STATISTIKA – PITANJA 2
WWW.STUDOMAT.BA
I PARCIJALNA PROVJERA ZNANJA I. UVODNE DEFINICIJE
1. Masovna pojava je:
a. grupa naučnih metoda b. neka statistika iz uzorka c. pojava koja se manifestuje na velikom broju objekata d. pojava koja se manifestuje na vrlo malom broju objekata 2. Statistika je: a. pojava koja se manifestuje na velikom broju objekata b. pojava koja se manifestuje na vrlo malom broju objekata objekata
c. nauka koja proučava masovne pojave 3. Dva ključna segmenta statistike kao nauke su: a. Populacija i uzorak b. Deskriptivna i inferencijalna statistika
c. Statistička jedinica i mjerna skala 4. ______________ je nauka koja koristeći rezultate iz uzorka daje generalizacije o važnim segmentima i parametrima populacije.
a. Statistička kontrola procesa b. Deskriptivna statistika c. Slučajni uzorak d. Inferencijalna statistika
5. Element ili objekat ili pojedinac koji posjeduje karakteristiku čije se variranje istražuje je: a. Veličina uzorka b. Uzorak
c. Statistička jedinica d. Populacija
6. Varijabla koju analiziramo je „broj TV aparata koje posjeduje jedno domaćinstvo u gradu A“. Populaciju koja odgovara datoj varijabli čine: a. TV aparati u domaćinstvu b. gradovi
c. domaćinstva 7. Jedna karakteristika koju posjeduju statističke jedinice date populacije je: a. Mjerenje b. Uzorak c. Modalitet d. Varijabla
8. Skup svih statističkih jedinica koji je predmet interesa u datom istraživanju je: a. Uzorak b. Varijabla c. Populacija
WWW.STUDOMAT.BA
1
STATISTIKA – PITANJA 2
WWW.STUDOMAT.BA
9. Raspolažemo podacima o visini profita za 100 trgovačkih kompanija u BiH. „Trgovačka kompanija“ u ovom primjeru predstavlja: a. Statističku varijablu b. Statističku jedinicu c. Uzorak d. Populaciju 10. Populacija predstavlja:
a. Sve pojedince u državi koja se analizira b. Sve koji su uključeni uključeni u uzorak c. Sve objekte, pojedince ili elemente koji posjeduju krakteristiku koja se
proučava
d. Sve objekte, pojedince ili elemente koji su dostupni u toku istraživanja 11. Podaci koji se prikupljaju u toku samog istraživanja i samo za potrebe tog istraživanja su: a. Informacije b. Primarni podaci c. Sekundarni podaci 12. R editelj editelj dječijeg programa sastavio je 10 pitanja koja će postaviti učenicima petih razreda osnovnih škola kako bi na osnovu njihovih odgovora odabrao male voditelje svoje emisije. Koju metodu prikupljanja podataka reditelj koristi? a. Posmatranje b. Intervju c. Indirektnu metodu sakupljanja podataka iz sekundarnih izvora
13. Podaci koje je neko drugi prikupio i objavio a korisni su u našem istraživanju su: a. Informacije b. Primarni podaci c. Sekundarni podaci 14. Primarni podaci su: a. Prvi podaci na koj e naiđemo b. Podaci iz sekundarnih izvora
c. Podaci sakupljeni isključivo za dato istraživanje d. Uvijek podaci iz upitnika
15. Ukoliko neka osoba prikuplja podatke o broju automobila koji prođu kroz raskrsnicu u određenom vremenskom periodu, koju metodu prikupljanja podataka koristi? a. Posmatranje b. Intervju c. Indirektnu metodu sakupljanja podataka iz sekundarnih izvora
16. Popis znači da: a. Radimo sa uzorkom
b. Svaki element populacije je uključen u istraživanje c. Samo dio populacije se uključuje u istraživanje 17. Pouzdanost u jednom istraživanju znači da: a. Istraživanje mora biti provedeno u skladu sa vremenskim i finansijskim ograničenjima b. Istraživanjem se se „izmjerilo“ ono što što je očekivano
WWW.STUDOMAT.BA
2
STATISTIKA – PITANJA 2
WWW.STUDOMAT.BA
c. Ako se takvo istraživanje ponovi očekujemo slične rezultate 18. Statistička varijabla je: a. Neka statistika iz uzorka
b. Karakteristika po kojoj se razlikuju statističke jedinice c. Uvijek podatak iz upitnika
19. Modalitet jedne statističke varijable je: a. Neki parametar iz populacije b. Funkcija koja svakoj statističkoj jedinici pridružuje jednu vrijednost
c. Vrijednost koju može uzeti statistička varijabla 20. Statistička varijabla je: a. Neki parametar iz populacije
b. Funkcija koja svakoj statističkoj jedinici pridružuje jednu vrijednost c. Vrijednost koju može uzeti analizirana karakteristika 21. Kod nominalne mjerne skale poredak je bitan.
a. Tačno b. Netačno 22. Kod ordinalne mjerne skale poredak nije bitan.
