Jerzy Holzer: Komunizam u Europi str. 62-137
RAĐANJE BLOKA
komunizam iz rata izašao na strani pobjenika > bio u „emokratskoj koaliciji“ čak i zapanje vođe ale Staljinu svjeožbu borca za emokraciju > na Jalti izgradnja nove emokratske Europe trebala postati zajeničko jelo tih velesila temelji popularnosti komunizma pokazao se uspješnim protivnikom fašizma; uzvišena ieja nanacionalnog jeinstva; svježe sjedanje na gospoarsku krizu gdje god je p rošla Crvena armija > komunističke promjene Mađar Matyas Rakosi te promjene naziva taktikom salame > djeljenje protivnika na manje grupe i konzumiranje
uspjeha „koma po koma“ 1. pravilo širenja komunizma : protjerivanje > p rvi na udaru bili Nijemci i kolaboratori > ogovaralo opdem raspoloženju stanovništva, no komunisti inicirali > obili široku poršku Nijemci lišavani imovine, iseljavani, zlostavjani Poljaci slično postupali s Ukrajincima > imali s njima sukobe još u međuradu osim „krivih“ uništavani i svi koji se nisu željeli povrgnuti Moskvi > navedi razmjeri takve represije u Poljskoj poljski pokret otpora 1944. deportiran u logor
u Poljskoj na intervenciju Zapaa postavljena „vlaa nacionalnog jeinstva“ > ominirali komunisti ali bilo i nekomunista nije smanjilo represiju
Drugo žarište progona bila Jugoslavija progonjeni Nijemci, Talijani, Ustaše, Četnici 2. pravilo : stvaranje „fronti“ i „blokova“ > uključivale mnoge male stranke i organizacije, ali s prevagom komunista varali na izborima
najvedi uspjeh u Jugoslaviji Narodna fronta Jugoslavije, sve ostale stranke ilegalne
u Albaniji > Demokratska fronta; U bugarskoj > Domovinska fronta pobjede na izborima
u Rumunjskoj > Nacional-demokratska fronta; u Poljskoj > Demokratski blok slabije,
ogađale izbore > pobjeile uz teror i krivotvorenje 1946. najgore u Mađarskoj > 1045. oržani izbori nisu stvorili frontu niti uspješno krivotvorili rezultate izbora > izgubili izbore
u ČehSlo > fronta surađuje s presjenikom Evartom Benešom(nekomunist) > 1946. izbori na kojima je dozvoljeno birati pojedine stranke, nema pritiska i krivotvorenja dobili komunisti
3. pravilo : uništavanje stranaka koje nisu prostupile fronti > optužbama za kola boraciju, izdaju masovna uhidenja, nerazjašnjenih ubojstava... U Jug > protivnici bojkotirali izbore 45., detroniziran kralj; u Albaniji > nije bilo oporbe
u Bugarskoj > u rujnu 46. ukinuta monarhija, na izborima pobjeđuju komunisti, sljeede godine ukiaju oporbu i ubijaju njihovog vođu Nikolu Petkova; u Rumunjskoj slično > uništena oporba, a ona monarhija u 12. 47. u Mađarskoj premjer Ferenc Nagy u 4. 1947. prisiljen ostati u emigraciji > optužen za protusovjetsku urotu 8. 47. konačna pobjea komunista uz velika lažiranja, uskoro ukinuta oporba
Sta nislav u Poljskoj > nakon pobjee komunista 1. 47. uništena oporba, vođa seljačke stranke Stanislav Mikolajczyk pobjega iz zemlje
u ČehSlo > najkasnije ukinuta opozicija > tek u 2. 48. ržavni uar mnogi ministri nekomunisti ostupili, Beneš pritiskom pristao na promjene, organizirana „ narona milicija“ u Njem SSSR izravno sudjelovao u politici, emokratski političari bježali u Zapani io ved u 4. 46. ukinuta opozicija
4. pravilo : dugo se u protjerivanu opozicije oslanjali i na socijaliste, na kraju i njih ukidali,
onosno priružili sebi > „ujeinjenje raničkoga pokreta“ u jačim komunističkim ržavama nazivali se otvoreno komunistima(Jug, ČehSlo, Bug), a u slabijim „socijalistima“ ista baza marksizam-lenjinizma 5. pravilo : stvarali grupe obavještajnog karaktera > bili u strankama fronte i oprli o vlasti ucjenama i potkupljivanjem u stvarnosti bili komunisti ili njihovi simpatizeri
u Polj članstvo u partiji skrivali presjenik Boleslaw Bierut i ministar obrane Michal Zymierski; u Rumunjsoj premijer Petre Groza simpatizer komunista, u Mađarskoj Ferenz Eei ministar unutarnjih poslova, u ČehSlo potpretsjenik vlae Zenk Fierlinger i general Luvik Svoboda
u svim zemljama sovjetskog bloka prvo provođena ag a grarna reforma, u radoblju 45.-47. provedena nacionalizacija, nisu dirani poljoprivrednici, trgovci i srednja i sitna industrija
trojnost gospoarstva: ržavno, ruštveno i privatno > nije po sovjetskom moelu razlika i u kulturno- znanstvenoj politici ržava „narone emokracije“ > cenzorska ograničenja imaju samo politički karakter No 1947. naznake a je Moskva olučila sovjetizirati te zemlje > razlog razvoj međunaronih odnosa i unutarnje stanje SSSR-a sukob struje koja je željela širenje komunizma i revolucije te struje jačanja sovjetske vlasti na strateškim poručjima širenje komunizma nije bilo nerelano > prvi poraz oživjelo u Grčkoj > poraženi 46. te započeli građanski rat potpuni poraz, SSSR nije pomogao u Fra i Ita kom bili u vlaajudim koalic ijam > uklonjeni u 5. 47. utjecaj SAD-a u Zapanjoj Njem komunisti nisu uspjeli ugrabiti položaje > brutalnost komunista u sovjetskoj zoni i američke i britanske težnje to onemogudile ovakav slom nae za širenjem komunizma rezultirao prijelazom u fazu so vjetizacije sovjete zabrinula rastudi gospoarski problemi te surađivanje stanovništva s o kupatorima pobjegli na zapa, no saveznici ih izručili primjenjivane kolektivne kazne te stotine tisuda ljui ieljivani su u azijski io ržave > isto vrijeilo i za povratnike iz nacističkih logora > bojali se njihova doticaja sa zapadnom kulturom
u intelektualnim krugovima zabranjena pojava kriticizma i sloboe mišljenja > Anrej Žanov brutalno napaao nepoobne > kroz cenzuru iznuđena poslušnost potiskivani slavni časnici iz WW2, Georgij Žukov premješten na rugorazreni položaj kako ne bi ugrozio Staljinovu poziciju
buudi a je hlani rat jačao, moralo se sve znakove samostalnosti komunističkih partija na Istoku i Zapadu dovesti u red u 9. 47. u Poljskoj sa zvana konf 9 omunističkih partija: SSSR, Bugarske, ČehSlo, Juge, Polj, Rum, Mađ, Fra i Ita osniva se Informacijski biro komunističkih i raničkih partija ili Informbiro > sjeište njegova tajništva i časopisa oređen Beogra Juga posebno naglašavala nužnost oponašanja sovjetskih moela i međ unaronog jelovanja
u ČehSlo > najkasnije ukinuta opozicija > tek u 2. 48. ržavni uar mnogi ministri nekomunisti ostupili, Beneš pritiskom pristao na promjene, organizirana „ narona milicija“ u Njem SSSR izravno sudjelovao u politici, emokratski političari bježali u Zapani io ved u 4. 46. ukinuta opozicija
4. pravilo : dugo se u protjerivanu opozicije oslanjali i na socijaliste, na kraju i njih ukidali,
onosno priružili sebi > „ujeinjenje raničkoga pokreta“ u jačim komunističkim ržavama nazivali se otvoreno komunistima(Jug, ČehSlo, Bug), a u slabijim „socijalistima“ ista baza marksizam-lenjinizma 5. pravilo : stvarali grupe obavještajnog karaktera > bili u strankama fronte i oprli o vlasti ucjenama i potkupljivanjem u stvarnosti bili komunisti ili njihovi simpatizeri
u Polj članstvo u partiji skrivali presjenik Boleslaw Bierut i ministar obrane Michal Zymierski; u Rumunjsoj premijer Petre Groza simpatizer komunista, u Mađarskoj Ferenz Eei ministar unutarnjih poslova, u ČehSlo potpretsjenik vlae Zenk Fierlinger i general Luvik Svoboda
u svim zemljama sovjetskog bloka prvo provođena ag a grarna reforma, u radoblju 45.-47. provedena nacionalizacija, nisu dirani poljoprivrednici, trgovci i srednja i sitna industrija
trojnost gospoarstva: ržavno, ruštveno i privatno > nije po sovjetskom moelu razlika i u kulturno- znanstvenoj politici ržava „narone emokracije“ > cenzorska ograničenja imaju samo politički karakter No 1947. naznake a je Moskva olučila sovjetizirati te zemlje > razlog razvoj međunaronih odnosa i unutarnje stanje SSSR-a sukob struje koja je željela širenje komunizma i revolucije te struje jačanja sovjetske vlasti na strateškim poručjima širenje komunizma nije bilo nerelano > prvi poraz oživjelo u Grčkoj > poraženi 46. te započeli građanski rat potpuni poraz, SSSR nije pomogao u Fra i Ita kom bili u vlaajudim koalic ijam > uklonjeni u 5. 47. utjecaj SAD-a u Zapanjoj Njem komunisti nisu uspjeli ugrabiti položaje > brutalnost komunista u sovjetskoj zoni i američke i britanske težnje to onemogudile ovakav slom nae za širenjem komunizma rezultirao prijelazom u fazu so vjetizacije sovjete zabrinula rastudi gospoarski problemi te surađivanje stanovništva s o kupatorima pobjegli na zapa, no saveznici ih izručili primjenjivane kolektivne kazne te stotine tisuda ljui ieljivani su u azijski io ržave > isto vrijeilo i za povratnike iz nacističkih logora > bojali se njihova doticaja sa zapadnom kulturom
u intelektualnim krugovima zabranjena pojava kriticizma i sloboe mišljenja > Anrej Žanov brutalno napaao nepoobne > kroz cenzuru iznuđena poslušnost potiskivani slavni časnici iz WW2, Georgij Žukov premješten na rugorazreni položaj kako ne bi ugrozio Staljinovu poziciju
buudi a je hlani rat jačao, moralo se sve znakove samostalnosti komunističkih partija na Istoku i Zapadu dovesti u red u 9. 47. u Poljskoj sa zvana konf 9 omunističkih partija: SSSR, Bugarske, ČehSlo, Juge, Polj, Rum, Mađ, Fra i Ita osniva se Informacijski biro komunističkih i raničkih partija ili Informbiro > sjeište njegova tajništva i časopisa oređen Beogra Juga posebno naglašavala nužnost oponašanja sovjetskih moela i međ unaronog jelovanja
POSLJEDNJE GODINE STALJINIZMA
O 48. Staljin više nije ugrožen, ali se stvara atmosfera ugroženosti kako bi se opravao nizak standard
sve vedi značaj obija naoružanje 1949. atomska, 1953. hidrogenska bomba nakon fijaska blokaa Berlina 48. nije više bilo sukoba u Europi, u Koreji započeo rat 1950. u partiji se nastavljaju čistke zbog pitanja nasljeđivanja Staljina nakon Žanove smrti 48. pogubljeni njegovi bliski suranici „lenjingraska grupa“ > time se okoristili Georg Maljenkov(sekretar CK te vicepremjer) Lavrentij Berija(vicepremjer i rukovodilac organa za sigurnost)
započinje i antisemintska kampanja >krivi za sve neade, posebno za nizak stanar života 52. smaknuti najistaknutiji prestavnici žiovske kulture > proganjane osobe žiovskog porijetla iz KP, a vremenom i one koje nisu imale veze sa žiovstvom Jugoslavija > jeina u kojoj komunisti stupili na vlast bez pomodi SSSR -a prva na meti Moskve > napetosti između SSSR -a i Jug ve d 45., ali Jug naglašavala svoju oanost 1948. SSSR savjetnici miješali se u politički život Jug > KPJ ograničila njihovu slobou djelovanja SSSR ogovara njihovim povlačenjem KPJ obija odi u Bukurešt na sjenicu Informbiroa optuženi za trockizam; Rusi očekivali a KPJ sama sruši svoje nepoobno vostvo > nije se ogoilo Jug se postupno približava Zapau i preživljava preki onosa sa SSSR -om zahvaljujudi gospodarskim vezama sa Zapadnom
Iako je Jug počela napuštati sovjetski moel komunizma i dalje nema demokracije > 1954. Đilas izbačen iz partije zbog javnog kritiziranja jenostranačja Ipak > ograničena centralizacija; ecentralizirano gospoarstvo, tvornicama upravljaju ranički savjeti, povedavaju se ovlasti lokalne samouprave, KP preimenovana u Savez komunista Jugoslavije 1952 i alje neograničena uloga Tita u ostalim zemljama „narone emokracije“ aljnnja sovjetizacija > izgranja teške inustrije, militarizacija proizvonje, istiskivanje privatnog vlasništva, kolektivizacija poljoprivrede, nacionalizacija trgovine, sitne industrije i obrta > jedino poljoprivrednici davali promjenama snažan otpor
znanost, kultura i umjetnost potpuno poređene službenoj oktrini > moerna umjetnost kapitalistička egraacija, sovjetska ostignuda iealizirana ove promjene uživaju veliku poršku intelektualaca, omlaine te ambicioznih i željnih kakvog-takvog mira
povedana represija > na meti članovi bicših nekomunističkih stranaka, (nekomunističkih) pokreta otpora, kritički nastrojenih intelektualaca, svedenstva, razvlaštenih privatnih vlasnika te seljaka suprotstavljenih kolektivizaciji
o 1948. čistke zahvatile i KP u Polj generalni sekretar KP Wladyslaw Gomulka > kritizirao loše oluke SSSR-a po Polj > očekivao poršku KP > nije ju obio te morao ati ostavku u Polj se nastavile čistke onih koji se nisu slagali s novim vođom KP > Boleslaw Bierut oni rai vjeroostojnostima prozvani izajnicima, špijunima it. smrtne ili ugogoišnje kazne u rugim ržavama komunističke vođe osuđivane na smrtne kazne nakon sceniranih procesa > priznavali krivnju čak i u apsurnim situacijama krivi za „pokušaje samostalnosti“
u Albaniji 49. na smrt osuđen Koci Xoxe, ministar unutrašnjih unutrašnjih poslova > „titoist“ > isto i s Traičom Kostovom u Bugarskoj oba uklonjena jer su bili pretedanti za vlast nad KP u Mađ osuđen Laszlo Rajk, min vanjskih poslova > optužen za titoizam, titoiz am, veleizaju, špijunažu priznao krivicu! > stvarni razlog bila želja za pojačanjem položaja Rakosija(vođa KP) nastraao i Janos kaar, ali je sačuvao život u ČehSlo čistke po pritiskom Staljina > represije obuhvatile i > Gustav Husak, vođa slovačkog ustanka 44.; Josef Smrkovsky, vođa praškog ustanka 45.; Vlaimir Clemenstisu, min vanjskih poslova, kriizirao Ribbentrop-Molotov pakt(pogubljen); Rudolf Slansky, g eneralni sekretar partije(pogubljen)
njihovim optužbama vjerojatno oprinjeo Gottwal, vođa čehslo KP, ali i to što je vedina bila na Zapau tijekom života, a neki su imali i žiovskih korijena u Rum šef KP Gheorghe Gheorghiu-Dej uklonio suparnika Lucretiu Patrascanu 1954., a kasnije se riješio i Ane Pauker i Vasilea Luce ja o Moskvi, no sve su važnije zahtjevale barem pristanak pristanak Moskve upitna ovisnost ovih zemal ja hladni rat podredio je SSSR-u i europske KP(poput Ita i Fra) ; snažniju ulogu KP imale u Finskoj i Skaninaviji te Španjolskoj i Grčkoj u Wroclawu u 8. 1948. razvija se „Pokret obrane mira“ > od 49. kongres postao stalna međunarona organizacija > njime upravljali komunisti kritika američkog militarizma; apel za zabranu atomskog oružja(50.), sklapanje mira između velesila(51.), završetak rata u Koreji i potpisivanje mirovnog ugovora s Njem(52.)
