombinirajući o b j e metode. Kad sve zbrojimo, čini se da su ultrazvuk i mamografija p o d j e d n a k o us pješni. U j e d n o m ispitivanju na 80 pacijentica s dobroćudnim i zloćudnim lezijama mamogrami su uhvatili pet slučajeva raka koje je ultrazvuk propustio, ali je zato ultrazvuk otkrio devet slučaja raka koje mamogrami nisu. U još jednoj studiji ultrazvuk je otkrio četiri raka koja se još nisu mogla napipati.
91
Najnovija i najsigurnija dijagnostička mogućnost je termografija (mjerenje topline stanica — stanice raka su toplije).
109
T r e ć i
d i o
PREVENCIJA
Peto poglavlje
Kolesterolsko ludilo: medicinska o b m a n a Unatoč prilično pouzdanim pokazateljima da nam bolest ugrožava živote kad se razbolimo, moderna medicina sada promovira stajalište k a k o liječnici dovoljno poznaju naša tijela da mogu spriječiti bolest čak i prije n e g o od nje obolimo. Liječnici se sve više okreću prema o n o m što vole zvati »preventiv nom« medicinom — o d n o s n o propisivanju lijekova »za svaki slučaj«, nama i našim bližnjima, dok s m o još zdravi, kako bi se bolest o k o n č a l a prije no što je i počela. Tijekom medicinske povijesti preventivna je medicina bila o d g o vorna za brojne zabrinjavajuće zamisli — poput rutinskoga rendgenskog sni manja trudnica u cilju mjerenja veličine zdjelice, što je utjecalo na porast leu kemije u dječjoj dobi, ili davanja trudnicama dietil-stilbestrola za »sprečava nje« pobačaja, što je pak prouzročilo rak i neplodnost medu cijelom genera cijom djece. Problem je takva pristupa u t o m e što mjera predostrožnosti g o tovo uvijek uzrokuje č a k i više bolesnih stanja n e g o sama bolest koja je tre bala biti prevenirana. Za proizvođače lijekova to ne predstavlja ništa drugo nego neočekivani b o n u s . Farmaceutska si industrija neprestano stvara tržišta lansirajući nove epidemije, koje otvaraju vrata za još više novih uspješno prodavanih čudotvornih lijekova — tako si ova industrija neprestano osigu rava prihode.
ZABLUDE O KOLESTEROLU Liječnici sve više vjeruju da je bit preventivne medicine identificiranje odre đenih činitelja rizika u životnim stilovima, koji povećavaju šanse o s o b e da oboli od č e g a . U 1950-ima je dr. Ancel Keys, direktor Laboratorija za fiziolo šku higijenu na Sveučilištu u Minnesoti, prvi iznio hipotezu da masna hrana uzrokuje srčani udar. Dr. Keys je grafički prikazao vezu između u k u p n o une-
113
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
K o l e s l e r o l s k o
l u d i l o :
m e d i c i n s k a
o b m a n a
šenih masti i fatalnih srčanih bolesti u šest zemalja. Njegove o g r a n i č e n e p o
prehrane sugerirana je z b o g značajne razlike u broju srčanih bolesti u različi
datke medicina je istom prigrlila, isprva pretposlavivši da visok unos masno
tim zemljama. No veza između unosa masnoća i srčanih udara nije pronađe
ća iz hrane uzrokuje visoku razinu kolesterola u krvi, što za posljedicu ima
na/'
oblaganje arterija te započinjanje lančane reakcije događaja koji s v r e m e n o m dovode do srčanog ili moždanog udara. Sukladno tom razmišljanju kardio vaskularna bi se bolest mogla uvelike spriječiti smanjenjem razine kolestero la u krvi, bilo lijekovima bilo ograničavanjem unosa m a s n o ć a .
tragama za visoki kolesterol u krvi i njegovu snizivanju lijekovima i obrađe nom hranom s niskim udjelom masnoće. Većina populacije Zapadnog svijeta dovedena je do opsjednutosti masnoćama, dok su milijuni pacijenata u SAD-u i Velikoj Britaniji (i šire) tiranizirani dugotrajnim uzimanjem lijekova.
mana stoljeća. Fascinantna je činjenica da nitko nije uspio dokazati kauzalnu vezu izm.edu kolesterola ili dijete bogate maslima i bolesti srca. Zaista začu većina
pacijenata
sa
srčanim
bolestima
ima
normalne
su bili na b o l n i č k o m liječenju zbog manjih problema. Nakon analize uzoraka masnog tkiva istraživači nisu pronašli dokaze da uzorci iz. Minska sadrže ne uobičajeno visoke vrijednosti zasićenih masti ili n e u o b i č a j e n o niske vrijedno sti esencijalnih masnih kiselina, pri čemu se oba slučaja smatraju činiteljima rizika za bolesti srca. Zaključili su da masnoća iz prehrane vjerojatno nije
Zapravo, sniženje bi razine kolesterola mogla biti jedna od najvećih o b
da
ponđentnu prehranu s visokim udjelom masti. Na primjer, nizozemski istra živači putovali su u bjeloruski grad Minsk, gdje je stopa srčanih bolesti neu običajeno visoka, te uzeli uzorke masnog tkiva grupi muškaraca i žena koji
Ta hipoteza iznjedrila je cijelu industriju hrane i lijekova posvećenu pre
đuje
Brojne populacije s visokom zastupljenosti srčanih bolesti nemaju kores-
razine
koleste
rola: Nakon 60 godina takve »preventivne« medicine na površinu je isplivalo da lijekovi koji snizuju kolesterol i dijeta s ekstremno niskim udjelom kolestero la mogu povećati vaše šansi- za umiranje. Mnogi od režima što ih medicina preporučuje mogu, štoviše, biti medu glavnim krivcima za srčane bolesti. Niti za jedan lijek za sniženje kolesterola nije s vremenom d o k a z a n o da snizuje ukupnu stopu mortaliteta; u više slučajeva broj srčanih udara možda i jest bio u padu, no broj smrti od drugih srčanih problema je porastao, k a o što je
glavni uzrok bolesti srca u tome području.' LI jednoj od najvećih studija o bolestima srca i stilu života, u Framingharnu u američkoj državi M a s s a c h u s e t t s , veliki dio populacije praćen je tije kom g o t o v o pola stoljeća u cilju određivanja faktora rizika za bolest srca i aterosklerozu. Usprkos tomu nikakva povezanost nije uspostavljena između visoke razine kolesterola i sredovječnih muškaraca — d o b za koju se pret postavlja da su muškarci izloženi najvećem riziku. Ž e n e s visokim vrijedno stima kolesterola umirale su u jednakom postotku kao i o n e s niskom razi nom kolesterola. Premda je umrlo više ljudi s visokim kolesterolom nego onih s niskim kolesterolom, uzroci smrti bili su različiti, a ne isključivo boles no srce. J e d i n a je veza, naime, uspostavljena između vrijednosti ukupnog kolesterola i rizika od srčanog udara kod muškaraca u dobi od ranih tridese
porastao i ukupan broj smrti uzrokovanih drugim faktorima. Nakon što je Keys iznio svoju hipotezu o povezanosti, daleko strože stu
tih do ranih šezdesetih.
0
dije dokazale su da kolesterol možda čak i nije glavni uzrok bolesti srca. J e d
Velika kalifornijska studija otkrila je da ni visoka razina ni niska razina
na studija u kojoj je sudjelovalo 20.000 muškaraca i žena iz K o p e n h a g e n a
kolesterola izgleda nemaju utjecaj ni na jednu važniju bolest, uključujući u to
pokazala je da su s a m o oni s razinama kolesterola u krvi u gornjih pet posto
bolest srca i rak. Znanstvenici sa Sveučilišta J u ž n e Kalilornije su, analiziravši
imali rizik za razvoj bolesti srca/
o k o 2.000 smrti unutar grupe od 7.000 sredovječnih muškaraca japanskog
U 1950-ima Keys je sam organizirao veliku studiju u sedam zemalja, pro učavajući životne stilove 16 lokalnih populacija sedam zapadnih zemalja
podrijetla, zaključili da su rane smrti bile uzrokovane drugim faktorima rizi ka, a nikada samim kolesterolom.
7
uključujući i S A D , k a k o bi odredio uzroke koronarne srčane bolesti. Ali na
Cak i kad je riječ o starijim pacijentima, koji bi logički trebali biti najviše
kon obrade svojih podataka, prikupljenih u razdoblju od 25 godina, istraži*
ugroženi, znanost nije uspjela povezati visoke razine kolesterola s oboljelim
vaci su zaključili da je rizik predstavljen k o m p l e k s n o m smjesom više faktora,
srcem. Visoka razina kolesterola (više od 6,21 nimol/l ili 240 mg/dl) nije im
u koje se ubrajaju kolesterol, pušenje, povišeni krvni tlak i prehrana. Važnost
povećala rizik umiranja ni od čega, pa ni od bolesti srca, srčanog udara ili
114
11S
3
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
K o l e s l e r o l s k o
nestabilne angine pektoris." Sličnim nalazima rezultirale su i studije starijih osoba u Australiji i New Y o r k u .
l u d i l o :
m e d i c i n s k a
o b m a n a
Nije prošlo ni tjedan dana, a medicinski se tisak već nepokolebljivo pri klonio kolesterolskom trendu proklamirajući ".simvastatin spašava živote«.
9
14
Dijeta s malim udjelom masti ženama stvarno m o ž e povećati rizik za b o
Na sastanku Američkog udruženja za srce (American Heart Association), odr
lest srca. U jednoj su skupini od 15.000 škotskih žena o n e koje su imale više
žanom 1994. u teksaškom gradu Dallasu, Michael Brown i J o s e p h Goldstein,
razine kolesterola od muškaraca imale manju vjerojatnost umrijeti od bolesti
dobitnici N o b e l o v e nagrade 1985- za rad o kolesterolu, prekinuli su dugotraj
srca nego muškarci s najvišim razinama kolesterola. Pritom se čini da sniže
nu šutnju o spornoj temi kolesterola govorom o rezultatima skandinavske
nje razine kolesterola kod žene snizuje i razinu njezinih lipoproteina visoke
studije k a o o »prekretnici« i »konačnom odgovoru«.
gustoće, dobrog oblika kolesterola koji uistinu štiti od srčanih b o l e s t i .
Nedugo nakon 4S studije provedeno je škotsko istraživanje koronarne
10
Ti svojevrsno proturječni podaci navode na zaključak da visoki kolesterol
prevencije (West of Scotland Coronary Prevention Study ili WOSCOTS). Svrha
jednostavno m o ž e ukazivati na to da u tijelu nešto nije kako treba, d o k stvar
je bila pokazati kako kod muškaraca koji imaju visoke razine kolesterola, ali
ni uzrok bolesti srca leži negdje drugdje! Čak je otkriveno i to da kolesterol
ne i srčane t e g o b e , pravastatin, jedan drugi »statinski« lijek za sniženje koles
ne uzrokuje inicijalno oštećenje arterija, već se s a m o akumulira u krvi ili u
terola, m o ž e prevenirati srčane udare za trećinu.
arterijama mjesecima nakon što je nešto drugo izazvalo o š t e ć e n j e . "
jući i jednu koja recenzira sve ostale studije, zaključile da bi pravastatin mo
Posljednji dokaz pokazuje da visoka razina kolesterola m o ž e imati zašti tnu ulogu u starijoj dobi. Nizozemski znanstvenici proučavali su medicinsku dokumentaciju više od 7 0 0 starijih osoba. Oni s najvišim kolesterolom izbje gli su rak i infektivne bolesti te živjeli n a j d u ž e .
15
Druge su studije, uključu
g a o smanjiti učestalost srčanih udara najmanje za 60 posto te usporiti otvrdnjavanje arterija."' l a k o je između tih istraživanja bilo m n o g o značajnih razlika, ona su djelo vala na medicinsku zajednicu poput električnog š o k a . Studija WOSCOTS naši
u
O t k a k o je hipoteza o kolesterolu promovirana, farmaceutske su kompa nije eksperimentirale s raznim supstancijama za sniženje kolesterola, postižu ći s k r o m n o smanjenje od o k o deset posto. Međutim u 1980-ima su izašli sa »Statinima«, za koje je pronađeno da inhibiraju proizvodnju kolesterola u tije
roko je tumačena kao dokaz da inače zdravi muškarci s visokim razinama kolesterola mogu uzimati lijekove za sniženje kolesterola i time umanjiti svo je šanse za umiranje od srčanih bolesti približno za trećinu. Svi pacijenti s povišenim razinama kolesterola, bez obzira na njihovu d o b i spol, stavljeni su na doživotnu terapiju lijekovima za sniženje kolesterola. J e d n a bolnica u 17
lu do 40 posto. 1 posljednji tračak liječničkoga skepticizma vezan uz hipote zu o kolesterolu nestao je krajem 1994., nakon objavljivanja rezultata jedinog istraživanja stope preživljavanja sa simvastatinom (Scandinavian Simvastatin Survival Study), koje je opravdalo uporabu lijekova za sniženje kolesterola, barem kod pacijenata sa srčanim bolestima i visokim razinama kolesterola. Ta takozvana 4S studija pratila je 4.444 pacijenata (»četiri« je očito b i o lajtmotiv) sa srčanim bolestima i visokim razinama kolesterola. Nakon pet i pol g o lima u skupini koja je dobivala lijekove za sniženje kolesterola bilo je za 42
Dundeeu, koja je vodila statistiku pacijenata kojima su propisivani lijekovi za sniženje kolesterola prije i nakon objavljivanja 4S studije, pronašla je izrazito povećanje k a k o pacijenata kojima je mjeren kolesterol (za jednu trećinu), ta ko i pacijenata kojima su propisani lijekovi (za približno osam p u t a ) .
18
Mno
gi od onih koji su uzimali lijekove bili su starije životne dobi ili ženskog spo la, premda lijekovi nisu bili valjano ispitivani u tim kategorijama pacijenata. Štoviše, iako je 4S studija pokazala ograničenu korist lijekova za sniženje ko lesterola kod žena, dok u studiji WOSCOPS o n e čak nisu bile ni uključene,
posto manje fatalnih srčanih udara i za jednu trećinu manje srčanih bolesti u
ž e n e upravo predstavljaju više od polovine svih koleslerolskih pacijenata u
odnosu na grupu kojoj je davan placebo. (Žene u grupi nisu uživale istu po
SAD-u koji uzimaju l i j e k o v e .
boljšanu statistiku preživljavanja; iako je s a m o jedna petina ispitivane popu lacije bila ženskoga spola, u placebo grupi stopa mortaliteta bila je upola manja n e g o u muškoj p l a c e b o grupi, što još jednom ukazuje na to da su vi s o k e razine kolesterola beznačajan indikator budućih srčanih bolesti ž e n a . )
116
13
19
S a m o je n e k o l i k o hrabrih disidenata postavilo pitanje provedbe 4S studije i ukazalo na o n o što oni vide njezinim osnovnim manama. Na primjer, bilo k o m e s koronarnom srčanom bolesti bilo je dopušteno sudjelovati u studiji, bez obzira na to je li bolest uzrokovana otvrdnućem arterija ili nije. U tretira-
117
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
K o l e s t e r o l s k o
G O V O R E
l u d i l o :
m e d i c i n s k a
o b m a n a
noj je skupini bilo 38 o s o b a koje su u trenutku pristupanja studiji v e ć imale
ta koji su v e ć pretrpjeli srčani udar. No nakon pet godina ne s a m o da nije bi
ugrađenu srčanu premosnicu ili angioplastiku i k o j e su time imale manju vje
lo većih razlika između tretiranih i netretiranih grupa što se tiče fatalnih srča
rojatnost umiranja. A u kontrolnoj grupi bilo je 54 pušača, što bi moglo imati
nih udara, n e g o je čak u pravastatinskoj grupi bilo nekoliko smrti više zbog
neke veze s v e ć o m stopom mortaliteta u toj s k u p i n i .
drugih uzroka. B i o je, ipak, manji broj moždanih udara i srčanih udara sa
20
William Stehbens s Medicinskog fakulteta Wellington u Novom Zelandu
smrtnim i s h o d o m .
24
naglasio je (a trebao bi kao patolog to znati) da je dijagnosticiranje koronar
Tada je osmišljena AFCAPS/TexCAPS studija (Air Force/Texas Coronary
ne srčane bolesti ili procjena ozbiljnosti ateroskleroze krajnje neegzaktna
Atherosclerosis Prevent Study) kako bi se odredilo bi li statini mogli spriječiti
znanost — sve dok ljudi ne umru. U 4S studiji stvarna razlika u stopi morta
srčane udare kod približno 6.000 muškaraca i žena s normalnim razinama
liteta od svih uzroka između dviju skupina iznosila je svega 3,3 posto. Napo
kolesterola. Nakon pet godina, premda je u tretiranim grupama manje ljudi
sljetku, Stehbens napominje da je kontrolna grupa uzimala p l a c e b o koji je
imalo srčane udare ili anginu pektoris (3,5 posto u odnosu na 5,5 posto u ne-
sadržavao metilcelulozu koja se, a k o se daje intravenozno zečevima, taloži u
tretiranim s k u p i n a m a ) , statini nisu imali utjecaja na ukupni mortalitet. G o t o
arterijama, što nije različito od učinka ateroskleroze.
vo je isti postotak umrlih bio u objema s k u p i n a m a .
25
U studiji WOSCOPS smrtni ishodi zbog srčane bolesti u kontrolnoj skupini
U istraživanje LIPID (Australian Long-term Intervention with Pravastatin in
(oni koji nisu uzimali lijekove) bili su b r o j č a n o veći n e g o kad je riječ o osta
Ischemic Disease), koje je organizirao Centar za kliničke p o k u s e Nacional
tku populacije — bliže prosječnoj stopi mortaliteta ljudi koji su od njih stariji
nog savjeta za zdravstvena i medicinska istraživanja Sveučilišta u Sydneyju,
10 godina ili više — što daje naslutiti da su o s o b e o d a b r a n e da predstavljaju
uključeni su pacijenti s visokim i niskim razinama kolesterola, koji su patili
»prosječne građane« bile bolesnije nego što je to u o b i č a j e n o za »prosječnoga
od ranije s t e č e n e srčane bolesti.
građanina«.
Nakon šest godina stopa mortaliteta i broj bolesti srca bili su znatno niži
Nadalje, iako u studiji WOSCOPS pravastatin jest snizio razinu
21
kolesterola i broj srčanih udara ili smrti od srčanih udara, on nije u značajnoj
u tretiranim skupinama n e g o u kontrolnoj skupini.
mjeri spasio
uzroka.
rezultati prikupljeni do današnjih dana obuhvaćeni o x f o r d s k o m studijom
da
se
zaštite srca (Heart Protection Study ili HPS), kojom je u razdoblju duljem od
života.
pet godina ispitivan učinak statina na 2 0 . 0 0 0 osoba visokog rizika za pojav
živote
od
drugih
Recenzija
svih
studija
s
smanjenje
broja
srčanih
udara
koronarnih
pravastatinom
bolesti također
može prevesti
u
ili nije
bilo
kojeg
uspjela
značajan
drugog pokazati
broj spašenih
Svako smanjenje stope mortaliteta, osim od srčanih udara, nije smatrano »sta tistički značajnim«.
26
Ipak su najimpresivniji
nost koronarne srčane bolesti.
Čak i a k o se slažete sa statistikom preživljavanja k o d sr
Studija MPS zaključila je da rutinsko korištenje lijekova za sniženje koles
čanih udara, s v e u k u p n o preživljavanje tijekom pet godina W O S C O P S - o v a
terola k o d pacijenata s visokim rizikom za krvožilne bolesti m o ž e smanjiti
eksperimenta p o v e ć a n o je s a m o s 96 na 97 posto, a u 4S studiji s 87,7 na 91,3
broj srčanih i moždanih udara za trećinu.
posto.
22
27
To znači da bi mnogi koji u povijesti bolesti nemaju srčani udar
Prema istraživačima, pet godina tretmana statinima m o ž e spriječiti srčane
mogli biti upućeni na uzimanje lijekova za sniženje kolesterola na neodređe
udare, m o ž d a n e udare ili druge značajne vaskularne događaje kod jedne od
no vrijeme, uz iznimno minimalan dobitak.
deset o s o b a k o j e su imale srčani udar, kod osam od sto o s o b a s anginom
23
Petnaestak godina nakon tih dviju studija statini su postali najpopularnije
pektoris ili n e k o m drugom koronarnom srčanom bolesti, kod sedam od sto
oružje u arsenalu vašeg liječnika i jedan od najprofitabilnijih izvora zarade
o s o b a k o j e su imale moždani udar i kod sedam od sto o s o b a s dijabetesom. Govoreći na znanstvenom zasjedanju Američkog udruženja za srce (Ame
svih vremena za farmaceutsku industriju. Četiri v e ć e studije statina koje su od tada napravljene imale su proturje
rican Heart Association) u studenom 2 0 0 1 . godine, Rony Collins, jedan od di
č n e rezultate. Primjerice, CARE (Cholesterol and Recurrent Events) istraživa
rektorom Odjela za kliničke pokuse Sveučilišta u Oxfordu i vodeći istraživač
nje, u koje je bilo uključeno nekoliko američkih, kanadskih i britanskih sve
studije HPS, nazvao je statine »novim aspirinom«. Collins je r e k a o da njegovi
učilišnih bolnica, iskušalo je pravastatin u sniženju kolesterola kod pacijena-
dokazi miču statine sa začelja kolone lijekova za sniženje kolesterola i čvrsto
118
•
-
119
. .
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
K o l e s t e r o l s k o
G O V O R E
l u d i l o :
m e d i c i n s k a
o b m a n a
ih postavljaju na s a m o čelo preventivnih tretmana za bolesti srca i kivnih ži
grupi koja je uzimala statine. Bilo kakva mala prednost statina mora se staviti
la.
na vagu s rizicima uzimanja lijeka na »doživotni recept«. Kad bi 20 milijuna visokorizičnih o s o b a diljem svijeta uzimalo terapiju
Dr. T h o m a s Newman sa Sveučilišta Kalifornija u San Franciscu, koji je
statinom, procijenio je Collins, to bi spasilo o k o 5 0 . 0 0 0 života godišnje. Dru
učestalo pisao o američkoj medicinskoj politici u vezi s kolesterolom, ispitao
gim riječima, svakoga bi tjedna bilo spašeno o k o 1.000 života.
je e p i d e m i o l o š k e podatke ukazavši na to da statinski lijekovi manje koriste ženama, starijim i mladim muškarcima (u obje velike kolesterolske studije is
SVENAMJENSKI LIJEK
pitanici su bili muškarci srednje d o b i ) .
33
Naprotiv, č a k je primijećen i manji
Vjerojatno stoga što puno lijekova ima užasne popratne pojave, kad se poka
porast stope mortaliteta kod žena koje uzimaju lijekove za sniženje koleste
že da lijek u o p ć e i čini n e k o dobro, liječnici ga objeručke prihvate kao uni
rola. ' No, u s v a k o m slučaju, liječnici se ne slažu o k o toga bi li ž e n e trebale
verzalno sredstvo i počinju ga preporučivati za druge, n e v e z a n e bolesti, a
sniziti svoj kolesterol ili ne. Već je ranije evidentirano da se ženin rizik za
sve u nadi da će to djelovati. Slijedom početnih, obećavajućih studija na sta-
razvoj bolesti srca ne umanjuje čak ni a k o su razine kolesterola snižene dije
tine se u kratkom vremenu p o č e l o gledati kao na lijek za sve bolesti starije
tom. Nema dokaza koji bi povezivao visoke razine kolesterola kod žena sa
životne dobi. Liječnici su ih počeli dijeliti za sve i svašta, od o s t e o p o r o z e do
stanjem srca kasnije u životu.
staračke demencije, s a m o na osnovi teorije nekolicine liječnika prema kojoj bi statini mogli pomoći u liječenju osteoporoze kod ž e n a , m o ž d a n o g udara kod pacijenata s bolesti s r c a
29
3
35
Neki su istraživači također primijetili da je u 4S studiji nešto više ljudi
smanjiti rizik od
umrlo od svih uzroka. Iako taj broj nije smatran značajnim, trebali bismo
te biti korisni za pacijente sa
imati više ispitivanja lijekova kako bismo utvrdili mogu li lijekovi za sniženje
28
srčanim t e g o b a m a jer bi lijek m o g a o poticati stvaranje novih krvnih žila.
30
Vrijeme je p o k a z a l o da su te pretpostavke bile p o g r e š n e . Primjerice, jed na je studija velikih razmjera, kojom je o b u h v a ć e n o više od 8 0 . 0 0 0 pacijenata o p ć e b o l n i c e u Southamptonu, pokazala da je stopa prijeloma kosti kod du gotrajnih korisnika statina zapravo bila višu nego kod onih koji ih nisu uzi mali, dok je kod uzimanja nižih doza efekt bio marginalan.
31
Što g o d izazvalo koristan učinak statina na smanjenje mortaliteta, sniženje kolesterola s tim n e m a nikakve veze.
kolesterola biti odgovorni za porast smrtnosti od drugih u z r o k a .
36
Zasad zna
mo da niska koncentracija kolesterola u krvi m o ž e uzrokovati hemoragični moždani u d a r .
37
NE BAŠ Č U D O T V O R N I LIJEKOVI Premda se statini smatraju jednima od najsigurnijih lijekova, sve je više doka za koji potkrepljuju dugu listu nuspojava. J e d n a od prvih prepoznatih p o pratnih pojava jest miopatija, ili slabost mišića, i njezin znatno ozbiljniji oblik
Kao što to ističu mnogi kritici, statini su d o b r o djelovali kod mladih ljudi
rabdomioliza, kod koje se oslabljeno mišićno tkivo razgrađuje i posljedično
i žena — populacije kod koje se visoka razina kolesterola ne povezuje sa sr
otpušta toksične k o m p o n e n t e u krvotok, što na kraju m o ž e izazvati ošteće
čanim udarom. Čini se da nije važno je li kolesterol u velikoj mjeri snižen ili
nje bubrega i ostala potencijalno fatalna stanja. Novije je ispitivanje pokazalo
tek neznatno. Statini također štite od moždanog udara koji nije uzrokovan vi
da je simvastatin za to najveći krivac.
38
sokim kolesterolom. Možda elementi spašavanja života više imaju veze s ne
Premda je slabost mišića v e ć bila prepoznata k a o nuspojava uzimanja sta
kim drugim mehanizmima — mogućim djelovanjem statina na stanice glat
tina, ipak se smatrala rijetkom pojavom koja prethodi akutnom zatajenju jet
kih mišića stijenki arterija ili usporavanjem proizvodnje tromboksana, koji
re. J e d a n od lijekova, nazvan cerivastatin, povučen je s tržišta jer se k o d od
potiče zgrušavanje krvi.
ređenog broja pacijenata razvila miopatija za vrijeme uzimanja lijeka.
32
39
Pa čak i kad se sve to uzme u obzir, stvarna korist je prilično mala. Iako
Mick, pedesetogodišnjak, deset je godina uzimao statine k a k o bi reguli
je smanjenje »relativnog rizika« (šanse da se o b o l i ) veliko, stvarni postotak
rao visoki kolesterol. Posljednje četiri godine uzimanja patio je od više prob
spašenih života je neznatan, naročito medu zdravim o s o b a m a ; u AFCAPS/
lema, uključujući u to izuzetnu ukočenost mišića, bolove u leđima koji su se
/TexCAPS istraživanju, primjerice, svega je 0,12 posto manje ljudi umrlo u
postrance širili prema prednjoj strani prsnog koša ispod rebara, trnce u ruka-
120
121
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
K o l e s l e r o l s k o
l u d i l o :
m e d i c i n s k a
o b m a n a
ma i šakama te utrnulost i slabost u njima, do te mjere da više nije m o g a o
kolesterola i koenzima Q 1 0 inhibiranjem prekursora enzima ne s a m o koles
ništa podići. O tim je problemima raspravljao s četiri liječnika koji su mu re
terola već također i koenzima Q 1 0 .
d o m tvrdili da njegovi problemi nisu povezani s lijekom.
Koenzim Q 1 0 p o m a ž e u kemijskim reakcijama, p o s e b i c e onima koje su
Kad su mu mišići nogu postali tako ukočeni da je i m a o p o t e š k o ć e s h o
uključene u proizvodnju s t a n i č n e energije, te p o m a ž e o b r a n u staničnih
danjem, netko mu je savjetovao da prekine s uzimanjem statina. Nakon mje
membrana od oštećenja kisikom. Ima ga podosta u srcu z b o g velikih tamoš
s e c dana došlo je do laganog poboljšanja; nakon tri mjeseca poboljšanje je
njih energetskih potreba za takvim stanicama.
bilo izvanredno, kaže Mick. Mogao je čak igrati skvoš — nakon što mu je fi zioterapeut rekao da nikada više n e ć e moći igrati.
Studije su otkrile povezanost nedostatka koenzima Q 1 0 sa zatajenjem sr ca
U daljnje se nuspojave ubrajaju bolovi u nogama, edemi (zadržavanje vo d e ) , mijalgije (bolovi u mišićima), sinusitis, nesanica i impotencija; erektilne smetnje m o g u se pojaviti v e ć dva dana nakon p o č e t k a terapije.' " 1
-13
i oslabljenom funkcijom s r c a . "
Od 15 objavljenih studija njih devet potvrdilo je da statini znatno smanju ju razine k o e n z i m a Q 1 0 /
5
Kritičari vjeruju da je raširena uporaba statina odgovorna za navalu sluča
Drugi ozbiljni problemi o d n o s e se na upalu pluća, trovanje jetre, upalu
jeva starinske kardiomiopatije, ili smetnji u srčanom ritmu, š t o vodi do nepra
gušterače i fatalni ulcerozni kolitis. Nađeno je i to da lijek ulazi u mozak te
vilnog rada srca. Da je tomu tako, prešutno priznaju i proizvođači lijekova
smanjuje kolesterol unutar stanica mozga, što vjerojatno objašnjava takve
formuliranjem nekih lijekova što nude kombinaciju statina i koenzima Q 1 0 .
nuspojave k a o što su depresija, poremećaji spavanja i gubitak pamćenja.
Dodatni problem blokiranja koenzima Q 1 0 jest utjecanje na rad mozga,
Statini djeluju i na živce. Oni mogu prouzročiti polincuropatiju (ili perifer
čime dolazi do izazivanja gubitka pamćenja i smušenosti. Kad se takve nus
nu neuropatiju), koju karakteriziraju slabost, kočenje, bol i bridenje u dlano
pojave jave kod starije o s o b e , o n e se gotovo u pravilu proglašavaju starač
vima i s t o p a l i m a .
kom demencijom, kod koje onda stupaju na pozornicu ostali iz ekipe čudo
41
J e d n a je velika danska studija pokazala da je od 166 slu
čajeva takozvane idiopatske polineuropatije više od pola bilo definitivno ili vjerojatno v e z a n o uz statine.
tvornih lijekova. Zatajenje srca poprimilo je epidemijske razmjere u zapadnim zemljama za
-12
Iako su statini priličan broj ljudi učinili bogatašima, o n o š t o su o s o b i t o
vrijeme 15-gođišnje uporabe statina. Samo je u SAD-u kod 4,8 milijuna Ame
propustili učiniti jest riješiti problem bolesti srca. Premda se čini da posjeduju
rikanaca dijagnosticirano to stanje, pri čemu će polovina njih umrijeti u roku
neka korisna svojstva, ipak su učinci skromni u usporedbi s rastućim brojem
od pet godina. To znači udvostručenje slučajeva, a četverostruko povećanje
dokaza koji ukazuju na njihovu ulogu u izazivanju zatajenja srca.
smrti povezanih s bolestima srca u SAD-u.
J e d a n od nekolicine liječnika dovoljno hrabrih da upru prstom u statine jest dr. Peter Lansjoen, kardiolog iz teksaškog grada Tylera. Lansjoen je uka
N a s i l a n kraj
zao na zapanjujuće d o k a z e da statini blokiraju koenzim Q 1 0 , koji je nužan za
Najveći p r o b l e m sa sniženjem kolesterola jest u t o m e što će pacijenti na pro
rad mišića srca. Nedostatak toga enzima tijekom dužeg vremenskog razdob
gramu sniženja kolesterola najvjerojatnije umrijeti od n e č e g a drugog. U ra
lja m o ž e prouzročiti ozbiljne probleme u srčanom ritmu i, s v r e m e n o m , zata-
nim se devedesetima pojavilo više studija širih razmjera koje su pokazale da
jenje srca.
su pacijenti na antikolesterolskoj dijeti ili lijekovima č e š ć e umirali od nasilne
Lansjoen je tijekom 17 godina liječničke prakse kardiologa, prema vlasti
smrti, uključujući u to i suicid, n e g o oni koji su jeli što su htjeli."' Na tu se bi
tom priznanju, u o č i o »zastrašujući porast« zatajenja srca nakon uporabe stati
zarnu povezanost gledalo k a o na puki stjecaj okolnosti — sve dok nije p o
na. Sada on s v a k o g a tjedna ima dva ili tri nova slučaja o n o g a što on naziva
tvrđena brojnim kasnijim međunarodnim studijama.
»statinskom kardiomiopatijom« (kad srce gubi s p o s o b n o s t učinkovitog pum
Talijansko istraživanje potvrdilo je da niske razine kolesterola zaista čine
panja krvi). D o b r o je poznata činjenica da pacijenti koji uzimaju statine g u b e
ljude suicidalnima. Istraživači su uspoređivali koncentracije kolesterola u kr
koenzim Q 1 0 p r o p o r c i o n a l n o dozi lijeka. Lijekovi blokiraju proizvodnju o b a
vi 3 0 0 o s o b a k o j e su pokušale počiniti suicid, prema identičnom broju onih
122
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
K o l e s l e r o l s l c o
G O V O R E
l u d i l o :
m e d i c i n s k a
o b m a n a
koje si nikada nisu pokušale nauditi. U gotovo svim slučajevima suicidalna je
ja.
grupa imala niže razine kolesterola LI vrijeme pokušaja s a m o u b o j s t v a . '
šoj prehrani u posljednjem stoljeću, s izmjenom u omjeru dviju klasa esenci
7
54
O d g o v o r se, naime, možda krije u promjenama k o j e su se dogodile na
Lijekovi za sniženje kolesterola, pa i dijeta s vrlo malim udjelom masno
jalnih masnih kiselina i smanjenjem o m e g a - 3 masnih kiselina, kakve se nala
ća, mogu pridonijeti sniženju razine serotonina, hormona mozga koji u nor
ze u masnim ribama i lanenom ulju. Kad se taj o d n o s promijeni (što bi m o
malnim okolnostima drži štetne impulse, poput agresivnog ponašanja, pod
gao biti slučaj kad je riječ o prehrani s previše ili premalo m a s n o ć a ) , kod pa
kontrolom. U ispitivanjima na životinjama miševi sa sniženim razinama k o
cijenata se primjećuje povećan stupanj depresivnosti.
55
lesterola imali su smanjen broj receptora serotonina u m o z g u . J e d a n od uči
Ma kakva povezanost bila u pitanju, očito je da medicina još ne razumije
naka nove klase antidepresiva selektivne inhibicije p o n o v n e pohrane seroto
delikatnu m e đ u s o b n u povezanost hormonskih poruka koje mozak prima,
nina poput fluoksetina (npr. Prozac) jest zapriječiti serotoninu dopiranje do
kao ni to koje su p r e h r a m b e n e potrebe za održivost toga. Pritom bi dobro
određenih stanica u živčanom sustavu. Medu pacijentima koji su uzimali te
namjerno upetljavanje moglo stvoriti puno više štete n e g o najgora zapad
lijekove zabilježeni su brojni slučajevi nasilnih ili suicidalnih misli. J e d n o je
njačka prehrana.
48
istraživanje na gerijatrijskom odjelu u Italiji pokazalo da je rizik od depresije bio najveći k o d onih starijih o s o b a čije su koncentracije kolesterola u krvi bi le n a j n i ž e .
19
Posljednja se sumnja vezana uz lijekove za sniženje kolesterola odnosi na povezanost dugotrajnog uzimanja tih lijekova i karcinoma. Dr. T h o m a s New man, stručnjak za reguliranje kolesterola sa Sveučilišta Kalifornija u San Fran-
Istraživači sa Sveučilišta Kalifornija u San Diegu imaju vlastitu teoriju o
ciscu, i njegov kolega dr. Stephen Hulley analizirali su podatke objavljene u
vezi između kolesterola i nasilne smrti. Kalifornijski su istraživači pronašli da
američkom v a d e m e k u m u
je pojava depresije kod o s o b a starijih od 70 godina trostruko učestalija među
ku i razini kolesterola kod ljudi, kao i klinička ispitivanja sniženja kolestero
onima s niskom koncentracijom kolesterola u krvi n e g o kod onih čije su k o lesterolske vrijednosti više. Oni su štoviše otkrili da je razmjer depresije p o vezan s razinom kolesterola: što je niži kolesterol, to je pacijent depresivni ji. " Možda se taj problem javlja samo kod starijih ljudi, jer dosad na vidjelo 5
nije isplivalo ništa što bi ukazivalo na povezanost između nasilnosti i lijekova za kontrolu razine kolesterola kod mlađih o s o b a . Ipak ima i dokaza koji upućuju na to da o s o b e na programu redukcije tjelesne težine imaju znatno smanjene razine triptofana u krvi. J e d n a k o tako i ž e n e k o j e su stavljene na dijetu s vrlo malim udjelom masnoća imaju niže razine triptofana kao i zna čajnu promjenu u koncentracijama serotonina.
51
Triptofan je esencijalna ami-
nokiselina od k o j e se uglavnom stvara serotonin, a mi ga d o b i v a m o iz odre đene hrane, v e ć i n o m proteina, i dodataka prehrani. Kada su uspoređene prehrane u nekoliko zemalja, u onim zemljama gdje se prehranom unosi ma nje triptofana b i o je i veći postotak suicida. Uz to imamo i dokaz da pacijenti koji pate od ozbiljnog oblika depresije imaju niske razine triptofana, a stanje im se pogoršava a k o ih se stavi na dijetu s malim udjelom triptofana. K a k o im se popravlja psihičko stanje, tako im se popravljaju i razine triptofana.
52
Neki rezultati pokazuju da što je veći rizik za suicid, to je viša razina ko lesterola,
53
no tu spregu nije potvrdila sveobuhvatna analiza postojećih studi-
124
lijekova Physicians Desk Reference, te studije o ra
la, a sve u cilju otkrivanja definitivne veze između nekih popularnih lijekova za sniženje kolesterola i rizika od razvoja karcinoma. Pokusi izvedeni na glodavcima jasno ukazuju na k a n c e r o g e n e učinke lijekova, p o s e b i c e a k o se uzi maju dulje vrijeme. Newman i Hulley navode da su količine statinskih lijeko va koje se daju ljudima u korelaciji s onima koje su se dokazale kao kance rogene u pokusima sa životinjama.
56
U Velikoj Britaniji se gemfibrozil (koji se
ondje prodaje p o d nazivom Lopid) povezuje s rastom tumora kod miševa i štakora, ali s a m o kad je životinjama davana doza deset puta jača od prepo ručene d n e v n e d o z e . Iako su drugi lijekovi pokazali da uzrokuju rak k o d ži votinja ne predstavljajući pritom opasnost i za ljude, N e w m a n i Hulley tvrde da je izloženost ljudi lijekovima za sniženje kolesterola ipak m n o g o bliža do zi koja uzrokuje rak k o d glodavaca. Britanski kompendij lijekova ABPI Data Sheet Compedium izvještava o »značajnom porastu« raka jetre kod glodavaca kojima su davane prekomjerne doze. O t k a k o su odobreni za uporabu, n e k o liko je lijekova za sniženje kolesterola bilo povezivano s rakom pluća, štitnja če, testisa ili limfnih č v o r o v a .
57
Znanstvenici napominju da je američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) odobrila uporabu lijekova temeljem manje od deset godina kliničkih ispitiva-
125
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
nju. Potpun učinuk lijekova ne moru biti vidljiv 30 godinu, posebice sudu ku
toće (HDL — »dobar« kolesterol potreban tijelu da ga štiti od srčanih bolesti)
da se mnogi ljudi ohrabruju da uzimaju lijekove više desetljeću.
što su više vježbale. - A prestanak je pušenja, za koje se doista čini da pogor 6
k u n c e r o g e n o m potencijalu dvaju lijekova, lovustutina i gemfibrozila,
šava a b n o r m a l n o stanje krvnih žila o s o b a s visokim razinama kolesterola u
raspravljano je na zasjedanju savjetodavnog odboru za lijekove pri FDA.
krvi, vjerojatno jedna od najvažnijih promjena životnog stila koju možete uči
Predstuvnik proizvoduču lovastatina »umanjio je važnost studiju«, tvrde kuli-
niti.
0
fomijski istraživači. Osim togu, podaci su bili izraženi u miligramima po kilo gramu tjelesne težine, što je moglo zbuniti članove odbora.
63
No možda je najinteresantnija veza između »dobrih« i »loših« ugljikohidrata. Londonski istraživači iz bolnice Hammersmith otkrili su da prehrana b o
1 usprkos činjenici da je lijek odobren, čini se da je o d b o r imao n e k e
gata ugljikohidratima s visokim glikemijskim indeksom (indikator utjecaja
ograde. Njihovu je izvornu preporuka da se gemfibrozil treba koristiti kao li
hrane na razinu šećera u krvi) snizuje razinu HDL (lipoproteina visoke gusto
jek u krajnjem slučaju, tek nakon što se fizičkom aktivnosti, dijetom i kontro
će) kolesterola, »dobrog« kolesterola koji štiti od kardiovaskularnih bolesti. '
lom težine ne uspije postići sniženje razine kolesterola. Popularnost lijeka od
Dr. Michel Montignac, jedan od začetnika dijete s niskim glikemijskim indek
tada navodi nu zuključuk da se on daleko više koristi n e g o što je to o d b o r
som, p r o n a š a o je da se kod velikog broju njegovih pacijenata razine koleste
htio.
rola normaliziraju ukoliko se oni pridržavaju pravila dijete koja uključuje ug-
U studiji CARE primijećen je značajan porast raka dojke kod žena koje su uzimale s t a t i n e .
6 1
Ijikohidrale niskog glikemijskog i n d e k s a .
65
58
M a r g a r i n i ostala plastična hrana PREHRANA ZA U G R O Ž E N O SRCE
Pacijenti koji se pridržavaju prehrane s malo masnoća č e s t o konzumiraju p o
O d r e đ e n e su se p r e h r a m b e n e navike pokazale uspješnima u eliminaciji b o
s e b n o obrađenu hranu s malim udjelom masnoća, koja v e ć sama po sebi
lesti srca, ali o n e su puno kompleksnije od dijete kojom se s a m o smanjuju
može pridonijeti b o l e s n o m stanju. Većini obrađene hrane s malim udjelom
m a s n o ć e u krvi. K a k o bi se utvrdilo mogu li sveobuhvatne promjene stila
masnoća nedostaju esencijalne masne kiseline; uobičajen učinak prehrane s
življenja utjecati na koronurnu aterosklerozu, grupu se pacijenata upustila u
takvim namirnicama jest dovođenje tijela u neravnotežu kojom se snizuje
vegetarijansku dijetu s malim udjelom masnoća, prestanak pušenja, metode
»dobar«, a povećava »loš« kolesterol.
66
kontrole stresu i umjerenu tjelovježbu. Uspoređivalo ih se s kontrolnom sku
J e d n a od najopasnijih takvih prehrambenih namirnica s malim udjelom
pinom slično začepljenih arterija koja u svoj životni stil nije unijela nikakve
m a s n o ć e jest margarin, spravljen od hidrogeniranog ulja. To se postiže zagri
p o s e b n e preinake. Nakon godinu dana koronarne su se arterije ispitanika u
javanjem ulja do visoke temperature uz istodobno dodavanje vodika u ulje.
vegetarijanskoj skupini proširile za tri posto, dok su se u kontrolnoj grupi su
Hidrogenacijom se započelo nakon 1912. godine, kako bi polinezasićene
zile za četiri posto. Sve u svemu, 82 posto ispitanika u eksperimentalnoj sku
masti m o g l e konkurirati maslacu i svinjskoj masti. Za vrijeme hidrogeniranja
pini doživjelo je poboljšanje, zorno pokazujući kako potpuna promjena ži
proizvode se transmasne kiseline; te umjetne nezasićene m a s n e kiseline ima
votnog stila m o ž e b e z lijekova imati reverzibilan učinak čak i na ozbiljnu k o
ju drugačiju molekularnu strukturu od nezasićenih masnih kiselina nađenih
ronarnu aterosklerozu za svega jednu g o d i n u .
Novija studija u kojoj je sta
u tkivima ljudi i ostalih sisavaca. Procesom proizvodnje margarina stvaraju se
nje koronarnih arterija mjereno posebnim CT s k e n e r o m pokazala je da je na-
»transizomere« masnih kiselina, koje nalikuju kemijskoj konfiguraciji zasiće
kon pet godina došlo do eliminiranja bolesti kod 99 posto pacijenata.
nih m a s n o ć a .
59
60
67
U j e d n o m su se drugom istraživanju pacijenti držali dijetnog plana za sni
Količina transmasnih kiselina (»trans fatty acid« ili TFA) u prerađenim pre
žavanje kolesterola, te im je također uspjelo dokinuti bolest koronarnih arte
hrambenim namirnicama m o ž e iznositi od 5 do 75 posto u k u p n e masti; ni u
rija _ gotovo u jednakoj mjeri kao i oni koji su bili na dijeti i uzimali lijeko
SAD-u ni u Velikoj Britaniji ne postoji zakonska odredba o proizvodačevoj
ve.
obvezi deklariranja količine hidrogeniranih masnoća u proizvodu, n e g o sa-
61
K o d trkačica su pronađene veće koncentracije lipoproteina visoke gus-
126
127
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
ino o isticanju prisutnosti/'" TFA mogu imati katastrofalan učinak na moguč-
ropskim zemljama, gdje je konzumacija TFA velika, a niska u mediteranskim
nosi našeg tijela da koristi esencijalne masne kiseline, tvrdi nutricionistički
zemljama, gdje je maslinovo ulje glavna prehrambena masnoća, dok je unos
ekspert
TFA nizak.
dr.
Leo
Galland,
autor
knjige
Dječji
superimnnitct
(Superiminuniiy
for Kids). O n e su još gore ako se zagrijavaju, pretvarajući se time u nešto srodno polimerima u plastici.
Epidemija bolesti srca, čiji je prvi val evidentiran 1920. godine, m o ž e se izravno povezati s uvođenjem djelomično hidrogeniranih ulja u prehranu.
Hidrogenirane se masti nalaze u brzoj hrani poput čipsa i prženog tijesta,
Prije Prvoga svjetskog rata, dok su sir i maslac bili glavne p r e h r a m b e n e na
te u biljnim uljima sadržanima u industrijski proizvedenim tijestima i keksi
mirnice, smrt uslijed koronarne tromboze bila je rijetka pojava. Unatoč tomu
ma. U nekim ih margarinima ima i do deset posto. Pojedini proizvođači (po
istraživači dosljedno povezuju bolest srca s masnoćama životinjskog podrijet
put Van den Berghsa, proizvođača margarina »Flora«) sada su u potpunosti
la, koje se nalaze u maslacu, čime proizvođačima margarina omogućuju da
izbacili hidrogenaciju.
reklamiraju kako su njihovi proizvodi bolji za vaše srce.
G e o r g e V. Mann, liječnik iz Nashvillea, T e n n e s s e e , koji je istraživao i
Utjecajna FURAM1C studija, provedena u osam europskih zemalja i Izrae
učestalo pisao o o v o j tematici, ističe da transmasne kiseline slabe lipoprote-
lu, navodi da n e m a uvjerljivog dokaza koji bi povezao margarin sa srčanim
inske receptore u stanicama. Kako to slabljenje priječi tijelu da obradi koles
tegobama. No o n a ipak upozorava da bi mogla postojati n e k a veza u zemlja
terol iz lipoproteina niske gustoće, slanice stave sintezu kolesterola u pun
ma gdje je unos margarina vrlo velik.
pogon, što k o n a č n o dovodi do visoke razine kolesterola u krvi. Brojne su
EURAMIC studija do svojih je zaključaka došla proučavajući dvije skupine
nam studije pokazale da razina kolesterola u krvi brzo raste kod ljudi koji se
muškaraca — jedne u kojoj su ispitanici imali ozbiljne srčane probleme, i
hrane transmasnim kiselinama.'' 'Jedno je istraživanje, o n o s Harvardskog me
druge u kojoj ispitanici nisu imali srčanih tegoba. Istraživači su otkrili da su
dicinskog fakulteta, pratilo 8 5 . 0 0 0 žena tijekom osam godina i otkrilo da su
obje grupe imale slične razine transmasnih kiselina u m a s n o m tkivu.
1
73
o n e koje su jele margarin imale povećani rizik od koronarne srčane bolesti.
Ipak, ovdje bi mogla biti riječ o još jednom važnom aspektu. Dr. George
Što više j e d e t e transmasnih kiselina (i pohranjujete ih u s v o m e masnom
V. Mann p r o u č a v a o je afričko pleme Masai, u kojem su mladi muškarci d o s
tkivu), to je za vas veći i sigurniji rizik za b o l e s n o srce. J e d n a velška studija
ljedno imali niske koncentracije kolesterola, čak i unatoč činjenici da je nji
ukazala je na snažnu vezu između količine TFA u masnom tkivu i smrti od
hova prehrana obilovala zasićenim mastima, uglavnom iz govedine i mlijeka.
bolesti srca 7^
Dr. Mann je zaključio da su Masai, koji su u svoj organizam d n e v n o unosili
Djelomično hiđrogenirana biljna ulja ne s a m o da nisu uspjela, k a o nado
oko 4-7 grama transmasnih kiselina iz kravljeg mlijeka, bili ispod praga na
mjestak za visokozasićene masti, biti od očekivane p o m o ć i , n e g o su i sama
kon kojeg se počinje smanjivati sposobnost tijela da metabolizira masti. U
»pridonijela pojavi koronarne srčane bolesti«, zaključuju istraživači s Harvar-
SAD-u je prosječni dnevni unos transmasnih kiselina o k o 12-20 grama. No
da.
priča bi mogla biti čak i puno složenija. Masai bi mogli biti zaštićeni jer jedu
71
Dr. Mary Enig, koja je analizirala transmasne kiseline u približno 6 0 0 uzo raka hrane, procijenila je da Amerikanci jedu između 11 i 28 grama transmas nih kiselina d n e v n o — što predstavlja jednu petinu ukupnog unosa masti. K a k o biste si mogli predočiti razmjere, recimo da jedna velika porcija čipsa pripremljenog u d j e l o m i č n o hidrogeniranom ulju sadrži osam grama trans
prirodnu i cjelovitu hranu — iako takva sadrži zasićene masti — a ne patvo renu kakvu konzumira većina ljudi na Zapadu.
PROBLEM DANAŠNJE HRANE Glavni razlog opijenosti medicine svom tom strkom o k o kolesterola jest nje
masnih kiselina, j e d n a k o kao i 60 grama zamjene za sir proizvedene iz bilj
zino inzistiranje na pronalaženju — i izolaciji — jednog jedinog prehrambe
nih ulja.
Harvardska studija procjenjuje da TFA mogu biti o d g o v o r n e za šest
nog faktora rizika. Prisutan je također velik (i neopravdan) interes za selek
posto svih smrti od srčanih bolesti, odnosno za 3 0 . 0 0 0 smrti godišnje s a m o u
tivni pristup prehrani — određenim mikronutrijenlima koji se bore protiv
SAD-u. I, naravno, stopa smrtnosti zbog bolesti srca visoka je u sjevernoeu-
ove ili o n e bolesti. T i m e medicina sama sebi zatvara oči pred n e k o l i k o očitih
72
129
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
K o l e s t e r o l s k o
l u d i l o :
m e d i c i n s k a
o b m a n a
razlika između zapadnjaka i svih ostalih »primitivnijih« populacija s niskom
O n o što Stephen Davies želi reći jest da bi mnoge degeneralivne bolesti,
zastupljenosti srčanih bolesti, ubrajajući u to i ktilture poput Eskima, koji od
primjerice koronarna srčana bolest, većim dijelom mogle biti odraz n e m o
rastaju na prehrani bogatoj mastima.
gućnosti našega tijela da prati revolucijti prehrane 20. stoljeća. Drugim riječi
Brojne studije pokazuju da kad primitivnije populacije p o č n u konzumirati
ma, krivac nije n u ž n o kolesterol ili neka druga namirnica, već sredstva koja
zapadnjačku hranu, o n e počinju umirati od srčanih udara. No glavna se raz
koristimo za uzgoj, sakupljanje, prodaju i pripremanje o n o g što se pojavljuje
lika između o n o g a što oni jedu i ovoga što mi j e d e m o ne nalazi u mesu ili u
na stolu. Promislite s a m o kakvi se sve zahtjevi postavljaju pred svakoga od
masnoćama,
nas zbog o b i m n o g uskraćivanja za vitalne hranjive tvari k o j e bi trebale biti u
nego u
cjelovitoj (integralnoj) hrani. Čini se da je glavni krivac
prerada hrane u svakom smislu, ili »raskomadanost« svega što stavljamo u us ta. U to se ubraja i masivno dodavanje rafiniranog šećera, koji povećava mas n o ć e u krvi i slabi snagu imunosnog sustava.
našoj hrani i unašanja na tisuće stranih novih elemenata u našu prehranu. Suvremena mesna industrija odobrava korištenje sleroida, antibiotika, s e dativa i beta-blokatora. U poljoprivredi se koriste razne kemikalije poput
Proučavajući zapadnjačku prehranu 20. stoljeća, dr. Stephen Davies, koji
pesticida, herbicida, sredstava protiv glodavaca i gljivica te nitratnih gnojiva.
je prokrčio put nutricionističkoj medicini u Britaniji, naglasio je da se u raz
Današnja prerađivačka industrija hrane rafinira pšenicu i šećer, č i m e se u nji
doblju od 4 0 . 0 0 0 godina ljudi nisu puno promijenili — ali, barem ovdje na
ma smanjuje količina minerala u tragovima i vitamina, j e d n a k o kao što to či
Zapadu, naša prehrana jest. ' On citira S. B o y d Eastona i Melvina Konnera
ne i m e t o d e uskladištenja, označivanje hrane i dodavanje o k o 4 . 0 0 0 aditiva,
koji
bojila, sladila, modifikatora strukture i konzervansa.
7 1
su,
pišući
o
paleolitskoj
prehrani
u časopisu
New England Journal of
Medicine, rekli: »Čak je i razvoj poljoprivrede prije 10.000 godina očigledno imao minimalan učinak na naše gene. O d r e đ e n e hemaglobinopatije i zadrža
Prirodna hrana
vanje crijevne laktaze u odrasloj dobi tek su »nedavni« genetski evolucijski
Kako su m n o g e p r e h r a m b e n e preporuke tek modna ludost, vaš najsigurniji
trendovi, no malo je drugih primjera poznato.«
izbor jest slijediti neka osnovna načela prehrane kojih se pridržavaju mnogi
75
Drugim riječima, hrana može biti moderna i industrijski prozvedena, ali
zdravi domorodački narodi.
U svojoj knjizi Izvorna prehrana: jesti u skladu s
naši su želuci još uvijek u eri lovaca i skupljača hrane. Tada s m o konzumirali
mudrosti
21 posto u k u p n e p r e h r a m b e n e energije iz masnoća, 34 posto iz proteina, te
naturopat Ronald F. Schmid analizira studije starosjedilačkih stanovništava
45,6 grama vlakana (uz vrlo velik unos kolesterola, 591 miligrama, u s p o r e d i š
koje su proveli dr. Weston Price i dr. Francis M. Pottenger: Eskima s Aljaske,
predaka
(Native
Nutrition:
Eating
According
to
Ancestral
Wisdom)
j e m o li ga s današnjom uobičajenom preporukom za 3 0 0 miligrama). Danas
Svicaraca iz doline Lotschental, starosjedilaca u Americi, Africi i na otocima
prosječni muškarac u Velikoj Britaniji 14,1 posto p r e h r a m b e n e energije dobi
Južnoga kineskog mora. Sve te populacije, koje su živjele na svježem voću i
va iz proteina i 37,6 posto iz masnoća, uz s a m o 390 miligrama kolesterola i
povrću, žitaricama, divljači i ribama ili zdravim životinjama koje su se slo
24,9 grama vlakana.
b o d n o kretale, te gdjekad svježim, neprerađenim mliječnim proizvodima, im
Prema današnjim prehrambenim standardima špiljski su ljudi trebali pa
presionirale su nas i još uvijek nas impresioniraju jakim, zdravim tijelima,
dati mrtvi kao n m h e . Ali očito je da je masnoća tek vrlo mali dio priče. »In
pravilnim i zdravim zubima te nepoznavanjem đegenerativnih bolesti koje
tenzivan uzgoj stoke, napose svinja i pilića, ti kojem se životinje drže ti pre
danas m u č e nas Zapadnjake.
trpanome zatvorenom prostotu, povezan je sa slabom hranjivom vrijednosti
Premda se njihovi načini prehrane uvelike razlikuju (afrički Masai uglav
tih životinja«, piše Stephen Davies. »Prerada hrane i tehnike rafiniranja dodat
nom se hrane m e s o m , mlijekom i krvi, dok tradicionalni novozelandski Mao
no umanjuju hranjivost, j e d n a k o kao i tehnike intenzivne poljoprivrede, što
ri jedu ribu, m o r s k e alge i korijenje), ipak su LI osnovi slični. Prema ameri
rezultira demineralizacijom tla. Kemikalije koje se koriste u poljoprivredi i
čkoj stručnjakinji za prehranu dr. Annemarie Colbin i njezinoj izvanrednoj
drugi zagađivači okoliša pronalaze put do p r e h r a m b e n o g lanca te dalje raza
knjizi
raju hranjivu vrijednost hrane i naše detoksikacijske mehanizme.«
nima prehrane zajedničko je to što su namirnice svježe (ili sačuvane prirod-
130
70
Hrana
i iscjeljenje (Food and Healing),
131
svim
tim starosjedilačkim
nači
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
K o l e s l e r o l s k o
l u d i l o :
m e d i c i n s k a
o b m a n a
nim metodama đimljenja, sušenja ili ukiseljavanja), hrana se uzgaja lokalno i
sve dok zajednica nije napustila svoj tradicionalni, blisko povezani način ži
organski, u sezoni, a priprema se na tradicionalan način.
vljenja u korist modernog, na načelu »svatko za sebe».
7K
Studije su pokazale
Kadgod je m o g u ć e , jedite svježu cjelovitu hranu i držite se podalje od pa
da ljudi koji su sami i društveno izolirani umiru od bolesti srca od dva do tri
kirane i prerađene hrane i svega što joj je bilo dodano, svega što je rafinirano
puta č e š ć e , č a k i kad im je prehrana savršena, n e g o oni koji jedu redom sve
ili o b o g a ć e n o , i svega što je na bilo koji način s tim p o v e z a n o . To bi se od
loše stvari, ali ostaju bliski i povezani s ostalima.
nosilo na većinu g o t o v e hrane, konzervirane umake, kupovni maslac od ki kirikija, slatkiše, proizvode od sira, grickalice i čips. P o s e b n o se klonite svih
79
Bolest srca možda je prvenstveno pitanje duhovnog stanja, krize izolacije, neriješene boli. Umrijeti od srca doslovce znači umrijeti od slomljena srca.
proizvoda k a o što je margarin, a na kojima je o z n a č e n o da sadrže djelomič
A to, naravno, pred nas stavlja još više izazova u nastojanju da se obrani
no hidrogenirano biljno ulje. Nema zdravstvenog razloga zbog kojeg biste se
mo od srčanih bolesti. Umjesto da s a m o promijenimo prehranu, trebali bis
trebali odreći ili ograničiti konzumaciju jaja (sve dok su iz d o m a ć e g uzgoja),
mo također preispitati svoje živote. I ponajviše, kako bismo živjeli pošteđeni
koja su izvanredan izvor proteina. U svakom slučaju, jedite raznoliku hranu,
od srčanih tegoba, čini se da je najvažnije da o s t a n e m o povezani s drugima.
no najprije provjerite na koju ste hranu alergični ili preosjetljivi. Srežite unos masnoća životinjskog podrijetla i ne dopustite da budu okosnica vašeg obro ka. Uglavnom je većina europskih ulja manje rafinirana od takvih proizvoda u SAD-u. Najsigurnije je ustvari pripremati hranu s ekstra djevičanskim masli novim uljem, koje se još uvijek proizvodi tradicionalnim metodama.
Družite se Malo poznata studija o japanskim imigrantima koji žive u SAD-u i o učinku njihove s e o b e na rizik od srčanih udara iznosi na vidjelo važnost emocional ne povezanosti u sprečavanju srčanih bolesti. Ranije studije američkih uselje nika pokazale su da su zdravi ljudi počeli pobolijevati od srčanih tegoba od mah po imigraciji. Oduvijek se pretpostavljalo da se ubojica skriva u ameri č k o m načinu prehrane. Međutim britansko istraživanje sugerira da uzrok bolesti srca leži prije u američkom stilu životu, n e g o u američkoj hrani. Oni Japanci koji su zadržali svoje tradicionalne o b r a s c e ponašanja imali su znatno manje bolesti srca, čak i kada su se hranili prženim krumpirićiina i hamburgerima. J a p a n c i koji su bili skloniji pobolijevanju od bolesti srca možda su se i striktno držali japan ske prehrane s malo masnoća, ali su preuzeli američki način življenja, i to u cijelosti. Oni su okrenuli leda životu u zajednici, bogatom m e đ u s o b n o m po vezanosti i zajedničkim ciljevima i vrijednostima, a sve zbog stremljenja pre ma uspjehu i životu na vrhu, koji se na kraju ispostavlja životom u izolaciji.'
7
To se podudara s jednom drugom studijom talijansko-američke zajednice Roseto u Pennsylvaniji. U Rosetu gotovo da i nije bilo srčanih bolesti unatoč prehrani bogatoj mastima te velikom postotku pušača medu građanima —
132
133
C i j e p l j e n j e :
a u t o m a t s k i
u b o d i
Šesto poglavlje
Cijepljenje: automatski ubodi
J o s i e McNally mislila je da čini najbolje za svojega malog sina Williama. Imao je 13 mjeseci i bio zdrav, normalan i sretan, a ona je s a m o željela da takav i ostane. Kad joj je liječnik preporučio da sa sinom d o d e na rutinsko cijeplje nje protiv ospica/zaušnjaka/rubeole (MMR), J o s i e se nije premišljala. William je prebrodio svoja prva dječja cijepljenja, a, uostalom, liječnik zna najbolje. Deset dana nakon Williamova cijepljenja nešto je pošlo po zlu. William se p o č e o grčiti, pa su J o s i e i njezin suprug pohitali s njim u bolnicu. Kad je J o s i e sugerirala da njezin sin možda ima reakciju na cjepivo, liječnik je od mahnuo glavom. J a k i napadaj koji je brzo uslijedio nakon cijepljenja ne mo že biti ništa drugo n e g o koincidencija; to se vjerojatno n e ć e ponoviti. I drugi se specijalist u bolnici s tim složio; činilo se da cijepljenje s napadajem nema nikakve veze. No napadaji nisu prestajali i uskoro ih je William imao i po 40 na dan. Is t o d o b n o je došlo do razvoja rijetke reakcije imunosnog sustava. Danas, k a o trinaestogodišnjak, William ima dijagnosticiranu epilepsiju, konvulzije koje se ne mogu kontrolirati lijekovima, a mentalna mu je razvijenost na razini 14mjesečnog djeteta — kao da je sat stao onoga dana kad je cijepljen. A nedu go nakon što je William dobio cjepivo, o n o je p o v u č e n o s tržišta. Unatoč to mu ni danas nitko iz medicinske struke službeno ne priznaje da je injekcija ejepiva i za što odgovorna. Obitelji McNally niti jedna vladina služba nije da la nikakvu novčanu p o m o ć za podmirenje nimalo malih troškova liječenja s kojima će se suočavati tijekom Williamova života. Većina liječnika svesrdno vjeruje da cjepiva predstavljaju jednu od najve ćih priča o uspjesima medicinske znanosti, te da su odgovorna za iskorjenji vanje mnogih smrtonosnih infektivnih bolesti. U većini liječnika k a o da se
135
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
C i j e p l j e n j e :
a u t o m a t s k i
u b o d i
skriva altruist koji rado vjeruje kako iskorjenjivanje bolesti ne s a m o da je mo
biti povjerenje mlađe m o d e r n e urbane populacije angažirajući specijalno vo
guće, već proviruje iza prvog ugla. Svjetska zdravstvena organizacija samo
zilo koje je kružilo ulicama i preko jakog razglasa i u pratnji ritma salse hra
što nije najavila točan datum kad se o č e k u j e da će bolesti kao što su polio-
brilo hispanoameričke majke da dovedu svoju djecu na cijepljenje.
mijelilis, o s p i c e ili difterija biti izbrisane s lica zemlje.
U jednoj britanskoj kampanji za cijepljenje sve djece od 5 do 16 godina
Oduševljenje tim vjerovanjem ohrabruje struku da stalno proizvodi sve
starosti s cjepivom protiv ospica/rubeole roditeljima su davani površni pam
više i više cjepiva za borbu ne samo s najvećim ubojicama kao što je polio-
fleti u kojima se nisu spominjale nuspojave, inače već dugo priznate od nad
mijelitis, nego i s brojnim, uglavnom dobroćudnim pratiocima djetinjstva p o
ležnih međunarodnih institucija. Liječnici i zdravstveni dužnosnici gnjavili su
put ospica, zaušnjaka i vodenih kozica. Uzmu li se u obzir višestruke d o z e za
roditelje koji se nisu odlučili za cjepivo pismima i telefonskim pozivima kako
docjepljivanje prema preporučenom rasporedu cijepljenja, američka djeca
bi ih privoljeli da promijene svoje mišljenje. Pritom su medicinski radnici
prolaze kroz o k o $4 cijepljenja do polaska u školu, većinom u prvoj godini
svih vrsta s a m o p o u z d a n o javno objavljivali da bi ta kampanja n e d v o j b e n o
života; britanska djeca, s cjepivom protiv tuberkuloze koje se nudi pri rođe
mogla izbrisati o s p i c e iz ovih krajeva za sva vremena.
nju, ali ne i protiv hepatitisa B ili vodenih kozica, sakupit će malo više od
Britansko Ministarstvo zdravstva inzistiralo je na jednoj od najambiciozni
skromnih 25 cijepljenja. Američka vlada i Svjetska zdravstvena organizacija
jih imunizacijskih kampanja u o p ć e vođenih u bilo kojoj industrijaliziranoj
čak su sponzorirale razvoj o n o g što o n e zamišljaju da će se pretvoriti u »sveti
zemlji, informirajući roditelje da vrlo vjerojatno nema nuspojava docjepljiva-
gral« genetičkog inženjeringa s produženim djelovanjem, o d n o s n o supereje-
nja, koje je »pomno ispitano na velikom broju djece u SAD-u«. U stvarnosti je
pivo koje sadrži sirove DNK četrdesetak različitih bolesti u jednom, a koje će
dokaz na koji su se pozivali bio i više no oskudan. Prije kampanje telefak
se uštrcati u usta djeteta pri rođenju te tijekom cijeloga daljnjeg života u vre
som su dobili dopis od djelatnika iz Američkoga nacionalnog imunizacijskog
menski određenim razmacima otpuštati doze za docjepljivanje.
2
Radi se na
programa (American National Immunization Program) u kojem se objašnjava
cjepivima za astmu, upalu uha i bolesti dišnog sustava, AIDS, rak, čak i za
da se jedini d o k a z o sigurnosti cjepiva zasniva na upitnicima koje su ispunili
s p reča va n je t r u d no će.
studenti koji su primili cjepivo. Medicinski znanstvenici smatraju takvu vrstu
1
Upravo su s cjepivima medicinski tehnokrati vrloga novog svijeta izgubili m o ć logičnog rasuđivanja o
bolesti
i njezinu preveniranju. Vjera u opravda
nost i opću dobrobit cjepiva lako je nepokolebljiva da sprečava liječnike
ispitivanja vrlo n e p o u z d a n o m i neznanstvenom mjerom sigurnosti i učinko vitosti. Stvarna sigurnost cijepljenja ili docjepljivanja nije bila poznata jer po kusno testiranje nije bilo dovršeno.
priznati da postoje činjenični dokazi o opasnostima i neučinkovitosti određe
J o š je gora činjenica da je britanski Laboratorij za javno zdravstvo (Public-
nih cjepiva, pa čak i slučajevi kad su se djeca razboljela od bolesti protiv ko
Health Laboratory Service) prije početka kampanje dovršio istraživanje koje
je su cijepljena. Ona također preobraća inače razumne liječnike ili znanstve
pokazuje da će djeca cijepljena kombiniranim cjepivom protiv ospica/zauš
nike u nasilnike i histerike koji radije vikom ušutkuju neistpmišljenike i pri
njaka/rubeole imati tri puta veću vjerojatnost patiti od konvtilzija nego djeca
bjegavaju emocionalnim ucjenama kako bi roditelje pridobili na poslušnost i
koja nisu bila cijepljena. Dvije trećine tih slučajeva javlja se zbog k o m p o n e n
pristanak, umjesto da se oslanjaju na zdrav razum i činjenice kojima bi brani
te cjepiva koja se odnosi na ospice. Studija je također našla da je kombinira
li svoje gledište, /.a pokretanje kampanje cijepljenja školske djece protiv os
no cjepivo protiv ospica/zaušnjaka/rubeole prouzročilo pet puta više sluča
pica i rubeole u cijeloj državi britanska je vlada jednom prilikom emitirala
jeva rijetkoga kivnog poremećaja n e g o što je očekivano. Ta studija nije niti
krajnje emotivan crno-bijeli televizijski spot kojim se upozoravalo da ospice
jednom s p o m e n u t a za vrijeme trajanja kampanje, već je jedino objavljena u
ne biraju žrtvu te da njihov ishod može biti fatalan. U SAD-u su roditelji za
stručnoj medicinskoj literaturi, i to tek četiri mjeseca po okončanju kampa
strašivani uskraćivanjem socijalne pomoći odbiju li svoju djecu odvesti na ci
nje.
3
. .
jepljenje živim trostrukim cjepivom protiv ospica/zaušnjaka/rubeole. Grad
Nedavno je britanska vlada požurila s potpuno novim, dotad netestiranim
ska zdravstvena uprava u Chicagu jednom je čak pokušala cijepljenju priskr-
cjepivom za meningitis C, nudeći ga svakom djetetu i studentu, a na osnovi
137
ŠTO V A M LIJEČNICI NE G O V O R E
Cijepljenje: automatski ubodi
testova koji su trajali najviše nekoliko tjedana. Iako se petina djece u jednom
lijekove i Nacionalnog instituta za zdravlje. »No između povišene temperatu
od ispitivanja razboljela/' ti podaci nikada nisu bili dostupni roditeljima koji
re i smrti nalazi se cijeli spektar reakcija, a te se pojave nikada ne spominju.«
su dali pristanak da se njihova djeca cijepe.
6
Srž logike na kojoj počiva cijepljenje jest teorija imuniteta stada — to jest
K a k o cjepiva predstavljaju samu epitomu moderne medicine — trijumf
ako se dovoljno ljtidi cijepi protiv o d r e đ e n e bolesti, ona će s v r e m e n o m i
znanosti nad prirodom — znanstveni su pokusi ponajviše predmet stručnja
nestati. Osim što je to dijelom s a m o pusta želja, uzmu li se obzir vrlo kom
ka za o d n o s e s javnosti, koji znaju kako negativnom rezultatu dati pozitivan
pleksni organizmi kao što su to virusi, koji se neprestano mijenjaju i mutira
predznak, ignorirajući svaki rezultat koji im ne odgovara. U SAD-u je vlada
ju, problem takva načina razmišljanja, naravno, leži u tiranskom pristupu: eli
zahtijevala od Nacionalne akademije znanosti (National Academy of S c i e n c e )
miniranje bolesti je važnije, gledano očima medicine, n e g o zdravlje vašeg
pregled s v e u k u p n e medicinske literature i potpuni izvještaj o znanim i doka
djeteta, kojemu cjepivo m o ž e naštetiti, ili pak važnije od vašeg prava da o d
zanim opasnostima, a k o takve postoje, raznih dječjih cjepiva. U dva odvoje
lučite što je najbolje za vašu obitelj. Odlučite li se protiv cijepljenja svojeg
na izvještaja akademijin Institut za medicinu, koji je na tom zadatku okupio
djeteta, smatrat će vas ne s a m o neodgovornim roditeljem, n e g o i neodgovor
v o d e ć e pedijatre i medicinske znanstvenike, zaključio je da svih devet cjepi
nim građaninom zajednice u kojoj živite, pa čak i svijeta. U Velikoj Britaniji
va ima potencijal da ozbiljno našteti. Iako su ti zaključci na kraju uključeni u
cijepljenje je djeteta vrlo često uvjet za ostanak na listi liječnika o p ć e prakse
opširne upute što se daju roditeljima prije cijepljenja djece, Nacionalna komi
( L I ovom trenutku on dobiva bonus od približno 3 . 0 0 0 funti bude li 90 posto
sija za dječja cjepiva (National Commission on Childhood Vaccines) zatražila
djece mlade od dvije godine cijepljeno; ako je cijepljeno svega 70 posto dje ce, taj se b o n u s smanjuje na 9 1 0 funti; svaki manji postotak podrazumijeva
je da se prilagode jer »zbunjuju« roditelje. Britansko Ministarstvo zdravstva naručilo je izvještaj o cjepivu za hripavac od profesora G o r d o n a Stewarta, savjetnika Svjetske zdravstvene organizacije s Odjela za o p ć u medicinu Sveučilišta u Glasgowu, koji je dugo ispitivao cje pivo. Kad su njegova ispitivanja pokazala da rizičnost cjepiva prevladava nad korisnosti istog, Ministarstvo zdravstva proslijedio je izvještaj Povjerenstvu za sigurnost lijekova (Committee on Safety in Medicines), koje je izabralo ne ru kovoditi se njime/
dobivanje s a m o djelića u k u p n e svote). U SAD-u je sada, nakon što je Clintonova administracija usvojila Zakon o cijepljenju djece, roditeljima još teže poštedjeti svoje dijete cijepljenja. Mi u Velikoj Britaniji još uvijek imamo m o g L i ć n o s t izbora. No u mnogim zemljama sva djeca moraju bili cijepljena prije no što krenu u školu — a to načelo, p o s e b i c e u državama kao što su Sjedinjene Američke Države, kao da prkosi brojnim ustavom zajamčenim slobodama. U takvoj histeričnoj klimi vlada i medicinska zajednica prisvojile su pravo inzistiranja na davanju malo
U toj gorljivoj klimi žurnosti da se »pobijedi« svaka m o g u ć a bolest, u kojoj se ugled čuva braneći cijepljenje pod svaku cijenu, nitko ne zastaje kako bi
ljetniku supstancija za koje ne mogu jamčiti da su sigurne — pravo koje do sad nitko nije p o k u š a o osporiti na sudu.
se ispitali mogući dugotrajni učinci tipumpavanja do 12 ili više različitih anti gena u nezreli imunosni sustav djece mlade od 15 mjeseci. Dodavanjem cje piva za meningitis C u standardni raspored dječjeg cijepljenja broj cjepiva k o ja se istodobno daju dvomjesečnoj djeci dosegla su brojku šest.
NEOSJETLJIV INSTRUMENT Cijepljenje je neosjetljiv i vrlo nesavršen instrument. Glavni problem ne leži toliko u činjenici da cjepiva ne djeluju, koliko u tome da igraju na sreću.
Epidemiolozi nikada nisu istraživali postoji li gornja granica broja cijeplje
Imunizacija polazi od pretpostavke da će injekcija s oslabljenim živim ili ubi
nja koju malo dijete m o ž e podnijeti, a nakon čega se razne vrste blagih ošte
jenim virusom što se daje osobi »zavarati« njezino tijelo i navesti ga da razvije
ćenja — astma, p o t e š k o ć e s učenjem, hiperaktivnost ili kronična uhobolja,
antitijela na bolest, kao što to čini kad se bolest dobije prirodnim putem. Ali
primjerice — počinju javljati.
medicina ne zna u potpunosti djeluje li cjepivo tijekom đuljega vremenskog
Naprotiv,
nitko nije napravio niti jednu studiju
dugotrajne sigurnosti. »Jedino čtijemo za encefalitis i smrt«, kaže dr. J. Antho
razdoblja. Sve što u o b i č a j e n e znanstvene studije mogu demonstrirati (budući
ny Morris, nekadašnji direktor virološkog odjela američke Uprave za hranu i
da se o n e izvode s a m o u kraćem razdoblju) jest da cjepiva mogu stvoriti pro-
139
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
C i j e p l j e n j e :
G O V O R E
a u l o m a l s k i
u b o d i
lulijela u krvi. Brojna cjepiva sposobna su povećati broj protutijela, što se
Neživa, inaktivna cjepiva napravljena su od komponenti — cijele stanice,
može izmjeriti, za o d r e đ e n e infektivne bolesti, ali s a m o za kratko razdoblje.
toksini, sintelizirane molekule, primjerice — koje su inaktivirane toplinom,
O d n o s n o , čak i a k o je povišenje protutijela vremenski neuvjetovano, to još
zračenjem ili kemikalijama. Salkovo cjepivo protiv poliomijelitisa, cjepivo
uvijek ne mora značiti da je njima osoba zaštićena od obolijevanja kroz duže
protiv difterije-hripavca (pertusisa)-tetanusa (DPT), hepatitisa B i bolesti uz
(pa čak i k r a ć e ) razdoblje. Zapravo, prisutnost protutijela u krvi ne mora biti
rokovane
jedini način na koji tijelo prepoznaje i brani se od bolesti. Na primjer, puno
tivna cjepiva.
je o s o b a preboljelo difteriju a da pritom nikada nisu proizveli protutijela na
Haemophilus infiuenzom tipa b (Hib)
predstavljaju
najčešća
inak
Inaktivirano bi cjepivo trebalo unaprijed onemogućiti razmnožavanje an tigena u cijepljenoj osobi — samo bi trebalo stimulirati kruženje antitijela
bolest. U jednom izvještaju, primjerice, protutijela na ospice nađena su u krvi sa
prema antigenu kroz tijelo. Ipak, nije sve tako jednostavno — ozbiljni se
mo jednog djeteta od s e d m e r o cijepljenje djece koja su dobila ospice — kod
problemi javljaju jer inaktivna cjepiva prkose svojoj pretpostavljenoj n e m o
njih nije došlo do stvaranja protutijela ni od injekcije ni od same bolesti. Ne
gućnosti reprodukcije u primatelju.
7
davno je Laboratorij za javno zdravstvo u Londonu otkrio da je četvrtina da vatelja krvi između 20 i 29 godina starosti imala nedovoljan imunitet na dif
MIT BROJ 1: BOLESTI SU NESTALE
teriju iako je većina njih vjerojatno bila cijepljena u dječjoj dobi. Taj je posto
ISKUUČIVO ZAHVAUUJUĆI CIJEPLJENJU
tak bio udvostručen u d o b n o j skupini od 50 do 59 godina." Živa cjepiva napravljena su od živih uzročnika bolesti koji su atenuirani (oslabljeni), tako da njihova primjena n e ć e izazvati simptome ili samu bolest. To se postiže izoliranjem tih patogenih organizama takozvanom »serijskom pasažom«, p r o c e s o m koji se pomalo mistificira, a odnosi se na kultiviranje i izoliranje virusnog soja u više medija u nizu, o d n o s n o »pasažom« kroz do 50 životinjskih stanica, pod pretpostavkom da će ga to oslabili. Čini se da ne s a m o proces, već i selektirane stanice predstavljaju bizaran i svojevoljan izbor. Cjepivo za poliomijelitis propušta se (pasaža) kroz stani ce bubrega majmuna, cjepivo za ospice kroz stanice embrija pileta, virus rub e o l e kroz stanice zeca ili patke, a žute groznice kroz stanice mišjeg i pilećeg embrija. I ljudske su se stanice koristile: rubeola je jednom uzgajana na tkivu abortiranog fetusa, a hepatitis B jednom je prilikom napravljen iz krvi obolje log h o m o s e k s u a l c a . Naravno, taj prolazak kroz životinjske i ljudske stanice podložan je zarazi ili onečišćenju drugim tvarima, k a o što je to bio slučaj s kontaminiranim cjepivom za poliomijelitis. U živa se dječja cjepiva ubrajaju cjepivo protiv tuberkuloze (BCG) i ospi ca/zaušnjaka/rubeole (MMR), cjepivo protiv poliomijelitisa k o j e se uzima oralno te cjepivo protiv vodenih kozica. Mnoga cjepiva napravljena su sa ži
Uspjeh vakcinacije u potpunosti se temelji na pretpostavci. Kako su se, uz poboljšanje sanitarnih i higijenskih uvjeta, kvalitete stanovanja i prehrane te izolacije oboljelih o s o b a , pojavnost i stopa smrtnosti mnogih zaraznih bolesti radikalno smanjile, što je koincidiralo s uvođenjem cijepljenja, tako je medi cina pretpostavila da je imunizacija u cijelosti zaslužna za iskorjenjivanje tih bolesti. Mnogi medicinski udžbenici započinju hvaleći se cla je j e d n o od naj većih medicinskih postignuća eradikacija velikih boginja (variole) vakcinacijom. Međutim, a k o dobro pogledate epidemiološke statističke podatke, otkrit ćete da je između 1870. i 1872. godine, 18 godina nakon što je u v e d e n o o b vezatno cijepljenje, četiri godine nakon četverogodišnjeg napora da se pri nudno cijepi cijelo stanovništvo (uz oštre kazne za o n e koji se tomu protive), u trenutku kada je 97,5 posto populacije bilo imunizirano, Englesku zadesila najgora epidemiju boginja u stoljeću, koja je uzela više od 4 4 . 0 0 0 života. Za pravo je tri puta više ljudi umrlo od boginja tada, n e g o u prethodnoj epide miji kada je manje ljudi bilo cijepljeno. Nakon 1 8 7 1 . grad Leicester odbio je cijepljenje, uglavnom zbog velikog broja oboljelih i umrlih od boginja za vrijeme epidemije 1870., što je uvjerilo stanovništvo da cijepljenje ne djeluje. Tijekom naredne epidemije 1892. godi
vim antigenima jer neživi oblici ne djeluju. Značaj je živih cjepiva u tome što
ne grad Leicester oslonio se s a m o na poboljšanje sanitarnih uvjeta i karante
bolest od koje bi cjepivo trebalo štiliti ima slabe šanse reproduciranja i šire
ne. Grad je imao svega 19 oboljelih s jednim smrtnih ishodom na 100.000
nja u primatelju.
stanovnika, dok je u gradu Warringtonu bilo šest puta više oboljelih s 11 pu-
140
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
C i j e p l j e n j e :
ta v e ć o m stopom smrtnosti nego u Leicesteru, unatoč činjenici da je čak 99 posto stanovništva bilo cijepljeno.
a u t o m a t s k i
u b o d i
P o č e t k o m prošlog stoljeća preko 3-000 smrti pripisano je malim boginja ma (vodenim kozicama), a s a m o 500 velikim boginjama, unatoč činjenici da
,;
Svjetska zdravstvena organizacija naglasila je da je ključ iskorjenjivanja bolesti u mnogim dijelovima zapadne i centralne Afrike zaokret od masovne imunizacije, koja se nije pokazala najdjelotvornijom, prema kampanji nadzo ra, o d n o s n o zaustavljanju bolesti izolacijom oboljelih o s o b a .
su se autoriteti složili da su male boginje vrlo rijetko smrtonosna b o l e s t .
Marta iz Sheffielda nedavno je iskusila što takvo mijenjanje naziva bolesti može značiti:
10
Iskustvo iz države Sierra Leone također pokazuje da vakcinacija nije bila
Nema
tome
o d g o v o r n a za n e s t a n a k boginja. U kasnim š e z d e s e t i m a prošlog stoljeća
odvela
sam je
Sierra Leone je imao najveći postotak oboljelih od boginja na svijetu. U siječ
ukoriti
zbog
nju 1968. zemlja je započela kampanju iskorjenjivanja bolesti pri č e m u su tri
dijagnosticirao
od četiri najveća slučaja izbijanja bolesti bila kontrolirana jedino identificira
uvjerljiva,
pa
njem i izolacijom oboljelih, bez imunizacije. Petnaest mjeseci kasnije u tome
ambulanti.
Na
je području zabilježen posljednji slučaj b o g i n j a . "
ne
(zbog
postoji
sam
Poliomijeiitis Cjepivo protiv poliomijelitisa, više nego i j e d n o drugo cjepivo, s p o n o s o m is tiče svaka vlada k a o krunski dokaz tičinkovitosti programa masovnog cijep ljenja. Američka vlada s p r e m n o primjećuje da je u godinama pošasti poliomi jelitisa svake g o d i n e bilo 20.000-30.000 oboljelih u Americi, dok ih je u da našnje vrijeme svega 20-30 godišnje. Ipak, dr. Bernard Greenberg, ravnatelj
Kasnije nakon
vide
50 p o s t o između 1957. i 1958., a za 80 posto od 1958. do 1959-, nakon uvo
hripavac,
U pet država Nove E n g l e s k e —
Massachusettsu, Connecticutu, New Hampshireu, Rhode Islandu i Vermontu — slučajevi poliomijelitisa udvostručeni su u razdoblju od 1954. do 1955-, nakon uvođenja cjepiva protiv poliomijelitisa.
13
Usprkos tomu, usred panike
zbog izbijanja poliomijelitisa sredinom pedesetih, pod pritiskom da se nade djelotvoran lijek, zdravstveni su autoriteti manipulirali statističkim podacima
astmu
masovnog
test
mnogo u
mojeg
djece
astma
s
našemu
kako
bi se
s
tjedana?
Na
astma,
tom
to je
u
više
nema
da
hripavac
ili
tada
upitala, li se
"Sada
hripavcu.«
uslijedio na
stanje
imamo
Potvrdio je
"Kako
se prestalo
zabilježenih
slučajeva.«
Tada
isključio.
koji je
hoće
više
astme.
testiraju
odgovorio:
Dodao je:
bila
»Ne
pitanju,
ona je slična
bolesti.
kraju
nije
me
našoj
dijagnozu
sam
će
međutim,
u
poziv,
mikrobiologom.
da
nije
hripavac potvrdio
telefonski
hripavac,
to
je,
mi
tome
potvrdio
rečeno mi je. Ja vjerojatno
na
liječnikom
inzistirao na i
dobila
Liječnik
Dijagnoza
drugim
pokroviteljski
ne postoji«,
virusna
s
cijepljenja)
liječnika
nekoliko
nazvanu
Ventolin.
kći
pripravna
cijepljenja.
on je
ispljuvka
primila
da
za
njezina
čuđenje,
dvogodišnja
opće prakse,
se posavjetovala
moje
sam
naša
liječnika
i propisao
sam
pretpostavljajući
javno je iznio svoje mišljenje da je broj slučajeva poliomijelitisa porastao za
našeg
što je
zanemarivanja
hripavac jer on
razjasniti
nakon
do
rasprave
bolest
12
dugo,
zatražila
Odjela biostatistike na Školi narodnog zdravlja Sveučilišta Sjeverne Karoline,
đenja programa m a s o v n e imunizacije.
15
novu da
testirati na
Bolesti k a o što je poliomijeiitis djeluju ciklički. Velike epidemije poliomi jelitisa pojavile su se 1910-ih, 1930-ih i 1950-ih, a onda je broj oboljelih naglo pao, gotovo do nule. Ali na vrhuncu epidemije tijekom pedesetih, nakon što je cjepivo u v e d e n o , kao što autorica W e l e n e J a m e s kaže, citirajući jednoga drugog pisca, »cjepivo je preuzelo zasluge umjesto prirode.«
16
Američki kriti
čar medicine dr. Robert Mendelsohn jednom je primijetio: »Bolesti su k a o
kako bi se stvorio suprotan dojam. J e d a n od takvih načina bio je da se staroj bolesti da novo ime — »virusni ili aseptički meningitis« ili infekcija ' C o x s a c k i e virusom«. Prema zdravstvenoj statistici iz Los Angelesa (County Health Index), primjerice, u srpnju 1955-
moda, o n e dolaze i odlaze.«
17
Mnogi programi cijepljenja svojataju priznanje
za nešto što je jednostavno tendencija bolesti da raste i opada. D a l e k o od to ga da se znanost m o ž e pohvaliti s konačnim gašenjem poliomijelitisa i tuber
zabilježeno je 273 slučajeva poliomijelitisa i 50 slučajeva aseptičkog meningi
kuloze: o b j e bolesti odlućiše, godinama prije, predahnuti i sada pripremaju
tisa, u usporedbi s 5 slučajeva poliomijelitisa i 256 slučajeva aseptičkog m e
povratak — tuberkuloza se javlja u mnogim zapadnim zemljama, poliomije
ningitisa d e s e t godina kasnije.
iitis LI mnogim dijelovima Kanade, a difterija u Rusiji i na Istoku.
14
142
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
analiza broja cijepljenih u prošlosti, da bi približno 800.000 do dva milijuna
Tetanus, difterija i hripavac Pobol i broj smrtnih slučajeva od difterije bili su u padu puno prije no što je cjepivo u v e d e n o , j e d n a k o kao i kad je riječ o tetanusu, uglavnom stoga što je veća pažnja p o s v e ć e n a higijeni rana.
IK
Medu svim američkim vojnicima u
Drugome svjetskom ratu zabilježeno je s a m o 12 slučajeva tetanusa, od kojih trećinu predstavljaju vojnici koji su bili cijepljeni.
19
Veliko smanjenje mortali
teta od hripavca (približno 80 posto) dogodilo se prije n e g o je cjepivo uve deno.
20
dojenčadi i male djece koja nisu dobila cjepivo trebala biti podložna ospica ma. No u stvarnosti je 1992. godine zabilježeno svega 9-300 slučajeva u toj dobnoj skupini. Iako se prosječna dob djece oboljele od ospica snizila (od prosječne dobi od 12 godina u 1989-, na početku epidemije, do prosječne starosti od 4,9 godina nakon epidemije), gotovo polovina evidentiranih slu čajeva još uvijek se odnosila na djecu stariju od pet godina — od kojih je ve ćina trebala biti zaštićena imunizacijom. Centri za kontrolu bolesti priznali su da bi nagli pad broja oboljelih mo gao imati veze sa »sveukupnim smanjenjem pobola od ospica u zapadnoj he
Ospice Slično se događalo i s ospicama. Stopa smrtnosti od ospica strmoglavce se obrušila za više od 95 posto (na 0,03 smrti na 100.000 oboljelih) 20 godina prije n e g o se cjepivo p o č e l o primijenjivati.
misferi.« Također bi mogao biti povezan, kažu, s cikličkom prirodom bolesti. Hib meningitis
21
Ipak, potkraj 1990-ih, unatoč činjenici da se u Velikoj Britaniji vakcinacija provodi od 1988. uz izvanredno visoki stupanj pokrivenosti tek prohodale djece, broj oboljelih od ospica je porastao — za približno jednu četvrtinu.
22
U 1990-ima su SAD pretrpjele neprestano rastuću epidemiju ospica — naj goru tijekom više desetaka godina — unatoč činjenici da se cjepivo za ospi c e , u svojim raznim varijantama, primjenjivalo od 1957., a kombinirano cjepi vo od 1975. godine. Iako je vlada zacrtala 1982. godinu k a o datum potpune eliminacije bolesti, Centri za kontrolu bolesti (CDC) u Atlanti izvijestili su o u k u p n o m broju od približno 27.672 slučajeva ospica u 1990., što je dvostru ko više n e g o broj evidentiranih slučajeva u 1989-, što pak predstavlja dvo struko veći broj slučajeva nego godinu dana prije toga. Iako je broj slučajeva ospica smanjen za jednu četvrtinu ( d o 63-000 o b o ljelih) u godini uvođenja cjepiva te dosegao najnižu vrijednost od 1.500 slu čajeva u 1983.. brojke su krajem 1980-ih iznenada porasle za 423 posto, a onda se naglo vinule u vis, pri čemu su najgore pogođeni dijelovi SAD-a bili
Vlada Velike Britanije hvali se da je meningitis Haemophilus influenzae tipa b (Hib) iskorijenjen uglavnom zahvaljujući cijepljenju, koje se ondje provodi od 1992. godine. Ovaj oblik bakterijskog meningitisa, uzrokovan bakterijom Haemophilus influenzae tipa b, uglavnom pogađa djecu predškolske dobi, s najvećim brojem pobola kod djece između šest i petnaest mjeseci starosti. Cjepivo je trebalo suzbiti najčešći oblik meningitisa kod djece mlađe od pet godina. Ipak, istraživačka skupina zagovaratelja Hib cjepiva, koja je veličala njegovu djelotvornost, priznala je da je »značajan« pad zabilježen i kod djece koja nisu cijepljena — s 99,3 na 68,5 od 100.000.
23
Štoviše, mnogi od
slučajeva Hib meningitisa pojavili se medu djecom koja su bila cijepljena.
24
MIT BROJ 2: BOLESTI PROTIV KOJIH SE CIJEPITE SU S M R T O N O S N E Razlozi za cijepljenje sve se više pomiču od kontrole smrtonosnih bolesti prema kontroli neugodnih bolesti kao što SLI zaušnjaci i vodene kozice. Veli ki broj bolesti protiv kojih se danas cijepimo, naime, više ne ugrožava život
Houston i Los Angeles. Nakon velikog preporoda ospica u razdoblju od 1989- do 1 9 9 1 . broj slu čajeva ospica p o č e o je drastično opadati. Centri za kontrolu bolesti pripisali su to o g r o m n o m pritisku za cijepljenje protiv ospica i kombiniranim cjepivi
dobro hranjene djece zdravoga imunosnog sustava. Ospice
ma napravljenima u jeku epidemije; postotak cijepljenih porastao je s pros
Oduševljenje raznim kampanjama za cijepljenje protiv ospica zasniva se na
ječnih 66 p o s t o u godinama prije 1985. na 78 posto u 1 9 9 1 . godini.
uvjerenju da ospice mogu biti opasne po život te da, izgleda, s vremenom
Međutim nekoliko statističkih pokazatelja baca sumnju na tu optimističnu
postaju sve opasnije i opasnije. Kad je 1989. godine britansko Ministarstvo
pretpostavku. Prije svega, Centri za kontrolu bolesti procjenjuju, na osnovi
zdravstva pokretalo jedan od svojih najvećih programa vakcinacije, dr. Nor-
144
145
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
C i j e p l j e n j e :
a u t o m a t s k i
u b o d i
mari Begg, epidemiološki savjetnik Laboratorija za javno zdravstvo, pozivao
tovo upola manje nego što je iznosila u razdoblju 1979.-1983., kada je umrlo
se na tadašnju službenu statistiku prema kojoj će se kod jednog djeteta od
83 djece od 463-732 oboljelih od ospica, što bi predstavljalo stopu mortaliteta
5.000 d j e c e oboljele od ospica razviti akutni encel'alitis, upala mozga, a dalje
od jedne smrti na svakih 5.600 slučajeva.
će kod jednog od 5.000 takve djece doći do subakutnoga sklerozirajućeg pa-
Smanjenje s t o p e smrtnosti, međutim, nema nikakve veze s cjepivom, tvr
nencefalitisa (SSPE), progresivne bolesti koja izaziva degeneraciju mozga, s
di dr. Richard Nicolson, urednik stručnog časopisa Bulletin of Medical Ethics
gotovo neizbježno fatalnim ishodom.'
već je odraz činjenice da liječnici bolje znaju kako liječiti o s p i c e . Od 1988.
5
Pet godina kasnije, kad je tijekom nacionalne kampanje jedan kolumnist poticao roditelje na đocjepljivanje djece, postotak žrtava ospica, kod kojih bi
većina se smrtnih ishoda odnosi na odrasle o s o b e , no i to s a m o na nekolici nu njih svake godine.
moglo doći do encefalitisa, odjednom se p o p e o na j e d n o od 500 djece. J e d
Norman B e g g pisao je da su smrti zbog ospica »neposredno povezane s
no od deset takve djece moglo bi umrijeti, a jedno od četiri djeteta moglo bi
nedovoljnim postotkom cijepljenog stanovništva.« U Italiji je između 1981. i
imati trajno oštećenje mozga, navodio je kolumnist. Kako je kampanja jačala,
1991. g o d i n e bilo s a m o deset smrti zbog ospica iako je svega 40 posto sta
tako su druge tiskovine još i više napuhavale opasnost. U studenome je već
novništva bilo cijepljeno. U naredne je dvije godine broj cijepljenog stanov
izgledalo da će se jedan od svakih 17 slučajeva ospica pretvoriti i u slučaj en-
ništva porastao, ali se broj umrlih gotovo utrostručio na 28, upućujući na lo
ccialitisa.
da postotak cijepljenog stanovništva nema apsolutno nikakve veze s brojem
Ali izvještaj SSPE registra, posvećenog praćenju te fatalne bolesti, zaklju-
umrlih.
29
ćtije da je ospicama izazvan oblik bolesti »vrlo rijedak«, te da se javlja u jed nom od milijun s l u č a j e v a .
26
Zaušnjaci
Također, izgleda da se ta rijetka bolest ne javlja
baš tako slučajno. Zaključak studije o s o b a oboljelih od SSPE-a jest da za o b o
Bez obzira na sadašnji službeni stav zaušnjaci nisu nikada smatrani global
lijevanje od bolesti važniju ulogu od ospica ima utjecaj okoline, poput ozbilj
nim ubojicama. Cjepivo je razvijeno s a m o zbog rijetkih komplikacija zaušnja-
nih povreda glave ili boravka u blizini određenih životinja.
ka: orhitisa ( u p a l n o stanje testisa), aseptičkog meningitisa, encefalitisa i glu-
27
Ospice mogu biti ubojica, ali o n e ne pogađaju tako nasumce kao što bi
hoće. Djeca koja o b o l e od zaušnjaka imaju otok ispod uha, glavobolju, vru
nas medicina htjela u to uvjerili. U SAD-u je 1990. godine, u jeku epidemije
ćicu, povraćanje i bolove u mišićima. Osim testisa, oteći mogu i jajnici u žena
ospica, kad je prijavljeno 2 7 . 0 0 0 slučajeva ospica, umrlo 89 oboljelih. Pritom
i prsa. Simptomi o b i č n o prolaze za manje od tjedan dana, iako mogu potra
se većina smrtnih ishoda odnosi na djecu koja dolaze iz obitelji s niskim pri
jati sve do deset dana.
manjima, kod kojih je neuhranjenost odigrala jednaku ulogu kao i propusti u sanaciji komplikacija. U Africi, gdje djeca imaju značajan deficit vitamina A,
Hripavac
ospice također o d n o s e živote. Međutim, kao što je to niz studija pokazao,
Kao što je savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije dr. Stewart napisao:
čak će i djeca trećeg svijeta, uz adekvatnu zalihu vitamina A ili a k o im se da
"Povijest nas uči — ne s a m o medicinska povijest — da zarazne bolesti s vre
ju preparati vitamina A, u velikoj mjeri preživjeli.
menom mijenjaju obrazac ponašanja, žestinu i učestalost. Hripavac je n e k o ć
28
Smrlni ishod ospica nije uobičajen u razvijenim zemljama. Godinu dana prije uvođenja MMR cjepiva, u Velikoj Britaniji zabilježeno je šest takvih smr ti, makar je bilo čak 4 2 . 1 6 5 evidentiranih slučajeva bolesti.
predstavljao ozbiljnu prijetnju zdravlju i životu sve djece. Sada to više nije ta ko, iako je to č e s t o iscrpljuju ća, a za neku djecu i opasna bolest.« " 3
Za vrijeme epidemije hripavca od 1978. do 1979. godine u Glamorganu,
Štoviše, u razdoblju od pet godina, između 1989- i 1994., bilo je s a m o šest
Glasgowu i Surreyu, u područjima »niskog rizika« — o d n o s n o ondje gdje ne
smrtnih ishoda među djecom starosti od 0 do 19 godina, dok je ukupan broj
ma pothranjenosti — nije primijećen niti jedan slučaj trajnog oštećenja moz
oboljelih iznosio 5 9 . 2 6 3 — u prosjeku jedna smrt godišnje. T i m e bi stopa
ga ili smili medu djecom, kao ni medu bebama (za koje se smatra da su naj
mortaliteta iznosila približno jednu smrt na svakih 10.000 slučajeva, šio je g o -
više izložene riziku).