a. Tačno b. Netačno 23. Kada radimo sa kvantitativnom mjernom skalom i „nula“ ne znač i odsustvo pojave, riječ je o: a. Ordinalnoj skali b. Nominalnoj skali c. Intervalnoj skali
d. Metričkoj skali 24. Kada radimo sa kvantitativnom mjernom skalom i „nula“ znači odsustvo pojave, riječ je o: a. Ordinalnoj skali b. Nominalnoj skali c. Intervalnoj skali
d. Metričkoj skali 25. Kada radimo sa kvalitativnom mjernom skalom i svaki modalitet ima isti relativni
značaj,
riječ je o: a. Ordinalnoj skali b. Nominalnoj skali c. Intervalnoj skali
d. Metričkoj skali 26. Kada radimo sa kvalitativnom mjernom skalom i modaliteti nemaju isti relativni
značaj,
riječ je o: a. Ordinalnoj skali b. Nominalnoj skali
WWW.STUDOMAT.BA
3
STATISTIKA – PITANJA 2
WWW.STUDOMAT.BA
c. Intervalnoj skali
d. Metričkoj skali 27. Kvantitativna statistička varijabla koja može uzeti bilo koji vrijednost iz datog intervala je a. Nominalna varijabla b. Ordinalna varijabla c. Prekidna varijabla d. Neprekidna varijabla
28. Kvantitativna statistička varijabla koja može uzeti samo određene vrijednosti iz datog intervala je: a. Nominalna varijabla b. Ordinalna varijabla c. Prekidna varijabla d. Neprekidna varijabla
29. Ako u analizi neke pojave, podatke dobijamo prebrojavanjem, odgovarajuća statistička varijabla je: a. Kvalitativna ordinalna b. Kvantitativna diskretna c. Kvalitativna nominalna d. Kvantitativna kontinuirana 30. Ako u analizi nek e pojave, varijabla je: a. Kvalitativna ordinalna b. Kvantitativna diskretna c. Kvalitativna nominalna d. Kvantitativna kontinuirana
podatke dobijamo mjerenjem, odgovarajuća statistička
31. Ako radimo sa prekidnom varijablom za prikupljanje podataka koristimo: a. Prebrojavanje b. Mjerenje c. Ponderisanje 32. Sa ciljem da dobijemo neprekidnu varijablu, koristimo proces: a. Agregiranja b. Prebrojavanja c. Odabira d. Mjerenja
33. Koja mjerna skala odgovara praćenju i evidentiranju jedinstvenog matičnog broj a? a. Nominalna b. Ordinalna c. Intervalna d. Racio ili mjerna
34. Mjerili smo dužinu proizvoda u uzorku iz fabričkog pogona C. To je primjer koje mjerne skale? a. Nominalna
WWW.STUDOMAT.BA
4
STATISTIKA – PITANJA 2
WWW.STUDOMAT.BA
b. Ordinalna c. Intervalna d. Racio ili mjerna
35. U podružnici Raiffeisen Banke , pratili smo broj transakcija u toku radnog dana, za 100 dana. Statistička varijabla „broj transakcija u toku radnog dana“ je: a. Kvalitativna ordinalna b. Kvantitativna diskretna c. Kvalitativna nominalna d. Kvantitativna kontinuirana 36. Mjerili smo težinu
proizvoda za 30 proizvoda jedne serije. U tom primjeru, „težina
proizvoda“ predstavlja: a. Kvalitativnu ordinalnu varijablu b. Kvantitativnu diskretnu varijablu c. Kvalitativnu nominalnu varijablu d. Kvantitativnu kontinuiranu varijablu 37. Za koji t ip varijable u grafičkom predstavljanju histogram? a. Kvantitativnu kontinuiranu varijablu b. Kvantitativnu diskretnu varijablu
ne smijemo koristiti spojene stupce ili
38. Za koji tip varijable u grafičkom predstavljanju koristimo spojene stupce ili histogram? a. Kvantitativnu kontinuiranu varijablu b. Kvantitativnu diskretnu varijablu
39. Koji od navedenih tipova grafikona predstavlja „krivu“? a. Stupci b. Histogram c. Poligon apsolutnih frekvencija d. Strukturni krug 40. ___________________ varijabla je kvalitativna varijabla takva da nije mogu će uspostaviti
redosljed među modalitetima niti ih je moguće porediti. a. Prekidna b. Kontinuirana c. Ordinalna d. Nominalna
41. ___________________ varijabla je kvalitativna varijabla takva da je moguće uspostaviti redosljed među modalitetima i moguće ih je porediti. a. Prekidna b. Kontinuirana c. Ordinalna d. Nominalna
(kvantitativna varijabla može biti prekidna i neprekidna, a kvalitativna ordinalna i nominalna)
WWW.STUDOMAT.BA
5
STATISTIKA – PITANJA 2
WWW.STUDOMAT.BA
42. Sa ciljem da grafički predstavimo empirijsku distribuciju frekvencija nacrtali smo histogram. Ta znači da smo predstavljali: a. Kvalitativnu ordinalnu varijablu b. Kvantitativnu diskretnu varijablu c. Kvantitativnu kontinuiranu varijablu d. Kvalitativnu nominalnu varijablu II. FREKVENCIJE 43. Broj ponavljanja (pojavljivanja) datog modaliteta u seriji podataka je: a. Apsolutna frekvencija b. Relativna frekvencija c. Procentualna frekvencija
44. Apsolutna frekvencija pokazuje: a. broj ponavljanja datog modaliteta b. koliko podataka u seriji ima vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta na kome su datom trenutku nalazimo c. udio statističkih jedinica sa istim modalitetom u analiziranoj seriji podataka 45. Relativna frekvencija pokazuje: a. broj ponavljanja datog modaliteta b. koliko podataka u seriji ima vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta na kome su datom trenutku nalazimo
c. udio statističkih jedinica sa istim modalitetom u analiziranoj seriji podataka 46. Formula za izračunavanje relativne frekvencije je: a. pi fi b. pi=f i/N c. pi=f i/n
N
47. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje relat ivna frekvencija pi
f i
?
