TAJNE PRIRODE
Prema Jakobu Lorberu
1
TAJNE PRIRODE Promjene u prirodi kao i duhovna osnova za ova događanja prikazana kroz tekstove
JAKOBA LORBERA
Izbor i obrada tekstova:
VIKTOR MOHR
Preveo i pripremio:
ZVONIMIR PAJIĆ Izdavačka kua! Lorber"Ver#a$
" B%e&%$'e%m()*r&&
2
+adr,a-....................................... +adr,a-.............................................................. .............................................. ................................................................... ...............................................+&ra/%0a ...+&ra/%0a 1VOD....................................... 1VOD.............................................................. .............................................. .............................................. ..................................................... ......................................2 ........2 Ob-a3/-e/-e /a4&a/ka ,%vo&a ,%vo&%/-4ko$ 4v%-e&a....................................... 4v%-e&a.............................................................. .....................................5 ..............5 6%vo& drvea..................................... drvea............................................................ .............................................. ................................................................... ...................................................77 .......77 Eva/8e#-e čoko&a v%/ove #oze............................................ #oze................................................................... .............................................. ........................................ .................79 79 Na4&a/ak o#u-e......................................... o#u-e................................................................ .............................................. ....................................................... ........................................... ...........7: 7: B%e ;o&re4a.................................... ;o&re4a........................................................... .............................................. .............................................. .................................................. ..............................72 ...72 +-ever/% % -u,/% ;o#....................................... ;o#.............................................................. .............................................. .............................................. .......................................7< ................7< P#%ma % o4eka................................ o4eka....................................................... .............................................. .............................................. ...................................... ........................... .................=> .....=> O;o-/e ;are.......................................... ;are................................................................. .............................................. ............................................... ...............................................=9 .......................=9 M1HA...................................... M1HA............................................................. .............................................. .............................................. ............................................ .................................. ...............=: ..=: No$e mu'e....................................... mu'e.............................................................. .............................................. .............................................. ....................................................=: .............................=: Mu'a kao re$u#a&or e#ek&r%0%&e&a zraka.........................................................................................=2 Mu'a kao 4;a4%#a0 čov-eča/4&va................................. čov-eča/4&va......................................................... ............................................... .............................................=5 ......................=5 Mu'a kao $ara/0%-a č%4&o$ zraka..................................... zraka............................................................ .............................................. ....................................... ................=? =? Mu'a kao kem%čar % re$u#a&or e#ek&r%0%&e&a.............................. e#ek&r%0%&e&a..................................................... ............................................... ............................=< ....=< Mu'a kao &očka /a4&a/ka ,%vo&a............. , %vo&a.................................... .............................................. .............................................. ..........................................=@ ...................=@ Mu'a % /a4&a/ak kome&a...................................... kome&a............................................................. .............................................. .............................................. ..............................9> .......9> 1zro0% % b%e 4v-e&#o4&%....................................... 4v-e&#o4&%.............................................................. .............................................. .............................................. ..................................9= ...........9= B%e e&era % 4u/čeve 4v-e&#o4&%....................................... 4v-e&#o4&%.............................................................. .............................................. .............................................99 ......................99 Mu'a kao 4v-e&#o % kao 4aku;#-ač ,%vo&a........................................ ,%vo&a............................................................... .............................................. ..........................9: ...9: Mu'a kao 4%mbo# ;o/%z/o4&%..................................... ;o/%z/o4&%............................................................ .............................................. ...............................................95 ........................95 ROLOCKNER " Eva/8e#-e brda...................................... brda............................................................. .....................................................9< ..............................9< 1vod..................................... 1vod............................................................ .............................................. .............................................. .............................................. ...................................... ..................9< ...9< ro$#o0k/er " o&a0 4v%' bre$ova.................................... bre$ova........................................................... .............................................. ................................... .................9@ .....9@ Z/ača- /a4&a-a/-a #eda......................................... #eda................................................................ .............................................. .....................................................:> ..............................:> Brda kao re$u#a&or% 4&ru-a/-a zraka...................................... zraka............................................................. .............................................. ..................................:7 ...........:7 B%e % uzro0% uzr o0% 4v-e&#o4&% $#ečera......................................... $#ečera................................................................ .............................................. ..........................................:7 ...................:7 Du'ov/o % ma&er%-a#/o....................................... ma&er%-a#/o.............................................................. .............................................. ...................................... ........................... .................:= .....:= Ra& du'ova u ;r%rod%.......................................... ;r%rod%................................................................. .............................................. .............................................. ................................:: .........:: Pu&ov% ;rema ;o/%z/o4&% ;r%rod/%' du'ova.............................. du'ova..................................................... ...................................................:2 ............................:2 Pu&ov% za ozdrav#-e/-e ;r%rod/%' du'ova.............................. du'ova..................................................... .............................................. ..................................:< ...........:< Du'ov/% razbu8u-u% u&-e0a- ;e/-a/-a ;o ;#a/%/ama................................................................. ;#a/%/ama..................................................................:@ .:@ Bre$ov% kao ;ro;ov-ed/%0% #-ubav% % mudro4&%.................................................... mudro4&%............................................................................ ...........................2> ...2> Pora4& du'ov/o4&% u ;#a/%/4kom 4v%-e&u.............................................................. 4v%-e&u..................................................................................... ...........................27 ....27 Bre$ov% kao m-e4&a ob-av#-%va/-a Bo$a.............................................. Bo$a..................................................................... ..........................................2= ...................2= Bre$ov% kao o$#eda#o /a3e u/u&ra3/-o4&%................................. u/u&ra3/-o4&%........................................................ .......................................................29 ................................29
3
1VOD Znanstvena istraživanja o prirodi u današnjem vremenu su kroz pronalaske i otkria u blizini grani!e kona"nog uspjeha# što zna"i da e biti mogue uz moderna tehni"ka sredstva i uređaje istražiti sve što se u prirodi događa$ Prodor u strukturu atoma i otkrivanje zakonitosti atomskih "esti!a vodi ka bitnim promjenama u našoj spoznaji koje sežu do svih oblasti ljudskog života$ Primjena atomskih i elektroni"kih tehnologija rađa jednu potpuno novu !iviliza!iju i stavlja ljudima na raspolaganje energije i snage "ija upotreba a posebno zloupotreba zloupotreba može bitno promjeniti sudbinu "ovje"anstva$ %odi li atomska &izika do novog pogleda na svaku prapovijesnu sastavnu stijenu koja oslikava svojevrsnu vezu između malog i velikog stvaralaštva# tako da svaki postojei zahvat u svemiru# koji je otkriven putem astronauta ili kroz današnju 'adar(astronomiju daje proširenu sliku univerzuma koja ruši dosadašnje teorije i otvara novu monu svemirsku dimenziju$ Zadiv Zadivlju ljuju juee je u koliko kolikojj mjeri mjeri su tuma" tuma"enj enjaa prirod prirodee )akoba )akoba *orber *orberaa bliska bliska znanst znanstven venim im stajalištima$ +ve "eše se potvrđuju njegova viđenja i istinitost njegove predodžbe o prirodi# koja se# iako iznijeta prije više od stotinu godina# broje u najdublje današnje spoznaje o prirodi 1$ *orberova literatura inspirirana ,unutarnjim glasom-# .ožanskom rije"i koja se pojavila u njegovom duhu# stvara u njegovim duhovnim tekstovima# kroz duhovnost i razum# zadovoljavajuu sintezu religije i znanosti# sa "ime se i današnje "ovje"anstvo "ovje"anstvo polako hvata u košta!$ /na nema zadatak da prezentira znanstvene istine o prirodi i otkriima te daje njihova religiozna ili &ilozo&ska zna"enja# a koja ve sada polako zvone u ušima današnjeg "ovje"anstva$ /na ne priprema zadae egzaktnoj znanosti o prirodi i ne objašnjava religiozna ili &ilozo&ska zna"enja pronalazaka nastalih na temelju istraživanja$ Pitanja koja se pojavljuju iz nas samih# odnosno sva ova otkria prirodnih pojava i zakona zaokruženo zahtijevaju jasno objašnjenje# koje samo može .ožanski duh dati# budui je sve na duhovnoj razini# sve prirodno živi# oživljava i sve se objavljuje ljudima kao vidljiva oblikovana priroda$ Istovremeno s ovim pitanjem oblikuje se svako stvorenje prema smislu i svrsi svog stvaranja# kao i prema !ilju prema kojem streme sva stvorenja$ 0jelovita djela )$ *orbera su sposobna da odgovore na ova osnovna pitanja# i da ponude !jelovito duhovno i religiozno životno objašnjenje od postanka stvaralaštva stvaralaštva do njegovog njegovog savršenstva sa sa uvjerljivim odgovorima$ odgovorima$ /snova ovoga u"enja o životu daje *orberovo jedanaesto knjižje ,%eliko Ivanovo vanđelje-# u kojem su opisana sva nadahnua kao i u"enje o životu Isusa rista$ *orber je pripremio uz druga velika djela duhovnog sadržaja4 također i nekoliko pouka o duhovnoj strani prirode# koja su se pojavljivala u manjim brošurama i uglavnom su sva razgrabljena$ Pored novog izdanja knjige ,Zemlj ,Zemljaa i svije svijett- Izdava Izdavaštv štvoo *orbe *orberr je pripre pripremil miloo i tri ova ovakva kva manja manja teksta teksta ,+vje ,+vjedo" do"ans anstvo tvo prirode-# 5ro6glo!kner 7 planinsko evanđelje- kao i ,8uha-4 u sažetom obliku i izdani su kao jedinstvena knjiga$ Prirodno znanstvena objašnjenja koja su dana u ovoj knjizi vode "itao!a prema !jelov !jelovitoj itoj duh duhovn ovnoj oj sli!i sli!i svijet svijetaa kak kakva va se u veliki velikim m djelim djelimaa )$ *orbe *orbera ra u neis!r neis!rpno pnojj pun punoi oi o!rtavaju$ Zbog toga je ovaj svezak mogue prikazati kao putokaz pripremljen za svakog inspiriranog duhovnog tražio!a koji e u skladu sa spoznajama i istinama "ovje"anstva u previranju# ljubav# .ožansku mudrost kao i "uda njegovog stvaranja jasno osvijetliti$ Viktor Mohr
Ob-a3/-e/-e /a4&a/ka ,%vo&a ,%vo&%/-4ko$ 4v%-e&a 9itko ne zna kada je svijet životinja zapo"eo svoj život$ Znanstveni!i Znanstveni!i pokazuju oblike života i njihove prijelaze te kako se iz jednog oblika života dobiva drugi# i kako se kroz to oblikuju i njihove 1
Usporedi: „Jakob Lorber i moderna slika svijeta (Svjedok znanosti“.
duhovne razlike$ duhovne razlike$ ; !jelokupn !jelokupnom om stvaralaš stvaralaštvu tvu ne postoje postoje dvije stvari za koje se može rei da "ine izuzetak iz ovog pravila$ Zbog toga znanost iritira kada objašnjava da se stvari iz prirode prema svom genetskom stablu# obliku i svojstvima prelijevaju jedna u drugu$ 5dje stvarno po"inje životinjski svijet< %i pretpostavljate da je voda majka svih oblika života$ Ipak gdje god# kroz mikroskop# otkrijete u jednoj kapi vode oblike života tu ve stoji životinjski svijet oblikovan u tisuu razvojnih koraka= Prva razina životinjskog svijeta su beskrajno mala bia koja žive u Eteru$ oni u prostoru predstavljaju ono što vi zovete Atomi, i tako su mali da ih na jednoj to"ki stane nekoliko nekoliko trilijuna$ ;koliko želite želite ova bia vidjeti vidjeti vlastitim o"ima# nužno je da ovu to"ku poveate trilijun puta# a što vam ipak nee koristiti jer o"i smrtnika ne mogu vidjeti stvari u pravoj istini# to mogu vidjeti vidjeti samo duhovne o"i$ /ve atomske životinjice nastaju iz zajedni"kog utje!aja svjetla sun!a koje je prisutno svuda u svim prostorima$ Pri tome je također razumljivo "emu služi sve ovo svjetlo koje dopire u sve prazne prostore$ /blik ovih osnovnih životinja je kuglast# njihova površina je glatka a njihova ishrana je ekstrakt svjetlosti$ 9jihov životni vijek je trilijunti dio sekunde#2 pri "emu se trilijuni njih nakon svoje smrti ujedinjuju i po"inju stvarati drugu razinu života$ >to se ti"e razlike u veli"ini ova razina nije puno vea od prve# samo je njihov život nešto kon!entriraniji i oni osjeaju potrebu za zasienjem zbog toga jer su snabdjeveni snabdjeveni jednim odgovarajuim organom za prijem$ /vu životinjsku razinu možemo zvati „Monaden“$ ?ivotni prostor ove životinjske vrste je ona s&era gdje planete kruže oko sun!a$ 9jihov životni vijek iznosi tisuu(bilijunti dio sekunde$ 3 ;koliko vi sa svojim smislom za razlikovanje pokušavate nai razliku između životnog vijeka ter(atoma i 8onada to je uistinu nemogue# usporedba usporedba e pokazati ogromnu razliku$ 9a ovakav na"in e nastupiti skoro isto oblikovanje jedne razine prema drugoj i oslika oslikavat vatii e se u trajno trajnom m poten poten!ir !irano anom m životn životnom om vijek vijeku$ u$ Postup Postupno no je život život ovih ovih bia bia sve sve razvijeniji# tako da dolazi do toga da se ovaj vid života može vidjeti u gornjim slojevima atmos&ere kao vidljiva plavkasta para$ ?ivotni vijek trajanja ovih bia se postupno penje do milijarditog dijela sekunde$ @esto se događa da se trilijuni ovih plavkasto svjetleih bia kroz svoju unutarnju potrebu ujedini i izgradi neku višu savršeniju vrstu$ )edan takav pro!es je vidljiv i o"ima# prilikom pro!esa gašenja zvijezde$ 8nogostruki život ovih sitni bia time se ponovno ujedinjuje u jedan novi život koji se stvara iz svojih svo jih svjet svjetle leih ih larvi$ larvi$ /ni padaj padajuu iz svemi svemira ra kao svijetli svijetli ili kao ve ve oka okame menje njeni ni meteoriti na zemlju$ Aako oslobođena sitna bia iskri!e duše4 skupljaju se na glatku prozirnu površinu bijelih oblaka$ od ovih bia primijeena je potreba za umnožavanjem istih$ ;koliko ovo umnožavanje raste do jedne odgovarajue odgovarajue mase# tada ova bia ugibaju a njihove ljušture postaju sve teže i tonu ispod površine zra"ne mase$ Pri tome se ponovno događaju određena ujedinjavanja njihovih masa koja se u zraku o"ituju kao toplo svjetlo# "ija toplina se može de&inirati kao takozvana ,elektri"na pojavaodnosno kao zra"no 7 elektri"na vatra4$ Aime se također stvara jedna živa savršena nova vrsta i ona ispunjava atmos&eru identi"no kao i zgusnute &orme oblaka$ ada se tada periodi"ki 7 sukladno veem ili manjem intenzitetu zra"enja sun!a 7 ovi obla!i# zahvaljujui njihovoj poten!iranoj reproduktivnoj sposobnosti poveaju u jednu veliku masu tada 2
Japans Japanski ki fiziča fizičarr Hedeki Hedeki Yka!a Yka!a je "#$%. "#$%. &odine &odine dobio dobio 'obelo 'obelov v na&rad na&rad. . stakn stakno o se znanosti na istra)ivanj atomske česti*e mezona+ čiji je dokazani )ivotni vijek jedna trilijntnina seknde, 3
"#$#. "#$#. &odine &odine radio radio je objavi objavio o vijest vijestii o pronal pronalask ask nove nove do tada tada nepozn nepoznate ate eleme elementa ntarne rne česti* česti*e e koj koj je otkrio otkrio tim atomsk atomskii- fiziča fizičara. ra. va elemen elementa tarna rna atoms atomska ka česti* česti*a a se dobije dobije razbijanjem protona (atomske česti*e/ i njezin )ivotni vijek iznosi milijarditi dio seknde. 'ova česti*a je dobila ime 0. U. 'll. stale elementarne česti*e 1e tako2er skoro biti otkrivene od strane znanosti.
B
slijedi klasi"na promjena: po"inje se oslobađati život iz još uvijek kuglastih larvi# koje su sada ve porasle jako velike i mogu se vidjeti pod mikroskopom$ /vo nenadano velikom brzinom# kao bljesa bljesak, k, vodi prema dolje ka zemlji a "esto se usmjerava ka vlažnim zra"nim masama pomou munja4$ /blikovani dijelovi ovog života veinom se dijele i pretvaraju djelomi"no u materiju a djelomi"no u biljnu vegeta!iju a jedna njegova životna s&era završava i u postojeem životinjskom svijetu$ Iz oslobođenih larvi# kod njihovog sjedinjenja# izlazi nakon života# takozvani vlažni zrak koji djeluj djelujee za ova ovako ko sjedin sjedinjen jenee larve# larve# kao kiša na zemlji$ Aek sada uistinu po"inje jedan stvarni zemaljski život životinja# koji po"inje u međuprostorima i sporama ispunjenim vodom$ Aada kada oslobođene prirodne duše najniže razine biljaka a što zna"i da kroz viši razvoj postaju slobodne4 postanu stvarne# i na isti na"in nastaju iz njihovih "ahura# ujedinjujui se i stvarajui istovremeno elektri"ne životinji!e u milionima i na taj na"in grade poznate infuzijske životinjice$ /ne vas u to mogu same uvjeriti: Postavite bilo gdje biljku u vodu i ostavite ju da leži tako jedno duže vrijeme$ Aada uzmite jednu kap ove vode i stavite pod mikroskop i otkrit ete na pojedinim mjestima veu koli"inu životinji!a koje se gibaju u ovoj kapi$ Ao je prva vrsta životinja koja e se pojaviti u ovoj materiji$ 9akon dužeg vremena e te u jednoj takvoj kaplji!i utvrditi da postoji tisuu vrsta života# koji se zna"ajno razlikuju jedan od drugoga po obliku i po sadržaju$ Aako nastaje jedna vrsta za drugom kroz međusobna spajanja$ + uobi"ajenim instrumentima možete promatrati nastanak jedne više vrste te promatrati i otkrivati bezbrojne oblike nižih vrsta# budui da slijedi dvostruko stvaranje# stvaranje istovjetnih vrsta koje su ve nastale i stvaranje jedne više vrste$ /vo se događa na slijedei na"in: )edna viša životinjska vrsta guta mnoštvo nižih vrsta: pri tome iz supstan!e niže vrste kao i iz individual individualnog nog na"ina na"ina stvaranja stvaranja više vrste# vrste# nastaje nastaje viša vrsta$ 8noge kasnije slobodno nastale duhovne osobine tako nastale više vrste nastaju 7 kroz nadopunjavanja do sve viših životinjskih vrsta$ Aako se to postupno penje stupanj po stupanj naviše# dok se u to ne uklju"i jedan krug od tisuu vrsta$ Aada ponovno nastaje jedan vidljivi veli"anstveni pro!es koji se o"ituje kroz poja"ana gibanja u vodi# pri "emu se prisutnost ovako nastalih# sada ve snažnih prirodnih bia# osjea i u gibanju zraka$ +ada pak nastaje dijeljenje u kome jedni nastaju kao više vrsni zemaljski crvi a drugi se pretvaraju u vodene !rve$ /vaj postupak daljnjeg nastajanja slijedi spremno kroz kretanje vidljivih velikih "ahura jajaš!a4 iz kojih nastaje ista vrsta nagomilavanjem više vrsnih nižih životinjskih vrsta$ Ai !rvii najprije stvaraju manje vrste ljuskara a najprije se stvaraju uži!i i školjkice koje nastaju istovremeno pri "emu ženski dio !rva gradi školjkice$ ; ovim životinjskim vrstama slijedi nastanak i kornja"a a što je rezultat istovrsne tisuu puta ponovljene progresije$ /d sada više nije potrebno da ovaj redosljed slijedimo i dalje i zato emo na jednom posebnom slu"aju programa ujedinjenja života dati objašnjenje$ ;zmimo u obzir takozvane školjke biserni!e$ /ne stoje u prije opisanom redoslijedu na CCD mjestu mjestu i stvore stvorene ne su iz osn osnovn ovnih ih ško školjk ljki(b i(bise iserni rni!a !a sa prije prije nav navede edenim nim osn osnovn ovnim im ško školjk ljkam ama( a( pužiima$ /vdje se ujedinjuje dvostruki život: jedan muški i jedan ženski$ ?enski život o"ituje se u vanjskom miru i u unutarnjoj glatkoj metalnoj blještavoj dvostrukoj ovojni!i$ /na pri tome vegetira jako dobro# hrani se se !rviima a usisane usisane larve koristi za izgradnju izgradnju svoje ljušture$ ljušture$ ;koliko takva jedna školjka biserni!a ugleda žensku školjku biserni!u ona se odmah povla"i u svoju ljusku i na najtanjem dijelu školjke probuši rupi!u$ ;koliko je ova vrsta ljubavnog kontakta sa pužem obavljena školjka po"inje sa zatvaranjem rupi!e i sa obljepljivanjem neprobavljivih dijelova larvi4 na rupi!u kako bi se ista zatvorila$ +ada puž još jednom sprije"ava ovo zatvaranje rupi!e i ponovno prodire u nju te ostavlja svoj izmet unutra nakon "ega školjka sve obnavlja i prevla"i sede&om oblikujui tako sve veu i veu kugli!u od toga# ovo je na"in nastanka bisera=4$ /va borba "esto traje više godina$ 9akon toga školjka napušta svoje mjesto i kroz usta izba!uje malu školjku napolje$ /na probada sa svojim žal!em meso školjke$ 9a taj na"in ona otvara vrata novom životu školjke i ujedinjuje se s tim životom pri "emu nastaje jedna viša vrsta u obliku #autilus$uži!a# "ija lijepa kui!a je vidljivi znak i oslikava jednu višu vrstu života$ E
