Radan - putevi i price ˇ o životu na planini
Izdavač:
Centar za razvoj Jablaničkog i Pčinjskog okruga
Srbija
Vlajkova 199, 16000 Leskovac, RS www.centerzarazvoj.org
Ova brošura predstaviće vam stanovnike regiona Radana
i njihove lične priče. Saznajte više, o gradonačelniku Djavolje varoši, o pešačenju Radanom sa dr Ljubićem i Sašom, o domaćinu koji peče rakiju i upoznajte region oko
Redakcija:
Blagoje Jovanović, Slobodanka Pavlović
Radan planine.
Grafička priprema:
Radan se nalazi na jugu Srbije i predstavlja istorijski gledano
Danijel Ljubenović Fotografije:
Blagoje Jovanović, Dragan Bosnić, Vojislav Grujić, Dragan Kostić, Žoska, Angelika Temper, Zlata Golubović,
važnu oblast, ali malo zabačenu u odnosu na uobičajene turističke
poznatog pod imenom Caričin grad, simbol ovog regiona čine i
rute. Mnogim ljudima naziv Radan
jedinstveni kameni stubovi Djavolje varoši kod Prolom banje; oba ova
zvuči poznato, ali retko ko zna gde
Igor Markov
se ova planina zaista i nalazi. Ovom
mesta ostavljaju najupečatljiviji
promenimo.
utisak na posetioce u zoru ili pred smiraj dana.
Opštine Bojnik, Kuršumlija, a, Lebane, Medveđa i Prokuplje
Austrijska agencija za razvojnu saradnju je proteklih godina
brošurom upravo to želimo da
Naslovna strana: „Radan, dar prirode“
model: Karolina Simat foto: Zlata Golubović
„dele“ planinu Radan, koja spada u planine srednje nadmorske visine i bogata je šumom, a na njenim obroncima
Prevod:
Ružica Šmelcerović
prostiru se livade, voćnjaci i idilična sela. Pre oko
Štampa: „Plutos“ Vranje
1600 godina ova
oblast je bio važan
Autor:
administrativni centar Vizantijskog carstva – iako
Lokalna akciona grupa
„Održivi razvoj Radana“ angažovana od strane Centra za razvoj Jablaničkog i Pčinjskog
samo na kratko. O tome svedoče ostaci grada „Justiniana Prima“. I kroz naredne vekove su ovaj
okruga u okviru projekta
region presecali trgovački, ratni i putevi hodočasnika, u više
„Prodržka održivom razvoju opština Jablaničkog i Pčinjskog okruga“
navrata. Ova višeslojna prošlost i netaknuta priroda Radana podarile su stanovnicima ove planine njihov identitet. Ljudi sa Radana su duhoviti, otvoreni i puni
koji finansira Austrijska agencija za razvoj www.ada.gv.at
života. Ovdašnji život karakteriše
podržala rad regionalnog Centra za razvoj Jablaničkog i Pčinjskog okruga. Posebna želja nam je bila da ukažemo na mogućnost razvoja održivog turizma. Regionalni Centar za razvoj Jablaničkog i Pčinjskog okruga je zato kao pilot projekat odabrao region Radana i time bitno doprineo laganom otkrivanju jednog sasvim posebnog prirodnog
dobra. Uz finansijsku pomoć
Austrijske razvojne agencije
markirane su pešačke staze na Radanu i odštampana je karta
pešačkih staza.
Stoga i moja želja da se o ovom tako raznolikom regionu
brinete sa posebnom pažnjom. Uživajte u pričama i u predivnom doživljaju Radana, dok ga obilazite
tradicionalna gostoprimljivost, a topla i spontana dobrodošlica
pešice ili biciklom.
selima. Pored ostataka grada „Justininana Prima“, danas
Dr. Clemens Koja
očekuju posetioce i u najudaljenijim Concept/Konsultacija: Angelika Temper, 3etravel d.o.o. www.3etravel.me
ambasador Austrije u Srbiji
Prvi odlazak na Radan
Blagoje Jovanović
S
ećam ećam se prvog odlaska na Radan, kao da je juče bilo. Stigosmo ispred vikendice mojih komšija i drugova iz detinjstva.
Prohladan, ali svež vazduh mi napuni pluća. Mesec je obasjavao
Ono što sigurno neću uspeti je da vam recima ˇ docaram osećaj kada stojim ˇ na vrhu, dok pogled puca na suncem obasjanu kotlinu; osećaj tišine u kući na Radanu koju narušava samo simfonija kiše i na kraju osećaj smirenosti i zadovoljstva kada vozeći bicikl pogledam obronke Radana iza koga Sunce već u suton pada.
Kada krenete u šetnju Radanom, gde god da poželite proći, skoro uveć će se otvoriti put. Samo je vaš izbor da li ćete ići dobro utabanom stazom ili šumom.
I u jednom, i u drugom slučaju možete stići gde ste krenuli. To je ono što Radan čini posebnim – taj osećaj slobode. Na vama je da
odredite šta vam je cilj i svakako, uz
malo ili nešto više napora možete stići do svog cilja. U toku te vaše šetnje, vožnje bicikla ili jahanja konja, uvek ćete nailaziti na neke delove koji će vas dotaći... Na Petrovom vrhu je
jedne male crkve. Na Kamenjaru, vrhu pored Petrovog vrha pruža se
pravo mesto da se okrepite kraj
Poseta Caričinom gradu vas na trenutak vraća u vreme Vizantije, a Djavolja varoš na mesto između
pogled okolnih kotlina i planina kao
legende i stvarnosti.
videli sve što vrhovi Radana mogu
sa Sašom i dr Ljubićem ili možda To je moj Radan. Uvek me vožnju bicikla sa Ružicom. je dobro docekivao. ˇ Možda se mi tako dobro slažemo, jer sam Blagoje Jovanović, ja našao Radan u sebi.
na dlanu. Ako vam se učini da ste ponuditi, tada treba otići do
Sokolovog visa koji kao kruna stoji nad Gajtanom i pleni svojim izgledom. To je vrh na kome intenzivnost zelene trave i zlatna
Ja ću biti na Radanu, a Vi kada odlučite da dođete slobodno se javite. Dogovorićemo i za Vas foto-turu Radana sa mnom, šetnju
diplomirani menadžer u turizmu
fotograf
boja sunčevih zraka uspešno beže fotoaparatima koji bi da tu lepotu ponesu na neko drugo mesto. U šumi iznad planinarskog doma nalaze se slapovi zvani Ripivoda.
zalaske sunca sa njegovih vrhova...
Volim da šetam njegovim livadama, da vozim bicikl šumskim
hedonistički biciklista zaljubljenik u Radan
stazama koje se prožimaju odličnim vidikovcima i da fotografišem
okolnu prirodu, a ujedno i objekat
koji će biti baza naših budućih istraživanja. Dok smo se raspakivali stekao sam prvi utisak o mestu gde
ćemo boraviti narednih nekoliko dana. Već je na prvi pogled zadovoljilo kriterijume za jedan
prijatan boravak. To veče smo proveli pored logorske vatre uz
priču. Iako je priča bila o tome šta ćemo sutra videti i kuda ćemo se uputiti nisam pokušavao da zamišljam predele, ne znam da li zbog toga što nisam ništa posebno
očekivao ili što uvek postoji mogućnost da se vaša slika ne
poklopi sa slikom stvarnosti. Bilo kako bilo, svanu jutro i krenusmo u moju prvu šetnju Radanom do vrha Sveti Petar. Tada
načinih prve istraživačke korake po
ovoj planini... To putovanje ovom planinom i dalje traje jer svaki put kad se na
nju vratim čini mi se kao da sa nje nikad nisam ni odlazio.
Kada ste na Radanu, imate
priliku da osetite prirodu, ali ne divlju
i neukroćenu kroz koju je nemoguće proći, već tajanstvenu i pitomu.
Pogled na Gajtan i vrh Sveti Petar,
B. Jovanović ©
Prvi odlazak na Radan
Blagoje Jovanović
S
ećam ećam se prvog odlaska na Radan, kao da je juče bilo. Stigosmo ispred vikendice mojih komšija i drugova iz detinjstva.
Prohladan, ali svež vazduh mi napuni pluća. Mesec je obasjavao
Ono što sigurno neću uspeti je da vam recima ˇ docaram osećaj kada stojim ˇ na vrhu, dok pogled puca na suncem obasjanu kotlinu; osećaj tišine u kući na Radanu koju narušava samo simfonija kiše i na kraju osećaj smirenosti i zadovoljstva kada vozeći bicikl pogledam obronke Radana iza koga Sunce već u suton pada.
