TEMELJI NAJNIŽI KONSTRUKTIVNI ELEMENTI ZGRADE KOJI PREUZIMAJU CJELOKUPNO OPTEREĆENJE ZGRADE I PRENOSE GA NA TLO. PREKO TEMELJA ZGRADA JE TRAJNO VEZANA ZA TLO I S NJIM
ČINI JEDINSTVENU CJELINU.
VRSTE TEMELJENJA: - PLITKO – NEPOSREDNO ISPOD POVRŠINE TLA – NA SLOJU DOBRE NOSIVOSTI KOJI IMA DUBINU MIN. 3 m. - - DUBOKO – NA TLU SLABE NOSIVOSTI, ODNOSNO NA TLU
GDJE SLOJEVI DOBRE NOSIVOSTI NA VEĆOJ DUBINI ISPOD SLOJA SLABE NOSIVOSTI.
-
TEMELJENJE NA ŠIPOVIMA – PILOTIMA
-
ŠIPOVI – STOJEĆI OSLANJAJU SE NA SLOJ DOBRE
- TEMELJENJE NA BUNARIMA - KESONIMA
NOSIVOSTI -
- LEBDEĆI PRENOSE OPTEREĆENJE TRENJEM.
-
DRVENI, ČELIČNI, BETONSKI, ARM. BETONSKI STUPOVI ILI ŠLJUNČANI ŠIPOVI
LEBDEĆI ŠIPOVI - ŠLJUNČANI ŠIPOVI 1
-
ŠLJUNAK ILI NABIJENI BETON
LEBDEĆI PILOTI OPTEREĆENJE PRENOSE TRENJEM NA PLAŠTU NA SLABIJE NOSIVO TLO BEZ DOSEZANJA NOSIVOG TLA. 2
LEBDEĆI ŠIPOVI PUNJENI BETONOM. SANACIJA CRKVI
3
POTPORNI ZIDOVI KOD MOSTOVA.
LEBDEĆI PILOTI
4
POSTAVLJANJE PILOTA ISPOD STARIH OBJEKATA: OJAČAVANJE ZIDOVA I TEMELJA UNAKRSNO.
LEBDEĆI PILOTI (ŠIPOVI), PUNE SE BETONOM.
5
STROJEVI ZA BUŠENJE TLA I POSTAVU PILOTA
ROTIRAJUĆI CILINDRI KOJI BUŠE RUPE ZA PILOTE
6
PILOTI KOD SANACIJE STARIH OBJEKATA.
7
ISPOD KLIZIŠTA
8
IZNAD TUNELA, A ISPOD POSTOJEĆIH ZGRADA.
9
ISPOD POSTOJEĆIH ZGRADA. OJAČANJE PILOTIMA I NOVIM TEMELJIMA.
10
KOD STARIH OBJEKATA.
11
BETONSKI ŠIPOVI
12
DRVENI ŠIPOVI
BUNARI •
BUNARI – SU A.B. PRSTE NOVI KOJI SE POSTAVLJAJU I POSEBNO SE IZ NJIH VADI ZEMLJA TAKO DA USRED
TEŽINE TONU. DNO SE IZBETONIRA, A UNUTRAŠNJOST SE PUNI ŠLJUNKOM.
13
DNO SE BETONIRA
KESONI •
KESONI SE KORISTE NAJČEŠĆE U VODI. NA SVOM DONJEM DIJELU IMA RADNU KOMORU POD TLAKOM ZRAKA KOJIM SE ISKLJUČU JE VODA DO RAZINE NOŽA, TE SE N A TAJ NA ČIN OMOGUĆUJE POTKOPAVANJE.
14
SPLAVNICA KESON RADNA KOMORA VODA PIJESAK
PLITKO TEMELJENJE VRSTE TEMELJA: - TRAKASTI – ispod zidova - SAMCI – ispod stupova - TEMELJNE PLOČE – ispod cijele zgrade ODREĐIVANJE DUBINE TEMELJA •
15
DA BI SE MOGLA ODREDITI DUBINA TEMELJA I OPĆENITO VRSTA TEMELJENJA POTREBNO JE RASPOLAGATI PODACIMA O TEMELJNOM TLU . TIM SE POSLOM BAVI GEOMEHANIKA. ISPITIVANJE TLA OBUHVAĆA : - NOSIVOST TLA - KATEGORIJA TLA - NIVO PODZEMNIH VODA KATEGORIZACIJA TLA : -
PRIRODNA ZEMLJIŠTA: I – V ( STIJENA – I, MULJ – V) NASUTA ZEMLJIŠTA VI, VII
POMOĆU SONDI SE UZIMAJU UZORCI TLA KOJI SE LABORATORIJSKI ISPITUJU (POREMEĆENI ILI NEPOREMEĆENI UZORCI).
