3/5/2014
TEHN TE HNII KA DOKUMENTACIJA I CAD ‐ PREDAVANJA ‐
R. prof. dr dr.. Adil Muminović
UVOD •
čka a dok avaa pr prav avila ila pom pomo oću koj ojih ih se Tehni č k dokumen umentaci tacija ja izučav
formiraju tehnički crteži. •
čki i crtež je je osnovno sredstvo sporazumjevanja tehni čkih Tehni č k
lica i na njemu se prikazuju razli čiti mašinski dijelovi različitih oblika i od različitog materijala. •
Cilj teh Cilj tehni ničke doku dokument mentacije acije je napr napravit avitii kval kvalitet itetan an tehn tehnii čki crtež pomoću kojeg možemo na lagan na čin izraditi odredjeni . tehni čkog crteža i to:
klasični način formiranja crteža i
formiranje crteža primjenom računara.
1
3/5/2014
•
•
čn og nač ina Kod klasi č formir iran anja ja cr crte teža ža za zah htj tjev evaa se ina form posjedova posje dovanje nje odr odredjen edjenih ih garn garnitur ituraa kao što su geom geomatri atrijska jska garni ga rnitur turaa (li (linij nijari ari,, tro trougl uglovi ovi kriv krivulj uljari ari), ), ga garni rnitur turaa šes šesta tara ra,, garni ga rnitur turaa za crt crtanj anjee (r (razl azlii čite vr vrst stee olo olova vaka ka,, gum gumica ica i sl. sl.), ), garniture za tuširanje crteža (rapidografi naj češće proizvedeni o ot otrr ng ngaa , ra razz te vr vrsste pa pap p ra za cr crta tan n e ao to su am amer er papir pap ir,, pau pauss pap papir) ir),, itd itd.. Od ra rapid pidogr ograf afaa na najj češće se ko koris riste te debljine 0,25; 0,5; 0,7 i 1,0 mm.
crttež cr eža a pr prim imje jeno nom m rač unara unara podrazumjeva poznavanje poznav anje određeni enih h sof softve tvers rskih kih pak paket eta, a, tj. gru grupa pa ala alata ta,, pomoću kojih se odre đen enii ma maši šins nski ki di dije jelo lovi vi cr crta taju ju,, tj tj.. modificiraju, dimenzionišu, šrafiraju i printaju. Svaki od ovih alata sadrži niz podopcija pomo ću kojih je mogu će nacrtati bilo koji mašinski dio. Kod svakog crtanja pomo ću računara moramo imati od ovara u će softvere.
For ormi mira ranj nje e
2
3/5/2014
•
Danas se naj češće koriste dva softvera i to: Auto CAD različitih verzija koji je uglavnom namijenjen za dvodimenzionalni prikaz tehni čkog crteža ili skraćeno 2D. Ovakav Ova kav način pri prikaz kazaa crt crtež ežaa zo zove ve se ort ortogo ogonal nalni ni na čin prikazivanja.
CATIA softver je namjenjen uglavnom za trodimenzionalni 3D
prikaz predmeta. Pomo ću ovog softvera mogu će je i crtati i konstruisati razli čite mašinske dijelove.
3
3/5/2014
•
Primjena Primjena računa unara ra je dan danas as naj najsa savre vremen meniji iji na čin form formiran iranja ja crte cr teža ža je jerr im imaa ni nizz pr pred edno nost stii u od odno nosu su na kl klas asii čni način. Te se ogledavaju u sljede ćem: prednosti se
•
•
•
•
mogućnost laganih korekcija eventulanih grešaka pri crtanju, mogućnost laganog čuvanja crteža, mogućnost laganog pronalaženja bilo kojeg crteža, mogućnost lagane izrade crteža, odnosno mašinskog dijela na .
Naime, kada se nacrta neki mašinski dio na ra čunaru on se može različitim linkovima (vezama) vrlo lako povezati sa NC mašinom i na taj način efikasno izraditi. To zna či da konstruktor ne mora uopšte odlaziti iz konst konstrukcionog rukcionog biroa u radionicu.
Mogućnost brze dislokacije crteža u slu čaju bilo kakve potrebe. Čuvanje tehni čkog crteža može biti na magnetnim ili opti čkim medijima kao što su diskete, CD ‐ovi, DVD‐ovi, magnetne trake za masovna čuvanja crteža. Kao nedostatak nedostatak ra čunara u formiranju crteža možemo nazvati to da u slučaju nest nestanka anka elektri čne energije ili drugih ošte ćenja računara možemo izgubiti mnogo crteža. Osim toga, toga, nedostat nedostatak ak im je i taj što magnet pa i opt optii čki mediji kvalitet vremenom opada, a procjenjuje se da magnetni i opti čki medij mogu sačuvati crtež do 200 godina.
4
3/5/2014
Standardi •
•
Svaki tehnički crtež sadrži na sebi odredjene elemente koji su standardizov standar dizovani. ani. Danas u svijetu nastoji se sve standardizov standardizovati ati pa time i tehni čki crtež. Cilj standardiza standardizacije cije je da se olakša razmjena mašinskih dijelova
proizved proiz vedeni enih h u bil bilo o ko kojem jem dij dijelu elu svi svijet jeta. a. Ugl Uglav avnom nom pos posto toje je nacionalni ili državni standardi, kao i me đunarodni internacionalni standardi. standardi. Najpoznat Najpoznatiji iji državni standardi su: DIN (Njemačka), ANSI (SAD), BS (Britanija), JIS (Japan), GOST (Rusija) i BAS (B i H).
•
•
•
•
Od medjunarodnih standarda standarda koriste koriste se evropski standardi standardi EN i medjunarodnii ISO. medjunarodn Najčešće se standardizuju brojevi da bi od velikog broja brojeva koris ko ristil tilii sam samo o nek nekee ka kako ko bi poj pojedn ednos osta tavil vilii pr proce oces. s. Da Danas nas se brojevi grupišu u odredjene redove pa tako postoje redovi R5, R10, R20, R40, R80, ... Npr. brojevi koji Npr. koji spadaju u red R5 dobijaju dobijaju se na sljede ći način: 5 R5: 10 ≈ 1,6 a brojevi se formiraju tako: 1,60; 1,61; 1,62; 1,63; ... ; , ; , ; ; ... Iz ovog ovog zaključujemo da nisu sasmo cijeli brojevi standardni nego mogu biti i decimalni.
