© K
KO
L A ZA S I ZAGREB
G
A
U
R N
O
O S
S
T
I
V •
S P
R
AV
O M J AV N
O
S
T
I
•
VISOKA ©KOLA ZA SIGURNOST s pravom javnosti
SPECIJALISTI»KI DIPLOMSKI STRU»NI STUDIJ SIGURNOSTI
prof. Nenad Kacian mr. dr. sig.sc. Liljana Dol ak
SPECIJALISTI»KI RAD
BIBLIOTEKA I NÆENJERA SIGURNOSTI
1
S-90/1
• BIBLIOTEKA STRU»NJAKA SIGURNOSTI •
prof. dr. sc. NENAD KACIAN mr. sig. LILJANA DOL©AK
SPECIJALISTI»KI RAD Odredbe o naËinu zavr etka specijalistiËkog diplomskog struËnog studija sigurnosti usklaene su s protokolom koji je prihvatilo StruËno vijeÊe Visoke kole za sigurnost 11. 12. 2009. s obveznom primjenom od 1. 3. 2010.
Zagreb, 2010. 2
SADRÆAJ 1. UVODNE NAPOMENE .................................................................................................. 4 2. METODOLOGIJA ISTRAÆIVANJA SIGURNOSTI NA RADU............................... 6 3. ZAKONITOSTI SIGURNOG RADA ............................................................................ 9 4. IZVORI ISTRAÆIVANJA SIGURNOSTI NA RADU................................................ 13 5. OSNOVE PROCESA ISTRAÆIVANJA SIGURNOSTI............................................. 15 6. IZBOR TEME SPECIJALISTI»KOG RADA ........................................................... 17 Okvirni prijedlog teme specijalistiËkog rada ................................................................... 17 Obrazloæeni prijedlog (projekt) i sadræajna struktura specijalistiËkog rada ..................... 18 7. PRIJAVA, VO–ENJE, IZRADA I OBRANA SPECIJALISTI»KOG RADA......... 24 8. OBLIKOVANJE SPECIJALISTI»KOG RADA ........................................................ 27 9. SASTAVLJANJE SPECIJALISTI»KOG RADA ....................................................... 34 Projekt specijalistiËkog rada ............................................................................................. 35 Prikaz rezultata rada ......................................................................................................... 36 ZakljuËak .......................................................................................................................... 36 Literatura .......................................................................................................................... 36 Prilozi ............................................................................................................................... 38 10. PRILOZI ......................................................................................................................... 40 SR-1 Zahtjev povjerenstvu za odobrenje teme specijalistiËkog rada ................................. 41 SR-2 SpecijalistiËki zadatak ............................................................................................. 42 SR-3 Rje enje o izradi specijalistiËkog rada .................................................................... 43 SR-4 Zahtjev za obranu specijalistiËkog rada .................................................................. 44 SR-4/1 Zapisnik o ispunjavanju formalnih zahtjevaspecijalistiËkog rada ......................... 45 SR-5 Zapisnik o ocjeni i obrani specijalistiËkog rada ...................................................... 46 SR-6 Podsjetnik za kandidata na usmenoj obrani specijalistiËkog rada .......................... 47 Uvjerenje o zavr etku specijalistiËkog studija Diploma Suplement 3
1. UVODNE NAPOMENE SpecijalistiËki diplomski struËni studij sigurnosti na Visokoj koli za sigurnost zavr ava izradom specijalistiËkog rada i polaganjem zavr nog ispita - obranom specijalistiËkog rada. Zavr ni ispit je skupni ispit na kojem se ocjenjuje znanje studenta te kompetencije potrebne za obavljanje poslova i zadataka na podruËju sigurnosti, odnosno na podruËju specijalizacije iz kojeg je odabrana tema specijalistiËkog rada. »lanovi povjerenstva ne smiju kandidatu postavljati pitanja koja nisu u svezi s radom, odnosno koja su sastavni dio sadræaja pojedinaËnih predmeta studija (jer je to student veÊ poloæio). O zavr etku specijalistiËkog studija izdaje se diploma. Uz diplomu studentima se izdaje i dopunska isprava - suplement na hrvatskom i engleskom jeziku. Nakon zavr etka specijalistiËkog diplomskog struËnog studija sigurnosti (jedna godina studija, dva semestra, po modelu 3+1 ili4+1) stjeËe se 60 ECTSbodova, druga razina bolonjskog obrazovanja (u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, N.N., br. 123/03 i dalje i u skladu s naËelima Bolonjske deklaracije) i struËni naziv koji se koristi (dodaje) uz postojeÊi struËni naziv. StruËni naziv koji se stjeËe zavr etkom specijalistiËkog diplomskog struËnog studija sigurnosti je:
struËni specijalist inæenjer sigurnosti i zaπtite (uz naznaku smjera specijalizacije: za tita na radu, za tita od poæara, za tita okoli a) s kraticom: struË. spec. ing. sec. Kratica sec. potjeËe od latinske rijeËi s{c}rus = pouzdan, siguran, bezbriæan. Iz toga se moæe stvoriti kovanicasekurologija, lat. - grË. (s{c}rus + logos-rijeË) kao nova znanstvena disciplina koja prouËava sigurnost i pouzdanost. Na sliËan naËin su identificirane i neke druge znanstvene discipline, kao na primjer viktimologija = nova znanost koja prouËava ærtve,defendologija = znanstvena disciplina koja se bavi izuËavanjem obrane i za tite,virologija, defektologija, dokimologijaitd. Analogno tome struËnjak za sigurnost je sekurolog. Sekurologija joπ nije naπla svoje mjesto u formalnom sustavu znanosti, i znanstvenih polja i grana, ali novi Pravilnik o znanstvenim i umjetniËkim podruËjima, poljima i granama (N.N., br. 118/09) to omoguÊava. Za tita i sigurnost nalazi se u podruËju: tehniËkih znanosti, polje: interdisciplinarne tehniËke znanosti. Samo za jedan smjer studija (za sada) je utvrena i grana. To je inæenjerstvo za tite okoli a. Hrvatska ima jedan odπto najstarijih studija te vrste u Europi. sigurnostistruËnjaka osnovan je uRepublika Zagrebu 1963. godine prije nego je postojala ikakva formalna obvezaStudij zapoπljavanja sigurnosti i bilo kakve europske smjernice. Da bi se studentima specijalistiËkog studija olak alo koncipiranje i izrada specijalistiËkih radova u skladu s opÊim aktima Visoke kole za sigurnost i odlukama StruËnog vijeÊa o prijavljivanju, voenju, izradi i obrani specijalistiËkog rada izraena je ova skripta.
4
Ona sadræi teoretske osnove metodologije istraæivanja sigurnosti koje trebaju uputiti studente u prepoznavanje i izbor metoda istraæivanja sigurnosti na radu, primjenu zakonitosti sigurnog rada u istraæivanjima sigurnosti, usmjeriti studente na dostupne izvore istraæivanja sigurnosti te uvaæavanje osnova procesa istraæivanja sigurnosti. Skripta sadræi i formalne upute za tehniËko oblikovanje i opremu specijalistiËkog rada. U prvom se redu upozoravaju studentida sami bez odobrenja teme specijalistiË kog rada, ne zapoËinju izradu rada, jer postoji moguÊnost da tema ne bude prihvaÊena, da nadleæno povjerenstvo predloæi drugu temu ili drugog mentora, da se rad postavi metodolo ki pogre no itd. Napi ite specijalistiËki rad tako da ga uvijek s ponosom moæete pokazati.
5
2. METODOLOGIJA ISTRAÆIVANJA SIGURNOSTI NA RADU Metodologija istraæivanja sigurnosti na radu moæe se tretirati kao formalna, razmjerno autonomna disciplina. Metodologija istraæivanja sigurnosti na radu prouËava specifiËne putove znanstvene spoznaje. Po samom znaËenju, metodologija (meta-hodos-logos) jest znanost o metodama znanstvenog istraæivanja, a moæese smatrati i teorijom znanstveno-istraæivaËkog rada. Metodologija istraæivanja sigurnosti na radu tek je na pragu razvitka. ZadaÊe metodologije istraæivanja sigurnosti na radu trebale bi biti: • identificiranje, definiranje i klasificiranje metoda koje se veÊ koriste u istraæivanju sigurnosti na radu; • razvijanje, verificiranje i usavr avanje specifiËnih “vlastitih” metoda, postupaka i tehnika istraæivanja sigurnosti na radu; • odabir, prilagodba i ispitivanje primjerenosti metoda drugih znanosti za istraæivanja sigurnosti na radu; • razvijanje metoda za primjenu rezultata drugih znanosti u istraæivanju sigurnosti na radu. Na ovom podruËju niz je problema to ih metodologija istraæivanja sigurnosti na radu prethodno treba rije iti. Ponajprije treba utvrditi koji su to stvarni problemi koje treba istraæivati. Zatim treba stvoriti strukturu istraæivaËkog procesa istraæiti i njezine zakonitosti. Jedan je odnajsloæenijih problema kako ispitati, verificirati, pa i normirati,“vlastite” metode istraæivanja sigurnosti na radu. I, na kraju, nameÊe se pitanje organizacije istraæivaËkog rada. BuduÊi da postoje mnogobrojni problemi koje treba istraæiti, iz praktiËnih razloga potrebno je uËiniti podjelu. A ona nikad nije konaËna i dopu ta preustroj. Istraæivanja sigurnosti na radu mogu se podijeliti prema: • znanstvenoj svrsi (fundamentalna, operativna, primijenjena, razvojna) • namjeni (sondaæna, deskriptivna, kauzalna, komparativna i sl.) • sadræaju (ljudski Ëimbenik, radna okolina, organizacija rada) • metodama rada (metode opaæanja, metode eksperimenata) • dimenzijama pristupa (longitudinalna, transverzalna).
Fundamentalnim istraæivanjima svrha je da se osnovni fenomeni otkriju, opi u i protumaËe, to jest da se doe do istine o njima. Na taj naËin fenomeni se pretvaraju u osnovne pojmove odnosno u misaone korelate, nastale apstrakcijom i generalizacijom osnovnih karakteristika. Radi jasnoÊe navodi se nekoliko pojmova iz sigurnosti na radu, npr: Ëimbenici radne okoline, nezgoda na radu, mali napon, pravilo za tite na radu, profesionalna bolest, temperatura paljenja, plamiπte itd. Najjednostavniji naËin odreivanja opsega i sadræaja pojmova jest stvaranje definicija. Definicije pojmova osnove su znanstvenog predmeta i to je njihov broj veÊi poloæaj te znanosti je Ëvr Êi.