a. i b. n c. N
48. Rastuća apsolutna kumulativna frekvencija pokazuje: a. koliko podataka u seriji ima vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta na kome su datom trenutku nalazimo b. koliko podatak a u seriji ima vrijednost veću od vrijednosti datog modaliteta na kome su datom trenutku nalazimo c. koji je udio podataka u seriji koji imaju vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta na kome su datom trenutku nalazimo
49. Opdajuća apsolu tna kumulativna frekvencija pokazuje: a. koliko podataka u seriji ima vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta na kome su datom trenutku nalazimo b. koliko podataka u seriji ima vrijednost veću od vrijednosti datog modaliteta na kome su datom trenutku nalazimo
WWW.STUDOMAT.BA
6
STATISTIKA – PITANJA 2
WWW.STUDOMAT.BA
c. koji je udio podataka u seriji koji imaju vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta na kome su datom trenutku nalazimo
50. Imamo informaciju da 27% studenata I godine Poslovne škole ima 19 godina. Na bazi kojeg tipa frekvencije smo dobili takvu informaciju? a. Apsolutna frekvencija b. Kumulativna frekvencija c. Procentualna frekvencija
51. Imamo informaciju da 127 studenata II godine Poslovne škole ima 20 godina. Na bazi kojeg tipa frekvencije smo dobili takvu informaciju? a. Apsolutna frekvencija b. Kumulativna frekvencija c. Procentualna frekvencija 52. Zbir apsolutnih frekvencija u jednoj empirijskog distribuciji frekvencija mora biti jednak: a. N b. n c. 0 d. 1
53. Rastuća relativna kumulativna frekvencija pok azuje: a. koliko podataka u seriji ima vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta na kome su datom trenutku nalazimo b. koji je udio podataka u seriji koji imaju vrijednost veću od vrijednosti datog modaliteta na kome su datom trenutku nalazimo c. koji je udio podataka u seriji koji imaju vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta na kome su datom trenutku nalazimo 54. Zbir relativnih frekvencija u jednoj empirijskog distribuciji frekvencija mora biti jednak: a. N b. 1 c. 0 55. Formula za a. F i
izračunavanje rastuće relativne kumulativne frekvencije glasi:
n
p
j
j i 1
b. F i
i
p
j
j 1
c. F i
i
f j
j 1
WWW.STUDOMAT.BA
7
STATISTIKA – PITANJA 2
WWW.STUDOMAT.BA
56. Šta nedostaje (gdje je upitnik ) u formuli za izračunavanje rastuće relativne kumulativne
F i
frekvencije
?
p
j
j 1
a. N b. i c. n
57. Poslednja rastuća apsolutna frekvencija mora biti jednaka: a. 1 b. N c. 0
58. Formula za izračunavanje rastuće apsolutne kumulativne frekvencije glasi: a.
b.
c.
i
f
S i
j
j 1 n
f
S i
j
j i 1
S i
i 1
f j
j 1
59. Šta nedostaje u formuli za izračunavanje rastuće apsolutne kumulativne frekvencije
S i
?
f ? j
j 1
a. n b. N c. i
60. Poslednja rastuća relativna frekvencija mora biti jednaka: a. 1 b. N c. 0
61. Serija sa bruto podacima je:
a. Statistička serija podataka koji su uređeni po veličini b. Forma sređivanja podataka tako da svakom modalitetu odgovara njegova apsolutna frekvencija
c. Početna neuređena serija podataka 62. Kada imamo takvu formu sređivanja podataka ta ko da svakom modalitetu odgovara njegova apsolutna frekvencija, tada je riječ o: a. statističkoj seriji sa orginalnim bruto nesređenim podacima b. uređenoj statističkoj seriji c. statističkoj distribuciji frekvencija
WWW.STUDOMAT.BA
8
STATISTIKA – PITANJA 2
WWW.STUDOMAT.BA
63. Statistička distribucija frekvencij a je: a. Statistička serija podataka koji su uređeni po veličini b. Forma sređivanja podataka tako da svakom modalitetu odgovara njegova apsolutna frekvencija
c. Statističkoj serija sa orginalnim bruto nesređenim podacima 64. Formula za izračunavanje centra intervala glasi: a.
ci
b.
ci
c.
ci
L1,i L2,i 1 2
L1,i L1,i1 2
L2,i L2,i1 2
65. Šta nedostaje) u formuli za izračunavanje centra intervala ci
L1,i L???? 2
a. 1, i+1 b. 2, i+1 c. 2, i+2 66. Imamo informaciju da 76% studena ta I godine Poslovne Na bazi kojeg tipa frekvencije smo dobili takvu informaciju? a. Relativna frekvencija
škole ima 21 godinu ili manje.
b. Rastuća relativna kumulativna frekvencija c. Rastuća apsolutna kumulativna frekvencija 67. Imamo informaciju da 17 8 studenata II godine Poslovne Na bazi kojeg tipa frekvencije smo dobili takvu informaciju? a. Relativna frekvencija
škole ima 21 godinu ili manje.