5
3/5/2014
Vrste crteža c rteža Tehnički crteži se mogu podijeliti u razli čite grup grupaci acije, je, a najčešće se koriste sljedeći crt crtež eži: i: •
•
–– nam slu služe že da odg odgov ovar araju ajući maš mašins inski ki dio di o mo može žemo mo iz izra radi diti ti na os osno novu vu to togg crte cr teža ža.. To zn znaači da na tom crtežu moraju postojati svi potrebni elementi da predmet bude potpuno definisan, t . mora imati od ov ovara u ći bro projekcija i presjeka, mora biti pravilno kotiran (dimenzionisan), mora sadr sa drža žava vati ti sv svee po potr treb ebne ne kv kval alit itet etee izrrad iz adje jeni nih h povr po vrši šina na,, tole to lerran anci cije je,, materijal, ...;
– je takav crtež koji nam, npr. pokazuje sklop više Sklopni crtež – dijelova u funkcionalnoj cjelini, npr. alatna mašina, motor na motornim vozilima. Sklopni crtež je svaki crtež koji se sastoji više od dvije pozicije ili dva dijela.
6
3/5/2014
•
Aksonometrijski crtež – je takav crtež koji se prikazuje u tri
dimenzije, odnosno u prostoru.
7
3/5/2014
•
taka kavv cr crte težž koj ojii se pr prik ikaz azuj ujee u dv dvije ije Ortogonalni crtež – je ta dimenzije (2D crtež).
•
Originalni crtež – je takav crtež koji se uradi samo jednom i ne
smi e se resa resavi vi ati. •
Kopija – je takav crtež koji se dobije iz originala i on se može
presavijeti zavisno od potrebe. •
kojeg jeg vrš vršimo imo skl sklapa apanje nje ili Montažn Mon tažnii crte crtežž – je crtež pomoću ko montažu mašinskih dijelova u jednu funkcionalnu cjelinu.
•
Instalacioni Instalacio ni crtež‐ je crtež po kome se vrši polaganje cjevovoda ili
postavljanje posta vljanje električnih vodova.
Svaki crtež na sebi mora imati okvir crteža, zatim zaglavlje ili sastavnicu, mora biti pravilno izrezan na standardnu veli činu. Postoje 3 tipa veli čina crteža i to: A, B i C. Mi ćemo koristiti veličinu crteža tipa A.
8
3/5/2014
Tehničko pismo •
•
•
•
•
•
Svaki crtež potrebno je tekstualno ili na drugi na čin opisati. To se prije svega misli na unošenje odre đenih kota, tj. dimenzija, zatim kvaliteta površina, itd. Danas se op ćenito koriste dvije vrste tehni čkog pisma i to tehni čko pismo tipa A (vertikalno) i tehni čko pismo tipa B (koso tehni čko pismo). Mi ćemo koristiti tehni čko pismo tipa B, a to je tehni čko pismo koje se ispisuje pod uglom 75 0. Tehničko pismo može biti izvedeno na razli čite načine što se vidi iz . dat je na sljede ćoj slici.
Svako tehni čko pismo obuhvata velika i mala slova, brojeve i ostale oznake. Tehničko pismo karakteriše nazivna visina pisma «h» i danas se koristi pismo 10/10 h što zna či da visinu «h» podijelimo na 10 jednakih dijelova. Visina velikih slova se uzima 10/10 h, visina malih slova se uzima 7/10 7/ 10 h, vis visin inaa br broj ojev evaa 10 10/1 /10 0 h, ra rast stoj ojan anje je iz izme medj dju u re redo dova va je minimalno 16/10 h, rastojanje izmedju slova ili brojeva minimalno 2/10 h, a debljina slova ili broja se uzima približno 1/10 h. menz me nz e s ova t pa pr azane su u s e e o ta e .
9
3/5/2014
10
3/5/2014
Vrste linija •
Postoji Post oji veliki veliki br broj oj lin linija ija koje se ko koris riste te u teh tehni ničkom crtanju. U mašinskom tehni čkom crtanju koriste se razli čite vrste linija, a njihov pregled dat je u sljede ćoj tabeli.
11
3/5/2014
•
Najčešće se koriste linije A, B, C, F i G.
linija A debela debela puna puna linija – koristi se za vidljive konture predmeta; linija B puna tanka linija – koristi se uglavnom za kotiranje, šrafure, linija C puna tanka linija izvuč ena ena slobodnom rukom – koristi se kod označavanja presjeka, pogleda i sl. linija F isprekidana tanka linija – koristi se za ozna avan e nev v v ca, linija G je linija crta – ta č ka ka – crta tanka i koristi se za simetrale, osne linije i putanje.
Na crtežima se korist koristee dvije debljine čiji je odnos 2:1. Standardne debljine linija su: 0,25; 0,35; 0,5; 0,7; 1,0; 1,4 i 2,0
12
3/5/2014
•
Preporučene mjere pojedinih vrsta linija
Konstrukcija krivih linija •
Osim navedenih navedenih linija često se koristi i razne krive linije koje služe za form formiran iranje je raz razliličiti itih h obl oblika ika i maš mašins inskih kih dij dijelo elova va.. Tu spa spadaj daju u evolventa, cikloida, spirala, elipsa, parabola, itd.
13
3/5/2014
14
3/5/2014
Konstrukcija zaobljenja •
Postupakk spaj Postupa spajanja anja kružnih luk lukova ova,, tj. spaja spajanje nje pra pravih, vih, odnosno krivih linija lukom datog polupre polupre čnika, tj. konstruisanje konstruisanje zaobljenja je čest slučaj u tehni čkom crtanju.
15
3/5/2014
16
3/5/2014
Formati crteža •
•
•
Osnovni format format je je format A0 ija je je površina 1 m2, a dimenzije A0 čija ovog formata su 1189 x 841.