31
147
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
C i j e p l j e n j e :
a u t o m a t s k i
u b o d i
Poliomijelitis
pet je puta veća vjerojatnost da se beba utopi u svojoj kadici i 86 puta veća
Čak ni poliomijelitis nije tako virulentni masovni ubojica kakvim ga se odu
vjerojatnost za smrt u kolijevci nego od meningitisa tipa C. Svi oblici smrti
vijek prikazivalo. Uglavnom zbog epidemije 1950-ih (koja je uslijedila nakon
djece u britanskom prometu o d n o s e svake godine živote 1.309 djece i mla
četiri predsjednička mandata najpoznatije žrtve poliomijelitisa Franklina D.
dih ljudi — 32 puta više od meningitisa.
Roosevelta), za poliomijelitis se uvriježilo mišljenje da n a s u m c e bira svoje
K a o što Heikki Peltola, profesor infektivnih bolesti i pedijatar u Bolnici za
žrtve medu zdravim mladim osobama. Ipak, najveći broj slučajeva poliomije
djecu i mlade Sveučilišta u Helsinkiju, komentira: »Niti u jednoj zemlji ne
litisa b e z o p a s n e su infekcije. Prema današnjim statističkim pokazateljima sa
postoji epidemija ove bolesti... O p ć e n i t o govoreći, učestalost je pojavljivanja
mo deset posto ljudi izloženih poliomijelili.su obolijeva, a s a m o će jedan pos
m e n i n g o k o k n e bolesti premala za indiciranje vakcinacije cijele populacije, ili
to oboljelih završiti s paralitičkom formom poliomijelitisa — ili 0,01 posto od
s a m o djece, ali su n e k e rizične grupe i epidemije važni izuzeci.«
33
onih koji su u o p ć e bili izloženi bolesti. Medicinski h o m e o p a t i poznati kriti
Nadalje, prema podacima britanskog Ministarstva zdravstva, na meningo-
čar cijepljenja dr. Richard Moskowitz nazvao je sklonost pojedinca da se kod
koknu bolest grupe C otpada 40 posto slučajeva meningitisa u Britaniji i
njega razvije paraliza od ovog, u pravilu bezopasnog, virusa »posebnom tje
drugdje.
lesnom preosjetljivosti.-
Iako je meningitis uzrokovan m e n i n g o k o k o m grupe C glavni uzrok m e
2
ningokokne smrti medu tinejdžerima, grupa B je daleko opasnija za dojen-
Meningitis C Premda se danas sva britanska djeca cijepe protiv meningokoka iz grupe C, uzročnika meningitisa, umjesto da se jednostavno jedino cijepe visokorizične skupine, za djecu između 5 i 15 godina starosti gotovo da i ne postoji nika
čad i malu djecu, na koju se o d n o s e najmanje dvije trećine svih m e n i n g o k o k nih smrti u toj d o b n o j grupi. Pored toga, kako kažu u kompaniji Wyeth, proizvođaču cjepiva protiv meningokoka grupe C, dosad im nije uspjelo proizvesti cjepivo za grupu B.
kav rizik za obolijevanje od meningitisa C. U petogodišnjem je razdoblju, od
Rubeola
1994. do 1999-, prije uvođenja cjepiva, meningokokni meningitis grupe C odnio živote približno 20 beba mlađih od godinu dana, 21 jednogođišnjaka,
Rubeola je, poput zaušnjaka, benigna dječja bolest i, čini se, ne puno opas
18 dvogodišnjaka, približno 15 trogodišnjaka, nekoliko četverogodišnje, pe
nija od o b i č n e gripe. Međutim ona može biti opasna za fetus u razvoju a k o
togodišnje i šestogodišnje djece, i niti jednog djeteta druge pređadolescent-
se trudnica razboli u prvom tromjesečju trudnoće. U tom slučaju postoji rizik
ske dobi.
da se njezina beba rodi s prirođenim rubeolarnim sindromom, koji može
Nakon što b e b e napune godinu dana, kod njih se razvije aktivni imunitet slijedom izloženosti n e p a t o g e n o m obliku m e n i n g o k o k a .
proizvesti velike urođene mane, uključujući sljepoću, gluhoću, pa čak i de fekte udova.
Bolest dalje ne ubire žrtve sve do dobi od 15 do 20 godina, što predstav
I opet, medicina se namjerava riješiti toga malog rizika pokušajem da se
lja takozvani najveći klaster. U toj dobnoj kategoriji meningitis je tijekom pet
bolest u potpunosti izbriše imunizacijom sve djece, muške i ženske. Pritom
godina usmrtio 12 15-godišnjaka, približno 30 16-godišnjaka, 12 17-godi.šnja-
valja reći da je izlaganje trudnica rubeoli manje rizično n e g o što se isprva
ka, o k o 18 18-gođišnjaka, o k o 18 19-godišnjaka, te 10 20-godišnjaka. Time je
mislilo. Od 24 trudnica praćenih jednom studijom, a koje su dobile rubeolu,
bolest u k u p n o usmrtila 2 0 0 djece, ili u prosjeku 40 djece godišnje ( 7 0 djece
što je potvrđeno analizom krvi, niti jedna od njihovih beba nije se rodila s
1999. g o d i n e ) .
urođenim m a n a m a .
34
lako nitko ne želi umanjiti tragičnost gubitaka tih mladih života, ipak, go voreći isključivo u epidemiološkim okvirima, stopa smrtnosti ovog oblika
MIT BROJ 3: CJEPIVO ĆE VAS ZAŠTITITI OD BOLESTI
meningitisa nije značajna. Ona se nalazi daleko iza brojnih nesreća koje se
Najjači argument koji izvlače apologeti cjepiva, posebice onih cjepiva za koja
smatraju odgovornima za najveći broj prekinutih mladih života. Na primjer,
se zna da imaju jake nuspojave (kao što je to cjepivo protiv hripavca), jesi da
148
149
S T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
C i j e p l j e n j e :
a u t o m a t s k i
u b o d i
je, bez obzira na to što su možda cjepiva i nesavršena, korist od njih ipak
No kad je dr. J. Anthony Morris, tadašnji virolog američke Uprave za hra
vrednija od rizika. No problem je toga argumenta što pretpostavlja da cjepiva
nu i lijekove, analizirao 41 slučaj takozvanog hripavca, ispostavilo se da je
zaista djeluju.
svega pet njih pravi hripavac, dok su sve te žrtve bile cijepljene. Isto se do godilo u Wisconsinu. Većina pacijenata nije imala hripavac, ali oni koji jesu,
Hripavac
bili su cijepljeni.
39
Za vrijeme većih izbijanja hripavca više od polovine žrtava v e ć su bile potpu
Tijekom epidemije 1978.-1979- godine u Velikoj Britaniji, broj slučajeva
no cijepljene. Profesor Stewart izvijestio je da je analiza britanskih slučajeva
narastao je do »gotovo nečuvenih visina«, napisao je profesor Stewart. I taj se
hripavca 1974. i 1978., te 1974. u SAD-u i Kanadi pokazala da je između jed
rast tumačio povezanošću sa smanjenjem broja cijepljenih nakon negativnog
ne trećine do j e d n e polovine sve oboljele djece bilo cijepljeno. Kad je ispitao
publiciteta. Ali broj registriranih slučajeva porastao je u svim dobnim skupi
gotovo 2.000 dojenčadi koja je dobila hripavac, pokazalo se da su ga u dvije
nama, pa i u onima gdje je bio visok postotak cijepljenih/'
0
trećine slučajeva dobila od svoje potpuno cijepljene b r a ć e i sestara. Prema
Čak se u najboljem slučaju, kad cjepivo protiv hripavca djeluje, pokazalo
mišljenju dr. Stewarta »kod djece nije vidljiva nikakva zaštićenost cijeplje
da njegova učinkovitost varira između 63 i 93 posto — izuzetno velika razli
njem«, unatoč činjenici da svrha cjepiva upravo i jest zaštita te populacije —
ka.
jedinih bića ugroženih tom neugodnom, no inače uglavnom b e n i g n o m b o
tvorno u svega 48 posto, o d n o s n o 36 posto slučajeva.
lesti."
stupnja imuniziranosti stanovništva do 95 posto i više, hripavac p o n o v n o iz
»Učinak sadašnjeg programa vakcinacije jest izlaganje jedine visokorizič
41
Posljednja istraživanja iz Švedske i Italije otkrila su da je cjepivo djelo 42
Usprkos povećanju
ranja na površinu k a o epidemija u mnogim zapadnim zemljama, naročito
ne grupe, o d n o s n o djece, riziku [nuspojava] cjepiva i riziku infekcije«, zaklju
među vrlo malim bebama.'
čuje dr. S t e w a r t .
od tri puta; u Velikoj Britaniji broj slučajeva među djecom mlađom od godi
36
On smatra da je rizik da b e b a oboli od encefalitisa s trajnim oštećenjem mozga, kao posljedicom hripavca (jedan od 3 8 . 0 0 0 ) , usporediv s rizikom o š tećenja mozga (jedan od 2 5 . 0 0 0 ) nakon primanja injekcije s c j e p i v o m .
37
13
U SAD-u se broj slučajeva hripavca p o v e ć a o više
nu dana porastao je za 29 posto. I to unatoč tomu što se cjepivo doimalo da ima 88-postotnu učinkovitost kod djece stare 7-18 mjeseci.' '
1 1
P o n o v n o pojavljivanje hripavca u SAD-u nije najnoviji trend. Nakon što je
G o d i n e 1993., tijekom epidemije hripavca diljem Amerike, grupa istraži
1940-ih cjepivo uvedeno, broj slučajeva hripavca bio je najmanji 1976. godi
vača iz dječje bolnice u Cincinnatiju, Ohio, otkrila je da je epidemija izbila
ne. No od ranih 1980-ih pojava hripavca ciklički je rasla, s najvišim dosegnu
uglavnom medu d j e c o m koja su prošla cijeli postupak imunizacije DPT cjepi
tim vrijednostima svake tri do četiri godine, neovisno o vakcinaciji/
vom.
0
U s t u d e n o m 2 0 0 1 . britansko je Ministarstvo zdravstva unijelo p r o m j e n e u
38
O k o 30 posto d j e c e bilo je hospitalizirano, iako epidemija nije uzela niti
kalendar cijepljenja uključivanjem još jedne doze cjepiva protiv hripavca, uz
jedan život. K a k o je većina oboljele djece bila između 19 mjeseci i šest godi
priznanje da je hripavac još uvijek nezanemariv uzrok pobola i smrti medu
na starosti, što znači da su trebala biti relativno n e d a v n o cijepljena, č a k su se
b e b a m a , koje su se zarazile hripavcem od svoje cijepljene starije braće i se
i znanstvenici počeli slagati da ponuđeno cjelostanično cjepivo protiv hri
stara ili roditelja. Ni ta doza, dana u obliku nove »nestanične« verzije cjepiva
pavca ne pruža nikakvu dugotrajnu zaštitu.
(u kojoj je toksin hripavca inaktiviran glutaraldehidom ili vođikovim peroksi
Liječnici vole isticati kako je, kad je ranih sedamdesetih prošlog stoljeća u Velikoj Britaniji na n e k o vrijeme bilo prekinuto cijepljenje protiv hripavca,
dom, ili je genetički modificiran — jer bi tako trebao biti sigurniji) nije polu čila p u n o bolje rezultate.
broj ozbiljnih slučajeva naglo porastao. Nakon dokumentarnog filma prika
U Švedskoj, gdje je cjepivo testirano na skupini djece, jedna petina djece
zanog u SAD-u, a koji je kritizirao DPT cjepivo, broj imunizirane djece je
oboljela je od hripavca, čak i unatoč tomu što su djeca dobila tri injekcije cje
o p a o . Zdravstveni su dužnosnici tada tvrdili da je broj slučajeva hripavca u
piva. U najboljem se slučaju procjenjuje da cjepivo djeluje u manje od tri če
porastu jer je postotak cijepljenih u padu.
tvrtine slučaja/' U SAD-u su znanstvenici, koji su radili na cjepivu u klinici
150
6
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
C i j e p l j e n j e :
G O V O R E
a u t o m a t s k i
u b o d i
Mayo, objašnjavali da oni zaista ne razumiju koliko je toksina hripavca po-
Značajan broj tih slučajeva odnosio se na studente, p o s e b i c e na o n e ro
irebno da bi se djeca zaštitila. Čini se, naime, da čak i djeca s visokom razi
đene između 1957. i 1967., kada je cjepivo bilo uvedeno. Danas studenti
nom protutijela u svojoj krvi mogu dobiti hripavac.
mnogih sveučilišta moraju na upis donijeti potvrdu o nedavnom cijepljenju,
47
prije nekoliko je godina američka vlada procijenila da je između pet i petna
Tetanus i difterija
est posto svih studenata podložno bolesti.
Izgleda da isto vrijedi za difteriju i tetanus. Zaključak je ispitivanja cjepiva,
Amerika je isprobala najmanje četiri soja cjepiva protiv ospica, pri čemu
koje je sponzorirala američka vlada, da cjepivo protiv difterije »nije tako učin
su se sva četiri — uključujući i Schwarzov soj koji se sada koristi u Velikoj
kovito imunizirajuće sredstvo kao što se pretpostavljalo.« "
Britaniji — pokazala prilično neuspješnima. Niz studija, objavljenih u struč
4
Djelovanje cjepiva protiv difterije kao da se gubi u odrasloj dobi. U Lon donu je otkriveno da je četvrtina darovatelja krvi u dobi od 20 do 29 godina imala nedovoljan imunitet, dok je polovina onih između 50 i 59 godina bila
noj medicinskoj literaturi, uvjereno je navodio primjere velikih skupina cijep ljene djece koja su unatoč tomu dobila ospice. Primjerice, 1986. godine, za pojave ospica u gradu Corpus Christi u Tek-
bez imuniteta.' ''' A u novim državama bivšeg Sovjetskog saveza cjepivo se ni
sasu, 99 posto d j e c e bilo je cijepljeno.
je pokazalo zaštitnom mjerom u obuzdavanju epidemija difterije. Više od 86
jeva ospica izbilo medti djecom koja SLI bila uredno cijepljena u odgovarajti-
posto o s o b a kojima je dana injekcija kombiniranog cjepiva protiv difterije i
čbj d o b i . Godinu prije toga 60 posto oboljelih, od ospica predstavljale su ci
tetanusa oboljelo je od difterije godinu dana nakon prvog docjepljivanja.
jepljene o s o b e .
1
50
54
Godine 1988. je pak 80 posto sluča
w
5 6
Sto se tetanusa liče, stručni američki tim, koji je proučavao cjepiva, za
Čak i kad se ponudi đocjepljivanje, ni o n o često ne djeluje. U grupi poje
ključio je da djelotvornost cjepiva »može znatno varirati od preparata do pre
dinaca kod kojih vakcinacija nije djelovala, samo je polovini onih koji su do
parata.« Stručni je tim također zaključio da je, nakon što je cjepivo pročišće
bili dodatno cjepivo razina protutijela porasla do o n e koja se smatra zaštit
no i napravljeno sigurnijim u smislu sprečavanja reakcije na njega, njegova
nom.
m o ć zaštite smanjena.'
57
51
Zaušnjaci Ospice
1 uspješnost je cjepiva protiv zaušnjaka neujednačena. U brojnim se slučaje
Britanski medicinski establišment pokušao je odgovornost za epidemiju os
vima veliki postotak potpuno cijepljene djece uspio razboljeti. Primjerice, u
pica koja je izbila krajem 20. stoljeća prebaciti na necijepljene o s o b e , posebi
Švicarskoj je, šest godina nakon uvođenja MMR cjepiva, pojava zaušnjaka
ce medu siromašnim, obojenim stanovništvom — ali statistički su pokazatelji
naglo porasla, uglavnom među cijepljenom d j e c o m . " Slično tomu, u američ 5
p o n o v n o dokazali suprotno. Prema vladinim statističkim pokazateljima za
koj državi T e n n e s s e e velika je epidemija izbila medu studentima, od kojih je
1989. godinu, polovina žrtava studentske dobi bila je prethodno inumizirana.
98 posto bilo c i j e p l j e n o .
59
Između 1985. i 1986. g o d i n e više od tri četvrtine svili slučajeva difterije poja vilo se medu d j e c o m koja su bila potpuno cijepljena.''
Rubeola
2
Sve što je cjepivo protiv ospica uspjelo napraviti jest transformirati inače
S obzirom na učinkovitost, ni cjepivo se protiv rubeole, o b i č n o uključeno u
isključivo dječju bolest u bolest odraslih. U vremenima prije imunizacije 90
kombinirano MMR cjepivo, nije previše iskazalo. J e d n a je studija, provedena
posto svih pacijenata s ospicama imalo je od pet do devet godina. Međutim,
na Sveučilištu Pennsylvania, pokazala da više od j e d n e trećine cijepljenih
otkako je cjepivo uvedeno, 55-64 posto pacijenata s ospicama starije je od
mladih djevojaka nije imalo nikakav znak imuniteta.' " K a k o virusi lako muli
deset godina. Prosječna d o b pacijenta s ospicama na Sveučilištu Kalifornija u
raju, moglo bi biti da vas cjepivo štiti samo od jednog soja virusa, i ni od jed
Los Angelesu za vrijeme tamošnje epidemije iznosila je 22 g o d i n e .
nog novijeg. Novije talijansko istraživanje pokazalo je da je deset posto dje-
152
53
1
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
C i j e p l j e n j e :
G O V O R E
vojaka bilo zaraženo »divljim sojem« virusa, i to n e k o l i k o godina nakon cijep
a u t o m a t s k i
u b o d i
Pokazatelji pak tvrde da dodavanjem toksina difterije učinkovitost Hib cjepiva ne s a m o da nije porasla, v e ć je stvarno snižena.""
ljenja.''' Sve što se imunizacijom postiže jest porast pobola od te bolesti. Nekoliko
Uz to je i sama znanost na kojoj se zasniva priča o uspjehu Hib cjepiva
godina nakon britanske kampanje cijepljenja protiv ospica i rubeole 1994.
krajnje d v o j b e n a . Noviji dokazi ukazuju na to da je učestalost javljanja bolesti
godine, kad su sva školska djeca između 5 i 16 godina starosti dobila kombi
dobrim dijelom neprikazana, uglavnom stoga što je sustav za praćenje bole
nirano dvostruko cjepivo, broj slučajeva rubeole u Škotskoj p o p e o se na svoj
sti reduciran za 23 p o s t o .
13-godišnji maksimum. Većinu su oboljelih od ospica predstavljala djeca i
meningitis pretvorilo u bolest odraslih; prijašnja prosječna d o b žrtava od g o
mlade o s o b e između 15 i 34 godina, koja su bila cijepljena u predškolskoj
dine dana sada iznosi 25 godina."
67
Sve što je cjepivo m o g u ć e napravilo jest da je Hib
s
dobi i čija je imunost na rubeolu iščezla. Zbog loga su mlade žene najpod-
»Pokušavali eliminirati mikroorganizme i bolesti nalik je stiskanju balona«,
ložnije bolesti baš u o n o m životnom razdoblju kada je i najvjerojatnije da će
primjećuje naturopat Harold Gaier. »Stisnete jednu stranu, a to s a m o izboči
zatrudnjela te dijete što u njima raste izložiti r u b e o l i . ' '
drugu.«
Sličan se o b r a z a c ponašanja — kada bolest odjednom postane bolest od raslih — pojavio i u Finskoj 1982. godine, nakon što je uveden program ma sovne imunizacije.
63
Štoviše, djecu s urođenim rubeolarnim sindromom rodi
le su majke koje su dobile kompletnu vakcinaciju protiv rubeole/"
Poliomijelitis Sto se poliomijelitisa tiče, znanstvenici su se počeli slagati u tome da jedna od središnjih premisa za davanje živog cjepiva nije ispravna. U stvarnim slu čajevima poliomijelitisa virus živi u crijevima, u o b i č a j e n o uzrokujući b e
Hib m e n i n g i t i s
zopasnu infekciju. Problemi počinju ako virus putuje krvotokom i nade svoj Haemophilus influenzae grupe
put do živčanog sustava, gdje m o ž e prouzročiti paralizu. Cjepivo s umrtvlje-
B, o d n o s n o Hib cjepivo, često se ističe kao primjer uspješnosti m o d e r n e me
nim virusom, koji je izvorno razvio dr. J o n a s Salk, ubrizgava se ispod kože,
dicine te mu se pripisuje 15-struko smanjenje učestalosti pojavljivanja bolesti.
odakle bi trebalo krenuti krvotokom stvarajući pritom protutijela koja će
Unatoč tomu medicinska znanost još nije proizvela doista djelotvornu verziju
»blokirati« virus prije negoli dospije u živčani sustav. Međutim »mrtva« vakcina
Cjepivo
protiv
bolesti
uzrokovane
bakterijom
ne pruža »imunitet utrobe« — o d n o s n o ne podiže razinu protutijela u crijevi
l lib cjepiva. Prvo cjepivo, koje se 1985. p o č e l o koristiti u SAD-u, bio je »polisahariđ«,
ma. To znači da bi, premda n e ć e t e dobiti paralitičku formu poliomijelitisa,
koji se davao djeci starijoj od 15 mjeseci. Uskoro se u cjepivo p o č e l o gubiti
divlji virus m o g a o živjeti u vašoj utrobi i vi biste ga teoretski mogli prenijeti
povjerenje jer su liječnici izvijestili da su djeca dobila meningitis o d m a h po
na nekoga drugog. Štoviše, originalno Salkovo cjepivo zahtijevalo je tri ili vi
cijepljenju. J e d n o istraživanje u Minnesoti pokazalo je da je injekcija petero
še docjepljivanja svakih pet godina.
struko povećala rizik djeteta od obolijevanja.
Kad je prvi put o d o b r e n a , Salkova je vakcina smatrana fantastičnim uspje
65
Kako je starija verzija cjepiva diskreditirana, lako se n e k o l i k o tvrtki poja
hom — sve dok u 1960-ima broj žrtava poliomijelitisa nije p o č e o rasti. Kad je
vilo s »konjugiranim« cjepivom — onim koje bi objedinilo 1 lib k o m p o n e n t u s
broj žrtava dostigao đvoznamenkaste brojke, kao i u pedesetima, ovaj novi
već dokazanim cjepivom protiv difterije ( P R P - D ) , s cjepivom protiv difterije/
razvoj događaja d o č e k a n je kao dokaz da Salkovo cjepivo ne djeluje, tim više
/hripavca/tetanusa ( P R P - D P T ) ili čak s proteinskim k o m p l e k s o m vanjske
uzme li se u obzir da je vladala histerija o k o pronalaženja »lijeka«.
m e m b r a n e Neisseriae meningitidis grupe B ( P R P - O M P C ) .
Zamisao koja stoji
Živo oralno cjepivo (OPV), koje je razvio dr. Albert Sabin, u šezdesetima
iza tih nerazumljivih skraćenica jest da se cjepivo priveže uz supstanciju za
je zamijenilo S a l k o v o cjepivo, jer se pretpostavljalo da primatelj njime ne sa
koju se zna da proizvodi protutijela, čime bi se tijelo p o n u k a l o da proizvede
mo da dobiva doživotni imunitet, n e g o i prestaje biti prenositelj divljeg viru
i protutijela za Hib. G o d i n e 1993- američka je Uprava za hranu i lijekove
sa. A k a k o primatelj tjednima može izlučivali virus vakcine kroz usta i putem
odobrila T e t r a m u n e , kombinaciju DTP cjepiva i Hib cjepiva.
fekalija, teoretski se smatra da može prenositi imunitet na necijepljene o s o -
154
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
be, i tako podizati razinu »kolektivnog imuniteta«. Drugim riječima, živu oral
jedna trećina nije preporučila imunizaciju, a približno dvije trećine preporu
no
čile su upućivanje u kliniku za plućne bolesti na dodatne pretrage prije vak-
cjepivo postalo je
mogli
djelovati
cjepivo
izbora
imunizirajuće
na
uglavnom druge,
stoga
što
necijepljcne
biste
vi
i
vaša
djeca
pojedince.
cinacije. S a m o je u jednom dispanzeru preporučena imunizacija na tom stup
Znanstvenici sada shvaćaju da ima premalo dokaza da živo cjepivo doista
nju osjetljivosti na test.
73
ostvaruje ovaj imunitet na »mala vrata« medu necijepljenima. Zaključak je to
Osim neslaganja o k o toga koje bi grupe trebale, a koje ne bi trebale do
znanstvene studijske grupe nakon epidemičnog izbijanja poliomijelitisa u
biti živo cjepivo protiv tuberkuloze, najvažnija je upitnost njegove učinkovi
Tajvanu, gdje je do 98 posto mlade djece bilo imunizirano. Čak je i američ
tosti. U deset randomiziranih kontroliranih pokusa, vodenih od 1930-ih di
ka Uprava za hranu i lijekove priznala: »Sada znamo da s e k u n d a r n o širenje
ljem svijeta, s p o s o b n o s t imunizacije BCG cjepiva kretala se u rasponu od 80
69
virusa bliskim kontaktima ima vrlo malu ulogu u kolektivnom imunitetu.« " 7
Uza sve to, m n o g o je dokaza da cjepivo protiv poliomijelitisa ima propu ste. Danas se m n o g e pojave izbijanja bolesti više događaju medu imuniziranom n e g o medu necijepljenom populacijom. Primjerice, 1 9 6 1 . u Massachus e t t s je došlo do širenja poliomijelitisa, pri č e m u je više slučajeva s paralitičkim oblikom bolesti zabilježeno medu cijepljenim, nego necijepljenim sta novništvom. Nadalje, čak i ako se cjepivo uzme, njime možda nećete biti adekvatno zaštićeni od o d r e đ e n o g soja virusa. Za vrijeme velike epidemije hepatitisa A u Glasgovvu, kivni serumi 24 žrtava bili su testirani na protutijela poliomijelitisa. S a m o je jedna trećina grupe imala prihvatljivu razinu protuti jela na jedan soj virusa.
72
do 0 p o s t o .
74
U prosjeku, cjepivo štiti od tuberkuloze s a m o o k o dvije trećine
djece. Problem je u t o m e što BCG cjepivo m o ž e jedino ograničiti umnožavanje i širenje uzročnika tuberkuloze, ali ne m o ž e spriječiti zarazu kod o s o b a koje su izložene klicama. Štoviše, sve je više dokaza da BCG cjepiva pružaju veću zaštitu od lepre n e g o od tuberktiloze, pogotovo u zemljama Trećeg svijeta, gdje je tuberkuloza još uvijek vrlo česta. Velika afrička studija, koja je o b u hvatila 83 0 0 0 o s o b a u državi Malavi, pokazala je da je polovina ispitanika bi la zaštićena od lepre, ali nitko nije imao značajnu zaštitu od t u b e r k u l o z e .
75
Londonska Škola za higijenu i tropsku medicinu (School of Hygiene and Tropical Medicine), koja je provela p o s e b n e analize, našla je da je cjepivo
Tuberkuloza (BCG cjepivo) Za mjerenje tuberkulinske osjetljivosti u mnogim se britanskim školama ko risti Heafov test. Za razliku od većine drugih testova osjetljivosti, negativan rezultat toga testa trebao bi značiti da dijete ne nosi protutijela na bacil tuber kuloze. Međutim test je na zlu glasu kao netočan; č a k je Američka pedijatrij ska akademija (American Academy of Pediatrics) upozorila svoje članove da test prate mogući lažno negativni i lažno pozitivni rezultati. Nadalje, nitko vi
učinkovito s a m o 22 posto u Keniji, a 20 posto u nekim dijelovima Indije. Sveukupna učinkovitost diljem svijeta kreće se između 0 i 80 posto, vjerojat no zbog varijacija u sojevima, genetskih i prehrambenih razlika, ili utjecaja okoliša.
76
MIT BROJ 4: NUSPOJAVE CJEPIVA SU RIJETKE I U G L A V N O M BLAGE
še nije uistinu siguran što pozitivan test zapravo znači. Može značiti da je
Kao što ne postoji siguran lijek, tako ne postoji ni sigurno cjepivo, a mi s m o
netko imun na tuberkulozu, da je prije imao infekcije ili da je jednostavno
tek počeli shvaćati koliko je svako od njih doista o p a s n o . J e d n a od najodre-
alergičan ili osjetljiv na test.
đenijih i najvećih studija o cjepivima do današnjih dana, koju su provodili
J e d n o ispitivanje školskih dispanzera u Velikoj Britaniji, od kojih 92 posto
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti, najvažnije tijelo a m e r i č k e vlade kada
upotrebljava Heafov test, pokazalo je da se većina njih složila o k o toga što
je riječ o zaraznim bolestima, potiho je obznanjena nekolicini znanstvenika,
činiti a k o je očitanje testa 0, odnosno ako je reakcija vrlo slaba (preporučuje
bez publiciteta ili izjava za tisak, na sastanku Savjetodavne komisije za dječja
se imunizacija), ili a k o je očitanje testa 3 ili 4, što se očituje izrazitom reakci
cjepiva u Washingtonu.
jom (upućuje se u kliniku za plućne bolesti na dodatne pretrage prije cijep
Zatvorenost za javnost te prezentacije, održane 9. rujna 1994. g o d i n e na
ljenja). No mišljenja su se razlikovala kad je očitanje testa bilo 2. Približno
manjem seminaru u gradu Washingtonu, bila je u neskladu sa spektakular-
156
157
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
C i j e p l j e n j e :
G O V O R E
a u t o m a t s k i
u b o d i
nom prirodom ondje donesenih zaključaka: preciznije, da je rizik od napada
dana nakon primanja injekcije s dozom. Najveća stopa incidencije napadaja i
ja kod djece utrostručen nekoliko dana nakon primanja MMR ili DPT cjepiva.
meningitisa zbog u p o r a b e soja Urabe, što je komponenta MMR kombiniranog
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti pratili su napredak 5 0 0 . 0 0 0 djece u
cjepiva koja se odnosi na zaušnjake, o b i č n o se javlja između 15 i 35 dana na
SAD-u koristeći se bazama podataka organizacija i tvrtki za zdravstveno osi
kon p r i m j e n e .
guranje Health Maintenance Organization, Kaiser Permanente i drugih. T i m e
iz baze podataka Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, polučilo je čak i
su bili u mogućnosti povezati zajedno sve dijelove istraživanja i podatke o
gore rezultate. Djeci između 0 i 12 mjeseci starosti rizik za napadaje bio je
negativnim reakcijama na dva kombinirana cjepiva. Identificirali su 34 veće
deveterostruko povećan onoga dana kad su primili DPT c j e p i v o .
7y
Kasnije istraživanje, kojim je o b u h v a ć e n o o k o 7 0 0 . 0 0 0 djece
80
nuspojave cjepiva, koje su se kretale u rasponu od astme, kivnih p o r e m e ć a
Isti je Statistički odjel također otkrio da su djeca koja su primila MMR cje
ja, infektivnih bolesti i dijabetesa do neuroloških poremećaja, uključujući u
pivo imala pet puta veću vjerojatnost od očekivane za idiopatsku tromboci-
to meningitis, poliomijelitis i gubitak sluha.
topeničnu purpuru, kivni poremećaj koji često zahtijeva transfuzije krvi. Ri
No na grafikonu nuspojava, prema riječima dr. Anthonvja Morrisa koji je
zik je procijenjen na jedan od svakih 3 0 . 0 0 0 cjepljenika.
81
i sam bio sudionikom toga sastanka, najviše se isticala incidencija napadaja. Učestalost pojave napadaja, naime, porasla je tri puta iznad normale tijekom
Hripavac
prvog dana n a k o n što je dijete primilo dozu DPT cjepiva, a 2,7 puta u roku
Sto se samih pojedinačnih cjepiva tiče, za cjepivo se protiv hripavca, o d n o s
od četiri do sedam dana nakon MMR cjepiva, što bi poraslo na 3,3 puta iznad
no pertusi.sa, ne krije da je o p a s n o . Od svih štetnih reakcija vakcinacije što se
normale u razdoblju od osam do četrnaest dana.
sada prijavljuju u američki Registar negativnih pojava cjepiva, koji je usta
Napadaji, koji mogu uključivali grčenje, nesvjesticu i epileplične konvul-
novljen temeljem Zakona o kompenzaciji za cjepiva (Vaccine Compensation
zije, već su j e d n o od čestih stanja kod male djece, koja pogađaju, k a k o se
Act), pravne regulative kojom se priznaju nuspojave cjepiva i žrtvama osigu
procjenjuje, j e d n o od 20 djece, odnosno pet posto d j e c e .
Te bi visoke broj
rava kompenzacija, pretežna većina odnosi se na DPT cjepivo. Između 1 9 9 1 .
ke mogle biti odraz učinka vakcinacije. Preciznije, nova bi saznanja mogla
i 2 0 0 1 . godine prijavljeno je 39.275 reakcija na sve vrste DPT cjepiva — od
značiti da će cjepiva i dalje povećavati učestalost pojave napadaja do približ
kojih su 6.783, o d n o s n o gotovo jedna šestina, bile vrlo o p a s n e , uključujući u
nih 15 posto, pogađajući tako blizu tri od dvadesetero djece.
to smrtne ishode, hospitalizaciju ili trajnu n e s p o s o b n o s t .
77
82
Štoviše, proizvo
Učinci DPT cjepiva bili su trenutačni, uzrokujući porast incidencije napa
đači lijekova u Americi, koji su obvezni uplaćivati »porez« na ime k o m p e n z a
daja tri puta iznad normale unutar 24 sala od primanja doze, ali s naglim pa
cije budućim žrtvama cjepiva, najveću stopu plaćaju upravo za DPT cjepivo
dom na vrijednost svega 0,06 puta veću od normale nakon prvog dana. MMR
— prešutno priznanje da je najopasnije od svih cjepiva.
cjepivo djelovalo je pak daleko sporije, pri čemu je najopasnije razdoblje bi
Zvuči i više no nevjerojatno, ali sigurnost toga cjepiva nije nikada bila
lo od o s m o g do četrnaestog dana nakon primanja cjepiva. Napadaji su često
adekvatno dokazana prije no što ga se počelo ubrizgavati u milijune b e b a .
bili jaki, kako izvješćuju Centri za kontrolu i prevenciju bolesti, te je četvrtina
Naime, cjepivo, kakvo ga danas poznajemo, nije različito od prvih uzoraka
svih slučajeva završila bolničkim tretmanom.
napravljenih 1912. godine. Tada su dvojica francuskih bakteriologa uzgajala
78
Zaključak je prezentacije, odmjerenim i neutralnim rječnikom rečeno, da
bakterije hripavca u velikim posudama, ubijali ih toplinom, konzervirali tu
je tvorce studije zanimalo kakvi su sinergistički učinci antigena kad se kom
smjesu formaldehidom, i krenuli je ubrizgavati u stotine i stotine djece. Za
biniraju ili istodobno primjenjuju — o d n o s n o jesu li napadaji prouzročeni
razliku od v e ć i n e cjepiva, koja su detoksicirane i p r o č i š ć e n e verzije odnosnih
pojedinačnim cjepivima ili tek smjesa antigena brojnih cjepiva danih u isto
klica, cjepivo protiv hripavca još uvijek sadrži »cijele stanice« bakterija, z b o g
vrijeme ruši imunosni sustav. Statistički odjel britanskog Laboratorija za javno
čega se i naziva »cjeloslanično« ili sirovo c j e p i v o .
zdravstvo d o š a o je do vrlo sličnih rezultata: MMR cjepivo utrostručilo je rizik
sadrži e n đ o t o k s i n e i tvari stanične stijenke, za koje se zna da su visoko tok
za napadaje, dok je DPT cjepivo također povećalo taj rizik tri puta, o b i č n o tri
sični, te da uzrokuju vrućicu, smetnje u rastu i smrt kod laboratorijskih živo-
158
159
83
To znači da o n o još uvijek
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
C i j e p l j e n j e :
G O V O R E
a u t o m a t s k i
u b o d i
tinja. Drugi toksini stimuliraju proizvodnju inzulina. J e d a n utječe na sklonost
vrlo nalikuje takozvanom) eri encephaiique (eneefalitički plač), naišlo se u
životinja šoku i kolapsu; drugi blokira mehanizme oporavka tijela."
nekim slučajevima encefalitisa".""
4
Novo a m e r i č k o nestanično ili acelularno cjepivo, nazvano DtaP, Uprava
Isto tako, u Institutu za medicinu pronašli su vezu, iako slabu, Između
za hranu i lijekove odobrila je 1992. godine, pa bi se moglo ponuditi i b e b a
DTP cjepiva i akutne eneefalopatije i šoka, što uzrokuje totalni kolaps." En-
ma, a ne s a m o k a o doza za docjepljivanje starije djece. Ta je nova vrsta cje
cefalitis je upala mozga koja izaziva oticanje i crvenilo fontanela kod djece.
piva testirana i u Europi. Liječnici su se nadali da će rezultati umiriti roditelj
U Američki nacionalni centar za informacije o cjepivima pristiglo je m n o g o
ske strahove.
izvještaja o djeci koja SLI nakon takvih epizoda ostala s trajnim oštećenjem
Nedavno je istraživanje, naprotiv, ukazalo na to da nestanično cjepivo možda i nije sigurnije od cjepiva koje bi trebalo zamijeniti. Veliko američko ispitivanje n e s t a n i č n o g cjepiva protiv hripavca ( N a t i o n w i d e Multicenter
9
mozga ili SLI umrla. U gotovo svakom od tih slučajeva roditelji su sami morali izvještavati o reakciji svojeg djeteta na cjepivo jer je njihov liječnik ustrajao na tome da j e d n o s drugim nema veze.
Acellular Pertussis Trial), koje je uspoređivalo više od 2.000 djece kojoj je da
-Moj
vano ili nestanično cjepivo ili cjelostanična verzija, našlo je da se postotak
protiv poliomijelitisa
negativnih reakcija — smrt, blizu smrti, napadaji, zaostajanje u razvoju i hos
da
pitalizacija — nije razlikovao između starog i novog cjepiva."
injekcije
počeo je
analgetik
za
s
J e d i n o testiranje sigurnosti originalne vakcine protiv hripavca proveo je britanski Savjet za medicinska istraživanja, koji je iskušao cjepivo na 50.000
unuk dobio je
se
vidi
tonovima.
kako
prvu
injekciju
kad je
imao
dva
napreduje«, plakati.
djecu), Kad
svoju
ali
se
medicinska
tiranja, n e g o su se oduvijek oslanjale na rezultate toga britanskoga testiranja
povraćati
provedenog u 1950-ima. K tome, 42 b e b e koje su imale konvulzije u razdob
normalno.
Liječnik je
lju od 28 dana n a k o n cijepljenja nisu bile uračunate, te je cjepivo pretpostav
da
to uspavati.
ljeno kao sigurno, čak i kad to znači opasnost za jedno od 1.000 djece." ' 1
lako su pokusi bili osmišljeni tako da prikažu s a m o učinkovitost, a ne si gurnost cjepiva, britanski i američki zdravstveni autoriteti koristili su ih kao
je sestra u
će ga
ujutro
moja
strane lica, disao.
luku,
se
unuk
malenom
djece u dobi od 14 mjeseci ili starije. SAD nikada nisu organizirale vlastita tes
rekla i
mojoj
temperatura
kćeri
da
rekao
kćeri da
bio
iz
s
i na
dao
na
dijete.
više
sat nakon
našla
mojeg
unuka
krv mu je curila svoje prve
u
Moj je
kontroli
-Nakon (blagi
visokim stupnjeva, unuk
rekla
to
u
nadi
usnuli.
potpuno
počeo
da je
Pediacarea,
U tri sata poslije ponoći oboje su i
redovnoj
36,5
Medicinska je sestra da
cjepivo
Pcdiacare
vrištanjem
spustila
djetetu
oralno
Washington^.
kćeri
nahrani
nastavio plakati.
kći probudila
21
je
i
baka
nije prestajao
čvrsto stisnutih šačica,
Umro je
mjeseca
kaže jedna
Liječnik
DPT cjepiva
U sedam crvene jedne
iz nosa i usta.
i nije
injekcije s DPT cjepivom.-
dokaz da je cjepivo sigurno za b e b e stare svega šest tjedana. Sto znači da si
Claire iz Minnesote kaže da nakon prve injekcije DPT cjepiva njezina dvo
gurnost cjepiva nije testirana u dozi koja se daje novorođenčadi. Što također
mjesečna kći prva dva dana nije pokazivala nikakvo n e o b i č n o ponašanje,
znači da se dvomjesečnim b e b a m a daje ista doza kao djeci tri do četiri puta
osim što ju je smetalo kad bi pomicala nožicu (gdje je primila injekciju). »Pro
većoj od njih.
vjeravala sam joj temperaturu svaki put kad bih joj mijenjala p e l e n e i sve je
U izvještaju Instituta za medicinu američke Nacionalne akademije znano
bilo u redu. Počela je dobivati napadaje dva dana nakon cijepljenja«, kaže
sti, koji je sponzorirala tamošnja vlada, prikupljena je medicinska literatura
Claire. »Od tada su joj davali svaki postojeći lijek za napadaje i bila je u komi
za 17 zdravstvenih problema koji su bili povezani s D T P cjepivom, te je za
dva tjedna, i još uvijek ima napadaje. Mi s m o sada s njom kod kuće jer ima
ključeno da cjepivo m o ž e prouzročiti anafilaktički šok ( p o život opasna aler-
od 50 do 2 0 0 napadaja na dan. Ima težak stupanj retardacije, vezana je uz
gijska reakcija) i dugotrajni neutješan plač ili vrištanje, što p o n e k a d traje 24
krevet, hranjena uz p o m o ć sonde i slijepa zbog oštećenja mozga.«
sata ili više." Prema Harrisu L. Coulteru i Barbari Fisher i njihovoj poticajnoj
Temeljeći svoj zaključak na 10-godišnjoj studiji, Institut za medicinu na
knjizi Pucanje na slijepo (A Shot in the Dark), -na ovaj način plakanja, tanak,
vodi da cjepivo m o ž e pokrenuti akutnu neurološku bolest kod djece sklone
sablastan, zavijajući glas, posve drugačiji od normalnog dječjeg plača, Ikoji
abnormalnostima mozga ili metabolizma. Istraživači su sada svjesni da kod
7
160
• 1^
161
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
C i j e p l j e n j e :
a u t o m a t s k i
u b o d i
djece može doći do oštećenja mozga, pa i smrti, ako se kod njih razvije oz
sti vremenski se podudarao s intenzivnim naporima za imunizaciju te djece,
biljna neurološka bolest u razdoblju od ijedan dana nakon v a k c i n a c i j e .
od kojih su mnoga bila bolesna ili imala ozbiljan deficit vitamina kad su pri
90
Rizik lakva oblika neurološkog oštećenja procijenjen je na do j e d n o od 50.000 cijepljene d j e c e .
91
Premda je Gordon Stewart n a p o m i n j a o da je rizik
za smrt b e b e ili oštećenja mozga zbog samog hripavca usporediv s rizikom smrti ili oštećenja mozga od cijepljenja, stvarni rizici od cjepiva mogli bi biti puno gori.
92
Prema naknadama koje su u Velikoj Britaniji isplaćene obitelji
mila svoje DPT c j e p i v o .
97
Kao rezultat tih i drugih dokaza, Švedska, Njemačka i J a p a n izuzeli su cje pivo protiv hripavca iz programa redovitog cijepljenja. J e d i n o ispitivanje velikih razmjera cjepiva protiv hripavca otkrilo je da jedna od svakih 8 7 5 doza cjepiva uzrokuje konvulzije, šok ili kolaps. Tije
ma djece za koju je sud potvrdio da su oštećena cjepivom protiv hripavca, is
kom ispitivanja dvije su b e b e upravo zbog toga i umrle.
postavilo se da je u razdoblju 1958.-1979. oštećenje predstavljalo rizik za jed
mozga tiče, š v e d s k o istraživanje pokazalo je da j e d n o od 17.000 djece pretrpi
no od 3 0 . 0 0 0 d j e c e , najmanje tri puta više nego za sva ostala c j e p i v a .
oštećenje mozga ili s m r t .
93
9K
Što se oštećenja
U Velikoj Britaniji nacionalna je studija o eneefa-
99
lako je o d b o r Instituta za medicinu zaključio da u postojećim medicin
lopatiji u djetinjstvu, koja je imala za cilj isključenje opasnosti cjepiva, poka
skim studijama nema dovoljno dokaza koji bi pokazali da cjepivo protiv hri
zala da jedna od 1 1 0 . 0 0 0 injekcija s DPT cjepivom izaziva ozbiljne neurološ
pavca m o ž e uzrokovati druga ozbiljna oštećenja, on nije isključio moguća
ke reakcije, a jedna od 3 1 0 . 0 0 0 injekcija oštećenje mozga ili s m r t .
oštećenja u koja se ubrajaju dijabetes tipa 1 (mladenački dijabetes), poteško
svako dijete primi tri injekcije s cjepivom, stvarne bi b r o j k e mogle bili v e ć e :
će s učenjem, poremećaj nedostatka pažnje, dječje spazme, i sindrom izne
čak jedno od 3 0 . 0 0 0 djece moglo bi imati neurološku reakciju, a j e d n o od
nadne đ o j e n a č k e smrti (SIDS).
100.000 d j e c e moglo bi imati oštećenje mozga ili umrijeti.
100
No k a k o
Uprava za hranu i lijekove sponzorirala je studiju kalifornijskog sveučili
Tetanus
šta u koju su bila uključena djeca koja su primila sveukupnih 15-000 doza DTP cjepiva. U toj studiji devetero djece imalo je konvulzije, a devetero epi
Kad je riječ o tetanusu, zaključak studije američkog Instituta za medicinu o
zode kolapsa, s učestalosti pojavljivanja svakog od tih stanja jednom u 1750
štetnosti cjepiva jest da bi o n o moglo izazvati vrućicu, napadaje, bolove, oš
imunizacija. Međutim, k a k o je svako dijete primilo od tri do pet injekcija s
t e ć e n j e živaca, fatalni anafilaktički šok, degeneraciju ž i v č a n o g sustava i
DTP cjepivom, u stvarnom bi riziku od oštećenja vjerojatnije m o g l o biti jedno
Guillain-Barreov s i n d r o m . "
od 400 djece.'-" U jednoj studiji o 53 b e b a koje su umrle od iznenadne đoje
prouzročili privremeni pad broja T-limlocita u krvi na razinu sličnu o n o j kod
načke smrti, 27 ih je bilo primilo DPT cjepivo do jednog mjeseca prije njiho
žrtava A I D S - a .
ve smrti. Šest smrti dogodilo se u roku od 24 sata, a 17 u roku od j e d n o g tje dna nakon što je d a n o c j e p i v o .
1
1
Docjepljivanje protiv tetanusa također m o ž e
102
Dodatni problemi s takozvanim »sigurnim« cjepivom o d n o s e se na e n e e f a lilis ili o š t e ć e n j e živčanog sustava ili unutarnjeg uha. Američki Physician's
95
Svjedočeći 1985. g o d i n e pred Senatom SAD-a, Eduard Brandt ml., tadašnji
Desk Reference upozorava da će doze za docjepljivanje vrlo vjerojatno pove
državni povjerenik za zdravstvo, procijenio je da svake g o d i n e 3 5 . 0 0 0 djece
ćati učestalost i ozbiljnost reakcija daju li se p r e č e s t o .
pretrpi o š t e ć e n j e mozga zbog ovog cjepiva. Druge procjene Sveučilišta Kali-
dilo i 14-gođišnjem sinu Mary iz Exmoutha. Nakon ugriza psa dana mu je
fornija u Los Angelesu govore o tome da 1.000 djece svake godine umire od
injekcija protiv tetanusa. Pet dana kasnije, usred noći, imao je svoj prvi epi-
iznenadne đ o j e n a č k e smrti (SIDS) kao izravne posljedice DPT cjepiva, što
leptički napad, i od tada ima epilepsiju. Mary je upitala svojeg liječnika o p ć e
predstavlja od 10 do 15 p o s t o ukupnog broja slučajeva SIDS-a u S A D - u .
prakse postoji li neka veza između ta dva događaja i, kao i mnogima drugi
%
103
To se možda d o g o
U ranim su 1970-ima dr. Archie Kalokerinos i dr. Glenn Dettman, koji su
ma, njezina je bojazan otklonjena pripisivanjem d j e č a k o v e bolesti pukoj k o
proučavali djecu Aboriđžina, australskih domorodaca, bili zbunjeni olkrivši
incidenciji. Uostalom, rekao je njezin liječnik, za cjepivo protiv tetanusa poz
da se stopa mortaliteta među aboridžinskom djecom o d j e d n o m naglo vinula,
nalo je da nema nuspojava. »Tek kada je moj sin promijenio liječnika, nakon
u nekim mjestima čak za 50 posto. Odmah su povezali: porast slope smrtno-
nekoliko godina, njegov ga je novi liječnik poslao na snimanje mozga da vidi
162
163
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
C i j e p l j e n j e :
a u t o m a t s k i
u b o d i
postoji li ondje razlog za njegovo stanje poput ožiljnog tkiva«, rekla je. -Nije
dinu kasnije japanski su dužnosnici objelodanili da je kod jednog od 1.044
postojao nijedan«.
cijepljene djece došlo do razvoja aseptičkog meningitisa. " Vlada je također 11
pronašla d o k a z e da cjepivo m o ž e izazvati zaušnjake, koji mogu biti prenese
O s p i c e / z a u š n j a c i / r u b e o l a (MMR cjepivo)
ni na drugu djecu.
Sve d o n e d a v n o nama su u Velikoj Britaniji liječnici i vlada govorili da se MMR cjepivo sigurno koristi u drugim zemljama, p o s e b i c e u SAD-u, već godi nama. T a k o đ e r su nam govorili da o n o osigurava, kao što je to u listopadu 1988. g o d i n e bivša ministrica zdravstva Edvvina Currie sročila, -doživotnu m
Izvještaj Instituta za medicinu američke Nacionalne akademije znanosti zaključio je da cjepivo protiv ospica m o ž e prouzročiti smrt zbog infekcije so jem cjepiva, trombocitopeniju (rijetku krvnu bolest koju karakterizira smanje nje broja krvnih pločica), fatalan šok i artritis. Navode i da se ne m o ž e »isklju čiti« mogućnost da cjepivo samo po sebi može prouzročiti pojavu subakut-
zaštitu protiv sve tri zarazne bolesti s jednom injekcijom.« Ali u SAD-u je od 1991. do 2 0 0 1 . u Registar negativnih posljedica cijeplje
nog sklerozirajućeg panencefalitisa (SSPE)."
1
nja (American Vaccine Adverse Events Reporting System) prijavljeno 2 3 7 8 7
N e p o s r e d n o nakon što je cijepljen protiv ospica, za vrijeme kampanje ko
štetnih pojava nakon MMR imunizacije. od kojih su m n o g e zahtijevale hitan
ja se 1994. vodila diljem Velike Britanije, Sam, inače zdrav 12-godišnji spor
medicinski tretman i dovele do trajnog oštećenja ili smrti. Iako te brojke, kao
taš, p o č e o je gubili osjećaj za koordinaciju i rušiti se. Uz to je p o č e o imati
šio kaže Nacionalni informacijski centar za cjepiva (National Vaccine Infor
stalne napadaje — ponekad i 15 njih u sat vremena. Nakon što je gotovo
mation Center), predstavljaju samo 10-15 posto ukupnog broja nuspojava
postao prikovan za invalidska kolica, k o n a č n o mu je dijagnosticirano fatalno
(zbog velikog broja neprijavljenih slučajeva), stvarno bi stanje moglo biti pu
stanje, subakutni sklerozirajući panencefalitis. Premda je njegovo stanje poz
no g o r e . "
nata, po o p ć e m mišljenju rijetka nuspojava cjepiva protiv ospica, njegovi su
1
5
Britanski i američki stručnjaci za cjepiva, primjerice dr. B e g g iz britanskog
liječnici odbijali priznati tu vezu. Umjesto toga navodili su da je cjepivo s a m o
Laboratorija za javno zdravstvo, tvrde da su pojave encefalitisa potaknutog
pokrenulo pritajenu bolest koju su prouzročile ranije preboljene ospice. Pro
cjepivom protiv ospica vrlo rijetke i događaju se kod jednog od 200.000 dje ce. Simptomi uključuju vrućicu, glavobolju, m o g u ć e konvulzije i promjene ponašanja. »Većina simptoma je blaga«, kaže on, »i djeca će se oporaviti.« Ipak, m n o g e studije izvještavaju o znatno većim rizicima. U jednoj nje mačkoj, primjerice, j e d n o od 2.500 cijepljene djece imalo je komplikacije s 10
Približno j e d n o od 4 0 0 djece kojima je dana injekcija cjepiva patit će od 107
Pored cijelog niza nuspojava cjepiva, vaše dijete može oboljeti i od tako zvanih atipičnih ospica, p o s e b n o opasnog oblika bolesti koji je otporan na tretman. U studiji iz 1965., koja je provedena u Cincinnatiju tijekom epidemi je ospica, 54 cijepljene djece dobilo je atipične o s p i c e . Mnogo te djece bilo je
mozgom, a j e d n o od 17.650 završilo je s encefalitisom. "
konvulzija,
blem je, ustrajno tvrdi njegova majka, što Sam nije nikada imao ospice.
a o k o j e d n e petine mladih ljudi koji su docjepljivani protiv os
pica imat će zamjetnije nuspojave, uključujući vrućicu, bol u očima i potrebu za boravkom u krevetu." "
tako b o l e s n o , s j a k o m vrućicom i upalom pluća, da je moralo biti hospitalizirano."
2
Postoje čak neki dokazi da sprečavanje dječjih bolesti kod djece sprečava adekvatan razvoj njihova inmnosnog sustava. Kad se djeca cijepe protiv os
1
Novo istraživanje našlo je moguću povezanost između cjepiva protiv os pica i naglog porasta učestalosti Chronove bolesti i kolitisa kod d j e c e .
109
Dvije verzije cjepiva, koje proizvode tvrtke Merieux i SmithKline B e e c h -
pica, ona često o b o l e od takozvanih »blagih ospica« s nedovoljno razvijenim osipom. J e d n a je studija našla dokaz za povezanost između nedostatka osipa kod ospica i p o v e ć a n e stope pobola od degenerativnih bolesti, poput raka,
am, LI jesen su 1992. godine povučene s britanskog tržišta, a i drugdje, zbog
u kasnijem ž i v o t u .
rizika od meningitisa od Urabe soja, koji se koristi za onu k o m p o n e n t u cje
su pacijenti oboljeli od raka imali p o s e b n o malo zaraznih bolesti u djetinjstvu
piva koja se odnosi na zaušnjake. Japanska vlada povukla je vlastitu verziju MMR cjepiva u travnju 1993. nakon što je otkrivena veza s meningitisom. G o -
164
113
Puno je liječnika o p ć e medicine izvještavalo o tome da
u anamnestičkim podacima.
S T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
C i j e p l j e n j e :
G O V O R E
a u t o m a t s k i
u b o d i
Zaušnjaci
Rubeola
Njemački stručnjaci otkrili su 27 neuroloških reakcija na cjepivo protiv zauš-
Američka Nacionalna akademija znanosti uvrstila je u svoje izvješće podatak
njaka, uključujući u to meningitis, febrilne konvulzije, encefalitis i epilepsi
da k o m p o n e n t a MMR cjepiva koja se odnosi na rubeolu m o ž e prouzročiti du
ju.
gotrajan ili kratkotrajan artritis. J e d a n proizvođač trostrukog cjepiva procije
11/1
Od svih slučajeva pojave encefalitisa nakon zaušnjaka u razdoblju od Istraživanje iz
nio je da k o m p o n e n t a rubeole u cjepivu uzrokuje artritis u do tri posto djece
Kanade procijenilo je rizik od cjepivom protiv mumsa induciranog encefaliti
i do 20 posto odraslih žena koje prime cjepivo. »Simptomi [artritisa] mogu
sa na jedan od 1 0 0 . 0 0 0 ;
potrajati mjesecima ili, u rijetkim slučajevima, godinama«, navodi farmaceut
15 godina jedna je šestina sigurno prouzročena c j e p i v o m .
116
nog od 1.000 c j e p l j e n i k a . "
115
slovenska studija zaključila je da se javlja kod jed
ska tvrtka — od blagih bolova do krajnje u k o č e n o s t i .
7
122
Smatra se da najveći
Kad je riječ o meningitisu koji se javlja zbog cjepiva protiv zaušnjaka, do
rizik za t e g o b e sa zglobovima i udovima imaju djevojke adolescentske dobi.
n e d a v n o javno uvjeravanje britanskog Ministarstva zdravstva da rizik iznosi
Već je daleke 1970. godine američko Ministarstvo zdravstva, obrazovanja
jedan od 1 1 . 0 0 0 u suprotnosti je s nalazima za koje se v e ć d u g o zna, objav
i socijalne skrbi izvijestilo da je o k o »26 posto djece koja su primila cjepivo
ljenima u j e d n o m od vodećih američkih pedijatrijskih časopisa, da stopa rizi
protiv r u b e o l e u sklopu nacionalnog programa testiranja razvilo artralgiju i
ka varira između jedan od 405 i jedan od 7.000 danih c j e p i v a . "
artritis. Mnoga su djeca morala zatražiti liječničku p o m o ć , a n e k a su hospita-
8
britanska se vlada nije osvrtala na te znakove upozorenja o dijelu cjepiva koji se odnosi na zaušnjake, sve dok analiza postojećeg stanja koju je napra
lizirana kako bi se obavile pretrage za reumatsku groznicu i reumatoidni ar tritis.«
123
vio Laboratorij za javno zdravstvo nije ukazala na neprihvatljivo velik broj
Dr. Aubrey Tingle, pedijatrijski imunolog Dječje bolnice u kanadskom
djece koja su dobila meningitis od određenog soja cjepiva protiv zaušnja
gradu Vancouveru, p o k r e n u o je veće istraživanje u t o m e području. Prema
ka.
U Nottinghamu je brojnost slučajeva sugerirala da bi rizik m o g a o biti
njegovim vlastitim studijama, 30 posto odraslih o s o b a koje su primile cjepivo
visok, čak za jednu od 4 . 0 0 0 doza; Laboratorij za javno zdravstvo na kraju je
protiv rubeole pati od artritisa u roku od dva do četiri tjedna — što m o ž e va
zaključio da se rizik odnosi na jednu od svakih 11.000 d o z a .
rirati od blagih bolova u zglobovima do ozbiljne ukočenosti. Tingle je tako
119
120
Pa čak i n a k o n što je vlada na brzinu povukla dvije verzije cjepiva koje su sadržavale Urabe soj virusa zaušnjaka — dobrih 18 mjeseci nakon što je to
đer pronašao virus rubeole kod jedne trećine pacijenata odrasle i dječje dobi s reumatoidnim artritisom. '
12 1
učinila Kanada — tvrtka SmithKline B e e c h a m nastavila je proizvoditi cjepiva
Tijekom kampanje za cijepljenje protiv ospica 1994. g o d i n e britansko Mi
koja s a d r ž e taj p o s e b a n soj »kako se postojeći programi imunizacije u
nistarstvo zdravstva u pisanim je izvješćima liječnicima priznalo da će 11
područjima gdje n e m a druge vakcine ne bi morali obustaviti.«
Drugim rije
posto primovakciniranih, o d n o s n o onih koji su prvi put primili cjepivo protiv
čima, u nekim se dijelovima svijeta smatralo da je bolje podijeliti cjepiva za
rubeole, dobiti artritis. Ipak, u brošuri koja se dijelila roditeljima ta vitalno
koja se zna da su opasna, n e g o djecu izložiti bolesti koja je uglavnom benig-
važna činjenica nije ni spomenuta.
121
na. Nakon što je njezin sin patio od nuspojava MMR cjepiva, J a c k i e Fletcher
Poliomijelitis
koja se naziva JABS - Justice, Awarness and Basic Support,
Glavni problem sa živim virusom poliomijelitisa jest u t o m e što se ta »atenu-
za pružanje informacija i podrške obiteljima djece koja su uglavnom ošteće
irana« ili oslabljena verzija virusa u cjepivu m o ž e genetički mijenjati u crijevi
na MMR cjepivom. D o s a d su je kontaktirale stotine i stotine obitelji čija djeca
ma u svoj virulentan oblik koji izaziva paralitičku formu poliomijelitisa kod
navodno imaju trajna oštećenja od sada v e ć p o v u č e n o g cjepiva protiv zauš
cijepljene o s o b e ili kod o s o b a s kojima je ta o s o b a n e d a v n o bila u kontaktu.
njaka. Međutim nemali broj prijavljenih slučajeva oštećenja, za koja se vode
U današnje su vrijeme gotovo svi slučajevi poliomijelitisa u Velikoj Britaniji ili
sudski sporovi, odnosi se na postojeće MMR cjepivo, koje proizvodi američka
SAD-u prouzročeni cjepivom, te se uglavnom pojavljuju medu takozvanim
tvrtka Merck.
kontaktima — bakama i djedovima, roditeljima ili braćom i sestrama, koji su
oformila je grupu
166
167
S T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
C i j e p l j e n j e :
a u t o m a t s k i
u b o d i
na neki način osjetljivi na poliomijeiitis — ali i medu samim primateljima cje
se smatra da su najrizičnije. " Kao i uvijek kad je riječ o službenim statistika
piva. Kako navodi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), znanstvenici su
ma, te bi brojke mogle biti preniske; ako vam je imunosni sustav oslabljen
također identificirali novi soj virusa što se javlja kao posljedica u p o r a b e cje
zbog, primjerice, uzimanja lijekova poput steroida, rizik se umnaža 10.000
piva protiv poliomijelitisa u nekim zemljama svijeta. "'
puta. U Njemačkoj se većina slučajeva paralitičkog poliomijelitisa prouzroče
12
Bernard Reis, profesor engleskog jezika na koledžu Vassar, s diplomama Sveučilišta Cornell i Harvard, kojega su svi opisivali k a o energičnog muškar
13
nih vakcinama javljala kod djece od dvije godine starosti ili mladom — od n o s n o među samim primateljima.
ca, uspješnog sportaša, sretno oženjenog oca jednog sinčića, poslušno je od
Osim poliomijelitisa, cjepivo protiv te bolesti predstavlja za vaše dijete i
veo svojeg sina na z a k o n o m obvezujuće cijepljenje. Mjesec dana nakon što
rizik za slabije dobivanje na težini ili obolijevanje od drugih paralitičkih b o
je mališan cijepljen, Reis je osjetio da se umara penjući se uz stube te zaklju
lesti. Primijećeno je da su djeca imunizirana živim agensima, k a o što je cjepi
čio da je obolio od gripe. Dva dana kasnije kolabirao je na podu svoje kupa
vo protiv poliomijelitisa, »statistički bitno« izgubila na težini u usporedbi s
onice, a nakon hitne hospitalizacije, bio je potpuno paraliziran, te su ga sta
djecom iste veličine koja nisu bila cijepljena.
vili na umjetna pluća i intravenozno ga hranili. Nakon jedanaest mjeseci vra
ljenja bila mala za svoju d o b najviše su p o g o đ e n a .
tio se kući u invalidskim kolicima. »Napetost zbog svega toga bila je prejaka za moj brak, pa se raspao«, napisao j e .
131
O n a koja su u trenutku cijep
Prije n e k o g vremena u Kini se pojavila nova bolest, kojoj je medicinski ti
Od tada je njegov život b i o -slow
sak d a o nadimak »kineski paralitički sindrom« (CPS). Iako je već prije dijag
motion pakao«. Iako m o ž e šepajući hodati, još uvijek je izrazito slab zbog na
nosticirana kao drugo paralitičko stanje, Guillain-Barreov sindrom (GBS), is
pada poliomijelitisa. Živi od socijalne pomoći u gradskom stanu u New Yor-
traživači iz Druge bolnice Medicinskog fakulteta Hebei u Kini temeljito su is
ku. Nije mu o m o g u ć e n a nikakva druga vladina p o m o ć ili kompenzacija.
tražili sve slučajeve i zaključili da je ta bolest, koja pogađa djecu i mlade, va
1 2 6
O n o g a dana kada su se B o b i Marjorie uselili u svoj novi d o m , B o b je ko labirao na sofi. Sljedećeg se jutra žalio da ne m o ž e pomaknuti lijevu ruku.
rijacija poliomijelitisa. Prije n e g o što se 1971. g o d i n e oralna vakcina protiv poliomijelitisa (OVP)
Nekoliko dana kasnije bio je potpuno paraliziran. Nakon niza pretraga liječ
počela primjenjivati u pokrajini Hebei, broj oboljelih od poliomijelitisa b i o je
nici su B o b u n a p o k o n dijagnosticirali paralilički poliomijeiitis. Njegova kći
velik, ali su dijagnoze GBS-a bile rijetke. Tada je, nakon 1971., učestalost p o -
Chloe cijepljena je živim cjepivom protiv poliomijelitisa ni dva mjeseca prije
bola od poliomijelitisa p o s t e p e n o opadala, ali se zato učestalost pobola od
toga. Nitko od liječnika nije upozorio B o b a , koji je imao Nethertonov sin
GBS-a uvećala za o k o deset puta. Tri povećanja incidencije poliomijelitisa u
drom (kožna bolest), da je njegov imunosni sustav oslabljen kortizonom koji
potpunosti su se poklapala s tri epidemije GBS-a.
uzima te da ima visok rizik za dobivanje poliomijelitisa od bilo koga tko je
Prema dr. Y a n Shen i dr. G u o h u e Xi iz bolničkog Odjela za neuropsihijat-
cijepljen protiv te bolesti — unatoč upozorenju za liječnike koje je tvrtka Le-
riju, taj d o k a z s n a ž n o ukazuje na to da je virus poliomijelitisa odgovoran za
derle, proizvođač cjepiva, istakla na pakiranju cjepiva. Godinu dana nakon
slučajeve dijagnosticirane k a o GBS. »Rasprostranjenost primjene OPV-a mogla
što je obolio od poliomijelitisa, B o b je preminuo.
je dovesti do mutacije virusa, što je rezultiralo promjenom bolesti i/ili pro
U razdoblju od 1991. i 1997. godine u SAD-u je bilo više od 31 slučaja pa-
mjenom glavnog epiđemijskog tipa poliovirusa«, napisali s u .
132
a najmanje je 10 slučajeva
Slučajevi GBS-a vezani uz cjepivo protiv poliomijelitisa pojavljuju se i ti
paralitičkog poliomijelitisa prouzročenog živom v a k c i n o m prijavljivano sva
Velikoj Britaniji. Emma Whitlock otišla je svojem liječniku na rutinsku vakci-
ke godine prije n e g o što se pojavila inaktivirana verzija c j e p i v a . " (U Velikoj
naciju protiv poliomijelitisa i trbušnog tifusa jer se spremala s obitelji otputo
Britaniji 13 slučajeva između 1985. i 1 9 9 1 . ' ) Američki Centri za kontrolu i
vati u Maroko. O n a priča:
ralitičkog poliomijelitisa izazvanog c j e p i v o m , '
27
12
12
;
prevenciju bolesti, zajedno s njemačkim liječnicima sa Sveučilišta u Kolnu,
Tu
procijenili su sadašnji rizik za cjepivom inducirani poliomijeiitis na jedan od
nogama.
Bolovi
pet milijuna doza živog cjepiva, ili na jedan od 200.000 prvih doza, za koje
dok sam
vani šetala, jedna
168
sum
večer dobila u
povišenu
nogama
temperaturu
te
bolove
u
rukama
bili su
najgori.
Nakon
me noga
-izdala«.
Činilo mi se da
169
približno
dva su
i tjedna, mi obje
Š T O
noge da
slabe, mi
a
stanju
se
ukočene.
N E
Nakon
G O V O R E
nekog
vremena
imala
sam
osjećaj
stanje s godinama
u
1 ruke i
i
nestanu
samo
Sve
mi
uz
negoli da
vozim
i
osjetim
sam
bol
i
Bilo
u
mozgu.« Pokazalo se da SV 40 uzrokuje rak kod hrčaka nakon o d r e đ e n o g
strašnu
vremena, ekvivalenta 20 ljudskih g o d i n a .
kakav pokret
kao
da
problema
česte
upale
Također
padam.
s
kad previše
udovima,
vratnih
patim
žlijezda
ozbiljne
gubitak
uključujući u to i rijetke tumore mozga koji se pojavljuju u djetinjstvu.
od koje
probleme
pamćenja
i
pa i SAD-a, sada razmatraju povratak na uporabu inaktiviranog oblika cjepiva s
(IVP), p o s e b i c e stoga što su f a r m a c e u t s k e tvrtke M e r i e u x u Europi i
često
Connaught Labs u SAD-u proizvele poboljšano inaktivirano cjepivo (E-IPV, stručno r e č e n o ) za koje se pretpostavlja da nakon dvije d o z e daje imunitet
uništilo
sam
se gotovo
Iako
su
se
život. Ja pet
sam
mjeseci
ponešto
sada
u
smanjili,
potpuno
vezana
da
žareći
nadi bol
i
će
ukočenost
uz kuću. bolovi
javljaju
se
su
sindrom.
Kad
sindroma,
rečeno priznaje
protiv sva tri oblika poliomijelitisa. No čini se da n o v o cjepivo s a m o mijenja stare p r o b l e m e za nove. Inaktivirano cjepivo povezuje se s pojavom Guil
čim
hodati.
Liječnici
lain-Barreova sindroma, slabosti motoričkih neurona, encefalitisom, menin gitisom i konvulzijama, navodi jedna danska studija.
sada
dijagnosticirali
sam
kontaktirala
mi je da
ga
136
Zbog rizika dobivanja poliomijelitisa od živog cjepiva, vlade raznih zemalja,
rečenice. to
Neki su istraživači č a k pokušava
Nedavno je SV 40 nađen u uzorcima tkiva žrtava određenih oblika raka, plamte
imam
Imam
135
li dovesti u vezu inficirano cjepivo protiv poliomijelitisa s porijeklom AIDS-a.
automobilom.
Osim uz
i sada
sjednem.
One sada
antibiotika.
hodam
oslabjeti.
liječnik
prisiljava
gluhoće,
Odmarala
pokušam
prije
slabost.
pomoć
nestabilno
mi je
me
osjećam oblika
usred
koraka
isto pogođene.
nekog
ravnotežom,
što
neprestano pogoršavalo,
čak i kad se
njima
uhobolje
stanem
bol,
su u
nekoliko
nogama,
mi isti
U m e đ u v r e m e n u su, navodi dr. Anthony Morris, SV 40 i slični agensi pro nađeni u tumorima ljudskog mozga »a također i pretkanceroznim stanjima u
učiniti svega
ukočenost
radim
su
L I J E Č N I C I
noge gore.
Moje
stvara
bile
V A M
da je
sam
problem
društvo
kao
oboljelih
najgori slučaj koji su
prouzročilo
137
Guillain-Liarreov od
EKSCIPIJENSI U CJEPIVIMA
Guillain-Barreova dotad
vidjeli.
Moj
cjepivo.
Osim na s a m o cjepivo, djeca mogu reagirati i na ekscipijense, o d n o s n o p o m o ć n e tvari pridodane cjepivu. Cjepivo je složena smjesa živih ili umrtvljenih
Finska, poput Švedske i Nizozemske, uvijek daje prednost korištenju in-
virusnih ili bakterijskih antigena, o d n o s n o uzročnika bolesti, i raznih tvari
akliviranog (IVP) cjepiva. Ipak, nakon izbijanja 10 slučajeva poliomijelitisa
koje potpomažu u razmnožavanju, pročiščuju, stabiliziraju i stimuliraju stva
1985. godine, finska je vlada organizirala masovnu imunizaciju živim cjepi
ranje protutijela.
vom. Nekoliko tjedana po okončanju te kampanje, Odsjek za pedijatriju Sve
Tri
najčešće
korištene kemikalije u proizvodnji cjepiva jesu
timerosal,
učilišta u Ouluu izvijestio je o 27 slučajeva dječjeg Guillain-Barreova sindro
konzeivans na bazi žive, Formalin (37-postotna otopina formaldehida, glavni
ma, što se dogodilo i 1970-ih u SAD-u nakon masovne imunizacije protiv
sastojak sredstva za balzamiranje) — koji se dodaje za inaktiviranje virusa i
svinjske g r i p e . " Tada je jedanaestom djece bilo imunizirano prije pojave
detoksikaciju toksina — te aluminijev sulfat, ađjuvans koji bi trebao povećati
simptoma.
sposobnost cjepiva da proizvodi antitijela. Uza sve to smjesi se č e s t o dodaju
1
Milijuni djece koja su u 1950-ima i 1960-ima primila Salkovo cjepivo bila su zaražena jednim drugim virusom, potencijalnim uzročnikom raka. Taj vi
fenol (dezinficijens i bojilo), etilenglikol (glavni sastojak antifriza), benzetonij klorid (antiseptik) i metilparaben (konzervans i fungicid).
rus, nazvan SV 4 0 , pronađen je kao »suputnik« virusa poliomijelitisa. Postu
Jedina studija koja je testirala uporabivost ovih tvari njihov je učinak ispi
pak ubijanja virusa poliomijelitisa nije bio dovoljan da ubije i SV 4 0 . Ova
tivala na životinjama, i otkrila da sedam najčešće korištenih tvari mogu pro
o n e č i š ć e n a vakcina bila je tada ubrizgavana milijunima d j e c e za vrijeme po
izvesti t u m o r .
četne kampanje 1955., pa i kasnije.
koristi na sličan način kao u cjepivu, pacijentima kojima je davan imunoglo-
134
Kad se pokazalo da kombinirano DTP
i polio cjepivo sadrži SV 40, prestalo se davati.
138
U jednoj drugoj studiji, koja je ispitivala timerosal kada se
bulin konzerviran timerosalom povisila se razina žive u tijelu.
139
Ironično, ali
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
C i j e p l j e n j e :
G O V O R E
[©nas Salk, koji je razvio umrtvljenu vakcinu protiv poliomijelitisa, smatrao je da timerosal zapravo
inhibit* njezin
u b o d i
Te p o m o ć n e tvari različito utječu na imunizacijsku s p o s o b n o s t cjepiva, pa je tako n e k e poboljšavaju bolje nego druge: aluminijev fosfat proizvodi više
učinak.
Svaki je od tih sastojaka ispitivan u druge svrhe, pri č e m u su pronađene brojne nuspojave. Studije su pokazale da germicidi k a o što je timerosal imaju negativan učinak na bijele krvne s t a n i c e , d o k se za aluminij, naravno, zna 140
da je toksičan u pitkoj vodi. Živa predstavlja jednu od najtoksičnijih tvari za ljudska bića (pogledajte deveto poglavlje). Veliki postotak ljudi ima ili razvija alergijsku osjetljivost na timerosal, koji se u cjepivima koristi kao dezinficijens. J e d n o je istraživanje pokazalo da više od trećine alergičnih pacijenata podvrgnutih alergijskoj desenzibilizaciji injekcijama koje sadrže timerosal razvija hiperosjetljivost na živine s o l i .
141
Do
preosjetljivosti na timerosal u nekim je slučajevima došlo z b o g prethodnog izlaganja toj tvari lijekom imunizacije. ' T a k o đ e r z n a m o da živine soli kod 14
životinja mogu prouzročiti slabljenje inumosnog s u s t a v a .
143
Djeca koja prime
cjepiva s timerosalom mogla bi biti izložena većim koncentracijama žive od onih koje se smatraju sigurnima.
a u t o m a t s k i
144
protutijela, primjerice, nego sterol tirozin ili kalcijev fosfat.
151
Međutim n i k o m e nije posve jasno koje od njih uistinu djeluju i koje su najsigurnije. K a o što je u članku Newyorske akademije znanosti ( N e w York Academy of S c i e n c e s ) r e č e n o : -Korpus znanja o mehanizmima ajduvansa i njihovim učincima najbolje bi se m o g a o opisati kao vudu ili vračanje.« Uz te se konzervanse LI lonac ubacuju i m n o g e druge tvari. Na primjer, DPT cjepivo kombinira toksoiđe difterije i tetanusa s cijelim stanicama bakte rije uzročnika hripavca (B. pertussis). Veliki broj uzročnika difterije i hripav ca buja u hranjivoj podlozi. Toksoidi su otrovni proizvodi bakterija uzročni ka tetanusa i difterije. Proizvode se na podlozi od dekstroze, uz infuziju g o veđeg srca, natrijeva klorida i kazeina, istalože u metanolu, nerazrijedenom alkoholu, zbog purifikacije, a onda otapaju u p u f e r u . ' Posljednji -sastojak« 15
jesu cijele stanice hripavca, lo jest bakterije B. pertussis. O n e se uzgajaju u velikim bačvama u kulturi minerala i kazeina, a onda se umrtvljuju toplinom ili timerosalom. Nakon što se smjesi doda jedan od adjuvansa, primjerice alu
Što se formalina tiče, 47 studija demonstriralo je povezanost između izla
minij, ova je »juha« gotova i spremna za ubrizgavanje u dvomjesečnu b e b u .
ganja formaldehiđu i raka, uključujući u to leukemiju i rak mozga, debelog crijeva i limfnog t k i v a .
Međutim nitko uistinu ne zna krajnji učinak međudjelovanja svih tih kemika
145
Od 1940-ih z n a n s t v e n i c i eksperimentiraju s a d j u v a n s i m a , p o m o ć n i m
lija i toksoida; o n o što znamo jest da pridodavanje formalina sirovim toksini
sredstvima koja povećavaju učinkovitost cjepiva. Ađjuvansi djeluju tako da
ma polimerizira nečistoće i bakterijske antigene — o d n o s n o povezuje ih za
skupe cjepivo u jednu lokvicu, a onda ga o t a m o dokapavaju prema limfnim
jedno.
153
A kako to zaista djeluje na djecu, i vi i ja m o ž e m o tek nagađati.
čvorovima i slezeni. Čak se i toksini tetanusa koriste k a o adjuvans za stimu
N O V E BOLESTI OD CJEPIVA
liranje drugih cjepiva koja ne funkcioniraju najbolje. Izgleda da neki ađjuvansi, poput kalcijeva fosfata, izazivaju više reakcija n e g o aluminijev hidroksiđ i adjuvans u l)T cjepivima."*' Za uljne se adjuvanse koji se, primjerice, koriste u cjepivu protiv gripe, pokazalo da uzrokuju hi perosjetljivost, ciste i artritis, a aluminij m o ž e prouzročiti ne s a m o ciste i granulome na mjestu uboda, već i artritis, pa i r a k .
147
Metali koji se često koriste
Osim za opasnosti koje prate pojedinačna cijepljenja, čini se da je imunizaci ja odgovorna i za pojavu nekih novih bolesti. Ako primite injekciju s oslabljenom ili umrtvljenom verzijom virusa, m o ž e te razviti virusnog »mutanta« ili potpomoći njegovo širenje u široj populaciji. Procjenjuje se da tri posto b e b a majki koje su cijepljene protiv hepatitisa
za proizvodnju cjepiva mogu se trajno taložiti u bilo kojem dijelu tijela; kad
B razviju imitirani oblik hepatitisa B .
su granulomi koji su se razvili nakon vakcinacije ispitivani uz p o m o ć speci
veliki broj male djece, koju su rodile hepatitis B pozitivne majke što su pro
jalne rendgenske o p r e m e , otkrivena je prisutnost aluminija i fosfora u granu-
šle potpun program imunizacije protiv hepatitisa B, j e d n o od 60 djece posta
1 5 4
U jednoj studiji kojom je obuhvaćen
lomatoznom tkivu. " J e d n a od nekolicine studija o aluminiju u cjepivima po
li je hepatitis B pozitivno. J e d n a od 80 tih b e b a imala je virusni mutant cje
kazala je da ona cjepiva koja sadrže aluminij izazivaju najviše r e a k c i j a .
piva. Taj se mutant povezuje s hepatitisom i aktivnom bolesti j e t r e .
1
8
minij također pojačava alergijske reakcije na cjepivo protiv h r i p a v c a .
I4y
150
Alu
155
Jedna
)e druga studija pokazala da su pacijenti cijepljeni protiv hepatitisa B imali
173
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
C i j e p l j e n j e :
a u t o m a t s k i
u b o d i
smjesu tih mutanata i uobičajenu formu virusa hepatitisa B, kao i blagog he
H. V. Wyatt posvetio je svoju znanstvenu karijeru proučavanju različitih
patitisa. No oni pacijenti u čijoj su krvi pronađeni vlastiti mutanti na kraju su
populacija kroz 20. stoljeće, uspoređujući liječenja injekcijama i epidemije
patili od teže jetrene b o l e s t i .
poliomijelitisa, uključujući u to i davanje injekcija djeci koja su imala k o n g e -
156
Drugi p r o b l e m s mutantima virusa jest u tome što se oni često ne mogu
nitalni sifilis. On je zaključio da bi višekratno davanje injekcija m o g l o biti od
detektirati kod testiranja davatelja kivi, tako da se taj novi oblik hepatitisa
g o v o r n o za 25 posto slučajeva paralize za vrijeme epidemije poliomijelitisa,
m o ž e širiti doniranom krvi. I, naravno, virusni mutant m o ž e zaraziti pojedin
kao i za to što čini djecu 25 posto sklonijom pobolijevanju kad ne vlada epi
ca čak i a k o je prethodno c i j e p l j e n .
demija. J e d n a injekcija, našao je, m o ž e povećati rizik od paralize pet puta, te
157
Pronađena je veza između rastuće učestalosti p n e u m o k o k n o g meningiti
m o ž e preokrenuti o n o što je moglo bili ne-paralitički napad bolesti u paralitički. Čak bi i prošireni program imunizacije Svjetske zdravstvene organizaci
sa otpornog na penicilin i s v e o p ć e imunizacije Hib c j e p i v o m . " 15
Eradikacija jednog soja virusa može stimulirati proliferaciju drugih. T o č n o
je »mogao provocirati poliomijelitis«, z a k l j u č u j e .
165
se to i dogodilo s cjepivom protiv meningitisa uzrokovanog Haemophilias
Wyatt je također vjerovao da bi rizik m o g a o biti kumulativan — precizni
influenzae. K a k o su sojevi tipa-b H. influenzae istrijebljeni vakcinacijom, imi
je, višekratno davane injekcije vremenom bi mogle povećati rizik za obolije
tirani sojevi n e - b tipa H. influenzae bujaju.
vanje od poliomijelitisa jednom u budućnosti, k a o što bi to moglo i davanje
J e d n a je studija proučavala 4 0 8 sojeva Hib meningitisa. Iako je 94 posto
injekcija u kratkim vremenskim razmacima.
bilo prouzročeno H. influenzae tipa b, ostatak su predstavljali »ne-serotipni«
Wyattova teza uvelike potkrepljuje razmišljanja o podrijetlu velikih epide
(NST) sojevi Haemophilus influenzae. Autori studije predvidjeli su da što se
mija poliomijelitisa u 20. stoljeću, koje su možda mogle biti p o t p o m o g n u t e
više Hib cjepiva koristi, to bi NST sojevi mogli prouzročiti više infekcija sred
raširenom primjenom cjepiva i penicilina. To je nedavno potvrđeno i sluđi-
njeg uha, sinusitisa, kroničnog bronhitisa i drugih infekcija, uglavnom dišnih
jom američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, v o đ e n o j u Rumunj
putova. ^
skoj, koja je pokazala da cjepivo protiv poliomijelitisa koje se daje injekcijom
1
U 1960-ima, kad je regrutima američke vojske davano p o k u s n o umrtvlje-
uzrokuje nastup bolesti. Dok već i sama injekcija s cjepivom protiv poliomi
no cjepivo protiv pneumonije, o n o je prouzročilo nepredviđen obrat u tipu
jelitisa m o ž e biti okidač paralize, njome p o g o đ e n a djeca prethodno su primi
virusa. Medu regrutima su izbile epidemije bolesti od tih imitiranih virusa,
la ogroman broj drugih injekcija cjepiva i antibiotika. Ukoliko su djeci dava
ukazavši na beskorisnost cjepiva i natjeravši znanstvenike da pohitaju natrag
ne druge injekcije u razdoblju kraćem od 30 dana prije cijepljenja protiv po
u laboratorije razviti cjepivo koje bi uništilo i mutante. '
liomijelitisa, rizik je bio p o s e b n o naglašen. '
16
16
1
1
Sada nam postaje jasno i to da injekcija bilo koje vrste (u to se ubraja i ci
Cjepiva, p o s e b i c e ona protiv ospica i tuberkuloze, također se povezuju s
jepljenje) mogu povećati rizik od poliomijelitisa. H. V. Wyatt iz Odjela za jav
danas prisutnom epidemijom mialgičnog encefalomijelitisa (ME), poznatog i
nu medicinu Sveučilišta u Leedsu među prvima je proučavao zaprepašćujuću
kao sindrom kroničnog umora, ponajviše među djecom. Doris J o n e s iz Ilfor-
vezu između višekratno primljenih injekcija bilo koje vrste, p o s e b i c e penici
da, Essex, počela je proučavati vezu između cjepiva i loga poremećaja kad je
lina, davanih maloj djeci i obolijevanja od poliomijelitisa, n a p o s e u zemljama
njezin sin Stephen o b o l i o od ME-a u dobi od 12 godina. Kao jednogođišnjak,
u razvoju, gdje djeca dobivaju više injekcija od o n e u razvijenim z e m l j a m a .
loše je reagirao na cjepivo protiv ospica, pretrpjevši ponavljajuće i duge na
161
»Provocirani poliomijelitis« koji se javlja nakon cijepljenja »za svaki slučaj«
pade vrištanja. Kad je imao 10 godina, kaže Doris J o n e s , n a k o n što je kasno
sada je v e ć d u g o prepoznat i priznat u zemljama poput Velike Britanije i
prohodao i progovorio, Stephen je dobio ospice, a dvije g o d i n e kasnije i in
SAD-a. Kad se nakon masovne imunizacije sa živim virusom poliomijelitisa
fektivnu m o n o n u k l e o z u . Dva mjeseca nakon što je imao još jedan napad o s
pojavilo više slučajeva paralitičkog poliomijelitisa, istraživači sa Sveučilišta u
pica, ovoga puta atipičan, došlo je do razvoja ME-a, koji sada ima već 24 go
Kolnu upozorili su da DPT cjepivo (đifterija/tetanus/hripavac) ne bi trebalo
dine. G o s p o đ a J o n e s prikupila je studije koje povezuju ME s cjepivima protiv
davati i s t o d o b n o kad i živo cjepivo protiv poliomijelitisa."'-
tetanusa, ospica, kolere, gripe i trbušnog tifusa i, o d n e đ a v n o , hepatitisa B.
174
175
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
C i j e p l j e n j e :
G O V O R E
Neki dokazi upućuju na to da se simptomi ME-a javljaju d j e l o m i č n o z b o g disfunkcioniranja tijela, što je rezultat odgovora protutijela na n e p o t p u n o
proteklih
a u t o m a t s k i
18 mjeseci nije nimalo dobila
na
u b o d i
težini,
a
stopala
su joj prestala
rasti.
umrtvljene ili čak latentne viruse — drugim riječima, na m n o g e »atenuirane« ili oslabljene verzije virusa koje se koriste u c j e p i v i m a .
MMR i autizam
165
Neke od studija pokazale su da je do šestine mladih o s o b a s ME-om cijep ljeno mjesec dana prije n e g o što je izbila b o l e s t .
Najpoznatiju pretpostavljenu nuspojavu, koja se odnosi na moguću poveza
Cijepljenje, čini se, djeluje
nost između MMR cjepiva i razvoja crijevnih bolesti i autizma, prvi je postuli-
kao okidač imate li pritajenu infekciju, iscrpljen ili narušen imunosni sustav
rao dr. Andrew Wakefield, gastroenlerolog u londonskoj bolnici Royal Free,
( z b o g tretmana steroidima ili zbog dugotrajne virusne infekcije), ili čak a k o
vrlo cijenjen zbog svojih istraživanja virusne povezanosti s Chronovom b o
imate alergije.
lesti i ulceroznim kolitisom. Wakefield i njegovi kolege objavili su nekoliko
166
Uvid u medicinsku literaturu razotkriva poraznu činjenicu da su nas m n o gi programi imunizacija ostavili u gorem stanju n e g o što s m o bili prije njih. U razdoblju od 30 godina cjepivo protiv ospica prouzročilo je o p a s n e mutacije te bolesti pretvorivši je u bolest odraslih i mladih te ostavivši nas s neade kvatnim imunitetom koji bismo mogli prenijeti na našu djecu. Danas usto imamo znatan broj d j e c e koja su oštećena cjepivom. No to je tek nagovještaj posljedica našeg uplitanja. Dr. Michel Odent i njegov Primarni zdravstveni is traživački centar (Primal Health Research Centre) u Londonu proveli su istra živanje o dugotrajnom dojenju. Prvobitni je cilj b i o ispitati m o ž e li dugotrajno dojenje zaštititi dijele od e k c e m a i astme. Ali tijekom su ispitivanja istraživači došli do p o t p u n o neočekivanih saznanja: djeca imunizirana protiv hripavca imala su šest puta veću vjerojatnost obolijevanja od astme n e g o ona koja ni su dobila injekciju toga c j e p i v a .
U zamalo svakoj kategoriji — broj dana
167
bolovanja, slučajevi uhobolje, hospitalizacija — necijepljena su djeca bila
radova o zamjetnom broju djece koja su imala n e u o b i č a j e n e kronične upale crijeva i regresivni razvojni poremećaj ili p s i h o z u .
168
D j e c a su imala gastrointestinalne p r o b l e m e koji nisu ni u č e m u nalikovali bilo č e m u što su Wakefield i njegovi kolege dotad vidjeli. Pokazalo se da je riječ o novoj upalnoj bolesti crijeva, koja ima n e k e karakteristike Chronove bolesti i uleeroznog kolitisa, ali s vlastitim karakterističnim simptomima — ponajviše s kroničnim oticanjem sitnih limfnih žlijezda u zadnjem dijelu tan kog crijeva. O n o što je najvažnije jest činjenica da to stanje, čini se, ima za pratioca ozbiljan regresivni autizam ili autizmu slično stanje, o d n o s n o pervazivni razvojni p o r e m e ć a j . Kod klasičnih tipova autizma razvojne će abnormalnosti uvježbano o k o primijetiti v e ć od rođenja. Ali u slučaju ove djece roditelji navode da su ona bila potpuno normalno razvijena u svakom pogledu, sve dok nisu dobila tro struko cjepivo.
zdravija. Sarah iz R o m n e y a Marsha u Kentu ima šestogodišnju kći, čija je astma vje
Od u k u p n o 60 d j e c e kod koje je došlo do razvoja autizma, upravo nakon
rojatno povezana s obavljenim cijepljenjima. »Njezina reakcija na prvo DPT
cijepljenja, kod 93 posto primijećene su iste abnormalnosti crijeva. O k o tre
cjepivo bilo je vrištanje bez prestanka punih 12 sati, za što su nam rekli da je
ćine njih imalo je slično oticanje u debelom crijevu, a 88 posto kronični k o -
'normalno'«, kaže Šarali. »Nakon MMR cjepiva hospitalizirana je s visokom temperaturom, za č i m e su uslijedili problemi s crijevima, a o n d a , n a k o n DPT docjepljivanja, došlo je do 'razbuktavanja' astme. Nakon što je obavila sva ci
smo
toga
ona je imala jednu
je stalno puta
viša
se
nagovoriti
uzimala od
inhalirani steroidi
da
dva
virozu za drugom
antibiotike. preporučene
dopustimo Sada
inhalira
maksimalne
također imaju
doze
nuspojave.
176
cijepljenja
protiv gripe.
i brojne infekcije uha, steroide
1(,y
Wakefield je pretpostavio da je atenuirani soj virusa ospica p o t a k n u o imunosni o d g o v o r nedovoljan da kontrolira virus. Kao rezultat toga oslablje
jepljenja, razboljela se od hripavca.« Sarah nastavlja: Dali
litis. Drugi su istraživači našli iste nenormalnosti u skupinama djece s autiz mom.
u
za
djecu.
Koža
joj je
dozi
koja
Osjećamo istanjena,
Nakon tako da
je
dva
na je »infekcija« zahvatila crijeva i povećala propusnost crijevne stijenke, te izazvala nenormalan porast broja stanica u crijevnom tkivu. Analiza urina po kazala je da su sva djeca imala značajan manjak vitamina B , što je vidljivo i l 2
da
kod drugih gastrointestinalnih poremećaja. Kako je vitamin B
u
normalan razvoj središnjega živčanog sustava, Wakefield je pretpostavio da
1 2
potreban za
Š T O
bi nedostatak vitamina B
I 2
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
C i j e p l j e n j e :
m o g a o pridonijeti autističkoj regresiji u o č e n o j kod
a u t o m a t s k i
u b o d i
Njihova teorija ima čvrst oslonac u znanstvenom istraživanju: brojne su studije pokazale da djeca oboljela od autizma imaju povećanu propusnost
te djece. Wakefield se udružio s j o h n o m O'Learyem, profesorom patologije na Tri
crijeva.
175
nity College u Dublinu, koji je pronašao perzistentnu infekciju virusom ospi
K a k o bi provjerili svoju teoriju, Shattock i njegov tim odabrali su malu
ca u tankom crijevu kod 24 od 25 djece s ovim tipom autizma i gastrointesti-
grupu autističke djece. Kad su im izbacili L. casein i gluten iz prehrane, dje
nalnom b o l e s t i .
Drugi su otkrili vezu između »ostataka« virusa ospica i au
čje se stanje popravilo, prvenstveno njihov razvoj jezika i s p o s o b n o s t kon
tizma. J a p a n s k i znanstvenik našao je čestice virusa ospica u krvi jedne treći
centracije. Najveća poboljšanja primijećena su kod djece čije je stanje bilo
ne malog uzorka djece s autizmom.
Ostali su pak istraživači pokazali da je
najteže. U više od 50 posto slučajeva liječnici te djece bili su lako impresio
»perzistentna« infekcija virusom ospica prisutna kod većeg broja oboljelih od
nirani lim poboljšanjima da su im proizvode bez glulena počeli propisivati
Chronove b o l e s t i .
na teret zdravstvenog osiguranja.
170
171
lW
Najubojitiji d o k a z pružili su uzorci biopsije crijeva 91 djeteta s potvrđe
Ospice i mozak
nom dijagnozom limfonodularne hiperplazije crijeva i enterokolitisa: u 75-82 posto slučajeva virus ospica bio je prisutan u raznim stanicama c r i j e v a .
173
Dr. J e f f Bradstreet iz Palm Baya u Floridi, čiji je sin obolio od autizma nakon
Andrew Wakefield i njegov kolega Faul Shallock, iz Istraživačke jedinice
injekcije MMR cjepiva, proučavao je približno 2.000 djece s autističkim ente-
za autizam Sveučilišta Sunderland, vjeruju da je ovaj tip kasnog javljanja re
rokolitisom i d o k a z a n o m prisutnosti virusa ospica u likvoru i mozgu. Prema
gresivnog autizma rezultat djelovanja peptida koji ne potječu iz tijela i koji
podacima londonske odvjetničke tvrtke Alexander Harris and Co., koju je
djeluju na neurotransmisiju u središnjemu živčanom sustavu. Wakefield i
kontaktiralo o k o 2.500 obitelji djece navodno o š t e ć e n e cjepivom, dobra po
Shattock iznijeli su teoriju prema kojoj ti peptiđi proizvode učinke koji su u
lovina tih slučajeva odnosila se na djecu koja su se normalno razvijala, te
osnovi opioidni, o d n o s n o mogu pomoći da se unište opioidni peptiđi koji se
postala autistička odmah nakon imunizacije.
prirodno pojavljuju u središnjemu živčanom sustavu. U svakom slučaju, re-
Autizam je d a l e k o najčešća nuspojava zbog koje su se obitelji obraćale
gulatorna uloga središnjega živčanog sustava, koja se provodi prirodnim opi-
odvjetnicima tvrtke Alexander Harris and Co. Zbog istoga su se razloga stoti
oidnim peptidima kao što su enkefalini i endorfini, mogla bi biti pojačana do
ne obitelji javljale
te mjere da bi većina funkcija središnjega živčanog sustava mogla biti pore
koju vodi J a c k i e Fletcher, čije je vlastito dijete, k a k o tvrdi, o š t e ć e n o trostru
m e ć e n a tijekom kritičnog razdoblja u razvoju djeteta. Opažanje, shvaćanje,
kim cjepivom. Od 1.800 djece iz udruge JABS, za koju se pretpostavlja da su
osjećaji, raspoloženje i ponašanje mogli bi time biti pogođeni, kao i sve iz
oštećena s MMR cjepivom, kod više od 40 posto njih došlo je do razvoja re
vršne funkcije mozga. A to bi moglo rezultirati mnogostrukim simptomima
gresivnog autizma, problema s crijevima i epilepsije nakon cijepljenja.
koji čine autizam. '*
udruzi
roditelja JABS (Justice,
Awarness and Basic Support)
M n o g o klijenata tvrtke Alexander Harris and Co. ima videozapise koji
17
S MMR cjepivom, pretpostavlja Wakefield, atenuirani (oslabljeni) soj viru
prate razvoj njihove djece od rođenja, mjesec za m j e s e c o m , prikazujući nor
sa ospica potiče imunosni odgovor koji nije dovoljan za kontrolu virusa. Sli
malan, zdrav dječji razvoj, sve do točke kada je obavljena imunizacija s MMR
jedom toga dolazi do infekcije u crijevima koja utječe na pojavu abnormal
cjepivom, o b i č n o između 12-15 mjeseca starosti djeteta. U to d o b a dijete već
nosti stijenke crijeva kod autističke djece. Atipični peptiđi, kažu Wakefield i
o b i č n o hoda, m o ž e se koristiti malim fondom riječi, uočava i ima interakciju
Shattock, nastaju iz n e p o t p u n o probavljene o d r e đ e n e hrane, naročito glute-
s ostatkom obitelji. A onda, iznenada, u svakom od tih slučajeva djeca su
na iz pšenice i drugih žitarica (zobi, raži i j e č m a ) , kazeina iz mlijeka i drugih
prestala govoriti i izgubila sposobnost društvene interakcije, i naglo nazado
mliječnih proizvoda.
vala u oblik ponašanja koji se smatra atitistickim.
178
179
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
C i j e p l j e n j e :
a u t o m a t s k i
u b o d i
To podrazumijeva ozbiljne poteškoće LI komuniciranju i interakciji s o k o
Dakle, problem ne predstavlja s a m o obolijevanje od ospica. Problem se
linom, povlačenje, te nespretne ili ponavljajuće i opsesivne pokrete i obrasce
pojavljuje a k o se oboli od zaušnjaka prije navršene dvije godine starosti ili
ponašanja.
a k o se oboli i od ospica i od zaušnjaka u razdoblju kraćem od godine dana.
Neki se slučajevi kojih se primila tvrtka Alexander Harris and Co. o d n o s e
To bi m o g l o značiti da problem m o ž e prouzročiti k o m p o n e n t a zaušnjaka u
na djecu staru četiri godine, čiji su normalni razvoj i g o v o r bili neosporivi,
cjepivu i/ili i s t o d o b n o davanje ova dva živa virusa djeci mladoj od dvije g o
sve do trenutka vakcinacije. Sarah je, čiji je otac Talijan, s tri i pol g o d i n e bila
dine.
bilingvalno dijete te imala bogat rječnik engleskog i talijanskog jezika. Dva tjedna nakon što je primila MMR cjepivo, bila je od glave do struka prekrive na osipom te nekoliko dana kunjala i imala visoku temperaturu. Čim je to prošlo, Sarah je zanijemjela, te zadobila autističke o s o b i n e , kao i tegobe s crijevima i učestale proljeve. Kod nje je također došlo do razvoja krvnog p o r e m e ć a j a za koji je utvrđeno da je n u s p o j a v a MMR c j e p i v a . Činjenica da djeca te dobi postaju autistička nakon cijepljenja m o ž e poslužiti kao protuargument za tvrdnju da je pojava autizma koincidentna, s obzirom da se autizam o b i č n o dijagnosticira u znatno ranijoj dobi. Jedna druga članica udruge JABS majka je trojki, od kojih se sve troje nor malno razvijalo — to su potvrdili i zabilježili liječnici specijalisti koji su o dje ci vodili p o s e b n u brigu zbog statusa višeplodnog poroda. Kad je djeci bilo 15 mjeseci, tri do četiri dana nakon što su dobila MMR cjepivo, sve troje ima lo je visoku tjelesnu temperaturu, bilo je pospano i b e z apetita. Za kratko vri jeme sve troje prestalo je govoriti i nije moglo uspostaviti kontakt očima, uz razvoj ponašanja koje se smatra tipičnim za autizam. J e d n o od djece djelomi ce je izgubilo sluh — još jedna poznala nuspojava trostrukog cjepiva. Britanskom kohortnom studijom (1970 British Cohort Study) o b u h v a ć e n o je više od 7.000 ispitanika rođenih 1970., čiji su zdravstveni podaci desetlje ćima praćeni i proučavani od dana rođenja. U toj su studiji istraživači zabilje
O t k a k o je dr. Wakefield objavio svoja otkrića, britanska vlada i medicin ska zajednica bacile su se na organiziranje nekoliko milijuna funti vrijedne kampanje koja je trebala negirati svaku moguću vezu između MMR cjepiva i autizma. Oni navode da su Wakefieldova otkrića puka slučajnost, i ustraju na tome da su djeca cijepljena kad je autizam ionako m o g a o biti prepoznat i di jagnosticiran. Štoviše, časopis The Lancet nedavno je zatražio od kolega dr. Wakefielda da o p o z o v u bilo kakvu povezanost između svojih pronalazaka i MMR cjepiva, te objavio rezultate novog ispitivanja kalendara cijepljenja dje ce sa i bez autizma koji ne ukazuju ni na kakvu v e z u .
