Neurološka anamneza i status Anamneza:
Pacijent ( ime i prezime, godište ) primljen ( u koliko sati ), u pratnji rodbine ili slučajnih prolaznika ili je dovezen kolima HMP. Navesti koja je hospitalizacija po redu. Razlog prijema: glavne tegobe ( npr. glavobolja, krize svijesti, vrtoglavica, slabost u nekoj strani tijela, povraćanje, opšta slabost, slabost, smetnje vida, brzo zamaranje, bolovi u L/S dijelu kičme i sl. ) Sadašnja bolest: Kada je bolest nastupila, naglo ili postepeno, kojom brzinom su se razvijali simptomi, da li su oni stalni ili povremeni, da li su tegobe u vremenu teze, stacionarne ili pokazuju tendencu poboljšanja. (Ako se radi o bolu ( trazi se detaljan detaljan opis, da li su stalni ili intermitentni, da li javljaju u određeno doba dana ili noći, da li mirovanje ili neka procedura smanjuje bol, ima li situacija koje pojačavaju bol tipa kašlja, prinudnog prinudnog polozaja tijela, fizičkog naprezanja. - Kada je tačno bolest počela tj. njezini prvi simptomi ( npr. jučer, prije tri dana, prije 5 mjeseci ili 2 godine ), da li su simptomi bili praćeni nekim drugim , npr. da li je uz glavobolju bilo povraćanja, ako je bila u pitanju kriza svijesti bitni su heteroanamnestički heteroanamnestički podaci u smislu okolnosti okolnosti u kojima se javila, da li je bilo grčeva ekstremiteta, da li se pacijent umokrio ili imao ugriz jezika, da li se povrijedio prilikom pada na tlo, eventualno uzimanje uzimanje antiepileptika kao i drugih medikamenata, da li ima nekih metaboličkih oboljenja, trajanje poremećaja svijesti, ako se ponavljaju – vrijeme javljanja j avljanja kriza, podaci o eventualnim traumama glave. Kod pacijenta sa poremećajem svijesti takođe su bitni heteroanamnestički podaci o okolnostima okolnostima pod kojima je došlo do tog poremećaja, poremećaja, šta je okolina primijetila na bolesniku, da li je to nastupilo naglo naglo ili postepeno, da li je bilo povrjeđivanja ( traume glave ), da li je povraćao. Traze se podaci o ranijim oboljenjima ( dijabetes, hipertenzija, srčane , bubrezne bolesti, podaci o konzumaciji konzumaciji alkohola, uzimanju lijekova, konvulzijama ).Ukoliko se pacijent zali na gubitak snage detaljno se interesirati interesirati o području najvećeg deficita, o toku razvoja razvoja slabosti tokom vremena, eventualnim ranijim epizodama sličnih stanja i njihovomm trajanju, o upotrebi lijekova, te drugim somatskim oboljenjima. - Da li se navedene navedene smetnje javljaju u određenim određenim vremenskim intervalima, intervalima, da li je karakter bolova bolova ili slabosti isti sada i prvi put kada su se javili, da li se zbog toga liječio do sada, navesti kada i gdje. rođenja, da li je trudnoća majke bila problematična, problematična, da Lična anamneza: Navesti koje je dijete po redu rođenja, li je majka uzimala lijekove u trudnoći. Koja je bila trudnoća po redu i da li je kontrolisana od strane ginekologa.Okolnosti vezane za porod ( da li je bio na vrijeme, prijevremeni, u kući u bolnici, je li na vrijeme proplakalo ili je ozivljavano, na koji način je završen porod, na vakum ili forceps. Rani psihomotorni razvoj . ( kada je počeo hodati, govoriti, govoriti, kada je uspostavljena kontrola sfinktera, je li bilo enureze, da li je do 3 godine bilo febrilnih konvulzija, konvulzija, meningitisa, kada je pošao u školu, kakav je bio đak, koliko škole je ukupno završio, završio, kakav je bio učenik, da li je zaposlen, zaposlen, šta radi, za zene kada je bila prva menarha ( da li se menstruacioni menstruacioni ciklusi redovni i uredni ), za muškarce da li je sluzio vojni vojni rok, da li je ozenjen/udata, da li imaju djece, kada je bio prvi porod i u kojoj godini zivota, da li je pri tome bilo komplikacija, je li imala spontanih ili namjernih abortusa i koliko. S kim sada zivi i gdje , kakvi su uslovi stanovanja, da li puši, uzima alkohol ili mozda neku drugu psihoaktivnu supstancu ( drogu ). Da li je alergičan na neke lijekove, hranu . Ranije bolesti : Da li je do sada osim navedenog bolovao još od nečega, de li je imao operativnih zahvata, povreda, saobraćajnih nesreća, uzima li bilo kakve lijekove i koje. Porodična anamneza: Roditelji ( zivi, zdravi, ako su umrli kada i od čega u kojoj zivotnoj dobi ).Braća i sestre, koliko ih ima, ima li neko od njih slične tegobe, da li u blizoj porodici postoje oboljeli od malignih, duševnih ili drugih bolesti od značaja za hereditet. Status neurologicus Opšti utisak ( uhranjenost, boja koze, drzanje).