Na osnovu ovog formata formata formiraju formiraju se i svi ostali formati principom principom polovljenja pri čemu sva svaka ka str stranica anica form formata ata sto stojiji u odno odnosu su 1: 2 .
Izvedeni formati formati iz formata formata A0 su formati formati A1 (841 x 594), A2 (420 x 594), A3 (297 x 420), A4 (210 x 297). Svaki format koji je ve ći od formata A4 mora se presaviti na format A4 pod uslovom da nije original. Previjanja format može biti za slu čaj ulaganja u mapu sa mehanizmom ili bez mehanizma.
17
3/5/2014
Primjer previjanja formata za ulaganje u mapu bez mehanizma
Primjer previjanja formata za ulaganje u mapu sa mehanizma
18
3/5/2014
Okvir i zaglavlje •
•
•
Na svakom formatu mora biti ucrtan okvir i zaglavlje, odnosno sastavnica. Pri tome treba voditi ra čuna da pri savijanju formata zaglavlje uvijek bude na licu crteža. Okvir crteža se izvla či na , , 10 mm ako su formati A4, A3. Debljina okvira iznosi kao debljina konturne Debljina konturne linije na crtež crtežu u što znači da na formatima A4 i A3 obi čno se koristi debljina pera 0,5 mm, pa prema tome i debljina okvira je 0,5 mm. Odnos debelih i tankih tank ih lini a e uvi ek 1:2 što što zna či da će lini a B biti debl ine 0 25 mm. Kako se naj češće koristi format A4 njegov izgled je dat na slici.
Format A4
19
3/5/2014
•
Na svakom svakom zaglavlju imamo četiri dijela, a to su: Prvi dio zaglavlja zaglavlja zove zove se osnovni ili obavezni obavezni dio gdje se upisuju osnovni osnovni podacii o nazi podac nazivu vu maši mašinsk nskog og dijel dijela, a, nazi nazivu vu pred preduze uzeća, imenima lica koja su formirala taj crtež. Drugi dio zaglavlja zaglavlja služi nam da unosimo eventualne eventualne izmjene na crtežu. crtežu. , težini, kvalitetu, tolerancijama, itd. Četvrti dio zaglavlja zove se sastavnica i ona se samo koristi kada radimo sklopne crtež crteže. e.
Pozicioni brojevi •
povezuju uju dij dijelo elove ve pri prika kaza zane ne na crt crtežu ežu sa Pozicio Pozicioni ni broje brojevi vi povez sadrža sadr žajem jem sa sast stav avni nice. ce. Oni Oni se up upisu isuju ju u sa sast stav avni nici ci u za to predviđen enu u ko kolo lonu nu,, a na crtež crtežu u se up upis isuj uju u po pore red d di dije jela la koj ojii označava u.
•
•
Pozicioni brojevi se na crtežu upisuju dvostruko ve ći od kotnih broj br ojev evaa i po potc tcrt rtav avaj aju u se kr krat atkkom de debe belo lom m cr crto tom m koj ojaa se povezuje tankom crtom s odgovaraju ćim dijelom crteža. Linija koj ojaa po pove vezu zuje je po pozi zicio cioni ni br broj oj s di dije jelo lom m na cr crte težu žu na naziv zivaa se pokazna linija i na samom dijelu završava ta čkom. Pokazne linije se ne smiju sje ći međusobno. Primjeri primje Primjeri primjene ne pozicioni pozicionih h brojeva brojeva na crtežu crtežu prikaz prikazani ani su na narednim slikama.
20
3/5/2014
Primjeri primjene pozicionih brojeva
Mjerila ili razmjere na crtežima •
•
Mjerilo predstavlja predstavlja brojni izraz koji pokazuje koliko koliko je puta predmet na crtežu ve ći (u (uvvećanje), odnosno manji (umanjenje) od njegove stvarne veličine. Koriste se različita m erila na crtežima i to: 1.) mjerila mjerila za za uveć anje anje i najčešće se koriste mjerila 2:1, 5:1, 10:1, 20:1 2.) mjerila mjerila za za umanjenje i najčešće se koriste mjerila 1:2, 1:2.5, 1:5,1:10 3.) mjerila mjerila za za stvaran stvaran prikaz prikaz predmeta predmeta je mjerilo 1:1.
•
Pri unošenju unošenju mjerila mjerila na crtež napiše napiše se rije č Mjerilo 5:1 ili M5:1 ili ako ne postoji mogu ćnost zabune samo 5:1.
21
3/5/2014
Način prikazivanja mašinskih dijelova na crtežima
•
Postoje Post oje dva osnovna osnovna na čina prikazivanja dijelova i to prostorni i prikaz dijelova u dvije dimenzije . Prostorni nač in in prikazivanja predmeta gdje se predmet prikazuje
u prostoru, odnosno u 3 dimenzije, često se zove 3D na čin. Kod prostornog prikazivanja predmeta postoji više slu čajeva kao što je, npr npr.. perspektiva (slika 1.) i aksonometrijsk aksonometrijsko o prikazivanje predmeta: izometrija (slika 2.), dimetrija (slika 3.), trimetrija (slika 4.) i kosa projekcija (slika 5.). Mi ćemo koristiti uglavnom kosu projekciju.