177
Pokušavajući zaustaviti naglo i nezaustavljivo odustajanje roditelja od cijep ljenja d j e c e MMR cjepivom, koji su se na to odlučili temeljem rada dr. W a k e fielda, britanska vlada i Laboratorij za javno zdravstvo ( k a o i m n o g e druge vlade diljem svijeta) požurili su s brojnim drugim studijama koje su trebale pokazati k a k o ne postoji veza između autizma i MMR cjepiva. Zasad, sve su to epidemiološka opažanja stanovništva, koja se oslanjaju na pasivni sustav izvještavanja — jedan od najslabijih načina ispitivanja, jer se ne mogu izdvo jiti sve v a r i j a b l e .
178
U nekim slučajevima, kaže dr. Wakefield, kvaliteta poda
taka je »grozna«, a simptomi često nisu čak ni zabilježeni.
žili dob d j e c e u vrijeme obolijevanja od raznih zaraznih bolesti, kao i to jesu
Usred te kampanje upravo je dr. Ken Aitkin, autoritet za autizam, kojeg je
li u odrasloj dobi razvila upalnu bolest crijeva. Otkrili su da je, a k o su djeca
britanska vlada angažirala za suzbijanje bojazni o k o povezanosti ovog stanja
preboljela zaušnjake prije napunjene dvije godine starosti, 25 puta veća vje
i cjepiva, alarmirao o vladinim naporima za ograničenje štete.
rojatnost da će u odrasloj dobi imati ulcerozni kolitis. Slično tomu, ako su
Dr. Aitkin, koji je bio sudionik 37-članog utjecajnog panela Medicinskog
djeca preboljela i o s p i c e i zaušnjake u razmaku kraćem od j e d n e godine, vje
istraživačkog savjeta (MRC) za ispitivanje dokaza koji povezuju trostruko cje
rojatnost da se razvije ulcerozni kolitis u odrasloj dobi sedam je puta veća, a
pivo i autizam, priznao je da britansko Ministarstvo zdravstva nije t o č n o pro
četiri puta veća za razvoj Chronove b o l e s t i .
slijedilo zaključak MRC-a. »Mi nismo zaključili da autizam nije povezan s MMR
176
Slična islandska epidemiološka studija našla je da će djeca koja dobiju za
cjepivom«, n e d a v n o je rekao. »Mi smo zauzeli stav da postoji problem koji
ušnjake i o s p i c e j e d n o za drugim imali 11 puta veću vjerojatnost za upalnu
treba vrlo p o m n o promotriti, te da nema dovoljno dokaza da se ta poveza
bolest crijeva kasnije u životu.
nost isključi.«
180
181
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
C i j e p l j e n j e :
G O V O R E
a u t o m a t s k i
u b o d i
Posljednji i pritom najoptužujući dokaz dolazi iz Danske, a p o k a z a o je da
Sudeći prema posljednjem istraživanju, dobiti ospice moglo bi biti dobro
se uvođenje MMR cjepiva podudara s osmerostrukim porastom broja slučaje
za djecu. Posljednje istraživanje pokazuje da afrička djeca koja prebole ospi
va autizma. Za tu je studiju, koja je pratila više od pola milijuna djece, izabra
ce manje pate od alergijskih stanja, poput astme, e k c e m a i peludne groznice,
na Danska jer ima jedinstveni kompjutoriziran registar sve rođene djece, k o
u usporedbi s d j e c o m u razvijenim zemljama. Studije iz O p ć e bolnice u Sout-
joj se dodjeljuje identifikator za praćenje njihova zdravstvenog i imunizacij-
hamptonu otkrivaju da djeca koja su dobila cjepivo protiv ospica imaju više
skog statusa tijekom cijeloga života.
nego dvostruko veći rizik za razvoj atopije, o d n o s n o alergijskih b o l e s t i .
183
Koristeći podatke iz Danskoga središnjeg psihijatrijskog registra, američki istraživači, koji su vodili studiju, uključujući u to i stručnjaka za istraživanje
ALTERNATIVE IMUNIZACIJI
autizma, usporedili su učestalost pojavljivanja autizma prije i poslije uvođe
Vitamin A i imunizacija
nja MMR cjepiva. Otkrili su da je učestalost pojavljivanja autizma kod djece u dobi između pet i devet godina skočila s 8,38 slučajeva na 100.000 djece pri je uvođenja cjepiva do visokih 71,43 slučajeva na 100.000 djece u 2002. g o dini. Čak i nakon podešavanja varijabli kao što je, primjerice, bolja dijagno stika, istraživači su zaključili da je broj slučajeva autizma porastao približno pet puta o t k a k o se cjepivo p o č e l o koristiti. Posebni trendovi u podacima ukazali su na vremensku povezanost između uvođenja cjepiva i porasta au tizma.
179
D a n s k o je istraživanje naročito važno jer p o n o v n o analizira podatke iz najveće dosadašnje studije koja se suprotstavila Wakefieldovoj hipotezi. Ta studija, objavljena 2 0 0 2 . godine, ispitivala je isti broj djece rođene između 1991- i 1 9 9 8 .
1 8 0
Međutim djeca su praćena s a m o do svoje četvrte godine, a
autizam o p ć e n i t o nije dijagnosticiran u Danskoj prije djetetove pete godine života. Ako ova cjepiva daju s a m o privremen i nepotpun imunitet, m n o g a od na še djece mogla bi odrasti prijemljiva na rubeolu, zaušnjake ili ospice, sve b o lesti k o j e su p u n o ozbiljnije u odrasloj dobi. Generacije djece s neadekvat nim imunitetom mogle bi odrasti u odrasle o s o b e b e z imuniteta koji bi preko
Čak i za djecu za koju obolijevanje od ospica predstavlja ozbiljan rizik pos toje druge, manje drastične mjere od imunizacije. Kad su razine vitamina A niske, vanjski se slojevi naših mukoznih membrana (sluznice) ljušte, a stanič na izmjena smanjuje. Virus ospica zarazno djeluje i oštećuje mukozna tkiva LI cijelom tijelu; koncentracije vitamina A u krvi, čak i kod d o b r o hranjena dje teta, mogu pasti na manje vrijednosti od onih o b i č n o karakterističnih za pothranjenu djece. Za vrijeme ospica kod djece s neznatnim zalihama vitamina A u jetri m o ž e doći do akutnog manjka vitamina A, što rezultira u oštećenju očiju i m o g u ć e p o v e ć a n o m riziku od smrti zbog respiratornih bolesti i dijare je. U jednoj newyorskoj studiji istraživači su mjerili razine vitamina A kod 89 djece mlađe od dvije godine, i usporedili ih s kontrolnom skupinom. Kod 22 posto o b o l j e l e d j e c e razina vitamina A bila je niska, a kod 26 posto granično niska. Za djecu s niskim razinama vjerojatnije je da će imati visoku tjelesnu temperaturu, od 40 stupnjeva ili višu, sedam ili više dana, te da će morati biti hospitalizirana.
18,1
Druge studije pokazuju da je za djecu, i kad je deficit vita
mina A manji, vjerojatniji smrtni ishod od o s p i c a .
185
placente prenijele na svoju djecu, koja bi u tom slučaju mogla oboljeti od os
Daje li se djeci s teškim (što znači po život opasnim) ospicama vitamin A,
pica u d o j e n a č k o j dobi, kada ih inače štite majčina protutijela. J e d n a je studi
to m o ž e smanjiti šanse za razvoj komplikacija i mogućnost smrtnog ishoda
ja pokazala da su razine protutijela niže upravo kod žena koje su bile dovolj
bolesti.
no mlade za imunizaciju n e g o kod starijih ž e n a .
England, koji je vodio studiju među predškolskom djecom LI Indiji, ide dalje
181
186
D. T. G e r a l d K e u s c h iz b o s t o n s k o g M e d i c i n s k o g centra New
Rubeola je i dalje dječja bolest među samostojnim amiškim zajednicama u
i kaže da se vitamin A mora davati djeci uvijek kad postoji d o k a z o njegovu
SAD-u. No u ostalim dijelovima SAD-a ona zbog programa cijepljenja sve više
deficitu ili mogućnosti komplikacija od ospica. U Africi, gdje ospice o d n o s e
postaje bolest adolescenata i mlade odrasle dobi. Slučajevi rubeole u amiškoj
živote, stopa smrtnosti smanjena je sedam puta među d j e c o m mlađom od
zajednici gotovo su uvijek blagi, a trudne ž e n e izgleda da su prirodno zašti
dvije g o d i n e kojoj je davan vitamin A .
ćene.
pruža zaštitu protiv virusa polio-tipa.
182
182
187
188
183
Za vitamin A se također smatra da
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
C i j e p l j e n j e :
a u t o m a t s k i
u b o d i
Kod bilo koje dječje bolesti dajte visoke d o z e vitamina C jednako kao i
pavca. difterije, šarlaha i ospica. ' U jednoj sLuđiji velikih razmjera više od
vitamina A. Naime, istraživanje pokazuje da razine vitamina C kod djece str
18.000 d j e c e uspješno je zaštićeno homeopatskim sredstvom (Menigucocci-
moglavce padaju tijekom zarazne bolesti. " U Americi je dr. Fred Klenner
num IICII) protiv meningitisa, bez ijedne n u s p o j a v e .
1
9
19
1
l9S
proveo opširno istraživanje o korištenju vrlo visokih doza vitamina C za vri
Ako ipak odlučite cijepiti svoje dijete, pažljivo odvagnite svako cjepivo
j e m e dječjih bolesti. On je djeci školskog uzrasta svaki sat d a v a o visoku dozu
uzimajući u obzir stvarnu prijetnju bolesti (je li to više neugodnost nego o z
od jednog grama (injekcije od 1-2 grama u slučaju komplikacija) i otkrio da
biljan rizik za djetetovo zdravlje ili život?) naspram učinkovitosti, a također i
taj režim dramatično skraćuje trajanje b o l e s t i .
rizičnosti s a m o g cjepiva. Postavite si tri važna pitanja o svakom cjepivu:
190
Za m n o g o ljekovitih biljaka
k a o što su Ehimcea i Berhcris vulgaris također postoje čvrsti znanstveni d o kazi za uspješno svladavanje infektivnih bolesti.
• Koliko je potrebno? • Koliko je učinkovito?
Druge preventivne mjere
• Koliko je sigurno?
Dojile dijete što je dulje m o g u ć e , hranite ga zdravo, cjelovitim namirnicama,
Ako se odlučite za cjepivo protiv poliomijelitisa, ne bi bilo loše da razmis
i izbjegavajte prerano ga slati u jaslice ili dječji vrtić jer ga to m o ž e zaštititi od
lite o t o m e da vaše dijete dobije umrtvljeni, radije n e g o živi oblik cjepiva,
mnogih dječjih bolesti.
ukoliko vam to već nije tako i p o n u đ e n o . U nekim izvještajima živa cjepiva
Sadašnja praksa dječje skrbi, posebice njihova prerana institucionalizacija,
protiv poliomijelitisa bila su preporučena samo za korištenje u zemljama u
pridonijeli su izbijanju epidemija zaraznih bolesti kao što je meningitis. Po
razvoju tijekom aktualnih epidemija, ili ako umrtvljeni oblik nije djelovao ili
kojni dr. Robert Mendelsohn i njegova urednica Vera Chatz prvi su upozorili
nije bio dostupan.
na opasnosti »gomilanja« male djece koja nisu odviknuta od kahlice. Mendel-
Ako je vaše dijete već cijepljeno i sada bi trebalo na đocjepljivanje, m o ž e
s o h n o v e su sumnje bile uskoro podržane raznim studijama u medicinskoj li
te tražiti da se provjeri razina protutijela u njegovoj krvi prije n e g o ga izložite
teraturi koje su pokazale da se u ustanovama za d n e v n o zbrinjavanje djece
riziku cjepiva koje, u nekim slučajevima, ima samo 50 posto šanse da djeluje.
javljaju epidemije l l i b uzrokovanog meningitisa. Istraživači koji su ispilivali
Možda bi bilo puno bolje da svojem djetetu dajete sok od mrkve i zdravo
osam dječjih vrtića otkrili su da je stopa učestalosti loga tipa meningitisa bila
ga hranite, n e g o da ga odvedete na cijepljenje ili da, a k o imate dijete doje-
1.100 slučajeva na 100.000 djece — do 24 puta više od o p ć e n i t e zastupljeno
načke dobi, uložite svoj novac u najstariji imunizacijski program na svijetu:
sti medu djecom mladom od četiri g o d i n e .
provjereno d o b r o majčino mlijeko.
191
Novija studija zaključila je da su u najrizičnijim ustanovama zaposlenici koristili ručnike i platnene rupčiće (umjesto jednokratnih papirnatih) za bri sanje dječjih nosova, ili dopustili boravak djeci koja imaju proljev ili koja još nisu bila naučena na kahlicu. Ironično, najgora su mjesta bila ona koja su vo dena kao profitne organizacije, za razliku od onih gdje su radili v o l o n t e r i .
m
A k o će vam nešto za pojačavanje imuniteta vašeg djeteta pomoći da se osjećate spokojnije, mogli biste se raspitati za alternativne h o m e o p a t s k e pri pravke. Postoje neki znanstveni dokazi njihove djelotvornosti.
193
Prije nego
što su cjepiva razvijena, takozvane »nozode« naširoko su se koristile za spre čavanje različitih infektivnih bolesti. Prema službenim statističkim pokazate ljima uporaba tih homeopatskih cjepiva povezuje se sa zamjetnim smanje njem slučajeva tuberkuloze, dizenterije, trbušnog tifusa i azijatske kolere, hri-
Sedmo poglavlje
Divljanje hormona
Liječnici su jedni od najnekritičnijih entuzijasta na svijetu. Oni neprekidno iš čekuju pojavu kakve č a r o b n e pilule koja će im pomoći ublažiti svu silu ljud ske boli i patnje s kojom se svakodnevno susreću. Ta nadasve altruistička že lja da izliječe b o l e s n e čini ih laganom metom za farmaceutske kompanije. Uz minimum napora proizvođači lijekova sposobni su uvjeriti svakog liječnika da prihvati č a k i najdvojbenije terapije. U svojemu su n e s m o t r e n o m entuzijazmu i bezgraničnom optimizmu liječ nici brzi u priklanjanju medicinskim inovacijama, a spori u razmatranju do kaza koji ih podupiru. Tek kad se prikupe svi pokazatelji sigurnosti — često čak i desetljećima nakon što je sredstvo bilo propisivano milijunima ljudi — medicina uvida da se kladila, i opet, na krivog konja. Sada, kada su farmaceutske kompanije napravile mudar taktički p o m a k od uvjeravanja da njihovi proizvodi liječe bolesti prema tvrdnji da lijekovi mogu prvenstveno spriječiti bolesti, hormonska je nadomjesna terapija (HNT) već više od 30 godina omiljeno preventivno medicinsko sredstvo, dok je naj raširenija »bolest« koja se njome sprečava starenje žena. Dobrobiti se hor m o n s k e n a d o m j e s n e terapije tako mistificiraju da je više n e g o jednom pro glašena »najvažnijim preventivnim sredstvom stoljeća«. Hormonsku nadomjesnu terapiju, koju je prvi otkrio jedan britanski kemi čar, naveliko je reklamirao Robert Wilson, ginekolog s Manhattana, koji je za p o č e t n o populariziranje terapije u šezdesetima prošlog stoljeća napravio više od ikoga, sugerirajući da je menopauza bolest, a da ženama u određenoj do bi prirodno »nedostaje« vitalni hormon. Proizvođači preparata za HNT snimili su promotivne filmove koji su prikazivali 50-godišnju ženu kako sjedi ispred
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
D i v l j a n j e
G O V O R E
h o r m o n a
kamina, odjevena u spavaćicu, i žali se da joj je suprug posljednjih dana čes
piva su opservacijska izvješća dala nekoliko upozoravajućih signala: sam bi
to odsutan te da se možda zainteresirao za mladu ženu.
estrogen m o g a o prouzročiti rak endometrija (sluznice m a t e r n i c e ) .
1
3
U 1990-ima je približno 14 milijuna, ili o k o trećine svih američkih žena u
Farmaceutske tvrtke odgovorile su na tu prepreku krajnje spekulativnom
postmenopauzi, uzimalo H N T . Estrogen je postao drugi najpropisivaniji lijek
teorijom prema kojoj bi u preparat trebalo dodati sintetički progesteron, p o
u Americi i na s a m o m vrhu liste najprodavanijih lijekova u Velikoj Britaniji —
zivajući se na istraživanje koje je pokazalo da navedene opasnosti ne postoje
prije n e g o je barem jednom istinski znanstvenom studijom ispitano što sve
kod »kombinirane« terapije — u kojoj pridodani progestogen kontrolira n e o
taj lijek m o ž e učiniti ž e n a m a . Liječnici su hormonsku nadomjesnu terapiju
buzdani estrogen.
2
čak proglasili i feminističkim pitanjem: uskraćujući ženama H N T , medicina bi
PRVI Z N A C I UPOZORENJA
umanjivala ili ignorirala njihove stvarne patnje tijekom m e n o p a u z e . Menopauza se javlja kao rezultat smanjene proizvodnje ženskih hormona
Unatoč takvu rasuđivanju, koje je za kratko vrijeme postalo d o g m o m u m e
estrogena i progesterona, koji utječu na funkcioniranje cijelog tijela, no naro
dicinskim krugovima, pojavio se cijeli niz manjih studija koje su ukazivale na
čito na regulaciju ženskih ritmova: menstrualnih ciklusa, trudnoću i porod, te
rizik obolijevanja od raka dojke od oba tipa nadomjesnih hormonskih pri
početak i završetak reproduktivne dobi.
pravaka; jedino je bilo s p o r n o u kojoj je mjeri taj rizik značajan. Primjerice,
Kako se razine estrogena smanjuju (na nižu razinu na koju bi se tijelo s
analiza rezultata 16 studija hormonske nadomjesne terapije zaključila je da je
vremenom prilagodilo), m n o g e žene iskuse poznate s i m p t o m e menopauze:
nakon 15 godina rizik obolijevanja od raka dojke porastao za 30 posto kod
napade vrućine, n o ć n o znojenje, vaginalnu s u h o ć u , stanjivanje cervikalne,
žena koje koriste s a m o estrogensku terapiju i više se n e g o udvostručio kod
vaginalne i uterine sluznice, te gubitak interesa za seks.
onih koje koriste kombiniranu (estrogen i progestogen) nadomjesnu hor
Ti hormoni također utječu na gustoću kosti; nakon m e n o p a u z e mnoge
monsku terapiju. Rizik se uvećavao sa svakom godinom korištenja terapije/'
ž e n e pate od gubitka koštane mase nazvanog osteoporoza (bolest krhkih
Mnoge su druge studije otkrile č a k i v e ć e rizike — 60 posto u jednoj analizi
kostiju), što k o n a č n o m o ž e rezultirati mogućim prijelomima kralješnice ili
37 studija, pa i 80 posto s a m o za estrogenske preparate, prema nalazima
kukova ili »udovičkom grbom« kod žena starije dobi. Liječnici su pretpostavili
jednog švedskog ispitivanja. Međutim najvećem riziku bile su izložene žene
i to da je nedostatak estrogena uzrok naglog porasta bolesti srca kod žena
koje su stalno koristile preparate kombiniranih estrogena i progestogena.
starijih od 50 godina, jer ž e n e koje još uvijek proizvode estrogen ne poboli
Preparati s p r o g e s t o g e n o m su sve s a m o ne zaštitni jer više n e g o učetvero-
jevaju od srčanih bolesti u istom postotku kao muškarci.
stručuju taj rizik."
5
H N T rabi »prirodne« estrogene (u većini slučajeva iz urina trudnih kobila)
Pa čak je i čuvena Studija o zdravlju medicinskih sestara (Nurses' Health
i o d n e d a v n o umjetni progesteron, o d n o s n o progestogen — u biti ista dva
Study), koju je p r o v e o Harvarđski medicinski fakultet i podržalo Američko
hormona koja se koriste u tabletama za kontrolu začeća ( i a k o su u tabletama
udruženje za borbu protiv raka, pronašla da je rizik za rak dojke veći kod že
oba sintetička). Zamisao je da se tijelo zavara i pomisli da je još uvijek u
na koje koriste estrogensko-progestogensku mješavinu. Ipak, najviše zapa-
predmenopauzi, a sve u namjeri da se odgode, smanje ili eliminiraju simpto
njuju brojke v e z a n e uz dugotrajnu uporabu. Žene koje koriste H N T dulje od
mi »promjene«. Hormonska je nadomjesna terapija danas dostupna u tableti,
pet godina imale su 46-postotno povećanje rizika za obolijevanje od raka
kremi, implantatu ili flasteru (koji se mijenja o k o dva puta tjedno k a k o bi se
dojke. Za ž e n e starije od 60 godina rizik je skočio na 71 p o s t o .
osiguralo trajno »otpuštanje« hormona na mjestu aplikacije).
7
Sto se raka endometrija tiče, istraživanje nije potvrdilo zaštitni učinak te
Kad se 1960-ih hormonska nadomjesna terapija pojavila na tržištu, ona se
rapije — upravo suprotno. V e ć je sam estrogen p o v e ć a o rizik od tri do dva
propisivala uglavnom ženama s teškim simptomima m e n o p a u z e . Iako prave
deset puta; no pridodavanje progestogena moglo bi povećati vaš rizik za rak
znanstvene (randomizirane, dvostruko slijepe) studije nisu nikada izvedene,
endometrija do 80 posto u usporedbi sa ženama koje ne koriste H N T .
8
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
Premda su te studije bile manjih razmjera, od trenutka njihova objavljiva
nim). 1 dalje je ostalo sporno koliko t o č n o iznosi stvarni rizik. Tada je usvo
nja uobičajena se jednadžba rizik-dobrobit, koja se koristi za sve terapije lije
j e n o stajalište prema kojem bi, naravno, HNT mogla povećali rizik obolijeva
kovima, više nije uklapala. Kako zapravo nema bolesti prema kojoj bi se od-
nja od raka dojke, ali s a m o u neznatnoj mjeri. Naposljetku, to je rak koji se
vagnuo rizik dobivanja raka (HNT se daje zdravim ženama kojima tegobu
ionako m o ž e »liječiti".
predstavljaju simptomi što prate normalni fiziološki proces), životno ugroža
J o h n Studd iz londonske bolnice King's College, nepokolebljiv zagovor
vajući rizik preparata prevagnuo je nad njegovom relativno skromnom do
nik h o r m o n s k e nadomjesne terapije, bio je tolikoj mjeri uvjeren u njezine ko
brobiti. Obolijevanje od raka nije poštena zamjena za oslobađanje od valova
risti da je u j e d n o m trenutku proglasio potrebu za bilo kakvim dodatnim mo-
vrućine i n o ć n o g znojenja.
nitoringom »nelogičnom". " Kako su statistički pokazatelji ukazivali na to da 1
Kako bi izbalansirali o d n o s rizika i dobrobiti, proizvođači lijekova bacili
manje žena umire od bolesti prouzročenih hormonskom nadomjesnom tera
su se na promoviranje preparata kao ekvivalenta ženskoga izvora mladosti.
pijom n e g o od drugih bolesti, on u riziku za razvoj karcinoma nije vidio ve
HNT se p o č e l a prodavati kao svenamjensko sredstvo za liječenje svih bauka
liki problem. »Nema dovoljno informacija koje bi upućivale na to da je rizik
staračke dobi za sve ž e n e , a ne samo za 40 posto njih koje imaju simptome
za razvoj raka dojke valjan razlog za obustavu estrogenske terapije«, napisao
m e n o p a u z e . Liječnici su počeli govoriti o hormonskoj nadomjesnoj terapiji
je j e d n o m prilikom."
ne s a m o k a o o sredstvu za liječenje seta dosadnih, ali relativno benignih
G o d i n e 1990. ja sam predvidjela da će buduće generacije gledati na HNT
simptoma, n e g o kao o načinu prevencije svih većih bolesti života nakon pe
i druge propisivane hormone, poput kontracepcijskih tableta, kao na jedne
desete: srčanih bolesti, osteoporoze, moždanog udara, pa i staračke demen
od najvećih medicinskih nepromišljenosti stoljeća. Nažalost, to se intuitivno
cije.
vjerovanje sada pokazalo opravdanim. Profesor Bruno Muller-Oerlinghau-
Takva se statistička razmjena često primjenjuje za opravdanje korištenja
sen, predsjedavatelj njemačke Komisije za sigurnost lijekova — što odgovara
o p a s n o g lijeka. Nešto što vas m o ž e usmrtiti izazivanjem raka ne izgleda tako
poziciji britanskog ministra zdravstva ili voditelja američke Uprave za hranu
loše prikaže li se s p o s o b n i m za sprečavanje bolesti od kojih biste se čak i
i lijekove — n e d a v n o je nazvao HNT »novim talidomidom«.
vjerojatnije mogli razboljeti. HNT se argumentira time da je rizik od obolije
Svako neuvažavanje rizika za razvoj raka rastjerale su p i v e legitimne
vanja od raka dojke zbog korištenja preparata daleko manji od prirodnog ri
znanstvene studije širokih razmjera o hormonskoj nadomjesnoj terapiji. Liječ
zika za razvoj bolesti srca ili osteoporoze, s kojim se suočavaju ž e n e u post*
nicima je trebalo 40 godina da odluče kako HNT zaslužuje pravo znanstveno ispitivanje, a i to tek nakon intenzivnih pritisaka ženskih udruga. Ženska
menopauzi. O t k a k o je HNT uvedena, liječnici su zaigrali statističke igre s tim prepara
zdravstvena inicijativa ( W o m e n ' s Health Initiative ili WHI), velika 15-godišnja
tima, koristeći-površno sklepane opažačke studije kako bi ukazali na mnoš
studija američkoga Nacionalnog instituta za zdravstvo kojoj je bila svrha is
tvo budućih protektivnih učinaka. S vremenom su se najavljene koristi nevje
tražiti najčešće razloge za smrt žena u postmenopauzi, prvi je randomizirani,
rojatno uvećale. Osim za liječenje Alzheimerove bolesti i moždanog udara,
dvostruko slijepi i placebom kontrolirani pokus. Od približno 16.000 ispita
HNT je čak bila iskušavana za terapiju žena s upalnom bolesti crijeva.
nica polovina ih je slučajnim odabirom smještena ili u grupu koja je dobivala
9
Godinama su liječnici bili u mogućnosti negirati rizike za razvoj raka koji prate HNT, proglašavajući ih spekulativnima i nedokazanima, uglavnom sto ga što je većina studija bila manjih razmjera i bazirana s a m o na istraživanju parova (»case-control«) ili na opservaciji (to jest istraživači su jednostavno odabrali skupine žena — jednu koja prima HNT i drugu koja ne koristi HNT
Prempro (kombiniranu terapiju koju proizvodi tvrtka Wyeth) ili u grupu ko joj je davan p l a c e b o . Uz to je 10.000 žena, kojima je maternica kirurški od stranjenja, dobivalo s a m o estrogen. Planirano je da eksperimentalna skupina uzima preparat osam godina kako bi se vidjelo ima li on ikakva zaštitna svoj stva po kojima se proslavio.
— i promatrali ih tijekom đuljeg razdoblja kako bi vidjeli koja je skuj^ina
Nakon pet godina O d b o r za obradu podataka i sigurnost monitori riga
zdravija, što predstavlja tip istraživanja koji se ne smatra pretjerano znanstve-
studije WHI zapanjio je svijet zatraživši da se studija odmah zaustavi. Pokaza-
190
191
Divljanje
ŠTO V A M LIJEČNICI NE GOVORE
hormona
teljj su odagnali svaku nedoumicu: žene koje su dobivale preparat imale su
Profesor B r u n o Miiller-Oerlinghausen nastavio je s opisom h o r m o n s k e
vjerojatnost veću od normalne za razvoj raka dojke. Štoviše, ne s a m o što su
nadomjesne terapije k a o »nacionalne i internacionalne tragedije«. »Vjerojatno
bile sklonije obolijevanju od ruku, nego i sklonije većini bolesti od kojih ih je
je više žena umrlo od h o r m o n s k e terapije n e g o što se o š t e ć e n e d j e c e rodilo
HNT zapravo trebala štititi: srčanim bolestima, moždanom udaru, krvnim ugrušcima i d e m e n c i j i .
nakon skandala s talidomidom«, objavio je. Nedavno je švedska studija Sveučilišta Uppsala, nazvana HABITS, koja je
12
Iako su medicinski autoriteti u Americi i drugdje reagirali na te novosti sa vjetujući ženama da prestanu uzimati tablete radi d u g o r o č n e zaštite, mnogi su ipak reagirali na negativne vijesti, već po običaju, insinuirajući da je istra živanje »neprikladno«. Kao što je zaključeno na sastanku u Mađeiri, nakon iz nošenja studije: »Iako je o p ć e n i t o prihvaćeno da je studija bila d o b r o isplani rana i izvedena, njezina važnost za standardnu hormonsku terapiju u klinič koj praksi s v a k a k o se mora dovesti u pitanje. Ciljna populacija korištena u studiji WH1 nije reprezentant ciljne populacije za koju se u o b i č a j e n o razmatra primjena h o r m o n s k e nadomjesne terapije u menopauzi.«
13
Potkrijepljeni rezultatima Studije milijun žena (Million W o m e n Study), bri tanskog ekvivalenta studije WHI, dokazi su bili nedvosmisleni: žene su umi
proučavala učinak h o r m o n s k e nadomjesne terapije na ž e n e s rakom dojke, zaustavljena nakon što su preliminarni rezultati pokazali da su ž e n e s rakom dojke imale više no prosječnu šansu za ponovnu pojavu raka a k o su uzimale HNT. To je istraživanje, kojim je o b u h v a ć e n o 1.300 žena, bilo zamišljeno da ih prati tijekom najmanje pet godina, ali je zaustavljeno n a k o n dvije godine, kada su uočeni negativni rezultati. Studija je utvrdila da je tri puta više žena koje su uzimale HNT imalo recidiv raka ili pojavu novog tumora u usporedbi sa ženama koje su se na drugačije načine rješavale simptoma m e n o p a u z e .
15
Iako liječnici rutinski nude HNT ženama koje su preživjele rak dojke, Airieficko društvo za rak vjeruje da bi se to moglo promijeniti. I zaista, a m e rička je Uprava za hranu i lijekove propisala da upozorenje o raznim rizicima mora biti istaknuto na svakom takvom lijeku izdanom u Americi.
rale zbog h o r m o n s k e nadomjesne terapije. To je istraživanje, koje su u Veli koj Britaniji proveli Savjet za medicinska istraživanja (Medical Research Council ili MRC) i v o d e ć a nezavisna organizacija posvećena istraživanju raka Cancer Reserch UK, pratilo je od 1996. do 2 0 0 1 . godine više od milijun bri tanskih žena u dobi 50-64 godina. Studija je zaključila da HNT udvostručuje
RASKRINKANI MITOVI U marketingu h o r m o n s k e nadomjesne terapije zbile su se zanimljive stvari. Način na koji će se medicina pozvati na znanost u pravilu ovisi o lome s ko likim je oduševljenjem prigrlila terapiju u prošlosti. Entuzijasti će prihvatiti
rizik za rak dojke, a povećava rizik za srčani udar, krvne ugruške i moždani
malu studiju k a o neupitnu pokazuje li ona tretman u pozitivnom svjetlu, ali
udar. Prema zaključcima studije hormonska je nadomjesna terapija bila od
će kritizirati koncept studije a k o ona p o k a ž e da je tretman opasan ili neučin
govorna za 2 0 . 0 0 0 slučajeva raka dojke u proteklih 10 godina u Britaniji —
kovit. Prihvativši navodni prošireni zaštitni učinak h o r m o n s k e nadomjesne
mnogi od njih imali su smrtni ishod. '
terapije, liječnici su godinama zanemarivali činjenicu da su studije k o j e su
1
Pritom se veliko iznenađenje MRC studije odnosilo na otkrivanje najopas
upućivale na tu korist bile male i opservacijske, premda su upravo zbog isto
nijeg tipa h o r m o n s k e nadomjesne terapije. Liječnici su godinama bombardi
ga razloga kritizirali o n e studije koje su ukazivale na rizik od raka dojke.
rali javnost sa »zaštitnim« djelovanjem kombinirane terapije. Međutim, kao što
Možda bi se drugim činiteljima (prehrana, stil života, genetska predisponira-
je studija pokazala, upravo su se ti kombinirani preparati ispostavili najrizič-
nost, s o c i o e k o n o m s k i uvjeti, fizička aktivnost) m o g l e pripisati zasluge za
nijima. Nakon pet godina korištenja jedna od 166 žena m o ž e dobiti rak, a na
o n o što se doima djelovanjem hormonske nadomjesne terapije na o s t e o p o -
kon deset godina jedna od 50 njih. B e z obzira na to koji se tip h o r m o n s k e
rozu i srčane bolesti.
nadomjesne terapije koristi ili na način primjene — tablete, flasteri, kontinu
Mit o zaštitnom djelovanju hormonske nadomjesne terapije na srce najve
irani ili sekvencijski režimi, pa i tibolon (Livial), što bi trebala biti najsigurnija
ćim je dijelom lansiran 1993. godine, kada je grupa američkih epidemiologa
alternativa — vaš se rizik od razvoja raka povećava već nakon jedne g o d i n e
izabrala 5 . 0 0 0 žena u poslmenopauzi s Juga i Srednjeg zapada Amerike i
korištenja.
mjerila im koncentracije kolesterola i drugih pretpostavljenih faktora rizika,
193
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
D i v l j a n j e
h o r m o n a
na temelju čega su procijenili vjerojatan rizik tih žena za b u d u ć e kardiovas
d e n b r o u c k e i njegovi kolege s Odjela za kliničku epidemiologiju Sveučilišne
kularne bolesti. Nakon u s p o r e d b e rezultata žena koje su uzimale HNT s
bolnice u nizozemskom gradu Leiđenu kritički su razmotrili sve pojedinačne
onima k o j e nisu uzimale preparat, istraživači su zaključili da HNT može
studije koje se o d n o s e na HNT i srce te zaključili da su studije bile »pristrane«,
smanjiti rizik od bolesti srca za 42 p o s t o .
jer su za njih n e n a m j e r n o izabrane iznimno zdrave ž e n e koje su i o n a k o mog
16
Istraživači ipak priznaju da su se oslonili na nekoliko vrlo krupnih pret
le imati manji rizik za razvoj bolesti srca. U studije su bile uključene i žene s
postavki. Za početak, studija nije bila randomizirana — to jest odabir sudio
već postojećim srčanim tegobama. Isključimo li te kategorije žena iz studija,
nica nije b i o slučajan — tako da se moglo raditi o, znanstvenom terminolo
rezultati pokazuju slične postotke smrtnosti kod žena, bez obzira na to jesu
gijom rečeno, »selekcijskoj pristranosti«: s a m o su najzdravije ž e n e s niskom
li uzimale HNT ili ne.-" Korištenje hormonske nadomjesne terapije kao uni
zastupljenosti srčanih bolesti mogle biti izabrane za uzimanje h o r m o n s k e na-
verzalnoga preventivnog sredstva jest »neopravdano«, zaključuje V a n d e n
domjesne terapije. Kao što drugi istraživači primjećuju, veća je vjerojatnost
broucke.
21
da su ž e n e k o j e uzimaju HNT bjelkinje iz gornje srednje klase, obrazovane i
V a n d e n b r o u c k e i njegovi kolege također dovode u pitanje cijelu teoriju
vitke — što su sve faktori koji im već u startu pojedinačno smanjuju rizik od
prema kojoj će uzimanje hormona »sa strane« zaštititi vaše srce na bilo koji
srčanih b o l e s t i .
način, pa čak i to da za žene u tom pogledu u o p ć e i postoji povećan rizik.
17
U istom izdanju časopisa The Lancet u kojem je objavljena studija ured
»Podaci o smrtnosti z b o g koronarne srčane bolesti pokazuju da ne dolazi do
ništvo se nastojalo distancirati od njezinih zaključaka. »Sveukupna korist koju
ubrzavanja razvoja koronarne srčane bolesti kod žena starijih od 50 godina«,
su izračunali autori... jest nagađanje«, izjasnilo se uredništvo, jer studija nije
piše V a n d e n b r o u c k e . »Sve i đa postoje uvjerljivi biološki razlozi za zaštitnu
ni bila koncipirana da odredi uzrokuje li doista HNT m e t a b o l i č k e promjene
funkciju prirodnih estrogena protiv koronarne srčane bolesti, to istom ne
ili se o n e događaju n e o v i s n o .
znači da nadomještanje toga relativnog manjka ima korisne učinke.«--
18
I, naravno, cijela se studija temeljila na o n o m e što je možda već s a m o po
Unatoč tomu uvjeravanja su nekolicine entuzijasta zarobila cijelu medi
sebi kriva pretpostavka — da povećani kolesterol automatski vodi do bolesti
cinsku zajednicu, pri č e m u se više od desetak godina zaštitno djelovanje hor
srca.
m o n s k e n a d o m j e s n e terapije na srce uzimalo za neospornu istinu.
Pojavile su se i druge studije u namjeri da pokažu kako prisutnost estro
No i studija PEP1 bila je malih razmjera — njome je o b u h v a ć e n o svega
gena povećava »dobar« HDL kolesterol, za koji se vjeruje da štiti od koronar
875 žena u razdoblju od tri godine. Veće studije koje su se kasnije pojavile,
ne srčane bolesti, te smanjuje »loš« LDL kolesterol. Pive su studije uglavnom
poput studije W o m e n ' s Health Initiative, pokazale su da cjelokupna ideja o
istraživale utjecaj estrogena na životinjske arterije ili na ljudske arterije dobi
kardiovaskularnoj dobrobiti stoji na klimavima nogama.
vene za vrijeme transplantacije srca. Objavljivanjem pive randomizirane, pla-
Istraživači su počeli eksperimentirati s hormonskom nadomjesnom tera
c e b o m kontrolirane studije o učinku h o r m o n s k e nadomjesne terapije na sr
pijom za tretman postojećih srčanih problema. G o d i n e 1998. objavljeni su pr
č a n e bolesti (nazvane Postmenopausal Estrogen/Progestin Interventions ili
vi rezultati studije o povezanosti srca i estrogenske n a d o m j e s n e terapije, naz
PITT), navodni je zaštitni utjecaj na srce zamalo bio »zacementiran«. Studija
vane Heart and Estrogen Replacement Study (ili HERS, eng. njezin; većina je
PEP1 istakla je učinke sniženja LDL i povišenja HDL kolesterola. Međutim ono
HNT studija opremljena uglavnom laskavim akronimima — čak je i akronim
što nikada nije postalo novinska vijest jest otkriće studije da progestogen p o
WISDOM oproban, e n g . mudrost). Studija HF.RS ispitivala je utjecaj kombinira
većava koncentracije trigliceriđa u krvi, što je poznati faktor rizika za srčane
ne h o r m o n s k e terapije na ž e n e s bolesnim srcem.
bolesti, p o s e b i c e kod žena. Zbog toga djelovanja na trigliceride HNT bi mog la biti čak i opasnija opcija za žene s d i j a b e t e s o m .
19
Rezultati studije koja je trajala više od četiri godine pokazali su da HNT smanjuje LDL kolesterol za 11 posto, a HDL kolesterol za 10 posto. Međutim
Neki su se istraživači složili u ocjeni da je većina studija koje pokazuju
ne s a m o đa HNT nije imala zaštitnu ulogu, nego je čak u prvoj godini koriš
korist h o r m o n s k e n a d o m j e s n e terapije za srce manjkava. Profesor J a n Van-
tenja udvostručila rizik od srčanog udara i prouzročila 24 posto više smrti (71
194
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
prema 5 8 ) z b o g srčanih bolesti.-' Žene koje su sudjelovale u studiji praćene
časopis
su još naredne dvije i pol godine, studijom HERS II, a rezultati su na kraju jas
saznavši da se hormonska terapija, za koju su Ličili da je treba izbjegavati
no pokazali: nikakva učinka nije bilo, ni pozitivnog ni negativnog. Dokaza
propisivati ženama s rizikom za razvoj kardiovaskularnih bolesti, sada izrije
no je da HNT ne pruža apsolutno nikakvu dobrobit za srce ženama koje su
kom preporučuje u takvoj situaciji.«
3
uzimale preparat. ' 2
1
British
Medical Journal navodi:
»Mnogi
su
liječnici
bili
iznenađeni
28
Ipak, sve su studije velikih razmjera raskrinkale taj mit. HERS i druge stu
Druge studije, poput studije o povezanosti estrogenske nadomjesne tera
dije ukazale su na trostruko povećanje učestalosti tromboze medu ženama
pije i ateroskleroze (Estrogen Replacement and Atherosclerosis Study ili ERA
koje uzimaju hormonsku nadomjesnu terapiju.
— ovaj put akronim podsjeća na feminizam; prema 19- amandmanu na a m e
Oxforda otkrilo je da je rizik najveći kod žena koje su n e d a v n o p o č e l e koris
rički ustav o jednakim pravima, Equal Rights Amendment, nap.), otkrile su
titi HNT.
da HNT nije utjecala na sprečavanje progresije ateroskleroze kod žena s po stojećom srčanom b o l e s t i .
25
29
J e d n o drugo istraživanje s
30
Druga učestala tvrdnja vezana uz HNT, a bez i traga uvjerljivog dokaza za nju, jest o n a da hormonska nadomjesna terapija smanjuje rizik od moždanog
Objavljivanjem studije W o m e n ' s Health Initiative (WHI) postalo je jasno
udara. Tri studije, uključujući studije Nurses' Health Study i HERS, pokazuju
da je 11 NT zapravo štetna za srce: istraživanje je prekinuto ne s a m o zbog rizi
da HNT ne s a m o da ne sprečava, već najmanje utrostručuje rizik za moždani
ka od razvoja raka, n e g o i zbog oštećenja primijećenih u kardiovaskularnom
udar ( k a o što to čini njezina bliska rođakinja kontracepcijska pilula).
sustavu ispitanica. Kod zdravih žena koje su uzimale preparat povećala se
da je rizik povezan s doziranjem hormona. Veće d o z e ( 0 , 6 2 5 - 1 , 2 5 miligrama
učestalost kardiovaskularnih bolesti — bilo je više srčanih udara, više smrti,
estrogena na dan) povećavaju rizik od tri do sedam puta. Jedina »zaštita« od
više moždanih udara i tromboemboličnih b o l e s t i .
m o ž d a n o g udara pojavila se u Nurses' Health Study, i to kod niskih doza od
26
Ti rezultati ne s a m o da ruše svaku predodžbu o tome da HNT štiti srce,
31
Čini se
32
0,3 miligrama na d a n .
33
već istodobno ukazuju na ograničenost bilo kojeg programa zaštite srca koji
Maria je u 45-oj godini počela, po preporuci svojeg liječnika, koristiti
se zasniva na sniženju kolesterola, kada su v e ć i brojna druga znanstvena ot
HNT. V e ć je nakon uzimanja pive tablete počela krvariti. Njezin joj je obitelj
krića pokazala da je prevencija srčanih bolesti puno kompleksnija od kon
ski liječnik r e k a o da lijek jednostavno »treba ući u sustav« i preporučio da
troliranja količine masnoća u krvi.
udvostruči dozu. Nakon što je to učinila, počela je dobivati nesvjestice, a li
Uistinu, jedna je studija Odjela za obiteljsku i preventivnu medicinu Sve
jeva joj je noga blago poplavjela.
učilišta Kalifornija u San Diegu došla do zapanjujućeg otkrića da prirodne ra
»Kad sam p o č e l a imati bolove u želucu i prsnom košu, dežurni liječnik u
zine estrogena ženama ne pružaju nikakvu p o s e b n u zaštitu od srčanih boles
hitnoj službi rekao mi je da odmah prestanem uzimati tablete. Unatoč tomu
ti. Ž e n e s b o l e s n i m srcem o b u h v a ć e n e tom studijom nisu imale manje kon
iz m e n e su nastavili ispadati ugrušci krvi.« Njezin liječnik o p ć e prakse objas
centracije estrogena od onih sa zdravim srcem; zapravo nije nađeno da se ra
nio joj je da ona sada gubi tako puno krvi jer lijek »napušta tijelo«. Kada to
zine
estrogena
osjetno mijenjaju
nakon
menopauze.
T a k o đ e r se
ni
razine
ko
lesterola ni vrijednosti krvnog tlaka nisu pokazale glavnim faktorima za srča ne b o l e s t i .
27
završi, uvjeravao je, sve će se vratiti u normalu. Mjesec dana kasnije bol se širio gornjim dijelom Marijina tijela prema ru kama. Nije se mogla ni sagnuti ni disati, a za prsni je koš osjećala kao da je
G o d i n a m a su liječnici podržavali stav da estrogeni koji se koriste za pre
utonuo. Tada su joj dali preparat predmisolona, to jest steroid, i penicilin, pa
parate h o r m o n s k e n a d o m j e s n e terapije ne predstavljaju isti rizik za trombozu
je počela tako jako povraćati da ništa nije ostajalo u njoj. Nakon tjedan dana
kao estrogeni koji se koriste u kontracepcijskim tabletama. Prevladavalo je
morala je pozvati svojeg liječnika u kućnu posjetu jer se nije mogla kretati te
mišljenje da isti estrogen (iako različito doziran) koji se stavlja u kontracep
je ležala na madracu na podu svoje dnevne s o b e .
cijske tablete, i za koji se zna da uzrokuje kardiovaskularne p o r e m e ć a j e , ne
»Lijeva mi je strana bila paralizirana, glava klonula, nisam mogla gledati, a
predstavlja problem a k o se stavi u hormonsku nadomjesnu terapiju. Kao što
govor mi je b i o nerazgovjetan. Moj mi je liječnik rekao da sam imala reakciju
196
197
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
D i v l j a n j e
G O V O R E
h o r m o n a
na penicilin, ali je mislio da će steroid neutralizirati posljedice. Ostavio me
nom se smanjuje u roku od tri do pet godina. J e d n a analiza podataka velikih
ležati na podu«, ispričala je Maria. Kasnije, nakon više obavljenih pretraga,
razmjera, u koju su uključeni rezultati 31 studije o osteoporozi, zaključila je
liječnici su jednoglasno zaključili da je Maria pretrpjela moždani udar do
da estrogen nije »u značajnoj mjeri pridonio« usporavanju pojave o s t e o p o r o
kojeg je došlo z b o g h o r m o n s k e nadomjesne terapije.
ze.
Hormoni mogu privremeno suzbiti zbunjenost i gubitak koncentracije
37
J e d n a je druga analiza pak našla da estrogen nije j a č a o kosti ženama,
čak i kad su ga uzimale 16 g o d i n a .
38
izazvane o p a d a n j e m razine hormona, a neke se ž e n e zaista i osjećaju vrlo
Naprotiv, primijećeno je da estrogeni ili progestogeni zapravo pridonose
d o b r o dok uzimaju estrogen. Organizacije k a o što je M e n o p a u s e Amarant
osteoporozi. Gustoća kralješnice ispitivanih žena povećala se kad su o n e
Trust, britanska udruga za istraživanje i edukaciju o menopauzi, d u g o su po
prestale uzimati medroksiprogesteron kao kontracepcijsko sredstvo, u uspo
državale vjerovanje da HNT m o ž e spriječiti Alzheimerovu bolest. Međutim
redbi sa ženama koje su nastavile uzimati progestogen i koje nisu imale tak
jedna jeT5-godišnja studija ustanovila da HNT nema nikakav utjecaj na odr
vu p r o m j e n u .
Dr. Kitty Little, istraživačica s Oxforda, m n o g e je godine provela u prou
žavanje bistrine uma. Smanjenje spoznajnih funkcija bilo je bez promjene, b e z obzira na to je li žena uzimala estrogen ili ne. '' 3
39
čavanju djelovanja hormona na koštanu srž. U pokusima je na životinjama dr. Little primijetila da je jedan od učinaka e s t r o g e n s k o - p r o g e s t o g e n s k e
Većina se stručnjaka slaže u t o m e da studije o ženama koje uzimaju estrogen
kombinacije izobličenje velikih stanica u kostima, što dovodi do p o v e ć a n o g
ukazuju na povećanu gustoću kosti tih žena — a studija WHI to je i potvrdila.
sljepljivanja krvnih pločica, o d n o s n o stvaranja malih krvnih ugrušaka. To
Ipak, dugotrajne studije h o r m o n s k e nadomjesne terapije pokazale su kako
m o ž e ometati dotok krvi u trabekularne kosti, spužvaste kosti od kojih su
žene koje se pridržavaju uobičajene preporuke da uzimaju preparat u raz
uglavnom sačinjeni kralješci.
40
doblju od deset godina nakon početka m e n o p a u z e nisu zaštićenije od osteo
U Londonu je dr. J o h n McLaren Howard, medicinski istraživač Biolaba, is
poroze n e g o ž e n e k o j e ga nikada nisu uzimale. T e k u ć a 50-godišnja studija
pitivao razine hranjivih tvari potrebne za razvoj kosti kod žena s o s t e o p o r o -
stanovnica grada Framinghama iz. američke države Massachusetts zaključila
zom, p o s e b i c e e n z i m e alkalne fosfataze. Taj enzim, zajedno s magnezijem,
je da HNT prevenira gubitak koštane mase s a m o dok ž e n e uzimaju preparat
sudjeluje u stvaranju kalcijevih kristala u kosti, te je stoga indikator početka
- a i to s a m o a k o ga uzimaju najmanje sedam godina. Čim ž e n e prestanu
stvaranja
uzimati hormonski preparat, pa i nakon deset godina korištenja, gustoća se
fosfataze
kosti naglo smanjuje, tako da je u dobi od 75 godina ona g o t o v o ista k a o
sku
nove nađene
nadomjesnu
kosti. su
kod
U studiji žena
koje
dr.
Howarda
su
imale
najmanje
osteoporozu
i
koncentracije
alkalne
koristile
hormon
terapiju.
41
kod žena koje nisu nikada uzimale hormone. To znači da HNT zapravo i ne pruža nikakvu zaštitu u onim godinama života kada je rizik za osteoporozu najveći.
D U G A LISTA NUSPOJAVA HNT si pripisuje koristi, ali sve što nudi jest podulja lista raznolikih i potenci
35
Kako bi se izbjegli ti problemi, liječnici su različito preporučivali uporabu
jalno fatalnih nuspojava. Najpopularniji način uzimanja h o r m o n s k e n a d o
h o r m o n s k e n a d o m j e s n e terapije: da bi se trebala uzimati neprestano (pri č e
mjesne terapije jesu tablete za oralno uzimanje. No na taj način ž e n e poga
mu bi se rizik za razvoj raka d o j k e povećavao); ili da se korištenjem z a p o č n e
đaju brojne gastrointestinalne tegobe — mučnina, povraćanje, grčevi u trbu
deset godina nakon m e n o p a u z e , predugo nakon što je žena prebrodila sve
hu, nadutost — a č a k se m o ž e razviti i žutica.
simptome m e n o p a u z e koje bi preparat trebao ublažavati; ili čak da bi se HNT
To bi m o g a o biti jedan od razloga za pojavu flastera (za transdermalnu te
trebala davati nakon što žena slomi kuk, što se čini prilično kontraproduktiv-
rapiju), čime se zaobilazi jetra, a rezultira u većim koncentracijama estrogena
nim.
koje tijelo apsorbira. Ipak, korištenjem te metode petina će pacijentica isku
36
Izgleda da, u najboljem slučaju, estrogen ima s a m o privremen učinak. Ia
siti hiperemiju (povećani protok kivi), izbijanje mjehurića i gubitak pigmen
ko on m o ž e usporiti razgradivanje starih kosti, stvaranje nove kosti s vreme-
tacije k o ž e na mjestu primjene. Zbog toga sada sve više liječnika nudi estro-
198
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
D i v l j a n j e
genske implantate, koji zahtijevaju jednostavnu ambulantnu operaciju kojom
tomobilu,
se kuglice unose pod kozu.
(Sexual Chemistry) i već dugo kritičarka hormonske n a d o m j e s n e terapije i
Čini se da estrogenski implantati (pa i flasteri) stvaraju estrogensku »tole ranciju«, za koju neki liječnici upozoravaju da je slična ovisnosti: žena će
objašnjava
dr.
Ellen
Grant,
autorica
knjige
Seksualna
kemija
kontracepcijskih tableta.' HNT, koja osigurava stalno istu koncentraciju es 7
trogena, kaže, nalik je autobomilu koji je z a p e o u jednoj brzini.
imati više n e g o normalne razine estrogena u krvotoku, ali će se ipak žaliti na
Dodatni problem estrogenskih implantata odnosi se na endometrijsku sti
povratak simptoma m e n o p a u z e , i to u sve češćim razmacima. Iako se za im
mulaciju — reakciju koja potencijalno m o ž e prouzročiti rak. Danas je pozna
plantate o č e k u j e da bi trebali trajati šest mjeseci, m n o g e se korisnice žale da
to da korištenje preparata koji se temelje samo na estrogenu m o ž e ženama
već nakon od tri do devet tjedana dolazi do povratka simptoma. Ta pojava
koje još uvijek imaju maternicu do 20 puta povećati šansu za rak endometrija
— zvana »tahifilaksija« — javlja se kod tri od sto žena, kako su pokazali re
nakon n e k o l i k o godina. To je stoga što estrogen uzrokuje brzu proliferaciju
zultati studije Klinike za menopauzu londonske bolnice D u l w i c h .
endometrijskih stanica ( k a o tijekom trudnoće). Kao protuteža tomu većini se
42
Nakon proučavanja više takvih studija, dr. T h o m a s B e w l e y , prijašnji pred sjednik britanskoga Kraljevskog zbora psihijatara (Royal College of Psychiat
žena 10-12 dana u mjesecu daje progestogen, što o p o n a š a drugu polovinu menstrualnog ciklusa, nakon čega slijedi krvarenje.
rists), i dr. Susan B e w l e y , ginekologinja bolnice University College -u Londo
Do endometrijske stimulacije kod žena s estrogenskim implantatima do
nu, zaključili su da se ta ovisnost »pojavljuje u 15 posto slučajeva«, uglavnom
lazi u prosjeku dvije godine nakon prestanka uzimanja nadomjesnog estro
zbog psiholoških razloga. Objasnili su: »Estrogeni su psihoaktivni. Oni podi
gena
žu raspoloženje, mogu se davati injekcijom, a njihova uporaba ima snažne
morate odlučiti na oralno uzimanje progestogena dvije ili više godina nakon
psihološke učinke.«
što završite uzimanjem estrogena.
43
48
To znači da se, u namjeri da smanjite rizik od endometrijskog raka,
J o h n Studd, zagovaratelj hormonske nadomjesne terapije, j e d n o m je prili
HNT je, j e d n a k o k a o i kontracepcijske tablete, uvijek propagirana k a o
k o m napisao da su ženama s psihičkim problemima ionako p o t r e b n e razine
»zaštita« od raka jajnika. No najnovije otkriće Američkog društva za rak govo
estrogena veće od normalnih. »Tim ženama možda trebaju v e ć e razine [estro
ri da ž e n e koje koriste HNT više od deset godina povećavaju svoj rizik od
gena] za postizanje ublažavanja simptoma, jer su m n o g e od njih već ranije
razvoja fatalnog raka jajnika za 70 posto. U istraživanju toga društva, koje je
primale terapiju zbog predmenstrualnog sindroma (PMS) ili depresije Iza vri
pratilo više od 2 0 0 . 0 0 0 žena u menopauzi, rizik je tim više rastao što su ž e n e
j e m e menopauze]«, napisao j e . " Negdje je drugdje izjavio da to »ni u k o m e
duže koristile HNT, iako je većina njih uzimala dvostruko veću dozu od o n e
slučaju nije rijetka pojava« da pacijenticama treba povećana doza hormona.
koja se danas propisuje/
»To m o ž e s a m o značiti«, rekao je, «da su o n e ovisne o t o m e da se osjećaju b o
9
Najviše literature koja podržava HNT usredotočuje se na navodnu euforiju koju su iskusile korisnice preparata. O n o o čemu se ne govori jest činjenica
lje.«« Možda se jednostavno radi o tome da tjelesne stanice osjetljive na estro gen, stalno bombardirane visokim dozama hormona, g u b e mogućnost o d g o
da 70 posto žena iskusi mnoštvo nuspojava zbog estrogena ili progestogena, te da polovina žena odustaje od uzimanja lijeka nakon šest mjeseci.
vora. '' A m o g u ć e je i to da rano korištenje estrogena, bez obzira na to je ii ri
Katie iz Londona jedna je od njih:
ječ o h o r m o n s k o j terapiji kojom se kontrolira PMS ili o kontracepcijskoj pilu
Koristeći
li, m o ž e rezultirati p o v e ć a n o m potrebom za n a d o m j e s n o m terapijom. HNT
nadutost,
stvara umjetno visoke razine estrogena u tijelu, što m o ž e pokrenuti hormon
cijele
ski »slom« kad se te razine iole smanje, slijedom čega dolazi do pogoršanja
prsnom
košu,
običnih simptoma m e n o p a u z e .
srčanog
udara.
Osim
što
Hipofiza i jajnici u o b i č a j e n o rade kao uigran tandem koji stalno podešava
bolesna
da
nisam
mogla
razine estrogena prema trenutnim potrebama tijela, poput automatike u au-
posebice
1
I
h o r m o n a
200
HNT,
neopisivo
letargiju,
dane
snažno s se
sam
udaralo, bolovima
emocionalne
se
ekstremnu
prizore.
razboljela.
napetost
naročito koji su sam
i jake
kad
sam
se pružali
imala
sam
glavobolje. se
kretala.
niz
ruku,
simptome panike,
koncentrirati, Odustala
Imala
lošu
probavu,
Srce
mi je
Stezalo gotovo bila
niti gledati išta sam
od
preparata
me je kao
sam na
po kod
tako
televiziji, prije
devet
u
Š T O
mjeseci,
uli još
želi prihvatili nakon
nisam
da
bih
prestanka
—
L I J E Č N I C I
izvan ja
N E
opasnosti,
još
uzimanja
poslali psihijatru! Povrh vrućine
V A M
uvijek hormonske
svega,
bez sumnje stoga
najblaže
mogla
rečeno.
patiti
Moj
od štetnih
nadomjesne
terapije,
za
su
naravno, što
D i v l j a n j e
G O V O R E
ih je
osvetu
liječnik
želi
vratili
dalje
me
50
ći i hepatitis peliosis, po život opasnu komplikaciju), infekcijo mokraćnih pu žuticu, zadržavanje tekućine sa ili bez utjecaja na srce, i pojavu viriliz-
ma — k a o što je pojačana dlakavost lica i d u b o k glas — što m o ž e biti n e p o vratno. Hormonska nadomjesna terapija usto pogoršava e n d o m e t r i o z u .
simptomi,
pogoršavalo. samo
migrena, jer o n o izaziva pretjeranu reakciju arterija i vena
Pacijentice su
B
alternativnim
đcNcieroslruko smanjile učestalost |x>jave glavobolje prestankom pušenja i
Moj za
za
sve
slične
(uključujući obnovi
u
s kuru
mojega
sam
Odbila
imunosnog
18
tkiva.
sustava
te
moje
sve
se
šio
su
se
stanje
mogla
okrenula
i
posjetiti
trebam jest
se
moj središnji
ostavila
živčani
jaku
netoleranciju
toaletne potrepštine, i
nove građevine
agresije
uzetih
Čim
dulje hodanje još uvijek mi je
tkanine
Stroga
da
mjeseci
Mnoge
nove
ali
jer sam
i
HNT mi je
napadaje jake
inlravenoz.no
mi je
normalu —
bazi nafte
naticanjem
tablete,
prijedlog
od
S disleksijom
vjerovao
Rečeno sam
U roku
domaćinstvu, astmi,
nije
dana.
Međutim na
uzimali
liječnik
vratio u
problem
čišćenje praćeno
mi
nekim«.
kemikalijama
i ozbiljnih problema
prestala
terapijama,
predstavljalo prema
sam
-dobrih«
sustav gotovo da se
napadaje
52
Nadomještanje hormona također se povezuje s pojačanim intenzitetom
uzimanja h o r m o n a .
Imala
•porazgovarati s
HNT potisnula.
uzrokovati povećanje vrijednosti kalcija u krvi, hepatitis, rak jetre (uključuju
51
prvi
ordinaciju
udari
Povrh svega, progestogeni mogu promijeniti razine glukoze i inzulina,
tova,
od olova.
pojavili
posljedica i
se
tijelo
ne
h o r m o n a
ili
dijeta
i
vitamina sada
depresije,
više
sredstva
uzrokovali su kolaps
mišica,
dodaci prehrani i
minerala) nemam
pomogli
jake
su
napadaje.
Nakon što su rezultati studije Million Women postali dostupni, njemački
51
To je s a m o dodatak na sve druge nuspojave estrogena: najmanje dvostru ko povećanje rizika za bolesti žučnog mjehura,
povišeni krvni tlak, poveća
5S
ne i osjetljive dojke, promjene u obliku očiju, depresije. Progestogeni su na ročito krivi za depresiju. " Uzimanje h o r m o n s k e n a d o m j e s n e terapije m o ž e 5
više nego udvostručiti rizik / . i samoubojstvo*
su medicinski autoriteti o d g o v o r n o postupili i rekli liječnicima da su dokazi protiv h o r m o n s k e nadomjesne terapije prevagnuli. Tretman je danas u Nje mačkoj ograničen na ž e n e s iznimno ozbiljnim simptomima, kojima se daju najmanje m o g u ć e d o z e u najkraćem razdoblju. Njemačke ž e n e sada masov no odustaju od terapije.
57
Harriet je propisana hormonska nadomjesna terapija (Cyklo-Progynova)
Svatko bi pomislio da je riječ o tako značajnoj stvari da će Velika Britanija
zbog teških simptoma m e n o p a u z e i prevencije o s t e o p o r o z e . Bolnički liječnik
i SAD zasigurno slijediti primjer Njemačke. Naprotiv, Gordon Duff, predsje
koji joj je napravio rendgenske snimke i njezin liječnik o p ć e prakse rekli su
davajući britanskog Povjerenstva za sigurnost lijekova, bio je optimističan. U
joj da ne postoji druga mogućnost te da će joj se kosti raspasti ne uzme li
preporuci liječnicima, poslanoj dan nakon objave rezultata studije, napisao je
I INT.
da koristi i dalje pretežu rizike: "Rezultati studije Million W o m e n ne traže ni
Nakon
tri
tjedna
samo
da
sam
također
vidomj, mi se
su
osjećala
se punom imala
govorom, činilo
umanjeno).
sam
se izvrsno,
snagom
vratili
probleme
s
dana
kad
vuči iz kreveta
mokraće,
da gledam
s
krive strane dalekozora
mi je
duge
nisam
inkonlinencijom motorikom,
Govor
ponekad
praznine
mogla
u
hodati
bio
petoga
moji prijašnji
i
kao
i
tijekom
pamćenjem
Zapamtiti svoji' ime i adresu, postojale su
svi
ali
{koordinacija!.
nesuvisla
tjedna
simptomi, li
koje
bez pomoći,
a
T A K O Z V A N E »PRIRODNE« ALTERNATIVE Kako je hormonska nadomjesna terapija dobrim dijelom došla na loš glas,
činilo
nemali je broj liječnika u potrazi za njezinom prirodnom alternativom. J e d n a
nisam
mogla
od takvih jest trenutačno omiljeni takozvani »prirodni« progesteron, koji je na
mogla
često
58
(sve se
zbrka;
nisam
s
trenutke
niti prepoznali ljude ili predmete, danu
nego
poteškoće
Na
kakve hitne promjene terapije kod žena.«
ne
me
objasniti. suprug
i tjerati me da se krećem, jer sam se osjećala
tržištu dostupan u obliku kreme i koji se reklamira kao s p a s o n o s n o rješenje
a Bilo je morao
kao da
mi je
da se žena osjeća ženom i nakon četrdesete. »Prirodni« progesteron popula rizirao je, sa svojevrsnim religijskim zanosom, pokojni dr. J o h n Lee. Iako je dr. Lee iskreno vjerovao da njegove vlastite studije, ali i brojne druge, potvr-
Š T O
CIUJLI
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
sigurnost i učinkovitost prirodnog progesterona, i dalje je nevjerojatno
nom pakiranju uvelike varira. Istraživanje pokazuje da čak i kad se utrljaju izuzetno velike d o z e kreme, vrlo malo hormona doista ude u krvotok."-
malo doka/a za to. Premda su ti progesteroni prozvani »prirodnima" jer se dobivaju iz biljke
Premda pobornici progesteronskih krema tvrde da se prisutnost progeste
Dioscorea villosa, divljeg jama, prirodni je progesteron zapravo proizveden u
rona m o ž e dokazati testom sline, druge studije pokazuju da visoke vrijedno
laboratoriju. Naša tijela proizvode osnovni skelet steroida, ili molekularni na
sti progesterona u slini mogu zavarati jer ne odražavaju o n o što stvarno cir
crt, iz kojeg se deriviraju svi hormoni. Ta osnovna struktura mijenja se kroz
kulira tijelom. J e d n a od tih studija, provedena u Australiji, pokazala je da
niz prirodnih procesa, kojima upravljaju enzimi iz različitih organa, kako bi se k o n a č n o transformirala u pojedinačne h o r m o n e kao što je progesteron. Taj p r o c e s kemičari oponašaju u proizvodnji takozvanih »prirodnih« hor mona nizom kemijskih ekstrakcija u epruveti, povezujući gdjekad p o s e b n e dijelove molekula, kako bi na kraju dobili supstanciju s molekularnom struk
63
čak ni visoke d o z e progesterona u kremi nisu p o v e ć a l e koncentracije pro gesterona u krvotoku u onoj mjeri koja bi bila dovoljna da izazove promjene u enđometriju, o d n o s n o stijenki maternice. A drugo je pak istraživanje poka zalo da progesteronska krema nema nikakav učinak na otklanjanje v a z o m o tornih tegoba, raspoloženje, mineralnu gustoću kosti ili razine progesterona u krvi. ' 6
turom koja je manje-više istovjetna onoj koju proizvodi naše tijelo. Svi nazovi »prirodni« progesteroni moraju proći navedeni kemijski postupak, i svi imaju slične nuspojave. Za G e s t o n e , jedan od progesteronskih preparata licencira nih u Velikoj Britaniji, nuspojave uključuju gubitak vitla, đvoslikc. migrene, promjene na vratu maternice ili na dojkama, nesanicu i promjene u obimu menstrualne krvi ili trajanju ciklusa, da s p o m e n e m o tek n e k e od njih.
59
J e d n a k o je tako rasprostranjeno mišljenje da »prirodni- progesteron spre čava rak d o j k e . Zagovornici progesteronskih krema ističu jednu jedinu studi ju koja pokazuje da je, kada su kremu koristile žene oboljele od tumora, u dojkama primijećena redukcija diobe stanica povezanih s rakom. Međutim ri j e č je o studiji malih razmjera u koju je bilo uključeno svega 40 žena proma tranih u razdoblju kraćem od dva tjedna. ' J e d n a se druga studija koristila 6
U SAD-u se progesteronske kreme prodaju k a o »kozmetički proizvodi«. Zahvaljujući tome, proizvođači nisu u obvezi provjere sigurnosti koje propi suje tamošnja Agencija za hranu i lijekove, te svaki proizvođač može staviti u kremu količinu h o r m o n a koju želi. J e d a n laboratorij, koji je analizirao [$ progesteronskih krema za tijelo koje su u prodaji u SAD-u, ustanovio je da su kreme sadržavale od manje od dva miligrama do 7 0 0 miligrama progesterona po unci ( 2 8 , 3 4 grama). To zabrinjava imamo li na umu najmanje d o z e k o je su tijelu p o t r e b n e za održavanje. U jednom drugom ispitivanju registrira
kao d o k a z vrijednosti progesterona kao borca protiv raka, jer je pokazala da žene koje su pobijedile rak dojke i uzimale 50 miligrama progestina ( m e đ r o ksiprogesteron acetata) imale upola manje recidiva bolesti. " No drugo je is 6
traživanje p o k a z a l o upravo suprotno, i to s dobrim razlogom. Neki epidemiolozi vjeruju da visoke razine progesterona mogu bili činitelj rizika za rak dojke,
67
d o k je u brojnim kemijskim priručnicima progesteron uvršten u p o
pis k a n c e r o g e n i h tvari.
68
Znamo i to, na temelju studija koje su proučavale
žene o b o l j e l e od raka dojke, da žene s najvišim razinama progesterona imaju
nih prirodnih progesteronskih krema u 11 od 27 njih bilo je manje od dva
više n e g o osmerostruko veću pojavnost raka d o j k e .
miligrama progesterona po unci kreme. A u nekima ga u o p ć e nije ni bilo.'
zale da visoke koncentracije progesterona u dojkama povećavaju rizik za
Za vrijeme menstrualnog ciklusa prosječne ž e n e razina progesterona u krvi
razvoj raka d o j k e . " Kako je jedan od zadataka progesterona osigurati da tije
kreće se u rasponu od 0,5 do 20 nanograma po rnililitru (što težinski odgo
lo žene ne odbaci fetus u razvoju, progesteron snažno potiskuje djelovanje
vara j e d n o m dijelu na milijardu). Utrljavanjem kreme ž e n e mogu povećati
imunosnog sustava.
koncentracije progesterona u krvi četiri do pet puta. Pritom ne apsorbiraju sve žene progesteron na isti način, a na mjestima gdje se utrljava krema kon
69
Ostale su studije poka
7
71
Marta je, nakon što je preboljela rak dojke, koristila progesteronsku kre mu, no rak se vratio; ona je tužila medicinsku ustanovu koja joj je propisala
centracije mogu biti d a l e k o veće nego u krvi.'' lako prosječna apsorbirana
kremu za »sprečavanje« recidiva. Druge su žene javljale da su se osjećale vrlo
količina iznosi o k o 10 posto aplicirane d o z e (pet miligrama a k o ste nanijeli
b o l e s n o d o k Su koristile kremu. »Trebalo mi je dva mjeseca da sredim hor
50 miligrama progesterona), količina progesterona koja se nalazi u prosječ
m o n e nakon prekida uporabe«, napisala je Sally iz Detroita. »Rečeno mi je da
1
205
S T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
D i v l j a n j e
G O V O R E
h o r m o n a
UZ to svaki dan uzmem dvije žlice lanenog ulja i jednu žlicu lanenih sjemen
netskoj stranici koja promovira korištenje progesteronona: »Prošle jeseni, ka
ki. Nakon što sam se loga pridržavala četiri ili pel mjeseci, grudi su mi i dalje
da sam redovito n e k o dulje vrijeme nanosila preparat ProGest na grudi, ima
bile jako osjetljive, a p r e p o n e su me boljele.«
la s a m menstruaciju, no tada su mi grudi ( p o s e b i c e bradavice) postale vrlo
K a k o bi se pomirila vrlo sukobljena istraživanja, neki su zagovornici pro gesterona posegli za argumentom da male doze progesterona uzrokuju rak
bolne i vruće. To me je zabrinulo jer sam čitala o povezanosti povišene tem perature i raka dojke.«
dojke, dok ga velike doze sprečavaju. Američki specijalist za rak dojke dr.
Uvjerili su je da je to najvjerojatnije stoga što je količina progesterona k o
David Zava, koji je napravio istraživanje o učinku progesterona i biljnih hor
ju je uzimala premala, te da bi korištenjem v e ć e d o z e ( 1 0 0 mg/g) mogla »re
mona, mišljenja je da: »Vrlo male doze progesterona djeluju u sinergiji s es-
gulirati« umnožavanje slanica. U nedostatku ikakva valjana dokaza, svaka že
tradiolom na stimulaciji d i o b e stanica J e d i n o u velikim dozama progesteron
na koja se odluči za o v e preparate iz bilo kojeg razloga jednostavno e k s p e
zaista počinje smanjivati estrogen i zaustavljati estrogenom reguliranu diobu
rimentira na samoj sebi.
stanica.«
Osim na prirodni progesteron liječnici i naturopati usmjerili su pozornost
Čak i da je to najtočnije, a riječ je s a m o o Zavinu mišljenju jer, kao što
i na hranu i biljne izvore ženskih hormona. Fitosteroli su spojevi molekular
sam navodi, nije uspio osigurati financijska sredstva za istraživanje toga pro
ne strukture slične est roge nskoj, a njihovi su učinci usporedivi, iako slabiji, s
blema, nitko ne zna u kojem to točno momentu kancerogena tvar poprima
onima s a m o g estrogena. Obitelj fitoestrogena uključuje: izollavone (koji se
zaštitničko obličje. To je potpuno isti tip argumenta kojim liječnici razdvajaju
uglavnom nalaze u grahoricama poput soje, crvene djeteline i lucerke), lig-
hormone koji se koriste za hormonsku nadomjesnu terapiju od onih koji se
nane (u s j e m e n k a m a , naročito sjemenkama lana i orasima, žitaricama kao što
nalaze u kontracepcijskoj piluli. A praksa je pokazala da korištenje čak i hor
su raž i proso, te o d r e đ e n o m povrću) i kumestane (u mahunarkama i crvenoj
mona koji su se dokazali, poput tamoksifena koji se u visokim dozama ko
djetelini).
risti za blokiranje na estrogen osjetljivog raka, na kraju prouzroči druge obli ke raka. l a k o je J o h n Lee izgradio svoju platformu na tvrdnji da ove kreme spreča vaju o s t e o p o r o z u , nema znanstvenih dokaza da progesteron štiti kosti, onaj postojeći ukazuje na to da on zapravo uzrokuje o s t e o p o r o z u .
73
72
dok
Neki kri
tičari napominju da se Leeova studija nije o d v e ć odmakla od hipoteze, te da se radi o jednostavnoj opservaciji njegovih pacijentica, bez valjane znanstve ne k o n t r o l e . ' J e d n a studija žena koje su rabile kremu duže od j e d n e godine
Ohrabreni činjenicom da japanske ž e n e — uz prehranu koja uključuje m n o g o soje — imaju do 1000 puta više koncentracije fitoestrogena u urinu n e g o a m e r i č k e žene *' i znatno manju učestalost naleta vrućine i drugih simp 7
toma m e n o p a u z e nego žene na Zapadu, proizvođači su se bacili na kreiranje proizvoda na bazi biljnih estrogena. Međutim posljednji pokazatelji ukazuju na to da time ž e n e možda s a m o mijenjaju jedan tip h o r m o n s k o g nadomjestka za drugi. Biljni estrogeni mogu
7
nije otkrila nikakav utjecaj na gustoću kosti nakon cijele g o d i n e korištenja.
utjecati j e d n a k o s n a ž n o kao i sintetički estrogeni. Primjerice, dr. Zava je
75
Naturopal Harold Gaier konstatirao je da se njegove pacijentice k o j e ko riste prirodni progesteron na kraju nisu mogle pohvaliti uspješnošću istoga. »Imao sam pacijenticu koja je koristila progesteronske kreme i napravila den zitometriju prije i poslije tretmana, da bi na kraju saznala kako je došlo do pogoršanja«, kaže. »Žene koje su koristile kremu b e z rezultata nisu se osjeća le s a m o razočarano, bile su gnjevne.« Liječnici koji zagovaraju korištenje prirodnog progesterona ne znaju što je, a k o išta i jest, optimum uporabe, pa žene eksperimentiraju s tipom, dozi ranjem i mjestom primjene na tijelu. Kao što je jedna žena napisala na inter-
upravo završio zanimljivu studiju aktivnosti estrogena i progesterona iz hra ne, biljaka i začina. On je ispitao sposobnost vezivanja za estrogenske i pro gesteronske r e c e p t o r e u stanicama raka d o j k e više od 2 5 0 biljnih ekstrakata. Oni za koje je p r o n a đ e n o da se vežu uz estrogenske receptore — soja, sladić, crvena djetelina, majčina dušica, kurkuma, hmelj i sporiš — djelovali su kao stimulatori tumora. Biljke koje su se najviše vezale na receptore proges terona jesu crvena djetelina, sporiš, origano, kurkuma, majčina dušica i damiana. Za estrogen su se najviše vezali izoflavoni soje, za koje se čini da u malim dozama stimuliraju bujanje tkiva dojke.
207
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
D i v l j a n j e
G O V O R E
h o r m o n a
To je u skladu sa sve većim brojem istraživanja koja pokazuju da su fito-
za alergije i autor knjige Artritis: veza s alergijama {Arthritis: the Alergy
estrogeni j e d n a k o moćni u izazivanju raka k a o i drugi tipovi hormonskih na
Connection) i drugih knjiga, slaže se da su mnogi simptomi m e n o p a u z e po
domjestaka. Na primjer, studije su pokazale da ž e n e koje konzumiraju velike
vezani s preosjetljivošću na hranu ili prekomjernim rastom gljivice Candida
količine soje imaju p o v e ć a m i proliferaciju stanica, što je prekursor r a k a .
albicans. »Kad stavimo ženu na eliminacijsku dijetu, teški simptomi nestaju.«
77
Genistein, jedan od izoflavena soje, prodaje se b e z recepta u jakim doza
Danas većina nutricionista zagovara neobrađenu, cjelovitu hranu s prvo
ma koje su g o t o v o istovjetne onima u hormonskoj nadomjesnoj terapiji, iako
klasnim proteinima, kao i istančan, »individualno« prilagođen program doda
se pokazalo da čak i male d o z e genisteina stimuliraju rast tumora u dojkama.
taka prehrani s visokim udjelom magnezija (najmanje 5 0 0 miligrama dnev
J e d n a je studija otkrila da genistein potiče rast dojki; autori su Upozorili žene
n o ) , cinka (najmanje 30 miligrama), bora (3 miligrama), što p o m a ž e tijelu đa
s rakom dojke da ne konzumiraju s o j u . J e d n o je drugo istraživanje pokaza
proizvede svoj vlastiti estrogen; najmanje 10 miligrama mangana i jedan
lo da čak i uzimanje većih količina soje u prehrani tijekom nekoliko tjedana
gram vitamina C na dan, vitamin K, a k o se traži ubrzano stvaranje kosti, vita
m o ž e povećati proliferaciju stanica u d o j k a m a .
min D, folnu kiselinu, najmanje 50-100 miligrama vitamina B (ili 50 miligra
78
79
6
Za estrogen iz crvene djeteline poznato je da ima šest puta veći estrogenu
ma pirodoksaI-5-fosfata, pivog metabolita vitamina B ) , esencijalne masne ri
o v c e hranjene crvenom djete
kiseline i najmanje 40 jedinica vitamina E dnevno, koji će p o m o ć i jajnicima u
linom bile su trajno n e p l o d n e . ' Drugo istraživanje pokazuje da genistein,
stvaranju estrogena u ranim fazama menopauze. Jedite umjerene količine
daidzein i kumestrol mogu prouzročiti kroniosomske abnormalnosti. - Posto
biljnih filoestrogena i promijenite svoju prehranu tako đa iz nje izbacite crve
je čak i dokazi da crvena djetelina uzrokuje istu proliferaciju stanica k a o i es
no meso, a uključite m n o g o mahunarki i cjelovitih žitarica poput s m e đ e riže.
nalik učinak n e g o estrogeni iz drugih biljaka:
80
8
8
tradiol, estrogen koji se koristi u hormonskoj nadomjesnoj terapiji.
83
Važno je paziti na nadbubrežnu žlijezdu, glavni organ za prilagodbu pro
Zava i drugi istraživači i tu koriste argument o razlici učinaka velikih i ma
mjenama u tijelu. Kako ona ima najveće koncentracije vitamina C i pantoten-
lih doza: velike su d o z e te koje bi trebale potisnuti rast tumora dojke i drugih
s k e kiseline od svih organa, dobro je osigurali joj obilje tih esencijalnih hra
tumora. Ako je to i istina, nitko ipak ne zna kolike doze trebaju biti da bi
njivih sastojaka.
postale supresivne, kakva je interakcija ovih dodanih hormona i ženinih
Neka vaš liječnik s v a k a k o provjeri funkcionira li vam štitnjača k a k o treba.
vlastitih, koji također mogu količinski varirati, k a o i to kakav će s v e utjecaj
Navale vrućine pokušajte spriječiti uzimajući s v a k o d n e v n o 1.000-2.000
imati dugotrajno korištenje velikih doza biljnih hormona.
miligrama bioflavonoida rutina na prazan želudac, i aminokiselinu beta alanin; ili homeopatski pripravak lachesis ( 3 0 c jakosti) četiri puta d n e v n o tije
ALTERNATIVE H O R M O N S K O J N A D O M J E S N O J TERAPIJI
kom nekoliko dana, a tada postepeno smanjite uzimanje na j e d n o m d n e v n o
Odlučite li da oslobađanje od navale vrućine ipak nije vrijedno svih tih rizi
pred spavanje. Alternativni homeopatski pripravak jest srebrni nitrat ( 3 0 c ) .
ka, na raspolaganju su vam razna alternativna rješenja. Mnogi nutricionisli, a
Protiv oslabljena libida borite se redovitim seksualnim odnosima.
medu njima i oni s velikim iskustvom u tretmanu žena za vrijeme m e n o p a u
Za sprečavanje osteoporoze rješenje je p u n o složenije od p u k o g ispijanja
ze, drže da je vrsta m e n o p a u z e koju prolazite, jednako k a o i jačina jutarnjih
mlijeka na litre ili gutanja tableta kalcija, kako većina liječnika preporučuje.
mučnina ili PMS-a, jednostavno odraz vaše prehrane. Oni vjeruju da je teška
Američki znanstvenik dr. Guy Abraham demonstrirao je da većina slučajeva
menopauza »bolest deficita«, ali ne estrogens kog. Korijen problema jest defi
o s t e o p o r o z e nije prouzročena nedostatkom kalcija te da se ne m o ž e preve-
cit jednog od brojnih vitalnih mikronutrijenata, netolerancija prema nekim
nirati m e g a d o z a m a kalcija. Umjesto toga, kako je otkrio, ključnu ulogu ima
vrstama hrane ili pak neučinkovit rad određenih organa.
nedostatak magnezija, jer je taj mineral potreban za aktivaciju enzima alkalne
Prema dr. Elen Grani, »navale vrućine nisu znak nedostatka e s t r o g e n a . . .
fosfataze u kosti.
[nego] rezultat alergijske reakcije.« Navale vrućine vrlo su slične glavobolja
U svojoj je studiji dr. Abraham davao magnezij ženama koje su uzimale
ma, migrenama i porastu krvnog tlaka. J o h n Mansfield, britanski specijalist
HNT. Nakon osam mjeseci mineralna gustoća kosti kod žena koje su uzima-
208
209
84
85
S T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
le dodatke povećala se za 11 posto, u usporedbi sa ženama koje su uzimale s a m o HNT i kod kojih nije bilo povećanja. Iako je 15 od 19 ispitanica imalo mineralnu gustoću manju od o n e za koju se smatra da ne izaziva prijelome, nakon g o d i n e dana s a m o je polovina žena još uvijek imala pretanke kosti. Nakon dvije g o d i n e razine minerala u kostima i dalje su se poboljšavale. U istraživanju J o h n a McLarena Howarda nađeno je da su, pored enzima alkalne fosfataze, ž e n e s o s t e o p o r o z o m imale niske razine magnezija, cinka, mangana i vitamina C. Za redovite se vježbe s utezima pokazalo da čuvaju od gubitka koštane mase, čak i poslije m e n o p a u z e , unatoč uobičajenim medicinskim tvrdnjama da, a k o ne vježbate prije četrdesete, ništa ne m o ž e t e učiniti za poboljšanje stanja kosti. Redovita tjelovježba, pokazalo se, prepolovit će vaš rizik za pri jelom k u k a ,
86
Č e t v r t i
d i o
a intenzivnije vježbanje dva puta tjedno povećava gustoću kos
ti i poboljšava mišićnu masu, jakost i ravnotežu kod žena u postmenopauzi — što je sve važno želite li izbjeći prijelom. Pušenje cigareta ubrzava uništa vanje estrogena te tako ubrzava pojavu kako m e n o p a u z e , tako i osteoporoze. Prestanete li pušiti, smanjit ćete si rizik prijeloma kuka za 25 p o s t o .
87
Dodatni razlog zašto nama na Zapadu osteoporoza m o ž e stvarati poteš k o ć e povezan je s našom sklonosti konzumiranju velikih količina proteina. Kako je kalcij potreban za metaboliziranje proteina, prehrana s velikim udje lom proteina znači da se kalcij stalno izvlači iz kosti. Osteoporoza je gotovo nepoznanica u nekim krajevima, poput Afrike, gdje stanovništvo jede puno manje p r o t e i n a .
88
Isto tako, provjerite u kakvu vam je stanju probavni sustav, jer manjak želučane kiseline m o ž e biti odgovoran za slabu apsorpciju kalcija. Možda ne bi bilo loše uzimati vitamin D , koji povećava pohranu kalcija iz hrane, te 3
male dodatke bora, koji p o m a ž e metaboliziranju vitamina D . 3
210
8 9
TERAPIJA
O s m o poglavlje
Čudesna izlječenja
ANTIBIOTICI Ja dugujem svoj život antibioticima. Daleke 1942., kada je moja majka imala 24 godine, njezin joj je zubni liječnik, ne odveć razumno, izvadio zub dok je imala gripu. Za n e k o l i k o dana vrat joj je natekao z b o g streptokokne infekci je, pa su je žurno otpravili u bolnicu. Moj otac, tada još majčin zaručnik, bes p o m o ć n o je plakao kraj njezina uzglavlja d o k je svećenik napuštao bolničku sobu n a k o n što joj je udijelio posljednju pomast. A tada se pojavio čudotvoran lijek. Mojoj je majci, k a o posljednja slamka spasa, dan penicilin, u to vrijeme još uvijek u eksperimentalnoj uporabi. Kroz dan ili dva otok, koji joj je zakrio gotovo cijelo lice, jednostavno je išč e z n u o . Moj, inače sumnjičav, otac odjurio je u crkvu i skrušeno kleknuo pred oltar, uvjeren da je svjedočio čudu. Tih su dana antibiotici bili iskušavani za borbu sa smrtnim bakterijskim infekcijama. Penicilin se, k a o rezultat rada Alexandera Fleminga i drugih, p o č e o o p r e z n o koristiti za vrijeme Drugoga svjetskog rata, u slučajevima bolesti koje su ugrožavale živote, poput sepse, meningitisa i upale pluća. Vjerojatno ne postoji niti jedna druga skupina lijekova koja je tako revolucionarno pro mijenila — zapravo odredila — modernu medicinu kao što su to antibiotici. Unatoč tomu, godinama kasnije, taj je čudotvorni lijek stoljeća postao jed na od najviše zloupotrebljavanih tvari u modernoj medicini. O n o što je ne k o ć bilo rezervirano s a m o za po život o p a s n e bolesti, poput lobarne upale pluća, danas se rutinski daje za liječenje atletskog stopala ili o b i č n e prehlade — svaki put kad se posumnja na benignu infekciju ili čak da bi moglo doći
I
do nje. Dosad se mislilo da n e p o t r e b n o korišteni antibiotici s a m o uzrokuju želučane t e g o b e ili reakcije kod približno pet posto ljudi koji su uistinu aler-
213
S T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
Č u d e s n a
G O V O R E
i z l j e č e n j a
gični na njih. No sve je više onih koji vjeruju da učestalo uzimanje antibiotika
u nekim slučajevima, primjerice astme, blokiraju o n o što bi mogla biti zdrava
m o ž e poremetiti unutarnji ekosustav o s o b e do te mjere da se time otvaraju
imunološka o b r a n a . A kako medicina ne zna kako liječiti išta drugo osim in
vrata bolestima koje bi mogle okončati u mialgičnom encefalomijelitisu (ME),
fekcija, mnogi se novi tipovi preparata razgrabe čim osvanu na tržištu, k a o
dijabetesu, pa i raku.
da je u pitanju hit mjeseca, i probno koriste za sve širi krug bolesti kako bi
1
Činjenica je da nam lijekovi, s časnim izuzetkom antibiotika (tako dugo
se vidjelo h o ć e li se pokazati odgovarajućima. T a k o je i ciklosporin n e k o vri
dok se koriste vrlo razborito), ne pomažu. Sljedeći put kad pozovete prijate
j e m e b i o popularan u medicini i korišten za liječenje svih autoimunih bolesti,
lje na večeru, predlažem da se zabavite novom igrom. Sve za stolom izazovi-
od artritisa do lupusa erythematosusa i psorijaze. Izvorno je razvijen za spre
te da navedu jedan jedini lijek koji liječi bolesti, a da nije antibiotik. Ako se
čavanje odbacivanja transplantiranih organa, a djeluje smanjivanjem broja
tkogod čega domisli, prekinite svaku daljnju aktivnost i odmah me nazovite.
T-stanica i m u n o s n o g sustava, čime izaziva niz opasnih nuspojava poput raka
Nakon što sam godinama prikupljala i razbijala glavu nad morem infor
k o ž e i drugih malignih pojava. T a k o đ e r se povezuje s oštećenjem jetre i bu
macija o tisućama lijekova dostupnih na tržištu, ne mogu se sjetiti niti jedne
brega. Sada su statini novi lijek dana. Premda su isprva lansirani za sniženje
kategorije lijekova, osim antibiotika, koja bi napravila išta više od o n o g što
kolesterola, danas se koriste za tretman raznih tegoba, od o s t e o p o r o z e do
proizvođači zovu »održavanje« — što znači učiniti da pacijent lakše podnosi
Alzheimerove bolesti.
svoju bolest ili pokušati spriječiti pogoršanje bolesti, često uz rizik da se raz viju brojna druga stanja, m o g u ć e čak i daleko gora n e g o o n o koje je bilo li ječeno.
budući da je njezina prirodna domena ratovanje u okolnostima hitne i iz n e n a d n e opasnosti, medicina koristi posve isto oružje i za borbu protiv po vremenih ili kroničnih tegoba. No taj se pristup ne pokazuje najprikladnijim
Medicinska je znanost izumila brojne zadivljujuće preparate koji su s p o sobni zaustaviti o d r e đ e n e p r o c e s e — depresiju, nesanicu, proizvodnju želu č a n e kiseline, ovulaciju, proizvodnju hormona, upalu, bol, pa i električne signale koji kontroliraju vaše srce. Uspjela je osmisliti o d r e đ e n e grube zamje ne za delikatnu mašineriju tijela, kao što je to inzulin oboljelima od dijabete sa ili steroidi o s o b a m a s Adissonovom bolesti, a dobra je i u kontroliranju psihotičnog ponašanja ili menstrualnog ciklusa. O n o u č e m u moderna medicina nije pretjerano dobra jest izlječenje. Ne postoji niti jedan lijek, osim antibiotika, koji je u stanju osloboditi vas čak i najbezazlenijih t e g o b a . Naime, od 1940-ih, o d n o s n o od d o b a velikih medi cinskih postignuća — antibiotika i kortizona — medicina nije izašla ni s jed nim lijekom koji predstavlja važan tip liječenja u medicinskoj znanosti. G o t o vo svi lijekovi za tretman kroničnih bolesti kao što su astma, artritis, visoki krvni tlak, visoki kolesterol, e k c e m i slično, u najboljem slučaju ublažavaju
za rješavanje vaših povremenih tegoba poput PMS-a ili hemoroida — to je is to kao kad biste zamahnuli maljem da zgnječite buhu. Upravo je zapanjujuće koliko malo znamo o mnogim terapijama lijekovi ma koje u z i m a m o zdravo za gotovo. Liječnici se ne ustručavaju priznati da nikad nisu t o č n o znali kako aspirin djeluje. Budući da tapkaju u mraku, oni također č e s t o ne znaju kada je terapija lijekom zapravo beskorisna i kada je treba prekinuti. Čini se da liječnici, zbog izrazito sofisticiranih alata dostupnih epidemiolozima (znanstvenicima koji istražuju bolesti u populaciji), nisu više s p o s o b n i jednostavno povući poveznicu između činjenice da ljudima daju lijek koji, primjerice, m o ž e prouzročiti rak, i povećanja pobola od raka. Možda je nji hova zavjera povjerenja u medicinu odgovor na pitanje zašto se liječnici vole pretvarati da lijekovi nemaju nuspojave. Moj poštanski sandučić zatrpan je is
n e k e od simptoma, ali nerijetko milijune ljudi ostavljaju u d a l e k o gorem sta
povijestima ogorčenih pacijenata koji opisuju kako su njihovi liječnici inzisti-
nju nego što su bili prije tretmana.
rali na t o m e da su očite, dokazive nuspojave lijeka »slučajne«. Ali statistički
To je stoga što medicina, u većini slučajeva, ne razumije zašto obolijeva mo. Liječnici znaju kako većina bolesti napreduje do najsitnijih detalja, ali ri jetko zašto se javljaju. Slijedom toga lijekovi osmišljeni za tretman tih bolesti nesofisticirani su i neprikladni jer potiskuju jedan ili više simptoma bolesti ili
214
pokazatelji pobijaju svaku slučajnost. U SAD-u je, da s p o m e n e m o tek jedan od njih, 1990. g o d i n e o k o 6 5 9 . 0 0 0 o s o b a u dobi od 60 godina ili starijih bilo hospitalizirano z b o g reakcije na lijek.- Nedavno je američki stručni časopis Journal of the American
Medical Association objavio da
215
su
lijekovi
i
liječnici
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
Č u d e s n o
G O V O R E
i z l j e č e n j a
treći vodeći uzrok smrti, odgovoran za četvrt milijuna smrti godišnje s a m o u
ćem od tri tjedna. Na temelju prikupljenih podataka, uz još n e k e rezultate is
Americi.
pitivanja u SAD-u, u Velikoj je Britaniji izdano odobrenje za puštanje lijeka u
3
promet (dok je američka Uprava za hranu i lijekove odlučila pričekati rezul
J A V N O TESTIRANJE LIJEKA
tate daljnjih ispitivanja). Na kraju se ispostavilo da je više od 4 . 0 0 0 Britanaca,
U propulzivnom svijetu farmaceutske industrije, najprofitabilnije industrije u
većinom starije dobi, kontaktiralo akcijsku grupu za pružanje pomoći o š t e ć e
svijetu — u kojoj se svjetska prodaja udvostručila u posljednjih pet godina —
nima Opren Action Group, prijavljujući oštećenja, najčešće trajnu preosjetlji
uvijek je snažan pritisak za razvoj novih proizvoda. Novi proizvodi predstav
vost na svjetlo, a lijeku se pripisuju i 83 smrtna slučaja. Lijek je povučen s tr
ljaju približno petinu c j e l o k u p n e prodaje proizvođača lijekova i na njih se
žišta 1992. godine.
odnosi približno trećina svih izdanih recepata. U toj natjecateljskoj atmosferi
Proizvođači lijekova, koji naravno moraju ispuniti očekivanja svojih dio
stalno se traže novi inovativni proboji, nova Viagra koja će revolucionarizira-
ničara, suočeni su s ogromnim pritiskom da ostvare pozitivne rezultate ispi
ti tretman određenih stanja i redefinirati tržište.
tivanja. Do trenutka kada je lijek spreman za testiranje na ljudima, na njego
J e d n o s t a v n o , istinska se priroda — i opasnosti — bilo kojeg lijeka mogu
vu se istraživanju i razvoju radilo možda već desetak ili više godina, u što je
potpuno spoznati tek nakon što lijek bude stavljen na tržište. Prije toga kom
farmaceutska kompanija uložila i do 150 milijuna funti. Taj nimalo blag priti
panije su u obvezi, prema propisima nadležnih regulalornih tijela (u Velikoj
sak jedan je od razloga za obilje loše izvedenih ispitivanja lijekova. Američka
Britaniji to uređuje Povjerenstvo za reviziju lijekova, a u SAD-u Uprava za
Uprava za hranu i lijekove otkrila je »ozbiljne nedostatke« u l i posto svih ta
hranu i lijekove), obaviti ispitivanja na životinjama i ljudima. Lijek treba proći nekoliko faza za dokazivanje svoje sigurnosti, k a k v o ć e i djelotvornosti prije izdavanja odobrenja za stavljanje u promet. Prva se faza o b i č n o odnosi na testiranje na životinjama, što bi trebalo dati grubu naznaku terapeutskog dje lovanja i doziranja; druga laza jest rana studija na zdravim ljudima, dobro voljcima, za točniju procjenu potrebnog doziranja; a treća, ujedno najiscrpni ja i najskuplja, podrazumijeva klinička ispitivanja. Ponekad se novi lijek ispituje u odnosu na p l a c e b o , ali ne postoje nikak ve smjernice za to koja bi se vrsta pokusa trebala napraviti. Veličina testira nih skupina m o ž e varirati od nekoliko, primjerice, 18 ispitanika do nekoliko tisuća njih ili više. Skupine za testiranje mogu biti zapanjujuće male u uspo redbi s desecima tisuća o s o b a koje će, a da toga nisu ni svjesne, testirali lijek nakon što njegova uporaba bude odobrena. Neka se ispitivanja zaustavljaju u ranim fazama, a lijek dobiva zeleno svjetlo pokažu li se rezultati ispitivanja naročito povoljnima, kao što je to bio slučaj s anti-AIDS lijekom azidotimidinom (AZT ili zidovudin), koji su tisuće HIV-pozitivnih, ali još uvijek zdravih
mošnjih kliničkih ispitivanja. Revizija objavljena u prestižnom č a s o p i s u Science našla je da su zaključci istraživača često manjkavi z b o g najosnovnijih pogrešaka u izradi projekta i obradi podataka. Osim nedosljednosti u pošti vanju nasumičnog odabira ispitanika, istraživači često pročešljavaju svoje po datke razdvajajući ih u sve manje i manje podgrupe, a sve u cilju postizanja željenog rezultata. T a k o đ e r su često krivi i zbog brisanja podataka iz svoje analize ili zamjene brojaka koje bi mogle navesti na drugačije mišljenje, opet u namjeri da na kraju dođu do »odgovarajućeg" zaključka.' »Većina loše pro 1
vedenih istraživanja proizlazi iz činjenice da se istraživači, u strahu za vlastitu profesionalnu karijeru, osjećaju prisiljeni napraviti istraživanja za koja nisu opremljeni kako treba, a nitko ih u tomu ne zaustavlja«, napisao je Douglas G. Altman, voditelj Laboralorija za medicinsku statistiku britanske fondacije za istraživanje raka Imperial Cancer Research Fund.'
1
IZVRTANJE PODATAKA
osoba koristile k a o »preventivno sredstvo«, da bi se kasnije ta preventivna
J o š i veći potencijalni problem predstavlja prijevara, o d n o s n o »izvrtanje p o
uloga, a nakon rezultata pokusa nazvanog C o n c o r d e , uzimala s velikom za
dataka«, što je najnoviji eufemizam za nju. Nitko ne zna koje je razmjere p o
drškom.''
primila prijevara u medicinskim istraživanjima, ali o k o 40 posto dekana naj
U Velikoj Britaniji je Opren, lijek za liječenje artritisa, testiran na svega 1 1(> osoba kojima je davana uobičajena doza, i to uglavnom u razdoblju kra-
većih američkih fakulteta navelo je da zna za potvrđene slučajeve krivog na vođenja u znanstvenim radovima u institucijama na čijem su gelu«
217
Š T O
U
anketi
Američkog
V A M
L I J E Č N I C I
društva
za
N E
G O V O R E
(American
Danas, u eri računala, prijevare je možda još i teže otkriti. N e k o ć je odjel
Association for the Advancement of Science) više od jedne četvrtine anketi
unapređenje
znanosti
američke Uprave za hranu i lijekove koji se bavi prijevarama m o g a o provje
ranih znanstvenika priznalo je da su u prethodnih desetak godina o s o b n o
riti p o s t o j e ć e n e o b r a đ e n e podatke u bilješkama i laboratorijskim izvješćima.
naišli na najmanje dva istraživanja za koja sumnjaju da su bila falsificirana, iz
No sada digitalne tehnike omogućuju znanstvenicima da »skinu« svoje podat
mišljena ili plagirana. K a k o mnogi časopisi ne angažiraju statističke »recen
ke elektroničkim kamerama, koje bilježe i najelementarnije dijelove stanice.
zente« koji bi pregledali rad prije objavljivanja, relativno je lagano publicirati
U takvom se digitalnom obliku slika m o ž e podesiti da odgovara svakom re
lažnu studiju.
zultatu koji se istraživač nada postići.