Stanje svijesti ( uredna svijest, somnolenca, somnolenca, sopor, koma), je li moguć verbalni kontakt i da li je isti adekvatan. Glava ( lobanja ): normalne konfiguracije ( obim glave), bez deformiteta, znakova povreda i degenerativnih stigmi.Palpatorno i perkutorno bolno neosjetljiva, Valleix-ove tačke bezbolne na presiju. Kranijalni nervi: NI ( N. Olfactorius ): Čulo mirisa grubo ispitano uredno. ( bez kvantitativnih-hiposmia, anosmia, hiperosmia i kvalitativnih poremećaja mirisa-parosmia, disosmia, kakosmia-olfaktivne halucinacije kod uncinatus kriza )
navesti da li je u NII(N. Opticus ): Oštrina vida ( na blizinu i daljinu )očuvana ili nije ( ukoliko nije navesti pitanju miopija, hipermetropija ili presbiopija). Vidno polje ispitano ispitano metodom konfrontacije i bilateralnog simultanog podrazivanja podrazivanja bez ispada ( bez ambliopije ili amaurose kod jednostranog jednostranog oštećenja retine ili n. opticusa, ii heteronimne bitemporalne hemianopsiae( kod oštećenja ukrštenih – nazalnih vlakana chyasmae opticum)ili heteronimne binazalne hemianopsiae kod oštećenja chyasmae opticus sa vanjske strane ).Oštećenja vidnog puta u području tr.opticusa, corpus geniculatum, radiatio optica ili aree kalkarine dovodi do desne ili lijeve homonimne homonimne kontralateralne hemianopsiae . Oštećenja prije corpus geniculatum geniculatum lat. Dovode do gašenja refleksa zjenica na svjetlost, svjetlost, dok oštećenja iza corpus genic. lat. Ne dovode do gašenja refleksa zjenica na svjetlost. Oštećenja vidnog puta ( radiatio optica ) u području temporalnog reznja dovode do gornje kvadrantne hemianopsiae, a oštećenja u parijetalnom reznju dovode do donje kvadrantne hemianopsiae. Horizontalna ( altitudinalna ) kod pritiska chyasmae u području selarne selarne regije ili kod obostranih oštećenja okcipitalnog okcipitalnog reznja.Obostrana oštećenja kalkarinog područja daju koteksno sljepilo uz očuvanu reakciju zjenica na svjetlost. Očno dno ( pregled oftalmoskopom, oftalmoskopom, staza papile, papilitis, atrofija n. optikusa, retrobulbarni neuritis ). NIII, IV, VI (oculomotorius, trochlearis, abducens ): Bulbusi normoponirani ( obratiti paznju da li ima egzoftalmusa,enoftalmusa jednostrano ili na oba oka ), ima li ptoze ili ne, rime oculi jednake širine, simetrične.Zjenice srednje širine ( 2-5 mm ) miotične ili midrijatične, jednake ( simetrične ), pravilnog oblika, očuvane fotomotorne reakcije ( izdašno izdašno tj, promptno, brzo, sporo ili ne reaguju na direktnu i indirektnu svjetlost-konsenzualnu svjetlost-konsenzualnu reakcija ) Da li su bulbusi konjugovano pokretni u svim pravcima ( bez strabizma, strabizma, ili ako postoji navesti da li je divergentni ili konvergentni , jednostran ili obostran ). Da li ima diplopija ( pri pogledu u kom pravcu pravcu ) i nistagmusa (pravac, amplitudu, te da li je horizontalan, vertikalan, rotatoran, miješani ). Refleks akomodacije akomodacije i konvergencije ( očuvani ili ne ). Da li postoji oftalmoplegija, externa, interna ili kompletna ili totalna – kod oštećenja n.III, IV, VI. Da li postoji pareza pogleda prema gore- oštećenje oštećenje mesencephalona (Parinaud sindrom.ošteć. sindrom.ošteć. oba m. rectus sup. ) ili refleksa konvergencije kod oštećenja mesencephalona ( ICV, MS, encephalitis ) Da li postoje disocirane pareze očnih mišića. Kod nuklearnih oštećenja prvo nastupa ptoza, dok kod ostalih oštećenja nastupa na kraju. Kod oštećenja parasimpatičkih vlakana usljed kompresije ( aneurizma, transtent. hernijacija ) najprije se javlja midrijaza, kod oštećenja centralnih centralnih dijelova n. oculomot. – dijabetična neuropatija, anemija, sistemske bolesti najprije nastaje pareza ekstraokularnih mišića bez promjena zjenice. N. trochlearis inervira m. obliquus bulbi sup. Koji pomjera bulbus prema dole i unutra. Kod oštećenja n. bulbus je pomjeren gore i vani. Kod ošteć n. abducensa nastupa pareza m. rectus bulbi lat., nastaje konverg. strabizam. INO. Sindrom jedan i po. Oštećenje frontalnog očnog polja dovodi do devijacije pogleda prema strani oštećenja. Kod iritativnih oštećenja pogled usmjeren suprotno od strane oštećenja ( adverzivni napadi ). Kod oštećenja pontinog centra pogleda devijacija bulbusa suprotno od strane oštećenja, pacijent gleda u svoju hemiparezu. NV ( trigeminus ): Senzibilitet lica ( površni-dodir, bol, temperatura, duboki-polozaj, kretanje, vibracije ) očuvan.Ako nije odrediti da li je segmentnog tipa ( disociran ispad senzibiliteta kod nuklearnih oštećenja- tipa lukovice, kada ako je oštećeno osjetno jedro za dodir i taktilnu diskr, ostaje očuvan senzib. za bol i temperaturu, ili kod oštećenja nc. tractus spinalis n. trigemini senzib. za bol i temp. je oštećen, ali je senzib. senzib. za dodir očuvan ) ili je po tipu periferne distribucije (ispad svih kvaliteta eksteroceptivnog senzibiliteta senzibiliteta kod infranuklearnih infranuklearnih oštećenja do gangliona Gasseri, Gasseri, a periferno periferno od gangl. Gasseri ispad senzibiliteta odgovara području inervacije n. ophtalmicusa, n, maxillarisa i n. mandibularisa ).Walleix tačke nisu, jesu bolne na pristisak. Funkcija zvakače muskulature očuvana. Korneokonjuktivalni ( procjena oftalmičke grane n. trigeminusa )refleks nije, jeste očuvan.Mandibularni refleks ( refleks massetera ) u tragu ili pojačan. NVII (N. Facialis ): Lice u miru , pri voljnim i afektivnim pokretima ( jezgre facialisa su inervisane i iz bazalnih ganglija i hipotalamusa ) simetrično.Okus simetrično.Okus na prednje 2/3 jezika očuvan. Supranuklearna Supranuklearna oštećenja dovode do centralne faciopareze ( pareza donje 2/3 lica, infranuklearna oštećenja dovode do pareze n. facialisa perifernog tipa. Oštećenja Oštećenja n. facialisa u pontocerebel. pontocerebel. uglu oštećuju i funkciju n.VIII te se javlja vertigo, tinnitus, oslabljen sluh, pored periferne pareze n. facialisa, oštećenje i n. intermedius što uzrokuje oštećenje osjetne osjetne ( okusne ), sekretorne ( pljuvačne i lakrimalna lakrimalna zlijezda ) funkcije. Oštećenja u facijalnom kanalu pored svih naprijed navadenih