22
3/5/2014
•
perspektiva
•
perspektiva
Tačka nedogleda ili izčezavajuća tačka
23
3/5/2014
•
Primjer perspektive perspektive sa sa jednim nedogledom
•
Primjer perspektive perspektive sa dva nedogleda nedogleda
24
3/5/2014
•
Aksonometrija
•
Aksonometrija
25
3/5/2014
•
Aksonometrija
•
Aksonometrija
26
3/5/2014
Prikaz dijelova dijelova u dvije dimenzije (2D) (2D) – proiciranje
Projiciranje je zamišljeni proces koji se sastoji od tri elementa: predmeta koji projici projiciramo, ramo, ravni projekcije i zraka projiciranja Zrake projiciranja će na ravni projekcije dati projekciju predmeta. Ovisno Ovi sno o zr zraka akama ma pr proji ojicir ciranj anjaa ra razli zlikuj kujemo emo dvi dvije je osn osnovn ovnee vr vrst stee projiciranja: centralno i paralelno. Paralelno projiciranje dijeli se na normalno (ortogonalno) i koso proiciranje. Centralnim projicir projiciranjem anjem predmeta nastaje na ravni projekcije njeg nj egov ovaa pr proj ojek ekcij cija, a, koj ojaa se na nazi ziva va:: centralna centralna proj projekc ekcija ija ili ersp spek ekti tiva va se ra razl zlik ikuj ujee od sv svih ih pr proj ojek ekcij cijaa koj ojee perspektiva . Per dobivamo paralelnim projiciranjem. Ona je najsli čnija onome što vidi ljudsko oko. Za nju vrijedi da paralelni pravci iz prostora na crtežu više ne moraju biti paralelni. •
•
•
•
•
Centralnu projekciju projekciju obično koristimo kada, kod posmatra ča, želim že limo o pos posti tići ut utis isak ak po posm smat atra ranj njaa pr pred edme meta ta u pr pros osto toru ru.. Proj Pr ojek ekci cije je,, od odno nosn sno o me meto tode de na nacr crtn tnee ge geom omet etri rije je koj ojim imaa postižemo takav utisak često u građevins evinskoj koj stru struci ci nazivamo nazivamo .
27
3/5/2014
•
Paralelno projiciranje, ovisno o položaju zraka projiciranja prema ravnini projekcije, može biti: biti: kos koso o ( a) a) i ortogonalno ( ortogonalno ( b) . Od svih
navedenih načina prik navedenih prikaziv azivanja anja pred predmeta meta,, za tehn tehnii čke svrhe u mašinstvu, najvažnije je ortogonalno projiciranje. projiciranje.
Ortogonalno projiciranje •
Ovaj način projiciranja podrazumjeva podrazumjeva prikaz prikaz predmeta u ravni ravni tj. u dvije dimenzije dimenzije (2D), odnosno odnosno prikaz prikaz predmeta predmeta u tri projekcione projekcione ravn vnii koje čine tri trijed jedar ar.. Po Post stoji oji 8 tri trijed jedar araa (ok (okta tant nti) i) ko kojiji se obilje obi lježa žava vaju ju rim rimski skim m br broje ojevim vimaa od I do VII VIII. I. Mi ćemo kor koristit istitii ,
.
28
3/5/2014
•
Iz kos osee pr proj ojek ekcij cijee koj ojaa se pr prik ikaz azuj ujee u tr tried iedru ru fo form rmir iraa se ortegonalni crtež tako tako što se triedar prikaže kao na donjoj slici.
Prema položaju položaju u kome se projekciona ravan ravan nalazi razlikujemo tri vrste vrs te proj projekci ekcionih onih ravni: H –hori –horizon zontaln talnaa ra ravan van ili horiz horizonaln onalnica, ica, V – vertikalna ravan ravan ili vertikalnica i P – profilna ravan ravan ili profilnica.
29
3/5/2014
•
Primjeri kose projekcije koja se prikazuje u triedru i formiranje
ortegonalnih projekcija.
Kosa projekcija
Ortogonalna projekcija
Kosa projekcija
Ortogonalna projekcija
30
3/5/2014
Kosa projekcija
Ortogonalna projekcija
Nazivi i broj pogleda pri ortogonalnom projiciranju
Postoji 6 osnovnih pogleda kao što što je je prikazano na donjoj slici.
Pogled A – pogled sa prednje strane i odgovara vertikalnici vertikalnici V u desnom trijedru. Pogled B – pogled odozgo odozgo i odgovara horizont horizontalnici alnici H. Pogled C – pogled sa lijeve strane i odgovara profilnici profilnici P. P. Pogled D – pogled sa desne strane. Pogled E – pogled sa donje strane. Pogled F – pogled sa zadnje strane.
31
3/5/2014
•
•
•
U principu ne treba koristiti sve sve poglede istovremeno nego se koristi onoliko pogleda koliko nam je potrebno da predmet bude potpuno definisan. To zna či da ako se može prikazati predmet pred met sa jednim pogledom pogledom onda ćemo koristiti samo jedan , , . Nije dozvoljeno koristi koristi više pogleda nego što je potrebno ali ne smije se nikada uzeti manje pogleda nego što je potrebno. Osim navedenih osnovnih osnovnih pogleda A, B, C, D, E i F, F, koriste se još i nek ekii dopunsk kao što su su:: zaokrenu dopunskii pogle pogledi di kao zaokrenuti ti pogl pogled, ed, čni i pogled, skrać eni djelimi č n eni pogled, specijalni pogled, itd.
•
•
Postoje Post oje dv dvaa osn osnovn ovnaa na čina ort ortog ogona onalno lnogg pr proji ojicir ciranj anjaa i to evropski i američki način. Uglavnom se koristi evropski na čin. Medj Me djut utim im,, pr prililik ikom om ra razm zmje jene ne cr crte teža ža po poje jedi dini nih h zem emal alja ja potrebno je poznavati i ameri čki način.
Ukoliko crtež ide u razmjenu sa drugim zemljama obavezno je Ukoliko pored zaglavlja upisati oznaku oznaku E ili i li A koja govori da li je evropski ili ame ameri rički način pr proji ojicir ciranj anja. a. Na don donjim jim sli slika kama ma na nalaz lazii se prikaz evropskog evropskog i američkog načina projiciranja.
Evropski način projiciranja
Američki način projiciranja
32
3/5/2014
Načini za smanjenje broj projekcija •
Svaki predmet treba prikazati prikazati u što manjem broju projekcija projekcija a da predmet bude u potpunosti definisan. Manje projekcija projekcija ne smije da bude jer predmet ne će biti definisan, a više projekcija može biti ali nije preporu čljivo jer usložnjava crtež. U tu svrhu koristi se nekoliko načina kako bi «uštedjeli» neku projekciju, a to su:
a) primjena oznake Φ (fi) koja nam govori da da je je nešto okruglo
b) primjenom tekstualnih napomena
33
3/5/2014
c) primjenom detalja kako bi izbjegli crtanje glomaznih projekcija
d) Pr Prav aviln ilnim im iz izbo boro rom m pr proj ojek ekcij cija, a, a najv najvaž ažni nije je je iz izab abra rati ti pr prvu vu proje pr ojekci kciju, ju, odn odnosn osno o pog pogled led ko kojiji nam pok pokazu azuje je naj najviš višee det detalj aljaa na nekom predmetu. e) Pr Prim imje jeno nom m raz azli ličit itih ih vr vrst staa pr pres esje jeka ka (z (zao aokr kren enut uti) i) mo može žemo mo jasan.