7
10
Dvadeset su godina američki kongresni odbori zaposleni ispitivanjem
Čak i kad se provedu po pravilima, ispitivanja lijekova o b i č n o su kratko
trajno prisutnog problema prijevare u istraživanjima. Prije desetak godina
trajna, prikazujući s a m o kratkotrajnu sigurnost ili koristi. T e k kada se lijekovi
medicinska je zajednica bila zgrožena prijevarom u istraživanjima lumpekto-
puste u optjecaj i ispituju na ljudima poput vas i m e n e ( a k o se to zaista do
mije ( p o š t e d n e operacije tumora dojke), u kojima je dr. Roger Poisson iz bol
godi), k o m p a n i j e dobiju sliku o t o m e koliko je lijek zaista siguran ili opasan.
nice St. Luc u Montrealu »izvrtao« podatke i u njih uključivao ž e n e koje su ne
Kao što je Sir William Assher, prijašnji predsjedavajući britanskog Povjeren
d v o j b e n o trebale biti diskvalificirane. Kad je istina izašla na vidjelo, isposta
stva za sigurnost lijekova, naveo: »U trenutku kada je lijek o d o b r e n , mi uisti
vilo se da je dr. Poisson krivo radio s najboljim namjerama; on je o s j e ć a o da
nu vrlo malo z n a m o o mogućim rizicima toga novoga kemijskog entiteta.«" I
najveći broj njegovih pacijentica »zaslužuje najbolji tretman«. Da bi im to osi
SAD i Velika Britanija imaju vrlo neadekvatan sustav izvještavanja o štetnim
gurao, on je izmišljao mnoštvo podataka, uključujući i informacije o veličini
reakcijama, koji se zasniva na dobroj volji liječnika da priznaju nuspojave li
njihovih tumora. Međutim njegova djela odaju njegovu n e s p o s o b n o s t , tipi
jekova koje oni sami propisuju svojim pacijentima.
čnu za m n o g e u medicini, da djeluje kao nepristrani znanstveni sudac, bez
Pa i kad su lijekovi temeljito ispitani prije nego što će biti iskušani na pa
bojazni ili povlastice: on je vjerovao da je određeni postupak ujedno i najbo
cijentima, većina farmakoterapija nalikuje divovskom eksperimentu. Za sve
lji, pa je manipulirao svojim podacima kako bi podupro svoja uvjerenja.
najzastupljenije kronične probleme — astmu, psorijazu, artritis, e k c e m — te
8
Prijevara i loša provedba zastupljene su u tolikoj mjeri da su u njih bili
rapija lijekovima uglavnom se svodi na tehniku »uzmi-i-vidi« (ili »inhaliraj-i-vi-
upleteni čak i neki istaknuti predstavnici znanstvene zajednice. T a k o je izaš
di«), koja dovodi do toga da pacijent uzima hrpu lijekova čije se nuspojave
lo na vidjelo da je dr. J o h n Darsee, cijenjen zbog kardioloških istraživanja na
mogu kretati od sljepoće, raka i mentalnih poremećaja, pa sve do smrti. T a
Harvardskom medicinskom fakultetu, publicirao rezultate nekih studija koje
kav pristup najčešće znači da se vaš liječnik nada da ć e , zatrpa li problem li
nikada nisu bile p r o v e d e n e . Za dr. Stephena E. Breuninga, profesora na Sve
jekovima, on na kraju možda i nestati.
učilištu u Pittsburgu, znali su u cijeloj Americi zahvaljujući njegovu radu s djecom zaostalom u mentalnom razvoju i objavljenim studijama koje su tre
PREVIŠE DOBRIH STVARI
bale pokazati kako se stanje te djece u značajnoj mjeri poboljšalo kad su im
Problem s antibioticima, a to je filozofija pretjerivanja, č e s t o se vida u medi
se prestala davati određena sredstva za umirenje. Tijekom godina dr. Breu-
cini: a k o je jedan dobar, dva moraju biti dvostruko bolja, a o n o što djeluje u
ning je o b i š a o zemlju uzduž i poprijeko razlažući i šireći svoje teorije, sve
hitnom slučaju, moralo bi biti dvostruko djelotvornije u slučaju uobičajenih
dok k o n a č n o nije bilo otkriveno da dobar dio njegovih podataka ne postoji,
tegoba. Niz studija, publiciranih proteklih godina u medicinskoj literaturi,
kao i to da njegovi pacijenti nisu nikada bili testirani. Na kraju je dr. Breu-
ukazuje na m a s o v n o i neprimjereno pretjerano korištenje antibiotika. Revizi
ning priznao krivicu za dva krivična djela prijevare i odslužio kaznu u kazni
ja o korištenju antibiotika u SAD-u, objavljena u stručnom časopisu Review
onici otvorenog lipa. Ipak, čak i nakon njegova javnog raskrinkavanja neki
ot Infectious Diseases, tvrdi da u polovini od svih slučajeva za koje su bili
su znanstveni časopisi nastojali spriječiti njegove koautore da javno o p o z o v u
propisani antibiotici, medicinsko stanje nije opravdavalo njihovu upotrebu ili
rezultate članaka u kojima je sudjelovao.
je pak liječnik propisao krivi lijek, krivo doziranje ili neadekvatno trajanje
218
9
219
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
Č u d e s n a
G O V O R E
i z l j e č e n j a
uzimanja lijeka. T a k v e su preporuke s liječničkih recepata ispitivane u dvje
kod djece koja su uzimala antibiotike.
ma usporednim britanskim studijama objavljenima u knjizi Kriva vrstu medi
četvrtine slučajeva ponovljena terapija antibiotikom m o ž e eliminirati bakteri
autora Charlesa
je, ali ne i tekućinu u srednjem uhu, što navodi na zaključak da bakterije nisu
cine? (Wrong Kind of Medicine?)
Medawara,
direktora
orga
nizacije Socijalna revizija (Social Audit), koje su pokazale da u tri britanske bolnice antibiotska terapija nije bila primjerena u o k o dvije trećine slučaje va.
12
Analiza rada 18 američkih obiteljskih liječnika iz 1999- otkrila je da su u
približno tri četvrtine slučajeva pacijenti s akutnim infekcijama respiratornog trakta (to jest s gripom) izašli iz liječničke ordinacije s receptom za antibiotik u rukama. Međutim, prema kriterijima za upotrebu antibiotika Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, recept je bio izlišan u osam od 10 slučajeva. Činjenica je
da
se
u
pretežnoj
većini slučajeva
antibiotici propisuju
za
13
sta
nja koja se njima ne mogu liječitii. U 97 posto slučajeva antibiotici su davani za virusne infekcije uha, nosa i grla, ili za o n o za što se pretpostavljalo da je
uzrok p r o b l e m a .
ječi prehladu ili gripu. No u većini slučajeva vaš će vam liječnik propisati li jek s a m o da vas se riješi. U anketi američkih obiteljskih liječnika oni su često tvrdili da osjećaju otvoren ili pritajen pritisak svojih pacijenata za izdavanjem antibiotskog r e c e p t a .
koriste antibiotike kod infekcije uha zapravo kao:
djetetom
ciji, smatra specijalist za alergije dr. J o h n Mansfield, u »tri od četiri slučaja« an
uhobolja
tibiotici koriste k a o p l a c e b o : da »liječe« takve »bolesti« k a o što je prehlada. U
strka
potražili liječničku p o m o ć zbog obične prehlade dobilo recept za antibiotik. A, kao što svaki student medicine zna, virusne infekcije (izazivaju prehlade i gripu) ne reagiraju na antibiotike. Osim za respiratorne infekcije antibiotik se najčešće koristi ( o k o jedne če tvrtine) u tretmanu upale srednjeg uha kod djece, lako ta infekcija (otitis me dia) o b i č n o prolazi sama od s e b e , propisivanje antibiotika oduvijek se o p ravdavalo prevencijom razvoja komplikacija — meningitisa ili mastoiditisa. U SAD-u se u razdoblju između 1977. i 1986. godine propisivanje antibiotika djeci mladoj od deset godina više no udvostručilo, a danas se na njih odnosi približno polovina svih izdanih pedijatrijskih recepata za antibiotike. Taj meteorski porast broja izdanih recepata za infekcije uha odvijao se us poredo sa sličnim porastom učestalosti infekcije uha kod d j e c e mlade od tri godine (više od dvije trećine američke djece patit će j e d n o m ili više od infek
Zaista, u jednom je medicinskom časopisu objavljen
majke?« U članku je njegov autor, liječnik o p ć e prakse, primijetio da liječnici
koja, u većini slučajeva, ne reagiraju na antibiotike.
SAD-u je 1983- g o d i n e preko polovine više od 32 milijuna pacijenata koji su
17
članak pod naslovom: »Otitis media: možete li prestati propisivati lijek zbog
placebo...
U liječničkoj se ordina
16
U zapanjujućem broju slučajeva liječnik ni sam ne zna da penicilin ne li
cistitis, a moglo se raditi s a m o o gljivičnoj upali sluznice — što su sve stanja 14
Drugo istraživanje pokazuje da u tri
15
Svaka treba
majka nešto
izazvala
čarobno
koja
da je
svu
nestane
je pola
umiri.
tu
strku
čim
udu
noći probdjela
Svako treba u
dijete
izlaz. liječničku
čija
s je
uplakanim iscrpljujuća
iz. takve situacije,
posebice
ako
ordinaciju.™
Čak a k o liječnik i vjeruje da je antibiotik istinski potreban, on ga o b i č n o propiše prije n e g o je u to siguran. U većini će slučajeva liječnik o p ć e prakse zatražiti laboratorijsku analizu za potvrdu infekcije na koju sumnja, ali će is todobno propisati pacijentu da odmah započne s kurom antibiotika. Pacijent već m o ž e biti na pola terapije prije negoli otkrije da uzima pogrešan lijek ili da ga uzima b e s p o t r e b n o . To ima smisla u situacijama kada je život ugrožen i kada bi pacijent mo gao preminuti u roku od 36 do 72 sata, koliko je p o t r e b n o da se dobiju re zultati iz laboratorija, ali ne i kad je riječ o benignim problemima, p o s e b i c e stoga što su kliničke dijagnoze vrlo često pogrešne. Primjerice, svega je u polovini
sltičajeva
takozvanog cistitisa
prisutna
bakterija
Escherichia
coli,
pravi uzročnik cistitisa, kaže prof. Ian Phillips, mikrobiolog b o l n i c e St T h o mas u L o n d o n u .
19
cije srednjeg u h a ) . Drugim riječima, unatoč o p ć e m u antibiotskom napadu na
B o l n i c e su također s k l o n e pretjeranom korištenju antibiotika kao preven
te infekcije, učestalost njihova pojavljivanja je u porastu. Izuzev kad je prisu-
tivne mjere za pacijente koji se podvrgavaju kirurškim zahvatima. »Na prim
lan stvaran bol, nema dokaza da antibiotici u o p ć e pomažu. Naprotiv, n e k e
jer, poznato je da antibiotici pomažu u sprečavanju infekcije kod operacije
studije pokazuju da antibiotici zapravo s a m o pogoršavaju stvar. Kod djece
crijeva«, kaže dr. Phillips. »No njihova se upotreba proširila na potpuno čistu
kojoj nije davan lijek primijećeno je manje p o n o v n o g izbijanja bolesti nego
kirurgiju, poput odstranjenja maternice ili slijepog crijeva, gdje za to ne pos-
220
221
STO V A M LIJEČNICI NE G O V O R E
Č u d e s n a
loji jasnu indikacija«, kaže. Bolnice čak r u L i n s k i daju antibiotike nedonoščadi,
Sally
»za svaki slučaj«, da ne poslanu žrtvom bakterija.
Support Group tvrdi da u grupi vide jasnu korelaciju između antibiotskih te
Dosad liječnike nije zabrinjavalo pretjerano propisivanje antibiotika, jer
Bunday iz grupe za
i z l j e č e n j a
p o m o ć hiperaktivnoj djeci
Hyperactive Children's
rapija i hiperaktivnosti kod djece — što potkrepljuju i nalazi američkog aler-
su procijenili da oni ne izazivaju nikakve štete pacijentima osim, možda, bla
gologa dr. Williama C r o o k a .
gih probavnih smetnji. Smatralo se da je svega pet posto populacije alergično
antibiotske kure k o j e mu je zbog perzistentnog katara propisivao liječnik o p
na penicilin. No v e ć i letimičan pogled na farmakopejski priručnik British
će prakse. »Tek kad je napunio pet godina, problem je dijagnosticiran i mogli
National Formulary otkriva
s m o mirno spavati«, kaže Sally.
mnoge,
potencijalno štetne
nuspojave antibioti
20
Sallyn je sin prve četiri godine života prolazio
ka: p r o d u ž e n o korištenje neomicina za liječenje jetrenih bolesti m o ž e prouz
Pronađene su i veze između pretjeranog uzimanja antibiotika i razvojnih
ročiti oštećenje jetre; tetraciklin m o ž e trajno obojiti zube djeteta u žuto; klo-
problema kod djece. Devetomjesečna anketa američkog Registra zaostalih u
romicetin m o ž e ometati proizvodnju crvenih kivnih stanica u koštanoj srži, a
razvoju koja je ispitala 8 0 0 tamošnjih obitelji, od kojih je većina imala djecu
kloramfenikol m o ž e izazvati nereverzibilnu, potencijalno fatalnu depresiju
s problemima u razvoju, našla je da će djeca koja su uzela više od 20 kura
koštane srži.
antibiotika u dobi od jedne do dvanaest godina imati 50 posto veću vjerojat
J o š i više zabrinjavaju pokazatelji da o p e t o v n o uzimanje antibiotika, čini
nost za neki od razvojnih problema, od autizma cio poteškoća u govoru. I
se, ozbiljno narušava imunosni sustav, i to na način koji medicina još ne ra
obratno, djeca koja su imala tri ili manje antibiotskih kura bila su upola ma
zumije. Pisac p o s v e ć e n zdravstvenim temama Geoffrey Cannon, autor knjige
nje sklona problemima u razvoju. Približno tri četvrtine d j e c e s problemima
Superbug (»superbug« ili »superbakterija« je iznimno otporan soj klica, n a p ) ,
razvijalo se normalno sve do prvog rođendana. Ta su djeca bila znatno p o d -
aludira na sadašnje korištenje antibiotika kao na »Domestos za ljudsko zdrav
ložnija infekcijama uha, što ide u prilog tezi o povezanosti s antibioticima, jer
lje — imate li bakterije u crijevima, istjerajte ih«. Specijalist za alergiju dr.
ih m n o g o peđijatara koristi u liječenju infekcija uha
J o h n Mansfield, koji se redovito susreće s poremećajima imunosnog sustava kao što je kandidijaza, vjeruje da: »Nedvojbeno najčešći uzrok za to jest anti biotik širokog spektra. Tri ili četiri kure često mogu gurnuti pacijenta u kro nično b o l e s n o stanje.« Kako antibiotici rastjeraju i dobre i loše bakterije, kada su dobre bakterije uklonjene iz crijeva,
Candida albicans ili kakva druga oportuna gljivica ili
kvasac u crijevima dočekaju priliku za prekomjerno umnožavanje. Toksini
Sally Smith iz Lewesa, East Sussex, i sama je to iskusila sa svojim sinom Lukom: U dobi dobio
od sedamnaest infekciju
Iznenada nije
je
dišnih
Luke
ponovno
mjeseci putova
naš je
sin
i propisan
prestao govoriti.
Štoviše,
koristio mu
oko je
tucet
antibiotik
prošlo je
osam
riječi.
Tada je
amoksicilin. godina
dok
progovorio.
koje oni izlučuju mogu inhibirati T-limfocite, glavne »nadi-i-uništi« stanice
Dvije g o d i n e kasnije Sally je bila na medicinskoj konferenciji na kojoj su
inuinosnog sustava. A to može oslabiti organizam, kaže dr. Mansfield, te ga
liječnici izvještavali o promatranoj djeci, u dobi između j e d n e i dvije godine,
učiniti pođložnijim znatno ozbiljnijim p r o b l e m i m a : gastrointestinalnim ili
koja su nazadovala u razvoju, gubila govor i pokazivala znakove povlačenja
hormonalnim poremećajima, teškim alergijama, psorijazi pa i multiploj skle
i problematičnog ponašanja nakon što su im davani antibiotici. Drugi rezul
rozi. Mnogo takvih slučajeva m o ž e se sanirati dijetetskim i medicinskim mje
tati upućuju na to da antibiotici mogu utjecati i na sluh. Prekomjerno korište
rama. Ali č a k i a k o pacijent ima dovoljno sreće naići na liječnika koji zna i
nje antibiotika u razvijenim zemljama prouzročilo je epidemiju g l u h o ć e me
suosjeća, n e m a jamstva za to da njegov imunosni sustav n e ć e ostati trajno o š
đu d j e c o m . O k o dvije trećine gluhoća povezano je s uzimanjem antibiotika
tećen. Postoji čak i teorija prema kojoj stalno uklanjanje prijateljskih bakterija
»na veliko«, koji su u nekim slučajevima bili prodavani bez r e c e p t a .
i sluzi iz crijeva m o ž e voditi u Chronovu bolest i sindrom nadraženih crijeva.
22
Prekomjerno korištenje antibiotika, što još više zabrinjava, moglo bi vodi
Isto tako, još uvijek ne z n a m o kakvi će biti dugotrajni učinci na sadašnju
ti do bolesti kao što je dijabetes. Dr. Lisa Landymore-Lim iz Australije je, ra
generaciju djece koja prima m n o g o kura antibiotika prije tinejđžerske dobi.
deći doktorat iz kemije, odlučila ispitati sve pacijente sa š e ć e r n o m bolesti k o -
222
223
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
jima je ona dijagnosticirana prije 23-e godine života. O n a je otkrila da što je
smrtnosti od astme kod mladih ljudi između pet i 34 godina starosti porasla
dijete bilo više izloženo antibioticima, ili u utrobi ili prvim danima života, to
na ogromnih 40 posto, o d n o s n o na više od 5.000 smrti g o d i š n j e .
je veća bila vjerojatnost da će oboljeti od dijabetesa u ranoj d o b i .
27
U jednom
Danas je teško odrediti je li za smrt pacijenata odgovorna bolest ili »li
od mnogih sličnih slučajeva ispostavilo se da je šestogodišnje dijete s dijabe
ječenje«. Beta-agonisti, koji se nalaze u dozirajućim inhalacijskim pumpicama
tesom primalo amoksicilin pet puta prije svojega prvog rođendana, dva puta
(»metered-dose inhaler«), a ponajviše albuterol (salbutamol) i fenoterol, p o
tijekom druge g o d i n e života, i još tri puta tijekom treće i četvrte godine. Uz
vezuju se s p o v e ć a n i m rizikom od smrti ili smrtne o p a s n o s t i .
devet kura antibiotika o n o je dobilo i cefalosporin, antihistamine, snažno
većanje broja umrlih zbog astme, zabilježeno 1960-ih u mnogim zemljama,
sredstvo protiv povraćanja i j e d n o protiv gastrointestinalnih grčeva, te B a c
podudara se s uvođenjem inhalatora snažnog djelovanja na bazi izoprenali-
trim, vrlo m o ć a n antibiotik. Takav način propisivanja lijekova za djecu, u k o
na.
jem jedna terapija slijedi drugu, u današnje je vrijeme postao uobičajen.
prijašnju razinu. No problemi se ne mogu povezivati s a m o s beta2-agonisti-
23
2y
28
Zamjetno p o
Kad su inhalatori povučeni iz uporabe, stopa se mortaliteta spustila na
Ponavljajući tretmani antibioticima s a m o potpomažu razvoj superklica u
ma. U mnogim se zemljama porast smrti zbog astme pojavio u 1980-ima, po
vašem organizmu, koje će time postati otporno na antibiotike, pa kad vam li
s e b i c e na Novom Zelandu, za što su dvije studije pronašle poveznicu s pri
jek j e d n o m doista zatreba, on n e ć e djelovati. Rezistencija se m o ž e prenijeti i
mjenom popularnog fenoterola, jednog tipa beta2-agonista, ali također i s
na populaciju u cjelini, k a o što je to slučaj sa stafilokoknim infekcijama i g o -
korištenjem oralnih steroiđa i teofilina, drugačijeg tipa antiastmatika. "
norejom. Umjereno korištenje penicilina s lakoćom je liječilo obje bolesti. Danas su za to p o t r e b n e dvije divovske d o z e penicilina, č e s t o u kombinaciji s nekim drugim antibiotikom. U nekim dijelovima Afrike i na Filipinima pe nicilin u o p ć e ne djeluje.
3
Za redovitu se inhalaciju beta2-agonistima još pokazalo đa uzrokuje »hiperreaklivnost« — o d n o s n o izrazito stiskanje b r o n h a ,
31
i potencijalno fatalne
nenormalne srčane otkucaje, ili širenje alergena na udaljenije dišne putove, pojačavajući time upalu ili čak uzrokujući stezanje bronhalnih mišića do po
U s a m o godinu dana stopa rezistentnosti stafilokoka izoliranih u bolnica ma u Ateni, gdje su se antibiotici entuzijastički propisivali, porasla je za o k o 50 posto na sve lijekove osim penicilina na koji je otpornost već i prije toga dosegla 80 posto. ' U Americi je u posljednjih deset godina djelotvornost an 27
tibiotika, z b o g njihova trajnog prekomjernog korištenja, upola slabija.
25
Za
pravo, postoje neki dokazi da djeca kojoj se daju antibiotici u vrlo ranoj ži votnoj dobi postaju prenositelji bakterija rezistentnih na antibiotike. Island ska studija, provedena na djeci mlađoj od sedam godina, otkrila je da su ona djeca koja su n e d a v n o koristila antibiotike i živjela u području gdje su se an tibiotici izdašno propisivali, bila nositelji na antibiotike otpornih klica pneu-
život o p a s n o g stupnja.
32
S v r e m e n o m ti lijekovi mogu pridonijeti pogoršanju bolesti. U jednoj su studiji pacijenti koji su dobivali fenoterol četiri puta d n e v n o tijekom šest mje seci imali gore rezultate n e g o oni koji su inhalirali lijek s a m o kad je to bilo potrebno.
33
Redovito korištenje beta2-agonista također uzrokuje značajno
smanjenje funkcije pluća za razliku od korištenja »prema potrebi«.
34
A kod
nekih je pacijenata došlo do poboljšanja nakon smanjivanja inhalacijskih do za beta2-agonista. Inhalatori, k a o što je Ventolin, imaju m n o g e utvrđene nuspojave, uključu jući naglo sniženje krvnog tlaka, oticanje osrčja i kolaps. GlaxoSmithKline,
mokoka. ' 2(
sadašnji proizvođač Ventolina, također upozorava liječnike da lijek često ima
LIJEKOVI ZA ASTMU Unatoč brojnijim dijagnostičkim mogućnostima, boljoj identifikaciji uzroka
'•paradoksalan učinak« — to jest izaziva stezanje bronha, što je upravo o n o stanje k o j e bi lijek trebao spriječiti!
35
bolesti i sve sofisticiranijim mješavinama lijekova za terapiju bolesti, liječnici
Smrt od astme č e s t o nastupa zbog vrlo visokih doza inhaliranih lijekova.
i udruge za o b o l j e l e od astme dovedeni su u težak položaj z b o g činjenice da
U nedavnoj kanadskoj studiji astmatičari koji su inhalirali 13 ili više spremni
epidemijska incidencija astme i broj smrti zbog astme nezaustavljivo rastu.
ka fenoterola godišnje, povećali SLI si rizik umiranja 90 puta. Sto se salbuta-
Statistički pokazatelji za SAD, koje je sastavila tamošnja vlada analiziravši pri
mola tiče, oni koji su koristili 25 ili više godišnjih doza u manjim spremnici
kupljene podatke za desetogodišnje razdoblje, otkrivaju da je godišnja stopa
ma imali su 40 puta veću vjerojatnost umiranja.
224
225
36
Iako o b j e d o z e d a l e k o pre-
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
Č u d e s n a
G O V O R E
mašuju preporučenu granicu, astmatičari mogu postati vrlo ovisni o inhalatoru, i posegnuti za njim pri prvom znaku nedostatka zraka.
i z l j e č e n j a
Steroidi su d a l e k o od toga da budu čudesan lijek koji »sve liječi« jer ne mogu izliječiti niti j e d n o jedino stanje. J e d i n o što čine jest da potiskuju s p o
U stvari, rizik smrti počinje se dramatično povećavati v e ć i kod korištenja
sobnost našeg tijela da izrazi normalnu reakciju. U nekim će slučajevima taj
1,4 spremnika beta-agonista za inhaliranje mjesečno, p o s e b i c e medu korisni
tip potiskivanja pružiti tijelu šansu za iscjeljenje. No č e š ć e je učinak trenuta
cima f e n o t e r o l a .
čan, uništavajući i nanoseći trajnu štetu. A mi tek sada s h v a ć a m o u koliko se
37
Novi dugotrajni, vrlo snažni beta2-agonisti poput salmete-
rola (Serevent), koji kontroliraju simptome astme 12 sati od inhaliranja, tako
kratkom vremenu ta šteta m o ž e zbiti. Liječnici su dugo pretpostavljali da pa
đer mogu pogoršati problem.
cijenti mogu patiti od nuspojava jedino nakon dugotrajnog korištenja. Kasni je s m o ipak otkrili da sigurna doza nc postoji. Trajna se sleta m o ž e pojaviti
STEROIDI
tjednima n a k o n započetog tretmana, čak i kada su korištene male doze. Ran-
Steroidi sustižu antibiotike u klasi najviše korištenih lijekova. Nema sumnje
domizirana, dvostruko slijepa i placebom kontrolirana nizozemska studija
da je otkriće steroida prije više od pola stoljeća predstavljalo veliki korak me
pokazala je da prednison ima velik utjecaj na mineralnu gustoću kosti lum-
dicine — riječ je o spasitelju života za o s o b e poput p o k o j n o g a američkog
balne kralješnice. Kod pacijenata koji su uzimali s a m o 10 miligrama predni-
predsjednika J o h n a F. Kennedva, koji je patio od Addisonove bolesti, bolesti
sona d n e v n o došlo je do 8-postotnog smanjenja gustoće kosti nakon samo
nadbubrežne žlijezde koja izaziva nedostatnu proizvodnju hormona. Steroidi
pet mjeseci uzimanja steroida. Kad su pacijenti prestali uzimati lijekove, gus
oponašaju djelovanje nadbubrežne žlijezde, najsnažnijega tjelesnog regulato
toća njihovih kosti d o n e k l e se povećala, ali ne do vrijednosti prije tretmana.
ra metabolizma. J o h n Stirling, direktor tvrtke za proizvodnju vitamina bioca-
Takav gubitak gustoće kosti smatran je usporedivim s onim kod žena s od
re, zasluge za spašavanje vlastita života pripisuje kratkoj kuri (tri injekcije)
stranjenim jajnicima.
steroida, koje je primio zbog zakazivanja adrenalinskog sustava nakon anatilaktičkog šoka. Problem je u t o m e što se steroidi, kao i antibiotici, doživljavaju kao čudo tvoran »lijek«. Čini se da se pacijenti s ukočenim i oteklim zglobovima zbog artritisa, j e d n a k o k a o i astmatičari, odmah osjećaju bolje kad uzmu steroide. Piskanje u plućima, bol i oticanje nestaju. Sloga se liječnici radije okreću steroidima kao prvoj, umjesto posljednjoj liniji o b r a n e od upala i alergija. Kao što je to slučaj i s antibioticima, o n o što je ranije bilo rezervirano za iznimno hitne slučajeve, sada se koristi za d a l e k o trivijalnija stanja. Steroidi
Stupanj gubitka koštane mase bio je sličan o n o m e koji se pripisuje puno većim dozama, što ukazuje na to da, kada se radi o dozama, v e ć e nisu nužno opasnije n e g o manje. Nizozemski su istraživači zaključili da »uporabu prednisona treba ograničiti na najkraće m o g u ć e razdoblje.«
38
Čak i male d o z e inhaliranih steroida (400 mikrograma na dan) smanjuju stvaranje k o s t i .
39
Steroidi koji se utrljavaju izazvali su Cushingov sindrom kod
djece v e ć s a m o m j e s e c dana nakon početka tretmana , a inhalirani steroidi 40
usporavaju rast djece nakon šest tjedana.
41
se danas s p r e m n o propisuju poput antibiotika, čak i b e b a m a , na prvi znak
lako se steroidi koriste gotovo za sve tipove upala i autoimunih bolesti,
upalnog procesa bilo kakve vrste. Maloj djeci s krupom daje se buđesonid
oni nisu bili podvrgnuti dugotrajnoj znanstvenoj studiji kojom bi se utvrdilo
(steroid); hidrokortizon se nalazi u preparatu za hemoroide u bezreceptnoj
kako i da li djeluju kod specifičnih stanja. Septički šok i respiratorni distres
prodaji. Steroidi nadopunjavaju mnoge preparate za kožu koji se prodaju
sindrom kod odraslih dva su stanja za koja se propisivala terapija steroidima
bez recepta, i smatraju se lijekom izbora za astmu, e k c e m , artritis, bolna le
— sve dok znanstveni pokusi nisu demonstrirali da oni ne s a m o da ne koris
da, probleme s crijevima k a o što je ulcerozni kolitis — doista za svu i svaku
te, nego, upravo suprotno, mogu činiti štetu.
upalu ili alergijsku reakciju — a nove se primjene stalno izmišljaju.
42
Za razliku od antibiotika, svi su steroidi širokog spektra — što znači da
Jedinstvena iznimka je primjena kod Addisonove bolesti, pri č e m u stero
ne utječu s a m o na dio tijela koji želite sanirati, n e g o raspršuju svoje djelova
idi djeluju kao nadomjesna terapija za kortizon, slično kao što se inzulin daje
nje na sve stanice: središnji živčani sustav, stanice u kostima, glatkim mišica
ljudima s dijabetesom.
ma, kivi, jetri i brojnim drugim organima tijela.
226
227
43
Znanstvenici su pokušavali
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
Č u d e s n a
podesiti kemiju kortizona ela djeluje specifično na o d r e đ e n e dijelove tijela, ali dosad se taj cilj pokazao neostvarivim.''''
Pacijenti koji su duže vrijeme na steroiđima mogu postati »ovisni« o njima, nesposobni prekinuti uzimanje lijekova; kada se tijelo preplavljuje dodatnim
Liječnici se doimaju kao da imaju slijepu pjegu za ove lijekove, nesvjesni strašna pokolja za koji čak i proizvođači priznaju da su ga steroidi u stanju učiniti. Trideset godina znamo da steroidi rutinski mogu izazvati pretjeranu aktivnost h o r m o n a nadbubrežne žlijezde, što dovodi do Cushingove bolesti koju karakterizira pretilost, nakupina masti na vratu (..buffalo hump«), visoki kivni tlak i slabost mišića. Oni usto mogu prouzročiti gubitak mišićne mase, h i p o g l i k e m i j u , zadržavanje vode, alrofiranje kože, modrice, strije, nesanicu, ozbiljne promjene raspoloženja, simptome šizofrenije ili m a n i č n e depresije (»steroidna psihoza«), osteoporozu, kataraktu, glaukom, menstrualne proble me, impotenciju, gubitak libida, alergijski šok, rekurentnu kandidijazu u us tima i dijabetes.
kortizonom, nadbubrežna žlijezda smanji svoju vlastitu proizvodnju — p o n e kad na nulu. Smrtni slučajevi z b o g nefunkcioniranja nadbubrežne žlijezde dogodili su se kad su pacijenti prešli s oralnih na inhalirane steroide bez preklapanja li jekova. Liječnici sada znaju da se steroidi moraju p o s t e p e n o isključivati, tako da se nadbubrežnoj žlijezdi đa prilika da p o n o v n o p o č n e lučiti kortizon. No taj je p r o c e s izuzetno spor: kod pacijenata koji su dugo koristili steroide mo gu proći i do dvije g o d i n e dok tijelo ne proizvede dovoljno hormona za rea giranje na izuzetan stres prouzročen bolešću ili drugim okolnostima. Kirurzi često takvim pacijentima daju steroide prije operacije, ali to znači da se odvi kavanje mora ponoviti. J e d n a k o tako, liječnici ponekad tvrde da ćete, a k o inhalirate ili ulrljavate
Učestalost nuspojava Britansko udruženje
i z l j e č e n j a
protiv propisivanja sleroiđa
roid Prescriptions) provelo je anketu između svojih
GASP
(Group Against Ste
15.000 članova kako bi
se dokumentirala učestalost ovih nuspojava. Njihova je studija otkrila da je najmanje 70 posto grupe ili više patilo od p o v e ć a n e tjelesne težine, kontuzi ja, bolova (u leđima i nogama — iako se steroidi rutinski propisuju za bolove u leđima), mišićne slabosti i promjene raspoloženja. Dvije trećine anketiranih žalilo se na zaokruženi izgled lica (»moon face«), glavobolje, zadržavanje te kućine, s p o r o zacjeljivanje rana, istanjenu kožu i depresiju. Polovina njih iz vijestila je o razvoju o s t e o p o r o z e , a isti postotak o gubitku pamćenja, osjetlji vosti na svjetlo i gubitku seksualne želje. Trećina se žalila na nakupinu masti
steroide. vjerojatno imati manje nuspojava. Sve ipak ukazuje na to da inhalirani steroidi nisu bezopasni kao što se to prije pretpostavljalo. Dosad je pre vladavalo mišljenje da je dnevna doza od 400-800 mikrograma beklometazon dipropionata prikladna za djecu od tri do pet godina starosti. Međutim grupa pedijatrijskih stručnjaka iz raznih britanskih bolnica pokazala je da je ta doza j e d n a k o snažna u potiskivanju djelovanja nadbubrežne žlijezde i hipofize kao i 200 puta veća doza oralno uzetog lijeka (80-16() miligrama)/'' To je do 1
ziranje kod d j e c e proizvelo i značajno zaostajanje u rastu.
Steroidi u liječenju djece
na stražnjoj strani vrata, strije i povišeni krvni tlak. G o t o v o je četvrtina njih
Korištenje steroida u liječenju djece teško je opravdati. Već trideset godina
imala kataraktu, a četvrtina je imala menstrualne probleme. Drugi su se žalili
znamo da njihovo dugo korištenje kod astme i e k c e m a usporava rast d j e c e '
na psihozu, narušen imunosni sustav, anginu i gubitak kose.
i odgađa pubertet. Brojne studije djece s juvenilnim kroničnim artritisom, ko
O n o što je najznačajnije jest činjenica da više ođ polovine članova nije ni
joj su davani steroidi, ukazale su na zastoj u njihovu rastu.' " Djeca kojoj se
kada bilo u p o z o r e n o na mogućnost tih nuspojava. Prema jednom drugom is-
steroidi daju utrljavanjem ili inhaliranjem sklona su istim nuspojavama, po
pitivanjti, od 104 pacijenata manje od dvije trećine njih sjeća se da ih je liječ
put zaostajanja u rastu i zatajenja nadbubrežne žlijezde.'
nik savjetovao o mogućim nuspojavama.
45
1
19
Steroidi mogu utjecati i na kognitivne sposobnosti djeteta. U jednoj studi
Najviše zabrinjavajući aspekt steroida odnosi se na mogućnost prestanka
ji, u kojoj je djeci koja uzimaju kombinaciju steroidnih lijekova testirano vizu
lučenja h o r m o n a hipofize ACTH, koji regulira nadbubrežnu žlijezdu, a koji ti
alno asocijativno pamćenje, rezultati djece na lijekovima ( o k o šest do osam
jelo treba za vrijeme stresa i za borbu protiv infekcija. Kad z a p o č n e t e uzima
sati nakon uzimanja steroida) bili su znatno lošiji nego rezultati skupine dje
njem steroida, to je n e m o g u ć e spriječiti.
ce bez astme. Iako su Je razlike nestale dan ili više nakon uzimanja lijeka,
228
229
S T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
Č u d e s n a
G O V O R E
o n e bi ipak mogle biti konstantne kada je riječ o djeci koja neprekidno koriste l i j e k o v e .
Na Nakon
50
kraju,
kada je
mnogo
sali
naposljetku
su
ustanovili
također
spomenuli
da
je
strašne bolove,
da
ima
vodene
kozice
virusom
tim steroidima/
T e k tada su Art i njegova žena saznali da su lijekovi uništili Lexien imu
že koriste steroiđe. - Čak i lijekovi inhalirani u slučaju bolesti poput astme 5
imaju štetile učinke- na metabolizam kosti i funkciju nadbubrežne žlijezde
raširenu
bolnicu.
mogu izazvati o č n u mrenu i glaukom, koji se o b i č n o povezuju s oralno uze
Uz. to je p r o n a đ e n o i da se mineralna gustoća kosti smanjuje što djeca du
imati
u
Liječnici
herpes
moralu
odveli smo je
Daljnji d o k a z ukazuje na to da steroidi za lokalnu i inhalacijsku primjenu
1
su
trpjela
i z l j e č e n j a
infekciju
simpleks.
nosni sustav te da je mogla umrijeti od bilo čega, čak i od herpesa. »11 subotu su je premjestili na intenzivnu njegu gdje je izgubila svijest-, ka že njezin otac. »Sat kasnije Lexie je preminula."
kod viših doza (više od 1000 mikrograma na d a n ) / Steroidi čak mogu uzro 3
kovati uništenje koštane mase (osleonekroza), što dovodi do nužnosti ugrad nje umjetnog z g l o b a . " Unatoč takozvanim dramatičnim učincima na stanja poput reumatoidnog artritisa, novo istraživanje otkriva da takvi protuupalni učinci izgleda s vre menom nestaju, ostavljajući o s o b e koje pate od tih slanja još u gorem stanju nego što su to bile prije. Pacijenti bolnice Royal University u kanadskom gra du Saskatchewanu, koji su uzimali pređnison (1-23 miligrama) u prosjeku 6,9 godina, imali su slične simptome reumatoidnog artritisa (naticanje zglobova, smanjena pokretljivost) n a k o n pet godina kao i oni koji lijek nisu nikada uzi mali. Nakon 10 godina stanje grupe na prednisonu bilo je lošije n e g o grupe koja nije koristila lijek, uz porast broja lomova kosti i katarakti.
LIJEKOVI ZA EKCEM U slučaju e k c e m a — još jedne bolesti koju doktori ne razumiju — liječnici posežu za kojekakvim moćnim lijekovima kako bi riješili upalu, ali ne i pro blem. Lijekovi izbora su steroidi, imunosupresivni lijek ciklosporin, ili čak peroralno uzet psoralen za fotokemoterapiju (oralna Pl'VA), terapijsku opciju za liječenje psori|a/.e, koju se povezuje s povećanim rizikom razvoja genital nog r a k a .
56
Isto kao i kada je riječ o inhaliranim steroidima, za lokalno se primjenji vane steroide duže vrijeme govorilo kao o »sigurnoj alternativi" sistemskim steroidima, ali malo je dokaza koji to podupiru. Naprotiv, sve je više onih
55
Medicina je čak takvo stanje stvari preokrenula u sindrom, prozvavši ga •astmom rezistentnom na steroiđe-, a koji se povezuje s pacijentima koji ne reagiraju na normalne d o z e kortizona i kod kojih lijek, u nekim slučajevima,
koji pokazuju da su steroidi za lokalnu primjenu j e d n a k o opasni kao i njiho vi srodnici za oralno uzimanje. Kortikosteroiđi koji se utrljavaju mogu prouz ročiti niz ozbiljnih kožnih p r o b l e m a ,
trajnu supresiju nadbubrežne žlijezde.
pogoršava astmu.
oštećenja kosti i organa,™ i izazvati
S7
59
Oni se također povezuju s pojavom
Mnoge, inače b e n i g n e infekcije, postaju po život o p a s n e kod djece na
Cushingova sindroma kod djece, i to već mjesec dana nakon početka terapi
steroidima. U ljeto je Lexie McConnell, devetogodišnjakinji iz Oxforda, dija
je, te mogu, kao i njihova oralno uzeta inačica, kočiti reakciju hipofize i nad
gnosticirana toksoplasmoza. Iako nije prijetila opasnost da će joj bolest za
b u b r e ž n e žlijezde, što onda zahtijeva uzimanje još više (oralnih) steroida tije
hvatili vid. ipak je napala područje u blizini o č n e mrežnice šio se. prema mi
k o m bolesti ili p o v r e d e .
Djeca s e k c e m o m su, jednako kao i ona s astmom, podložna nuspojava-
šljenju liječnika, moralo liječiti. Njezin otac Ari objašnjava: U roku
od 24
razboljela
od
sata
nuspojava;
nam je da
hi
školu
plivanje,
i na
od početku
irehala
lice
joj se
unutarnje
i
iako je često bila preslaba
crnu stolicu, krvarenje.
odmah
steroidima
za
na
tako da da
težini i imala
ma dugotrajne upotrebe steroida kao što su usporen rast i bolest nadbubrež
Lexie se jako
nupuhnulo
nastaviti normalno živjeti,
StllderiOgii je enormno dobila u jeziku
terapije su
kao
balon.
Rečeno
smo je slali u
tamo i ostane. strašne bolove,
što smo kasni/e saznali da je
60
Do udubi jenja
ukazivalo na
ne žlijezde. J e d a n je dječak, s izraženim e k c e m o m po cijelom tijelu, od svo 61
je šeste g o d i n e života svakodnevno bio premazivan debelim slojem b e t a m e tazonske masti; kad je dijete napunilo 13 godina, bilo je o k o 25 centimetara niže od prosjeka. Iako je dječak to djelomično nadoknadio nakon prestanka korištenja steroida, on ipak nikada nije dosegao onu visinu za koju se pro cjenjuje da bi mogla biti njegova moguća."-
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
Č u d e s n a
i z l j e č e n j a
Čak se i za hidrokorlizonsku kremu, za koju se pretpostavlja da je tako
Ti preparati uglavnom djeluju blokirajući enzim ciklooksigenazu, o d n o s
blaga da se propisuje i b e b a m a , zna da ima bezbroj nuspojava, uključujući u
no COX, koji inhibira sintezu prostaglandina. Kako prostaglandin! kontrolira
to stanjivanje kože, p o s e b i c e k o ž e lica, strije, sporo zacjeljivanje ili ulceraciju
ju upalni p r o c e s u tijelu, blokiranje enzima koji sudjeluje u proizvodnji pro
rana, smanjenje rada nadbubrežne žlijezde i pojavu šećera ti mokraći.
staglandina smanjit će upalu. Problem je u tome što preparati ne inhibiraju
Osim toga sve je obimniji dokazni materijal koji ukazuje na to da lokalni
s a m o prostaglandin povezan s b o l o m u vašemu zglobu, v e ć oni stvaraju
i inhalirani steroidi mogu prouzročiti takva oštećenja o k a — kataraktu i gla-
smetnje cijelom organizmu, ponajviše pri uzimanju velikih doza. K a k o ta tvar
ukom — kakva se inače povezuju samo sa steroidima za oralno uzimanje/'
3
ima značajnu ulogu u mnogim drugim tjelesnim funkcijama, uključujući u to
Otkrivaju se i slučajevi psihotičnih epizoda od inhaliranih steroida, za koje se
i normalne gastrointestinalne funkcije, NSAID preparati, što nimalo ne izne
također pretpostavljalo da mogu biti izazvane s a m o oralnim inačicama.''
nađuje, ometaju njihovo djelovanje. Kad je riječ o gastrointestinalnom traktu,
4
njihova uporaba m o ž e rezultirati erozijom sluznice želuca, stvaranjem čira i
LIJEKOVI ZA ARTRITIS Nijedan farmaceutski proizvod ne pruža tolike mogućnosti za zaradu k a o
njegovom perforacijom, krvarenjem u gornjem dijelu gastrointestinalnog trakta, upalom i promjenama u propusnosti crijeva i d e b e l o g crijeva/'
6
onaj koji o b e ć a v a da će vas riješiti bolova od artritisa, lako da je prodaja tak
Čim p o č n e t e uzimati NSAID preparate, sedmerostruko si povećavate šan
vih lijekova, uz o n e za sniženje kolesterola i cjepiva, veća od prodaje bilo
se da budete hospitalizirani zbog štetnih učinaka lijeka na probavni trakt. Ti 67
kojih drugih preparata. Medicina očajnički traži rješenje za artritis, i to u toli
bi statistički pokazalelji čak mogli bili vrlo preoprezni; američka Uprava za
koj mjeri da se jednom prilikom eksperimentiralo s kemoterapijom, izvorno
hranu i lijekove j e d n o m je procijenila da se svake g o d i n e javlja 2 0 0 . 0 0 0 slu
razvijenom za tretman ne-Hodgkinova limfoma — preparatom koji je tako
čajeva krvarenja želuca, od kojih 10.000-20.000 završava smrću. U Velikoj
toksičan da m o ž e izazvati akutno zatajenje dišnog sustava u roku od jednog
Britaniji svake g o d i n e umire o k o 4.000 o s o b a zbog NSAID lijekova — dvo
sata od uzimanja/'
struko više n e g o od astme. Starije o s o b e ili o n e s a n a m n e z o m peptičkog ul-
Medicinski tretman artritisa uistinu odiše očajem. Liječnici ne s a m o da ne
kusa naročito su ugrožene. Sada američka Uprava za hranu i lijekove na sva
znaju kako riješiti problem, n e g o često čine dodatnu štetu zatrpavajući ga ci
ki recept za nesteroidni protuupalni lijek stavlja upozorenje: »Ozbiljne gastro
jelim nizom potencijalno letalnih lijekova, a onda propisuju n o v e lijekove za
intestinalne toksične nuspojave poput krvarenja, ulceracija i perforacija mo
nuspojave izazvane »terapijom«. Konvencionalna je medicina sklona zauzeti
gu se bilo kad pojaviti, sa ili bez simptoma upozorenja, kod pacijenata koji
stav da ne postoji poznati uzrok ili lijek za artritis, i stoga jedino što sigurno
kronično koriste terapiju NSAID lijekovima.«
m o ž e učiniti jest ublažiti vam bol.
Sa Hi bez znakova upozorenja. Kako NSAID preparati umanjuju bol, naro
N e k o ć je najčešći i najistaknutiji lijek i za reumatoiđni i za osteoartritis bio
čito a k o se uzimaju velike doze, oni time često maskiraju bilo kakvu nazna
aspirin, uziman u velikim dozama. Njega su sada zamijenili »nesteroidni pro-
ku da nešto nije u redu. Za mnoge pacijente prvi znak ulkusa jest po život
tuupalni lijekovi« ili NSAID. U SAD-u je najmanje 14 takvih preparata na tržiš
opasna komplikacija.
tu, a prije nekoliko godina jedan od njih (ibuprofen) skinut je s liste lijekova
Osim ulkusa želuca, čak i »najsigurniji« nesteroidni protuupalni lijek, ibu-
koji se izdaju na recept te se može nabaviti u s l o b o d n o j prodaji. Liječnici sve
prolen, m o ž e prouzročiti kolitis; lijekovi indometacin, naproksen i ketapro-
više pribjegavaju nesteroidnim protuupalnim lijekovima; 1984. g o d i n e pri
fen, preparat s produženim otpuštanjem, mogu izazvati perforacije d e b e l o g
bližno je jedan od sedam Amerikanaca uzimao jedan od tih lijekova, a sada
crijeva.
je i ta brojka prekoračena, jer se li lijekovi propisuju za sve i svašta, od gla
uzročiti povećanu propusnost crijeva, što rezultira u njihovoj p o v e ć a n o j izlo
vobolje do menstrualnih bolova. Artritis osigurava farmaceuiskim tvrtkama
ženosti toksinima koji njima prolaze — a to je recept za stanja kao što je ko
10 milijardi dolara zarade s a m o od NSAID preparata.
litis/"-'
68
K a k o ti lijekovi snižavaju mukozalne prostaglandine, oni mogu pro
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
Č u d e s n a
NSAID preparati usto mogu prouzročiti zamućen ili slabiji vid, Parkinso-
i z l j e č e n j a
nom su istraživanju velike ( 2 4 0 0 miligrama) i male ( 1 2 0 0 miligrama) dnevne
novu bolest i gubitak kose i nokata, te mogu oštetiti jetru i b u b r e g e . Liječnici
doze ibuprofena bile j e d n a k o djelotvorne u ublažavanju bolova i upale kao i
iz nekoliko medicinskih centara, uključujući i o n e iz njujorške bolnice Beth
velike d n e v n e d o z e ( 4 0 0 0 miligrama) acetaminofena. ' 7
1
Izrael i Harvardskoga medicinskog fakulteta u B o s t o n u , prijavili su sedam slučajeva »izrazitog hepatitisa« i jedan smrtni slučaj od natrijeva diklofenaka
COX-2 inhibitori
(Voltaren), iako ne znaju m o ž e li s a m o taj lijek prouzročiti o v e probleme ili
Iako NSAID lijekovi prisvajaju pravo na tržište preparata za tretman artritisa,
to mogu i neki d r u g i .
Pacijenti s artritisom koji su uzimali NSAID imali su
zamjetan se broj pacijenata s artritisom našao u situaciji da mora posegnuti
lažno pozitivne rezultate testova na hepatitis, koji ukazuju na m o g u ć e ošte
za drugim lijekovima koji će ublažili bol i nuspojave p r o u z r o č e n e lijekovima
ćenje jetre.
koje su prvotno uzimali za svoje stanje.
70
71
NSAID lijekovi mogu i povećati rizik za povišeni krvni tlak (hipertenziju),
Ovdje na s c e n u stupaju COX-2 inhibitori. Oni su d o n e d a v n o bili miljenici
p o s e b i c e a k o se uzimaju u visokim dozama. U jednoj studiji, kojom je o b u
u tretmanu artritisa — »superaspirini« — koji su prvenstveno s v e o p ć e prihva
h v a ć e n o približno 10.000 pacijenata u Bostonu koji su n e d a v n o započeli uzi
ćeni k a o sredstvo za ublažavanje bolova bez skrivenih uvjeta. Zaista, piva
mati lijekove za sniženje krvnog tlaka, nađeno je da je 41 posto njih uzimao
dva preparata koja su se pojavila na tržištu — Celebrex i Vioxx (skoro svi ovi
NSAID preparate tijekom prethodne godine. Ti su rezultati pokazali da NSAID
lijekovi imaju u nazivu »x«) — postali su, gotovo p r e k o noći, najuspješniji hit-
preparati udvostručuju vjerojatnost za razvoj hipertenzije kod pacijenta.
lijekovi u povijesti medicine, preotevši to mjesto Viagri.
72
Kolitis i Chronova bolest i dalje su misterija za većinu liječnika. J e d a n od
Nuspojave NSAID preparata vezane su uz njihovo nediskriminirajuće za
vjerojatnih, ali još uvijek neprepoznatih uzroka od većine gastroenterologa
ustavljanje sinteze prostaglandina. COX-2 inhibitori trebali bi selektivno spre
jest povezanost između nesteroidnih protuupalnih sredstava i razvoja tih b o
čavati s a m o jedan COX enzim — onaj uključen u upalni p r o c e s .
lesti, iako se za NSAID preparate dobro zna da oštećuju sluznicu d e b e l o g cri
K a o što je to o b i č n o slučaj u modernoj medicini, divljenje COX-2 prepara
jeva i uzrokuju čireve. Od 60 novih slučajeva kolitisa i crijevnih problema u
tima većim je dijelom bilo bez o s n o v e . Kao pivo, kada su počeli pristizati re
posljednje tri godine u O p ć o j bolnici u Jerseyu njih 23 (ili 38 posto) razvilo
zultati s tržišta, pokazalo se da COX-2 inhibitori izazivaju iste nuspojave k a o
se jer je pacijent uzimao NSAID lijekove. Nijedan od tih 23 pacijenata nije
i njihovi prethodnici. Brojni pokusi pokazali su da mnogi od tih lijekova mo
prethodno imao upalnu bolest crijeva.
gu izazvati želučane u l k u s e . " Štoviše, zaključak je jedne norveške studije da
Iako veliki broj NSAID preparata snosi krivicu, diklofenak (Voltaren) i me-
su COX-2 preparati doista opasniji od NSAID preparata te da izazivaju više
fenamička kiselina ( P o n s t a n ) najčešći su krivci. Ti su lijekovi o b i č n o uzimani
nuspojava.
oralno, no čak je i njihova rektalna (čepići) ili intramuskularna (injekcije) pri
je u manje od godinu dana od stavljanja u prodaju b i o povezan s mnogim po
mjena izazivala kolitis nekoliko dana nakon početka terapije.
život opasnim problemima kože, kao što je Stevens-Johnsonov sindrom, a ta
76
Bextra (valdekoksib), jedan od posljednjih COX-2 preparata, već
U nekim je slučajevima kolitis bio blag i stanje bi se ubrzo poboljšalo čim
kođer i s anafilaktičkim š o k o m . Drugi lijekovi, kao što je Celebrex ( c e l e k o k -
bi se lijek prestao uzimati, a pacijentu bi bio dat neki drugi lijek poput sulfa-
sib), povezuje se sa smrtima od gastrointestinalnih čireva i srčanih problema.
salazina ili mesalazina. Ipak, kod nekih je pacijenata došlo do potpunog raz
Osvanule su i studije koje pokazuju da pacijenti koji uzimaju Vioxx (rofekok-
voja ulceroznog kolitisa, što je zahtijevalo sustavnu i lokalnu primjenu stero
sib) imaju dvostruko veću šansu patiti od kardiovaskularnih problema kao
ida, dok je j e d n o m pacijentu trebalo kirurški odstraniti d e b e l o crijevo zbog
što je srčani udar, n e g o oni kojima je davan neki od NSAID preparata.
toksičnog m e g a k o l o n a koji se javio kao rezultat intramuskularne primjene
je američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) naredila da korištenje Vioxxa
diklofenaka.
prati strogo upozorenje, tvrtka Merck odlučila je povući lijek s tržišta. U vri
73
Zbog svih svojih nuspojava NSAID preparati nemaju nikakvu prednost u odnosu na jednostavne analgetike kao što su aspirin i paracetamol. U jed-
234
77
Kad
j e m e pisanja o v e knjige FDA je detaljno provjeravala ostale COX-2 inhibitore zbog sličnih učinaka.
235
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
Č u d e s n a
G O V O R E
Kao što je to nerijetko slučaj s modernim »čudotvornim« lijekovima, agre sivno reklamiranje ovih bilo je preuranjeno, a testiranje nedostatno. COX-2
fetalnu cirkulaciju,
87
i z l j e č e n j a
a ACE inhibitori oštetiti ili usmrtiti plod u razvoju, daju li
se tijekom drugog ili trećeg tromjesečja t r u d n o ć e .
88
Nadalje, beta-blokatori mogu utjecati na određene oblike pamćenja. Tim
inhibitori nisu superaspirini — s a m o aspirini u opasnijem obliku.
Sveučilišta Kalifornija u Irvineu podijelio je skupinu zdravih dobrovoljaca u
UJEKOVI ZA POVIŠENI KRVNI TLAK (HIPERTENZIJU)
dvije p o d s k u p i n e , pri č e m u je jednoj dat propranolol, a drugoj p l a c e b o , sat
Hipertenzija je još j e d n o područje gdje g o l e m o mnoštvo lijekova rijetko p o maže u borbi protiv stanja koje se često m o ž e liječiti razboritom prehranom i tjelovježbom. Liječnici su se s mukom probijali kroz različite tretmane lije
vremena prije n e g o što su im prikazivani dijapozitivi s dvije različite priče. Testovi, koji su uzeti prije n e g o su slike bile pokazane, potvrdili su da su svi oni koji su dobili lijek bili potpuno beta-blokirani.
kovima — diureticima, beta-blokatorima i blokatorima kalcijevih kanala, re-
Prva je priča u kratkim crtama slikama opisala s c e n u kada dijete u pratnji
serpinom, klonidinom, metildopom — bez vidljivog uspjeha. Studija kojom
svoje m a j k e p o s j e ć u j e o č e v o radno mjesto. Druga je pak bila osmišljena da
je o b u h v a ć e n o 2.000 pacijenata iz 13 ordinacija o p ć e prakse u Engleskoj, a
izazove j a k e e m o c i j e ; na putu do radnog mjesta na dijete je naletio automo
koji su svi imali povišeni krvni tlak, pokazala je da je s a m o malo više od p o
bil i teško ga ozlijedio.
lovine onih koji su uzimali lijekove za hipertenziju njima i ostvarilo umjere
Tjedan dana nakon što su vidjeli te slike, svim je sudionicima »na prepad«
U SAD-u je svega petina
dan test pamćenja, pri č e m u su obje skupine imale slične rezultate u prepri
pacijenata na lijekovima uspjela postići o n o što se smatra, kad je riječ o krv
čavanju pive priče. Međutim grupa kojoj je dat propranolol imala je uvelike
nom tlaku, skromnim ciljem (vrijednosti manje od 140 milimetara za stolički
lošije prisjećanje druge, emocijama nabijene p r i č e .
ne, o d n o s n o prihvatljive vrijednosti krvnog tlaka.
78
i manje od 90 milimetara žive [Hg] za dijastolički krvni tlak), n a v o d e podaci iz tamošnjega Nacionalnog programa praćenja prehrane i zdravlja.
/V
Sto se
89
Iako je studija ispitivala učinak s a m o jedne doze beta-blokatora na zdrave ispitanike, a ne na srčane pacijente ili o n e s migrenom, studije na životinja
pak Europljana tiče, ispitivanje 12.000 pacijenata iz pet zemalja pokazalo je
ma dokazale su da p a m ć e n j e e m o c i o n a l n o obojenih događaja zahtijeva akti
da je s a m o trećina njih, prema tvrdnji njihovih liječnika, ostvarila ciljanu vri
viranje beta-adrenergičkih sustava koji su, naravno, blokirani beta-blokator-
jednost kivnog tlaka. "
skim lijekovima.
8
Ako i ne postoji puno dokaza da lijekovi za kivni tlak pomažu, zato pos toji mnoštvo onih koji ukazuju na njihovu štetnost. J e d n a njihova osobito za
K O M B I N I R A N I LIJEKOVI ZA SRCE
brinjavajuća nuspojava jest hipotenzija — ili nagli pad krvnog tlaka kad o s o
Kad jedan lijek ne sredi zdravstveni problem, liječnici su skloni pridodati mu
ba ustane — što m o ž e izazvati vrtoglavicu i pad.
još jedan. »Politerapija« je pritom i rezultat čistog entuzijazma. Većina liječni
Antihipertenzijski lijekovi također su glavni uzrok lomova kukova medu
ka vjeruje da a k o jedan lijek čini n e k o dobro, dva će to činiti dvostruko više.
Iako se sve vrste lijekova za kontrolu krvnog tlaka pove
To je ponajviše vidljivo u slučaju starijih osoba, kojima se č e s t o propisuje i
zuju s raznim poremećajima — depresijom, seksualnim smetnjama, umorom
do 10 lijekova i s t o d o b n o . K a k o premalo pacijenata s hipertenzijom, koji uzi
i p o r e m e ć a j e m apetita — za diuretike (koji bi trebali biti »siguran« lijek za
maju lijekove, uspijeva ostvariti dobru kontrolu krvnog tlaka, tako se medici
krvni tlak) se p o k a z a l o da uzrokuju jedanaesterostruki porast š e ć e r n e boles
na dosjetila »ekipe« lijekova za hipertenziju. U današnje će se vrijeme rijetko
ti;
koji liječnik pouzdati s a m o u jedan lijek za sniženje povišenoga krvnog tlaka.
starijim o s o b a m a .
82
81
beta-blokatori mogu biti jedan od uzroka smrti od raka k o d starijih muš
karaca; - ACE inhibitori mogu uzrokovati potencijalno fatalno oštećenje bu 8
1
Siguran favorit jest kombinacija tiazidnog diuretika (najstariji glavni oslo
a blokatori kal
nac u tretmanu hipertenzije) i beta-blokatora. Od pet milijuna Britanaca koji
cijevih kanala povezuju se s teškim bolesnim stanjima kože, k a o što je Ste-
uzimaju antihipertenzijske lijekove više od trećine njih uzima kombinaciju
vens-Johnsonov s i n d r o m .
Liječnici čak tim lijekovima saniraju trudnice s hi-
diuretika i beta-blokatora. Drugim se kombinacijama združuju diuretici i
pertenzijom, unatoč činjenici da beta blokatori mogu imati štetan učinak na
ACE-inhibitori (primjerice kaptopril), alfa-blokatori (poput prazosina) ili anta-
236
237
brega,
84
ili smrt a k o se daju prebrzo nakon srčanog u d a r a ;
86
85
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
Č u d e s n a
gonisti angiontenzina II ( k a o što je losartan). ACE-inhibitori se isto tako ud ružuju s antagonistima kalcija.
i z l j e č e n j a
beta-blokatori pak mogu izazvati suhoću u ustima, očima i koži, dahta nje, o t e ž a n o disanje ili kratak dah, polagane otkucaje srca, probleme sa spa
Te su se skupine lijekova počele koristiti nakon početnih studija koje su
vanjem, oticanje ruku i stopala, probavne smetnje poput proljeva ili zatvora,
pokazale da lijekovi daju bolje rezultate u kombinacijama n e g o diuretici sa
povraćanje, bol u zglobovima ili leđima, impotenciju, kožni osip, grlobolju,
mi.
90
depresiju, gubitak pamćenja, konfuziju pa čak i halucinacije. K tome, oni
Tiazidni diuretici djeluju smanjivanjem količine natrija i v o d e u tijelu. Oni
mogu prouzročiti anginu pektoris (bol o k o srca tijekom napora ili stresa) a k o
su pritom i jedini diuretici koji šire krvne žile. (Diuretici s povratnim djelova
ih se naglo prestane uzimati.
njem povećavaju protok urina u bubrezima, čime se smanjuje količina vode u tijelu. Diuretici koji čuvaju kalij čine isto što i drugi diuretici, s a m o što ne
Lijekovi za srčane bolesti Kombinacija bela-blokator/blokator kalcijevih kanala također je postala vrlo
izazivaju gubitak kalija u tijelu.) Beta-blokatori blokiraju učinak adrenalina na beta-receptore tijela uspo
popularna terapija za pacijente s koronarnom bolesti srca. Misao vodilja jest
ravajući živčane impulse koji putuju kroz srce, tako da o n o ne zamara. Beta-
da će niska doza tih dvaju lijekova smanjiti broj i ozbiljnost napada angine
blokatori također k o č e receptore koji su odgovorni za puis i snagu srčanih
pektoris učinkovitije n e g o visoka doza pojedinačnog lijeka, i s manje nuspo
otkucaja. ACF. inhibitori inhibiraju angiotenzin II, peptid koji sužava kivne ži
java. K a k o mnogi čimbenici utječu na ravnotežu između snabdijevanja srca
le i povećava krvni tlak.
kisikom i njegovih potreba, a pojedinačni lijek m o ž e reagirati s a m o na n e k e
Međutim problem uzimanja dva lijeka leži u mogućem umnožavanju nus pojava. Britanski Nacionalni institut za kliničku izvrsnost (National Institute for Clinical E x c e l l e n c e ) , koji je objedinio rezultate s e d a m studija provedenih na više od 7 0 . 0 0 0 pacijenata, otkrio je da kombinacija diuretik/beta blokator povećava rizik za razvoj dijabetesa za 20 posto. Rizik iznosi 0,2 posto po g o dini, lako liječnici ustraju u tvrdnji da je riječ o »minimalnom riziku«, on se prevodi u 6.666 novih slučajeva dijabetesa godišnje. U studiji o nuspojavama politerapije kombinacije điurelika i bela-blokatora ubrajaju se u o s a m najčešćih krivaca.
91
Pritom kombinirani lijekovi izaziva
ju psihičke nuspojave, uključujući i toksična konfuzna stanja i p s i h o z e .
za koje se pretpostavlja da su najsigurniji; troje od svakih 100 pacijenata smaDruge nuspojave
93
drugačijeg kemijskog djelovanja, možda dati komplementarni doprinos. B u dući da lijekovi za anginu pektoris često uzrokuju povratne učinke na krvo tok koji suzbijaju njihovu djelotvornost, pretpostavlja se i to da će te neželje ne posljedice poništiti djelovanje drugog lijeka. No te dvije pretpostavke nisu nikada izdržale znanstvenu provjeru. Prema jednom pregledu rezultata više kontroliranih kliničkih pokusa, kombiniranje blokatora kalcijevih kanala s malim dozama beta-blokatora rijetko je kad imalo dodatne prednosti za pacijente s anginom pektoris, a pritom m o ž e p o većati neželjene reakcije do 60 p o s t o .
96
92
To su s a m o posljednje objavljene nuspojave antihiperteznijskih lijekova
ira ili lako nepodnošljivima da prekida njihovo uzimanje.
od tih faktora, liječnici su jednostavno pretpostavili da će drugi lijek za srce,
diuretika o d n o s e se na vrtoglavicu pri ustajanju ( z b o g niskoga krvnog tlaka), p o r e m e ć a j e krvi, k o ž n e reakcije, impotenciju, giht, pankreatitis te pomanjka nje brojnih važnih nutrijenata k a o što su kalij, magnezij, koenzim Q 1 0 i cink. Diuretici usto m o g u dovesti do raka bubrega. Ironično, no diuretici mogu bi
Dodatni je problem u tomu što većina liječnika ne razumije u cijelosti ka ko svaki od tih lijekova z a s e b n o ublažava anginu pektoris. Beta-blokatori djeluju o m e t a n j e m receptom u srcu koji primaju impulse kemijskih izlučiva nja tijekom napora ili stresa. K a k o to djelovanje inhibira porast srčanih otku caja i kivnog tlaka tijekom napora, oduvijek se pretpostavljalo da lijekovi ub lažavaju anginu pektoris i druge simptome koronarne bolesti smanjenjem potreba srca za kisikom. Kako su električki impulsi srca (koji kontroliraju skupljanje i širenje pri svakom otkucaju) usmjeravani kalcijevim ionima, blo-
ti naročito problematični kod osoba sa srčanim bolestima. ' Oni također uz
katori kalcijevih kanala — koji rade tako da usporavaju te električke signale
rokuju problem koji bi upravo trebali sprečavati: niski krvni tlak m o ž e đo-
— teoretski usporavaju otkucaje vašeg srca. Oni također pomažu širenju ar
vcsii do potencijalno smrtonosnih kardiovaskularnih p r o b l e m a .
terija, povećavajući protok krvi i, pretpostavlja se, olakšavajući rad srca koje
9
238
1
95
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
Č u d e s n a
i z l j e č e n j a
treba pumpati krv kroz tijelo. U skladu s time, mnogi su se liječnici rukovo
J e d n a druga studija Instituta pokazala je da su pacijenti koji su uzimali bloka-
dili pretpostavkom da blokatori kalcija oslobađaju područja u tijelu sa začep-
tore kalcijevih kanala imali 60 posto veću vjerojatnost za srčani udar nego
ljenim krvnim žilama povećavajući snabdijevanje srca kisikom. Ta je ideja —
oni koji su uzimali ili s a m o diuretike ili s a m o beta-blokatore. Ustanovljeno je
da beta-blokatori i blokatori kalcija na neki način rade u tandemu, povećava
da je nifedipin najopasniji blokator kalcijevih k a n a l a .
98
jući snabdjevenost srca kisikom i smanjujući potrebu za njim — u pozadini snažne potpore unutar medicinske zajednice za njihovo kombinirano koriš
LIJEKOVI ZA EPILEPSIJU S tako spektakularnim nizom lijekova dostupnih za farmakoterapiju, liječnici
tenje. Međutim o b a lijeka stvarno ublažavaju anginu pektoris na izrazito sličan
se teško odlučuju ne činiti ništa — o d n o s n o prikloniti se »čekaj-i-vidi« pristu
način — smanjujući potrošnju kisika u srcu, ograničavajući povećanje srča
pu k a k o bi vidjeli h o ć e li se stanje s a m o od sebe riješiti. Premda liječnici tvr
nih otkucaja, preraspodjeljujući protok krvi od srca i opuštajući krvne žile.
de da su i više no oprezni kada je riječ o automatskom propisivanju antikon-
Štoviše, novija opažanja ukazuju na to da ta dva lijeka ne moraju nužno
vulzivnih lijekova djeci s blagim nesvjesticama i napadajima, još uvijek je ši
biti u skladnoj interakciji. Iako blokatori kalcija mogu zaustaviti arterijsko ste
rom uvriježeno mišljenje da će se, ukoliko nisu potisnuti lijekovima, epilep-
zanje LI srcu p r o u z r o č e n o beta-blokatorima, to se m o ž e dogoditi s a m o u di
tički napadaji ponavljati, a da lijekovi mogu djelovati na tijek bolesti tako što
jelovima tijela s normalnim protokom kivi, i m o ž e s a m o dalje smanjiti protok
će smanjiti rizik progresije epilepsije.
krvi u onim područjima srca koja su već u opasnosti. J e d n a k o tako, dok b e
Problem je u t o m e što se epilepsija beznadno predijagnosticira. Stručnjaci
ta-blokatori mogu spriječiti ubrzanje pulsa potaknutoga kalcijevim blokatori-
Dječje b o l n i c e u Birmingliamu zaključili su da je o k o polovine slučajeva ta
ma, to ne znači da pritom sprečavaju sniženje krvnog tlaka, koje č e s t o uzro
kozvane m l a d e n a č k e epilepsije krivo dijagnosticirano.
kuju blokatori kalcija. Kalcijevi blokatori mogu čak i pogoršati anginu pekto
jer se vjeruje da je polovina od 340.000 slučajeva kronične epilepsije u Veli
ris a k o se krvni tlak snizi u značajnoj mjeri.
koj Britaniji započela u djetinjstvu. Dr. Michael Prendergast, specijalist dječje
99
To je tim značajnije
Na m n o g o drugih načina ta dva lijeka djeluju antagonistički. Beta-bloka
psihijatrije u toj bolnici, ispitao je 311 djece koja su došla u bolnicu pod sum
tori mogu povećati učinak blokatora kalcija na sniženje kivnog tlaka te time
njom ili s dijagnozom epilepsije, te otkrio da je njih 138 (44 posto) nije ni
povećati rizik za nedostatnu snabdjevenost srca krvlju. Kombinacija također
imalo. Njegovi su rezultati skoro identični onima iz škotske studije bolnice
m o ž e pogoršati anginu pektoris ako dva lijeka udruženo prouzroče brze ot
Royal Hospital for Sick Children u Glasgowu. U toj je studiji dr. J o h n Ste
kucaje srca. Beta-blokatori mogu dokinuti s p o s o b n o s t kalcijevih blokatora
phenson, specijalist pedijatrijske neurologije, našao da 47 posto ispitivane
da opuštaju krvne žile. Nenormalno niski krvni tlak, koji izaziva vrtoglavice i
djece zapravo nije imalo epilepsiju.
nagle padove, te pogoršava stanje srca i mane upravljanja (to jest probleme
J a c q u i iz East Grinsteada, koja sada ima 36 godina, dijagnosticirana je epi
s električkim signalima iz m o z g a ) , znatno će se č e š ć e dogoditi tijekom tera
lepsija kada je imala 11 godina, nakon što je pretrpjela nekoliko nesvjestica.
pije kombinacijom lijekova n e g o kod terapije pojedinačnim lijekom. '
O n a je o d m a h stavljena na terapiju antikonvulzijskim lijekovima iako se piva
9
Američki su liječnici upozoreni da prestanu propisivati kalcijev blokator
konvulzija pojavila tek nnkon što je počela uzimati lijekove. G o d i n e su pro
nifedipin. Američki Nacionalni institut za srce, pluća i krv (National Heart,
tekle u borbi s bezbrojnim nuspojavama lijekova, uključujući u to nesvjestice
Lung and B l o o d Institute) upozorio je liječnike da kratkodjelujući nifedipin
i konvulzije. Kad je počela smanjivati dozu lijekova koje je uzimala, njezini
»treba koristiti s velikim oprezom, a k o u o p ć e treba«. Upozorenje se temelji na
su se napadaji b r o j č a n o smanjili, od 200 na nekoliko desetaka godišnje.
studiji 16 znanstvenih pokusa kratkodjelujućeg nifedipina kojima je obuhva
David Chadwick, profesor neurologije u Centru za neuralgiju i neuroki
ć e n o više od 8 . 0 0 0 pacijenata. Rizik smrtnosti p o v e ć a o se s povećanjem do
rurgiju Walton u Liverpoolu, mišljenja je da je epilepsija zajednički nazivnik
ziranja; kod dnevnih doza između 30 i 50 miligrama rizik je 1,06 puta veći od
za grupu poremećaja, a ne jedna, h o m o g e n a bolest. Za n e k e slučajeve epi
prosječnog, a g o t o v o tri puta povećan kod dnevne d o z e od 80 miligrama.
lepsije kao što je »benigna rolandička epilepsija« kod djece, u kojoj se napa-
240
241
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
Č u d e s n a
G O V O R E
i z l j e č e n j a
daji (ograničeni na lice, vrat i ruke) događaju s a m o za vrijeme spavanja, pos
na ima upola manje izgleda za daljnje napadaje, na kraju ustanovilo da izme
toje čvrsti dokazi da napadaji prestaju sami od s e b e sredinom mladenaštva.
đu dviju ispitivanih skupina nije bilo razlike u pogledu vremena remisije.
Štoviše, preliminarni podaci govore o tome kako je stav da će ljudima biti bolje uzimaju li lijekove za rani tretman daleko od »konačnog«. "" 1
Liječnici doista nemaju dovoljno informacija koje bi sa sigurnošću bile ohrabrujuće za rani tretman, posebice stoga što sve antiepileptičke lijekove
Od nekolicine dugotrajnih studija koje su istraživale č i m b e n i k e koji pred
prati mnoštvo potencijalno smrtonosnih učinaka. U jednoj su novijoj studiji
viđaju najmanje petogodišnju remisiju napadaja, jedna je ustanovila da su
nuspojave bile tako ozbiljne da je gotovo četvrtina pacijenata na fenobarbi-
razvoj epilepsije prije dobi od 16 godina i izostanak oštećenja mozga, tonič-
tonu, i 11 p o s t o onih na karbamazepinu, moralo odustati od lijekova. " U
ko-kloničkih napadaja (»grand mal«) ili abnormalnosti na elektroencefalogra-
jednom od prvih medicinskih ispitivanja sigurnosti antiepileplićkih lijekova
mu (EEC) išli u prilog remisiji, bez obzira na to jesu li lijekovi bili davani ili
kod d j e c e devet posto djece, koja su dobivala fenobarbiton za liječenje epi
n e . " " (Treba naglasiti da David Chadwick kaže da je situacija znatno različita
lepsije, moralo je odustati zbog ozbiljnih nuspojava. Istraživači iz bolnice
kod drugih oblika epilepsije poput mladenačke mioklonične epilepsije, kod
King's College u Londonu utvrdili su sličan problem s fenitoinom, a najmanje
koje pacijenti koji su imali velike napadaje imaju velike izglede za relaps [po
četiri posto d j e c e reagiralo je ili na natrijev valproat ili k a r b a m a z e p i n .
navljanje! a k o se lijekovi o d b a c e . Toj skupini pacijenata antiepileptički lije
1
K a k o je teško naći epileptičare koji ne primaju terapiju, vrlo je teško znati je li rano davanje lijekova učinkovito. No provedene studije ukazuju na to da uzimanje lijekova zapravo i ne čini neku razliku. U jednoj je od njih polovina
Svi su antiepileptički lijekovi zaista potencijalno letalni; proizvođač val-
upozorava đa su pacijenti koji su uzimali lijek umrli od zalajenja jetre. To se možda dogodilo i dvanaestogodišnjoj I lelenor Bye, kojoj je davan Epilim — u to vrijeme smatran sigurnim lijekom. Njezina majka piše:
grupe koja nije bila na lijekovima nakon 20 godina ušla u »remisiju«. A to je
U
nekoliku
istovjetno postotku onih kod kojih dolazi do remisije nakon niza godina uzi
sve
tanja
manja lijekova."
ispadati.
Slično tomu, u jednoj skupini pacijenata u Africi i drugoj u
Ekvadoru, kod kojih je tretman kasnije z a p o č e o , stope šestomjesečnih remi
uživa
sija bile su istovjetne onima kod populacije kojoj je davana rana terapija lije kovima. " 1
108
proične kiseline (Epilim u Velikoj Britaniji; D e p a k e n e ili D e p a k o t e u SAD-u)
kovi mogu spasiti život.)
12
7
3
Novi pokazatelji govore o tome da djeca koja su pretrpjela svoj prvi na padaj n e ć e lošije proći a k o se početak terapije odgodi dok se ne vidi h o ć e li
mjeseci
onu
i počela je Liječnik je
je
počelu
kopniti
halucinirati. bio
S
uvjeren
pred
mojim
vremenom joj je
da je
očima. i kosa
Postujuki
je
počela
emocionalno poremećena
i
da
u pažnji.
Njezino
se
stanje
nastavilo
polovinu
svoje
normalne
je
samo
razmaženo
ona Nakon
se dogoditi drugi napadaj. Odgađanje terapije ne smanjuje izglede za kasni
liječenje.
jom kontrolom napadaja, kao što ni ne utječe na moguću remisiju dok dijete
Morala je
osam
mjeseci
Umrla je umrijeti
pogoršavati sve
tjelesne dijete bila je
težine. koje u
nekoliko
dana
da
dokaže
im
mota bunilu
kasnije,
dok
Liječnik svoje i
nije je
još
roditelje
zaprimljena
teška,
svega
spala
samo
uvijek oko na
mislio malog
na kako prsta.
bolničko
19 kilograma.
da je bolesna.
raste. Jedina prednost odmah započetog tretmana jest da on m o ž e odgoditi sljedeći napadaj, ali liječnici i roditelji koji inzistiraju na terapiji već nakon pr vog napadaja nikada n e ć e znati je li on m o g a o biti i j e d i n i .
101
ANTIDEPRESIVI Lijekovi su vrlo podložni modi. Kad se liječnici zanosu nekim novim kemij
Najviše pokazatelja o ranom tretmanu upućuje na to da pacijentima koji
skim s p o j e m , za koji se čini da je napravio čuda u j e d n o m području, oni bi
uzimaju lijekove zapravo m o ž e biti gore. U jednoj su studiji pacijenti koji su
ga rado isprobali i za sve druge bolesti. Do nedavno je najnoviji čudesan li
imali napadaje nakon ozljede glave, te uzimali lijek fenitoin za epilepsiju,
jek bio »selektivni inhibitor p o n o v n e pohrane serotonina«, o d n o s n o 5-HT li
imali više napadaja n e g o oni koji su uzimali p l a c e b o . " Talijansko je istraži
jek — aktivna k o m p o n e n t a Prozaca.
1
5
vanje, koje je uspoređivalo pacijente koji su uzimali lijek i o n e koji su uzimali
Vjeruje se da su jedan od uzroka (ili ishoda) depresije i suicidalnog pona
šećernu labletu, s čvrstim uvjerenjem da će se pokazati kako liječena skupi-
šanja niske koncentracije serotonina, kemijske tvari u mozgu, kao šio se to
242
243
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
Č u d e s n a
i z l j e č e n j a
događa onima koji imaju niske vrijednosti kolesterola. Prozac (ili fluoksetin,
upozorenjima koje je objavio sam proizvođač lijeka Eli Lilly, o k o 10 do 15
što je njegovo g e n e r i č k o ime) djeluje povećavajući raspoloživost serotonina
posto pacijenata u početnim je kliničkim ispitivanjima izvijestilo o tjeskobi i
u mozgu; to se postiže usporavanjem prolaza (ili »ponovne pohrane«) toga
nesanici; kod devet posto, naročito pacijenata manje tjelesne težine, došlo je
n e u r o h o r m o n a u stanice živčanog sustava. Prozac je prodavan k a o fantastič
do značajnoga gubitka težine ili do anoreksije. U jednoj je studiji 13 posto
no poboljšanje u odnosu na starije »tricikličke antidepresive« jer on nije seda
pacijenata koji su uzimali lijek izgubilo više od pet posto svoje tjelesne teži
tiv, ne utječe na u m n e ili fizičke sposobnosti, te ima manje nuspojava za ve
n e . " Drugim riječima, približno jedan od 10 pacijenata iskusit će od lijeka is
ćinu pacijenata.
te simptome koje njime pokušava izliječiti.
1
Prozac je potkraj osamdesetih s veseljem pozdravljen u medijima kao no
Za Prozac se također zna da utječe na svaki sustav tijela, uključujući živ
vo rješenje za depresiju na koje smo svi čekali, te ubrzo postao najbolje pro
čani, probavni, dišni, kardiovaskularni, mišićno-skeletni i urogenitalni sustav,
davan antidepresiv u Americi, posebice nakon što je rasprodana publikacija
te kožu i a d n e k s e (kosa, nokti). Nuspojave se o d n o s e na, najčešće, smetnje
Slušajući Prozac (Listening to Prozać).
Preciznije,
postao je najbolje
prodava
na američka pilula za sreću.
vida, lupanje srca, manije/hipomanije, drhtanje, s i m p t o m e nalik na gripu, aritmije srca, bol u leđima, osipe, znojenje, mučnine, proljev, bol u trbuhu i
Entuzijasti v e ć planiraju proširiti primjenu Prozaca i njegovih klonova na
gubitak s e k s u a l n o g poriva. U rjeđe se nuspojave ubrajaju nesocijalno pona
pacijente s p r o b l e m o m debljine, oboljele od raka koji pate od mučnina što
šanje, viđenje dvostruke slike, gubitak pamćenja, katarakta i glaukom, astma,
prate lijekove protiv raka, o s o b e s opsesivno-kompulzivnim poremećajem,
artritis, osteoporoza, krvarenje u želucu, upala bubrega i impotencija. Prozac
pa čak i na ž e n e koje muči PMS. Uz to, budući da postoje neki dokazi da ta
još, premda rijetko, m o ž e izazvati nenormalne snove, uznemirenost, grčeve,
vrsta lijeka smanjuje ovisnost (za razliku od Valiuma i drugih benzodiazepi-
deluziju i e u f o r i j u . "
na) stimuliranjem m o ž d a n o g mehanizma za nagradu (zadovoljstvo), liječnici
2
Prozac m o ž e prouzročiti i seksualne smetnje kod do j e d n e trećine koris
razmatraju mogućnosti njegova korištenja za kontrolu pušenja i ovisnosti o
nika. Na takve je seksualne probleme kod korisnika fluoksetina ukazao F. M.
drugim lijekovima.
J a c o b s e n u svojem radu, koji nije digao veliku prašinu, objavljenom 1992.
U primamljivim se brošurama za Prozac ne spominje više od sto sudskih
godine u stručnom časopisu Journal of Clinical Psychiatry. Rad objavljen u is
postupaka s kojima se suočio proizvođač Eli Lilly, a koje su pokrenuli paci
tom časopisu godinu kasnije utvrdio je da stopa seksualne disfunkcije za vri
jenti koji tvrde da ih je Prozac naveo na suicidalne i homicidalne misli i djela.
jeme terapije lijekom iznosi čak do 75 p o s t o . " '
U j e d n o m je slučaju korisnik Prozaca ubio pet, a ranio 12 suradnika u s v o m e
Nastojeći biti korak ispred, nekoliko je proizvođača lijekova plasiralo dru
radnom okruženju. U drugome je žena napala svoju majku grizući je, pri č e
gu generaciju proizvoda. Mirtazapin ( R e m e r o n ) je antidepresiv koji djeluje
mu joj je odgrizla više od 20 komadića mesa. Tvrtka Eli Lilly uspjela se nago
na razine serotonina (koji, poznato je, upravlja raspoloženjem) u mozgu, ali
diti s obiteljima žrtava koje je divljačkom pucnjavom iz vatrenog oružja, dok
ne na način selektivnih inhibitora p o n o v n e pohrane serotonina. Za razliku
je uzimao lijek, ubio ili ranio J o s e p h W e s b e c k e r .
od njih, ovaj je lijek o z n a č e n kao »noradrenergični i selektivni serotonergični
109
lako je američka Uprava za hranu i lijekove oslobodila Prozac od pove
antidepresiv« (NaSSA).
zanosti s nasiljem, novija studija ukazuje na to da je^od pacijenata na svim ti
Liječnici sada vjeruju da je nedostatak dviju kemijskih tvari u mozgu —
povima antidepresiva najveći broj suicida zabilježen kod onih pacijenata koji
norepinefrina (noradrenalina) i serotonina — odgovoran za depresiju. Mirta
su bili na serotoninskim inhibitorima." Na tim SSRI ("Selective serotonin re
zapin, vjeruje se, djeluje povećanim otpuštanjem obiju tih kemikalija iz živča
uptake inhibitor«) lijekovima sada stoji uokvireno upozorenje o riziku suicida
nih stanica u mozgu.
0
kod djece.
Postoje dva alfa-2 »serotonergična« reeeptorska mjesta na živčanim stani
Kako je Prozac-generacija sada to i sama otkrila, najbolje prodavana ta
cama mozga, a norepinefrin i serotonin o b i č n o se vežu na te receptore, što
bleta za sreću nudi niz štetnih učinaka na gotovo svaki tjelesni sustav. Prema
je proces na koji ne utječu SSRI lijekovi. To dovodi do mnogih za SSRI lijeko-
244
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
vc uobičajenih nuspojava kao što su nesanica i tjeskoba. S druge strane,
Migrena
NaSSA lijekovi, čini se, selektivno blokiraju receptorska mjesta te time spreča
U ranim su 1990-ima farmaceutske kompanije izašle na tržište s lijekom koji
vaju da se dvije kemikalije vežu na živčane stanice. Očekivani rezultat loga
je takoreći č u d o t v o r n o rješenje za svakog tko redovito pati od migrene: su
jest pojačanje učinka podizanja raspoloženja tih dviju kemijskih tvari po ot
matriptan (Imitrex® ili Imigran®), prvi u nizu triptana, o d n o s n o selektivnih
puštanju iz živčanih stanica.
agonista serotoninskih receptom, pojavio se kao prvi lijek koji m o ž e preki
Zbog jedinstvenog djelovanja NaSSA lijekova farmaceutske su kompanije
nuti napad migrene prije negoli se on u potpunosti razvije. Sumatriptan, ago
mislile da su k o n a č n o riješile problem otpuštanja serotonina b e z izazivanja
nist 5 - H T (serotoninskih) receptora, trebao bi djelovati sužavanjem prošire
svih takozvanih problema »rebounda«, o d n o s n o povrata serotonina.
nih moždanih krvnih žila.
Početni su nalazi bili impresivni. Činilo se da lijek djeluje j e d n a k o dobro
Sumatripan je razvijen nakon što su znanstvenici revidirali svoje mišljenje
kao i stari lijekovi, uz minimalne nuspojave: pospanost, sklonost prejedanju
o uzrocima migrena. Dr. Frank Clifford-Rose iz bolnice Charing Cross, koji je
i stoga dobitku na t e ž i n i .
Temeljem toga, američka Uprava za hranu i lije
p o m o g a o u koordinaciji mnogih studija o sumatriptan^ kaže da migrena nije
kove, britansko Povjerenstvo za sigurnost lijekova, kao i slična regulatorna
izazvana kivnim žilama u s a m o m mozgu, v e ć da se sada vjeruje k a k o je ona
tijela u mnogim drugim zemljama odobrili su uporabu mitrazapina.
biološka bolest živčanog sustava te da serotonin ima ključnu ulogu u tome.
1,4
Jedva da se tinta osušila na tim odobrenjima, a v e ć su počeli pristizati iz
Već se dulje vrijeme zna da 5-HT (5-hidroksitriptamin, serotonin) može izaz
vještaji o ozbiljnim nuspojavama. Savjetodavni o d b o r za štetne reakcije lije
vati glavobolje, a eksperimenti su pokazali da se otpušta tijekom napadaja
kova australske vlade objavio je, nakon što je izdano pola milijuna recepata,
migrene.
da je pristiglo 2 5 3 izvještaja o štetnim reakcijama na mitrazapin. U njih se
Za razliku od konvencionalnih lijekova protiv bolova, koji jednostavno
ubrajalo i 16 prijavljenih slučajeva konvulzija i 15 slučajeva mogućih ozbilj
privremeno povećavaju vašu snošljivost za bol, triptani djeluju na razine se
nih abnormalnosti krvi i koštane s r ž i .
rotonina (koji p r e n o s e živčane signale do mozga) — k o n a č n o zaustavljajući
115
Krvni poremećaji odnosili su se na neutropeniju (smanjen broj neutrofil-
upalu i širenje moždanih krvnih žila.
nih leukocita, fagocitnih stanica koje sudjeluju u odgovoru na upalu), trom-
Sam je lijek molekularni blizanac serotonina ( 5 - H T ) i kao takav blokira re
bocitopeniju (smanjen broj krvnih pločica), limfopeniju (smanjen broj limfo-
ceptore serotonina. Djelovanje je, pretpostavlja se, vrlo selektivno, što znači
cita) i pancitopeniju (smanjenje svih komponenti kivnih stanica). Većina pa
da izaziva sužavanje krvnih žila u mozgu a da se pritom ne utječe na o k o 15
cijenata razvila je simptome kivnih poremećaja za manje od dva mjeseca od
drugih 5-HT receptora u tijelu koji su povezani sa zgrušavanjem kivi, plući
početka terapije.
ma, gastrointestinalnim traktom i drugim. Farmaceutska tvrtka G l a x o prva je
Druge štetne reakcije uključivale su n o ć n e more, halucinacije, tjeskobnost i uznemirenost, povraćanje, mialgiju/artralgiju (bol mišića/zglobova),
izišla s lijekom koji se kemijski odnosio na 5-HT, a s o č e k i v a n o m s p o s o b n o sti takva tipa visokoselektivnog djelovanja. G o d i n e 1 9 9 1 . tvrtka G l a x o oduševljeno je, nakon što su brojne studije p o
kožne reakcije, trzanje, povećanje težine i čak smetnje u radu jetre. Lijek je sada u užem izboru lijekova za koje britansko Povjerenstvo za si
kazale o b e ć a v a j u ć e rezultate, lansirala sumatripan k a o »revolucionarnu akut
gurnost lijekova drži da su lijekovi od »trenutačnog interesa« — drugim riječi
nu terapiju za migrenu«. U ranim ispitivanjima, kada su farmaceutske kuće
ma oni na k o j e se pazi zbog štetnih učinaka.
proizvele prvi brzodjelujući oblik lijeka za injektiranje, sumatriptan je poka
U engleskoj se studiji, u koju je bilo uključeno više od 13-000 pacijenata koji su uzimali mirtazapin, gotovo šest posto pacijenata žalilo na pospanost
zao zadivljujuće rezultate, smanjivši umjerene do teške glavobolje na blage ili nikakve u od 81 do 86 posto p a c i j e n a t a .
117
ili ošamućenost zbog lijeka, a o k o tri posto o s j e ć a l o je umor i klonulost tije
Od toga je vremena cjelokupna farmaceutska industrija bila j a k o zaposle
kom pivog mjeseca terapije. Dva pacijenta imala su kivne p o r e m e ć a j e : neu
na proizvodnjom brojnih sumatriptanu sličnih lijekova: zolmitriptana, nara-
tropeniju i agranulocitozu (naglo smanjenje broja bijelih kivnih s t a n i c a ) . "
triptana, rizatriptana, almotriptana, frovatriptana i eletriptana. Ti su lijekovi
1
1
247
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
Čudesna izlječenja
G O V O R E
dostupni u obliku injekcija, tableta, pa čak i nazalnih sprejeva. Nakon počet
grenu u roku od pet do deset sati nakon gotovo svakoga napada. U jednoj
nih hvalospjeva na sva zvona, medicina se počela stišavati k a k o su počeli
drugoj studiji svi osim jednog pacijenta sljedećeg su dana opet imali glavo
pristizati izvještaji koji ukazuju na to da pacijenti koji uzimaju te lijekove
bolju.
127
možda mijenjaju jedan zdravstveni problem za drugi. O k o od pet do osam
U Njemačkoj je jedna skupina pacijenata bila prisiljena, n a k o n prosječno
posto pacijenata imalo je bolove u prsnom košu, slične onima k o d angine
devet mjeseci, uzimati lijek gotovo svakodnevno k a k o bi se spriječilo vra
pektoris, uglavnom stoga što se pokazalo da lijek utječe na stezanje žila ne
ćanje glavobolje. J e d n a je o s o b a , koja je inače patila od migrene s a m o jed
s a m o u mozgu već i na drugim mjestima (suženjem kivnih žila i smanjenjem
nom m j e s e č n o , počela dobivati napadaje svakog jutra, n a k o n što je p o č e l a
protoka krvi povisuje se krvni tlak). Slijedom toga sumatriptan nije preporuč
uzimati sumatriptan.
128
ljiv ni za koga sa srčanim problemima. Kako taj preparat djeluje na krvne ži
Naravno, što više patite od migrene, to je veća vaša ovisnost o lijeku.
le, tako se oduvijek pretpostavljalo da je bol u prsnom košu povezan sa sr
Tvrtka G l a x o poriče postojanje ikojeg dokaza ovisnosti o lijeku te naglašava
cem. No rezultati sada pokazuju da bol m o ž e početi u jednjaku (kanalu koji
da je lijek o d o b r e n s a m o za kratkotrajan, s prekidima, tretman akutnih napa
spaja ždrijelo i ž e l u d a c ) . " Rezultati jedne studije o pacijentima koji su uzi
daja migrene, a ne za svakodnevnu prevenciju.
8
mali sumatriptan pokazali su da nema promjena u elektrokardiogramu, dok
U Goteburškoj klinici 70 posto pacijenata iskusilo je jednu ili više nuspo
su se stezanja jednjaka vidljivo pojačala. Kod petine pacijenata uključenih u
java, uključujući u to bol u vratu, simptome u prsnom košu, umor, zujanje u
tu studiju razvili su se bolovi u grudima, koji su trajali između dvije i 45 mi
ušima i reakciju na mjestu uboda injekcijom. Oralno uzimani lijekovi mogu
nuta, premda se činilo da nema povezanosti između vremena nastupa boli i
dodatno izazvati mučninu i povraćanje.
abnormalnih očitanja pomicanja jednjaka.
Osim mnoštva nuspojava, i istinska je učinkovitosti sumatriptana pod
Do promjena u krvi došlo je kod pacijenata koji su uzimali standardne te-
znakom pitanja. Iako je čak 90 posto pacijenata reagiralo na tri tretmana, stu
rapeutske d o z e sumatriptana; krvni tlak u plućima i aorti raste za 40 posto,
dije su p o k a z a l e da će s a m o o k o 5 0 — 6 0 posto njih reagirati na lijek tijekom
o d n o s n o 20 posto, što m o ž e značiti da napetost u prsnom košu nastaje zbog
bilo kojeg n a p a d a .
kivnih žila u plućima ili onih koje se pružaju širinom tijela, prije n e g o u jed
selektivno djelovanje nije baš tako selektivno jer utječe i na mnoga druga 5-HT
n j a k u . " U rijetkim su slučajevima osobe koje su uzimale sumatriptan iskusi-
receptorska mjesta.
9
le spazam koronarne arterije. krvi prema s r c u :
121
129
Mnoge od nuspojava lijeka upućuju na to da o č e k i v a n o
Postoji također mali rizik za smanjeni protok
K a o što je to uvijek slučaj u medicini, kad se opasnosti n e k o g takozvano
angiografski nalazi pacijenata na sumatriptanu pokazali
ga čudotvornog lijeka k o n a č n o razotkriju, farmaceutske kompanije tada izla
120
su da lijek zaista steže arterije.
122
J e d n a žena bez a n a m n e z e vaskularne boles
ti pretrpjela je fatalni srčani udar nakon injekcije s u m a t r i p t a n a ,
ze s novom, »poboljšanom« verzijom. Posljednje generacije lijekova — e l e -
a kod naj
triptan, naratriptan i rizatriptan — trebale bi riješiti problem reakcija na su
manje dvoje pacijenata došlo je do razvoja ozbiljnih nepravilnosti srčanih ot
matriptan. Međutim posljednji pokazatelji o djelovanju eletriptana govore o
kucaja.
t o m e da on izaziva sve nuspojave sumatriptana,
12,1
123
Kod nekih pacijenata pritisak ili bol u grudima širi se prema lijevoj
ruci i glavi, kao k o d angine p e k t o r i s .
130
uključujući i navale krvi u
lice, lupanje srca, nelagode u nosu, nadražaj oka, smetnje vida i uznemire
125
J e d n a od najnezgodnijih nuspojava koja prali ovu inače uspješnu klasu li
nost.
jekova jesu povratne (»rebound«) glavobolje. U j e d n o m ranom ispitivanju vi
Ipak, nuspojava koja najviše zabrinjava jest m o g u ć n o s t srčanog ili možda
še od trećine pacijenata, kojima je isprva sumatriptan d o n i o olakšanje, patilo
nog udara. Pristižu izvještaji o pojedinačnim slučajevima pacijenata za koje
je od ponavljajućih »rebound« glavobolja, što lijek nije uspio sanirati.
nije ustanovljen rizik ni za j e d n o od tih stanja, a koji su ipak pretrpjeli srčani
126
Neke
su studije pokazale da do polovine pacijenata ima povratne glavobolje.
li moždani udar nekoliko sati nakon uzimanja jednog od triptana. U Švicar
U Goleburškoj klinici za migrenu u Švedskoj našli su da je više od polo
skoj je jedna žena pretrpjela moždani udar nakon injektiranja dviju doza su
vine pacijenata kojima je sumatriptan davan injekcijom imalo ponovnu mi-
matriptana; 30 minuta nakon druge injekcije glavobolja joj se silno pojačala,
248
249
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
Č u d e s n a
i z l j e č e n j a
počela je povraćali i osjećati paralizu lijeve strane tijela prije nego što je izgu
za kontrolu narkotika pri Ujedinjenim narodima (UN International Narcotics
bila svijest. U sličnoj situaciji glavobolja jedne žene u SAD-u ozbiljno se p o
Control B o a r d ) pregledao je zapise približno 400 pedijatara koji su propisiva
goršala; kasnije je nalaz CAT skeniranja pokazao da je žena pretrpjela krvare
li Ritalin, i našao da polovina djece koja su bila dijagnosticirana s p o r e m e ć a
nje u m o z g u .
jem pažnje nisu prošla ni psihološko testiranje ni provjeru sposobnosti prije
131
Ostali izvještaji o pojedinačnim slučajevima o d n o s e se na fatalne srčane
uzimanja lijeka. Zaključak je Odbora da su frustrirani roditelji ili odgajatelji i
udare koji su pogodili o s o b e koje su uzimale lijek, a k o j e pritom nisu
liječnici bili prerevnosni u etiketiranju raznih p o t e š k o ć a u ponašanju kao
bolovale ni od kakve kardiovaskularne b o l e s t i . '
ADHD.
13
Novija analiza podataka uzetih od osoba koje pale od migrene otkrila je da nema povezanosti između korištenja triplana i m o ž d a n o g ili srčanog uda ra.
133
No riječ je o kohortnoj studiji (jednostavna razrada i usporedba razvoja
o s o b a iz jedne s k u p i n e u n e k o m vremenu), koja se ne m o ž e smatrati k o n a č nom. Mnogi istraživači kažu da o s o b e koje pate od migrene imaju veći rizik za moždani u d a r , ' premda je ta tvrdnja drugdje naširoko o s p o r a v a n a . 13
135
Uporaba je triplana kontraindicirana kod pacijenata s hemiplegičkom (jedno stranom) ili bazilarnom (s mučninom, vrtoglavicom i mogućim gubilkom svi jesti) migrenom z b o g m o g u ć e cerebralne vazokonstrikcije, što je prešutna in dikacija da liječnici i sami vjeruju u postojanje te povezanosti. '
,3S
Do n e d a v n o su zagovornici Rilalina držali da lijek, amfetamin, djeluje kao supresant na djecu korekcijom biokemijske neravnoteže u mozgu. Ne s a m o da n e m a nikakva dokaza da metilfenidat korigira tu neravnotežu, n e g o n e m a ni dokaza za to da Ritalin osigurava ikakvu trajnu promjenu. Kao što tvrtka Ciba ( p r o i z v o đ a č ) priznaje, ne postoje dugotrajne studije o sigurnosti ili učinkovitosti
Ritalina.' ' 3
;
Nadalje,
psihijatrijski
priručnik
The American
Text
book of Psychiatry navodi 75 posto poboljšanja s Ritalinom u usporedbi s 40 posto odgovora na placebo, što navodi na zaključak da bi polovina uspješ nog reagiranja na Ritalin mogla bili rezultat puke s u g e s t i j e .