Faljnji slu"aj bujanja života u životinjskom !arstvu biti e ovdje predstavljen na jednom drugom primjeru$ ; rije"nim i morskim šumovitim pojasevima obitava jedno posebno bie koje ljudi nazivaju ,Polip-$ /va životinja se na jednom mjestu odraslog drveta ukorijeni 7 prihvati se sa mnogim rilastim udovima kojima si pribavlja u velikim koli"inama !rvie i vodene insekte iz okoliša i njima se hrani$ Pri tome se sve dublje utiskuje u drvo u kome se sve više širi a njeni probavni organi postaju sve "vrši# tada zapo"inje uništavanje i drveta domaina koje živi još samo uz pomo svojih razgranati sisaljki dok ga nedostatak hrane potpuno ne ubije$ Pri tome se !ijelo njegovo neoblikovano bie raspadne u bezbroj malih sitnih !rvia a što je i sudbina kojoj polip stremi$ Aada se njihov život pretvori u nešto novo# u jednu vrstu ribe koja izađe na vidjelo$ /va riba je poznata pod imenom ,*ignja- i obitava u velikim dubinama mora$ 9jena ishran ishranaa se sasto sastoji ji od jedne jedne vrste vrste !rno !rno smeđih smeđih !rva$ !rva$ Prilik Prilikom om ishran ishranee ova riba zamut zamutii vod voduu izlu"ivanjem !rnila koje djeluje omamljujui na male životinje$ Fugogodišnjom prehranom lignja pojede više tisua ovih !rvia# umire a humus od tisuu probavljenih !rvia ujedinjuje se u jedno novo bie$ /vo bie se zove letei sokol ili ,*etea riba-$ *etea riba se hrani djelomi"no morskim insektima a djelomi"no insektima koje lovi u brzom letu preko vode$ Pri tome je ona građena djelomi"no kao riba a djelomi"no kao pti!a$ /va riba ima u svojoj unutrašnjosti mjehur koji trenuta"no puni zrakom iz atmos&ere a po potrebi ga isto tako brzo ispušta$ ; ovaj mjehur riba povremeno kroz poseban kanal upušta nekoliko nekoliko kapi vode$ 9a dnu mjehura nalazi se tkivo koje ima metalni izgled i koje omoguuje da se temperatura u mjehuru trenutno digne na preko GDH0$ ;koliko se u mjehuru nalazi voda ona se zbog visoke temperature pretvara u paru i puni mjehur zrakom iz atmos&ere$ Aijekom ovog punjenja zrak se zbog unutarnjeg elektri"nog pro!esa dijeli: teži slaniji dio zraka pada prema dolje ukapljuje se i kroz jedan drugi kanal izlazi prema vam$ *agani plin struji u organe sastavljene od !ijevi koje prožimaju !ijelo tijelo i na taj na"in se u istom omjeru smanjuje težina ove ribe$ 'iba pomou krila# koje posjeduje kao i u pti!e# se diže uvis uvis a sa svojom leđnom leđnom perajom drži prava!$ prava!$ 9akon okon"anja svog ribljeg života događaju se slijedee podjele: ženski dio njene duševne supstan!e ide u jednu vrstu pti!e# koja je poznata kao ,8orski galeb-$ 8uški dio se pri tome također ujedinjuje i tvori novi život ,5oluba-$ /vo je put jedne vrste polipa do pretvaranja u jednu vrstu pti!e$ Ipak kao i kod polipa tako dolazi do tvorbe svake vrste ribe na odgovarajui na"in$ ovo su među stupnjevi između !rva i svih vrsta riba# budui se kroz njih život !rva podiže na jednu višu razinu$ 'ibe naravno stoje na jednoj razini razvoja tako da one nakon svog posmrtnog sjedinjenja u drugi život postaju stanovni!i zraka$ I tako skoro svaka vrsta ribe se pretvara u odgovarajuu vrstu u pti"jem svijetu$ ; moru također postoji i jedna druga vrsta životinja "iji je razvoj tako oblikovao te životinje da one mogu živjeti djelomi"no u vodi a djelomi"no na zemlji i na zraku$ ; takve vrste morskih životinja spadaju morske kornja"e# kao i sve druge kornja"e odnosno sve vrste žaba$ ove životinje su opremljene s pet sposobnosti koje posjeduje životinjski svijet$ 9adalje su također morske krave# tuljani i morževi opremljeni kao i "etveronoš!i djelomi"no za vodu a djelomi"no za zemlju odnosno za zrak i djeluju kao am&ibije4 i "ijim ujedinjenjem na zemlji nastaju odgovarajui "etveronoš!i$ "etveronoš!i$ >to se ti"e pti"jeg svijeta on predstavlja jednu visoku razinu na ljestvi!i živih bia$ ;nutarnji organi pti!a izgledaju sli"no kao ljudski# sr!e je sli"no sr!u "ovjeka# stomak je nešto druga"iji kao i sama utroba# iza toga slijede izdužena plua i jetra$ /va utroba je u"vršena lakim koštanim skeletom i omotana u meku prozirnu koži!u$ +r!e i plua imaju istu namjenu kao i kod svih toplokrvnih bia$ Pri tome želuda! i jetra pokazuju zna"ajnije razlike$ 8eso i mišii su izgrađeni od lakih vlakana i spojeni su &inim mrežastim tkivom koje omoguuje velika istezanja i skupljanja kao i mišii drugih životinja$ 5lava pti!a je opremljena izuzetno oštrim osjetilima$ Pti!a sa svojim o"ima bolje vidi nego "ovjek sa svojim dalekozorom# isto tako njezin sluh je puno bolji od ljudskog$ 9jezino "ulo mirisa je oštrije nego kod psa traga"a$ /rao može osjetiti miris strvine udaljene dan leta a njegov istan"ani okus je tako dobar da mu omoguuje pronai sol i u naj"vršim stijenama$
+li"no kao i sa standardnim osjetilima tako je pti!a dobro opremljena i s visoko u"inkovitim osjetilima# posebno je mozak pti!e jako osjetljiv na podražaje i jako je aktivan$ 'a"una se da su pti!e inteligentnije nego ostale životinje uklju"ujui i slonove$ Pti!e su najinteligentnije od svih životinja a što potvrđuje i to da pojedine pti!e mogu nau"iti pjevati mnoge melodije kao i izgovarati pojedine rije"i pa "ak i !ijele re"eni!e# a što drugim životinjama bez obzira na u"enje nije mogue$ Pri tome možemo zaklju"iti da je ova vrsta životinja jako sli"na drugim životinjama# a koje se susreu sa mnogim poteškoama u svom zemaljskom životu$ +ve ovo omoguuje njena unutarnja građa organa$ Pti!a posjeduje veliku osjetljivost na utiske koji dolaze iz vanjskog svijeta kao i mogunost da ove utiske spremi i obradi u svom mozgu kako bi mogla na njih reagirati$ Pti!e se razmnožavaju putem jaja$ ?enska jedinka ima sposobnost da u sebi stvara mala jajaš!a$ /vo se događa u jajni!ima i to na slijedei na"in: Iz sr!a izlaze svi važniji organi i vođeni su dalje pomou bijele tekuine$ Aamo gdje ova tekuina istje"e dolazi do izgradnje mrežastog tkiva$ ako bi ovo tkivo imalo ispravan oblik# i oblikovalo se tako kao da su dva mala lijevka okrenuta jedan prema drugom# na toj kralježni!i se oblikuju i spajaju organi koji se samo(oblikuju$ 9akon toga se ovi organi otkidaju i okreu u ispravan položaj# spajaju se ulazni otvori kao i ljevkasti izlazi$ 9akon toga nastaju na isti na"in krvne žile koje izlaze iz stomaka i koje su vođene kroz jetru spajajui ulazne otvore sa izlaznim$ ada su sve krvne žile od sr!a položene tada se u svakoj ovoj krvnoj žili oblikuje nova veza koja također spaja svoj ulaz na odgovarajui izlaz$ /vaj organizam se# u postojeem vremenu koje je priroda u odnosu na veli"inu pti!e predvidjela# u potpunosti izgradi tako da iz želud"anih sokova najprije dolazi do izdvajanja jednog broja kaplji!a# kod kojih su ulazni otvori siušnog organa koji se nalazi u ovoj kapi okrenuti jedan prema drugom$ 9akon toga dolazi do isisavanja prozirne vodenaste tekuine iz sr!a$ /vi sokovi tjeraju kaplji!e koje potje"u iz stomaka kao mjehure od sapuni!e i pune ih# ve prema veli"ini i svojstvu pti!e do veli"ine sjemenke konoplje# lješnjaka ili "ak do veli"ine jabuke$ +okovi koji dolaze iz krvi# sada po"inju polako prodirati u ovaj bijeli smotak i graditi žumanjak$ Aijekom ovog vremena dolazi kroz# spojno !rijevo# do razvoja &inijih kontaktnih organa$ Aako kokoš kao pti!a ženka4 ima dva odvodna kanala: jedan za odvod izmeta a drugi za odvod oblikovanog jajeta$ Pred izlazom ovaj kanal za izmet se spaja sa kanalom koji dolazi iz !rijeva i služi za jaja$ /ni grade jednu novu !ijev koja se grana prije jajnika u mnogo kanala u obliku lijevka$ roz ovaj !jevasti organ se kod "ina parenja velikom brzinom uvodi u središte žumanjka jedan &luidno(duhovni materijal$ /vaj materijal je onaj koji se ve prije izlu"io kod sjedinjenja prijašnjih životinjskih života iz vode odnosno iz zemlje duhovna supstan!a4$ Prema ovom programu se oblikuje oblikuje središnji središnji organ organ uz pomo izuzetno izuzetno &inog tkiva u novo živo bie# novi oblik je jedna jako mala i gola pti"i!a$ Akivo se grana iz !entra u svim smjerovima u jajetu i time se osiguravaju putovi za prehranu$ 9akon toga organ# koji potje"e iz stomaka# izlu"uje kvar!ne komadie kao i sluz sastavljenu od kre"njaka# koja zbog unutarnje topline pti!e pretvara ovaj kvar! u "vrstu ljusku jajeta$ +ada je jaje oblikovano$ Plod se leže kroz držanje jajeta na toplini$ 9akon toga sva hrana u jajetu biva pojedena zbog izgradnje ploda# također ljuska jajeta biva probijena i na svijet dolazi jedna !jelovita pti!a pti!a obdarena sa svim svim za nju potrebnim potrebnim sposobnostima$ sposobnostima$ 5olubovi se ubrajaju u klasu pti!a "ija je vrsta# sastavljena od sve tri prirodne vrste i koja je sli"na# sli"na# po ishrani# "ovjeku: "ovjeku: hrani hrani se zrnjevljem# zrnjevljem# travom# travom# !rvima# !rvima# insektima insektima i "ak sitnim pijeskom$ pijeskom$ +ukladno prethodno dobivenim stupnjevima unutarnjih dijelova duše dijele se golubovi u toliko razli"itih vrsta$ 9ajplemenitiji od svih vrsta su oni golubovi koje nazivamo ,kuni golubovi- i koje je lako prepoznati zbog razli"ito obojenog perja$ ; životinjskom svijetu ovo služi kao vizualna oznaka: koja pokazuje da je ova životinjska vrsta pripitomljena i pokazuje se kao jako bliska ljudima$ .oja ovdje izražava unutarnje sposobnosti$ .ijela boja je najplemenitija budui da ona u životinjskom svijetu odgovara biu bez mrlja na duši$ Aako je kuni golub# kao najplemenitija vrsta# u pti"jem svijetu "iji smisao života predo"ava sve prethodne vrste kao i skoro sve druge bezbrojne vrste pernatih stanovnika neba$ Istovremeno su oni ujedno i krvna žila za višu razinu života koji izlazi iz !arstva vrsta# ponekad "ak iz !arstva minerala$ G
9akon smrti se golub# sukladno životnim prin!ipima vrsta u prirodi# sjedinjuje i nastupa kao jedna duhovno sjedinjena životna vrsta# između ostalih# izgrađujui tako ljudsku dušu$ 9aravno da postoji još tisuu vrsta pti!a i "etveronoža!a "etveronoža!a na zemlji# putem kojih se ovaj prijelaz događa# ipak ( %osodin govori ovako: ,9itko ne pozna moje putove# ni ljudi a ni anđeli na nebu# nego samo ja i onaj kome se ja želim otvoriti$ /naj tko vjeruje# njemu su mnogi putovi otvoreni$ Ipak nevjernike ne treba niti pomagati niti savjetovati$ .adava nevjernik sa svojim slijepim o"ima gleda u moju veliku tvorni!u života$ ;istinu vam kažem: 9evjernik ne može pronai ništa drugo nego samo ljuske smrti$ .udui je život duhovna pojava i nijedan mikroskop ne može osvijetliti njegove s&ere djelovanja# samo o"i duše mogu vidjeti "udo života$6%vo& drvea Za rast jednog drveta potrebno je da u sjeme biljke dospije jedna "ista duhovna iskra stvarala"ka .ožja .ožja misao4 misao4 duh koji poti"e poti"e vegeta!ij vegeta!iju# u# nazvan još kao &rirodna duša$ Ao je jedna organska duhovna tvorevina pra(iskra koja potje"e od raspadnute pra(duše *u!i&era i koja je prolaskom kroz bezbrojne prirodne oblike dragovoljno usklađena i oblikovana i time je spremna i pozvana za izgradnju viših oblika života4$ 7 /va prirodna duša posjeduje jednu jednostavnu inteligen!iju i uspijeva prepoznati u zemlji prikladne tvari za svoju prehranu$ +ukladno uputama vode!e duhovne iskre prvo se oblikuje korijen# koji određuje mjesto biljke i koji je sastavljen od nebrojeno mnogo korijenskih grana sa kojima biljka usisava u sebe sokove iz zemlje i koji dalje idu kroz uske kanali!e i !jev"i!e do najvišeg vrha kao i u sve grane doti"nog drveta$ 9aj&iniji sokovi odlaze u grane koje postaju grublje u spoju sa stablom a ne"istoe se izlu"uju prema vani i tvore grubu rožnatu koru stabla$ 9a mjestu gdje grana raste iz drveta može se u presjeku stabla vidjeti da ona u &inoj strukturi prodire do srži stabla$ /vdje se uo"ava djelovanje inteligen!ija inteligen!ija duha drveta koja tvori tkivo drveta kao i !jev"i!e u granama skoro deset puta &inije nego osnovno stablo$ roz ove &ine !jev"i!e mogu tei samo sokovi koji su jako eteri"ni$ +li"na situa!ija se događa i dalje u gran"i!ama i na taj na"in su sokovi sve dalje mnogostruko &iniji a time i snažniji nego oni u osnovnom stablu ili u glavnim granama$ /d grana se !jev"i!e dalje granaju na mnogo tisua mjesta na kojima su ove !jev"i!e još uže i ostaju otvorenim i do njih se vodi naj&iniji dio soka drveta$ /d ovoga soka uz pomo duhovne inteligen!ije drveta kao i zbog volje "iste duhovne iskre dolazi na osobit na"in do izgradnje listova ili iglica kod "etinara$ ?elite li shvatiti u potpunosti njihovu građu tada si možete zamisliti da su kanali i organi koji vode iz grane do unutrašnjosti lista# sve više i više za"epljeni a samo jedna# srednja# od tisuu !jev"i!a je prohodna i kroz nju se listu omoguuje potrebna prehrana$ 9a kraju se ovaj kanal sam od sebe zatvori i zbog toga se list po"inje sušiti i na kraju otpadne s drveta$ 9a vanjskim izdan!ima grana nalaze se milijuni &inih organa veli"ine šivae igle koji su ispunjeni vrstom života kakav imaju životinje$ ada sokovi stignu do njih nastaje jedna &ormalna borba$ +ada ne"isti prirodni duh# koji je zatvoren u drvetu# po"inje svoju borbu za oslobođenje$ Zbog toga se pojedini organi saviju tako jako da mu zaprije"e izlaz napolje$ Zbog njegove inteli inteligen gen!ij !ijee po" po"inj injee on shv shva aati ati razlog razlogee utamni utamni"en "enja ja i prihva prihvaa a uto"iš uto"ište te za dod dodije ijelje ljenu nu mu oniznost # "ime po"inje svoje duhovno bie pretvarati u ljubav$ roz toplinu od ove ljubavi po"inju se ovi stisnuti organi smekšavati i produžavati i pri tome duh drveta postaje stvarno oživotvoren i sli"an "istim životnim iskrama$ /vaj duh se tada uslijed djelovanja ljubavi postavi na vanjske izlaze svakog kanala kao &lod biljke# biljke# najprije tako mali da ga jedva možemo vidjeti$ ;koliko se to desi# slijedi novi pro!es stvaranja: Iz .ožje milosti# kroz svjetlost sun!a# duh u svakom organu ploda udahne jednu izuzetno malu iskri!u života$ /va iskri!a biva uhvaena i brižljivo zatvorena u malu "ahuri!u# "ahuri!u# na mnogo mnogo stotina mjesta na kojima je postojala postojala želja za plodom plodom usporedi sa sjemenom4$ Aek sada je u neku ruku obavljen ovaj brak od strane duha prirode i uskoro se kao organ pojavi !vijet te kona"no i sam plod koji odgovara odgovara vrsti drveta i koji kroz toplinu i iskre u sebi kona"no sazri$ @esto se događa da# kroz tromost duše drveta neki izlazi# budi previđeni$ Aada nakon kratkog vremena duhovna iskri!a pobjegne i ponovno se vrati prema svom nastanku pri "emu se spremnik ove gran"i!e automatski otvori tako da zametak ploda više ne dobiva hranu$ 9akon nekog vremena C
ovaj plod postaje slab umire i otpada sa stabla$ ; jednom savršenom plodu su ove životne iskre pohranjene u &inim "ahuri!ama u središtu sjemena$ I budui da je ova iskra od .oga# ona u sebi sadrži sve podatke o svom porijeklu i o svojoj vrsti$ Aako je mogue da iz samo jedne jedine košti!e sjemena u tisuu godina nastane tako mnogo milijuna istih stabala i pri tome# život stabala postaje sve bogatiji i bogatiji$ akav duhovni program djeluje na rast stabala< 8ehanizmi u sjemenki uvla"e u sebe korisne elemente iz zemlje a također ve spomenute iskre uvla"e u sebe duh prirode koji je spremljen u materiji$ Pri tome taj duh u sebe prima prve životne podražaje kao i jednostavnu inteligen!iju svoga bia$ .udui da je on u osnovi zao podrijetlom od *u!i&era4# on se odmah želi dokopati ovih životnih iskri$ Ipak ove iskre uspijevaju umai svojim progoniteljima$ ;skoro ovaj duh prirode na sebe privla"i sli"ne duhove duhovnu inteligen!iju4 koja je u zemlji i pri tome se poveava i osnažuje te postaje sve ja"i i ja"i# a što se vidi i na stablu koje raste sve više uvis$ .udui da svaki rast rezultira rezultira težnjom za ubijanjem# "esto nastrada jedna !ijela regimenta prirodnih duhova koji se ujedinjuju s duhom stabla$ Fuhovne iskre života bježe sve više i više iz dometa svojih progonitelja pri "emu svaki zli prirodni duh dospijeva u još veu ljutnju$ Aime se milijuni ovakvih duhova o"vršuje u "vrstu materiju koja se objavljuje u prirodi kao drve!e ili kao mrtva kora drveta$ roz takva takva uzaludna uzaludna## "esto "esto dugo dugogodiš godišnja nja neprestan neprestana# a# stremljenj stremljenjaa svaki svaki duh kroz određeno određeno vrijeme postaje ponizan i pritom dobiva potrebnu slobodu i kona"no postaje jedno s životnim iskrama$ )edan takav duh koji se sljubi s plodom biljke# nakon potpunog zrenja# postaje duhovno slobodan$ /n tada kao duhovna supstan!a4 odlazi u jedno više i inteligentnije bie# i ovaj postupak se ponavlja dok se ovaj duh kona"no ne sjedini s dušom "ovjeka i priklju"uje se u ljudsku dušu kao duh prirode$ Fok se ne postigne jedan dovoljan broj oslobođenih duhova iz drvea i drugih biljaka kroz željena sjedinjenja ovi duhovi dobivaju sve višu inteligen!iju i to boravkom u tijelima životinja i time dospijeva na drugu razinu razvoja$ +jedinjujui se i dalje kroz ljubav ovaj duh ulazi u jedno duhovno bie i tada je sposoban# kao ve višestruko objavljena prirodna inteligen!ija u"es u"estv tvov ovat atii u oblikovanju ljudske duše$ /draslo stablo ipak na kraju odumire# truli i njegova raspadnuta materija služi za ponovnu gradnju novih oblika u prirodi$ Eva/8e#-e čoko&a v%/ove #oze ; plodovima nekih biljaka# posebno kod vinskih "okota nalaze se sjemenke sr!olikog oblika$ Iz toga proizlazi jedna velika savršenost kojom se iskazuju sjemenke pojedine vrste biljaka$ Isto je kao kod sr!a životinja# "im je sli"nije ljudskom sr!u time je savršenija i njihova priroda# a takva situa!ija je i kod košti!a u biljnom !arstvu$ Zbog toga mogu ujedinjeni duhovi tako plemenite biljke kod svoga pro!esa novog oblikovanja# oblikovanja# presko"iti veliki broj životinjskih razina# "esta situa!ija je i u duhovnim razinama kod ljudi$ /ni pri tome imaju još jednu prednost a to je da njihove materijalne ljuske# sastavljene od bezbroj ljuskina s visokim predispozi!ijama za životnu prehranu# za prehranu tijela# mogu poslužiti i za prehranu duše$ ?ito a i više vrsta voa prvenstveno služe za prehranu tijela ali plodovi vinskih "okota u "istom i umjerenom uživanju najviše služe za oživljavanje duše$ Zrno grožđa je tako stvoreno da ono zrije zajedno sa sjemenkom$ ; njemu kroz pripadnost sorti loze# u kao pau"ina &inim !jevastim lasima# buja jedan eteri"ni životni sok s kojim su ispunjene unutrašnjosti "ahuri!a zrna$ 9akon toga se svaka od !jevastih lasi otpetlja# od njih dalje nastaju bo"ni kanali koji okružuju i omotavaju "ahure sa takozvanom uljasto šeernom supstan!om# životnim sokom# koji je nastao iz plemenitih i iz inteligentnih duhovnih supstan!i nastalih u prethodnom neplemenitom biljnom svijetu$ Istovremeno se od grubih vanjskih kanala loze stvaraju zabrtvljene "ahure "isto sjeme4$ ;koliko ono posjeduje dovoljnu "vrstou raspukne ono jezgru oko plemenite žile i ulije slatki duhovni sok u grubu "ahuru$ .udui da je napravljen iz te"ne trpkije sorte on time posjeduje odgovarajuu "vrstou# tako da unutar zrna u po"etku zajedno dolaze dvije vrste soka: jedan trpkiji i jedan slađi zbog "ega nezrela sjemenka ima kiseo ukus$ +a zrelom sjemenkom ipak se trpkiji sok neplemeniti4 od vlastitog šeera plemenitog4 kao žilava masa "ahure utiskuje u koru sjemenke "ime se pretežno gruba i istovremeno slaba kora ipak pretvara u dobru budui da je za klju"nu životnu žilu korisna jedna takva biljna svetinja$ 1D
.lagoslov vinskih "okota# njihov ljubavni srodnik eteri"ni materijal je nakon odvajanja mošta ono duhovno u vinu : ipak ništa "isto ne izlazi iz soka# dokle god se iz njega ne odvoje sve ne"istoe 7 tada je to vanđelje# vanđelje# a to isto vrijedi i za ljude Na4&a/ak o#u-e Aako govoraše %osodin' ,8aterija nije ništa drugo nego škola poniznosti oholog duha$ %oda je od njegovih duhovnih sastavnih dijelova jedna plima milosti iz moje samilosne ljubavi# kao i što svjetlo sun!a odgovara svjetlu moje milosti a njegova toplina proizlazi iz moje ljubavi= /vo otkrie je klju" razumijevanja dubokog zna"enja svakog snažnog djelovanja prirode u kojima ljudi vide samo katastro&u i uništavanje$ *orber naprotiv isti"e ove događaje kao pro!ese duhovnih oslobađanja nereda u dinami!i prirode:4 ,Ponekad se događa 7 posebno u podru"jima sa mnogo vode 7 da tamo vidim veliku zrelu poniznost kod duha materije$ Fopuštam da me putem moje volje# oblijeva jaka struja života$ /vo omoguuje da nas slobodni pozitivni duh vode oblijeva i preko toga osjeamo da radost struji kroz naš zajedni"ki život$ Aada se oslobađamo svoje zajedni!e i zapo"injemo jednu radosnu igru sa vodom tako da se njen tok u daljnjem kruženju pretvara u nemirno i valovito kretanje$ I što se više struja života kroz slobodni eteri"ni duh4 odozgo približava# tim više nosi ona prema gore ovu radosnu plimu$ ako se kod ljudi# osobno# velika radost izražava u kružnom oblikovanom kretanju unutarnje bie plesa=4# na isti na"in se ujedinjuju duhovi vode "inei slijedee: voda sve nosi sa sobom u jednom brzom ustalasanom krugu$ ada duhovno spoznate to da se vaš život u jednom vidljivo oblikovanom obla"ku kao oslobođena ruka proteže daleko i da udvostru"uje ovaj radosni duh vode i njeno kružno plutajue kretanje i da se sa površine vode diže visoko uvis$ )edno takvo kretanje osjeti i bezbroj okolnih duša koje struje ispod vode u jedan suprotni !entar$ Istovremeno slijedi takvo djelovanje i sa površine zemlje$ /vakvi duhovi "esto tada u kratko vrijeme otputuju miljama daleko i uništavaju sve što se pred njima nije sklonilo: drvee# kue# životinje i ljude 7 sve se što u svom bijesu ponesu sa sobom$ /vakva pojava koja se događa na suhoj zemlji ima dva razli"ita karakteraJ /naj koji u svojoj srdžbi iskazuju doti"ni duhovi a tada se govori o kovitla!u ili o orkanskim nogavi!ama$ /naj koji u svojoj radosti neukrotivi i usplamtio# a koji je u svojoj srdžbi takav# da se može prepoznati kao vatrene nogavi!e ili vatreni kovitla!$ ;koliko se sada ovaj kovitla! sa svime što je ponio sa sobom ujedini događa se da se kroz brzo kruženje razdvaja i usitnjava materija te da se na mjestu najveeg oslobađanja materije oblikuje brdo od ove materije$ %i ne smijete misliti kako materija kamen# zemlja# biljke# drvee i drugo4 ima svoju samostalnu dušu$ 0ijela materija je samo njen zatvor koji ju kao osnovu života prolazno otkida od svakog od nas$ Aako dugo dok je naša volja uklju"ena# njoj se prema njenom sazrijevanju# otvaraju vrataš!a kako bi se mogla malo po malo nakon smrti oslobađati a u skladu s unutarnjom slobodnom inteligen!ijom volje koja je u svakom duhu$ B%e ;o&re4a što rade duhovi zemlje4 Postoji još jako puno događanja u prirodi u velikom i u malom bez razjašnjenju o kojima znanost o prirodi prirodi još tapka tapka u mraku$ ; to spadaju na primjer primjer magnetiza magnetizam m sjevernog sjevernog pola# pola# polarno polarno svjetlo# svjetlo# munja# stvaranje oblaka# komete i zvijezde repati!e$ 9adalje stvaranje kristala# uzro!i plime i oseke# sila teža i mnoge druge pojave$ ; to se ubrajaju i događanja u zemlji# ja"i potres i povremeni potresi# "ija snaga "esto u nekoliko sekundi promjeni izgled našeg okoliša$ ; velike promjene u prirodi također spada stvaranje novih bregova# lavine zemlje i blata kao i "esto tonjenje !ijelih planina i otoka kao i izbijanje i zbijanje dima i vatre iz zemljine unutrašnjosti kroz vulkane$ 11
/vdje je potrebno pobliže pojasniti samo bie potresa i njegove duhovne uzroke$ Potrebno je najprije utvrditi da potres ne predstavlja neku svoju vlastitu pojavu nego je potres posljedi!a nastalih sudara zemaljskih plo"a na nekoj to"ki zemljane lopte$ /va djelovanja se događaju na slijedei na"in: Fuboko u unutrašnjosti bia zemlje nalaze se stoma"ni organi od telura kao pra(organi$ Pri tome se kroz sve dijelove zemlje tjera bezbrojna vojska jednom posrnulih duhova# kojima je dodijeljen jedan odgovarajui odgovarajui rok za njihovo ponovno oživljavanje$ oživljavanje$ ;koliko je na zemlji zemlji jedna klasa ljudi koja se previše veže za tjelesno i materijalno# njihovi duhovi nakon smrti bivaju protjerani nazad u dubinu zemlje i tamo ostaju vezani dok ne steknu poniznost$ ;koliko to traje dugo tada se jedna takva to"ka u unutrašnjosti zemlje neprestano prepunjava i ovi duhovi po"inju da se u svom zlu i gramzljivosti potiskuju i pale$ Pri tome se događa da pojedini duhovi koji još nisu bili rođeni u zemaljskom tijelu# po"inju također da se bude iz svoga mira$ /ni razbijaju svoje tamni!e i zbijaju se u svojoj pomahnitalosti u jedan moni vatreni stup i napadaju na druge duhove kako bi ih uništili$ Pri tome se također još više pale i duhovi koji su ponovno vraeni nazad# budui da misle# jedna ovakva vatra bi mogla biti paklena vatra i kazna .ožja i raspiruju tada gnjev protiv svega .ožanskog kako bi to uništili$ ; ovom položaju biva poslan jedan u miru pripremljeni anđel# koji otvara jednu od brana spremnika spremnika podzemnih podzemnih voda i usmjerava usmjerava vodu na to"ke to"ke na kojima buja gnjev$ Folaženjem Folaženjem mirnih duša vode na jedno takvo mjesto one istovremeno nastupaju razdraženo iz njihovih laganih "ahura# pale se vatrom mira i nastupaju kontra !rvenog zla$ %oda se pri tome pretvara u paru i kroz visoki tlak stvara snažne udare$ +ve ono što se u tom momentu nalazi na tom mjestu biva dobro protreseno i ba"eno jedno preko drugoga$ )edan takav poremeaj u zemlji ima duhovni uzrok$ Promjene u zemlji openito nazvane kao ,potre ,po tress- nisu nisu ništa ništa drugo drugo nego nego djelov djelovan anja ja vod vodee koja koja proval provaljuj jujee kroz kroz mali mali otvor otvor na brani brani a uzrokovane su manjim pomi!anjem slojeva zemlje$ Pri tome ponovno nastaju novi pro!jepi koji se "esto protežu iz dubine zemljine jezgre do površine zemlje$ ; ovim pukotinama se dobrohotni duhovi ujedinjuju s duhovima vode i pripremaju se za daljnju duhovnu izobrazbu od strane anđela$ Fuhovi koji ponovno padnu ostaju i vraaju se natrag u baru punu gliba$ >to se ti"e udara iz zemlje koji nastaju zbog takozvanih naknadnih potresa oni su posljedi!a povratnog udara vodenog duha i njegovih pratio!a$ pratio!a$ Zbog toga je zemlja i bila stvorena da nosi u svojoj unutrašnjosti jedan pali naraštaj duhova koji e se ponovno podii u jedan slobodni i vje"ni život uz .oga= (odatak'
;z prethodno napomenute pro!jepe i široke naprsline u zemlji postoje također i usahline od izvora# bunari kao i prostori sa kojih se povuklo more ili jezero$ K tada prije nego što nastane snažni potres svi duhovi se sakupe u velikom !rvenilu$ /vakvo skupljanje daje prirodnim osjeajima ljudi slijedeu pojavu: roz spajanje minerala s vodom dolazi do kemijskog raspada# koje se ozna"ava kao previranje$ Pri tome se razvijaju razli"iti plinovi koji sebi traže izlaz$ ;koliko se oni po"nu skupljati u nekom postojeem praznom prostoru# tada malo po malo u tom prostoru raste napetost# a pri tome na površini zemlje se pojavljuje krasta$ /va krasta po"inje dobivati pukotine koje se kod daljnjeg dizanja pretvaraju u ras!jepe i ponore$ ada se na ovaj na"in# u podzemlju skupljeni plinovi# probiju kroz male pukotine do veeg spremnika podzemne vode# oni tada "esto razvla"e površinu zemlje tako jako da uspostave kontakt s vodenim tokovima na zemlji$ 9akon toga kraste na površini zemlje nabubre još više pri "emu mnogi izvori presuše$ Aakođer se i more koje je spojeno s podzemnim vodama po"ne povla"iti sa svojih obala kada se dogodi ovo odvajanje od izvora uslijed djelovanja visokog tlaka plinova$ ada se ovo ujedno promatra našim o"ima kao prirodna pojava# ali u stvarnosti to se ne događa tako$ tako$ .udu .udui i da je to jedno divlje tjeranje tjeranje nakupljenih nakupljenih duša# koje bivaju još dremljive dremljive istjerane istjerane iz svog mira$ Aada jedan anđeo mira# koji je poslan tamo# koji u unutrašnjosti zemlje otvara velike 12