34
3/5/2014
Presjeci mašinskih dijelova •
•
•
•
Pod presjecima presjecima podr podrazum azumjeva jevamo mo zami zamišljen šljenee ra ravni vni koj kojee «sjek «sjeku» u» predmet na onim mjestima koja mi ne možemo da vidimo putem pogleda: A, B, C, D, E i F. Dakle presjeci se koriste kada na mašinskim dijelovima postoje razli čiti otvori žljebova i sl. o e se cr crtat pro e c a a a ne pr prav mo pre pres e e a u tom tom slučaju sve ono što ne vidimo moramo crtati isprekidanom linijom (F). Pošto Pošto nije doz dozvolj voljeno eno da na crtežima crtežima kor koristi istimo mo isprekidane isprekidane linija onda koristimo presjeke. Presjeci su dakle zamišljeni prikazi predmeta gdje nevidljive linije pretvaramo vidljivim i na svakom presjeku postoji šrafura. res ec se
e e u v e g avne grupe to:
ravan ide paralelno sa osom simetrije i 1. uzdužni presj presjeci eci gdje ravan gdje ra rava van n sječen enja ja je ok okom omit itaa na os osu u 2. popreč ni ni pre presje sjeci ci gdje simetrije.
Uzdužni presjek
Poprečni presjek
35
3/5/2014
Uzdužni presjek ‐ primjer
Uzdužni (B‐B) i poprečni presjek (A‐A) ‐ primjer
36
3/5/2014
•
Osim glavne podjele presjeka postoje i druge podjele pa tako se koristee i sljedeći presjeci: korist gdje za zami mišl šlja jamo mo da je pr pred edme mett po potp tpun uno o a) pu puni ni pr pres esje jek k gdje presječen sa ravnima sje čenja.
je prjesjek gdje predmet prikazujemo pola u č ni b) Po Polov lovi i č ni presjek je presjeku a pola u pogledu. To se naj češće koristi za simetri čne, obično rotacione predmete.
37
3/5/2014
čni i pr je ona najj pr pres esje jekk gdj djee na pred edm met etu u c) Dj Djel elim imi i č n pres esje jek k je
pokazujemo samo onaj dio koji nam je interesan interesantan. tan.
Primjeri presjeka :
38
3/5/2014
d) izlom izlomljen ljenii presjek presjek je takav presjek gdje koristimo više ravni
sječenja pod uglom od 90 0 .
e) uzas uzastopn topnii presj presjek ek
f) zaokrenuti presjek
39
3/5/2014
Primjeri zkreaonutog presjeka :
•
Sa gornjih gornjih slika možemo uočiti neka pravila kod presjeka za dijelove izrađene od metalnih odnosno čeličnih materijala : presjeci se obilježavaju velikim slovima A ‐A, B‐B. C‐C, itd. ra ura se se na nanos po ug om glavnu konturu linije.
u o nos nosu na na os osu s metr e
Šrafura se izvlači tankom linijom B, a njena gustina može biti različita zavisno od veličine predmeta. Nekada se može odstupiti od ug ugla la 450 kada se šraf šrafure ure nek nekolik oliko o pred predmeta meta ist istovre ovremeno meno 0 0 nalaze jedna pored druge. Tada Tada ugao može biti i od 60 – 75 .
40
3/5/2014
Zaključujemo da u slu čaju sklopnih crteža gdje imamo više predmeta u cjelini možemo promjeniti ili ugao šrafure ili gustoću šr šraf afur ure, e, a cil ciljj je da sv svak akii pr pred edme mett mo mora ra im imat atii zasebnu šrafuru kako kako bi prepozna prepoznalili da su predmeti razli čiti.
Nekada se umjesto šrafure može koristiti i sjena (npr. kada imamo više uskih površina površina metalnih profila i limova)
41
3/5/2014
Tan anka ka reb ebrra i pa paoc ocii kod točkov ovaa se ne šr šraf afir iraj aju u ia iakko prjesečna ravan prolazi kroz njih.
Mašinski delovi (vijci, klinovi, zakovice…) u sklopu se ne crtaju u preseku vijak
klin
42
3/5/2014
zakovica
Kotiranje ili dimenzionisanje mašinskih dijelova •
Pod dimenzionisanjem ili kotir anjem anjem podrazumjevamo unošenje brojčanih vrijednosti na pojedine dimenzije mašinskih dijelova. Unošenje Unoš enje ovih broj čanih vrijed vrijednos nosti ti vrši kon konstru struktor ktor pri čemu mora voditi ra čuna o: a
ot ran u to zn zna a se se ote, odnosno kotni brojevi trebaju raspored rasporediti iti ravnomjerno na sve proj pr ojek ekci cije. je. To je zb zbog og to toga ga da na sv svak akoj oj pr proj ojek ekci ciji ji bu bude de približno isti broj kotnih brojeva. Kotni brojevi ne smiju se ponavljati na svim projekcijama što zna či da jedna kota može biti samo na jednoj projekciji i to na onoj projekciji gdje se najbolje vidi. reg e no nost
crte a pr
b) Ko Kotir tiranj anje e mo mora ra bit bitii pot potpun puno o što zna či da ne smije biti ni
jedna kota koja nedostaje jer se u tom slu čaju predmet ne može izraditi. Isto tako ne smije se stavljati više kota nego što je potrebno, jer se na taj na čin opterećuje crtež, ali nekada se i to može uraditi ako nam ta činjenica razjašnjava crtež.