b. Rastuća relativna kumulativna frekvencija c. Rastuća apsolutna kumulativna frekvencija 68. Formula za izračunavanje korigovane apsolutne frekvencije glasi: a.
f i '
b. f i ' c.
f i l i l i f i
f i ' f i l i
WWW.STUDOMAT.BA
9
STATISTIKA – PITANJA 2
WWW.STUDOMAT.BA
III. DESKRIPTIVNA STATISTIKA I I I .1. MJERE CENTRALNE TENDENCI JE
III.1.1. POTPUNE (RAČUNSKE) MJERE CENTRALNE TENDENCIJE 69. Mjere centralne tendencije:
a. Se mogu izračunavati za kvalitativne varijable b. Ukazuju na srednju ili prosječnu vrijednost za podatke iz statističke serije c. Predviđaju narednu vrijednost 70. Aritmetička sredina se definiše kao: a. Zbir svih podatak a pomnožen sa brojem podataka b. Proizvod svih podataka pomnožen sa brojem podataka. c. Zbir svih podataka podijeljen sa brojem podataka.
71. Aritmetička sredina je jednaka: a. Recipročnoj vrijednosti aritmetičke sredine recipročnih vrijednosti podataka. b. Količniku između zbira svih podataka i broja podataka. c. N -tom korijenu iz proizvoda svih podataka.
d. Podatku sa najvećom apsolutnom ili relativnom frekvencijom. 72. Kojoj vrsti mjera srednje vrijednosti aritmetička sredina pripada? a. Pozicione i potpune b. Pozicione i nepotpune
c. Računske i nepotpune d. Računske i potpune 73. Formula za izračunavanje aritmetičke sredine za intervalno grupisanu distribuciju frekvencija glasi:
a. x
b. x
c. x
N
1
N 1
N
xi f i i 1 n
ci f i i 1 n
1
N 1
xi f i i 1
74. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje aritmetičke sredine za
intervalno grupisanu distribuciju frekvencija
x
1
N
n
ci ? i 1
a. Fi b. f i c. pi
75. Formula za izračunavanje aritmetičke sredine za neintervalno grup isanu distribuciju frekvencija glasi:
a. x
1
N
n
xi f i i 1
WWW.STUDOMAT.BA
10
STATISTIKA – PITANJA 2
b.
x
c. x
1
N
WWW.STUDOMAT.BA
N
ci f i i 1
1
N 1
n
xi f i i 1
76. Za izračunavanje aritmetičke sredine koristimo sve podatke u statističkoj seriji. a. Da b. Ne
77. Ako svaki podatak u nizu pomnožimo istom konstantom, aritmetička sredina novog niza podataka je jednaka:
a. Zbiru konstante i aritmetičke sredine početnog niza podataka b. Aritmetičkoj sredini početnog niza podataka c. Proizvodu konstante i aritmetičke sredine početnog niza podataka 78. Ako svaki podatak podataka je jednaka:
u nizu uvećamo za istu konstantu, aritmetička sredina novog niza
a. Zbiru konstante i aritmetičke sredine početnog niza podataka b. Aritmetičkoj sredini početnog niza podataka c. Proizvodu konstante i aritmetičke sredine početnog niza podataka 79. Harmonijska sredina je jednaka:
a. Količniku između zbira svih podataka i broja podataka. b. N -tom korijenu iz proizvoda svih podataka.
c. Recipročnoj vrijednosti aritmetičke sredine recipročnih vrijednosti podataka. d. Podatku sa najvećom apsolutnom ili relativnom frekvencijom. 80. Koja od navedenih mjera srednje vrijednosti je osjetljiva na prisustvo outliera?
a. Aritmetička sredina b. Mod c. Medijana d. Percentil 81. Geometrijska sredina je jednaka: a. Količniku između z bira svih podataka i broja podataka.
b. Recipročnoj vrijednosti aritmetičke sredine recipročnih vrijednosti podataka. c. N -tom korijenu iz proizvoda svih podataka.
d. Podatku sa najvećom apsolutnom ili relativnom frekvencijom. 82. Kojoj vrsti mjera srednje vrijednosti harmonijska sredina pripada? a. Pozicione i potpune b. Pozicione i nepotpune
c. Računske i potpune d. Računske i nepotpune 83. Formula za izračunavanje geometrijske sredine neintervalno grupisanu distribuciju frekvencija glasi:
WWW.STUDOMAT.BA
11
STATISTIKA – PITANJA 2
a.
b.
G N
WWW.STUDOMAT.BA
n
xi f i
i 1
Gn
n
f
xi i
i 1 n
c.