Mo
U studiji i z j o -
I3f
hannesburga, koja je utvrđivala učinkovitost lijeka, s a m o je dvoje od 14 d j e c e reagiralo na njega. Štoviše, kod jednog je djeteta koje je uzimalo lijek došlo
LIJEKOVI ZA HIPERAKTIVNOST Ritalin (metilfenidat) je još jedan čudotvoran lijek u Americi, za koji se godiš nje ispiše približno šest milijuna recepala u svrhu kontrole hiperaktivnosti i poremećaja pažnje s hiperaktivnosti (-attention deficit hyperactivity disorderili ADHD). U nekim američkim školama jedna je petina djece na tom lijeku.
137
U Velikoj Britaniji pak roditelji su se naveliko opirali Ritalinu sve dok nedav no mediji nisu usmjerili pozornosti na njega promovirajući ga k a o lijek koji
do blagog, a kod jednog do značajnog pogoršanja. Ne treba smetnuti s uma da je ovaj lijek stavljen u klasu kontroliranih tva ri druge kategorije, j e d n a k o kao i barbiturati, morfij i ostale tvari s visokim potencijalom za stvaranje ovisnosti ili pretjerano uzimanje. Stimulativni lije kovi n a v o d n o imaju paradoksalan učinak na djecu. Oni ih umiruju, ali je uči nak č e s t o n e u j e d n a č e n . Djeca postaju primirena tijekom dana, ali stimulirana
m o ž e »osloboditi« djetetove potencijale; broj izdanih recepata stostruko se
noću, pa im je normalan san o n e m o g u ć e n . Iako tvrtka Novartis, koja proiz
p o v e ć a o u posljednjih deset godina i utrostručio između 2002. i 2003-, tako
vodi Ritalin, niječe bilo kakav potencijal lijeka za stvaranje ovisnosti, u njego
da se sada svake godine propiše 200.000 recepala za Ritalin.
vu
Nakon što su se osvjedočile u priču o uspjehu Rilalina, i m n o g e su se druge farmaceutske tvrtke ubacile u ADHD tržište. Danas se roditeljima nudi široka paleta lijekova na izbor: Adđerall, Concerta, Cylert, Focalin, Metadate
opisu
u
američkom
kompendiju
lijekova
Physicians Desk Reference stoji
upozorenje o stvaranju ovisnosti o lijeku i psihotičnim epizodama: »Traži se brižljiv nadzor pacijenta tijekom prestajanja uzimanja lijeka jer je m o g u ć e de maskiranje teške depresije i učinaka kronične preaktivnosti.«
141
Nadalje, s k e
CD i Strattera. Ritalin se sada čak m o ž e dobiti i u obliku flastera, tako da se
niranje mozga djece koja su uzimala lijekove pokazalo je da metilfenidat ima
ne morate brinuti je li dijete zaboravilo uzeti tabletu ili nije.
isti učinak k a o i kokain — kao stimulans dopamina, kemijske tvari u mozgu.
U obje se zemlje ogroman porast broja izdanih recepala dogodio unatoč
Istraživači su najprije, temeljem dostupnih podataka, teoretizirali da djeca s
činjenici da se u mnogim slučajevima djeci daju preparati prije nego što je
ADHD-om imaju niske razine dopamina, ali su bili preneraženi otkrićem
potvrđeno da bi im mogli koristiti. Istraživački tim iz Međunarodnog odbora
moćnih učinaka »rješenja« za to. »Rezultati jasno pokazuju da je ideja o Ritali-
251
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
Č u d e s n a
G O V O R E
i z l j e č e n j a
nu kao slabom stimulansu potpuno netočna«, kaže dr. Nora Volkow, koja je
ZLI s rakom jetre. U studijama na životinjama miševi, kojima su davane velike
rukovodila istraživanjima skeniranja mozga.« »Taj je lijek poput kokaina.« '
d o z e metilfenidata tijekom dvije godine, razvili su hepatoblastome ili rak jet
1
12
D o b r o poznata nuspojava kokaina i amfetamina jest psihoza, a toksična
re.
151
Riječ je o životinjskim studijama čiji rezultati ne moraju biti primjenjivi i
je psihoza doista primijećena kod djece na Ritalinu. Prema nalazima kanad
na ljude. Ipak, kancerogeni potencijal metilfenidata sada se i službeno, u ma
skog istraživanja više od šest posto djece s ADHD-om kojima je davan metil
terijalima koji se dijele liječnicima, ubraja u m o g u ć e rizike lijeka.
fenidat postalo je psihotično, s iskustvom paranoje i halucinacija — stanja
Iako m n o g a ( a k o ne i sva) djeca koja uzimaju Ritalin i njegove srodnike
^ Psihoza,
jesu mirna i pokorna u razredu i kod kuće, jedno istraživanje melilfenildata
kao i depresija, pratile su i prestanak uzimanja lijeka kod djece koja su dugo
pokaztije da on stvarno ne rješava problem. Roditelji su, upitani da ocijene
trajno koristila m e t i l f e n i d a t . ^
učinkovitost lijeka prema p o s e b n o j ljestvici, zaključili da on doista nema du
koja su u o č e n a s a m o kod djece s ADHD-om koja uzimaju lijek.
Zabilježeni su i brojni slučajevi suicida nakon prekida uzimanja lijeka.
gotrajan učinak na ADHD. ' Američki Institut za mentalno zdravlje zaključio
J e d n a je studija pokazala da je kod djece čija je terapija uključivala s a m o lije
je da istraživanje ne ukazuje ni na kakvo kratkouajno, pozitivno djelovanje
kove (umjesto savjetovanja uz lijekove) registrirano više uhićenja, dok je vje
na učenje te ni na kakav dugotrajan učinak na »bilo kojem području djeteto
rojatnost da će djeca biti smještena u odgovarajuće institucije bila v e ć a . " Za
va djelovanja«.
5
15 1
metilfenidat se pokazalo, m o g u ć e zbog djelovanja na razine dopamina, da
155
KEMOTERAPIJA
izaziva napadaje slične epilepsiji, posebice kod d j e c e za koju prethodno nije postojala sumnja u za takvo s t a n j e . " Studije pojedinačnih slučaja čak su ga
Ako su antibiotici i steroidi Shermanovi tenkovi medicinskoga kemijskog ra
povezale s upalom moždanih arterija, što izaziva moždani udar — dobro
tovanja, kemoterapija za rak jest njezina nuklearna bojna glava. Ni za jednu
znanu komplikaciju zloporabe a m f e t a m i n a .
drugu bolest nisu razvijene tako sofisticirane kombinacije kemikalija k a o za
6
147
T a k o đ e r se p o k a z a l o da metilfenidat usporava rast,
148
djecu čini skloni
tretman raka.
jom napadajima, te izaziva smetnje vida, nervozu, nesanicu i anoreksiju. Od
Kemoterapija je prvi puta predložena za liječenje raka n e p o s r e d n o nakon
istovrsnih je lijekova Cylert povezan sa slučajevima teškog trovanja jetre, od
Drugoga svjetskog rata, kada je istraživanje otrovnog plina iperita ukazalo na
kojih su neka bila fatalna.
mogućnost ubijanja živih stanica, posebice onih koje se brzo dijele, nalik
Taj lijek m o ž e , uz psihozu, prouzročiti i druge mentalne p o r e m e ć a j e . O k o
onima u intestinalnom traktu, koštanoj srži i limfnom sustavu. Liječnici su
10 posto djece na metillenidatu razvije Touretteov sindrom ( k o d kojeg djeca
ubrzo došli na ideju da bi se iperitom m o g a o trovati rak, stanice koje se naj
imaju nevoljne tjelesne i glasovne t i k o v e ) .
brže dijele. U stvari, mnogi od lijekova koji se danas koriste bliski su srodnici
149
Povezuje ga se i s opsesivno-
kompulzivnim p o r e m e ć a j e m , sindromom krajnje anksioznosti i opetovnih prisilnih rituala, što djeca razviju u manje od godinu dana korištenja l i j e k a .
150
iperita — jedan od razloga zašto ih nalazimo tako t o k s i č n i m a .
156
U ranim 1970-ima medicina je otkrila da određene vrste karcinoma reagi
U razdoblju od 1990. do 2 0 0 0 . godine američka je Uprava za hranu i lijekove,
raju na kemoterapiju, što rezultira produljenjem života o s o b e . U to se ubraja
o d n o s n o njezin Odjel za praćenje sigurnosti primjene lijekova i epidemiolo-
kombinacija lijekova za Hodgkinovu bolest, određene ne-ITodgkinove limfo-
giju, zaprimila 186 izvještaja o smrtnim slučajevima i 5 6 9 hospitalizacija zbog
me, n e k e tumore zametnih stanica, rak testisa i o d r e đ e n e karcinome kod dje
metilfenidata. Većina se slučajeva odnosila na učinke na središnji i periferni
c e , k a o što je Wilmsov tumor, akutna limfocitna leukemija i koriokarcinom,
živčani sustav. Atrofija mozga bila je očita u više od polovine skupine od 24
kod kojeg se fetalne stanice transformiraju u kancerozne i ugrožavaju život
odrasle o s o b e liječene psihostimulansima.
majke.
151
Peter Breggin, autor knjige Tok
napominje da dugotrajno korištenje Rita-
Više desetljeća kasnije sa sigurnošću se pak m o ž e reći da nije napravljen
lina uzrokuje irilabilnost i hiperaktivnost — upravo o n e p r o b l e m e koje bi taj
gotovo nikakav napredak otkako je američki predsjednik Richard Nixon o b
lijek trebao liječiti.
javio »rat protiv raka« 1 9 7 1 . godine. Nijedan rak koji je tada b i o neizlječiv ni
sičnu psihijatrija (Toxic Psychiatry),
152
Posljednja se nuspojava odnosi na m o g u ć u uzročnu ve-
252
253
ŠTO V A M LIJEČNICI N E G O V O R E
Č u d e s n a
i z l j e č e n j a
danas nije izlječiv. Najskromniji uspjesi kemoterapije zamalo su jednaki oni
ljavanja bez bolesli (»discase-free suivival«), a čak je i lada laj postotak pred
ma kakvi su bili l a d a . ' Od lili dana, sve milijarde dolara utrošene za istraži
stavljao, u najboljem slučaju, manje od šestine pacijenata iz te skupine. Za
vanje raka nisu nimalo utjecale na preživljavanje. Za većinu cknus uobičaje
sve ostale tipove raka preživljavanje bez bolesti bilo je rijetko. "
1
nih
čvrstih
godine terače
— i
karcinoma, uglavnom mokraćnog
7
onih raka
na
koje
dojke,
mjehura
se
pluća,
—
odnosi debelog
kemolerapija
90 posto crijeva nije
smrti i
od
rektuma,
dokazala
1
1
Tvrika Bristol Myers, glavni proizvođač kemoterapijskih preparata, o b
raka
svake
jetre,
guš
znanila je da je s a m o 11 posto pacijenata koji uzimaju karboplatinu i 15 pos
djelotvor
to pacijenata koji uzimaju cisplatinu u potpunosti odgovorilo na te preparate;
svoju
remisija je prosječno trajala o k o godine dana, dok su pacijenti u oba slučaja
nost.^ Čini se da kemolerapija nakon kirurškog zahvata, kao mjera »za svaki slu
preživjeli u prosjeku s a m o dvije godine. A riječ je o dva glavna preparata koji
čaj« ubijanja stanica u »skrivenim« džepovima, poboljšava izglede preživljava
se prvenstveno daju za liječenje raka jajnika, jednog od tipova raka koji naj
nja nekih grupa pacijenata s određenim tipovima raka dojke, d e b e l o g crijeva
bolje reagiraju na kemoterapiju. ' 16
U većini
ili pluća. Za stopu se p o n o v n e pojave pretpostavlja smanjenje za jednu treći nu, a za stopu preživljavanja p o v e ć a n j e .
da
lsy
živite
duže
se studija nego što
1
najvažnije od svih pitanja — Pomaže li kemoterapija biste živjeli da
se
niste podvrgnuli
tretmanu?—
nika
No taj je dokazni materijal samo empirijski (što znači da se temelji isklju
da ne postavlja! Nastojeći uvjeriti javnost da poduzima sve što je m o g u ć e LI
čivo na promatranju, a ne na znanstvenim studijama). Vrlo je vjerojatno da
vezi s rakom, američka Uprava za hranu i lijekove sada je i službeno potvr
su neki drugi čimbenici pomogli u preživljavanju tih pacijenata. U jednoj od
dila da novi lijekovi za rak mogu bili u kralkom roku odobreni za uporabu
nekoliko analiza svih usporednih studija kemoterapije i drugih oblika liječe
sve dok pokazuju da smanjuju tumor. Potvrda da oni produžuju preživljava
nja kemoterapija se, kod žena starijih od 50 godina s rakom dojke, nije doka
nje bolesnika s rakom nije im potrebna..
zala boljom od tamoksifena.
165
T e š k o da biste išta od toga mogli saznati u razgovoru s prosječnim o n k o -
1611
Pokazalo se da kemoterapija uvećava izglede za preživljavanje pacijenata
logom. Većina njih govorila bi vam o velikom napretku u kemoterapiji, no
s mikrocelularnim rakom pluća i jajnika, ne-Hodgkinovim limfomom sred
vim lijekovima, novim protokolima (to jest kombinacijama lijekova). Ali u
njeg i visokog stupnja, lokaliziranim rakom tankog crijeva — iako, opet, i na
kolikoj je mjeri to tretman iz očaja zorno prikazuje rječnik koji se koristi - »in-
te d o k a z e pada sjena sumnje."' Ponekad su poboljšanja značajna, kao kod
teiventna« mjera (»rescue«) i terapija »spasa« (»salvage«) — a također i vrste li
1
raka jajnika gdje se pokazalo da kemoterapija može produžiti živote pacijen
ječenja kojima se pribjegava. Liječnici uzimaju koštanu srž pacijenta prije za
tica godinama. Č e š ć e je učinak skroman, kao kod pacijenata s rakom pluća,
počinjanja tretmana, a onda mu tek daju visoke doze kemoterapije u nadi da
kod kojih se preživljavanje produžuje za svega nekoliko m j e s e c i .
će presađivanje koštane srži na neki način »spasiti« pacijenta prije negoli pre-
162
Drugi problem leži u činjenici da liječnici različito definiraju »izlječenje« i
mine od lijekova. Neki istraživači eksperimentiraju s laboratorijskim uzgojem
»odgovor« n e g o što bismo to vi ili ja. Ukratko, onkolozi uspjeh mjere samo
stanica imunosnog sustava, očajnički nastojeći obnoviti stvaranje krvi kod
»odgovorom« — što znači smanjenjem tumora — ne uzimajući u obzir pove
pacijenata podvrgnutih ubojito visokim dozama kernolerapije.
ćava li to izglede za preživljavanje ili pak poboljšava kvalitetu života. Dr.
Nedavno se jedan liječnik vratio s autopsije p o n o s n o izjavljujući da je nje
Ralph Moss, nekadašnji zaposlenik prestižnog Instituta Sloan-Kettering, p o
gov pacijent, koji je imao rak raširen po cijelom tijelu, takozvani diseminirani
svetio je svoj radni vijek ispitivanju znanstvenih dokaza za k o n v e n c i o n a l n e i
karcinom, p r e m i n u o »bez raka«. O n o što nije s p o m e n u o jest činjenica da ga
alternativne tretmane raka. On za primjer navodi medicinski udžbenik u k o
je ubila bolest pluća inducirana kemoterapijom.
jem vrhunski znanstvenici američkoga Nacionalnog instituta za rak (NCI) na
U onkologiji se smatra da je više uvijek bolje. Nakon uspjeha postignutog
vode kako kod v e ć i n e oblika raka mnogi pacijenti odmah odgovaraju na ke-
u liječenju Hođgkinove bolesti s kvartetom protutumorskih lijekova i steroi
molerapiju. No s a m o je kod tri oblika raka — jajnika, mikrocelularnog raka
dima, medicina je taj protokol primijenila i na m n o g e druge tipove raka, čak
pluća i akutne nelimfbcitne leukemije — postignut zamjetan postotak preživ-
i kad nisu postojali dokazi koji bi to podupirali. Za većinu oblika karcinoma
254
255
ŠTO V A M LIJEČNICI
NE GOVORE
Čudesna izlječenja
kombinacija više lijekova ne doima se uspješnijom od pojedinačnog lijeka, pri č e m u su nuspojave manje brojne. U jednoj studiji, jedinoj toga tipa, iznesenoj na sastanku Američkog društva kliničkih onkoioga (American Society of Clinical Oncologists) u Dallasu, nađeno je da se dvostruka doza k e m o t e rapije koja je davana pacijenticama s rakom dojke nije pokazala učinkoviti jom od standardne d o z e . ' No čak i kada medicina priznaje da lijekovi ne
VIAGRA lako je Viagra g o t o v o postala sinonim za muškosl, n o v o istraživanje pokazu je da taj preparat zapravo m o ž e smanjiti plodnost muškaraca. Novo istraživa nje na Q u e e n ' s University u Belfastu sugerira da preparat m o ž e riješiti jedan problem izazivajući pritom mnoštvo drugih — pa i neplodnost.
K,f
osiguravaju mogućnost izlječenja, kemoterapija se koristi za palijativno lije čenje ( o d n o s n o poboljšanje kvalitete života). Tim se argumentom, naravno, zanemaruju strašni učinci kemoterapije, za koje se teško m o ž e reći da po boljšavaju kvalitetu pacijentova života.
Preparat djeluje blokiranjem enzima nazvanog fosfodiesteraza tipa 5 (PDE-5). Taj enzim u normalnim okolnostima razlaže molekule-glasnike od govorne za regulaciju stanične aktivnosti, što se njegovim blokiranjem spre čava. Slijedom toga dolazi do porasta stanične energije uz produženo vrije me opuštanja glatkih mišića, što rezultira povećanim protokom krvi do peni
J e d n o od najviše korištenih kemoterapijskih sredstava je ciklofosfaniid (dušični iperit). On m o ž e izazvati mučninu, povraćanje, gubitak kose i a n o -
sa uz i s t o d o b n o smanjenja otjecanja krvi. Dok n e m a dvojbe đa to p o m a ž e potenciji, s druge se strane čini da se time ubrzavaju druge aktivnosti spermi-
reksiju, te m o ž e štetno djelovati na krv, srce i pluća. Drugi lijek, cisplatin
ja, uključujući u to i motilitet (pokretljivost) spermija i »timing« o d r e đ e n e ke
(Platinol), napravljen od teškog metala platine, može oštetiti živce i bubrege
mijske reakcije, presudne za osposobljavanje spermija za penetriranje i oplo
te prouzročiti oštećenje sluha i napadaje. On također može uzrokovati glu-
đivanje jajašca.
hoću, nepovratan gubitak motoričkih funkcija, supresiju koštane srži, anemi ju i sljepoću.
Ubrzavanje spermija
Mekloretamin, analog plina iperita (na njega se odnosi »M« u MOPP tret manu, standardnom protokolu za liječenje Hodgkinove bolesti), toliko je toksičan da se onima koji rukuju lijekom savjetuje nošenje g u m e n i h r u k a v i c a i izbjegavanje njegova udisanja. Komplikacija od koje se najviše strepi je mukozitis (ili upala mukoznih membrana, to jest sluznice, p o s e b i c e utrobe i us ta), što m o ž e dovesti do po život opasnih i n f e k c i j a .
167
Razni tipovi kemotera
pija mogu izazvati p r o b l e m e sa srcem, uništenje žučnih kanala, prouzročiti smrt koštanog tkiva, ograničenje rasta, neplodnost, smanjen broj bijelih i cr venih kivnih stanica, te lošu crijevnu apsorpciju.
rapija doista uspješno liječi bolest, veliki su izgledi da će ona prouzročiti da se godinama kasnije razvije gori oblik raka. U jednoj je studiji trećina žena koje su LI dječjoj dobi liječene od Hodgkinove bolesti, primjerice, završila s rakom d o j k e u dobi od 40 godina. Takav je rizik najmanje tri puta veći n e g o 168
Odrasle o s o b e koje su primale kemoterapiju k a o dje
ca također imaju rizik za rak kosti. Dosad je o k o 1 3 . 0 0 0 d j e c e koja su preživ jela rak identificirano, tri godine kasnije, žrtvama raka k o s t i .
169
Liječeći rak
kemoterapijom, mnogi su preživjeli možda zamijenili jedan tip raka za neki m n o g o opasniji u kasnijoj dobi.
specifične e n z i m e koji uništavaju vanjski zaštitni sloj jajašca, č i m e se o m o g u ćuje prodiranje spermija u jajnu stanicu. Za spermatozoide koji su potrošili te enzime kaže se da su imali »potpunu reakciju«. Istraživači s Q u e e n ' s Univer sity LI Belfastu, predvođeni dr. S h e e n o m Lewis, otkrili su da Viagra ubrzava taj cijeli proces, o d n o s n o da se akrosomska reakcija počinje događati ranije tijekom putovanja spermija. A to znači da je u trenutku dolaska do jajašca spermij v e ć ostao bez svoje zalihe potrebnih enzima. Istraživači su dobili 45 uzoraka spermija i polovinu od njih tretirali s Via-
Ako pacijent ima dovoljno sreće biti jedan od nekolicine kojima kemote
kod o p ć e p o p u l a c i j e .
Do procesa zvanog »akrosomska reakcija« dolazi kad glava spermija oslobodi
grom, koristeći koncentraciju jednaku onoj koja bi bila u krvi korisnika j e d n e tablete od 100 miligrama. U narednih 15 minuta, što je potrajalo i sljedećih nekoliko sati, spermiji su se počeli ubrzavali. Nakon dva sata o k o 80 posto spermatozoida tretiranih Viagrom imalo je potpunu reakciju. Ta posljednja studija posebice zabrinjava imamo li u vidu promjene u profilu muškaraca koji najvećim dijelom predstavljaju k o n z u m e n t e Viagre i sličnih preparata. Kad je 1998. godine Viagra prvi put bila dostupna, bila je namijenjena sredovječnim muškarcima s erektilnim problemima. Međutim od 16 milijuna muškaraca koji je uzimaju sve je veći postotak mladih muška raca koji je koriste s a m o da bi poboljšali svoje spolne aktivnosti. Štoviše, lim
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
Č u d e s n a
G O V O R E
i z l j e č e n j a
iz. Queen's University otkrio je đa više od 45 posto muškaraca koji zajedno sa
smanjuju i količinu želučane kiseline u želucu i količinu pepsina u njoj. Oni
svojim partnericama traže p o m o ć u klinici za plodnost koristi preparat za pri
također blokiraju i utjecaj hormona gastrina, koji se proizvodi u želucu, za
p o m o ć kod davanja uzoraka spermija. To su muškarci koji možda koriste
stimuliranje proizvodnje želučanih sokova. Lijek je relativno dugog djelova nja, i potiskuje izlučivanje želučane kiseline 12 sati bez prekida. U većini slu
Viagru dok pokušavaju stvoriti potomstvo. Iako je riječ o laboratorijskim ispitivanjima, koja pak mogu proizvesti raz
čajeva, tvrđe iz tvrtke G l a x o koja proizvodi Zantac (ranitidin), »do ozdravlje
ličite rezultate od onih u tijelu, ona se zaista mogu usporediti s istraživanjem
nja dolazi u roku od četiri tjedna« ili, kod onih koji odmah ne reagiraju, četiri
tima dr. Lewis na miševima (iako, naravno, nalazi životinjskih studija ne mo
tjedna nakon toga.
raju posve biti primjenjivi na ljude). Muški miševi kojima je davana Viagra i
Peptički ulkusi izazvani nesteroiđnim protuupalnim lijekovima (NSAID)
dopušteno parenje sa ženkama proizveli su 40 posto manje embrija nego oni
imali su presudnu ulogu za opstanak lijekova kao što je Zantac. Ne tako dav
kojima je davan p l a c e b o . Stvoreni embriji imali su manju vjerojatnost za pre
no otkriveno je da je većina ulkusa izazvana mikroorganizmom Helicobacter
življavanje n e g o što je to normalno.
pylori te da se mogu liječiti s jednokratnom antibiolskom terapijom. Z b o g že
Dr. Lewis kaže da je ona zabrinuta zbog takvih učinaka i kad su u pitanju
lučanih je čireva Zantac bio najbolje prodavan preparat u svijetu. A jasno je
ljudski embriji. Akrosomska reakcija uzrokuje kanaliziranje nabijenih kalcije
da otkriće H. pylori može zadati veliki financijski udarac proizvođačima lije
vih iona, koji mogu utjecati na mehanizme drugih slanica — pa i onih uklju
kova za ulkus, poput kompanije Glaxo, koja se oslanja na stalno pritjecanje
čenih u rani razvoj embrija.
korisnika koji neprekidno uzimaju Zantac za .održavanje slanja . Posljedica
Sada je lim iz Queen's University započeo novu studiju o spermi muška raca koji uzimaju Viagru. Preliminarni rezultati pokazuju da preparat zaista naglašeno utječe na ubrzavanje spermija. Osim remećenja plodnosti, »Pfizerov dizač« uzrokuje probleme s vidom, " 17
a bio je povezan i sa srčanim udarima, premda konačna povezanost još nije dokazana.
toga jest đa su proizvođači lijekova za peptički ulkus u potrazi za novim du goročnim korisnicima. Sada G l a x o reklamira Zantac kao preventivnu mjeru protiv ulkusa za o s o be koje koriste NSAID preparate. (Što se tiče zajamčenog izlječenja već pos tojećih čireva izazvanih NSAID lijekovima, malo je uvjerljivih dokaza za to. 11
171
Dr. J o h n Urquhart, profesor biofarmaceutskih znanosti na Sveučilištu Ka lifornija u San Franciscu, otkrio je da veći postotak muškaraca koji uzimaju Viagru umire ( o k o 49 muškaraca na milijun) u usporedbi s onima koji uzima ju n e k e druge preparate za rješavanje erektilnih p r o b l e m a .
172
Viagra također
reagira s nitratnim lijekovima za srce (kao što je nitroglicerin), vazodilatatorima ili alfablokatorima, svima onima koji izazivaju nagli pad krvnog tlaka.
jednoj je studiji manje od jedne trećine pacijenata korisnika NSAID lijekova izliječeno nakon četiri tjedna, a o k o polovine nakon osam t j e d a n a . )
171
Problem s korištenjem 112-blokatora, kao preventivne mjere, jest u lome što ih pacijenti moraju uzimati (kao i NSAID preparate) dugotrajno, čime ris kiraju jednu ili više nuspojava, popis kojih je dug: glavobolje (često teške), nesanica, vrtoglavica, depresija, halucinacije, zamućenje vida, neravnomjerni otkucaji srca, pankreatitis (upalno stanje gušterače), proljevi, mučnine/po
LIJEKOVI KOJI LIJEČE NUSPOJAVE LIJEKOVA Uz toliko m n o g o lijekova koji uzrokuju toliko m n o g o bolesti nije čudo da je stvorena cijela industrija lijekova za neutralizaciju nuspojava farmakoterapije. Danas postoje preparati koji ublažavaju mučninu izazvanu kemoterapijom, te lijekovi za ublažavanje strašnih nuspojava transplantacijskih lijekova. Ranilidin je jedan od lijekova iz porodice antagonista 112 (histaminskih) reeeptora. Oni blokiraju H2 receptore živaca u želucu, koje histamin inače stimulira na proizvodnju želučane kiseline. Inhibiranjem toga djelovanja, H2 blokatori
vraćanje, nelagoda u trbuhu, hepatitis i drugi poremećaji jetre — čak i smrt. Ostali problemi o d n o s e se na promjenu broja krvnih stanica ( o b i č n o reverzi bilnu); prijavljeni su rijetki slučajevi agranulocitoze (teški kivni poremećaji), kao i povremeni slučajevi impotencije, gubitak k o s e i anafilaktički šok. Uzi manje H2 antagonista može maskirati svaki upozoravajući znak za rak želuca i tako odgoditi dijagnozu. Pitam se koliko će dugo proći prije n e g o što se razvije novi lijek za neutraliziranje učinka lijeka koji se uzima za neutralizaci ju učinka prvog lijeka u nizu.
259
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
Č u d e s n a
PROVJERA LIJEKOVA
i z l j e č e n j a
ko d o b r o kao i da su uzimali antiđepresivc. Ako vas se ne uspije uvje
Prije nego što vam vaš liječnik napiše recept za bilo koji lijek, bilo bi dobro
riti u to da će se vaše stanje zasigurno pogoršati, zašto biste u svoj or
provjerili ne radi li se možda o lome da vam neki drugi lijek izaziva problem.
ganizam unijeli tvar koja bi sa s o b o m mogla donijeti cijeli set novih
Prema
problema?
podacima
američke
neprofitne organizacije
Health
Research
Group,
koju je o s n o v a o odvjetnik i zastupnik prava potrošača Ralph Nader, 15 kate gorija lijekova mogu dovesti do depresije: barbiturati, sedativi, beta-blokato ri, lijekovi za srce (naročito oni koji sadrže reserpin), uključujući lijekove koji se koriste u liječenju srčane aritmije, lijekovi za ulkus, lijekovi za visoki krvni tlak, korlikosleroidi, lijekovi protiv Parkinsonove bolesti, amfetamini, lijekovi protiv bolova, lijekovi za artritis, sredstva protiv konvulzija, antibiotici, lijeko vi koji se koriste za iskliznuće diskova ili alkoholizam. Ako su se simptomi depresije pojavili u vrijeme uzimanja nekog novog lijeka, provjerite prvo nije
• Što
će se
• Što
bi
mi
korištenje koje
dogoditi ako
ne
onaj lijek
trebao
lijeka? Razlikuju
dolaze
uz pakiranje
• Kakve vrste lijekova daju
na
recept,
uzmem
lijek?
učiniti? Kako
li
se
vaše
će tu
učiniti? Kako
upute za
korištenje
ćete pratiti
lijeka
od
onih
lijeka?
ili ostalih tvari (uključujući i lijekove koji se ne iz
hranu,
vitamine
ili alkohol)
trebam
izbjegavati
dok
uzi
mam ovaj lijek? Mnogi vitamini reagiraju s lijekovima, ali umjesto da prestanete uzimati vitamine, radije promislite o neuzimanju lijeka, koji
li upravo taj lijek mogući uzrok. Nažalost, u previše je slučajeva terapija za lijekom izazvanu depresiju an tidepresiv, koji m o ž e reagirali s originalnim lijekom i prouzročiti fizičke ili
će vam vjerojatnije nanijeti više štete. • S kojim
drugim
lijekovima
ovaj
lijek
Opasno
reagira?
lako
pojedinačni
mentalne p r o b l e m e . Jedina terapija za takvu vrstu depresije jest prestati ili
lijek m o ž e nositi mali rizik, kad se kombinira s nekim drugim lijekom,
p o s t e p e n o smanjiti uzimanje početnog lijeka ili, a k o je takav nužan, prebaciti
taj rizik se m o ž e umnožavati nekoliko puta, kao i jačina toksičnog dje
se na lijek sličnog djelovanja koji neće izazvati depresiju.
lovanja.
Što se provjere farmaceutskih preparata tiče, važno je da prije n e g o uz
• Koje
SU Jjozuate
nuspojave
ovog
lijeka
kako
ih
navodi proizvođač? (Ne
mete bilo koji lijek o njemu saznate što više m o ž e t e — zapravo više n e g o što
mojte se zadovoljiti površnim uvjeravanjem svojeg liječnika; zahtijevajte
i vaš liječnik zna o njemu. Svaki lijek koji se nalazi na britanskom tržištu po
da vam ih pročita iz izdanja MIMS-a, o d n o s n o stručne publikacije, ako
praćen je s informativnom tiskovinom, što je u biti sažet prikaz profila lijeka,
vam već ne m o ž e dati tiskane informacije o lijeku.)
sa svim indikacijama, kontraindikacijama i nuspojavama. Svi se ti podaci m o gu
naći
objedinjeni
u
publikaciji
Compendium
of Data Sheets.
• Koji su posljednji
izvještaji
o
nuspojavama
u
medicinskoj
literaturi? Ča
m
U Hrvatskoj se podaci o lijekovima mogu naći na internetskim stranicama Agencije za lijekove i medicinske proizvode: www.almp.lir ( n a p . ) . Informacije o lijekovima možete naći i u časopisu MIMS, bibliji lijekova za m n o g e liječnike, ili na Internetu. Kad pročitate sve o lijeku koji vam je predložen (a imate li s a m o jednu p o sjetu liječniku, učinite to odmah), postavite svojem liječniku sljedeća pitanja:
je vidljivo da su rizici lijekova m n o g o veći n e g o što su proizvođači iz vorno mislili. A k o vaš liječnik ne zna za njih, uputite se u znanstvenu knjižnicu. Većina znanstvenih knjižnica, ili znanstvenih odjela većih knjižnica, Compendium
posjeduju of Data
primjerke
Sheets.
kompjutoriziranu verziju
American
Druga
je
Physician's
mogućnost da
Desk
Reference
istražite
ili
Pubined.
Cumulated Index Medicus, sažetih prikaza
ve
stanja,
ćine znanstvenih studija o većini postupaka liječenja. Pubmed je bes
kao što je predmenstrualna napetost ili depresija nakon žalosnog doga
platna internetska usluga (www.ncbi.nlm.nih.gov/PubMed/). Ili posjeti
đaja, mogu se liječiti p o s e b n o m prehranom ili pažnjom i ljubavlju prija
te veću medicinsku knjižaru. Mnoge korisne knjige o lijekovima mogu
telja i rođaka. Nova studija nalazi da ljudima koji pate od depresije m o
se naći i u o p ć i m knjižarama. Vaš najbolji izvor za potpunu informaciju
žete p o m o ć i suočavanjem s problemima i njihovim rješavanjem jedna-
o nuspojavama lijeka jest vaš vlastiti
• Je
li
terapija
lijekom
zaista potrebna
260
za
ovaj problem? Mnoga
sopisi kao što je The Lancet sve vrijeme objavljuju n o v e studije iz kojih
261
primjerak
Physician's Desk Refe-
Č u d e s n a Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
renee. jer nadležne službe u SAD-u zahtijevaju više podataka o nuspo javama lijeka n e g o britanska vlada. Provjerite u većim knjižarama mogu
li
prekinuli
uzimanje
za Adverse Drug Reactions (ADR) — neverificiran
nekog
drugog
lijeka
koji
sada
uzimam?
Američka organizacija Health Research Group preporučuje da, a k o uzi mate d i n g e lijekove, održite »sjednicu sa s m e đ o m torbom« sa svojim li ječnikom — o d n o s n o da u jednu smeđu torbu slavite sve lijekove koje uzimale (i lijekove za koje nije potreban recept) i posjetite svojeg liječ
sve dostupne analize ili procjene ADR-a, koje će smjestiti izolirane izvještaje o reakcijama u kontekst. (Imajte na umu da američki lijekovi mogti biti odo breni za korištenje u dozama različitima od onih europskih, i za različita sta nja.) (U pismu možete pitati za procjenu cijene odgovora na vaš upit.) Pišite na adresu: Food and Drug Administration
drugih. ( T a k o đ e r ima smisla napraviti popis svih lijekova, s podacima o
Freedom of Information Office
učestalosti i vremenu uzimanja — tako da ne pomiješate o n e koje uzi
5 6 0 0 Fishers Lane
mate.)
Rockville, MD 20857-0001
tim ćenje • Ako
kakvim li
određene
mojeg ue
u i jelima
kako
trebam prestali
nuspojave? Koji su
odgovora
telim
i
ua
prijavlje
nim nuspojavama — u što su uključeni i svježi MedWiitch izvještaji (baza po
nika kako biste zajedno mogli odrediti utječe li neki od njih na učinke
• Pod
izvještaj o svim
dataka o reakcijama na lijekove koje je sastavila FDA). Uostalom, zatražile
li vam naručiti tu publikaciju. • Mogu
i z l j e č e n j a
G O V O R E
dijagnostički
uzimali
ovaj
testovi
lijek primije
dostupni
.za pra
FDA vam mora odgovoriti u roku od 10 dana, barem da vas obavijesti ka ko je vaš zahtjev zaprimljen.
lijek?
uzimali ovaj lijek,
koje bi druge moguće
terapije
Č U D O T V O R N I LIJEKOVI dolazile u
obzir? Ovdje biste mogli nježno potaknuti svojeg liječnika đa nabroji mogućnosti p kojima je č u o , a ne s a m o da ponudi svoje mišljenje. Mno
Problem je čudotvornih lijekova u tome što oni u javnosti rađaju osjećaj đa medicina m o ž e i uvijek bi trebala raditi čuda, čak i kad su u pitanju benigni
go će vam liječnika reći da oni jednostavno ne vjeruju u liječenje bez li
problemi. O n o što se pritom zaboravlja jest cijena koju uvijek plaćamo igra
jekova — dok ustvari vrlo malo liječnika zna išta o tome.
jući se majke prirode.
Ako sve drugo zakaže, kontaktirajte američku Upravu za hranu i lijekove (FDA). Zahvaljujući tamošnjem Zakonu o s l o b o d i informacija, bilo tko iz bilo kojeg dijela svijeta ima pravo pristupa informacijama o lijekovima koje je ta Uprava odobrila za uporabu. Prvi je korak posjet njihovim internetskim stranicama i pregled stranica (wwvv.fda.gov/ccler.htm) Centra za ispitivanje lijekova i istraživanje (Center for Drug Evaluation and Research), internetske stranice FDA nude sve infor macije o kliničkim pokusima i nuspojavama na www.lda.gov/cder/drug/default.htm. Ne dobijete li sve informacije koje trebate, možete poslati pismo na dolje navedenu adresu, s upitom za Summary Basis of Approval (SBA) lijeka (pro vjerite jeste li našli generički naziv i, ako je m o g u ć e , ime pod kojim se lijek prodaje u Americi, jer se nazivi mogu razlikovati na suprotnim stranama At lantika). SBA će sadržavati detaljan sažetak podataka te rezultate kliničkih pokusa koji su utjecali na odluku FDA za o d o b r e n j e lijeka. T a k o đ e r upitajte
Mnogi će se dobroćudni problemi riješili sami od s e b e . Kad je moja naj starija kći bila mala i još uvijek sam ju dojila, u nekoliko sam navrala palila od teškog masti tisa. Zvala sam svoju bolnicu i uvjerila svojega liječnika, koji o b i č n o za taj problem propisuje antibiotike, da želim čekati 24 sata k a k o bih vidjela što će se dogoditi. Za to sam si vrijeme prije dojenja grijala grudi. Mo ja kći, k a o da je osjećala moj problem, sisala je mlijeko iz b o l n e dojke jače nego o b i č n o . Dan kasnije vratila sam se u normalu. Za razliku od hitnih slučajeva, u kojima se konvencionalna medicina uis tinu iskazuje sa svojom vrhunskom modernom tehnologijom, za većinu me dicinskih stanja postoje n e d v o j b e n o bolji i neusporedivo manje invazivni na čini liječenja — i č e s t o izlječenja. A za većinu tih nekonvencionalnih metoda ima j e d n a k o , a k o ne i više, znanstvenih potvrda o uspješnosti od onih koje smatramo »dokazanim« konvencionalnim metodama. Za artritis, astmu, ek c e m , visoki tlak, hiperaktivnost i migrenu postoje čvrsti dokazi povezanosti uglavnom s alergijama ili preosjetljivosti na hranu, utjecajima iz okoliša (po-
263
S T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
put pesticida ili kuhanja na plin) ili pomanjkanjem nutrijenata. Ako se to utvrdi i sanira, m o ž e doći do olakšanja, ako ne i izlječenja s t a n j a . mentalna bolest poput depresije reagira na dijetoterapiju.
176
175
Čak i
U slučaju epilep
sije znatan je napredak postignut propisivanjem dijete s visokim udjelom
Deveto poglavlje
m a s n o ć e za kontrolu napadaja, čak i u takvoj ustanovi k o n v e n c i o n a l n e me dicine k a o što je to Medicinski centar J o h n Hopkins u Baltimoru. Prema jed noj analizi 58 slučajeva kontrola napadaja poboljšala se kod dvije trećine pa cijenata.
177
Neki istraživači vjeruju da veliki unos masti p o m a ž e obnavljanju
mijelinske ovojnice živca.
Stomatologija: sigurna, d o k se ne dokaže suprotno
Čak i u slučaju raka m n o g e alternativne metode imaju znanstvenu potvr du uspješnosti — s v a k a k o više n e g o kemoterapija ili radijacija. " 17
Sto biste rekli kad biste čuli da su liječnici uzeli jednu od najtoksičnijih tvari poznatih čovjeku i, ne zamarajući se nikakvim provjeravanjem njezine sigur nosti, trajno je smjestili u vaše tijelo, te nastavili uporno tvrditi kako ne pos toji ni najmanja opasnost da će vam nanijeti neko zlo.
A M A L G A M S K E PLOMBE Američka stomatološka udruga (American Dental Association) ustraje u stavu da »kad se živa kombinira s metalima koji se koriste u z u b n o m amalgamu, njezina toksična svojstva postaju bezopasna.« Takav je stav usvojila i Britan ska stomatološka udruga (British Dental Association). Međutim stav se teme lji na obrnutoj logici: da su amalgamski zubni ispuni sigurni jer dokazi ne pokazuju n e p o b i t n o drugačije. Iako mi govorimo o takvim zubnim ispunima kao o »srebrnima« ili živini ma, amalgam je zapravo slitina u kojoj je o k o 52 posto žive, dok u preostali dio ulaze bakar, kositar, srebro i cink. Krajem 19. stoljeća amalgam, što za pravo znači »miješan sa živom«, otkriven je kao jeftin spoj kojim se m o ž e za mijenili zlato, koje je bilo preskupo, i olovo, koje se smatralo preopasnim, u zubnim ispunima. Amalgamski se ispun p o č e o koristiti 1819. u Velikoj Brita niji, a kasnih 1820-ih u SAD-u. Nacionalno udruženje zubnih liječnika (ADS), tadašnje udruženje američkih stomatologa, raspravljalo je o t o m e trebaju li zubni liječnici koristiti ispune od živina amalgama. Udruženje se izjasnilo protiv korištenja žive i reklo da bi je trebalo izbaciti iz zubnih ispuna. No ka ko je amalgam b i o neusporedivo jeftiniji od drugih tada dostupnih materija la, postao je popularan, naročito medu zubnim liječnicima čiji su pacijenti bi li siromašni, pa je amalgamski ispun na kraju čak promoviran u političko pi-
264
265
ŠTO V A M LIJEČNICI N E G O V O R E
S t o m a t o l o g i j a :
s i g u r n a ,
d o k
s e
n e
d o k a ž e
s u p r o t n o
tanje — plomba koju si svatko može priuštiti. Većina zubara izabrala je zane
Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) ne odstupa od tvrdnje da ne
marili upozorenja o poznatoj toksičnosti žive, pravdajući se time da oni koji
ma valjanih podataka za dokaz kliničke štete pacijentima, ili podataka koji bi
favoriziraju zlato čine to isključivo radi vlastitoga financijskog interesa, čime
pokazali da će uklanjanje pacijentovih amalgamskih ispuna spriječiti bilo
uskraćuju medicinsku p o m o ć pacijentima s nižim primanjima. Amalgamsko
kakve štetne učinke na njegovo zdravlje ili preokrenuti lijek postojećih b o
je pitanje, k o j e se rasplamsalo u žestoki okršaj, potkopalo temelje Udruženja,
lesti, iako su to i FDA i druge agencije v e ć p o č e l e proučavati.
te je o n o 1840. g o d i n e i raspušteno.
1
5
Taj je stav u neskladu s doktrinama nekoliko drugih zemalja. U Njemač
Približno 60 godina kasnije osnovana je nova, Američka stomatološka
koj je Savezna uprava za zdravstvo (Bundesgesundheitsamt ili BGA) v e ć po
udruga (ADA), koja je procijenila amalgamski zubni ispun sigurnim — i taj je
četkom 1992. odlučila da bi se amalgamski ispuni trebali koristili s a m o na
stav ADA zadržala sve do današnjih dana. Dr. Murray J. Vimy, izvanredni kli
kutnjacima. BGA je također objavila da bi amalgam koji sadrži gama-2, spoj
nički profesor na Medicinskom fakultetu u kanadskom gradu Calgaryju, koji
kositra i žive, trebalo zabranili zbog njemu svojstvene nestabilnosti i rizika
je više od 20 godina p r o u č a v a o učinke amalgama, naglašava da se amalgam
otpuštanja žive tijekom punjenja zuba. Njemačka je vlada zaigrala na kartu
provukao kroz rupe u sigurnosnim propisima s a m o zato što se v e ć jako du
opreza poričući postojanje znanstvenih dokaza za potencijal amalgama u iza
go upotrebljava. Za lijekove ili tvari poput ove, koje su se pojavile prije osni
zivanju dugotrajnih bolesnih stanja, osim kod ljudi koji su alergični ili imaju
vanja regulatornih agencija (kao što je američka Uprava za hranu i lijekove),
elektrokemijske reakcije, [pak, oni kažu i to da se amalgam ne bi trebalo ko
primjenjuje se izuzeće od prakse a k o su bile korištene prije n e g o što se za
ristiti kod trudnica, pacijenata sa zalajcnjem bubrega ili kod male djece.' Nje
p o č e l o provjerama sigurnosti. »Da se s informacijama koje imamo o učinku
mački savezni ured stomatologa poslao je pismo Ministarstvu zdravstva za
amalgamskih punjenja danas izađe pred Upravu za hranu i lijekove, ona ih
htijevajući da o n o d o n e s e odluku prema kojoj nijedan stomatolog u Nje
ne bi odobrila za uporabu jer nisu prošli ni zahtijevane testove na životinja
mačkoj ne smije koristiti dentalni amalgam. Šveđani su napravili pivi korak
ma, a kamoli o n e na ljudima«, kaže dr. Vimy.-
ka potpunoj zabrani amalgamskih zubnih ispuna, usvojivši odluku o t o m e
1
7
G o d i n e 1993- Američka služba za javno zdravstvo objavila je izvještaj o
1997., dok ih je Austrija zabranila 2000. godine. Kanadski institut javnog
procjeni sigurnosti dentalnog amalgamskog ispuna. Izvještaj dopušta da se
zdravstva preporučio je da se kod djece koriste alternativna sredstva, a da se
male količine živinih para ispuštaju iz ispuna le da ih tijelo m o ž e apsorbirati)
amalgam s v a k a k o izbjegava kod o s o b a s oboljelim bubrezima ili alergijama,
slo može izazvali manje reakcije u rijetkoj grupi alergičnih pojedinaca. Za
te kod trudnica, dok Ministarstvo zdravstva Novog Zelanda sada preispituje
ključeno je i to da »postoje jedva zamjetni pokazatelji da je zdravlje velike ve
svoje propise o amalgamskim plombama." A n e k e n j e m a č k e kompanije, me
ćine ljudi s amalgamskim ispunima ugroženo, ili da bi uklanjanje amalgam
đu kojima i Degussa, jedan od najvećih svjetskih proizvođača dentalnog
skih ispuna imalo koristan učinak na zdravlje.« Ista je služba u više navrata
amalgama, prestale su proizvoditi amalgam — iako se na njega odnosila po
potvrdila svoje zaključke.
lovina njihovih prihoda — i prebacile se na proizvodnju kompozitnih ispuna
3
Britanska stomatološka udruga priznala je kako se procjenjuje »da o k o tri
(plastična alternativa amalgamu), Govoreći u emisiji britanske televizije o
posto populacije ima preosjetljivost na živu«, premda nisu naveli da ispuni sa
amalgamu, dr. Matthias Kulmer, stariji menadžer u tvrtki Degussa, priznao je
živom mogu utjecati na cijelu populaciju. Britansko ministarstvo zdravstva
da je jedan od razloga za njihovu preorijentaciju bila mogućnost sudskih pro
sada također savjetuje trudnicama izbjegavanje ispuna sa živinim amalga
cesa.
9
mom, rukovodeći se napucima više vodećih proizvođača amalgama u čijim
Kanadska i američka stomatološka udruženja tvrđe da je izloženost živi
brošurama stoji upozorenje da amalgamski ispuni ne bi trebali biti korišteni
kod z u b n o g amalgama zanemariva u usporedbi s o n o m iz hrane — o d n o s n o
kod trudnica, djeci mladoj od šest godina ili kod pacijenata s bubrežnim b o
da najviše žive d o b i v a m o zapravo od tunjevine. Međutim, kad je Svjetska
lestima. Unatoč tomu te upute još uvijek zaostaju za onima u drugim zemlja
zdravstvena organizacija okupila n e k e od svjetskih autoriteta za trovanje ži
ma.
vom, oni su zaključili, nakon uvida u znanstvenu literaturu, da stanovništvo
1
266
267
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
S t o m a t o l o g i j a :
G O V O R E
najveću dnevnu dozu žive prima od amalgamskih zubnih ispuna. Oni su us
s i g u r n a ,
d o k
s e
n e
d o k a ž e
s u p r o t n o
Daljnji d o k a z visokotoksične prirode žive dolazi u obliku brižnih prepo
tanovili da naš d n e v n o zadržan unos žive od zubnih ispuna iznosi od 3 do
ruka Američkog savjeta za materijale i uređaje u stomatologiji (American
17 mikrograma/dan, u usporedbi s o k o 2,6 mikrograma/dan od ribe i plodo
Council on Dental Materials and Devices) za njezino skladištenje i uporabu.
va mora, te druge hrane, zraka i v o d e . " Oni su pritom zaključili i to da se za
Ta organizacija preporučuje stomatolozima korištenje dobro zatvorenih kon
živine pare »ne m o ž e utvrditi specifična doza koja ima uočljiv učinak« — što
tejnera, izbjegavanje svakog kontakta sa živom i godišnje testiranje k o n c e n
znači da se niti jedna količina živinih para, koliko god bila mala, ne smatra u
tracije žive kod cjelokupnog zubarskog osoblja.
1
potpunosti b e z o p a s n o m . Dr. Lars Freiberg, glavni savjetnik Svjetske zdrav
Stav je i britanske i američke strukovne udruge đa živa u amalgamskoj
stvene organizacije za sigurnost žive, i možda vodeći svjetski autoritet po pi
plombi, kada je pomiješana s drugim metalima i stavljena u usta, postaje
tanju trovanja živom, izjavio je: »Ne postoji sigurna doza žive«.
inertna, ili »zarobljena«.
11
17
No brojni su istraživači dokazali da se živine pare
stalno otpuštaju iz plombe, naročito dok žvačete ili jedete
O T R O V S VREMENSKIM OTPUŠTANJEM Živa je n e d v o j b e n o izuzetno toksična za ljudska bića. Vrlo uvaženi T o k s i k o loški centar Sveučilišta T e n n e s s e e , koji klasificira otrove prema njihovoj letal noj toksičnosti za ljude, daje živi 1600 bodova — plutoniju, najsmrtonosnijem, 1900 b o d o v a . T i m e je živa smještena medu najtoksičnije tvari poznate čovjeku.
VRIĆLI
ili kiselu
hranu. Sveučilište u Calgaryju, koje prednjači u istraživanju amalgama, našlo je da žvakanje, imate li amalgamske ispune, ušesterostručuje količinu žive u »intraoralnom« (u usnoj šupljini) zraku, čineći je 54 puta v e ć o m n e g o kod pa cijenata bez amalgamskih ispuna. Što je broj zubnih ispuna veći, to se otpuš ta više živinih para ; osam amalgamskih zagriznih površina otpušta o k o 10 1K
mikrograma žive dnevno, kaže Vimy. Na konferenciji održanoj na King's College, Cambridge, profesor R. Soremark iz Odjela za stomatološku proteti
V e ć i sami stomatolozi u velikoj mjeri pružaju dokaz o toksičnosti žive:
ku švedskoga instituta Karolinška objavio je: »Stupanj apsorpcije je blizu 90
autopsijom s k u p i n e zubnih liječnika u njihovim su tijelima n a đ e n e više kon
posto, od č e g a se 74 posto zadržava u plućima. U roku od deset minuta 30
centracije toga metala u hipofizi i dvostruko više tumora mozga n e g o kod
posto žive apsorbirane u plućima prelazi u krv.«
19
U kontaktu sa slinom, to
ostatka populacije. - Stomatologinje i ostalo ž e n s k o s t o m a t o l o š k o o s o b l j e
plinom ili elementima k a o što su fhiorid ili zlatni zubni ispuni, živa m o ž e
imaju najmanje tri puta veću vjerojatnost patiti od neplodnosti, poroda mrt
»korođirati« u ustima, što će reći hrdali, formiranjem metalnih iona i para na
v o r o đ e n e d j e c e i p o b a č a j a ' \ a svi zubarski zaposlenici imaju višu koncentra
površini amalgama. Iako se većina toga izluči, o k o 10 posto akumulira se u
ciju žive u središnjemu živčanom sustavu, bubrezima i e n d o k r i n o m susta
raznim organima i tkivima tijela. Štoviše, pet metala sadržanih u amalgamu
v u . ' J o š više zabrinjava činjenica da se amalgam javlja kao uzrok blagog oš
mogu se spojiti i proizvesti o k o 16 različitih korozivnih produkata koji putuju
tećenja mozga kod zubnih liječnika redovito izloženih amalgamskim ispuni-
tijelom, učinak čega je nepoznat. Profesor J. V. Mast iz koledža New England
ma. Prije n e k o l i k o su godina u Singapuru ispitivane n e u r o l o š k e funkcije sku
u a m e r i č k o m gradu Springfielđu, koji je detaljno proučavao taj problem, na
pine zubara pri č e m u je ustanovljeno da su manje učinkovite n e g o u sličnoj
pisao je da svi metali koji se koriste kao restorativni materijal u stomatologiji
skupini koja nije bila redovito u doticaju s amalgamom, iako su ispitanici
mogu korođirati.
1
1
20
imali j e d n a k o dobre rezultate testova inteligencije k a o i kontrolna grupa. Sto je bila veća njihova izloženost živi, to je b i o lošiji rezultat njihovih neurološ kih t e s t o v a .
Dr.
D O K A Z N I MATERIJAL
Diana Echeverria, n e u r o t o k s i k o l o g i n j a na Sveučilištu
Premda je uz živu v e z a n o podosta teza u kojima je sadržan i element naga
Washington, i sama je testirala američke zubare u potrazi za bilo kakvim do
đanja, sve je više dokaza da se otpuštena živa taloži u tjelesnim tkivima. Iako
kazom trovanja živom. Njezina je studija otkrila blago smanjenje spretnosti
već n e k o vrijeme z n a m o da se živa otpušta žvakanjem, sve do nedavno nis
ruku i koncentracije — što su sve pokazatelji poremećaja središnjega živča
mo, znali gdje završava. U prosincu 1989. godine dr. Murray J. Vimy, izvan
nog sustava."'
redni klinički profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Calgaryju, zajedno
15
268
269
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
S t o r n a l o l o g i j a :
G O V O R E
s i g u r n a ,
d o k
s e
n e
d o k a ž e
s u p r o t n o
S brojnim kolegama, istraživačima iz odjela za radiologiju, medicinu i medi
Dokazi koje su dr. Vimy i drugi objavili pokazuju da živa iz amalgamskih
cinsku fiziologiju, objavio je studiju u kojoj su radioaktivni amalgamski ispu
ispuna migrira u ijelesna tkiva nanoseći štetu — svojevrsno »trovanje s vre
ni slavljeni LI z u b e odraslih ovaca. (Radioaktivnim je amalgamom živa »ozna
menskim otpuštanjem", kako je to Vimy nazvao.
čena«, tako da se m o ž e lako pratiti. Time je također izbjegnuta potreba kon
Razmjeri te štete još uvijek se istražuju. »Rezultati pokazuju da postoji ri
trole jer živa iz hrane, zraka ili vode nije bila obilježena. O v c e su o d a b r a n e
zik, ne z n a m o sa sigurnošću koliko je velik, ali s v a k a k o je razborito ispitati
jer su njihove fiziološke reakcije, smatra se, najsličnije ljudskima.)
ga i razmotriti«, napominje Vimy.-
Tijekom 29 dana znatne količine žive pojavile su se u plućima, probavnom traktu i ćeljusnom tkivu ovaca. Čim bi živa bila apsorbirana, navodi se u studiji, »visoke koncentracije zubnog amalgama ubrzo bi bile lokalizirane u jetri i bubrezima«.
21
U istom razdoblju izmjerene živine pare u ustima ovaca
približile su se vrijednostima utvrđenima kod ljudi u prethodnim studijama. Skeniranje cijelog tijela pokazalo je da su znatne količine žive sadržane i u mozgu, srcu i n e k o l i k o endokrinih žlijezda. Zaključak je studije: Naši
laboratorijski
mišljenjem
nalazi
medicinske
Eksperimentalni
najboljem
su
dentalni
amalgami
ovom
struke,
sigurni.
slučaju
u
kojv,
pokazatelji
tanki...
mogu
biti
Na
istraživanju tvrdi
da
u
opreci
su
amalgamski
koji
podupiru
temelju
naših
glavni
izvor
su
sigurnost rezultata
kronične
5
U njegovim prvim pokusima s ovcama radioaktivna je živa dospjela do želuca, jetre, lijevog i desnog bubrega, u usnu šupljinu, pilića i probavni trakt, mozak, srce i endokrine žlijezde. »Što je tkivo g u š ć e , to je veća količina nakupljene žive«, kaže Vimy.
2/1
O v c e su prvobitno odabrane za studiju na Sveučilištu Calgary jer su o n e izraziti preživači — preciznije, po cijeli dan žvaču. Dr. Vimy i njegov tim kre nuli su od pretpostavke da a k o živa ne bi ušla u tkiva i o r g a n e ovce, tada ne bi ušla ni u tkiva ili organe bilo kojega drugog živog bića. »Ovce predstavlja
s
anegdotalnim zubni
ispuni
amalgama
zaključujemo
izloženosti
u da
živi.
22
U nizu studija, u kojima su amalgamski ispuni stavljani životinjama, dr. Vimy je otkrio da je funkcija bubrega (određena stupnjem klirensa inzulina) drastično smanjena — čak do 50 posto tijekom jednog mjeseca. Živa je tako đer povisila razine kalija i natrija u urinu, a smanjila razine albuinina u kiv nom serumu, u vodi topljivog proteina, zbog izlučivanja krvi u urinu. Pro mjene u omjeru natrija i kalija u krvi brzo dovode do simptoma umora, sla bosti mišića i nepravilnosti u radu srca. Kada su razine natrija u krvi niske, bubrezi su potaknuti na otpuštanje enzima nazvanog renin, koji uzrokuje povišenje krvnog tlaka. Dr. Vimy i njegovi kolege proveli su g o t o v o dva de setljeća u ispitivanju učinaka amalgamskih ispuna na ovcama, majmunima i,
ju«, ukratko su objasnili, »scenarij najgorega mogućeg slučaja«.^ lako je fiziološka reakcija ovaca slična onoj ljudskoj, dr. Vimy i njegovi kolege bili su predmetom poruge zbog korištenja ovaca jer je učestalost nji hova žvakanja v e ć a n e g o kod ljudi, a imaju i više nego jedan želudac, te p o s ljedično i više bakterija za probavu. (Medicinski tisak nastojao je omalovažiti nalaze s naslovima poput ovog: »Ovce loše za amalgamske plombeeee«.) T a k o je ekipa dr. Vimyja odlučila ponovili svoj eksperiment, ovaj put na majmunima. Izabrali su majmune jer je njihov obim žvakanja sličniji o n o m ljudskom, k a o što su to i njihovi zubi, njihova prehrana, učestalost hranjenja, način žvakanja i fiziologija organa. Istraživači su u majmunima našli isti o b razac za deponiranje žive — u ustima, plućima, probavnom traktu — kao kod o v a c a . " 2
Vimyjeve studije na životinjama obranio je od optužaba rad profesora H. Vaskena Aposhiana, pročelnika Odjela za molekularnu i staničnu biologiju Sveučilišta Arizona u Tusconu. Aposhian i njegov tim pobrojali su amalgam ske ispune volontera, na osnovi kojih su pratili rezultat. Ispitanicima je tada
u skorije vrijeme, na ljudima. Iako je do danas objavljeno 12.000 radova o
dan 2,3-dimerkaptopropan-l-sulfonat (DMPS), kelator koji se veže uz živu i
opasnostima amalgama, s a m o se zahvaljujući interesu uglednih medicinskih
uklanja je iz tijela putem urina. Analiza rezultata pokazala je da što je više
zavoda, poput o n o g a na Sveučilištu Calgary, i njihovih pronalazaka razorne
amalgama u zubima, to je više amalgama u tijelu, izlučenog uz DMPS. Apos-
snage, problematika amalgamskih ispuna počela zagrijavati, p o s e b i c e u Sje
hianov je tim pritom uspio pokazati i da su dvije trećine žive izlučene u uri
vernoj Americi.
nu sudionika te studije dolazile od njihovih amalgamskih p l o m b i . '
270
271
7
ŠTO V A M LIJEČNICI NE GOVORE
Tada su dr. Vimy i njegovi istraživači proveli jedan drugi pokus na ovca ma kako bi utvrdili učinak migracije žive u tijelu, pivenstveno na organe p o
S t o m a l o l o g i j a :
s i g u r n a ,
d o k
s e
n e
d o k a ž e
s u p r o t n o
imune bolesti k a o što su multipla skleroza, lupus erythematosus (kronična upalna bolest), upalna bolest crijeva i slično.
p u t bubrega. Nakon stavljanja običnih (a ne radioaktivnih) ispuna u zube ne
David F.ggleston, kalifornijski zubar koji je ispitivao učinke izlaganja živi,
koliko ovaca, Vimyeva grupa određivala je protok inulina, škroba, kroz ovčje
mjerio je T-limfocite triju pacijenata prije i poslije uklanjanja njihovih amal
bubrege. Riječ je o standardnom indeksu funkcije bubrega, jer se inulin ni ne
gamskih zubnih ispuna. U sva tri slučaja postotak je njihovih T-limfočita bit
izlučuje ni ne apsorbira. »Trideset dana nakon stavljanja amalgamskih ispuna,
no porastao ( k o d jednog pacijenta s 47 posto na 73 posto, što je povećanje od
funkcija bubrega i njegova sposobnost filtriranja bile su s m a n j e n e za 50 pos
55,3 posto). Eggleston je tada dvama pacijentima p o n o v n o stavio amalgam u
to«, kaže dr. Vimy. Kod kontrolne skupine ovaca kojoj su stavljeni bijeli kom-
zubne šupljine te mjerio postotak T-stanica. U oba slučaja postotak T-limfoci-
pozitni ispuni nije došlo do promjene u funkciji bubrega.
ta je p a o (kod gore spomenutoga pacijenta na 55 posto — smanjenje od 24,7
Istraživački tim zabilježio je nagli porast (za 3 0 0 posto) natrija u ureji, ia ko je količina natrija u prehrani životinja bila ograničena. To ukazuje na zna čajan gubitak natrija. Znanstvenici su nadalje otkrili naglo smanjenje izlučiva nja albumina — za 68 posto.- To pokazuje da je ponovna apsorpcija ureje 8
oslabljena i da je protok krvi u bubrezima smanjen. Vimy je primijetio: »To je kao da imate s a m o jedan bubreg.« ''' 2
M O G U Ć E BOLESTI Z B O G ŽIVINIH A M A L G A M A Nema zaključnog dokaza da amalgamski ispuni izazivaju o d r e đ e n e bolesti, p o s e b i c e stoga što toksičan učinak žive nije za svakoga jednak i u m n o g o m e ovisi o genetskoj predispoziciji, vremenu zadržavanja žive u tijelu, ostalim utjecajima iz okoliša i tako dalje. Ipak, niz novijih studija i kliničkih opserva cija ukazuje na m o g u ć u povezanost amalgama i nekih bolesti. V
Ziva i imunosni sustav Čini se da živa iz amalgamskih ispuna smanjuje broj T-limfocitnih stanica,
posto). K o n a č n o , kad je Eggleston uklonio novi amalgam i stavio ne-amalgamski ispun, T-stanice su p o n o v n o porasle kod svih pacijenata — na 72 posto kod gore s p o m e n u t o g a pacijenta, što predstavlja porast od 30 p o s t o .
30
Na konferenciji održanoj 1990. godine Eggleston je iznio rezultate 30 tak vih pokusa s prosječnim povećanjem broja T-stanica od 30 posto. Zubni li ječnik iz Kolorada Hal Huggins, autor knjige Sve je u vašoj ghvi (It's All in Your Head), koji je i sam proučavao štetni učinak amalgamskih ispuna na pacijente, tvrdi da je ta brojka konzervativna. »Na Sveučilištu Kolorado izmje rili s m o porast T-stanica od 100 do 300 posto nakon što su ispuni odstranje ni«, on navodi.
31
To bi otkriće moglo značiti da amalgam m o ž e odigrati ulogu
u izazivanju ili pogoršanju alergija, autoimunih bolesti, pa čak i leukemije. Naime, p o k a z a l o se da se nenormalne razine bijelih krvnih stanica, nalik oni ma nađenima kod oboljelih od leukemije, normaliziraju kad se pacijentu uk lone sve a m a l g a m s k e p l o m b e . 3
Najnovija studija skupine pacijenata s poremećajima središnjega živčanog sustava našla je d o k a z trovanja živom LI 88 posto pacijenata te reakciju imu nosnog sListava na živu u gotovo dvije trećine njih.
33
jednu od najvažnijih k o m p o n e n a t a našega imunosnog sustava. Imunosni sustav sadrži T-limfocite i B-limfocite. Vrlo u o p ć e n o govoreći,
ME i multipla skleroza
od brojnih vrsta T-stanica najvažniji su T4 liinfociti, zvani stanice »pomagači«,
T a k o đ e r je m o g u ć a veza između trovanja živom iz amalgamskih ispuna i mi-
čiji je posao identificirali strana tijela i stanice raka koje B-limfociti progutaju
jalgičnog eneefalomijelitisa (ME), a i multiple skleroze (MS) i drugih sklerotič
i unište. B e z tih stanica pomagača B-stanice ne mogu obaviti svoj posao.
nih bolesti kao što je, primjerice, amiotrofična lateralna skleroza (ALS), trajna
Stoga, u slučaju AIDS-a, iako ima dovoljno raspoloživih B-stanica za napad
bolest koja je zadesila kozmologa dr. Stephena Havvkinga. U jednoj švedskoj
na viruse, n e m a dovoljno T-stanica koje bi ih prepoznale kao neprijatelja.
studiji razine žive pacijenata oboljelih od multiple skleroze bile su prosječno
S druge strane, T8 limfociti (»supresijske stanice«) priječe B-stanicama na
7,5 puta v e ć e n e g o kod kontrolne skupine. U mnogim je slučajevima antiok-
pad na normalna tjelesna tkiva. Svako sniženje s v e u k u p n e populacije T-sta
siđativna terapija (to jest uzimanje vitamina A, D i E, selena i/ili uklanjanje
nica ili p o r e m e ć a j vrlo osjetljivog omjera T 4 : T 8 limfocita mogu voditi u auto-
amalgamskih ispuna) pridonijela poboljšanju pacijentova stanja — ponekad
273
S T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
S t o m a t o l o g i j a : sigurna, dok se ne d o k a ž e suprotno
G O V O R E
u p o t p u n o s t i . ' U jednoj je drugoj studiji kod većine pacijenata osjetljivih na 5
živu došlo do značajnog poboljšanja n e p o s r e d n o po odstranjenju i s p u n a .
5S
ni, živa se mogla detektirati u krvi ploda i amnionskoj tekućini; nakon 16 da na živa je bila prisutna u hipofizi ploda, jetri, bubrezima, kao i u dijelu pos
Britanac dr. Patrick Kingsley, zapažen zbog svojeg rada s oboljelima od
teljice. Nakon 33 dana (u vrijeme janjenja), većina mlađunaea imala je veće
MS-a i karcinoma, i Amerikanac dr. Hal Huggins liječili su stotine žrtava mul
razine žive n e g o njihove majke. A u vrijeme dojenja majke su imale osam
tiple skleroze i gotovo uvijek nalazili d o k a z e za trovanje živom. Štoviše,
puta više žive u svojem mlijeku n e g o u krvi.
57
m n o g o se pacijenata osjetljivih na amalgam tuži na klasične s i m p t o m e MS-a:
Svježija studija na ljudima pokazala je da živa iz majčinih zubnih ispuna
utrnulost i bridenje u udovima, trzaje lica, podrhtavanje ili trešnju ruku i sto
m o ž e proći kroz posteljicu i doprijeti u mozak n e r o đ e n o g djeteta. Profesor
pala. J e d n o j švedskoj pacijentici s brojnim neurološkim problemima dijag
Gustav Drasch (forenzični toksikolog) i njegovi kolege s Instituta za sudsku
nosticiran je. ALS. Zubni joj je liječnik, koji je p r e p o z n a o simptome slične oni
medicinu (Institut fur Reehtsmeđicine) u Munchenu ispitivali su mozak, jetru
ma kod trovanja živom, savjetovao da svoje brojne amalgamske ispune zami
i b u b r e g e umrlih b e b a i fetusa abortiranih iz. medicinskih razloga. Pritom su
jeni, p o s e b i c e stoga što je mogla smjestiti početak svojih neuroloških proble
našli da je razina žive kod b e b a bila u značajnoj povezanosti s brojem amal
ma u vrijeme stavljanja zubnih ispuna. Šest tjedana nakon što su amalgamski
gamskih ispuna kod njihovih majki. Čak se pokazalo da b e b e u svojim bu
ispuni zamijenjeni kompozitnima, pacijentica se mogla uspinjali stubama bez
brezima akumuliraju živu iz amalgama u istoj mjeri kao što to čine odrasli iz
bolova u leđima. Četiri mjeseca kasnije vratila se u istu bolnicu u kojoj joj je
svojih vlastitih ispuna. Kako većina te djece, očito, nije hranjena majčinim
dijagnosticirana bolest, Sveučilišnu bolnicu u švedskom gradu Umea, na jed
mlijekom, ili s a m o n e k o kratko vrijeme, istraživači su zaključili da je živa mo
notjedno ispitivanje. U njezino je otpusno pismo napisano sljedeće: »Neuro
rala proći kroz posteljicu. " 5
loški status je p o s v e bez osobitosti. Kod pacijentice nema znakova nikakve bolesti motoričkih neurona tipa ALS. Pacijentica je obaviještena da je u neu rološkom pogledu p o t p u n o zdrava«. Bolnički su liječnici zaključili da je pro blem b i o povezan sa živom u leđnoj moždini. Devet godina kasnije ta je že na još uvijek d o b r o g zdravlja. " 5
Trovanje živom.često uzrokuje i neobjašnjivi kronični umor. Hel Huggins navodi da je p r e k o 90 posto od njegovih 2000 pacijenata imalo simptome umora nalik ME-u, a do poboljšanja stanja dolazilo bi nakon uklanjanja ispu na. Biološki gledano, kaže Huggins, to je lako objasniti. Živa ometa sposob nost crvenih kivnih stanica za prijenos kisika; kod većine njegovih pacijena ta, kod kojih je napravljen »oksihemoglobinski« test, s p o s o b n o s t prijenosa ki
Plodnost Postoje dokazi i za to da amalgamski ispuni mogu utjecati na plodnost. Sku pina njemačkih žena s hormonalnim nepravilnostima proučavana je kako bi se vidjelo jesu li u njihovim tijelima p o v e ć a n e količine bilo kakvih tvari iz okoliša, primjerice žive, pesticiđa ili industrijskih kemikalija. Daleko najčešći problem predstavljala je kontaminacija živom, čije SLI se razine u velikoj mjeri poklapale s brojem zubnih ispuna kod žena i količinom žive koja se otpušta žvakanjem.
59
Živa može utjecali i na plodnost muškarca: rezultati studije o
muškarcima koji su na radnom mjestu izloženi živi pokazali SLI da je njihova plodnost bila znatno smanjena.'"
Gubitak kose
sika crvenih krvnih slanica bila je upola manja od o n e koja bi trebala biti. To objašnjava zašto su pacijenti kronično umorni iako imaju normalne razine hemoglobina.
1
P l o m b e sa živom mogu utjecati i na opadanje k o s e . U jednoj je Studiji gotovo polovini žena koje su gubile kosu iz neobjašnjiva razloga evidentirana pove
A m a l g a m u trudnoći Živini zubni ispuni kod trudnica mogu utjecati na fetus u razvoju. U jednoj od studija Sveučilišta u Calgaryju Vimy i njegovi kolege stavili su radioaktiv
ćana količina žive u tijelu; kod dvije trećine ispitanica stanje se popravilo po odstranjenju zubnih i s p u n a . "
Alergije izazvane živom
no obilježene amalgamske p l o m b e u 12 molara (kutnjaka) pet bredih ovaca,
Makar nema čvrstih znanstvenih pokazatelja da živa na bilo koji način priđo
112-og dana njihove gravidnosti. Već tri dana nakon što su im slavljeni ispu-
nosi pojavi alergija, postoji mnoštvo prikaza slučajeva (»case study«) stomato-
274
275
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E S t o m a t o l o g i j a :
loga kod čijih je pacijenata s tegobama uzrokovanima preosjetljivošću na hranu ili štetne utjecaje iz okoliša na neki način došlo do poboljšanja stanja nakon što su im ispuni izvađeni. Tara, jedna od tih pacijenata, patila je od alergijskih problema — pa i ek c e m a — od rođenja. S pet godina razvila je tešku astmu i od tada morala sva k o d n e v n o uzimati lijekove. Za vrijeme cijelog razdoblja adolescencije često je bila hospitalizirana. T a k o đ e r su je mučile teške glavobolje i dvoslike (viđe nje dvostruke slike). Kad je imala tri godine, stavili su joj prvu amalgamsku plombu, da bi na kraju imala sveukupno sedam ispuna na 11 površina. Pro-
s i g u r n a ,
d o k
s e
n e
d o k a ž e
s u p r o t n o
illness«) o s j e ć a l o bolje, što ukazuje na to da je živa s a m o jedan od mnogih čimbenika koji t o m e p r i d o n o s e .
44
Poremećen rad crijeva O n o što je znanstveno proučavano jest sposobnost žive da poremeti bakteri je u crijevima i stvori otpornost na antibiotike. Tim sa Sveučilišta u Calgaryju ujedinio je snage s dr. Anne O. Summers i njezinim kolegama s Odjela za mi krobiologiju Sveučilišta Georgia u Athensu, koji su eksperti za crijeva. Njima je tim iz Calgaryja poslao svoje neobrađene statističke podatke iz pokusa sa
učivši njezinu medicinsku dokumentaciju, istraživači su ustanovili da je Tari-
šest majmuna, kako bi ih dr. Summers i njezini kolege analizirali s obzirom
na astma uslijedila nakon stavljanja dva d u b o k a zubna ispuna. Ustanovili su
na učinak žive na crijevnu floru.
i to da je njezinoj majci stavljena velika amalgamska plomba tijekom trudno će.
Istraživači sa Sveučilišta Georgia pronašli su porast broja bakterija otpor nih na živu u z u b n o m mesu i crijevima majmuna netom su im stavljeni amal
Tara i njezina majka pristale su da im se uklone amalgamski zubni ispuni.
gamski ispuni. U svojem je ranijem radu dr. Summers pokazala da kad je stu
Šest tjedana nakon završetka postupka, Tarini su e k c e m i počeli nestajati, kao
panj otpornosti na živu kod crijevnih bakterija visok, visok je i stupanj otpor
što je nestala i potreba za uzimanjem lijekova za astmu. Sedam mjeseci kas
nosti na antibiotike. U njezinoj su studiji na živu otporni bakterijski sojevi,
nije oba su stanja p o t p u n o iščezla, a tako je ostalo i narednih osam godina,
kao što su streptokoki, bili rezistentni na ampicilin, tetraciklin, streptomicin,
tijekom kojih je praćen njezin napredak. -
kanamicin i k l o r a m f e n i k o l .
4
45
Najbliži znanstvenoj studiji jest jedan zajednički izvještaj o rezultatimašest
Krajnje pojednostavljeno, prisutnost žive mijenja kemijsku prirodu 1,15
zasebnih studija pacijenata kojima su amalgamski zubni ispuni odstranjeni.
kilograma »prijateljskih" bakterija koje žive u našim crijevima, čineći ih otpor
Od približno 1 6 0 0 ispitanika 89 posto njih izvijestilo je o ozdravljenju ili p o
nima na antibiotike. To znači da su bakterije, koje su n u ž n e za pravilan rad
boljšanju zdravstvenih problema, preciznije 31 tipa različitih stanja. Rezultati
imunosnog sustava, zapravo »angažirane na drugačiji način« i nisu više s p o
studija, temeljeni na podacima prikupljenima u četiri države, govore o 83
s o b n e držati gljivice k a o što je Candida albicans (uzrokuje kandidijazu) pod
posto izjava o zamijećenom poboljšanju kod gastrointestinalnih problema i
kontrolom. Promijenjene bakterije usto poboljšavaju resorpciju živinih para
76 posto izjava o poboljšanju kod problema u urinarnom traktu, 87 posto is
koje migriraju iz zuba. To izaziva nepravilnost u radu crijeva, remeti m e t a b o
pitanika izliječilo je migrene ili je došlo do poboljšanja, a 75 posto onih s
lizam proteina i crijevnu floru, i dovodi do toga da čestice hrane napuštaju ti jelo neprobavljene. Dr. Vimy vjeruje da bi amalgamske p l o m b e mogle biti
multiplom sklerozom izjasnilo se da im je bolje ili da su izliječeni. Ako bismo te podatke ekstrapolirali na sve Amerikance s amalgamskim zubnim ispunima, došli bismo do brojke od 17,4 milijuna o s o b a kod kojih bi moglo doći do poboljšanja ili nestanka stanja k a o što je alergija kad bi se amalgamski ispuni koji sadrže živu jednostavno zamijenili onima b e z ž i v e .
43
Pa iako je m n o g o priča o uspjehu, Hal Huggins upozorava da se, za raz liku od njegovih pacijenata s multiplom sklerozom od kojih je kod 85 posto došlo do poboljšanja, s a m o 60 posto njegovih pacijenata s t e g o b a m a pove zanima s preosjetljivošću na toksične utjecaje iz o k o l i š a (»enviromental
276
suodgovorne za kandidijazu i širenje alergija koje se naglo javljaju kod o s o b a srednjih godina, k a o i za opći problem otpornosti na antibiotike i superklice, koji se javlja u cijeloj populaciji. Alzheimerova bolest i živa Iako je Vimy s a m o p o k a z a o da živa iz zubnih ispuna putuje do mozga ovce, danas i m a m o d o k a z e da se ona taloži i u ljudskome mozgu. Američki stoma tolog i istraživač David Eggleston proveo je mjesece u lokalnoj mrtvačnici is pitujući akumulaciju žive u moždanom tkivu žrtava prometnih nesreća koje
277
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
S t o m a t o l o g i j a :
s i g u r n a ,
d o k
s e
n e
d o k a ž e
s u p r o t n o
su imale amalgamske plombe, le otkrio da njihov broj korelira S razinom ži
je 35 godina njegov zubar periodički obnavljao stare »srebrne plombe«. Prije
ve u m o z g u . ' A Patrick Stortebecker, iz S t o r t c b e c k c r o v c zaklade za istraživa
pet godina Marta, njegova supruga, primijetila je pogoršanje Jimovih moto
nje (Stortebecker Foundation for Research) u Stockholmu, piša© je o studija
ričkih sposobnosti. Prošlog je ljeta teško hodao, a kad je pao za vrijeme jed
ma koje pokazuju da trovanje živom dolazi do mozga direktno iz n o s n e šup
nog ručka s prijateljima, Marta je bila zapanjena shvativši đa se on ne sjeća
ljine.
kako da se podigne te da odbija prihvatiti p o m o ć prijatelja. Kasnije toga ljeta
6
47
Kad se razmatra mogućnost povezanosti Alzheimerove bolesti s toksi
Marta je primijetila đa je Jim postao »smušen«. Nije m o g a o hodati niti se pe
čnim utjecajima iz okoliša, krivica se uvijek svaljuje na aluminij. No sve je vi
njati stubama bez p o m o ć i . Na odmoru u Austriji činilo se đa je zaboravio ka
še dokaza za to da se u mozgovima oboljelih od Alzhemerove bolesti nalaze
ko plivati, što mu je n e k o ć bila omiljena aktivnost. »Mentalno, on u o p ć e nije
veće koncentracija žive, a ne aluminija. W. R. Markesbery i njegov tim medi
bio svoj... kaže o n a .
cinskih znanstvenika s odjela za kemiju, patologiju i neurologiju na Sveučili
U rujnu je Marta odvela Jima do gerijatra koji je dijagnosticirao Alzheime-
štu Kentucky, k a o i Centar za istraživanje starenja Sanders-Brown pri istoj
rovu bolest i predvidio da će za tri mjeseca biti p o t r e b n o smjestiti Jima u
ustanovi, n e k o l i k o su godina istraživali povezanost Alzheimerove bolesti i ži
dom. Šokiran tom dijagnozom, Jim je poslušao svoju ženu koja ga je godina
ve. U jednoj su studiji ispitivali koncentracije elemenata u tragovima u moz
ma pokušavala nagovoriti da o d e na testiranje za m o g u ć e trovanje od amal
gu deset obđuciranih pacijenata s Alzheimerovom bolesti. Element koji su
gama. Pozitivni rezultati testa prisilili su Jima đa ukloni z u b n e ispune.
dosljedno nalazili u najvećoj koncentraciji bila je živa; također su primijećene
Jim je izvadio sve amalgamske plombe u nekoliko posjeta zubaru. Na pu
niže razine cinka i selena kod ispitanika. " Prema mišljenju istraživača, visoka
tu do ordinacije Jim se pri penjanju stubama morao oslonili na Martu, ali na
koncentracija žive u mozgu pacijenata s Alzheimerovom bolesti najvažnije je
kon posljednjeg posjeta silazio je niz stube bez p o m o ć i . Ubrzo nakon što su
4
od primijećenih odstupanja od normale. Ipak, oni značajnim smatraju i sni
ispuni odstranjeni, njegov se liječnik o p ć e prakse složio s Martom da se Jim
ž e n e koncentracije cinka, jer su cink i selen poznati po t o m e da štite protiv
»probudio«. Pet mjeseci kasnije, nakon što je prošao program detoksikacijc,
toksičnosti teških metala.
Jim sada p o n o v n o izlazi bez. pratnje. P o n o v n o može sam ispuniti svoju i Mar-
Male do/e žive u mozgu izazivaju identične promjene kakve su viđene
tinu poreznu prijavu te pisati pisma. Iako mu hod nije najbolji, ipak se p o
kod Alzheimerove bolesti.' Tubulin je protein nužan za stvaranje živčanih
boljšava i, što je najvažnije, Jim sada prepoznaje kada ne hoda kako treba,
vlakana, tkiva koje prenosi živčane podražaje. Pacijenti s Alzheimerovom
pa se sam ispravlja.
9
bolesti imaju smanjen tubulin, što uzrokuje zapetljanje živčanih vlakana ili
Neki od antiamalgamskih lobija smatraju da je aluminij možda krivi trag u
»neurofibrilarne čvorove«, pri č e m u se poruke u mozgu ne povezuju kako
potrazi za uzrokom Alzheimerove bolesti. Unatoč tomu teško je ne uvažiti
treba. Profesor medicinske biokemije Boyd Haley i njegovi k o l e g e sa Sveuči
brojne d o k a z e o ulozi aluminija u razvoju bolesti.''' Moguće je, mišljenja su
lišta Kentucky davali su štakorima aluminij u hrani, ali nisu zapazili promjene
neki, da je mozak, kad mu nedostaje cink a obiluje živom, podložan talože
u razini tubulina, d o k su štakori hranjeni živom imali sniženu razinu tubuli-
nju aluminija, no sam aluminij ne uzrokuje problem. A moglo bi biti da o b o
na, sličnu o n o j kod tipičnih pacijenata s Alzheimerovom bolesti.
je, aluminij i živa, pridonose bolesti. Premda je aluminij sveprisutan — u vo
Vimy i njegov tim na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Calgary također
di, k u p o v n o m soku od naranče, hrani, kozmetici, lijekovima, dezodoransi-
su koristili štakore k a k o bi pokazali da živa u velikoj mjeri inhibira razine tu
ma. posudama za kuhanje i konzervama — količina aluminija kojoj s m o iz
bulina. LI stvari, koncentracije žive u mozgu tih štakora bile su slične onima
loženi iz tih izvora neusporediva je s koncentriranom d o z o m žive koju dobi
zamijećenima kod majmuna 28 dana nakon stavljanja amalgamskih zubnih
v a m o kad se ona stavi u naša usta i inhalira pri svakom žvakanju.
ispuna. " 5
Ako se i ne manifestira kao potpuno razvijena demencija, trovanje amal
Jim, sada 80-godišnjak, imao je usta puna amalgamskih plombi, precizni
g a m o m m o ž e izazvali »zamagljenje« u mozgu. To se dogodilo Pam iz Norl-
je 15 velikih ispuna od kojih su neki pokrivali gotovo cijeli zub. Proteklih mu
hamptonshirea, koja na to nikada nije ni pomislila sve dok nije posjetila lijeć-
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
S t o m a t o l o g i j a :
nika koji je p o s u m n j a o na otpuštanje žive i/, zubnih ispuna, a onda za to do bio potvrdu nalazima dviju pretraga. Moji
su
simptomi
bili
zaboravila
zbog
rečenice),
zbrkani govor,
vrat,
čega.
metalni okus
rukama
i
u
nogama
kratkotrajno pamćenje
zaboravila
bih
ustima,
(tijekom
tijelu,
slabost
u
nogama
alergije
na
hranu,
imena
vid,
ljudi,
smušenost
astma,
sindrom
(ušla gubila
u glavi,
17 godina),
utrnulost
i
sam
morala
umor i
kolaps
bih
u
misao
nakon
sobu
žarenje po
i
n e
d o k a ž e
s u p r o t n o
Pretpostavlja se da živa uzrokuje bolest srca poticanjem stvaranja slobod
bol
amalgamskih zubnih ispuna u ustima pacijenta i njegova kasnijeg rizika za
u
srčani u d a r .
cijelom
53
Druge studije pokazuju da živa steže glatke mišiće krvnih žila, čime se
odustati od vožnje),
korištenja
načnici uzrokuje povećanu razinu peroksiđacije lipida, prekursora bolesti sr
i
pokretnih
povisuje krvni tlak, te tako utječe na sposobnost srca za kontrakciju i elek tričku vodljivost koja regulira srčane otkucaje. ' 5
stuba.
1
Živa, prema rezultatima jednog istraživanja, proizvodi funkcionalne pro
Posljednjih sam
s e
ca. Rezultati nekih studija upućuju na međusobnu povezanost između broja
usred
natekii jezik
nadraženog crijeva,
(do te mjere da
kronični
d o k
nih rađikala i inaktiviranjem antioksidanata glutationa i selena, čime u ko-
raznoliki:
mutan
s i g u r n a ,
na
morala
zub
godina morala
prestati
naušnice, deloksikacije
moje
kako
staviti krunu
raditi,
od kojih
bolesti
nego
bi me
bi se
nisam
simptomi u
su
se
pogoršali
kojoj je bilo nikla. mogla
uši svrbjele.
uklonili svi metali
nositi
iz
mojega
što
Ne samo da sam
nikakav
Trebale su
nakon
nakit,
naročito
mi tri godine posebne mozga
i tijela.
Sada kada više nema amalgamskih ispuna, Pam m o ž e voziti sigurno i po novno nosi naušnice.
mjene u srčanoj aktivnosti i u srčanom mišiću, i akumulira se u srčanom mi šiću i zaliscima uglavnom stoga što intenzivno djeluje na h o r m o n e žlijezde hipofize. Pokazalo se i to da živa povećava tendenciju zgrušavanja krvi — faktor rizika za srčani i moždani udar.
55
Studije u kojima su uspoređivani pa
cijenti sa i bez amalgamskih zubnih ispuna pokazuju da oni sa živinim ispu nima imaju daleko viši kivni tlak, slabiji puis, veću sklonost bolovima u prs nom košu, n e n o r m a l n e otkucaje srca, anemiju i umor u odnosu na pacijente
Živa i srce
bez amalgamskih ispuna. ' 51
Sudeći prema novim pokazateljima, živa je imala ulogu u epidemiji kongestivne srčane insuficijencije i ostalih bolesti srca. Istraživači s Katoličkog sveu čilišta u Kimu mjerili su koncentracije žive u uzorku tkiva lijeve klijetke paci jenata s idiopatskom dilatacijskom kardiomiopatijom (IDCM) i onih zdravoga
Problemi s drugim metalnim slitinama Osim što izazivaju električne probleme, metalne slitine (nikal, berilij, krom i molibden) mogu utjecati i na temeljnu funkciju ljudskih stanica. Istraživači iz
srca. Kod onih s IDCM-om zabilježeno je o g r o m n o povećanje koncentracije
Alabame nakratko su izložili stanice iz ljudskih desni otopinama slitina i ot
žive u srčanom tkivu — 22.000 puta veće od normalne. K a k o niti jedan od
krili da su stanice usporile proizvodnju energije i smanjile unos kisika. To je
pacijenata nije b i o izložen živi na radnome mjestu, istraživači Sveučilišta Cal
utjecalo na stanične mitohondrije gdje se ATP (adenozin trifosfat), o d n o s n o
gary zaključili su da su zubni amalgamski ispuni bili najvjerojatniji izvor ži-
energija, proizvodi. Nenormalnosti u tom procesu p o v e z a n e su s brojnim b o
ve. -
lestima, dok se usporavanje proizvodnje energije smatra prvim korakom u
s
I rezultati o p s e ž n o g finskog istraživanja ukazuju na očitu povezanost iz među žive i bolesti srca. Iako mnogi muškarci u istočnim dijelovima Finske jedu puno ribe, stopa smrtnosti zbog kardiovaskularne bolesti medu njima
razvoju r a k a .
57
Živa i mentalne bolesti
izvanredno je visoka. Istraživači su na kraju uspjeli izolirati krivca, lokalnu ri
Živini se zubni ispuni čak povezuju s nekim slučajevima bipolarnog p o r e m e
bu koja ima visok sadržaj žive; visoke koncentracije žive udvostručuju rizik
ćaja. U jednoj su maloj studiji pacijenti, koji su zamijenili svoje amalgamske
za Srčani udar i utrostručuju rizik za umiranje od bolesti srca. ( T o se nije od
p l o m b e neamalgamskima, znatno manje patili od tjeskobe, depresije, para
nosilo na o n e muškarce koji su jeli masnu ribu iz o c e a n a k a o što su losos,
noje, neprijateljskog i opsesivno-kompulzivnog ponašanja, a neki su zaista
haringa i tuna, koje sadrže puno omega-3 masnih kiselina.)
mogli prekinuti uzimanje lijekova.
58
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
S t o m a t o l o g i j a :
G O V O R E
SUDSKI PROCESI Z B O G ŽIVE Premda stomatološke udruge u Velikoj Britaniji i SAD-U nisu upozorile jav
s i g u r n a ,
d o k
s e
n e
d o k a ž e
s u p r o t n o
ji je d o n e s e n u vrijeme pisanja ove knjige u Kaliforniji bi u potpunosti trebalo zabraniti a m a l g a m s k e zubne ispune.
nost na opasnost od amalgama, kompanije koje ga proizvode (i koje bi mog
UKLANJANJE ZUBNIH ISPUNA
le biti najprozvanije u tužbama za odgovornost) ozbiljno su shvatile znakove upozorenja. Kalifornija je izglasala zakon, poznat kao Prijedlog 65. (Proposi
Ne trebaju svi izvaditi svoje zubne ispune. Sumnjate li na to da ste zbog svo
tion 65), kojim zabranjuje da se stanovništvo Kalifornije nekažnjivo izlaže ke
jih plombi bolesni, ne bi bilo naodmet da to i provjerite podvrgavajući se ni
mikalijama za koje je poznato da izazivaju rak ili prirođene mane. Svaki rad
zu pretraga kojima se dokazuje osjetljivost na živu. Dr. Don Henderson i dr.
ni okoliš koji sadrži takve potencijalno opasne materijale mora biti obilježen
Michele Montiel, iz Odjela za imunologiju londonske bolnice Chelsea i West
znakom upozorenja.
minster, osmislili su jednostavan krvni test kojim se utvrđuje čine li vas zubni
Američka Zaklada za zakon o okolišu (Environmental Law Foundation)
ispuni bolesnima.
odlučila je testirati taj zakon tako što je na sud izvela tvrtku J e n e r i c , jednog
Pretraga, nazvana Test specifičnog pamćenja metala T-stanica (MSiVlT),
od najvećih proizvođača zubnih amalgama. Sud je presudio u korist zaklade,
određuje »pamti« li naš imunosni sustav zubne i druge metale. Kad je tijelo iz
a J e n e r i c je postala piva kompanija koja je takav proizvod opremila sa zdrav
loženo napadaču izvana (primjerice virusu), tijelo se brani i ubija infekt. Slje
stvenim upozorenjem, obraćajući se njime stomatološkim liječnicima, njiho
deći put kad nas n a p a d n e isti virus, tijelo može uzvratiti protunapađom brže
vu osoblju i pacijentima u Kaliforniji s upozorenjem o mogućim opasnostima
i snažnije zahvaljujući svojem imunosnom pamćenju — antitijelima i imunos-
od prirođenih mana zbog izlaganja živi.
nim stanicama pamćenja koje je razvilo. Taj se o d g o v o r imunosnog sustava
Tvrtka J e n e r i c stavila je upozorenje na sve kontejnere s amalgamom koji se šalju u Kaliforniju i pristala opskrbiti stomatološke ordinacije znakom upozorenja koji treba biti istaknut na vidljivom mjestu u č e k a o n i c a m a : »Ova ordinacija koristi materijale za amalgamske ispune koji sadrže i izlažu vas ži vi, kemikaliji za koju se zna da uzrokuje prirođene m a n e i druga reproduk tivna oštećenja. Za više informacija, molimo, savjetujte se s vašim zubnim li ječnikom.« Kompanija je također pristala prestati prodavati živine ispune zubnim liječnicima koji nisu stavili to upozorenje. Nakon presude tvrtki J e n e r i c , deset drugih proizvođača dentalnih amal gama udružilo se u pokušaju osporavanja te presude. Američki savezni su dac donio je odluku kojom se prvobitna odluka vraća na p o n o v n o razmatra nje, uz. obrazloženje da važeći propis za donošenje takve presude nije Prijed log 65., nego odluka američke Uprave za hranu i lijekove, koja je, naravno,
m o ž e izmjeriti. Kad je riječ o metalima, iako će sve o s o b e pokazati imunosno p a m ć e n j e raznih metala, uključujući u to i živu, s a m o če o n e koje imaju jaku reakciju — primjerice o n e o s o b e koje dobiju osip od nikla — pokazati snažan odgo vor imunosnog sustava. Sličan test kojim se mjeri izloženosti teškim metali ma u industriji postoji već godinama. Dr. Henderson i dr. Monteil pokazali su da se jakost odgovora imunosnog sustava na živu i druge metale koji se ko riste u stomatologiji također m o ž e stupnjevati/ Trebali biste provjeriti svoju 9
potencijalnLi intoksikaciju živom na osnovi sveobuhvatne kliničke medicin s k e i stomatološke a n a m n e z e . T i m e bi trebali biti obuhvaćeni svi zubni ispu ni, krune, mostovi, implantati i zubala, svaki »piercing« na tijelu, pa čak i amalgamske telovaže.
proglasila živine z u b n e ispune sigurnima. Prvostupanjski je sud ovoga puta
Dinga mogućnost provjere učinka metala iz vaših usta jest provokacijski
donio drugačiju presudu koju je u ljeto 1996. godine, n a k o n što se na tu od
test urina. Taj test koristi 2,3-dimerkaplojantarnu kiselinu (DMSA) kao kelira-
luku žalila Zaklada za zakon o okolišu, razmatrao apelacijski sud. Apelacijski
juće sredstvo koje na s e b e veže živu iz organizma i izlučuje je urinom. Uzo
je sud poništio prvoslupanjsku presudu: budući da je Prijedlog 65. zakon ko
rak urina uzima se prije i poslije uzimanja DMSA, a rezultat ukazuje na ukup
ji je izglasan u Kaliforniji, EDA propisi ne onemogućavaju mandat Prijedloga
no o p t e r e ć e n j e tijela živom. Drugi testovi koji će vam dati grubu naznaku
za upozorenje pacijenata. To znači da sada kalifornijski zubari moraju svojim
opterećenja tijela živom jesu analiza minerala u kosi i analiza znoja. (Nanese
pacijentima dati do znanja da ispuni sadrže živu. Zakonskim prijedlogom k o -
li vas put u London, sva tri testa dostupna su U tamošnjem Biolabu.)
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
S t o m a t o l o g i j a :
G O V O R E
Svakom bi p o j e d i n a č n o m zubnom ispitnu još trebalo milivoltmetrom iz mjeriti električni potencijal, jer je svaka plomba potencijalna baterija. Ta vrsta testa mjeri količinu živinih para koje otpušta svaki zubni ispun. Obavljaju ga neki klinički ekolozi. Prema Hugginsu i p o k o j n o m e Jacku Levensonu, zubnom liječniku koji je vodio borbu protiv žive u Velikoj Britaniji, kod uklanjanja zubnih ispuna naj važniji je sam redoslijed uklanjanja — a to znači da najprije treba izvaditi o n e s najvećim negativnim nabojem.
s i g u r n a ,
d o k
s e
n e
d o k a ž e
s u p r o t n o
J e d i t e svježu organsku cjelovitu hranu. Dr. Levenson je savjetovao izbje gavanje hrane koja je slana, kisela ili se jede vruća, kao i zalogaje između o b roka, jer sve to povećava živine pare. D o b r o je uzeti i aktivni ugljen pola sata prije tretmana. On će p o m o ć i u prikupljanju progutanih živinih para. Prije no što se upustite u vađenje zubnih ispuna, potražite z u b n o g liječni ka koji je u t o m e iskusan i porazgovarajte s njim. Provjerite ima li praktičnog iskustva u e t a p n o m uklanjanju ispuna u zavisnosti od rezultata mjerenja ampermetrom ili voltmetrom.
Mnogi pacijenti koji požure zamijeniti svoje amalgamske p l o m b e postanu
J e d n o m kad zamijenile svoje zubne ispune, trebat ć e t e provesti višemje-
još bolesniji jer nije poštivan protokol koji bi ih trebao zaštiti od navale ot
sečni opsežan detoksikacijski program, koristeći detoksikacijske mjere kao
puštenih živinih para. Upravo se to dogodilo J o h n u , znanstveniku iz Bir-
što su sauna i parna kupelj, limfna drenaža i, a k o je potrebno, kelator poput
minghama, koji je zamalo preminuo nakon što su mu zubni ispuni bili ne
DMSA da se ispere živa iz organizma. Dodaci kao što su MSM (metilsulfonil-
pažljivo, o d n o s n o naglo odstranjeni.
metan) i N-acetilcistein, tablete ugljena i alga Chlorella također mogu p o m o
A Sofija iz Gloucestershirea razboljela se nakon što joj je zubar izvadio svih sedam amalgamskih plombi ne pridržavajući se zaštitnog protokola: Foče/a
sam
se
se nisam
našla
misleći da
ću
mišića
zaista u
i
Noge su
izgubila
pretraga
(lupuroskopije,
skeniranja
i
krvnih se
— nisam
postajalo
bolje.
dvosutnog potvrdili
detoksikucijom premda
znam
da
upućena
se
želucu.
Nakon
sam
sam
kao
dva
posjetila na
sam
trovanje
toksikologu
tijela.
Sada
moje
tijelo još
u
počinjem uvijek
voditi
morate biti strpljivi. K a o što Sofija kaže, riječ je o dugotrajnom procesu. Mogući zdravstveni problemi s alternativama amalgamu sigurno postoje,
mjesec
bi ijedan holistički orijentiran stomatolog za bilo koji zubarski materijal rekao
jedva
Londonu,
bakterije, probiotici mogu biti od pomoći, ovisno o simptomima. Na kraju,
ali su za većinu ljudi, srećom, puno rjeđi. Uostalom, teško je povjerovati da
dana
»medicinska
živom.
nije
Dali su mi morfij
barijeve
homeopata,
sve.dok
meopatskim a m a l g a m o m . K a k o živa m o ž e poremetiti u o b i č a j e n e crijevne
imala sam grčenje
mjeseca
ni spavati ni kretati se,
posumnjao
sve gore,
kolonoskopije,
naredna
očajna,
mojega
u
kilograma.
otpuštena
kući,
mogla
Sva
sam
deset
testova),
razgovora pa
i postajalo je
mi trnule i žarile,
endoskopije,
vratila
bolovima
bolesnom
bolnici s mučnim bolovima
umrijeti.
i tremor,
Kad sam
osjećati
ći ispiranju žive iz tijela. Mnogi zubni liječnici izvještavaju o uspjehu s h o -
kaše, zagonetka«.