KP Fra oržala snagu zbog svoje uloge u WW2 i problema kolonizacije u Inokini; KP Ita oržala se uz pomod koalicije sa socijalistima nisu se provoile čistke kao u SSSR zoni 1952. kongres sovjetske partije(prvi nakon 13 godina) Staljin pomirljivo priča o Zapau > iktator svjestan poraza kojeg su o taa komunisti oživjeli u hlanom ratu
PRVA KRIZA
5. 3. 1953. umire Staljin > glasine kako su njegovi suranici oustali o aljnjeg lječenja
bojedi se a de postati žrtve nove čistke na čelno mjesto premijera, suklano Satljinovim željama, olazi Maljenkov > oslobođen funckije sekretara; Berija preuzima min unutrašnjih poslova; ostale istak nute osobe > Hruščov, Bulganjin, Kaganovič Svi političari bili svjesni nužnosti promjene trenutne politike > kako bi spriječili nezaovoljstvo staništva, spriječili eskalaciju hlanog rata te zaštitili ržavni aparat > zaštita o buudih čistiki > završena čak i antisemitska kampanja kako bi to omogudili oformljena zajenička fronta protiv Berije sastavljena o ostal ih istaknutih partijaca uhvaden i uhiden u 7. 53. > pogubljen na čelno mjesto KP uzignut Hruščov > sekretar KP o 9. 53. postupno se Staljinu počela pripisivati ogovornost za z a oređene „zloupotrebe“ iako su mu se i dalje priznavale zasluge za uzdizanje SSSR- a i za međunaronu politiku reforme bile polagane, žrtve čiskte nisu omah puštene iz zatvora, tek nakon pobune u ljetu 53. izani ekreti amnestije za pojeine zatvorenike > oslobođeni bili pušteni u ualjena mjesta, ograničena kretanja i stalnim nazorom
na planu gospoarstva sukob Hruščova i Maljenkova > borba za vlast > Hruščov naglašavao potrebu ulaganja u poljoprivredu, a Maljenko u industrijsku proizvodnju za
stanovništvo(umjesto otaašnje teške inustrije) Hruščov kritizira Maljenkovu kritiku teške inustrije(a time i militarizma) prikazujudi to kao pad snage SSSR-a te pomodu toga ga 1955. ruši s vlasti, ali ostaje na sloboi > nasljenik Bulganjin
Hruščov saa neupitni vođa SSSR-a, počinje i sam naglašavati potrebu razvitka potrošačke industirije
1953. > završetak rata u Koreiji u 4. pregovori, u 7. primirje; obnovljeni ipl onosi s Jugoslavijom
1955. Hruščov zauzima Maljenkov popustljiv stav prema hlanom ratu > u 5. potpisuje sporazume s Austrijom, povlači svoje snage iz te zemlje; u 6. srede se s Titom u Bg, oustaje o optužbi izaje socijalizma it., u 7. Bulganjin ie u Ženevu razgovarati sa šefovima Zapaa XX. kongres KP SSSR-a 1956. Hruščov oštrije kritizira Staljina, poziva se na Lenjina, optužuje Staljina a je 30-ih ubijao parti jce jce kako bi sebi ojačao vlast, no ne izlazi izlazi izvan zločina počinjenih na komunistima staljinizam koristio kao instrument u borbi protiv svojih tradicionalnih suparnika unutar KP
nakon XX. kongresa raspušten Informbiro > kompromitiran borbom protiv titoizma u Moskvi težnja za izmjenu upravljanja sovjetskim blokom > umjesto izravnih narebi težnje za stvaranjem zajeničkih institucija > 1955. stvoren vojni Varšavski ugovor estaljinizacija onosi opasnosti čije signale možemo vijeti u ustanku u Njemačkoj Demokratskoj Republici > nema više progona, ali stanar znatno niži o Savezne Republike Njemčke 1953. KP proglasila politiku „novog kursa“ > želio se poboljšati životni stanar ograničenjem teške inustrije to dovodi do spomenutih prosvjeda > mnogo mrtvih, tisude zarobljeno, tisude pobjeglo u zapani io Berlina > rezultira opreznijom politikom SSSR -a Osim Njem, politku novog kursa obila i Mađ > provoio je premjer Imre Nagy > protivnik Rakosija, koji je ostao šef partije > Nagy se nije ograničio na gospoarstvo, iznosi teze o prestanku represije, rehabilitacije njihovih žrtava i ostupanju o hlanog rata u 4. 55. uklonjen sa svih položaja Hruščovu bitna poslušnost u Rum Gheorghiu Deja, u Alb Hoxhe, Novotnyj(nasljednik Gottwala) u ČehSlo > poslušni šefovi KP > u Bug Červenkova zamijenio Živkov u Polj velike represije crkve > uhiden i nabiskup Stefan Wyszynski 1953. narodsve nezaovoljniji > unutar KP vije struje, jena za emokratizaciju onosa u KP i za vedom samostalnošdu po uzoru na Jug, osuđuju staljinizam, a ruga se ograđuje o staljinizma, a sve probleme pripisuje žiovskim službenicima > antisemitizam nakon širenja Hruščova referata o staljinizmu po Polj, a nakon smrti šefa KP Bieruta obje frakcije traže sporazum s prije prognanim Gomulkom > popularan u narou jer je bio žrtva staljinizma > uz njegovu pomod KP stabilizirala pokret koji je izmicao kontroli u 10. 56. izvršili promjene u KP, osamostalili se u onosu na SSS R, osuili staljinizam, orekli se prisilne kolektivizacije, smanjili represije > Gomulka prvi sekretar partije
SSSR pokrenuo vojsku na Poljsku, Hruščov putuje u Varšavu sve završilo mirno, Gomulka obedao a de i alje čuvati interese SSSR-a i sovjetskog bloka
u Mađ Rakosi nakon 56. pristaje na rehabilitaciju žrt ava staljinizma > uskoro mora dati ostavku, a nasljeđuje ga Erno Gero na vijest o poljskom uspjehu 23.19.56. izbijaju nemiri u Buimpešti jeinice službe sigurnosti pucaju na demonstrante > popularni Nagy zbog snage demonstranata ponovno postaje premijer te vođa KP, Gero zove Crvenu armiju u pomod > Nagy pritisnut poziva ustanike na kapitulaciju
borbe ponovno izbijaju 25. 10. > ponovna pucnjava, sukobi se šire po zemlji > ranički savjeti pokušavaju odi o vlasti u tvornicama situaciju nije smirilo ni uklanjanje Gera, ni raspuštanje KP, ni vradanje Nagya u vlau konačno 30.10. povlači se Crvena armija, a smiri javnost, no ved sutra vradaju se još jače jedinice Nagy objavljuje istupanje iz Varšavskog ugovora > Moskva onosi oluku o pacifikaciji ustanka
4. 11. Crvena armija započinje veliku intervenciju > uspostavlja se velika ranička vlaa po vostvom Kaara > Nagy sklonište traži u Jug ambasai, uhiden nakon njezina napuštanja još par tjeana borbe, paaju tisude žrtava sve ovo posljedice destalj inizacije > protreseni komunistički pokreti u Europi Ita šef KP Togliatti osuio Hruščov referat, ali i Staljinove zločine > jeini se onekle suočio sa situacijom, čak preporučio ispitivanje komunističkih temelja kako ne bi opet ošlo toga nastaje pokret priznanja prava neovisnosti KP sovjetskog bloka o SSSR-u > negodovanje u SSSR-u i stinim KP poput Fra to prekiaju sukobi u Mađ
u Jug destaljinizaciju prihvatili kao potvrdu teza koje su sami zastupali no javlja se strah
nakon pokreta u Mađ kaa se Jug osjedala ugroženom > Tito se sporazumjeva s Hruščovom iako olazi o aljnjih sukoba nakon uhidenja Nagya > bilo obedano a ga se ne de uhititi gušenje mađ revolucije zapečatilo je prvu komunističku krizu započetu Staljinovom smrdu
KOMUNIZAM HRUŠČOVLJEVA RAZDOBLJA
Hruščov oživio poraz provoedi estaljinizaciju pomutnja u sovjetskom bloku i oslabljen komunistički pokret u zapanoeuropskim zemljama estaljinizacija uperena protiv Hruščovljevih suparnika > Molotov, Maljenkov, Kaganovič, Vorošilov > svi prije imali više pozicije o Hruščova sukobi u gospoarstvu > Hruščov se zalagao za ecentralizaciju, prenošenje ovlasti na regionalna gospoarska vijeda, a njegovi protivnici za krajnju centralizaciju Hruščov nije imao čvrste planove decentralizacija moguda slabljenjem ržavne birokracije te jačanja ržavnih aparatura na terenu u 6. 57. 7/11 glasova u presjeništvu CK protiv Hruščova htjeli ga srušiti, ali on na ključna mjesta u KP postavio sebbi oane poput min obrane Žukova, generala Ivana Sjerova(KGB ) na sjenici CK Hruščov onio prevagu i njegovi protivnici izgubili položaje Kaganovič molio za život > ismijan > takve priče oprinosile estaljinizaciji 1958. Hruščov mijenja Bulganjina i postaje premijer šef parije i ržave > rješava se svojih saveznika Žukova(57.), te Sjerova(58.) kojeg nasljeđuje Šeljepin polagano provoio reforme, jeno vrijeme bio popularan među umjetnicima no 58. -59. poveo kampanju protiv nobelovca Borisa Pasternika za djelo Doktor Živago
Hruščov bio svjstan opasnosti gospodarski uspjeh izostao, a disciplina staljinizma slabila > opasnost od izbijanja nezadovoljstva izbila u Novočerkasku 62 > ubijena 22 emonstranta na XXII. kongresu KP 1961. ponovno osuđen Staljin > uklanja se njegova mumija iz moskovskog mauzoleja > i alje neosuđeni zločini na trockistima, buharinovcima it. potkraj 62. reorganizira KP > podjeljena na dio za polj i dio za ind
nakon XXII. kongresa liberalizacija cenzure > opuštene brojen pov knjige i belatritika > izdaje se časopi Novij Mir koji poupire vođu, a voi ga Aleksanar Tvarovski objavio Solženjicinovo jelo Jedan dan Ivana Denisoviča > i dalje nedosljednost cenzure u međunaronoj politici težio poboljšavanju SSSR-SAD odnosa 56. Nixon posjedio Hruščova, ubrzo Hruščov ide u SAD > no i dalje razvijao imperijalne ambicije SSSR -a 1. krizno žarište > 58. Hruščov zahtjevao sjeinjenje Berlina, 61. ipak poijeljen ziom 2. krizno žarište > Egipat i Srija nakon sueske krize 1956. u sukobu sa Zapaom > SSSR se angažira u sukobima porast međunarone napetosti i zbog Kube 59. Castro ruši iktatorski režim Fulgancija Batiste > težili osamostaljenju o SAD-a > poršku traže u Moskvi CA instalira rakete s atomskim bojnim glavama na Kubi
1960. srušen američki avion na SSSR-om > Hruščov prekia konferenciju četiriju velesila u Parizu rezultat zategnuti onosi o pre kraj Hruščova vlaanja 1957. SSSR lansira Sputnjik, a 1961. Jurij Gagarin prvi čovjek u svemiru stvar prestiža, međunarona propagana o premodi komunizma na kapitalizmom Moskva i alje željela ominaciju unutar sovjetskog bloka, ali nakon poljskih i mađarskih ogađaja opuštaju različitost puteva „izgranje socijalizma“ Osim Varšavskog pakta i SEV-a > željelo se stvoriti međunarona organizacija komunista iz cijeloga svijeta kritike Juge, Ita i Polj 57. sastanak 60 KP svijeta > neuspjeh unatoč Kineskoj poršci > ponovno zahlađenje onosa sa Jugom 1960 na konf KP u Bukureštu u lipnju, a kasnije na sov savjetovanju 81 KP svijeta na vidjelo izlaze SSSR-Kineski sukobi > Albanija pristala u Peking(61. izlazi iz VU i SEV-a), Rum igrala
između viju sila kako bi se okoristila, Polj poržala Moskvu Jug bila specifična > puno vede sloboe nego rugje, iako izlaskom Đilasove knjige Nova klasa u kojoj kritizira staljinizam vlasti to tumače kao kritiku na sebe pa mu proužuju kaznu; u ruštvenom i gosp životu „samoupravni socijalizam“ u Polj > prekinute represije prema Katoličkoj crkvi; prihvada raspaanja zaruga, No težila smanjenju slobode govora, Gomulka smijenio libe ralnije kolege, optuživani „revizionisti“ oko Ewara Gierka skuplja se frakcija „čvrste ruke“ > temelji tehnokratske inačice sustava; oko Mieczyslawa Moczara > spajanje komunizma s nacionalizmom
u Mađ>Kaar na početku imao slabu poziciju > naro ga nije prihvatio jer je ugušio revoluciju, a Staljinisti mu nisu mogli oprostiti suradnju s Nagyjem ostao uz poršku Hruščova 1958 pogubljen Imre Nagy; do 61. ponovna kolektivizacija sela; nakon XXII. kongresa Kadar dopustio liberalizaciju politike, 61. rehabilitiran Rajk, a osuđeni Rakosi i Gero
63. započinje reformu > ograničenje uloge aministracije u korist ržavnih pouzeda koja su monopolizirala oređene ijelove proizvonje u Rum > 57. težnje za gosp. samostalnošdu; 61. komunizam se povezuje s nacionalizmom ; porast neovisnosti o Moskvu pomodu kalkuliranja između Kine i SSSR -a
u bug, ČehSlo, DDR > malo promjena, Moskva nije imala vremena baviti se njima, tražili samo odanost
u Ita > KP prihvatila potrebu za pluralizmom i demokracijom alternativa vlaajudoj
kršdanskoj emokraciji i socijalistima(jači o njih) > uspjeli očuvati svoj položaj, za razliku o drugih zapadnoeuropskih KP
u Fra > vijerni SSSR-u, na lokalnim izborima 29% > imali bazu u raničkim slojevima ali intelektualci razočarani Staljinovim zločinima i mađ revolucijom napuštaju KP, a zaustavlja se i priljev mladih
u Grč i Špa > jeluju u ilegali, u Fin > oporba
STABILIZACIJA I TRAŽENJE SIGURNIH PUTOVA
1964. – Hruščov se omara na Krimu završile pripreme za njegovo rušen je > u uroti
sujelovali mnogi koji su zbog jega obili položaj > min obrane Malinovski, presjenik KGB -a Semičasni na sjenici presjeništva CK Hruščov sam, prisiljen ostupiti motivacija za urotu > kraj obračuna sa staljinizmom i pokušaj provođenja političkih i ekonomskih reformi takva smjena presedan
Hruščov izoliran o vanjskih i unutarnjih kontakata o smrti, 1971. pojeljeno nasljeđe Prvi sekretar posato Leoni Brežnjev , a premijer Aleksej Kosigin; Nikolaj Podgorni – pred. Vrhovnog sovjeta, Mihail Suslov – glavni ideolog, Rodion Malinovski i Aleksej Grečko – min. obrane, Andrej Grominko – min. vanj. posl., Jurij Andropov – KGB javlja se strah a de nova ekipa provoiti rehabilitaciju Staljina > nije se ogoilo šutnja o Staljinu, Hruščovu, estaljinizaciji... povijest postala „anonimna“, jelo partije i junačkih masa, ne ističu se više slavne vođe od 65. pokrenuta gosp reforma, ukinuta podjela KP na polj i ind > centralizirano upravljanje,
povedane ovlasti pouzeda koja izvršavaju manje nareb i KP, ukinuti sovnarhozi reforma trebala donijeti i regulaciju cijena > no reforma nailazi na prepreke kako među oslabljenoj ržavnoj upravi, tako i u partijskom aparatu lišenom intervencije u pouzedima dominirala potreba stabilizacije i nesklonost prom jenama nakon mirnog i stabilnog esetljeda u Europi se SSSR sve više približava zapanim zemljama > to ne mijenjaju ni napetosti u Vijetnamu zaustavljeno sukobima na BI > SSSR na strani arapskih zemlaja, Zapad na strani Izraela
SSSR ne poboljšava ni onose s Kinom > koristi Rum s novim vođom Nicolae Ceausescuom Rum samostalnija, skupa s Jug, Kinom i Alb odbija sudjelovati na moskovskoj konf 65.
SSSR pokušava pomirrbu s Alb > Alb obijaju poziv na sjenicu Varšavskog ugovora 66. Alb pokrede vlastitu „kulturnu revoluciju“ Mađ uspjela ostvariti jelomičnu samostalnost > Hruščovov pa uarac za Kaara, ali i on započeo s Kosiginovom reformom > također ojačana centralizacija, ali i ograničen broj naputaka pouzedima ostao u dobrim odnosima s Moskvom ČehSlo > tamo izostala estaljinizacija, i sam šef KP Novotn y bio umješan u staljinističke zločine; također probleme stvaralo i Slovačka težnja za promjenom uređenja prema feeraciji, a kako su staljinistički zločini posebno pogoili Slovake, neostatak estal jinizacije poprimio i nacionalističke oznake u ČehSlo > olazi i o gospoarske krize 62. > ulaže se u traicionalne grane teške inustrije
priznali se montirani procesi, neki političari poput Gustava Husaka pušteni, 64. prihvadena gospodarska reforma > stanje ide na bolje
slovački šef KP bio Aleksanar Dubčnek > vođa opozicije u KP, protiv Novotnog Dubčnek računao na poršku iz Moskve koja je izostala Novotny ipak mora ostupiti s položaja prvog sekretara KP što saa postaje Dubček > obio i poršku čeških pristaša estaljinizacije Dubčnek gubi kontrolu jer nije smio činiti vede promjene u KP(suklano ogovoru s Moskvom) tako da gubi potporu pr istalica promjene
na mjestu presjenika Novotnog nasljeđuje general Svoboa Dubček bio u bezizlaznoj situaciji s jene strane pritisak „bratskih zemalja“, a s ruge pritisak vlastite KP i naroa > Sovjetska vojska ie na „vježbe“ u ČehSlo, ali ostaje tamo i nakon njih motivirano izdavanjem Manifesta 2000 riječi od strane prist aša promjena u ČehSlo KP u Černu na Tisi Brežnjev žestoko napaa Dubčeka ali popušta zbog pritiska Rum, Jug te 18 zapanoeuropskih KP koje prosvjeuju protiv intervencije u ČehSlo > također, i Svoboa aje poršku Dubčeku no i dalje teku pripreme za inte rvenciju > krajem kolovoza sastanak i Varšavskog ugovora, samo Rum ne prisustuje oobrena intervencija, 250 000 vojnika krede na ČehSlo ne uspjeva ržavni uar u ČehSlo > uhideni neki Dubčekovi ljui, no ubrzo se sklopilo novo privremeno vodstvo te se ra širio pasivni otpor kojeg pruža i Svoboa SSSR pristaje na kompromis > vojska ostaje u ČehSlo, Dubček obedava oržati stanje te kontrolirati meije, a njegova ekipa je vradena u Prag i preuzima opet vlast no Moskva polako smjenjuje ljude u upravi, jednog po jenog ok 69. konačno ne smjenjuje i Dubčeka, a na njegovo mjesto postavlja Husaka dolazi do novog stila represije, ljudi izbacivani iz KP i ostali bez posla, velika cenzura čak i u knjigama ualjenim o politike u Polj bilo manje problema sredinom 60-ih Gomulka gubio na popularnosti > jačaju revizionistička, tehnokratska i nacionalistička struja nacionalisti iskoristili sukobe na BI za antisemitsku kampanju, revizionisti(posebno studenti i mladi) napredovali u pravcu demokratskih i nacionalnih sloboda 68. studenske
emonstracije ale opravanje za nacionalističko uvođenje izvanrenog stanja i antisemitskih te antiintelektualnih čistki > prvo otvoreno komunističko ispoljavanje antisemitizma Gomulka i Gierkova tehnokratska frakcija stišavale zbog Moskve takve nacionalističke težnje – Moskva se bojala tradicionalne poljske antipatije prema R usima 1968. obiluje stuenskim prosvjeima, a najvedi su bili u Bg > završavaju Titovim obedanjima, ali nisu brzo ispunjena začetak takvih tenencija ved 64. oko Zg časopisa Praxis > tražio mogudnosti emokracije u komunističkom sustavu javlja se i otpor političkoj centralizaciji u Bg > Tito ogovara uklanjanjem Aleksanra Rankovida po optužbama srpskog nacionalizma i centralizma 1956. stvara u komunističkim ržavama „novu ljevicu“ > popularizira ju antiamerikarizam fasciniran kubanskom revolucijom(ieologizacija Che Guevare) te oslobođenjem neokolonijalnog pritiska u Vijetnamu
io „nove ljevice“ vii buudnost komunizma u Kini izvan KP bilo mnogo neo trockističkih, maoističkih i čegevarskih grupacija što rezultira eksplozijom 68. > „nova ljevica“ se razbija na razne frakcije, mali io završava u KP
SUSTAV POSTSTALJINISTIČKOG KOMUNIZMA
u četresetim KP svijeta bile liberalnije zbog WW2, na prijelazu u 50-e vradaju se moelu iz 30-ih, a komunističke se zemlje sovjetiziraju > Moskva izavala narebe parkijskim vostvima Moskva je narebe slala vostvu oređene zemlje išle izravno ili preko ambasae, pripremani su u vanj. posl. ili vanjskopolitičkom ojel u u CK; KP zemalja u kojima nisu bili na vlasti upute dobijali preko Informbiroa ili tijekom posjeta/sastanaka
postojala traicija a šefovi parija jenom goišnje iu u Krim na luksuzni omor, avanje izvještaja i slušanjem preporuka destaljinizacija ukinula posebne pozicije vođe kakvu je uživao Staljin, iako je i Gruščov bio neupitni vođa, ali samo njegovo zbacivanje nakon 7 goina pokazuje „kolektivno vostvo“ Brežnjev nije toliko težio samostalnosti, iako je uživao u slavi i sjajum a položaj vođe oatn o slabi za njegovih kratkotrajnih nasljenika Jurija Anropova i Konstantina Černjenka trokut komunističke vlasti: partija – službe sigurnosti – vojska tijekom destaljinizacije slabe službe sigurnosti koji je u Staljinovo vrijeme bio ominantan > potupno KGB povratio ovlasti, ali za vrijeme Hruščova primat imala vojska, nešto kasnije i partija, a za vrijeme Brežnjeva se vratila vojska na vrh
Hruščov unio nemir u sva tri stupa vlast > reforme i promjene > protiv centralizacije i birokracije, ojačale vlasti republika i regija
glavna organizacijska forma svih koji su imali pravo javnog djelovanja > KP! 1952. imala
oko 6 mil članova, a o 88. broj se penje na 19,5 mil članova svaki eseti orasli čovjek takvoj popularizaciji prionosi prestanak čistki unutar KP privilegije bez opasnosti rezultira odumiranjem ideologije koja se svodi na rituale i parole
ržavni činovnički aparat se malo osamostaljuje o KP rezultat slabljenja ieološke funkcije KP i porast stručnosti činovničkih karova
KP je upravljala organizacijama > sindikati, Komsomol, paravojni Osoavjahim > vremenom i
voje vostvo postaje samostalnije, a njihovi članovi sve lakše napreuju bez intervencija KP poziciju vojske ojačao je Hruščov, ali je ona trajno ojačana utrkom u naoružanju > politi čki uspjeh SSSR-a mjerio se stvaranjem vojnih baza u udaljim mjestima poput BI, Afrike, Indokine, Srednje Amerike itd.
CA naoknaila opaanje ieologije vama elementima: teza o modi SSSR-a te posjedanje na WW2 junaštva drugo posebno popularno me đu činovnicima koji su bili veterani WW2 Destaljinizacija ovela o krize međunaronog komunizma > SSSR više ne izaje narebe, nego savjete i pritiske, raspišta se Informbiro, a smanjuje se i kaar sovjetskih savjetnika koji sada igraju ulogu kurira
utjecaj SSSR-a na KP ostalih ržava išao je preko bilateralnih kontakata, za koje je inf
priređivalo min. vanj. posl. ili ojel CK, a utjecaj je imao i KGB te min obrane; rugi put utjecaja voio je preko institucija sovjetskog bloka > SEV, Varšavski ugovor u Moskvi bili Sekretarijat SEV-a te Sekreterijat i Zruženo zapovjeništvo VU > na čelu prestavnici CA vojna snaga i gospoarska ovisnost opuštale su SSSR-u da upravlja blokom, posebno u vojnim pitanjima, međunaronoj politici i suzbijanju protivnika komunizma; vremenom sukobi u sovjetskom vodstvu otvaraju manevarski prostor pojedinim zemljama bloka
slobodna djelovanja imala su granice kada su u Moskvi primjetili opasnosti po SSSR ili sovjetski blok viimo u Mađ 1956. i ČehSlo 1968.
u razdoblju 1960.-77. zemlje sovjetskog bloka u svome ustavu poseban io posvedivali odnosu sa SSSR-om i rugim komunističkim partnerima
1976. proklamiran proces postupnog približavanja socijalističkih zemalja u Moskvi u novom sovjetskom ustavu 77. učinjena razlika između „ svjetskog socijalističkog sustava“(napeti onosi s Kinom) i „socijalističke zajenice“ (zemlje sovjetskog bloka i Mongolija) težnja stvaranja svojevrsnog Commonwealtha u zemljama bloka bili snažni partijski lieri, ali nisu mogli pretenirati na rang vođe osim Ceausescua u Rum... lideri: Polj > Gomulka, od 70. Giercka; Rum > Gheorghiu-Deja, od 65.