Kada krenete u šetnju Radanom, gde god da poželite proći, skoro uveć će se otvoriti put. Samo je vaš izbor da li ćete ići dobro utabanom stazom ili šumom.
I u jednom, i u drugom slučaju možete stići gde ste krenuli. To je ono što Radan čini posebnim – taj osećaj slobode. Na vama je da
odredite šta vam je cilj i svakako, uz
malo ili nešto više napora možete stići do svog cilja. U toku te vaše šetnje, vožnje bicikla ili jahanja konja, uvek ćete nailaziti na neke delove koji će vas dotaći... Na Petrovom vrhu je
jedne male crkve. Na Kamenjaru, vrhu pored Petrovog vrha pruža se
pravo mesto da se okrepite kraj
Poseta Caričinom gradu vas na trenutak vraća u vreme Vizantije, a Djavolja varoš na mesto između
pogled okolnih kotlina i planina kao
legende i stvarnosti.
na dlanu. Ako vam se učini da ste
videli sve što vrhovi Radana mogu
ponuditi, tada treba otići do
Sokolovog visa koji kao kruna stoji nad Gajtanom i pleni svojim izgledom. To je vrh na kome intenzivnost zelene trave i zlatna
Ja ću biti na Radanu, a Vi kada odlučite da dođete slobodno se javite. Dogovorićemo i za Vas foto-turu Radana sa mnom, šetnju
sa Sašom i dr Ljubićem ili možda To je moj Radan. Uvek me vožnju bicikla sa Ružicom. je dobro docekivao. ˇ Možda se mi tako dobro slažemo, jer sam Blagoje Jovanović, ja našao Radan u sebi. diplomirani menadžer u turizmu
fotograf
boja sunčevih zraka uspešno beže fotoaparatima koji bi da tu lepotu ponesu na neko drugo mesto. U šumi iznad planinarskog doma nalaze se slapovi zvani Ripivoda.
zalaske sunca sa njegovih vrhova...
Volim da šetam njegovim livadama, da vozim bicikl šumskim
hedonistički biciklista zaljubljenik u Radan
stazama koje se prožimaju odličnim vidikovcima i da fotografišem
okolnu prirodu, a ujedno i objekat
koji će biti baza naših budućih istraživanja. Dok smo se raspakivali stekao sam prvi utisak o mestu gde
ćemo boraviti narednih nekoliko dana. Već je na prvi pogled zadovoljilo kriterijume za jedan
prijatan boravak. To veče smo proveli pored logorske vatre uz
priču. Iako je priča bila o tome šta ćemo sutra videti i kuda ćemo se uputiti nisam pokušavao da zamišljam predele, ne znam da li zbog toga što nisam ništa posebno
očekivao ili što uvek postoji mogućnost da se vaša slika ne
poklopi sa slikom stvarnosti. Bilo kako bilo, svanu jutro i krenusmo u moju prvu šetnju Radanom do vrha Sveti Petar. Tada
načinih prve istraživačke korake po
ovoj planini... To putovanje ovom planinom i dalje traje jer svaki put kad se na
nju vratim čini mi se kao da sa nje nikad nisam ni odlazio.
Kada ste na Radanu, imate
priliku da osetite prirodu, ali ne divlju
i neukroćenu kroz koju je nemoguće proći, već tajanstvenu i pitomu.
Pogled na Ivan kulu, B. Jovanović ©
Pogled na Gajtan i vrh Sveti Petar,
B. Jovanović ©
Kada ste na Radanu, imate priliku da osetite prirodu, ali ne divlju i neukroćenu kroz koju je nemoguće proći, već tajanstvenu i pitomu.
Kada ste na Radanu, imate priliku da osetite prirodu, ali ne divlju i neukroćenu kroz koju je nemoguće proći, već tajanstvenu i pitomu.
Pogled na Ivan kulu, B. Jovanović ©
Darovi prirode Med
Rakija Ima jedno selo na obroncima
Radan kraj Caričinog grada. Selo se zove Prekopčelica, samo ime
govori da je oduvek u svom ataru
gajilo savršeni svet pčela i danas ima visokokvalitetnog meda u izobilju.
Divna i Vlada žive u ovom selu i pakuju med na razne načine, kao i mnogi drugi pčelari na Radanu, za svačiji ukus i potrebu.
Suvo i koštunjavo voće sa Radana prelivaju medom, pakuju
med sa saćem, prave propolis i vade matični mleč. Sve ove
poslastice i lek nude putniku namerniku koji je na svom pohodu
planini odlučio da prođe kroz
njihovo selo. Med sa lešnicima je
odlično osveženje u toku pohoda ka vrhovima Radana.
Rakija ovde ima puniji ukus.
Ne znam, da li je to zbog ovdašnjih divljih krušaka ili zato što predstavlja
ponos domaćina. Kako je bilo
drago dekici iz sela Ivan kula kada
nas je dočekao i s ponosom
ponudio svojom rakijom. Ona je
već stajala na stolu i čekala putnike namernike. namernike. Možda je ona bila razlog lepih priča koje je pratila i neka pošalica.
Hleb Od vajkada se hleb pripremao ovako ili onako, od ovog ili onog brašna, ali se do danas na prostoru Radan planine koristi jedan
stari način pripremanja hleba, hleb ispod sača u crepulji. Svakog dana majka Mike
raspiruje vatru u svojoj staroj odžakliji u podradanskom selu Svinjarici u
blizini Caricinog grada. Zagreva crepulju i sač, bocka površinu testa
Na zapadnoj strani Radana postoji običaj „Rukatka“. Rukatkom, čašom punom meke rakije,
kako kaže, njena deca i unoci ne
nazdravljaš nekome koga ceniš
vole hleb iz gradskih pekara, niti
njemu, šta ceniš kod njega ili šta je dobro uradio. Zatim onaj kome je nazdravljeno ustaje i nazdravlja nekom drugom. Smisao ovog
Hleb iz crepulje je jela ona od kada pamti za sebe, a sada ga predano priprema svojoj porodici, i
i tu pred svima kažeš šta miliš o
običaja je da se ljudi raspričaju i da se zapodenu priče.
strukom bosiljka i peče hleba za svoju mnogobrojnu familiju. Jer,
obično ispečenog u relni šporeta.
tako će dok je zdravlje služi, a onda će svoj zanat predati snaji. Priprema hleba na tradicionalan nacin - pod sacem ˇ B. Jovanović ©
Darovi prirode Med
Rakija Ima jedno selo na obroncima
Radan kraj Caričinog grada. Selo se zove Prekopčelica, samo ime
govori da je oduvek u svom ataru
gajilo savršeni svet pčela i danas ima visokokvalitetnog meda u izobilju.
Divna i Vlada žive u ovom selu i pakuju med na razne načine, kao i mnogi drugi pčelari na Radanu, za svačiji ukus i potrebu.
Suvo i koštunjavo voće sa Radana prelivaju medom, pakuju
med sa saćem, prave propolis i vade matični mleč. Sve ove
poslastice i lek nude putniku namerniku koji je na svom pohodu
planini odlučio da prođe kroz
njihovo selo. Med sa lešnicima je
odlično osveženje u toku pohoda ka vrhovima Radana.
Rakija ovde ima puniji ukus.
Ne znam, da li je to zbog ovdašnjih divljih krušaka ili zato što predstavlja
ponos domaćina. Kako je bilo
drago dekici iz sela Ivan kula kada
nas je dočekao i s ponosom
ponudio svojom rakijom. Ona je
već stajala na stolu i čekala putnike namernike. namernike. Možda je ona bila razlog lepih priča koje je pratila i neka pošalica.