Z n a m o da kompozitni zubni ispuni mogu činiti zube osjetljivima kad se prvi put stave. No neki su pacijenti iskusili trajnu osjetljivost dok su im plom
mi je
be »puštale« — o d n o s n o kada je postojala pukotina između zuba i ispuna.
koji je
nakon
Testovi su
to
koji je
započeo
normalan
oslobodilo
da je p o t p u n o nerizičan.
u
provela da
raznih
i
sline, krvi ili sulkusne tekućine može nepovoljno utjecati na s p o s o b n o s t ve zanja. Kompozitni se materijali pri stavljanju moraju polimerizirati uz upotrebu
život
otrovne
Kod kompozitnih ispuna, za koje su svi materijali na bazi smola, vlaga poput
tvari.
lampe za polimeriziranje, č i m e se taj plastični materijal stvrdnjava. Kad je materijal polimeriziran, zubni se ispun m o ž e skupiti između dva i pet posto,
Ne bi bilo loše započeti svoj vlastiti program detoksikacije i unosa vita-
pri č e m u će se napraviti pukotina između ispuna i zuba, koja se ne m o ž e p o
minskih dodataka dva mjeseca prije uklanjanja amalgamskih zubnih ispuna.
praviti. Dr. Stephen Dunne, predavač i savjetnik na Odjelu za konzervativnu
To bi s v a k a k o trebalo uključivati antioksidante koji pomažu vezanje i izluči
stomatologiju na Kings Dental Institute u Londonu, tvrdi da 60 posto polime-
vanje žive, d o b r e multivitaminske pripravke, p o s e b n o vitamin C i selen ( 5 0 200 mikrograma).
rizirajučih lampi koje se koriste u Velikoj Britaniji ne radi sukladno specifika cijama proizvođača.
285
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
Za kompozitne se zubne ispune o č e k u j e đa će irajali upola kraće od amalgamskih. Međutim Car) Leinfelder sa Sveučilišta J u ž n e Karoline, koji provodi testiranja materijala na ljudima, kaže da su »idealni« restorativni ma terijali, najviše otporni na habanje (čak i više od navlake od zlata, koje sma tramo najtvrđom tvari), napravljeni od polimera na bazi s m o l e koji se pažlji vo nanose u slojevima. Stomatolozi koji koriste tu metodu jetkaju površinu za ispun, a onda je zatvore slojem sintetičke s m o l e . Potom stavljaju meki samostvrđnjavajući slaklcno-ionomcrni cement; preko toga ide opet smola, a onda visokopolimerizirajući materijal za makropunjenje, koji treba sušiti polimerizirajućom lampom. Slijedi još jedan vezni sloj smole i materijal za mikropunjenje nakon toga, visoke čvrstoće i otporan na habanje.
Peti
d i o
Danas se najčešće koristi materijal za kompozitni ispun sastavljen od čes tica stakla i porculana u akrilnoj osnovi. Razmišljale li o kompozitnim ispunima, izaberite zubara koji osigurava suho radno polje p o m o ć u g u m e n e plah tice (»rubber dam«) i provodi pedantne izolacijske postupke prije stavljanja ispuna, te koristi pouzdanu polimcrizirajucu lampu. Najvažnije od svega, on bi morao imati puno iskustva i puno zadovoljnih pacijenata. Možete testirati svoju reakciju na kompozitne (bijele) ispune sisanjem uzorka materijala dva sata, pa to ponoviti dva dana kasnije. Pratite svoju reakciju i obavijestite o njoj svojega zubnog liječnika. Ako reagirate na taj određeni kompozitni ma terijal, m o ž e se za vas pronaći neki drugi. Što se zuba vaše djece tiče, prevencija je najbolje liječenje. Dojite a k o mo žete, izbjegavajte djeci davati pića sa šećerom ili previše slatkiša, hranite ih cjelovitim namirnicama s m n o g o voća i povrća, pobrinite se da peru z u b e re dovito i jedu v o ć e iza obroka. V e ć je davne 1911. godine jedna novozeland ska anketa, kojom je o b u h v a ć e n o 1.500 školske djece, našla da je alkama hrana, koja luči slinu nakon obroka, neutralizirala kiselost bakterija. T i m e se enormno smanjila učestalost propadanja zuba. J e d a n od najboljih alkalnih proizvođača sline jest v o ć e .
286
KIRURGIJA
Deseto poglavlje
Uobičajeni kirurški zahvati
Od svih medicinskih područja kirurgija je vjerojatno najmanje znanstvena. Većina se odluka o operacijama donosi na temelju liječnikove naklonosti, ar bitrarne odluke stručnih tijela ili pak trenutačne mode, umjesto na temelju čvrstih činjenica. Z b o g očitih etičkih razloga operacije se gotovo nikada ne testiraju kontroliranim eksperimentom, nego se razvijaju prema ud hoc prin cipu, a onda se njima drugi podučavaju — pa i stažisti — manje-više kroz praksu. To znači da se mnogi kirurzi oduševljavaju novim tehnikama ne zna jući što o n e d o n o s e , pa č a k niti h o ć e li postupak u o p ć e biti od ikakve koristi. Kirurzi svih usmjerenja podcjenjuju jednostavne rizike koji prate bilo koji tip operativnog zahvata, b e z obzira na to koliko on bio »rutinski«. Sveučilište u Oxfordu analiziralo je 2 2 5 . 0 0 0 operacija obavljenih u šest obližnjih jedinica zdravstvene skrbi, pri čemu se pokazalo da je j e d n o od deset hitnih odstra njenja prostate i više nego j e d n o od pet hitnih ugrađivanja umjetnog zgloba kuka završilo smrću pacijenta godinu dana nakon operacije. Iako su hitni operativni zahvati praćeni daleko većim postotkom smrtnosti, visoki rizik prati i n e k e planirane kirurške zahvate. Primjerice, šansa da osoba koja se odlučila za uklanjanje o č n e mrene ili prostate premine u roku od jedne g o dine po operaciji, zbog komplikacija tijekom kirurške operacije, iznosi jedan prema 2 0 . ' Veliki udio u broju smrtnih ishoda odnosi se na o n e do kojih je došlo jer rutinski zahvat nije napravljen kako treba. Prema trećem Izvješću o perioperativnim smrtnim ishodima nadležnoga britanskoga istražnog povjerenstva — riječ je o informacijama o postoperalivnim smrtima pacijenata mjesec da na nakon operacije, koje je dobrovoljno dostavilo preko tisuću kirurga di ljem Velike Britanije — puno pacijenata b e s p o t r e b n o umire nakon rutinsko-
289
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
U o b i č a j e n i
k i r u r š k i
z a h v a l i
ga kirurškog zahvala. Iz Izvješća je vidljivo da je do najčešćih smrti zbog
taži (struganje endomelrija) nakon potpunoga spontanog pobačaja," ili hisle-
Ironiboze dubinskih vena i krvnih ugrušaka u plućima d o š l o jednostavno
rekiomiji,' čak i pacijenti koji ugrađuju srčanu premosnieu. Ugradnja pre
sloga što pacijentima nisu davani lijekovi za sprečavanje zgrušavanja krvi.
mosnice može ublažiti simptome nekim pacijentima, ali nema nikakvih d o
Mnoge su smrti p o v e z a n e s predoperativnim pripremama, pa i sa samom
kaza za lo da taj kirurški zahvat uistinu produžuje život. Rezultati j e d n e stu
operacijom, izvedenima na brzinu, ili sa srčanim udarom do kojeg je došlo
dije, u koju su bili uključeni istraživači iz 14 glavnih svjetskih kardioloških
jer se tijekom operacije pacijentu davalo previše tekućine. Do značajnog jc
bolnica, pokazali su da je do jedne trećine svih operacija ugradnje premosni-
broja
ca bilo n e p o t r e b n o i, štoviše, skratilo život pacijentu. J e d n a trećina pacijena
smili
došlo
jer
kirurg
nije
bio
upućen
u
operaciju/
Mnogi su operativni zahvati modni hir, prihvaćeni u naletu entuzijazma i brzo polom odbačeni u korist sljedeće novine, čim rezultat pokaže da izvor
s
ta, smatranih slučajevima niskoga rizika, mogla je živjeti duže da je, umjesto operacije, primala terapiju lijekovima.
9
ni tretman nije djelotvoran. S a m o se prisjetite povijesti tretmana bolova u le đima. P o č e t k o m se prošlog stoljeća vjerovalo da je oboljeli sakroilijakalni
UGRAĐIVANJE PREMOSNICE (»BYPASS«)
zglob krivac za m n o g e križobolje jer dovodi do srašćivanja (spajanja jednog
Ugradnja srčane premosnice — o d n o s n o premoštenje srčane aorte ( C A B G )
kralješka s drugim) sakroilijakalnog zgloba.
— radikalan je zahvat koji je postao jedan od n a j č e š ć e izvodenih kirurških
To su popratili tretmani poput uklanjanja trtične kosti, injekcija za iskliz-
zahvala, kojega se s a m o u SAD-u svake godine izvede o k o 5 0 0 . 0 0 0 . O k o de
nuce diskova, dugotrajna mirovanja u krevetu, trakcije kralješnice, čak i sti
set pOStO svih srčanih pacijenata bit će podvrgnuto aortokoronarnom pre-
mulacije živaca — svi su redom otpisani.
moštenju, p o s e b i c e imaju li jednu ili više začcpljcnih koronarnih arterija ili
Posljednja moda koja čeka zaborav jest davanje injekcija sa steroidi ma u hrskavicu medukralješničnih zglobova. Novija su otkrića k o n a č n o razotkrila da ubrizgavanje steroida nije ništa učinkovitije od ubrizgavanja slane v o d e .
3
n e k o l i k o ozbiljno suženih. I s t o d o b n o je operacija koronarnog premoštenja jedna od najnepotrebnijih operacija. Kardiokirurzi to znaju od 1970-ih, kada je nekoliko većih stu
Medicinski fakultet Sveučilišta u Harvardu p r o v e o je studiju kojom se tre
dija otkrilo da ugradnja premosnice nije pridonijela preživljavanju, osim k o d
balo vidjeti u kojoj su mjeri kirurzi u pravu kada preporučuju operaciju. Har-
pacijenata s (eškom koronarnom bolesti, p o s e b i c e lijeve klijetke, lako su ra
vardski su istraživači pregledali dokumentaciju više od stotinu liječnika, koja
nije studije pokazivale da premoštenje ublažava tešku stenokarđiju," američ
se odnosila na dijagnosticiranje jednog od najčešćih kirurških zahvata — uk
ki je Nacionalni institut za zdravlje procijenio da 90 posto tamošnjih pacije
lanjanja ne-zloćudnih madeža. Pokazalo se da je ispravna dijagnoza postav
nata koji se podvrgavaju operaciji premoštenja od nje n e m a nikakvu d o b r o
ljena u manje od polovini svih slučajeva. Dermatolozi — koji bi to trebali
bit. Analiza 37 studija o ugrađivanju premosnica zaključila je da se funkcija
moći napravili s lakoćom — postavili su ispravnu dijagnozu u dvije trećine
pacijentova srca poboljšava s a m o kod od jedne trećine do jedne polovine
slučajeva, dok su liječnici ostalih struka bili s a m o upola tako dobri. Upravo
svih s l u č a j e v a . " Ostalim je pacijentima funkcija srca bila ista kao i prije o p e
kao dijagnoza, tako je i odgovarajući zahvat napravljen s a m o u polovini slu
racije.
čajeva.
1
Tijekom operacije kirurg uzima venu iz pacijentove n o g e , podlaktice ili
Pogrešne prosudbe nisu rijetkost'u kirurškom svijetu. U SAD-u se svake
prsa i presađuje je na zdravi dio jedne od glavnih koronarnih arterija, te tako
godine napravi o k o šest milijuna nepotrebnih operacija i invazivnih pretraga.
premošćuje dio koji je blokiran. Tradicionalna, takozvana »on-pump« meto
Ondje se godišnje greškom izvadi 20.000 zdravih slijepih crijeva, o d n o s n o do
da, izvodi se d o k je rad srca zaustavljen, a pacijent i njegov krvotok spojeni
jedne trećine svih operacija slijepog crijeva.'
na stroj koji snabdijeva krv kisikom i upumpava je natrag u pacijenta. Među
Zapravo, broj je operacija ogroman jer pacijenti često n e p o t r e b n o idu
tim više od četvrtine svih pacijenata pati od srčane aritmije (atrijalne fibrilaci-
pod nož. Većina d j e c e s kroničnom upalom srednjeg uha b u d e nepotrebno
je) nakon o p e r a c i j e premoštenja, - a o k o šest posto pretrpjet će moždani
podvrgnuto operaciji," kao i većina žena koje se podvrgavaju dilalaciji i kire-
udar, od č e g a neki umiru, a drugima strada mentalno zdravlje.
1
290
1
291
13
Preciznije,
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
U o b i č a j e n i
kirurški
z a h v a l i
približno jedna četvrtina svih pacijenata s aortokoronarnim premoštenjem is
srčani udar. Dvije su studije takvih pacijenata pokazale da je umrlo daleko
kusi pogoršanje mentalnih s p o s o b n o s t i , ' i to zbog visokog rizika da se krv
više operiranih pacijenata u usporedbi s onima na konzervativnoj terapiji li
ni ugrušak p o k r e n e i otputuje do mozga. CA13G pacijenti ( k a k o ih se često
jekovima.
naziva) također imaju p o t e š k o ć e s disanjem, depresiju i druge p r o b l e m e sa
terane a m e r i č k e vlade, umrlo je tri puta više pacijenata s ugrađenom premos
srcem i cirkulacijom, kao što su hipertenzija (povišeni krvni tlak) i nenormal
nicom n e g o onih koji su bili na »pozornom promatranju«. Tri godine kasnije,
ni srčani ritam.
broj preminulih pacijenata s konzervativnom terapijom b i o je gotovo za čet
1
Stoga su kirurzi eksperimentirali s tehnikom »off-pump«, poznatom i kao
19
Slično tomu, u studiji VANQWISII, koju je provela Uprava za ve
vrtinu manji od pacijenata s ugrađenom p r e m o s n i c o m . " 2
»premoštenjc uz rad srca« (-beating-heart bypass surgerv«), tijekom koje se rad srca održava i stabilizira p o m o ć u p o s e b n e o p r e m e — ovaj postupak ki rurzi drže d a l e k o sigurnijim.
Kirurški tretman bolova u leđima prikladno ilustrira kako neki kirurzi, zaljub
Čini se, ipak, da taj noviji postupak ima isti potencijal za izazivanje traj nog oštećenja m o z g a satka ne u s p i j e .
15
BOL U LEĐIMA
i šest puta veći rizik da uzimanje i presađivanje pre-
16
ljenici u skalpel, baš i nemaju previše dokaza za to da će operacija biti od koristi. U većini slučajeva medicina je pokazala šokantnu neprimjerenost u dijagnosticiranju i liječenju problema bolova u leđima, č e s t o bivajući sklona
Ako pacijent i uspije preživjeti operaciju, on se još uvijek suočava s nima lo beznačajnim rizicima. Više od tri posto pacijenata s trostrukom premosnic o m umire u prvoj godini nakon operacije, k a o i s k o r o tri posto pacijenata s dvostrukom p r e m o s n i c o m , a ta se brojka silno uvećava sa starosnom d o b i . '
t o m e da problem pogorša. Tu je strašnu istinu profesor Gordon Waddell, ortopedski kirurg bolnice Western Infirmary u Glasgowu, b e s p o š t e d n o opisao riječima: »Dramatični ki
1
Najviše od svega zapanjuje činjenica da je premosnica znatno opasnija i znatno neučinkovitija od konzeivativne farmakoterapije. Približno tri puta vi še ljudi umire nakon toga, navodno prokušanoga kirurškog zahvata, u uspo redbi s onima koji su izbjegli nož i odabrali srediti svoje trostruko arterijsko začepljenje p o m o ć u l i j e k o v a .
ls
rurški uspjesi vrijede, nažalost, s a m o za jedan posto pacijenata sa smetnjama u donjem dijelu leđa. Neuspješni s m o u slučaju preostalih 99 posto pacijena ta s jednostavnom križoboljom kojima se, unatoč novim istraživanjima i svim našim tretmanima, problem progresivno pogoršao.«
21
Od 15 do 20 posto svih pacijenata koji se podvrgnu operaciji bit će svrs
Možda je najbolje, doista, ne činiti ništa. Novi dokaz govori o tome da se
tano u kategoriju »sindroma neuspjele operacije kralješnice« ("failed back
srce, kad ga se ostavi da se s a m o snalazi, pouzdaje u svoju istančanu inteli
surgery syndrome«) — službeni naziv za o s o b e s kroničnim bolom u leđima
genciju. T a k o srce sa začepljenjima glavnih žila zna da ne dobiva dovoljno
za koji liječnici nemaju rješenje. Svake g o d i n e od 2 0 0 . 0 0 0 do 4 0 0 . 0 0 0 američ
kisika, te će se upustiti u samoliječenje. U tri četvrtine slučajeva srce će od
kih pacijenata ide pod kirurški nož. A to znači da će svake g o d i n e o k o
novih krvnih žila izgraditi svoju vlastitu, prirodnu premosnicu opstruiranih
3 0 . 0 0 0 - 8 0 . 0 0 0 Amerikanaca trpjeti znatno jače bolove n e g o prije no što su se
žila. Te »kolaterale« koronarnih žila održavaju protok krvi do srca kada su
upustili u operaciju.
glavne žile zatvorene. U roku od tri do šest mjeseci pacijenti koji apsolutno ništa ne poduzimaju osjetit će popuštanje bola u prsnom košu.
Brojni su slučajevi iscrpljujućih rezidualnih bolova prouzročeni n e a d e kvatnim kirurškim zahvatom zbog bolova u leđima. Najpopularnije operacije
Ipak, kao da prešutno priznaju da je njihov rad obavio netko drugi, kola-
uključuju: laminektomiju, kod koje se uklanja disk i dijelovi kralježaka, čime
teralne žile nestaju kod pacijenata kojima je premosnica kirurški ugrađena.
se živcu daje više prostora za pomicanje, a da pritom ne b u d e uhvaćen ili sti-
Ako premoštenje ne uspije, takvi su pacijenti u većoj opasnosti n e g o što bi
ješnjen kralješnicom; disketomiju, kod koje se odstranjuje disk; i fuziju, ko
bili da su njihove privremeno "Zaobilazne« žile ostale netaknutima. To nam
jom se kirurški spoji jedan kralješak s drugim kako bi se smanjilo o n o što se
govori da srce ima svoj vlastiti mehanizam samoiscjeljenja, koji se narušava
o b i č n o dijagnosticira kao preveliki medukralješnični p o m a k . Nakon fuzije taj
kada liječnici previše požure s operacijom netom je pacijent pretrpio akutni
se s e g m e n t kralješnice n e ć e moći pomicati.
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
U o b i č a j e n i
G O V O R E
k i r u r š k i
z a h v a t i
Uklanjanje diska, prema nalazima Šest Studija operacija kralješnice, oslo
zullati postižu kada liječnici pristupaju problemu bolnih leda holistički, kao
bađa bola u leđima s a m o o k o polovine svih pacijenata.* Pritom od preko
integralnom dijelu tijela, i zalažu se za osteopatiju, kiropraktičku manipulaci
stotinu neuspjelih operacija kralješnice, a to se prvenstveno odnosi na od
ju, vježbe za kralješnicu i kretanje.
2
stranjenje diska, kirurški zahvat nije bio indiciran u dvije trećine slučajeva.
55
25
KIRURŠKI ZAHVAT K O D RAKA DOJKE
Tri od četiri studije, koje su uspoređivale operacije sa i b e z lumbalne (donji dio leda) fuzije kralješnice, nisu našle nikakve prednosti fuzije; komplikacije,
Nema sumnje da je stopa pobola od raka dojke zastrašujuće visoka. Ali stva
uključujući i kronične bolove, bile su podjednake ''
ran broj slučajeva raka dojke m o ž e biti uvelike napuhan »obradom« m o d e r n e
J e d n a je druga studija »sindroma neuspjele operacije kralješnice" pokaza
medicine.
la da je u više od polovine svih takvih slučajeva nedostajala prava dijagnoza
Možda najveći skandal kirurgije raka dojke leži u tome što čak do polovi
ili je sama operacija prouzročila stanje nazvano »lateralna spinalna stenoza«,
ne svih slučajeva takozvanog raka dojke uopće nije rak, nego »nešto« bezo
o d n o s n o suženje dijela kralješnice, čime se izaziva pritisak na leđnu moždi
pasno što malo odstupa od normale, ali što će se vjerojatno, d u g o r o č n o gle
nu.-
dano, s a m o od s e b e riješiti. Liječnici vjeruju da je duktalni karcinom in situ
5
Od toga je još važniji ogroman broj krivo postavljenih dijagnoza. Od svih
(DC1S) rani glasnik raka dojke, kao što je i živa predodžba o tome da je ne
pacijenata koji su bili upućeni u kliniku C.orđona Waddela u Glasgovvu "60
normalan nalaz Papa tesla znak upozorenja na rak vrata maternice. Ali DC1S
posio vjeruje ili im je r e č e n o da imaju prolaps diska, iako je kod s a m o 11
se m o ž e pokazati bezopasnim odstupanjem koje, kao i neuobičajen rezultat
posto njih postojao neki dokaz o zahvaćenosti korijena živaca«, kaže on.-'
Papa testa, u većini slučajeva ne napreduje u rak. Naime, Žene S đuklalnim
6
Naposljetku, i sam postoperativni ožiljak (-epiduralna fibroza«) m o ž e biti
karcinomom in situ možda ga nikada i ne bi bile svjesne kad medicina ne bi
uzrokom »neuspjele operacije- i kroničnog bola. Američki specijalist za kra
ustrajala na nezgrapnim probirnim tehnikama za rak. Inzistirati na kirurškom
lješnicu Henry La Rocca iz Sveučilišta Tulane u Lousiani našao je značajne
zahvatu u slučaju DCIS-a barbarski je čin jednako kao i napraviti histerekto-
d o k a z e da kirurzi uzrokuju ozljede korijena živca dok se živac odvaja od po
miju ženi sa sumnjivim Papa testom, što su prethodne generacije držale o p
maknutog diska, što stvara ožiljak, a time i dugotrajan bol i pritisak na živac.
ćeprihvaćenom praksom.
•Dura [opna leđne moždine! ili Cauda equina [izdanci živaca koji izlaze iz za
Duktalni karcinom in situ je stanje u kojem su mliječni kanali ispunjeni
vršnog dijela leđne moždine] trpe štetu zbog loše kirurške tehnike, što može
malim česticama kalcija (»mikrokalcifikacijama«, stručnim jezikom r e č e n o ) .
imati katastrofalne posljedice«, navodi La R o c c a .
Svaka takva abnormalnost sadržana je u mliječnim kanalima dojke i ne širi se
27
T o č n o se to dogodilo Sarah iz Wokinga. Njezini su se problemi s kralješ
na o k o l n o tkivo d o j k e ili bilo kojeg drugog dijela tijela poput limfnih čvoro
nicom javili nakon histerektomije, tako da je pristala na operaciju kralješnice.
va (odatle i naziv »in situ«, o d n o s n o »na mjestu«). Te mikrokalcifikacije nisu
Osjetljive ovojnice leđne moždine ( m e n i n g e ) upalile su se i natekle. Sada te
dovoljno velike da bi se mogle napipati, nego se mogu registrirati s a m o ma-
natekle ovojnice konstantno više pritisak na njezinu kralješnicu, pa se osjeća
mografijom. Vjeruje se da su prekursori raka, ali o n e same po sebi nisu kan-
o n e s p o s o b l j e n o m z b o g nesnošljivog bola.
c e r o z n e — tako da i s a m o ime (»duktalni karcinom«) zavarava. Unatoč lomu
G o r d o n Waddell i drugi zaključuju da ako je specifični problem ispravno prepoznat — k a o što je to deformitet ili fraktura kralješnice ili hernija diska — tada kirurgija m o ž e pomoći, ali ne i u slučaju ublažavanja nespecificirane križobolje.
U mnogim slučajevima bol u leđima ne mora u o p ć e biti u vezi s kralješ nicom, već m o ž e bili uzrokovan želučanim u l k u s o m , 5
panj raka — što znači rak koji se nije drugdje proširio. DCIS se o b i č n o potvrđuje ili biopsijom tankom iglom, kojom se izvlači te kućina i djelići tkiva dojke, ili biopsijom širom iglom, kojom se uzima veći
28
nih mišića, " upalom gušterače
DCIS se tretira poput drugih invazivnih karcinoma i klasificira kao nulti stu
51
29
pa i srčanom bolesti.
294
52
komad tkiva dojke za histološko ispitivanje.
lošim tonusom trbuš
Američko društvo za borbu protiv raka procjenjuje da se svake godine di
Uistinu se najbolji re-
jagnosticira 4 1 . 0 0 0 novih slučajeva DCIS-a, što predstavlja o k o 25 posto svih
295
_
ŠTO V A M LIJEČNICI NE GOVORE
U o b i č a j e n i
k i r u r š k i
z a h v a l i
dijagnosticiranih karcinoma dojke. Uobičajen tretman jest uklanjanje kvržice
imamo i d o k a z da bi, u većini slučajeva, DCIS m o g a o biti mali požar za čije
(lumpektomija) ili potpuno uklanjanje dojke (mastektomija), nakon koje sli
gašenje tijelo ima svu potrebnu opremu, bez potrebe za drastičnim mjerama
jedi zračenje.
cijele vatrogasne brigade moderne medicine. Ti nalazi također ukazuju na to
Nedavno je grupa australskih patologa, u pismu objavljenom u časopisu
da su mnogi slučajevi takozvanog karcinoma dojke krivo etiketirani.
The Lancet, navela da kod izvođenja biopsije širom iglom u slučaju abnor
Naposljetku, oni također govore o tome koliko je mamografija nepreci
malnosti uočenih mamografijom, učestalo otkrivaju »ugasle« shičajeve — zna
zan instrument za detekciju. Detektirajući sve nenormalnosti bez razlike, pa i
či izliječene — duklalnog karcinoma in situ. Riječ je o kalcificiranoj masi koja
o n e benigne, mamogrami pridonose problemu raka dojke, a ne njegovu rje
je bila DCIS, koji je, čini se, prirodno nestao.
šenju. Mnogi bi se slučajevi DCIS-a mogli neprimijećeno riješiti sami od s e b e
U pismu se također spominje đa je ta pojava — izliječenog DCIS-a — prvi
da se nisu pojavili na mamogramu.
put opisana u medicinskoj literaturi prije sedamdesetak g o d i n a . ' Australski 3
su patolozi o p e t o v a n o nailazili na »žarišta« abnormalnosti u središtu tih mikrokalcifikacija, koja su se u biti iscrpila. Sve što je ostalo jest s a m o posljednji ostatak starog problema, koji je tijelo učinkovito stavilo pod kontrolu — ab normalni mliječni kanal ili kalcificirana masa okružena fibroznim tkivom. Australci su vrlo o p r e z n o napomenuli da se takvi nalazi nisu uvijek mogli ubrajati u d o b r o ć u d n e , te predložili nastavak istraživanja. Ipak, britanski spe cijalist za rak d o j k e profesor Michael Baum kaže da, k a k o je p o k a z a l o njego vo iskustvo, više od 80 posto svih slučajeva DCIS-a nikada ne napreduje u rak.
35
Čak i kad se to dogodi, mortalitet je iznimno nizak, a konvencionalan
tretman ne pridonosi produljenju životnog vijeka. Prema recenziji svih stati stičkih pokazatelja o raku dojke, koju je napravila stručnjakinja za rak Marys ann Napoli iz udruge Center for Medical Consumers u New Yorku, jedan posto žena s DCIS-om umire od raka dojke — b e z obzira liječe li se ili n e .
36
Nerijetko, doista, kirurški zahvat u slučaju raka, uključujući u to i rak doj ke ili DCIS, m o ž e zapravo ubrzati njegovo širenje. Dr. J u d a h Folkman s Harvardskog sveučilišta provela je istraživanje koje je pokazalo da je stvaranje novih krvriih žila, proces nazvan ungiogenezu, o d g o v o r n o za širenje raka. Oštećenje k o ž e i mišića, do kojeg dolazi lijekom kirurškog zahvata, i poslje
Ima li žena pravi rak dojke, liječnici će prvo inzistirati na kirurškom zahvatu. Iako nemali broj medicinara vjeruje da izrezati tumor znači reducirati širenje raka tijelom, neki od njih, a medu njima i dr. Baum, specijalist za rak dojke s više od 30 godina iskustva, vjeruju da je kirurgija uvelike odgovorna za šire nje r a k a .
37
naročito stoga što ona, čini se, povećava rizik za p o n o v n o javlja
nje karcinoma ili smrtni ishod u roku od tri godine nakon zahvata. " Smatra 3
se da č a k i neznatno prodiranje u tkivo, što se događa kod biopsije, dovodi do raka kod jedne od 15 ž e n a
39
i širenja raka u jednoj trećini s l u č a j e v a .
40
Osim što je nepotreban, veliki broj kirurških postupaka koji se još uvijek koriste o č i g l e d n o je zastario. Unatoč raznolikosti kirurških tehnika, mnoštvu suportivnih terapija i brojnim uvjerljivim novinskim napisima o značajnim postignućima u borbi protiv raka dojke, ke nije napredovao ni pedlja
u posljednjih
istina
je da kirurški tretman raka doj
sto godina.
»U
sto
godina«,
kaže
dr. Edward F. Scanlon iz Medicinskog fakulteta Sveučilišta Northwestern u Illinoisu, koji je temeljito proučavao incidenciju raka dojke, »tretman raka dojke evoluirao je od nepostojećeg do radikalnog, i natrag do konzervativ nog, a da se pritom mortalitet nije mijenjao.«
41
dična navala krvi i kisika na to mjesto, uključit će »prekidač« za angiogenezu.
Iako vladine i većina drugih službenih institucija preporučuju poštedni
Dodatna krv i krvne žile stanicama tumora »otvaraju put« do udaljenih orga
tretman d o j k e u slučaju ranog otkrivanja raka, neki kirurzi uporno traže pot
na. V e ć i sama biopsija m o ž e biti okidač za angiogenetski proces.
punu mastektomiju, operaciju sakačenja koja je razvijena u 19. stoljeću i koja
-Latentnom raku koji nikada ne bi naudio ženi«, kaže B a u m , »napravite biopsiju, p o k r e n e t e angiogenetski okidač, i on prestaje biti latentan — on pos taje agresivna bolest«.
nikada nije istinski preispitana kako bi se utvrdilo je li primjenjiva i na današ nje pacijentice — pa i to je li ikada doista bila učinkovita. Standardnu radikalnu mastektomiju osmislio je dr. William Halsted, i to
Implikacije tih otkrića su goleme. Već godinama liječnici priznaju da ne
prije jednog stoljeća. (Dr. Halsted je poznatiji kao zagovornik n e k o ć revolu
znaju da li se DCIS širi, ali ipak rade mastektomiju, »za svaki slučaj«. A sada
cionarne ideje: da bi kirurzi trebali nositi sterilne rukavice.) Operacija koju je
296
297
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
U o b i ć a j e n i
G O V O R E
kirurški
z a h v a l i
on prvi izveo uključivala je odstranjivanje dojke, većeg dijela kože, o b a prs
tvornost tamoksifena u prevenciji raka dojke, dr. Fisher je bio optužen đa je
na mišica i limfnih čvorova.
prešutio pokazatelje o povezanosti tamoksifena i razvoja raka enđometrija.
Ubrzo nakon Drugoga svjetskog rata, studija provedena u tri bolnice u
Informativni obrasci za pristanak za sudjelovanje u istraživanju, koji ž e n e
Illinoisu otkrila je male razlike u petogodišnjoj i desetogodišnjoj stopi preživ
moraju pročitati i potpisati prije no što se uključe u pokus, izgleda đa nisu
ljavanja između radikalne mastektomije, jednostavne (totalne) mastektornije
uključivali najsvježije podatke koji pokazuju da su četiri ž e n e umrle nakon
ili jednostavnog uklanjanja tumora. A onda je, nekih 25 godina kasnije, u ča
uzimanja t a m o k s i f e n a .
sopisu The
Lancet
44
objavljena analiza 8.000 slučajeva, koja j e d n a k o tako nije
Srećom, novija istraživanja američkoga Nacionalnog instituta za rak (NCI)
pod
potvrdila su da je lumpektomija sa zračenjem u istoj mjeri učinkovita k a o i
vrgnute bilo kojem od tih operativnih zahvata.*- Unatoč tomu Halsteđov zah
radikalna mastektomija za stavljanje prvog stupnja raka po kontrolu. NCI je
naišla na razlike u stopi preživljavanja medu pacijenticama koje su bile
vat nije silazio s repertoara prosječnog kirurga još naredna dva desetljeća. Negdje je b i o zamijenjen »modificiranom« radikalnom kirurgijom, kojom se odstranjuju dojka i limfni čvorovi, ali ne i prsni mišići, ili jednostavnom mastektomijom, koja odstranjuje samo dojku. Ali i modificirana je radikalna mastektomija, baš kao i njezina prethodnica, uvedena u praksu b e z znanstvenih studija koje bi potvrdile njezinu vrijednost.
mastektomija nije pokazala od koristi što se tiče p o n o v n o g javljanja raka ili preživljavanja u odnosu na poštedne operativne zahvate koji nastoje sačuvati dojku, kao što je lumpektomija (uklanjanje s a m o tumorskog tkiva) ili kvadrantektomija (odstranjivanje dijela dojke). U najslavnijoj studiji, koju je pod vodstvom dr. Bernarda Fishera provela američka grupa za kliničke pokuse National .Surgical Adjuvant Breast and Bowel Project iz Pennsylvanije, a ko jom je praćeno približno 2.000 žena tijekom više od devet godina, nije bilo razlike u stopi preživljavanja između žena koje su imale s a m o lumpektomiju, onih koje su osim toga prošle i zračenje te onih kojima je napravljena totalna
ca nakon radikalne mastektomije.
45
A u Italiji su istraživači ustanovili đa je
broj preživjelih pacijentica ili onih s lokalnim recidivom raka jednak bez ob zira na to jesu li se podvrgle radikalnoj masteklomiji ili poštednom kirur
ke), uz d o d a t n o zračenje. ' 41
Od 1990. američki Nacionalni institut za zdravstvo preporučuje kirurzima da se o d l u č e za po.šfeđni kirurški zahvat koji će sačuvati dojku, umjesto mas tektomije, na većini žena s rakom dojke 1. ili II. stupnja. Pod tim podrazumi jevaju tumore promjera manjeg od četiri centimetra, ograničene na ishodište pojavljivanja (jednu dojku) bez zahvaćanja mišića prsnog koša ili kože. U prošlosti su liječnici pretpostavljali da je rak nađen u pazušnim limfnim čvo rovima razlog za radikalnu mastektomiju. Nakon priopćenja Nacionalnog in stituta za zdravstvo zahvaćenost se limfnih čvorova (sve dok su na istoj strani kao i tumor) sada ne smatra relevantnom za odluku o radikalnoj mastekto-
3
Nekoliko godina kasnije list Chicago
stranjenja tumora, preživjelo, što je usporedivo s brojem preživjelih pacijenti
škom zahvatu, takozvanoj kvadranteklomiji (odstranjenje samo četvrtine doj
Znanstveni su dokazi u 1980-ima, poput ranijih studija, pokazali đa se
mastektomija.'
našao đa je o k o tri četvrtine pacijentica, koje su prošle zračenje nakon od
Tribune
objavio je da je drugi pokus
miji.
istoga pennsylvanijskog tima — dotad najveće američko istraživanje raka
Unatoč napisima 0 sigurnosti lumpektomije mnogi liječnici još uvijek mis
dojke — krivotvoren. O k o 100 pacijentica koje ne zadovoljavaju uvjete bilo
le đa je za ženu najbolje đa oni što više izrežu, te odbijaju ponuditi pošteđni
je uvršteno u istraživanje kojim je o b u h v a ć e n o 5.000 pacijentica u 485 sveu
operativni zahvat mnogim ženama s ranim stadijem raka dojke. Studija iz
čilišnih i općih bolnica. Kad je propust razotkriven, dva tima u Pennsylvaniji
Seattlea pratila je bazu podataka o karcinomima p r e k o pet godina. Pokazalo
preispitala su podatke dobivene istraživanjem, isključivši o n e koji se o d n o s e
se da je tek manje od trećini žena ponuđen pošteđni zahvat na dojci iako je
na neprikladne pacijentice, i unatoč tomu došla do istih rezultata. Nakon što
bilo posve izvjesno da tri četvrtine njih ima rani stadij raka. Nakon 1985. go
je ta druga velika američka studija 0 karcinomu, također pod vodstvom Ber
dine (kad je publicitet o k o poštednih zahvata splasnuo) praksa pošteđivanja
narda Fishera, diskreditirana, on je odstupio s mjesta predsjedavajućeg istra
dojke još je i više zaobilažena, a liječnici su se vratili modificiranoj radikalnoj
živačkog projekta. Što se te druge studije tiče, kojom se provjeravala djelo-
mastektomiji, čak i kada nije bilo dokaza koji bi podržali njihov i z b o r .
47
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
Liječnici su također propustili ponudili terapiju zračenjem ženama obolje
se učestalost javljanja raka prostate nije povećala, učestalost agresivnih tret
lima od karcinoma koje su već prošle menopauzu, i bili skloniji žrtvovati doj
mana, poput zračenja i kirurškog zahvata, jest — i to za ogromnih 36 posto.
ke starijim pacijenticama, čak i kad su imale isti stupanj raka dojke kao i mla
Podaci iz devet registara oboljelih od karcinoma diljem Amerike, uz o n e
de pacijentice. Osim toga, kako se pokazalo, što je žena imućnija i obrazova
koje je prikupio tamošnji Nacionalni centar za zdravstvenu statistiku, zajedno
nija, to su veći izgledi da će joj dojka biti sačuvana ^ U mnogim medicin
su pokazali vrlo skroman porast pobola od raka prostate u razdoblju od
skim centrima, nažalost, mastektomija je još uvijek kirurška operacija izbora.
1983. do 1989. (uglavnom zahvaljujući intenzivnijim nastojanjima da se b o lest detektira u ranom stadiju). Porasta pobola od onih tipova raka koji se ši re i koji su fatalni nije bilo. Unatoč tomu stopa obavljenih prostatektomija
OPERACIJA HERNIJE Kada je riječ o područjima gdje se primjenjuju drugi tipovi kirurških zahvata, liječnici se često ne mogu složiti o k o toga kojom će se tehnikom problem najbolje riješiti. Iako uspješna operacija hernije (kile) nije jednostavna, kao i većina kompleksnih abdominalnih operacija, iskusni kirurzi prepuštaju tu vrstu operacija, koju oni smatraju rutinskom i dosadnom, početnicima, da oni na njoj »izbruse« svoje profesionalno znanje. Mladim je liječnicima u En gleskoj dopušteno da sami obavljaju operaciju nakon svega šest operacija obavljenih uz supeiviziju.
49
To je možda jedan od razloga tragično niskog
stupnja uspješnosti. Naime, četiri je puta opasnije podvrgnuti se operaciji hernije n e g o živjeti b e z nje imate li više od 65 godina starosti.'' Do deset 0
posto operacija morat će se ponoviti u razdoblju od pet godina.
(kirurško odstranjenje prostate) povećala se za približno 35 posto godišnje, pri č e m u se to povećanje uvelike razlikuje od područja do p o d r u č j a .
56
Čini se ipak da sve to agresivno rezanje ni najmanje ne utječe na stopu preživljavanja. Solidan broj dokaza govori u prilog t o m e da je konzervativan tretman ranog raka prostate — a to znači radije se prikloniti metodi čekanja i p o z o r n o g promatranja te usto koristiti druge oblike terapije, primjerice hor monsku, n e g o pohitati s operacijom — možda najbolji izbor, naročito kod starijih muškaraca za koje se pretpostavlja da im je očekivani životni vijek deset godina ili m a n j e .
57
To je uglavnom stoga što rak prostate m o ž e biti, u
osnovi, spororastući oblik raka. Izvještaji s autopsija otkrivaju nam da trećina muškaraca u Europskoj uniji ima rak prostate, ali s a m o jedan posto njih umi re od njega. " Za muškarce starije od 70 godina izvjesnije je da će umrijeti s 5
Komplikacije su također uobičajene. Do 40 posto laparoskopskih opera cija hernije i 33,4 posto otvorenih operacija hernije uzrokuju probleme.'' Ti 1
rakom prostate n e g o od njega/'
1
Mnoštvo je pokazatelja da se većina raka prostate ne širi. U dvije su dese
se problemi mogu odnositi na povrede crijeva, što se javlja u četiri posto slu
togodišnje opseivacijske studije tumori imali s a m o lokalni rast i nisu se širili
čajeva,
na druge o r g a n e kod dvije trećine pacijenata. K o d tih je pacijenata hormon
52
ili trajne b o l o v e ,
55
što se događa u četiri posto slučajeva, ili čak na
bol ili nedostatak osjeta za vrijeme spolnog o d n o s a .
54
Isto je tako upitna i
operativna tehnika koja koristi polipropilensku mrežicu za reparaciju herni je.
55
ska terapija o b i č n o imala u s p j e h a .
60
Za m u š k a r c e starije od 70 godina radikalna prostatektomija ne s a m o da nije bolja od čekanja i pozornog promatranja, n e g o m o ž e biti krajnje štetna.
61
Trideset dana nakon operacije umire približno dva p o s t o muškaraca starijih
RAK PROSTATE
od 75 godina. Postotak preživjelih m o ž e biti viši u grupama u kojima nije niš
Prečesto kirurzi uzimaju skalpel u ruke prebrzo, dok bi jednostavno pozorno
ta učinjeno (osim pozornog promatranja), u usporedbi s grupama podvrgnu
čekanje — o d n o s n o praćenje situacije da se vidi pogoršava li se ona ili ne —
tima operativnom zahvatu.
62
Mnogo operiranih pacijenata umire od brojnih
bilo primjerenije. Upravo je to slučaj s rakom prostate. Najčešći oblik raka (i
postoperativnih komplikacija, uglavnom vezanih uz rad srca, u roku od mje
operacije) koji pogađa muškarce starije od 40 godina odnosi se na prostatu,
s e c dana nakon o p e r a c i j e .
žlijezdu koja leži tik ispod baze mokraćnog mjehura i proizvodi sjemenu
63
D a n a s j e j e d n a o d najčešćih operacija transurelalna
prostatektomija
plazmu. Z b o g toga što je smještena tako blizu m o k r a ć n o g mjehura i mokra
(TURP), kod koje se endoskopskim instrumentom, koji se vodi kroz penis,
ćovoda, problemi s njom neminovno uzrokuju probleme s mokrenjem, lako
prostata reže ili spaljuje. To je jedan od tretmana izbora, ne s a m o u slučaju
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
U o b i č a j e n i
G O V O R E
kirurški
z a h v a t i
raka prostate, n e g o i kod p o v e ć a n e prostate. Muškarce se uvjerava da će tom
vjerojatno živjeti j e d n a k o dugo kao i muškarci bez tumora. U jednoj je studiji
tehnikom zadržati potenciju. No posljednji podaci govore o lome da u 80
Sveučilišta Connecticut samo devet posto pacijenata s rakom nižeg stupnja
posto slučajeva muškarci ostaju impotentni; nemali broj njih imat će inkonti-
preminulo nakon 15 godina. A s a m o oni s brzorastućim — o d n o s n o tumori
nenciju, a mnogi će patili od produljenog krvarenja.
Razlog za iznenadni
ma visokog stupnja — mogu živjeti kraće, m o g u ć e od četiri do osam godina
procvat radikalne prostatektomije povezan je s uvođenjem tehnike očuvanja
kraće od svojega o č e k i v a n o g životnog vijeka. Unatoč tomu, onima s tumori
živca za potenciju (»nerve-sparing«). T o m se operacijom odstranjuje cijela
ma visokog stupnja možda bi moglo biti bolje bez radikalnog kirurškog za
prostata zajedno s kapsulom, ali gotovo svi živci ostaju sačuvani, kao i, pret
hvata, jer nezanemarivi problemi povezani s liječenjem možda n e ć e prevag
postavlja se, seksualna potencija.
nuti nad izgubljenim g o d i n a m a .
6,1
Osim što je prate brojne nuspojave, operacija prostate možda čak n e ć e iz liječiti problem. U velikom broju slučajeva rak se ubrzo vraća nakon opera
69
To treba imati na urnu j e d n a k o kao i činje
nicu da kirurška operacija mnogim pacijentima možda ne donosi nikakvu korist.
cije. Prema studiji američke klinike Mayo rak prostate se p o n o v n o javlja kod
Osim što se ne čini da operacija raka prostate povećava stopu preživlja
o k o osam posto pacijenata nakon jedne godine, a kod 40 posto njih n a k o n
vanja, postoje mišljenja kako njegovo probiranje (skrining) i radikalna inter
10 g o d i n a .
vencija j e d n o s t a v n o mogu prstom uprijeti u m n o g e karcinome koji bi inače
65
Osim što ne pridonosi stopi preživljavanja, bilo kakav medicin
ski tretman, s lijekovima ili kirurški zahvat, negativno utječe na kvalitetu pa
ostali pritajeni — i neopasni — da su ostali neotkriveni.
cijentova života. Ustanovljeno je da pacijenti s rakom prostate koji su imali
Određeni liječnički krugovi strahuju da radikalna kirurgija u liječenju raka
operaciju ili uzimaju lijekove imaju značajno pogoršanje seksualne, urinarne
prostate ( k a o i raka d o j k e ) m o ž e s a m o pospješiti njegovo širenje. Liječnici
i crijevne funkcije u usporedbi s onima čije je stanje s a m o p o z o r n o praćeno.
pretpostavljaju da niska stopa preživljavanja ima veze sa s m r t o n o s n o m s p o
Učestalost komplikacija kod tretmana izrazito je veća n e g o što se to o p ć e n i t o
sobnosti širenja raka prostate. Otkriveno je, naime, da kirurzi slučajno šire
misli.
stanice raka u druge dijelove tijela d o k izvode operaciju. U jednoj su studiji
66
No o n o što je najvažnije jest podatak da je radikalni kirurški zahvat indi-
stanice raka prostate otkrivene u krvi 12 od 14 pacijenata nakon operacije.
ciran s a m o u vrlo malom broju slučajeva: kod pacijenata s rakom u vrlo ra
S a m o su trojica njih imala cirkulaciju takvih stanica i prije o p e r a c i j e .
nom stadiju (stadij 1.), koji je ograničen s a m o na žlijezdu, a ne zahvaća i nje
lje, kao i u slučaju raka dojke, probadanje kože tijekom biopsije ili operacije
zinu kapsulu ili limfne čvorove. On je također učinkovit s a m o ako tkivo o k o
m o ž e pridonijeti širenju raka. Za rak se prostate pokazalo da se širi biopsi
žlijezde nije z a h v a ć e n o r a k o m .
jom.
67
70
Nada
71
Imate li p r e k o s e d a m d e s e t godina i vaš je rak u ranom stadiju, odluka bi
HISTEREKTOMIJA
trebala biti laka: odabrati p o z o r n o praćenje. A k o ste pak mladi, vaša odluka u m n o g o m e zavisi od toga u kojoj je fazi rak, kao i t o m e udovoljavate li kri
Ako je carski rez piva, histerektomija je svakako druga na listi najčešće izvo-
terijima za operaciju ili ne. Za o n e za koje je očekivana životna d o b znatno
denih operacija na ženama u SAD-u, u č e m u je Velika Britanija brzo sustiže.
duža od deset godina »čekanje i pozorno promatranje« se povezuje s v e ć o m
Ako ste žena u Americi, vaša je šansa jedan prema tri da ćete ostati bez svoje
vjerojatnosti za širenje raka, o d n o s n o za smrt zbog raka prostate/*
maternice do 6 0 - o g rođendana; u Velikoj Britaniji šansa vam je u omjeru je
Ipak, većina utemeljenih dokaza otkriva da konzervativan tretman m o ž e
dan prema pet.
biti razuman izbor za muškarce svih dobi s I. i II. stadijem bolesti. Pritom se
Histerektomija ipak, kada se radi o najnepotrebnijima kirurškim zahvati
priznaje da je korist od agresivnog tretmana (nasuprotnog konzervativnom),
ma, nadilazi sve ostale. Tri četvrtine svih histerektomija izvodi se na ženama
čak i kad je riječ o III. stadiju raka, »ne o d v e ć očita« te da su potrebne nove
mladima od 50 godina, i to zbog vrlo dvojbenih razloga. Doista, g i n e k o l o š k o
strategije za laj stadij raka. Drugo istraživanje pokazuje da će i mladi muš
vijeće Sveučilišta Kalifornije nedavno je zaključilo da je gotovo tri četvrtine
karci _ oni koji su u svojim šezdesetima — sa spororastućim rakom prostate
svih histerektomija n e o p r a v d a n o .
302
72
Iako su jedini održivi razlozi za izvođenje
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
U o b i č a j e n i
G O V O R E
kirurški
z a h v a l i
histerektomije karcinom maternice i endometrija ili nezaustavljivo krvarenje
Osim u slučaju pravih indikacija za histerektomiju, gotovo se svaki drugi
nakon poroda, na njih se odnosi svega o k o deset posto svih izvedenih zah
problem m o ž e liječiti poštednim kirurškim zahvatom, lijekovima, dijetom,
vata.
dodacima prehrani, alternativnom medicinom ili, imate li fibrome, pričekajte
73
Za preostalih 90 posto histerektomija razlozi su razni i upitni: fibrom, en-
dok ne d o đ e t e u menopauzu, kada će se oni smanjiti.
dometrioza, prolaps mokraćnog mjehura, retroverzija maternice, obilne men-
85
TRANSCERVIKALNA RESEKCIJA MATERNICE
struacije ili neobjašnjivi menstrualni problemi, kojima se č e s t o daje maštoviti ginekološki naziv »kongestija zdjelice«. J e d a n od pokazatelja za to koliko su
Kirurge jednostavno ushićuju nove tehnike koje još nisu izdržale test vreme
odluke o operacijama slabo utemeljene ili neupravljane prema strogim krite
na. U
rijima za preporuku operacije jesu ogromne razlike u zastupljenosti histerek
transcervikalnom
tomije između raznih liječnika ili raznih dijelova zemlje, pri č e m u se najveća
maternice, kod žena s nenormalno obilnim menstruacijama. Zamišljeno je da
stopa histerektomija veže uz Afroamerikanke ili siromašne a m e r i č k e žene. ' 7
1990-ima su se oduševljavali novim ginekološkim dostignućem resekcijom endometrija, o d n o s n o odstranjenjem sluznice
taj novi postupak nadomjesti prethodni radikalniji tretman izbora: histerekto
1
Histerektomija se često koristi za »prevenciju« raka jajnika kod žena koje
miju. Medicinski su časopisi najavljivali da bi svake g o d i n e 18.000 žena m o g
su imale rak maternice, iako će samo dvije od 1.000 žena kojima je naprav
lo zamijeniti histerektomiju ambulantno izvedenim histeroskopskim zahva
ljena histerektomija razviti rak jajnika,
dok je i sama bolest rijetka — u Ve
tom. Nakon j e d n e studije — izvora svih hvalospjeva — liječnici su primijetili
likoj Britaniji je svega 2.000 slučajeva godišnje. Pored te »za svaki slučaj« his
da je više od 90 posto pacijentica uživalo u poboljšanju menstrualnih Simp
terektomije z b o g jajnika, ona je jednako neopravdana kao preventivna mjera
toma naredne dvije i pol godine, tijekom kojih je p r a ć e n o njihovo slanje. Bi
i kada je riječ o drugim vrstama raka. Manje od dva od 1.000 fibroma i manje
lo je i n e k o l i k o znakova upozorenja — 42 od 234 pacijentica prestalo je imati
od tri posto abnormalnih stanica endometrija napredovat će u k a r c i n o m .
70
menstruaciju, 16 ih je moralo ponoviti resekciju endometrija, dvije su navele
Budući da jedna od 1.000 histerektomija završi smrću — rizik koji se poveća
teške ciklične b o l o v e , 10 ih je podvrgnuto histerektomiji, a većina je za p o s
va s godinama starosti — dok se ozbiljne komplikacije događaju 15 puta češ
ljedicu imala znatno smanjenu maternicu s fibromima.
75
će od toga, ispada da je rizik dobivanja raka daleko manji n e g o rizik umira
86
S a m o dva mjeseca kasnije časopisi koji su bili oduševljeni tim novim, na
nja ili ozbiljne povrede z b o g operacije. Naime, kod abdominalnih se histe
prednijim postupkom sada su objavljivali upozorenja koja su uslijedila nakon
rektomija nuspojave mogu javiti u više od 40 posto s l u č a j e v a . J e d n a od šest
smrti pet žena podvrgnutih zahvatu. U dva druga slučaja jedna je pacijentica
žena pretrpi oštećenje unutarnjih organa, a polovina ih završi s n e k o m oz
ostala b e z noge, a druga s rupom u aorti k a o rezultatom postupka, premda
biljnijom komplikacijom. "
je bila LI rukama vrlo iskusnih kirurga. Perforacija maternice jedna je od glav
77
7
zadržavanje i
nih ozbiljnih komplikacija jer, naime, resekcija endometrija m o ž e stimulirati
inkontinencija mokraće,"" te rizik za stvaranje fatalnoga krvnog ugruška, po
određeni živac, što izaziva silovito skupljanje pacijentičinih bedara, slijedom
sebice kod žena nakon menopauze," što se m o ž e dogoditi u jednoj od 6.000
čega kirurg m o ž e »promašiti« i perforirati maternicu." J e d n a je pacijentica, či
operacija. Od jedne trećine do približno jedne polovine svih žena koje se
ja je maternica bila perforirana, zamalo umrla te je od tada patila od kronič
podvrgnu hislereklomiji ili odstranjivanju jajnika žali se na gubitak seksual
noga zdjeličnog bola i dijareje. U jednoj studiji jedna od 20 žena koje su se
nog poriva."- A k o se istodobno odstrane i ženini jajnici, ona će imali teške
podvrgnute transcervikalnoj resekciji morala se podvrgnuti i histerektomiji.
U te se popratne pojave ubrajaju problemi u radu crijeva,
79
1
simptome m e n o p a u z e .
7
No čak i ako se jajnici ostave, histerektomija m o ž e
Dvije g o d i n e nakon zahvata četiri zdrave žene, kojima je on obavljen
dovesti do ranog prestanka rada jajnika, što rezultira m e n o p a u z o m koja se
.zbog obilnih menstruacija, razvile su eneefalopatiju, o d n o s n o promjene na
javlja puno ranije n e g o uobičajeno. ' U brojnim primjerima operacija ne rje
mozgu, a jedna je umrla nakon serije napadaja. Ta su stanja bila prouzročena
šava problem; kod približno dvije trećine histerektomija, obavljenih zbog en-
»irigacijskom otopinom« koja je kontinuirano infuzijom unošena u maternicu
dometrioze, problem se vraća nakon operacije.
k a k o bi se isprali ostaci i tkivo tijekom laserskog postupka. Izgleda da je u
85
8
1
304
305
ŠTO V A M LIJEČNICI NE GOVORE
U o b i č a j e n i
k i r u r š k i
z a h v a l i
slučaju tih četiriju žena bilo apsorbirano dovoljno otopine za izazivanje hipo-
ma. Naime, uobičajeni »okidač« za većinu transfuzija jest vrijednost hemoglo
nalremičke c n c e f a l o p a t i j e .
bina (bjelančevina u crvenim krvnim sLanicama koje p r e n o s e kisik stanica
88
Unatoč scnzacionalističkoj promociji zahvat se nije odrazio na broj izve
ma). Medicina koristi istu mjeru »okidača« za muškarce i žene, iako žene pri
denih histerektomija. Oxfordska regionalna zdravstvena uprava, koja je pro
rodno imaju manji broj crvenih kivnih slanica n e g o muškarci. »Anemija uzro
učavala učestalost kirurških zahvata u šest lokalnih područja, otkrila je da je
kovana nedostatkom željeza i dalje je medu vodećim razlozima za transfuzi
ablacija endometrija s a m o kreirala novu kiruršku nišu. O t k a k o se zahvat p o
ju, iako ih ona najmanje opravdava«, navodi se u izvješću.
č e o primjenjivati, broj napravljenih histerektomija nije se nimalo promije nio.
92
U m e d i c i n s k o m su svijetu mnogi počeli dovoditi u pilanje n e k e od najvi
Štoviše, većina žena kojima je napravljena ablacija endometrija na kra
še uvriježenih praksi za davanje krvi prije i lijekom operacije. Zaključak je
ju ionako bude podvrgnuta potpunoj liisterektomiji. O k o 87 posto žena kas
ankete, koja je provedena između 1.000 američkih anesteziologa, da su kod
nije se žali na stalno vaginalno krvarenje i, u nekim slučajevima, prilično jači
anesteziologa postojale »velike razlike u Iransfuzijskoj praksi« koja je temelje
gubitak krvi — što je jedan od problema koji bi ta tehnika trebala riješiti. Že
na na »navici, a ne na znanstvenim podacima.« J e d n a takva navika jest au
ne podvrgnute zahvatu također će vjerojatnije imati b o l o v e nakon operacije
tomatsko davanje krvi prije operacije pacijentima čija je razina hemoglobina
— u 11 posto slučajeva bol je jači nego prije operacije, a o k o petine žena pa
ispod 10 grama u 100 mililitara krvi. Praksa je očigledno proizašla iz krive in
tit će od pogoršanja predmenstrualnih s i m p t o m a .
terpretacije studije provedene na psima, koja je prihvaćena kao neupitna is
89
90
95
tina i propovijedana generacijama studenata anesteziologije.
TRANSFUZIJA KRVI
94
Prerano rođena djeca možda dobiju više krvi transfuzijom nego ijedna
Možda s a m skalpel nije ni najmanje povezan s najvećim rizikom s kojim se
druga grupa pacijenata u bolnici (izuzev pacijenata oboljelih od h e m o f i l i j e ) .
suočavate pri operaciji. Američki Crveni križ je štoviše priznao da i u najhit
Transfuzija se automatski daje a k o je djetetova težina ispod 1500 grama, što
nijim slučajevima transfuzija krvi najčešće s a m o pridonosi komplikacijama ili
je praksa za koju ima malo dokaza. ' Istraživanje, naime, pokazuje da n e d o
povećava pacijentove šanse za umiranje. Iako strah zbog kontaminiranosti
noščad kojima je davana svježe smrznuta krvna plazma nije, nakon dvije go
krvi virusom HlV-a ograničava darivanje krvi i transfuzije, potonje su još uvi
dine, bila naprednija u smislu sposobnosti ili preživljavanja od o n e koja nije
jek rutina u većini kirurških zahvata i hitnim slučajevima — često bez ikakva
dobivala transfuziju.
medicinskog ©pravdanju za njihovu uporabu, ili nekih uputa o t o m e kada su
postavlja da se lime smanjuje rizik odbijanja lude krvi kod pacijenata s pro
uistinu p o t r e b n e .
blemima i m u n o s n o g sustava. Oduvijek se smatralo da je zračenje b e z o p a s n o
Smjernice kojima se liječnici rukovode kada odlučuju treba li dati transfu
9
97
95
1
Uz to se kivne k o m p o n e n t e rutinski zrače, jer se pret
za crvene krvne stanice, te da ima malo utjecaja na funkcije različitih kivnih
ziju ili ne usvojene su na temelju oskudnih znanstvenih dokaza. Procjenjuje
k o m p o n e n a t a . Ali ta ozračena krv m o ž e imati previsoku koncentraciju kalija,
se da je za od j e d n e trećine do tri četvrtine pacijenata transfundiranih zbog
što m o ž e bili p o s e b n o o p a s n o za b e b e i buduće majke.
smanjenog volumena krvi ili slabokrvnosti, davanje transfuzije bilo nepri
Osim što krv daju zbog krivih
razloga,
liječnici nerijetko daju
krivu
krv.
U
kladno. Anthony Britten iz J e d i n i c e za darovanje krvi američkog Crvenog kri
neformalnom upitniku, poslanom u 4 . 0 0 0 britanskih bolničkih hematoloških
ža priznao je da se »uvelike pretjeruje u korištenju krvnih pripravaka, poput
laboratorija, jedna trećina od 245 laboratorija, koji su se odazvali i odgovorili,
albumina i kivne plazme, a također i pune krvi ili crvenih kivnih stanica. Re
izvijestila je o brojnim slučajevima kad su pacijenti dobili krivu krv, U većini
žim korištenja u značajnoj se mjeri razlikuje od mjesta do mjesta, tako da je
slučajeva pacijentu je dana pogrešna krv d o k je bio u bolesničkoj sobi ili u
posve jasno da se ne poštuju preporuke za njihovu uporabu.«
operacijskoj sali. Z b o g o k o 111 takvih pogrešaka šest je o s o b a umrlo, a 23 se
91
Američki Ured radne grupe za tehnološku procjenu u s v o m e je izvješću
razboljelo.
9K
A k a k o u upitniku pitanje o davanju pogrešne, krvi čak nije ni bi
naveo da se od 20 do 25 posto crvenih krvnih stanica, te 90 posto albumina
lo postavljeno (ali su ga laboratoriji dobrovoljno dodali), studija je morala
i 95 posto svježe zamrznute plazme nepotrebno transfuzijom daje pacijcnti-
priznati da su pogreške pri transfuziji bile uvelike podcijenjene.
306
307
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
U o b i č a j e n i
k i r u r š k i
z a h v a l i
Taj je upitnik predstavljao prvi monitoring transfuzija u Velikoj Britaniji,
Ako vjerujete da je davanje i dobivanje krvi opravdano, broj bolesti koje
premda su se o n e tamo prakticirale već pola stoljeća. Međutim ta stopa po
možete dobiti od krvi drugih osoba m o g a o bi vam promijeniti mišljenje. Do
grešaka odgovara onoj u Americi, za koju se vjeruje da ima najoštriju kontro
lazak AIDS-a d a o je transfuziji krvi karakteristiku ruskog ruleta. Kako mi ne
lu u korištenju krvi u svijetu.
razumijemo u cijelosti što uzrokuje AIDS, kao ni to postoje li i drugi kofaktori
Nakon uspoređivanja upitnika, studija je zaključila da je pogrešna krv da
koji prevode HIV u AIDS, jednako tako ne razumijemo ni koliko se d u g o vi
vana u jednoj od svakih 6.000 danih doza koncentrata eritrocita (crvenih krv
rus HlV-a ( a k o je on uistinu uzrok AIDS-a, u što sumnja skupina znanstveni
nih stanica). U drugom je istraživanju nađeno đa se najviše pogrešaka d o g o
ka) inkubira prije n e g o što se transformira u potpuno razvijenu bolest. "' 1
dilo kada su uzorci krvi neadekvatno označeni, ili kada je informacija o lome
O n o što s v a k a k o z n a m o jest da postoji značajan rizik za zarazu hepatiti
koju krv treba dati pacijentu bila netočna; u dva londonska klinička bolnička
som od donirane kivi. Procjenjuje se đa se u SAD-u hepatitis od transfuzije
centra pokazalo se da imaju neadekvatne informacije o krvi za četvrtinu svo... .. w jih pacijenata.
razvija kod od sedam do deset posto primatelja krvi dobrovoljnih davatelja
Na konferenciji britanskoga Kraljevskog zbora liječnika objavljeno je da transfuzije nisu nikada bile podvrgnute odgovarajućoj znanstvenoj studiji — to znači randomiziranom pokusu s dvostruko slijepom kontrolom — da se vidi ima li zaista od nje kakve koristi. ono
čemu je
ćeno bez
kao i
možda
standardna
traga
korisno
pribjeći
u
praksa
uz
priori«
znanstvenog dokaza
»a za
Poput većeg dijelu modeme medicine,
krajnjem
slučaju
pretpostavku
uvedeno je
i prihva
o
korisnosti,
njezinoj
to.
Dokazni materijal iz Kanade navodi na zaključak da ograničavanje trans fuzija m o ž e značiti pitanje života ili smrti. U studiji, koja je uspoređivala slo b o d n o korištenje transfuzije s restriktivnim mjerama, 24 posto više pacijenata umrlo je kada je transfuzija krvi davana široke ruke nego kada su na snazi bi la ograničenja i transfuzije davane upola rjeđe ili u o p ć e nisu d a v a n e . " Kao 10
što je Paul Hebert, glavni istraživač studije, zaključio: »Manje transfuzije je b o lje nego više transfuzije.""" Čak i krvne k o m p o n e n t e koje se daju u hitnim slučajevima, k a o što se al
koji za to nisu dobili novčanu n a k n a d u .
luS
Ta se učestalost javljanja multipli
cira od tri do četiri puta među primateljima krvi davatelja koji SLI za to dobili novčanu naknadu, što dovodi do 230.000 novih slučajeva hepatitisa u SAD-u svake godine. Razlog za tu epidemiju leži u činjenici đa još i danas ne postoji test koji je dovoljno pouzdan ili dovoljno osjetljiv da otkrije sve uzročnike bolesti. Upravo se najviše slučajeva hepatitisa C javlja zbog transfuzije krvi ili zbog korištenja iste igle medu ovisnicima o opojnim sredstvima. Zbog toga je Irska vlada s v o j e d o b n o pokušala ući u trag o k o 100.000 Rh-negativnih majki, kojima su 1977. g o d i n e davane transfuzije, kako bi se vidjelo je li i kod njih došlo do razvoja hepatitisa C kao kod ostalih koji su te g o d i n e primili krv transfuzijom.
1116
Talijanski su istraživači pak otkrili da odrasle o s o b e , kojima
su kao prerano rođenoj djeci davane transfuzije, imaju mogućnost da i u od rasloj dobi razviju hepatitis C, uglavnom zbog inficirane krvi."
17
U transi uzij-
skoj su kivi pronađeni i drugi virusi koji mogu uzrokovati hepatitis. " 1
8
Iako su američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti tvrdili da je izbi janje hepatitisa C u Irskoj bilo pivo te vrste, neki predstavnici medicinske za jednice vjeruju đa tko god je primio transfuziju krvi prije 1 9 9 1 . m o ž e imati ri
bumin daje žrtvama šoka i opeklina kako bi se p o t p o m o g l o zadržavanje te
zik od infekcije hepatitisom C. Štoviše, nedavno je u Velikoj Britaniji kod
kućine, mogu biti o p a s n e . Cochraneova grupa za ozljede (Cohrane Injuries
o k o 3-000 hemofilićara utvrđen hepatitis C. Liječnici se sada pitaju može li in
G r o u p ) , sa sjedištem u londonskom Institutu za zdravlje djeteta, kao dio Co-
travenozni imunoglobulin, protein koji se daje za stimuliranje imunosnog
chraneove grupe za medicinu utemeljenu na dokazima (Cohrane Group for
sustava, doista biti okidač hepatitisa C.
F.viđence-based Medicine), proučavala je 30 pokusa u kojima je pacijentima davan albumin, te našla da su pacijenti kojima je davan albumin imali veću
O t k a k o je 1 9 9 1 . g o d i n e razvijen test za prebiranje virusa hepatitisa C, p o kazalo se da je jedan od 2.000 davatelja kivi pozitivan na antitijela protiv he
vjerojatnost za umiranje." ' Gak je i vjerojatnost umiranja bila veća za kritično
patitisa C. No čak vam ni taj test neće pružili potpunu zaštitu. Više je liječ
bolesne pacijente s niskim hemoglobinom koji su dobili transfuziju n e g o za
nika
o n e koji nisu primili krv. "
Oni su, a radi se o liječnicima iz viroloških odjela Gradske bolnice u Fdin-
1
1
3
m
pisalo
časopisu
British Medical Journal žaleći se na
netočnost testa. " 11
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
U o b i č a j e n i
G O V O R E
burghu i bolnice J o h n Radcliffe u Oxfordu, rekli da je u prvih osam mjeseci testiranja na vims hepatitisa C u oxforclskom području o k o 8 3 . 0 0 0 doza krvi
k i r u r š k i
z a h v a t i
Kod pacijenata podvrgnutih većoj abdominalnoj operaciji transfuzija kivi u nekim je slučajevima doprinijela zakazivanju o r g a n a . " ' 1
(od približno 7 0 . 0 0 0 darovatelja) bilo podvrgnuto drugo] generaciji imunoen-
Osim što krvlju možete umanjiti svoje šanse za preživljavanje, z b o g nje
zimskog testa (ELISA), pretrage koja se najčešće koristi za otkrivanje hepatiti
možete patiti od nuspojava koje su j e d n a k o teške kao i najgore reakcije na li
sa C.
jekove. Iako u o b i č a j e n e reakcije uključuju osip, vrućicu ili zimicu, neki paci
Uzorci 3 5 8 davatelja o p e t o v a n o su se pokazali k a o pozitivni. Kad su te
jenti iskuse ozbiljnu reakciju u plućima, katkad fatalnu, od nekih vrsta kivne
pozitivne o s o b e p o n o v n o testirane drugim dvama, kasnije razvijenim testovi
plazme, što predstavlja puno veći rizik nego što se prvobitno m i s l i l o . " Nisu
ma RIBA-2 ili Mu rex BCJ11 ELISA, pokazalo se da je test ELISA dao netočan re
ni zanemarivi rizici za razvoj o p ć e infekcije i po život o p a s n e alergijske reak
zultat u više od tri četvrtine slučaja.
cije, kao i za dobivanje krvlju prenosivih bolesti poput citomegalovirusa
7
Osim mogućnosti dobivanja hepatitisa, i rizik je dobivanja leukemije iza
(CMV). Liječnici k o n a č n o priznaju da primanje strane krvi može uzdrmati
zvane humanim T-limfotropnim virusom (HTLV-1) od primljene krvi deset
imunosni sustav primatelja. Moglo bi biti, kako je jedna studija zaključila, da
puta veći od rizika dobivanja HlV-a." Taj se rizik vrtoglavo penje uzme li se
je kiv, poput otiska prsta, jedinstvena — neprenosiva — individualna: »Neza
u obzir da mnogi primatelji krvi, ubrajajući u njih i prerano r o đ e n e b e b e , do
obilazna, biološka (i sada zakonski prepoznata) činjenica jest da krv svake
bivaju krvne pripravke koji mogu biti dobiveni od prosječno devet donora.
o s o b e sadrži mnoštvo antitijela, antigena i infektivnih tvari, od kojih m n o g e
1
Medicinska je literatura preplavljena studijama o operiranim pacijentima kojima je bilo lošije dok su transfuzijom primali tudu kiv, a ne autotransfuzi-
znanstvenici tek trebaju identificirati, a trenutačno se ne mogu detektirati. 'Čista krv' je n a p o k o n i sudski priznata kao n e p o s t o j e ć a . « "
jom svoju vlastitu (pohranjenu ili nadoknadenu).Transfuzija kivi povezana je
8
S A M O M A L O , DOKTORE!
sa zatajenjem organa, recidivom karcinoma, visokim rizikom za postoperativne infekcije, reakcijom na domaćina (takozvana »graft-versus-host« reakcija
Prije n e g o što se odlučite za operaciju, vrlo je važno da svojem kirurgu pos
u kojoj stanice davatelja napadaju domaćina) — bolest koja utječe na zglo
tavite n e k o l i k o pitanja, i to ne s a m o o njegovoj uspješnosti. Imajte na umu
bove, srce i krvne stanice te djeluje imunosupresivno na primatelja krvi.
da nije automatski zajamčeno da će vam nakon operacije biti bolje, kao ni to
Uz razne bolesti koje možete dobiti od nečije kivi, transfuzija krvi može,
da vaš kirurg nije u stanju napraviti užasnu pogrešku. Upitajte svojeg kirurga
imate li karcinom, potisnuti vaš imunosni sustav uzrokujući ili na neki način
koliko je takvih operacija napravio i kojim tehnikama. Ako se on s a m o uho
pridonoseći p o n o v n o m javljanju bolesti. U jednoj je studiji stopa p o n o v n o g
dava i nije sam izveo više od 10 do 15 operacija, potražite iskusniju ruku. Is
javljanja bolesti kod pacijenata oboljelih od raka grkljana iznosila 14 posto
to je tako n u ž n o t o č n o znati tko će vas operirati. U mnogim slučajevima, na
medu onima koji nisu primali transfuzije kivi, dok je bila četiri puta veća kod
ročito kad su u pitanju rutinski zahvati, iskusni kirurzi nadziru mlađe u stje
pacijenata koji su je primali. Kod pacijenata s rakom U M U - šupljine, ždrijela i
canju prakse. Inzistirajte na tome da iskusni kirurg odradi posao, ili nađite
nosa koji nisu primali transfuziju, stopa povrata bolesti iznosila je 31 posto, a
jednog koji to h o ć e . I, što je najvažnije, morale se osjećati ugodno u društvu
kod transfundiranih pacijenata bila je dvostruko veća od t o g a . "
svojeg kirurga i vjerovati mu. Uostalom, vaš će život biti u njegovim rukama.
2
Lošiji ishod zabilježen je i kod pacijenata koji su primali kiv nakon o p e
Za procjenu rizika i koristi operacije od pomoći će vam biti i upoznavanje
racije raka p l u ć a , " te raka d e b e l o g crijeva, rektuma, vrata maternice i pros
sa svim mogućim komplikacijama koje prate zahvat. Raspravite o m o g u ć n o
tate.
stima drugog tretmana s raznim specijalistima. Upitajte ih za znanstvene či
5
11,1
Pritom se čini da je učestalost ponovnog javljanja bolesti veća a k o je
pacijent primao punu kiv, a ne s a m o koncentrat eritrocita. Transfuzija tijekom operacije također može povećati izglede za razvoj in fekcije. "
njenice koje podupiru njihove rezultate. Pažljivo odvagnite rizik odbijanja operacije prema rizicima koje bi sam postupak m o g a o imati za kvalitetu va šega b u d u ć e g života.
s
310
311
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
Ako imalo .sumnjale n iskrenost kirurgova odgovora o mogućnostima lije čenja ili pak u njegovu spremnost da vas smatra ravnopravnim partnerom pri donošenju bilo koje odluke o liječenju, uzmite svoje stvari i pozdravite se s
Jedanaesto poglavlje
njim, te nađite sebi kirurga koji je na to spreman. Što se transfuzije tiče, imajte na umu da su liječnici uspješno transfundirali pacijente njihovom vlastitom krvi, unaprijed danoj, kod svih većih opera cija, uključujući u to i ugradnju srčane premosnice, operaciju prirođene srča ne mane ili karcinoma. Već su 1994. godine novine naveliko pisale o Engles kinji Lucy Buxton, tada trinaestogodišnjakinji, koja je pohranila vlastitu krv Zatreba li joj pri kasnijem vađenju krajnika. Ta se tehnika m o ž e koristiti i za
Tehnologije koje oduzimaju d a h : prvaci videoigara i majstori za odčepljivanje o d v o d a
hitne slučajeve k a o što su krvarenje i trauma. Liječnici mogu koristiti i hemođiluciju, postupak kojim se krv pacijenta
G o t o v o 40 godina nakon prvoga uspješnoga presađivanja srca, s dolaskom
pohranjuje u s p r e m n i k e i poslije operacije vraća u organizam dok se u me
kompjutorskog čipa i brojnih uskospecijaliziranih lijekova, zapadnjačkoj me
đuvremenu krv nadomješta posebnim otopinama. J e d n a je studija, kojom je
dicini sada nema premca u pružanju čudotvornih rješenja za slučajeve koji su
o b u h v a ć e n o o k o 10.000 kirurških pacijenata, zaključila da odrasli pacijenti
n e k o ć bili smatrani beznadnima. Danas vam medicina m o ž e dati n o v o srce
mogu bili podvrgnuli naglom gubitku trećine ukupnog volumena krvi, a da
ili jetru, ugraditi novi umjetni kuk ili koljeno, očistiti arterije bez i najmanjeg
pritom ne dozive stanje nereverzibilnog šoka, a k o je hemodilucija adekvat
reza, pa čak i napraviti dijete ženi koja je d o b r a n o prošla m e n o p a u z u . O s o b e
na.
U hitnim se slučajevima kontaminirana krv (koja je došla u doticaj s,
u invalidskim kolicima vjeruju da ih s a m o operacija dijeli od hodanja, a o n e
primjerice, sadržajem crijeva) m o ž e sigurno, p o s e b n i m načinom, pročistiti i
neplodne da ih s a m o epruveta dijeli od željene b e b e . Ali kao i u slučaju os
reciklirati. Volumen krvi koja cirkulira može se održavati nadomjesnom teku
tatka kirurgije (većina ovih tehnika neka su vrsta kirurške operacije), svaka
ćinom. Šesi tisuća pacijenata podvrgnutih operativnom zahvatu na otvore
od tili sjajnih novih tehnologija prihvaćena je n e o p r e z n o , te dobila službenu
nom srcu imalo je bolji krajnji ishod kad je transfuzija prekinuta, a krv nado
potvrdu i bila primjenjivana na milijunima pacijenata prije nego što je posto
knađena nađomjesnim ekspanderima volumena. -"
jao i najmanji dokaz za njezinu učinkovitost, posebice tijekom duljeg vreme
1 , y
1
na, a kamoli da uistinu predstavlja napredak u odnosu na tehniku koju za mjenjuje. T e k nakon što su milijuni očajnih pacijenata pohitali isprobati nova čudotvorna rješenja, počeli s m o otkrivati m o g u ć e p r o b l e m e . Najpodmukliji dio tehnoloških »čudotvornih dostignuća« jest pretjerano ushićeno informiranje javnosti. Tisak često nekritički i bezrezervno prikazuje novu tehniku k a o zadivljujući napredak, prije n e g o što se to s v r e m e n o m i potvrdilo. J e d n o m je prilikom britanski Sunday Times naslovom istaknutim na naslovnici najavio prenatalnu operaciju: »Liječnici traže nerođenu bebu za čudotvornu operaciju«. Tjedan dana kasnije, kad je prikladan kandidat pro nađen, iste su novine objavile, s nešto manje euforije, deprimirajuće rezulta te: -Beba operirana u majčinoj utrobi umrla na majčinim rukama«.
1
Za m n o g e p o j e d i n c e bez. alternative fetalna operacija, ugradnja umjetnog zgloba ili presađivanje organa mogu značiti, bez imalo sumnje, spašavanje
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
T e h n o l o g i j e
k o j e
o d u z i m a j u
d a l i :
p r v a c i
v i d e o i g a r a
i
m a j s t o r i
z a
o d ć e p l j i v a n j e
o d v o d a
života. No u previše slučajeva ideja o »čudotvornom lijeku™ osvaja maštu ka
roskop. Sićušna leća na njegovu vrhu prenosi slike unutarnjih organa na vi-
ko liječnika, lako i pacijenta, pa nova tehnika postaje pivo (umjesto posljed
đeozaslon, koji kirurg prati pogledom dok operira.
nje) pribjcž.išle. bez obzira na to je li pacijent ujedno i pravi kandidat za nju.
Kirurg tada provlači svoje instrumente kroz druge proreze i počinje vi-
U žurbi da se prihvati nova tehnika, a i z b o g liječnikove nestrpljivosti da
đeoasistiranu operaciju. Ako se tumor ili dio organa treba odstraniti, on se
vlastitom rukom o p r o b a posljednju svemirsku spravicu, zanemaruju se m a n e
stisne i p r o v u č e kroz proreze. Ponekad će kirurg usto koristiti svjetlosne zra
raznih tehnika. Slušamo o tome kako se presađivanje srca, jetre, gušterače,
ke i laser.
pluća i crijeva sada rutinski izvode. Puno će se manje čuti o t o m e da se tre
Iako ginekolozi laparoskop koriste već više od 25 godina, tek nedavno se
ćina tih transplantata odbaci, ili o Hobsonovu izboru s kojim se s u o č e mnogi
tehnologija dovoljno razvila da omogući podešavanje instrumenata i njihovo
pacijenti primorani izabrati između mogućnosti da njihovo tijelo odbaci transplantirani organ i nuspojava snažnog sredstva za potiskivanje imunosnog sustava, kao što je ciklosporin (koji se mora uzeti k a k o bi se spriječilo da organizam odbaci novi organ kao »strano tijelo«)- Mnogi pacijenti koji os
korištenje u dijagnostičke svrhe (primjerice da se provjeri stanje ženinih jaj nika), ili da se njima izvodi rezanje i napravi ligatura ( k a o što je podvezivanje žila ili izrezivanje tumora). Cijeli postupak može potrajati do sedam puta du ž e o d u o b i č a j e n e o t v o r e n e operacije.
tanu na ciklosporinu zadrže presađeni organ, ali na štetu svojih bubrega, koji mogu razviti kroničnu ili progresivnu (i trajnu) bolest, i naposljetku otkazali, č a k i n a k o n što su se imunosupresivi prestali uzimali.-
LAPAROSKOPSKA OPERACIJA Kirurški modni hit posljednjih desetljeća, koji je poharao operacijske dvora ne diljem svijeta, jest minimalno invazivna, o d n o s n o laparoskopska kirurgija. Taj je oblik operacije pozdravljen kao jedna od najvećih medicinskih inova cija 20. stoljeća i, doista, n e m a dvojbe da je riječ o impresivnoj tehnologiji. Koristeći posljednju mikrotehnologiju, kirurzi mogu izvesti velike operacije b e z traume (ili rezanja) konvencionalne otvorene kirurgije. Teoretski, paci jent bi u najmanju ruku trebao napustiti bolnicu brzo — često istoga dana — i imati osjetno manje bolan i brži oporavak, ponekad i mjesecima prije n e g o nakon u o b i č a j e n e operacije. Laparoskopska kirurgija, jedna od tehnika k o j e se najbrže razvijaju u zdravstvu, već se koristi za jednu od pet abdominalnih operacija, i vjerojatno će se uskoro koristiti u 70 posto svih operacija. U današnjim okvirima to bi iznosilo o k o 2,1 milijun laparaskopskih operacija godišnje s a m o u Velikoj Britaniji.
Dok su se laparoskopske tehnike dosad najčešće koristile za operaciju žučnog mjehura i hernije te za razne druge abdominalne operacije, sada se isprobavaju i za druge tipove kirurških zahvata, te za operaciju raka i odstra njivanje organa poput bubrega. Najveći problem te najsenzacionalnije kirurške tehnike jest u tome što se većina kirurga upušta u nju bez adekvatnog treninga. To je prešutno priznala i jedna londonska klinika u kojoj je pacijentica umrla nakon laparoskopskog dijagnostičkog zahvata na crijevima, lako se kirurgovo ime nije spominjalo, klinika je zabranila sve laparoskopske operacije dok neovisni stručnjaci ne potvrde da su kirurzi kvalificirani za njihovo izvođenje. »Radilo se j e d i n o o oduševljenju kirurga novinom i zabrinutošću da će biti izbačen iz igre ne usvoji li tehniku koja je dovela do eksplozije popularnosti minimalno invazivne kirurgije«, napisao je dr. David Lomax u pismu časopisu The
Lancet,*
komentirajući naglu ekspanziju ove tehnike, č e s t o neprikladno,
na sve m o g u ć e operacije. Kad je laparaskopska operativna tehnika uvedena, kirurzi su je istom pri grlili, prije no što su prošli odgovarajuću obuku. Prepoznavši problem, bri tanska je vlada izdvojila četiri milijuna funti za obuku kirurga laparoskopskoj tehnici, što je zapravo b i o rezultat izvješća radne grupe p r e d v o đ e n e pioni
Videoigranje
rom laparoskopske kirurgije profesorom Sir Alfređom Cushierijem. Britanska
Kod minimalno invazivne kirurgije radi se četiri ili pel manjih rezova — iz
je vlada odbila objaviti nalaze toga izvješća — što je potaklo sumnje da su
među pet i s e d a m centimetara dužine — a kroz jedan od njih uvodi se lapa-
nalazi bili i više no alarmantni.
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
T e h n o l o g i j e
G O V O R E
k o j e
o d u z i m a j u
d a h :
p r v a c i
v i d e o i g a r a
i
m a j s t o r i
z a
o d e e p l j i v a n j e
o d v o d a
čija je operacija bila sto posto uspješna. On to n e ć e moći«, kaže predsjednica
»Štetni d o g a đ a j i « U razdoblju kraćem od dvije godine sumo je u američkoj državi New York prijavljeno o k o 158 »štetnih događaja« od laparoskopskih kirurških zahvata. Dvadeset četiri od njih bili su po život opasni ili su rezultirali trajnom o n e s posobi jenosti, a za više od dvije trećine pacijenata bile su nužne daljnje o p e racije za sanaciju ozljeda. Prvih 26 laparoskopskih operacija bubrega izvede 4
udruge W e n d y Lawrence, koju RSI muči već više od 10 godina. Njezin stav podupiru medicinska istraživanja. U jednoj su studiji rezovi za uvođenje instrumenata kojima se izvodi dekompresija živca (standardni pos tupak kod sindroma karpalnog tunela) kod 47 pacijenata rezultirali bolnim i osjetljivim ožiljcima.
nih na Sveučilištu Washington završilo je komplikacijama kod približno jed
Čak ni miljenica laparoskopske tehnike, operacija žučnog mjehura (kole-
ne trećine pacijenata. Pacijenti s većim komplikacijama morali su biti p o n o v
cistektomija), nije pošteđena visoke stope pogrešaka ima li se u vidu broj za
no operirani, ovaj put otvorenim kirurškim zahvatom.
hvata koji se danas izvodi. U jednoj američkoj analizi 7 7 . 6 0 4 kolecistektomija
l a p a r o s k o p s k e kolecistektomije — odstranjivanja ž u č n o g
više od polovine smrtnih ishoda zbog operacije pripisano je komplikacijama
mjehura — došlo je do naglog povećanja broja komplikacija i ponovnih h o s
povezanima uz laparoskopsku tehniku." U Velikoj Britaniji je piva odšteta
pitalizacija. O t k a k o se laparoskopska kirurgija primjenjuje za 86 posto opera
za to iznosila 2 2 . 5 0 0 funti i bila isplaćena ženi koja će možda trebati presađi
cija žučnjaka, broj povreda žučnih kanala p o v e ć a o se 305 posto u tri godine.
vanje jetre, jer je rutinska operacija žučnog mjehura pošla po zlu kad je ki
Iako je problem bio uvijek pripisivan nedostatku vještine, istraživači sada
rurg slučajno o d r e z a o žučovod, koji je procurio i uzrokovao žuticu.
Uvođenjem
vjeruju da SLI opasnosti p o v e z a n e sa samim postupkom, te da čak i kad su li ječnici d o b r o upoznati s tehnikom, broj ozljeda ne o p a d a .
s
Prema podacima Američke udruge ginekoloških laparoskopista (American Association of G y n e a c o l o g i c Laparoscopists) ozbiljne komplikacije prate 15 od 1.000 laparoskopskih ginekoloških operacija, gdje se ona često koristi, a od 1 0 0 . 0 0 0 zahvata tri će okončati smrću pacijentice. Do pet posto pacijenti ca podvrgnutih laparoskopskoj histerektomiji patit će od ozljeda urinarnog trakta." Komplikacije od laparoskopske operacije hijatalne hernije javljaju se kod jedne četvrtine pacijenata; u jednoj maloj studiji jedan je pacijent gubio tako
1
Najviše zabrinjava indikacija đa laparoskopska tehnika na neki način mo že biti o k i d a č za rak žučnog mjehura ili izazvati njegovo p o n o v n o javljanje." Lucy se podvrgnula laparoskopskoj operaciji žučnjaka: Ubrzo
nakon
ispitivanja bedrene
kosti.
[To
nema
su
sam mi
znači
koštani
snabdijevanjem
tkiva
kolecistektomiju
stanjem
osjetila
dijagnosticirali
neadekvatnim izveo
operacije
i
nikakve
dalje veze,
bol pri
hodanju.
avaskuiarnu defekt
ostaje pri iako
ne
nekrozu
koji
krvlju
može
ili
tome
Nakon glave
može
lijeve
biti prouzročen
povredom.I da
raznih
Liječnik
operacija
ponuditi
s
koji je
mojim
nikakvo
objašnjenje
7
puno krvi da je bila nužna posebna operacija kako bi se zaustavilo krvare nje. Čak i nakon operacije približno polovina pacijenata još uvijek pati od refluksne bolesti." Otvorenu kiruršku operaciju ingvinalne ( p r e p o n s k e ) hernije
zašto s
sam
dubinskim
povredama
dobila
avaskuiarnu
roniocima,
nekrozu
kroničnim
— stanje
alkoholičarima
koje i
se
obično
osobama
s
povezuje
kuka.
prati manje komplikacija nego laparoskopsku operaciju iste. Laparoskopska
Lucy je sada p o t p u n o onesposobljena. Kako je riječ o novoj situaciji, bri
se tehnika č e s t o koristi za operativno liječenje sindroma karpalnog tunela, ali
tanski Kraljevski zbor liječnika još uvijek nije potvrdio da je njezino stanje
gotovo nikada uspješno, ostavljajući većini pacijenata b o l o v e i osjetljivost
p r o u z r o č e n o operacijom. J e d n a k o kao što i ne postoji mogućnost o b e š t e ć e
ožiljnog tkiva.
nja pacijentima koji su pretrpjeli takvu vrstu ozljede.
,;
Britanska udruga RSI Association za potporu o s o b a m a koje
pate od mišićno-skeletnih poremećaja zglobova gornjeg dijela tijela ("repeti
Sve doskora kirurgu je bilo dopušteno upustiti se u ovu novu tehniku čak
tive strain injury- ili RSI) nagovara svakoga da dvaput promisli prije negoli
i a k o nije imao pojma kako se izvodi. U mnogim SLI slučajevima kirurzi uisti
prihvati kirurški zahvat. »Nismo čuli ni za jednu operaciju koja je bila potpu
nu eksperimentirali na svojim pacijentima, a sve z b o g straha da ih se ne pro
no uspješna. Upitajte liječnika specijalista za podatke o bilo kojem pacijentu
glasi staromodnima.
317
S T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
T e h n o l o g i j e
k o j e
o d u z i m a j u
d a h :
p r v a c i
v i d e o i g a r a
i
m a j s t o r i
z a
o d ć e p l j i v a n j e
o d v o d a
Ginekolozi su p o s e b i c e , kako je to jedan kirurg rekao, skloni da kao »ki
danas kirurzi trebaju pribavili prije nego što mogu prakticirati laparoskopsku
rurške kamikaze« pohrle prerano, »rastežući granice ove kirurgije do krajnjih
kirurgiju. Trening, provjera i dobivanje certifikata su obvezatni, a oni koji to
mogućnosti" , ili su jednostavno pri lome nespretni — ' k a o da imaju dvije li
nemaju n e ć e moći izvodi laparoskopske zahvate.
jeve ruke«.'
2
Otvorenu operaciju raka prati visoki rizik širenja bolesnih stanica na zdra
Umjesto u o b i č a j e n o g iskustva »u rukama« kirurg mora posjedovati vještine
ve. No taj se rizik kod laparoskopske kirurgije umnožava jer kirurg nema pu
igrača videoigara. Umjesto da m o ž e vidjeti organ ispred s e b e , on mora pro
nu preglednost ili kontrolu, a također i stoga što se kancerozni organi i sta
cijeniti tri dimenzije posredstvom ekrana, a onda manevrirali instrumentima
nice moraju istisnuti kroz male proreze, čime se povećava vjerojatnost da će
kako bi napravio o n o što inače radi svojim rukama. To znači da on zapravo
b o l e s n e stanice otpasti i »naseliti se« na zdrave organe. To je bio slučaj i s
operira b e z osjeta dodira, pa se mora naviknuti gledati na drugačiji način — putem mikrotehnologije koja ne daje, čak ni najiskusnijem kirurgu, normalni puni raspon v i d a .
13
dvjema pacijenticama iz Carđiffa, koje su bile podvrgnute laparoskopskoj operaciji žučnog mjehura i obje preminule zbog raka. U o b a su se slučaja, d o k su kirurzi izvlačili maligno tkivo kroz mali otvor na trbušnoj stijenci, sta
Uobičajena komplikacija pritom jest probijanje organa mikroskopskom
nice raka otkinule i raširile unutar trbušne šupljine.
o p r e m o m . Tri od 10.000 komplikacija u ginekološkim operacijama izvedeni ma u SAD-u i 0,05 posto laparoskopskih kolecistektomija završi probušenim organima. U j e d n o m slučaju u Australiji, koji je ukazao na neadekvatnost ne kih korištenih mikrolehnologija, podnesena je optužba za nemar liječnika jer nije uvažavao činjenicu da je vidno polje koje o m o g u ć u j e laparoskop ograni čeno.
14
K a k o kirurg nije m o g a o u cijelosti vidjeti što radi, igla je tijekom o p e
racije ušla u pacijentovo d e b e l o crijevo (kirurg je kasnije o s l o b o đ e n optuž be). J e d n a druga komplikacija — javlja se o b i č n o kod starijih o s o b a ili srčanih bolesnika — odnosi se na korištenje ugljikova dioksida za napuhivanje tr bušne šupljine, što je standardni postupak kojim se laparoskopu daje prostor da vidi o r g a n e k a k o treba. Čim se ugljikov dioksid upuhne, kod približno 17
Duže i opasnije Neki od rizika povezanih s laparoskopskom kirurgijom mogli bi biti toga vri jedni kad bi nas ta tehnika definitivno uvjerila u to da osigurava stvarnu do brobit pacijentima — poput uistinu bržeg oporavka n e g o kod konvencional ne kirurgije. No studije pokazuju da laparoskopska metoda ne daje uvijek najbolje rezultate. J e d n a od prvih većih randomiziranih studija koja je uspo ređivala odstranjenje slijepog crijeva laparoskopskim tehnikama i uobičajenu otvorenu apcnđektomiju pokazala je da ne postoji razlika u postoperativnim bolovima i brzini pacijentova oporavka. T i m e j e d n o od prvih opravdanja za izvođenje laparoskopskih zahvata pada u vodu.
posto pacijenata trenutačno se javlja nepravilno otkucavanje srca, navodi
Studija b o l n i c e Prince of Wales u Hong Kongu usporedila je 70 pacijenata
jedna britanska studija. Trećina pacijenata u jednoj drugoj studiji imala je us
koji su se podvrgli otvorenoj apendektomiji s pacijentima slične dobi koji su
porene srčane o t k u c a j e .
imali laparoskopsku operaciju. Praćene su veće komplikacije u svakoj skupi
15
Kad je tehnika prvi put uvedena u praksu u SAD-u, n e k e američke države nisu dopustile kirurzima da izvode minimalno invazivnu operaciju ukoliko
ni, iako su se neki slučajevi iz laparoskopske skupine morali tijekom s a m e operacije prebacili u kategoriju otvorene operacije.
za nju nisu bili valjano o b u č e n i . U ostalima, kao i u Velikoj Britaniji, kirurzi s
Istraživački lim iz Hong Konga nije pronašao razliku između skupina što
malim ili nikakvim iskustvom mogli su izvoditi zahvat. Društvo američkih ki
se tiče jačine postoperativnog bola, potrebe za uzimanjem lijekova protiv b o
rurga za gastrointestinalnu endoskopiju (Society of American Gastrointestinal
lova, rasporeda za p o n o v n o uvođenje normalne prehrane ili duljine boravka
Endoscopy S u r g e o n s ) preporučilo je da bi kirurzi trebali izvoditi zahvate na
u bolnici. Nakon što su članovi obiju grupa prošli kontrolne preglede, paci
životinjama prije no što im se dopusti operirati ljude.
jenti su se u p o d j e d n a k o m postotku — 79 posto laparoskopskih pacijenata i
Početkom 1994. senat Kraljevskog zbora kirurga Velike Britanije i Irske uveo je nove kriterije osiguranja kvalitete te certifikat o kompetentnosti, koje
318
74 posto pacijenata podvrgnutih otvorenom kirurškom zahvatu — vratili na p o s a o tri tjedna nakon operacije."'
319
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
T e h n o l o g i j e
G O V O R E
Otvorena apenđeklomija više nije tako invazivna k a o što je to nekoć' bila,
k o j e
o d u z i m a j u
d a h :
p r v a c i
v i d e o i g a r a
i
m a j s t o r i
z a
o d č e p l j i v a n j e
o d v o d a
nje hrskavice čašice kuka ili zgloba koljena, istrošenih osteoartritisom, umjet
već se sada m o ž e Izvesti uz mali rez koji razmiče mišiće. Šio znači da razlika
nim zglobom napravljenim od smjese metala i polietilena. Neosporno je da
između laparoskopske i otvorene operacije u slučaju apendektomije može
se laj kirurški zahvat, koji je promijenio živote mnogim starijim osobama
biti neznatna, za razliku od, primjerice, operacije žučnog mjehura.
omogućavajući im normalnu pokretljivost umjesto vezanosti uz invalidska
J e d n a je druga studija, usporedivši laparoskopsku histerektomiju sa stan
kolica, s pravom proglašava čudotvornim. No kako je to i za liječnike uzbud
dardnim vaginalnim zahvatom, zaključila da je operacija laparskopskom teh
ljivo iskustvo, oni često prebrzo predlože operaciju ne promišljajući o poslje
nikom trajala približno dvostruko duže. Znanstveni tim londonske bolnice
dicama ili alternativama, ponajviše kad je riječ o mlađim o s o b a m a . Procije
Royal Free nije s a m o utvrdio da je tradicionalna metoda bila m n o g o brža,
njeno je đa deset posto osoba starijih od 65 godina ima ugrađen zamjenski
već i da je oporavak bio sličan u obje g r u p e .
kuk, što čini tu operaciju jednom od učestalijih.
17
Studija Indijskog savjeta za
23
medicinska istraživanja (Indian Council of Medical Research) ustanovila je da je učestalost komplikacija kod laparoskopski izvođene sterilizacije (podvezi
Stare i nove tehnologije
vanja jajnika) sedam puta veća od učestalosti komplikacija kod minilaparoto-
Zamjena kuka i zamjena zgloba koljena podjednako imaju relativno dobre
mije.
rezultate izvode li se s o p r e m o m starijeg tipa. Kad se e n d o p r o t e z e koljena
IK
Poznato je da operacije hernije rezultiraju visokom zastupljenosti unu
tarnjega ožiljnog tkiva i salpingitisa (upala jajovoda u ž e n a ) .
19
U jednom ve
likom istraživanju na uzorku od o k o 900 pacijenata, koje je uspoređivalo ot
učvršćuju koštanim c e m e n t o m , kako je pokazala analiza 130 studija, 89 pos to ih je uspješno, a koljeno ostaje u funkciji duže od četiri g o d i n e . '
1
vorenu i laparoskopsku operaciju hernije, pokazalo se đa su laparoskopski
Tijekom operacije kirurg uklanja glavu femiira (bedrena kost) i zamjenju
pacijenti, iako su trpjeli manje postoperativnih bolova i ranije su se mogli
je je metalnom kuglom na dugom metalnom stalku, što se usađuje u sredinu
vratiti uobičajenim aktivnostima, imali ozbiljne komplikacije — oštećenje ži
b e d r e n e kosti. On tada zamjenjuje istrošenu čašicu kuka plastičnom ili metal
vaca, ozljede žila i mokraćnog mjehura — .što nije b i o slučaj s pacijentima
nom s plastičnom prevlakom, koja se uklapa u zglobnu čašicu (acetabulum).
koji su imali otvorenu operaciju. Do toga je došlo unatoč činjenici da su la
Danas će kirurzi često upotrijebiti b e s c e m e n t n e endoproteze, koje se fik
paroskopske zahvate izvodili najiskusniji kirurzi. To se otkriće suprotstavlja
siraju tako što u njihovu hrapavu površinu urasta koštano tkivo, a proizvođa
uobičajenom argumentu da je šteta slijedom laparoskopske operacije isklju
či eksperimentiraju i s »metal-na-metal« k o m p o n e n t a m a (smjesa kobalt-krom
čivo pitanje liječnikova neiskustva.-"
i m o l i b đ e n s k e legure) kako bi se spriječilo trošenje i kidanje primijećeno
Očito je da treba više istraživanja koja će usporediti laparoskopsku i kon vencionalnu kirurgiju, kako bi se prema t o m e odredilo za koji je tip zahvata
kod plastičnih komponenti, a sve u nadi da će takve endoproteze trajati duže i moći se koristiti kod mladih pacijenata.
minimalno invazivna kirurgija najprikladnija. Ona se možda p o k a ž e optimal
Kraljevska ortopedska bolnica u Birminghamu utvrdila je da ugradnja
nom za operacije k a o što je kolecistektomija, ali neprikladnom za a p e n d e k
umjetnog kuka po Charnleyu — originalni dizajn koji je dosad testiran više
tomije i operacije karcinoma.-'
nego ijedan drugi materijal — ima 91 posto preživljavanja nakon 10 godina i
1
Kirurzi koji su željni oprobati se u novoj tehnici trebali bi se pritom znati
82 p o s t o nakon 20 godina.-
s
obuzdati a k o takva operacija nije uistinu nužna. Novijom je studijom konsta
K a k o čak i laj dizajn koji se najviše dokazao ima ograničen vijek trajanja
tirano da je nakon pojave laparoskopske kirurgije broj operacija žučnog mje
(deset godina u slučaju zamjene zgloba koljena), tvrtke za medicinsku teh
hura porastao za p e t i n u . "
nologiju od 1980-ih pokušavaju biološki učvrstiti umjetne zglobove uz kost p o m o ć u malih metalnih zrnaca ili mrežice. Ti su se, takozvani »bescementni«
OPERACIJA ZAMJENE Z G L O B A
umjetni zglobovi, pokazali katastrofalnima, što je rezultiralo daleko v e ć o m
Kirurška tehnika zamjene zgloba još je jedan primjer pomodnih zahvata pri
potrebom za »izmjenom« — što znači zamjenom umjetnog zgloba. To je znat
hvaćenih bez valjane provjere. Zamjena zgloba podrazumijeva nadomješta-
no zahtjevnija operacija, koju prati veći gubitak kosti i tkiva — i daleko manji
320
321
Š T O
V A M
LIJEČNICI
NE
G O V O R E
T e h n o l o g i j e
k o j e
o d u z i m a j u
d a h :
p r v a c i
v i d e o i g a r a
i
m a j s t o r i
z a
o d č e p l j i v a n j e
o d v o d a
stupanj uspješnosti. Kao što kaže Mike Wroblewski iz Wrightintonske bolni
operacije. Većina smrtnih slučajeva bila je povezana sa srčanim udarima, a
ce u Wiganu, koji je prije više od 30 godina bio medu pivima koji su je izvo
većina hitnih slučajeva s moždanim udarima.
dili: »Prvo izvođenje operacije jest najbolje vrijeme za operaciju. Sve nakon toga je spašavanje.«
26
pješnosti zamjene zgloba koljena, od o k o 100 zahvata okvirno jedna petina ne uspijeva zbog problema s k o m p o n e n t o m potkoljenice. Nakon sedam g o dina više od polovine zamjenskih zglobova koljena bilo je p r e p o r u č e n o za 27
Kad je pak riječ o zamjeni zgloba koljena, američka je analiza utvrdila 18postotnu stopu s v e u k u p n e zastupljenost komplikacija, pri č e m u su se najčeš
U s a m o jednoj od mnogih studija koje su ukazale na visoki stupanj neus
ponovnu z a m j e n u .