43
3/5/2014
c)
Kotiran Ko tiranje je mora biti post postupno upno, tj. mora biti tako izvedeno da
prati tehnološki postupak izrade predmeta. To zna či onako kako se predmet izradjuje na mašini taj redosljed treba biti i pri kotiranju. Ovo je nekada mogu će uraditi, ali ako nije onda treba uraditi što približnije. d) Ko Kotir tiranj anje e mo mora ra bit bitii isp isprav ravno no što zna či da ne smije biti ni
jedna greška pri kotira kotiranju, nju, a to se ogleda u tome da se upiše pogrešan kotni kotni broj ili pogrešno postavi strelica i sli čno.
prvo kotiraju glavne važnije dimenzije, a onda se ide prema onim on imaa koj ojee su ma manj njee va važn žne. e. Da Dakl klee pr prvo vo kot otir iram amo o tz tzvv. gabaritne kote, tj. širinu, dužinu i visinu predmeta pa onda ostale.
f)
Pri kotiranj kotiranju u nije bitno mjerilo što zna či da se unosi stvarna
vrijednost kotnog broja. g) Svi kotni kotni broje brojevi vi se unose unose u mm mm . h) U principu, principu, kotiraju kotiraju se vidlj vidljive ive ivice ivice predmeta predmeta , a nevidljive
ivice samo u izuzetnom slu čaju ako nismo u stanju putem presjeka prevesti ih u vidljive ivice. i)
Sve dosada reč eno od odno nosi si se na ort rtog ogon onal aln ni nač in in projeciranja (2D) dok se aksonometrijski na čin kotiranja (3D)
razlikuju.
44
3/5/2014
•
Glavni elementi svake kote dati su na slici:
1. Glavna kotna linija izvlači se punom tankom linijom B. Ne smiju
dvije glavne kotne linije da se sijeku, ali smože biti presje čena svim dru im vrstama vrstama lini a što što znači i šrafurom šrafurom.. 2. Pomoć na na kotna linija izvlači se punom tankom linijom B i smije
biti presječena svim vrstama linija a mogu se presijecati i dvije pomoćne kotne linije. Pomoćna kotna linija smije prelaziti (1 ‐2) mm preko strelice.
3. Strelica se izvlači pod uglom 15 0 i njena dužina je jednaka visini
kotnog broja (prib kotnog (približno ližno). ). Stre Strelica lica ne smije biti pres presje je čena niti jednom vrstom linija. se ispisuje uvijek iznad glavne kotne linije, ne smije 4. Kotni broj se biti presječen niti jednom vrstom linija a visina mu zavisi od formata (npr. ako je format A4 ili A3 kontura linija je 0,5 mm pa je visina kotnog broja od 2,5 – 3,5 mm). Iz ovoga zaključujemo da visin vis inaa kot otno nogg br broj ojaa za zavi visi si od ve veliličine fo forma rmata ta crt crtež eža. a. Ko Kotni tni brojevi se upisuju tako da se mogu čitati odozgo ili sa desne strane crteža. .
rva ota nanos se na rasto an u
mm o
onture n e a
svaka naredna 8 mm (preporuka).
45
3/5/2014
Načini nanošenja kota i načini kotiranja •
Postojiji više načina nanošenja kota: Posto a) Nanošenje kot kota a od ose simetrije simetrije
b) Nanošenje kota od radne radne površine površine
46
3/5/2014
č vrstih c) Nano Nanošenj šenje e kota kota od od od fiksn fiksnih ih ili č vrstih tač aka aka
čno o u odnosu d) Sim Simetr etri i č n odnosu na osu simetrij simetrije e
47
3/5/2014
•
Načini kotiranja mogu biti sljedeći: d) Redno (serijsk (serijsko) o) kotiranje
b) Para Paraleln lelno o kot kotiranj iranje e
48
3/5/2014
c) Kom Kombino binovano vano kot kotiranj iranje e
d) Kot Kotiranj iranje e superpon superponiranj iranjem em
49
3/5/2014
•
•
Redno kotiranje kotiranje ima prednost što zauzima manje prostora prostora na crtežu, ali mu je nedostatak što se greška u činjena, npr. na prvoj koti stalno ponavlja. Paralelno Paraleln o ko kotira tiranje nje zauzima više prostora prostora ali mu je pred prednost nost što se greška u činjena na nekoj koti ne ponavlja na drugim kotama. kot ama. Ipak najvi najviše še kor koristi istimo mo ko kombino mbinovan vano o ko kotira tiranje nje što znači kor koristi istimo mo pred prednos nosti ti i nedo nedosta statke tke rednog i par paraleln alelnog og kotiranja.
Primjeri kotiranja •
Najčešći oblik pri kotiranju kotiranju je je kotiranje kruga koje koje je je dato na donjim slikama.
a
b
c
a.) Pravilno kotiranje kruga pomo ću prečnika.
b.) Pravilno kotiranje kruga sa šrafurom ‐ vidim vidimo o da šrafur šrafuraa ne smije sjeći strelice i kotni broj nego se prekida. c.) Nepravilno kotiranje kotiranje ‐ nikada se ne smije staviti paralelno kotna linija sa šrafurom.
50
3/5/2014
•
•
Ukoliko Ukolik o nema dovoljno prostora prostora da se upiše kotni broj onda se izvuče pokaznica na kojoj se napiše kotni broj ili se on stavlja sa strane pomoćne kotne linije. Nekada se umjesto strelica strelica takodjer usljed nedostatka prostora može staviti ta čka.
Ukoliko nema dovoljno prostora Ukoliko prostora da se upiše kotni broj onda se izvuče pokaznica na kojoj se napiše kotni broj ili se on stavlja sa vanjskee strane vanjsk strane pomoćne kotne linije. Nekada se umjesto strelica takodjer usljed nedostatka prostora može staviti ta čka.
51
3/5/2014
•
•
Prilikom unoš Prilikom unošenja enja kotnih brojeva brojeva na crtež treba izbjegavat izbjegavatii zone gdje je teško postaviti kotni broj. Te zone su prikazane šrafurama na crtežu i pod uglom su od 30 0.