Hleb Od vajkada se hleb pripremao ovako ili onako, od ovog ili onog brašna, ali se do danas na prostoru Radan planine koristi jedan
stari način pripremanja hleba, hleb ispod sača u crepulji. Svakog dana majka Mike
raspiruje vatru u svojoj staroj odžakliji u podradanskom selu Svinjarici u
blizini Caricinog grada. Zagreva crepulju i sač, bocka površinu testa
Na zapadnoj strani Radana postoji običaj „Rukatka“. Rukatkom, čašom punom meke rakije,
kako kaže, njena deca i unoci ne
nazdravljaš nekome koga ceniš
vole hleb iz gradskih pekara, niti
njemu, šta ceniš kod njega ili šta je dobro uradio. Zatim onaj kome je nazdravljeno ustaje i nazdravlja nekom drugom. Smisao ovog
Hleb iz crepulje je jela ona od kada pamti za sebe, a sada ga predano priprema svojoj porodici, i
i tu pred svima kažeš šta miliš o
običaja je da se ljudi raspričaju i da se zapodenu priče.
strukom bosiljka i peče hleba za svoju mnogobrojnu familiju. Jer,
obično ispečenog u relni šporeta.
tako će dok je zdravlje služi, a onda će svoj zanat predati snaji. Priprema hleba na tradicionalan nacin - pod sacem ˇ B. Jovanović ©
Radanska trpeza, D. Bosnić ©
Radanska trpeza, D. Bosnić ©
Stazama zdravlja Saša Dajević
O
dlazak dlazak na Radan planinu za mene i moju porodicu
znači novi početak avanture, novo punjenje baterija koje je preko potrebno u ova luda vremena. Drago mi je kada i moj prijatelj
doktor Ljubić krene sa mnom, pa nam šetnja bude obogaćena razgovorom. Naše druženje na planini traje godinama i nije nam
dosadilo, jer nam Radan pruža uvek nove inspiracije za nove teme.
Mir i tišina koju pruža Radan
planina uvek nas opušta i daje nam snagu za nove metre staza
koje ona ljubomorno čuva u svojim
dubokim šumama i iza zagonetnih prevoja.
Stara vodenica,
Izvori Radana su njegov ukras i kao da se medjusobno nadigravaju u svojoj lepoti. Njihove vode su zdrave, pitke, hladne, lekovite.
dr Milomir Ljubić
A. Temper ©
šuškaju kao snovi zaljubljenih.
Mistične i lekovite vode ove
planine su naša fascinacija. Bile su
izazov i najvećem vizantijskom caru Justinijanu Prvom, koji ih je akva-
duktom doveo do Caričinog grada. Volimo stazu pokraj starih vodenica, volimo staze uz planinske potoke na kojima slapovi „Ripivode“ i „Borinski skok“ prave vragolaste vratolomije.
Najveća radost je kada svi
Dar prirode su nam i šumski plodovi Radana: divlje trešnje, kupine, borovnice, maline i divlje
jagode. Šumsko voće koje svojim
ukusom i bojama hrani duh i telo. Divlji beli luk, glog, hajduška trava,
skupa krenemo kroz Ivanjske livade
dren, majčina dušica, odoljen, slez,
mirisnih trava ispod naših nogu
beladona samo su deo bogate Radanske „apoteke“, Ovi darovi
gde lahor odiše svežinom, a otkosi
prirode i svež vazduh su čest povod doktor Ljubiću nam daje dodatna objašnjenja o pozitivnim uticajima
prirode na čoveka. Na „Stazi zdravlja“ koja počinje kod Doma na Radan planini, mogu se oprobati svi, deca, stariji, svi oni
koji se žele zabaviti i svoju šetnju upotpuniti novim sadržajem.
Mi smo ponosni na Radan. On nam daje zdravlje, radost i spokoj koji nam je potreban.
Saša Dajević, ljubitelj prirode
Adaptacija na klimu je gotovo trenutna. Visine od 600 do 1000 metara smiruju me i opuštaju napete nerve.
Istovremeno veće visine preko 1000 metara izoštravaju misli i ˇ maštu. podsticu
dr Milomir Ljubić
Šetnja Radanom sa pogledom na Petrov vrh
foto Žoška ©
Stazama zdravlja Saša Dajević
O
dlazak dlazak na Radan planinu za mene i moju porodicu
znači novi početak avanture, novo punjenje baterija koje je preko potrebno u ova luda vremena. Drago mi je kada i moj prijatelj
doktor Ljubić krene sa mnom, pa nam šetnja bude obogaćena razgovorom. Naše druženje na planini traje godinama i nije nam
dosadilo, jer nam Radan pruža uvek nove inspiracije za nove teme.
Mir i tišina koju pruža Radan
planina uvek nas opušta i daje nam snagu za nove metre staza
koje ona ljubomorno čuva u svojim
dubokim šumama i iza zagonetnih prevoja.
Stara vodenica,
Izvori Radana su njegov ukras i kao da se medjusobno nadigravaju u svojoj lepoti. Njihove vode su zdrave, pitke, hladne, lekovite.
dr Milomir Ljubić
A. Temper ©
šuškaju kao snovi zaljubljenih.
Mistične i lekovite vode ove
planine su naša fascinacija. Bile su
izazov i najvećem vizantijskom caru Justinijanu Prvom, koji ih je akva-
duktom doveo do Caričinog grada. Volimo stazu pokraj starih vodenica, volimo staze uz planinske potoke na kojima slapovi „Ripivode“ i „Borinski skok“ prave vragolaste vratolomije.
Najveća radost je kada svi
Dar prirode su nam i šumski plodovi Radana: divlje trešnje, kupine, borovnice, maline i divlje
jagode. Šumsko voće koje svojim
ukusom i bojama hrani duh i telo. Divlji beli luk, glog, hajduška trava,
skupa krenemo kroz Ivanjske livade
dren, majčina dušica, odoljen, slez,
mirisnih trava ispod naših nogu
beladona samo su deo bogate Radanske „apoteke“, Ovi darovi
gde lahor odiše svežinom, a otkosi
prirode i svež vazduh su čest povod doktor Ljubiću nam daje dodatna objašnjenja o pozitivnim uticajima
prirode na čoveka. Na „Stazi zdravlja“ koja počinje kod Doma na Radan planini, mogu se oprobati svi, deca, stariji, svi oni
koji se žele zabaviti i svoju šetnju upotpuniti novim sadržajem.
Mi smo ponosni na Radan. On nam daje zdravlje, radost i spokoj koji nam je potreban.
Saša Dajević, ljubitelj prirode
Adaptacija na klimu je gotovo trenutna. Visine od 600 do 1000 metara smiruju me i opuštaju napete nerve.
Istovremeno veće visine preko 1000 metara izoštravaju misli i ˇ maštu. podsticu
dr Milomir Ljubić
Šetnja Radanom sa pogledom na Petrov vrh
foto Žoška ©
Mir i tišina koju pruža Radan uvek nas opušta i daje nam snagu za nove
Jesenja šetnja, B. Jovanović ©
metre staza koje ona ljubomorno cuva ˇ u svojim dubokim šumama i iza zagonetnihprevoja.
Mir i tišina koju pruža Radan uvek nas opušta i daje nam snagu za nove
metre staza koje ona ljubomorno cuva ˇ u svojim dubokim šumama i iza
Jesenja šetnja,
zagonetnihprevoja.
B. Jovanović ©
Biciklizam
Ružica Šmelcerović
G
radska radska vreva, svakodnevnica na asfaltu, zvonjava telefona, nedostatak slobodnog vremena. Ali ne i danas. U glavi se
vrti misao, misao na dva točka. Krećem u susret planinskim vrhovima i piramidi koja se tako
upadljivo ističe na horizontu i
odavno me mami. mami. Danas joj
punog srca hrlim u susret. Već dugo sazreva u meni želja da upoznam ovu vekovnu planinu. Koliko često sam posmatrala kako sunce iza nje
zalazi, da bi opet izašlo donoseći neka nova jutra.
I tek što sam krenula iz
Leskovca, već sam tu. Preda mnom se otvaraju kapije nekog novog,
drugačijeg sveta. Ono iskonsko.
Uranjam bez mnogo razmišljanja.
Kakav mir i tišina. Divan cvrkut ptica. Oštrina planinskog vazduha. Žubor vode. Čula se opuštaju i prepuštaju spoljnim impulsima.
Montiram svoj bike i krećem
u avanturu, u susret prirodi.
Obožavam škripu guma i kočnica. kočnica. putevi se migolje i vijugaju na sve strane i to na ovoj nadmorskoj Osećaj brzine. Otkrivam divne puteve za pedaliranje. Kao da vode visini, kakva privilegija!!! Nema u beskraj. Koliko mogućnosti. Levo ili saobraćaja, niti automobilske buke. ipak desno. Široki makadamski Bezbrižno osvajam kilometar po kilometar puta, uzbrdo, nizbrdo,
potpuno se prepuštajući magiji trenutka. Volela bih da ovaj dan
traje večno. I trajaće, nosim ga sa sobom. Znam da će energija koju ću poneti odavde biti zarazna i preneće se na mnoge ljude oko mene. Već razmišljam o dogovorima narednih biciklističkih i pešačkih tura, do Djavolje varoši ili Caričinog grada, Prolom banje, Sokolovog visa ili Gajtanskih vrata.