Operativna istraæivanjamogu se provoditi na temelju otkrivenih i primijenjenih fundamentalnih istina. Ova se istraæivanja mogu nazvati i primijenjenima, kada omoguÊuju opÊu ili iroku primjenu otkrivenih spoznaja. Tako se, primjerice, moæe organizirati operativno istraæivanje izvora i uzroka nezgoda na radu u nekoj djelatnosti, izvora i uzroka poæara, izvora i uzroka oneËi Êenja okoli a itd. 6
Razvojna istraæivanja ona su istraæivanja koja se odnose na primjenu znanstvenih rezultata u svrhu neposrednog unapreenja sigurnosti na radu u nekoj situaciji. PrakticistiËka podjela istraæivanja sigurnosti na radu izvr ena jeprema namjeni. To su najprije sondaæna istraæivanja koja daju prvu smjernicu o primjeni nekog pravila sigurnosti na radu, npr: primjena novog osobnog zaπtitnog sredstva na odabranoj skupini radnika - radi utvrivanja funkcionalnosti (podobnosti zaupotrebu, prihvatljivosti dizajna, djelotvornog sprjeËavanja djelov anja nekog tetnog utjecaja i sl.). Zatim,deskriptivno istraæivanje, odnosno opisivanje fenomena. To se Ëesto primjenjuje kao pomoÊno istraæivanje, zatim pri izradi seminarskih, pa i diplomskih i specijalistiËkih radova studenata na visokim uËili tima, npr.zaπtita na radu rukovatelja oruima u biljnoj proizvodnji. Kauzalna istraæivanjanastoje protumaËiti taj fenomen, npr.istraæivanje primjene . Neka mehanizacije i automatizacije u montaænoj gradnji na smanjenje broja ozljeda na radu istraæivanja mogu se smatrati i povijesnima, ako ispituju razvoj fenomena, npr. razvoj proizvodnih odnosa i sigurnost na radu. Komparativna istraæivanjaprouËavaju isti fenomen urazliËitoj okolini i uvjetima, npr. uËinci obrazovanja za siguran rad i za titu od poæara u organizacijama Istarske æupanije. Istraæivanja prema namjeni mogu biti i kliniËka , kad se ograniËavaju na ispitivanje pojedinaËnog sluËaja ili jednog problema,npr.istraæivanje uzroka æeljezniËke nesreÊe na zagrebaËkom kolodvoru. Podjela po namjeni optereÊena je nedoreËeno Êu mjerila, jer se u njoj mije aju zadaci istraæivanja s metodama i pristupom istraæivanju. Istraæivanja prema sadræaju zahtijevaju prethodno utvrivanje opÊih sadræaja sigurnosti na radu. Grubom podjelom moæe se utvrditi da je predmet za tite i sigurnosti odnos Ëovjeka i njegove radne i æivotne okoline, promatran sa stajali ta za tite æivota i zdravlja i oËuvanja materijalnih dobara. U tom odnosu treba djelovati na Ëovjeka, odnosno, stvoriti pretpostavke da on zna, hoÊe i moæe raditi sigurno. To se moæe postiÊi motiviranjem, stimuliranjem, odgojem i obrazovanjem, profesionalnom orijentacijom, selekcijom, ispitivanjem psihiËkih i fiziËkih sposobnosti, individualnih karakteristika povezanih s rizikom od nezgoda, zatim ispitivanjem crta liËnosti i rizika od nezgoda itd. Svi ovi aspekti mogu biti predmet istraæivanja vezan uz ljudski Ëimbenik. Ako se radnu okolinu ne promatrasamo kao sredstvo rada (radni prostor, mikroklima,orua za rad, fizikalno-kemijske tetnosti i sl.) veÊ æivotnu kao okolinu(milje), to ukljuËuje i sveukupnost dru tvenih odnosa - tada se dobiva drugo veliko podruËje za istraæivanja sigurnosti na radu, i to prema sadræaju. Naime, Ëinjenica je da sredstva za rad i uvjeti rada sami po sebi ne stvaraju neposrednu opasnost koja uzrokuje ozljedu ili profesionalnu bolest, veÊ to Ëine dru tveni odnosi; stoga bi istraæivanja trebalo usmjeriti na te okolnosti. U takva istraæivanja mogu se ubrojiti: utvrivanje poslova i radnih zadataka kod kojih se staæ osiguranja raËuna s uveÊanim trajanjem (beneficirani staæ), utvrivanje poslova s posebnim uvjetima rada, analiza radnih mjesta za potrebe sigurnosti na radu, istraæivanja sustava i organizacije za
tite na radu i za
tite od poæara, istraæivanja gospodarenja otpadom i
prirodnim dobrima.
Istraæivanja sigurnosti na radu prema osnovnoj metodi mogu biti opservacijska, i to direktna ili indirektna, to ukljuËuje primjenu ankete, intervjua, studij dokumentacije, sistematsko promatranje, trenutaËno zapaæanje, studij sluËaja i dr.
7
I eksperimentalne metode mogu se primijeniti za istraæivanje sigurnosti na radu. Ovdje mogu doÊi u obzir i laboratorijski eksperimenti, eksperimenti s varijacijama eksperimentalnih Ëimbenika - pri Ëemu se svjesno djeluje na situaciju - te pseudoeksperimenti, kod kojih se uvoenje novog Ëimbenika ne promatra kao svjestan eksperiment, veÊ se naknadno dokazuje da je primijenjen eksperiment. Kod ovakve podjele po metodama postoji moguÊnost da se pojam metode neopravdano pro iruje na tehnike rada, postupke, pa i na primjenu instrumenata. Tako segovori o induktivnoj ili deduktivnoj metodi, o statistiËkoj metodi (iako su to sve postupci), o metodi analize uzoraka zraka itd. Nedvojbeno je, meutim, da se u istraæivanju nekog problema sigurnosti na radu Ëesto mora primijeniti viπe metoda, od kojih je jedna, ipak, dominantna. U posljednju skupinu istraæivanja sigurnosti na radu mogu se svrstati ona koja se razlikuju po vremenskoj i prostornoj rasprostranjenosti, odnosno, po dimenzijama pristupa . To su longitudinalna i transverzalna istraæivanja. Longitudinalna su usmjerena na praÊenje razvoja i tijeka nekog fenomena, kao to je, primjerice, istraæivanje trendova uËestalosti ozljeda - pri Ëemu se mogu raditi dugoroËne prognoze u nekoj djelatnosti - dok se transverzalna istraæivanja bave prouËavanjem istog fenomena na razliËitim mjestima u razliËitim uvjetima, kao to je istraæivanje uËestalosti ozljeda ili uzroka poæara za kratkoroËno razdoblje u svim industrijskim djelatnostima na podruËju Hrvatske. Za razliku od istraæivanja - koje podrazumijeva djelatnost to obuhvaÊa ukupnost postupaka usmjerenih na otkrivanje ili primjenu neke istine u praksi -ispitivanje, kao podreen pojam, obuhvaÊa pripremne radove za istraæivanje te prikupljanje i sreivanje podataka. Na podruËju sigurnosti na radu ispitivanjima se provjerava da li je prethodno postignuti ili dostignuti stupanj sigurnosti (stanja) zadovoljavajuÊi u odnosu prema vrijedeÊim normama i treba li intervenirati. Tako se ispituju orua za rad s poveÊanim opasnostima te radne prostorije u kojima proces rada utjeËe na temperaturu, vlaænost i brzinu strujanja zraka; prostorije u kojima nastaje buka, vibracije ili opasna zraËenja, u kojima treba osigurati odgovarajuÊu rasvjetu te prostorije u kojima se pri radu koriste ili nastaju opasne ili eksplozivne tvari, organizmi tetni za zdravlje itd. Ovdje valja spomenuti i tzv.preglede. Tako se, primjerice, povremeno moraju pregledavati ruËni alati, vatrogasni aparati, skele i druge pomoÊne graevinske konstrukcije, pruga toranjske dizalice itd. . Pregledi su najËe Êe vizualni i ne zahtijevaju upotrebu mjernih instrumenata Prostor za bilje
ke:
8
3. ZAKONITOSTI SIGURNOG RADA Prilikom odreivanja zadataka sigurnosti na radu jedan je od njih utvrivanje zakonitosti sigurnog rada. Zakonitost neke pojave moæe se utvrditi ako su poznati uzroci koji tu pojavu izazivaju. Jedna je od osnovnih postavki ona da se nezgode ne dogaaju “sluËajno”, jer postojanje neke pojave nije moguÊe ako ona nema uzrok (neovisno o tome je li nam poznat ili nije). NaËelo kauzalnosti (uzroËnosti) osnovni je postulat razvijenog ljudskog mi ljenja. Ideja kauzalnosti vrlo je sloæena. UzroËnost je veza dviju pojava od kojih jedna izaziva drugu. (causa) je ona pojava ili promjena koja dovodi do druge pojave ili promj Uzrok Uzrok a posljedica pasivan element tog odnosa. Sve se odvija u vremenskom slijedu.ene. Postoji vi je eaktivan, modela vremenskog slijeda; npr: dok djeluje pojava “A” (izvor opasnosti) nema pojave “B” (ozljede, zdravstvenog o teÊenja, materijalnoggubitka). »im prestane djelovanje pojave “A”, nastupa promjena - pojava “B”. Naime, rasprsnuti dio brusnog kola prestane letjeti kad udari u ne to ili nekoga: tada nastaje teta ili ozljeda. Druga je moguÊnost da prestankom djelovanja pojave “A” istovremeno ne nastupi djelovanje pojave “B”, veÊ ona poËinje djelovati kasnije. To je, primjerice, vri jeme inkubacije kod zaraznih bolesti, pri nekim trovanjima tetnim tvarima, tako se oËituju posljedice kratkotrajnog djelovanja tetnih zraËenja itd.
Pojava latentne opasnosti oteæava upoznavanje uzroka i posljedica. Naime, dok traje pojava “A”, istovremeno se javlja i pojava “B”. Dakle, kad izvor opasnosti prouzroËi ozljedu, tetu ili gubitak on ne prestaje djelovati. To se npr.dogaa kod kroniËnih trovanja tetnim vt arima, jer dok traje emitiranje tetnih tvari, nastupa (profesionalna) bolest i obje pojave traju dalje. Iako su mnoge prirodne i dru tvene pojave meusobno povezane i slijede jedna drugu, to ne mora uvijek znaËiti da ona pojava koja prethodi uvijek i uzrokuje onu drugu. Ako je lanac uzroka beskonaËan, tada se ne zna to je uzrok jedne pojave. Ako se razvije lanac uzroka ozljeda, tada u vremenskom slijedu nastaje nezgoda (neæeljeni i neplanirani dogaaj) koja neposredno prethodi ozljedi. Nezgodi prethodi pogre ka (pogrije iti moæe svatko, od projektanta, konstruktora, organizatora procesa rada, do radnika, izvr itelja posla). Pogre ci prethode neodgovarajuÊi radni postupci ili neodgovarajuÊi radni uvjeti (to je kljuËni, bitan problem, odnosno uzrok). NeodgovarajuÊim radnim postupcima i neodgovarajuÊim radnim uvjetima prethode individualne karakteristike osoba (dob, spol, kvalifikacije, inteligencija, efektivne reakcije, funkcije, fiziopatolo ke varijable itd.). Ako se iskljuËi nezgoda kao moguÊi “uzrok” pojave “B” (ozljede), nije otklonjen stvarni uzrok. Ako se iskljuËi pogre ka, jo uvijek nisu nestali stvarni razlozi zbog kojih dolazi do pogre ke i posljedica je jo uvijek moguÊa. Tek se iskljuËivanjem neodgovarajuÊih radnih postupaka i neodgovarajuÊih radnih uvjeta moæe prekinuti lanac uzroka i zaustaviti djelovanje pojave “A”. Dvojbeno je u kojoj mjeri individualne karakteristike osobe i crte liËnosti mogu djelovati na pojavu “B”, pa to moæe biti predmet daljnjih istraæivanja. (Tim se predmetom u novije vrjeme bavi viktimologija - znanost o ærtvi). U kritici kauzalne analize istiËe se problem dubine analize. Ona moæe varirati od autora do autora. Neki samo povr no prouËavaju prilike koje su dovele do nezgoda, veÊina to ipak radi sustavno, prema odreenoj metodologiji, dok neki idu dublje i pretpostavljaju povijesnu uzroËnost. Meu ostalim moæe se utvrditi sljedeÊe: StatistiËki podaci ograniËeni samo na biljeæenje okolnosti ne daju 9
informacije o uzrocima nezgoda (oni pokazuju kako, a ne zaπto se nezgoda dogodila)... Povijesni se uzroci mogu mnoæiti do beskonaËnosti, ako se dovoljno daleko slijedi lanac uzroka. U praksi se ipak staje na toËki u kojoj preteæu organizacijski Ëimbenici, a meu njima se ne mogu lako razlikovati tehniËki od ljudskih elemenata, jer meu njima postoji stalna interakcija. Iz ovoga proizlazi da se za neku odreenu ozljedu, poæar, eksploziju, πtetu, ljudski Ëimbenik i tehniËka za tita, kao uzroci, mogu razlikovati u odnosu na dubinu kauzalne analize. Neki autori Ëak smatraju da je utvrivanje samo jednog uzroka nedovoljno, odnosno, da bi drukËijipristup istraæivanju upozorio na druge uzroke. Tu moæe doÊi do razmimoilaæenja u pogledu prijedloga za konkretnu akciju. U literaturi se to ponekad naziva “lijekom” (ono to Ëini najjednostavniji i najdjelotvorniji naËin prevencije). Zbrka izmeu pojmova uzroka i lijeka vodi nas tako u zaËarani krug: teoretski model prevencije zahtijeva da kauzalna analiza treba prethoditi i uvjetovati izbor lijeka, dok u praksi prikladnost lijeka uvjetuje izbor pojedinog uzroka. To zapravo znaËi da su u praksi, primjerice, osobe koje prve utvruju uzrok nesreÊe sklone taj uzrok povezati s vlastitim stajali tem, iskustvom i vizijom prevencije. Jasno je da istraæivaË koji dobije gotove podatke to vi e ne moæe ocijeniti i ne moæe intervenirati. Nesigurnost koja se tu pojavljuje u pogledu stvarnih uzroka nezgode bila bi manje znaËajna kad bi se moglo egzaktno utvrditi djelovanje svake za titne mjere, ili baremprocijeniti njezino djelovanje primjenom statistiËkih postupaka. U istraæivanju prirodnih pojava lako je doÊi do obja njenja uzroËnosti. Meutim, u istraæivanju dru tvenih pojava - a tu se ubrajaju i istraæivanja sigurnosti na radu - to nije uvijek lako. Stoga postoje dodatna obja
njenja i uvjet i povod.