oštećenja mogu izazvati i hiperakuziju zbog oštećenja m. stapediusa. Oštećenja ganglion geniculi u facijalnom kanalu pored gore navedenih oštećenja dovode i do boli u vanjskom slušnom kanalu, a ako se jave i herpetične eflorescence radi se o Huntovom sindromu. Oštećenja Oštećenja periferno od gangliona uzrokuju sve gore navedeno, bez ispada lakrimacije. lakrimacije. Oštećenje nakon odvajanja chorde tympani tympani uzrokuju slabost mimične muskulature bez sekretornih sekretornih i okusnih poremećaja. Selektivna oštećenja u području području njegovog grananja ( pes anserinus ) dovode do slabosti pojedinih mišića )
NVIII ( N. Statoacusticus ): Sluh ispitan spontanim govorom uredan ( ili oslabljen- hipacusis, hiperacusis, presbiacusis ). Ispitati osjet ravnoteze u stojećem stavu i pri hodu ( tandem hod ) tj. Romberg test sa otvorenim i zatvorenim očima u sjedećem i stojećem polozaju ( pozitivan, negativan,
naznačen sa lateropulzijom, retro ili anteropulzijom ). Obratiti paznju na pojavu nistagmusa ( spontanog ili pri pogledu u određenom pravcu, odrediti da li je horizontalan, vertikalan, rotatoran, miješani, odrediti pravac prema brzoj fazi, da li se gubi pri promjeni pravca pogleda ili prilikom fiksacije, te da li je praćen vrtoglavicom i vegetativnim poremećajima. Nistagmus perifernog porijekla( vestibularni, kod oštećenja labirinta, labirinta, n, vestibularisa ) karateriše pojava spontanog spontanog ritmičnog nistagmusa sa rotacionom komponentom, praćen je vrtoglavicom i vegetativnim simptomima, ne gubi se mijenja pravac pravac pri promjeni promjeni pravca pogleda, pogleda, smanjuje se fiksacijom pogleda. pogleda. Centralni nistagmus nistagmus ( oštećenje mozdanog mozdanog stabla i supranuklearnih sveza ) uzrokuje uzrokuje nistagmus čiji se pravac mijenja promjenom pravca pogleda, fiksacija ga pojačava, pojačava, udruzen je sa drugim znacima znacima oštečenja mozdanog stabla. Cerebelarni nistagmus je posljedica cerebelarne asinergije, ataksije. Karakterise se naglim trzajem u pravcu pogleda i povratkom očiju u ishodišnu liniju. Pendularni nistagmus je iste amplitude u svim pravcima ( najčešće kod bilateralne slabovidnosti, a ako je stečen kod MS i ICV_a mozdanog stabla ). Vertikalni nistagmus je j e najčešće posljedica lezije CNS_a. Obratiti paznju na pojavu vertiga koji moze biti perifernog porijekla, praćen je ataksijom ataksijom i vegetativnim smetnjama ( pri destruktivnim oštećenjima i podrazajima labirinta, npr kod kinetoza, Menierove Menierove bolesti , vaskularnim oštećenjima, tumorima ). Vertigo Vertigo centralnog porijekla moze biti manjeg manjeg intenziteta ali duzeg duzeg trajanja, trajanja, moze biti praćen vegetativnim poremećajima , te drugim ispadima ispadima mozdanog stabla. NIX i NX ( glossopharyngeus i n. Vagus ): Nepčani lukovi simetrični u miru i pri fonaciji.Refleks mekog nepca i zdrijela uredan. ( oslabljen, oslabljen, ugašen ).Gutanje i govor uredni ( disfagija, afagija, dizartrija, anartrija, disfonija, afonija ). Senzibilitet mekog nepca i zadnje trećine