rezervoare s vodom tako da voda te"e kanalima i nosi duše koje se sjaje u svojoj smrtonosnoj ljutini$ Fuhovi mira koji su skriveni u vodi traže još samo ljutitu bandu za udruživanje$ ada ovako uloženi trud mirnih duhova vode ostane bez rezultata# anđeo snažno probode i osujeti zlu nakanu bijesnih duhova: ovo mjesto biva od njega sve više i više obuhvaeno obuhvaeno i sa velikom snagom on ih razbije u sitne dijelove u kojima zbijeni žive još nerođeni duhovi$ /vako oslobođeni duhovi vatre pale miljama široko sakupljene duhove mira# u prirodnom pogledu a to zna"i zna"i stvaranje vodene pare$ pare$ ; tom trenutku se paljenje paljenje može prepoznati prepoznati kao jedan ja"i potres$ Posljedi!e koje ovakvo paljenje ima su svakom poznate$ /ne se pri tome ne pojavljuju jako "esto# ono do "ega može jedno ovakvo potpuno razaranje zemlje dovesti su na zemlji postojea ispusna mjesta jarosti koja su izgradili duhovi pakla# uz pomo trajne vodene pare koja izlazi na ovim užarenim mjestima$ I kada dođe do gomilanja plinova tada se oni odvode kao dim kroz jedan dimnjak bez velikog uništavanja okoliša$ Ao je svrha postojanja bia vulkana# to jest u duhovnom odvođenju gnjevnih bjesova pakla u unutrašnjost tijela zemlje$ /vi vulkani imaju mnogo tisua kanala i ždrijela# i sli"ni su spletu korijena jednog velikog drveta$ Aamo gdje ne stižu ovi vulkanski kanali naj"eše se događa ve spomenuto izdizanje zemlje zbog skupljenih duhova$ ako bi se ipak sprije"ilo jako razaranje jedan drugi anđeo napravi otvore u nizinama# kao i u mnogim planinskim pukotinama$ roz ove otvore preko zemljine površine struje napolje nezapaljeni gasovi kao snažni vjetrovi i oluje$ Aakva strujanje se događaju svakodnevno kod pada ili porasta barometarskog tlaka i mogu se sveobuhvatno promatrati$ ;koliko tlak pada dolazi u nutrini zemlje do gomilanja pare# pri tome se nakupine pare u zemlji podižu i ulaze u lakše slojeve zraka$ .udui da istovremeno tlak zraka u barometru pada ova para ulazi u zra"ne stupove koji postaju sve lakši$ Aada si slobodni duhovi ,plinovi-4 stvore odgovarajua izlazna vrata i po"nu sve više i više izlaziti napolje$ Pri tome dolazi do smanjivanja nakupina u zemlji a zemljine kraste se vraaju u njihov prvobitni položaj i barometarski tlak se po"ne po"ne istom brzinom penjati penjati jer stup!i zraka zraka ponovno postaju postaju teži$ /vakvi duhovi koji su postali slobodni iz zemljine unutrašnjosti spajaju se sa onim duhovima koji dolaze iz slobodne s&ere iz etera$ /ni se međusobno privla"e i spajaju se na takozvani elektromagnetni na"in ili još bolje nazvan kao ,prirodno ljubavni na"in-$ /ni tada zajedno padaju uobi"ajeno kao kiša# tu"a ili snijeg na zemlju kako bi ju stvorili plodnom$ od tu"e uobi"ajeno postoje još uvijek zli ne prerađeni duhovi koji razrjeđuju slobodne duhove vode$ Pri tome oni ne mogu a da ne uništavaju# oni se uz pomo duhova vode oblikuju kao zrn!a leda i kroz njihovu ljutnju ohlade# te kao takva bivaju ba"eni na zemlju$ Zbog ovog uzroka je oluja s tu"om jedna od najžeših od svih postojeih oluja$ /vo također pokazuje da se od olujnih kružnih i linijskih oblaka koji se pod utje!ajem snažnih slobodnih duhova skupljaju obla!i kao nakupine zla$ /vi zli duhovi se ja"aju kroz jedno neželjeno glasanje i bukuJ kroz munje i gromove$ /ni koji stignu do zemlje bivaju prihvaeni od smekšane materije na tlu i ponovno se mirni duhovi odvajaju iz klupka u kojima su bili "vrsto stegnuti$ Fokle god mirna vojska duhova prema .ožjoj volji nije previše aktivna# ,nevrijeme i razaranjee se sve snažnije paliti u svojoj slobodi i mogue je da uništi zemlju$ /ve prirodne pojave se u budunosti ne trebate jako bojati# jer je sve što se pri tome događa usklađeno s .ožjim redom ljubavi i služi velikom djelu izbavljenja duhova iz materije$ +-ever/% % -u,/% ;o# ako se zemlja može usporediti s jednim velikim organskim životinjskim tijelom# to zna"i da ona mora radi svog budueg postojanja uzimati hranu$ Zbog toga su joj# kao kod svake životinje ili kao kod svake biljke# potrebna usta ili više surli za žderanje ili usisavanje$ Isto tako svako životinjsko kao i planetarno tijelo treba usisavati u sebe jednu koli"inu malih "esti!a# kako bi elek elektr tri" i"ne ne i eter eteri" i"ne ne živo životn tnee "est "esti! i!ee usis usisal alaa u sebe sebe$$ a aoo i sva sva bia bia## bilj biljke ke i živo životi tinj njee ko koje je predstavljaju tipi"nu malu presliku tijela zemlje# lako je shvatiti da se i kod ovoga može sresti veliko obilje "esti!a$ Aime zemlja za svoje potrebe kroz odgovarajua glavna usta uzima najvei 13
dio hrane$ Pored ovih usta zemlja posjeduje veliku koli"inu manjih i veih surli kroz koje prihvaa i usisava hranu# a za ispuštanje izlu"evina posjeduje jedan glavni kanal kao i vei broj manjih kanala$ )jeverni ol za tijelo tijelo zemlj zemljee predst predstav avlja lja glavna glavna usta a *užni ol predstavlja predstavlja glavni kanal za izlu"evine$ /va usta za prehranu su izuzetno velika: 9jihov promjer na najudaljenijem rubu iznosi 2D 7 3D milja# a prema unutrašnjosti se sužavaju na 1LG milje$ roz ždrijelo ove širine ulazi hrana prema želud!u zemlje relativno pravolinijski$ +tijenke ždrijela su prili"no neravne i imaju uzdužne pruge po kojima su su izrasline# kao da je presvu"eno kožom divovskog divovskog ježa$ Istinski pravi okoliš pola sastoji se od jednog kratera u obliku lijevka promjera oko 1GD milja i okoliša od razasutih strmih stijena i grebena stvorenih od leda$ /vaj krater nalikuje stražnjem ušu jabuke kojoj je iš"upana peteljka$ /d unutarnjeg uša kratera ( koji odgovara otvoru usta za prehranu 7 prolazi prolazi ve spomenuti kanal kanal za ishranu do središta zemlje $ +tomak zemlje leži negdje ispod sr!a u sredini tijela zemlje$ Ao je oko deset kvadratnih milja okrugli prazni prostor# koji se pak popre"no širi# negdje u promjeru od oko 2DD hvata oko 3GD m4 i razvu"en je u svim smjerovima te mjestimi"no poduprt stupovima$ +tomak i njegovi popre"ni potpornji# koji izgledaju kao kao da imaju ovalna u"vršenja u"vršenja odnosno stupove# nisu izgrađeni izgrađeni od "vrstog materijala$ /n je izgrađen kao jedna gumena vrea "ije su unutarnje stijenke postrani"no povezane sa tijelom# pri tome se ove stijenke unato" velikoj sili izvana ne tiskaju međusobno$ /d stomaka dalje vodi jedan zavojiti glavni kanal kroz !ijelo tijelo zemlje i izlazi na južnom polu van$ anal je od istog materijala kao i stomak# samo je on radi &unk!ije pražnjenja od nešto "vršeg materijala$ Potrebno je još napomenuti da osim glavnog stomaka zemlje i osim njenog glavnog kanala za pražnjenje postoje mnogobrojni mnogobrojni kanali za za hranjenje kao i kanali za istje!anje$ istje!anje$ /d "ega se sastoji ishrana zemlje< 9a sjevernom polu i u okolini događaju se pojave koje se ne pojavljuju nigdje na zemlji$ /vo je prije svega regija ispunjena hladnim zrakom koja u zimskom vremenu vremenu pokazuje pokazuje jednu jednu veliku veliku gustou$ gustou$ +a ovim teškim i hladnim hladnim zrakom zrakom miješa se jedna jedna gusta gusta para# koja je zbog bezbrojnih bezbrojnih svjetlosnih e&ekata zgusnuta i povezana povezana kao slina$ 9adalje tamo u tom prostoru nastaje nagomilavanje snježnih kristala koji poveavaju velika brda leda ispod$ +ve ovo kao hranu privla"e magnetna usta zemlje u sebe velikom snagom i to biva vođeno dolje u stomak zemlje# pri tome se na stjenkama stomaka i na popre"nim potpornjima se ovaj materijal kristalizira$ ;koliko je želuda! napunjen# događa se da zbog topline sr!a zemlje zapo"ne vibriranje stijenke želud!a a unutarnje mišino tkivo# koje podupire stijenke# se stisne te nakon toga se proširi i tako dalje nastavi$ Aime se ova hrana drobi i pri tome se dobiva jedan elektri"ni naboj koji u želud!u razdvaja hranjive dijelove iz vode i šalje ih dalje u brojne kanale za hranjenje$ 9akon toga razdvojena negativna elektri"na struja obuhvaa neprobavljive ostatke i gura ih prema napolje velikom snagom kroz zavojni ispusni kanal$ Pri tome ovaj izmet zbog snažnog ribanja ispušta i posljednje# za zemlju# hranjive supstan!e$ Zbog ovoga je sjeverni dio mnogo kompaktniji nego južni dio# budui da da se na kraju ispuštaju ispuštaju samo preostale preostale hranjive supstan!e$ supstan!e$ >to se ti"e &unk!ije južnog pola# on je oblikovan kao brdovito kopno# tako da je na mnogim mjestima ispresije!an dubokom vodom$ /vaj krajolik nije uokviren strmim i oštrim ledom kao sjeverni pol# nego je u obliku &ormiranih polukugla# koje se sastoje djelomi"no od kre"njaka# i od vje"nog leda$ ; sredini )užnog pola nalazi se veliki krater koji je uokviren sa šest manjih dodatnih kratera$ Promjer svih kratera zajedno iznosi okruglo 13D njema"kih milja i služe za odvajanje neiskorištenih dijelova u zemaljskoj ishrani a koji su odvajaju u plinsko(eteri"nom obliku$ Planine )užnog pola strše nekoliko milja iznad morske površine$ 9a taj na"in Pol izgleda kao brdovito zarubljeno gorje i sa zemlje izgleda više kao kruška B nego kao jabuka$ /ve planine se ponašaju kao
/bjašnjenje: /ve tvrdnje od *orbera su provjerene i iznenađujue potvrđene kroz istraživanja +jevernog pola podmorni!om od strane ;+K$ Podvodnim pregledima i mjerenjima je utvrđeno da je dno mora ispod +jevernog pola okruglo i šuplje# diže se strmo ka ledu dok se nasuprot ledu vidi grotlo sli"no krateru= B
/vo otvaranje uzrokuje oblik kruške a što potvrđuju i znanost# i to je novi zaklju"ak istraživanja ovih posljednjih geo&izi"kih godina= /vo otkrie je bilo omogueno putem egzagtnih mjernih 1
uzvisine i njihova visina je jedva dvadeset milja# ne mnogo više# ali ipak mnoge planine na zemlji izgledaju kao patulj!i prema ovim brdima$ /va brda nisu oštro odsje"ena nego se kontinuirano dižu$ Zbog stvaranja zemaljskog otpada na južnom polu događa se i djelovanje rota!ije zemlje oko svoje osi# pri "emu plinovite materije bivaju izba"ene u zavojitoj spirali i udaraju u slobodnu atmos&eru$ Aime zemlja dobiva jedan zamah okretanja# sli"no djelovanju rakete# sli"no zavojitom okretanju kota"a 7 kao kada se upali motor i po"ne vožnja# kod toga dolazi do toga da plinovi izlaze kao izba"eni plin iz rakete i tako je jak da se vanjski zrak ne može tako brzo izmaknuti$ Posljedi!a je stvaranje jednog tla"nog stuba# koji omoguuje okretanje kota"a na koji kao da je pri"vršena raketa i koji se zbog toga okree$ /vo je sli"no kao jedna raketa koja se penje uvis i koju tjera stup zraka$ Iz ovog primjera je vidljivo otkuda potje"e svakodnevno okretanje zemaljske kugle# a koje se događa kroz njen vlastiti mehanizam koji uvijek ravnomjerno djeluje$ P#%ma % o4eka Fisanje je također jedna pojava "iji su uzro!i "isto duhovne prirode$ Program disanja se temelji na dvostrukoj igri svake od dvaju osnovnih sila# koje su uklju"ene u svaki program stvaranja: Istez Istezanj anjee i sku skuplj pljan anje# je# !entri& !entri&uga ugalna lna i !entr !entripe ipetal talna na sila$ sila$ +uštin +uštinski ski kod toga toga vlada vlada &enome &enomenn elektromagnetizma# a to zna"i elektri!itet sa svojim pozitivnim i negativnim nabojem$ Zrak kao eteri"ni &luid ispunjava !ijeli svjetski prostor i kroz svoje djelovanje omoguuje život svih živih bia na zemlji$ ; nastavku možete pro"itati nekoliko izvadaka iz *orberovih materijala na ovu temu$ F$ Mg$ +ve što živi# diše na svoj vlastiti na"in$ ;koliko se disanje zaustavi tada e duh napustiti tijelo$ Aijelo tada pada natrag u stanje iner!ije# smiruje se i nastupa smrt$ +a posljednjim udahom sav prirodni život dolazi kraju$ 5asi se tada i duhovni život u svom postojanju# i završava zajedno sa prirodnim vegetativnim životom životom u svim tjelesnim tjelesnim organima$ >to je kod toga toga disanje i "emu služi< služi< +vak +vakoo bie bie po posj sjed eduj ujee po pozi ziti tivn vnii i nega negati tivn vnii po pola lari rite tet# t# ti po pola larit ritet etii imaj imajuu po potr treb ebuu da se suprotstavljaju jedan drugom$ Isto tako kako pozitivan ili negativan pol sam za sebe ne može postojati# nego se jedan ostvaruje kroz drugoga# isto tako se ponaša i ostali život u prirodi$ /n postoji u negativnom naboju kao materija4 i oblikovan je prema pozitivnom polu a to je duh4$ ;koliko se na primjer jedan kota" elekto(generatora stavi u stanje vrtnje# tada se kroz negativni elektri!itet stvori pobuda koja se istovremeno u sebi razori$ Kli upravo kroz ovo razaranje po"inje da se razvija potreba za zasienjem$ .udui da razoreni pol više ne može sam da postoji# stvara se pozitivni pol koji osigurava osigurava potrebu za zasienjem zasienjem negativnog negativnog elektri!iteta$ ;koliko ;koliko se ovo provede# provede# tada se uskoro na rotoru mašine vidi promjena# isti se po"inje sam okretati i nastupa vidljiva promjena# on stupa u život$ Aako isto je i s disanjem# to je ono što ,oživljava(elektro generator- i što ga stavlja u pogon# negativni polaritet podražava i zapo"inje glad za pozitivnim polaritetom$ +a svakim udisajem dolazi do jednog trenja između organa u tijelu$ od toga dolazi do podražaja negativnog života i zapo"inje potreba za zasienjem$ /va potreba se iskazuje kroz svaki udisaj zadržite dah=4# pri "emu se dušik kao negativni pol kisiku# s velikom željom sam u sebe sažima$ ;koliko je ovaj udisaj posljednji# tada se negativni polaritet sam od sebe kida# a što naravno vodi uništenju života$ .ez disanja nema života= 9e dišu samo ljudi i životinje nego i biljke i mineralni svijet# naravno da svako tijelo na svijetu diše i prima u sebe vegetativni život od nama nadređenog sun!a$ Fakako da zemlja nije životinja# ali i ona povremeno diše# budui da je i ona u svojoj strukturi na odgovarajui na"in organski tako uređena da je sposobna također i za disanje$ ;disanje i izdisanje zemlje se događa kroz stalnu potrebu za svježom ishranom elektro(eteri"ne supstan!e4# kada se prethodni obrok potroši i time zemlja postane negativna$ Za vrijeme ovog postupka dolaze organi zemlje kao kod životinja4 jedan blizu drugoga# do odgovarajueg stupnja# da se po"inju ribati jedan o drugi osjeaj gladi=4$ Aada se događa jedno zasienje# pri "emu se zemljini organi ponovno jako istegnu$ /va pojava je vidljiva u takozvanoj plimi i ose!i mora# pri metoda posebnog radarskog sustava jednog umjetnog ;+K 7 satelita$ 1B
"emu su plima i oseka prirodna posljedi!a udisanja i izdisanja tijela zemlje$ Program disanja zemlje u pluima zemlje slijedi kroz promjenu pozitivno(elektri"nog pola u negativni$ /va promjena pola djeluje tako da se svaka duša zatvara u svoju materiju također se i tijelo zemlje duhovno zatvara u svoju materiju=4# "im ona primi životne supstan!e u svoja pluna krila i oslobodi se negativnog polariteta dušika i uglji"nog dioksida4$ /vi plinovi djeluju tako da se u suštini# kod udisanja# pozitivni pol kisik4 mijenjaju mijenjaju i koristi kao negativni pol$ pol$ 8nogostruko je disanje životinjskog svijeta$ +vaka životinja je na jedan na"in posebna# kao što je osebujan njen rod i njena vrsta$ 9a druga"iji na"in diše konj# druga"ije diše bik# druga"ije pas odnosno ma"ka# te openito svaka "etveronožna životinja$ Zajedni"ko je samo udisanje i izdisanje zraka# pri "emu svaka životinja za sebe apsorbira materije koje su joj potrebne za njen život# a ono što joj ne treba izba!uje napolje$ Program je razli"it utoliko koliko je razli"it i sastav postojeeg zraka# a neiskorišteno se ponovno razlažu na sastojke i vežu$ Aako dišu i am&ibije# !rvi i insekti# sve na isti na"in# ali koliko je razli"ito disanje ovih hladnokrvnih# odnosno beskrvnih# životinjskih vrsta = Insekti na primjer posjeduju jedan na svoj na"in stvoreni sok# koji se neprestano nalazi u gibanju tamo i ovamo# "ime ove životinje proizvode u svojim krvnim žilama potreban elektri!itet$ %isoko razvijene životinje a također i "ovjek4 ne udiše samo kemijske pro!ese nego i ono gdje mogu nai grublju hranu za sebe# onu koja je solidnija za njihovu prirodu$ Aako da želuda!# koji se nalazi blizu plua# mora putem istezajueg kretanja u određenoj mjeri masirati organe za disanje$ Pri tome se tvrđa hrana u želud!u tare jedna o drugu i kroz probavu proizvodi potrebnu elektri"nu toplinu$ Ishrana koja kroz svoju negativnu prirodu ima premalo pozitivno punjenje# ne može sama od sebe proizvesti tako jako vrenje# budui da ovo nije ništa drugo nego slobodni elektri!itet# elektri!itet# koji je kao u prin!ipu kod svakog organskog života vezan u stani!e tkiva kao u male bo!e$ ;koliko se koli"i koli"ina na elektr elektri!i i!itet tetaa kroz kroz van vanjsk jskee oko okolno lnosti sti umnož umnoži# i# tada tada se stani! stani!ee sa hranji hranjivom vom mater materijo ijom m razbijaju i dobiva se jedna nova zajedni"ka vitalna hranjiva materija u organskim elijama životinja$ 9ešto druga"ije je disanje biljnog svijeta$ od biljaka je dio u deblu biljke# dio u grani na kojoj su listovi i druge grane i tu se može otkriti veliki prazni prostor# koji je ispunjen s malim koli"inama tekuine# a također veim dijelom sa zrakom$ /vaj zrak nije iste vrste kao zrak koji okružuje biljku# nego odgovara toj vrsti biljke$ ;koliko biljka nije sposobna usisati zrak tada u njoj ostaje njezin vlastiti zrak koji se o"ituje posebnim mirisom$ ;koliko u biljki nema zraka tada ona nee izgarati uz !vr"anje i pištanje# nego e iz nje izlaziti samo zrak koji se u njoj stvorio$ .iljke dišu preko svojih pora i to na jedan jako ekonomi"an na"in$ 9jihovo disanje se obavlja samo dva puta u 2 sata# pri "emu se pro!es udisanja obavlja danju a izdisanje nou$ Aijekom dana atmos&erski zrak# prema potrebi# polako i trajno tr ajno ulazi kroz odgovarajue komori!e u biljku$ Aijekom noi# kada je kemijski pro!es završen# i kada je svaka biljka s tekom apsorbirala dnevni zrak# dolazi do izba!ivanja dijela zraka koji ne koristi biljki# a to je jedan program koji traje jako dugo isto kao i dnevni pro!es udisanja$ oja je to sila koja je sposobna pokretati biljke# njene organe koje se proširuju i stišu i tako se kao kod mijeha zrak usisava< @ovjek uzima u obzir samo bezbrojne male i velike hrapave vrhove koje# ne samo da prekrivaju stablo nego prekrivaju i donju stranu lista= +vi oni služe za usisavanje elektri!iteta i po !ijeli dan pohlepno preuzimaju postojei &luid# i "ine doduše pozitivni dio ovo ovogg polari polaritet teta$ a$ roz roz usisa usisavan vanje je poz poziti itivno vnogg polari polaritet teta# a# koji koji odg odgova ovara ra !entr !entri&u i&ugal galnoj noj sili# sili# razvijaju se organi biljke# prostor postaje sve vei i vei a zrak ima sposobnost da nesputano prodire u ove prostore$ Aijekom noi se mijenja elektri"ni polaritet# neiskorišteni dio struji preko ovih vrhova natrag u atmos&eru# i rastereuje pore# "ime se organi sužavaju i vraaju se u prijašnji položaj$ ;glji"ni dioksid i dušik koji se tim putem izlu"uju predstavljaju negativni dio ovog elektri"nog polariteta$ .iljke i drvee koje preživljava zimu osim toga posjeduju još jedno periodi"no disanje# pri tome biljke odnosno drvee tijekom jedne godine još jedanput udahne i jedanput izdahne$ 5lavni udisaj događa se pri tome u ljetu i to na slijedei na"inJ Prilikom svakog ovakvog spe!ijalnog udisaja stvara se u organizam drveta jedan takav pro!es# da dolazi do smanjenja prirodne potrošnje udahnutog zraka 7 jer uvijek nešto zraka ostaje unutra$ roz ovaj ostatak zraka unapređuje biljka ljeti svoj rast u smislu smislu pove poveanj anjaa obujma# obujma# tijekom tijekom zime ovaj nepo nepotroše trošeni ni ostatak ostatak kroz zajedni"ko zajedni"ko stiskanje organa stezanje zbog hladnoe4 biva istisnut napolje$ .udui da ovaj zrak zbog dugog 1E
boravljenja u biljki nije ostao sasvim "ist# potrebno da prije izlaska u atmos&eru svoju ne"istou ostavi na stablu ili na kori biljke# zbog "ega ona postaje sve grublja i grublja$ Zbog ovih okolnosti miruje također i razvoj mahovine na stablu$ ;venue biljke slijedi ukoliko dolazi do gubitka pozitivnog elektri!iteta$ Pozitivni elektri!itet je još uvijek prisutan ukoliko biljka izgleda zelena i svježa$ ;koliko ipak jedan elektri"ni ion nestane iz jedne stani!e biljke# tada se biljka po"ne mežurati i venuti na tom mjestu$ Fokle god se stani!e stišu u sebe# događa se da na isti na"in stisnuti elektri!itet isto tako izlazi iz stani!a$ /vo je program nestajanja jednog od korena biljke koja pri tome gubi svoju elasti"nost i svježinu$ Zbog "ega se ovaj pro!es na biljki zaustavlja ukoliko se biljka zajedno sa stablom stavi u vodu< /vdje se sprije"ava otje!anje elektri!iteta tako da elektri"ni &luid vode svakoj bilj!i ne samo da održava ravnotež ravnotežuu nego ju "ak za jedno jedno vrijeme vrijeme i prehranju prehranjuje$ je$ Posebno Posebno elektri!itetom elektri!itetom siromašne siromašne biljke biljke se održavaju još dugo vremena dok se ne izgubi njihova kvantitativna sposobnost vegetiranja rast4$ 8ineralno bogatstvo je također nužno za ispravno disanje# jer se time zadržavaju i minerali u bilj!i$ 8aterija nije ništa drugo nego izraz dvaju suprotstavljenih sila to jest !entripetalne i !entri&ugalne sile$ 'ast i napredak se ne događa samo kroz stalno primanje koje podržavaju okolne istovrsne sile koje pomažu# nego biljka mora pobijediti i tu protu djelujuu izbjegavajuu silu# pri "emu se stvara materija iz bitka$ Pri tome je potreban i kamen# koji prema tipu uvijek iz okoline u sebe sebe usisav usisavaa istovr istovrsne sne dijelo dijelove ve iz zraka$ zraka$ /n zadrža zadržava va pri tome tome promij promijenj enjene ene i izmije izmijenje njene ne iskorištene dijelove koji su se kroz međusobnu borbu obaju sila stvorili$ 9jemu suprotno stvara se pomou !entri&ugalne sile sila koja djeluje prema vani# time je omogueno da se minerali zadrže u svom osnovnom obliku$ atkada se pojavi neki od bolesnih minerala# kada je zbog osebujnosti kroz nepažnju vodeeg prirodnog duha=4 pojavi pre"esta odsutnost kod usisavanja$ Aada se mineral razvije u strani oblik$ Aako se na primjer iskazuju# na primjer# prozirni kristali koji su katkada zamueni s obojenim ili gibljivim "esti!ama# koje uglavnom ne potje"u od prirodnog minerala$ Aakođer i minerali dišu na na"in kao i životinje kroz udisanje i izdisanje$ ;z pomo svoje grube organske građe i svojstava minerali na sebe neprekidno privla"e u zraku raspršene "esti!e$ od životinja se kemijsko razlaganje obavlja u tijelu životinje a kod minerala se to događa ve na površini$ /vo biva malo po malo prihvaeno od vanjske kori!e minerala# koji kod minerala vee mase "esto oblikuje jedan poseban novi mineral ili ve prema odvojenim "esti!ama gradi# kao kod biljki# jedan raznovrstan raznovrstan izdanak "udnog "udnog oblika$ Pored atmos&erskog disanja postoji još jedno drugo disanje koje ima elektri"nu prirodu$ Ao je preuzimanje magnetnog &luida u sebe# putem kojega se obje sile koje se neprestano bore# postaju snažnije u svojoj postojanosti$ /vo je izraz suprotstavljenog polariteta u materiji putem kojeg se oblikuje sav prirodni život# koji tako dugo traje# kao i svaki polaritet i koji se uklapa u zakon o postojanosti$ ;koliko se zbog vanjskih okolnosti pojave smetnje kod jednog od dva polariteta# tada se materija raspada uslijed vremenskih nepogoda i na kraju se pretvori u prašinu$ /vo se događa tako dugo dokle god u njenim "esti!ama još uvijek ima tragova i ukoliko djeluje polaritetna snaga$ ;koliko je ipak eklekti"ni polaritet potreban# kako bi se krenulo drugim smjerom# materija brzo prelazi u jedno drugo postojanje$ ; jedno &ino materijalno eteri"no stanje# iz kojega je ona zgušnjavanjem zgušnjavanjem i nastala4$ 5ledajui duhovnim o"ima pozitivni pol je duhovnost a negativni pol je prirodno umjeren$ Pozitivni pol: je supstan!a# negativni pol: krvne žile koje sve prihvaaju$ Pozitivni je unutra a negativni izvana$ Pozitivni pol je kao ljubav i mudrost a negativni je samilost i milost našeg stvoritelja$ ;koliko nema negativnog tada ljubav i mudrost nemaju ništa nego su otvoreni prema samom sebi$ Pozitivno hranjeni polaritet je .ožja ljubav$ +amilost iz ove ljubavi gradi bia koja mogu primati ljubav .ožju$ 9jegova ljubav hrani bie sve dalje i dalje i gradi prema svom vje"nom redu jedno bie prema drugome# i upravo prema tom redoslijedu uvijek jedan !jeloviti potpuni život# a time i !ijela beskona"nost beskona"nost ispunjava svoj savršeni sadržaj ispunjajui ga životom koji stvara .og$ O;o-/e ;are 1