Uvjet (conditio) je odreena okolnost o kojoj ovisineka pojava. Uvjet se redovito javlja uz neku drugu pojavu i na nju djeluje. Neki uvjetiizazivaju pojavu, a neki je mijenjaju. PologiËkoj snazi uvjet moæe biti ili nuæan, ili dovoljan, odnosno, istovremeno nuæan i dovoljan. Uvjet je nuæan, ako bez njega nema pojave. Tako su, primjerice, uvjeti potrebniza gorenje kisik, goriva tvar i toplina. Akonemate kisika - nema gorenja. Uvjet je dovoljan ako njegova pojava izaziva drugu pojavu. Kisik je nuæan za gorenje, ali nije dovoljan. Izvori paljenja (otvoren plamen, trenje, voenje topline i sl.) dovoljni su za postizanje topline potrebne za gorenje, ali su ujedno inuæni, jer bez topline nema gorenja. Uvjet moæe biti bitan ili nebitan. Ako je uvjet nebitan, pojava i bez njega moæe nastati. Uvjet za siguran rad na nekom poslu moæe npr. biti odgovarajuÊa zdravstvena sposobnost. Meutim, ako izvr itelj posla izvodi radni postupak napogre an naËin, ili radi na neza tiÊenom stroju, tada posebna zdravstvena sposobnost postaje nebitnom za nastanak nezgode. Uvjet moæe biti posredan i neposredan : posredan, ako preko neke druge pojave djeluje na odreenu pojavu, odnosno, neposredan, ako izravno djeluje na odreenu pojavu. Uvjet moæe bitiunutarnji ili vanjski. Unutarnji uvjeti za siguran rad su oni koji se pripisuju “subjektivnom” Ëimbeniku, dok se vanjski Ëimbenici pripisuju “objektivnim” okolnostima. Ova se podjela temelji na Ëinjenici da su nezgode posljedica koincidencije negativnog djelovanja subjektivnih Ëimbenika i objektivnih okolnosti. I, na kraju, uvjet moæe biti aktivan ili pasivan. Aktivni uvjet nuæno djeluje na pojavu, a pasivni je prati. Zbog toga se aktivni uvjeti vidljivo oËituju, a pasivni se ponekad ne mogu identificirati. Uzrokom neke pojave ne moæe biti svaki uvjet. Uzrok mora biti bitan i nuæan. Povod za neku pojavu mora biti neposredan i dovoljan, ali ne mora biti uzroËan. Otkrivanje uzroËno-posljediËnih veza izmeu dvaju fenomena svodi se na zakljuËivanje na temelju promatranja odreenog broja (jednog, 10
vi e ili svih) sluËajeva u kojima se ti fenomeni pojavljuju. ZakljuËivanje o postojanju opÊe zakonitosti (stvaranje generalizacija) na osnovi tih sluËajeva moæe se svrstati (po J. S. Milu) na nekoliko modela - metoda kauzalne indukcije: • zakljuËivanje po suglasju • zakljuËivanje po razlici • zakljuËivanje po usporednim promjenama (korelativnim varijacijama) • zakljuËivanje po ostatku. ZakljuËivanje po suglasju moguÊe je ako se uz pojavljivanje fenomena “A” moæe opaziti pojavljivanje fenomena “B”. ZakljuËivanjem po razlici utvruje se da je fenomen “A” uzrokom fenomena “B”, ako izostanak fenomena “A” u promatranim sluËajevima uvijek prati izostajanje fenomena “B”. Najsigurniji induktivni zakljuËci dobivaju se kombiniranjem metode suglasja i metode razlike. Kad je nemoguÊe donijeti zakljuËak o fenomenu “B” na osnovi pojavljivanja i nastanka fenomena “A” (jer se on ne moæe ukloniti), tada se zakljuËak moæe donijeti po usporednim promjenama i utvrditi da je fenomen “B” posljedica fenomena “A”, ako svakoj opaæenoj promjeni (kvalitete, kvantitete ili intenziteta), fenomena “A” odgovara promjena prateÊeg fenomena “B”. Upravo na ovom primjeru mogu se tumaËiti mnoge pojave iz sigurnosti na radu. Velik broj izvora ozljeda (objekti, instalacije, strojevi, alati i sl.) ne moæe se ukloniti (neki Ëak i u stanju mirovanja predstavljaju latentnu opasnost), ali se uËestalost ozljeda moæe tumaËiti razliËitom ekspozicijom ili intenzitetom opasnosti kod raznovrsnih grupa radnika, odnosno oËitim razlikama kod razliËitih djelatnosti. Tako je npr. broj padova u razini ili s visine veÊi pri radovima u graevinarstvu nego u grafiËkoj industriji, to odgovara varijacijama djelovanja fenomena “A”, a opasnost je prisutna u objema djelatnostima. KonaËno, zakljuËivanjempo ostatku utvruje se postojanje nekog j o nepoznatog uzroka, ako se sve promjene fenomena “B” u svim promatranim sluËajevima ne mogu potpuno svesti na opaæene promjene fenomena “A”. Na podruËju za tite na ar du velik broj ozljeda upozorava na to da nepoznatih Ëimbenika ima zaista mnogo. Otkrivanje uzroËno-posljediËnih veza ovisi o sloæenosti i o specifiËnostima pojedine znanosti. Tu postoje velike razlike, pa se i zakonitosti koje iz toga proizlaze razlikuju po stupnju uvjetovanosti pojedinih fenomena. S obzirom na taj stupanj u praksi se razlikuju tzv. egzaktni i statistiËki zakoni. Egzaktnim zakonima smatraju se znanstvene generalizacije iskustva (steËenog promatranjem ili eksperimentom prema navedenim modelima indikacije) u kojima se moæe utvrditi konaËan broj uvjeta nekog fenomena i kvantificirati odnos tih uvjeta prema fenomenu kao njegovoj posljedici. Zakonom se predmet eksplicira i predstavlja model zbivanja pod razmjerno nepromjenjivim uvjetima. Egzaktan zakon jest onaj koji istiËe vaænost neke pojave. Kauzalno-egzaktni zakon svodi pojave na jedan ili viπe konaËnih brojeva sa sigurnoπÊu utvrenih uzroka - kad se taj odnos moæe kvantitativno izraziti formulom (npr. Ohmov zakon). U sigurnosti na radu za sada ne postoje posebni egzaktni zakoni, veÊ se primjenjuju opÊe priznati zakoni drugih znanosti. Fenomeni sigurnosti na radu ovise o velikom broju uvjeta koji najËe Êe i nisu poznati. Zbog toga uvjetovanost tih fenomena i nije moguÊe izraziti egzaktnim zakonima ili metematiËkom formulom, pa je upotreba formula u tumaËenju zakonitosti sigurnog rada za sada sporadiËna. 11
U istraæivanju zakonitosti sigurnog rada najËe Êe se samo na temelju promatranja i biljeæenja velikog broja pojedinaËnih fenomena i na temelju statistiËke obrade tih podataka mogu dobiti pokazatelji o relativnoj uËestalosti tih fenomena u odreenim situacijama. Takvi se pokazatelji nazivaju statistiËkim zakonima. Oni ne tumaËe nuænost nekog fenomena, nego samo upozoravaju na vjerojatnost da Êe on nastupiti, na temelju njegove uËestalosti u uzorku promatranih fenomena. U istraæivanjima sigurnosti na radu takvi se uzroci kreÊu od nekoliko desetaka do vi e stotina tisuÊa pojedinaËnih sluËajeva. Zakonitosti sigurnog rada su, prema tome, u pravilu statistiËke prirode. U nemoguÊnosti da otkrije sve bitne uvjete nastanka nezgoda, sigurnost na radu ograniËava se na to da otkrije manju ili veÊu vjerojatnost pojavljivanja nekog fenomena. Ta je vjerojatnost utoliko potpunija ukoliko je poznato vi e uvjeta promatranog fenomena. StatistiËke zakonitosti sigurnosti na radu temelje se na kvantificiranju uËestalosti ozljeda. Njihovi su uvjeti samo djelomice poznati i mjerljivi, pa one ne upozoravaju na nuænost pojedinaËnog fenomena nego samo na njegovu vjerojatnost. Naime, fenomeni sigurnosti na radu nisu samo meusobno uvjetovani, veÊ ovise i o nizu drugih dru tvenih fenomena. Prostor za bilje
ke:
12
4. IZVORI ISTRAÆIVANJA SIGURNOSTI NA RADU Svako je istraæivanje usmjereno na rje avanje nekog problema i na unaprijed odreene ljudske djelatnosti. S obzirom na rasprostranjenost fenomena sigurnosti na radu mnogobrojna su i podruËja gdje se pojavljuju problemi to ih treba istraæiti. Po predmetu sigurnost na radu nalazi izvore za istraæivanja u trima osnovnim podruËjima. To su: • praksa za
tite na radu, za tite od poæara, za
tite okoli
a i za
tite osoba i imovine
• znanstvena literatura i drugi dostupni izvori iz podruËja sigurnosti na radu • interdisciplinarna problemska podruËja. Praksa svakako predstavlja primaran i najbogatiji izvor istraæivaËkih problema. Ona se odvija svaki dan i svuda, od prvih poËetaka organiziranog ljudskog rada. Upravo iz odnosa dru tvenih potreba i razliËitihaspekata (humani, ekonomski, socijalni) sigurnosti naadu r te naËina udovoljavanja tim aspektima, svaki se dan javljaju novi problemi.Sve veÊa sloæenost dru tvenih potreba i tehnolo ki napredak uvjetuju na tom podruËju samo pribliæavanje idealnim rje enjima. Informacije o ozljedama na radu ili drugim tetnim dogaajima, koje se moraju pretoËiti u materijalni medij, odnosno, u dokumente za proces komuniciranja u ovom podruËju, ukupno se nazivaju dokumentacijom o ozljedama na radu. Prema postanku ti se dokumenti mogu podijeliti na primarne, sekundarne i tercijarne, apo namjeni na operativnu i znanstvenu dokumentaciju.Primarni dokumenti su obrasci na kojima se evidentiraju ozljede na radu. Njima se neposredno evidentira i opisuje dogaaj. U sekundarne dokumentemogu se ubrojiti zbirni podaci o ozljedama na radu, odnosno zbirni pregledi, tablice i sl., u kojima se iskazuje broj ozljeda po izvorima, uzrocima, prirodi ozljeda, kvalifikacijskoj strukturi, mjestu nastanka ozljedeitd. Daljnjimiskori tavanjem ovih podataka injihovom interpretacijom u obliku izvje taja i analiza, referata i sliËnih dokumenata za upravna tijela, povjerenstva, sindikat i sl. nastaju dokumenti tercijarnog reda.