trećine jezika uredan ( N. IX ) trapesiusa. Mišićna snaga i N. XI (N. accesorius ): Eutrofija i eutonija m. sternocledomastoideusa i m. trapesiusa. funkcija očuvane. protruziji medioponiran ( ili deviran deviran u stranu kod supranuklearnih supranuklearnih N.XII ( N. hypoglosus ): Jezik pri protruziji oštećenja suprotno od strane oštećenja, kod infranuklearnih oštećenja prema strani oštećenja ). Površina jezika ravna, bez atrofije i fascikulacija. fascikulacija. palpirati štitnu zlijezdu, zlijezdu, aktivno i pasivno pokretan, pokretan, meningealni znaci znaci negativni ili Vrat: cilindričan, palpirati naznačeni , Negroov fenomen naznačen ili negativan. amiotrofičkih ili vazomotornih promjena. promjena. Pacijent je dešnjak ili Gornji ekstremiteti: Bez trofičkih, amiotrofičkih ljevak.Ispitati motilitet ( pokretljivost pokretljivost očuvana ili ne ,navesti ,navesti gdje ) , tonus , grubu motornu snagu snagu ( AG testovi, Gornji Mingazzini ) naizmjenično kao i finu motornu snagu.MTR ( primjereni, oslabljeni, pojačani, simetrični ). Probe koordinacije pokreta-cerebelarne pokreta-cerebelarne probe ( dismetrija, hipimetrija, hipermetrija ), proba prst –nos, te obratiti paznju na pojavu tremora ( intencionog ). Donji ekstremiteti: Ima li ili ne trofičkih , amiotrofičkih ili vazomotornih promjena. Ispitati motilitet, tonus, GMS ( Donji Mingazzini ili Barre ), MTR uredni, pojačani oslabljeni, simetrični ili ne. Patološki refleksi: Babinski pozitivan ili ne, naznačen, nijemo stopalo.Probe koordinacije pokreta-cerebelarne probe peta-koljeno ispitati. Laseguov znak, znak, ako je pozitivan na koliko stepeni. stepeni. Hod na petama i prstima. ( notirani tip hoda- antalgičan, spastično spastično ataksičan, hemiparetičan, pijetlon, pijetlon, gegav, parkinsonski, bizaran ). Kičmeni stub: da li je postura poremećena ili ne, da li su fiziološke krivine naglašene u smislu lordoze, kifoze ili skolioze, palpirati spinozne nastavke, Valleix tačke izlazišta n. ischiadicusa, ispitati pokretljivost kičmenog stuba. Senzibilitet : površni-eksteroceptivni ( dodir i taktilna diskriminacija, te grafestezija-
hipestezije,hiperestezija,anestezija, hipestezije,hiperestezija,anestezija, parestezije, dizestezije, dizestezije, bol-hipalgezija, hiperalgezija,analgezija, hiperalgezija,analgezija, temperatura – termhipestezija, terhiperestezija, termanestezija) očuvan ili nije, duboki-proprioceptivni za polozaj- posturalni osjet, kretanje-kinestezija, kretanje-kinestezija, vibracije-paleostezija te duboku bol i pritisakštipanje Ahilove tetive, tetive, ugašen, oslabljen, oslabljen, očuvan. Duboki senzibilitet senzibilitet se ispituje tako tako da pomjerimo pomjerimo falangu jednog prsta na D ili G. Ekstremitetima i da nam pacijent tačno locira na kojem prstu koji pokret smo uradili. KTR ispitati u sva tri nivoa: Gornji ( Th 7-Th9 ), srednji ( Th 10 ili Th 9- L1 ) donji Th 11-Th12 ili Th11-L1. Oslabljeni i ugašeni su u slučaju lezije CMN-a , a sluze i za visinsku lokalizaciju lezije kod oštećenja medule spinalis.