Na kom vidikovcu narednog puta uživati u prelepoj panorami? Na kojoj livadi udahnuti opojne mirise
planinskog bilja? U kom hladu
smišljati planove za neka nova
sutra?
Nisam ni primetila da dan odmiče, da satima nisam stala, da je već sumrak. U punom naboju emocija zahvaljujem ovom prirodnom blagu na podarenom
danu. On će trajati, zauvek i dan
Od Šopota ka Gajtanskim vratima,
V. Grujić ©
Obožavam škripu guma i kocnica. ˇ Osećaj brzine. Otkrivam divne puteve za pedaliranje. Kao da vode u beskraj. Koliko mogućnosti. Levo ili ipak desno. Široki makadamski putevi se migolje i vijugaju na sve strane i to na ovoj nadmorskoj visini, kakva privilegija!!!
više.
Ružica Šmelcerović,
Trenutak odmora, D. Kostić ©
profesor nemačkog jezika Višestruka Prvakinja Srbije u MTB i organizator prvog MTB maratona na Radanu
Biciklizam
Ružica Šmelcerović
G
radska radska vreva, svakodnevnica na asfaltu, zvonjava telefona, nedostatak slobodnog vremena. Ali ne i danas. U glavi se
vrti misao, misao na dva točka. Krećem u susret planinskim vrhovima i piramidi koja se tako
upadljivo ističe na horizontu i
odavno me mami. mami. Danas joj
punog srca hrlim u susret. Već dugo sazreva u meni želja da upoznam ovu vekovnu planinu. Koliko često sam posmatrala kako sunce iza nje
zalazi, da bi opet izašlo donoseći neka nova jutra.
I tek što sam krenula iz
Leskovca, već sam tu. Preda mnom se otvaraju kapije nekog novog,
drugačijeg sveta. Ono iskonsko.
Uranjam bez mnogo razmišljanja.
Kakav mir i tišina. Divan cvrkut ptica. Oštrina planinskog vazduha. Žubor vode. Čula se opuštaju i prepuštaju spoljnim impulsima.
Montiram svoj bike i krećem
u avanturu, u susret prirodi.
Obožavam škripu guma i kočnica. kočnica. putevi se migolje i vijugaju na sve strane i to na ovoj nadmorskoj Osećaj brzine. Otkrivam divne puteve za pedaliranje. Kao da vode visini, kakva privilegija!!! Nema u beskraj. Koliko mogućnosti. Levo ili saobraćaja, niti automobilske buke. ipak desno. Široki makadamski Bezbrižno osvajam kilometar po kilometar puta, uzbrdo, nizbrdo,
potpuno se prepuštajući magiji trenutka. Volela bih da ovaj dan
traje večno. I trajaće, nosim ga sa sobom. Znam da će energija koju ću poneti odavde biti zarazna i preneće se na mnoge ljude oko mene. Već razmišljam o dogovorima narednih biciklističkih i pešačkih tura, do Djavolje varoši ili Caričinog grada, Prolom banje, Sokolovog visa ili Gajtanskih vrata.
Na kom vidikovcu narednog puta uživati u prelepoj panorami? Na kojoj livadi udahnuti opojne mirise
planinskog bilja? U kom hladu
smišljati planove za neka nova
sutra?
Nisam ni primetila da dan odmiče, da satima nisam stala, da je već sumrak. U punom naboju emocija zahvaljujem ovom prirodnom blagu na podarenom
danu. On će trajati, zauvek i dan Obožavam škripu guma i kocnica. ˇ Osećaj brzine. Otkrivam divne puteve za pedaliranje. Kao da vode u beskraj. Koliko mogućnosti. Levo ili ipak desno. Široki makadamski putevi se migolje i vijugaju na sve strane i to na ovoj nadmorskoj visini, kakva privilegija!!!
Od Šopota ka Gajtanskim vratima,
V. Grujić ©
više.
Ružica Šmelcerović,
Trenutak odmora, D. Kostić ©
Prolom banja
Sijarinska banja
Radovan Tanasković
teritorije pet opština koje spaja
To područje obuhvata
Kada je u meni sazrela ideja o zajedničkom nastupu na tržištu
Prokuplje, Bojnik, Lebane i
turizma, više ne mogu govoriti samo o Prolom banji, kao zasebnoj
Radan planina; Kuršumlija, Kuršumlija,
Medveđa. Svaka od opština ima svoje turističke potencijale. Turisti time dobijaju jedinstveni užitak u različitostima koja bi razna kružna putovanja kroz svih pet opština
omogućila.
profesor nemačkog jezika Višestruka Prvakinja Srbije u MTB i organizator prvog MTB maratona na Radanu
Dragan Denić
turističkoj destinaciji, nego me misli po inerciji vode ka Djavoljoj varoši,
Caričinom gradu, Brestovačkom
jezeru, Sijarinskoj banji, i svim drugim
turističkm potencijalima na Radanu, njegovom užem i širem okruženju.
Svakako bi najatraktivnija bila
C
eo e o svoj radni vek koji traje 47 godina posvetio sam razvoju turizma na ovim prostorima. Uporedo sa mojim radom razvijala se i Prolom Banja, od jednog kaptiranog izvora i improvizovanog kupatila do modernog banjskog kompleksa. Lekovita svojstva voda Prolom Banje su vrlo jasno dokazana nakon 50 godina rada i preko 500 500 000 turista koji su koristili naše usluge.
turistička tura koja bi povezala tri turističke destinacije koje imaju evropski turistički značaj: Neolitsko naselje Pločnik, Djavolju varoš i Caričin Grad.
Radovan Tanasković,
S
Direktor Sektora za razvoj turizma u Planinki
ijarinska banja je poznata ijarinska bila i starim rimljanima, koji su boravili na ovim prostorima, što pokazuju ostaci njihovih kupatila, te se pretpostavlja da su u vreme
Vizantije dolazili imućniji stanovnici Caričinog grada da se ovde
odmaraju i koriste lekovita svojstva banjskih izvora. Tim tadašnjim posetiocima nije mogao da promakne jedinstveni gejzer na
Balkanu, čije vode iz utrobe zemlje
Između ostalog leči bolesti bubrega i mokraćnih puteva, organa za varenje, kožna oboljenja, bolesti
izbijaju ka nebu u visini od 12m. Danas je tu je sportski centar, sa olimpiskim bazenom i bazenom za vaterpolo, terenom za mali fudbal i košarku. Posetioci mogu
perifernih krvnih sudova i vanzglobni reumatizam. Danas su kapaciteti Prolom banje uglavnom popunjeni, ali se stalno radi na podizanju kvaliteta
pored korišćenja usluga terapije
termalnim vodama, imati i razne vidove rekreacije.
ponude i usluga. Poslednje urađeno
Kada preko leta u banju dođe veliki broj turista, pored svega što je nesebično ponudila priroda,
u banjskom kompleksu je izgradnja otvorenog bazena i opremanje konferenciske sale u jesen prošle godine. Moja vizija se danas
ljudi banje organizuju za goste
“Gejzerske noći”, sa muzičkim sadržajem, koje se završavaju na
ostvaruje, objedinjavanjem turističke ponude Radanskog područja.
Lekovita svojstva voda Prolom Banje su vrlo jasno dokazana nakon nakon 50 godina rada i preko 500 000 turista koji su koristili naše usluge.
Svetog Iliju, drugog avgusta, sa
zajedničkim venčanjem mladenaca ispod gejzera. Kao poklon, mladenci dobijaju “medene dane” u banjskom hotelu.
Hotel u Prolom banji, D. Bosnić ©
Gejzir u Sijarinskoj banji, D. Bosnić ©
Dragan Denić,
Turistička organizacija Medvedja
Prolom banja
Sijarinska banja
Radovan Tanasković
teritorije pet opština koje spaja
To područje obuhvata
Kada je u meni sazrela ideja o zajedničkom nastupu na tržištu
Prokuplje, Bojnik, Lebane i
turizma, više ne mogu govoriti samo o Prolom banji, kao zasebnoj
Radan planina; Kuršumlija, Kuršumlija,
Medveđa. Svaka od opština ima svoje turističke potencijale. Turisti time dobijaju jedinstveni užitak u različitostima koja bi razna kružna putovanja kroz svih pet opština
omogućila.
Dragan Denić
turističkoj destinaciji, nego me misli po inerciji vode ka Djavoljoj varoši,
Caričinom gradu, Brestovačkom
jezeru, Sijarinskoj banji, i svim drugim
turističkm potencijalima na Radanu, njegovom užem i širem okruženju.