Gn
xi i 1
84. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje geometrijske sredine za
negrupisane podatke
G?
n
f
xi i
i 1
a. fi b. N c. n 85. Zbir svih odstupanja podataka iz a. 1 b. 0 c. N
serije od aritmetičke sredine mora biti jednak:
86. Prosječna plata u kompaniji X je 800 KM. Ako se struktura zaposlenih ne mijenja, nova prosječna plata u slučaju da se plata svakog zaposlenog uveća za 40% biće: a. 800 KM b. 840 KM c. 1,200 KM d. 1,120 KM 87. Ako imamo seriju podataka takvu da je svaki podatak jenkak konstanti c., sredina takvog niza je jednaka: a. 1 b. 0 c. c d. N
aritmetička
88. Mjera srednje vrijednosti koju koristimo da izrazimo indirektnu vezu je: a. Arithmetička sr edina b. Mod c. Harmonijska sredina d. Geometrijska sredina
WWW.STUDOMAT.BA
12
STATISTIKA – PITANJA 2
WWW.STUDOMAT.BA
89. Prosječna plata u kompaniji X je 800 KM. Ako se struktura zaposlenih ne mijenja, nova prosječna plata u slučaju da se plata svakog zaposlenog uveća za 60 biće: 1. 800 KM 2. 860 KM 3. 1,280 KM
90. Formula za izračunavanje harmonijske sredine za negrupisane podatke glasi:
c.
91. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje harmonijske sredine za neintervalno grupisanu statističku distribuciju frekvencija
a. fi b. n c. N
92. Za varijablu „brzina kretanja vozila“ srednja vrijednost iznosila je 75 km/h. U izračunavanju srednje vrijednosti koristili smo: a. geometrijsku sredinu b. harmonijsku sredinu c. aritmetičku sredinu 93. Za seriju podataka: 15; 20; 14; 21; 28; aritm etička sredina iznosi: a. 2.5 b. 19.6 c. 49.28 d. 10
94. Formula za izračunavanje harmonijske sredine za intervalno grupisanu distribuciju frekvencija glasi:
WWW.STUDOMAT.BA
13
STATISTIKA – PITANJA 2
WWW.STUDOMAT.BA
b. III.1.2. NEPOTPUNE (POZICIONE) MJERE SREDNJE VRIJEDNOSTI
95. Distribucija frekvencija o prihodu
domaćinstva je desno asimetrična sa vrlo malo domaćinstava koja imaju visoke prihode. Koja mjera srednje vrijednosti je prikladana za takvu distribuciju?
a. Aritmetička sredina b. Mod c. Medijana d. Percentili
96. Kojoj vrsti mjera srednje vrijednosti mod pripada? a. Pozicione i potpune b. Pozicione i nepotpune
c. Računske i potpune d. Računske i nepotpune 97. Teorijska relativna rastuća kumulativna frekvencija medijane je: a. 10% b. 25% c. 50% d. 100%
98. Medijana se određuje na bazi: a. Rastuće kumulativne frekvencije b. Opadajuće kumulativne frekvencije c. Apsolutne frekvencije
99. Teorijska apsolutna rastuća kumulativna frekvencija medijane je: a. N/10 b. N/4 c. 3N/4 d. N/2 100. Mod je:
a. Vrijednost na sredini statističke serije b. Potpuna mjera srednje vrijednosti
WWW.STUDOMAT.BA
14
STATISTIKA – PITANJA 2
WWW.STUDOMAT.BA
c. Modalitet koji se najčešće pojavljuje d. Prosječna vrijednost 101. Kojoj vrsti mjera srednje vrijednosti medijana pripada? a. Pozicione i nepotpune b. Pozicione i potpune
c. Računske i potpune d. Računske i nepotpune 102. Medi jana intervalno grupisane distribucije frekvencija određuje se interpolacijom na bazi formule:
b.
103. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje medijane
a. SMe b. SMe+1 c.
S Me1
104. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje medijane
b.
WWW.STUDOMAT.BA
15
STATISTIKA – PITANJA 2
WWW.STUDOMAT.BA
105. Medijana dijeli uređenu statističku seriju na: a. Dva jednaka dijela b. Tri jednaka dijela
c. Četiri jednaka dijela 106.
Šta
nedostaje
(u
praznoj
kutijici)
u
formuli
za
izračunavanje
moda
c.
107. Šta nedostaje (u praznoj kutijici)
u formuli za izračunavanje moda
b.
108. Mod se grafički određuje na: a. histogramu
b. poligonu rastuće kumulante c. strukturnom krugu
109. Kvartili dijele uređenu statističku seriju na: a. Dva jednaka dijela b. Tri jednaka dijela
c. Četiri jednaka dijela 110. Koliko se podataka u uređenoj statističkoj seriji nalazi između prvog i trećeg kvartila? a. 25% b. 50% c. 75% d. 100%
111. Koliko se podataka u uređenoj statističkoj seriji nalazi između drugog i trećeg kvartila? a. 25% b. 50% c. 75% d. 100%
WWW.STUDOMAT.BA
16
STATISTIKA – PITANJA 2
WWW.STUDOMAT.BA
112. Koliko se podataka u uređenoj statističkoj seriji nalazi između prvog kvartila i medijane? a. 100% b. 50% c. 75% d. 25%
113. Formula za izračunavanje moda za intervalno grupisanu distribuciju frekvencija glasi:
c.