+vaka para je jedna spiritualno spe!i&i"na te"nost dobivena kao produkt razaranja kemijski: alkoholni oksid koji reagira s vodom# produkti destila!ije#4 i djeluje omamljujui na nervni sustav$ 9a isti na"in vino# pivo# kao i veina sli"nih te"nosti# budui su ve prije duhovno spe!i&i!irani# ne vežu se samo s vodom nego i s drugim nevrijuim tekuinama$ ; "istoj pari su oni skoro potpuno slobodni i mogu biti sa"uvani samo u zabrtvljenoj posudi$ ;koliko takva para uspije# putem udisanja od strane živog organizma doi u dodir s nervnim sustavom i zavlada njime# tada e ona u kona"nom pohlepno koristiti udahnute pare za zasienje nervnih komora u organizmu$ ;koliko ove komore budu iznenada obogaene# obogaene# tada e se one naduti kroz ovo obogaenje# u ovom stanju nisu sposobne za bilo kakve reak!ije a niti za primanje osjeaja o vanjskim ozljedama# kao ni za opažanja koja idu putem duha$ prin!ip anestezije i narkoze=4$ ada duh postaje nedjelotvoran na tijelo# i to je protuma"eno# budui se zbog iznenadnog prezasienja nervnih komora dogodi prekid na spoju tijela i duha$ Pri tome je duša ponovno slobodna budui da ona duh i nerve u tom stanju# prepunjenih nervnih komora# nije sposobna povezati$ Aada je duša privremeno4 razdvojena od tijela i nalazi se u vremenu kratke nervne obamrlosti i svjesnosti sebe i svake spore duhovnog svijeta# koja odgovara njegovom ljudskom sr!u odnosno njegovoj naravi$ ; stanju obamrlosti# narkoze# duša ima unutarnji stupanj uvida# koji je podešen prema prema njenim dobrim ili lošim svojstvima$ svojstvima$ .udui da su još uvijek duša i nervi potpuno spojeni# kao kod prirodnog spavanja samo je duša razdvojena od nervnih komora=4# mogue je da duša prenosi svoje uvide na nerve$ 9a taj na"in ona se može u potpunosti sjetiti onoga što je vidjela u duhovnom svijetu# s time da ne može vidjeti ono što što se sa tije tijelo lom m za to vrij vrijem emee desi desilo lo$$ Iz jedn jednog og "ist "istog og stan stanja ja mjes mjese" e"ar aren enja ja dan danas as je to parapsihološki nazvano ,Arans-4 a također iz jednog dubokog prirodnog traumati"nog života ne donosi duša povratna sjeanja natrag u prirodno svjesno4 stanje# budui da kod uobi"ajenog stanja nije povezana sa nervima$ ; normalnom stanju duša biva usko povezana s nervima# ina"e ne bi uspijevala postii zasienje# bila bi slaba te bi bez veze s nervima uskoro zamrla i rastopila se# a što bi tada imalo za posljedi!u posljedi!u i smrt tijela$ od narkoze s plinom# plin je zamjena za nerve# isto kao kod prirodnog spavanja kod kojega plinovi iz stomaka# iz hrane# preuzimaju ovu &unk!iju$ /vdje je mogue da nervi bez opasnosti oslobode želud"ano zasienje nervnih komora$ .udui da nervi pri tome stoje u potpunosti u službi duše# tada povratno sjeanje rezultira tako# da se oni sjeaju onoga što su vidjeli u s&eri duhovnog svijeta$ 9apomena: /vo povratno sjeanje se odnosi na prijem viđenog u duhovnom mozgu# pri "emu jako rijetko dolazi do daljnjeg prijenosa ovih utisaka na psihi"ki dio mozga tako da nakon toga mogu slijediti svjesna sjeanja te traume u životu$4 Pri tome postoji osnovna razlika između ovog plinom omamljenog stanja duha i takozvanog magnetnog sna trans# odnosno hipnoza$4# u kojem duša može vidjeti svoje tijelo jer su nervi još uvijek povezani s njom# nasuprot narkozi kod koje nema nepovezanosti s tijelom$ Ponekad kod nekih ljudi nastupi određeno naknadno djelovanje narkoze u obliku pojave gr"eva$ /ni predstavljaju jednu određenu ,žeđ za oskvrnuem- duše iz njenih materijalnih veza te zahtijeva da ste vi u njoj kroz stanje narkoze bili usađeni$ M1HA " čudo 4&vara#a3&va" 8uha u poretku stvari nije bezna"ajna i nije bez svrhe na ovom svijetu a kako se to vama "ini$ ako bi ju sagledali u potpunosti# potrebno je da najprije uzmemo u razmatranje prirodne osobine ove životinji!e$ ako nastaju muhe< Zna se otprilike da muhe legu jednu vrstu jaja# koja su tako malena# da su jedva vidljiva ljudskom oku$ /ne također imaju vrlo malu težinu# tako da mogu u zraku lebdjeti# sli"no kao sun"ana prašina$ 5dje muha leže svoja jajaš!a< 5dje i kako se legu muhe< 8uhe legu svoja jaja svuda okolo i više o njima ne brinu$ 8ilijune muha je vjetar raznio i rasprostranio diljem svijeta# milijuni njih odlaze u vodu$ 1G
ada sun!e ujutro obasja zemlju# po"inju ova jajaš!a da rastu# dok ne postanu tako velika da ih može vidjeti i jedno srednje oštro oko# jajaš!a izgledaju kao bijelo siva prašina$ Aada je vrijeme za izlazak iz jaja i to se događa ovako: jaje odsko"i u zrak i njegov životni poten!ijal ga tada oblikuje u jedva vidljivog bijelog !rva$ 0rv se hrani nekoliko dana sa vlagom iz zraka na mjestu na kojem se izlegao$ )oš uvijek nitko ne može vidjeti mladu muhu i u tome leži "udo ovih životinji!a: 8uha je odjednom ovdje# potpuno savršeno oblikovana# nitko ne zna otkuda je došla$ ako se dogodilo ovo "udo< ada !rvii dostignu jednu odgovarajuu zrelost i veli"inu# otprilike veli"inu kao jedan zarez# srednje veli"ine# tada se !rv rastvori i unutra stvorena muši!a izađe napolje$ Pri tome se rastegne prijašnja vanjska koža !rva kako bi mlada muha izašla napolje# jako dobro opremljena sa svim unutarnjim probavnim organima$ Prijašnja unutrašnjost !rva stvara vanjske organe i udove mlade muhe$ @im ova promjena zapo"ne# muha je u roku pet sekundi potpuno spremna za let$ No$e mu'e %aše o"i ne mogu pratiti kako se muha sa svojih šest nogu hitro kree po vertikalnoj ispoliranoj plo"i kao i na horizontalno postavljenom stolu$ ako je to mogue# da su njene dvije male oštre kandže na kraju noge prema vani tako glatke< Istraživa"i su pomou jako snažnog mikroskopa# koji jako poveava# otkrili da muha na svojim nogama ima# između dvaju kandži jednu vrstu elasti"nog zvona# koje služi# prema njihovom mišljenju# kao mala zra"na pumpa koja razrjeđuje upotrijebljeni zrak$ /ni to objašnjavaju ovako: ada muha jednom ili drugom nogom stane na vertikalno postavljenu staklenu plo"u prozora# tada ona isisa brzo zrak koji se nalazi u zvonu# pri "emu se zvono u kome nema zraka proširi i upotrijebljena noga biva od strane atmos&erskog tlaka "vrsto pritisnuta na površinu površinu stakla$ /vo objašnjenje je pogrešno iako muha stvarno posjeduje ove zra"ne zvon"ie$ Kli ukoliko se muha ne drži na vertikalnoj plohi sa zvon"iima# a kako to tvrde znanstveni!i# kako onda ona to "ini< ;koliko jednom pažljivo promotrite muhu# morate primijetiti# da ona svugdje po tijelu ima sitne dla"i!e a opremljena je i jednom vrstom roga na svojoj glavi$ @ak i kada se par muha pojavi na vanjskom rubu može se vidjeti da na sebi imaju bezbroj isturenih vrhova u obliku opruge$ /ve dla"i! dla"i!ee na svo svojim jim vrhovi vrhovima ma usisa usisavaj vajuu elektr elektri!i i!itet tet$$ Preko Preko njih njih muha muha u sebe sebe usisa usisava va elektri!itet koji u njoj struju prema njenom negativnom polu# koji je istodobno i privla"ni pol# i koji ne popušta na nogama odnosno zvon"iima# pri "emu je tada ovaj dio jako privla"an pozitivnom elektri!itetu$ .udui da se one skupljaju i naj"eše se iz zraka spuštaju na polirane površine# sasvim je prirodno# da je muha na poliranoj površini zbog mogunosti boljeg prianjanja kod hodanja# jer se suprotni polovi privla"e$ Mu'a kao re$u#a&or e#ek&r%0%&e&a zraka )edno još vee "udo vezano uz ovu životinju je u njenom određenju i u vrsti kojoj pripada$ 9igdje u !ijelom stvaralaštvu ne postoji stvar koja ima više od dva polariteta# pozitivni i negativni polaritet$ Aako shvaamo shvaamo da postoji jedan gornji i jedan donji polaritet polaritet i da su u suprotnosti jedan sa drugim$ Između njih u sredini ne postoji ništa nego samo spoj ova dva polariteta$ /sim ovih postoje i drugi polaritetiJ vanjski i unutarnji# materijalni i duhovni# dobar i loš kao i istinski i lažni polaritet$ ada prema tome u svrhu opstanka Njedno bie koje govori može si ova dva polariteta rastegnuti na jedan$ I tako nam dopuste da možemo možemo vidjeti "emu sve sve muhe u smislu ovoga ovoga služe= ;zmimo najprije negativni pol$ 8ora nam upasti u o"i# zašto zimi rijetko vidimo ove životinji!e dok za vrijeme toplog ljetnog vremena vidimo da svugdje vrvi od ovih malih leteih stanovnika$ Isto tako emo moi ponovno otkriti još jedno "udo na ovoj životinji!i$ Zašto je muha potpuno obrasla dla"i!ama i oštrim vrhovima# to emo ve uskoro razjasniti$ Ipak to nije jedini uzrok$ 8uha# kroz upijanje upijanje elektri!it elektri!iteta eta na pozn poznati ati na"in na"in postaje postaje tako lagana# lagana# jer je privla"na privla"na sila zemljine zemljine teže minimalna# i zbog toga muha može bez puno napora letjeti zrakom svuda okolo$ Zbog "ega muha može letjeti brže okolo ukoliko je toplije< 1C
8ilijunima muha je određeno da mogu od sun!a !rpiti takozvanu sun"evu elektri"nu vatru koja obilno od sun!a struji prema nama# i na taj na"in# primajui na sebe preoptereenje kojeg se ne mogu osloboditi one slabe ovu elektri"nu vatru koja bi ina"e mogla uništiti !ijeli svijet= /vaj pozitivno nabijeni elektri"ni &luid je svugdje jaka elektri"na vatra$ Aako dugo dok zemljin negativni elektri!itet stoji u ravnoteži s pozitivnim# proizvedeno sun"evo zra"enje nije u mogunosti da prouzro"i oslobođenje od pozitivnog elektri!iteta$ ada ipak kona"no samo jedna tisuinka negati neg ativno vnogg elektr elektri!i i!itet tetaa preva prevagne gne## biva biva omogu omogueno eno osloba oslobađa đanje nje od oko okova va kojeg kojeg poz poziti itivni vni elektri!itet više ne može sprije"iti$ ako se može jedna takva katastro&a sprije"iti< Pogledajmo ove naše životinji!e kako marljivo lete u svim smjerovima# tamo(ovamo# i kroz svoj brzi let preuzimaju na sebe veinu pozitivnog elektri!iteta# a tada se odmah njihov vlastiti polaritet preokrene$ Aada ove životinji!e potroše pozitivni elektri!itet te se tu odmah pojavi kisik$ 9egativni dio se tada ponovno izdiše# budui da ljudi izdišu atmos&erski zrak# "im plua preuzmu u krv kisik koji je nužan za prehranu$ Aako svaka pojedina muha obavlja svoje zadatke tijekom jednog vrueg ljetnog dana: preuzima koliko god je više mogue pozitivnog elektri!iteta na sebe# kako bi ga skupila# kao u jednu posudu toliko mnogo# dovoljno da u jednom trenutku smrvi u prah veliki kameni brijeg$ %ama e ovo vjerojatno li"iti na pri"u# za to imamo zahvaliti jednom normalnom prirodnom događaju doga đaju to jest jednom velikom potresu potresu koji se prije nekog vremena vremena osjetio osjetio na !ijeloj !ijeloj zemljanoj zemljanoj polutki$ %idite# uzrok ovom potresu leži u tisuama kubi"nih jardi komprimiranog zraka# koji se zbog vanjskih okolnosti upalio i ekspandirao= Ao vas ne mora "uditi# što se sve zbiva zbog elektr elektri!i i!itet teta# a# koji koji jedna jedna muha muha može može dne dnevno vno preokr preokrenu enuti$ ti$ ad adaa jedna jedna muha muha može može toliko toliko toga toga napraviti# a što onda mogu milijuni muha napraviti< /vo je ipak jedna sporedna svrha ove životinji!e i ovo baš i nije neko veliko "udo$ Mu'a kao 4;a4%#a0 čov-eča/4&va ?elimo ?elimo prije prelaska prelaska na jedan drugi važni dio zadataka zadataka ovih životinji! životinji!aa upoz upoznati nati još neko nekoliko liko sporednih zaduženja$ Fogađa se "esto ljeti da one postanu dosadne# kada vam u sobi okolo zuji mnogo muha i kada postanu nametljive$ Kli upravo u takvim danima one obavljaju jednu važnu zadai i koriste ljudima isto toliko kao i ostale kune životinje$ ; jednom takvom vruem ljetnom danu 7 posebno kada barometar stoji jako nisko( nakotilo se milijarde i milijarde sitnih životinji!a# veli"ine atoma# iz nisko držeeg etera i ušlo je u atmos&erski zrak$ Zbog toga se nerijetko događa da zrak postane plavi"ast i gust# da vam postane jako teško primijetiti i svoju malo udaljeniju okolinu$ ada ga udahnemo# u njemu se tom prilikom vrte trilijuni živih organizama$ .udui da su ove životinji!e tako male da tisuu milijuna njih na hrpi se ne može primijetiti# ipak bez obzira na to suma od više de!iliona# koje "ovjek uglavnom udahne tijekom jednog dana ipak ima zna"ajnog utje!aja$ 8ogue je da ove životinji!e "iji je tjelesni život jako riskantan i potpuno dovoljan da "ovjeku iznenada oduzme njegov prirodni život$ .udui da je osobina ovih bia ne inertna jako brzo može dovesti do smrti zbog pojave !ijanovodi"ne kiseline$ /naj dio ovog ,atomskog bogatstva etera-# koje ljudi udišu nije ono najopasnije za ljude# budui da ih oni ionako pohlepno usisavaju u krv koja je osiromašena kisikom$ Kli sasvim druga"ija situa!ija je sa onim dijelom koji se hvata na vanjsku kožu ljudi# naro"ito na mjestima# gdje su pore otvorene$ ada ove životinji!e prodru kroz otvorene pore u tijelo one preuzimaju na sebe od krvi pozitivan karakter$ Fokle god ovaj vanjski utje!aj ne prevagne nad unutarnjem utje!aju# nema opasnost opasnosti#i# a što je na primjer vidljivo vidljivo iz jedne jedne srednje srednje temperature temperature tijela$ ;koliko vanjski utje!aj# utje!aj# vanjski pol# prevagne nad unutarnjim samo za jednu milijuntninu# tada se za život pojavi velika opasnost$ .udui da kod ovog stanja može u ljudima nastupiti zamjena polariteta# a što ova zamjena prouzro"i# to je kao da je netko izboden izboden s iglom koja je prije bila umo"ena u !ijanovodi"nu kiselinu$ kiselinu$ ;koliko ipak vanjski pozitivni pol iznenada prevagne nad negativnim polom za jednu stotinku# iznenadno se događa jedno vidljivo pražnjenje# kroz koje "ovjek za kratko vrijeme trenutno mora uništiti punu šaku zlom ispunjenog pepela$ >to se prvog slu"aja ti"e# posljedi!e su iste kao kod 2D
nastupa kuge: posljedi!e su isto takve$ >to se ti"e drugog dijela ovaj dakako rijetko dolazi# ali nisu potpuno nepoznata nepoznata takozvana takozvana ,samo zapaljenja-# zapaljenja-# naro"ito u južnim južnim zemljama$ +ada ponovno ba!imo pogled na našeg malog kunog radnika# i pogledajmo što on upravo sada "ini= 9aša muha ima na glavi jedan par o"iju# koje su tako velike da iznose skoro jednu sedminu njezinog ukupnog bia= +vako oko se ponovno sastoji od tisuu malih o"iju$ /ni su tako postavljeni jedno do drugoga kao elije p"elinjeg p"elinjeg sa"a i mogu se pokretati svako za za sebe# jer su u obliku stoš!a i zašiljeni# i sve zajedno usmjerene prema nekoj zajedni"koj važnoj to"ki$ /"i muhi služe na ovaj na"in kao jedan jaki mikroskop# s velikim poveanjem# uz "iju pomo muha može vidjeti svako pojedino ve prije spomenuto spomenuto bie veli"ine atoma$ Pri tome je njen stomak građen da su su upravo ova mala bia njena glavna prehrana$ ada muha na ljudskoj koži primijeti jato ovih atomskih bia# tada ona odleti tamo i ne mi"e se dok ne pojede sve ove životinji!e$ 8uha također posjeduje i jedan par malih prislušnih ušiju# kojima također osjea i koje služe i kao nos$ .udui da ona o"i može koristiti samo na kratkim razdaljinama# ove osjeajne uši joj služe za skupljanje in&orma!ija sa velikih udalje uda ljenos nosti$ ti$ Postoj Postojee pojed pojedine ine vrste vrste muha muha koje koje mogu mogu sa ovim ovim osjea osjeajni jnim m ušima ušima osjeti osjetiti ti neku neku primamljivu i satima udaljenu hranu$ ada na jednom takovom mjestu# posebno u ljetno vrijeme# po"nu ove životinji!e iznenada nestajati# tada je to siguran znak da tamo postoji jedna kvalitetna muholovka ili muhotep$ 9a sli"an na"in obavljaju ove životinji!e još mnogo korisnih zadataka$ +ve što postoji nije namijenjeno# samo za jednu# nego za više namjena$ Mu'a kao $ara/0%-a č%4&o$ zraka %jerojatno ste ve doživjeli da ste u ljetnom danu# posebno u vrijeme ljetne sparine# poslijepodne umorni i želite zaspati$ 8ladi ljudi se mogu dignuti i prošetati$ Frugi ljudi koji su stariji mu"e se i jedva se kreu$ ;koliko jednog takovog dana nedostaje zraka u vašoj prostoriji gdje živite# tada e kod vas uskoro nastupiti ve napomenuta pospanost i tada možete u miru zaspati$ Pri tome e te uvidjeti i mane takvog spavanja# nužno je zbog toga da ba!imo pogled na jedno prirodno spavanje ljudi$ Zašto se kod zdravih ljudi pojavljuje pospanost nou a ne danju< ada sun"eva svjetlost kao pozitivan polaritet# prirodnog života# više ne ba!a svoje zrake na jednu ili na drugu polovi!u zemlje# tada se polaritet na zemlji također mijenja$ @im sun!e zađe na jednoj polovi!i zemlje tada se taj dio zemlje promijeni promijeni u negativni polaritet$ polaritet$ 9egativni polaritet života u potpunosti odgovara zemlji$ ako pojedina! na sebi i u sebe teži da obnovi prirodnu životnu aktivnost# a tada se i kod ljudi promijenio doti"ni pol# te dolazi do is!rpljivanja pozitivnog elektri!iteta# i na taj na"in pojedina! sve više gubi životnu energiju$ ;z ove mogunosti osjea se tada usporenost pokretnih dijelova# kao na primjer o"nog kapka najprije$ %iše ih ne možete držati otvorenim# i uskoro nakon toga i ostali životni dijelovi dolaze u ovo oslabljeno stanje i nakon toga upadaju u prirodni noni san$ ada ujutro kod izlaska sun!a zapo"ne ponovno hranjenje tada se pozitivni pol u ljudima poveava sve više$ +labljenje negativnog pola i ja"anje pozitivnog pozitivnog pola omoguuje da da ljudi ostanu budni$ budni$ Prirodni san je sasvim protivno prirodi dnevni san# budui da on nije izazvan smanjenjem pozitivnog elektri!iteta nego nego prezasienosti prezasienosti svakog pojedin!a pojedin!a sa samim sobom$ sobom$ Prezasienost Prezasienost dolazi zbog toga što je jako malo živahnih ljudi koji više ne žele mjenjati svoj primljeni elektri!itet za odgovarajuu koli"inu negativnog elektri!iteta$ ;koliko pozitivni elektri!itet po"inje prevladavati tada se negativni elektri!itet u istom odnosu po"inje smanjivati$ I što je onda posljedi!a svega toga< ;zmimo za primjer# kako se bore dva "ovjeka razli"ite snage$ >to god postaje slabiji onaj slabi bora!# toliko više snage dobiva dobiva onaj ja"i$ ;koliko je na kraju onaj onaj slabi pobijeđen u potpunosti# potpunosti# tada se događa da je i onaj snažni na kraju sa svojom snagom# budui da on sada više nema oslon!a kojim bi podupro svoju prevladavajuu snagu$ +vaka snaga je jako dobra dok se ne pojavi nedostatak snage i to "im ne postoji to"ka preko koje se podupire postojea snaga$ Isto tako se ponašaju ljudi# koji su# prepunjeni elektri!itetom# elektri!itetom# jednog sparnog sparnog ljetnog dana i koji koji su zapali u san$ Pogledajte sada# ponovno se o"ituje dodatna svrha ovih životinji!a koja postaje jako korisna= .udui da muhe zuje i brzo i pažljivo se kreu po jednom takovom dnevnom spava"u i preko svojih 21
nogu i preko svojih oštrih dlaka upijaju u sebe suvišne pozitivne ione# to jest pozitivni elektri!itet$ Pri tome ove aktivnosti djeluju tako da kod spava"a ovaj elektri!itet nema u potpunosti negativno tla"enje# tla"enje# tako da spava" spava" može i dalje nastaviti nastaviti svoj prirodni život$ 9ije uvijek uvijek slu"aj da ovaj mali regulator na prirodan na"in dovodi u ravnotežu i održava ravnotežu# on je jako vezan uz sam život# i djeluje "im pozitivni ioni pokušaju u potpunosti nadja"ati negativne ione$ Fokle god je "ovjek koji spava sposoban da se odbrani od ovog malog optereenja# nema opasnosti za njegov život$ ;koliko je njegov san u potpunosti oslabljen# tada ovaj naš mali pomaga" ima slobodan prostor za djelovanje i za sprje"avanje opasnosti za njegov život$ ada se zbog djelovanja ovih životinji!a suprotni polaritet sve više i više uravnoteži tada e se naš spava" probuditi i po"eti tjerati sa sebe ove male zaštitnike života$ /n to sada može smireno "initi$ )er budui se probudio sve prijetnje su prošle$ Mu'a kao kem%čar % re$u#a&or e#ek&r%0%&e&a %i ete još dugo objavljivati da muhe kod svakog obroka dolaze na trpezu u velikim koli"inama i da se s velikom gramzljivosti navale na jelo$ /va gesta se "esto događa# kada su dani sparni a soba je niska i nije prozra"ena$ 8nogi e tada rei: ,Arebamo li mi ove parazite još hvaliti iako nam oni naše obroke zagađuju i kod svakog zalogaja nas optereuju
to tu sada napravi muha< .udui da je muha zahvaljujui njenom ustrojstvu jedna mala letee elektri"na staklenka# prema tome i ona je pohlepna za svim stvarima koje su negativno nabijene$ *oši zrak je negativno nabijen i pri tome apsorbira sav pozitivni elektri!itet u jednom tako visokom postotku# da nije tako rijetko da se u jednoj takvoj sobi ili još više i u pripravljenoj hrani ne nalazi više ni jedna iskri!a pozitivnog elektri!iteta$ ada se u takvoj sobi ne bi "esto nalazio jedan takav nosa" elektri!iteta# što bi se desilo sa tjelesnim zdravljem ljudi< Kli to je još ono najmanje$ .udui da dokle god se loši zrak nalazi u !ijeloj prostoriji# ona još uvijek ima toliko svoje poten!ijalne energije da malo rastegne svoja plua kod udisanja$ /vaj zrak ukoliko biva oslobođen od svoje poten!ijalne energije# on tada pada dolje kao prljava i sparna rosa na vašu promijenjenu supstan!u$ ;koliko postoji zalogaj u kojem "ovjek želi uživati# "esto se desi tako da jedna ili više muha sleti na ovu hranu i oslobodi ju viška pozitivnog elektri!iteta pozitivnih iona4 koji iz nje izvire$ >to je posljedi!a ovakvog djelovanja< 9išta više ni manje nego da istrošeni zrak uskoro ponovno oživi i da po"ne strujati$ Aada muha odleti sa ukusnog zalogaja i uputi se prema drugoj zdjeli sa hranom$ roz ovaj pro!es hrana ponovno postaje neškodljiva i ukusna$ Primijetili ste također da muhe koju su site rado lete i skupljaju se na glatkim predmetima i "esto zagađuju ovakve predmete$ predmete$ /vo je također jako korisno a kako je to ve prije opisano kao kemijska djelatnost ovih životinji!a koja služi nama kao pomo# s time da ovaj na izgled maleni "in nee biti od ljudi uskoro prihvaen$ 8i ve znamo da muhe za sebe koriste elektri"ki negativnu ishranu i tako postaju istinski sakuplja"i otrova# najprije iz zraka onda od ljudi i životinja a također i sa svakovrsne prehrane koju konzumira "ovjek$ Zbog toge je njen izmet elektri"ki negativan$ 8i također znamo da se pozitivni ioni elektri!itet4 naj"eše hvata na glatke polirane plohe$ Aime se u jednoj takovoj sobi koja je siromašna elektri!itetom malo pozitivnog elektri!iteta raspodijeliti na polirane predmete prevla"ei kemijski pažljivo ove polirane predmete$ Pri tome ovi predmeti sve više gube snagu# jer zrak iz sobe usisava ove pozitivne ione$ %i u ovo ne trebate vjerovati ali probajte samo postaviti pozlaene predmete u jednu takvu sobu= 8ožete biti sigurni da e uskoro od muha sve biti tako zaprljano da ete jedva vidjeti odsjaj zlata na ovim predmetima$ 22
Zbog "ega ove životinji!e ne odustaju od zlata< Pri tome emo ponoviti: Zašto vi pozlaujete vaše gromobrane< %i ete odgovoriti: ,Zato što zlato posebno jako privla"i pozitivni elektri!itet=Kli muhe prljaju jako i stakla na prozorima a staklo ne privla"i na sebe elektri!itet= Ao je istina# ali zašto ljudi koriste staklene plo"e ili !ilindre# lagano trljaju po njima# i oni služe kao pogodno sredstvo za prikazivanje stati"kog elektri!iteta< Zbog "ega se one najprije skupljaju na prozorskom staklu$ Zbog toga mi trebamo naše male kemi"are pustiti da to zaprljaju jer time ova polirana površina koja zadržava elektri!itet postaje hrapava i nesposobna da ga dalje zadrži$ Aako se može ovaj elektri!itet izmiješati sa postojeim sobnim zrakom$ %idite# to je# ne prvi puta# jedno nevažno prljanje koje muhe rade# bez spoznaje i providnosti# na nekom mjestu# budui da je to one"išenje od nekih nevažnih životinji!a= Kli ovo se događa u jednom pozitivno polariziranom djelovanju i na taj na"in možemo upoznati korist od muhe kroz jedno duhovno zna"enje$ Mu'a kao &očka /a4&a/ka ,%vo&a /naj tko detaljno pregleda muhu mora rei: ,/va životinji!a uzimajui u obzir prirodni poredak i njen !jelokupni život kao kod bilo koje druge životinjske vrste# treba stajati na jednom jako visokom mjestu-$ 8uha je nosila! života u pravom smislu te rije"i$ Pri tome vi to trebate u osnovi shvatiti# a to je neophodno# ukoliko ba!ite jedan openiti pogled na život$ 0jeloviti i jedinstveni slobodni život je samo u meni$ /vaj život je tako stvoren i stoji u jednoj tako velikoj !jelovitosti# tako da je on u svojoj openitoj s&eri teško shvatljiv bilo kojem postojeem biu na zemlji$ .udui je to sveti# vje"ni i beskrajni tok života$ Pokušajmo zamisliti beskrajno kao jedan prostor# u kojem kojem se vi nalazite nalazite kao središnja to"ka# to"ka# ali "ije krajeve nikako nikako ne možete vidjeti$ vidjeti$ ; središtu je sva životna snaga !jelokupne beskona"nosti ujedinjena i rasprostire se na sve strane van u neograni"enost$ Aime se ova životna snaga ne rasipa mnogo i ne oslabljuje u svojoj biti# jer ona je time u ovom beskona"nom prostoru stvorila bezbrojne to"ke nastanka života# u kojima je život skupljen i ponovno vraen ka svom vje"nom iskonskom zajedni"kom izvorištu$ / tome bi trebalo razmisliti# vi ete ovdje sebi postaviti još jedno veoma zna"ajno pitanje: ,Zašto se to mora dogoditi< 8ože li kod .oga oslabiti njegova životna snaga< 9a to je kažem: Aako nešto je dakako nemogue# dokle god .og ostaje sam pri sebi i ne želi od sebe stvoriti# niti oblikovati# ni jedno drugo stvorenje$ ada /n pak svoju beskona"nu ljubav koju prima i daje od vje"nosti /n svuda okolo stvara stvorenja razli"itih vrsta 7 od !jelovitog duha do bezna"ajnih atomskih životinji!a 7 kroz "iji život +tvoritelj oživljava i druga bia i uvijek e ih oživljavati< Fakle "ujte# /n sva ova stvorena bia mora oživljavati iz sebe$ ako se ova bia sa svojim postojeim životom budu udaljivala iz !entra# tada e njihova središnja sila sve više i više slabiti$ ?ivot se kao takav ne može izgubiti# budui da je on neuništiv$ Kli ipak on može slabiti# dok se iz njega samoga ne izdvoji onaj beskona"ni beskona"ni dio$ +ada razumijete pojam slabljenja# ja u vas ipak podsjetiti na beskona"nu mogunost dijeljenja materije$ %i možete s obzirom na ove mogunosti pomisliti da jedan atom ima beskona"no mnogo dijelova$ Kko atom pri tome ja"a# tada ga možete dijeliti< %i sada ipak možete rei: ,;koliko je to tako# budui da je to +tvoritelj bolje napravio# kako da on još od vje"nosti nije ništa stvorio=- 9a ovo ja mogu odgovoriti jednim protupitanjem: Zbog "ega poneki ljudi# koji su ve od mladosti# kroz kroz teški rad# izgradili izgradili svoje snage# postaju postaju ja"i< Zbog "ega se može na jedan potkovi"asti magnet vješati sve vea i vea težina< 9a koji na"in "ovjek "ovjek postaje virtuoz u nekoj umjetnosti< Zbog "ega kovani metal postaje ja"i i ima veu "vrstou nego isti takav materijal koji nije oblikovan kovanjem< Zbog "ega je drvo od rezanog stabla "vrše i žilaviji nego isto drvo kada ga oluja iš"upa< Pogledajte sada# zašto se u beskona"nosti nađe tako mnogo to"ki nastanka života< Aime se vje"ni iskonski život sam sve više i više uvježbava i neprestano se snažno poveava= poveava= 23