Primarni dokumenti znanstvene dokumentacije o ozljedama na radu su znanstveni radovi, rezultati istraæivanja, rasprave, elaborati u kojima se utvruju nepoznate Ëinjenice i zakonitosti sigurnog rada, ili revidiraju veÊ postojeÊe.Sekundarnim dokumentima znanstvene dokumentacije mogu se smatrati sintetiËki prikaziznanstvenih rezultata za interpretiranje na znanstvenim skupovima, za izradu priruËnika i udæbenika, dok se tercijarnim dokumentima znanstvene dokumentacije mogu smatrati bibliografije i drugi prikazi znanstvene dokumentacije, odnosno informacije o postojeÊoj dokumentaciji prvog i drugog reda. Znanstvena literatura otkriva problematiku sigurnosti na radu neposredno, ali i posredno, irenjem kruga problema za daljnje istraæivanje. Ovaj izvor istraæivanja od posebnog je znaËaja za istraæivanja usmjerena na reviziju postignutih rezultata, odnosno, u operativnim istraæivanjima, na prilagodbu u drukËijim uvjetima. PodruËja na kojima se sigurnost na radu dodiruje s drugim znanostima i znanstvenim disciplinama mnogobrojna su, ponajprije zato to su fenomeni sigurnosti na radu povezani s fenomenima drugih znanosti - pa ih treba prouËavati u toj meuovisnosti - naroËito tehnologije, organizacije rada, medicine rada, psihologije, ergologije i sl. Nadalje, zakonitosti sigurnog rada izvode se i nadograuju na zakonitosti drugih znanosti, pa se moraju spoznati i s gledi ta tih znanosti. Treba naglasiti da 13
interdisciplinarna istraæivanja postaju sve bitnija za razvoj znanstvene misli, pa Êe za znanstveni napredak biti sve znaËajnija upravo graniËna podruËja pojedinih znanosti. Interdisciplinarna istraæivanja zahtijevaju preuzimanje i prilagodbu istraæivaËkih metoda i postupaka. Posebno je vaæno stvaranje ekipa - vi edisciplinarnih ekipa (sastavljenih od struËnjaka raznih profila). Pritom se pojavljuje problem izgraivanja jedinstvenih stajali tazbog razliËite usmjerenosti pojedinihstruËnjaka u ekipi, a Ëesto i zbog nedovoljne informiranosti o znanstvenim aspektima sigurnosti na radu. Prostor za bilje
ke:
14
5. OSNOVE PROCESA ISTRAÆIVANJA SIGURNOSTI NA RADU Svaka je ljudska djelatnost (posredno ili neposredno) usmjerena na zadovoljavanje Ëovjekovih egzistencijalnih potreba. Da bi mogao egzistirati, Ëovjeku su - kao i svakom organizmu - potrebni odgovarajuÊi uvjeti u okolnom svijetu na koje se on prilagodio u razvoju vrste. Svaka promjena tih uvjeta mijenja dinamiËku ravnoteæu izmeu organizma i okoline i izaziva reakciju organizma radi ponovne uspostave te ravnoteæe. Potreba reagiranja nastaje, dakle, iz naru enih egzistencijalnih uvjeta. »ovjek praktiËnom djelatno Êu zadovoljavaodreenu egzistencijalnu potrebu u nekoj konkretnoj situaciji. U odnosu Ëovjeka i radne (i æivotne) okoline vlada stanje dinamiËke ravnoteæe. Ravnoteæu sustava moæe naru iti Ëovjek nepravilnim radnim postupcima, ili pak do toga dolazi zbog neodgovarajuÊih radnih uvjeta. Osim refleksnom reakcijom samoodræanja, Ëovjek reagira svjesno, planski i promi ljeno. U okviru opÊe sheme ljudskog djelovanja praktiËna se i znanstvena djelatnost razlikuju po tome πto Ëovjek praktiËnom djelatno Êuzadovoljava pitanja egzistencije u konkretnoj situaciji (stan, hrana, odjeÊa), dok znanstvenim istraæivanjem izgrauje modele za rje avanje problema u svim sliËnim situacijama. Obje ove djelatnosti imaju isto podrijetlo. Stoga i proces istraæivanja slijedi bitne etape svake druge planske i organizirane djelatnosti. Primijenjeno na podruËje sigurnosti na radu, to se odvija na sljedeÊi naËin: • nezadovoljena egzistencijalna potreba za radom kod kojega ne postoji opasnost za æivot, zdravlje i okoli , odraæava se u svijesti kao problem; • nuænost da se problem rije i djelovanjem , odnosno promjenama u radnoj okolini, pri Ëemu treba uspostaviti naru enu dinamiËku ravnoteæu u sustavu Ëovjek - radna okolina,izaziva ; stvaranje pretpostavke o rje enju problema (hipoteza) • na temelju postavljene hipotezeo moguÊnosti rje enja problema planiraju se postupci (metode i tehnike), sredstva i odgovarajuÊa organizacija rada, kojom Êe se izvr iti promjena postojeÊih uvjeta rada u kojima postoje opasnosti za æivot i zdravlje; • postavljeni se plan treba ostvariti u odreenom vremenu i na odreeni naËin; • nakon zavr etka rada rezultat se suprotstavlja hipoteziËime se utvruje da li, i u kojoj mjeri, izvr eni rad zadovoljava potrebu to ga je izazvala, i u tom se procesu hipoteza verificira (potvruje, ksrcira, ili odbacuje). Prema tome, bitne etape procesa istraæivanja sigurnosti na radu, koje su, u biti, identiËne etapama istraæivanja u drugim znanostima, jesu: • otkrivanje i izbor problema za istraæivanja sigurnosti na radu • preciziranje cilja, zadataka koji iz toga proizlaze te postavljanje istraæivaËke hipoteze • planiranje istraæivaËkog pristupa, metode, tehnika i instrumenata te operativne organizacije istraæivanja • provedba istraæivanja uz primjenu planiranih metoda i postupaka za prikupljanje i obradu podataka • verificiranje rezultata istraæivanja. 15
Proces istraæivanja poËinjeutvrivanjem problema. Problem treba otkriti i izabrati. Postoje brojni problemi sigurnosti na radu, pa moæe izgledati da je lako odabrati problem za istraæivanje. Meutim, u praksi to i nije tako lako. IstraæivaË treba ponajprije imati osjeÊaj za utvrivanje problema i potrebnu istraæivaËku kulturu. Najteæe je ustanoviti u Ëemu je sræ problema. Npr. lako se moæe ustanoviti da je broj poæara, materijalna teta ili uËestalost ozljeda velika i da je dru tveni problem. Ali, odmah se pita da li je problem u osposobljenosti ljudi, u nedostatku osobnih za titnih sredstava, neza tiÊenim oruima za rad, lo oj organizaciji rada, nedisciplini ili pogre nom odnosu prema sigurnosti na radu. Da bi se dobila jasnija slika o problemu, potrebno je: • precizno formulirati problem • razmotriti teoretske osnove njegove rje ivosti • razmotriti praktiËne uvjete za njegovo rje avanje • utvrditi znaËajnost problema. Da bi se problem mogao precizno formulirati, treba ga najprije locirati, odnosno, jasno spoznati i formulirati u okviru nekog ireg problemskog podruËja. Kada je problem lociran, treba ga suziti, i to uklanjajuÊi ostale probleme koji ne ulaze u isto problemsko podruËje. To je osjetljiv posao jer postoji opasnost da se “zahvati” pre iroko. Npr. ako se æeli istraæivati problem za tite na radu u grafiËkoj industriji, nije zapravo definiran problem pa se eliminacijom moæe utvrditi da se moæda mislilo na problem tetnog djelovanja olova na grafiËke radnike. Nakon to je utvren problem, treba utvrditi veze tog problema s drugim problemima i odluËiti da li uzeti sve veze u razmatranje, ili samo neke i koje. U korektnom znanstvenom istraæivanju smiju se zanemariti samo nebitne veze. Problem treba, nadalje, ra Ëlaniti na njegove sastavnice, utvrditi slojevitost i opseg te opet donijeti odluku mogu li se istraæivati sve sastavnice ili ne itd. Pri svemu tome treba pazitida se slika problema ne iskrivi i sam problem ne postane beznaËajan. ©to je problem bolje formuliran, lak e se utvruju cilj i zadaci u istraæivanju. Razmatranje teoretskih osnova rje ivosti problemapodrazumijeva utvrivanje potrebnih elementa za istraæivanje. To su empirijski podaci, metode postupci, i studij znanstvene dokumentacije itd. PraktiËni uvjeti za istraæivanje obuhvaÊaju kadrove za istraæivanje, njihovu osposobljenost, vrijemepotrebno za istraæivanje, materijalne moguÊnosti, stvarnu dostupnost materijalimaza istraæivanje itd. Tek na temelju ovih predradnji moæe se izgraditi sud o znaËajnosti problema i stvoriti zakljuËak o postojanju dovoljnog razloga za njegovo rje avanje. Iako su zbog stvaranja doktrine sigurnosti na radu potrebna i teoretska istraæivanja, sa stajali ta dru tvene prakse znaËajnija su ona istraæivanja koja imaju neposrednu primjenu u praksi. I na kraju,narudæbi izbor problema za istraæivanja sigurnostiËinjenica na radu ovisi o osobnoj sklonosti istraæivaËa, konkretnoj ili stalnom sustavnom praÊenju o fenomenima u sigurnosti na radu.
16
6. IZBOR TEME SPECIJALISTI»KOG RADA Za specijalistiËki rad student moæe izabrati samo predmetna podruËja iz programa struËne ili tehniËke naobrazbe na SpecijalistiËkom studiju na Visokoj koli za sigurnost. Tema specijalistiËkog rada mora biti u svezi sa zaπtitom ljudi ili materijalnih dobara, smjerom koji je student upisao na specijalistiËkom studiju, odnosno odslu anim kolegijima.