Primjeri kotiranja kotiranja uglova i vidimo da se broj može može postaviti u prav pr avcu cu ko kotne tne lin linije ije ili ko kotni tni br broj oj jed jednos nosta tavno vno pos posta tavim vimo o vertikalno.
52
3/5/2014
Prilikom Priliko m kot kotiran iranja ja površina površina koj kojee su skošene, skošene, što je vrlo čest slučaj na mašinskim dijelovima, kotiranje izvodimo tako da umjesto dvije kote stavimo jednu, pri čemu prvi broj pokazuje dubinu skošenja (2) a drugi broj pokazuje pokazuje ugao pod kojim smo skosili skosili površinu (45 (450). Ovaj način se koristi isljučivo kada je ugao skošenja 450, ali ukoliko je ve ći drugi ugao, onda je bolje kotirati sa dvije kote, posebno dužina a posebno ugao.
•
•
Primjeri Primjeri ko kotir tiranj anjaa mal malih ih ra radij dijusa usa na maš mašins inskim kim dje djelov lovima ima i vidimo sa slike da se centar radijusa stavlja ukoliko je radijus ve ći od 2,5 mm. Za radijuse ve će od 2,5 mm centar se obavezno obilježava. obilježav a. Oznaka R može se, a i ne mora napisati pored kotnog kotnog broja, a piše se samo onda kada postoji mogu ćnos nostt zab zabune. une. zavisno od toga toga da li imamo ili nemamo prostora prostora na crtežu. crtežu.
53
3/5/2014
•
•
Primjer kotiranja kugle ili sfere ‐ ukoliko se vidi više od 180 0 kugle tada se stavlja oznaka za pre čnik kugle φ i i pored kotnog broja br oja nap napiše iše se kug kugla. la. Nek Nekada ada se umj umjest esto o rij rijee či kug kugla la mo može že upotrebiti samo oznaka S.
Primjer kotiranja kugle, kada se vidi manje od 180 0 kugle, a vrijedi ista napomena za oznaku S. Takodjer Takodjer vidimo da se u ovom slučaju upisuje umjesto φ oznaka oznaka pre čnika kugle R.
54
3/5/2014
•
Primjer kotiranja konusa konusa (konus je zarubljena kupa), npr. npr. konus 1:10 znači da se svakih 10 mm pre čnik smanjuje ili pove ćava za 1 mm. α/2
Konus K =1:k = (D-d)/L (D-d)/L Ugao postavljanj postavljanjaa noža pri obradi obradi
•
Primjer kotiranja suženja
Suženje S =1:s = (a-b)/L (a-b)/L Ugao α/2 tan(α/2) /2)= = (a(a-b)/ b)/2L 2L
55
3/5/2014
•
kotiranja nagiba ‐ nagib se može kotirati proporcijom ili procentom, npr. 1:5 1:5 je je 20%.
Nagib N =1:n = (a-b)/L
•
Primjerr ko Primje kotir tiranj anjaa i oz ozna načav avanj anjaa sp spolj oljašn ašnjeg jeg na navo voja. ja. Na Navo vojj je zavoj za vojni ni pr profi ofill (z (zav avojn ojnica ica)) nar narez ezan an na nek nekii ma mašin šinski ski elem element ent.. Oznaka M12 zna či da se radi o metri čkom navoju pre čnika 12 mm. Navoj Navoj se u drugoj projekciji projekciji obilj obilježa ežava va sa ¾ krug krugaa tankom tankom linijom B.
56
3/5/2014
•
Primjer kotiranja kotiranja i označavanja unutrašnjeg navoja, u odnosu na vanjski navoj, oznake su iste, tanka linija B se stavlja sa spoljne strane 3/4 kruga.
•
Primjer kotiranja navoja (vanjski i unutrašnji)
57
3/5/2014
a) Metrički krupni i fini navoj
b) Metrički lijevi navoj
c) Metrički navoj u rupi
c) Metrički navoj u otvoru
a) Trapezni navoj
b) Vitvortov navoj
d) Obli navoj
c) Cijevni navoj
58
3/5/2014
•
•
Primjer kotiranja nekih radijusa ‐ centar radijusa pada izvan crteža a nalazi se na osi.
Primjer kotiranja velikog radijusa, kada centar radijusa pada izvan crteža, a ne nalazi se na osi.
59
3/5/2014
•
Primjeri nepravilnog načina kotiranja.
Kod mašinskih dijelova koji su simetri čni imamo niz uzastopnih parral pa alel elni nih h kot ota, a, on onda da kot otne ne br broj ojev evee tr treb ebaa po post staavl vlja jati ti naizmjenično radi bolje preglednosti.
•
•
Kod polovičnih presjeka, dakle simetri čnih mašinskih dijelova, jedna izvodnica se vidi a druga ne. Pri kotira kotiranju, nju, strelicu stavljamo samo na vidljivu ivicu, drugu strelicu ne stavljamo, a glavna gla vna ko kotna tna lin linija ija mal malo o pr prela elazi zi osn osnu u lin liniju iju i ko kotir tiram amo o cije cijelili prečnik.
60
3/5/2014
•
•
Kod konusn konusnih ih površina površina pomo ćne kotne linije često se stave pod nekim uglom kako bi lakše napisali kotni broj.
Ukoliko Ukolik o su površine površine pod nagibom nagibom a nije nije ta čno precizirano gdje su centri zaobljenja tada se produžavaju nagnute linije tankim linijama B do ose i na tom mjestu izvrši kotiranje.
61
3/5/2014
•
Kotiranje se može može vršiti i primjenom koordinama (x,y), a koristi koristi se u onim situacijama kada imamo na predmetu mnogo otvora. Da bi bi cr crttež bio št što jedn je dnos osttavni niji ji na crt crtež ežu u se defi fini nišu šu koor ko ordi dina nate te (x,y) (x,y),, obilje obilježže ot otvo vori ri 1, 2, 3, te u ta tabe belili upišu upišu vrijednosti x, y, Φ, itd.