Svakako bi najatraktivnija bila
C
eo e o svoj radni vek koji traje 47 godina posvetio sam razvoju turizma na ovim prostorima. Uporedo sa mojim radom razvijala se i Prolom Banja, od jednog kaptiranog izvora i improvizovanog kupatila do modernog banjskog kompleksa. Lekovita svojstva voda Prolom Banje su vrlo jasno dokazana nakon 50 godina rada i preko 500 500 000 turista koji su koristili naše usluge.
turistička tura koja bi povezala tri turističke destinacije koje imaju evropski turistički značaj: Neolitsko naselje Pločnik, Djavolju varoš i Caričin Grad.
Radovan Tanasković,
S
Direktor Sektora za razvoj turizma u Planinki
ijarinska banja je poznata ijarinska bila i starim rimljanima, koji su boravili na ovim prostorima, što pokazuju ostaci njihovih kupatila, te se pretpostavlja da su u vreme
Vizantije dolazili imućniji stanovnici Caričinog grada da se ovde
odmaraju i koriste lekovita svojstva banjskih izvora. Tim tadašnjim posetiocima nije mogao da promakne jedinstveni gejzer na
Balkanu, čije vode iz utrobe zemlje
Između ostalog leči bolesti bubrega i mokraćnih puteva, organa za varenje, kožna oboljenja, bolesti
izbijaju ka nebu u visini od 12m. Danas je tu je sportski centar, sa olimpiskim bazenom i bazenom za vaterpolo, terenom za mali fudbal i košarku. Posetioci mogu
perifernih krvnih sudova i vanzglobni reumatizam. Danas su kapaciteti Prolom banje uglavnom popunjeni, ali se stalno radi na podizanju kvaliteta
pored korišćenja usluga terapije
termalnim vodama, imati i razne vidove rekreacije.
ponude i usluga. Poslednje urađeno
Kada preko leta u banju dođe veliki broj turista, pored svega što je nesebično ponudila priroda,
u banjskom kompleksu je izgradnja otvorenog bazena i opremanje konferenciske sale u jesen prošle godine. Moja vizija se danas
ljudi banje organizuju za goste
“Gejzerske noći”, sa muzičkim sadržajem, koje se završavaju na
ostvaruje, objedinjavanjem turističke ponude Radanskog područja.
Svetog Iliju, drugog avgusta, sa
zajedničkim venčanjem mladenaca ispod gejzera. Kao poklon, mladenci dobijaju “medene dane” u
Lekovita svojstva voda Prolom Banje su vrlo jasno dokazana nakon nakon 50 godina rada i preko 500 000 turista koji su koristili naše usluge.
banjskom hotelu.
Hotel u Prolom banji, D. Bosnić ©
Gejzir u Sijarinskoj banji, D. Bosnić ©
Održivi razvoj turizma
Dobrila Sudimac – Mratinković
odmor i očuvanje zdravlja, koja uz to nudi mogućnost za mnogo raznih doživljaja. Brojni učesnici naših pešačkih i biciklističkih manifestacija nam potvrđuju da se sa ovakvom
Radanu, uz prave inicijative, projekte i investicije.
ponudom nalazimo na pravom putu. To što smo za ovako kratko
šetnji Radanom. Pozivam i Vas –
vreme toliko toga postigli čini nas
proširimo i kvalitativno poboljšamo paletu naše ponude. Istovremeno cilj nam je i
poboljšanje životnih uslova ljudi na
Ja se već radujem narednoj pridružite nam se!
ponosnima, ali istovremeno smo
aposlena sam u Centru Z aposlena za regionalni razvoj Jablaničkog i Pčinjskog okruga u Leskovcu. Cilj naše organizacije je podrška
svesni i činjenice da smo tek na samom početku. Biće nam izazov da kontinuirano pratimo razvoj
održivog turizma i da za naše goste
Dobrila Sudimac – Mratinković,
Savetnik Centar za razvoj Jablaničkog i Pčinjskog okruga
opštinama na jugu Srbije, kojih
ima trinaest, u održivom socijalnoekonomskom razvoju, uz davanje
strateških saveta, tehnički Know-how, kao i pružanje podrške u realizaciji regionalnih projekata.
U 2011. godini započet je projekat za unapređenje razvoja turizma na teritoriji Radan planine,
uz finansijsku pomoć Austrijske razvojne agencije (ADA). Naš prvi
uspeh je da je pet opština (Bojnik,
Kuršumlija, Lebane, Medveđa i
Prokuplje) povezano kroz preko
250km pešačkih i biciklističkih staza namenjenih za planinski biciklizam.
Radionica,
B. Jovanović ©
Mapa pešačkih staza i brošura stanodavaca već sada
posetiocima umnogome olakšavaju orijentaciju na Radanu.
U realizaciju projekta uključili su se mnogi stanovnici ovog područja, koji su veoma aktivno i kreativno doprineli kako zaštiti, tako i
odgovornom korišćenju potencijala planine Radan u svrhu održivog razvoja turizma.
Šta su naši dalji planovi?
Želimo da Radan, u saradnji sa ljudima koji žive na ovoj teritoriji, popularišemo kao destinaciju za
Turisticke ˇ karte i brošure, B. Jovanović ©
Putokazi,
B. Jovanović ©
Dragan Denić,
Turistička organizacija Medvedja
Održivi razvoj turizma
Dobrila Sudimac – Mratinković
odmor i očuvanje zdravlja, koja uz to nudi mogućnost za mnogo raznih doživljaja. Brojni učesnici naših pešačkih i biciklističkih manifestacija nam potvrđuju da se sa ovakvom
Radanu, uz prave inicijative, projekte i investicije.
ponudom nalazimo na pravom putu. To što smo za ovako kratko
šetnji Radanom. Pozivam i Vas –
proširimo i kvalitativno poboljšamo paletu naše ponude. Istovremeno cilj nam je i
poboljšanje životnih uslova ljudi na
Ja se već radujem narednoj pridružite nam se!
vreme toliko toga postigli čini nas ponosnima, ali istovremeno smo
aposlena sam u Centru Z aposlena za regionalni razvoj Jablaničkog i Pčinjskog okruga u Leskovcu. Cilj naše organizacije je podrška
svesni i činjenice da smo tek na samom početku. Biće nam izazov da kontinuirano pratimo razvoj
održivog turizma i da za naše goste
Dobrila Sudimac – Mratinković,
Savetnik Centar za razvoj Jablaničkog i Pčinjskog okruga
opštinama na jugu Srbije, kojih
ima trinaest, u održivom socijalnoekonomskom razvoju, uz davanje
strateških saveta, tehnički Know-how, kao i pružanje podrške u realizaciji regionalnih projekata.
U 2011. godini započet je projekat za unapređenje razvoja turizma na teritoriji Radan planine,
uz finansijsku pomoć Austrijske razvojne agencije (ADA). Naš prvi
uspeh je da je pet opština (Bojnik,
Kuršumlija, Lebane, Medveđa i
Prokuplje) povezano kroz preko
250km pešačkih i biciklističkih staza
Radionica,
B. Jovanović ©
namenjenih za planinski biciklizam.
Mapa pešačkih staza i brošura stanodavaca već sada
posetiocima umnogome olakšavaju orijentaciju na Radanu.
U realizaciju projekta uključili su se mnogi stanovnici ovog područja, koji su veoma aktivno i kreativno doprineli kako zaštiti, tako i
odgovornom korišćenju potencijala planine Radan u svrhu održivog razvoja turizma.
Šta su naši dalji planovi?