Student sam predlaæe temu. Pri tome se prethodno mora konzultirati s potencijalnim mentorom a poæeljno je da se konzultira i s voditeljem specijalistiËkog studija. Mentor moæe biti samo nastavnik s izborom u nastavno ili znanstveno-nastavno zvanje provedeno na Visokoj koli za sigurnost ili drugoj visoko kolskoj instituciji. Mentor je u pravilu nastavnik kome je povjereno izvoenje nastave na Visokoj koli za sigurnost. Iznimno, mentor moæe biti osoba s izborom u nastavno ili znanstvenonastavno zvanje, koja nije nastavnik na Visokoj koli za sigurnost ili istaknuti struËnjak iz prakse, odnosno gost predavaË, uz suglasnost nositelja kolegija i/ili dekana. Pri odabiru teme specijalistiËkog rada kandidat mora voditi raËuna o sljedeÊem: • da postoje realne moguÊnosti da predloæenu temu obradi na osnovi vlastitog iskustva, prethodne naobrazbe i znanja steËenih tijekom studija; • da ima moguÊnosti doÊi do podataka koje Êe koristiti u obradi teme, bilo neposredno ili preko literature, odnosno na temelju podataka iz organizacije ili ustanove u kojoj Êe obaviti struËnu praksu; • da moæe provestizapaæanjao fenomenima kojisu predmet obradespecijalistiËkog rada, odnosno da moæe provesti odgovarajuÊi eksperiment, mjerenja, preglede, ispitivanja i dr. • da je osobno motiviran za obradu teme te da postoje praktiËne moguÊnosti njezine primjene u praksi u vlastitom radu ili radu organizacije ili ustanove u kojoj Êe obaviti struËnu praksu; • o ostalim okolnostima koje bi mogle utjecati na obradu teme i izradu specijalistiËkog rada u predvienom roku.
Okvirni prijedlog teme specijalistiËkog rada U prvom semestru nakon odslu ane nastave iz kolegija SPECIJALISTI»KI RAD da bi dobio potpis predmetnog nastavnika student treba izraditi OKVIRNI PRIJEDLOG TEME SPECIJALISTI»KOG RADA. Pri tome treba koristiti standardizirane obrasce. Bez potpisa nastavnika ne moæe se upisati vi i semestar. Okvirni prijedlog sadræi kratak æivotopis kandidata, razloge zbog kojih je upisao odgovarajuÊi smjer na specijalistiËkom studiju sigurnosti (za tita na radu, za tita od poæara, za tita okoli a), podruËje iz kojeg Êe vjerojatnobiti odabrana temaspecijalistiËkog rada i moguÊi naslov, ime poæeljnog mentora te prikaz vlastitog terminskog plana. Za izradu okvirnog prijedloga teme specijalistiËkog rada student se ne treba konzultirati s potencijalnim mentorom.
17
Obrazloæeni prijedlog (projekt) i sadræajna struktura specijalistiËkog rada U drugom semestru student je duæan predati predmetnom nastavniku (do termina utvrenog rasporedom predavanja) seminarski rad pod nazivom OBRAZLOÆENI PRIJEDLOG (PROJEKT) I SADRÆAJNA STRUKTURA SPECIJALISTI»KOG RADA. Pri tome se student obvezno treba prethodno konzultirati s potencijalnim mentorom, a poæeljno je da se konzultira i s voditeljem smjera na specijalistiËkom studiju. Pri izradi obrazloæenja prijedloga specijalistiËkog rada student moæe promijeniti svoju prethodnu (moguÊu) temu iz okvirnog prijedloga predanog u prvom semestru. Nakon to nastavnik kolegija SpecijalistiËki rad prihvati seminarski rad iovjeri ga svojim potpisom, student (u pravilu javno) prezentira rad pred auditorijem (pred kolegama studentima, predmetnim nastavnikom kolegija SpecijalistiËki rad i voditeljem smjera na specijalistiËkom studiju). Tek tada moæe dobiti drugi potpis u indeksu i steÊi uvjete da u referadi za specijalistiËki studij preda molbu za odobrenje teme specijalistiËkog rada na standardiziranom obrascu koji je u prilogu. Uzorak naslovne stranice zaObrazloæeni prijedlog (Projekt) i sadræajnu strukturu specijalistiËkog rada nalazi se u prilogu.
18
© K
KO
L A ZA S I ZAGREB
G
A
U
VISOKA ©KOLA ZA SIGURNOST s pravom javnosti
R N
O
O S
S
T
I
V •
S P
R
AV
O M J AV N
O
S
T
I
•
SPECIJALISTI»KI DIPLOMSKI STRU»NI STUDIJ SIGURNOSTI
Smjer specijalizacije: Student: MatiËni broj:
OKVIRNI PRIJEDLOG TEME SPECIJALISTI»KOG RADA ________________________________________________________
Datumpredaje:
Predmetninastavnik: mr. sig. Liljana Dol ak 19
Kratki æivotopis kandidata
Razlozi zbog kojih je kandidat upisao odabrani smjer specijalizacije
20
PodruËje iz kojeg Êe vjerojatno biti odabrana tema specijalistiËkog rada i moguÊa tema (jedna ili vi e):
Ime i prezime poæeljnog mentora (jedan ili vi e):
Prikaz vlastitog terminskog plana (po fazama i etapama u realizaciji cjelokupnog projekta od izrade obrazloæenog prijedloga i sadræajne strukture specijalisti Ëkog rada, prikupljanja i obrade podataka do izrade prve verzije rada i predaje mentoru).
21
© K
KO
LA ZA S I ZAGREB
G
A
U
VISOKA ©KOLA ZA SIGURNOST
R N
O
O S
S
s pravom javnosti
T
I
V •
S P
R
AV
OM
J AV
NO
S
T
I
•
SPECIJALISTI»KI DIPLOMSKI STRU»NI STUDIJ SIGURNOSTI SMJER SPECIJALIZACIJE: ________________________________________
OBRAZLOÆENI PRIJEDLOG (PROJEKT) I SADRÆAJNA STRUKTURA SPECIJALISTI»KOG RADA (seminarski rad) Prijedlog teme: Ime i prezime kandidata: MatiËni broj: Puna adresa: Telefon/telefaks: E-mail: Potencijalni mentor: (akademska titula, ime i prezime) Datum kada je student predao prijedlog: Predmetni nastavnik kojem se predaje projekt (kao seminarski rad) iz kolegija SpecijalistiËki rad je mr. sig. Liljana Dol ak. Ocjena projekta:
22
Seminarski rad mora sadræavati OBRAZLOÆENJE PRIJEDLOGA po sljedeÊim toËkama: 1. Predmetno podruËje i izbor problema (iz kojeg predmetnog podruËja Êe se pisati rad i problem koji treba rije
to je
iti). Kratak opis.Najmanje 10 redaka. (Vidi toËku 1.1 i 1.2 na str. 35.).
2. Cilj specijalistiËkog rada (kratka konstatacija u jednoj do dvije reËenice). (Vidi toËku 1.3 na str. 35.) 3. Zadaci koji proizlaze iz postavljenog cilja. ©to treba uËiniti (koje postupke provesti da bi se ostvario cilj, odnosno kako bi se mogao oblikovati rad, npr. provesti analizu, prikupiti podatke, izvr iti mjerenja, ispitivanja, provesti studij dokumentacije, obraditi podatke, prikazati rezultate, obrazloæiti rezultate itd.) opisati s tri do pet reËenica. (Vidi toËku 1.3 na str. 35.) 4. Prijedlog sadræajne strukture (moguÊi sadræaj specijalistiËkog rada sa svim naslovima i podnaslovima te planiranim opsegom i navedenim brojem planiranih stranica po pojedinom poglavlju). (Vidi str. 34.)
5. MoguÊa literatura (najmanje 5 izvora brojevima od 1. do 5. striktno u skladu s uputama za izradu specijalistiËkog rada). Iznimno ako se student ne moæe pozvati na 5 naslova koje Êe koristiti u svom specijalistiËkom radu, moæe za ovaj seminarski rad navesti i bilo koje druge naslove. (Vidi str. 36. i 37.) 6. Citat ili bilje
ke(navesti najmanje jedan primjer moguÊeg citata, tako da se navede pod
navodnicima izvorni tekst i obiljeæiti zvjezdicom. Na dnu stranice navodi se izvor toËno u skladu s uputom za izradu specijalistiËkog rada (vidi str. 38). 7. Osobna izjava kandidata da postoji stvarna moguÊnost za obradu predloæene teme, da doe do potrebnih podataka, da je motiviran za obradu teme, da Êe rad izraditi sam i dr.
Obrazloæenje mora biti vlastoruËno potpisano. Nekompletni seminarski radovi bit Êe vraÊeni. Ako predmetni nastavnik ne prihvati seminarski rad, student je obvezan predmetnom nastavniku, uz novi doraeni seminarski rad, dostaviti i vraÊeni primjerak rada.
23
7. PRIJAVA, VO–ENJE, IZRADA I OBRANA SPECIJALISTI»KOG RADA Student moæe podnijetizahtjev za odobrenjeteme specijalistiËkog radakada upi e II. semestar, izradi seminarski rad s obrazloæenim prijedlogom teme specijalistiËkog rada (vidi str. 18. i 19.) te dobije drugi potpis iz kolegija SpecijalistiËki rad. Zahtjev se podnosi na standardiziranom obrascu (SR-1). Student treba prethodno obaviti razgovor s potencijalnim mentorom i u zahtjevu navesti da li mentor prihvaÊa temu i voenje kandidata. Povjerenstvo za specijalistiËke radove odobrit Êe izradu specijalistiËkog rada i odrediti temu bez obzira na broj poloæenih ispita. Za vrijeme izrade specijalistiËkog rada radi prikupljanja podataka student moæe zatraæiti obavljanje struËne prakse pod nadzorom struËnjaka sigurnosti, ovla tenika poslodavca ili samog poslodavca u odabranoj organizaciji ili ustanovi. Koordinator struËne prakse (imenovani nastavnik) ima pravo i obvezu provjeravati regularnost i naËin ostvarivanja struËne prakse u trajanju do dva mjeseca. Student je duæan sam odabrati organizaciju ili ustanovu u kojoj Êe obavljati struËnu praksu i osigurati suglasnost poslodavca ili ovla tene osobe. Visoka kola Êe na zahtjev studenta izdati preporuku za obavljanje struËne prakse. O odobrenju teme specijalistiËkog rada i imenovanju mentora ispostavlja se rje student obvezno prilaæe specijalistiËkom radu.
. Rje enje enje
Nakon to je student dobio rje enje o izradi specijalistiËkog rada zapoËinje izradu rada pod vodstvom i uz konzultacije s mentorom. Student u pravilu za prvi sastanak s mentorom treba u pisanom obliku postaviti sadræaj specijalistiËkog rada (sadræajnu strukturu) s prijedlogom opsega pojedinih poglavlja i priloga, naËina interpretacije rezultata i sl. Nadalje student za prvi razgovor s mentorom treba predloæiti naËin prikupljanja podataka, terenskog rada i sl. te na osnovi sugestija mentora zapoËeti eleboriranje rada. Nakon to mentor prihvati tekst specijalistiËkog rada i potvrdi to svojim potpisom , student predaje tajni tvu dva primjerka tvrdo uvezanog rada (od kojih se nakon obrane jedan pohranjuje u arhivi, a drugi pripada mentoru ili ga mentor vraÊa studentu) i u tri primjerka u elektroniËkom obliku (CD) u word formatu (od kojih se dva primjerka daju na kori tenje Ëlanovima povjerenstva) te obrazac zahtjeva za obranu specijalistiËkog rada (SR-4). U tajni tvu se provodi prva revizija i provjerava je li rad izraen u skladu s propisanim formalnim zahtjevima (uvez, format, rje enje, saæetak i kljuËne rijeËi, sadræajna struktura i dr.). O prvoj reviziji tajni tvo vodi zapisnik na poleini obrasca SR-4. Tom prilikom student potpisuje izjavu da dopu ta objavljivanje rada na internetskim stranicama ©kole ( to je dostupno korisnicima:studenti i nastavnici). Ako ne dopu ta, trebapredati argumentirano pisano obrazloæenje. Uz to izjava sadræi i suglasnost da se pokrene postupak oduzimanja steËenog struËnog naziva ako se ustanovi da je rad plagijat. Dekan ima pravo zaustaviti postupak prihvaÊanja specijalistiËkog rada, ako ustanovi da nije izraen u skladu s propisanim zahtjevima ili citati tueg teksta sadræe vi e stranica od dopu tenog, odnosno nisu navedeni izvori kori tenog teksta (obveza je mentora da na to upozori studenta i obavijesti dekana).