Ceausescua; DDR > Ulbrichta, o 71. Honeckera; Bug > Živkov; Mađ > Kaar u sovjetskom bloku isti trokut vlasti kao u SSSR-u > naglasak na KP karakteristično za sovjetski blok: unutar KP razne frakcije i sukobi, proces jačanja regionalnig i lokalnog aparata nije jeinstven, različit stupanj oumiranja ieologije aparat sigurnosti izbijao u prvi plan u represivnim sustavima DDR- a i Rum te u gušenju otpora u Mađ i ČehSlo, ali u konačnici svugje poređen KP -u vojska imala ograničenu ulogu zbog malih međunaronih uloga, na vrh izbija u Polj nakon uvođenja ratnog stanja 81. skupa s partnerom službama sigurnosti > povezano s razbijenom i demoraliziranom KP u Polj; posljednje godine komunizma protekle u znaku vojske
protekom vremena u svim zemljama sovjetskog bloka pojavljuju se simptomi demoralizacije i raspada sustava najbrže tamo gje se nastojalo ostvariti povedanje potrošnje, spajanje
komunizma s elementima tržišne ekonomije i ograničenom mogudnošdu jelovanja privatnih pouzeda u tome se ističu Mađ i Polj; uz sve naveeno jaka i korupcija izvan sov. bloka bile samo Jug i Alb međusobno suprotstavljene > u Jug komunizam sačuvao svoj lierski karakter o Titove smrti 1980. > taa se vie poteškode multinacionalne ržave Jug stvorila sebi specifičan sustav samouprave i ecentralizacije potkraj 60-ih počinju dominirati zagovornici decentralizacije i demokracije
Tito 71. čini zaokret kojim Savez komunista treba vršiti neograničenu vlast oslanjajudi se na vojsku i policiju, samoupravljanje ograničeno na lokalne i gospoarske ovlasti u pouzedima Alb se na početku nije obračunavala s staljinizmom, a potom stvari počinje iktirati Kina nisu nastupile promjene u vlasti tipične za estaljinizaciju, zaržan lierski stil upravljanja partije od strane Hoxhe i represivnost
ali osim maoizma, sustav je obilježavao nacionalizam i separatizam > rezultat udaljenosti od Kine separatizam još naglašeniji 77.-78. kada se prekida s kineskim patronom neminovan pad komunizma očituje je u pau KP zapanoeuropskih zemalja 1957./60./69. – na svjetskoj razini; 1967./68. na europskoj razini komunističke konferencije > nisu postigle trajne dogovore
zapanoeuropske partije počele pokazivati svoju samostalnost > prva talijanska > sreinom 70-ih pojavljuje se termin eurokominizam naglašavale potrebu emokratskih sloboa, vođenje javnih rasprava i emokratski način biranja instalacija talijanska KP jeina uspjela sačuvati masovni karakter, ali je i tamo to prestajao biti komunizam u ostalim zemljama KP polako nestaju
slabost zapanoeuropskog komunizma pokazuje i članstvo u KP kom zemlje imale 32 mil partijaca, a zapanoeuropske KP tek 3 mil, o čega polovica otpaa na Ita
DAVID S. PAINTER – HLADNI RAT: POVIJEST MEĐUNARODNIH ODNOSA (STR. 15-82) Početak Hlanog rata (1945.-1950.)
do Hladnog rata dovele vanjska politika SAD-a i vanjska politika SSSR-a u interakciji s
kaotičnim stanjem nakon WW2 velik utjecaj WW2 na poslijeratno stanje > ubrzane promjene u globalnoj raspojeli modi, tehnologiji naoružavanja, u ravnoteži političkih snaga unutar i između ržava, u međunaronom gospoarstvu i onosima inustrijskih zemalja prema zemljama Tredeg svijeta
Svijet 1945.
temeljni okument američke hlanoratovske politike National Security Council Paper No. 68 (Spis br. 68. Vijeda za nacionalnu sigurnost) iz 1950. > navoi se kako je svijet oživio dvije velike revolucije: rusku i kinesku, propast 5 imperija: osmanskog, austrougarskog, njemačkog, talijanskog i japanskog te pa vaju najvedih imperijalnih sustava: britanskog i francuskog
to je rezultiralo usponom dviju super sila > SAD-a i SSSR-a
prije WW2 postojalo 6 velikih sila: VB, Francuska, Njemačka, Sovjetski Savez, Japan i SAD
nakon rata SAD je zakoračio naprije u WW2 poginulo 410 000 američkih vojnika, ali je američka infrastruktura ostala netaknuta u vrijeme rata američko se gospoarstvo uvostručilo
poziciji SAD-a kao velike sile pridonijele velike energetske zalihe i nadzor nad naftnim poljima
u Latinskoj Americi i na Srednjem Istoku
američko nadelo 'četiri sloboe' > sloboa govora, sloboa vjeroispovijesti, sloboa o oskudice, sloboda od straha
SSSR-a dosta zaostajao za SAD-om, iako je i on bio supersila
mod SSSR-a koncentrirana na zemlje u istočnoj Europi, na Srenjem istoku i u SI Aziji WW2 ostavio SSSR u ruševinama > o 27 milijuna žrtava, 6/15 sovjetskih republika po njemačkom okupacijom, pad gospodarstva sovjetska vojska impresivna brojčano, ali ne i tehnički > SSSR nije posjeovala atomsko oružje! opaanje britanske modi pomoglo SSSR-u a ojača svoju granicu na Srenjem istoku Velika Britanija > 3. sila po veličini 1945. zauzela važno mjesto zahvaljujudi svom imperiju > uključivao i zemlje Commonwealtha (Kanaa, Australija, Novi Zelan) pomodu kojih je VB imala mrežu baza po cijelom svijetu i tako je mogla lakše širiti svoju mod 1952. VB obila i atomsko naoružanje
1945. VB u Europi najrazvijenija zemlja
nakon WW2 VB u teškoj financijskoj situaciji, napeti onosi i s kolonijama Francuskoj je nakon WW2 prijetilo ispaanje iz skupine velikih sila > pogođena nacističkom okupacijom, podijeljena po pitanju suradnje s okupatorom, osiroma šena, prijetnja a se
francuske kolonije pretvore u teret
Njemačka imala goleme štete u ratu > 7 milijuna poginulih, graovi sravnjeni sa zemljom, promet onesposobljen, ljudi raseljavani
Japan > 3 milijuna poginulih u ratu, pretrpio napa na Hirošimu i Nagasaki 1945., osječen o svojih kolonija i okupiran
omet oružja u WW2 povedan jer su bombareri i veliki nosači zrakoplova proširili oseg smrti i razaranja > primjena znanosti u ratne svrhe = nove tehnologije (radar, mlazni pogon,
krstareda i balistička raketa i atomska bomba) atomska bomba mogla je iz korijena izmijeniti prirou ratovanja i stoga postaje žarište međunaronih onosa pojava oružja za masovno uništenje izazvala utrku u naoružavanju > SAD zaržao voedu ulogu u atomskom naoružanju, a VB, SSSR i ostale zemlje željele proizvesti vlastito atomsko oružje rasprostranjenost vojne tehnologije ovelo o smanjivanja razlike u snazi između inustrijskih zemalja i zemalja Tredeg svijeta nacionalne elite Tredeg svijeta mogle organizirati seljaštvo u jake vojske koje su se mogle suprotstaviti zapanim > 'smrtonosne seljačke armije' (posebna važnost u Aziji) u vrijeme prije WW2 ržave u fašističkom uređenju (Njemačka, Italija, Japan) surađivale, ržave liberalne emokracije (SAD, VB, Francuska) imale slične interese, ali su ih teško ostvarivale
jedino SSSR nije imao saveznika > sve do 1939. i sporazuma Ribbentrop-Molotov
nakon WW2 sve naglašenije napetosti između SAD-a i SSSR-a poslijeratna gospoarska klima uglavnom ogovarala političkoj ljevici (komunizam) > zahtjevi za agrarnim socijalnim i ekonomskim reformama
o svih kapitalističkih sila samo SAD skrenuo uesno na prijevremenim izborima 1946. republikanci osvojili vedinu u oba oma Kongresa SSSR nakon rata imao velik ugle jer je oigrao ključnu ulogu u pobjedi nad nacistima > to je stvorilo poršku ili barem tolerancije komunističkog režima u zemljama poput Francuske, Italije, Grčke, Vijetnama i Kine činilo se kako de komunisti uspjeti samostalno preuzeti vlast > u Grčkoj je tel intervencija britanske vo jske krajem 1944. uspjela spriječiti a na vlast ođu komunisti
30-ih godina svijet se podijelio na relativno zatvorene trgovinske blokove
pokušaji pojeinih ržava a očuvaju svoje gospoarstvo i uio u međunaronoj trgovini na račun rugih, proubili krizu i zaoštrili međunarone onose > olazi o opaanja međunarone trgovine SAD i VB te još 42 zemlje na konferenciji u Breton Woosu u ljeto 1944. > sklopljeni
multilateralni monetarni sporazumi i osnovane financijske ustanove
u WW2 nastali i antiimperijalni pokreti u Tredem svijetu > to stvorilo velike napetosti u
međunaronom sustavu
pokreti za nezavisnost posebno se razvili u Aziji
nakon poraza u ratu Japan je izgubio svoje kolonije Tajvan i Koreju te nadzor nad satelitskom
ržavom Manžurijom koja je o snovana 1931.-1932. u JI Aziji Britanci, Francuzi i Nizozemci suočeni s nacionalizmima u Malaji (Maleziji) te Inokini (Vijetnam, Laos i Kamboža) i Inoneziji
Britanci imali posla i s pokretima za nezavisnost u Indiji, Burmi i na Cejlonu
poljuljana je francuska kontrola u Libanonu, Siriji, Alžiru, Tunisu i Maroku te britanski itjecaj u Palestini, Egiptu i Iraku
VB i SSSR su 1941. napali Iran > šaha koji je bio naklonjen Njemačkoj zamijenili njegovim sinom i na taj način vlaali zemljom tijekom cijelog rata u 'iransko pitanje' uključio se i SAD > poslao kontigent o 30 0 00 vojnika te savjetoavnu misiju koja je iranskoj vlai trebala pomodi a se snađe u novoj situaciji rat je uništio iransko gospoarstvo, uzrokovao bijeu i oveo o polarizacije na politič koj sceni
Turska je u ratu bila neutralna, ali je opustila njemačkim broovima a kroz Bospor, Daranele i Mramorno more uplove u Crno more, a Sovjeti su takvih privilegija lišeni u Africi je WW2 ograničen na borbe na sjeveru > Italija je izgubila Libiju, Etiopiju (koju je osvojila 1936.), Somaliju i Eritreju, ali su ruge kolonijalne sile zaržale svoje posjee poslijeratna Latinska Amerika spremna na promjene > otvoren put demokratizaciji, sudjelovanje studenata i pripadnika srednje klase u politici
komunističke stranke u mnogim zemljama oživjele procvat
u Ekvadoru, Gvatemali, Salvadoru, Brazilu i Venezueli > vojne diktature
sukobi unutar saveznika (VB, SAD, SSSR) > SAD i VB nisu mogli zaboraviti da je SSSR 1939.-
1941. surađivao s Hitlerom, a SSSR nije mogao zaboraviti neprijateljski stav Zapada prema njihovoj revoluciji i uplitanje u njihov građanski rat te obijanje saveznika a otvore rugi front u Europi (zbog čega je najviše ginulo ruskih vojnika) američko vostvo smatralo kako bi im posjeovanje atomskog oružja moglo ati prenost u izgradnji mira
buudi a su Amerikanci imali atomsko oružje nije im više trebala pomod SSSR -a za nadzor na Njemačkom > Amerikanci se nisu mogli pomiriti na zonu utjecaja koju je SSSR imao u istočnoj Europi, ali ni sov jetsko napredovanje na Srednjem istoku i u Aziji američko posjeovanje atomskog oružja navelo je Sovjete na proizvonju vlastitog konferencija na Jalti (4.-11. veljače 1945.) > vrhunac ratne suranje između saveznika > FDR, Churchill i Staljin dogovorili s e kako de Njemačku nakon rata okupirati i staviti po nazor; ogovoreno i a de Njemačka platiti oštetu Deklaracija o slobodnoj Europi > trojica vođa obvezala se kako de svim oslobođenim ržavama pomodi a probleme riješe emokratskim putem
'duh Jalte' > atmosfera pomirenja i suradnje
na konferenciji u Potsamu u srpnju 1945. tri saveznika se ogovorila o pojeli Njemačke na 4 okupacijske zone (američka, britanska, francuska i sovjetska), o granicama Njemačke i o ratnoj ošteti
Clement Attlee naslijedio Churcilla, a Roosvelta Harry S. Truman
Borba za Europu
nakon rata nestao je osnovni motiv za suranju pa su sve tri strane bile manje raspoložene za kompromise
nakon WW2 olazi o prihvadanje globalne koncepcije američke nacionalne sigurnosti američka poslijeratna strategija > nastojali stvoriti međunaronu ekonomiju ko ja de biti otvorena američkoj trgovini i ulaganjima te integracija Tredeg svijeta u svjetsku ekonomiju
SAD je smatrao kako mora imati prekomorske baze kako bi to ostvario
Roosvelt je plan htio ostvariti sa Sovjetima, ali su oni trebali imati regionalnu ulogu >
njegovom smrdu nestalo nae u miran suživot
nakon WW2 ključni ciljevi SSSR-a bili: ograničavanje njemačke modi te stvaranje tampon zone u istočnoj Europi > to je bilo u suprotnostima s pl anovima Zapada SSSR je stalno tražio velike ratne oštete o Njemačke kako bi na taj način obnovio svoje gospoarstvo, ali je Zapa kontrolirao vedinu njemačkog gospoarstva > stoga SSSR utjerivao srestva za obnovu o vlastitih građana ili građana istočne Europe > između 1945. i 1955. Sovjeti su iz istočne Europe i svoje okupacijske zone u Njemačkoj izvukli 13 milijari olara način na koji su Sovjeti prikupili taj novac u istočnoj Europi naškoilo onose SSSR -a i tog dijela Europe
SAD i njihovi europski s aveznici strahovali kako de sovjetska prevlast na istoku Europe
ograničiti pristup tržištima, hrani i sirovinama te ugroziti sigurnost zapane Europe 'ugi telegram', veljača 1946. > analiza Georgea F. Keannana (stručnjak za SSSR u američkom Ministrastvu v anjskih poslova) > zbog nje američko vostvo na SSSE počelo gleati kao na nepomirljivog neprijatelja te su svoju vanjsku politiku počeli razvijati u smjeru ograničavanja širenja sovjetskog utjecaja Sovjeti obili američki plan za međunaronu kontrolu atomskog naoružanja koji je u ljeto 1946. pred UN-om iznio Bernard Baruch
što oprinosi zahuktavanju Hlanog rata? > opaanje britanske modi, regionalna suparništva i unutrašnjopolitičke suprotnosti u Grčkoj, Turskoj i Iranu početkom 1946. SSSR oklijevao povudi svoje okupacijske snage iz sjevernog Irana, iako je bio takav ogovor; nisu otišli ni nakon iranske intervencije u UN -u sve dok im Iran nije dopustio iskorištavanje nafte na sjeveru zemlje u isto vrijeme ponovno započeo građanski rat u Grčkoj > komunisti pokrenuli oružani ustanak protiv korumpirane i represivne grčke vlae pomod grčkim pobunjenicima slali jugoslavenski komunisti, ali je sovjetska pomod bila minimalna
Trumanova oktrina, ožujak 1947. poziv na globalno suprotstavljanje komunizmu Zakon o nacionalnoj sigurnosti, 1947. > uspostavljeno Vijede za nacionalnu sigurnost > zaada= savjetovati presjenika o vanjskim poslovima i obrambenoj politici stvorena i Sreišnja obavještajna agencija (Central Intelligence Agency, CIA) > svrha: prikupljanje i analiziranje stranih obavještajnih poataka antikomunizam postaje glavno načelo američke vanjske politike Truman zatražio i vojnu pomod Turskoj i Grčkoj oporavak zapane Europe zastao 1947. > pomanjkanje goriva, ruštveni nemiri, politička nestabilnsot i smanjivanje deviznih rezervi
WW2 uništio europski trgovinski i platni sustav zapana Europa ostala je bez njemačkog ugljena te velikog tržišta na istoku > morala se okrenuti SAD-u, ali nije bila u stanju zaraiti olare nužne za pladanje svojih potreba SAD pružio zapanoj Europi pružile milijare gospoarske pomodi > slijeili plan ministra vanjskih poslova Georgea C. Marshalla koji je u lipnju 1947. preložio Program europske obnove (European Recovery Program) Marshallov plan
Marshallov plan imao i političke posljeice > porivao komunistički utjecaj na sinikate i uge ustanove
u Europi osnovana Uprava za gospodarsku suradnju (Economic Cooperation Administration)
> uspostavljena zato a brine o američkim programima pomodi
Amerikanci potaknuli i osnivan je Organizacije za europsku gospoarsku suranju > ušle sve
zapanoeuropske vlae i upravitelji zapanih okupacijskih zona u Njemačkoj za oporavak europskog gospoarstva ključan je bio oporavak njemačke gospoarske snage SAD uključio Njemačku u Marshallov plan i pokrenuo ujedinjenje triju okupacijskih zona SAD, VB i još 10 zemalja u travnju 1949. osnovale Sjevernoatlantski savez (North Atlantic Treaty) > cilj=zajenička obrana zapane Europe; razlog osnivanja=strah o obnove njemačke modi i eventualnih sovjetskih intervencija Marshallov plan učvrstio poijeljenost Europe SSSR zabranio istočnoeuropskim zemljama sujelovanje u Marshallovu planu SSSR osniva Komunistički informacijski biro Kominform ili Informbiro SSSR sklopio i niz trgovinskih sporazuma u istočnoj Europi poznatih po nazivom Plan Molotova (taj plan je 1949. zamijenilo Vijede za uzajamnu ekonomsku pomod -Komekon) 1948. > oštar raski Jugoslavije i SSSR -a u Sovjetskom savezu između 1948. i 1952. ošlo o mnogih čistki koje su s vlasti skinule 'nacionalne komuniste'
'sigurnosna vojba' > težnja neke zemlje a porai na sigurnosti izaziva strah potencijalnih suparnika i dovodi do protumjera
sovjetska blokada kopnenih i morskih putova prema Berlinu > lipanj 1948.-srpanj 1949. > prosvjed protiv ujedinjenja triju okupacijskih zona
o tih triju okupacijskih zona nastaje Savezna Republika Njemačke u rujnu 1949. Sovjeti u svojoj okupacijskoj zoni osnovali novu republiku > Demokratska Njemačka Republika, listopad 1949.
Sovjeti prvi puta uspješno testiral i atomsku bombu u kolovozu 1949.
Globaliziranje Hladnog rata
SAD smatrao a je bitno nazirati resurse, tržište i ranu snagu Tredeg svijeta htjeli su proširiti trgovinu i ulaganje u Tredem svijetu kako bi prevlaali nestašicu novca SAD je počeo snažnije surađivati s kolonijalnim silama jer je želio osigurati a buude vlae budu prozapadno orijentirane
kako bi osigurale svoj utjecaj u Latinskoj Americi, SAD je poržao potpisivanje regionalnog sporazuma o sigurnosti > Rio-pakt, 1947. te osnivanje Organizaci je američkih ržava 1948.
Hladni rat utjecao i na razvoj Afrike
SAD htio smanjiti ljevičarski utjecaj na jugu Afrike pa je poržavao kolonijalne sile poput VB, Francuske, Belgije i Portugala te manjinsku bjelačku vlau u Južnoafričkoj Uniji južna Afrika bila bogata mineralom uranom, koji je bio ključan u proizvonji atomske bombe SAD kritizirao politiku apartheia koju je uspostavila Nacionalistička stranka nakon olaska na vlast 1948.