114. U statističkoj distribuciji frekvencija, modus je podatak koji: a. Ima najvišu vrijednost b. Se najčešće ponavlja c. Se najrjeđe ponavlja d. Dijeli seriju na 2 jednak dijela
115. U statističkoj distribuciji frekvencija, medijana je podatak k oji: a. Ima najvišu vrijednost b. Se najčešće ponavlja c. Se najrjeđe ponavlja d. Dijeli seriju na 2 jednak dijela
116. Teorijska relativna rastuća kumulativna frekvencija prvog kvartila je: a. 10% b. 25% c. 50% d. 100%
117. Teorijska relativna rastuća kumulativna frekvencija trećeg kvartila je: a. 10% b. 25% c. 50% d. 75%
118. Kada je distribucija značajno asimetrična poželjno je kao mjeru srednje vrijednosti uzeti: a. Medijanu b. Mod???
c. Aritmetičku sredinu
WWW.STUDOMAT.BA
17
STATISTIKA – PITANJA 2
WWW.STUDOMAT.BA
119. Teorijska apsolutna rastuća kumulati vna frekvencija prvog kvartila je: a. N/10 b. N/4 c. 3N/4 d. N/2
120. Teorijska apsolutna rastuća kumulativna frekvencija trećeg kvartila je: a. N/10 b. N/4 c. 3N/4 d. N/2
121. Modalni podatak se čita na bazi: a. Najniže frekvencije b. Najviše frekvencije c. Frekvencije u sredini distribucije frekvencija
122. Mod se grafički određuje na: a. histogramu b. strukturnom krugu
c. poligonu rastuće kumulante I I I .2. M JERE VARI JABIL I TETA
III. 2. 1. APSOLUTNE MJERE VARIJABILITETA
123. Mjera disperzije je mjera za: a. Oblik distribucije
b. Varijabilitet podataka oko izračunate mjere srednje vrijednosti c. Centralnu tendenciju 124. Disperzija mjeri: a. Odstupanja podataka od prosjeka b. Asimetriju podataka c. Zaobljenost podataka 125. Interkvartilno odstupanje je:
a. Razlika između četvrtog i prvog kvartila b. Prosjek prvog i trećeg kvartila c. Razlika između trećeg i prvog kvartila 126. Varijansa je: a. Korijen iz interkvartilnog odstupanja b. Kvadrat interkvartilnog odstupanja c. Korijen iz standardne devijacije d. Kvadrat standardne devijacije
127. Standardna devijacija je najviše apsolutno odstupanje između podataka i prosjeka. a. Da b. Ne
WWW.STUDOMAT.BA
18
STATISTIKA – PITANJA 2
WWW.STUDOMAT.BA
128. Formula za izračunavanje srednjeg apsolutnog odstupanja glasi:
b.
129. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje srednjeg apsolutnog odstupanja a. fi b. pi c. N
130. Formula za izračunavanje standardne devijacije glasi:
c.
131. Formula za izračunavanje standardne devijacije glasi:
c.
WWW.STUDOMAT.BA
19
STATISTIKA – PITANJA 2
WWW.STUDOMAT.BA
132. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje standardne devijacije
a. fi
b. X c. xj
133. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje standardne
devijacije a. fi b. pi c. Si
134. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunava nje standardne
devijacije a. n b. N c. n+1 135. U kojoj jedinici mjere je izražena standardna devijacija? a. Neimenovani broj b. Ista jedinica mjere kao i analizirana varijabla c. Kvadrat jedinice mjere analizirane varijable 136. U kojoj jedinici m jere je izražena varijansa? a. Neimenovani broj b. Ista jedinica mjere kao i analizirana varijabla c. Kvadrat jedinice mjere analizirane varijable 137. Varijansa je jednaka:
a. Sumi kvadrata odstupanja podataka iz niza od aritmetičke sredine b. Aritmetičkoj sredini kvadrata odstupanja podataka iz niza od aritmetičke sredine c. Aritmetičkoj sredini odstupanja podataka iz niza od aritmetičke sredine d. Sumi odstupanja podataka iz niza od aritmetičke sredine 138. Standardna devijacija je jednaka: a. Varijansi pbsolutnih odstupanja b. Pozitivnom korijenu iz varijanse c. Korijenu iz varjanse d. Kvadratu varijanse
WWW.STUDOMAT.BA
20
STATISTIKA – PITANJA 2
WWW.STUDOMAT.BA
139. Varijansa je „osjetljiva“ na outliere i ekstremne vrijednosti: a. Da b. Ne (nikad čula!)
140. Formula za izračunavanje interkvartilnog apsolu tnog odstupanja:
c.
141. Koji procenat rasiranja oko medijane izražava interkvartilno odstupanje? a. 25% b. 50% c. 75%
142. Dozvoljeno je koristiti standardnu devijaciju za poređenje varijabilteta kod serija sa različitim mjernim jedinicama. a. Da b. Ne 143. Standardna devijacija plata u jednoj kompaniji iznosi 124 KM. Ako svaki zaposleni
dobije povišicu u iznosu 50 KM, standardna devijacija nove serije plata iznosi: a. 124 KM b. 174 KM c. 186 KM
144. Varijansa za varijablu „iznos toplog obroka“ izno si 36 KM2. Kako su porasle cijene prehrambenih artikala, uprava je odlučila da udvostruči iznos toplog obroka svim zaposlenim. Varijansa za novi niz varijable „iznos toplog obroka“ iznosiće: 2
a. 36 KM b. 36 KM c. 144 KM 2 d. 144 KM ???