Želimo da Radan, u saradnji sa ljudima koji žive na ovoj teritoriji,
Turisticke ˇ karte i brošure, B. Jovanović ©
popularišemo kao destinaciju za
Putokazi,
B. Jovanović ©
Tradicija
Slobodanka Pavlović
P
otreba otreba da se sačuva ono što je vredno, a što se može nazvati tradicijom okupila nas je oko
zajedničke ideje. Tako je formirano Udruženje žena „RUŽA“ u Lebanu. Negujući stare zanate i stalno se vraćajući rukotvorinama naših
Tradicionalno skladištenje luka, D. Bosnić ©
Tradicionalna kuća na Radanu
jednu pešačku stazu i dali joj ime „Na putu rukotvorina“. Ova je staza postala „prvenac“ projekta „Razvoj
predaka, pokušavamo da široj
pešačkih i biciklističkih staza na
javnosti približimo vrednost onoga
Radan planini“. Interesovanje za
što preti da bude z aboravljeno. Put nas je poveo ka našim selima,
doživljajem tradicionalnog je veliko, upravo zbog autentičnosti koju pruža sadržaj na pešačenju. Naši gosti su, šetajući
naročito onim planinskim, koja
najbolje odolevaju modernizaciji i promenama.
stazama sela na obroncima Radan
planine, uživali u blagoj i pitomoj prirodi, i sretali se sa očuvanom
Ono što zovemo tradi- cijom, u selima na Radanu živi svojim prirodnim tokom i prisutna je svakog trena u životu planine i njenih stanovnika. Umeća, veštine, zanati, kako je postajalo nekada, postoji i danas. Imamo atmosferu jedne kulture koja jeste stara, ali sveprisutna. Ocevi ˇ prenose svoja znanja na sinove, majke i bake na svoje ćerke i u nuke, jedan prirodni sled kojim se cuva nasledjeno. ˇ
tradicijom u spremanju hrane, izradi predmeta u starim zanatima,
autentičnim folklorom ovog kraja, starim graditeljstvom, koje je
Turistička organizacija opštine Lebane ovekovečila u svom projektu „Atlas starog gradteljstva“. Zadovoljstvo mi je da naše vrednosti predstavim posetiocima,
a naročito gostoprimstvo u seoskim domaćinstvima, gde ljudi pokazuju otvorenu želju da podele sa gostom sve što znaju i ponude što imaju.
Mi se stalno vraćamo u sela na Radan planini, možda već naviknuti na nešto što je drugačije a dobro.
Kada smo povezali pet podradanskih sela sa onim što neguju u svojim atarima, dobili smo
Proizvodi od pustovane vune, B. Jovanović ©
Crkva na vrhu Sveti Petar, B. Jovanović ©
Slobodanka Pavlović, Udruženje žena RUŽA
Tradicija
Slobodanka Pavlović
P
otreba otreba da se sačuva ono što je vredno, a što se može nazvati tradicijom okupila nas je oko
zajedničke ideje. Tako je formirano Udruženje žena „RUŽA“ u Lebanu. Negujući stare zanate i stalno se vraćajući rukotvorinama naših
Tradicionalno skladištenje luka, D. Bosnić ©
Tradicionalna kuća na Radanu
jednu pešačku stazu i dali joj ime „Na putu rukotvorina“. Ova je staza postala „prvenac“ projekta „Razvoj
predaka, pokušavamo da široj
pešačkih i biciklističkih staza na
javnosti približimo vrednost onoga
Radan planini“. Interesovanje za
što preti da bude z aboravljeno. Put nas je poveo ka našim selima,
doživljajem tradicionalnog je veliko, upravo zbog autentičnosti koju pruža sadržaj na pešačenju. Naši gosti su, šetajući
naročito onim planinskim, koja
najbolje odolevaju modernizaciji i promenama.
stazama sela na obroncima Radan
planine, uživali u blagoj i pitomoj prirodi, i sretali se sa očuvanom
Ono što zovemo tradi- cijom, u selima na Radanu živi svojim prirodnim tokom i prisutna je svakog trena u životu planine i njenih stanovnika. Umeća, veštine, zanati, kako je postajalo nekada, postoji i danas. Imamo atmosferu jedne kulture koja jeste stara, ali sveprisutna. Ocevi ˇ prenose svoja znanja na sinove, majke i bake na svoje ćerke i u nuke, jedan prirodni sled kojim se cuva nasledjeno. ˇ
tradicijom u spremanju hrane, izradi predmeta u starim zanatima,
autentičnim folklorom ovog kraja, starim graditeljstvom, koje je
Turistička organizacija opštine Lebane ovekovečila u svom projektu „Atlas starog gradteljstva“. Zadovoljstvo mi je da naše vrednosti predstavim posetiocima,
a naročito gostoprimstvo u seoskim domaćinstvima, gde ljudi pokazuju otvorenu želju da podele sa gostom sve što znaju i ponude što imaju.
Mi se stalno vraćamo u sela na Radan planini, možda već naviknuti na nešto što je drugačije a dobro.
Kada smo povezali pet podradanskih sela sa onim što neguju u svojim atarima, dobili smo
Crkva na vrhu Sveti Petar,
Proizvodi od pustovane vune, B. Jovanović ©
B. Jovanović ©
Slobodanka Pavlović,
ˇ grad, Caricin
Pretpostavlja se da ruševine Caricinog Grada predstavljaju nekada ˇ znacajan regionalni centar Justinijanu ˇ Primu, mesto koje je podigao car Justinijan I s ciljem ovekovecenja kraja ˇ
Udruženje žena RUŽA
Ivstiniana Prima
dr Vujadin Ivanišević
se razvijeno široko podgrađe
nekada značajan regionalni centar
namenjeno populaciji koja je
opsluživala grad. Ceo prostor je bio
Justinijanu Primu, mesto koje je podigao car Justinijan I s ciljem
branjen suhozidanim bedemom i rovom, koji se danas jasno prate sa
ovekovečenja kraja svog rođenja. Gradu je, prema XI noveli, bilo
ovog bedema nazire se i sa severozapadne strane. Obe pomenute linije odbrane bile su,
prefekta pretorije Ilirik, a istim
južne i istočne strane grada. Deo
najverovatnije, ojačane palisadom.
C aričin aričin grad predstavlja, slobodno se može reći, jedini
antički grad na prostoru Srbije, koji posetilac može sagledati u celini. Ulaz u grad obeležen je kapijama, a celim putem posetilac se šeta prostranim ulicama sa porticima koji se otvaraju prema brojnim
crkavama i javnim građevinama svedočanstvima nekadašnjeg sjaja paleovizantijske metropole.
Caričin grad je podignut
ex nihilo u prvoj polovini 6. veka u severozapadnom delu provincije Sredozemna Dakija, nedaleko od
granice sa Dardanijom. Izgrađen je u ruralnoj oblasti i predstavlja jedinstven primer kasne urbanizacije na prostoru severnog Ilirika – centralnog Balkana.
Caričin Grad je sagrađen na izduženoj i uzvišenoj gredi, dužine
preko 500 m i širine 150-200 m, koja
Ceo kompleks, površine oko 20 ha, uokviruje zanatski centar, sa konstantovanim pećima za izradu opeka i onih za obradu metala, koji se razvio uz obale reka. Osim toga, na Svinjaričkoj reci bila je podignuta brana sa
jezerom. Mrežu direktne odbrane grada činile su fortifikacije, u nepo srednoj blizini. Na istoku se nalazilo utvrđenje na uzvišenju kod Sv. Ilije, zatim osmatračnica na lokalitetu okalitetu Kulište-Jezero, na severu utvrđenje kod Sakicola, a na jugozapadu Gornje Gradište u Svinjarici. Pretpostavlja se da ruševine
predodređeno da postane sedište zakonom car je želeo da novu prestonicu podigne u rang arhiepiskopije sa jurisdikcijom nad
celom Dačkom dijecezom i
Makedonijom II. Preseljenje prefekture u Justinijanu Primu ostalo je, usled nesigurnosti izazvanih upadima varvara na teritoriju Balkana, mrtvo slovo na papiru.
Ipak, gradu su, prema CXXXI noveli, potvrđene prerogative arhiepiskopa Justinijane Prime, a njegova vlast je bila usmerena na
Dačku dijecezu.
Justinijana Prima ostala je prevashodno crkveni administrativni centar i garnizonski grad, kao i
važan centar oblasti.
dr Vujadin Ivanišević,
Arheološki institut Beograd
Caričinog Grada predstavljaju
Kapitol,
B. Jovanović ©
dominira okolinom i koju sa istočne strane uokviruje Caričinska, a sa zapadne Svinjarička reka. Urbano
jezgro, površine oko 8 ha, zauzima vrh grede i opasano je sa tri prstena
bedema izgrađenih od kamena i
opeke koji su uokviravali tri celine: Akropolj, Gornji grad i Donji grad. Primarna funkcija ove fortifikacije bila je zaštita javnih objekata
i zvaničnih rezidencija, važnih državnih institucija, institucija, kao što su crkva i
vojska. Oko urbanog jezgra nalazilo
B. Jovanović ©
svog rodjenja.
Ivstiniana Prima
dr Vujadin Ivanišević
se razvijeno široko podgrađe
nekada značajan regionalni centar
namenjeno populaciji koja je
opsluživala grad. Ceo prostor je bio
Justinijanu Primu, mesto koje je podigao car Justinijan I s ciljem
branjen suhozidanim bedemom i rovom, koji se danas jasno prate sa
ovekovečenja kraja svog rođenja. Gradu je, prema XI noveli, bilo
ovog bedema nazire se i sa severozapadne strane. Obe pomenute linije odbrane bile su,
prefekta pretorije Ilirik, a istim
južne i istočne strane grada. Deo
najverovatnije, ojačane palisadom.