WW2 pokazao i važnost nafte u moernoj ratovanju > SAD su pomod za obn ovu Europe i Japana potražile u nafti Bliskog i Srenjeg istoka Francuska je morala priznati nezavisnost Libanona i Sirije 1946., a suočila se i s otporom vlasti u Alžiru, Tunisu i Maroku britanska važnost na Srenjem istoku polako nestajala Britanci se 1948. povlače iz Palestine, ostavljaju UN-u a rješavaju spor između Arapa i Žiova i britanski položaji u Egiptu po prijetnjama > Britanci u Egiptu kontrolirali Sueski kanal i Suesku kompaniju
Britanci u Iranu posjedovali Anglo-iransku naftnu kompaniju > i ona u sve lošije stanju
Iran je nakon rata bio prilično nestabilan > zbog gospoarskih učinaka tijekom rata i političkih borbi između šaha i parlamenta Mežlisa, nastavljaju se i borbe super sila za iransku naftu interes SAD u poslijeratnoj Aziji usredoto čen na Japan (jeina azijska inustrijska sila) japansko širenje ugrozilo je zapanu kolonijalnu vlaavinu u JI Aziji
poraz Japana doveo je do osamostaljenja Koreje i ponovnog pripojenja Tajvana Kini
SAD je nakon rata htio obnoviti japansko ruštvo, ukloni ti elemente odgovorne za rat te pomodi emokratizaciji i emilitarizaciji gospoarske modi prve rane reforme koje je SAD proveo u Japanu > proširenje biračkog prava, reforma zemljišnih posjea, razbijanje zaibatsua (financijski i inustrijski konglomerati), proširenje raničkih prava, ukianje vojske SAD nametnuo Japanu ustav 1947. > proveena prisilna emilitarizacija > japansko ruštvo
pozitivno reagiralo na to
va segmenta revolucije u zemljama Tredeg svijeta > borba protiv strane ominacije + unutrašnja ruštvena revolucija
1946. > SAD dao Filipinima nezavisnost
1947. > Britanci ali nezavisnost Iniji, Pakistanu i Cejlonu (Šri Lanka), a 1948. Burmi Nizozemci i Francuzi žestoko se opirali pokretima za neovisnost
kasnih 40-ih dolazi do antikolonijalnih pobuna u Indoneziji i Indokini
u Vijetnamu pokret za nezavisnost voili komunisti na čelu s Ho Ši Minom, a u Inoneziji su to bile nacionalističke snage bez komunističkog preznaka
komunisti aktivni i na Korejskom poluotoku
38. paralela dijeli Sjevernu Koreju o Južne
sjeverno o te paralele Sovjeti pomagali vođu komunističkih gerilaca Kim Il Sunga > njegova je vladavina potrajala do njegove smrti 1994.
južno o te paralele SAD pomagale konzervativnim Korejcima po vostvom Sing Man Rija a poraze umjerene lj evičare i u rujnu 1948. proglase Republiku Koreju kao ogovor na to Kim Il Sung i njegova komunistička ekipa proglasila je Demokratsku Narodnu Republiku Koreju
oba režima prisvajala pravo na čitav korejski teritorij > upai i sukobi na granicama česta pojava
u prosincu 1948. Sovjeti se povlače iz Sjeverne Koreje, a 6 mjeseci nakon toga Amerikanci sr povlače iz Južne Koreje SAD ao 3 milijare $ pomodi kineskim antikomunističkim snagama, ali je ipak komunizam u Kini pobijeio > u listopau 1949. proglašena Narodna Republika Kina sovjetski i kineski komunisti početkom 50 -ih potpisali sporazum o gospodarskoj i sigurnosnoj suradnji
u vrijeme komunističke vlaavine, Čang Kai -šek i njegove pristalice otišli na Tajvan kineski antikomunsti kontrolirali > Tajvan, ne koliko manjih otoka, uključujudi Jinem i Mazu američko vostvo u Tajvanu vijelo obro strateško mjesto iz kojeg su mogli širiti svoj utjecaj uboko u azijsku unutrašnjost Trumanov ogovor na sovjetski uspjeh s atomskom bombom > povedanje proizvonje atomskog oružja te ubrzan ra na hirogenskoj bombi
Truman je oobrio izrau stuije o ukupnim američkim vojnim zahtjevima > rezultat = dokument NSC-68 > njega je na početku 1950. izraio službenik MVP -a Paul Nitze u suradnji s ržavnim tajnik Deanom Achenson om 25. lipnja 1950. sjevernokorejske snage napale Južnu Koreju SAD je dobio mandat od UN- a za slanje američkih oružanih snaga u pomod Južnoj Koreji NR Kina je olučila intervenirati u jesen 1950. jer su snage po zapovjeništvom Douglasa MacArthura ignorirale upozorenja a se ne približavanju kineskoj granici u Južnoj Koreji bojišnica se stabilizirala u proljede 1951. primirje je potpisano u srpnju 1953. > razjelnica između vaju Koreja ostala je 38. paralela
Korejski rat ubio 3 milijuna ljudi
rat je pokrenuo brojne promjene koje su ovele o zaoštravanja Hlanog rata
Suparništvo i koezgistencija (1950.-1962.)
Korejski rat izmijenio narav Hladnog rata
rat učvrstio pojelu svijeta na političke, vojne i gospoarske sfere SAD je i dalje vodio u utrci u naoru žanju sve važniji izvor međunaronih napetosti postala borba Tredeg svijeta za političku neovisnost, gospoarsku pravu, rasnu jenakost i poštovanje različitih kultura sovjetsko-američko suparništvo u Tredem svijetu i utrka u naoružavanju izazvali 1962.
Kubansku raketnu krizu (najopasnija kriza hladnoratovske ere) Promjena ravnoteže snaga
svjetska se ekonomija između 1953. i 1963. uvostručila sovjetsko-kineski sporazum se krajem 50- ih počeo raspaati, a SSSR imao i problema s nazorom u istočnoj Europi
Hladni rat se u Europi do 1950. stabilizirao
samo je Zapani Berlin bio premet teritorijalnih rasprava između supersila strahovalo se kako de istočnonjemačke snage napasti Zapanu Njemačku > Truman stoga šalje u zapanu Europu četiri ivizije u jesen 1950. > pokrenut proces koji de
Sjevernoatlantski pakt pretvoriti u Organizaciju Sjevernoatlantskog saveza (NATO)
NATO > stvorena vojna organizacija pod kontrolom SAD-a
na taj način SAD je zapanoeuropske zemlje stavio po nanacionalnu kontrolu i gotovo ih onemogudio za međusobne sukobe SAD je smatrao kako je bitno naoružati Zapanu Njemačku kako bi se osigurala njezina
zapadna orijentacija
zapanonjemački presjenik = Konra Aenauer Francuzi preložili plan za osnivanje Europske obrambene zajenice (European Defence Community – EDC) > putem nje ograničen broj njemačkih snaga u malim jeinicama bio bi uključen u zapanoeuropsku armiju > SAD na kraju poržao plan rasprava o osnivanju EDC-a potrajao do 1954. > tada je francuski parlament odbio odobriti plan
ipak, zapani saveznici usvojili plan prema kojem se SR Njemačka mogla naoružati i priključiti NATO-u, ali uz obedanje a ne de razvijati atomsko, kemijsko i biološko oružje
SR Njemačka priključila se NATO-u u svibnju 1955.
ubrzo nakon toga Francuska, VB i SA D prekinuli okupaciju Zapane Njemačke, ali su ostali
vojno prisutni na tom poručju Sovjeti su sreinom svibnja 1955. olučili formalizirati sigurnosne veze s istočnom Europom > potpisali Sporazum o prijateljstvu i uzajamnoj pomodi s Albanijom, Bugarskom, Čehoslovačkom, DDR, Mađarskom, Poljskom i Rumunjskom Varšavski ugovor/pakt an nakon potpisivanja VU Sovjeti ratificirali Austrijski ržavni ugovor > okončana je saveznička okupacija Austrije, ali je ona zauzvrat morala postati neutralna Staljinov nasljenik Nikita Hruščov želio popraviti narušene onose s Jugoslavijom u rujnu 1955. Sovjeti priznali SR Njemačku
izdatci Korejskog rata doveli do gospodarskog blagostanja koje je na Zapadu potrajalo do
ranih 70-ih
Marshallov plan završio 1951. > američka se pomod zapanoj Europi nastavila preko Administracije za uzajamnu sigurnost (Mutual Security Administration) > ona je tijekom 1951.-1955. donirala 25 milijardi dolara
Zapanoj Njemačkoj Marshallov plan nije pomogao, ali joj je pomogao rast izazvan Korejskim ratom
ekonomsko ujeinjavanje > Francuska, Zapana Njemačka, Italija, Nizozemska, Belgija i Luksemburg 1951. osnovali Ekonomsku zajenicu za ugljen i čelik
Rimski ugovori, 1957. gore spomenute zemlje povezale se u Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ)
Britanci olučili ostati izvan EEZ -a > osnovali labavije Europsko uruženje za slobonu trgovinu
gospoarski rast je u zapanoj Europi omogudio stvaranje socijalnih ržava i smanjenje klasnih sukoba te je oveo o esetogoišnje hegemonije es nog centra u zapadnoeuropskoj politici
zapanonjemačka Socijalemokratska stranka (SPD) je 1959. obacila marksizam, prestala se suprotstavljati naoružavanju te je prigrlila mješovitu ekonomiju
Korejski rat potaknuo gospodarski rast Japana
američka vojna potrošnja u Japanu > poznata i kao 'božanska pomod' > izvukla Japan iz gospodarske stagnacije
Amerikanci u Japanu kupovali kamione, uniforme, meicinsku opremu i ostalo što je uloženo u Korejskom ratu > uložili u Japan 4 milijare olara Korejski rat izmijenio političke onose između Japana i SAD-a 1951. > potpisan je sporazum kojim su okončana sva neprijateljstva, a Japanu je vraden suverenitet nad svim otocima
SAD je zaržao nazor na otočnom skupinom Rijukiju > na najvedem otoku tog arhipelaga Okinawi, postojao je sustav američkih baza koji je o kraja 60 -ih postao ključno strateško uporište u regiji buudi a se Japan ponovno naoružao , SAD je htio osigurati japanske susjee > 1951. potpisuje sporazum o sigurnosti s Filipinima te ulazi u labav savez s Australijom i Novim Zelandom (ANZUS pakt)
nakon Korejskog rata SAD avao veliku pomod Južnoj Koreji i Tajvanu ržavni uar u Južnoj Koreji > 1961. > nakon toga olazi o ekonomskog rasta Korejski rat oveo o promjene političkih onosa između SAD -a i Tajvana te Južne Koreje
25. lipnja 1950. > Truman šalje Semu flotu u Tajvanski tjesnac kako bi se spriječio napa Narodne Republike Kine na Tajvan
sporazum o sigurnosti između SAD-a i Tajvana > 1955. Amerikanci poržali Tajvan tijekom Tajvanske krize 1954. -1955. i 1958. kada su Kinezi granatrali tajvanske otoke uz svoju obalu
politika 'novog smjera' > nakon Staljinove smrti, Sovjeti ukinuli najrepresivnije mjere ástaljinizma i pouprli reformističarske političare u istočnoj Europi
štrajkovi i nemiri u Istočnoj Njemačkoj, lipanj 1953. > Sovjeti šalju svoje trupe a smire situaciju
na 20. kongresu Komunističke partije SSSR-a Nikita Hruščov 'tajno' (a kasnije je to procurilo na Zapad) osudio Staljina i staljinizam
Hruščov smatrao kako je mogud miran suživot ržava koje imaju rukčija uređenja te kako je socijalizam ostvariv i kroz parlamentarnu demokraciju, a ne samo kroz revoluciju
Hruščovljeve mjere a potakne reforme u istočnoj Europi potaknule nezaovoljstvo u čitavoj regiji
lipanj 1956. > pokušaju liberalizacije u Poljskoj zamalo prošli kobno > policija otvorila vatru na ranike u štrajku uz kinesku poršku, poljski komunisti na vlast vratili Właysłava Gomułku (zatvoren u čistkama ranih 50-ih) > tijekom njegove vladavine Poljska je ukinula kolektivizaciju poljoprivree, poboljšala onose s Katoličkom crkvom, povedala plade i preuzela kontrolu na svojim oružanim snagama u Mađarskoj su komunisti (potaknuti zbivanjima u Poljskoj) na vlast ponovno oveli Imru Nagya (također žrtva Staljinovih čistki) > on nije bio u stanju kontrolirati ogađaje, a nezaovoljstvo naroa je raslo > kasnije je Nagy objavio kako Mađarska istupa iz Varšavskog pakta, proglasio je neutralnost ržave i zatražio pomod UN-a međutim, Sovjeti sklopili sporazum s još jenim istaknutim komunistom > Janos Kádár > Sovjeti obedali široku autonomiju Mađarske u unutarnjim poslovima, ali je Káár zauzvrat morao zaržati Mađarsku u Varšavskom paktu te ukloniti Nagya 4. stuenog 1956. > sovjetske trupe i trupe ostalih članica Varšavskog ugovora ušle u Budimpeštu i brutalno ugušile revoluciju nakon ogađaja u Poljskoj i Mađarskoj, Sovjeti oslabili politički i gospoarski pritisak na istočnu Europu > SSSR počeo subvencionirati istočnoeuropske zemlje kroz sve povoljnije trgovinske sporazume > takva politika do vela o ponovnog oživljavanja komunizma u istočnoj Europi
zbog sovjetske pomodi istočnoj Europi značajno se smanjila sovjetska pomod NR Kini nakon završetka Korejskog rata, Sovjeti pokušali popraviti onose s Kinom koji su narušeni u tom ratu > SSSR podupro granatiranje otoka Jinmen i Mazu u rujnu 1954.
Hruščov je obedao vradanje vojnih baza u Lushunu (Port Arthur) i manžurske željeznice (kojom su upravljali Sovjeti) po kinesku kontrolu, a obedao je i gospoarsku pomod u travnju 1955. > Hruščov Kini obedao sovjetsku pomod u stvaranju atomske bombe onosi između SSSR-a i Kine ohlaili kaa je Hruščov kritizirao Staljinov kult ličnosti > to se moglo protumačiti i kao kritika Maove vlaavine 1958. > Kina pouzela 'veliki skok naprije' > pokušala je smanjiti ovisnost o stranim zemljama preko militarizacije gospodarstva i ubrzane industrijalizacije
katastrofalni rezultati tog 'pokusa' > velika gla, 30 milijuna mrtvih > Sovjeti počeli sumnjati u Maovo vodstvo
Sovjeti se naljutili i kada su Kinezi u kolovozu 1958.ponovno otvorili pitanje priobalnih otoka i Tajvana
Mao je smatrao kako se SSSR ne mora bojati atomskog sukoba sa SAD-om jer je, smatrao je,
SSSR u vostvu što se tiče naoružavanja > zvao SAD 'papirnatim tigrom' kineski pritisak na Indiju i zauzimanje Ti beta 1959. još više zabrinuli Sovjete u kolovozu 1959. > Hruščov zaustavio sovjetsku pomod u izrai atomskog oružja u srpnju 1960. Hruščov povlači sovjetske tehničke i vojne savjetnike iz NR Kine SAD počeo smatrati kako je Kina veda prijetnja o SSSR -a (Kina se između ostalog protivila poboljšanju onosa Sovjetskog Saveza sa SAD-om)
Utrka u naoružavanju
Eisenhowerova administracija (1953.-1961.) olučila smanjiti konvencionalne snage i
zaprijetiti kako de na sovjetski napa ogovoriti jakim nuklearnim naoružanjem listopa 1952. > Amerikanci testirali termonuklerano oružje veljača 1954. > Amerikanci testirali hirogensku bombu razvili su balističke rakete srenjeg i alekog ometa (MRBM-Medium Range Ballistic Missile i IRBM-Intermediate Range Ballistic Missile), bombarere srenjeg ometa i, konačno, transkontinentalni bombarder B-52 (počeli koristiti krajem 50-ih) rujan 1955. > Eisenhower oobrio plan razvoja interkontinentalnih balističkih raketa (ICBM Intercontinental Ballistic Missile) > 'najviši ržavni prioritet' SAD nije imao bombardere koji su mogli dosegnuti Sovjetski Savez iz baza u SAD-u > zato je
bilo bitno a SAD okruži Kinu i SSSR regionalnim sigurnosnim sporazumima i a im saveznici na tlu Europe posluže kao baze za eventualni napa na S SSR > do sredine 60-ih SAD je imao 375 baza u stranim ržavama i 3000 rugih objekata koji su okruživali SSSR i njegove saveznike
Staljinova smrt > ožujak, 1953. > nakon toga velike promjene olazi o povedanja Crvene armije > u pet goina s 2,8 milijuna n arasla na 5,8 milijuna ljudi Hruščov je namjeravao smanjiti vojne izatke i voiti pomirljivu politiku prema Zapau
Georgij Maljenkov (premijer) > nakon Staljinove smrti bio upleten u nuklearni program te je
smatrao kako je nuklearno oružje potrebno za miran suživot > smijenjen u veljači 1955.
Staljinovi nasljednici proveli demobilizaciju > do 1960. sovjetske snage smanjene na 3,6 milijuna vojnika
kolovoz 1953. > Sovjeti testirali malu termonuklearnu bombu
studeni 1955. > Sovjeti testirali hidrogensku bombu
Sovjeti nisu proizveli velik broj bombarera, ved su proizvoili balističke rakete
1958. Sovjeti su imali samo 85 interkontinentalnih bombardera, a SAD ih je imao 1769
kolovoz 1957. > Sovjeti testirali interkontinentalnu balističku raketu
listopad 1957. > u Zemljinu orbitu Sovjeti lansirali Sputnik
sovjetske interkontinentalne rakete mogle zaprijetiti SAD-u > dovelo do preobrazbe situacije
o 1956. američki špijunski avioni U-2 nadlijetali su SSSR i snimali teritorij prve američke interkontinentalne rakete > 1959. 'vojno-industrijski kompleks' u SAD-u > zruženje snažne vojne elite i krupne inustrije oružja
'raketni jaz' > važno pitanje presjeničke kampanje 1960. > emokrati optužili Eisenhowerovu administraciju da je dopustila Sovjetima da steknu predno st u naoružavanju
novi predsjednik JFK (1961.-1963.)
on je uvjerio Kongres a je potrebno povedanje vojnih izataka > ra na programu Polaris (razvijane rakete lansirane s pomornica) i Minuteman (razvijane rakete na čvrsta goriva) dolazi i do porasta američkog svemirskog programa
SAD je sada stekao golemu prednost
veljača, 1961. > američki ministar obrane Robert S. McNamara izjavio kako raketni jaz više ne postoji
Zapana Njemačka ovršila granju vojnih snaga 1963. Hruščov je nastojao prebroiti vrijeme za stvaranje novih raketa politikom blefiranja > govorio kako Sovjeti štancaju rakete 'poput kobasica'
rujan, 1961. > Sovjeti testirali H-bombu snage 50 megatona
Tredi svijet
ogađaji u Tredem svijetu još jean izvor hlanoratovskih napetosti Hladni rat pojačao lokalne sukobe u Tredem svijetu mnoge zemlje, prevođene Inijom, Inonezijom i Egiptom, pokušale stvoriti politički prostor između vaju blokova tako a zemlje Tredeg svijeta u Hlanom ratu mogu izabrati neutralni put > takva nastojanja započela konferencijom afričkih i azijskih zemalja u Banungu, travanj 1955.
Hruščov je u zemljama Tredeg svijeta prepoznao mogudnost 'pobune protiv Zapaa' te je pokušao priobiti poršku tih zemalja vojnom i gospoarskom pomodi SAD snažno povezan sa zemljama Tredeg svijeta > izravno: Latinska Amerika, Filipini, Južna Koreja ili neizravno: preko svojih saveznika
SAD je imao velike gospoarske interese u zemljama tredeg svijeta, SSSR ne SAD je često u zemljama Tredeg svijeta u praksi poržavao monarhe, vojne diktatore i druge neemokrate > bilo je bitno samo a su antikomunistički nastrojeni Iranska kriza (1951.-1953.) > u proljede 1951. Iranska nacionalizacija Anglo -iranske naftne kompanije (AIOC) koja je bila u britanskom vlasništvu SAD se usprotivio tom pot ezu > bojali su se a de britanska intervencija ovesti o sukoba koji de smijeniti prozapanjački orijentiranog šaha, povedati izglee prosovjetske stranke Tueh ili čak ovesti o sovjetske intervencije Britanci ipak olučili jelovati > proglasili međunaroni bojkot iranske nafte te pokušali utjecati na iransku politiku
o 1953. bojkot iranske nafte osiromašio ržavni bužet SAD i VB u tajnosti organizirali i proveli ržavni uar u kojem je Muhamma Mosaik (nacionalistički nastrojen premijer) smijenjen, a na vlast su doveli vladu sklonu nagodbi oko nafte
Sueska kriza > 1956.
kriza izrasla iz arapsko-izraelskog sukoba i egipatskih nastojanja da financiraju projekt gradnje gigantske brane na Nilu kod Asuana
Egipat je 1955. počeo nabavljati oružje o SSSR -a > SAD i VB povukli svoju pomod izgranje Asuanske brane
odgovor na to egipatski nacionalistički vođa Gamal Abel Naser proglasio nacionalizaciju
Sueske kompanije (koja je bila u vlasništvu VB i Francuske) Sueski kanal bio je jean o najbitnijih međunaronih trgovačkih pravaca Britanci su zajeno s Francuzima (ogorčeni zbog Naserove porške alžirskim pobunjenicima) i Izraelcima (strahovali o Naseroveporške gerilskim napaima na njihov teritorij) razvili plan za vojnu akciju preuzimanja nadzora nad kanalom > napali krajem listopada 1956.