/snova toga je da se na ovaj na"in život koji izlazi iz središnje to"ke života# neprestano i intenzivno vraa u svoje središte$ 8i to znamo# ali jesmo li sada ve odgovorili na pitanje: ako je i zašto je muha nosila! života$ )er kako ona živi# ona se potpuno potpuno predaje i ona je u svakom svakom slu"aju jedna takva to"ka skupljanja skupljanja života koji se neprestano rađa iz svog središta# jer ona u sebe prima bezbroj primitivnih životinji!a$ Ao nam više nee teško padati# jer je jasno određeno zašto ona živi# naime: +ažetak njena života prelazi i vraa se u jedan savršeniji savršeniji i još intenzivniji život$ I tako malo po malo naviše do "ovje"nije duše# koja je tada# kroz prijem u sebe intenzivnijeg života# sposobna i za nas$ /vaj život se može sa mnom pomou ljubavi ponovno ispuniti i ujediniti u zajedni"ku snagu$ +ve do sada re"eno o pozitivnom polaritetu muhe služi vam kao uvod# jer time e te i slijedee stvari temeljitije razumjeti$ Mu'a % /a4&a/ak kome&a .a!imo jedan pogled na sun!e= Ako od vas može istinski izmjeriti do kuda se protežu njegove zrake< +tarost sun!a možemo pro!ijeniti na više od stotinu tisua de!iliona godina$ Aijekom ovoga za nas neshvatljivo duga"kog vremena sun!e je slalo svoje zrake u beskona"ni prostor# tako da zra"enje# koje dolazi od njega# ide na put u beskona"nost$ Pri tome se bezbrojne zrake ponovno okreu i vraaju njemu sa to"ke na kojoj su skupljene$ %i e te ono ve prije re"eno o to"ki skupljanja života bolje razumjeti# budui da sun!e svakodnevno navještava: ,Pogledajte# ,Pogledajte# ja ve jako dugo besplatno šaljem moje zrake u daleku beskona"nost# a moja svjetlost nije nimalo oslabila za to vrijeme# i to je za sve vas ve duže vrijeme bilo nedoku"ivo-$ %i e te sada zapitati: ,ako e sun!e koje svuda šalje zrake# ponovno to dobiti natrag# jer od svog nastanka sun!e šalje zrake u beskona"ni daleki prostor u kome one nestaju<- )a vam kažem: 8ogue je da zrake odu još de!ilion puta dalje ipak e one sigurno jedan puta biti prisiljene da se vrate natrag$ 'adi dokaza tomu da e sun!e svoje odaslane zrake nešto kasnije dobiti natrag je to"ka sakupljan sakupljanja ja koja je na drugoj strani$ ; ovu to"ku se skup skupljaju ljaju također također i zrake zrake od milijarde drugih sun!a# a nakon što se zgušnjavaju u gustu masu# ponovno se besplatno šalju van$ Kko "ovjek na to pripazi# lako e doi doi na to# kako je brižljivo oblikovano oblikovano i uređeno ono svjetlo što izlazi iz mene i ide od beskona"nosti do beskona"nosti# beskona"nosti# i također vidimo da ni najmanji atom ne pliva bez svrhe u eteru svemirom$ Aamo gdje se u dalekom međuprostoru susreu zrake dvaju suna!a# nastaje malo po malo samo od sebe mjesto prihvata$ %i morate shvatiti# da je izlazea zraka# sposobna da opstane u vremenu i prostoru# iako je tako suptilna# ipak je materijalna$ +usret zraka dvaju suna!a je naravno susret prirodnih zraka istog polariteta$ %i znate da se isti polovi odbijaju$ /ne e na taj na"in biti međusobno poslane natrag$ Kli što e se dogoditi# kada se sastanu zrake od više suna!a# od svih moguih strana# u jednom međuprostoru# jednako udaljenom od svih suna!a< Aada e na ovom mjestu nastati kon&likt među zrakama# i to zbog toga jer je jedan dio zraka presjekao putanje drugog dijela zraka$ /ve prolazee zrake neutraliziraju polaritet i sprje"avaju prolaz drugim popre"nim zrakama "im se ove po"nu vraati$ Pri tome# s vremenom# nastaje ovdje svjetlosno(bljeskavo klupko# koje se kod dužeg trajanja ovakvog skupljanja zraka# zgušnjava i postaje sve teže$ 'adi se o tome da se sun!e isto kao i ostale planete kreu oko jednog središnjeg tijela 7 pri tome sun!e na svom dugom putu dođe u blizinu ovog svjetlosnog klupka$ Posljedi!a toga je da ovo klupko biva privu"eno u sun"evu putanju i na kraju je jedinjeno s njim$ /vako /vako uobi"ajeno nastaju nastaju komete$ ako se događa to da takve komete stalno nastaju i da ne budu progutane u potpunosti od sun!a kojega sretnu$ /bjašnjenje leži u ve prije spomenutoj neutraliza!iji zraka$ roz rastereenje sakupljene zrake uzimaju negativan karakter i grade u odnosu na sun!e jedan suprotni pol$ Aakav preokret se događa prema vje"nom zakonu i propisanom redu neprestano dok god postoje snage da se ove zrake preuzmu i na taj na"in se pozitivno polarizirane sun"ane zrake rasterete i ne budu iskorištene za vlastitu prehranu$ 2
Fa kometa to radi možemo posvjedo"iti# ukoliko smo dovoljno dalekosežni# jer je vidljivo da se njen oreol# prsten od pare koji ju okružuje# uobi"ajeno na drugoj strani od sun!a izduži u jedan duga"ki vidljivi rep$ /vaj rep nije ništa drugo nego jedan usporiva" koji se sastoji od sun"eva zra"enja$ /n biva zbog svog negativnog polariteta u svom po"etnom zamahu uhvaen i kroz svoj povratak prema tijelu koje koje privla"i# vidljiv kao jedna jedna openito nježna nježna plinovita masa$ masa$ %idite# pri tome je sun!e jedan novi ždera" koji neprestano raste# i ono pojede mnoge svoje zrake# dok ne stignu do svoje planetarne gustoe$ Kli kada se to jedanput dostigne# tada ono 7 kroz vlastitu potrebnu silu težu 7 ne štetei svojoj konzisten!iji dobiva svoje zra"enje u bezbrojnoj koli"ini natrag$ Aada ono tijekom svog planetarnog putovanja uzima ne samo zra"enje onoga sun!a# u "ijem prostoru se nalazi# nego i zra"enje ostalih suna!a u svoju masu i sve to vodi u svoju mati!u Kli vi ete zapitati: ,>to naša mala muha ima sa ovim stvaranjem kometa i povratkom sun"anih zraka<- )a vam kažem: +amo još malo strpljenja# jer vam mi želimo odmah iza velikog praska zbrojite novo nastala nebeska tijela= 8i ipak trebamo ba!iti još jedan pogled na sun"ane zrake i vidjeti što su one u biti$ /ne se sastoje od svjetlosnih atoma i one su prvi korak i osnova za nastanak svjetlosnih bia sa kojima smo vas prije upoznali$ +kupljanjem takvih atoma zra"enja u jedan nastajui planet je isto tako i skupljanje životinjskih života$ ?ivot na jednom novom planetu izražava se dvostruko a najprije u jednom negativnom životu# životu biljke$ Fa li e ovaj život jedanput dobiti pripadajue zasienje i biti sposoban u sebe primiti sav prisutni polarizirani život# i tako izgraditi jedan nužni i pozitivno polarizirani život i da e kroz zasienje negativnog života osigurati za sebe dovoljno hrane$ ako se izražava prvi pozitivno polarizirani život< ;zmite mikroskop i pogledajte ili sok od biljke koja truli ili pogledajte sok prešane biljke: vi ete ovdje na "uđenje svih prisutnih primijetiti male životinji!e$ Iz ovog objašnjenja proizlazi pitanje# kako se negativni životni pol preokrene i prelazi u pozitivno polarizirani polarizirani život$ ada se po"ne razvijati životinjski život on se ne može u tijeku svog razvitka promjeniti# nego njegov njegov povratak povratak po"inje po"inje postupno postupno prema iskonskom iskonskom središtu središtu !ijeloga !ijeloga života$ života$ Prema vje"nom poretku može se svugdje primijetiti postupni napredak# kroz koji djeluje trajno usavršavanje i poveanje gustoe života$ ao i povratak zra"enja# koje postaje sve intenzivnije# što je bliže svojoj po"etnoj izlaznoj to"ki 7 isto tako se život skuplja u sve zgusnutije oblike# dok se ne vrati nazad u svoje ishodište$ oji je nakon toga prvi korak u konsolidiranju pozitivno polariziranog života< +ada trebamo dozvoliti dozv oliti da nastupe nastupe naše muhe= muhe= %idite to su prve životinji životinji!e !e kojim e novi planet biti nastanje nastanjen: n: budui da znamo da ove ove životinje uzimaju takvu hranu hranu da su trtilijuni života u njoj dostatni za jedan život$ )a želim tome dodati# da jedna jedina muha kao to"ka skupljanja života više broji nego !ijelo naše ve prije izgrađeno planetarno klupko$ Aako e te i vi vidjeti# koliko visoko je sam život ve u prvoj svojoj iskri uzvišen iznad ostale materije i koliko život jednog jedinog "ovjeka stoji visoko iznad svih suna!a i planeta !ijelog svemira$ Aada je također teško shvatiti# zašto ja kao osnovni život svega života# kao ota! i spasitelj dolazim na zemlju i ovdje me ljudi "ine djetetom# a ja im pripremam put prema mom sr!u$ 1zro0% % b%e 4v-e&#o4&% >to je svjetlost< ada vas svjetlost# kako se to u vremenu i prostoru pojavljuje# potpuno želi obuhvatiti# budui da svjetlost smije biti ili potpuno materijalna# ili potpuno duhovna# obuhvati duhovno i materijalno istovremeno$ Pri tome je polaritet# za duhovni dio pozitivan# a za materijalni dio negativan$ /vaj polaritet se ponaša kao unutarnji i vanjski# pri "emu je unutarnji pozitivan a vanjski negativan pol$ ako se o"ituju ova dva polariteta kod pojave svjetlosti< ada jedan kvar!ni kamen uzmete u ruku o okrznete ga jednim tvrdim "eli"nim predmetom# pojavit e se mnoge iskre koje se mogu vidjeti$ /ve iskre svijetle$ /d kuda mi dobivamo svjetlost: Iz kamena iz "elika ili iz oba materijala odjednom< /ve iskre iska"u iz "elika od kojega se odvajaju male "esti!e kroz udara! o tvrdi kamen$ /ne se kod tog udar!a pale# budui da u porama "elika postoji zarobljeni zrak# koji 2B
se oslobađa kod sudara sa kamenom i taj stla"eni zrak oslobođene "eli"ne dijelove u užarenom stanju odbija dalje kao svjetlost$ Kli na koji na"in se stla"eni trak pali i što je ono što svijetli kod paljenja zraka< Zrak je napola# ništa drugo nego jedno materijalno tijelo koje u sebi sadrži inteligentni duh$ Oizi"ari e ovo radije prihvatiti ako kažem umjesto duh ,slobodna# nesputana energija-# budui da mi u ovome želimo dalje ii mi emo ovo pojednostaviti i za svojstvo stvari rei: Fuh$ .udui da je duh pozitivno polarizirana energija# time teži on trajno prema nesputanoj slobodi# jer je u zarobljenom stanju bio tako dugo u miru dok u njemu nije vezani negativni polaritet 7 koji je ostao od njegove "ahure 7 iskusio neuobi"ajeni nadražaj$ Pretrpljeno stanje nametnuto izvana je uvijek jedan pritisak# tako e se duh odmah probuditi iz svog sku"enog stanja i reagirati tako da se rastegne# a što se objavljuje kroz &enomen svjetla$ >to je ovo svjetlo za vas< )edan primjer e vam ovo u"initi jasnijim$ >to vi primjeujete na jednom "ovjeku "ije je sr!e puno oholosti# kada on jednim sirovim udar!em dobije što želi< /n vjerojatno nije lako upao u srdžbu# tako dakle# on je pri tome zapo"eo promjene od gnjevnog do "ovjeka koji se trese i njegove o"i su se zažarile< /n se nalazi u jednom okolišu koji isto misli# nee li ovo uskoro prema stupnju prijateljstva postati manja ili vea srdžba< %i trebate vaše o"i uprti samo u vojnog zapovjednika i tada je to za vas nemogue izbjei# kada ovo zra"enje koje proizvodi srdžba obuhvati tisue i tisue ljudi i odvede ih u krvavi sukob$ roz ovaj primjer je i naše svijetlo objašnjeno$ .udui da e se u negativnom polaritetu zarobljeni pozitivno polarizirani duh probiti jednim udar!em isto je tako i u srdžbi# jer je to rezultat njenog zato"eništva$ zato"eništva$ ; ovom duhu se pri tome budi velika želja da se izduži i da postane slobodan$ .udui da se njegov izraženi negativni polaritet# koji je oblikovan tako da ga okružuje# on se može istegnuti do jednog određenog stupnja# ali usprkos tome on je neraskidiv# i tako se on istegne# budui je sada slobodan# u svojoj ljuski toliko koliko je to mogue$ .udui da se on ne može raskinuti# on se tada odmah brzo povla"i natrag# i tada pokušava s obnovljenom snagom da razbije svoju ljusku$ /vaj postupak# svaki duh ponavlja mnogo tisua puta i na taj na"in se može pratiti njegova trajno rastua srdžba$ >to je s ostalim posljedi!ama ovog postupka# koji se može nazvati ,5rozni"ava srdžba-< 9išta drugo# nego da taj grozni"avi duh stoji u blizini drugih još smirenih duhova na njihovom vanjskom polaritetu u sli"noj smirenoj grozni"avosti$ /vo neprestano uzgajanje zajedni"ke grozni"avosti može se naravno brzo nastaviti# budui da negativno za"ahurivanje duha od "ega se uistinu sastoji zrak# leži usko jedno nasuprot drugom$ /va grozni"avost duha se vidi u o"ima životinja a također i ljudi kao ,svjetlost-$ .udui da su o"i tako uređene da primjeuju ova mala lelujanja# jer je svako oko za sebe BD duhovno a BD materijalno$ +a njom je tako# bez obzira kako nazvali ,+vjetlost-# ona je potpuno isti polaritet$ Zbog toga se svjetlost može "ak iako se promijeni primiti i osjetiti$ Kko# koji takav polaritet na ve opisani na"in sagori sam u sebi# kod toga se svaki puta dogodi i akt svjetlosti$ /vo nije ništa drugo nego obuhvaanje duhovnog polariteta u susjedstvu$ +tvari koje svijetle su poznate u svom obliku# budui je materijalni oblik predmeta presađivanje svjetla i postavljanje jedne grani!e# odnosno re&lektiranje svjetlosnih zraka koje padaju na taj predmet$ Aakođer je i svjetlost sun!a istovrsna sa svjetlošu jedne iskre$ 'azlika je jedino u tome da je bijela svijetlost sun!a potje"e od podrhtavanja ljubavi a !rvenkasta svjetlost požara potje"e od srdžbe$ Pri tome svjetlost sun!a svoje presađivanje o"ituje prema razlikama u svjetlostima u kojima svjetlost poti"e od podrhtavanja srdžbe$ /d "ega se ova razlika sastoji# objasnit emo u slijedeem poglavlju$ B%e e&era % 4u/čeve 4v-e&#o4&% >to je vea depresija zemlje# time je zrak u njoj guši$ /vo je jedna prirodna posljedi!a# ne samo kod zraka# nego kod svih drugih stvari koje se jako tiskaju i to tim više što im se zajedni"ka središta više pokreu$ >to su više udaljena jedno od drugoga# tim labavije oni mogu biti jedan do drugoga$ 2E
Zrak# kao i svaka materija nije ništa drugo nego jedan duhovno materijalni kon&likt$ +vi duhovni poten!ijali su takovi: što niže oni leže tim su više srditi i drugo: što su viši od planeta tim više su miroljubivi i ustrajni$ 0jelovito bie zemlje sa okolnim zrakom nije ništa drugo nego duhovno stupnjevanje# koje se u ovim planetima staložilo# kako bi nastupio ve poznati povratak$ >to ispunjava ogromni prostor između sun!a i planeta< Istraživa"i svemira spominju ovdje lagani i gipki eter$ >to bi &izi"ari rekli# kada bi morali jasno dokazati# što je ovaj eter i što je sam za sebe< ter se ne može promatrati kroz mikroskop# a također zgusnutiji zrak ne registrira ni jedan mikroskop$ Kli mi znamo: eter je jedno duhovno bie "ije ponašanje je pozitivno za sve planete a za sun!e negativno$ ter gradi izvana "isti# prijateljski i strpljivi duh$ ada bi samo znali kako je teško bilo urediti to da se tijelo zemlje giba oko sun!a= .udui da se ovaj eteri"ni duh izražava kao "ist i gibak# tu nije bilo ni na koji na"in na"in nikakvih prepreka$ prepreka$ 9ije teško da se objasni svijetljenje sun!a i održavanje njegovog svjetla$ Ipak prije svega trebamo samom sun!u posvetiti jedan pogled i upitati se: ako to tamo izgleda i što se tamo događa< Fali je sun!e jedno jako svjetlee nebesko tijelo i dali ga treba posebno pojasniti$ ako uspijeva tako jako svijetliti< ako ono izgleda od njegove površine do njegovog težišta< +un!e je samo za sebe u savršenom stanju a planete su pratio!i ovog velikog i savršenog svemirskog tijela$ Izvanredno svjetlo sun!a pokree duhovnu ljubavnu radost duha koji ove planete okružuje$ )esu li ovi duhovi ve !jeloviti duhovi< 9a ovo pitanje se može odgovoriti na sedam na"ina# budui da ima sedam razli"itih vrsta duhova u sun!u koji zajedno osiguravaju svijetljenje velikog svjetla sun!a$ ?elite li pobliže upoznati unutarnju prirodu ovog duha# tada pogledajte sedam zapovijedi ljubavi prema bližnjemu# kod kojih tri leže u osnovi svega# kroz koje "ovjek prepoznaje svoje ponašanje prema .ogu# svom stvarao!u$ Pri tome dobivate potpuni !iklus duhovnog povezivanja na tijelu sun!a$ Aakođer nam i boje duge omoguuju da prepoznamo ovaj raspored$ >to slijedi nakon toga< 9išta drugo nego da sun!e u svojoj unutarnjoj s&eri na jednom skupnom mjestu sadržava sedmori!u duhova$ Ispod toga su takovi koji se za ispit od strane sun!a mogu premjestiti napolje u planete# planete# i takvi se ponovno# ponovno# sada kao kao potpuni# vraaju vraaju natrag$ Prvi# koji su u klasi ,ispunjenih-# grade tada unutarnji sadržaj tijela sun!a# drugi ve ispunjeni u sun"evom biu "ine omot od vanjskog svjetla$ /vi duhovi se# kroz svoju ljubav i milinu prazne kroz istinsko svjetlo sun!a$ >to se ti"e umnožavanja ovog svjetla# usmjerio sam pažnju na ve ispunjene duhove# koji se moraju nešto udaljiti od sun!a$ Aime se objašnjava njihovo umnožavanje svjetlosti# o kojem je ve prije kod stvaranja kometa bilo govora$ /vime su također spomenuta i bia# koja su objašnjena kao atomske životinji!e# putem kojih se kolebanje ve ispunjenog duha 7 daje kao jedan veliki poklon 7 za neispunjene duhove koji putuju prema svom ispunjenju$ Mu'a kao 4v-e&#o " % kao 4aku;#-ač ,%vo&a >to tjera duhove prve# još neispunjene vrste napolje od sun!a u beskona"ne prostore< 9išta drugo nego 9jegov vje"ni red# kroz koji je od sun!a ovaj lutajui duh dobio pozitivni polaritet# a koji je u suštini negativan$ ;koliko dva ista polariteta dođu jedan blizu drugoga# oni se odbijaju tako dugo dok pozitivno hranjeni pol# a koji je u suštini negativni pol# ne potisne u pozadinu sve pozitivno$ Aako ova atomska bia koja su u osnovi negativna mogu tako dugo ostati u sun!u# dokle god zadržavaju ovaj karakter$ Izostave li oni jako veliku pohlepu od zasienja svjetlom iz pozivno polariziranog podru"ja sun"anog duha# tada oni postaju bia svjetla koja se jako malo razlikuju od jednostavnih pozitivno polariziranih duhova# tako da oni postaju pozitivno polarizirana bia koja se velikom brzinom izba!uju napolje$
2
/vi duhovi koji bivaju tjerani van to je svjetlost sun!a koja zra"i# ukoliko toga na nekom nebeskom tijelu nedostaje# ono biva pribrojeno njenom pozitivnom dijelu$ /va nošena svjetlost je također trajna ljubav i radosno kolebanje savršenih duhova$ 9egativni dio koji se nakon toga pojavljuje# posebno kod približavanja na nebeska tijela# ponovno vraa prema sun!u atomska bia zbog toga jer su anti polarna$ /vo je povratno zra"enje dolazee svjetlosti$ .udui da je ovim biima omogueno da putuju velikom brzinom# kreui se uvijek pravo!rtno# mogue je također objasniti# zašto se predmeti obasjani sun"evom svjetlošu vide tako jasno$ Aako se jedan takav osvijetljeni oblik može vidjeti u svim njegovim dijelovima# to ponovno upuuje na to da svaka oblikovana materija nije ništa drugo nego sukob duhovnih poten!ijala$ ;koliko ovi nosio!i svjetla udaraju u jedan oblik# oni na taj na"in preuzimaju# ve prema njihovom unutarnjem sadržaju# ve prije prihvaene dijelove na sebe$ /ni su za njih nekorisni ali oni se neprestano sudaraju jedan sa drugim pri najveim brzinama amo(tamo u svim smjerovima$ Prema tome su o"i jedan prijemni organ koji prima razliku dolazeeg# odnosno vraenog svjetla$ /vo omoguuje tada preslikavanje stvari za razliku svjetla koju su o"i sposobne da prime$ Ao na kraju mora biti jasno# da sve ono što je predstavljeno kao materija# u svojoj osnovi nije materija nego je to duhovno$ +amo vi ne možete vidjeti duhovno# budui još uvijek niste u duhovnom polaritetu$ ;koliko se jednom nađete u tom polaritetu tada e nastupiti suprotna pojava i vi ete pri tome moi vidjeti samo duhovne stvari$ +ve ono materijalno vi ete tada moi samo zamisliti onako kako sada zamišljate duhovne stvari kao materijalne$ Ao vam ne treba biti ništa "udno# budui ste vi u tijeku spoznavanja i sada ste na to"ki kada vam još uvijek nije sve jasno$ Arebate li vi ve sada moi sebi sve ove odnose u potpunosti razjasniti# tada morate iz materijalnog prijei u potpuno duhovno duhovno stanje# ali ali za to još nije došlo vrijeme$ vrijeme$ 9akon što smo kratko objasnili razlike između svjetla i svjetla# između svijetljenja i svijetljenja i prikazali vam to koliko god je to mogue jasnije# želimo se ponovno vratiti našoj zaboravljenoj zaboravljenoj i vidlji vidljivoj voj životi životinji nji!i$ !i$ )a ovd ovdje je vidim vidim jedno jedno nov novoo pitanj pitanje: e: ,Izmeđ ,Izmeđuu svjetl svjetlosn osnih ih proizv proizvede edenih nih i svjetlosnih prijenosnih duhova# što sa time ima muha<)a mogu rei da muha ovdje treba biti medij i treba se pretvoriti u duha koji sakuplja svjetlost$ %idite ovdje leži velika tajna= ;istinu je mala razlika između onoga# kako vi muhu ili neku drugu stvar vidite# odnosno kako ovu životinji!u razlikujete od neke druge životinje$ Izuzevši to# kako ju nazivate vi možete utvrditi da ona ima šest nogu# dva krila# jedno tijelo# jednu glavu i da spada u letee insekte$ Po"etna to"ka promatranja stvari je osnova iz koje se one uistinu pojavljuju$ Aakođer i duh svake stvari je istina= Pogledajmo dakle našu muhu sa ove to"ke gledišta$ /na je materijalna u jednom dijelu# i budui da ona živi# također je i duhovna u drugom dijelu$ /na se nalazi# kao i bezbrojna druga bia# između dva glavna polariteta: to jest između pozitivnog životnog polariteta sun!a i negativnog koji je od njegovih planeta$ /na je time neutralna# to zna"i niti je potpuno pozitivna niti negativna$ 9ije potpuni proizvođa" svjetla# kao ni potpuni prenosila! svjetla# ona je sakuplja" svjetla$ 8i smo "uli da svjetlost nastaje od uzbuđenosti živih stvorenja$ Fakle svjetlo i život je jedno te isto$ +vjetlo time predstavlja pojavljivanje života= .udui da muha jedan skuplja" svjetla# nije li ona tada i skuplja" života< ako se ovaj život izražava u muhi< %i to kod muhe ne možete utvrditi# ona ima isto kao i Ivanji(svjetla! svoje samostalno osvjetljenje i može letjeti svuda po mraku$ 8uha u sebi "uva obraza! života i ne dopušta mu da zra"i$ /na je obukla jednu tamnu haljinu# tako da se u njoj život može sve više poveavati$ Ako ne može primijetiti poniznost na muhi# taj je vjerojatno slijep= %i poznate njenu višestruku korist# korist# ali svijet u njoj ne prepoznaj prepoznajete$ ete$ I tako je marljiva marljiva i korisna korisna muha# izvrgnuta izvrgnuta preziru# preziru# zbog toga jer ona radije umnožava život u sebi nego da sa time okolo blista$ 2G
/d trenutka prvog nastanka svjetla# moramo shvatiti# da između svih zahvalnih zadaa da je ovu najteža za riješiti: ako si omoguiti da možeš povezati slobodni život i kako da prije toga sakupiš lutajui život< @uli smo da je kod stvaranja planeta muha bila prvo vidljivo stvorenje koje se nastanilo na planeti$ /vdje smo ve vidjeli da je muha sakupila raspadnuti život u sebe$ +ada nakon pojave svjetla shvaamo da je muha postala sakuplja" života između sun!a i planeta$ akva je razlika u zadai muhe između sada i ondašnjeg vremena# kada je muha bila jedini stanovnik stanovnik zemlje< zemlje< + jedne jedne strane strane nikakva# nikakva# jer danas danas kao tada odgo odgovara vara ona u potpunost potpunostii prirodi prirodi i redu koji su joj dati$ + druge strane ponovno dolazi ono beskona"no: budui da ona stoji na donjoj polariziranoj stepeni!i ne samo da je trebala sakupljati život nego je trebala i sebe samu popeti na višu stepeni!u i kona"no do najvišeg stupnja postojanja$ Aada se je između muhe i slijedeeg višeg bia pojavila provalija$ Fanas je ova provalije ispunjena sa beskrajnim redom bia koja su se pojavila prije "ovjeka$ "ovjeka$ +ada je održavanje održavanje života ispunjenje ispunjenje njene zadae$ zadae$ ako muha zadržava život< Ao se događa kroz njenu veliku aktivnost: budui da je život potrebno vježbati$ 9adalje kroz svoju veliku poniznost: budui da život treba biti sakupljen$ /na održava ovo kroz pripadajue pokoravanje pokoravanje kod izvršavanje 9jegove volje: budui da sav život mora biti isporu"en# kada se jednom sam nađe i kada treba treba postati svjestan sam sam sebe$ ada uzmemo u obzir zakone# koji su od 9jega dati vama za o"uvanje vje"nog života# tada možete spoznati# da i vi također morate ispuniti zadau koja vama pripada kako bi došli bliže 9jemu i kako bi kona"no zadobili svoje ispunjenje$ 8uha leži u ponovnom ujedinjenju svakog pojedinog života sa 9jim sa osnovnim vje"nim životom$ Mu'a kao 4%mbo# ;o/%z/o4&% Aijekom Aijekom ovoga i drugih drugih pojašnje pojašnjenja nja ve ste morali shvatiti# shvatiti# kako se može opstati opstati sam za sebe# sebe# kada se u sr!u ujedinite s svojim +tvoriteljem$ @ije je nepoštivanje vjere još jedno tvrdo polje i "ija duša teško shvaa: kako je "ovjek u duhu potpuno slobodan# može imati samostalni život koji je ipak povezan sa +tvoriteljevim izvorom života# i koji je s ovim životom "ini jedan jedinstveni život$ ;istinu# ;istinu# nešto ovak ovakvo vo je teško shvatiti shvatiti sa zemaljski zemaljskim m ograni"e ograni"enjima njima$$ Kli ja vam kažem: /naj tko nije ništa nau"io od skromne muhe# tko nije ništa nau"io iz istinske poniznosti nosei na svom putu strpljivo svoj križ mogu mu još jasnije rei: Ako nije ništa od 8ene nau"io# od /!a# pri "emu sam )a najvea unutarnja poniznost# taj nee nikada razumjeti kako mogu /ta! i sin u duhu dosei potpuno jedinstvo$ Pri tome u vam dati još jedno bolje tuma"enje# tuma"enje# ali trebamo naš pogled usmjeriti na dvije stvari: na veliko "ovje"anstvo# koje se zove ,svijet-# i na drugo veliko "ovje"anstvo koje se zove ,nebo-$ ;zimajui u obzir &ormalno materijalni pogled# tada su ovi prvi ljudi loptaste "ahure ispunjene sun!em i svijetom i mogu svoja bia nazvati ,bradavi!a s živ!ima-$ ada neki "ovjek u svoj svojoj veli"ini izgleda kao !jeloviti život# a tako isto izgleda i vaš život# sastoji li se on stvarno samo od jednog života< ako bi uvidjeli da ovaj veliki svjetski "ovjek nosi u sebi jedan višeslojni život# potrebno da za to promatrate jedno jato muha$ /ne su kroz svoje zujanje oglasile# da one "ak i kao prve životinji!e imaju za sebe jedan zatvoreni život$ I koliko sve više "ovjek mora za sebe spoznavati# tim više je !ijela zemlja ispunjena "ovje"anstvom i drugim živim biima bezbrojnih vrsta$ )oš više toga ima ako uklju" uklju"imo imo sun sun!e !e sa svo svojim jim ispunj ispunjeni enim m biima biima kao i središ središnje nje sun!e sun!e sa svo svojim jim snažn snažnim im duhovima# i kona"no ima toga još više kao što su zatvorene "ahuraste kugli!e koje su stvorene za vas i kojih ima bezbroj u svjetskim tijelima# "ak i ako pri tome prešutimo ostala bia$ Kli Ipak Ipak ove "ahur "ahurast astee kug kugli! li!e# e# sva sva središ središnja nja sun sun!a !a## kao kao i ostala ostala središ središnja nja sun!a sun!a## te sva sva planetarna i ostala sun!a sa svojim planetima i sva bia nisu kao tijelo ovog velikog svjetskog "ovjeka koji ima za sebe jedan određeni život kao svaki od vas i koji je na ovom planetu zemlji$ %idite da je važno uzeti u obzir materijalnu stranu$ +ada okrenimo naš pogled prema nebeskim ljudima# "ija veli"ina je prema postojeem "ovje"anstvu jedan prema trilijun# uzimajui veli"inu svjets svjetskog kog "ov "ovje" je"ans anstva tva$$ 9eb 9ebo# o# kak kakoo ga ljudi ljudi shva shvaaju aju## je tako tako velik velikoo da bezbr bezbrojn ojnee milija milijarde rde "ahurastih kugli!a# od kojih se sastoji svaki "ovjek# mogu se smjestiti udobno u !ijevi jedne dla"i!e 2C