145. Ako nekim istr aživanjem obuhvatimo kompletnu populaciju standardna jednaka 0. a. Da b. Ne
devijacija će biti
146. Ako eliminišemo ekstremne vrijenosti iz niza, varijansa će a. Ostati ista
b. Biti niža c. Biti viša
WWW.STUDOMAT.BA
21
STATISTIKA – PITANJA 2
WWW.STUDOMAT.BA
147. Koja od ponuđenih vrijednosti može biti standardna devijacija za varijablu „ocjena na ispitu“ (koja može uzeti vrijednosti 5-10)? a. -2 b. -1,05 c. 11,23 d. 1,35 148. Ako je standardna devijacija jednaka 0 znamo da:
a. Su svi podaci u nizu različiti b. Nekoliko podataka u nizu se ponavlja, ne svi c. Svi podaci u nizu su jednaki III. 2. 1. RELATIVNE MJERE VARIJABILITETA
149. Koeficijent varijacije izražava odnos ili količnik između standardne devijacije i aritmetičke sredine. a. Da b. Ne
150. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje koeficijenta varijacije V 100
a. Me
b. X c. Mo
151. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje koeficijenta varijacije
V=?/ X *100 a. Me b. sigma c. Mo
152. Koeficijent varijacije omogućava upoređivanje varijabiliteta serija koje imaju r azličitu jedinicu mjere. a. Da b. Ne
153. Koeficijent varijacije se ne može koristiti za upoređivanje varijabiliteta serija koje imaju različitu jedinicu mjere. a. Da b. Ne 154. Koji indikator koristimo da izmjerimo relativno variranje podataka iz niza oko medijane? a. Koeficijent inter-kvartilnog odstupanja b. Standardnu devijaciju c. Koeficijent varijacije d. Varijansu
WWW.STUDOMAT.BA
22
STATISTIKA – PITANJA 2
WWW.STUDOMAT.BA
155. Kako bismo odredili relativno variranje podataka iz niza oko medijane, potrebno je da znamo: a. medijanu i mod
b. Medijanu i aritmetičku sredinu c. Prvi i treći kvartil d. Prvi i treći decil 156. Koji indikator koristimo da izmjerimo relativno variranje podataka iz niza oko
aritmetičke sredine? a. Koeficijent inter-kvartilnog odstupanja b. Standardnu devijaciju c. Koeficijent varijacije d. Varijansu
157. Viši nivo keficijenta varijacije ukazuje na: a. Manju disperziju
b. Višu disperziju c. Istu situaciju sa varijabilitetom
158. Niži nivo keficijenta varijacije ukazuje na: a. Manju disperziju
b. Višu disperziju c. Istu situaciju sa varijabilitetom
159. Formula za izračunavanje koeficijenta varijacije glasi:
a. sigma/ X *100 b. c.
160. Aritmetička sredina niza standardiziranih vrijednosti analizirane varijable (i=1,..., N ) jednaka je: a. 0 b. 1
c. Aritmetičkoj sredini orginalnog niza za analiziranu varijablu 161. Formula za izračunavanje standardizirane vrijednosti glasi:
b.
WWW.STUDOMAT.BA
23
STATISTIKA – PITANJA 2
WWW.STUDOMAT.BA
162. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje standardizirane z vrijednosti
a. fi b. N c. sigma
163. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje standardizirane z vrijednosti
a. Xpotez b. N c. sigma
164. Studenti su radili ispit iz Statistike. Za tri studenta A, B i C standardizirane vrijednosti ocjene bile su: z A= z B=1.4 i z C= najbolju poziciju među rezultatima ispita: a. Student A b. Student B c. Student C ?????? 165. Studenti su radili ispit iz Statistike. Za tri studenta A, B i C standardizirane vrijednosti ocjene bile su: 0.5, 1.4 i 0.4 A B C z z z najlošiju
poziciju među rezultatima ispita: a. Student A b. Student B c. Student C ??????
166. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje koeficijenta interkvartilnog odstupanja a. Q1-Q3 b. Q1Q3 c. Q1+Q3 167. Koeficijent interkvartilnog odstupanja je relativni pokazatelj disperzije oko sredine. a. Da b. Ne
aritmetičke
168. Koeficijent interkvartilnog odstupanja je relativni pokazatelj disperzije oko medijane. a. Da b. Ne
WWW.STUDOMAT.BA
24
STATISTIKA – PITANJA 2
WWW.STUDOMAT.BA
169. Koji indikator se koristi za poređenje pozicije pojedinih modaliteta ili podataka u okviru jedne statističke serije? a. z vrijednost ?? b. Koeficijent varijacije c. Standardna devijacija
170. Varijansa niza standardiziranih vrijednosti analizirane varijable (i=1,..., N ) jednaka je: a. 1 b. 0 c. Varijansi orginalnog niza za analiziranu varijablu I I I .3. MJERE OBLIKA DI STRI BUCI JE I KONCENTRACIJE
171. U slučaju desno asimetrične distribucije frekvencija, znak koeficijenta asimetrije je: a. Pozitivan b. Negativan
c. Može biti i pozitivan i negativan 172. U slučaju lijevo asimetrične distribucije frekvencija, znak koeficijenta asimetrije je: a. Pozitivan b. Negativan
c. Može biti i pozitivan i negativan 173. U slučaju lijevo asimetrične distribucije frekvencija, lijevi krak na poligonu apsolutnih frekvencija je izdužen. a. Da b. Ne
174. U slučaju lijevo asimetrične distribucije frekvencija, desni krak na poligonu apsolutnih frekvencija je izdužen. a. Da b. Ne
α3<0 , distribucija frekvencija je: a. Lijevo asimetrična b. Simetrična c. Desno asimetrična 175. Ako je
176. Ako je je α3>0 , distribucija frekvencija je:
a. Lijevo asimetrična b. Simetrična c. Desno asimetrična
177. Ako je je α3=0, distribucija frekvencija je: a. Lijevo asimetrična
b. Simetrična c. Desno asimetrična
WWW.STUDOMAT.BA
25
STATISTIKA – PITANJA 2
WWW.STUDOMAT.BA
178. Formula za izračunavanjekoeficijenta asimetrije glasi:
a.
179. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje koeficijenta asimetrije
c.
180. Formula za izračunavanje koeficijenta zaobl jenosti glasi:
b.
181. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje koeficijenta zaobljenosti
d.
WWW.STUDOMAT.BA
26
STATISTIKA – PITANJA 2
WWW.STUDOMAT.BA
182. Ako su mod, medijana i aritmetička sredina jedne statističke distribucije frekvencija jednaki 25, distribucija je: a. Simetrična
b. Lijevo asimetrična c. Desno asimetrična d. Bimodalna
183. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje koeficijenta zaobljenosti Isto ko 181.
184. Na osnovu α 4 možemo donijeti zaključak o zaobljenosti empirijske distribucije frekvencija. a. Da b. Ne 185. Ako je Mo=Me=Xpotez,
to znači da je empirijska distribucija frekvencija:
a. Lijevo asimetrična b. Simetrična c. Desno asimetrična 186. Ako je α4<3 , to znači a. Normalno zaobljena
da je empirijska distribucija frekvencija:
b. Uska (izdužena) c. Široka (zaobljena) 187. Ako je α4=3, to znači a. Normalno zaobljena
da je empirijska distribucija frekvencija:
b. Uska (izdužena) c. Široka (zaobljena) 188. Ako je α4>3 to znači da je empirijska distribucija frekvencija: a. Normalno zaobljena
b. Uska (izdužena) c. Široka (zaobljena) 189. Koji od datih uslova treba biti zadovoljen da bi distribucija frekvencija bila
uska (izdužena)? a. α3<3 b. α3>3 c. α4>3 d. α4<3 190. Na osnovu frekvencija. a. Da b. Ne
μ3 možemo donijeti zaključak o (a)simetriji empi rijske distribucije
WWW.STUDOMAT.BA
27
STATISTIKA – PITANJA 2
WWW.STUDOMAT.BA
191. Mjere koncentracije služe da : a. Izmjerimo (ne)ravnomjernost u raspodjeli među pripadnicima analizirane populacije b. Izmjerimo disperziju podataka u statističkoj seriji c. Sagledamo oblik distribucije frekvencija
192. Površina koncentracije je površina između: a. Lorencove krive i linije potpune nejednakosti b. Linije potpune jednakosti i linije potpune nejednakosti u raspodjeli c. Lorencove krive i linije potpune jednakosti 193. Ginijev koeficijent predstavlja:
a. Količnik između površine koncentracije i površine trougla ispod linije jednakosti b. Količnik između površine koncentracije i površine kvadrata za konstrukciju Lorencove krive
c. površinu koncentracije 194. Formula za izračunavanje Ginijevo g koeficijenta glasi: a. površina G=površina koncentracije b. G =2* c. G=0.5*
195. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje Ginijevog koeficijenta G * a. 0.5 b. 2 c. 3
196. Izračunali smo da Ginijev koeficijent iznosi 1. U tom slučaju, Lorencova kriva je: a. Između Linije potpune jednakosti i linije potpune nejednakosti b. Poklapa se sa linijom potpune jednakosti u raspodjeli c. Poklapa se sa linijom potpune nejednakosti u raspodjeli
197. Izračunali smo da Ginijev koeficijent iznosi 0. U tom slučaju, Lorencova kriva je: a. Između Linije potpune jednakosti i linije potpune nejednakosti b. Poklapa se sa linijom potpune jednakosti u raspodjeli c. Poklapa se sa linijom potpune nejednakosti u raspodjeli
198. Ako se Lorencova kriva poklapa sa linijom potpune nejednakosti u raspodjeli, Ginijev koeficijent je jednak: a. 1 b. 0.5 c. 0
WWW.STUDOMAT.BA
28
STATISTIKA – PITANJA 2
WWW.STUDOMAT.BA
199. Naredna slika predstavlja jedan empirijski slučaj Lorencove krive: Ginijev koeficijent koji odgovara ovakvoj Lorencovoj krivoj je:
a. Blizu 2 b. Blizu 0 c. Blizu 1 d. Lorencova kriva i Ginijev koeficijent nisu u direktnoj vezi 200. Ako se Lorencova kriva poklapa sa linijom potpune jednakosti u raspodjeli, Ginijev koeficijent je jednak: a. 1 b. 0.5 c. 0 201. U kompaniji sa 10 zaposlenih samo je jedan primio platu za Februar. U tom raspodjele, Ginijev koeficijent iznosi: a. 1
slučaju
b. Između 0 i 1 c. 0 202. U kompaniji sa 10 zaposlenih svi su primli platu za Februar u istom apsolutnom iznosu
950 KM. U tom slučaju raspodjele, Ginijev koeficijent iznosi: a. 1
b. Između 0 i 1 c. 0 203. Lorencova kriva koristi: a. Apsolutne frekvencije
b. Rastuće relativne kumulativne frekvencije c. Relativne frekvencije
WWW.STUDOMAT.BA
29