24
Dekan uz konzultaciju s predsjedikom katedre na smjeru specijalistiËkog studija koji je student upisao (za tita na radu, za tita od poæara, za tita okoli a) imenuje dva stalna Ëlana povjerenstva koji predsjedaju naizmjeniËno po abecednom redu (za jednu akademsku godinu ili vi e) i zamjenike (po abecednom redu) ako je neki Ëlan povjerenstva sprijeËen ili je mentor studentu. To znaËi da se imenuju tri stalna povjerenstva za obranu specijalistiËkih radova. UkoriËene primjerke specijalistiËkog rada mentor donosi na obranu i daje na uvid Ëlanovima povjerenstva. Prije poËetka obrane i bez nazoËnosti kandidata mentor Ëlanovima povjerenstva predstavlja rad, Ëita programskizadatak koji je postavio kandidatu i obavje tava Ëlanove povjerenstv a kojom je ocjenom ocijenio rad. Samo mentor ocjenjuje rad (obrazac SR-5). Na obranu specijalistiËkog rada student se poziva pismeno. Obavijest o obrani specijalistiËkog rada postavlja se na oglasnoj ploËi kole i na internetskim stranicama kole. Rokove obrane specijalistiËkih radova odreuje dekan, i to u pravilu jednom mjeseËno. Obrana se organizira u roku 30 do 60 dana nakon predaje specijalistiËkog rada (osim u vrijeme ljetnih praznika).
SpecijalistiËki rad brani se pred povjerenstvom od tri Ëlana, od kojih je jedan mentor . Mentor u pravilu nije predsjednik povjerenstva. Na obranu specijalistiËkog rada student treba doÊi sveËano odjeven najmanje 30 minuta prije obrane. Na poËetku usmene obrane kandidat je duæan obrazloæiti (usmeno ili uz projekcije) u trajanju od 15 minuta za to je odabrao predloæenu temu, to je bio cilj i zadatci u radu, kako je provedeno prikupljanje podataka, interpretirati rezultate mjerenja, ispitivanja i obrade grae, kakav je zakljuËak i/ili preporuke te kako se rad moæe koristiti u praksi. Za studente je izraen podsjetnik (SR-6). Nakon izlaganja kandidata pitanja (jedno do tri) vezana iskljuËivo za predoËeni rad, podatke iznesene u radu i u svezi s temom rada (a ne iz sadræaja predmeta koje nastavnik, Ëlan povjerenstva predaje na studiju, to je to student veÊ poloæio, jer svrha obrane rada nije ponovno polaganje poloæenih ispita) kandidatu postavljaju Ëlanovi povjerenstva, mentor i na kraju predsjednik povjerenstva. Odgovori kandidata se ocjenjuju, a predsjednik povjerenstva donosi zavr nu (prosjeËnu) ocjenu. O obrani se vodi zapisnik (SR-5). Zavr nu ocjenuËini prosjek ocjena rada te ocjene svih triju Ëlanova povjerenstva. Predsjednik povjerenstva ima pravo zaokruæivanja zavr ne ocjene ako ona nije evidentna iz prosjeka. Kandidatu se nakon uspje ne obrane Ëestita na obrani i izdaje uvjerenje o zavr etku specijalistiËkog studija. Uvjerenje vrijedi do uruËenja diplome na sveËanoj promociji. Ako mentor tri puta uzastopno odbije prihvatiti i odobriti rukopis specijalistiËkog rada, dekan Êe imenovati povjerenstvo za ocjenu rukopisa specijalistiËkog rada.naKada jednom i odobri rukopis rada, mentor nemaponuenog pravo odbiti ili negativno ocijeniti rad obrani rada.prihvati Ako student ne zadovolji na usmenoj obrani rada, ima pravo ponoviti obranu u sljedeÊem roku. Ako student ne zadovolji na ponovnoj usmenoj obrani specijalistiËkog rada, mora podnijeti zahtjev za izradu drugog specijalistiËkog rada. rje
Student je duæan predati zahtjev za obranu specijalistiËkog rada u roku godine danaod uruËenja enja o odobrenju teme specijalistiËkog rada.
25
Ako student ne podnese zahtjev za obranu rada u roku godine dana od dana uruËenja rje enja, smatrat Êe se da je odustao od obrane rada. U sluËajevima predvienim zakonom i Pravilnikom o studiju, kada se radi o opravdanim razlozima zaka njenja u predaji zahtjeva za obranu specijalistiËkog rada, student moæe pismeno zatraæiti produæenje roka. Student ima pravo jednom zatraæiti promjenu teme i/ili mentora nakon to mu je izdano Rje enje o izradi specijalistiËkog rada i odreen mentor. Zamolba se uz odgovarajuÊe pisano obrazloæenje predaje dekanu. Promocija - sveËana dodjela diploma, u pravilu se odræava kad se skupi grupa od najmanje 30 kandidata. Diploma se tiska na hrvatskom, a na zahtjev studenta i na latinskom jeziku (odnosno i na drugim stranim jezicima). Diploma se ne moæe tiskati i preuzeti prije sveËane promocije.
26
8. OBLIKOVANJE SPECIJALISTI»KOG RADA SpecijalistiËki rad je monografska polupublikacija, jer kao primarni izvor struËnih informacija nije tiskan, nego jednostavnije umnoæen ili samo kopiran. SpecijalistiËki rad se izrauje na kraju specijalistiËkog studija i obiËno obrauje manju struËnu temu kojom se dokazuje sposobnost kandidata za struËni rad, snalaæenje u rje avanju odreenih problema i vje tina elaboriranja te oblikovanja pisanih radova. Format specijalistiËkih radova je jedinstven: A-4 (21 x 29,7 cm) bro iranili uvezansivo u platno.
Omot (korice): Na prvoj stranici omota (korica) na vrhu se mora nalaziti puni naziv ©kole, a po moguÊnosti i logotip. Zatim slijedi na lijevoj strani ime i prezime studenta, bez ikakvih dodatnih oznaka o zvanju ili zanimanju. Na sredini stranice treba napisati specijalistiËki rad, bez navoenja teme rada. U dnu stranice na sredini treba navesti mjesto i godinu. Uzorak korica nalazi se u prilogu. Prva unutarnja stranica: Poleina korica s lijeve strane je prazna, a s desne je prva unutarnja stranica. Na prvoj stranici navrhu se ponavlja puni naziv ©kole bez logotipa. Ispod togas lijeve strane treba napisati smjer specijalistiËkog studija, znanstveno podruËje, polje i granu. Na sredini stranice treba napisati specijalistiËki rad, a ispod ot ga puni naziv specijalistiËkog rada. Ispod toga s lijeve strane treba napisati student: ime i prezime studenta te struËni naziv koji je student prije stekao. StruËni naziv pi e se iza imena (Ivan Horvat, ing. stroj.). desne S strane u istoj ravnini treba napisati mentor: akademsko zvanje, ime i prezime mentora. Ako mentor nema akademsku titulu, tada se iza imena pi e struËno zvanje (npr. prof. dr. sc. Slavko Sever ili doc. dr. sc. Zlata OrhanoviÊ ili mr. sig. Stanislav TopiÊ ili Milan CareviÊ, dipl. ing.). Stranica se ne numerira.Uzorak unutarnje stranice nalazi se u prilogu. Na drugoj stranici mogu se ali ne moraju navesti podatci o lektoru ili zahvale. Stranica se ne numerira. Na treÊoj stranici ulaæe se Rje
enje o odobrenoj temi specijalistiËkog rada. Stranica se ne numerira.
Na Ëetvrtoj stranici treba navesti saæetak rada. Stranica se ne numerira. Na petoj stranici dolazi sadræaj rada. Paginacija poËinje od sadræaja, alitako da se ubroje prethodne stranice bez paginacije.
TEHNI»KE UPUTE ZA OBLIKOVANJE • specijalistiËki rad se pi e raËunalom u MS Wordu.
Tekst • za pisanje teksta u radu prepuruËuje se jedna od sluæbenih vrsta slova (font) npr. Arial ili Times New Roman • veliËina slova 12 pt • veliËina naslova rada i naslova poglavlja 16 pt • razmak izmeu redova 1,5 • na stranici mora biti 30 redova • koristiti obostrano poravnavanje teksta (opcija Justify) 27
• tekst mora biti ureen s odlomcima (europski s uvlaËenjem ili ameriËki bez uvlaËenja s dodatnim razmakom ispod odlomka; opcija: paragraf, spacing before 6 pt). U cijelom radu koristiti samo jedan naËin oznaËavanja odlomaka! • stranica teksta treba imati bjelinu (marginu): 3 cm gore, dolje i lijevo, a desno samo 2 cm • brojevi stranica (numeracija) pi u se u sredini na dnu stranice.
Jezik • rad se pi e na hrvatskom jeziku, odnosno nije dopu tena uporaba stilski i jeziËno neprihvatljivih izriËaja koji nisu u skladu sa standardnim hrvatskim (knjiæevnim) jezikom • tijekom izrade rada student treba provjeravati i ksrcirati tekst jer je odgovoran za ispravan i korektan sadræaj rada • prije uvezivanja rada obvezne su jeziËne i stilske korekcije ili lektura teksta. Tu zadaÊu treba povjeriti struËnoj osobi (lektoru ili iskusnom nastavniku hrvatskog jezika).
Dodatne upute za pisanje • kako bi se tekst korektno organizirao, proËitao i razumio potrebno je voditi raËuna o interpunkcijskim znakovima, odnosno pravopisnima znakovima u uæem smislu koji sluæe za rastavljanje teksta na reËenice i njezine dijelove • potrebno je paziti na sljedeÊe: - ispred svake rijeËi nalazi se jedan razmak (ne vi e njih ili nijedan) - prepuruËuje se kori tenje paragrafa - pravopisni znakovi kao πto su toËka (.), toËka-zarez (;), zarez (,), upitnik (?), uskliËnik (!), dvotoËka (:), trotoËka (...), zatvorene zagrade ), zatvoreni navodnici (...”) i sl. pi u se zajedno s rijeËju iza koje slijede (izmeu tih znakova i rijeËi ne stavlja se razmak!) - spojnica sepi e zajedno s rijeËima izmeukojih stojiako seradi o sloæenici (primjerice: tehniËkotehnolo ki), a odvojeno ako se koristi uneku drugu svrhu i tadazapravo predstavlja crtu (-).