i sjesti na svoje omiljeno mjesto a pri tome se sva njihova gibanja mogu obavljati tako da oni ne dodiruju stjenke ove dla"i!e$ oli o liko ko živo života ta ima ima nebe nebesk skii "ovj "ovjek ek u samo samo jedn jednoj oj svoj svojoj oj dla! dla!ii ili ili u jedn jednom om drug drugom om odgovarajuem odgovarajuem dijelu tijela= oliko života mora on imati u svakom svom pojedinom "lanku# koliko u svom sr!u# a koliko u !ijelom svom biu= K ipak ovaj snažni nebeski "ovjek razmišlja kao jedno samostalno postojano bie# iako za vrijeme toga u njemu bezbroj milijardi jedinstvenih anđela i duhova sve završava# on za sebe razmišlja i živi kao samostalni veliki "ovjek$ I u ovome nebeskom "ovjeku postoje odnosi# bia koja isto misle i vole i isto stvaraju saveze$ )edan takav savez# uzevši sam za sebe# predstavlja odgovarajue zemaljsko tijelo jednog "ovjeka# koji potpuno za sebe može misliti i osjeati# kao da je on jedan jedini svoj zaseban "ovjek$ Fa# ja u tome još nešto dodati: postoji u 9jegovoj beskona"nosti više takvih neba# i svako je ponovno za sebe jedan !jeloviti "ovjek$ +va ova neba zajedno stvaraju ponovno jednog !jelovitog "ovjeka$ Aakav "ovjek ne smije nikada pomisliti i osjeati da je on samo od 8ene# i da je on jednostavno samo moje tijelo$ Ili .og u svojoj beskona"nosti# beskona"nosti# koji ovdje svoje sebstvo 7 i samostojnost najjasnije zamišlja i osjea$ K ipak: kolika je mnogostrukost života u njemu= ada vi usporedite ovu sliku# postat e vam razumljivije# da u jednom vje"nom i beskona"nom životu ima bezbroj drugih života koji se slobodno kreu i da oni tu mogu najviše uživati i naslađivati se# dok ste vi ipak samo dio jednog od glavnih života koji su u .ogu$ %idimo# takve dokaze o poniznosti muhe i kako je ona svoj život pobjedni"ki osvojila$ Aako po"inje i stvaranje poniznosti kod "ovjeka koji preuzima od .oga svoj slobodni život$ 9akon toga ga on zaklju"a u sebi i kroz ustrajnost i hrabrost koji je ovo vje"no svetište snažno 7 i jako izvla"io iz sebe# tako da je živi rist ovdje u svakom istinskom "ovjeku$ ada je ovaj život prešao u sve dijelove duha i duše i kroz to i u ovo od mesa stvoreno tijelo# tada je dostignuta ta istinska i najviša pobjeda# koju je "ovjek mogao izboriti= Aada je kroz ovu pobjedu "ovjek mogao uhvatiti za sebe najviši .ožji život# i on ga je za sebe kroz ljubav uredio i postigao jedinstvo s .ogom# našim ljubljenim ljubljenim o!em$ ako je ljubav plod poniznosti# a što je vje"na istina# tako isto je svjetlo svih svjetala plod ljubavi$ I kada ljubav raste iz poniznosti a istina iz ljubavi# to je onda jedan pravi rast i jedno istinsko stablo života kao i sveta spoznaja života sada i uvijek$ Ako želi tajne života spoznati kroz svoj svjetski um# nee ovu istinu nigdje i nikada pronai# nego e još izgubiti i ono što je u svom djetinjstvu stekao$ ;istinu vam kažem: Ako u takvu unutarnju rije" koja je opomena savjesti# koja je jasna rije"# izre"ena ustima jednog bia u nedužnom i naivnom smislu# vjeruje i ne ostaje stajati i ne radi ništa drugo nego samo sluša rije"i# nego postaje izvršila! istih: uistinu# taj e pobijediti nebo# jer sam "in u skladu s rije"ima otvara nebeska vrata$ 9itko ne može biti siguran da e uspjeti doi do istine osim "inei djela# prema zapovijedima# zapovijedima# na svom križnom putu# a to ne zna"i ništa drugo nego propovijedati poniznost i ljubav$ K tko je samo slušala! i ništa ne "ini u skladu sa živom rije"i# taj se nee moi sjediniti s ovom pozitivnom životnom snagom# nego e ostati u svom negativnom polaritetu smrti iz koje je uistinu teško da se razvije jedan pozitivno polarizirani duhovni život$ /va oba polariteta se ponašaju kao duhovni i kao materijalni# ili kao živi unutarnje plod i kao mrtva vanjska ljuska$ Ako ovdje pređe u plod# taj e prijei u život$ K tko prijeđe prijeđe u ljusku taj e prijei prijei u okove smrti$ %i ve znate# znate# da se u !ijelom !ijelom stvaralaštvu stvaralaštvu kao i kod .oga# nalaze nalaze dva polariteta$ polariteta$ I kako je kod .ožanskog bia koje je vje"no# tako su isto ova dva polariteta vje"na$ Ako se vodi prema rije"ima# uzima život u sebe i odgovara .ožjem pozitivnom polaritetu# koji je ovdje slobodan i neograni"en$ Ako rije"i ne prima u sebe# nego ih odba!i u svom negativnom umu# tada e ga uputiti prema negativnom polaritetu a "iji je osnovni prin!ip# sve materijalno a time i sve mrtvo i sve ograni"eno$ /datle idemo još dalje# što zna"i da je prirodni svijet upravo tako malen i "im stignemo do kraja on postaje kao i duhovni# i zbog toga on ostaje kao vje"na negativno polarizirana podloga svemu 3D
duhovnom i slobodnom$ oja sudbina je prema svemu ovome najsretnija 7 za vje"nost bez obzira na negativan ili pozitivan polaritet .ožjeg utjelovljenja$ Ao zna"i da je najbolje biti jedan vje"ni slobodni anđeo# pun miline# ili biti utamni"eni vrag u jednom mrtvom kamenu( koji je dakle mogao o sebi sam odlu"iti$ Istina je doduše za sve okolo što je živo# ali za mrtve nema nigdje svjetla u "itavoj vje"nosti$ ada sve ovo shvatite# tada e te također shvatiti# da je svjetlo isto što i život# zarada je takva kakav je posao# spoznaja i samo spoznaja vje"nog života# je prema objašnjenjima# u sebi samoj kao smrt$ ako je život dobroudan# takav je i njegov pol$ I to je kao kod sr!a "iji je glas# kao i poniznost u sr!u# takva je i živa rije" u njemu= ada je kod .oga jedan pravednik# taj vi"e kao Favid: ,5ospodine# moj .ože i moj /"e= Pogledaj moje sr!e je prepuno ljubavi za tebe= Iz dubine moje poniznosti preklinjem te da mi pomogneš# Ai mi možeš dati pravu svjetlost života i ja u zatim štovati jedinstveni !jeloviti život= Fakle poslušaj me moj .ože=%idite to je stvarna molitva za onoga koji si u duhu i u stvarnosti kaže: ,.og je moja istinska zbilja=- .udui da se on okrenuo savršenom .ogu i ne gleda jednim okom na svijet# nego samo sa ostalima gleda uvis prema 9jemu$ /n e ne samo o"i# nego !ijelo svoje bie uzvisiti prema .ogu$ Kli Kli kako kako je to sada sada## po post stoj ojii jako jako malo malo vjer vjeree u .o .oga ga## @o @ovj vje" e"an anst stvo vo je preš prešlo lo u veli veliku ku ravnodušnost$ Posljednju silu# koju oni još imaju koriste za svjetovne stvari$ oliko života se 9jemu vraa budui da su krenuli svojim putem# ne možete to ni izra"unati$ Kli oni koji nisu istjerani idu putem koji je /n propisao: ili prema uzvisivanju ili prema poniženju$ .udui da se zemlja ne može kupiti# ona stoji u središtu između 9jegova dva beskona"na polariteta# dakle usprkos tome nalaze se u dalekoj beskona"nosti još mnoge zemlje# na kojima se vjerna dje!a okreu# kao i na ovoj# prema nezahvalnosti$ Ipak ja nemam toliko puno posla za napraviti# ovaj je najvažniji= %je"nost je beskona"na$ /vu zemlju boli# kada /n svoje sr!e odvraam od vas i kada se mora okrenuti prema drugom= ;zmite samo dobro# sve ono što vi u ovoj ,muhi- primate i nakon toga "inite= Fržite vaš um daleko ali vaše sr!e držite blizu= Aada e te istinsku pobjedu života spoznati u sebi i moi e te uzletjeti prema sedmerostrukoj svjetlosti i prema trostrukoj svjetlosti koja je iznad sedmerostruke svjetlosti= Ako ovo "ita i uzima u obzir kao jedan put prema životu i tko "ini ispravno nakon toga# vjerojatno e izvojevati pobjedu$ Ao nam želi i sama sveta ljubav# i naš /ta!$ Kmen ROLOCKNER Eva/8e#-e brda 1vod Aako je govorio 5ospodin: Fraga dje!o# kada me slijedite onda 8e slijedite u potpunosti i u svemu= Kko nemate veselja# za promjene u dubokim dolinama# grabama i klan!ima# nego bi radije sa 8nom na brda i u visine= Aamo trebate ili propovijed o brdima ili preobraženje# ili zasienje s malo kruha# ili pobjedu nad jakim ispitima i iskusiti još mnogo toga nezamislivog za sebe$ Povedite sa sobom dje!u i pomognite im da osjete u sebi blagoslov brda$ Aako i oni koji su slabašni# ne trebaju se bojati penjanja na blagoslovljena brda: budui njihovo tjeme bubri od jakih vjetrova koje uzrokuju duhovi života$ ;istinu na brdima i u visinama okreu se duhovna !arstva i kite se zlatnim !vijeem vje"ne ljubavi$ 9a brdima je kuna sloga# kao među biljkama kao među među životinjama i ne rijetko kao kao i među ljudima$ ljudima$ Pogledajmo unazad na prve naše o"eve na zemlji: oni su živjeli na visinama na brdima$ 9a +inaju koji strši u nebo dobio je 8ojsije svete plo"e# na kojima je ispisan put prema vje"nom životu i promatrajui ove zakone ljudi su dobili unutarnju dubinu$ )a vam ne želim ništa više rei o svetim brdima# također neu ništa rei o vama budui da u školi za proroke i dje!u dobivate 8oje vje"ne rije"i$ Idite "eše u brda i boravite rado u njima# tako e te iskusiti blagoslov vje"ne ljubavi svetoga 31
o!a= /naj tko želi# neka 8e slijedi# 8ene vašeg ;"itelja i /!a# i tada e on uskoro iskusiti# zašto ja govorim ovu propovijed o nebeskim brdima za "ovjeka$ Kmen=
ro$#o0k/er o&a0 4v%' bre$ova Ao je prekrasna slika# kako se veli"anstveno ralj bregova 7 5ro6glo!kner 7 pojavljuje iz sredine svoje velike brae i odvažno uzdiže svoju glavu i gleda na sve strane$ +teiermark ne posjeduje ni jedan jedan brežuljak koji stoji pored pored rijeke Frave# i koji nije potomak potomak ovog o!a o!a bregova$ +a ovih nadmonih visina takva iskonska brda se mogu vidjeti u svom prirodnom okolišu koji posebno "uva# jedan !ijeli dio zemlje$ Ponašanje ovih brda u odnosu na drugu zemlju je isto kao ponašanje glave prema tijelu$ ;koliko život ne izlazi samo iz glave# tu je također i glavni organ za prijem umjerene prirodne koli"ine života koji je ujedno i voditelj za "itav organizam$ Aijelo u gornjim ekstremitetima ne dopušta si gubitak bez gubitka života$ ako bi bilo kada bi gornji dio 5ro6gloknera bio poravnat i koji bi se tada pretvorio u neku neizvjesnu dugu prugu u vje"noj zimi ili nešto manje u jednu prostrano jezero$ )edno takvo brdo je ujedno i primala! obilnih unutarnjih izvora vode iz zemlje$ .rdo zadržava vodu zbog njegove osnovne mase i kroz svoje pore propušta jako puno vode# tako da se zemlja nadaleko i naširoko može opskrbljivati potrebnom vodom$ /vo obilje postojee vode stalno isparava ali se isto tako događa i usisavanje vodene pare iz zraka$ Pri tome se ta para ne baš lako odvaja i pretvara u led ili snijeg$ Zbog toga je ovo brdo rijetko maglovito odnosno može ga se "esto vidjeti bez oblaka$ Isto to moraju# samo u manjem obimu# "initi njegova dje!a$ Zašto ,dje!a- nekog brda< Zato jer su s vremenom prvo nastala najvea brda na zemlji i nakon njih nastala su ostala brda prema zajedni"kom redoslijedu$ Između ovog progresivnog nastanka brda postojali su određeni vremenski periodi koji su se nerijetko prostirali i na više milijuna zemaljskih godina# tako da je rijetko da u jednoj zemlji postoje dva brda koja su nastala u istom periodu$ Zbog toga naš 5ro6glo!kner kao ota! bregova spada u najstarije# i sada možete vidjeti zašto je on glavno brdo u nekoliko zemalja$ /sim toga njegovo stijenje to može posvjedo"iti da je on jako razli"it od svoje dje!e i dje"i!e$ ako su sva brda niža u odnosu na svog o!a# također su ova druga brda i mlađa$ I što više su oni svoje tjeme kitili trajnim snijegom i ledom tim su postajali zna"ajniji$ Ako samo ovo promatra# taj e uvidjeti zašto je jedan hvat 5ro6glo!knera važniji nego kvadratna milja plodonosnih brežuljaka$ .udui da je 5ro6glo!kner jedan siguran veliki vlažni kamen koji privla"i na sebe iz daljine lebdeu vlagu$ /staje li ova para pri tome u obliku kaplji!a na njegovoj površini tada e ona ponovno u velikim velikim poto!ima ovaj divovski divovski kamen isplahnuti i natopiti natopiti mnoge zemlje$ Pri tome se to ne događa# zbog svoje visine on djeluje kao kameniti vlastodrža!# tako da sakupljenu vlagu i odmah ju pretvara u snijeg snijeg i led$ ada njegovo gornje i vanjsko optereenje ledom i snijegom naraste# tada e donji sloj starog snijega i leda stalno sve više pritiskati na stijenje# pri "emu e se voda i zrak u bezbrojnim malim djeliima zapaliti# i brzo ugasiti u gustoj magli i tada e na vidjelo isplivati njihovo mjesto obitavanja$ .udui da se jedan ovakav gle"er može održati samo u najvišoj regiji planine# tada e ova ishlapljena voda u najdonjoj kotlini istresti sve kaplji!e pokupljeno odozgo$ Ili e se ova regiju snijega i leda sve više širiti tako da e u jednom tisuljeu !ijela regija biti sahranjena u snijegu$ Fali e se dogoditi jedno ili drugo# to e zna"iti da je jednom takovom planinskom o!u nepregledna koli"ina dje!e odrasla# i ta e dje!a preoptereenje sa svoga o!a prenijeti na sebe$ /no što je njemu previše# biti e preuzeto kako bi okolna koli"ina brežuljaka sa njegovom poplavom blagoslovila !ijelu okolnu ravni!u$ +ada e te uvidjeti zašto se jedno tako veliko brdo tako rastegnulo# i povezalo se u lana! bregova u svim prav!ima i ispružilo se u vidu zraka$ .iti e razumljivo da e ono u našoj zemlji davati manje izvora# nego oni koji svoje postojanje povijesno ne duguju ovom o!u brda$ Aakođer ovdje rijetko nastaju kapi buduih kiša iz oblaka kao takvih# koje od 5ro6glo!knera i njegove jako rašire raširene ne dje!e dje!e bivaju bivaju razasl razaslane ane preko preko ove zemlje zemlje$$ 5ro6gl 5ro6gli!k i!kne nerr pos posjed jeduje uje tri razli" razli"ite ite jako jako produžene snažne snažne ruke od kojih je jedna produžena i rasprostranjena prema svojoj dje!i# druga ruka se prostire prema svim izvorima# poto!ima i ostalim vodenim tokovima koji djeluju i obuhvaaju i 32
njegovu dje!u$ Area najduža ruka postoji u predjelu oblaka# koji iznad 5ro6gloknera imaju svoju središnju to"ku i to za mnoge zemlje# ova !entralna to"ka je za oblake ujedno sabirni stražar i pomiritelj i mjesto gdje se oni kroz velika isparavanja ponovno stvaraju$ ada se ove velike mase oblaka# na primjer na 0hor(Klpama gusto nagomilaju# tada ove Klpe ponovno postaju podložna dje"i!a# kojima je njihova majka jedan veliki dio njihovog tereta skinula i kao dobro"initelji!a darovala im kišu biljaka i životinjskog svijeta u ravni!ama$ Kli ovo je samo jedna prirodno korisna &unk!ija &unk!ija o!a ovih brda$ )oš dvije druge važne &unk!ije emo upoznati u nastavku$ Aada i vi postajete o tome obaviješteni i možete shvatiti koliko je velika korist od takvoga jednoga hladnog i blistavog planinskog diva$ Zbog toga bregovi paze na to tko je viši i tko svoje tjeme podiže iznad dubokog mulja# jer taj i dobiva obilan blagoslov za !ijelu zemlju$ Z/ača- /a4&a-a/-a #eda .ez željeza vi postajete u prirodnom smislu kao i u pojedinim duhovnim odnosima# siromašna stvore stvorenja nja na ovo ovojj zemlji$ zemlji$ ;z pomo pomo ovo ovogg metala metala možete možete sebi sebi nap naprav raviti iti bezbro bezbrojne jne potreb potrebne ne instrumente i alate$ Zbog toge želimo ba!iti jedan pogled na njegov nastanak$ %i ve znate iz mojih prikaza u 8ojoj velikoj ,kunoj radinosti- od gibanja mora tamo ovamo# koje za vrijeme plime ovaj metal uz pomo soli u vodi 7 a posebno uz pomo djelovanja zvijezda# spre sprema ma u un unut utra rašn šnjo jost stii zeml zemlje je u po pose sebn bnoo od odre ređe đene ne žile žile$$ /v /voo spre sprema manj njee je tako tako ispr isprav avno no prora"unato# da tijekom 1DD godina nismo bili u stanju ovaj metal u potpunosti koristiti$ Kli ovdje postoji jedno važno pitanje koje želim postaviti: ,)e li ovo od mora i zvijezda stvoreno željezo tako brzo upotrebljivo# da ga se može prerađivati i pri tome se mogu stvarati razni uređaji<- 9e# prije svega ono je kao jedno nezrelo voe# koje ima odgovarajue sposobnosti da postane zrelo i upotrebljivo ali u nezrelom stanju to je nešto sasvim drugo$ ako to željezo zri< iša i sun"eva svjetlost su osnovni "imbeni!i za sve kulture# a time također i za kulturu željeza$ ada kiša neprekidno pada duže vrijeme# željezo e tada nakon dužeg vremena apsorbirati drugi metal koji se nalazi u brdu$ Aime sve napreduje# nužno je da se svugdje uspostavi red$ Ako je postavljen za regula!iju takvog reda na jednom nebeskom tijelu< Pogledajte naš 5ro6glo!kner kako se on isti"e visoko u domenu oblaka i kako on premješta tisue stijena i grebena= /vaj kralj bregova ima široko polje djelovanja# on usisava elektri!itet i magnetni &luid i to u jednoj nevjerojatno velikoj koli"ini i to "ini radnu komoru za ove materijale$ ada on tada putem svog sveukupnog djelovanja na opisani na"in# kroz natapanje djeluje# tada se on opskrbljuje sa svom vodom iz regije i s pripadajuom koli"inom elektri!iteta i magnetskog &luida$ /va dva polariteta su u prirodnom pogledu glavne zna"ajke sveg napretka# rasta i sazrijevanja biljnog i mineralnog svijeta i kroz to oba ova svijeta djeluju posredno na životinje$ .udui da je 5ro6glo!kner tako veliki sakuplja" ovih polariteta# kako je ovdje pokazano# a rude su pod podređ ređen enee brdu brdu pon ponajp ajprij rijee zahval zahvaljuj jujui ui nastan nastanku ku gle"e gle"era# ra# bud budu uii da su gle"er gle"erii regula regulator torii temperature svih slojeva zemlje koji se nalaze ispod njih$ Aako se događa da ova visoka snježna i zaleđena brda isporu"uju svoj blagoslov dole najviše putem svoje dje!e preko zemljine kore$ I tako se sve kree od jednog bezna"ajnog 5lo!knerovog ledenog brijega# i nije rijetko da se pojavi jedno veliko i jako djelovanje preko mnogih dolina "ak i iz dubine ispod njegovog tjemena$ Brda kao re$u#a&or% 4&ru-a/-a zraka .udui da se zemlja u 2 sata jedanput okrene oko svoje osi# to na opsegu zemlje zna"i da se za jednu minutu okrene nekoliko milja$ Pomislite da je zemlje jedna glatka kugla bez bregova koja je najmanje 1D milja u visinu obložena teškim atmos&erskim zrakom$ 8islite li uistinu da je za okretanje zemaljske kugle potreban atmos&erski zrak# kada bi zemaljska kugla bila glatka< ;koliko se atmos&era ne bi kretala zajedno sa zemljom# koje bi to bilo strujanje zraka# time bi bila odba"ena sa zemlje sva živa bia$ +ada najja"i vjetar u sekundi prijeđe GD stopa 2E m4 i pri tome lako "upa najdeblja stabla iz zemlje# zamislite kakve bi posljedi!e bile kada bi vjetar puhao brzinom od nekoliko njema"kih milja na sat< +hvatljivo je da se pri tolikoj brzini vjetra ni mahovina na stijeni ne može održati# što bi tek bilo s biima koja se kreu$ I kako bi se pri tome ponašalo more# imali tko o tome pojma$ 8ože se vidjeti kako jaki vjetar nagomilava vlagu na bregove$ Pri tome su 33
bregovi posloženi preko naše zemlje tako uredno# da se zrak nužno mora okretati zajedno sa zemljom$ Zašto brda nisu sva iste visine i zašto nisu poredana po meridijanu ravnomjerno od pola do pola< osnovni razlog leži ve u naprijed danim pojašnjenjima o korisnom djelovanju bregova$ Frugi razlog je slijedei: ;koliko bi sva brda bila isto visoka i poredana pravo!rtno od pola do pola# kod toga bi se uspostavilo jedno trajno stanje smirenog zraka među njima$ Aada bi unutarnji slojevi zraka po"eli trunuti sli"no kao u katakombama$ ako sada sve ovo lijepo izgleda kod ovakvog uređenog prirodnog života< Zbog toga su brda raspoređena nepravilno po zemaljskoj kugli$ /vaj raspored je napravljen s najveom mudrosti# tako da zrak uvijek ima prostora za strujanje i uvijek može uzdužno i popre"no strujati preko naše zemlje$ /n se pri tome mora miješati i sudarati# pri "emu se preko !ijele zemljine površine elektri!itet kao i prirodni životni &luid proizvodi stalno svježi u potrebnim koli"inama$ B%e % uzro0% 4v-e&#o4&% $#ečera Zašto su nadalje brda razli"ite visine< /vo ima slijedei razlog: %isoki vrhovi brda moraju gornje slojeve zraka miješati oko zemlje$ ;koliko ima previše ovih visokih brda na zemlji# tada bi se s vremenom u dubinama uspostavio trajni zastoj strujanja zraka# jer bi gornji slojevi bili izloženi prevelikom miješanju zraka$ .udui da je jako malo takovih jako visokih brda# tada e se gornji slojevi zraka okretati zajedno sa zemljom samo na manjem broju mjesta$ 9eki od ovih vrhova su jako udaljeni od ovih zra"nih slojeva ali su pri tome postavljeni tako da mogu uspostaviti vrtložno strujanje zraka$ /tprilike je to tako kao da vu"ete jedan štap kroz vodu# pri "emu vodene kaplji!e koje su uz štap bivaju povu"ene zajedno s štapom s obje strane i tvore jednu koli"inu prstenastih i uzdužnih valova# koji jako polagano povla"e štap dalje i "ija struja ponovno sama stavlja u kretanje kaplji!e koje su uz štap$ %rtložno gibanje vode stvara prstene# koji vodu guraju nadolje u dubini i tako ju miješaju# a stvoreni valovi pokreu površinu vode$ Aako s vremenom ovo pokretanje štapa u vodi može staviti u pokret !ijelo jezer!e$ )edan drugi razlog# zbog "ega samo mnogo malenih dijelova brda strši tako visoko u nebo# povezan je zajedno sa svjetlosti gle"era$ /va svjetlost svjetlost je pozitivno naelektrizirana proizvodi se kroz stalno trljanje vrhova brda o skupljeni zrak na vrhovima$ Ao je pojava jednog korisnog djelovanja$ Prava raspodjela elektromagnetnog &luida je nuždan uvjet svih života koji se uredno razvijaju u prirodi$ Zbog jako mnogo takvih vrhova na brdima u bilo kojoj zemlji# e se ve navedeni &luid potpuno potrošiti# te e samo malo od toga biti izgubljeno u dubinama$ ;koliko ne bi bilo ovih visokih vrhova na gle"erima# tada u nizinama ne bi život mogao biti siguran# nego bi bio stalno u opasnosti da e ga pogoditi munja$ Aako Aako po pone neko ko zna zna prim primij ijet etiti iti:: ,>to ,>to se do doga gađa đa na osta ostalim lim ravn ravnim im padi padina nama ma veza vezano no za elektromagnetski elektromagnetski &luid 5ro6glo!knera<- treba odgovoriti: ,/vo brdo s gle"erima leži na tako dobro isplaniranom mjestu# da se on može u samo jedan sat na postojeem svom mjestu promjeniti# tako da više ne bude gle"er nego samo jedan manji kameniti brijeg$ /n je brijeg s gle"erima jer se nalazi na mjestu preko kojega se sa +jevernog pola uspostavlja veza# glavnog elektromagnetnog zra"enja# do južnog pola$ /vo intenzivno zra"enje ide uglavnom preko svih brda s gle"erima Airola i >vi!arske# s time da postoji još jedna ruka prema istoku# gdje on od ovog životnog strujanja uzima jako mnogo i time svim zemljama uz pomo ostalih bregova s gle"erima prenosi ovo elektroma elektromagnet gnetno no zra"enje zra"enje## tako da se ovaj utje!aj utje!aj prostire prostire i na jednom dijelu K&rike$ K&rike$ ako velike ravni"arske države urope nemaju nemaju svoja vlastita brda s gle"erima# tada se preko njih ne proteže ovo zna"ajno strujanje$ Za strujanje koje nije toliko zna"ajno svugdje# u veim koli"inama# postoje svrhovita manja brda# koja su u stanju regulirati manja elektri"na strujanja$ K sada za to imamo još jedan trei razlog: Isto tako kao svako tijelo# tijelo "ovjeka# životinje# kao i tijelo stabla ili biljke svi moraju imati ekstremitete# kako bi sa njima u suradnji s vanjskim svijetom mogli nešto pokrenuti# također i zemlja mora imati tako nešto$ Fakle brda s gle"erima su sli"na o"ima# ušima i rukama zemlje# pomou kojih se na putu oko sun!a i kroz prostrano podru"je sun!a može povezati sa svakim# a ponajprije i najvažnije je moi gledati$ Fali ovo možete vjerovati# da planete nisu potpuno slijepe kod putovanja na svojoj trasi$ od tog putovanja zemlja pritom 3