- DUBINA TEMELJENJA OVISI O KATEGORIJI TLA .
KATEGORIJE TLA I KATEGORIJA: RASTRESITA LAKA ZEMLJA, ČVRST PIJESAK, NEVEZANI •
ŠLJUNAK; II KATEGORIJA: PLODNA ZEMLJA, LAKŠA PJESKOVITA GLINA I PIJESAK, SLABA UNUTRAŠNJA POVEZANOST III KATEGORIJA: ČVRSTA ŽILAVA ZEMLJA, ZDRAVICA, GRUB POLU VEZAN ŠLJUNAK. IV KATEGORIJA: ZEMLJIŠTA KOJA ČINE PRIJELAZ PREMA STIJENAMA: LAPOR, ŠKRILJCI, SUHA GLINA, GLINENI ŠKRILJCI, MEKI PJEŠČARI; V KATEGORIJA: MEKA STIJENA SREDNJE ČVRSTOĆE, PJEŠČAR, KREČNJAK, • • •
•
TUF VULKANSKOG PODRIJETLA.
VI ČVRSTA I KRHKA STIJENA: MRAMOR, DOLOMITI, KREČNJACI, GRANITI, VULKANSKE STIJENE.
VII KATEGORIJE: VRLO ČVRSTA I ŽILAVA STIJENA: GRANITI, KVARCITI, BAZALTI.
16
TEMELJENJE NA STIJENI DUBINA NIJE PROPISANA.
NIJE OGRANIČENA DUBINA UKOLIKO NEMA DOTOKA VODE U DNO TEMELJA U ZONI SMRZAVANJA.
TEMELJENJE NA PROCIJEDNOM TLU
PROCIJEDNO TLO
17
TEMELJENJE NA SRASLOM TLU
DNO TEMELJA MORA BITI ISPOD GRANICE SMRZAVANJA (10-20 cm), DA NE BI
DOŠLO DO SMRZAVANJA TLA ISPOD TEMELJA TE NJEGOVOG NAKNADNOG SLIJEGANJA. ZA NAŠU KLIMATSKU ZONU DUBINA TEMELJA JE 80 Cm. NIZINSKI KRAJEVI: 80-120 cm. VISINSKI KRAJEVI: 140 cm. PRIMORSKI KRAJEVI: 40-60 CM.
NA DIZANJE TLA USLIJED SMRZAVANJA
SPUŠTANJE TLA USRED OTAPLJANJA .
18
TEMELJI ZIDOVA
ZIDOVI SE TEMELJE NA TRAKASTIM TEMELJIMA OD:
- NABIJENOG BETONA - ARMIRANOG BETONA -
TRAKASTI TEMELJI PROTEŽU SE CIJELOM DUŽINOM ISPOD NOSIVIH ZIDOVA, A ZIDOVI PRENOSE NA NJIH OPTEREĆENJE DONJOM POVRŠINOM
TRAKASTI TEMELJI OD NABIJENOG BETONA •
KORISTE SE KOD MANJIH ZGRADA ( OPTEREĆENJA) MOGU SE IZVODITI BEZ ILI U OPLATI TE IMAJU RAZLIČITE POPREČNE PRESJEKE.
PRAVOKUTNI
TRAPEZNI
STEPENASTI
IZVOĐENJE OBZIROM NA KATEGORIJU TLA
I SLOJ, II SLOJ, III SLOJ BETONA BETONIRANJE BEZ OPLATE. 19
DIMENZIONIRANJE TEMELJA •
DIMENZIJA TEMELJA OVISI O NOSIVOSTI TLA I SILI (OPTEREĆENJU) KOJA DJELUJE NA TEMELJ
•
DIMENZIONIRATI ZNAČI ODREDITI DONJU POVRŠINU KOJOM TEMELJ PRENOSI OPTEREĆENJE NA TEMELJNO TLO, ŠTO JE VEĆA SILA I TLO SLABIJE NOSIVOST
POTREBNA JE VEĆA POVRŠINA TEMELJA.