Poglavlja • naslove poglavlja potrebno je pisati na novu stranicu velikim tiskanim slovima (verzal) • dopu teno je koristiti veliËinu slova 16 pt masno (bold) • rad ima najmanje Ëetiri poglavlja:
1. PROJEKT SPECIJALISTI»KOG RADA 2. PRIKAZ REZULTATA RADA 3. ZAKLJU»AK 4. LITERATURA 5. PRILOZI 28
Potpoglavlja • poglavlje 1. PROJEKT RADA rasËlanjuje se na potpoglavlja (veliËina slova 14 pt bold):
1.1 Uvod u predmetno podruËje 1.2 Izbor problema za specijalistiËki rad 1.3 Cilj i zadaci s pecijalistiËkog rada 1.4 Metode koriπtene za izradu specijalistiËkog rada • poglavlje 2. PRIKAZ REZULTATA RADA rasËlanjuje se na potpoglavlja, ovisno o zadacima koje je potrebno izvr iti • ostala poglavlja(3. ZAKLJU»AK, 4.LITERATURA i 5. PRILOZI) ne mogu imati potpoglavlja! • naslovepotpoglavljapisati unastavkuteksta -ne nanovu stranicu - osim akoje to fiziËki uvjetovano • za nazive potpoglavlja ne koristi se verzal! • iza drugog broja potpoglavlja (i svakog iduÊeg broja potpoglavlja u ra Ëlambi) ne pi toËka (npr. 1.1 Uvod, 1.3 Cilj i zadaci, ali npr. 1.3.1 Cilj i npr., 1.3.2 Zadaci).
e se
OznaËavanje tablica, slika i grafikona • svaka se tablica i slika mora oznaËiti rednim brojem, nazivom te izvorom podataka • redni broj i naziv potrebno je pisati iznad tablice ili slike, a izvor ispod • veliËina slova za nazive tablica, slika i grafova 11 pt, masno (bold), koso (italic) • ako je tablica i slika vlastiti rad studenta, u izvoru podataka naznaËiti: vlastiti rad autora • svaku tablicu i sliku potrebno je “najaviti” u tekstu (komentirati, pojasniti to prikazuje) • preporuËljivo je podatke iz tablice prikazati i grafiËki. ne treba sve podatke iz svih tablica pretvarati u grafiËki prikaz, veÊ se preporuËuje izabrati najvaænije podatke ili one koji na najbolji naËin opisuju problem o kome je rijeË • grafikone oznaËiti kao tablice i slike (redni broj, naziv i izvor podataka, ako je izvor tablica, potrebno je napisati koja) • ako su tablice ili grafovi preuzeti iz nekog drugog izvora (npr. internet) ili su dio neËijeg istaæivanja, potrebno je ispod navesti izvor naveden u popisu literature uz naznaku rednog broja stranice • slike, grafikoni i sl. trebaju biti ujednaËeni i primjerene veliËine. Slika ne moæe obuhvaÊati vi e od polovice stranice (osim iznimno ili u prilozima). Oznaka izvora podataka (“fusnote” ili “endnote”) • pri pisanju rada na raËunalu u MS Wordu postoje posebne naredbe za automatsko ureenje “fusnota” i “endnota” (Insert-Reference-Footnote) • koristiti veliËinu slova (font) 10 pt • bilje ke se pi u na donjem rubu stranice lijevo.
29
(omot-korice) © K
KO
LA ZA S I ZAGREB
G
A
U
VISOKA ©KOLA ZA SIGURNOST
R N
O
O S
S
s pravom javnosti
T
I
V •
S P
R
AV
OM
J AV
N
O
S
T
I
•
Ivan Horvat
SPECIJALISTI»KI RAD
Zagreb, 2010. 30
(prva unutarnja stranica) VISOKA ©KOLA ZA SIGURNOST s pravom javnosti
SPECIJALISTI»KI DIPLOMSKI STRU»NI STUDIJ SIGURNOSTI Smjer specijalistiËkog studija: Za tita na radu Znanstveno podruËje: TehniËke znanosti Polje: Interdisciplinarne tehniËke znanosti
SPECIJALISTI»KI RAD POSTUPCI ISPITIVANJA STROJEVA ZA OBRADU METALA
Student: IvanPeriÊ,bacc.ing.sec.
Mentor: DonaldKi ,dipl.ing.
Zagreb, 2010. 31
(prva unutarnja stranica) VISOKA ©KOLA ZA SIGURNOST s pravom javnosti
SPECIJALISTI»KI DIPLOMSKI STRU»NI STUDIJ SIGURNOSTI Smjer specijalistiËkog studija: Za tita od poæara Znanstveno podruËje: TehniËke znanosti Polje: Interdisciplinarne tehniËke znanosti
SPECIJALISTI»KI RAD TAKTIKA GA©ENJA POÆARA CESTOVNIH VOZILA
Student: AntunNovak,bacc.ing.sec.
Mentor: mr.sig.NevenSzabo
Zagreb, 2010. 32
(prva unutarnja stranica) VISOKA ©KOLA ZA SIGURNOST s pravom javnosti
SPECIJALISTI»KI DIPLOMSKI STRU»NI STUDIJ SIGURNOSTI Smjer specijalistiËkog studija: Za tita okoli a Znanstveno podruËje: TehniËke znanosti Polje: Interdisciplinarne tehniËke znanosti Grana: Inæenjerstvo za tite okoli a
SPECIJALISTI»KI RAD ORGANIZIRANJE GOSPODARENJA OTPADOM U PODUZE∆U FUTURA
Student: MarijaMuËalo,san.ing.
Mentor: mr.sig.LiljanaDol ak
Zagreb, 2010. 33
9. SASTAVLJANJE SPECIJALISTI»KOG RADA SpecijalistiËki rad mora biti pisan na hrvatskomjeziku. Poæeljno je da rad budelektoriran. Podatci o lektoru mogu se, ali i ne moraju navesti pri dnu druge stranice (prije Rje enja o odobrenju teme specijalistiËkog rada). MoguÊe zahvale osobi/osobama koje su pomagale u izradi specijalistiËkog rada, takoer se mogu (ali ne moraju) nalaziti pri dnu druge stranice. Na samom poËetku specijalistiËkog rada ulaæe se srcinal (i preslike) Rje
enja o odobrenju
specijalistiËkog rada i imenovanju mentora. Saæetak specijalistiËkog rada stavlja se iza rje enja o odobrenju teme specij alistiËkog rada, a prije sadræaja specijalistiËkog rada. Saæetak ne smije biti kraÊi od pola stranice (15 redaka) niti duæi od dvije (2) stranice. Saæetak se pi eu jednom odlomku, na hrvatskom jeziku, a moæe biti osim na hrvatskom i na engleskom jeziku. Uz saæetak se moæe navesti i UDK/UDC, brojËana oznaka za univerzalnu decimalnu klasifikaciju u skladu s meunarodnim preporukama zaureivanje publikacija. Studenti se za pomoÊ mogu obratiti struËnjacima NSK (Nacionalna i sveuËili na knjiænica). OznaËavanje UDK nije obvezno.
KljuËne rijeËi obvezno se stavljaju na istoj stranici odmah ispod saæetka. Student treba upisati tri do pet rijeËi koje najbolje definiraju predmet ili sadræaj teksta rada. Sadræaj specijalistiËkog rada dolazi na poËetak rada, odmah iza saæetka. Sadræaj mora biti sloæen tako da poËinje na desnoj stranici. Sadræaj ima poglavlja i stranice na kojima se poglavlja nalaze. Sadræaj obvezno obuhvaÊa sljedeÊa poglavlja: Rje
enje o izradi zavr nog rada
Saæetak i kljuËne rijeËi ADRÆAJ
S
(Stranica)
1. PROJEKT SPECIJALISTI»KOG RADA................................................................. (
)
1.1 Uvod u predmetno podruËje ................................................................................ (
)
1.2 Izbor problema za specijalistiËki rad...................................................................(
)
1.3 Cilj i zadaci specijalistiËkog rada ........................................................................ (
)
1.4 Metode kori tene za izradu specijalistiËkog rada................................................ (
)
2. PRIKAZ REZULTATA RADA ................................................................................. ( 2.1 ..............................................................................................................................(
) )
2.2 ..............................................................................................................................(
)
2.3 itd. ....................................................................................................................... (
)
3. ZAKLJU»AK ...........................................................................................................(
)
4. LITERATURA .......................................................................................................... (
)
5. PRILOZI ................................................................................................................... (
)
34
Tekst navedenih poglavlja uvijek mora poËeti na novoj stranici, bez obzira na to gdje je zavr io tekst prethodnog poglavlja. PreporuËuje se decimalno oznaËavanje poglavlja i potpoglavlja. Tekst treba pisati logiËno, jasno i jeziËno Ëisto. Rad se umoæava jednostrano. Tekst treba pisati u treÊem licu (npr. utvreno je,a ne utvrdio sam ili utvrujemo). Ako se ustanovi da je rad plagijat ili jestudent prepisao tui tekst bez navoenja izvora dekan ima pravo obustaviti postupak prihvaÊanja rada, a ako je rad prihvaÊen i studentu izdano uvjerenje o zavr etku studija, pokrenuti ipostupak oduzimanja steËenog struËnog naziva. U cijelom specijalistiËkom radu odnos izmeu nekog tueg teksta i studentova autorskog teksta smije biti najvi e u omjeru 30:70.
(1) PROJEKT SPECIJALISTI»KOG RADA (1.1) Uvod u predmetno podruËjese izrauje u opsegu 1 do 3 stranice. U uvodu se u pravilu daju osnove za tite na radu, za tite od poæara ili za tite okoli a i ne ulazi se u konkretno podruËje koje Êe biti predmet obrade u radu. U uvodu se mogu dati terminolo ka i druga obja njenja, iskazati opÊi podaci o kretanju ozljeda, poæara, tete, ukupnosti dru tvene tete, o dru tvenom znaËaju za tite æivota i zdravlja, obrazloæiti znaËaj provedbe za tite ljudi i materijalnih dobara, navesti zakonske propise, ako oni nisu predmet obrade specijalistiËkog rada, zatim meunarodne smjernice, preporuke, konvencije, iskustva, citati iz kapitalnih djelau kojima se obrauje graa za tite iz podruËja koja Êe biti predmet specijalistiËkog rada. Uvod treba biti najava podruËja iz kojeg Êe se istaknuti neki problemi i njihovo rje avanje. (1.2) Izbor problemase razrauje u opsegu 3 do 10 stranica. Moæe se ra Ëlanitina potpoglavlja. U tom dijelu rada komentiraju se, obrazlaæu i strukturirajuproblemi za tite na radu, za tite od poæara ili za tite okoli a, odnosno za tite ljudi i materijalnih dobara, a da se odmah ne ulazi dubljemoguÊnost u rje avanja problema koji je predmet specijalistiËkog rada. Problem se nasuzuj krajue, odnosno postupno se istiËu ona uæa podruËja iz kojih Êe proizaÊitema specijalistiËkog rada. Iz tako postavljenog problema lak e Êe se definirati cilj specijalistiËkog rada. Dakle, najprijese obrauje ire problemsko podruËje, da bi se problem mogao jasno prepoznati i locirati. ©to se problem bolje locira i definira, bit Êe lak e odrediti cilj specijalistiËkog rada.Ako se problem postavi pre iroko, te ko Êe se odreditikonkretni cilj specijalistiËkog rada.