32
Što se pak zamjene kuka tiče, švedska je studija našla da
je nakon 10 godina opstalo s a m o o k o jedne četvrtine ugrađenih endoproteza dvaju novih tipova koja su ispitivali.
će komplikacije odnosile na infekcije, plućni ugrušak (plućna embolija) ili krvni ugrušak u v e n i . ćima.
33
Najviše smrti povezano je s krvnim ugrušcima u plu
34
T r o m b o z a dubinskih vena i dalje je glavni rizik koji prati operacije zamje ne zgloba kuka i koljena. Fatalna venska tromboembolija nakon operacije — rizik da se ugrušak u veni n o g e otkine i putuje tijelom, te začepi neku od ar
28
Ako su se b e s c e m e n t n e vrste zamjenskih kukova ispostavile manjkavima, ni o n e c e m e n t n e nisu se pokazale puno boljima. J e d n a je studija pratila sku
terija — javlja se kod približno jednog od 32 pacijenta, a fatalna plućna e m bolija javlja se kod približno jednog od 100 pacijenata.
35
pinu pacijenata mladih od 50 godina tijekom razdoblja od 15 godina, te našla
G e o r g e , 75-godišnjak iz Weymoutha, priča svoju priču:
da ih je malo manje od trećine trebalo ponovnu operaciju jer su dijelovi p o
Imao
pustili i inficirali s e .
inficirale
2 9
Štoviše, u deset se godina broj pacijenata koji prvi put
trebaju izmjenu ugrađenog zgloba utrostručio, na 12 p o s t o .
30
Komplikacije Operacija je postala puka rutina za većinu liječnika, koji se hvale 98-postotnim uspjehom. D o b pacijenata kojima se preporučuje operacija kuka spušta se sve niže; u jednoj nedavnoj studiji srednja d o b iznosila je 48 godina. Tih se 98 p o s t o uspješnosti odnosi na broj pacijenata koji su živi dočekali kraj operacije, s novim kukom, čitavi. Pritom se ne uzimaju u obzir svi štetni
vrijeme
sam
dvije
stafilokokima, slabije
flukloksacilina kraja
totalne
upale
endoproteze kao
grla.
(antibiotici),
zglobova
posljedica Nakon
rečeno
neadekvatnog
dužeg
mi je
koljena,
c/a
vremena ću
koje
su
tretmana uzimanja
trebati s
time
se za
tableta nastaviti
do
života.
Njegova je alternativa vječnom uzimanju antibiotika ponovna zamjena zglobova i suočavanje s m o g L i ć i m neuspjehom, o čemu on, LI svojim godina ma, nerado razmišlja. G e o r g e o v o iskustvo nije tako rijetko k a o što b i s m o se nadali. Napravljena
događaji do kojih kasnije dolazi, od smrti do trajnog šepanja ili doživotne
je poveznica između oralnih infekcija i krvnih infekcija n a k o n operacije to
bolesti. Ako ste mladi, s v a k a k o biste trebali biti upoznati sa svim tim nuspo
talne zamjene zgloba, naročito a k o pacijent ima bolest parodonta (tkiva koje
javama prije negoli pristanete na operaciju. Krene li u lošem smjeru, mogli
podupire z u b ) . Stoga neki liječnici poduzimaju mjere predostrožnosti za pa
biste umrijeti u razdoblju od dva mjeseca. Taj se rizik od smrti utrostručuje u
cijente s ugrađenim zglobom kuka o n a k o kako to rade sa srčanim pacijenti
zavisnosti od vaše dobi i zdravstvenog stanja. Troje od tisuću o s o b a umire u
ma, dajući im antibiotsku terapiju kod operacije z u b a .
36
prva tri mjeseca nakon ugradnje kuka, najčešće od srčanog ili moždanog udara.
N o v o i poboljšano?
31
Medu više od 1 1 . 0 0 0 zahvata totalne zamjene zgloba kuka, obavljenih u
Mnogi se novi, »moderni« kukovi stavljaju na tržište b e z ikakve provjere. Ri
devetogodišnjem razdoblju, od svakih 1.000 pacijenata 11 ih je umrlo u piva
jeka n a v o d n o poboljšanih modela, bez bilo kakve potvrde za to, neprestano
tri mjeseca od operacije, a 28 od svakih 1.000 p o n o v n o je hitno hospitalizira-
se uvodi i potiho odbacuje, ostavljajući iza s e b e stotine zlosretnih pacijenata.
no. Drugim riječima, to znači da jedan pacijent od njih 91 umire, a jedan od
Godine 1971. jedini umjetni kuk bio je Charnleyev model; dvadeset godina
svakih 36 pacijenata hitno je zaprimljen u bolnicu tijekom prvog mjeseca od
kasnije tržište je preplavilo 34 inačica.
322
323
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
T e h n o l o g i j e
G O V O R E
k o j e
o d u z i m a j u
d a h :
p r v a c i
v i d e o i g a r a
i
m a j s t o r i
z a
o d ć e p l j i v a n j e
o d v o d a
»Danas možete napraviti zamjenski kuk u svojoj garaži, a v e ć smradan ga
koštane srži, gubitkom koštane mase i popuštanjem implantiranog zgloba.
staviti u pacijenta«, kaže Chris Bulstrode, ortopedski kirurg u oxfordskoj bol
»Postoji bojazan«, o p r e z n o su napisali, »da metali koji se koriste u endoprote-
nici J o h n Radcliffe.
Poseban problem predstavlja mogućnost da se istrošeni
zama mogu izazvati Iraki jer su oni potencijalno kancerogeni u drugim situa
dijelovi olkrhnu i otputuju u druge dijelove tijela. Pokazalo se da se materi
cijama.'"- D o s a d su najmanje dvije studije ukazale na povezanost između ra
jali koji se koriste lome i odašilju komadiće u tijelo, a kakav je dugotrajan
ka limfnih čvorova ili leukemije i umjetnog k u k a .
učinak toga, nitko ne zna. Ima i nekih pokazatelja za to da velike količine tih
imamo li u vidu sve izraženiju tendenciju da se zamjene zglobova rade mla
mikroskopskih metalnih krhotina — sve potencijalno k a n c e r o g e n e — koje
dim ljudima, za što su poticaj dale poznate o s o b e poput Lize Minnelli koja je
se stvaraju slijedom stalnog kontakta između umjetnih dijelova zgloba, ili
i sama s v o j e d o b n o imala takvu operaciju. A ta cc se praksa zamjene zgloba
jednostavno korozijom, migriraju u veće tjelesne organe, izazivaju stalnu in
tipa »pucanje na slijepo« vjerojatno i nastaviti, jer nitko ne vodi evidenciju o
fekciju ili čak autoimunu bolest. Trenje zbog trljanja metalne kugle o polieti-
o s o b a m a koje o b o l e od raka nakon ugradnje umjetnog zgloba. Ne postoji
lensku plastičnu prevlaku uzrokuje mrvljenje malih polietilenskih ili metalnih
adekvatan sustav izvještavanja za tumore koji su povezani s ugrađenim zglo
čestica. Imunosni sustav tijela reagira na te čestice kao na strana tijela i napa
b o m unatoč tomu što su još 1989- brojni istraživači apelirali za osnivanje me
da ih. K a k o se čestice tipično talože blizu umjetnog zgloba, imunosni sustav
đunarodnog registra.'
37
1
43
To tim više zabrinjava
Nekoliko kemijskih proizvođača prestalo je, možda
također napada o k o l n o koštano tkivo, što je proces poznat kao osteoliza.
zbog straha od budućih parnica, prodavati polimere (korištene za presvlaku
Kad dode do gubitka koštanog tkiva, umjetni kuk m o ž e popustiti i početi ne?
zglobova) proizvođačima medicinskih enđoproteza.'
ispravno funkcionirati. Osteoliza se smatra razlogom broj jedan za neuspjeli enđoproteza i potrebu da se operacija ponovi. U Velikoj Britaniji je tim bristolskih znanstvenika s tamošnjeg sveučilišta napravio poredbenu studiju pre minulih pacijenata sa i b e z metalnih enđoproteza zglobova. Analitički je tim našao velike količine otkrlmutih čestica u jetri, limfnim žlijezdama, koštanoj srži i slezeni pacijenata koji su imali umjetni zglob od nehrđajućeg čelika i
15
Ako ste iscrpli sve dijetetske alternative u sprečavanju napredovanja osleoarlritisa i odlučili se za ugradnju umjetnog kuka, birajte m o d e l e koji su se s v r e m e n o m dokazali, modele tipa Charnley. Jedna je studija pokazala đa su dvije trećine Charnleyevih proteza bile u funkciji i nakon 25 g o d i n a .
I()
Sto se b e s c e m e n t n i h vrsta tiče, AML totalni zamjenski kuk (proizvođača
kobalt-kroma. Najveći je pak broj čestica migrirao kod o s o b a čiji su zamjen
DePuv/Johnson & J o h n s o n ) najčešće je korišten model na svijetu. Keramičke
ski zglobovi bili olabavljeni i istrošeni. Glavni izvor krhotina bila je prevlaka
glave b e d r e n e kosti smanjuju trošenje, osteolizu i potrebu za izmjenom. Naj
zgloba. Kod jednog je pacijenta koncentracija kobalta u njegovoj koštanoj sr
manji stupanj trošenja ima model metal-na-metal (aluminij na aluminij), iako
ži bila nekoliko tisuća puia veća od one koja se smatra n o r m a l n o m .
je aluminij poznati otrov za tijelo.'
iK
Čak se
i čestice koštanog cementa (koji sadrži tvrde keramičke čestice barijeva sul fata ili ćirkonijeva oksida) ođljušte i otputuju. '-' 3
Imate li osteolizu, možda će trebati očistiti kuk i p o n o v n o ga namjestiti,
17
ANGIOPLASTIKA: ODČEPUIVANJE CIJEVI U svega n e k o l i k o kratkih godina koronarna je balonska angioplastika — od
zbog čega jedna noga m o ž e ostati nekoliko centimetara kraća od druge/" U
nosno, nazovimo je pravim imenom, perkutana transluminalna koronarna
namjeri da stabiliziraju kuk, kako se ne bi dislocirao, mnogi kirurzi naprave
angioplastika (PTCA) — prerasla u glavnu metodu liječenja srčanih proble
jednu nogu malo d u ž o m ili kraćom. Pri hodu ć e l e trebati zamahnuti zdjeli
ma, p o s e b i c e angine pektoris. To se dogodilo tiglavnom kao odgovor na
com ili povisiti potplat svoje cipele. Nije mala mogućnost i za iščašenje kuka,
epidemiju: 1989. godine milijun ljudi umrlo je od srčanih bolesti u SAD-u, a
naročito kod starijih pacijenata sa slabim kostima, što može zahtijevati još ki
160.000 u Velikoj Britaniji. Medicina se usredotočila na koronarnu angioplas-
rurških zahvata za p o n o v n o namještanje kuka.'
tiku kao na preventivnu mjeru, jer je u većini slučajeva prvi srčani udar često
1
1
Bristolski istraživači vjeruju da je akumuliranje takvih metalnih čestica p o v e z a n o s k r o n i č n o m upalom, povećanim limfnim čvorovima, uništenjem
i posljednji. Od 1,5 milijuna Amerikanaca koji godišnje pretrpe srčani udar s a m o ih četvrtina preživi.
3.25
S T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
T e h n o l o g i j e
Koronarna balonska angioplastika jedna je od najpopularnijih meloda za Iretman srčanog udara od 1978. godine, a podrazumijeva uvlačenje sićušnog
k o j e
o d u z i m a j u
d a h :
p r v a c i
v i d e o i g a r a
i
m a j s t o r i
z a
o d č e p l j i v a n j e
o d v o d a
jenti s dva ili više faktora rizika koji su imali angioplastiku imali stopu preživ ljavanja od s a m o 13 posto tijekom petogodišnjeg razdoblja. ' 5
balona kroz začepljene arterije i njegovo napuhivanje, čime se žile čiste —
Nađeno je da se stenoza (suženje arterije) p o n o v n o javlja u prvih šest
o b i č n o potiskivanjem ateromatoznih (masnih) naslaga prema zidu koronar
mjeseci nakon angioplastike; promjer liječenih kivnih žila s a m o je 16 posto
ne arterije.
veći n e g o prije tretmana, navodi Američki zbor kardiologa. U jednoj je tali
Kad se angioplastika prvi put pojavila na sceni, tadašnje je čudotvorno rješenje za tretman bolesnih arterija bila operacija koronarnog premoštenja. Kako je angioplastika bila sofisticiranija, uzela je maha u kardiokirurgiji, predstavljajući jeftiniju, jednostavniju i manje traumatičnu alternativu. Nije prošlo dugo, a na nju se p o č e l o gledati kao na zamalo s v e n a m j e n s k o liječe nje svih bolesti srca, te se nudila onima koji pate od angine pektoris, onima koji se oporavljaju od srčanog udara, pa i onima s visokim vrijednostima k o lesterola u kivi. Do 1990. godine, 12 godina nakon što je pivi put s p o m e n u t a u znanstve noj literaturi, stotine tisuća osoba u SAD-u i Europi bilo je podvrgnuto balonskoj angioplasties, iako su do toga vremena znanstveni pokusi tek dali naz naku procjene njezine djelotvornosti.' Izuzetno visoka stopa uspješnosti p o
janskoj studiji do p o n o v n o g suženja žile (restenoze) došlo u tri četvrtine slu čajeva. 5
Zbog potrebe za ponovnim tretmanima i praćenjem stanja, stvarni troško vi angioplastike mogu bili m n o g o viši od onih za medicinsku terapiju u slu čajevima blage angine pektoris i bolesti j e d n e žile. Kako je procijenila jedna studija napravljena u Marylandu, u deset godina primjene angioplastike troš kovi tamošnje b o l n i c e su se udvostručili.
53
Angioplastika nije najpodesnija za pacijente kojima su sve glavne srčane arterije začepljene (»triple-vessel đisease«). Talijanska studija navela je samo 52 posto uspješnosti u takvim slučajevima. Angioplastika je bila neuspješna i u više od dvije trećine slučajeva potpune blokade arterije. ' 5
18
četnih testova — n e k e su iznosile iznad 90 posto, s komplikacijama u manje od deset posto slučajeva — podupirala je entuzijaste. J e d n o od najopsežnijih ranijih ispitivanja n a o k o je opravdalo p o č e t n e hvalospjeve. Od 5.827 pacijenata, podvrgnutih angioplastici između siječnja i lipnja 1991. godine u državi New York, 88 posto ih je proglašeno uspješni ma, iako naknadne komplikacije nisu nikada bile proučavane. '* 4
1
Tek je godinu dana kasnije The lancet — časopis koji je isprva aplaudi rao čudotvornom tretmanu — p o č e o izražavati zabrinutost. Izaslanik časopi
Angioplastika također ima slabe izglede koristi li se za tretman začepljenih arterija u donjem dijelu tijela. Ako se takva začepljenja ne liječe, pacijent m o ž e završiti s amputiranom nogom. Unatoč 24-strukom povećanju primje ne angioplastike u tretmanu začepljenja arterija donjeg dijela tijela u desetogođišnjem razdoblju u Marylandu, broj amputacija n o g e ostao je isti, o k o 30 na 100.000 o s o b a .
S5
Ima jakih pokazatelja da bi m n o g e operacije angioplastike mogle biti ne potrebne. Američka studija promatrala je pacijente koji su bili određeni za
sa prošao je tečaj angioplastike i napisao da je, na temelju vlastitih opažanja,
angioplastiku; studija je zaključila da polovini od njih operacija nije bila po
sklon zauzeti manje povoljan stav o ishodu nego što to čine kirurzi koji izvo
trebna ili da je sigurno mogla biti odgođena. 1 premda se izvorno očekivalo
de postupak. »Općenito, rezultati se koronarne angioplastike čine slabijima
da će angioplastika zamijeniti operaciju premoštenja, učestalost je obiju teh
nego što to časopisi navode«.
nika, naprotiv, e k s p o n e n c i j a l n o rasla, uz »stalno sniženje praga« za izvođenje
50
Tada je Američki zbor kardiologa dao izjavu: »Opažanja povlače pitanje
bilo kojeg od tih postupaka, pa čak i kod pacijenata bez znakova bolesti. " 5
nije li se kardiologija previše usredotočila na izvođenje koronarne angioplas
U stvari, ima dokaza da operacija premosnice m o ž e biti uspješnija u tret
tike, umjesto da se upita k o m e je potrebna, prema kojim kriterijima i s kojim
manu angine pektoris n e g o angioplastika. U jednoj je studiji gotovo četiri pu
rezultatom? Izvodi li se angioplastika zbog kardiologa ili z b o g pacijenta?«
ta više pacijenata podvrgnutih angioplastici trebalo ponoviti postupak ili
Kao što dugogodišnje iskustvo primjene sada pokazuje, angioplastika nije
operaciju n e g o onih pacijenata koji su imali zahvat premoštenja; angina je bi
čudotvorno t e h n o l o š k o rješenje za sve srčane bolesti. Ponajprije, ona je učin
la tri puta prisutnija kod pacijenata s angioplastikom nego kod pacijenata s
kovitija kod jednostavnih slučajeva, bosionska je studija otkrila da su paci-
premoštenjem šest mjeseci poslije tretmana.
326
57
S T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
T e h n o l o g i j e
k o j e
o d u z i m a j u
d a h :
p r v a c i
v i d e o i g a r a
i
m a j s t o r i
z a
o d ć e p l j i v a n j e
o d v o d a
U drugim su studijama ta dva zahvata pokazala da niti jedan ne pravi pri
• Injiciranje spermija u citoplazmu jajne stanice (»intracvtoplasmic sperm
mjetnu razliku u pogledu spašavanja života, sprečavanja srčanih udara ili p o
injection* ili 1CS1), pri č e m u se jedan spermij injektira n e p o s r e d n o u ja
većanoga arterijskog protoka krvi nakon tri g o d i n e .
jašce.
58
O b a postupka zapravo
imaju ozbiljne nedostatke: jedna znanstvena studija našla je da će oni koji su sanirani angioplastikom ranije trebati daljnju intervenciju i lijekove, dok je grupa koja je imala zahvat premoštenja bila više podložna akutnom srčanom udaru za vrijeme operacije. Istraživanje koje je ispitivalo više od 1.000 paci jenata iz 26 europskih kardioloških centara pokazuje da je postotak preživje lih medu pacijentima u prvoj godini nakon angioplastike manji nego kod onih koji su imali ugradnju premosnice. Uza sve to pacijenti podvrgnuti angioplastici trebaju više lijekova nego oni s ugrađenom premosnicom, a i veća je vjerojatnost da će trebati ponoviti operaciju tijekom prve g o d i n e .
59
• Prijenos gameta u jajovod (»gamete intrafallopian transfer« ili GIFT) je način na koji se prirodi daje poticaj. Iako se ženina jajašca izoliraju, k a o i sperma njezina partnera, oni se smjeste o d v o j e n o na početni dio ženi nih jajovoda. Na taj način, teoretski, spermij slabe pokretljivosti n e ć e trebati prijeći veliki put kao inače, kada bi trebao poduzeti d u g a č k o i o p a s n o putovanje kroz ženin reproduktivni kanal k a k o bi pogodio me tu. • Lijekovi za liječenje neplodnosti, sada u uporabi v e ć dvadesetak godi na, trebali bi se nuditi s a m o ženama koje imaju problema s ovulacijom.
POTPOMOGNUTA OPLODNJA Louise B r o w n — prva »beba iz epruvete« — ima 28 godina u vrijeme pisanja ove knjige, a toliko i tehnologija umjetne oplodnje. U to su vrijeme mediji uglavnom govorili sve najljepše o »medicinski potpomognutoj oplodnji«, kao je zovu u medicinskim krugovima, kao briljantnom rješenju za n e p l o d n e pa rove. Kako se postotak neplodnih parova povećava — posljednje procjene
Lijekovi kao što je klomifen citrat (prodaje se pod nazivima Clomid ili S e r o p h e n e ) blokiraju proizvodnju estrogena i zavaravaju mozak navo deći ga da pomisli kako tijelo ne ovulira. Mozak tada proizvodi veće količine h o r m o n a FSH (folikul stimulirajućeg h o r m o n a ) , što za posljedi cu ima »superovulaciju« jajnika — koji često proizvode dva, tri ili više ja jašaca.
govore da jedan od sedam parova reproduktivne dobi ne uspijeva začeti pri
Iako je Louise Brown rezultat usadivanja jednog o p l o đ e n o g jajašca, pio
rodnim putem — lijekovi ili tehnike za liječenje neplodnosti postaju luka
niri umjetne o p l o d n j e Patrick Steptoe i profesor B o b Edwards dosjetili su se
spasa za o n e bez d j e c e .
kako poboljšati inače nisku stopu uspješnosti. S a m o je po sebi razumljivo da
Većina liječnika koji pomažu paru istražiti neplodnost brza s pojedinač
će ženini izgledi za trudnoću biti uvećani vrati li se u nju više n e g o j e d n o ja
nim ispitivanjima bez sustavnog pregleda kojim bi se odredilo gdje leži pro
jašce. ( T o bi također smanjilo troškove i neugodu prolaženja kroz. višestruke
blem. Oni su također, iz nekoga nepoznatog razloga, skloni automatski gle
tretmane.) Oni su tada počeli nuditi ženama lijekove za neplodnost kako bi
dati na ženu k a o na izvor problema neplodnosti para, čak i a k o je ustanov
izazvali »superovulaciju«, te proizveli više od jednog jajašca odjednom, koje
ljeno da muškarac ima mali broj spermija.
bi potom sve istodobno vratili. Genetički modificirani hormoni posljednji su
Postoje tri glavna načina na koja medicinska znanost glumi rodu:
pridodani u sve širu paletu lijekova za tretman neplodnosti. Lijekovi poput
• Oplodnja u epruveti (»in vitro fertilisation" ili 1VF), ili prijenos zametka,
Pergonala, koji su čak snažniji od Clomida, mogu navesti jajnike da proizve-
trebala bi se primjenjivati kada žena ima n e p r o h o d n e jajovode, kada
du od tri do 30 jajašaca istodobno.
spermij ne uspijeva proći kroz cervikalnu sluz ili LI drugim slučajevima
U praksi se pak mnogi od tih vrlo moćnih lijekova propisuju, kao da se to
kad se zbog n e k o g razloga spermij ne m o ž e sjediniti s jajašcem. Tehni
s a m o od s e b e podrazumijeva, već na prvi znak da par ima problem, i prije
ka podrazumijeva uzimanje jednog ili više jajašaca iz ž e n e , oplodnju ja
n e g o što se istražila priroda problema neplodnosti. A sve to unatoč činjenici
jašca spermijem njezina partnera izvan tijela u laboratorijskoj (Petrije-
da su lijekovi za neplodnost, poput Clomida, uspješni s a m o u određenim
voj) posudici, te p o n o v n o unošenje zametka ( o p l o đ e n o g jajašca) u že
slučajevima, kada je problem u tome što žena ne ovulira, mišljenja je iskusni
ninu maternicu.
specijalist za IVF potpomognutu oplodnju Michael Ah-Moye, iz ugledne bri-
328
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
T e h n o l o g i j e
G O V O R E
k o j e
o d u z i m a j u
p r v a c i
i
m a j s t o r i
z a
o d ć e p l j i v a n j e
đač S e r o p h e n a , jednog od takvih lijekova, navodi da mu učinkovitost opada
m o ž e prouzročiti p u k n u ć e ciste jajnika«. Ako se to dogodi, možda će trebati
nakon tri pokušaja te da ga se ne bi trebalo koristiti u n e d o g l e d .
kirurški odstraniti jajnik.
Physicians
Desk
Reference.
»Pregled
o d v o d a
ričkom
Ženama koje se podvrgavaju IVF postupku o b i č n o se daju tri tipa lijeko
lijekova
v i d e o i g a r a
tanske klinike za p r o b l e m e neplodnosti Holly House. Zaista, č a k i proizvo
60
kompendiju
d a h :
zdjelice
Sedam godina nakon što je više od dva milijuna američkih žena uzimalo
va: GnRH (gonadotropin — otpuštajući h o r m o n ) agonist ili antagonist, koji
neki od lijekova za neplodnost, k o n a č n o je završena prva kompletna studija
smanjuje otpuštanje luteinizirajućeg hormona iz žlijezde hipofize i odgađa
svih postojećih podataka. Njezino je jezovito otkriće da lijekovi za liječenje
ovulaciju d o k folikuli ne sazriju; FSH (folikul stimulirajući h o r m o n ) preparat,
neplodnosti ( k a o što je klomifen) mogu udvostručiti ili č a k utrostručiti rizik
koji jajnike potiče na proizvodnju više jajašaca; i hCG (humani korionski g o
za razvijanje raka jajnika a k o se uzimaju duže od godine dana. Studija koja je
nadotropin), koji p o m a ž e sazrijevanju jajašaca u folikulima. Uz to, kada se
proučila jedanaestogodišnju medicinsku dokumentaciju g o t o v o 4 . 0 0 0 ne
ž e n e podvrgnu »regulaciji hipofize« kako bi se odgodila ovulacija, o n e još do
plodnih američkih žena u Seattleu pronašla je 11 pacijentica s invazivnim ili
biju i goserelin acetat, a p o n e k a d još i niz drugih hormonskih lijekova. Poje
granično malignim tumorom jajnika, za razliku od o č e k i v a n o g prosjeka od
dinačni slučajevi hiperstimulacije jajnika događaju se kod žena koje uzimaju
4,4 pacijentica. Od tih oboljelih pacijentica devet ih je uzimalo klomifen, od
dva lijeka u k o m b i n a c i j i .
kojih pet duže od j e d n e g o d i n e .
61
U tom slučaju specijalist za liječenje neplodnosti u
62
osnovi preuzima kontrolu nad cijelim ženinim ciklusom plodnosti, te stoga
Američki zajednički istraživački projekt za istraživanje raka jajnika pri
mora o p r e z n o pratiti veličinu jajnika i razine hormona kako se ne bi dogodi
Sveučilištu Stanford u Kaliforniji, koji je napravio analizu 12 studija, također
lo da se razine h o r m o n a prebrzo povišu ju.
je zaključio da se n e p l o d n e žene koje uzimaju lijekove za neplodnost s u o č a
Lijekovi za neplodnost često se daju i muškarcima s malim brojem sper-
vaju s tri puta većim rizikom za razvoj raka jajnika od neplodnih žena k o j e
mija, navodi Ah-Moye, iako je većina studija pokazala da od toga nema puno
nisu uzimale l i j e k o v e . Ti su nalazi požurili američku Upravu za hranu i lije
koristi.
kove da zahtijeva od proizvođača lijekova za tretman neplodnosti da rizik od
Lijekovi kojima se liječi neplodnost poznati su po značajnim nuspojava ma — od kojih će m n o g e utjecati na vašu t m d n o ć u ili b e b u zatrudnite li dok
63
razvoja raka jajnika uvrste u listu mogućih štetnih reakcija koja se objavljuje u uputama za korištenje lijeka.
ih uzimate. Liječnici podcjenjuju nuspojave lijekova za neplodnost, ograniča
Osim toga postavlja se pitanje mogu li ti lijekovi ubrzati širenje raka doj
vajući ih na valove vrućine ili napetost u trbuhu, ali jedan od proizvođača is
ke, tim više ima li se na umu slučaj preminule supruge poznatoga britanskog
tih, švicarska farmaceutska tvrtka Serono, upozorava da S e r o p h e n e uzrokuje
komičara Paula Mertona, kod koje je došlo do razvoja raka dojke dok se
povećanje jajnika ( k o d o k o 14 posto pacijentica) i zamagljen vid ( z b o g ne
podvrgavala IVF oplodnji. Tijekom iste razine se h o r m o n a vrtoglavo penju —
poznatog razloga). Posljedice toga bit će izraženije imate li enđometriozu ili
na više n e g o dvostruko veću vrijednost od normalne — katkad danima, a že
cistu jajnika, jer lijek m o ž e pogoršati problem i m o g u ć e trajno utjecati na va
nin organizam p o k r e ć e proizvodnju više jajašaca u j e d n o m mjesecu, koje bi
šu plodnost. D o d a t n o , ti se problemi ne mogu o d m a h otkriti: »...najveće p o
normalno trebao proizvesti u razdoblju od jedne ili dvije godine. Tijela nekih
većanje jajnika javlja se nakon što prođe nekoliko dana od prekida uzimanja
žena, koje možda pokušavaju začeti IVF metodom po dvadesetak puta, pro
lijeka«.
izvest će i do 500 jajašaca — koliki je normalni 20-godišnji proizvodni kapa
Osim povećanja jajnika, lijekovi za poticanje superovulacije, primjerice
citet, a sve to u roku od nekoliko godina.
Metrodin, izazivaju i sindrom hiperstimulacije jajnika, ozbiljni medicinski
J e d n a australska studija kojom je o b u h v a ć e n o približno 3 0 . 0 0 0 žena usta
problem koji uzrokuje brzu akumulaciju tekućine u trbušnoj šupljini, prsnom
novila je da su ž e n e koje su se podvrgle IVF tretmanu imale, godinu dana na
košu, pa čak i u osrčju, što zahtijeva trenutačnu hospitalizaciju. Stanje se mo
kon postupka, dvostruko veću inciđenciju raka d o j k e od uobičajene.
že pogoršati a k o je pacijentica trudna. »Sindrom hiperstimulacije jajnika pri
sve to nije dovoljno da vas natjera da dvaput razmislite prije n e g o što uzmete
donosi povećanju rizika za povredu jajnika«, objavila je tvrtka S e r o n o u a m e -
bilo koji od ovih lijekova, tvrtka S e r o n o vas još upozorava i na plućne i kr-
330
331
6,1
Ako
ŠTO V A M LIJEČNICI NE GOVORE
T e h n o l o g i - j e
k o j e
o d u z i m a j u
d a h :
p r v a c i
v i d e o i g a r a
i
m a j s t o r i
z a
o d ć e p l j i v a n j e
o d v o d a
vožilne komplikacije, poput venske ili arterijske tromboze, što m o ž e rezulti
uzimanja klomifena jer iznosi o k o tri četvrtine rizika jačih lijekova za neplod
rati srčanim udarom, moždanim udarom ili gubitkom udova. Prisutan je ta
nost. Nakon analiziranja svih višeplodnih poroda u Australiji tijekom 1980-ih,
kođer rizik za ektopičnu (izvanmaterničnu) trudnoću, koja rezultira, narav
jedna je studija zaključila da je rođenje djeteta s cerebralnom paralizom osam
no, odstranjenjem jajnika, čime se vaš fertilitet još više smanjuje.
puta č e š ć e k o d troplodne trudnoće u odnosu na dvoplodnu, a 47 puta češća
Mediji su objavili mnoštvo fotografija razigranih trojki, uz ohrabrujuće na
n e g o kod j e d n o p l o d n e trudnoće. Približno 86 posto slučajeva cerebralne pa
pise o t o m e k a k o su lijekovi za neplodnost povećali pojavu dvojki, trojki ili
ralize n o v o r o đ e n č a d i iz višeplodne trudnoće događa se kod blizanaca. Čak i
četvorki, te k a k o parovi koji su donedavno bili bez djece o d j e d n o m imaju
kada blizanci imaju normalnu porođajnu težinu, njihov je rizik za obolijeva
kuću punu djece. I, doista, ne treba sumnjati u to da ovi lijekovi povećavaju
nje od c e r e b r a l n e paralize veći nego kod j e d i n a c a .
šansu da dobijete više djece odjednom, od dvojki do petorki. Nakon klini
d o m prati i rizik rođenja s aneneefalijom (mana u razvoju svoda lubanje i
čkih je ispitivanja Metrodina tvrtka Serono izvijestila da je 17 posto trudnica
moždanih polutki koje ili nedostaju ili su male).
imalo višeplodni porod; od onih koje su uzimale S e r o p h e n e deset posto ih je
68
Djecu začetu IVF meto
Drugi izvještaji o slučajevima ukazuju na to da IVF m e t o d o m začeta djeca
rodilo dvojke, a manje od jedan posto trojke ili više. Postotak raste u zavis
imaju veći rizik da kasnije u životu razviju rak. J e d n a australska studija kon
nosti od broja jajašaca premještenih u ženu. G o d i n e 1988. stopa svih više-
statirala je da je rizik te djece nešto veći od n o r m a l n o g .
69
plodnih trudnoća iznosila j e 2 4 posto z a trudnoće p o t p o m o g n u t e 1 V F meto
Rana izvješća o medicinski potpomognutoj oplodnji utvrdila su da je se
dom, a 19,9 posto kod GIFT metode. Stopa višeplodnih trudnoća kod GIFT
dam posto takve djece rođeno s većim prirođenim deformacijama, od srča
metode raste do 31,2 posto a k o se u ženu unese pet ili više jajašaca.
nih mana do deformiranog stopala ( e k v i n o v a r u s ) .
Nije problem u t o m e možete li se nositi s k u ć o m p u n o m djece, već pr
70
U usporedbi s njima, tak
vi se deformiteti javljaju kod dva posto ostale djece. Srčane malformacije
venstveno u t o m e da se osigura da svako od njih preživi. Prema desetogodiš
predstavljale su najveći problem te se na njih odnosilo g o t o v o četiri posto
njoj studiji radne skupine britanskog Vijeća za medicinska istraživanja, sve
slučajeva, u usporedbi s uobičajenih 0,4-0,5 posto.
višestruke porode, b e z obzira na to jesu li djeca začeta prirodnim putem ili
Djeca začeta IVF metodom povezuju se i s rijetkim prirođenim genito-uri-
uz medicinsku asistenciju, prate veći rizici n e g o j e d n o p l o d n e porode. Od
narnim m a n a m a , poput ekstrofije mokraćnog mjehura s epispadijom,
o k o 1.000 novorođenčadi iz višeplodnih trudnoća, 25 posto ih je r o đ e n o pri
sljednim bolestima k a o što je Beckwith-Widemannov sindrom, koji uzrokuje
71
i na
je vremena (u usporedbi s uobičajenih šest posto u Engleskoj i Walesu), a
pretjeran rast raznih tkiva. Učestalost pojavljivanja toga sindroma kod te dje
gotovo 33 p o s t o imalo je težinu manju od 2,2 kg (u usporedbi sa svega se
ce šest je puta veća od n o r m a l e .
dam posto kod svih poroda). Više od 25 od 1.000 IVF b e b a praćenih u studiji
72
I za ICSI metodu se sumnja da uzrokuje probleme g e n o m s k o g upisa, iza
umrlo je po porođaju (u usporedbi s nacionalnim prosjekom od 9,8 na 1.000
zivajući stanja slična autizmu,
djece).
g o t o v o j e d n o od šestoro djece imalo slabije ili izraženije usporen razvoj —
65
Radna skupina tvrdi da je ta stopa smrtnosti, kad se uzmu u obzir starost žene i višeplodna trudnoća, slična redovitoj stopi mortaliteta dojenčadi, što
73
pa i oštećenjima mozga. U jednoj je studiji
17 puta č e š ć e no što je uobičajeno. " 7
1
Danas se v e ć udomaćila praksa zamrzavanja embrija ili odgađanja vraća
nije nimalo utješna pomisao radi li se o vašim b e b a m a . Djeca začeta uz p o
nja embrija u ženino tijelo do pet dana. Čak se i za ta odgađanja sumnja da
m o ć IVF m e t o d e isto tako imaju pet puta veću vjerojatnost za prijevremeno
uzrokuju g e n e t s k e d e f e k t e .
rođenje ili za premalu porođajnu težinu. Rode li se žive, te b e b e imaju i ve
mrzavanja iskrivljuje strukture jajašaca za vrijeme odmrzavanja, č i m e se
ću incidenciju prirođenih mana.
posljedično mijenja broj kromosoma u njima.
66
75
Novija španjolska studija otkrila je da proces za
76
Lijekovi za liječenje neplodnosti mogu povećati pojavnost prirođenih ma
Višeplodna trudnoća pritom m o ž e predstavljati salamonsku odluku za
na kao što je spina bifida približno šest puta ( i a k o druga izvješća tvrde da se
majku — ubiti j e d n o ili više fetusa kako bi drugo/drugi moglo/mogli živjeti?
rizik s a m o u d v o s t r u č u j e ) .
Zbog p o v e ć a n o g rizika koji prati višeplodni porođaj, p o s e b i c e kad je u pita-
67
J e d n a je studija ustanovila da je rizik manji koci
332
333
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
T e h n o l o g i j e
k o j e
o d u z i m a j u
nju tri ili više embrija, neki europski medicinski centri potiho se upuštaju u
dijetu organizacije
o n o što se eufemistički opisuje kao »redukcija embrija« ili, još više klinički ne
zdravih b e b a .
d a h :
p r v a c i
v i d e o i g a r a
i
m a j s t o r i
z a
o d ć e p l j i v a n j e
o d v o d a
Forcsigla i njihov program dodataka prehrani, rođenja
7 8
utralnim jezikom rečeno, kao »reduciranje produkta oplodnje«. A to zapravo
LITOTRIPSIJA
znači »selektivno usmrćivanje« jednog ili više zdravih embrija injekcijom sla ne vode u namjeri da se smanji rizik svih za umiranje.
Osim s epruvetama, liječnici su rado eksperimentirali i sa svjetlosnim i zvuč
Ta je dilema vjerojatnija što je veći broj jajašaca prenesen u ž e n i n o tijelo.
nim valovima svih vrsta. J e d n a od takvih kirurških igračaka jest visokotehno-
Dok se taj problem ne istraži, privremena britanska regulativa (Interim
loška inovacija nezgrapna naziva »ekstrakorporealna litotripsija šok valovi
Licensing Authority) preporučuje da se samo tri jajašca, a u iznimnim okol
ma« (ESWL), koja je revolucionirala medicinski tretman bubrežnih kamenaca.
nostima, kao što je uznapredovala dob majke, četiri jajašca, mogu prenijeti u
Litotriptor stvara šok valove, koje x-zrake usmjeravaju prema bubrežnom ka
majku. Ali to vrijedi s a m o za ovlaštene ustanove. Neovlaštene ustanove mo
menu, što izaziva njegovo mrvljenje u pijesak. Koristeći zvuk, litotriptor teo
gu vratiti nazad o n o l i k o embrija koliko žele.
retski m o ž e razlikovati između tjelesnog tkiva i kamena u bubregu..
Nedavni pokazatelji govore o tome da redukcija embrija m o ž e naškoditi
Urolozi cijelog svijeta požurili su prihvatiti litotripsiju a da je nisu podvr
fetusima koji ostaju. »Ishod nakon redukcije izvršene u prvom tromjesečju
gli odgovarajućim kliničkim pokusima, jer se na pivi pogled činilo da je riječ
često je kompliciran«, navodi u svojem izvješću Interim Licensing Authority,
o napretku LI odnosu na operaciju (konvencionalna metoda liječenja kame
citirajući slučaj tri embrija »reduciranih« na dva. Snimanje ultrazvukom otkrilo
n a c a ) . Uostalom, svi početni izvještaji nisu pokazivali ni kratkoročno ni du
je da je jedan od preostalih blizanaca razvio deformaciju nalik na anencefali-
g o r o č n o oštećenje bubrega ili okolnih tkiva. Litotripsija se sada preporučuje
ju, nakon č e g a je i on dobio iglu. Preostala b e b a rodila se zdrava i normalna
za tretman tri četvrtine svih kamenaca.
u 39-om tjednu trudnoće. Isto se dogodilo i s četveroplodnom trudnoćom
J e d a n broj studija pomalo baca sjenu na p o č e t n e ružičaste vizije. Čini se
koja je reducirana na dvoplodnu — ili, kako je r e č e n o u izvješću, nakon »što
da je sada očito da litotripsija uzrokuje oštećenje bubrega u zamjetnom pos
je postignuta dvoplodna trudnoća kao u pivom slučaju«. (Primijetite dosljed
totku slučajeva. Većina pacijenata iskusi unutarnje krvarenje, u rasponu od
no izbjegavanje emotivnog izražavanja.) Kod jednog je od tih preživjelih bli
slabijeg đo o b i m n o g krvarenja koje zahtijeva transfuziju.
zanaca u o č e n a deformacija nalik na anencefaliju; on je tada »reduciran«, na kon čega je jedini preživjeli rođen prerano, u 32-om tjednu t r u d n o ć e .
77
A
Izgleda đa to krvarenje usto mijenja dinamiku kivi u bubregu, te izaziva bubrežnu hipertenziju ( a b n o r m a l n o visoki krvni tlak u bubrezima) kod do
australska je studija našla da, a k o jedan od blizanaca umre u maternici, pre
osam posto pacijenata.
živjeli ima veliki rizik za razvoj cerebralne paralize.
bubrega,
Uzme li se u obzir da metode GIFT i IVF još uvijek imaju malu stopu us
nu,
81
80
7y
Druge studije ukazuju na nereverzibilno propadanje
smanjenje stupnja filtriranja nečistoća u bubregu za jednu četvrti
te porast krvnog tlaka
82
i broja srčanih o t k u c a j a .
83
Rijetko, no ipak kat
pješnosti ( s a m o o k o 20 posto), da su inđicirane za o k o 20 posto neplodnih
kada, m o ž e dovesti čak do puknuća bubrega. ' Razmjer štete, čini se, ovisi o
parova, te da ih prate visoki rizici, svatko suočen s problemom neplodnosti
jačini upotrijebljenih šok valova, ali, kako god bilo, g o t o v o petina pacijenata
trebao bi o njima razmišljali kao o krajnjem sredstvu. Štoviše, organizacije
m o ž e pretrpjeli neku štetu kao rezultat razbijanja k a m e n a c a . '
8
1
8
poput britanske udruge za promociju brige prije začeća Foresight, kao i liječ
Snimanje kompjutoriziranom tomografijom ( C T ) napravljeno dva mjeseca
nici koji s njima surađuju, uvjereni su u to da se veliki broj »neobjašnjivih«
nakon što je grupa francuskih pacijenata imala litotripsiju, pokazalo je da je
problema plodnosti, pa čak i neprohodnost jajnika ili smanjen broj spermija,
40 posto imalo ponovnu pojavu kamenaca; 25 posto ih je imalo ožiljke. ' Ne
za koje se smatra da se ne mogu liječiti, mogu riješiti poboljša li par svoj nu-
ki pacijenti, praćeni duže vrijeme, patili su od kroničnih promjena bubrega."
iritivni status i riješi se svili alergija. Više od 80 posto parova kod kojih je
Uz rizik s e p t i č k o g š o k a ,
prethodno došlo do pobačaja ili problema neplodnosti dočekat ć e , slijede li
kod razbijanja kamenaca oslobađaju i mogu izazvati u p a l u .
334
8
88
1
7
zabrinjavaju i bakterije unutar kamenaca, koje se 89
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
T e h n o l o g i j e
G O V O R E
leoje
o d u z i m a j u
d a h :
p r v a c i
v i d e o i g a r a
i
m a j s t o r i
z a
o d ć e p l j i v a n j e
o d v o d a
Osim toga š o k valovi mogu naškoditi muškarčevoj spermi. U pokusima
renja o posljedicama. Studije su otkrile da jedan od pet pacijenata koji su se
na muškim štakorima pokazalo se da su pet tjedana nakon ESWL tretmana
podvrgli laserskoj operaciji oka treba ponoviti operaciju kako bi se riješili
testisi testiranih štakora atrofirali i nisu više mogli proizvoditi spermu. U ljud
problemi preostali nakon prvog z a h v a t a .
skim je stanicama gibanje spermija postalo frenetično, a postotak abnormal nih spermija se p o v e ć a o . mošnjama.
911
Poznato je i to da je zahvat izazvao krvarenje u
100
Najviše ipak zabrinjava gubitak kontrastne osjetljivosti ( m o g u ć n o s t da se predmeti razlikuju kod slabog svjetla). Posljednji podaci iz londonske oftal m o l o š k e b o l n i c e Moorfield pokazuju da više od polovine pacijenata gubi
91
Problem razbijanja bubrežnih kamenaca š o k valovima jest u tome što se
kontrastnu osjetljivost nakon LASIK operacije. Na specijalnom simpoziju liječ
njime ne rješava problematika proizvodnje kamenaca. J e d a n od glavnih uz
nici su priznali da u roku od godine dana 56 posto pacijenata podvrgnutih
roka za to jesu lijekovi koji se propisuju: kamenci se sada povezuju s inhibit
LASIK operaciji razvije trajno smanjenu kontrastnu osjetljivost, što se ne m o ž e
torima ugljične anhidraze (acetazolamid ili metazolamid), koji se uzimaju za
ispraviti ni naočalama ni kontaktnim l e ć a m a .
tretman g l a u k o m a ;
novila da je 75 p o s t o pacijenata imalo tako slabu kontrastnu osjetljivost na
manom:
93
92
s furosemidom koji se daje djeci s urođenom srčanom
s nekim antiepileptičkim lijekovima;
za borbu s visokim kivnim t l a k o m ) ; želučanih tegoba i ž g a r a v i c e ) ; transplantacije);
97
96
95
94
s triameterenom (koristi se
s trisilikatnim antacidima (za terapiju
s ceftriaksonom (antibiolska profilaksa kod
pa čak i s tiazidnim diureticima kod pacijenata s povišenim
101
Njemačka je pak studija usta
kon operacije da nije moglo proći na osnovnim testovima n o ć n o g vida za vozačku d o z v o l u . " 1
2
Laserskom se korekcijom vida također izlažete riziku trajnog slabljenja rožnice, što se događa u više od trećine slučajeva."
13
Druge komplikacije koje
prate operaciju o d n o s e se na veliki rizik za infekcije oka, oštećenje makule
kivnim tlakom. " 9
B r o j n e su studije povezale bubrežne k a m e n c e s upotrebom sulfasalazina,
(žute p j e g e ) ili optičkog živca, te astigmatizam. Američka je Uprava za hranu
ponajviše kod pacijenata oboljelih od AIDS-a kojima se daju lijekovi poput
i lijekove (FDA) kategorizirala lasersku kirurgiju kao »izbor za o n e koji su
Septrina kroz duže v r e m e n s k o razdoblje kao preventivna mjeia protiv upale
voljni preuzeti rizik-.
pluća
uzrokovane Pneumocystis carinu.™ Pretjerano
korištenje
laksativa ta
kođer m o ž e dovesti do bubrežnih kamenaca.
Osim sa svjetlosnim valovima kirurzi eksperimentiraju i s onim zvučnima, kao novim načinom izvođenja liposukcije pri kojem će zvučni valovi rastopi ti masne stanice. Ali te nove tehnike, kao i o n e stare (gdje se masne stanice
KIRURŠKI RAT ZVIJEZDA Drugi izum k a o iz »rata zvijezda«, koji je na juriš p o k o r i o medicinski svijet, jest laser, svjetlosni nož koji je tako precizan da m o ž e izbrijati neki znak na vašoj glavi, a da pritom ne slomi niti jednu vlas. Načelno, on se koristi za la
natope v o d o m i onda zapravo »usišu«), vjerojatno prati isti rizik od komplika cija, pa čak i smrti od plućne tromboembolije ili zastoja srca. " 1
4
Čak i kada je riječ o većini uvriježenih tehnika koje se koriste u estetskoj kirurgiji, u medicini je s a m o j e d n o sigurno, a to je da ništa nije sigurno.
sersku operaciju o k a i o b e ć a v a trenutačno izlječenje blage kratkovidnosti. Li ječnici čak eksperimentiraju s astronomskim tehnologijama u namjeri da di jagnosticiraju i nakon toga obrade i najmanje aberacije. Posljednja i najpopularnija tehnika, nazvana LASEK (»laser subepithelial keratomileusis"), zraku ultraljubičastog svjetla kompjutorom navodi izravno u rožnicu o k a k a k o bi je preoblikovala, uklanjajući tu i tamo male komadiće. Drugi oblici, kao što je LASIK (»laser in situ keratomileusis-), zarezuju rožnicu standardnim kirurškim n o ž e m i koriste laser s a m o za tkivo rožnice. Iako se svake g o d i n e više od milijun Amerikanaca podvrgne tom zahva tu, popularnost LASIK-a u blagom je padu otkako su se pojavila nova upozo-
337
Šesti
d i o
PREUZIMANJE KONTROLE
Dvanaesto poglavlje
Preuzimanje kontrole
Moja baka s majčine strane Stella, koja je kao petnaestogodišnjakinja emigri rala iz Italije u SAD, o b a je svoja djeteta rodila kod k u ć e . Ne stoga što je bila vatrena zagovornica porođaja kod kuće, v e ć zato što su je učili da na napre dak medicine gleda s dozom sumnje. »Ne idi u bolnicu; oni promijeniti tvoju bebu!«, upozoravala ju je njezina majka na lošem e n g l e s k o m jeziku. Moja se baka, k a o prava dobra kći, t o m e uredno pokorila jer bi drugačije i o n a k o bilo nezamislivo: u kulturi u kojoj je rođena majke su uvijek znale najbolje, u sva k o m pogledu. K a k o se na kraju ispostavilo, čak se ni kuća nije pokazala sigurnim rajem kakav su Stella i njezina majka očekivale. Stellin suprug — moj djed — slo žio se s tim »ženskim praznovjerjem« s a m o uz uvjet da liječnik bude prisutan kod o b a porođaja. Mnogo godina kasnije, moja je baka ne j e d n o m jadikovala nad svojim drugim i posljednjim porođajem. »Taj doktor — on me upropas tio .«, uvijek bi povikala. Snaga njezine ljutnje zbog o n o g što se dogodilo, k o 1
ja nije jenjavala čak ni nakon pola stoljeća, sprečavala me da se upustim u is traživanje detalja koji su mi se činili prestrašni, ali pretpostavljala sam da je Stella govorila o loše izvedenoj epiziotomiji. Dok sam bila dijete razlog za rođenje moje majke u kućnoj atmosferi čes to je bio predmetom razgovora i ismijavanja — kao primjer krajnje n e u k e besmislice. koji su
Zamislite
profesionalci,
samo
da
mogli poslati
nekome padne kući
s
tuđim
na
pamet
djetetom!
kako
bi ga
Međutim
liječnici, što
više
razmišljam o tom vremenu, to sam i sama sve više svjesna mudrosti sadržane u upozoravajućoj priči moje prabake. Od tada se porođaj kod kuće d o k a z a o sigurnijim i manje riskantnim nego porođaji u bolnici, a b e b e rođene u rodi 1
lištu ne s a m o da su ne j e d n o m bile zamijenjene, n e g o čak i otete. Nadalje, u
341
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
P r e u z i m a n j e
G O V O R E
k o n t r o l e
pozadini te sažete izjave nalazi se vrlo sofisticirana filozofija o medicini o p
pjutorski sustav ne m o ž e ni približiti čudnovatoj sposobnosti tijela da se do
ćenito: preispitaj svaku medicinsku novotariju s najdubljom sumnjom; ne pri
v e d e iz totalnog nereda u red, ukratko, da se samo izliječi.
bližavaj se bolnici nisi li zaista bolestan; vjeruj da tvoje vlastito zdravo tijelo
Mnoga medicinska rješenja izgledaju nespretno i primitivno u usporedbi
ne treba m n o g o p o m o ć i ; prihvati činjenicu da su liječnici s p o s o b n i napraviti
s jednim od najsofisticiranijih i najmudrijih tjelesnih mehanizama: s p o s o b
najosnovnije i najrazornije pogreške.
nošću majčina mlijeka da stvori antitijela kojima se b e b a bori protiv infekcija.
Na kraju se opreznost moje b a k e u vezi s bolnicama ispostavila daleko
Znamo i to da sastojak majčina mlijeka p o m a ž e potpunom razvoju mozga,
vidnom, tijekom j e d n e noći provedene u bolnici, što je ujedno i sve vrijeme
utječući na područja povezana s, primjerice, vizualnom oštrinom, tijekom ci
koje je u o p ć e provela u bilo kojoj bolnici. U dobi od 90 godina odvedena je
jele pive g o d i n e života. Nadalje, u tijelu su hormoni koji se proizvode u
na hitnu službu s krivom pretpostavkom da ima srčani udar, gdje je zadržana
mozgu kad god je potrebno smanjiti tjeskobu. A novija saznanja ukazuju na
preko noći na »promatranju«. Njezin se problem ispostavio p r o b l e m o m loše
to da je ženin rizik za povišeni krvni tlak tijekom trudnoće manji što je ona
probave, no ona je bila tako uzrujana cjelokupnim iskustvom, tako isprovo
duže sa svojim partnerom. To bi moglo značiti da postoji nešto u partnero
cirana paradom stranaca koji su je bockali i zadirali u njezinu privatnost, da
voj spermi što nju i njezinu trudnoću održava zdravima. Ni najsloženiji lijek
s m o je, kad s m o sljedećeg jutra došli po nju, našli svezanu u luđačku košulju
na svijetu ne m o ž e se mjeriti s tom istančanosti.
3
4
— jedini način na koji ju je bolničko osoblje uspjelo natjerati na suradnju. Moji talijanski preci ispravno su zaključili o n o što bi i vama već trebalo biti jasno: vaš liječnik č e s t o ne zna što radi — ne zato što on nije dobra oso
Vitamin K Medicina često djeluje polazeći od premise da priroda nije savršena. Zamiš
ba s dobrim namjerama, v e ć stoga što oprema iz njegove crne torbe baš i ni
ljajući da sve što treba jest malo podešavanja tu i tamo, ona time zapravo n e
je najbolja. U većini se slučajeva vaše tijelo doista m o ž e pobrinuti za s e b e
spretno narušava delikatnu ravnotežu, uzrokujući time svu silu novih proble
bolje nego što to m o ž e ijedan liječnik.
ma, koji su pritom daleko gori od o n o g a koji se na početku trebao riješiti.
Osim što mu je alat n e d v o j b e n o manjkav, i liječnikovo poimanje materi
Možda je to i slučaj s injekcijama vitamina K, koje se daju za preveniranje
jala s kojim radi u osnovi je pogrešno. Riječ je o sofisticiranom materijalu u
smrti od rijetke h e m o r a g i č n e bolesti novorođenčadi. Nedavno je Institut za
svakom pogledu, a medicinskoj znanosti kao da u potpunosti nedostaje bilo
zdravlje djeteta (Institute of Child Health) u Bristolu konstatirao da bi ta
kakvo razumijevanje izvanredne dinamike ljudskoga tijela. S naglaskom na
praksa mogla dva i po puta povećati rizik djeteta za razvoj raka. Iako na
prekidanju, a često i suprotstavljanju procesima samoga tijela, medicina nika
bristolske rezultate nitko nije replicirao, o p ć e je mišljenje da medicina zapra
da ne uzima u obzir istančan mehanizam organizma koji nastoji popraviti
vo ne zna što se događa u tom području. Kad je vitamin K3 prvi put uveden
stanje, kao i izvanredan potencijal tijela da djeluje s o n e strane empirijskog.
u praksu pedesetih godina prošlog stoljeća, davan je maloj djeci — dok nije
To se odnosi na snagu vjere, nade i želje za životom — što medicina sada
otkriveno da K3 vodi do visokih koncentracija bilirubina u krvi, oštećujući
naziva »psihoneuroimunologijom« — sve dokazanim elementima takozvano
mozak i uzrokujući gluhoću, mentalnu retardaciju i nevoljne pokrete. T a k o
ga »čudesnog« izlječenja ili spontanog ozdravljenja.
Smanjenjem tjelesnog
đer je povezan s hemolizom — razgradnjom crvenih krvnih stanica. Medici
odgovora na stres — snižavanjem povišene tjelesne temperattire, najbolje
na se tada brzo prebacila na vitamin K l , za koji se činilo da ne nosi te rizike.
o b r a n e tijela protiv vanjskih agensa — liječnik često uspijeva trajno oslabiti
Čini se, međutim, da ni injekcije ni tablete ne popravljaju stanje zadugo, a
o b r a m b e n e sposobnosti našega tijela.
kod m n o g e se d j e c e s nedostatkom vitamina K stanje popravi s a m o od s e b e .
2
5
6
7
8
A bez istinskog uvažavanja te prekrasne sposobnosti, medicina nije ništa
Slično tomu, drugo područje gdje su istraživači otkrili da priroda nije na
drugo doli neprecizan instrument i nespretno smetalo, špiljski čovjek kojeg
pravila veliku grešku jest nedostatak željeza tijekom trudnoće. Noviji nam
pozivaju da popravi središnji kompjutor, dok je njegovo jedino rješenje da ga
pokazatelji g o v o r e da to nije znak bolesti, nego zdravlja, znak koji indicira
tresne toljagom. Pa i ta je metafora neprecizna, jer č a k se i najsloženiji kom-
dobru ekspanziju volumena kivi i rezultira v e ć o m novorođenčadi. Svi oni
342
343
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
P r e u z i m a n j e
k o n t r o l e
pripravci željeza i sve o n e transfuzije godinama davane anemičnim trudnica
stoljeća. U fizici je, primjerice, kartezijansko gledište da sve djeluje na pred
ma možda su s a m o pridonijele mnogim prijevremenim porođajima i prema-
vidiv, pouzdan i mjerljiv način, što još uvijek predstavlja osnovu moderne
lom n o v o r o đ e n o m d j e c o m .
medicine, v e ć dugo o d b a č e n o u korist teorije relativnosti i, kasnije, kvantne
9
teorije, koje smatraju da svemir i način na koji on djeluje nisu tako mehanički
Pogrešna p a r a d i g m a
i nevažni kao što s m o mislili. Ipak, medicinska znanost još uvijek poima sve
Moderna medicina nije djelotvorna stoga što je paradigma na kojoj se temelji
mir k a o nešto statično, precizno poput satnoga mehanizma, ljudska bića kao
pogrešna — da su s a m o klice i geni odgovorni za bolest, a da su naša tijela
strojeve, a um k a o entitet izdvojen od tijela.
srodna kompliciranim strojevima. Medicina uglavnom počiva na »teoriji kli
Genska terapija u m n o g o m e predstavlja novi smjer medicine. Znanstveni
ca«, koja vjeruje da većina bolesti u potpunosti zavisi od invazije bakterija i
ci cijeloga svijeta angažirani na projektu ljudskoga g e n o m a tvrde da su d e k o -
virusa. Prema toj teoriji bolest je nepredvidivo i neprimjetno biće koje m o ž e
dirali tri milijarde kemijskih slova, nukleotida, koji sačinjavaju naš genetski
napasti bilo koga, u bilo kojem trenutku, neovisno od njegova prehrambe
ustroj; medicinski istraživači vjeruju da ć e , kad budu upravljali tim genetič
nog, fizičkog i e m o c i o n a l n o g stanja i okolišnih uvjeta. To znači da bi pothra-
kim nacrtom, lakše moći nadvladati mnoge bolesti.
njeno dijete iz zemalja u razvoju imalo iste izglede za umiranje od ospica kao i normalno uhranjeno dijete srednje klase u razvijenim zemljama.
Danas je, naime, m o d e r n o da se za većinu bolesti okrive geni — vjeruje se da će jednog dana liječnici moći izrezati našu »lošu« DNK i na to mjesto
Od toga se naslijeđa Louisa Pasteura ne odustaje iako su znanstvenici ite
ugraditi n e k e bolje g e n e t i č k e instrukcije. Istraživači ispituju intervencije koji
kako svjesni činjenice da se u zdravom tijelu nalaze bakterije koje ondje ili
ma bi se moglo promijenili DNK našega tijela s ciljem dijagnosticiranja, spre
obavljaju koristan p o s a o ili su se tamo zatekle prije kao rezultat, a ne uzrok
čavanja ili liječenja genetičke nepravilnosti.
bolesti. Mnoštvo je dokaza da zapravo sklonost tijela prema bolesti — njego
J e d n o područje gdje je to bilo testirano jest Parkinsonova bolest, a u tu
vo e m o c i o n a l n o i fizičko stanje kao i odgovor na njegovu okolinu — odre
svrhu pribjeglo se riskantnom rješenju: virusu herpesa. K a k o virus herpesa
đuje h o ć e li pacijent pokleknuti pred bolesti.
živi u tijelu žrtve zauvijek, najčešće mirno hibernirajući u živčanim stanica
Okrivljavanje vanjskih uzročnika za svaku modernu bolest učvršćuje tak
ma, znanstvenici iz londonskog King's koledža zaključili su da bi, kad bi mo
tiku »zatvaranja očiju«, koja nastoji opravdati najosnovnija rješenja. Kad su is
gli manipulacijom genetičkog koda virusa postići da on stvara dopamin, on
traživači otkrili da su djeca đ o j e n a č k e dobi u jaslicama pođložnija upali uha
možda m o g a o prenijeti tu genetičku poruku stanicama mozga svojeg d o m a
i bolestima dišnog sustava n e g o ona koja su ostajala kod kuće sa svojim maj
ćina.
kama i bila dojena, osvanuli su s lijekom s osam vrsta bakterijskih ekstrakata
Sve što su trebali napraviti bilo je isjeći nekoliko komadića »loše« DNK vi
za sprečavanje tih učestalih respiratornih infekcija medu jasličkom djecom.
rusa, povezanih sa svim opasnim aspektima poput reprodukcije i infekcije,
Istraživači su se usredotočili na to da klice rade u izolaciji. Nisu uzeli u obzir
umetnuti n e k e nove dijelove s genetičkim uputama za stvaranje dopamina, i
druge m o g u ć e č i m b e n i k e kao što su nedostatak majčina mlijeka, nedostatak
to je to: Prankensteinov monstrum pretvara se u č a r o b n o g princa iz bajke.
majčine blizine ili učinak preranog smještaja djeteta u institucionalno okruže
U praksi su se znanstvenici, kad su uvidjeli da je obrađeni virus potenci
nje. Ne iznenađuje da cijepljenje djece nije pobijedilo učinke njihove institu
jalno smrtonosan, ipak morali vratiti u početnu fazu. Namjera medicine da
cionalizacije.
vas i m e n e »ureduje« kako bi uredila i sve bolesti izvan nas pokazala se ne
10
Ne treba smetnuli s uma da o n o što smatramo dugom i istaknutom tradi
ostvarivom.
cijom u medicini i nije baš tako staro. Do procvata farmakoterapije kakvu da
Najveća slabost teorije moderne medicine jest u t o m e što ona pretpostav
nas p o z n a j e m o uglavnom je došlo nakon velikih otkrića četrdesetih godina
lja da svi mi obolijevamo na isti način — da sve bolesti potječu od istog uz
prošlog stoljeća, lako se doima kao da stiže iz svemirskog doba, medicinska
roka, da djeluju na sličan način, i da postoji s a m o jedna metoda za njihovo
znanost, za razliku od drugih znanstvenih disciplina, zapravo kasni o k o četiri
liječenje. No u svojem obraćanju liječnicima dr. Leon Eisenberg iz Odjela za
344
mm^\i
=us
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
P r e u z i m a n j e
k o n t r o l e
.socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta Harvarđskog sveučilišta razuvjera-
Anlioksiđanli štite tijelo od štete uzrokovane opasnim molekulama, nazvani
va:
ma slobodni radikali, od kisika. Osim za disanje, tjelesne stanice koriste kisik Pretpostavka organa,
i
postaje
sve
pretvara ali,
je
da,
dalje
kada
do
dublje.
se
u
naravno,
se
skalom
tkiva,
stanice,
Osoba
čije je
slučajnog to je
veličina organele
tijelo
domaćina
nevažno.
krećemo i
molekule,
dom
koji
zbirci
zaslužuje
Ono šio je
od
-doista-
organizma naše
razumijevanje
atipičnih
aktivnost i m u n o s n o g sustava kako bi sagorjele klice i toksine. Slobodni radi kali se stvaraju iz više izvora — ultraljubičastog zračenja, zagađenja nikolin-
molekula
razumijevanje važno jest
za melaboliziranje (i »izgorijevanje«) hrane za svoju energiju, te također za
do
liječnika,
palofiziologiju
skim dimom, teških metala ili pregrijavanjem ulja, što je praksa u restoranima brze hrane. Oni razorno djeluju uništavanjem staničnih membrana, što dalje uzrokuje genetička oštećenja, potiskivanje djelovanja i m u n o s n o g sustava,
bolesti. Kakva iskustvo
besmislica! pojedinca
vjerojatnost kliničkoj
u
praksi
predstavljaju isti
način
nije
ista;
oblikovalo pojedinačno i
na
biologiju,
je
ono
se
fenotipa,
što je
počelo
utjelovljenje:
Ista
se
Ne žale se
liječenje je ali
i
ne
drugačiji... može
svesti
kao
nikad
iste
ne
pred
lesti i drugim sustavnim poremećajima i, naravno, uzrokuje pojavu i širenje
nama.
U
raka. No danas s p o z n a j e m o đa se šteta od slobodnih rađikala m o ž e spriječiti,
pacijenta manifestira
problemi-;
Medicina na
otvrdnjavanje arterija, poremećaj regulacije hormona, pridonosi šećernoj b o
životno
slučajna
pojedinačnog
bolest na
sveukupno
pacijenta
jedinstvenost
liječnika.
pacijentima.
odgovor
molekularnu
za
genotipa
osobno
posebnost
izazov medu
Između
težina
na bolesti
pa čak i obrnuti, a k o u tijelu postoje dovoljne koncentracije čistača s l o b o d nih rađikala, to jest antioksidanata. J e d n a od najvećih studija o prevenciji raka, istraživanje na uzorku od
uključuje
3 0 . 0 0 0 Kineza iz područja u kojem je zabilježen visok rizik za određeni tip
nju.
u
Ta teorija da su sve bolesti (a zbog toga i svi pacijenti) slične, zahtijeva imenovanje svake bolesti. Kako bi sakrili svoje neznanje (i posljedični strah), liječnici o n o što ne razumiju pretvaraju u ".sindrom-, tako da zvuči kao da
raka, dokazala je da bi određeni antioksiđanti mogli zaštititi ljude od razvoja raka do j e d n e petine. Ista je studija našla 38-postotno smanjenje smrtnosti od m o ž d a n o g udara k o d o s o b a koje su se pridržavale p r e p o r u č e n e d i j e t e .
12
imaju sve p o d kontrolom. Ne tako davno pojava nastala o č i g l e d n o z b o g cri
Anlioksiđanli su se pokazali djelotvorni u prevenciji očnih bolesti kao što
jevnih problema postala je -sindrom uskih hlača-, djeca koju su roditelji ne
je makularna degeneracija, bolesti srca i mnogih drugih bolesti k o j e prate
pravilno hranili patila su od »sindroma slatkih napitaka-, pa č a k je i svrbež
normalno s t a r e n j e .
neiđentificiranog uzroka poslao »sindrom svrbeža«. A sve drugo što ne odgo
znatno manje razine vitamina C, vitamina E i karotena nego zdrave o s o b e .
13
Na primjer, o s o b e koje pate od angine pektoris imale su
Pored vitamina antioksidacijskog djelovanja, povrće koje ih sadrži m o ž e
vara prepoznatljivu obrascu, smatra se da je »u pacijentovoj glavi-.
imati čak i snažnije zaštitne učinke. Jedna je studija Medicinskog fakulteta
H r a n a kao prevencija
Dartmouth u New llampshireu pokazala đa je povrće efikasnije u smanjenju
Ako su se mnogi lijekovi i operativni zahvati, kao intervencionistički pristup
rizika za rak d e b e l o g crijeva nego vitaminski dodaci prehrani. '' Moguće je da
liječenju, pokazali beskorisnima ili opasnima, osim u hitnim slučajevima, tre
SU u prehrani bogatoj povrćem i v o ć e m na djelu i neki drugi čimbenici koje
nutačno se najimpresivnije i najviše obećavajuće istraživanje o d n o s i n.i meto
tek trebamo identificirati.
1
de koje tijelo opskrbljuju odgovarajućim sredstvima za samoizlječenje, pose
M o r a m o također ispitati vrste masti i ulja koje j e d e m o i pobrinuti se da ih
bice na ulogu hrane i hranjivih tvari u sprečavanju ili stvaranju bolesti. Iako
d o b i v a m o dovoljno. Čini se da n e k e populacije koje konzumiraju velike ko
se ne objavljuju svakoga dana, studije koje pokazuju zaštitnu vrijednost vita
ličine maslinova ulja imaju manju učestalost raka. U Grčkoj, gdje prosječni
mina i minerala ( p o s e b i c e vitamina A i beta-karolena, vitamina H (riboilavi-
dnevni unos maslinova ulja iznosi 80 grama, stopa pobola od raka dojke vrlo
nal, vitamina B [nikotinske kiseline], vitamina C, vitamina E i s e l e n a ) protiv
je niska. Najvjerojatnije je da k o m p o n e n t e maslinova ulja imaju zaštitni uči
raka i mnoštva drugih bolesti, sada su zastupljene u medicinskoj literaturi.
nak.
2
3
.
•
* K .
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
P r e u z i m a n j e
G O V O R E
Zaista, e s e n c i j a l n e masne kiseline u pravom odnosu demonstrirale su svoje značenje u sprečavanju m n o g o toga, od srčanih p r o b l e m a
15
do poteš
k o ć a s u č e n j e m " ' i starosne degeneracije makule (žuta p j e g a ) . ' 1
Većina o n o g a što danas držimo zdravim elementima u prehrani — veliki udio voća i povrća, esencijalna ulja, meso i riba i nepreradena hrana — te melj je mediteranske prehrane. Istraživači su ustanovili da najmanju zastup ljenost srčanih udara na svijetu imaju stanovnici grčkog otoka Krete i japan skog otoka K o h a m a . Stanovnici tih otoka imaju visok unos esencijalnih mas nih kiselina, prehranu baziranu na ribi, i visok unos prirodnih antioksidanata. U studiji koja je proučavala suodnos prehrane i srca (Lyon Diet Heart Study), istraživači su našli da vas mediteranska prehrana m o ž e štititi od dru goga srčanog udara a k o ste jedan već preživjeli. S a m o je osam od 302 paci jenta na mediteranskoj prehrani umrlo od drugog udara, u usporedbi s 20 preminulih u sličnoj grupi koja je slijedila tradicionalno preporučivanu dijetu s malim količinama m a s n o ć a . U skupini na mediteranskoj prehrani n a đ e n e su i više razine vitamina E i C* Mediteranska se prehrana pokazala djelo tvornom u sprečavanju moždanog udara jer sadrži o m e g a - 3 esencijalne mas ne k i s e l i n e . J a s n o je da bi upravo na to medicina trebala usmjeriti više svo
k o n t r o l e
klinike, taj specijalni antiteroristički tim napunio je kamion s gotovo svim važnim elementima prakse dr. Wrighta. Zločin dr. Wrighta, čini se, bilo je korištenje vitaminskih injekcija. Naime, Wright, liječnik s diplomom Medicinskog fakulteta s Harvarda, koristi naturopatske m e t o d e . On uvozi čiste vitamine iz Njemačke jer ih više ne m o ž e na baviti u Americi; američke verzije p u n e su sredstava za konzerviranje koji uzrokuju alergijske r e a k c i j e kod njegovih pacijenata. U o č i m a FDA, dr. Wright je bio kriv zbog krijumčarenja.'
11
U vrijeme pisanja o v e knjige nutricionistićka se medicina nastoji učiniti ilegalnom diljem svijeta. Ratificira li Europska unija Direktivu o dodacima hrani, jačina i vrste dodataka prehrani dostupni u Europi bit će strogo ogra ničene dok su u Australiji već i sada mnogi od tih dodataka ilegalni. Slični su potezi na pomolu u SAD-u i Kanadi. Osim što vitamini i hrana imaju ulogu u preveniranju, sve je više dokaza i o ulozi hrane u stvurunju bolesti. Neki su medicinski istraživači otkrili da su alergije na hranu ili kemikalije modernoga doba u pozadini mnogih naših kroničnih, takozvanih »neizlječivih« bolesti kao što su artritis, ekcemi, astma, hiperaktivnost, pa čak i epilepsija i mentalne bolesti poput shizofrenije. O p
19
jih istraživačkih napora.
s e ž n o istraživanje koje podržava ulogu alergija ili nedostataka nutrijenata u izazivanju bolesti v e ć je prezentirano u uvaženim medicinskim časopisima.'
Unatoč sve većoj brojnosti dokaza, vrlo ih se malo probilo do većine li
1
Nezanemariv broj pobornika konvencionalne medicine, primjerice, vjeruje
ječnika. Prosječni liječnik još uvijek gleda na hranu i dodatke prehrani sa
da preosjetljivost na gluten m o ž e biti jedan od glavnih uzroka epilepsije. Do
sumnjom i n e d o u m i c o m ili, u najboljem slučaju, kao na dopunu »stvarnom«
danas najveća studija posvećena tom problemu, provedena u Italiji, ustano
tretmanu — lijekovima i kirurškom zahvatu. Iako je sada o p ć e prihvaćeno da
vila je da je tri četvrtine grupe epileptičara imalo pozitivan test na celijakiju
trudnicama treba folna kiselina, za koju je d o k a z a n o da sprečava defekt zvan
— biopsija tankog crijeva našla je karakterističnu atrofiju sićušnih resica u
spina bifida, dosad je tek nekoliko porodničara napravilo dodatni mentalni
crijevima.
p o m a k ka prihvaćanju ideje da zdrav život m o ž e spriječiti i m n o g e druge pri rođene defekte.
22
Sharon, čiji suprug Gary tiska naš list, samo je jedna od mnogih kojima je p o m o g a o taj pristup. U svojim dvadesetima mlada je žena gotovo bila invalid
Američka vlada č a k gleda na dijetetske dodatke g o t o v o kao na kriminal.
zbog reumatoidnog artritisa i pristala je na doživotno uzimanje lijekova. Usto
U svibnju 1993- g o d i n e 15 je agenata tamošnje Uprave za hranu i lijekove
nikako nije mogla zatrudnjeti. Kad nam je Gary to ispričao, predložili s m o
(FDA) u pancirkama, potpomognuti grupom policajaca opremljenima s puš
mu da posjeti našeg suradnika, liječnika koji je nemali broj godina posvetio
kama i spremnima na akciju, opkolilo kliniku poznatoga nutricionističkog te
istraživanju uloge alergija u bolestima, ponajviše u migreni i artritisu. Sharon
rapeuta dr. J o n a t h a n a Wrighta u Kentu, u saveznoj državi Washington. Um
ga je posjetila, a on je dijagnosticirao njezin problem k a o preosjetljivost na
jesto kucanja na vrata, izbili su ih u stilu komandosa i silom otvorili tri dodat
krumpire, koja se često javlja kod artritičara. Čim je eliminirala krumpir iz
na ulaza, stražnji i sporedne, kako bi naoružani policajci i agenti mogli na
svoje prehrane, Sharonin artritis je nestao, a nekoliko mjeseci kasnije čak je i
hrupiti u kliniku sa svih strana. S puškama uperenima u prestravljeno osoblje
zatrudnjela.
348
349
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
P r e u z i m a n j e
G O V O R E
Naravno, »neprijateljska hrana« nije jedini problem. Ne treba gubiti iz vida
Mnogi
od nas
o k o 25.000 kemikalija — pesticida, plastike, nusproizvoda — u o p ć o j upora
da
eradiciraju
bi, s većinom kojih su ljudi došli u doticaj tek nakon Drugoga svjetskog rata.
daleko
se
istančanijem
Sve je više znanstvenih dokaza o ulozi pesticida u pojavi gotovo svake boles
obrambenih
ti.-' Neki znanstvenici krče put važnim istraživanjima o vrlo finim učincima
bolest.
tih kemikalija na naše tijelo i njihovoj sposobnosti da uzrokuju m n o g e kro nične, zagonetne bolesti kao što je artritis.
vjeruju
sustava
da
budućnost ne
sve slanice raka nastojanju tijela,
k o n t r o l e
leži
prisutne
da
uspostavi
se,
u jurišnom
u
napadu
trenutku
dijagnoze,
podešavanjem
prirodnih
dinamička
ravnoteža
koja
s
ciljem nego
u
kontrolira
Medicina očajnički treba svjež, objektivniji pristup mnogim bolestima i odbacivanje bilo kojeg tretmana koji se ne temelji na činjenici. Nekoliko je
Jednu su Švicarku, Irenu, mučili bolni i natekli zglobovi, što je zahtijevalo
godina medicinskim svijetom odzvanjala riječ »medicina temeljena na doka
liječenje kortizonom. Kad je identificirala i izbacila iz svoje prehrane određe
zima« (»eviđence-baseđ medicine«) — što jednostavno znači potražiti d o k a z u
nu vrstu hrane, stanje joj se donekle popravilo, ali bolovi su i dalje bili pri
medicinskim istraživanjima prije primjene na p a c i j e n t u " Organizacija Coch Collaboration — nazvana prema epidemiologu
Archibaldu
Cochraneu
sutni — sve dok nije otišla posjetiti svoju majku u Zurich, gdje su bol i nati-
rane
canje potpuno nestali. Ali čim se Irena vratila kući u Surrey, bila je očajna
koji je većinu svojega života proveo ukazujući na slabost podrške mnogim
shvativši da su se bolovi u zglobovima vratili. Posjetila je vrlo iskusnog liječ
konvencionalnim medicinskim rezultatima — osnovana je s ciljem stvaranja i
nika za preosjetljivost na hranu i kemikalije, koji je posumnjao da bi se mog
održavanja registra randomiziranih kontroliranih pokusa iz područja b i o m e -
lo raditi o reakciji na plin u domaćinstvu: u stanu njezine majke u Zurichu ni
dicine. No trenutačno je taj svježi pristup — koji bi se vama i meni m o g a o či
je bilo plina, dok je njezin dom u Surreyu imao plinski štednjak i plinsko
nili kao očiti put napretka — predmet rasprave ili kritičkih osvrta u medicin
centralno grijanje. Irena je u pokusnom razdoblju isključila plin, a nekoliko
skoj literaturi. H o ć e li ikada biti općeprihvaćen, treba tek vidjeti.
dana kasnije stanje njezinih zglobova bilo je dobro, kao što je to bilo u Švi
Sumnjive alternative
carskoj. Irena je plinski bojler za centralno grijanje izbacila iz k u ć e i narednih
Liječnici se također trebaju riješiti svojih predrasuda u vezi s drugim medicin
pet godina bila bez simptoma artritisa.-' Također, mi tek počinjemo razumijevati točnu ulogu fizičke aktivnosti u sprečavanju bolesti svih vrsta. J e d n o istraživanje II a rva rđs kog alumni udru ženja (Harvard Alumni Society), kojim je od ranih 1960-ih p r a ć e n o više od 17.000 o s o b a koje su diplomirale na tome Sveučilištu ( p r o s j e č n e dobi od 46 godina kad su angažirani), objavilo je ela je broj smrti, bez obzira na njihov uzrok, b i o smanjen tjelovježbom. Zaštita koju pruža intenzivna tjelovježba, u usporedbi s nevježbanjem, bila je usporediva s razlikom u stopi mortaliteta između nepušača i onih koji puše 20 cigareta dnevno.-
h
skim sustavima. Konvencionalna medicina uvijek je zauzimala bahat stav prema alternativnoj medicini, nazivajući je eksperimentalnom i nedokaza nom. J e d n o m su prilikom britanski Kraljevski zbor liječnika i Kraljevski zbor patologa kritizirali alternativne tretmane alergija k a o neznanstvene, upozora vajući da »sve d o k te metode ne budu evaluirane s priznatim, randomiziranim, dvostruko slijepim i p l a c e b o m kontroliranim pokusima, o n e ne mogu biti prihvaćene u rutinskoj kliničkoj praksi«.
2H
Ako se alternativni ili komple
mentarni pristupi u o p ć e i priznaju, onda su uglavnom priznati kao »integrira na« dopuna »pravoj« stvari — poput masaže lica za podizanje raspoloženja.
Mnogi su liječnici uvjereni da budućnost medicine ovisi o boljem razumi
Zapravo, za m n o g e takozvane znanstvene postupke ima d a l e k o manje
jevanju poticajnih sredstava za tjelesne mehanizme za borbu protiv bolesti.
dokaza n e g o za alternativne, poput homeopatije ili akupunkture, koji se opi-
Michael B a u m , jedan od najistaknutijih britanskih specijalista za rak dojke,
m empirijskoj logici. Ti su tretmani, zajedno s fitoterapijom, pa čak i ezote
hrabro je istupio u javnost pismom koje je objavio The Times, a u kojem je
ričnim praksama kao što je romska narodna medicina — podržani valjanima
zastupao tezu da korak naprijed u tretmanu raka dojke više nije kemoterapi
znanstvenim pokusima i priznati kao djelotvorni u tretmanu mnogih tego
ja visokim dozama i transplantacija koštane srži koje su, kako navodi, »odjeci
ba.
Smrtnih patnji konvencionalnog sustava vjerovanja«. On nastavlja:
koliko godina ili desetljeća korištenja v e ć i n e »konvencionalnih« lijekova.
350
29
U to nisu uključena stoljeća njihove uporabe, u usporedbi s tričavih ne
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
P r e u z i m a n j e
G O V O R E
k o n t r o l e
Osim toga mnogi su alternativni sustavi u superiornoj prednosti zbog dijag
Z b o g n e k o g čudnog razloga prevladava mišljenje da s pacijentom koji
nosticiranja i liječenja oboljelog kao pojedinca, stvarajući lijek koji je jedin
t o č n o zna što mu se radi nešto nije u redu. Svi mi izrazito poštLijemo liječni
stven za tu o s o b u i shvaćajući tijelo, um, osjećaje i okolinu te o s o b e kao ne
ke, tako da na postavljanje pitanja gledamo kao na izdajničku nelojalnost i
razdvojive.
krajnju nepristojnost, lošu taktiku koja će potkopati laj p o s e b a n o d n o s izme
Ne tako davno jedan je liječnik, u namjeri da diskreditira alternativnu me
đu liječnika i pacijenta. Da itko koga poznajete izbjegava upitati zidara ili vo
dicinu, predložio da se on i jedan akupunkturolog sastanu u operacijskoj sa
doinstalatera o radovima u svojoj kući, zato što misli da bi to bilo nepristoj
li, tik pred operaciju. P o k a ž e li se, kada tijelo pacijenta bude otvoreno, da
no, vi biste mislili da je prilično naivan. Ali i najsamouvjerenija o s o b a m o ž e
meridijani postoje, o d n o s n o da postoji fizički dokaz, za teoriju na kojoj se za
postati manja od makova zrna kad se sprema upitati svojega liječnika za jed
sniva kineska medicina, medicinar će priznati poraz i odvesti akupunkturo-
nostavno pojašnjenje o postupku što može značiti život ili smrt, a koje mu on
loga na večeru. Ako pak skalpel otkrije zbirku organa kao što su srce, jetra i
preporučuje.
bubrezi, zaključio je liječnik nemalo uživajući, tada će akupunkturolog platiti
Medicinski potrošač
račun za večeru. No empirijski d o k a z postojanja meridijana doista i postoji, ali ne u strikt
Nevezano uz to pokriva li troškove vašega liječenja zdravstveno osiguranje
no vizualnom smislu koji je liječnik zahtijevao. Istraživanje je pokazalo da
ili sami plaćate privatnog liječnika, imate apsolutno pravo znati sve što mo
mnoge akupunkturne točke na tijelu pružaju električni otpor, koji se razliku
žete o bilo kojemu predloženomu medicinskom tretmanu. Zacijelo nikada
je od o n o g u točkama na okolnoj koži ( 1 0 kilooma u centru točke u uspo
ne biste kupili auto ili videokameru bez detaljna vaganja svih za i protiv. Zaš
redbi s 3 m e g a o m a na okolnoj koži). " Također je p o k a z a n o da lagana stimu
to bi s nečim tako vitalnim kao što je zdravlje vas ili vaših najmilijih bilo dru
lacija tih točaka otpušta endorfine i steroid kortizol, koji ublažavaju bol, dok
gačije? Od vitalne je važnosti da s e b e doživite kao potrošača koji plaća, a sa
se pri jačoj stimulaciji otpuštaju važni neurolransniiteri koji reguliraju raspo
vjet vašega liječnika kao uslugu koju ste platili. Postavljanje pitanja ne s a m o
loženje, kao što su serotonin i norepinerfin. Do toga ne dolazi kad se stimu
da n e ć e narušiti povjerenje, već će unaprijediti o d n o s između vas i vašeg li
lira koža koja okružuje te t o č k e .
ječnika ( s a m o a k o je on dobar liječnik) u odnos podijeljene odgovornosti iz
3
31
Znamo i to da akupunktura m o ž e povećati
protok krvi i u udaljenije organe tijela.
32
među dviju inteligentnih odraslih o s o b a (radije n e g o u o d n o s između sve
U devet od deset slučajeva — kod obične vrućice, prehlade i gripe, uobi
znajuće odrasle o s o b e i ustrašena djeteta). Premda se medicina, poput veći
čajene uhobolje ili dječjih bolesti — tijelo se m o ž e s a m o obraniti kad biste
ne profesija, štiti uporabom nerazumljivog jezika, svi medicinski postupci
s a m o pričekali prije n e g o što pohitate k liječniku. Nerijetko će vam više p o
mogu se objasniti lako razumljivim izrazima. Uostalom, j e d n o m je ta učena
moći pileća juha — svojevrsni penicilin naših baka — n e g o pravi lijek.
o s o b a s kompliciranim skraćenicama titula uz svoje ime i sama bila laik koji
Naravno, b e z obzira na to koliko je vaše tijelo p a m e t n o i s p o s o b n o za sa-
je učio taj liječnički žargon iz skripata.
moizlječenje, ima situacija kada mu treba stručna p o m o ć . Ali a k o vaš liječnik
Isto se odnosi i na alternativnu medicinu, lako općeprihvaćena alternativ
ne zna uvijek što čini, i nikada vam ne kaže što čini, k a m o će vas to odvesti?
na medicina koju prakticiraju iskusne i kvalificirane o s o b e m o ž e biti benigni-
Budući da je malo toga u konvencionalnoj medicini uistinu i dokazano, pre
ja od k o n v e n c i o n a l n e medicine, ona također m o ž e usmrtiti a k o je u krivim
uzimanje kontrole nad vlastitim zdravljem zahtijeva od svakoga od nas da
rukama. Prije nekoliko je godina kratkotrajno uzimanje kineskih biljaka re
gleda na sve lijekove kao na podjednako korisne i potencijalno opasne, te
metilo moj menstrualni ciklus cijelu jednu godinu. Kada sam biljke dala na
da se primi maloga detektivskog posla prije negoli pristane na terapiju. Od
analizu u Jedinicu za kontrolu otrova bolnice Guy, oni su otkrili da su o n e
nas se traži da o d b a c i m o vlastite predrasude o t o m e kako naša tijela funkcio
sadržavale
11
različitih
estrogena
—
dovoljnu
da
se
takmiče
s
hormonskom
niraju i kako se liječe, i da prihvatimo druge dokazane sustave u situacijama
nadomjesnom terapijom. J e d a n drugi alternativni tretman, onaj za srce —
kada nam oni više pomažu od konvencionalnog pristupa.
omiljen kod hollywoodskih zvijezda — odgovoran je za najmanje pel smrti.
352
353
S T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
P r e u z i m a n j e
k o n l r o l e
Akupunktura u krivim rukama može dovesti do migrena, pa čak i moždanog
mu se kivna slika nije promijenila. Nitko od njegovih liječnika, pa i patologa
udara. Mnogim se praktičarima alternative daju dozvole za rad nakon što su
koji su izveli autopsiju, nije mogao naći biološki uzrok za njegovo brzo pro
završili tečaj koji traje svega nekoliko vikenda, čak i kad su u pitanju vrlo
padanje. ' 1
moćne supstancije poput kineskoga ljekovitog bilja. Prirodno ne znači uvijek
Sljedeći mi je slučaj posebno blizak. Prije više godina mojoj je svekrvi
i bolje. Važno je da svoga alternativnog terapeuta ispitate uzduž i poprijeko,
Edie, tada 78-godišnjakinji, dijagnosticiran posljednji stadij raka dojke. Njezin
kao što biste i svojeg liječnika opće prakse, o njegovu iskustvu, dosadašnjem
nam je liječnik nasamo rekao: »Da sam na vašem mjestu, priveo bih njezine
radu i poznavanju vašeg stanja te da, ako ste nezadovoljni njegovim odgovo
poslove kraju.« Kad ju je pregledao, bio je šokiran; njezina dojka, rekao mi
rima, odmah napustite ordinaciju.
je, izgledala je kao sirovo meso. Karcinom je bio u tako uznapredovaloj fazi
lako ih je teže dobiti, znanstveni podaci o mnogim tretmanima u alterna tivnoj medicini ipak postoje. Prikupite sve informacije o svojem tretmanu od terapeuta ili nazovite službeni registar ili drugo regulatorno tijelo za tu tera piju da vam da upute. Pretražite sve internetski dostupne informacije ili po sjetite medicinsku knjižnicu. Gotovo sve osim istinski hitnog slučaja može pričekati dan ili dva dok ne napravite domaću zadaću.
da je bilo prekasno pokušati s kemoterapijom ili s nekom drugom interven cijom. Rečeno nam je da joj je preostalo tri mjeseca života. Njezin joj je liječnik opće prakse propisao dva lijeka: tamoksifen, da us pori širenje raka, i metronidazol (Flagye), da liječi otvorene rane na dojki. Dva dana kasnije čuli smo od mojega svekra da je Edie gotovo kolabirala u gradu.
Osim toga nema nikakva razloga da jedan komplet odgovora uzmete za
Njezin joj je liječnik tada dao morfij jer je tražila, rekao nam je, nešto za
nepobitnu istinu. Zatražite drugo mišljenje (ili treće, ili četvrto) sve dok se ne
bolove. »Da budem iskren«, dodao je, »ja bih tražio smještaj i brigu u starač
uvjerite i ne budete zadovoljni predloženim tretmanom, ali pritom gledajte
kom domu što prije.«
na sve svoje iscjelitelje kao na tehničare i zadržite kontrolu nad svim odluka ma.
Dva dana kasnije Edie nije mogla izaći iz kade i povraćala je tako jako da nije mogla ništa staviti u Cista,
Najvažnije od svega, ne prihvaćajte smrtnu presudu. Ovih je dana u modi
Jedna od nuspojava metronidazola jest nagli pad kivnog tlaka, posebice
da liječnici otvoreno govore pacijentima imaju li ili ne neizlječivu bolest. To
kod starijih osoba, što je moglo objasniti gubitak svijesti i padove kod Edie.
bi, navodno, trebalo odražavati i njihov izbor: prema istraživanju američke
Tamoksifen može izazvati bol, a Flagyl i morfij oba uzrokuju mučninu.
agencije za ispitivanje javnog mišljenja Harris Poll, od svih ispitanika 96 pos
Drugim riječima, svaki simptom koji se kod nje pojavio — osini samih
to ih se izjasnilo da bi željelo znati imaju li rak, a 85 posto ih je htjelo »realnu
kvržica u dojci — činilo se da je uglavnom zbog lijekova — a možda također
procjenu« koliko bi dugo mogli živjeti ako imaju rak koji obično dovodi do
i zbog riječi »neizlječiv« na različitim formularima koje su nas tražili ispuniti.
smrti za manje od jedne godine.33
Rekli smo joj da baci sve svoje lijekove u kantu za smeće. Ubrzo smo joj
Međutim, kao što su brojni slučajevi pokazali, takav izravan odgovor o smili samo može ubrzati pacijentovu smrt. Jedan je pedesetogodišnji Brita
tijelo oslobodili raznih lijekova, ali ne i turobne prognoze njezina liječnika opće prakse.
nac bio upućen na hematološki odjel bolnice Royal Gvvent s dijagnozom vrlo
Srećom, zbog svojega smo rada poznavali dr. Patricka Kingsleva iz
benignog oblika leukemije, zbog čega je tek povremeno trebao male doze li
Leicestershirea, koji je pomogao ljudima s raznim stanjima. Nismo znali koli
jekova. Nikada mu nije bila rečena stvarna priroda njegova stanja i sljedećih
ko će biti uspješan u slučaju terminalne faze raka, ali smo se ohrabrili čuvši
je nekoliko godina bio dobro, sa stabilnom krvnom slikom. Iako je obično
da vodi lokalnu grupu za borbu protiv raka, koja okuplja mnoge druge bez
bio točan u dolascima u bolnicu, jednoga dana nije došao, i tek se kasnije
nadne slučajeve koji su očigledno nadživjeli svoje prognoze.
pojavio na kirurškom odjelu, u vrlo lošem stanju. Pokazalo se da je pogledao
Kontaktirali smo ga i on je pregledao Edie. Bila sam prisutna dok ju je
preko ramena svojeg liječnika opće prakse i u svojem kartonu ugledao riječ
pregledavao i vidjela da nije ustuknuo ugledavši njezinu dojku. »Mislim da to
»leukemija«. Od tada je brzo propadao i nakon tri tjedna bio je mrtav, iako
možemo srediti«, rekao je s neglumljenim uvjerenjem.
354
355
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
P r e u z i m a n j e
k o n t r o l e
Njegov se režim sastojao uglavnom od individualno prilagođene zdrave
Međutim o n o što je za nas bilo najvažnije jest Patrickovo nepokolebljivo
prehrane i programa vitaminskih dodataka, sastavljenih prema džepu i uku
odbijanje karakteriziranja mogućeg tijeka bolesti — da subjektivno procijeni
su o s o b e navikle na standardnu britansku hranu; eliminirana je hrana za koju
»koliko će dugo« bolest odugovlačiti ili koliko bi dugo Edie mogla živjeti.
je ustanovio da je Edie na nju alergična ili preosjetljiva, i davane su joj velike
Kakva g o d njegova metoda bila, sadržavala je jedan vitalan sastojak, a koji je
doze vitamina C, intravenozno, dva puta tjedno. Nekoliko mjeseci kasnije li
očito izostavljen u preparatima koje nudi većina današnjih liječnika: nadu.
ječnik o p ć e prakse, koji je ranije izrekao smrtnu osudu, pregledao je Edie.
Nada je najvažniji lijek koji postoji. Povjerenje svih nas dalo je Edie nadu, a
On je doslovce o s t a o bez riječi. Rak koji joj je razarao dojku, za koji nije bilo,
nada joj je dala m n o g o godina života.
prema njegovu uvjerenju, ni nade ni lijeka,
u potpunosti je nestao.
Nada je o n o što liječnici trebaju dati prije negoli pretpostave da imaju do
Sedam je godina Edie zauzdavala rak, a mi nismo nikada mogli sa sigur
voljno znanja precizno odredili koliko je mjeseci komu ostalo. Vrlo malo li
nošću reći što je t o č n o u njezinoj terapiji bilo za to o d g o v o r n o . U velikoj je
ječnika ima dovoljno skromnosti da m o ž e shvatiti kako nijedan znanstvenik,
mjeri zaslužan b i o optimizam moje svekrve i vjera da bi je Patrick m o g a o iz
b e z obzira na njegovu učenost, ne m o ž e predvidjeti kako će pacijent o d g o
liječiti, što opet ima veze s njegovom mirnoćom tijekom te prve konzultacije,
voriti na izazov bolest i liječenje, o d n o s n o sa sigurnošću reći tko će živjeti, a
njegovim odbijanjem da ga rak obeshrabri ili navede da posumnja. Ili je
tko umrijeti.
možda za to zaslužan bliski o d n o s s obitelji i hrabrost te umirovljenice -da se odluči (odluku s m o prepustili njoj) upustiti u nešto što je s v a k a k o moralo iz gledati bizarno i radikalno. Neki liječnici smatraju da su potpora obitelji i o s o b n o povjerenje ključni elementi za oporavak od bolesti. Premda je Patrickov tretman znanstveno potvrđen, sklona sam vjerovati da je uspjeh njegova pristupa povezan i s podrškom koju je moj suprug pru žio takvoj mogućnosti liječenja. Edie je njezin najmlađi sin rekao da će tret man djelovati, i njoj drugi dokazi nisu trebali. Edie je na kraju umrla, nakon što je prvo izdanje ove knjige bilo objavlje no, ali ne zbog raka. Njezinu dvanaest godina starijem suprugu nije bilo d o b ro, pa je u j e d n o m trenutku odlučila da ga ne m o ž e više ostavljati samog i dobar dio dana potrošiti putujući dr. Kingsleyu na tretmane. Prekinula je s tretmanima te ih je, iako se rak ponovno javio u ograničenom obliku, odbi jala htijući biti uz supruga. Koju godinu kasnije, kada je on preminuo, n e k o liko je mjeseci nijemo zurila u svoje ruke. »Jednostavno ne znam što da radim sama sa sobom«, ponavljala je Edie, koja je cijeli svoj život provela vodeći brigu o svojem partneru. Šest mjeseci nakon njegove smrti i nju s m o p o k o pali. No Edie nije bila jedini Patrickov uspjeh. On je liječio stotine pacijenata oboljelih od karcinoma i multiple skleroze — većinom medicinske »beznad ne« slučajeve — i bio je u stanju pomoći većini od njih svojim individualiziranim pristupom prehrani.
356
357
Bilješke
Prvo poglavlje 1
British Medical Journal, 1980; 280: 1-2.
' The Times, 1. studenog 1994. I
-Cancer at a Crossroads; National Cancer Advisory Board, 1994; navodi podatak da je stopa pobola od karcinoma porasla za 18 posto od 1991. godine, a stopa mortaliteta za 7 posto. Također pogledati Journal of the American Medical Association, 1990; 264 (24): 3178-83.
4
5
Dr. Vernon Coleman, »The Betrayal of Trust«, European Medical Journal, 1994: 4. Podaci iz prve svjetske studije o sigurnosti bolnica, koju je provelo Ministarstvo zdravstva Australije, lipanj 1995.
6
Journal of the American Medical Association, 1995; 274 (1): 29-34.
7
Journal of the American Medical Association, 2000; 284 (1): 483-5.
s
,;
10
II
http://news.independent.co.uk/low_res/story.jsp?story=471139&host=3& dir=505. Edgar A. Suter, korespondencija, The Lancet, 1993; 342: 112. New Scientist, 17. rujna 1994: 23. Dr. Robert S. Mendelsohn, Confessions of a Medical Heretic (Chicago: Contemporary Books, 1979): xiii-xiv.
'-' Vidi I. Chalmer, M. Enkin i M. Keirse (ur.), Effective Care in Pregnancy and Childbirth (Oxford: Oxford University Press, 1989). 13
New England Journal of Medicine, 1992; 326: 501-6; također 560-1. Pogledati i Adverse Drug Reaction Bulletin, lipanj 1992. i The Lancet, 1993; 342: 818-19.
11
The Lancet, 1994; 344: 844-51.
15
The Daily Telegraph, 23. rujna 1994.