C aričin aričin grad predstavlja, slobodno se može reći, jedini
antički grad na prostoru Srbije, koji posetilac može sagledati u celini. Ulaz u grad obeležen je kapijama, a celim putem posetilac se šeta prostranim ulicama sa porticima koji se otvaraju prema brojnim
crkavama i javnim građevinama svedočanstvima nekadašnjeg sjaja paleovizantijske metropole.
Caričin grad je podignut
ex nihilo u prvoj polovini 6. veka u severozapadnom delu provincije Sredozemna Dakija, nedaleko od
granice sa Dardanijom. Izgrađen je u ruralnoj oblasti i predstavlja jedinstven primer kasne urbanizacije na prostoru severnog Ilirika – centralnog Balkana.
Ceo kompleks, površine oko 20 ha, uokviruje zanatski centar, sa konstantovanim pećima za izradu opeka i onih za obradu metala, koji se razvio uz obale reka. Osim toga, na Svinjaričkoj reci bila je podignuta brana sa
jezerom. Mrežu direktne odbrane grada činile su fortifikacije, u nepo srednoj blizini. Na istoku se nalazilo utvrđenje na uzvišenju kod Sv. Ilije, zatim osmatračnica na lokalitetu okalitetu Kulište-Jezero, na severu utvrđenje kod Sakicola, a na jugozapadu Gornje Gradište u Svinjarici. Pretpostavlja se da ruševine
predodređeno da postane sedište zakonom car je želeo da novu prestonicu podigne u rang arhiepiskopije sa jurisdikcijom nad
celom Dačkom dijecezom i
Makedonijom II. Preseljenje prefekture u Justinijanu Primu ostalo je, usled nesigurnosti izazvanih upadima varvara na teritoriju Balkana, mrtvo slovo na papiru.
Ipak, gradu su, prema CXXXI noveli, potvrđene prerogative arhiepiskopa Justinijane Prime, a njegova vlast je bila usmerena na
Dačku dijecezu.
Justinijana Prima ostala je prevashodno crkveni administrativni centar i garnizonski grad, kao i
važan centar oblasti.
dr Vujadin Ivanišević,
Arheološki institut Beograd
Caričinog Grada predstavljaju
Caričin Grad je sagrađen na izduženoj i uzvišenoj gredi, dužine
Kapitol,
B. Jovanović ©
preko 500 m i širine 150-200 m, koja
dominira okolinom i koju sa istočne strane uokviruje Caričinska, a sa zapadne Svinjarička reka. Urbano
jezgro, površine oko 8 ha, zauzima vrh grede i opasano je sa tri prstena
bedema izgrađenih od kamena i
opeke koji su uokviravali tri celine: Akropolj, Gornji grad i Donji grad. Primarna funkcija ove fortifikacije bila je zaštita javnih objekata
i zvaničnih rezidencija, važnih državnih institucija, institucija, kao što su crkva i
ˇ grad, Caricin
B. Jovanović ©
vojska. Oko urbanog jezgra nalazilo
Pretpostavlja se da ruševine Caricinog Grada predstavljaju nekada ˇ znacajan regionalni centar Justinijanu ˇ Primu, mesto koje je podigao car Justinijan I s ciljem ovekovecenja kraja ˇ svog rodjenja.
Djavolja Varoš
Radoje Stepanović
posetioci imaju priliku da čuju tu priču i mnoge druge kao i onu o čudnim i nesvakidašnjim zvucima, koje su nekada davno ispričane, a danas se prepričavaju.
Stubovi Djavolje varoši, kojih
ima preko dvesta, uvek pružaju posetiocu drugačiji dozivljaj, jer zavisno od količine i vrste svetlosti, Djavolja varoš uvek drugačije izgleda. U različitim delovima dana U poslednje tri godine Djavolja varoš je najposećenija pruža drugačiju percepciju turistička destinacija ove vrste u kod posmatrača Perspektiva našoj zemlji. Postepeno se povećao turističke ponude Djavolje varoši je udruživanje turističke ponude broj turista koji dolaze na vikend turizam sa noćenjem u Prolom Radanskog područja, što pruža
z a mene prijatelji često u šali kažu da sam „gradonačelnik Djavolje varoši“, a ja sam inače
upravnik spomenika prirode „Djavolja varoš“, koja je zasebna radna jedinica u DOO „Planinka“ iz
Banji. Oko 15% ukupnog broja turista su iz inostranstva koji dolaze iz raznih zemalja, a najviše orgazovanih grupa je iz Poljske i Bugarske.
turistima bogat i raznovrsni program
i doživljaj.
Radoje Stepanović,
upravnik spomenika prirode „Djavolja varoš“
Kuršumlije. ije. Ovim poslom se bavim od 2008 godine, kada je glasanje za izbor 7 novih svetskih čuda pri rode bilo u toku. Djavolja varoš se
nalazila među prvima na listi.
Turiste u Djavolju varoš najviše
privlače dve retke prirodne pojave: zemljane piramide koje nastaju erozijom tla, a u prirodi deluju v rlo atraktivno i dva izvora jako kisele i
raznim metalima prezasićene vode, kakvih u svetu ima malo.
Pogled ka Djavoljoj varoši, B. Jovanović ©
Veliko interesovanje turista je i za legende o Djavoljoj varoši, kad ih cuju ˇ ne mogu odoleti a da ne vide i sami se uvere u cudnovatost ˇ izgleda „varoši“ i osete atmosferu mesta zbog kojeg se ispredaju price ˇ i legende. Najpoznatija legenda o Djavoljoj varoši je ona koja govori o okamenjenim svatovima koje je Sveta Petka sprecila da poslušaju
Djavola i učine rodoskrnavljenje venčavajući brata i sestru. Svi
Djavolja varoš noću, D. Bosnić ©
Djavolja varoš, D. Bosnić ©
Djavolja Varoš
Radoje Stepanović
posetioci imaju priliku da čuju tu priču i mnoge druge kao i onu o čudnim i nesvakidašnjim zvucima, koje su nekada davno ispričane, a danas se prepričavaju.
Stubovi Djavolje varoši, kojih
ima preko dvesta, uvek pružaju posetiocu drugačiji dozivljaj, jer zavisno od količine i vrste svetlosti, Djavolja varoš uvek drugačije izgleda. U različitim delovima dana U poslednje tri godine Djavolja varoš je najposećenija pruža drugačiju percepciju turistička destinacija ove vrste u kod posmatrača Perspektiva našoj zemlji. Postepeno se povećao turističke ponude Djavolje varoši je udruživanje turističke ponude broj turista koji dolaze na vikend turizam sa noćenjem u Prolom Radanskog područja, što pruža
z a mene prijatelji često u šali kažu da sam „gradonačelnik Djavolje varoši“, a ja sam inače
upravnik spomenika prirode „Djavolja varoš“, koja je zasebna radna jedinica u DOO „Planinka“ iz
Banji. Oko 15% ukupnog broja turista su iz inostranstva koji dolaze iz raznih zemalja, a najviše orgazovanih grupa je iz Poljske i Bugarske.
turistima bogat i raznovrsni program
i doživljaj.
Radoje Stepanović,
upravnik spomenika prirode „Djavolja varoš“
Kuršumlije. ije. Ovim poslom se bavim od 2008 godine, kada je glasanje za izbor 7 novih svetskih čuda pri rode bilo u toku. Djavolja varoš se
nalazila među prvima na listi.
Turiste u Djavolju varoš najviše
privlače dve retke prirodne pojave: zemljane piramide koje nastaju erozijom tla, a u prirodi deluju v rlo atraktivno i dva izvora jako kisele i
raznim metalima prezasićene vode, kakvih u svetu ima malo.
Pogled ka Djavoljoj varoši, B. Jovanović ©
Veliko interesovanje turista je i za legende o Djavoljoj varoši, kad ih cuju ˇ ne mogu odoleti a da ne vide i sami se uvere u cudnovatost ˇ izgleda „varoši“ i osete atmosferu mesta zbog kojeg se ispredaju price ˇ i legende. Najpoznatija legenda o Djavoljoj varoši je ona koja govori o okamenjenim svatovima koje je Sveta Petka sprecila da poslušaju
Djavola i učine rodoskrnavljenje venčavajući brata i sestru. Svi
Stubovi Djavolje varoši, D. Bosnić ©
Djavolja varoš,
Djavolja varoš noću,
D. Bosnić ©
D. Bosnić ©
Najpoznatija legenda o Djavoljoj varoši je ona koja govori o okame- njenim svatovima koje je Sveta Petka sprecila ˇ da poslušaju djavola i ucine ˇ rodoskrnavljenje vencavajući brata i ˇ sestru.