PRORAČUN TRAKASTOG TEMELJA SE RADI NA DUŽINI JEDNOG METRA. A= F/σdop , A= št x 100, 1N=1/9,81 kp, 1kp=9,81N, 1kp=10N, F/A=1kp/cm ² F= SILA, σ= NOSIVOST TLA, A= POVRŠINA TEMELJA • •
σd = F/A (N/a²) = sila / površinu opterećenje - σdop = kN/cm²
20
RASPROSTIRANJE OPTEREĆENJA
21
DIMENZIONIRANJE TEMELJA : TRAKASTI, SAMAC •
1. OPTEREĆENJE NA TEMELJ IZNOSI F=8000 N, A DOPUŠTENO OPTEREĆENJE σ= 2 kN/cm²
a./ DIMENZIONIRAJ TRAKASTI TEMELJ b./ DIMENZIONIRAJ TEMELJ SAMAC A= F/ σdop A= 8000/2 = 4000cm² A – POVRŠINA PRAVOKUTNIKA
a./ A= št x 100 cm, št = A/100 = 4000/100= 40cm - Trakasti temelj b./ A = a², a = √ = √4000 = 63 cm = 64 cm - Samac
• • •
D.Z. F= 1 000 000 N σ dop = 200 kN/ cm ²
a./ DIMENZIONIRAJ TRAKASTI TEMELJ b./ DIMENZIONIRAJ TEMELJ SAMAC
22
ARMIRANOBETONSKI TRAKASTI TEMELJ
+ TLAK - VLAK - I + , DEFORMACIJE I OPASNOST OD PUCANJA
23
PRESJEK I TLOCRTA TEMELJNE TRAKE
OBLICI TEMELJNIH TRAKASTIH STOPA
PRAVOKUTNI
TRAPEZNI
24
TEMELJI SAMCI
JASTUK ZA SIDRENJE BETONA OD NABIJENOG BETONA
25
PIRAMIDALAN
SAMAC S REBRIMA
26
TLOCRT TRAKASTOG TEMELJNOG ROŠTILJA
27
TRAPEZNI TEMELJ S PROTU GREDOM
TLOCRT TRAKASTOG TEMELJNOG ROŠTILJA S PROTU GREDOM
PRESJEK TRAKASTOG TEMELJA
28
AKSONOMETRIJA TEMELJNOG ROŠTILJA
MONTAŽNI TEMELJNI ROŠTILJ
29
TEMELJNE PLOČE – RAVNE KOD VELIKIH OPTEREĆENJA I TLA SLABE NOSIVOSTI.
TEMELJNE PLOČE S GREDAMA
TEMELJNA PROTU GREDA OJAČANA VUTAMA.
TEMELJNA PLOČA OJAČANA ROŠTILJEM KONTRA GREDA 30
Temeljna a.b. ploča ojačana kontra kapitelima stupova
TLOCRT TEMELJNE PLOČE S ROŠTILJ GREDAMA TLOCRT A.B. T. PLOČE S KONTRA GREDA S POPREČNIM REBRIMA TLOCRT I PRESJEK A. B. T. PLOČE S KONTRA GREDAMA I UZDUŽNIM REBRIMA
31
PRIMJERI A.B. TEMELJNIH PLOČA
Pr.1. Pr.2. Pr.1 A. B. TEMELJNA PLOČA OJAČANA S KONTRA GREDAMA I REBRIMA Pr. 2. A .B. TEMELJNA PLOČA OJAČANA KONTRA GREDAMA S VUTAMA.
Kod izvođenja temelja i nailaženja tla slabije nosivosti ono se može poboljšati: - slojem šljunka ili tucanika ispod temelja - zamjenom sloja tla od slabog materijala slojem tla boljim materijalom - sabijanjem slabog tla, koje postižemo zabijanjem drvenim ili betonskim pilotima - cementiranjem zemljišta, injektiranjem tla rastvorom cementa pod pritiskom.
TEMELJENJE NA KOSOM TERENU
32
IZVEDBA NOVIH TEMELJA UZ POSTOJEĆE
1. primjer dobro
postojeća zgrada i
nova zgrada
33
2. primjer
Pogrešno
POSTOJEĆA ZGRADA
NOVA ZGRADA
I I I PRIMJER
POGREŠNO
POSTOJEĆA ZGRADA
34
NOVA ZGRADA
KOTE TEMELJA NA ISTOJ VISINI
ZATRPA SE
KOTA NOVOG PODRUMA VIŠA OD KOTE POSTOJEĆEG PODRUMA PRAVILNO, TEMELJI NA ISTOJ DUBINI Postojeća zgrada i nova zgrada Pod betoniranje
prva faza iskopa kosnici
NAJ NEPOVOLJNIJI SLUČAJ KOTA NOVOG PODRUMA NIŽA OD KOTE POSTOJEĆEG 35
-
Iskop novog podruma izvrši se do kote susjednog temelja, te se jakim kosnicima podupre zid postojeće zgrade u širini 60 – 100 cm potkopa se postojeći temelj i pod betonira. kad je završeno pod betoniranje maknu se kosnici i kopa se novi podrum.