Označavanje kvaliteta površina mašinskih dijelova •
•
Svaki mašinski Svaki mašinski dio izrađuje se odredjenim postupkom izrade. Postupci izrade su razli čiti što znači da su i kvaliteti površina različiti. Naime, površina nekog predmeta može biti obra đena sa ve m man m va te tetom, a na a e c a povr na u e izađena onim kvalitetom koji zadovoljava namjenu i estetski izgled. To znači da nikada ne treba koristiti ve ći kvalitet površine od onog on ogaa koj ojii je po potr treb eban an,, je jerr to po pove većav avaa cij cijen enu u ta takv kvog og redmet red meta. a. Ka Kada da bi sv svaku aku ovr ovršin šinu u nek neko o re redme dmeta ta st stav avili ili od mikroskop onda bi vidjeli niz neravnina ve ćih ili manjih. U principu važi pravilo, kvalitetnija površina produžena trajnosti, tj. manja je mogu ćnost pojave pukotina a i predmet je boljeg izgl iz gled eda. a. Sa dr drug ugee str tran ane, e, ek ekon onom omsk skii ef efek ekti ti za iz izrrad adu u kvalitetnije površine su zna čajniji.
62
3/5/2014
•
Za oz ozna načav avan anje je kv kvalit alitet etaa po povr vršin šinaa na crt crteži ežima ma ko koris riste te se različiti znaci, odnosno kukice pri ćemu one mogu biti razli čito koritešene, a prikazane su na donjim slika.
Slika Sli ka a) Osnovni znak kvaliteta površine i može se koristiti u svim situacijama. To znači može se koristiti kada se površine obradjuju sa
s i an anje jem m ma mate teri rija ja a np nprr. st stru ruga gano no,, g o an ano, o, ru en eno o i s . i i se površine dobijaju bez skidanja materijala (liveno, kovano, valjano i sl.). Znak se izvlači pod uglom od 600 na svim stranama tankom linijom B pri čemu je visina h2 ≈ 2h 1, a visina h1 = (1‐1,5) kotn kotnog og broja. broja. Iz ovoga ovoga proizilazi da visina kukice zavisi od veli čine crteža, odnosno formata crteža.
Slika b) Znak kvaliteta površine koji se koristi samo za obrade sa skidanjem
mate ma terr a a np nprr. ru en e sv svee os osta ta e na napo pome mene ne na s c a vr e e ov e. Slika c) Znak kvaliteta kada se površine dobijaju bez skidanja materijala (npr.
liveno). Slika d) Ovaj znak se koristi kada želimo ta čno propisati kojom tehnološkom obradom želimo obraditi neku površinu. To znači moramo na produžetku
kukice staviti staviti da li je to liveno, brušeno i sl. Slik Sl ika a e) Na sv svak akom om na naved vedeno enom m zna znaku ku kv kvali alitet tetaa pov površ ršine ine st stav avlja ljaju ju se
odredjene oznake oznake (a, b, c i d) pa tako imamo: imamo:
63
3/5/2014
Na mjestu a upisujemo kriterij Ra ili srednje aritmetičko odstupanje profila (nekada se umjesto Ra mož možee upisati klasa kvaliteta kvaliteta u intervalu od N1 – N12, pri čemu klasa kvaliteta kvaliteta N1 odgovara odgovara najfinijem, a N12 najgrubljem najgrubljem kvalitetu obrađene površine).
Postoji Post oji tab tablic licaa ko koja ja usp uspost ostav avlja lja ve vezu zu izm izmedj edju u kla klase se kv kvali alite teta ta N i Ra Ra.. U mašinstvu se najčešće koristi interval interval od N5 – N10, dok interval od N1 – N4 se koristi za mjerne i kontrolne uredjaje, a N11 i N12 za livnice, kovačnice i sl.
Na mjestu b upisujemo tehnološku obradu pomoću koje dobijamo kvalitet
ovršine ovr šine n r. lodan lodano o live liveno no itd.
Na m estu c u u isu em emo o refe refere rentn ntnu u dužin dužinu u n r. 2 5. Ozna Oznakk
se odno odnosi si na simbol i vrijednost drugog korištenog parametra hrapavosti hrapavosti (Rz, Rmax).
64
3/5/2014
Na mjestu d upisujemo upisujemo pravac prostiranja neravnina koji može biti paralelan
=, upravan ⊥, ukršten X itd.
Znaci pravca prostiranja neravnina
Na mjestu e upisuje se vrijednost dodatka za mašinsku obradu.
65
3/5/2014
Znakovi kvaliteta mogu se postavljati Znakovi postavljati direktno direktno na na površinu, što je poželjno ali može se koristiti i pokaznica kada nemamo dovoljno prostora za postavljanje znakova. Isto tako vidimo da vrh kukice je zapravo vrh alata koji obradjuje površinu što zna či da se kukica postavlja kako alat pristupa površini. Primjer 1.
Primjer 2.
66
3/5/2014
•
•
U ko koliko liko na pred predmetu metu imamo samo jedan kvali kvalitet tet površina površina onda se na crtež ne stavlja niti jedan znak kvaliteta, nego se u desnom gornjem uglu crteža crteža postavi taj taj kvalitet.
Ukoliko na predmetu ima više kvaliteta površina Ukoliko površina tada moramo moramo izdvojiti glavni kvalitet površine koji ne stavljamo na crtež. Svi ostal os talii kva kvalit liteti eti se pos posta tavlj vljaju aju na crt crtež. ež. Gla Glavni vni kva kvalit litet et se odre od redj djuj ujee ta takko št što o se ob obii čno uz uzim imaa on onaj aj kv kval alit itet et koj ojii se najčešće ja javl vlja ja i nj njeg egaa st stav avim imo o u de desn snii go gorn rnji ji ug ugao ao ne nešt što o uvećan dok sve ostale kvalitete stavimo u zagradu i poredamo ih po finoći kvaliteta.
67
3/5/2014
•
Ponekad kada koristimo koristimo znake kvaliteta u punom kapacitetu uvode uv ode se od odgo gova vara raju juće ola lakkši šice ce kako bi cr crttež bi bio o što pregledniji.
Praktični primjeri ozna čavanja kvalteta obra đenih površina
68