SAD se usprotivio britansko-francusko-izraelskoj akciji < natjerao njihove snage na povlačenje
SSSR nije oigrao ulogu u ovoj krizi jer je bio zaikupljen gušenjem revolucije u Mađarskoj
kriza u Libanonu > 1958.
u Libanonu probleme stvarali pokušaji prozapanjačkog presjenika Kamila Šam'una a uz
pomod promjene ustava obije još jean manat > protivljenje Šaum'unovoj vlasti > SAD na kraju morao intervenirati > poslale 14 000 vojnika i sklopile sporazum kojim je osigurana naklonjenost zemlje Zapadu
srpanj, 1958. > u Iraku vojnim uarom zbačena zapanjački orijentirana monarhija
nakon vojnog udara Irak se povukao iz Bagdadskog pakta (Turska, Iran, Irak, Pakistan i VB) >
on je uz američku pomod sklopljen 1955. kako bi se učvrstio 'sjeverni zi' i kako bi se SSSR odvojilo od Perzijskog zaljeva i Sredozemlja
Bagaski pakt > vrhunac pokušaja Zapaa a učvrsti svoj položaj na Bliskom i Srenjem istoku
1954. > SAD počeo opskrbljivati Pakistan vojnom pomodi iste godine Pakistan pristupio Organizaciji jugoistično-azijskog pakta (SEATO) vijetnamski pokret za nezavisnost (Viet Min) prevoili komunisti, a poržavali NR Kina i SSSR
rat u Vijetnamu je predstavljao borbu protiv strane dominacije
SAD je počeo financirati francuske snage koje su se borile u Vijetnamu uoči Korejskog rata nakon poraza ko Dien Bien Phua 1954. Francuzi na međunaronoj konferenciji u Ženevi ogovorili povlačenje svojih snaga Ženevskim sporazumom osigurana nezavisnost Vijetnama, Laosa i Kambože Vijetnam je privremeno poijeljen kako bi se olakšalo pregrupiranje francuskih snaga i snaga
Viet Mina
Viet Min je 1950. osnovao Demokratsku Republiku Vijetnam > ta je republika trebala biti na
poručju sjeverno o 17. paralele, a prozapanjački Vijetnam bi kontrolirao jug zemlje vođa Viet Mina i DR Vijetnama Ho Ši Min SAD se bojao širenja komunizma u regiji pa je potaknuo stvaranje SEATO pakta > SAD, VB, Britanija, Francuska, Australija, Novi Zelan, Pakistan, Tajlan i Filipini > zemlje članice obvezale se na otpor komunističkim nastrajima u regiji Južni Vijetnam, Laos i Kamboža uključene u poručje po zaštitom SEATO -a iako nisu bile članice u južnom ijelu Vijetnama SAD pokušao stvoriti nekomunističku vlau na čelu s Ngo Din Diemom > Diem je uspio preuzeti kontrolu nad vladom
na izborima je trebalo odi o ujeinjenja vaju Vijetnama, ali je ošlo o nesuglasica novi oružani sukobi izazvani egzekucijom protivnika Diemovog režima i ukianjem agrarne reforme
preostali članovi Viet Mina na jugu uz pomod ru gova sa sjevera organizirali Nacionalni osloboilački front (1960.) > za svrgavanje Diema i ponovno ujeinjenje Vijetnama
rojalistička vlaa u Laosu na vlast olazi 1954. > 3 goine kasnije osnovala je neutralnu koaliciju s komunističkim pokretom Pathet Laos esničarske snage 1958. svrgnule neutralnu vlau i priklonile se Zapau
neutralni su ponovno preuzeli kontrolu u kolovozu 1960., a zatim opet izgubile vlast u
prosincu iste godine
SAD poržavao esničare, a Sjeverni Vijetnam, SSSR i Kina ljevičare
Maroko i Tunis dobili nezavisnost 1956.
1957. > nezavisnost Gani (prva subsaharska afrička kolonija koja je postala nezavisna) nezavisan Alžir > 1962. u Alžiru su ratni sukobi 1958. oveli o paa Četvrte Francuske Republike > nakon toga na vlast dolazi nova vlaa na čelu s Charlesem e Gaulleom > on je obedao a de rat završiti alirskom nezavisnošdu o 1962. vedina afričkih zemalja obila nezavisnost, s izuzetkom portugalskih kolonija Južne
Rodezije i Namibije
Kongo > dobio je nezavisnost od Belgije 1960.
nakon toga izbija hlanoratovska kriza koja je utjecala na stvaranje nove ržave
ubrzo nakon toga secesionističke snage zauzele oblast Katanga, bogatu ruama > kongoanski premijer Patrice Lumumba obratio se za pomod SAD-u i SSSR-u; SAD odbio poziv jer je sumn jao kako je Lumumba naklonjen komunistima; Sovjeti poslali neznatnu pomod uskoro ošlo o Lumumbinog svrgavanja i ustoličenja prozapanjačke vlasti SAD se uplitao i u poslove Latinske Amerike > opsežan program vojne pomodi i vojnih vježbi u Gvatemali se re formistička vlaa uspjela oržati unatoč neprijateljstvu kompanije Unite Fruits koja je bila američka i koja je ominirala gvatemalskim gospoarstvom na slobonim izborima 1950. na vlast je ošla vlaa Jacoba Arbenza, vojnog časnika
naklonjenog reformama
dvije godine nakon dolaska na vlast njegova vlada izglasala zakon o agrarnoj reformi > United Fruitsu oduzeto nekoliko jutara zemlje
SAD se pobojao kako Gvatemala krede putem komunista (što nije bila istina) u svibnju 1954. Gvatemala obila oružje o SSSR -a SAD je ved ranije pouzela korake za svrgavanje Arbenza > poslali mali izbjegličku vojsku > plan je uspio pa je vođa izbjeglica zauzeo Arbenzovo mjesto > započeo je represivni režim koji je trajao 40 godina
i kubanska revolucija započela kao opdenaroni pokret protiv vojnog diktatora Fulgencia Batiste kojeg je poržavao SAD siječanj 1959. > nova kubanska po vostvom Fiela Castra vlaa olazi na vlast > sukobljava se s američkim gospoarskim interesima Kubanci od SSSR-a obivali značajnu gospoarsku i vojnu pomod SAD zabranio uvoz kubanskog šedera
Eisenhower je vojno organizirao kubanske izbjeglice (koji su bili protiv Castra)
Castro se olučio na sporazum pomodi sa SSSR -om Kuba je u travnju 1961. u Zaljevu svinja uspjela obiti napa izbjegličkih snaga
nakon toga Castro poveo Kubu dalje prema vojnom savezu sa SSSR-om
Berlinska i Kubanska kriza
nepostojanje formalnog mirovnog sporazuma s Njemačkom za Sovjete prestavljalo nerješiv problem
Sovjeti imali poteškoda s uspostavljanjem stabilne ržave u istočnoj Njemačkoj stanovnici sovjetske zone sve više zbog nezaovoljstva bježali na Zapa Hruščov je u stuenom 1958. preložio mirovni sporazum kojim bi se službeno priznalo postojanje viju ržava Hruščov je povukao ultimatum > saveznici su imali 6 mjeseci prihvatiti sporazum ili de nazor na prilazima zapanim sektorima preati DR Njemačkom nae u poboljšanje onosa nakon što je Hruščov posjetio SAD u proljede 1959. nae su oveene u pitanje kaa su 1. svibnja 1960. Sovjeti srušili špijunski avion U -2 pred početak planiranog sastanka u Parizu Hruščov obnovio ultimatum u Beču u lipnju 1961. s novim američkim presjenikom JFK u televizijskom obradanju naciji u srpnju 1961. Kenney je obedao kako SAD ne de opustiti komunistima da protjeraju Zapad iz Berlina
istočni Nijemci su 13. kolovoza zatvorili sve putove između zapanog i istočnog Berlina
do ozbiljnije krize dolazi krajem listopada 1961. kada je general Lucius Clay (Kennedy ga
poslao u Berlin a pokaže američku preanost grau) poslao na točku Charlie (saveznički korior između sektora) tenkove želedi emonstrirati olučnost SAD -a a zarži svoje pravo pristupa
Berlinski zid pretvoren u simbol Hladnog rata
u listopadu 1962. izbila kriza zbog sovjetskih raketa na Kubi
Amerikanci prvotno smatrali da rakete trebaju otjerati zapadne snage iz Berlina
SAD je rovario protiv Castra, a Castro je tražio i obivao sve vedu pomod o SSSR -a zašto SSSR šalje rakete na Kubu? > tako su mogli rješiti problem sovjetske strateške inferiornosti, strah od gubitka Kube, te ra kete onemogudile a Amerikanci prvi uare, psihološki ogovor na američke rakete u Turskoj Kenney je nareio pomorsku blokau Kube što je trebalo natjerati Sovjete a uovolje
njegovim zahtjevima i povuku rakete
Kenney i Hruščov postigli ogovor > SSSR povukao rakete s Kube, a SAD se obvezao a ne de napasti Kubu
POVIJEST 17 str. 433-462; 499-510; 536-588
Bipolarni svijet: Povijesni prikaz
„konstruktivni rat“ ili „mod koja proizlazi iz rata“ konflikti koji uvjetuju stvaranje novih međunaronih sustava temeljenih na hijerarhijskim osnovama i ravnoteži koja de oređivati onse među ržavama primjeri: Talijanski ratovi, Rat za špa baštinu, ratovi revolucionarne Fra, napoleonski ratovi, WW1 mirovni sporazumi koji su nakon njih uslijedili trajno utjecali na međunarone odnose
takav bio i WW2 stvorio novi poredak 1945-91 s ubokim utjecajem na međunaronu, ali i
na unutarnju politiku svake ržave bit novog poretka viimo u tri temeljna ogađ aja nestanak sreišnjeg europskog položaja, pojava vaju novih planetarnih sreišta modi i hegemonije(SAD i SSSR > u rugoj polovici 40 ih sa svojim blokovima sve žešde zaoštravaju onose > Hlani rat), efinitivna kriza skupa s raspadom velikih europskih kolonijalnih carstava(iznosi kompleksnu stvarnost 3. i 4. svijeta)
subine va ominantna svijeta rukčije > Zapa izvanrean ekon. soc. i pol razvitak, a real soc. postupno se petrificira što uzrokuje njegov slom 3. i 4. svijet ovisni o bogatim i razvij enim zemljama > na tom poručju o ana anašnjeg nisu okončane nestabilnosti i socijalne i ljuske trageije
1. Nestanak sreišnjeg europskog položaja
jeno o glavnih obilježja epohe nakon WW2 kraj europske dominacije > kulminacija europske modi 1914. > svjetska ravnoteža oraz snaga među europskim silama europska ominacija uzmrana ved na prijelazu 19. u 20. st zbog velikog razvoja SAD -a i Japana, a dodatno oslabljena nakon WW1 1917.-45. razdoblje koje neki nazovaju
„europski građanski rat“
Nakon WW2 isplivavaju dvije nove sile SAD i SSSR
3 posljedice te transformacije 1) Europa postala periferija dvaju sukobljenih imperija,
poijeljena na va bloka 2) Europa nije mogla spriječiti raspa svoga kolonijalnog imperija 3) proces europske integracije > ideje federalizma 2. Pojava bipolarnog poretka
bipolarnost remeti onos ravnoteže i inamiku prethonih stoljeda povijest međunaronih onosa oržavala strukturu multipolarnog tipa još o Vestfalskog mira 1648. tradicionalne dvije sile mijenjaju dvije nove super sile integriraju male i srednje sile u svoja
va suparnička bloka ržava > usavršenje bipolarnog sustava 3. Karakteristike nadmetanja SAD – SSSR
novi bipolarni poreak imao specifičan ieološki karakter koji potiče atmosferu nametanja sukob dvaju velesila bio puno oblji o političkog sukoba, bio je to sukob va moela ekonomskog i ruštvenog razvoja, vije različite koncepcije političkoga poretka, vije
proturječne preožbeo svijetu i povijesti inkompaktibilnost ovih vaju sila mogla završiti međusobnim uništenjem ili suzržavanja po principu nepovreivosti svojih interesnih sfera i sfere prevlasti
posljeice sukoba „slobonog svijeta“ i „posttotalitarnog svijeta“ brojne > dale ton cijeloj epohi i njezinim retorikama, ideje nacije i nacion alizma ušle u uboku krizu, svoju ulogu oživjele jeino u ekolonijalizaciji, a vradaju se tek u postbipolarnom svijetu
4. Paradoksi atomske ere
o vojnog sukoba između supersila nije ošlo > no olazilo o opasnih prijetnji u više navrata čemu oprinosi karakter bipolarne ere: otkride, masovna proizvonja i monopol vaju supersila na novo oružje za masovno uništenje, izvanrene i nevjerojatne snage atomsko oružje najavilo novu eru ratovanja > o „ograničenog ratovanja“ u oba Fririka II., rat je postao „naroni“ i „apsulutni“ u vrijeme Napoleona, a u WW1 i WW2 postaje „totalni“ od upotrebe A-bombe na Japanu vije supersile započinju znanstveno -tehnološko natjecanje kako bi se opskrbile i H- bombom > razvoj oružja, nove rakete mogu osedi i nekoliko tisuda kolometara
upravo je „nuklearni rat“, paraoksalno, onemogudio eventualni vojni sukob supersila > takav bi rat bio katastrofa za cijelu zemaljsku kuglu > nema pobjenika i poraženih va bloka prisiljena koegzistirati, provoi se politika „ravnoteže straha“
5. Kriza suverene ržave
u bipolarnoj epohi ošlo o ograničenja traicionalnog suvereniteta ržava iznimke bile samo supersile > ograničenje se provoi na različite načine još jena transformacija > o 16. st moerna ržava igra važnu ulogu u međunaronim onosima, imala apsulutnu vlast na unutrašnjom politikom te jelovala na širokom poručju međunarone politike Bipolarna hegemonija, formiranje blokova i nuklearni monopol imale dvije posljedice
1) vanjska politika blokova morala se usuglašavati > nastaju NATO i Varšavski pakt po kontrolom SAD-a i SSSR-a; 2) unutrašnja politika po utjecajem iz inozemstva > naglašenije u sovjetskom bloku, Brežnjev razbijao „oktrinu o ograničenom suverenitetu“ 6. Oržavanje i ograničenja bipolarnog poretka
poslije WW2 svijet nije bio potpuno bipolaran > postojala Zapadna Europa i Japan koji su
oživjeli izvanreni napreak, Kina koja je razvila inamičnu međunaronu politiku nakon raskida s SSSR-om, i „nesvrstane zemlje“ sastavljene vedinom o bivših kolonijaln ih imperija koje obijaju priruživanja blokovima unatoč tomu > političko-vojno vodstvao SAD-a i SSSR-a nije bilo uzdrmano simbol bipolarnosti „željezna zavjesa“ europsko zahlađenje započinje 1961. izgranjom Berlinksog zia(srušen 89.) premda je u Europi stanje bilo mirno i stabilno, u ostatku svijeta bilo rukčije razorne posljeice ekolonizacije pokrenute peesetih te početkom šezesetih ekolonizacija polučila 3 važna rezultata: 1) nastanak velikog broja neovisnih ržava s radklano prekrojenim granicama; 2) na svjetlost ana izlazi zaostalost 3. svijeta; 3) povedava se broj ržava koje ne pripaaju blokovima
olazi o mnoštva neočekivanih lokalnih i regionalnih sukoba poznatiji oni u Koreji početkom 50-ih, u Vijetnamu 60-ih i 70-ih godina te u Afganistanu potkraj 70-ih i 80-ih SAD i SSSR imali prste u tim sukobima, premda nije bilo ratova u ekstremnom obliku, ratovalo
se u traicionalnoj formu u okviru sukoba „slaba inteziteta“ „SVJETOVI“ I „DRŽAVE“ NAKON RATA
1952. Alfred Sauvy upotrijebio pojam „Tredi svijet“ u članku „Observateur“ podijelio
ržave na tri kategorije > inustrijalizirane ržave kapitalističkoga svijeta, socijalističke ržave i sve ruge(zajeničko: kolonijalna ovisnost, zaostalost i ekonomska počinjenost industrijskim zemljama
na konferenciji u Banungu 1955. „nesvrstane zemlje“ obacile kolonijalizam i zahtjevale udaljenost od oba bloka
70-ih se tredi svijet ved razlikuje u napretku Brazil, Argentina, Meksiko, arapske zemlje,
Inija Južna Koreja, Tajvan > napreovale; ostale zastale u razvoju > vedinom afričke zemlje koje se saa nazivaju četvrtim svijetom sve se više afirmira termin „zemlje u razvoju“, a kasnije i NIC(nove inustrijske zemlje) za J.Koreju, Tajvan, Singapur, Hong Kong
7. Bipolarizam i Hladni rat
anas se „bipolarno oba“ poistovjeduje s „razobljem hlanog rata“ termin hladni rat prvi upotrebljava Walter Lippman 1947. u nizu članaka u kojima kritizira vanjskopolitičku Trumanovu politiku
termin ukazivao na vrstu rata koji se nije niti odigrao i na ko nflikt u kojem se prietilo
strahovitim oružjem, no o kojega nikaa nije ošlo, nego se okončao slomom slabijeg onos između SAD-a i SSSR-a prošao kompleksne faze razvoja > o velikih sukoba o relativnih popuštanja napetosti Hlani rat u užem značenju razoblje 46. i 47. goine i okončanje Korejskog rata(1950. 53.) kaa tenzije među supersilama počinju popuštati; u širem smislu možemo prouljiti trajanje o Helsinškog sporazuma 1975. i poraza SAD-a u Vijetnamu nakon kojih opet slijedi razdoblje popuštanja > prekinuto seamesetih i osamesetih sovjetsko -afganistanskim ratom i ofanzivom Reaganove administracije
Ako je ved nužno upotrebljavati Hlani rat za cijelo ovo razoblje > obro razijeliti ga na faze
8. Glavne faze međunarone povijesti
najhomogenija faza bipolarnog doba > 1. faza 1945(/47) - 1953. Hlani rat u užem smislu
> perio o završetka WW2 o završetka Korejskog rata prva faza označena povedanjem neprijateljstava vaju supersila poticano sovjetskom okupacijom srenjeistočnog ijela Europe te SAD intervencijom u rekonstrukciji europe koja kulminira Marshallovim planom
ova faza vrhunac oživljava blokaom Berlina(1948.-49.) nakon čega slijei stvaranje viju njemačkih ržava i opdenita konačna pojela hegemonije za ovu fazu posebno važan i Korejski rat te komunističko preuzimanje vlasti u Kini 1949.
2.faza između 1953. i 1963. > uravnoteženi onosi SAD -a i SSSR-a > mirna koegzistencija
koju razvijaju sovjeti po Hruščovljevim vostvom faza obilježena aljnjom utrkom u naoružanju bitni ogađaji mađarska kriza 1956. > sovjetsko vojno interveniranje, sueska kriza > propast VB i Fra prestiža, berlinska kriza 1958.-61. > podizanje zida, kubanska kriza 1962. >pojačava opasnost o nuklearnih sukoba velesila treda faza 1963.-79. > popuštanje napetosti između velesila vrhunac oživljava u sljeedim ogađajima Ostopolitik (1970.-72.) > politika otvaranja prema istoku zapanonjemačkog kacelara Willyja Branta; sporazum SALT I 1972.> ograničenje korištenja nuklearnog naoružanja; Helsinška konferencija o sigurnosti i suranji u Europi 1975. > potvrila postignutu ravnotežu nakon WW2 krize razdoblja sovjetska intervencija u ČehSlo 1968.; rat u Vijetnamu(1964.-75.) > teški potaz SAD-a; Homeinijeva revolucija u Iranu 1979. > eskalacija islamskog fundamentalizma
četvrta faza 1979.-85. >„rugi Hlani rat“ > započinje sovjetskom invazijom na Afganistan
1979.
razoblje označeno utrkom u naoružanju > Reaganova izraa „svemirskog štita“ kao defanzivnog programa protiv nuklearnog napada
peta faza 1985.-89. nova faza napetosti > sovjetska intervencija u Afganistanu završila
porazom
Mihail Gorbačov krede putem unutarnjih reformi SSSR-a uspostavljanje mira sa SAD-om te reforme otvaraju proces raspada SSSR- a koji je okončan 1989.-91.