HIDRO IZOLACIJA MATERIJALI • •
Tradicionalna hidro izolacija Bitumenske trake koje se lijepe na podlogu pomoću vrućih premaza bitumena. to je višeslojna hidro izolacija, za zaštitu od podzemne vlage 3+2; 3 premaza + 2 trake. trake se prije polaganja kroje i u rolama postavljaju na svoje mjesto, a
potom lijepe vrućim bitumenom s preklopom od 10 cm. preklopi u drugom sloju • •
se ne poklapaju. Izolacione trake ( krovna ljepenka širina 1m 80,120,150 m u roli od 50 kg. Sirova ljepenka impregnirana bitumenom impregnirana juta.
bitumenizirana aluminijska folija 0.1 – 0.5, 0.20 mm.
bitumenska traka s uloškom od staklene tkanine. SUVREMENA HIDRO IZOLACIJA •
• •
bitumenske višenamjenske varene trake postavljaju se u jednom ili dva sloja s preklopom od 10 cm. spojevi se vare pomoću plinskih grijača, a mogu se variti po cijeloj površini. to su trake s uloškom o d staklene tkanine ili voala, al. folije ili poliesterskog voala, zaštićene poli etilenskom folijom, premazi, paste bitumenske. polimerne folije 0,1 – 0,3 mm za varenje masa za hidro izolaciju- kaučuk – bitumenska emulzija, nanosi četkom ili
gleterom, nema šavova ni spojeva, armira se staklenom mrežicom. • •
dodaci betonu i cementnom mortu za postizanje vodo nepropusnosti vodonepropusni mort u prahu. TRADICIONALNA PODZEMNA HIDRO IZOLACIJA
Hladni premaz
2. vrući premaz 3. krovna ljepenka 120 ili 80 36
4. vrući premaz 5. krovna ljepenka 120 ili 80 3+2 SUVREMENA HIDRO IZOLACIJA hladni premaz
1.
2.
varena traka POLIMERNE HIDRO IZOLACIJE (SINTETSKE SMOLE)
TERMO PLASTI
PVC – POLIVINIL KLORIDI
PIB – POLI IZOBUTILEN
TRAKE U JEDNOM SLOJU S PREKLOPIMA ( ČIČAK, LJEPILO ). POSTAVLJANJE I SPAJANJE HIDRO IZOLACIJE: - toplo – pomoću plamenika i toplog zraka - - hladno – pomoću specijalnih kemijskih otopina. - KRYTON – KRYSTOL SISTEM – HIDRO ZAŠTITA BETONSKIH STRUKTURA OD PODZEMNIH VODA. - KI sustav koji se koristi za volumensku obradu betona pred ugradnju, a krystol
je već rasprostranjen u cijelom volumenu betona i s vremenom prodire sve dublje u konstrukciju.
TOPLINSKA ZAŠTITA toplinske izolacije
tvrde toplinske izolacijske ploče
Polistiren - Okipor
Stiropor Stirodur mineralna, staklena vuna – Isover.
37
SPAJANJE HIDRO IZOLACIJE
KRITERIJI ZA KVALITETU SUSTAVA HIDRO I TERMO IZOLACIJSKE ZAŠTITE SU : 1. Pravilno dimenzioniranje hidro izolacije na osnovi termo difuznog proračuna. 2. Pravilan odabir izolacijskih materijala 3. Pravilna izvedba kod polaganja izolacijskih materijala 4. Pravilno projektirani i iz vedeni svi završeci hidro izolacije.
DRENAŽA zaštita objekta od podzemnih i oborinskih voda je odvodnjavanje zemljišta drenažnim perforiranim cijevima. cijevi se postavljaju 30-50 cm ispod kote podruma. na njih se nasipa šljunak ili •
•
tucanik i zemlja. •
odvodnja vode iz cijev: do obližnjeg potoka (nižeg vodostaja), oborinsku kanalizaciju, procijedno tlo, zbirno okno s vodnom pumpom itd.
38
Perforirane pvc, keramičke ili betonska drenažne cijevi .
Presjek kroz podrum i postavljanje uz objekt zbirno okno s zaštitnom vodnom pumpom.
39
Postavljanje i zatrpavanje drenažne perforirane pvc cijevi uz temelj.
Nije dobro, nema postavljenog geo tekstila.
40
Postavljanje geo tekstila ispod i iznad cijevi da se cijev ne zapuni sitnim frakcijama.
Primjeri postavljanja drenažni cijevi.
41
Primjer postavljanja drenažne cijevi.
42