sabire harmonizirane plodove ovog velikog gibanja drugih nebeskih tijela# kao i gibanja etera# svjetla i drugih strujanja na sebi samoj$ Isto tako zemlja može sa ovim ekstremitetima također poduzimati i odgovarajue ak!ije# kako bi svoju putanju bolje regulirala a pri tome omoguuje i bolju regula!iju drugih nebeskih nebeskih tijela$ Aime možemo prirodnu korist ovih bregova kratko predstaviti$ 9emojte misliti da je to sve# ovdje svaka navedena osnova ima još i neka daljnja korisna djelovanja$ Ipak# koliko svaka osnova ima prirodnih koristi i koliko jedno takvo brdo zna"i# toliko vrijedi i ono duhovno koje je zemlja također sakupila$ Du'ov/o % ma&er%-a#/o +ve materijalno samo za sebe nije ništa drugo nego jedna "vrsta misao nastala kroz 9jegovu volju$ Aako je uistinu naš 5ro6glo!kner ništa vei odnosno ništa manji nego što treba biti$ >to je prema tome razlika među duhovima i među njihovim suprotnostima to jest materijalnom# budui da je jedno kao i drugo proizvod 9jegove volje< ; produktivnom pogledu nema razlike# ali je za to velika razlika u osnovi$ 9jegova beskona"na ljubav gradi oblike# a snaga ljubavi koja ovdje predstavlja volju dopušta da se ona izrazi$ )edan dio ovih oblika drži "vrsto volju uz pomo zahtijeva ljubavi: jedan drugi dio ima zahtjeve ljubavi koji pomažu u stalnom rastu slobode$ I tako materija polako gradi 9jegovu ljubavnu volju na "vrstoj osnovi# a što je podloga za sve duhovno$ /na je time i u posebnom# što je nazvano 9jegovom ,samilosti-$ +amo duhovno odgovara slobodi života 9jegove vlastite ljubavi$ Ao je ono# isto kao i ,milost- ili jednostavno samodostatnost kako ga naziva svaki slobodni bitak# koji potje"e od slobodnog života i duhovno je vaša savršena slika i prilika$ 5dje se materija uvijek oblikuje# neophodno je biti duhovno prisutan$ Aada kada je materija samilost# tada može ovo biti kao sredstvo za otkupninu# ne za sebe samog koji sam ovdje# nego sigurno za jednu višu razinu# prema kome je ova samilost upuena$ oga zaustavlja ova viša razina< Ao nam treba biti jasno# da bolni!a za siromašne i siromašni sigurno stoje jedan do drugoga$ Isto tako e biti sa materijom i sa duhovnom razinom# tako da vi to shvatite i da imate jedno i drugo$ I što je veli"anstvenija i savršenija vaša materija koja se može negdje nai# tim vea je i duhovna razina koju je ova materija stvorila$ K sada želimo ba!iti još jedan pogled na naš 5ro6glo!kner$ Pogledajmo ga kako je veli"anstven# stojei ovdje kao jedan kralj među bregovima uzvišeno među svim svojim ogoljenim susjedima= I pogledajmo na njegove mnoge sate kada se širio u svim smjerovima# i kako je obložen s vje"nim snijegom i ledom= Pogledajmo na mnoge potoke koji se sa njegova sljemena slijevaju prema dolje# na njegovo strmo tjeme# koje je gotovo trajno i okruženo sa bijelim obla!ima= .udui da je on tako izvanredan# biti e on sigurno jedna posebna ustanova za 9jegovu samilost$ 8i smo ve do sada upoznali zna"aj bregova kroz njihovo prirodno djelovanje$ %idite# snage koje ovdje djeluju su duhovni poten!ijali= +ada je samo pitanjeJ Fali su prirodna korisna djelovanja ovih brda najvažnija svrha koja ih okružuje i u njima njihov duhovni poten!ijal< Ili su oni samo sporedna svrha# kroz koju oni sazrijevaju za jednu drugu svrhu< /ni se iskazuju kroz korisno djelovanje ovih brda isto tako kao i za višu svrhu njihovog dizajna# kao što je gnojenje zemljina !arstva koje pomou truljenja sjemena u zemlji dolazi do višestruko za život zna"ajnih plodova$ Pri tome e te vi jako malo toga spoznati# koliko visoko stoji ono duhovno iznad prirodnog korisnog djelovanja ovih brda$ +ve do sada re"eno uzmite u obzir kao jedan nužan uvjet# bez kojega e te naredni tekst jako teško razumjeti$ Ra& du'ova u ;r%rod% Potrebno je ovo razjasniti# zašto bi se naš brijeg mogao nazvati kuom siromašnih$ ;obi"ajeno# zemlji nastrojene duše i duhovi zadržavaju se u tijelu nastanjenih planeta$ /vi duhovi su jako "esto puni srdžbe# zlobe i gnjeva# budui da su oni svoj proživljeni dobar život morali napustiti i žele se za to osvetiti$ Premda oni uglavnom ne mogu vidjeti našu zemlju( budui duhovima uope nije omogueno da mogu vidjeti ono što je izvan njih# nego samo ono što je u njima# oni tako znaju prema slijedu unutarnjih odgovora to"no# gdje odnosno u kojem kraju zemlje se oni nalaze$ .udui 3B
oni kao duhovi s prirodnom poten!ijom stoje u zajedništvu# oni se ujedinjuju i pri tome ošteuju zemlju$ .udui da oni u duhovnom stanju znaju da je ovakvo divovsko brdo prirodni zaštitnik i pomonik za mnoge mnoge zemlje# oni se jako rado zadržavaju zadržavaju u njegovom njegovom susjedstvu$ ;zmite u obzir sliku# koja se ovdje pojavljuje# u njemu se nagomilane okolne hridine# iz "ijih kanona i zavoja# ne tako rijetko# se iznenada pojavljuju tamno sivi obla!i$ ada se ovi obla!i podignu iznad najvišeg vrha tjemena i kada ugledaju 5ro6glo!kner# oni se odmah ponovno vraaju natrag i unato" jakom vjetru ne žele se pojaviti nazad iz svog skrovišta$ /va pojava je siguran znak o bitku ovih pakosnih duhova# koji su ve u spoju s prirodnim snagama$ Podignete li svoj pogled naviše prema bijelim plohama gle"era# vi e te vidjeti u svakom slu"aju netom oblikovane oblake i maglu# koji su blistavo bijele boje$ Ao su u svakom slu"aju duhovi dobre vrste$ /d njih se biraju najviši lebdei zaštitni!i# duhovi anđeli$ %remenom sve vee skupljanje lebdee magle u dubini gle"era oblikuje zgusnute oblake koji još nisu potpuno zreli da bi se digli u visinu$ 9ajprije oni kroz trajni rast i raznoliku višeslojnu borbu protiv zlih duhova zriju i bivaju spremni i sposobni za odlazak u velike visine$ ako vi u ovom okruženju možete vidjeti danima igru s maglom# vama vjerojatno nee pasti na um# da između ovih zra"nih pro!esa svaki puta može doi do borbe$ Ipak tko ima vremena da malo sa"eka on e smjeti da tijekom ove vatrene borbe upozna strah i tjeskobu$ >to je uobi"ajeni povod za takovu borbu< %idite# zli duhovi idu uvijek sa primislima o osveti# kako bi jednom prisvojili za sebe kraljevski tron brjegova# i kako bi od sada nadalje mogli na sve strane sijati nesreu$ Zbog ovoga razloga se svi oni !rvene u unutrašnjosti svog skrovišta i "ine krae krae izlete izlete kak kakoo bi se upo upozn znali ali sa pos postoj tojei eim m stanje stanjem m ovo ovoga ga kralje kraljevsk vskog og trona$ trona$ %i možete možete primijetiti da oko njih izgleda prili"no sjajno# ove vijesti se prenose brzinom misli$ I tamo gdje se nalaze ras!jepkani ras!jepkani vrhovi brda# odmah e ove velike mase izvui tamno sive oblake i podignuti ih u visine$ 9ekada je nebo bilo jasno# a sada se nerijetko događa da se nebo u nekoliko minuta prekrije sasvim !rnim masama oblaka# koje se izgleda kreu bez usmjerenja uzdužno i popre"no# time se "uvari prijestolja dovode do ludila$ Pri ovakvim događanjima je 5ro6glo!kner samo kratko vrijeme bez oblaka i magle$ @im stražari prepoznaju ovu namjeru gnjevnih duhova oni se skupe zajedno i sakriju se u unutrašnjosti u kristalni hram ovog velikog brda$ ada glavni vođa gnjevnih !rvenih to vidi# da je prijestolje nezaposjednuto# on odmah naređuje svojim trupama da se dignu u visinu# što je mogue više# i da navale preko prijestolja# kako bi sve u unutrašnjem prostoru zarobili i zgnje"ili$ 9a ovu komandu sjuri se sivi ološ s nezamislivom žurbom na naš 5ro6glo!kner$ od ove ak!ije se u njegovom susjedstvu potpuno smra"i "ak i ako je podne$ Pri tome je sve potpuno tiho# budui da su gnjevni duhovi mišljenja da su kona"no pobijedili$ Ipak jedna ovakva mirna s!ena traje najviše sedamdeset sedam sedam minuta# nakon ovoga vremena možete primijetiti# da se gusti bijeli obla!i po"inju dizati iz ledenih pukotina$ /ni se u kratkom roku rašire ispod !rnih oblaka i po"inju se lagano neopaženo dizati uvis$ /ni pri tome na svojim leđima nose ovaj !rni ološ i dižu ga sve više i više$ +ada kada ste vidjeli ovo prisilno tjeranje# uskoro se ponegdje uspostavi mjesto gdje se obla!i potiskuju$ Ao spoznaju jako dobro duhovi bijelih oblaka$ .ijeli obla!i se dižu ukupno preko !rnih# i tada se u visini prošire tako da brzo tvore nešto kao mrežu# nerijetko nekoliko milja u dužinu i na sve strane i tako love i zatvaraju sve !rne oblake$ ada gnjevni vođa primi ovu obavijest# da su ih bijeli duhovi u potpunosti opkolili# tada on postaje potpuno razjaren$ Aada on po"inje kon!entrirati sve svoje trupe kako bi se probio kroz njih napadom na bijele masivne duhove$ /vaj moment je po"etak jedinstvene bitke$ /ni ovdje najprije zapo"inju jako bu"ati i galamiti u ovoj !rnoj masi oblaka$ /vi se mi"u naprijed kako se ne bi oštetili jedan o drugoga i o svoju rastuu srdžbu$ >to je vea ova srdžba duhovi se sve više mu"e kako bi razbili uništavanje koje se događa gore# zbog toga se trude sve više tiskati odozgo$ ; ovom položaju po"inju se donji duhovi paliti u svom gnjevu$ ;skoro se uspostavlja jedna jako plamena s!ena# budui da se silni bljeskovi s praskavima koji izazivaju potrese diže prema gore i nakon toga se strmoglavljuju nadolje$ I doduše ovo se događa na svim stranama kako bi se bijele mase oblaka koje 3E
tiskaju odozdo protjeralo$ ; visinama kako bi glavnom vođi pokvarili nastojanja# i u dubinama# kako bi uništili prijestolje na vrhu$ 8alo nakon toga pritiskuju bijeli duhovi !rne sa svih strana$ /ni prodiru i tiskaju tako "vrsto dok se ne dobije gustoa kamena a tada oni klize na dolje u dubinu sa velikom žestinom$ 9ajvei dio na velikoj bijeloj zaleđenoj površini na kojoj je prijestolje je "ist# a također i u daljnjem okruženju# ipak je tamo u dubini u malim komadiima primjetan led od tu"e$ 9a ovaj na"in leže i !rni pobijeđeni duhovi na zemlji# koji sada dozvoljavaju bijelim duhovima još jednu kišu koja koja se sastoji od mirnih mirnih duhova# preko kojih se strmoglavljuju strmoglavljuju oni pobijeđeni$ /ni se sami tope na oštrom hladnom vjetru i pri tom na duže vrijeme vežu pobijeđene na prijašnjem ledu prijestolja$ Aime uspijevaju oni ova gnjevna bia ponovno umiriti# tako da e se ona ponovno# a što je uobi"ajeno# s vremenom dosjetiti ne"ega boljega$ Aako to nastupa# tada se tope ledeni povezi i ponovno prelaze u vodu tako da sada ponizni duh ima potrebu da se ponovno oslobodi$ /n sebe poboljšava i uskoro je on prihvaen u donjem redu mirnih duhova# ukoliko se on ne popravlja tada e ponovno u"estvovati u jednom novom napadu 7 a što se veinom i događa 7 tako e on biti na isti isti na"i na"inn po pono novn vnoo utam utamni ni"e "enn ali ali svak svakii pu puta ta se zadr zadrži ži nešt neštoo du duže že u tamn tamni! i!i$ i$ a ako ko se ko kodd predstavljanja ovog brda ne bih zadržao jako dugo# jer je potrebno da posvetimo kratku pažnju još dvjema temama i da onda brzo skrenemo prema evanđeljima koja su nadalje za vas jako važna$ Pu&ov% ;rema ;o/%z/o4&% ;r%rod/%' du'ova )a sam shvatio da nakon utamni"enja ponovno nastupa oslobođenje# to je tako za svijest pristiglih duhova# kada se oporave# kod mirnih duhova "iju donju razinu su prihvatili i koji njima pripremaju jedan novi rok za oslobođenje$ oslobođenje$ ada se prirodni duhovni poten!ijal ponovno istopi u tekuoj vodi# tada ovako oslobođeni duhovi dijelom povezani s vodom i tada moraju poduzeti putovanje do mora$ Zašto tako< Iz istog razlog razlogaa zbog zbog kojega kojega na zemlji zemlji po posto stoje je pojedi pojedin!i n!i koji koji žele žele "initi "initi štetu# štetu# potreb potrebno no je kod toga primijeniti kaznu za poboljšanje# s time da mora popraviti ono što je uništeno i uz to zbog njegove zle volje mora platiti nov"anu kaznu$ Pri tome takvi duhovi moraju za svaku u"injenu štetu# ( bez obzira kakva je i dali se može popraviti 7 otkloniti ju do kraja i uz to još odraditi propisanu pokoru za to$ 9ajprije kada sve ovo bude u potpunosti ispunjeno# možete zaklju"iti da je prvi korak duhovn duh ovnog og ispunj ispunjenj enjaa nap naprav ravlje ljen$ n$ Prirod Prirodno no vi teško teško možete možete nešto nešto do dobro bro nap naprav raviti iti u svjet svjetski skim m morima$ morima$ Kli budu budui i da kao duh ne možete možete nikada nikada nešto dobro napraviti napraviti ukoliko ukoliko duh sam od sebe nije dobar# tako se osvjedo"uje slijedee: Fuhovi u ovom stanju moraju biti potpuno ponizni# prije nego što su sposobni okajati svoja zla djela$ I budui da je zemaljsko dno mora najdublji dio# zbog toga moraju ovi jako hrabri duhovi obaviti ovo ponizno putovanje i pri tome s vremenom kao novi i ponovno rođeni mogu stupiti u više s&ere kako bi obavljali korisne usluge$ Fali e ovakvi duhovi stvarno postati bolji kroz ovo obavljeno putovanje< .udui da postoje razli"iti rezultati: pojedini postaju bolji ve na putu i smiju se vratiti natrag sa ove mokre !este budui da u njima nije više pronađeno ni malo zlo"estoe$ zlo"estoe$ /vakvu pretvorbu vi možete prepoznati po tome što se u jutro iz potoka# rijeka i buji!a diže bijela magla$ /va magla magla e biti privu"ena od sun!a i dignuta u više s&ere i uskoro e zbog njenog prirodnog poten!ijala postati nevidljiva za o"i$ Fruga vrsta ovih duhova pojavljuje se kao ponovno probuđeni gnjevni duhovi koji postaju vidljivi po"etkom noi kao siva magla u kanjonima i provalijama brda# kako bi kod slijedeeg napada ponovno sudjelovali u borbi$ Area vrsta ide stvarno do dna mora$ Fali su oni ovdje položeni i tako su združeni prema stupnjevima svoje ljutine i svi navaljuju preko mora$ 8orski prijevoznik želi ispri"ati sve o strašnoj sili uzburkanog mora$ ?ele li ovi duhovi napraviti jednu takvu pakost oni prvo pošalju jedan ili dva jednostavno oblikovana oblaka uvis u izviđanje preko površine mora 7 ovakvi obla!i znaju jako dobro za iskustva pomor!a 7 kako bi utvrdili dali ih sa neke strane mogu vidjeti neki od mirnih duhova$ ;koliko negdje uo"e još neki takav duh# ovi obla!i se iznenada izgube$ ;koliko se ovo dogodi tada se to izražava kroz zna"ajnu oluju koju možemo o"ekivati$ ;koliko ovi zli špijuni ne uo"e protivnika tada je to razdoblje od nekoliko minuta u kome nebo iznad mora zastru olujni obla!i iz kojih uskoro snažni udari vjetra komešaju more$ 3
Ipak ovi poduhvati uvijek imaju loš kraj# jer se ovdje brzinom misli šalju mirni duhovi od strane vojske državnih "uvara$ /ni se ba!aju preko svake bu"ne gomile# uobi"ajeno kod ledene tu"e ili u jake kiše ba!aju se u more i pri tome oslobađaju ponizne duhove njihovog neželjenog utamni"enja$ utamni"enja$ .ilo koje zlo koje može samo igrati podređenu ulogu biti e tada brzo otpremljeno na sjeverni pol$ 9ajzlobniji e tada zbog zbog jako dugog vremena u "vrstom "vrstom ledu sagorjeti$ Aako se završava ustanak ovih duhova: gnjevni bivaju odvedeni na jedno sigurno mjesto# gdje e ih prihvatiti dobri duhovi i iskoristiti za mnogostruko korisno djelovanje$ djelovanje$ /d "ega se ono sastoji< Prvi posao je takav da ove duhove šalju na razli"ite planine u Klpama# i doduše na svako mjesto# koje se gubi na ogoljenim stjenovitim vrhovima$ /ni se tu moraju za svoje uzdržavanje# kao i također za mogue razrješenje# brinuti i to tako da svu vlagu rasporede u porama stijena# tako da stijene ubudue neprestano zadržavaju njihova svojstva$ + druge strane oni moraju razriješene duhove gurati dublje u dubinu# na taj na"in su sve bliže oslobođenju$ ;koliko oni nisu dovoljno oprezni# "esto se događa da zli duhovi !ijeli jedan stjenoviti blok odvoje i sruše u dubinu$ Aada se mora takav razriješeni stjenoviti dio ispravno zbrinuti# tako da on može sigurno pronai svoj mir u potoku ili rije!i# time su oni u njemu zaklju"ani zli duhovi ne mogu pojaviti prije vremena$ Fogađa se to "esto# a jako je blizu toga da se to dogodi i !ijeloj zemlji= /tuda se događa da vi jedan takav razriješeni kameni blok naj"eše zateknete u grabi blizu izvora# ili zabijenog do polovine u zemlju i okruženog mo"varom# ili e te ga vi nai raskomadanog ili zatei u nekom potoku ili rije!i$ Ao je uzrok zašto se nerijetko više stotina i tisua &unti teški kameni blokovi mogu sresti# i tamo gdje nema kamenih bregova a ni takvih sli"nih stjenovitih lana!a$ Prirodoslova! e na to rei: ,>to je to nego smiješna stvar= Ao se događa samo zbog toga što voda kroz svoju silu težu# poveava taj kamen# i omoguuje brži i snažniji pad$- ; prirodnom pogledu vi imate potpuno pravo 7 tako kako neki koji kažu da je dva puta dva jednako "etiri$ Kli matemati"ari također znaju što sve leži u osnovama ovog ra"una$ Zna li svaki pojedina! sve podloge od kojih je složen ovakav rezultat< /n uistinu zna broj koji je blizak njegovim o"ima i njegovom umu$ Pozna li on također i bia stvari koje je on prebrojao< Poznaje li on beskona"no mnoštvo i razli"itost dijelova i sila koje je trebalo uzeti u obzir i koje su neophodne za stvaranje jednog predmeta< /n to mora spoznati spoznati u potpunosti# također također mu mora postati jasno kako je površno površno njegovo razmatranje pojedinih stvari= Aakođer i kod naših istraživa"a prirode# njihovo predstavljanje prirode nije ništa bolje$ /ni uistinu vide da voda te"e$ >to je potrebno za to# da bi voda tekla$ Potrebno joj je dodati jedan odgovarajui dio zemljine teže i pri tome treba znati# zašto# postoji zemljina teža i za koga ( svaki oštroumni istraživa" prirode želi da mu neke stvari budu nevidljive= Ako donosi ovu vodu na vrhove brda# koja se skuplja skuplja i šalje uz korisno korisno djelovanje nadolje nadolje u dubinu< Ao bi ponovno bilo jedno jedno drugo pitanje= /vdje treba uistinu navesti unutarnji tlak i zakon izmjeni"ne privla"nostiJ privla"nostiJ ali tko stvara tlak i izmjeni"ne privla"nosti< /tuda vjerovanje da se na !ijeloj zemlji ne može ništa desiti što ne dolazi od duhova svih vrsta# bilo dobrih ili zlih= ada se vi penjete na bilo koja brda# naii e te na mjesta gdje sve izgleda razoreno# kao da je sve ukrueno i mrtvo$ Kli upravo tu sve ide živahno# jer tu djeluju korisni duhovi najveim dijelom kako bi brinuli i nadzirali da sve s vremenom ponovno dođe u red$ %i e te na jednom takovom brdu tražiti zdravlje i blagotvornost# kao na primjer na mjestima obraslim zdravim travama# gdje stanuju sretni i mirni duhovi# "iji je zadatak jedan mirni ali istodobno i duhovni prijem 7 koji je veli"anstven kao da je rajski$ 9a nekom visoravnima na kojima leži vje"iti snijeg i led# zapo"inju savršeni duhovi prvu duhovnu regiju# budui da ovdje nebo i zemlja nastupaju zajedno$ Zemaljska hladnoa tamo zna"i potpuni nedostatak ljubavi prema sebi i time osim svega i jedan visoki stupanj korisnog prirodnog djelovanja$ Ako je boravio na jednom takovom brdu# taj je također svojim o"ima vidio donju nebesku oblast$ /vo se može tako razumjeti: Pojedine dodirne to"ke su mogue tamo gdje je zemlja prije svega oslobođena od ljudske zavisti$ Prema ovoj osnovi je normalno da je 5ro6glo!kner jedna takova 3G
to"ka$ I ukoliko bilo koji "ovjek na njegovom najvišem vrhun!u želi onemoguiti nešto# što je svjetski dobitak# tada on treba pred "istim duhovima brinuti o tome# da takve misli nestanu u kratkom vremenu$ Aako e se ovo mjesto kroz njegov duh zadržati "isto$ Pu&ov% za ozdrav#-e/-e ;r%rod/%' du'ova >to je trea vrsta koja se odnosi na duhove# jer su ovi također podijeljeni u tri grupe# to jest u donje# srednje i gornje$ ; donje duhove spadaju sva duhovna bia koja stanuju u unutrašnjosti brda i tamo nadziru stvaranje metala# izvora vode kao i stijena i zemljina bogatstva$ /va vrsta duhova se za sebe isto dijeli na tri vrste i to na: vatrene duhove# zemaljske duhove i vodene duhove$ /ni nisu niti zli a niti dobri prirodni# nego se oni nalaze između dobra i zla$ Zbog toga oni za svoje svrhe koriste: vatrene duhove za pretapanje metala# vodene duhove za to da vatrene duhove gase nakon njihovog rada# zemljane i kamene duhove koriste za to da vatrene i vodene duhove drže u njihovim grani!ama$ Ako se želi uvjeriti o postojanju ovih duhova# taj se treba upoznati s "estitim i nepristranim stanovni!ima planina$ /n e među ovim ljudima sigurno sresti mnoge koji su u svom životu najmanje jednom dvaput ili ti puta vidjeli takozvana planinska bia$ /vi duhovi rijetko dolaze na površinu brda# jer njihov unutarnji planinski svijet radije boravi u unutrašnjosti nego na površini$ 9jih ne sprije"ava materija u njihovom lutanju iz unutrašnjosti prema van i obratno$ gdje se ovi duhovi kreu to je voda# vatra ili stijene i to lakše nego što se vi probijate kroz zrak$ )er tamo gdje vi vidite materiju# tu duh vidi samo odgovarajuu duhovnu supstan!u supstan!u koja je ista kao i on sam$ Za njega jedino to postoji$ )ednostavna gruba materija za njega izgleda kao da nema ni"ega uokolo$ Postoje duhovi od nezamislivih do neelasti"nih "ija prisutnost uzbuđuje# oni su skoro spremni osvetiti se pojedinim ljudima$ Zaboli onoga tko dopadne u njihove ruke= 9aprotiv# blagi ljudi se ne boje njih$ ; protivnom: ako jedan dobroudan vjernik zaluta u podzemne provalije i kanale u brdu# oni e mu skoro uvijek pokazati siguran put za izlazak$ /vo vi možete "uti od starih gorštaka iz razli"itih krajeva$ Fruga vrsta duhova je najveim dijelom zaposlena na površini zemlje i o tome ima jako puno pri"a$ )edan dio skrbi o drveu# grmlju# biljkama# travi# mahovini i gljivama$ Fuh mora ovdje# budui da u biljkama duhovi još nisu slobodni# voditi njihove aktivnosti# s time da svaka biljka zadrži svoj jedinstveni oblik stvaranja$ Frugi dio ovih duhova ima pod sobom životinjski svijet i mora njihove brige rješavati# naime svaka životinja mora odgovarati svom obliku i mora obavljati svoje zadatke$ /va vrsta duhova je jako rijetko vidljiva ljudima# zbog toga jer oni imaju jako malo vremena da bi se bez ikakvog povoda pojavljivali kao vidljivi$ Kli ipak u planinama se nađe još poneki ponizni pastir koji "esto viđa ove duhove$ /n e vam ispri"ati neke svoje doživljaje# kako takvi duhovi nerijetko štite njegove krave i ov!e po jakom vjetru od nevere$ ;koliko jedan mali vjernik ne pogleda takvog duha u li!e# tada e on nerijetko biti napadnut od njega# posebno u velikim planinskim šumama ili na slobodnim alpskim pašnja!ima# isto tako ukoliko se kreu sa velikim stadima konja# krava ili ova!a$ /vo uzrujavanje se događa zbog jednog manje(više jezivog osjeaja# nakon "ega slijedi ohlađivanje$ ;koliko je netko to iskusio# može biti siguran# da su mu se ovi duhovi pokazali u prepoznatljivom obliku$ ojem stanju ovi duhovi odgovaraju u jedinstvenom svijetu duhova saznati e te kroz religiju$ Area vrsta ovih duhova se može veoma rijetko vidjeti# budui da za njihovo djelovanje# mi uope ne znamo da postoji$ Fjelovanje ovih duhova se odnosi na nadzor nad zrakom i eterom$ /d davnina se ovi duhovi nazivaju ,zra"ni duhovi-$ ada promatrate kretanje vjetra posebno onih sjevernih# koji su naj"eše prisutni oko ponoi# ponekad i pred ve"er sat ili dva nakon zalaska sun!a# primijetit e te njihovo djelovanje# koje se promatranjem spoznaje i koje daje nemir kunim životinjama$ Aada možete biti sigurni: ovakvo strujanje uzrokuju zra"ni duhovi i to oni niže vrste$ ada promatrate "este posebne oblike oblaka# možete biti sigurni# da su ovakvi obli!i djelo nekog duha$ +ami obla!i se ne sastoje od duhova$ K što se ti"e njihova oblika# to ovisi o zra"nim duhovima# onako kako oni usmjeruju sloj zraka oko ostalih tako da duhovi oblaka 7 naravno oni niže vrste# zle vrste 7 mogu prihvatiti samo odgovarajue vrste oblika# koje im dopušta smjer 3C
strujanja zra"nog sloja$ ada se ovo događa# tada mirni duhovi 7 koji sebe slobodno oblikuju 7 iz oblika koji se pojavi prepoznaju gnjevne duhove i njihove namjere$ /vdje se može vidjeti samo djelovanje# ali ne i duha koji djeluje$ )edna još viša razina ovih duhova koji se nalaze u eteru# rijetko se pokazuju# samo ponekad i to kao &atamorgana$ ada se najviši duhovi nalaze u eteru u površinskom sloju on im osigurava osigurava potpuni mir$ /vaj površinski sloj je sposoban za za prijem zr!alnih slika 7 doduše na isti na"in kao potpuno mirna površina vode$ ;koliko se ovaj sloj otporan na lelujanja i valove uzburka kao površina jezera ili mora# koja je zbog vjetra ili plime uvijek nemirna# tada je naravno ovo zr!alno preslikavanje nemogue$ /va &atamorgana omoguuje da mirni duhovi koji se zadržavaju u visokom eteru lakše mogu promatrati ono što gnjevni duhovi rade u provalijama i kanjonima brda$ Ili kada takvi duhovi u obliku oblaka podignu u zrak tada mogu njihove tajne# zle namjere# sa sigurnošu istražiti$ %i e te možda pomisliti da je njima nevidljiv zrak koji se pokree# budui je to materija$ Kli oni mogu sa svojim beskona"no oštrim duhovnim o"ima vidjeti daleko i duboko te lako prepoznati nedjelotvorne gnjevne duhove$ 8irnoa površine zraka je samo posljedi!a pažnje# koju gornji duhovi posveuju uz ove mogunosti donjima$ /vo je također trea vrsta duhova koji se zadržavaju sa drugim višim mirnim duhovima u mirnom stanju u okoli!i visokih gle"era i 7 kada je to potrebno 7 brzinom misli prošire se preko svih terena$ /ni moraju pod treom vrstom# ne samo oblik donjih duhova nego i samostalno mirne duhove# razumjeti# a također i pratiti umirue o"i skoro nikada vidljivih duhova etera# "iji mir djeluje na površinu zraka$ Postoji također i još viši duhovi# koji se vode i okreu u svemirskim prostorima i drugim svjetovima i kona"no još viši duhovi koji su pridodani ljudima$ Za ove je ponovno određen jedan drugi veliki prostor# oni nemaju neposredni ništa s uređenjem zemlje$ Zbog toga oni ovdje ništa ne trebaju otkrivati$ Aime smo mi s duhovnom dijelom 5ro6glo!knera kao i svih ostalih planina došli do kraja i možemo se okrenuti sada evanđeoskom dijelu$ Du'ov/% razbu8u-u% u&-e0a- ;e/-a/-a ;o ;#a/%/ama >to se ti"e dijela evanđelja religioznog4# potrebno je da imate jedan prijateljski odnos s oblikom brda$ ; tu svrhu je korisno da ili sami propješa"ite brdo ili da uzmete i pažljivo pogledate dobru sliku ovog brijega$ )er kroz to e se razbuditi vašu narav i vaš duh e tražiti da pri pogledu na to brdo razmislite o tome# dali postoje kakve mogunosti i kakvi putovi koji smiju voditi prema vrhu$ Ao svjedo"i o naporima kod penjanja na brdo kao i o mogunostima stizanja do vrha brda$ ;pitajte se zbog "ega je ovaj put prema gore važan< Pomislit e te# sa ovog vrha je lijepi pogled ili uživat u u "istom zraku< Ako na ovo pomišlja zna manje od pola istine$ Aaj e kona"no primijetiti da to ne može biti važno# zbog "ega je tako mnogo ljudi privu"eno visokim vrhovima brda$ /snovni razlog je u razbuđivanju vlastitog duha u ovim uvjetima$ Au je isto tako važno druženje# a što se i primjeuje$ Fuh privla"i duha kao što materija privla"i materiju i meso privla"i meso$ Kko se "ovjek želi popeti na jedno visoko brdo# iza ovog pothvata leži impuls volje koji nas tjera nagore u više duhovne duhovne s&ere$ s&ere$ Pri tome su duhovi podržani podržani od svoje namjere da se približe svojim s&erama$ s&erama$ +ada e se dakle uskoro od duhova pojaviti jedan povratni impuls$ Fuh koji je u "ovjeku još uvijek slab i koji spava# e se na ovaj na"in duhovno magnetno razbuditi# dakako ne za uvijek# nego na jedno dulje ili krae vrijeme$ vrijeme$ ;koliko "ovjek stvarno želi dostii takve visine# tome se veseli i njegov duh# da e se on nalaziti među sebi ravnima$ .udui da su slobodni duhovi ipak uviđavni i znaju# da jedan takav nezreli duh još ne može tu ostati# tada oni uspostavljaju sa njim vanjski kontakt$ Aada ljudski duh ponovno upada u san i tjelesnom "ovjeku postaje neugodno na ovim visinama$ /n se uskoro žuri ponovno natrag u dolinu u svoj odgovarajui okoliš$ %odite to je jednostavni razlog zašto e "ovjek koji nije svjetski nastrojen# biti privu"en od bregova i njihovih najviših najviših vrhova= od posve posve prirodno orijentiranih orijentiranih ljudi to dakako nije slu"aj$ /ni ili nemaju smisla za to# to zna"i da je njihov duh slab i bolestan# tako da on nije sposoban za neke vee duhovne kontakte$ /dnosno kada se takvi ljudi popnu na visoko brdo to je zbog želje za D