9. Zapadni svijet
SAD, Europske zemlje i Japan tijekom porada izuzeta ekonomski i socijalni napreak >
proces moernizacije i kapitalističke racionalizacije taj proces prekidan fazama recesije primjer 1973. naftna kriza > nisu izvršile važnije i trajnije promjene tendencija > 70-ih i 80-ih pojavljuju se nove organizacijske forme rada i
nova ravnoteža među ruštvenim klasama automatizacija, kibernetika, jačanje tercijarnog sektora osnove postinustrijskog ruštva razvijaju se i pokreti i oblici izražava nja nezadovoljstva „šezesetosme“ otvaraju put načinu izražavanja neslaganja koji se širi iz SAD -a u Europu u zapanim ruštvima va moela ržavnog uređenja 1) „socijalne ržave“ ili „ržave blagostanja“ > VB(za vrijeme laburista), Njem i Šveska te ruge skandinavske zemlje 2) raikalni neoliberalizam > protivi se svakom obliku ržavne intervencije > Reaganova administracija, VB(za vrijeme konzervativaca – Thatcher) Zapa označava homogenost institucija i političkih vrijenosti inspiriranih pluralizmom i liberalnom emokracijom > olazi o izražaja propaanjem autoritarnih sustava 70 -ih(Port, Špa, Grč) te u pojavi „eurokomunizma“ u Ita blokirana emokracija izrazitom snakom komunista koji su na početku bili oani sovjetskom modelu, no kasnije stvaraju „eurokomunizam“ s oređenim primicanjem emokraciji i političkom pluralizmu ovo vrijeme obilježava i početak europskih integracija plod ratnih katastrofa > ograničavaju ih otpori suvereniteta ržava, ali ipak oživljavaju napreak
napredak integracija Rimski ugovor 1957, Jedinstveni europski akt 1986., ugovor iz Maastrichta 1992. etape revolucije koje de se i alje nastaviti
10. Komunistički svijet
nakon WW2 posljenje goine Staljina obilježene obnovom razorene ržave te povedanjem interesne sfere SSSR-a u srednjo-istočnoj Europi > tu nastaju komunistički režimi istovjetni sovjetskom te bivaju podvrgnuti SSSR-u
veliki otpor sovjetizaciji pružila Jugoslavija 1948. > Tito optužen za izaju, ali se nastavio samostalno razvijati
1949. Kina postaje komunistička velik oprinos razvoju međunaronog komunizma
Hruščovjljev olazak 53.(o 64.) mijenja situaciju XX. kongresom KP SSSR-a iz 56. započinje estaljinizacija > smanjenje terora i javno iznošenje Staljinovih zlojela > otvara se proces unutrašnje liberalizacije i provođenja reformi za Brežljeneva(1964.-82.), Andropova(82.-84.) i Černeka(84.-85.) sve veda krutost politike, ruštva i gospoarstva koja voi sve vedoj polariziranosti sustava > planska ekonomija pokazuje svoju ograničenost i uzrokuje stagnaciju > sukrivac i ulaganje u naoružanje politika namede konformizam i netolerantan je prema kritici > ne tolerira se ni „cenrifugalna“ težnja u sovjetskom bloku > guše se > primjer Mađ 1956., ČehSlo 1968. i Polj 80 -ih situacija se mijenja dolaskom Gorbačova 1985. unutarnje reforme, popuštanje međunaronih napetosti > pokušaj preobrazbe SSSR -a oživljava poraz 1989.-91 > okončava bipolarno doba
Kina uspjeva izbjedi tu propast SSSR-a i sovjetskog bloka od prijateljstva u 50-im postupno onos postaje neprijateljski i suparnički od 1949. mnoge transformacije, unatoč strukturnoj zaostalosti > ubrzana kolektivizacija i poržavljenje inustrije politika oživljava trostruki neuspjeh „sto cvjetova“, „veliki skok naprije“, „kulturna revolucija“, a uzramana još i unutarnjim sukobima 1966.-71. 1976. Maoa nasljeđuje Fenga Xiaoping > uvoe se važni tržišni elementi u privreu koji joj aju snažan poticaj 80-ih snažan ekonomski razvoj, o Gorbačova bolji i o dnosi sa SSSR 1989. > zahtjevi za vedom sloboom i emokracijom krvava represija u Pekingu na trgu Tian An Men
tih goina kineska ekonomija utemeljena na mješavini tržišne ekonomije i jenostranačke autokracije 90-ih im postaje opsesija biti jednom od najjačih sila svijeta
11. Izvan blokova: ostatak svijeta
izvan sukoba dvaju sila različiti razvojni onosi > ekolonizacija ovela o raspaa fra, VB,
belg, port imperija > nastaju golema nerazvijena, nestabilna i ovisna poručja koja čine 3. i 4. svijet
posebice se ističe nezavisnost Inije 1947. po vostvom Mahatme Ganhija > uspjeli očuvati emokratske institucije po gotovo „monarhističkim“ pokroviteljstvom inastije Nehru > na vlasti od 40-ih do 90-ih
ekolonizacija često iznjerila vojne i civilne iktature često po moelu komunističkih zemalja > Inonezija(Suharto) i Kamboža(Pol Pot i Crveni kmeri)
Afrika kao najnerazivjeniji dio svijeta naziva se 4. svijetom glad i epidemoje, nestabilne
političke strukture, prevlast privilegiranih manjina, političko i vojno nasilje Južnoafrička Republika nastala 1960. > stroga rasna segregacija > režim propaa tek 90 -ih Latinska Amerika nezavisna više o stoljeda, posjeuje velika bogatstva, ali > zaostala, politički nestabilna > vladaju male lokalne oligarhije povijest Lat.Am. obilježavaju česti ržavni uari, autoritarni režimi, revolucijske gerile samo Meksiko imao ugogoišnju političku stabilnost Kuba 1959. na vlast olazi Castro > stvara revolucionarni režim usko vezan s a SSSR-om poručje nestabilnosti i napetosti bio i Bliski Isotk stalne tenzije Arapa i Izraelaca nakon osnivanja Izraela 1948., 56., 67. i 73. otvoreni ratovi
mirovni proces započeo nakon pregovora u Camp Daviu potkraj 70 -ih > ubrzo prekinut u Iranu dolazi do revolucije vodi ajatolah Ruholaha Homeini 1979. nastaje snažno protuzapadna islamska republika > destabilizira se regija
u Iraku na vlast dolazi Sadam Husein ekspanzionistička politika > Prvi zaljevski rat Iraka i Irana(1980.-88.) i Drugi zaljevski rat 1991. NERAZVIJENOST
taj se pojam koristi prilikom referiranja na ržave Tredeg svijeta povezana s kolonijalizmom koji je iscrpio dobra tih zemalja
pojam se ne smije miješati sa siromaštvom i zaostatkom privree > inikator nerazvijenosti nizak BDP, visok demografski razvoj, smrtnost djece, veliki vanjski dug, nepismenost, pomanjkanje infrastrukture
Proces obnove u Sovjetskom Savezu 1. Posljene goine Staljinova režima
tijekom WW2 omoljublje i nacionalizam Rusa bili poželjni, no nakon njegova svršetka postaju suvišni nakon završetka WW2 ponovno se forsira kako je KP jeina zaslužna za sve uspjehe u ratu > smanjuje se prestiž vojske, obnavlja ugle KP obilježja Staljinova sustava koji namede SSSR-u neograničenu iktaturu Staljin je čovjek velikog prestiža, on je pobjenik; sve njegove pogrješne kalkulacije(posebno on 1939. -41.) samo su potezi oprezna ržavnika, masovne čistke 30 -ih spasonosne su operacije, njegov je autoritet neosporan, oržava se i u mirnoopskom razoblju „kult ličnosti“ sve polazi i olazi o Staljina, on je veleuman > pisci, znanstvenici, biolozi, matematičari, fizičari i rugi sve uguju KP i genijalnom Staljinu njegovi portreti posvua, posveduju mu se pjesme, epovi i molitve u očima masa on je naljusko bide sloboa tiska ne postoji > časopisi i novine po nazorom KP; ne postoje ni osobne sloboe, velik broj političkih zatvorenika u logorima > apsulutnu mod ima politička policija na čijem čelu stoji Lavrentij Berija
na sjeveru Rusije sustav logora za prisilni ra > neki tvre a je „robovski ra“ oveo o gospodarske obnove SSSR-a
„Željezna zavjesa“ Staljinovo jelo > političko i ieološko ocjepljivanje sovjetskog bloka o ostatka svijeta, ali i nemogudnost napuštanja tog teritorija i ograničenost „zapanjačkog turizma“ > takva izolacija traje o Staljinove smrti Staljinovi postupci tajnoviti, rijetko govori, njegovi postupci slabo poznati > ovajajudi zemlju o ostatka svijeta Staljin onemogudio usporebe između načina života va bloka pogodni radnici ra prožet ieološkim entuzijazmom, birokratskom efikasnošdu i konformizmom; oluke skupština jenoglasne, kritike marksizma, Partije ili politike opasne, a prosječan de građanin obijati informacije samo iz službenih kanala Staljin razvijan jem svoje neograničene vlasti prestaje ržati o nekih usvojenih pravila vogoišnje sazivanje kongresa KPSS > 18. kongres oržan 1939, a 19. kongres 1952. > na njemu izabran novi Centralni komitet
CK zaužen za biranje najviših tijela > Polit biro, Organizacijski ure, Tajništvo, povlačio svoje članove s nekim mijesta it. > no Staljin se nije često konzultirao s CK Staljin pravi vođa ržave postao tek 1941. do tada bio generalni sekretar partije KP preuzela upravu na cjelokupnim intelektualnim i kulturnim životom zemlje povjesničari bili prisiljeni slijeiti Staljinove teorije i pozivati se na njh, svako znanstveno jelo trebalo biti u službi KP, a umjetnost izrazito ograničena tajna policija mogla obnašati susku funkciju > osnivala komisije o tri osobe > optužbama, prijavama i nasilno iznuđenim priznanjima slala sumljive u logore > besmisao suprotstavljanja KP imala posvua oušnike koji su joj prenosili javno mijenje > omogudilo pravoobno izbjegavanje neželjinih sukoba i smanjivanje „izajnika“ i „sabotera“ ŽELJEZNA ZAVJESA 5. OŽUJKA 1946. Churchill oržao govor u Fultonu, Missouri(SAD) više nije premijer, pričao o va svijeta ovojena „željeznom zavjesom“ > poziva emokracije a se uje dine i spriječe sovjetsko širenje antiemokratičnog političkom moela preko te granice
VB vlada demantirala njegove izjave, SAD se ogradio
iz govora:
sjena prekrila pobjeu saveznika > nitko ne zna što SSSR namjerava > brojni graovi i ržave pod kontrolom Moskve
poljska vlada > pod pritiskom Moskve masovni izgoni milijuna Nijemaca
talijanski komunisti zabrinuti jer moraju poržati Titove pretenzije na oneavno talijanska poručja na Jaranu vjeruje u snažnu Francusku > ne može se obnoviti Europa bez n je
strah od komunista napominje da su samo u VB i SAD-u slabi i tek u povojima, drugdje
razvijeni i slušaju narebe iz Moskve
Lavrentij Pavlovič Berija – porijetlom iz Gruzije(poput Staljina), postaje šef tajne
policije(GPU) za Kavkaz olazi na čelo lokalne KP
Staljin ga 1938. stavlja na čelo min. unutrašnjih poslova > voi krvave čistke 1946. > postaje član Politbiroa > smatran jednim od najvedih kandidata za Staljnova nasljednika
1953. > skupa s Maljenkom i Molotovom preuzima vlast oduzeta mu nekoliko mjeseci kasnije > strijeljan 23.12.1953.
Georgij Maksimilijanovič Maljenkov - Staljinov osobni tajnik o 1938., član CK 1939.
tijekom rata posvetio se zrakoplovnoj inustriji i reorganizaciji oslobođenih t eritorija
1946. proglašen Staljinovim nasljednikom 1953. postaje šef vlae i tajnik KPSS > potonji položaj ubrzo prepušta Hruščovu prisiljen ostupiti 1955. po pritiskom Hruščova i vojske > obija mjesto popresjenika vijeda 1957. s Molotovom i Lazarom staje na čelo opozicijske grupe potpuna politička marginalizacija
Vjačeslav Mihailovič Skrjabin – poznatiji kao Molotov – sujelovao još u revoluciji 1905. te u
Februarskoj revoluciji 1917. > bio šef sovjetske vlae 30 -ih
1939. kao min. vanjskih poslova potpisuje Ribbentrop-Molotov pakt
nakon Staljinove smrti s Maljenkom i Berijom uružuje se u trijumvirat marginaliziran i izbačen iz KP 1961. primljen ponovno tek 1984.
2. Gospodarska obnova
„socijalistički“ režim temlejio se na kolektivnom vlasništvu srestava za proizvonju i na gospodarskom planiranju
1. petogoišnji plan 1929.-32. > uranjeno prekinut; 2. petogoišnji plan > 1933. -38.; tredi > prekinut 1941. zbog rata zadnje tri godine usporavanje > industrijska prouzvodnja nije se
povedavala željenom brzinom po završetku WW2 > ratna inustrija u punom zamahu, na šetu civilne situacija u SSSR gospoarstvu uboko poremeden uzrok štete nastale okupacijom i ratom te opda iscrpljenost stanovništva > prihoi o inustrije prosječni, proizvonja niska, a strojevi zastarjeli
ekstremno slaba opskrba i manjak živežnih namirnica 45. bila prosječna goina, a 46.
poharana sušama; zbog neorganiziranog prijevoza oatno otežano stanje 1945. 18 milijuna stanovništva živjelo u barakama i aščarama SSSR proizvonja višestruko zaostajala za SAD prozvonjom, pa čak i za Njemačkom 4. četverogoišnji plan skromi ciljevi, vedinom manji o proizvonje 1940. u poljoprivrei, te od 42. u industriji
problem ostaje i alje visok vojni proračun(SAD i VB ga puno više smanjile o SSSR -a) 1949. uvodi se trogoišnji plan povedanja kolektivnog uzgoja, ali nema ništa više uspjeha o petogoišnjeg > proizvonja jeva veda o polovice one iz 1928. 1950. petogoišnji plan aje rezultate jeino u polju teške inustrije, a roba široke potrošnje se povedala, ali nezaovoljavajude, a na poručju prehrambene proizvonje stanje tragično Staljinovi strateški ciljevi izvoe se na zaivljujud način, ali na račun široke potrošnje cijela jena generacija žrtva povedanja proizvonje teške inustrije 1945.-47. najtragičnije razoblje > o 1952. osjeda se blago poboljšanje > 51. cijena kruha, mesa i maslaca uplo manja o one u 46., ali još uvijek uplo viša o one u 40.; ostalim proizvodima cijena ne pada
vedina ranika raila 11-12h kako bi imali ostatno novaca za život
zbog sve težih životnih uvijeta na selu velik oljev stanovništva u graove stvara ruštvene probleme > grasko stanovništvo živjelo bolje, na račun seljaka kolektivizacja osegla maksimum > uružuju se manji kolhozi u vede rai vedih prihoa SSSR polako napreuje bez pomodi izvana, ali za to trebalo platiti još 8 teških goina po Staljinom > izolacija stanovništva omogudila a izrži ivivske napore neznajudi za bolje, a ksenofobija potaknuta i strahom o još jenog rata > prihvadaju sve teškode bojedi se američkog imperijalizma
3. Staljinova smrt
unutrašnja klima neposreno pre Staljinovu smrt poprima i obilježja antisemitizma, posebice u Ukrajini Sovjeti loše prihvadaju cionističke ieje > 9 lječnika uhideno 1953. po optužbama a su smislili ubojstvo članova vlae > 6 o 9 Žiovi > nakon Staljinove smrti oslobođeni Staljin umire 5. ožujka 1953. „nenaoknaivi gubitak za KP, ranike SSSR-a i cijeli svijet“ lijes nosili: Vasilij Staljin(sin o kojem se poslije nije ništa čulo > a bio general zrakopl ovstva), Maljenkov, Molotov i Berija(tri pretedenta na vlast) nitko nije pozornost obradao na Hruščova
Hlani rat: korejska i njemačka kriza
1. Politička priroa sukoba
tumačenja Hlanog rata mogu se poijeliti na vije škole: 1) sukob je posljeica komunističkog poticanja na svjetsku revoluciju 2) sukob je plo američkog kapitalizma čiji je cilj bio reintregracija poručja po kontrolom SSSR -a u tržišni sustav prva teza označena kao ortooksna, a ruga je nazvana revizionističkom Hladni rat obilježen pretežito američkim shvadanjima Hlani rat prema prvom shvadanju počinje 1917., ponovno se zaoštrava nakon WW2 i nika ne de prestati prema rugom shvadanju, Hlani rat ima precizne granice i faze osim kratkih godina Hladnog rata (1945.-1956.) odnosi SSSR- a s ostatkom svijeta obilježeni nekonfliktnim pojavama
nacistička agresija na SSSR 1941. gurnula je SSSR i SAD na istu bojišnicu
i SAD i SSSR nakon WW2 bile pobjednice > SSSR je bila potpuno razorena i to je zahtijevalo potpunu obnovu sustava, a SAD j e imao vostruko vedi BNP u onosu na brojke s početka rata + njezin teritorij nije dotaknut ratnim razaranjima
obje supersile nove u ulozi globalnih autoriteta > 1917. Lenjin i njegovo preuzimanje vlasti
u stuenom te Wilson i njegovih 14 točaka 1918. pok azali tendenciju diktiranja novih pravila međunaronog sustava ni sovjetski ni američki ržavnici nisu imali iskustva u vlaanju svijetom pravila suživota > mogla su se nadi ili u razvoju plone suranje ili u smislu pojele zemaljske kugle na sfere utjeca ja ili u smislu pokušaja pokušaja jene sile na rugoj nametne svoje zamisli i svoju viziju međunaronog sustava
neizvjesnost je postojala zato što ni američki ni sovjetski način shvadanja novog poretka nije jasno definiran
Sovjeti su u kapitalizmu vidjeli agresiju, Amerikanci u komunizmu
2. Latentna faza sukoba
jeno o spornih pitanja bila je američka pomod, oobrena na temelju Zakona o najmu i zajmu iz ožujka 1941. > sporost u stizanju pomodi (česti problemi koji su se javljali na putu do sovjetskih luka) Sovjeti često tumačili kao namjernu malicioznost s američkog strane, nezahvalnost koju su Sovjeti pokazivali tumačila se kao nespremnost za suradnju
SAD prestao slati pomod 1945. > SSSR protumačio to kao ekonomsku ucjenu drugo sporno pitanje bio je stalni s trah kako de jena o strana separatno zaključiti mir s Njemačkom SAD nije mogao zanemariti način na koji je SSSR ušao u rat (posjetimo: Ribbentrop Molotov sporazum iz 1939!)
aspekt koji je oatno prouzročio uboko nepovjerenje bio je način upravljanja t eritorijima koji su bili oslobođeni ili zauzeti Amerikanci su isključili Sovjete iz nazora na primjenom mirovnih sporazuma u Italiji, a Sovjetu su ona smatrali a je u reu ako oni to učine na Balkanskom poluotoku problem je bilo i otvaranje druge front e u Francuskoj > o tome se raspravljalo još 1942., ali su planovi ogođeni o lipnja 1944. > SSSR je smatrao kako su Amerikanci ougovlačili kako bi što više ruskih vojnika poginulo i kako bi ona SAD tako lakše pobijeio SSSR konferencija u Moskvi, 1944. > Staljin + Churchill > raspravljali isključivo o temama vezanim za balkanska pitanja
donesen dokument po kojem je Balkan podijeljen na zone utjecaja
konferencija na Jalti (veljača 1945.) > vije teme izazvale žučne rasprave i imale negativne posljedice na odnos zapadnjaka i SSSR-a: pitanje Poljske i pitanje politike koja se treba
voiti na oslobođenom poručju Roosevelt umro neposreno prije završetka rata u Europi > njegov nasljenik Harry Truman
Truman se sastao sa sovjetskim ministrom vanjskih poslova Molotovom 23. travnja 1945.
Truman je pokazao a de voiti mnogo nepopustljiviju politiku prema SSSR -u najvažniji problem nakon Trumanova olaska na vlast > proveba ogovora s Jalte Churchillova uloga u Hlanom ratu precijenjena > on je samo bio vođa konz ervativne oporbe laburističkoj vlai ipak, neke činjenice ale mu značaj > pritisak koji je vršio ne bi li se ruga fronta otvorila na Balkanu, cinično ržanje tijekom Moskovske konferencije 1944. te činjenica a je 1946. iz SAD-a (govor u Fultonu, Missour i) oaslao znak uzbune protiv sovjetske politike 'željezne zavjese'
HARRY TRUMAN
1884.-1972.
demokratski senator od 1934.
Rooseveltov potpredsjednik od 1944., nakon Rooseveltove smrti naslijedio ga kao predsjednik
donio odluku o bacanju bombe na Japan
u Kongresu SAD-a u ožujku 1947. iznio misao koja de se kasnije nazvati Trumanova doktrina: SAD se obvezuje intervenirati i pomagati slobodne narode koje manjinske ili
vanjske snage pokušavaju pojarmiti
konkretna primjena Trumanove doktrine bila je vojna i eko nomska pomod
antikomunističkoj stranci u Grčkom građanskom ratu
glavno ostvarenje ove strategije > Marshallov plan, srpanj 1 947.
Fair Deal > proces proizvone rekonverzije uz pomod aktivne vlaine politike kontrole
cijena i potrošnje
naredio vojnu intervenciju u Koreji 1950.
1952. > naslijedio ga republikanac Eisenhower
3. Neuspjeh uspostave sustava mira
Roosevelt je 29. veljače Kongresu SAD-a predstavio rezultate Krimske konferencije > posebno se zaržao na stvaranju Ujeinjenih naroa koji je bio previđen za 25. travnja u San Franciscu
Roosevelt krenuo tragom Wilsonove tradicije
kodificirao je teoriju four policemen > zadatak velikih sila da daju dimenziju prisile koja je
neostajala Društvu naroa Sovjeti su pristali udi u UN tek nakon što je prihvaden nji hov uvjet da velike sile u okviru Vijeda sigurnosti (jeino tijelo UN-a koje je imalo mogudnost onositi konkretne oluke o jelovanju) raspolažu tzv. pravom veta Vijede sigurnosti i Generalna skupština oržali prve sjenice u Lononu u siječnju 1946. > poprište sukoba nekoliko ana nakon početka raa, Sovjeti iskoristili pravo veta > ostali to protumačili kao znak agresivnosti
posljenja saveznička konferencija > Potsam, 17. srpnja o 2. kolovoza 1945. > karakterizira ju smjena glavnih protagonista > umjesto Roosevelta Truman, a umjesto Churchilla Attlee
pitanja koja su ominirala konferencijom > moalitet okupacije Njemačke, reparacije, početak mirovnih pregovora s Italijom Staljin se obvezao pomodi u intervenciji u Japanu > neki historiografi misle k ako je Staljin smatrao a Truman pomodu atomske bombe želi umanjiti sovjetsku intervenciju protiv Japana i umanjiti važnost Crvene armije pitanje mirovnog sporazuma s Italijom i iplomatskog priznavanja vlaa zemalja istočne Europe pokretali žučne rasprav e talijanski sporazum za velesile je imao značenje barem u sva aspekta: pitanje Trsta i kolonijalni problem
ako se pristane ati Jugoslaviji Trst, to znači a de SSSR -u biti otvoren put na Sredozemlje američka vlaa bila nespremna priznati provizorne vlae u istočnoj Europi koje su postavljene pod patronatom Moskve
1945. ministar vanjskih poslova James Byrnes pomislio a je mogude pokazati obru volju priznavanjem bugarske vlae, a a to ne utječe na politiku nasilne sovjetizacije u tom ijelu Europe
4. Početna faza Hladnog rata
pokušaj Byrnesova opreznog približavanja sovjetskim stavovima temeljilo se na nai a de se ponovno otvoriti ijalog o granicama sovjetske prevlasti u istočnoj Europi istočna Europa postaje jean o glavnih poprišta Hlanog rata Truman je smatrao a se prema Sovjetima treba koristiti 'željezna šaka i oštar jezik' republikanci tražili smjenu Byrnesa > smatrali ga ogovornim za politiku appeasementa (smirivanja) (njegova politika nije se mnogo razlikovala od Churchillove prema Hitleru)
George Kennan (američki veleposlanik) je tih ana iz Moskve poslao ug telegram koji je
postao slavan zbog tumačenja sovjetske opasnosti koje je saržavao rugo poprište na kojem je jačao antagonizam > Bliski istok > 3 krizna poručja: Iran, Turska i Grčka Sovjeti u Iranu nisu poštovali kaluzulu sporazuma o 29. siječnja 1942. > previđeno a sovjetske snage zauzmu sjever zemlje, a britanske poručja uz Iniju te su se snage trebale povudi nakon 3 mjeseca, ali Sovjeti ougovlačili > poticali su autonomističke težnje Azerbejžana te poštivanje klauzule pokušale zamijeniti za zaftne ustupke
povlačenje se ipak ogoilo u svibnj 1946.