16
17
IK
Journal of the American Medical Association, 1993; 269: 873-7, 878-82. Intervju s Normanom Beggom, prosinac 1989. The Lancet, 1993; 341: 343-5.
359
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
The Lancet, 1994; 344: 1601-6.
19
29
The Lancet, 1994; 344: 1585.
m
Bilješke
' Journal of Ultrasound in Medicine, 2002; 21: 1347-56; diskusija 1343-45.
,(
,]
Echocardiography, kolovoz 2002; 19(6): 495-500.
32
Ultrasound in Medicine and Biology, ožujak 2003; 29(3): 473-81.
33
Journal of the American Medical Association, 1992; 268: 2537-40.
Drugo poglavlje I
Stephen Fulder, How to Be a Healthy Patient (London: Hodder and Stoughton,
1991): 26. si
- The Lancet, 1989; ii: 1190-1.
Journal of the American Medical Association, 14. travnja i 28. travnja 1993.
' The Lancet, 1994; 344: 1309-11. Mark Brown i drugi, korespondencija, British Medical Journal, 1991; 303: 120-1.
6
Behavioral Medicine, 1999; 25(1): 13-22.
7
Blood Pressure, (Supplement), 1997; 2: 91-6.
* Ibid. 9
10
36
American Journal of Roentgenology, lipanj 2001;
,7
Journal ofClinal Pharmacy and Therapeutics, 2003; 28: 505-12.
38
European Journal of Radiology, svibanj 1994; 18 (supplement 1): SI 15-9.
39
The Lancet, 2002; 359: 1037-8.
40
The Lancet, 2002; 359: 1643-7.
British Medical Journal, 1992; 305: 1062-6.
13
" 15
IN
19
Ibid.
13
The Lancet, 2004; 363: 345-51.
Journal of the American Medical Association, 1991; 265(10): 1290. 15:895-909.
* R. Wootton, op. cit.
Blood Pressure Monitoring, 1999; 4: 319-31.
"' Blood Pressure Monitoring, 2000; 5: 131-5. 17
11
Journal of Hypertension, 1999; 17: 193-200. 1993;
1385-8.
University Press, 1993): 16.
British Medical Journal, 2001; 322: 531-36.
Clinical and Experimental Hypertension,
176(6):
" R. Wbotton (ur.), Radiation Protection of Patients (Cambridge: Cambridge
Journal of Hypertension, 1994; 12: 857-66.
" Annali llaliani di Medicina Interna, siječanj-ožujak 2000; 15(1): 63-9. IJ
J. Isner, Circulation, 1981; 63(5), kako je navedeno u S. Fulder, f/ow to Survive Medical Treatment (London: Century Hutchinson, 1987): 24, 27.
» The Lancet, 1994; 344: 1339-43.
s
The Lancet, 1994; 344: 1190-2.
Barnabus N. Panayiotou, korespondencija, Journal of the American Medical Association, 1995; 274(17): 1343. M.J. Quinn, korespondencija, The Lancet, 1991; 338: 130.
"' Journal of the American Medical Association, 1991; 265(10): 1290. 117
International Journal of Cancer, 1990; 46: 362-5.
48
British Journal of Cancer, 1990; 62(1): 152-68.
> New Scientist, 1979; 82: 18, prema Fulder, Medical Treatment: 35.
v
s
" Dr. John Gofman, Preventing Breast Cancer, u izdanju Committee for Nuclear
The Lancet, 1996; 347: 139-42.
Responsibility, Inc., San Francisco, Kalifornija.
" American Journal of Hypertension, 2002: 15. veljače (2 Pt 2): 38S-42S.
51
" Archives of Pathology and Laboratory Medicine, 1993; 117: 393-400.
Si
Journal of the American Medical Association, 1994; 272(15): 1160. Journal of Epidemiology and Community Health, 1995: 49:
N e w England Journal of Medicine, 1993; 328(2): 87-94.
II
Health Devices, 1990; 19: 343-71.
u
23
Canadian Family Physician, veljača 1995: 41: 240-5.
sl
2i
Archives of Internal Medicine, 1995; 13; 155; 2146-7.
55
British Medical Journal, 1991; 303: 813-15.
25
Dr. Robert Mendelsohn, Confessions of a Medical Heretic (Chicago: Contemporary
56
Brit/5/7 Medical Journal, 1991; 303: 811-12.
57
British Medical Journal, 1991; 303' 813-15.
Books, 1979). 2. u
' Dr. Edward D. Holland, korespondencija, New England Journal of Medicine, 1992;
w
327 (25): 1819; New England Journal of Medicine, 1992; 327: 458-62. w
27
Mendelsohn, Confessions: 3.
28
Fulder, Healthy Patient: 26.
164-70.
Fulder, Medical Treatment: 29.
FDA Consumer, siječanj 1980., prema navodu u Fulder, Medical Treatment: 30. Royal College of Radiologists and National Radiological Protection Board, -Patient dose reduction in diagnostic radiology-, (HMSO, 1990), prcma British Medical
Journal, 1991; 303: 812.
360
361
S T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
Bilješke
G O V O R E
'"' Journal of the American Medical Association, 1991; 265(10): 1290. 61
62
63
J. G. B. Russell, spec, radiologije, Reactions to the Recommendations from the Royal College of Radiologists: 1 (position paper). Russell, Reactions: 2. British Medical Journal, 2001; 322: 400-5; Journal of the American Medical Journal of Neurology,
65
The Lancet, 1999; 353: 319-20.
w
73
71
75
lh
British Medical Journal, 1992; 304: 1411. Prema The Independent, 27. travnja 1990.
103
Radiology, 1977: 123: 523-7. New England Journal of Medicine, 1994; 331(21): 1449-50.
89
90
879-80.
Chicago Tribune, 13. svibnja 1984., prema The People's Doctor, 10(11).
105
Acta Oto-Laryngologica, 1993; 113(4): 483-8.
The Lancet, 2002; 359: 1037-8.
106
British Medical Journal 1991; 303: 205.
Afounf Sinai Journal of Medicine, 1991; 58(2): 183-7.
107
Karl Dantendorfer i drugi, korespondencija, The Lancet, 1991; 338: 761-2.
Charles V. Burton, »Lumbo-Sacral Adhesive Arachnoiditis: the Modern N e w Guinea
108
IEEE Transactions on Biomedical Engineering, 1993; 40(12): 1324-7; American Journal of Physical Medicine and Rehabilitation,
P. G. Bain i A. C. F. Colchester, korespondencija, The Lancet, 1991; 338: 252-3.
Ibid.
109
1,1
"' 113
Annual Meeting of the American Academy of Orthopedic Surgeons, 1999.
British Medical Journal, 1996; 312: 296-7.
1994;
1993; 72(3):
162(1):
166-7.
189-94.
111
115
Journal of Magnetic Resonance Imaging, 1992; 2(6): 721-8. American Journal of Roentgenology,
1990;
154(6):
1229-32.
The British Journal of Radiology, 1984; 57: 1091-6. Stephen Fulder, Medical Treatment: 24. The Lancet, 1989; ii: 1190-1.
'"' British Medical Journal, 1979; ii: 21-4.
Angela Raffle i Cyrus Cooper, korespondencija, The Lancet, 1990; 336: 242; Albert
117
British Medical Journal, 1994; 309; 983-6.
118
Medical Hypotheses, 1988; 25: 151-62.
1,9
Nature, 1985; 317: 395-403; The Lancet, 1989; ii: 1023-5.
1211
New England Journal of Medicine,
121
Sažeci, VII International Conference on AIDS (Firenca, Italija, 1991); 1: 326.
122
Prema The Sunday Times, 22. svibnja 1994.
123
New England Journal of Medicine, 1986; 314: 647.
British Medical Journal, 1996; 312: 1254-8. Wootton, Radiation Protection: 2; također The Lancet, 1992; 340: 299. Radiology, 2004; 232: 735-8.
American Journal of Roentgenology, 2001;
American Journal of Roentgenology,
"" American Journal of Roentgenology, 1990; 154(6): 1229-32.
M. Van Hemert, korespondencija, The Lancet, 1990; 336: 818.
88
1993; 328(12):
Oral Surgery, Oral Medicine and Oral Pathology, 1993; 76(5): 655-60.
- David M. Rcid i drugi, korespondencija, British Medical Journal, 1994; 308: 1567.
87
New England Journal of Medicine,
- New England Journal of Medicine, 1990; 323 (10): 621-6.
British Medical Journal, 1991; 303: 1497.
Susan M. Ott, British Medical Journal, 1994; 308: 931-2.
86
Joseph Lee, Computed Body. 1119.
10
Mount Sinai Journal of Medicine, 1991; 58(2): 185-6.
85
British Medical Journal, 1991; 303: 205.
101
8(1
81
und der neuen
» Radiology, 1991; 178: 447-51.
K. Noda i drugi, korespondencija, The Lmcel, 1991; 337: 681.
83
RoFo. Fortschritte auf dem Gebiete der Rontgenstrahlen hildgehenden Verfahren, 1992; 156(2): 189-92.
100
79
8
1993; 83(4): 588-90.
8
78
81
American Journal of Public Health,
%
Syndrome-. Position paper: 9. 77
New England Journal of Medicine, 1994; 330: 25-30.
" The Lancet, 2002; 359: 1643-7.
Which?, siječanj, 1991: 41.
71
British Medical Journal, 1994; 309: 986-9.
2000; 68: 416-22.
The Lancet, 1989; ii: 1190-1. British Medical Journal, 1991; 303: 809-12.
71
93
97
68
7(1
Lakartidningen. 11. ožujka 1992.
96
Neurosurgery and Psychiatry,
67
69
British Medical Journal, 1993; 306: 953-5.
92
91
Association, 2000; 284: 2727-32, 2780-1. 61
91
176:
289-96.
The Lancet, 1976; i: 847-8. Također pogledati Joseph K. Lee (ur.), Computed Body Tomography with MRI Correlation ( N e w York: Raven Press, 1989): 1117-18.
362
1988; 318: 448-9.
363
S T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
- The Lancet, 1986; i: 1090-2.
B i l j e š k e
" Dr. Richard Berkowitz, uvodnik, New England Journal of Medicine, 1993; 329(12):
l2
87-1-5.
AIDS, 1988; 2: 405-6.
12S
m
Gut, 1995; 36: 462-7.
12
The lancet, 1992; 340: 1299-1303.
Gut, 1995; 36: 462-7.
13
The Lancet, 1990; 336: 387-91.
Gut, 1983; 24: 171-4; Journal of Clinical Gastroenterology, 1999; 28: 290.
11
127
128
Endoscopy, 1995; 27:
m
15
139-40.
Journal of the Society of Laparoendoscopic Surgeons,
1999; 3: 331-4.
Journal of the American College of Surgeons, 2001; 192: 677-83.
IM
British Medical Journal, veljača 1998; 316: 562.
133
Charles Williams i Norman Frost, korespondencija, The Lancet, 1994; 344: 1086-7.
17
Epidemiology, 2001; 12: 618.
18
The Lancet, 1993; 342: 887-91.
19
Canadian Medical Association Journal, 1993; 149(10): 1435-40.
'" International Childbirth Education Association (ICEA) position paper: Diagnostic Ultrasound in Obstetrics, international Childbirth Education Association, ožujak
* Britisfe Međica/:/ouma/, 1993; 306: 953-5.
Molecular Urology, 2000; 4: 93-7.
136
The Journal of Urology, 1995; 153: 1543-8.
1,7
138
f/jal Doctors Don't Tell You. 2004; 15(1): 10-11.
139
Br/te/i Medical Journal (clinical Research Ed.), 1988: 288: 1254-6.
1983. 21
Ibid.
22
Obstetrics and Gynecology, 1984; 63: 194-200.
23
British Medical Journal, 1975; 2: 62-4.
21
Izlaganje na godišnjem skupu Acoustical Society of America, Fort Lauderdale,
"" American Journal of Roentgenology, 1999; 173: 1303-13Diseases of the Colon and Rectum, 2003; 46: 454-8.
1,1
142
Canadian Family Physician, veljaOa 1995; 41: 240-5.
143
RoFo.
Florida, 2001. 2
^ Journal of Nurse-Midwifery,
2,)
Verfahren, veljača
1992.
27
Dr. Christopher R. B. Merritt, uvodnik. Radiology, 1989; 173(2): 304-6.
Journal of the American Medical Association, 1982; 247(16): 2196.
2
Ibid. ICEA position paper, op. cit.
* British Journal of Obstetrics and Gynaecology, 1982; 89: 694-700. 31
Obstetrics and Gynecology, 1983; 62: 7-10.
32
HHS Publication FDA 82-8190, srpanj 1982, Bureau of Radiological Health, Food
' Acta Obstetetricia et Gynecologica Scandinavica, 1998; 77: 643-89. 1
s
6
7
Mother and Baby, svibanj 1990: 20-2. ibid. American College of Obstetricians and Gynecologists, Technical Bulletin No. 63, listopad 1981., prema Journal of Nurse-Midwifery, 1984; 29(4): 241-4.
and Drug Administration, prema navodu u ICEA position paper, op. cit.
* Obstetrics and Gynecology, 4,1
travanj 26-28; 1990, Baltimore, izjava. 9
British Medical Journal, 1993; 307: 13-17.
"' New England Journal of Medicine, 1993; 329(12): 821-7.
1984; 64(1):
British Medical Journal, 1993; 307: 13-17.
*
The Lancet, 1998; 352: 1567-8, 1577-81.
37
101-7.
The People's Doctor, 11(1): 7.
35
" Dr. Doris Haire, predsjedavajuća, Committee on Maternal and Child Health, National Women's Health Network, Diagnostic Ultrasound Education Workshop,
Journal of the American Medical Association, 1982; 247(16): 2195-7.
29
Acta Obstetetricia et Gynecologica Scandinavica, 1998; 77: 635-42.
3
Robert Bases, korespondencija, British Journal of Obstetrics and Gynaecology.
28
Treće poglavlje 1
1984; 29(4): 241-6.
1988; 95: 730.
Eortschritte auf dem Gebiete cler Rontgenstrahlen und der neuen
hildgehenden
American Journal of Obstetrics and Gynecology, 1990; 162: 1603-10. British Medical Journal, 1993; 307: 159-64.
/oiirmi/ o/'f/ie American Co//e#e of Surgeons, 2001; 192: 478-91.
130
Journal of Epidemiology and Community Health, 1990; 44: 196-201.
Acfa Obstetetricia et Gynecologica Scandinavica, 1998; 177: 635-42.
* Acta Obstetetricia et Gynecologica Scandinavica, 1998; 77: 643-89. 39
The Lancet, 1998; 352: 1567-8, 1577-81.
The Lancet, 1990; 336: 387-91.
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
The Lancet, 1994; 344: 435-9-
m
Daily Mirror, 3. lipnja 1994.
41
P. P. 11. A. Vandenbussche i drugi, korespondencija. The Lancet, 1994; 344:1032.
* Journal of the American Medical Association, 2001; 285: 1044-55.
'" The Lancet, 1994;
« British Medical Journal, 2001; 322: 1457-62. '" New England Journal of Medicine, 1990; 322: 588-93.
71
fl New England Journal of Medicine, 1996; 334(10): 613-18.
11
Gynaecology, 1983; 90: 1018-26 i British Journal of Obstetrics and Gynaecology, 1985; 92: 1156-9.
Gospodin Chalmers preporučuje čitateljima konzultirati Journal of Perinatal
,s
Ime poznato uredništvu, The Spectator, 8. srpnja 1995-
Robert Mendelsohn, Male Practice: How Doctors Manipulate Women (Chicago:
British Medical Journal. 1994; 309: 158-62.
n
Journal of Epidemiology and Community Health, 1 9 9 5 ; 49: 164-70.
71
» The Lancet, 1990: 353: 7467-50.
What Doctors Don't Tell You, 1990; 1(6): 6.
17
1134-6.
Contemporary Books, 1981): 54.
Vidi British Journal of Obstetrics and Gynaecology, 1982; 89: 716-22; British Journal
of Obstetrics and Gynaecology, 1982; 89: 427-33; British Journal of Obstetrics and
344:
7
" Mortality and Morbidity Weekly Report, 1994; 43: 617-22.
77
Medicine, 1984; 12: 227-33 te P. Mohide i M, Keirse, -Biophysical assessment of
fetal wellbeing-, u 1. Chalmers i drugi, Effective Care in Pregnancy and Childbirth (Oxford: Oxford University Press, 1989).
7,s
Janet Carr, Down's Syndrome (Cambridge: Cambridge University Press, 1995). Barnes i Bradley, op. cit.
What Doctors Don't Tell You, 1997; 7(12).
79
Helen Klein Ross, Mothering Magazine, ljeto 1990.
Četvrto poglavlje
" British Medical Journal, 1981: 282: 1416-18 prema navodu u Belinda Barnes i
Suzanne Gail Bradley, Planning fora Healthy Baby (London: Vermilion, 1990): 164.
1
' The Lancet, 1993; 341: 343.
America® Family Physician, 2002; 65: 915-20, 922.
Sl
- Obstetrics and Gynecology, 1989; 74: 17-20.
5
s
H
British Medical Journal, 13. siječnja 1996.
sl
Roger Williams i drugi, korespondencija, The Lancet, 1986; ii: 757, prema navodu u
s
5
' The Lancet, 1990: 335: 97-9.
'' Informativni letak odjela porodiljstva. St John's & St Elizabeth's Hospital, London. 1993. PrcnatDiagn,
s
1991;11: 381-5.
9
The Lancet, 1991; 337: 1491-9.
w
Medicine Canada, 1973; 28: 1067-9-
Karin Sunđberg i Steen Smiđi-Jensen, korespondencija, The Lancet, 1991; 337: 1233-4.
" M. J. Le Bris, korespondencija, The Lancet, 1994; 344: 556.
12
McCormick i Skrabanek, Follies: 104.
13
Ibid.
l
" Tom Bell, korespondencija, The Lancet, 1990; 336: 1260-1.
V The Lancet, 1991; 337: 762-3.
IS
> The Lancet, 1991; 337: 1091.
,y
65
The Lancet, 1995; 345: 1469-73. Ibid.
The Lancet, 1994,343: 1069-71. 17
Ibid. 67
Vernon Coleman, The Health Scandal: Your Health in Crisis (London: Sidgwick & Jackson, 1988): 171.
" A. B. Miller, 'Evaluation of Screening for carcinoma of the cervix-, Modern
The Lancet. 1991; 337: 1491-9. 61
J. McCormick, op. cit.
The Lancet, 1993: 342: 91-6.
Froas J. Los i drugi, korespondencija; The Lancet, 1993; 342: 1559.
w
J- McCormick i P. Skrabanek, Follies and Fallacies in Medicine (Glasgow: The Tarragon Press, 1989): 103-4.
" J. McCormick. -Dogma Disputed-, The Lancet, 1989; ii: 207-9.
Ross, op. cil.
S7
Johannes Schmidt, korespondencija, The Lancet, 1992; 339: 810.
' American Journal of Obstetrics and Gynecology, 1941; 42: 193-205.
The People's Doctor, 11(1): 3. ss
British Medical Journal, 1992; 304: 463.
IN
The Lancet, 1998; 351: 242-247.
366
British Medical Journal, 1986; 293: 659-63. Morbidity and Mortality Weekly Report, 2000; 49: 1001-3.
367
ŠTO V A M LIJEČNICI NE G O V O R E
B i l j e š k e
« McCormick, -Dogma-: 208.
* British Medical Journal, 1988: 297:
51
18-21.
SJ
Michael Swill, korespondencija, The Lancet, 1992; 340: 1538. J. Mark Elwood, Brian Cox i Ann K. Richardson, korespondencija. The Lancet,\99f>,
*' The Lancet, 1992; 339: 828.
341: 1531.
* British Medical Journal, 1993; 306: 1173.
/Jr/f/.s/j Medical Journal, 1988; 297: 943-8.
• British Medical Journal, 1986; 293: 659-63, prema navodu u The Lancet, 1990; 335:
sl
97-9.
55
'' McCormick, op. cit. 2=1
S7
Cecily Quinn i Julian Ostrowski, korespondencija, The Lancet, 1996; 347: 1259.
* Dr. Robert Mendelsohn, Male Practice: How Doctors Manipulate Women (Chicago:
v>
Contemporary Books, 1981): 42-3. (
* The Lancet, 1993; 342: 9 1 - 6 .
" Mendelsohn, Male Practice: 110.
61
61
What Doctors Don't Tell You, 20()4;14(11): 1-4.
** M. Baum, korespondencija, The Lancet, 1995; 346: 436; i korespondencija, New
England Journal of Medicine, 1994; 3 3 1 : 402-3* The Lancet, 1993; 341: 1509-11-
61
E. J. Roebuck, korespondencija, The Lancet, 1992; 340: 366.
65
J. P. van Netten i drugi, korespondencija. The Lancet, 1994; 343: 978-9.
Ultrasound in Medicine and Biology, 1979; 5: 45-9-
M
Ibid.
" J. Michael Dixon i T. G.John, korespondencija, The Lancet, 1992; 339: 128 7
Journal of the American Medical Association, 1994; 271(2): 96.
w
J. Stevenson, korespondencija, British Medical Journal, 1991; 303: 924.
J. A. Muir Gray i drugi, korespondencija, British Medical Journal, 1991, 3 0 2 : 1084.
Nicholas E. Day i Stephen W. Duffy, korespondencija. The Lancet. 1991; 338: 1 1 3 -
Petr Skrabanek i James McCormick, korespondencija, British Medical Journal, 1991;
14.
302: 1401.
70
'" N. Wald i drugi, korespondencija, British Medical Journal, 1991; 302: 845. 41
71
Skrabanek i McCormick, op. cit.
The Lancet, 1995; 346;
11
«
Ibid.
41
Ibid.
71
« The Lancet, 2002, 3 5 9 : 909-19; The Lancet. 2000; 356: 1087.
75
"" British Medical Journal, 2002; 324: 432.
7
,h
49
M
What Doctors Don't Tell You, 1990; 1 ( 2 ) : 4. British Medical Journal, 1994; 308: 7 9 . D. Sienko i drugi, korespondencija, New England Journal of Medicine, 1989; 320: 941.
29-32. 8
17
Glamour, listopad 1992; također The Daily Telegraph, 28. prosinca 1991.
» D.J. Watmough i K. M. Quan, korespondencija, The Lancet, 1992; 340: 1 2 2 .
» British Medical Journal, 1995: 311: 1391-5
w
The Royal College of Radiologists, 'Making the best use of a Department of Clinical Radiology', London, 1 9 9 3 : 33-7.
« British Medical Journal. 2003, 3 2 6 : 733-
*
Intervju S dr. Jamesom McCormickom, 12. lipnja 1 9 9 6 ; također i The Lancet, 1994; 343: 969.
Izvješće National Audit Office, op. cit.
*
Journal of the American Medical Association, 1990; 263: 2341-3. Journal of the American Medical Association, 1996; 275: 913-18. Pogledati također
w
Coleman, The Health Scandal: 172.
a
Schmidt, op. cit.
The Lancet, 1992; 339: 810.
Izvješće National Audit Office, -Cervical and Breast Screening in England-', 1992.
* The Daily Telegraph, 29. travnja 1993. a
Rob Boer i drugi, korespondencija, The Lancet, 1994; 343: 979.
New England Journal of Medicine, 1998,338: 1089-96.
7H
Johannes G. Schmidt, korespondencija, The Lancet, 1992; 339: 810.
Canadian Journal of Public Health, 1993; 84:
368
n
14-16.
811
I
Graham Curtis Jenkins, korespondencija, British Medical Journal, 1992; 305: 718.
269(20):
2616-17.
British Medical Journal, 1 9 9 4 ; 308.
" Ibid.
77
Gi/icer, 1997; 80: 720-4.
Journal of the American Medical Association, 1993;
Syed Bilgramia i Bernard Grccnberg, komentar, The Lancet, 1 9 9 4 ; 344: 700-1.
Seminars in Urologic Oncology, 1996; 14:
134-8.
Journal of the American Medical Association, 1995; 273: 289-94. New England Journal of Medicine,
2003; 349:
369
335-42.
B i l j e š k e Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
18
Brazil Journal of Urology International, 2000; 85: 1078-84.
M
'" William E. Stehbens, korespondencija, The Lancet, 1995; 345: 264.
" Urology, 1996; 47: 511-16. !
-'' Vandenbroucke i Westendorp, op. cit.
* The Lancet, 1998; 351: 1563.
Journal Watch, 1995: 15(24): 190, i 15(23): 181-2.
u
^ British Medical Journal, 1992; 304: 534.
Dr. Nilesh J. Samani i David P. De Bono, korespondencija, New England Journal of
a
Dr. Joan Austoker. savjetnik britanskog ministra zdravstva, prema navodu u The
85
Medicine. 1996; 334(20): 1333-4.
Sunday Times, 6. listopada 1991.
New England Journal of Medicine, 1996; 335: 1001-9.
21
Daniel Kopans, korespondencija, The Lancet, 1991; 338: 447.
86
New England Journal of Medicine, 1998; 338: 1089-96.
87
R. Fey i N. Pearson, esej, The Lancet, 1996; 347: 1389-90.
m
Radiation Medicine. 1994; 12(5): 201-8.
w
Anticancer Research,
** Journal of the American Medical Association 1998; 278:
1615-22.
" New England Journal of Medicine, 1998; 339: 1349-57. The Lancet, 2002; 360: 7-33-
1994; 14(58): 2249-51.
- The Lancet, 2000; 355: 2185-8. N
"" Gehurtshilfe und Praucnheilkunde, 1994; 54(8): 432-6.
29
'" Ultraschall in der Medizin, 1994; 15(1): 20-3. Journal of Clinical Pathology, 1949; 2: 197-208, prema navodu u The Lancet, 1993;
92
341: 91.
* Nature Med, 2000; 6: 1004-10. " Journal of the American Medical Association, 2001; 285: 1850-5. 1888-9. <2
Peto poglavlje 1
2
The Lancet, 1994; 344: 1182-6.
Donald R. Davis, korespondencija, New England Journal of Medicine. 1996;
British Medical Journal, 1994; 309: 11-15.
334(20): 1334.
Journal of the American Medical Association, 1995; 274(14): 1152-8.
' Journal of the American Medical Association. 1995; 274(2): 131-6.
* Rodney Jackson i Robert Beaglehole, komentar, The Lancet, 1995; 346: 1440-1.
British Medical Journal. 1994; 308: 373-9.
We Lancet, 1994; 344: 963-4. "
" Atlantic, rujan 1989: 37-70. 7
Journal of the American Medical Association, 1995; 273(24):
8
Journal of the American Medical Association, 1994; 272(17): 1335-40.
9
Atherosclerosis, 1995; 117: 107-18; Arteriosclerosis, 1992; 12: 416-23.
10
1926-32.
The Daily Telegraph, 16. travnja 1993-
The Lancet, 1997; 350: 1119-23-
" The Lancet, 1994; 344: 1383-9.
"' British Medical Journal, 1997; 315: 31. " ,J
15
New England Journal of Medicine, 1995; 333: 1301-7.
16
Circulation, 1995; 92: 2419-25; također Journal of the American College of Cardiology, 1995; 26: 1133-9.
1
J.in P. Vandenbroucke, Kudi G.J. Westendorp, korespondencija, The lancet, 1996;
Annals of Pharmacotherapy, 2003; 37; 274-8. Neurology, 2002; 14: 1333-7.
Proceedings of the National Academy of Sciences of the United Stales of America, 1985; 82: 901-4.
" Biofactors, 1999; 9: 291-9. 15
" Monitor Weekly, 30. sluđenog 1994: 17.
Annals of Pharmacotherapy, 2002; 36: 288-95.
* Annals of Internal Medicine, 2002; 137: 581-5.
" Atherosclerosis Review, 1983; 11: 157-246. 12
Circulation. 1992; 85: 1792-8.
» Journal Watch, 1996; 16(10): 83-4.
' Circulation, 1970; (Supplement 1): 1-211.
s
New England Journal of Medicine, 2000; 343: 317-26.
Arzneim Forsch, 1999; 49: 324-9.
"' Dr. George Davey Smith i dr. Julia Pekkanen, debata. British Medical Journal, 1992, 304: 431-3. 17
British Medical Journal, 1995; 310: 1632-6.
<" The Lancet, 1993; 341: 75-9. ' Bruno Berto/.zi i drugi, korespondencija, British Medical Journal, 1996; 312: 1298-9. 9
347:1267-8. Ih
Robel J. MacPadyen i drugi, korespondencija, The Lancet, 1996; 347: 551-2.
v
> The Lancet, 1993; 341: 75-9.
371
S T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
B i l j e š k e
Š e s l o poglavlje
*' Psychological Medicine, 1990; 20: 785-91. s
- Dr. Melvyn Werbach, Nutritional Influences on Mental Illness (Kalifornija: Third Line Press, 1991): 145-9.
National Vaccine Information Center News, kolovoz. 1994, kako navodi Campaign
Against Fraudulent Medical Research Newsletter, proljeće/ljeto 1994; 2(2): 10.
v
Archives of Internal Medicine, 1995; 155: 695-700.
Korespondencija, veljača 1994, između DOH i National Immunization Program, u
Si
M. R. Law i N.J. Wald, korespondencija, British Medical Journal, 1995; 311: 807.
intervjuu potvrdio Mark Papania iz National Immunization Program, listopad 1994.
" American Journal of Clinical Nutrition, 1995; 62: 1-9. Također What Doctors Don't Tell You, 1995; 6(6): 1-3.
The Lancet, 1995; 345: 567-9. Journal of Infectious Diseases, 1999: 179: 1569-72.
''''Journal of the American Medical Association, 1996; 275: 55. TakbderJournal Watch, 1996; 16(10): 83-4. Newman i Hulley, korespondencija, Journal of the American Medical Association, 1996; 275: 1481-2.
Gordon Stewart, World Medicine, rujan 1994: 17-20. Dr. J. Anthony Morris, intervju, prosinac 1989.
Journal of Pediatrics, 1973; 82: 798-801.
The Lancet, 1995: 345: 963-5.
58
N e w England Journal of Medicine, 1996; 335: 1001-9.
59
The Lancet, 1990; 336: 129-33.
statističke podatke iz -London Bills of Mortality 1760-1834« i "Reports of the
Journal of the American Medical Association, 1995; 274: 894-901.
Registrar General 1838-96«, kako je prikupljeno u Alfred Wallace, The Wonderful
M
Campaign Against Fraudulent Medical Research Newsletter, 1995; 2(3): 5-13, navodi
Century, 1898.
" The Lancet, 1992; 339: 563-9.
r
* New England Journal of Medicine. 1996; 334(20): 1298-1303. « Circulation, 1996; 93; 1346-53.
Bulletin of the World Health Organization, 1975; 52: 209-22, Derrick Baxby, korespondencija, British Medical Journal, 1995; 310: 62. Walene James, Immunization: The Reality Behind the Myth (South Hadley: Bergin
1,1
the Lancet, 1999; 353; 1045-8.
65
M. Montignac, Eat Yourself Slim - and Stay Slim! (Montignac Publishing, 1999).
Neil Z. Miller, Vaccines: Are They Really Safe and Effective? (Santa Fe: N e w
Dr. Edward Siguel i drugi, korespondencija, Journal of the American Medical
Atlantean Press, 1992): 20.
Association, 1996; 275(10): 759.
James,
Immunization: 27-8.
" The Lancet, 1994; 343: 1268-71.
James,
Immunization: 32.
66
8c Garvey, 1988): 26-7.
7
68
69
7(1
Ibid.
Health Freedom News, siječanj 1983; 26, prema navodu u James, Immunization: 28.
Journal of Lipid Mediators, 1992; 33: 399-410. British Journal of Preventive and Social Medicine, 1975; 29; 82-90.
Richard Moskowitz. -Immunization: The Other Side-, u Vaccinations: The Rest of
71
The Lancet, 1993; 341: 581-5.
71
Townsend Letter for Doctors, 1995; 139/40: 68-70.
71
The Lancet, 1995; 345: 273-8. Journal of Nutritional Medicine, 1991; 2: 227-47.
n
75
New England Journal of Medicine, 1985; 312(5); 283-9, prema navodu u Journal of Nutritional Medicine. 1991; 2: 227-47.
78
the Stoiy (Santa Fe: Mothering, 1992): 89.
Science, 1978; 200: 905, prema navodu u Vaccines: 32. Miller, Vaccines: 24, 33Michael Alderson, International Mortality Statistics: Facts on File (Washington, 1981): 182-3, prema navodu u Miller,
Vaccines; 25.
Izvješće Office of Population Censuses and Surveys, 1993, prema The Independent,
' Journal of Nutritional Medicine, 1991; 2: 227-47.
7I
r
The Herbalist New Health, srpanj 1981: 61, prema navodu u James, Immunization: 28.
American Journal of Epidemiology; 1983; 117: 384-96. L. Galland, the Four Pillars of Healing (New York: Random House, 1997): 103-5.
" American Journal of Epidemiology, 1979; 109: 186-204; American Journal of
10. kolovoza 1993.
Journal of the American Medical Association, 1993; 269(2): 227-31; također 269(2): 264-6. The Lancet, 1997; 349: 1197-1201. Intervjuu s Normanom Beggom, prosinac 1989.
Epidemiology, 1988; 128: 370-80.
372
373
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
* Journal of (he American Medical Association, 1972: 220: 959-62. American Journal of Epidemiology, 1980; iii (4): 415-24.
27
B i l j e š k e
* New England Journal of Medicine, 1987; 316: 771-1
s
v
' Tjedno i/.vješće Centers for Disease Control Mortality and Morbidity, 6. lipnja 1986,
The Lancet, 1986, i: 1169-73: tfr/f/sh Medical Journal, 1932; 2: 708-11, prema
28
Townscnd Letter for Doctors, siječanj 1996: 29. Također, New England Journal of
Medicine, 1990; 323: 160-4. -> British Medical Journal, 1998; 316: 56l. *
World Medicine, rujan 1984: 20.
»
Ibid.
* New England Journal of Medicine, 1989; 320(2). 75-81.
Pediatric Infectious Disease Journal, 1994; 13: 34-8.
57
* Scandinavian Journal of Infectious Diseases, 1996; 28: 235-8. Journal of Infectious Diseases, 1994; 169: 77-82.
59
''" Dr. Stanley Plotkin, profesor pedijatrije, University of Pennsylvania School of
Moskowitz, Vaccinations: 92.
52
prema Mendelsohn, But Doctor: $1,
Medicine, prema navodu u Mendelsohn, But Doctor: 12.
» Dn/#.s,1998: 55: 347-66.
'" M. G. Cusi i drugi, korespondencija, The Lancet, 1990; 336: 1071.
/ou/ra/ of Pediatrics, 1974; 84: 474-8.
w
Pediatric Infectious Disease Journal, 1996; 15:687-92.
1,1
• T/ie laneet, 1977; i: 234-7. <5
The Lancet, 6. travnja 1996.
* WorW Medicine, mjan 1984: 20. Gordon Stewart, korespondencija, /Mf/.s/? Medical Journal, 1983; 287: 287-8.
New England Journal of Medicine, 1994; 33b 16-21.
,s
Acta Paediairiea, 1994; 83: 674-7.
1,1
155
Epidemiologist Michael Ostenholm iz Minnesote, prema St. Paul Pioneer Press Despatch, citirano u Mendelsohn, But Doctor: 87
• Intervjuu s dr. J. Anthonyem Morrisom. travanj 1992. w
The Lancet, 1991: 338: 274-7.
1/1
"' World Medicine, rujan 198 i: 19.
" British Medical Journal, 2000; 321: 731-2. 7
Dr. J. Anthony Morris, svjedočenje ispred Subcommittee on Investigations and
41
General Oversight, svibanj 1982.
Journal of the American Medical Association, 1995; 274(6): 446-7.
42
421
CDR Weekly, 21. lipnja 2001; Infection Control and Hospital Epidemiology. 1999; 20: 120-3; Can Communicable Disease Report, 1995; 15: 45-8; Communicable
" The Lancet, 1994; 344: 630-1. ,;
70
71
Diseases Intelligence, 1997; 21: 145-8. 7
'•' Morbidity and Mortality Weekly Report. 2002; 51: 73-6. Morbidity and Mortality Weekly Report, 2002; 51: 73-6.
,s
New England Journal of Medicine, 1997; 337: 970-6.
w
* British Medical Journal, 1992; 302; 495-8. 74
Medical Monitor, 5. lipnja 1992.
75
The Lancet, 1992; 339: 636-9.
76
The Lancet, 1995; 346: 1339-45.
77
Profesor David Baum i dr. Susanna Graham-Jones, Child Health: The Complete
' The Lancet. 1996; 347: 209-10. 7
* Studeni 1975, 15. Panel of Review of Bacterial Vaccines and Toxoids with
Guide (Harmoadsworth; Penguin: 1991): 89.
navodi Robert Mendelsohn, Bui Doctor... About lhal Shol (Evanston: The People's Doctor, Inc., 1988): 6.
James, op. cit.
- S.O. Cameron i drugi, korespondencija, British Medical Journal, 1992; 304: 52.
New England Journal of Medicine, 1995; 333: 1045-50.
Standards and Potency (Bureau of Biologies i Food and Drug Administration), kako
Ibid.
7K
" The Lancet, 1995; 345: 963-5.
Dr. Bob Chen i dr. John Glasser, "Vaccine Safety Datalin, The National Immunisation Programs Large- Linked Database Study, Advisory Committee on
;
50
Zhumel Mikrobiologu, Epidemiologii i Immunobiologii, 1994; 3: 57-61.
51
Mendelsohn, op. cit.
Childhood Vaccines-, predstavljeno 28. rujna 1994.
* The Lancet, 1995; 345: 567-9.
Tjedno i/.vješće Centers for Disease Control Mortality and Morbidity, 6. lipnja 1986, prema Mendelsohn, But Doclor: 81.
» Annals of Internal Medicine, 1979; 90(6): 978-80.
374
80
New England Journal of Medicine, 2001; 345: 656-61.
Hl
Acta Paediatrica, 1993; 82(3): 267-70.
Hi
Morbidity and Mortality Weekly Report, 24. siječnja 2003 (52), no. SSI: 1-10.
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
Harris L. Coulter i Barbara Loe Fisher, A Shot in the Dark ( N e w York: Avery
M
B i l j e š k e
G O V O R E
Publishing Group, 1985): 8-9.
"
w
"" The Lancet, 1994; 343: 105; također Kohji Heda i drugi, korespondencija, The Lancet. 1995; 346: 701-2.
' World Medicine, rujan 1984: 17.
:i
"' Stratton i drugi, Adverse Events: 118-86.
* The Lancet, 1996; 347: 209-10. s
HC
K
' Couller i Fisher, A Shot in the Dark: 13-14.
" Stratton i drugi, Adverse Events: 309-19. Coulter i Fisher, A Shot in the Dark: 32.
w
The Lancet, 1995:345: 1071-3; The Lancet, 1995,345: 1062:-3.
"-' American Journal of Diseases of Children, 1965; 109: 232-7. 113
The L-mcef, 1985; i; 1-5. W Ehrengut, korespondencija, The Lancet, 1989: ii; 751.
II
* Stratton i drugi, op. cit.
"
'
"" Canada Diseases Weekly Report. 1987; 13-35: 156-7, prema The Lancet. 1989; ii:
9
Kathleen Stratton i drugi, -DPT vaccine and chronic nervous system dysfunction: a
s
Medicine (Washington: National Academy Press, 1994). Gordon Stewart i John Wilson, korespondencija, British Medical Journal, 1981; 282: 1968-9. GofdOn Stewart, korespondencija,
117
British Medical Journal, 1983; 287: 287-8. m
m
Pediatric Infectious Disease Journal, siječanj 1983, prema Mendelsohn, But Doctor:
'" MacLcan's, 8. veljače 1982, kako navodi Mendelsohn, But Doctor: 30.
Ibid. A. Kalokcrino.s, Every Second Child ( N e w Canaan: Keats, 1981), prema navodu u Coulter i Fisher, A Shot in the Dark: 131.
** Pediatrics. 1981; 68: 650-60.
The WDDTY Vaccination Handbook: A Guide to the Dangers of Childhood Immunization (London: The Wallace Press, 1991): 7.
127 97
The Lancet, 1993; 341: 46. Physicians' Desk Reference: 1575.
'" Mendelsohn, But Doctor: 19.
»
The Lancet, 1993; 341: 979-82. Ibid.
korespondencija, British Medical Journal, 1981; 282: 1968-9.
42.
Pediatric Infectious Disease Journal, 1989; 8(5): 302-8.
"* Pediatric Infectious Disease Journal, ožujak 1991 119
House of Commons, Hansard, 3- prosinca 1980; col. 2(>2, prema Stewart i Wilson,
M
1989, 8(11): 751-5.
1015-16.
new analysis-. Division of Health Promotion and Disease Prevention, Institute of
91
Pediatric Infectious Disease Journal,
Morbidity and Mortality Weekly Report, 2001; 50: 41-51.
'* The Washington Star, 12. veljače 1981. U7
ASM News, 1998; 54(10): 560-2.
128
Morbidity and Mortality Weekly Report, 24. siječnja, 2003 (52), br. 551: 1-10.
129
British Medical Journal, 1992; 305: 79-81.
"• British Medical Journal. 1967; 4: 320-3;
'"" DHSS, Whooping Cough: Reports from the Committee on the Safety of Medicines 130
T. Mertens i H. F.ggers, korespondencija, The Lancet, 1984; ii: 1390.
"" Stratton i drugi, Adverse Events: 67-117.
151
American Journal of Clinical Nutrition, 1977; 30: 592-8.
'"' New England Journal of Medicine, 1981; 305: 1307-13.
132
Yan Shen i Guohua Xia, korespondencija, The Lancet, 1994; 344: 1026.
133
M. Uhari i drugi, korespondencija, The Lancet, 1989; ii: 440-1.
and the Joint Committee on Vaccination and Immunisation, HMSO, 1981.
103
Physicians' Desk Reference (Montvale: Medical Economics Data Production Company, 1995): 1288.
m
Poliomyelitis', dokument prezentiran Odboru za istraživanje cjepiva protiv
"" Izvještaj za javnost Ministarstva zdravstva, 3- listopada 1988. 105
poliomijelitisa na Institute of Medicine, National Academy of Sciences, ožujak 1977.
Morbidity and Mortality Weekly Report, 24 siječnja, 2003 (52), no. SSI: 1-10. I I I
"* International Symposium on Immunization: Benefit Versus Risk Factors, Brussels, 1979). " The Lancet. 1989; ii: 1015-16. m
Annals of Internal Medicine, 1979; 90(6): 978-80.
Dr. J. Anthony Morris, intervju, travanj 1991. Journal of the American Medical Association, 1997; 277: 873.
1978. Developments in Biological Standardization, 432: 259-64 (S. Kurger, Basel,
r
A. 1). Langmuir, T h e Safely and Efficiency of Vaccines for the Prevention of
137
Bsinish Medical Bulletin, I960; 7: 142-4.
138
Clinical Toxicology, 1971; 4: 185, kako navodi Murphy.
»» British Medical Journal, 1979; ii: 12.
377
Š T O
H
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
" American Journal of Public Health, 1940; 30: 129, kako navodi Murphy.
"' Contact Dermatitis, 1989; 20: 173-6.
Toxicology and Applied Pharmacology.
Digestive Diseases and Sciences, 2000; 45: 723-9.
171
Gut, 1995; 36: 564-9; Journal of Clinical Pathology, 1997; 50: 299-304.
m
Contact Dermatitis. 1980,6: 241-5. 143
B i l j e š k e
Journal of Clinical Pathology; Molecular Pathology, 2002; 55: 84-90.
173
1983,68:
218-28.
Brain Dysfunction,
174
"
Randall Neustaedter, The Vaccine Guide: Making an Informed C/io/ce.(Berkelcy:
s
North Atlantic Books, 1996).
175
Acta Paediatrica, 1996; 85: 1076-9-
" Gastroenterology, 1999; 116: 796-803-
,7
Vaccine, 1995; 13: 1366-74.
146
1991; 3: 328; Advances in Biochemical Psychopharmacology,
1993; 28: 627-43.
"' Pediatrics, 2001; 107: 1147-54.
177
The Lancet, 2004; 363: 750. The Lancet, 1998; 351: 1327-8; The Lancet, 1999; 353: 2026-9.
1.7
Murphy, WMl Every Parent ...
1,1
1 . 8
American Journal of Dermatopathology, 1993; 15: 114-7.
I?
1,,;
The Lancet, 1988, i: 955-60.
' Journal of American Physicians and Surgeons, 2004: 9(3): 70-5. New England Journal of Medicine, 2002; 347:
'* Pediatrics, 1989. 84: 62-7: International Archives of Allergy and Applied
Journal of Pediatrics,
m
Immunology, 1989; 89: 156.
1986;
1477-82.
108(1): 671-6.
- Pediatric Infectious Disease Journal, 1992; 11: 955-9, prema Journal of the American Medical Association. 1994; 271(1): 13.
IH
Biologicals. 1994; 22: 53-63.
151
,S3
, s
Murphy, op. cit.
183
Randall Neulstader, 77ie Vact/ne Guide.
,8
The Lancet, 1996; 347; 1792-6.
' American Journal of Diseases of Children, 1992; 146: 182-6.
' T/7c Linccr, 1990; 336: 325-9. Ibid.
155
'* Gastroenterology, 1992-, 102: 538-43. A. J. Zuckerman i drugi, korespondencija, The Lancet. 1994; 343: 737-8.
1,7
Pediatric Infectious Disease Journal. 1992; 18: 6.
158
' The Lancet, 1993; 341: 851-4.
IS ;
Vidi Harold S. Ginsberg, 7Yie
160
'"'
Adenoviruses ( N e w York: Plenum. Press).
Transactions of the Royal Society of Tropical Medicine and Hygiene, 1985; 79: 355-
The Lancet, 1986; i: 1169-73186
New England Journal of Medicine, 1990; 323: 160-4.
187
British Medical Journal, 1987; 294: 294-6.
188
What Doctors Don't Tell You, 1996; 7(2): 8.
* Pr/.eglad Epidemiologic/.ny, 1965; 19: 175-6. I* South Med Surg, 1949: 111: 209-14. ''" Pediatrics (Prilog), lipanj 1986: 963American Journal of Public Health, 1990: 80.
m
58 i 1989; 83: 545-91,3
Mertens i F.ggens, op. cit. 163
9.
Transactions of the Royal Society of Tropical Medicine and Hygiene, 1985; 79: 355-
Gaier,
58 i 1989; 83: 545-9-
"" New England Journal of Medicine, 1995; 332(8): 500-7. m
Thorsons Encyclopaedic Dictionaiy of Homeopathy,
(London:
HarperCollins, 1991).
British Medical Journal, 1987; 294: 294-6.
m
What Doctors Don't Tell You, 1994; 5(9): 12.
m
Ibid.
167
Michel Oden t. Journal of the American Medical Association. 1994; 272(8): 592-3.
168
The Lancet, 1998; 351: 637-41; American Journal of Gastroenterology, 2000; 95:
S e d m o poglavlje ' National Public Radio, -All Things Considered-, autor Joe Neel, prema w w w . n pr.org/news/speci a Is/hrt/
2285-95.
1
The Lancet, 1998; 352: 234-5; Journal of Pediatrics, 1999; 135: 559-63.
3
" Journal of Pathology, 2000; 190 (Supplement): 1A-69A.
n
Pogledati "Alternatives.. Haralda Gaiera, What Doctors Don't Tell You, 1995; 5(11):
Reviews in Cardiovascular Medicine, 2003; 4(2): 68-71.
American Journal of Obstetrics and Gynecology, 1989; l 6 l : 1859-64
' Journal of the American Medical Association, 1991; 265(15): 1985-90.
379
Š T O
5
5
7
H
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
B i l j e š k e
Obstetrics and Gynecology, 1992; 79(2): 286-94.
36
New England Journal of Medicine, 1993; 32906): 1192-3.
New England Journal of Medicine, 1989; 321: 293-7.
37
American Journal of Medicine, 1988; 85: 847-50
New England Journal of Medicine, 1995; 332(24): 1589-93.
* Annals of Internal Medicine, 1995; 122: 9-16.
Obstetrics and Gynecology, 1993; 81(2): 265-71; Annals of Internal Medicine, 1992; 177(12): 1016-37.
9
111
Anne Szarewski i drugi, Brito/7 Medical Journal, 1994; 308: 717.
40
Vidi Kitty Little, Bone Behaviour ( N e w York: Academic Press, 1973); također dr,
The Times, 11. studenog 1994.
Ellen Grant, Sexual Chemistry (London: Cedar, 1994).
Journal of the Royal Society of Medicine, 1992; 85: 376-9.
41
Dr. John McLaren Howard, -Current Research in Osteoporosis and Bone Mineral Measurement II«, zbornik Third Conference on Osteoporosis Bone Mineral
11
Ibid.
12
Writing Group for the Women's Health Initiative Investigators, JAMA, 2002; 288:
13
39
Measurement, Bath, lipanj 1992. (British Institute of Radiology, 1992).
321-33.
42
British Journal of Obstetrics and Gynaecology, 1990; 97: 917-21.
Climacteric, 2003; 6 (Supplement 1): 11-36.
13
The Lancet, 1992; 339: 290-1.
" The Lancet, 2003; 362: 419-27.
11
The Lancet, 1992; 339: 506.
15
T/ie Lancet, 2004; 363: 453-55.
45
The Times, 1. veljače 1992.
16
New England Journal of Medicine, 1993; 328(15): 1069-75.
46
British Medical Journal, 1992; 305: 1403-8.
17
British Medical Journal, 1994; 308: 1268-9.
17
IK
New England Journal of Medicine, 1993; 328(15): 1115-17.
19
Journal of the American Medical Association, 1995; 273(3); 199-208.
Chemistry. 4fi
20
The Lancet, 1991; 337; 833-4.
21
British Medical Journal, 1994; 308: 1268-9.
22
F. M. Ward Posthuma i drugi, korespondencija, British Medical Journal, 1994; 309: 191-2.
21
2i
25
26
Gtoiica/ Therapeutics, 1990; 12(5): 447-55.
51
53
./ourna/ of the American Medical Association, 1998; 280: 605-13. New England Journal of Medicine, 2000; 343: 522-9. >
28
New England Journal of Medicine, 1985; 313: 1038-43; i 1991; 325: 756-62.
31
40
Journal of the American Medical Association, 1998; 280(3): 605-13.
Britisii Med/ca//ourna/, 1995; 311: 1193-6.
30
American Journal of Epidemiology, svibanj 1995-
Journal of the American Medical Association, 280: 605-13-
55
Obstetrics and Gynecology, 1994; 83: 5-11.
5li
younw/ of Women's Health and Gender-based Medicine, 1999; 8: 637-460.
57
British Journal of Obstetrics and Gynaecology, 1990; 97: 1080-6.
5K
What Doctors Don't Tell You, 2003; 14(8): 5.
59
The Lancet, 1996; 348: 977-80.
11
,s
6(11): 8-9.
Annals of Internal Medicine, 2000; 133; 933-41; 999-1001; The Lancet, 1996; 348: 61
De Boever i drugi, -Variation of Progesterone, 200 alpha-Dihydroprogesterone and Administration of Progesterone-, u P. Mauvais-Jarvis i drugi, Percutaneous Absorption of Steroids ( N e w York: Academic Press, 1980): 259-65.
/ o u m d o/t/it American Medical Association, 1993; 269(20): 2637-41.
380
Townsend Letter for Doctors, 1996; srpanj: 125-7.
Oestradiol Concentrations in Human Mammary tissue and Blood after Topical
Anna/s of Internal Medicine, 2000; 133: 933-41; 999-1001.
New England Journal of Medicine, 1993; 329(16): 1141-6.
Gillian Walker (ur.), ABPl Data Sheet Compendium, 1993-4 (London: Datapharm Publications Ltd, 1993). Također What Doctors Don't Tell You, 1995; 6(8): 8-9 i
New England Journal of Medicine, 2001; 345: 1243-9; Annals of Internal Medicine,
981-3.
Journal of Neurology 1993; 240(3): 195-6. The Lancet, 1979; i: 581-2.
6(1
53
Australian and New Zealand Journal of Obstetrics and Gynaecology, 1992; 32(4):
54
2000; 132: 689-96. 32
/ouma/ of the Anjer/ain Geriatrics Society, 1992; 40(8): 817-20.
384-5.
27
29
British Medical Journal, 1990; 300: 436-8.
49
52
Journal of the American Medical Association, 2002; 288: 321-3-
Vidi dr. Ellen Grant, The Bitter Pill (London: Corgi Books, 1985) i Sexual
62
The Lancet, 1999; 354: 1447-8.
381
S T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
B i l j e š k e
G O V O R E
Osmo poglavlje
Maturitaš, 30. siječnja 2002; 41(1): 1-6.
63
M
Menopause, sijećanj-veljaea 2003; 10(1): 13-8.
M
Fertility and Sterility, travanj 1995; 63(4): 785-91.
1
You, 1993; 4(6): 12. Dr. Sidney M. Wolfe i Rose Ellen Hope, Worse Pills, Best Pills, II (Washington:
I
The hancet, 2004; 363; 453-5.
u
Public Citizens' Health Research Group, 1993); 10.
Klim McPherson i dr, korespondencija, British Medical Journal, 1995; 310: 598.
67
3
Također pogledali dr. David Grimes, uvodnik, Fertility and Sterility, 1992; 57(3);
1
492-3.
prosinac 1979.
*
Archives of Pathology and Laboratory Medicine, 1996; 120; 970-3- Fertility and
British Medical Journal, 1994; 308: 283-4.
7
Ibid.
* Journal of'the American Medical Association, 1994; 271(15): 1205-7; The Lancet, 1994; 343; 784; British Medical Journal, 1994; 308: 809-10.
Sterility, 1992; 57; 4992-3. 71
Journal of Immunology, 1988; 1491: 1-8.
11
The Lancet, 1998; 352: 905-6.
9
111
British Medical Journal, 1993; 303: 13-6.
71
Ibid.
75
Obstetrics and Gynecology, kolovoz 1999; 94(2): 225-8.
76
American Journal of Clinical Nutrition, 1991; 54: 1093-1100.
77
Cancer Epidemiology, Biomarkers and Prevention, 1996; 5: 785-94.
II
13
Environmental Health Perspectives, 1997, 105 (Supplement 3); 633-6. 15
" American Journal of Clinical Nutrition, 1998; 68 (Supplement 6): 1431S-5S. ,;
Proceedings of the Society for Experimental Biology and Medicine. 1995; 208: 44-
18
Proceedings of the Society for Experimental Biology and Medicine, 1998; 217: 36919
78.
* Journal of Nutritional Medicine, 1991; 2: 165-78. ' British Medical Journal, 5. prosinca 1992. Također Journal of the American Medical
Here's Health, ožujak 1991: 13.
88
Minis, 1991; 18(3): 32. Intervju s profesorom lanom Phillipsom, siječanj 1991.
l
21
23
88
Journal of Family Practice, 2001; 50: 853-8.
- Townsend Letter for Doctors, listopad 1995: 9.
Association. 1994; 272(24): 1909-14. Ibid.
The Lancet, 1981; 2: 883-7; Arch Otol, 1974; 100: 226-32; Clin Otol. 1981; 6: 5-13,
Vidi William Crook, Solving the Puzzle of Your Hard-to-Raise Child ( N e w York: Random House. 1981).
Ellen Grant, Sexual Chemistry: 144-5.
87
Intervju s Geoffreycm Cannonom, siječanj 1991.
'Alternatives', What Doctors Don't Tell You, 1994; 5(12): 9-
Journal of the Department of Agriculture of Western Australia, 1946; 23: 1-12. 17
w
Journal of Family Practice, 2001; 50: 853-8.
Effusion (Philadelphia: B. C. Decker, 1984), kako navodi Harald Gaier,
- Archives of Toxicology, 1999; 73: 50-4.
81
What Doctors Don't Tell You, 1994; 5(2): 3-
"' T. T. K. Jung i drugi, u D. J. Lim i drugi (ur.), Recent Advances in Otitis Media with
8
83
Science, 1994; 263: 317-8, kako navodi Minerva, British Medical journal, 1994; 308: 484.
prcma Harald Gaier, 'Alternatives', What Doctors Don't Tell You, 1994; 5(12): 9.
50. 81
1610-15.
'- Charles Medawar, The Wrong Kind of Medicine? (Consumers' Association and Hodder & Stoughton, 1984): 79.
11
80
Oba primjera uzeta su iz John D. Dingell, Shattuck Lecture - Misconduct in Medical
Research, New England Journal of Medicine, 1993:328:
73
7,1
The Lancet, 1994; 343: 871-81.
6
British Medical Journal, 2001; 322: 586-7.
70
Journal of the American Medical Association, 2000; 284(1): 483-5.
' Science, 1994; 264: 1538-41, kako navodi Minerva, British Medical journal, 1994; 308: 1726.
IARC Monographs on the Evaluation of Carcinogenic Risk of Chemicals to Humans,
68
John Mansfield i David Freed, -Choking on Medicine-, What Doctors Don't Tell
British Medical Journal, 1996; 313: 648 Vidi dr. Lisa Landymore-Lim, Poisonous Prescriptions (Subiaco, Western Australia: PODD, 1994).
24
Vidi Harald Gaier, -Alternatives-, What Doctors Don't Tell You, 1995; 6(9): 9-
382
Journal of Hospital Infections, veljača 1988.
* Journal of the American Medical Association, 2003; 289: 885-8.
383
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
Bilješke
ABMJ, 1996; 313: 897-91.
26
58
New England Journal of Medidne,
is
korespondencija, The Lancet, 1995; 345: 330. v>
Zeitschrift fur Hautkrankheken, 1988; 63(4): 302-8.
60
Archives of Disease in Childhood. 1982; 57: 204-7.
1,1
Archives of Disease in Childhood, 1987; 62(9): 876-8; J. K. H. Wales, op. cit.
1992; 326(8): 501-6.
" Adverse Drug Reaction Bulletin, lipanj 1992. ;
The Lancet, 1995; 345: 2-3.
30
62
Journal of Allergy and Clinical Immunology, 1987; 80: 415-16, prema Mansfield i
11
Freed, op. cil.
63
32
Adverse Drug Reaction Bulletin, lipanj 1992.
33
The Lancet, 1990,336: 1391-6.
•
u
'" R. H. Meyboom, korespondencija, Annals of Internal Medicine, 1988; 109(8): 683.
British Medical Journal, 1991:303: 1426-31.
65
Hoffmann-LaRoche, monografija za proizvod Rituxan, 21. lipnja 2000.
m
Dr. Peter M. Brooks i dr. Richard O. Day, New England Journal of Medicine, 1992; 327 (ii): 749-54; The Lancet, 1984; ii: 1171-4.
The Lancet, 1990; 336: 436-7. 67
37
American Journal of Respiratory and Critical Care Medicine, ožujak 1994.
38
Annals of Internal Medicine, 15, 1993; 963-8.
Dr. Peter M. Brooks i dr. Richard O. Day, New England Journal o/'Medicine, 1991; 324(24): 1716-25.
w
* I Teelucksingh, korespondencija, The Lancet, 1991; 338: 60-1.
Physicians' Desk Reference (Montvale, N|: Medical Economics Data Production Company. 1995).
Archives of Disease in Childhood, 1982; 57: 204-7.
w
Acta Paediatrica, 1993; 82: 636-40. 70
"' Science, 1990; 250: 1196-8.
71
V. D. Ramirez, komentar, The Lancet, 1996; 347: 630-1.
w
C. J. McLean i drugi, korespondencija, The Lancet, 1995; 345: 330; British
korespondencija, New England Journal of Medicine, 1993; .329: 1822.
Publications Ltd, 1993); 45-6.
11
Journal of the American Medical Association, 1980; 244: 813-14.
Dermatology, 1989; 120: 472-3; Eye, 1993; 7: 664-6; Dr. Evan Benjamin Dreyer,
" Gillian Walker (nr.), ABPI Data Sheet Compendium, 1993-4 (London: Datapharm
56
Dermatological Clinics, 1992; 10(3): 505-12; Grades Archive for Clinical Experimental Ophthalmology, 1988; 226(4): 337-40; C. J. McLean i drugi,
Mortality and Morbidity Weekly Report, 1995; 43: 952-3, kako navodi Journal of the American Medical Association, 1995; 273(6): 451.
27
J. Hollingworth, korespondencija, British Medical Journal, 1991; 302: 51; British Journal of Rheumatology, 1987; 26: 103-7. Journal of the American Medical Association, 28. studenog 1990. L. Theilmann i drugi, korespondencija, The Lancet, 1990; 335: 1346.
" European Respiratory Journal, 1989 (Supplement); 6: 566s-7s.
72
Journal of the American Medical Association, 14. rujna 1994.
* British Medical Journal, 1996; 312: 542-3.
7i
Michael Gleeson i drugi, korespondencija, The Lancet, 1994; 344: 1028.
16
75
' The Lancet, 1966; ti: 569-72. 7
48
71
J. K. H. Wales, korespondencija. The Lancet, 1991; 338: 1535.
Clininical and Experimental Rheumatology, 1991; 9 (Supplement 6): 37-40. J. K. II. Wales i drugi, korespondencija, The Lancet, 1991; 338: 1535.
" Tidsskr Nor Laegefor, 2002; 122: 476-80.
77
52
Pediatric Nephrology, 1994; 8(6): 667-70.
" Clinical Pharmacy, 1993; 25(2): 126-35. « Arthroscopy, 1985; 1(1): 68-72. 8
Journal of Rheumatology,
1994; 21:
%
British Journal of Dermatology, 1993; 129: 431-6; New England Journal of
1207-13-
Journal of the American Medical Association, 2001, 286: 954-9.
78
P. Sever, korespondencija, The Lancet, 1994; 344: 1019-20.
7V
Archives of Internal Medicine,
" Journal of Asthma, 1986; 23(6): 291-6. Faruque Ghanchi, korespondencija, The Lancet, 1993; 342: 1306-7.
British Medical Journal, 1999; 319: 1518.
7
s
$l
New England Journal of Medicine, 1991; 325: 87-91.
1993; 153: 154-83.
* Blood Pressure, 1993; 2 (Supplement): 5-9. 81
Wolfe i Hope, op. cit.
82
Peter T. Sawick, korespondencija, British Medical Journal, 1994; 308: 855.
83
British Medical Journal, 1993; 306: 609-11-
81
Journal of Internal Medicine,
1992; 232: 493-8, prema Journal of the American
Medical Association, 1993; 269(13): 1692.
Medicine, 1990; 322: 1093-7.
" Jon/Ml of Dermatology, 1991; 18(8): 454-64. Skin Pharmacology, 1992; 5(2): 77-80. 384
' New England Journal of Medicine, 1992; 327: 678-84.
8
385
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
Bilješke
The Lancet, 1993; 341: 967.
86
The Lancet, 1994; 344: 985-6.
British Medical Journal, 1992; 304: 946-9.
87
119
Journal of the American Medical Association, 20. svibnja 1992.
88
''" New England Journal of Medicine, 1993; 329: 1476-83.
Larry Cahill i drugi, korespondencija, Nature, 1994; 371: 702-4.
89
The Lancet, 1993; 341: 1564-5.
121
American Heart Journal, 1995; 130: 359-66; Archives of Internal Medicine, 1994; 154: 737-43; Archives of Internal Medicine, 1996; 156: 278-85.
90
British Medical Journal, 1993; 307: 1185. 123
The Lancet, 1993; 341: 861-2.
121
Theresa Curtin i drugi, korespondencija, British Medical Journal, 1992; 305: 713-4.
Scandinavian Journal of Primary Health Care, rujan 2003; 21(3): 153-8; Annals of
91
Emergency Medicine, prosinac 2001; 38(6): 666-71.
Journal of Clinical Psychopharmacology, veljača 1982; 2(1):
92
S. Hood i drugi, korespondencija, The Lancet, 1994; 344: 1500-1.
14-39.
125
New England Journal of Medicine, 1993; 329:
126
European Neurology, 1991; 31: 306-13.
1476-83.
93
Pharmacotherapy, 2001; 21: 940-53.
94
Journal of Cardiovascular Pharmacology,
1990;
16:
58-63-
127
Carl Dahlof, korespondencija, The Lancet, 1992; 340: 909.
95
Journal of Cardiovascular Pharmacology,
1990;
16:
58-63-
128
British Medical Journal, 1994; 308: 113.
129
The Lancet, 1993; 341: 221-4.
1 , 0
Neurology, 2000; 54: 156-63.
New England Journal of Medicine,
96
"
7
98
99
,m
Ibid.
131
Neurology, 2001; 56: 1243-4.
The Observer, prosinac 1992.
132
The Lancet, 1993; 341. 861-2.
Brif/s/i Medical Journal, 1994; 310: 177-8.
133
Neurology, 2004; 62: 563-8.
The Lancer, 1995; 346: 767-70 i 346: 586.
131
Headache, Nor Laegefor, veljača 2003; 43(2): 90-5.
British MedfcaJ/puma/, 1993; 307: 483.
135
Headache, travanj 2001; 41(4): 399-401.
The Lancet, 1991; 337: 406-9; Epilepsy Research, 1993; 14; 237-44.
136
Neurologic Clinics, veljača 2001; 19(1): 1-21.
101
Epilepsia, 1988; 29: 590-600.
102
103
,w
1989; 320: 709-18.
Neurology, 1996; 46; 41-4.
137
American Journal of Public Health, 1999; 89: 1359-64. British Medical Journal, 1996; 312: 657. Physicians' Desk Reference, op. cit: 897-8.
105
N e w England Journal of Medicine, 1990; 323; 497-502.
138
106
Neurology, 1993; 43; 478-83.
139
107
Journal of Neurology, Neurosurgery and Psychiatry, 1995; 58: 44-50.
14,1
Kako navodi Peter Breggin, Toxic Psychiatry (London: Harper Collins, 1991): 384-5.
Physicians' Desk Reference, 1995: 897.
108
The Lancet, 1996; 347: 709-13-
109
Townsend Letter for Doctors, listopad 1995:
110
British Medical Journal, 1995; .310: 215-8.
143
Canadian Journal of Psychiatry, 1999; 44: 811-13.
111
Harold Silverman, The Pill Boole A Guide to Safe Drug Use ( N e w York: Bantam
144
American Journal of Psychiatry,
141
100.
Books, 1989): 278. 112
142
145
Journal of Clinical Psychiatry, 1995; 56: 3.
146
111
Journal of Affective Disorders, 1998; 51: 267-85.
1,7
Australian Adverse Drug Reactions Bulletin, listopad 2003; 22(5). Journal of Psychopharmacology, 2003;
1,7
1979;
136: 226-8.
Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry, 1987- 26(1 )• 56-64.
Ibid.
113
115
Journal of Neuroscience, 2001; 21: RC121.
17:
386
Journal of Child Neurology, 2000; 15: 265-7. Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry, 2000; 39: 517-24.
121-6.
New England Journal of Medicine, 1991; 325: 316-21 i Journal of the American Medical Association, 1991; 265: 2831-5.
148
Pediatric Neurology, 2001; 24: 99-102.
149
130
Archives of Pediatrics and Adolescent Medicine, 1994; 148: 859-61. L'Encephale, 2000; 26: 45-7.
Š T O
V A M
151
Breggin, Toxic Psychiatry: 382.
152
Breggin, Toxic Psychiatry: 380. Toxicology, 1995;
'«
L I J E Č N I C I
N E
B i l j e š k e
G O V O R E
177
Ralph Moss, Cancer Therapy: The Independent Consumer's Guide to Non- Toxic Treatment and Prevention (New York: Equinox Press, 1995), te dr. Ross l'elton i dr.
103: 77-84.
Lcc Ovcrholser, Alternatives in Cancer Therapy (New York: Simon & Schuster, 1994). Također The Cancer Files, u izdanju What Doctors Don't Tell You, 2004.
'« Research in Developmental Disabilities, 1996; 17: 417-32. Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry,
155
Za razmatranje medicinskih dokaza alternativnih tretmana karcinoma pogledati dr.
1995; 34:
Deveto poglavlje
987-1000; Regier, A I Leshner, MH092-03, dokument predstavljen Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje, veljača 1992. Dr. Gerald B. Dermer, The Immortal
1
Cell (Garden City Park: Avery Publishing Group, 1994): 107. Vidi Ralph Moss. Questioning Chemotherapy ( N e w York: Equinox Press,
I%
1995).
Ibid. Također dr. Urich Abel, Der Spiegel, 1990; 33: 174-6.
157
Dr. Murray J. Vimy, simpozij, -Mercury from Dental Amalgam-, British Dental
2
Society. 1 i. travnjal 1992.
New England Journal of Medicine, 1992; 326(8); 563.
158
1
Journal of the American Medical Association, 1993; 269: 2491.
1
New Zealand Medical Journal, 1998; 111: 326 (pisma uredništvu).
'* The Lancet, 1996; 347: 1066-71. 160
Current Opinion in Oncology, 1995; 7(5): 457-65.
161
Moss,
Za povijest korištenja amalgama pogledajte dr. Hal Huggins, It's All in Your Head: The Link Between Mcrcwy Amalgams and Illness (Garden City Park: Avery Publishing Group, 1993): 59-61.
5
Questioning Chemotherapy: 104.
Journal of the American Medical Association, 1991; 265: 2934.
" The Lancet, 1992; 339: 419.
Vidi Moss, op. cit.
7
* Physicians' Desk Reference, 1995: 673-
Bio-probe Newsletter, 1994; 10(3): 3-
x6
" New Zealand Medical Journal, 1998; 111: 326 (pisma uredništvu).
"" British Medical Journal, 1996; 312: 886.
9
International Herald Tribune, 19. svibnja 1994.
IM
10
"* Current Opinion in Oncology, 1995; 7(4): 320-4. New England Journal of Medicine, 1996; 334: 745-51.
I(i7
'« The Lancet, 1999; 353: 1442. 170
Journal of the American Medical Association, 2000; 283: 590-3-
171
Journal of the American Medical Association, 2000; 283; 590-3New England Journal of Medicine, 1989; 320; 69-75.
m
173
-
'-' M. Nylander, korespondencija, The Lancet, 1986; i: 442; također British Journal of Industrial Medicine, 1991; 48: 729-34. B
11
Budući da sveobuhvatan pregled alternativnih tretmana raznih bolesti nadilazi okvire ove knjige, preporučujem pogledali brojne postojeće publikacije (uključujući i časopis What Doctors Don't Tell You) koje o njima detaljno pišu. Za artritis pogledajte The Arthritis Manual, u izdanju What Doctors Don't Tell You, 2003. Kako biste doznali koje su naturopalske terapije doista učinkovite, pogledajte PROOF!: mjesečnik u izdanju What Doctors Don't Tell You.
17
ly
British Medical Journal. 1991; 302: 488, i British Medical Journal. 1994; 309: 621-2.
Profesor P. Soremark, Department of Prosthetic Dentistry, Karolinška Institute, Švedska, -Mercury Release in Dentistry — I-, dokument prezentiran 15.-16. srpnja 1985.. -Hazards in Dentistry: The Mercury Debate-, Kings College, Cambridge.
20
Profesor J. V. Masi, -Corrosion of Restorative Materials: The Problem and the Promise-. Neobjavljen dokument.
1996 i 1991). Jl
I7
12 i Werbach, op. cit.
British Journal of Industrial Medicine, 1992; 49: 782-90.
'" Journal of Dental Research, 1985; 64(8): 1072-5-
Nutrition (London: Thorsons, 1993), i njegove izvore, Nutritional Influences on
«' Epilepsia, 1992; 33(6): 1132-6. Također What Doctors Don't Tell You, 1996; 6(11):
Swedish Dental Journal, 1989; 13: 235-43. Advances in Dental Research, 1992; 6:
"' Dr. Diana Echeverria, u intervjuu u Panorami, -Poison in the Mouth-, op. cit.
What Doctors Don't Tell You. 1995; 6(6), i dr. Melvyn Werbach, Healing Through Illness i Nutritional Influences on Mental Illness (Tarzana, CA: Third Line Press,
Polski Tygodnik Lekarski, 1987; 42(37): 1159-62; International Archives of Occupational and Environmental Health, 1987; 59: 551-7. 110-13-
Medicines Compendium 2002 (London: Datapharm Communication, 2002). 15
171
Environmental Health Criteria 118: Inorganic Mercury (World Health Organization. Geneva, 1991).
" Panorama, op. cit.
Journal of the National Cancer Institute, 1996; 88: 270-8.
m
Panorama, -Poison in the Mouth-, objavljeno 11. srpnja 1994.
li
FASEB Journal, 1989; 3: 2641-6. Ibid.
389
S T O
23
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
B i l j e š k e
Dr. Murray J. Vimy, simpozij, op. cit.
21
Ibid.
25
Ibid.
2,1
V A M
Journal of the American College of Cardiology, 1999; 33: 1578-83; Journal of the
52
American College of Cardiology, 2000; 35: 819 (pisma uredništvu). Circulation, 1995; 91(3): 645-55.
33
Proceedings of the Society for Experimental Biology and Medicine, 1965; 120: 805-
sl
Ibid.
8; Proceedings of the Society for Experimental Biology and Medicine,
27
FASEB Journal, 1992; 6: 2472-6; Clinical Toxicology, 1992; 30(4): 505-28.
28
American Journal of Physiology, 1990; 258: R938-45.
29
Vimy, simpozij, op. cit.
30
The Journal of Prosthetic Dentistry, 1984; 51: 617-23.
31
Hal Huggins, intervju, travanj 1990.
32
Hal Huggins, A// in Your Head: 126.
Thrombosis Research, 1983; 30: 579-85.
35
.Science of" Che Total Envirnoment, 1990; 99: 23-35.
%
57
Nijemac Max Dauderer, kojim se vaš zubni liječnik može poslužiti kako bi provjerio da li vam amalgamski ispuni »propuštaju- veće količine žive. Sve što vam
Journal of Epidemiology and Community Health,
1978; 32:
155. Swedish Journal of
je za to potrebno jesu jedna žvakaća guma bez šećera, dva identična komada vate koja ne sadrži cink, dvije injekcijske šprice i dva sterilna spremnika. Nemojte
Biological Medicine, siječanj 1989: 6-7. 35
Neuroendocrinology Letters,
36
International Journal of Risk and Safety Medicine, 1994; 4: 229-36, kako navodi
2004; 25:
najmanje dva sata prije testa ništa žvakati niti konzumirati. Tada uzmite jedan
211-8.
komad vate i nakratko ga držite u ustima kako bi se natopio slinom. Vatu nemojte žvakati.
1994; 10(3): 6.
Iz šprice izvadite potisni klip i slinom natopljeni komad vate stavite u špricu. Ponovno stavite potisni klip kako biste njime mogli stisnuti vatu u šprici i istisnuti
American Journal of Physiology, 1990; 258: R939-45.
37
•
w
39
American Journal of Industrial Medicine, 1985; 7: 171-86. Klinisches Labor, 1992; 38: 469-76.
42
International Journal of Risk and Safety Medicine, 1994; 4: 229-36.
43
Bio-Probe, ožujak 1993-
46
17
ga zatvorite. Potom čvrsto žvačite žvakaću gumu bez šećera (ponajviše onim zubima na
Zentralbatl fur Gynakologie, 1992; 14: 593-602.
41
45
iz nje slinu direktno u sterilni spremnik koji ste označili s natpisom »Prije«. Čvrsto
European Journal of Pediatrics, 1994; 153: 607-10.
4(1
/n
kojima imate amalgamske ispune). Izvadite gumu iz usta. Ponovno prikupite uzorak sline na isti način na koji ste je prikupili i prije žvakanja, novim komadom vate i novom injekcijskom špricom. Istisnite slinu u drugi sterilni spremnik koji ćete označiti »Poslije«. Čvrsto ga zatvorite. Oba uzorka dostavite u laboratorij koji će ih analizirati i odrediti u njima udio žive. Prema iskustvu dr. Dr Gaiera, osobe koje imaju znatne količine amalgamskih
Huggins, intervju, op. cit.
ispuna u ustima imaju značajno viši udio žive u uzorku sline označenom s »Poslije«.
Annual Review of Microbiology, 1986; 40: 607-34; Antimicrobial Agents and
Primjerice, kod 40 njegovih pacijenata, ispitivanih na trovanje amalgamom, količina
Chemotherapy, 1993; 37(4): 825-34.
žive u slini porasla je prosječno za 415 posto nakon žvakanja žvakaće g u m e
/ouma/ of Prosthetic Dentistry, 1987; 58: 704-7.
Pacijenti čiji su simptomi ukazivali na trovanje živom imali su nevjerojatno povećan udio žive poslije žvakanja — često čak i za 1.800 posto.
P. Stortebecker, korespondencija, The Lancet, 1989; i: 1207.
Deseto poglavlje
48
Brain Research, 1990; 553: 125-31.
49
Duhr i drugi, FASEB 75th Annual Meeting, Atlanta, Georgia, travanj 1991, Abstract
1
493; Journal of Neurochemistry, 2000; 74: 231-6. 2
" Journal of Neurochemistry, 1994; 62: 2049-52.
390
E. A. Campling i drugi, »The Report of the National Confidential Enquiry into CEPOD-a.
The Lancet, 1994; 343: 993-7; 343: 989. Vidi također istraživanja navedena u What Doctors Don't Tell You, 1995; 5(12): 1-3.
British Medical Journal, 1994; 309: 361-5.
Perioperative Deaths-, 1990 (National CEPOD, 1992). Pogledajte i novija izdanja
s
Sl
13(1): 31-40.
Londonski naturopat Harald Gaier prilagodio je jednostavan test koji je osmislio
2000.
Bio-Probe Newsletter,
/ourm/ of Biomedical Materials Research, 2000; 50; 598-604. Journal of Orthomolecular Medicine, prvo tromjesječje 1998;
w
39
34
124:
Physiology, 1971; 220: 808-11; American Journal of Physiology, 1975; 229: 8-12.
J. Levenson, »Menace in the Mouth?-, What Doctors Don't Tell You Ltd, London,
33
1967;
485-90; American Journal of Physiology, 1970; 219: 755-61; American Journal of
3
New England Journal of Medicine, 1991; 325: 1002-7.
391
Š T O
4
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
B i l j e š k e
Prema navodu n Drugs and Therapeutic Bulletin, 1980; 18: 7-8, prema navodu u
British Journal of General Practice, 1997; 47: 653-5; -Royal College of General
u
Stephen Fulder, How to Survive Medical Treatment (London: Century Hutchinson,
Practitioners Clinical guidelines for the management of acute law back pain-,
1987): 90; Digestive Surgery, 2003; 20: 215-19.
(London: RCGP, 1996).
5
Effective Health Care, studeni 1992.
,;
6
GP, 6. kolovoza 1993.
55
7
Vidi spomenute studije u The Lancet, 1994; 344: 1652-3.
* American Journal of Nursing, 2001; 101: 11.
N
9
1,1
11
The Lancet, 1995; 346: 1334-5.
The Lancet, 1994; 344: 563-70. New England Journal of Medicine, 1992; 326:
16
17
* Acta Radiologic:!. Supplementum. prosinac 2001; 42(424): 1-22.
10-16.
Journal of the American College of Cardiology, 1997;30:
1451-60.
American Journal of Roentgenology, studeni
4,1
The Lancet, 1994; 344: 1496-7.
43
New England Journal of Medicine, 1989; 320: 822-8. 330: 1460, i 330: 1448-50; The Lancet, 1994; 343: 1049-50, i 343: 1496-7.
New England Journal of Medicine, 2004; 350: 21-8.
New England Journal of Medicine, 1995; 332(14): 907-11.
Journal of the American College of Cardiology, 1999; 33: 63-72; Annals of Thoracic
New England Journal of Medicine, 1981; 305: 6-11; European Journal of Cancer and Clinical Oncology, 1986; 22: 1085-9; European Journal of Cancer, 1990; 26:
46
Brojke je prikupio Noninvasive Heart Center iz San Diega, Kalifornija,
668-70.
British Medical Journal, 1991; 303: 1431-5.
17
n
New England Journal of Medicine, 1998; 338: 1785-92.
" Ibid. s
49
Gordon Waddell, »A N e w Clinical Model for the Treatment of Low Back Pain«, u James Weinstein i Sam Wiesel (ur.), The Lumbar Spine (Philadelphia: \V. B.
Surgery, 1992; 79: 1068-70. " New England Journal of Medicine, 1973; 289: 1224-9.
Sl
Vidi Henry La Rocca, -Failed Lumbar Surgery: Principles of Management«, u Weinstein i Wiesel, Lumbar Spine: 872-81.
M
Spine, 1980; 5: 87-94.
Hernia, 10. ožujka 2004.
v
Hernia, 2003; 7: 185-90.
*' Journal of the American Medical Association, 1992; 268(7): 907-11. » The Mount Sinai Journal of Medicine, 1991; 58(2): 183-7.
w
27
2X
La Rocca, op. cit.
Spine, 1986; 11: 712-9.
'> Archives of Physical Medicine and Rehabilitation, 1998; 79: 1137-9.
11
v;
5S
The Lancet, 1994; 344: 375-9.
Cherald Chodak, New England Journal of Medicine, 1994; 330: 242-8. Journal of Pathology and Bacteriology, 1954; 68: 603-16, kako navodi British Medical Journal, 1993: 306: 407-8.
59
60
Journal of the Canadian Chiropractic Association, 1992; 36: 75-83British Medical Journal, 1994; 309: 1267-8.
Ibid.
* The Lancet, 1994; 343: 251-4.
l
*° Australian Journal of Physiotherapy, 1997; 43: 91-8.
N e w England Journal of Medicine, 2004; 350: 1819-27.
Si
sl
* Waddell, op. cit.
Kirurg Andrew Kingsnorth, intervju, listopad 1994; također British Journal of
s
Saunders Co., 1990): 38-56. 11
1303-13-
British Medical Journal, 1994; 308: 809-10. New England Journal of Medicine, 1994;
44
Stroke, 2000; 31: 707-13-
«' New England Journal of Medicine, 1998; 338: 1785-92.
173(5):
42
(www.heartprotcct.com/mortality-stats.shtml. 19
1999;
" Journal of the American Medical Association, 1991; 266: 1280-2.
New England Journal of Medicine, 1996; 335: 1857-63.
Surgery, 1994; 58: 445-51. 18
M. Baum, korespondencija, The Lancet, 1996; 347: 260.
w
" Journal of the American Medical Association, 2002; 287: 1405-12. 15
The Breast Journal, listopad 2000; 6(5): 331-34.
John G. F. Cleland, korespondencija, The Lancet, 1994; 344: 1222-4.
'-' Journal of the American Medical Association, 1996; 276: 300-6. M
Journal of Pathology and Bacteriology, 1934; 38: 117-27.
The Lancet, 1993; 341: 91. Journal of the American Medical Association, 1992; 267: 2191-6; New England Journal of Medicine, 1994; 330: 242-8.
'' Journal of the American Medical Association, 1993; 270: 948-54.
(
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
Archives of Family Medicine, 1993; 2: 487-93, prema Journal ofthe American
M
Medical Association,
B i l j e š k e
G O V O R E
-Blood Technologies, Services and Issues-, Office of Technology Assessment Task
92
Force, Kongres SAD-a, 1988; 22/23: 121-9.
1993; 269(20); 2676-7.
' Journal of the American Medical Association, 1993; 269; 2633-6.
93
Vox Sanguinis: the International Journal of Transfusion Medicine, 1987; 52: 60-2.
'" /ou/-ra/ of the National Cancer Institute, 2000; 92; 1582-92.
91
Ibid.
,5
65
66
07
US National Cancer Institute Statement, srpanj 2001.
Journal of the American Medical Association 1995; 273(2); 129-35. Intervju s Reginaldom Lloydom Daviesom, srpanj 1995; također vidi The Lancet, 1994; 344: 700-1.
"* N e w England Journal of Medicine, 1994; 330: 242-8. w
Journal of the American Medical Association, 1995; 274(8): 626-31.
'" The Lancet, 1995; 346: 1528-30.
Transfusion Medical Reviews, 1989; 3(1): 39-54.
95
* Ibid. 97
The Lancet, 1996; 348: 229-32.
98
British Medical Journal, 1994; 308: 1205-6; također 308: 1180-1.
99
Ibid.
Journal of the American Medical Association, 1998; 279: 1596-7.
100
"" Journal of the American Medical Association, 1998; 279: 1596-7.
The Journal of Urology, 1953; 70: 937.
102
71
Obstetrics and Gynecology, veljača 2000; 95(2): 199-20.
103
72
73
"Hospital Episodes Statistics 1993-4« (HMSO) kako navodi What Doctors Don't Tell
British Medical Journal, 1998; 317: 235-40. Journal of the American Medical Association, 2002; 288: 1499-507. Vidi Luc Montagnier, AIDS: The Safety of Blood and Blood Products (John Wiley & Sons, Chichester, West Sussex, 1987).
You, 1996; 7(1); 1-3. 7i
75
Obstetrics and Gynaecology, 1993; 82: 757-64. Također The Hysterectomy Hoax
106
Fertility and Sterility, 1984; 42: 510-14.
107
New England Journal of Medicine, 1993; 328: 856-60; Cancer, 1985, 56: 403-12.
77
American Journal of Obstetrics and Gynecology, 1982; 144: 841-8.
78
Obstetrics and Gynecology, veljača 1993: 81(2): 206-10.
79
The Pulse, 14. kolovoza 1993.
8,1
British Journal of Urology, 1989; 64: 594-9.
81
British /ouma/ of Obstetrics and Gynaecology, 1994; 101: 468-70.
82
American Journal of Obstetrics and Gynecology, 1981; 140: 725-9.
10
American Journal of Obstetrics and Gynecology, 1993; 168: 765-71.
85
Fertility and Sterility, 1987; 4 : 94-100.
Gastroenterology, 1988; 95: 530-1. Monitor Weekly, 7. travnja 1988. Novootkriveni virus koji uzrokuje hepatitis detektiran je u transfuzijskoj krvi. TTV (transfusion transmitted virus) viremija se. kako je otkrilo novije istraživanje, često nade u krvi đonora. Kad su istraživači sa Sveučilišta u Edinburgu analizirali uzorke krvi iz lokalnog transfuzijskog centra, virus je pronađen u 19 od 1000 redovitih davatelja krvi. Na virus se naišlo i u japanskom istraživanju (The Lancet, 1998; 352: 191-5).
108
The Lancet, 1998; 352: 191-5.
109
British Medical Journal, 1994; 308: 695-6.
1 , 0
N. Hallam i drugi, korespondencija, British Medical Journal, 1994; 308: 856.
111
New England Journal of Medicine, 1989; 320: 1172-5.
112
Annals of Otology, Rhinology and Laryngology, 1989; 98: 171-3-
113
Annals of Thoracic Surgery, 1989; 47: 346-9.
7
Za specifične alternative histerektomiji vidi What Doctors Don't Tell You, 1996; 7(1): 3-
86
The Lancet, 1991; 337: 1074-8.
87
Ruditer Pittrof i drugi, The Lancet, 1991; 338: 197-8.
88
5
( N e w York: Doubleday, 1994).
76
81
"'
./ouz-ra/ of the A/ner/am Mec//c;// Association, 1993; 270(10): 1230-2.
111
115
British Medical Journal, 1986: 293: 530-2. Transfusion, 1989; 29: 456-8. British Journal of Surgery, 1988; 75: 789-91.
116
Annals of Surgery, 1986; 203: 275-9.
1,7
Vox Sanguinis, 1989; 57(1): 63-5.
118
8 9
Angela Coulter, korespondencija, 7'hc Lancet, 1994; 344: 1367.
1 , 9
90
British Journal of Obstetrics and Gynaecology, 1996; 103: 142-9.
120
91
World Journal of Surgery, 1987; 11:82-3.
Journal of the American Medical Association, 1986; 256: 2242-3Journal of Bloodless Medicine and Surgery, Spring 1986: 15-17.
Journal of the American Medical Association, 1973; 226: 1230. Također Journal of the American Medical Association, 1977; 238: 1256-8.
395
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
B i l j e š k e
Jedanaesto poglavlje 1
I
32
" Journal of the American Medical Association, 1994; 271(17): 1349-57.
The Times, 11. veljače 1990. Ajay K. Singh i drugi, korespondencija, New England Journal of Medicine, 1994;
31
331(26): 1777-8; New England Journal of Medicine, 1994; 331(17): 1110-15. 3
Dr. David Lomax, korespondencija, The Lancet, 1993; 342: 1247.
4
The Times, 21. rujna 1993-
5
The Lancet, 1996; 347: 527.
35
37
w
Annals of Surgery, 1997; 225: 31-8; Journal of Laparoendoscopic Surgery, 1996; 6: 311-17.
Current Opinion in Rheumatology, ožujak 1994, 6: 172-6.
" Current Opinion in Rheumatology, ožujak 1994; 6(2): 161-71.
43 10
American Journal of Surgery, 1993; 165: 9-14.
II
Surgery, 1998; 123: 311-14.
13
The Lancet, 1994; 344: 596-7.
1989; 5: 131-2.
Australian and New Zealand Journal of Obstetrics and Gynecology, 1993; 31: 171-3. The Lancet, 1993; 342: 633-7.
17
45
46
47
48
" The Lancet, 1994; 344: 596-7. ,,;
Ibid.
2,1
The Lancet, 1999; 354: 185-90.
n
Journal of Bone and Joint Surgery, 1992; 76B: 539-42; Journal of Biomedical Materials Research, 1977; 11: 157-64, prema Journal ofBone and Joint Surgery, 1994; 76B(5): 701-12.
Science, 1994; 266: 726-7, kako navodi Minerva, British Medical Journal, 1994; 309: 1382. Journal of Bone and Joint Surgery, američko izdanje, 1997; 79: 1599-617. Clinical Orthopaedics and Related Research, kolovoz 1996; 329 (Supplement): S7888; Clinical Orthopaedics and Related Research, listopad 2000; 379: 123-33.
The Lancet, 1995; 345: 36-40.
19
Journal of Bone and Joint Surgery, 1994; 76B(5): 701-12.
" Fundamental and Applied Toxicology, 1989; 13: 205-16.
" The Lancet, 1993; 342: 674. 15
The Journal of Bone and Joint Surgery, 1994; 76B(5): 701-12.
1(1
Journal of Hand Surgery, 1997; 22: 317-21.
Journal of Gynecological Surgery,
The Guardian, op. cit.
C//n/ca/ Orthopaedics and Related Research, 1999; 369. 92-102.
New England Journal of Medicine, 2004; 350: 1819-27.
12
Archives of Internal Medicine, 2002; 162: 1465-71.
39
42 ,;
The Lancet, 1993; 341: 1057-8.
* British Medical Journal, 1994; 309: 880.
Medical Journal of Australia, 1997; 166: 172-3.
s
British Medical Journal, 1992; 303: 1431-5.
New England Journal of Medicine, 1992; 326(1): 57-8. Journal of the American Medical Association, 1992; 268(21): 3092-7.
w
The Lancet, 1992; 340: 1202-5.
51
New England Journal of Medicine, 1992; 327: 1329-35.
David Lomax, korespondencija, The Lancet, 1993; 342: 1247.
- Journal of the American College of Cardiologists, 1992; 19: 946-7; New England
s 11
23
Journal of the American Medical Association, 1995; 273(20): 1581-5. The Lancet, 1993; 341: 1057-8. Journal of the American Medical Association, 1994; 271(17): 1349-57.
2S
IU
27
28
29
R. Trcacy i drugi, korespondencija, British Medical Journal, 1992; 304: 317. The Guardian, 23. veljače 1993. Journal of Bone and Joint Surgery, srpanj 1991. Acta Orthopaedica Scandinavica (Supplement), 1990; 6l: 1-26. Journal of Bone and Joint Surgery, 1994; 76A: 959-64, prema Minerva, British
Journal of Medicine, 1991; 326: 1053-7. 33
" Chest, 1992; 102: 375-9. M
The Guardian, op. cit.
31
British Medrcai/ou/ra/, 1992; 303; 1431-5.
New England Journal of Medicine, 1991; 325: 556-62.
' Journal of the American Medical Association, 1992; 268: 2537-40.
v
57
The Lancet, 1993; 341: 573-80 i 341: 599-600.
58
New England Journal of Medicine, 1994; 331(16): 1044-9.
59
Medical Journal, 1994; 309: 888. w
New England Journal of Medicine, 1992; 326(1): 10-16.
N e w England/oiirna/ of Medicine, 1994; 331(16): 1037-43; The Lancet, 1995; 346: 1179-84.
' Physicians' Desk Reference (Montvale: Medical Economics Data Production
(i
Company, 1995): 2340.
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
2003-
B i l j e š k e
61
Medicines Compendium, ABPI
62
N e w England Journal of Medicine, 1994; 331: 771-6.
63
The Lancet, 1993; 341: 234.
91
The Lancet, 1995; 346; 995-1000.
95
w
Journal of Pediatrics, 1994; 125(1): 149-51.
Izvješće Interim Licencing Authority, uz sponzorstvo Medical Research Council i
*
Royal College of Obstetricians and Gynaecologists, 1990. 66
The Lancet 1999; 354; 1, 1579-85.
67
The Lancet, 13. kolovoza 1994; Teratology, 1990; 42; 467; Les White i drugi, korespondencija, The Lancet, 1990; 386; 1577; Lyn Chitty i drugi, korespondencija,
British Medical Journal, 1990; 300; 1726. 68
British
Medical
Journal,
1993;
307;
/oi/rna/ of Urology, 1991; 145(5): 942-8.
Journal of the Association of Physicians of India, Journal of Urology, 1990; 144(6): 1339-40.
Scandinavian Journal of Urology and Nephrology, 1993;
Nephrology, Dialysis, Transplantation. 1990; 5(11): 974-6.
98
Acta Urologica Belgica, 1994; 62(2): 25-9-
99
10,1
Journal of Urology,
1994; 151(6):
Human Reproduction, 2000; 15(3): 604-7.
"'- ASCRS Symposium, lipanj 1996.
The Lancet, 30. ožujka 1991.
103
71
The Journal of Urology, 2003;
The Lancet, 2003; 361: 1225-6.
1512-15.
New England Journal of Medicine, 1999; 340: 1471-5; Annals of Plastic Surgery, 1988; 20: 562-5-
- American Journal of Human Genetics, 2003; 72: 156-60.
7
73
American Journal of Human Genetics, 2002; 71(1):
7H
The Lancet, 1998; 351; 1524-5.
75
Nature Cell Biology, 2002; 4: ( S I ) , S14-S18; Nature Medicine, 2002; 8: ( S I ) , S14-S18,
162-4.
76
European Journal of Human Genetics, 2003; 1(4): 325-36.
77
P. Boulot, korespondencija, The Lancet, 1990; 335: 1155-6.
Dvanaesto poglavlje 1
VWiat Doctors Don't Tell You. 1994; 5(6): 7.
79
Robert H. Heptinstall, Pathology of the Kidney (Boston: Little, Brown and
The Lancet, 1994; 344: 1319-22.
1
The Lancet, 1994; 344: 973-5.
Nephron, 1993; 63(2): 242-3.
1
1
Po/s/c/'e Arch/wi/m Medycyny Wewnetrznej, 1993; 89(5); 394-9.
8i
British Journal of Urology, 1991; 68(6): 657-8. Japanese Journal of Clinical Radiology, 1990; 35(9);
bildgebenden
1
Ibid. Vidi i British Medical Journal, 1991; 303: 1105-9.
American Journal of Public Health, 1993; 83: 1321-5, kako navodi Journal of the American Medical Association, 1993; 270(18): 2170.
Gebiete der Rontgenstrahlen
Verfahren, 1993; 158(2):
What Doctors Don't Tell You, 1995; 6(4): 8-10.
British Medical Journal, 1995; 310: 489-91. 1015-20.
Nephrologie, 1993; 14(6): 305-7.
floFo. Fortschritte aufdem
British Medical Journal, 1992; 305: 341-6.
British Medical Journal, 1991; 303: 1105-9; također i 303: 1109-10.
83
87
popularizirali vezu um-tijelo. Vidi i The Lancet, 1995; 345: 99-103 i The Lancet,
Company, 1992): 1592.
Journal of Urology, 1993; 150(6); 1765-7.
86
'• Norman Cousins, Deepak Chopra i Andrew Weil samo su neki od autora koji su
1
82
85
Mjesečni bilten statističkih pokazatelja o zdravstvenom stanju nacije; Nizozemska, 1986.
1994; 344: 995-8.
78
Journal of Endourology, 1994; 8(1): 15-19.
l6()5-6.
"" The Lancet, 2003; 36l: -1-225-6.
1239-43. • •
81
267-9.
Opthalmology. 2003; 110; 748-54.
70
80
27(2):
97
69
169(4);
1993; 41(11): 748-9.
121-6.
und der neuen
Dr. Leon Eisenberg, Journal of the American Medical Association, 1995; 274(4): 331-4.
88
Acta Urologica Japonica, 1993; 39(12): 1119-24.
Journal of the National Cancer Institute, 1993; 85(15): 1483-92.
89
Acta Urologica Japonica, 1992; 38(9): 999-1003-
Journal of the American Medical Association, 1994; 272(18): 1413-20; L. McTaggart
Urologica Internationalist, 1993; 5 1 0 ) : 152-7.
(ur.) The WDDTY Good Supplement Guide (What Doctors Don't Tell You, 2003).
90
91
New England Journal of Medicine, 1994; 331: 141-7.
Journal of Urology, 1993; 150: 481-2.
398
399
Š T O
V A M
L I J E Č N I C I
N E
G O V O R E
Annuls of Internal Medicine, 1999; 130: 554-62; Journal of Nutrition, 1997; 127: 383-
J5
•93. 16
Prostaglandins, Lcukotricncs and Essential Fatty Acids, 2000; 63: 1-9-
17
Archives of Opthalmology, 2000; 118: 401-4. The Lancet, 1994; 343: 1454-9.
18
Journal of the American Medical Association, 1995; 273(20): 1563.
19
20
Dr. Jonathan Wright, intervju, svibanj 1996.
21
Vidi Melvyn Werbach, Nutritional Influences on Illness (Tarzana: Third Line Press, 1993) i Nutritional Influences on Mental Illness (Tarzana: Third Line Press, 1991), za iscrpan pregled medicinske literature i znanstvenih studija o ulozi prehrane u izazivanju ili liječenju bolesti. Također vidi Journal of Nutritional and
Environmental Medicine, američki znanstveni mjesečnik, i American Journal of Clinical Nutrition, odlične izvore znanstvenih radova o ovoj temi. 22
The Lancet, 1992; 340: 439-43-
23
Natural Resources Defence Council, "Intolerance Risk: Pesticides in our Children's Food« (Washington: NRDC, 1989). Također What Doctors Don't Tell You, 1995; 6(3): 1-3.
Dr. John Mansfield, "Chemical Crippling-, What Doctors Don't Tell You, 1995; 6(7):
21
12. Također i rad profesora Williama Rea, pročelnika Environmental Health Center u Dallasu, Texas.
Journal of the American Medical Association,
25
26
The Times, 28. ožujka 1995.
27
British Medical Journal, 1995; 310: 1122-5.
28
The Times, 1. studenog 1994.
1995; 273:
1179-84.
Vidi Melvyn Werbach i Michael T. Murray, Botanical Influences on Illness (Tarzana:
29
Third Line Press, 1994), i "Alternatives" kolumnu u What Doctors Don't Tell You i Proof, (oba u izdanju The Wallace Press), za dokaze djelotvornosti alternativne medicine.
•
m
Medical Biology, 1977; 55: 88-94, kako navodi New England Journal of Medicine, 1995; 333(4): 263.
31
Vidi B. Pomeranz i G. Stu, Scientific Bases of Acupuncture (New York: Springer-
Verlag, 1989), kako navodi New England Journal of Medicine, 1995; 333(4): 263. 32
New England Journal of Medicine, 1995; 333(4): 263.
33
New England Journal of Medicine, 1994; 330(3): 223.
3i
C. Hewlett, korespondencija, The Lancet, 1994; 344: 695. Također What Doctors
Don't Tell You, 1996; 7(3): 5.
400
O autorici
403
Pohvale
časopisu
Sto
vam
liječnici
ne govore
»Svaki mjesec Šio vam liječnici ne govore... alarmira o opasnim tretmani ma, puno prije no što prerastu u sveopću paniku.« Observer
•Informacije su znanstveno utemeljene, ali ipak razumljive čitatelju... Što vam liječnici ne govore nam nudi optužujuće dokaze.« Guardian
»Što vam liječnici... ima zadivljujuće rezultate u upozoravanju čitatelja na moguće probleme...« Women's Journal
»Što vam liječnici ne govore... objavljuje medicinske informacije koje nisu za objavljivanje.« Independent
»Šio vam liječnici ne govore donosi razumljive i svježe informacije o nus pojavama lijekova.« Daily Mail
»Svjetlo u tami.« The Times
ISBN
978-953-95801-0-8
9"7 8 9 5 3 9 "5 8 0 1 0 8