pobjedom ili zbog hvalisanja$ Aakvi planinari "esto budu kažnjavani zbog njihovog slavohlepnog naprezanja od strane smirenih duhova$ Kli s time se ne da izai na kraj# za onog tko se s jakim nastojanjima penje na bregove$ Aakav "ovjek e biti sve vrijeme blagoslovljen i neprestano e se ponovno vraati jer se njegov duh kod zaostajanja odmah budi i on postaje vidovnjak i prorok$ Zbog ovoga ja vam rado dajem savjet da se što više penjete na brda# zato jer e se kod svakoga pojaviti makar i kratkotrajno buđenje duha koje e vas vas traj trajno no oja" oja"at ati$ i$ a ada da "ovj "ovjek ek prem premaa tome tome do dopu pust stii da mu osje osjeti tila la pril prili" i"no no "est "estoo bu budu du magnetizirana od visokih duhova i to koristi kao lijek za ljubav# tada e se njegov duh uspjeti uskoro ponovno roditi$ Bre$ov% kao ;ro;ov-ed/%0% #-ubav% % mudro4&% )edna planina kao 5ro6glo!kner je jedan trajni propovjednik ljubavi i mudri prorok$ Kli kako "ovjek može "uti proro"anstva mudrosti i ljubavi od jednog takvog brda< 9ema ništa lakše od toga# kada se osluškuj osluškujuu ova dva dvos dvostruka truka glasa$ glasa$ Planina Planina je sjedište sjedište mirnih duhova# koji sebi tamo kao milosrdan posrednik pokazuju# gdje postoji bilo kakvo nejedinstvo$ /d trenutka stupanja na planinu nadalje# ukoliko su ljudi posvađani i zajedno se penju na planinu# oni neprestano poti"u svoju narav da se razvija i pri tome uzbuđuju osjeaj ljubavi i "ine ga sve ja"im$ ada ovi ljudi stignu na vrh tada je osjeaj bliskosti prema bližnjemu tako oja"ao da se oni više ne žele neprijateljski ponašati jedan prema drugome$ drugome$ ;koliko je narav "vrša katkad katkad dopustimo duhovima dva dva naša neprijatelja da ih stigne stvarna nevolja# tada e pri tome uskoro oba po svoj prili!i zapasti u smrtnu opasnost$ /vakav položaj "esto vodi ka uzajamno suprotstavljenom stanju i dugom neprijateljstvu koje se može odjednom preokrenuti u usko prijateljstvo$ Fa je ov ovoo uist uistin inuu tako tako po poka kazu zuje je jedn jednoo drug drugoo razm razmat atra ranj nje$ e$ Ao e se desi desiti ti ko kodd velik velikih ih elementarnih nepogoda 7 kao kod nevremena koje pustoši sve pred sobom# kod velikih poplava# itd$( samo letee životinje koje su tako nježne i pune povjerenja da se one# kao na primjer golubovi# posve okrenute ljudima a također se i ukroene životinje u tim slu"ajevima pridružuju ljudima$ ada prema tome nastupi smrtna opasnost sve se pti!e prijateljski ponašaju# tako da se uspijevaju družiti s ljudima# a posebno visoko u planinama# gdje u naravi jako i potiho djeluju mirni duhovi$ Planine također pred vašim o"ima otkrivaju želju za znanjem iz velike knjige pripovijetki iz prošlosti i pri"aju vam kako kako je sve ovo ovo jedan put davno moglo izgledati$ .regovi .regovi i planine su zato zato tu jer oni nam najbolje i najpouzdanije pokazuju velike svjetske i prirodne događaje$ ;koliko se netko popeo na ogoljeno tjeme planine# on e si nakon pogleda na jedinstvene kamene kamene &orma!ije postaviti pitanje# dali su planine od postanka svijeta ovdje stajale ili su naknadno ovdje postavljene postavljene i kako su došle do sadašnjeg oblika$ I tada e "ovjek koji pita kroz razbijeno stijenje dobiti odgovor: ,/d našeg nastanka mi smo jako izmijenjene$ %iše od polovi!e naše prijašnje visine ve dugo leži u dubinama dolinama i grabama i sahranjeno je među našim sadašnjim nogama$ Aako da ti sada vidiš razli"ite strane i nagibe našeg stijenja i među ovim strani!ama nalaziš ne rijetke nego svakom poznate tragove biljaka i životinja koje uobi"ajeno žive u niskim dolinama tako da možeš sa sigurnošu zaklju"iti da je sve to nekada bila ravni!a i nakon odluke stvarao!a je došlo do izdizanja bregova i planina$ 8ožete i dalje promatrati u našim kanjonima# žljebovima i pukotinama kako su nekad poplave i snažne prirodne nepogode svojim divovskim snagama urezivali brazde na našim tvrdim stijenama=%idite# tako planine pri"aju i dijele ljudima pojašnjenja o na"inu njihova nastajanja# oblikovanja i uzroka zašto sada izgledaju ovako$ >to planine dalje govore< %idite# kada se ovdje jedan probuđeni "ovjek nalazi na visokim vrhovima ne na ogoljenom kamenu# nego u snijegu i ledu# tada mu planina govori: ,Pogledaj "ovje"e# ti koji uvijek težiš za tim da poveaš svoj ponos# kako bi vladao nad svojim bratom# kako izgleda škrto voe na visinama= ako si nas koji se osjeamo ogoljeni# hladni 7 i beživotni pronašao ovdje# isto tako eš se ti osjeati u svojim zabludama$ Zbog toga u"i od nas= Avoj te neplodan# hladni um ponižava isto kao što mi ponižavamo sebe$ Zbog toga e tvoja ljubav rasti a tvoj život e se razvijati u onom smjeru u kome te je pozvao tvoj stvarala!$ Fopusti da tvoj tobožnji opsežni um 1
stoji ispunjen poniznošu# time eš razumjeti tvoje stajanje pred blagoslovljenom vodom koja te"e prema dolje u dubinu dubinu tvoga tijela# kako bi tebi omoguila preživljavanje$preživljavanje$Pogledaj# kada se ovim visinama penje jedan drugi "ovjek# kome na sr!u ne leži ništa drugo nego zlato i srebro$ /vakvim ljudima planine daju jedno savršeno u"enje s time da kažu: ,Ai nerazumni "ovje"e# kako si daleko i duboko pao= Pogledaj# ono što ti obožavaš nije ništa drugo nego naš otpad$ oliko mnogo krasnih biljaka raste na našim pašnja!ima kojima se hrane životinje= oliko mnogo tisua najljepših stabala raste na našim padinama i daju drvo za mnogobrojne korisne stvari= Prebroj jednom bezbrojne kristalno "iste izvore koje puštamo da slobodno teku i da time blagoslivljaju padine i kotline= ako "esto si vidio naše tjeme zastrto obla!ima i strašnu oluju kako bjesni oko našeg "ela= /vo mi uzimamo na sebe jer time mi naše blagoslovljene doline i padine "uvamo od prevelikog uništavanja$ Iz godinu u godinu ti možeš vidjeti naše tjeme pod vje"nim snijegom i ledom$ Pri tome mi na sebe privla"imo tako mnogo mraza i zime i time mi omoguujemo da doline i padine mogu dobiti ugodnu i za život važnu toplinu$ Prema tome "ovje"e otpusti svoju ludost i ne kopaj u budunosti više u našim rudni!ima# nego se radije šei okolo po našim pašnja!ima i vrhovima# pri tome budi siguran: jedna biljka# jedna kap iz naših izvora i jedan pogled s naših vrhuna!a u pokreta"kom krugu tvoga svemonog /!a i +tvaratelja tebi e donijeti neizre!ivo veu korist# nego sva tvoja iskopavanja u unutrašnjosti planina=Pora4& du'ov/o4&% u ;#a/%/4kom 4v%-e&u >to nas planine dalje u"e< / tome može svaki nepristrani planinar prema svom osjeaju jasno i istinito rei slijedee: ,Pogledajte nas# vi hodo"asni!i ravni!a# kako smo slobodni i neovisni od naših visokih vrhova u "ijoj se daljini nazire .ožje stvaralaštvo= @isti zrak struji oko naših glava a sun"ane zrake se prelamaju nježno preko naših visokih ruksaka= Pri tome si ti# kao planinar# na našim vrhovima u potpunosti kao kod kue=Ako se popne na visoke vrhove planina# doživjet e kako njegove o"i sada imaju široki vidokrug i kako je njegov duh jako proširio svoj krug osjeaja$ Pri tome su njegove misli usklađene s njegovim osjeajima$ Ako možda još nikada nije osjetio što mu je u sr!u# taj e po prvi puta osjetiti# koliko daleko su se njegove misli proširile "ak preko horizonta uma$ /vdje e slobodni planinar nau"iti# što to zna"i: biti slobodan u visinama svojih misli i u dubini svojih osjeaja i kako su blažene misli koje su usmjerene .ogu# koje planinar spozna i dobije iz dubine svoga sr!a# tako da može sve ljubiti u ovom velikom hramu beskona"nosti$ od veih visina je i vee duhovno uživanje# uživanje# budui duh ovdje dobije jedno vee osnaživanje od naše pradomovine$ pradomovine$ I još jedna druga utjeha se tu može primiti$ +amo pitaj planinu# i ona e ti uskoro omoguiti da osjetiš: %idi# što ti tvoja unutrašnjost 7 dakako još uvijek jako skriveno 7 kaže# naravno to je "ista istina$ %i ste ovdje uistinu kod kue i uistinu u krugu svojih mnogih praroditelja# koji se u ovoj duhovnoj regiji nalaze duhovno ve dugo= %idite# to vam pri"aju planine# jer one ne mogu mogu ništ ništaa rei rei svak svakom om po poje jedi din! n!u# u# razg razgov ovij ijet etni nim m rije rije"i "ima ma i stog stogaa vas vas više više nago nagova vara raju ju na prihvaanje duhovnih duhovnih osjeaja a kroz to i na prihvaanje prihvaanje duhovne ljubavi$ ljubavi$ 8ožete pomisliti da takvi osjeaji nisu samo zbog djelovanja visina# nego da oni potje"u od okolnih duhova koji okolo prolaze# kako bi za vas pripremili udobno mjesto$ /no što je ovdje re"eno vrijedi za svaki brijeg ili planinu$ +li"ne osjeaje možete osjetiti na svakom malo višem brežuljku$ Ipak vi ete postati probuđen i živahan tek tamo gdje sjekira drvosje"e više nema što raditi$ Bre$ov% kao m-e4&a ob-av#-%va/-a Bo$a >to bregovi dalje propovijedaju< Ao mi želimo razabrati u jednoj jednostavnom i kratkom objašnjenju: @estit "ovjek e jednom dugo hodati s mislima# kako je uope mogue# da on bar na jedan trenutak vidi 9jega$ @ovjek pri tome misli# što sve treba napraviti kako bi uspio u ovoj milosti$ 9aš dobri stari "estiti "ovjek je bio toga svjestan da "ovjek u svom tjelesnom životu nije vrijedan takve milosti$ Kli na drugoj strani njegova želja se ponovno osnaži# kada on ovaj dati prigovor sasluša$ 2
/tuda on zaklju"uje da si treba na jednom relativno visokom brdu u blizini potražiti mjesto i tamo se u o"uvanom okolišu zadržavati tako dugo koliko to dopuštaju okolnosti i slobodno vrijeme$ ako ne bi morao svoje pogodno mjesto svaki puta ponovno tražiti# on e si pripremiti jedan križ od drveta i postaviti ga na to mjesto$ 9akon toga# on po"inje sve"ano slaviti 9jega i tako dugo na ovom mjestu on nije želio prestati moliti sve dok ga /n ne uzvisi$ ako je zaklju"eno tako je i u"injeno= %e tri godine# ovaj naš "ovjek dolazi na ovo mjesto i moli 9jega ovdje sa žarom mnoge duge sate da uslišam njegovu molbu$ ada se on tamo nalazi on je također !ijelo vrijeme nevidljiv i okružen s mnogo tisua poniznih duhova$ /ni ga osnažuju prema 9jegovoj volji tako jako da se on nakon nakon otprilike pola godine može ve u potpunosti potpunosti služiti s unutrašnjim duhovnim vidom$ Pri tome može on jako lagano razgovarati s mnogim srodnim duhovima# o onome što mu leži na sr!u$ Fobri duhovi vas pou"avaju da je vaša želja jednostavno nešto neostvarivo$ /ni ga k tome upuuju da je to za njega velika milost# događaj da mu /n otvori duhovne o"i i kada on može vidjeti svoju duhovnu brau i k tome još može sa njima i razgovarati$ Ipak takvo u"enje jako malo koristi jer e vam on odgovoriti ,Fraga moja brao i ljubljeni prijatelji moga i našega 5ospodina= )a vam mogu samo svaki puta rei samo ovo: ada ja 9jega vidim i 9jega imam# tada mi je ponuđen !ijeli svijet s nebom i zemljom$ )a mogu pri"ati što god vi želite# ali nikada neu odustati od mojih namjera$ )er ja želim i moram vidjeti 9jega jer ga ljubim iznad svega=)ako "esto "ete "uti da ovakvi dobri duhovi govore ove rije"i# oni ga hvale zbog njegove velike ljubavi prema 9jemu$ Ipak pokušajte se držati jedno vrijeme podalje od njega tako da on ništa drugo ne vidi nego samo ono što pred njegovim tjelesnim o"ima stoji$ /n e pri tome misliti# mogue je da je njegov zahtjev ipak pogrešan# jer su ga duhovi napustili$ Aako e on ponovno jednoga dana razmišljati o ovome i onome i o tome što on treba tr eba "initi: ili slijediti u"enje duhova ili ostati vjeran onome prema "emu ga njegov osjeaj tako snažno goni$ ona"no je ipak pobijedio njegov osjeaj vezan za sve duhove i on je rekao sebi: 9eka im bude kako oni žele= )a sam grješnik tako dugo dok nosim ovo tijelo$ Kli što može grješnik s time ako e se duh od svoje vrue težnje zapali# i ako vidi da e mu u vje"nom životu biti loše$ I tako u ja ostati vjeran svojoj prvoj namjeri$ 8oja ljubav prema .ogu ne smije oslabiti$ )a neu odustati od ove svoje ljubavi= 9aš starina ide uvijek ponovno na ovo mjesto i moli sa unutarnjim žarom$ .udui da su prošle skoro tri godine# došao je k njemu jedan drugi "ovjek dobrog izgleda# ali ina"e siromašan "ovjek i upustio se s našim molio!em u slijedei razgovor: ,Fragi "ovje"e# što ti radiš ovdje na ovim visoravnima< Zar ti ne znaš# da se samo u bogomoljama ispravno moli .oga< Ai usmjeruješ svoju pobožnost na ova brda=- 9a to naš molila! odgovara: ,Fragi prijatelju# ja ti moram otvoreno priznati# da ja ni u jednoj bogomolji još nikada nisam mogao moliti sa nekim istinskim pobožnim "ovjekom# zato dolazim na ove meni svete ovdašnje visoravni$ ada ovdje pogledam oko sebe: vidim travu# šumu a iznad mene vidim široko i jasno nebo# tada mi moj osjeaj kaže: /ve ljepote velikog prirodnog .ožjeg hrama su 9jemu sigurno bliže nego neprirodne izrezbarene građevine sa kojima je bogomolja ukrašena= 9a ovo izlaganje je strana! odgovorio: ,Fragi prijatelju# ja sam sa time potpuno suglasan$ Kli ja želim od tebe još saznati koji su razlozi tvojoj velikoj pobožnosti< 9a ovo pitanje je naš molila! malo ustuknuo# razmišljajui te je uskoro odgovorio: ,%idiš neki ljudi mole za zdravlje# neki za svoje želje ili za ovo i za ono$ )a sam sve položio na jedno a to je 5ospodin# moj .og= 9jega želim barem jednom vidjeti u ovom svom tjelesnom životu$ Aada u dobiti više nego što mi zemlja i nebo mogu ponuditi$ )a u zbog toga radije umrijeti nego odustati od ove svoje nakane= 9a to mu strana! ponovno re"e: ,ako si zamišljaš svoga .oga< 8ogue je da bude tako da se /n tebi pokaže i da razgovara s tobom$ ;koliko ti 9jega ne prepoznaš# tada tvoje molbe nisu ispunjene=- od ovog pitanja se naš "ovjek još više iznenadi i kona"no upita stran!a ,Fragi moj prijatelju# ja ti moram priznati da ja o tome sam još nemam odgovarajuu predodžbu= 8oj uvid o sli!i .oga je tako nejasan# da je ne znam# dali .og izgleda kao "ovjek "ovjek ili se .og sastoji od tri osobe# koje trebaju biti posebne# iako imaju samo jedno tijelo$ Ili je možda slika .oga jedna beskona"na 3
svjetlost u kojoj ove tri .ožanske osobe lebde i djeluju<- +ada mu je nepoznati odgovorio još bolje: ,Zar nisi nikada "itao# što je rist jedanput o sebi rekao# kada su mu apostoli prišli i zamolili da im /n pokaže svoga o!a< Zar to nisi "uo: ,)a i moj ota! smo jedno= Ako vidi mene vidio je i mog o!aJ budui da je moj ota! u meni a ja sam sam u njemu=+ada je naš molila! po"eo razmišljati$ /n se sjetio dvoji!e mladih planinara i u vezi toga bojažljivo upita stran!a: stran!a: ,Fragi prijatelju= 'e!i mi dali dali si ti pustinjak ili koristan "ovjek# "ovjek# a kako je to napisano u svetim spisima# i dobro upuen "ovjek# jer sa takvim rije"ima obi"an "ovjek ne izlazi na vidjelo= 9a ovo pitanje strana! više nije imao odgovora# nego obuhvati našeg molio!a rukama i diže ga iznad zemlje na najviši vrh brda$ Aek ovdje otvori on ponovno usta i re"e: ,.rate# vidiš# budui da si ti duge tri godine usrdno molio# sada )a stojim pred tobom$ )a sam .og neba i zemlje i nema nikoga drugog osim mene= /stani vjeran 8eni u svom sr!u# budui da me neeš više vidjeti u ovom svom životu= ako ti sada "uješ 8oj o"ev glas# tako eš ga uvijek "uti na ovom vrhu ili bilo gdje# gdje se budeš nalazio u 8oje Ime= Ai si pronašao život i ovaj život više nikada neeš dobiti$ ;istinu ja ti kažem: Avoja duša duša nee nikada nikada okusiti smrt= Kmen= 9akon ovih rije"i nestade visoki strana!# a naš molila! ostade pla"ui# veli"ajui i slavei 5ospodina# !ijelu no# i nastavio je posjeivati ove vrhun!e "eše nego prije$ %idite# ovakve događaje e vam bregovi ispri"ati= Zbog toga vi rado idete na brda 7 koja zna"e jedan bogati duh 7 za svakog osobno# tako se trebamo uputiti tamo gdje nam se bolje stvari događaju$ Bre$ov% kao o$#eda#o /a3e u/u&ra3/-o4&% >to nas kona"no u"e bregovi< /ni simboli"no govore nama ljudima koji ih promatramo# to može svaki samo donekle probuđeni promatra" jednostavno razabrati# kako stoji s njegovim vlastitim duhom$ Prema tome su bregovi jedno istinsko duhovno ogledalo za svakoga tko želi pogledati svoju unutrašnjost$ %i ste ve "uli da za duhovno razbuđenog "ovjeka svaka pojava u prirodi ima jedno dublje zna"enje$ Prema tome jedan takav "ovjek može ba!iti samo jedan pogled na neki brijeg i odmah vidjeti kako je on obasjan# dali je potpuno "ist ili je zavijen u plavi"astu paru# i nadalje koji su dijelovi brda manje ili više okruženi parom# i dali je negdje magla oko brijega smeđa# možda u dubini# ili u sredini# ili na njegovom tjemenu# ili se preko njegovog tjemena prevla"e obla!i kao i koja vrsta i kojeg sastava su isti# tako on uspijeva saznati sve o duhovnoj pozadini ovih pojava$ 9jemu također nee izmai# koji su njegovi osjeaji prema izgledu brda: dali ih on smješta u ugodne ili u žalosne ugođaje i dali on pri tome osjea jaku želju da se popne na ovaj brijeg# ili upravo ima jedan odbojni osjeaj prema tom brijegu$ Isto tako# dali on pri gledanju brijega ima vedar osjeaj ili ipak više umoran osjeaj ili jedan sanjivi ve"ernji osjeaj koji osjea u sebi i kako dugo se ovaj osjeaj zadržava u njemu$ +ve +ve ov ovoo je ko koris risno no za prom promat atra rati ti## bu budu dui i da takv takvaa po poja java va i osje osjea aji ji to"n to"noo od odgo gova vara raju ju unutrašnjem stanju ovog doti"nog "ovjeka$ +amo je pri tome potrebno uzeti u obzir da osjeaji trebaju biti u skladu s biem doti"ne pojave$ .udui da događaji nemaju svog vjerodostojnog svjedoka$ ;koliko je osjeaj usklađen s navedenom pojavom tada brijeg to"no obavještava "ovjeka u kakvom je on stanju$ ;koliko netko na primjer izađe ujutro i gleda jedan potpuno "isti brijeg# ovaj brijeg nee uzdii svoj duh# nego e ga ispuniti s tjeskobom 7 u ovom slu"aju e pojava biti neusklađena s osjeajimaJ brijeg ostaje promatra" koji ne poštuje svoje vjerno ogledalo$ Aada e duhovna "istoa brijega odagnati svoju ud# i brijeg e rei posjetio!u: ,+a kakvim me to ne"istim duhom gledaš= Fođi ovamo i o"isti se# time eš se izdignuti u sebi iznad tvojih svjetskih osjeaja# kao ja što stršim iznad gliba u dubinama=- ; tom slu"aju e promatra" ugledati svoju svoju sliku u ogledalu ogledalu brijega# i to onakvu kakav bi on trebao trebao biti# a ne kakav kakav je$
)edan drugi neusklađeni slu"aj je ovaj# kada jedan "ovjek ujutro ili u neko drugo doba dana izađe i pogleda jedan brijeg koji je bez oblaka i pri tome dobije jedan potpuno vedar i radostan osjeaj$ >to treba posjetila! iz ovakve slike u uvjetima ne zamagljenog brijega saznati< 8i također želimo "uti rije"i koje nam bregovi neprestano govore: ,Pogledaj me ti veseli planinaru# u vedrom jutru tvojih osjeaja= osjeaja= .io si tmuran i zabrinut prije nego što si me ugledao$ ugledao$ ao što to ja radim# rastjeraj i ti svoje teške oblake$ ;skoro dolazi snažna oluja koja e prei preko tebe a pokoja munja e te pogoditi iz mojih oblaka$ Kli ti ne o"ajavaj i ostani tu pored mene: visoka liti!a te ne plaši i zašto onda usprkos mojoj ponudi takvo iskušenje$ /luja# koja prijeti da te uništi uskoro e se pretvoriti u spasonosne anđele i oslobodit e te velikog nonog optereenja$ optereenja$ Aime e se tvoj mali prijatelj u dolini# tu dolje# stvarno osvrnuti na moju sliku prije tebe= +amo kroz to eš ti svako jutro zadržati svoje osjeaje# ukoliko ti jako "esto stavljaš ovu sliku pred svoje o"i# kako je to neko tebi izgledalo# kada si me u mom stanju s time izjedna"io$ /va oluja me nee uništiti i ti eš me uskoro vidjeti ponovno "ista kao sada# budui da se ja tebi pokazujem onakav kakav si ti neko bio=%idiš# ovo su dvije to"ke kulmina!ije koje stvaraju neusklađeni odnosi između pojava i osjeaja= Između ova dva ekstrema mogu se nai još mnoge vee ili manje neusklađene pojave# koje se sve mogu lako prepoznati# budui da se one ne prostiru više preko !ijelog duha nego preko samo jednog dijela$ 9ajteže je ispravno o!ijeniti ukupnu pojavu$ >to se ti"e usklađenih pojava one ne trebaju nikakvo daljnje pojašnjenje$ Aamo gdje se nalazi jedan vedar duh# pojavljuje se i jedan vedar brijeg# i sve postaje još vedrije i pojavljuje se "ežnja za penjanjem u "iste visine$ Kli kada jedan mra"an duh ugleda jedan užasan i mra"an brijeg# tada e postati još mra"nije i jedan jedan takav "ovjek "ovjek sigurno nema želju želju da se penje u visine na ovaj brijeg$ brijeg$ ada netko izađe s vedrim duhom i ako ga jedan mra"an brijeg oneraspoloži# tada jedno takvo neraspoloženje nije ništa drugo buđenje iz vlastitog stanja u kome se njegov duh skriven nalazi$ .rijeg nagovještava "ovjeku# što se u njemu još nalazi$ Ao naravno pokazuju viši bregovi a posebno bregovi s gle"erima kao naš 5ro6glo!kner# 5ro6glo!kner# takve slike sa još veim sigurnošu osiguravaju veu gledanost nego manje visoka brda# razumije se samo po sebi# kada se to razmatra# da se privla"nost jednog brijega stalno poveava# poveava# koliko visoko uzdiže on svoje tjeme iznad uobi"ajenih dubina i osnove brijega# toliko e nadalje brijeg najprije na svojim "istim pašnja!ima postati zna"ajniji# budui i tamo također također sve više raste duhovnost$ duhovnost$ Zbog ovoga vi imate kod svakog ovakvog duha jedan dublji utisak nego kod manjih bregova$ +lika odgovara stanju i od njih se stvara otisak koji u duhovnom skoro potpuno oživljava stvarnost$ 8ora se samo otisak slike uzeti u obzir s velikom pažnjom# time se on onda oživljava kroz osjeaj u nama$ ;koliko se to kod nekoga dogodi tada on iz toga treba izvui korisno saznanje$ ;koliko je jedan prirodni brijeg u vašoj stvarnosti podoban za to# tada ne trebate druge erotike$ Aako smo sada predstavili ne samo 5ro6glo!kner 5r o6glo!kner u svim njegovim dijelovima# nego smo također istakli poredak koji vrijedi za sve bregove$ Posebno treba među odgovarajuim bregovima u ljudskom sr!u imati razumijevanja$ /no treba biti izraženo kroz stvarni poredak# jer time u sr!ima nastaje jedno korisno daljinsko djelovanje$ Aako imamo ispravno uvažavanje i obrađivanje i tako se unutarnji blagoslov brijega maže razliti po vama onako kako to bregovi izlijevaju svoj blagoslov preko !ijele zemlje$ zemlje$ ao ja koji sam rado na brdima tako su i mnogi gladni s malo kruha koji se ovim hrane i koji mi pokazuju ushieno jedno brdo i dovoze se sa brda u moje !arstvo 7 ja vam to kažem sa brijega i pri tome vam otvaram velika vrata koja vode u !arstvo vje"nog života$ 'azmislite o tome da sam ja za"etnik i stvoritelj bregova# ne bez velikog simboli"nog zna"aja i posljednji puta sam se molio na jednom brdu= /datle su me neki u svemu slijedili# a !ilj im je bio# da dokažu kako sam ja teško promašio= ?elim rei to da sam ja nekada dijelio bregove od neba$ /ni su također jedan dio neba$ prihvaam ih kao jedan veliki blagoslov blagoslov i u meni oni e duhovno duhovno živjeti za uvijek= Kmen$ BILJEKA O DJEL1 B
Znanstveni!i koji se bave prirodom su kroz svoja otkria i pronalaske uspjeli skoro stii do gran grani! i!aa do ko koji jihh se uo uop pee mogl mogloo sti stiii sa sred sredst stvi vima ma mode modern rnee tehn tehnik ikee ko koja ja se ko kori rist stee u istraživanjima$ orištenje nuklearne i elektronske energije stvara jednu potpuno novu !iviliza!iju i stavlja na raspolaganje ljudima takove energije "ije ispravno ili pogrešno korištenje određuje daljnju sudbinu "ovje"anstva$ )ednostavno je zadivljujue u kojoj koli"ini je znanstvena spoznaja svijeta )akova *orbera bliska modernoj znanosti$ +ve "eše se potvrđuje istinitost njegovog prikaza prirode u znanstvenim istraživanjima$ njiže njiževn vnost ost *orber *orberaa ( inspir inspirira irana na je njegov njegovom om ,un ,unutr utrašn ašnjom jom duh duhovn ovnom om rije"i rije"i-# -# .ožans .ožanska ka kazivanja njegovom duhu 7 izgradila su u njegovim duhovno prirodnim tekstovima takav duh i takav razum koji može ugoditi sintezi religije i znanosti sa kojom se hrva današnje "ovje"anstvo$ 8ala izdanja ,+vjedo"anstvo o prirodi-# ,Fer 5ro6glo!kner 7 evanđelje brda- i ,8uha-4 su ujedinjena u sažetom obliku za ovo izdanje Aajne prirode$ +va unutra unesena prirodno(znanstvena oslika oslikavan vanja ja istovr istovreme emeno no sadrže sadrže prirod prirodno( no(duh duhovn ovnaa zna"e zna"enja nja i vod vodee "itate "itatelja lja prema prema potpun potpunom om razumijevanju duhovne slike svijeta a kako to veliko djelo *orbera u neis!rpnom obilju prezentira$ Izdava"ka kua ( */'.'
E