Sovjeti bili neprijateljski nastrojeni prema Turskoj zbog njezina kasnog ulaska u WW2
(veljača 1945.) zbog čega saveznici nisu mogli koristiti Daranele za međusobnu komunikaciju
u ožujku 1945. vlaa u Moskvi otkazala sporazum o prijateljstvu i sigurnosti koji je o 1925. imala s Turskom; otkazala je i sporazume iz Montreuxa o plovibi tjesnacima te je zatražila da joj se vrate 3 armenske provincije dodijeljene Ataturku 1921.
građanski rat u Grčkoj trajao o 1944. > rat između vlaajudeg sloja (porška britanske okupacijske snage) i lijevih političkih sila (porška Bugarske, Jugoslavije i SSSR -a) ta su grčka poručja na kojima su se v odile borbe bila vanjska granica SSSR-a
5. Njemačko pitanje
prema sporazumima iz Jalte i Potsama, Njemačku se trebalo poijeliti i njome su trebale vlaati 3 velike sile + Francuskea čiju je zonu trebalo oreiti negje između britanske i američke Nijemci su trebali pladati visok, ali još neutvrđen iznos reparacija njemačkim gospoarstvom trebale su upravljazti okupacijske snage Sovjeti su Njemačku vijeli kao most za naziranje srenje Europe i kao sklaište resursa koje su željeli usmjeriti izravno na obnovu Rusije Francuzi su okupaciju Njemačke shvatili kao omazu za poraz iz 1940. > željeli su Njemačku koja de u buudnosti biti slaba i poijeljena koliko je to mogude Amerikanci i Britanci se zbližili u mišljenju oko Njemačke nakon što je Amerika odustala od plana Morgenthau
plan Morgenthau tijekom rata osmislio ga Rooseveltov ministar financija > rješenje
njemačkog pitanja leži u zaržavanju njemačkog gospoarstva na niskom stupnju razvoja njemačko pitanje sve se više oživljavalo kao problem reintegracije Njemačke u zapano gospodarstvo (govor Byrnesa, Stuttgart, rujan 1946.)
sastanak njemačkih okupatora u Moskvi u ožujku i travnju 1947. izazvao potpuno raskol > Sovjeti i Francuzi nisu pristali na uvođenje jeinstvene uprave 1. listopada 1947. > SAD i VB gospodarski ujedinile svoje zone
Savezničko nazorno vijede trebalo je postati sjeište političkog kooriniranja, ali je postalo poprište sukoba u siječnju 1947. američka i britanska zona spojene u zonu B
6. Faza otvorenog sukoba i stvaranje blokova
ljeto, 1946. > Clark Clifford (Trumanov savjetnik) predao predsjedniku dokument u kojem
tvri kako sovjetski vođe vjeruju u krizu zapanog svijeta i nastoje ju što više potaknuti
potrebno je na to odgovoriti dogovorom svih zemalja Zapada s ciljem izgradnje svijeta pod
zapanjačkom kontrolom i prepoznati sovjetsku zonu utjecaja kao nešto rukčije s čime suranja nije moguda > tu se ved naziru obrisi ono što de postati oktrina containmenta (ograničavanja) u siječnju 1947. ministar vanjskih poslova SAD -a postao George Marshall SAD je težio utjecaju na zapanoeuropske stranke s ciljem isključivanja komunističkim stranke te su željeli inaugurirati politiku intervencije prva takva intervencija prestavila je Trumanova najava (12. ožujka 1947.) u obliku poruke Kongresu > najavljen početak faze otvorenog sukoba sa SSSR-om Trumanova doktrina Trumanova oktrina onosila se i na Grčku i Tursku (smatralo se kako su one izložene sovjetskoj opasnosti)
u to vrijeme počela je konsoliacija blokova > SAD je priznao SSSR supersilom koja može stvoriti zone svojeg utjecaja
najava Marshallova plana 5. srpnja 1947.
nakon toga uslijeile konferencije u Parizu sa zaatkom rješavanja pitanja američke pomodi i stvaranje ERP-a (European Recovery Program) > ERP se počeo izvršavati 1948. mnogi povjesničari smatraju kako je Marshallov plan označio početak pojele Europe i ulazak Europe u Hladni rat
Ernest Bevin i Georges Bidault sazvali konferenciju u Parizu kako bi se raspravljalo o Marshallovim prijedlozima > sudjelovao i Molotov > postalo jasno kako sporazum nije
mogud ukoliko jena o strana ne promijeni tijek osaašnje politike osnivanje Kominforma (Informbiro – IB) > 22.-27. rujna 1947. sve zemlje koje su pristupile ERP- u na vlasti su imale koalicije iz kojih su bili isključeni komunisti > npr. u Italiji su u travnju 1948. na izborima pobijeili emokršdani po vodstvom De Gasperija
atentat na generalnog sekretara Komunističke partije Palmira Togliattija > lipanj 1948. pokušaji a se pronađe rješenje za njemačko pitanje blokirani u ožujku 1948. > savezničko nazorno vijede napustio je sovjetski prestavnik maršal Vasilij Danilovič Sokolovski u veljači 1948. počeli pregovori o formiranju jeinstvene zapane zone (francuska+britanska+američka) o američke, britanske i francuske okupacijske zone stvorena Savezna Republika Njemačka u rujnu 1949.
ubrzo nakon toga Sovjeti ogovorili osnivanjem Demokratske Republike Njemačke
širenje zapanog saveza s gospoarskog poručja na vojno-političko ovijalo se tijekom 1948. i 1949.
u ožujku 1948. nastaje Zapadnoeuropska unija > automatski obrambeni savez u trajanju od pet godina > pristupike joj VB, Francuska i zemlje Beneluxa
sporazum o osnivanju Sjevernoatlantskog pakta potpisan 4. travnja 1949. > 12 zemalja zapadne Europe obvezalo se na obrambe ni savez tako a ukoliko ođe o agresije na neku
članicu, ogovaraju sve ostale članice Sjevernoatlantski pakt imao značenje jer je označio efinitivnu stabilizaciju zapane Europe
BERLINSKA BLOKADA
sporazumi iz Potsdama u lipnju 1945. podijelili Berlin na 4 okupacijske zone
početkom 1947. SAD i VB su spojili svoje okupacijske sektore, započeli politiku gospodarske liberalizacije i proveli monetarnu reformu
nakon toga je SSSR ogovorio blokaom graa > moglo bi se redi kako je Berlin postao prava enklava
Amerikanci na blokau ogovorili zračnim mostom
blokada prestala nakon gotovo godinu dana > 12. svibnja 1949.
SSSR se prilagoio situaciji i stvorio je Demokratsku Republiku Njemačku na teritoriju svoje okupacijske zone
7. Korejski rat i ponovno naoružavanje Njemačke
u rujnu 1949. Truman objavio kako je SSSR oduzeo SAD- u monopol na nuklearno oružje
1950. > započeo Korejski rat
rezolucija br. 86 (u National Security Councilu) > u travnju 1950. elaborirao ju je Paul Nitze, a u jeku korejskog sukoba odobrio ministar vanjskih poslova Dean Acheson > prema toj rezoluciji, Sovjeti su bili sposobni pregaziti zapadnu Europu, krenuti prema naftnim poljima Srednjem Istoka, stabilizirati svoja osvajanja na Dalekom Istoku, iz zraka napasti VB i komunikacijske putove na A tlantiku i Pacifiku te napasti atomskim oružjem oređene ciljeve (Aljaska, SAD, Kanada)
Korejski rat započeo napanom Sjeverne Koreje na Južnu Koreju u srpnju 1950. > Sjeverna Koreja imala poršku SSSR-a i Kine američki general koji je sujelovao u Korejskom ratu Douglas MacArthur
najizravnija posljedica Korejskog rata u Aziji bila je odluka SAD-a da se opet uspostave
prijateljski odnosi s Japanom
SAD je imao poteškoda prilikom oređivanja koja kineska vlaa, o na u Pekingu ili ona nacionalistička na Tajvanu (priznavao ju SAD), treba sujelovati u pregovorima Truman je Johnu Fosteru Dullesu (buudem ministru vanjskim poslova u Eisenhowerovoj eri) dao zadatak izraditi tekst sporazuma koji je trebalo podnijeti zainteresiranim stranama
dokument je bio spreman u lipnju 1951., a u rujnu se o njemu raspravljalo na konferenciji u
San Franciscu > na toj konferenciji sujelovalo 52 ržave > SSSR je ipak obio potpisati definitivan tekst
između SAD-a i Japana potpisan sporazum o sigurnosti > 8. rujna 1951.
pitanje njemačkog naoružanja opdenito je riješeno stvaranjem ujeinjenog atlantskog zapovjeništva povjerenog generalu Eisehoweru sa sjeištem u Parizu 27. svibnja 1952. > osnovana Europska obrambena zajednica (EOZ) koja je trebala stvoriti nadnacionalnu europsku vojsku, integriranu u NATO snage
u kolovozu 1954. Francuska je odbila ratificirati taj sporazum
zapanoeuropska unija počela s raom 1955. > 6 ržava > Italija, Francuska, SR Njemačka i zemlje Beneluxa
11. svibnja 1955. > SSSR je stvorio svoj sustav vojnih savezništva sa satelitima istočne
Europe > Varšavski pakt MAKARTIZAM I LOV NA VJEŠTICE
makartizam je nazvan prema Josephu McCarthyju > pokretač senatskog Poobora za sigurnost > zaatak = istražiti mogude infiltracije u ržavnim institucijama atmosfera lova na vještice > rastao broj uhidenja, crnih lista koje su označavale ualjenje s posla
strahovanje o nuklearne špijunaže ovelo je 1953. o osue i pogubljenja supružnika Juliusa i Ethel Reosenberg (militantni komunisti koji su optuženi za špijunažu u korist SSSR a)
čak su i fizičar Oppenheimer (jean o očeva atomske bombe) i njegov brat optuženi za komunizam
tredina istraga okomila se na Hollywoo > uhidenja i otpuštanja mnogih (među kojima su i tzv. hollywoodska desetorica)
glumci poput Johna Hustona, Humphreyja Bogarta i Catherine Hepburn izraziti svoje nezadovoljstvo
Bertolt Brecht i Orson Welles napustili SAD, a Charlie Chaplin preselio u VB
KOREJSKI RAT
počeo 25. srpnja 1950. invazijom Sjeverne Koreje na južni io zemlje 1948. na sjeveru je proglašena Demokratska Narona Republika Koreja (glavni gra Pyongyang), a na jugu Republika Koreja (glavni grad Seoul)
Truman je poslao mornaricu u obranu Tajvana kako bi spriječio mogudi napa Kine Kinezi i SSSR bili na strani Sjeverne Koreje, saveznici na strani Južne
prekid sukoba potpisan je 27. lipnja 1953.
JOHN FOSTER DULLES
1888.-1959.
o siječnja 1953. ministar vanjskih poslova presjenika Eisenhowera smatrao je kako je borba između kapitalizma i komunizma borba između obra i zla osmislio doktrinu roll-back > trebala se suprotstaviti komunističkom ekspanzionizmu, bazirajudi se na gustoj mreži vojnih saveznika tijekom krize 1956. i 1958. poržavao je načelo brink -manship > zemlje s vremena na vrijeme trebaju balansirati na rubu rata kako bi oržale mir
8. Kriza savezničkih sustava
1953. Staljin i Truman silaze sa svjetske pozornice
nakon Staljinove smrti olazi o sukoba tko de ga naslijeiti > to je izazvalo privremeno slabljenje sovjetskog nazora na istočnom Europom (1953. u Njemačkoj i 1956. u Poljskoj i Mađarskoj) francuski premijer u to vrijeme > Pierre Mendes- France > prepuštena mu isključiva vlast na inokinesim nasljeđem Amerikanci i Sovjeti surađivali na rješavanju Sueske krize > to je bilo samo epiz odno olazi o pojave nesvrstanih > težili mirnom suživotu Hlani rat je tako polako gubio značajku bispolarnosti
Dvije Njemačke: o savezničke okupacije o 'istočne politike'
1. Okupacija poraženog Tredeg Reicha
iako je ogovoreno kako de de okupirana Njemačka smatrati jeinstvenim ekonomskim entitetom, različita načela kojima su se voile četiri sile pretvorile su okupacijske zone u neprobojne pregrade
zruživanje britanskih i američkih zona po jeinstvenu ekonomsku upravu > 1. siječnja 1945. > tijekom 1948. priružila se i francuska zona nakon rata značajno je protjerivanje Nijemaca iz poručja koja su u ratu pogođena nacističkom agresijom poljska uprava na njemačkim teritorijima postavljena istočno o linije Ora -Nisa Ostpolitik (istočna politika) > politika koju je voila Zapana Njemačka
privremeno odvajanje pokrajine Saarland (stavljeno pod francusku upravu) > kasnije
pokrajina vradena SR Njemačkoj > jeina promjena koja je imala znatniju političku i ekonomsku važnost Berlin je dobio poseban položaj u sklopu okupacije sovjetska blokaa Berlina potvrila konačnu pojelu graa u jeinom su se složile sve sile > ogovaranje Njemačke za nacističke zločine > N ürnberški
proces (od studenog 1945. do studenog 1946.)
2. Poijeljena Njemačka
Njemačka postala najizravnije bojno polje Hladnog rata u Europi linija između vaju njemačkih republika označavala je i linije između blokova zaokret politike Zapaa prema Njemačkoj objavljen 6. rujna 1946. u govoru američkog glavnog tajnika J. F. Byrnesa u Stuttgartu
u sovjetskoj zoni 1945. dolazi do uklanjanja pruskih seljaka i kolektivizacije sela
kolektivizacija u industriji temeljila se na eksproprijaciji velikih kompleksa suodgovornih za
nacističku politiku (npr. Flick u Saskoj)
monetarna reforma u lipnju 1948. > uvedeno u Zapadne zone
na novoj političkoj panorami isticala se Kršdansko-demokratska unija (CDU) Konrada Aenaurea > imala poršku o Kršdansko-socijalne unije (CSU) u Bavarskoj
u srpnju 1948. zapane sile najavile sazivanje skupštine za svoje zone > zaada: izraa provizornog ustava
14. kolovoza 1949. izabrana je prva Savezna skupština Zapane Njemačke ( Bundestag) > kršdanski emokrati imali vedinu 12. rujna inauguriran je Ustav SR Njemačke te je izabran prvi presjenik > Theoor Heuss nakon nekoliko t jeana proces stvaranja ržave oigrao se i u istočnoj Njemačkoj tamo je neko vrijeme užnost savjetoavne uloge imala skupština njemačkog naroa sastavljena uglavnom o Jeinstvene socijalističke stranke Njemačke (SED) > nastala je 1946. > vedinska komunistička stranka + socijalemokratska stranka SED se 30. svibnja 1949. porglasio vijedem njemačkog naroa to se vijede 7. listopaa 1949. proglasilo Privremenom naronom skupštinom DR Njemačke presjenik Demokratske Republike Njemačke 12. listopaa p ostaje Wilhelm Pieck
kancelar na Zapadu > Adenauer
prvi tajnik Jeinstvene socijalističke stranke DR Njemačke > Walter Ulbricht SR Njemačka 1951. sujelovala u osnivanju Europske zajenice za ugljen i čelik, 1955. potvrđen je njezin ulazak u NATO, a 1957. bila je među potpisnicama konvencije Europske ekonomske zajednice
DR Njemačka je sujelovala u Varšavskom paktu te u ekonomskoj integraciji koju je promovirao SEV
Povijest 18 str. 536-581
Komunistička Kina
Narona Republika Kina proglašena 1.10.1949. okončanje borbe masa po vostvom komunista
kineska povijest nakon 1949. podjeljena na dvije faze točka koja ih ijeli je Mao Ce Tungova smrt 1976.
dva konstantna elementa koja vrijede za oba razdoblja: nastojanje vlasti da osigura zemlji puni suverenitet, prosperitet i stabilnost te prevlast KP koja ima potpunu vlast u obje faze te
ne poliježe mehanizmima kontrole, ograničavanja ili ogovornosti podloga za djelovanje u 1. fazi > odjeci revolucionarnih selj ačkih tenencija i granja suverene ržave po međunaronom blokaom 70-ih glavni cilj vlasti uključivanje u međunaronu zajenicu bili spremni postidi to po cijenu odricanja temeljnih tendencija iz prethodnog razdoblja poput potreba da se smanje nejednakosti u ruštvu među profesijama, regijama, spolovima, generacijama...
karizmatični čelnici > Mao Ce Tung i Deng Xiaoping; skupa sa snažnim strukturama vlasti omogudile KP posreovanje među suprotstavljenim skupinama, stabilnu i efikasnu vlast te stvaranje slike ujeinjene Kine postavljene protiv snažnog vanjskog neprijatelja KP se vremenom ualjava o svoje „ieološke matice“, ali je ona postala strukutura snažnih institucionalnih obilježja, usporeiva s kineskim traicionalnim aparatima vlast se morala suočiti s raznolikom zemljom,najbrojnijim stanovništvom, problemima zaostalosti i nerazvijenosti te međunaronom situacijom koja prijeti njezinoj suverenosti
1. Agrarna revolucija i stvaranje nove vlasti na selima
olaskom na vlast KO prioritet aje revolucionarnoj preobrazbi seljačkog ruštva zakon o agrarnoj reformi 1950. > eksproprijacija zemljoposjenika, fizička likviacija mnogih te ouzimanje političkih prava i gospoarskih položaja preživjelima u selima vlast siromašnih seljaka; komunisti se truili iskorijeniti korupciju u selima > korupcija bila temelj modi na selima prije 1949. siromašnim seljacima saa ojeljivane važne privilegije, novačeni u vojsku o seljačkih karova tražilo se organizacijske sposobnosti, ientifikacija s ruštvenim i političkim vrijenostima revolucije; tehnološki zahtjevi zapostavljeni zbog zaostalosti vrijeme avangare siromašnih seljaka, stoljedima potiskivanih o strane veleposjenika bili solidan temelj KP, na lokalne v lasti preslikan mehanizam sreišnje vlasti Kina u kriznim razobljima najuređenija i najjače nazirana zaostala zemlja rezultira očuvanjem unutarnjeg rea i mira > zaustavljanje ruštvenih raskola, masivno cjepljenje... negativne odlike novi seljački karovi obilježeni traicionalnim moralnim i kulturnim svjetonazorima, autoritarizmom, averzijom prema strancima, stvaraju napetosti s težnjama za jenakošdu, nositelji prosvjea protiv privilegiranih seljaci težili biti io vlaajudeg sloja ili barem a n jihova djeca to postanu obrazovanjem agrarna revolucija onjela vede ruštvene, nego gospoarske promjen
zemlja ouzeta veleposjenicima obuhvada 46 mil ha raspojeljena bezemljašima > uz rast stanovništva neovoljno > problem siromaštva nerješen problem zastarijele metode obrade zemlje, nedostatak ulaganja u strojeve i navodnjavanje, poljoprivreda neutemeljena na monetarnim uvjetima sve te probeme nije
mogla riješiti promjena vlasništva na zemljom 2. Modernizacija i mehanizmi pridobivaja gradskog stanovništva
osnivači i rukovoedi sloj KP bili su intelektualci > shvadali potrebu moernizacije tehnologije i običaja, poržavali inustrijski razvoj zemlje, tehnološku moernizaciju te transformaciju ruštva naveene karakteristike šire popularnost KP među srenjim slojevima intelektualaca nekomunistički intelektualci u sukobu s KP > intelektualci poržavali moerne i nacionalne aspekte KP, ali željeli i emokraciju i sloboe s Zapaa KPK obacila ojeljivanje oatne uloge intelektualcima i obili jamčiti prava na neslaganje i različitost priznali tehničke i profesionalne zaade intelektualaca > pozitivno ocjenjivani u razdoblju 1949-57. i 1977.-79. > između ova va razoblja tijekom kulturen revolucije potpuno obačeni KP u građanima, onosno proleterijatu vidjeli revolucionarnu silu koja bi postala glavni protagonist u životu zemlje u praksi manja stabilnost u gradovima nego na selu > proleteriajta malo i KP nije imala adekvatnu politiku za njihove probleme
nezaposleni uključivani u ruštveno korisne raove > slabo pladeni, ali imali za osnovno stroga ruštvena i politička kontrola zaustavljen kriminal(droga, prostitucija, korupcija) uvedena racionalizacija prehrane te kontrolirane cijene omogudilo preživljavanje radnicima; zaustavljena i inflacija iz doba Koumintanga; otkupljivali poljoprivredne proizvode
za građane > po nižim cijenama o tržišnih ovisnost građana o sustavu protivljenjem se ugrožava egzistencija inustrijalizacija riješila nezaposlenost u graovima > graska sirotinja sirotinja postaju službenici i ranici > neki uzignuti i na upravne položaje omlaina najvedi problem masovno školovanje služilo za inoktrinaciju > uspjelo uroiti i jelidem spoznaje te kritike ko mlaih; veliki problem i zapošljavanje nakon škole > zb og neostatka aekvatnih mjesta raseljavali ih u sela a „promiču nove vrijenosti“ mlai postali čimbenik nestabilnosti i previranja > borili se protiv povlaštenosti > vremenom mlai svi više otuđeni o vlasti > kulminiralo 1989. buržoazija vedinom napustila zemlju prije pobjee revolucije > otišli u Hong Kong ili Tajvan oni koji su ostali bili spremni surađivati s vlašdu, a KP ih iskoristila za obnovu ržave, posebno 1949.-52. > imali stručne i rukovoede vještine postupno kampanje smanjile manevarski p rostor buržoazije > zabranili pronevjeru i ruga nezakonita djela
pouzetnici koji su imali poteškoda nacionalizirali tvrtku, a zauzvrat obili važne funkcije u njoj > bezbolna tranzicija
prijelaz na socijalizam uništio je brojne trgovačke i uslužne jelatnosti nižeg srenjeg sloja
KAMPANJA 'STOTINU CVJETOVA'
naziv za kratko razoblje otvaranja između svibnja 1956. i lipnja 1957.