Najpoznatija legenda o Djavoljoj varoši je ona koja govori o okame- njenim svatovima koje je Sveta Petka sprecila ˇ da poslušaju djavola i ucine ˇ rodoskrnavljenje vencavajući brata i ˇ
Stubovi Djavolje varoši, D. Bosnić ©
sestru.
Zvezde
Vojislav Grujić
U blizini Radana postoji
opservatorija. Koja će biti otvorena za posetioce. U ovoj oblasti je
najmanje svetlosno zagađenje. Mlečini put se na Radanu vidi odlično. Sećam se da kad sam bio mali, da je nebo bilo zeleno od zvezda. Voleo bih da provedem
Z životu?
ašto ašto zvezde u tvom
U zvezdama ima nešto
misteriozno, misteriozno, nešto nepoznato. Nude puno mogućnosti. Svaka zvezda ti nudi mogućnost da postoji neki novi život oko nje. Neka druga vrsta,
jednu noć na onom malom vrhu (Kamenjaru), da meditiram posmatrajući zvezdano nebo. Jedne večeri, posle celodnevne šetnje planinom sedeli
smo na terasi moj mlađi brat i ja i posmatrali letnje noćno nebo. Posmatranje je upotpunjavala priča
Prilikom posete, za više informacija kontaktirati:
Na Radanu sam prvi put verovatno, video Mlecni ˇ put. Moj otac mi je dok sam bio mali pokazivao neke od zvezda, a ja gledam i nemam pojma na koju misli jer je nebo nad Radanom prepuno zvezda u vedroj noći. u kojoj bi sporadično razmenili po koju misao. Što smo više gledali i što su nam se oči više navikavale na dubinu noći, to smo više mislima bili bliži zvezdama. Blještava svetlost nas je odjednom zaslepela i čuli
granice, granice u kosmosu. Kao Svaka ta tačka ti otvara novi vidik. Tako istražujući zvezde, idući od jedne do druge, proučavajući ih šire ti se vidici. Kada izađem na
vrh, dolazim do mesta na kome se otvara novi horizont, novi vidik.
Trg slobode 3, 16205 Bojnik +381 (16) 821 214 (lokal 116) +381 (16) 821 829 (fax)
[email protected]
Turistička organizacija opštine Lebane
Noćno nebo nad Radanom, I. Markov ©
nas je upitao: „Šta radite momci? Hoćete li da vam upalim svetlo?“. Blještava svetlost je naravno bila od sijalice koju je upalio i pre pitanja. Za kratko vreme se ponovo
vratila harmonija dubine noći, ali nam se društvo povećalo za jednog člana. Želim da mi Radan ostane takav... da i drugi osete spokoj Radana u sebi.
Vojislav Grujić,
diplomirani astrofizičar biciklista
Angelika Temper
[email protected]
Blagoje Jovanović
[email protected]
Vojislav Grujić
[email protected]
Dobrila Sudimac Mratinković
[email protected]
Milomir Ljubić
[email protected]
Radovan Tanasković
[email protected]
Radoje Stepanović
[email protected]
Kralja Milana bb, 16246 Sijarinska Banja +381 (16) 891 348
[email protected]
Ružica Šmelcerović
Turistička organizacija opštine Prokuplje
Saša Dajević
Ratka Pavlovića 84, 18400 Prokuplje +381 (27) 334 049 +381 (27) 334 243 (fax)
[email protected]
Slobodanka Pavlović
Planinka a.d. - Kuršumlija smo poznati glas našeg oca koji
A. Temper ©
Turistička organizacija opštine Bojnik
Turistička organizacija opštine Medvedja
kad ovde šetaš planinom, od mesta do mesta, od vrha do vrha.
Opservatorija,
Vlajkova 199, 16000 Leskovac +381 (16) 233 441 +381 (16) 233 440 (fax) www.centarzarazvoj.org
Cara Dušana 55, 16230 Lebane +381 (16) 847 160 +381 (16) 843 083 (fax)
[email protected]
drugi predeli. Znaš to su ti kao
Kakve veze imaju Radan i zvezde?
Centar za razvoj Jablaničkog i Pčinjskog okruga
Kosovska 44, 18430 Kuršumlija +381 (27) 381 344 +381 (27) 381 512
[email protected] www.planinka.rs
[email protected] [email protected] [email protected]
Zvezde
Vojislav Grujić
U blizini Radana postoji
opservatorija. Koja će biti otvorena za posetioce. U ovoj oblasti je
najmanje svetlosno zagađenje. Mlečini put se na Radanu vidi odlično. Sećam se da kad sam bio mali, da je nebo bilo zeleno od zvezda. Voleo bih da provedem
Z životu?
ašto ašto zvezde u tvom
U zvezdama ima nešto
misteriozno, misteriozno, nešto nepoznato. Nude puno mogućnosti. Svaka zvezda ti nudi mogućnost da postoji neki novi život oko nje. Neka druga vrsta,
jednu noć na onom malom vrhu (Kamenjaru), da meditiram posmatrajući zvezdano nebo. Jedne večeri, posle celodnevne šetnje planinom sedeli
smo na terasi moj mlađi brat i ja i posmatrali letnje noćno nebo. Posmatranje je upotpunjavala priča
Prilikom posete, za više informacija kontaktirati:
Na Radanu sam prvi put verovatno, video Mlecni ˇ put. Moj otac mi je dok sam bio mali pokazivao neke od zvezda, a ja gledam i nemam pojma na koju misli jer je nebo nad Radanom prepuno zvezda u vedroj noći. u kojoj bi sporadično razmenili po koju misao. Što smo više gledali i što su nam se oči više navikavale na dubinu noći, to smo više mislima bili bliži zvezdama. Blještava svetlost nas je odjednom zaslepela i čuli
granice, granice u kosmosu. Kao Svaka ta tačka ti otvara novi vidik. Tako istražujući zvezde, idući od jedne do druge, proučavajući ih šire ti se vidici. Kada izađem na
vrh, dolazim do mesta na kome se otvara novi horizont, novi vidik.
Trg slobode 3, 16205 Bojnik +381 (16) 821 214 (lokal 116) +381 (16) 821 829 (fax)
[email protected]
Turistička organizacija opštine Lebane
Noćno nebo nad Radanom, I. Markov ©
nas je upitao: „Šta radite momci? Hoćete li da vam upalim svetlo?“. Blještava svetlost je naravno bila od sijalice koju je upalio i pre pitanja. Za kratko vreme se ponovo
vratila harmonija dubine noći, ali nam se društvo povećalo za jednog člana. Želim da mi Radan ostane takav... da i drugi osete spokoj Radana u sebi.
Vojislav Grujić,
diplomirani astrofizičar biciklista
Angelika Temper
[email protected]
Blagoje Jovanović
[email protected]
Vojislav Grujić
[email protected]
Dobrila Sudimac Mratinković
[email protected]
Milomir Ljubić
[email protected]
Radovan Tanasković
[email protected]
Radoje Stepanović
[email protected]
Kralja Milana bb, 16246 Sijarinska Banja +381 (16) 891 348
[email protected]
Ružica Šmelcerović
Turistička organizacija opštine Prokuplje
Saša Dajević
Ratka Pavlovića 84, 18400 Prokuplje +381 (27) 334 049 +381 (27) 334 243 (fax)
[email protected]
Slobodanka Pavlović
Planinka a.d. - Kuršumlija smo poznati glas našeg oca koji
Opservatorija,
Turistička organizacija opštine Bojnik
Turistička organizacija opštine Medvedja
kad ovde šetaš planinom, od mesta do mesta, od vrha do vrha.
A. Temper ©
Vlajkova 199, 16000 Leskovac +381 (16) 233 441 +381 (16) 233 440 (fax) www.centarzarazvoj.org
Cara Dušana 55, 16230 Lebane +381 (16) 847 160 +381 (16) 843 083 (fax)
[email protected]
drugi predeli. Znaš to su ti kao
Kakve veze imaju Radan i zvezde?
Centar za razvoj Jablaničkog i Pčinjskog okruga
Kosovska 44, 18430 Kuršumlija +381 (27) 381 344 +381 (27) 381 512
[email protected] www.planinka.rs
[email protected] [email protected] [email protected]