kampanju pokrenuo voitelj ojela propagane Lu Dingyi > lansirao slogan: „Neka se sto cvjetova rascvjeta i neka se sto škola namede“ neočekivano širenje pokreta kasnije pokret ugušen
3. Strategija industralizacije
1954. razvijen novi ustav previđa brzo stvaranje socijalističkog ruštva > moel preuzet iz SSSR-a
prvi petogoišnji plan ulaganja u tešku inustriju i infrastrukturu > žrtvovana proizvonja potrošačkih obara i poljoprivrea dobri rezultati povedanje inustrije 128%, a poljoprivree 25% > stanovništva samo 11% takvi rezultati uzrok što se nije uvela kontrola nataliteta ržava financirala pouzeda i preuzimala njihov profit propisujudi stroge parametre cijena, troškova, plada 1956. Mao Ce Tung kritizira razvoj gospoarstva u kojem je poljoprivrea poređena inusriji, ali 1958. maoistička politika ostaje naklonjena teškon inustriji selo nije dobijalo ulaganja proporcionalna povedanju stanovništva, a nije ni obijalo pomod u vidu transporta, energije, strojeva
4. Vanjska politika između američke opsae i sovjetskih prijetnji
SAD odbijale priznati NRK skoro 30 godina oržavali onose s Koumintangom > 1954. vo jni
savez > Koumintang 1949. pobjegao na Tajvan i spriječava ulazak Kine u UN do 1971. u korejskom ratu Kina se uključila u rat na strani Sjeverne Koreje > faza Hlanog rata u Aziji SAD se bojao a de se revolucija proširiti u okolne azijske zemlje rezultira tako da se od 54. SAD na neizravan, a o 64. na izravan način uključuje u rat u Vijetnamu promjena odnosa Kine i SSSR- a i kraj revolucionarnih tenencija u Tredem svijetu SAD prekinuo politiku otvorenog neprijateljstva prema Kini
početkom Hlanog rata > logično uružinje Kine i SSSR -a > SSSR štitio Kinu o SAD -a, davao gospoarsku potporu i teničku pomod 1956. za vrijeme mađarske i poljske krize Kina zauzela kritičan stav prema sovjetskom autoritarizmu > sve više se smiruje situacija između SSSR-a i SAD-a, nauštrb Kine Kina ugrožena promjena politike prema SSSR-u > kritika Hruščova> ovoi u pitanje legitimnost sovjetske vlasti, politički napa postaje eksplicitan 1960. 1963. konačan raspa > sovjeti ogovaraju na optužbe gospodarskom blokadom > okredu sovjetski blok i Indiju protiv Kine nesuglasice prerastaju u izravan sukob 1969. na rijeci Ussuri
Kina se približava SAD-u on nakon poraza u Vijetnamu sklon uspostavi novih odnosa u Aziji > 1972. Nixon posjeduje Peking > povedava se suranja vaju ržava
1972. Kina ulazi u UN iako SAD glasuje protiv
1978.-80. po pritiskom sovjetskog ekspanzionizma i nuklearne prijetnje > započinje sustavna
strateška suranja s SAD-om > interveniraju u Vijetnamu zbog njegova napaa na Kambožu > 80-ih pobjedom konzervativaca u SAD-u ponovno udaljavanje
80-ih Kina se postupno približava Gorbačovom SSSR-u te normalizira odnose s Vijetnamom
gušenje ustanka na trgu Tainanmen 1989. rezultiralo pokretom na Zapau za kažnjavanjem Kine > no brzinski razvoj Kine i Istočne Azije(ne samo u gospodarstvu), omogudilo Kini a izbjegne međunaronu izolaciju Kina postala snažna zemlja koja se ne osjeda ugorženom izvana
5. Maoistička politika kolektivizacije sela
kolektivizacija proveena 1955. > Mao želio siromašnim se ljacima dodjeliti ulogu
protagonista u seljačkom ruštvu Mao se zalagao za proširivanje navonjavanja i terasaste obrae > ubrzan rast poljoprivree i opde blagostanje seljaka kolektivno ruštvo u rukama karova proizašlih iz klasne borbe u selima davali još više ljui u vojsku > neophona za stvaranje upravnih i tehničkih karova, obranu, intervenciju u slučaju katastrofe, borbu protiv zaostalosti 1955.-56. prva faza kolektivizacija; 1958. osnivanje komuna > olučujudi poticaj komune osnovni elementi dru štva organizirale kolektivnu poljoprivrednu djelatnost i postavile temelje industrijalizacije; bile i lokalna upravna tijela i vojna zapovjeništva Mao se goinama borio kako ti lokalni karovi ne bi postali povlaštena klasa 1958. osnivanje komuna prati kampanja „veliki skok naprije“ u poljoprivrenoj i industrijskoj proizvodnji poražavajude neuspješna značajke kampanje industrija > nered u proizvodnim strukturama, zaostalost birokracije; poljoprivreda > organizacijska nezrelost lokalne uprave, kontradiktorne naredbe
1952.-62. teška kriza > milijuni pomrli o glai
komune se reorganiziraju na empirijski način 1960-ih oživljavanje proizvonje > komune i alje u sreištu raspravi KP > ljevica bila za jednakomjerne raspodjele dohotka, a drugi za nag rađivanje istaknutih pojeinaca komune u potpunosti kontrolirala KP > preuzela kontrolu nad proizvodnjom, aktivnostima i
interesima seljaka, upravom sela i teritorijalnom vojnom mrežom proizvonja rasla, ali raslo i stanovništvo > neadekvatna politika kontrole nataliteta rezultat bio a je samo proizvonja žitarica narasla po glavi stanovništva, ostalo ne povedava se navonjavana površina i širi obrađivanje poljoprivrenim strojevima Maova politika prema selu oržavao ruštvo koje de osigurati opstanak u ramatičnim okolnostima > obvezni otkupi osigurali pokrivanje osnovnih potreba
izbjegava se preseljenje seljaka u graove, ovisnost o međunaronoj i unutrašnjoj tržišnoj ekonomiji > komune osigurale minimalno pokrivanje najsla bijih i zapošljavanje
6. Kulturna revolucija
kulturna revolucija mnogostruki uzroci i kontradiktoran razvoj
sujelovali vrhovi ržavne i partijske vlasti > isticali različita mišljenja i strategije izostala demokratska praksa i policijska represija kar akteristična SSSR-u 30-ih kriza sovjetskog moela i neuspjeh „velikog skoka naprije“ pokrenuli raspravu o uputnosti po jačavanja ili smanjivanja kolektivizacije > sukobljene strane bile militantni dio KP i mlai koji su željeli u nju stupiti
Mao i njegove pristaše > za sačuvanje kolektivističke strukture i izbjegavanje nastanka
povlaštenih protiv prenošenja povlastica na nove generacije > fenomen karakterističan SSSR-u protiv kojeg su se borili
Mau snažnu poršku ali seljaci imao kontrolu nad selima > nije bilo krize karakteristične gradovima poršku sela pratila i narona vojska po vostvom Lin Piaoa osim seljaka i vojske, oko karizmatičnog vođe i > grupa partijskih intelektualaca i ieologa
stavovi protivnika nisu jasno poznati, iskrivljavanje u fazama revolucije od strane vlasti >
ali smatrali a treba ublažiti mehanizme prisile i mjere kolektivizacije, postojala težnja intelektualaca za vedom političkom sloboom, ieološkom otvaranju prema svijetu kulturna i politička polemika 1957. ugušena na Maov zahtjev > ostavilo uboke rane
seljaci se suprotstavljaju intelektualcima > smatraju ih nasljednicima privilegiranih slojeva
staroga ruštva borba protiv intelektualaca postala borba protiv st arih privilegija intelektualci nisu imali stvarnu mod, a ni materijalne povlas tice borba protiv privilegija trebala pogoiti i birokrate na čelu pouzeda štitio ih premijer Zhou Enlai(Ču En Laj) > preživjeli nemire ostavši po strani oslanjajudi se na korist koju je ržava imala od njih > 70-ih taj sloj omoguduje slom Kulturne revolucije glavna žrtva ržavnog vrha partijski užnosnici koji su u oba protujapankog otpora bili pod Liu Shao-chiom > funkcionirali na sovjetkom modelu, ali u Maovo ime
u gradu pobunu izazivalo nezaposlenost mladih radnika te slanje u daleke krajeve nakon
školovanja > volični Maovi apeli na jenakost izazvali pobunu sukobi i oko školstva svaka klasa željela povlastice, onosno pritup školstvu kakav je njima ogovarao > škola cijelo esetljede nije mogla ispunjavati svoju svrhu > k atastrofalne posljedice po zaostalu zemlju i jednu njezinu generaciju
Kulturnom revolucijom do 1967. dominirali protesti mladih koji su pripadali Crvenoj gardi poticao ih Mao s ciljem suzbijanja privilegiranih pobjeda Maoa nad protivnicima dovela do
potrebe vradanja u prvotno stanje > mlai ved 68. rastjerivani silom kontrolu na ruštvom preuzimaju revolucionarni obori > uspostavljaju mrežu novih ruštvenih i partijskih vlasti proširenje vojne vlasti na cijelu zemlju 1969. na 9. kongresu KPK Lin Piao proglašen Maovim nasljenikom potvrđuje ominantnu ulogu vojnika > sastavljeni od seljaka koje karakterizira jednostavni autoritarizam
1970. počinje uklanjanje ieoloških skupina naklonjenih revolucionarnoj obnovi 1971. Lin Piao umire po nerazjašnjenim okolnostima u prvi se plan vradaju čelnici s Zhou Enlaijem poboljšali inustrijku proizvonju, masovna rehabilitacija intelektualaca, stručnjaka, partijskih vođa(poput Deng X iaopinga) Maov koncept ruštva be z privilegija oživio neuspjeh
1976. umire Zhou Enlai > trebao ga zamjeniti Deng Xiaoping razradio projekt urbanog,
znanstvenog i tehnološkog sektora > protivan s tenencijama Kulturne revolucije protivnici ga uklonili > na vlast stupa Hua Guofeng, pri panik seljačko-vojnih kadrova Mao umire 1976. iscrpile se snage za pokušavanje uspostave jenakosti Hua Guofeng uklanja čelnike koji su željeli nastavak klasne borbe > faza tranzicije > Maove teze još službeno ponavljane, ali o 1980. Kulturna revolucija okončana rehabilirani i vadeni na vlast Maovi protivnici osigurana jamstva i sloboa izražavanja
postupno se potpuno ukiale Maoističke oluke > uveli se selekcijski ispiti za nastavak školovanja, priznata uloga intelektualaca, plade ovisile o kvaliteti rada, ukinuti revolucionarni odbori
1978. ljudi povezani s Dengom Xiopingom preuzimaju kontrolu partije
ZHOU ENLAI
1898.-1976.
najznačajnija osoba u izgranji komunističkog ruštva nakon Mao Zeonga sudjelovao u pokretu 4. svibnja (1919., radikalni kin eski intelektualci čitali marksističke tekstove da bi vidjeli mogu li se oni primijeniti na Kinu)
vođa stuentskog pokreta u Tientsinu jean o osnivača KP 1921. stuirao u Europi, 1924. vrada se u Kinu imenovan irektorom političkog ojela Vojne akaemije Huangpu kojom je upravljao Čang kaj Šek 1927. postaje član Politbiroa KP-a nakon raskia Čang Kai Šeka s komunistima, jean o onih koje je nacionalistička vlast najviše progonila
1931. u Sovjetskoj Republici u Jiangxiju naslijedio Mao Zedonga
boravio i u Moskvi kao predstavnik KP Kine
sujelovao u Dugom maršu o 1937. o 1945. zaužen za oržavanje onosa partije i Koumintanga nakon proglašenja NR Kine, postao je premijer
od 1949. do 1958. bio je ministar vanjskih poslova
zalagao se za zbližavanje s Washingtonom 1972. s Nixonom je potpisao Šangajsko priopdenje
BANDA ČETVORICE
ili Šangajska skupina Chiang Chin (treda Maova žena) + Wang Hongwen + Zhang Chunqiao + Yao Wenyuan zastupali raikalnu primjenu maoističkih načela grupa potaknula Kulturnu revoluciju > progonili velik io stare vlaajude klase i milijune seljaka
u travnju 1976. uspjeli ishoditi smjenu Denga
nakon Maove smrti uhideni i procesuirani > osuđeni na smrt, ali je to kasnije promijenjeno na oživotan zatvor
7. Preokret na selima i ukidanje komuna
u poljoprivredi promjene obitelji temeljne jeinice seljačkog ruštva i proizvonje
između 1980.-81. ukiaju se komune > privatiziraju se korištena zemljišta rezultati o 1990. proizvonja se uvostručila > goišnji porasti 7 -12 % na kineskim selima ogađa se „gospoarsko čuo“
od druge polovice 80-ih problemi na selu povedanje proizvonje se smanjuje i ne može
ržati korak s porastom stanovništva raste jaz u ohotku regija, poručja, obitelji i paa razina seoskog školovaja teško i potaknuti seljake da provode politiku kontrole nataliteta osnivana su mala seoska pouzeda > poslovala izvan normi o zaštiti ranika > zapošljavana i jeca > iskorištavali siromaštvo seljaka, ali im i avali mogudnost a se prehrane nova politika na selima stvorila pravu tržišnu ekonomiju > proizvonja viškova namjenjenih proaji te mogudnost a seljaci kupuju potrošačka obra u vedim količinama konačno prevlaana tisudljetna ekonomija pukog preživljavanja u tom smislu zaokret 1978. imao epohalno značenje
no u novim okolnostima nije se moglo osigurati svima zaposlenost, kao u komunama
nezaposlenost se rješava mobilnošdu prema graovima te razvijenijim regijama i o tvaranjem malenih pouzeda DENG XIAOPING
1904. -1997.
jean o vođa oružane borbe protiv Kuomintanga sujelovao u Dugom maršu bio je zamjenik premijera u NR Kini i generalni sekretar u KP Kine
bio je jean o glavnih žrtava Kulturne revolucije jer se protivio Maovim načelima uklonjen sa svih užnosti i nestao s političke scene > rehabilitiran 1973. > z amjenik premijera
nakon smrti Zhoua Enlaija postao je premijer
smijenjen nakon sukoba s radikalnim dijelom parti je
nakon Maove smrti 1976. ponovno rehabilitiran
1977. novi predsjednik Hu Guofeng
1978. pokrenuo kampanju 'četiri moernizacije' > poljoprivrea, industrija, znanstvena istraživanja i vojska 1987. napustio je sve svoje funkcije, a 1990. napustio je službene užnosti
8. Promjene u industriji i stanje u gradovima
prije 80-ih provodi se restrukturiranje u industriji prilagođavanje nanica i plada kvaliteti i
kvantiteti raa, imenovanje tehnički kvalificiranih rukovoioca, proglašenje pouzeda odgovornih za vlastite dohotke i gubitke
dva problema zatvaraju se pouzeda koja posluju s gubitkom; preniska cijena sirovin a i
polusirovina uzrokovala rasipništvo i bila čimbenik korupcije sve se više širi sektor koji rai na rubu zakona rad na crno, zakupi, podzakupi, kupovine, proizvoljna otpuštanja pouzeda imala više inicijative na tržištu > oređivanje cijene, pronalaženje sirovina, zapošljavanje ranika najvedi problem režima postalo zapošljavanje demografski rast i migracija u gradove > raste broj nezaposlenih > ugrožava potporu režimu te javni re i mir
nositelji gospodarstva i dalje industrijki pogoni u ja vnom vlasništvu > bilo ih je malo, ali su
bila velika pouzeda > ržavna pouzeda pokrivaju 51% proizvonje, ruštvena 37%, a privatna tek 10-12%
ržavna pouzeda zapošljavaju najviše ranika, sigurna rana mjesta, provoe se zakoni kontrola ržavnih pouzeda vlastima omogudila potporu građanskog stanovništva dvije tenencije: intelektualci željeli školovati svoju jecu i zaposliti ih u javnoj upravi, a ranici željeli svojoj jeci nadi zaposlenja u svojim pouzedima početkom 90-ih nastavlja se reformska politika 1992. Deng pokrede reforme > privatni sektor saa privlači vedi broj mlaih spremnih na samostalan ra ili ra s privatnim pouzetnicima po cijenu napuštanja školovanja ili sigurnosti u ržavnim firmama nova pojava i osobe na rubu zakona spremni na sve kako bi ošli o brze i lake zarae mahom politički marginalizirane osobe, kažnjavani zbog otpora vlati, emigranti, ali bilo i razvijene mreže kriminalaca u Kinu se vrada i prostitucija, roga, otmice obrazovanih žena, ilegalan prijevoz u SAD vlasti to pokušavaju spriječiti kriminalci opstali korupcijom i dogovorima s lokalnim vlastima
9. Gospoarska liberalizacija i politička represija
Dengove ruštvena preobrazba temeljna politička promjena, vremenom uništila kolektivističke strukture i javni nazor na selu > samim time i mod ržave na najbogatijim poručjima vojni seljački karovi saa marginalizirani > neki pokredu vlastite pouzetničke jelatnosti > olakšana činjenicom a su bili prisni s lokalnim čelnicima i raširenom korupcijom porast hotka te očekivanje aljnjeg porasta na selima Xiaoping imao čvrstu potporu na selima
reforme uništile mrežu mjesnih funkcionera > postali korumpirani sloj lokalnih uglenika smanjilo vlast KP i ržave > nisu stvorili temelje emokratskog sustava reforme nakon 1978. uzrokovale ruštvenu promjenu, ali ne i političku nisu dozvolili otvaranje prema emokractskom sujelovanju pluralističkog tipa te polemiku s KP veda autonomija i sloboa ozvoljena znanstvenicima i književnicima ukinuto pravo na štrajk(iz Maoističkoga oba) 80-ih po uzoru na Gorbačova 1986.-87. tajnik KPK Hu Yaobanga pokrenuo reformu > mogude kritiziranje vlasti i prijavljivanje nesposobnosti, nepotizma i korupcije
omogudit de se polemiziranja bez unaprije onesenih zaključaka, pružaju investitorima jamstva pravnog sustava, nove oblike angažiranja ržavnog aparata i upravnh pouzeda, pokrenuti političke i institucionalne reforme ali stuenske pobune protiv korupcije među čelnicima ovoi o sukoba na vrhu uklonjen Hua Yaobanga i marginalizirani intelektualci
na 12. kongresu KPK 1987. dana potpora pravcu Xiaopianga i izabran tajnik Zhao Ziyang
umanjuje Dengovu mod > uklonjen s mjesta premijera > zamjenio ga Li Peng sljeede vije goine povedanje gospoarskih razlika nesrazmjer u dohotku i inflacija 1988. > uveena gospoarska štenja i nazor centra na bogatim provincijama promjene onemogudile polemiziranje i oatno proširile korupciju i nepotizam