(1.3) Cilj i zadaci specijalistiËkog radaprikazuju se na jednoj stranici.Cilj specijalistiËkog rada postavlja se kratko. NajËe Êe se postavlja samo jedan cilj, jer se tada zna to treba uËiniti. Na primjer: Cilj je ovog specijalistiËkog rada predloæiti optimalna sredstva, naprave i ureaje za ga enje poæara u procesnoj industriji iliCilj je ovog rada utvrditi opasnosti i pravila za tite na radu pri proizvodnji, prijevozu i zbrinjavanju amonijaka, ili Cilj je ovog rada opisati profesionalna o teÊenja zdravlja u tehnolo kom procesu preradedrva ili Cilj je ovog radautvrditi naËin zbrinjavanja otpadau proizvodnom
tako postavljenog cilja proizlaze odgovarajuÊizadaci kojima se operacionalizira cilj i postavljaju faze rada u izradi specijalistiËkog rada. Na primjer ako jecilj specijalistiËkog rada “Odrediti sadræaj i opseg prvog ispitivanja tehniËkog vatrogasnog voz ila” tada bi zadatci mogli biti: • izraditi opis vatrogasnog tehniËkog vozila • prikazati popis opreme na vozilu koja mora biti pojedinaËno ispitana • navesti popis institucija koje imaju ovla tenje ispitivati vozila sukladno vaæeÊim propisima u RH poduzeÊu. Iz
35
• prikazatiopis prvog ispitivanja sve opreme koja morabiti ispitana sukladno zahtjevimasigurnosti • izraditi obrazloæenje rezultata rada.
(1.4) Metode kori tene za izradu specijalistiËkog rada obrauju se na jednoj do dvije stranice. Metode rada se obrazlaæu kratko. Za izradu specijalistiËkog rada najËe Êe Êe se primijeniti jedna ili dvije osnovne metode rada. Metode, tehnike i instrumenti pomaæu da se doe do potrebnih podataka. To mogu biti metode analize opasnosti od ozljeda, bolesti, tehnolo kih i drugih nesreÊa (hrvatske ako postoje ili druge u svijetu poznate) koje pretpostavljaju odreenu tehnologiju rada (snimanje stanja, prikupljanje podataka, uzimanje uzoraka itd.), zatimdeskriptivne metode(metode zapaæanja i opisivanja fenomena) koje Ëesto ukljuËuju studij dokumentacije (dakle veÊ dostupne podatke) ili rjee eksperimentalne metode. U ovom poglavlju treba opisati metodu, sredstva i organizaciju rada na prikupljanju podataka. Pri tome se obrasci i pisani dokumenti daju prazni (nepopunjeni) u prilogu rada, iznimno u samom radu u dijelu u kojem se predstavlja metoda rada.
(2) PRIKAZ REZULTATA RADA Razrada grae ovisi o temi. Kao naziv poglavlja i ne mora se navesti “prikaz rezultata rada” veÊ drugi stvarni naslov poglavlja u kome se daju rezultati rada. Prikaz rezultata rada najËe Êe ima vi e potpoglavlja. Tako se na primjer mogu dati precizniji podaci o organizaciji ili ustanovi u kojoj je provedena analiza, mjerenja, zapaæanja, opis nekog sredstva rada i sl., zatim slijedi opis i komentar rezultata rada, istraæivanja, mjerenja, analize i sl. Taj dio rada je najop irniji (najmanje 30 stranica) i nema Ëvrstih pravila o naËinu prikazivanja. Za izradu ovog dijela potrebno je vi e suradnje s mentorom.
(3) ZAKLJU»AK ZakljuËak se izrauje kao posebno poglavlje u opsegu jedne do pet stranica. ZakljuËak se daje tako da se najprije kratko rezimira problem i pretpostavke njegova rje enja, a zatim sistematiziraju i nabroje mjere kojima se utjeËe na rje avanje problema. Kod istraæivanja se postavljena hipoteza prihvaÊa ili odbacuje. Uz zakljuËak se mogu dati i preporuke za dalje istraæivanje. (4) LITERATURA Literatura to jest pozivanje na druge autore, daje se na kraju rada samo za one autore koji su citirani ili na koje se poziva u radu. U radu se to obiljeæava brojkom u zagradi, a na kraju rada se literatura treba svrstati po abecednom redu prezimena autora. Nepotpisani radovi svrstavaju se po abecednom readu naslova (npr. Rukovodilac i sigurnost u graevinarstvu. - Zagreb, Institut za sigurnost, 1994.). Primjeri navoenja literature: za knjige (1) Kacian, N.: Vrste opasnosti i tetnosti. - Zagreb: IPROZ, 1998. (broj literaturnog navoda, prezime i inicijal imena autora, naslov knjige, mjesto izdavanja, nakladnik, godina izdanja),
36
za zbornike (2) MaroviÊ, F.: Sustav zaπtite na radu i djelatnosti u svezi sa zaπtitom na radu. - U: Provedba Zakona o za titi na radu i Zakona o inspekciji rada. - Zagreb: IPROZ, 1996, str. 1-10. (broj literaturnog navoda, prezime i inicijal imena autora, naslov rada, naslov zbornika, mjesto izdanja, nakladnik, godina izdanja, prva i posljednja stranica rada u zborniku), za Ëasopise (3) Matija eviÊ, B.: Prijenos topline i mase u rotacijskim strojevima. - Strojarstvo, 38, 1996, 23, 97-104. (broj literaturnog prezime i inicijal naslov Ëlanka, naziv Ëasopisa, godi te, godina izdanja, broj sveska,navoda, prva i posljednja stranicaautora, Ëlanka). za web stranice (4) Zdravi gradovi, http://zdravi-gradovi.com.hr/index.htm ili http://www.snz.hr, 12. 7. 2003. (abecednim redom navesti web stranice ili prezime i inicijal imena autora ili naslov citiranog rada te u nastavku potpunu web adresu i svakako datum posjeta toj web stranici). Literaturu treba navoditi iskljuËivo i striktno u skladu s ovom uputom , jer se jedino tako mogu provjeriti navodi iz izvornika. Ako nedostaje neki podatak, to je dokaz da je student povr no naveo literaturu ili da zapravo uopÊe ne zna ili nije siguran u izvor. u (to nije literatura): U literaturu se ne uvr tavaj • skripta • bilje ke s predavanja • upute proizvoaËa • prospekti • pravilnici • propisi • magistarski radovi • doktorske disertacije. U literaturu se ne uvr tavaju ona djela koja nisu kori tena u izradi rada . Ako student smatra potrebnim, moæe iza literature navesti popis kori tenih propisa. Ako se navodi popis kori tenih propisa, tada se treba navesti puni naziv propisa (bez ikakvih kratica) zatim naziv glasila (kratica) te broj i godina izdanja glasila. Na primjer: • Zakon o za titi na radu, N.N., br. 59/96, 94/96, 114/03. • Pravilnik o maksimalno dopustivim koncentracijama tetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora i o biolo kim graniËnim vrijednostima, N.N., br. 92/93. Popis kori tenih meunarodnih dokumenat a, ako se navode (meunarodne konvenc ije, standardi ili preporuke), ne uvr tava se u literaturu, veÊposeban u popis kori tenih smjernica i preporuka, pri Ëemu treba navesti puni naziv konvencije, smjernice ili preporuke, navesti njezin broj ili pobliæu oznaku, godinu dono enja, naziv glasila u kojem je objavljen te broj i godina izdanja glasila. Na primjer: • Konvencija MOR-a, br. 155/81 - Konvencija Meunarodne organizacije rada, broj 155 iz 1981. godine o za titi na radu, zdravstvenoj za titi i radnoj okolini (Narodne novine, Meunarodni ugovori, br. 2/94) 37
• Smjernice EEZ-a, br. 391/89 - Smjernice Europske zajednice, broj 391 iz 1989. godine o uvedbi mjera za poticaj pobolj anja za tite i zdravlja radnika na radu (Official Journal of the European Communities, no L 183/1). Ako se ne navedu svi potrebni podaci, to jedokaz da studentpovr no poznaje ili uopÊe ne poznaje izvor na koji se poziva. . Pri izradi specijalistiËkog rada dopu teno je kori tenje literatur e, a time i citiranja Citati i bilje ke drugih autora iz objavljenih publikacija teneobjavljenih publikacija zavr nih diplomskih, magistarskih ili doktorskih radova (kao bilje ka na dnu stranice). U pravilu se na jednom mjestu u tekstu smije citirati najvi e 15 redaka tueg teksta, pod uvjetom da se citat stavi pod navodnikei da se navede izvor na kraju poglavlja u kojem je naveden citat ili na dnu stranice. U specijalistiËkom radu moæe se svojim rijeËima prepriËati i nekoliko stranica tueg teksta uz navoenje izvora. Citat ima svrhu jedino ako odgovara kontekstu, ako se æeli potkrijepiti mi ljenje autoritetom ili ako se æeli protiv neËijeg mi ljenja polemizirati. Kada se navodi izvor tada se na kraju citata ili prepriËanog izvatka stavlja oznaka za bilje ku, i to (za razliku od brojeva za literaturu)zvjezdicom. Na primjer: “Preventivna za tita imovine i osoba nedvojbeno predstavlja djelatnost od posebnog dru tvenog interesa”.* (na dnu stranice) _________
* Novak, I.: Zajedni
tvo ekonomske i tehniËke za
tite imovine i osoba. - Rad i sigurnost, 2, 1998, 1, str.. 44
(5) PRILOZI Prilozi u obliku ilustracija ili tablica mogu stajati uz sam tekst, a mogu biti (uz napomenu) i na kraju teksta. Ako su prilozi veÊeg formata, moraju se preklopiti i uklopiti u sam rad (nacrti) ili umetnuti u poseban dæep. Prilozi s obrascima za analize, evidencije i sl. stavljaju se na kraju rada u izvornom obliku, u pravilu prazni (bez popunjenih podataka) ako to ni je nuæno za tumaËenje rezultata, npr. kod zbirnih tablica. Numeriranje stranica ide od sadræaja do zadnje stranice u tekuÊem nizu. Numeracija prvih nekoliko stranica do stranice sa sadræajem se ne biljeæi. Paginacija poËinje od sadræaja, ali tako da se ubroje prethodne stranice bez paginacije. To znaËi da Êe na primjer sadræaj poËeti sa stranicom 5. ili 5. Paginacija se pi e arapskim brojkama. Prilozi mogu biti oznaËeni rimskim brojevima. Formule koje idu u sadræaj rada uklapaju se u tekst. Tekst treba pisati tako da jedna stranica (autorska kartica) sadræi pribliæno 30 redaka. Stranica teksta treba imati rub (bjelinu) 3 cm lijevo, gore i dolje, a desno samo 2 cm.
38
cm
3
cm 2 3 cm
3 cm
Prijelom (izgled stranice) moæe biti takav da se podnaslovi tiskaju masno ili iz drugog pisma, da se dijelovi teksta posebno istiËu, pi u s uvlakama, toËkama i sl.
39
10. PRILOZI U nastavku su prikazani razliËiti obrasci u izvornom obliku kojima se koristi student u postupku prijave, voenja, izrade i predaje specijalistiËkog rada, zatim kojima se koriste povjerenstvo za obranu specijalistiËkog rada, mentor i tajni tvo. Standardizirani obrasci kojima se koristi student nalaze se na internetskim stranicama ©kole. Prostor za bilje
ke:
40
© K
KO
L A ZA S I ZAGREB
G
A
U
R N
O
VISOKA ©KOLA ZA SIGURNOST
O S
S
T
I
V •
S P
R
AV
OM J
NO AV
S
T
I
s pravom javnosti
SR-1
•
Student MatiËni broj studenta Smjer specijalizacije Mjesto studija
Predmet: Zahtjev povjerenstvu za odobrenje teme specijalistiËkog rada
REFERADA ZA SPECIJALISTI»KI STUDIJ BuduÊi da sam upisao/la II. semestar podnosim zahtjev za odobrenje teme specijalistiËkog rada i izdavanje Rje enja o izradi specijalistiËkog rada. Za specijalistiËki rad predlaæem sljedeÊu temu:
Za mentora predlaæem: (titula,prihvatio ime i prezime mentora, ako nema titulu)potpisom. koji JE - NIJE (zaokruæiti) prethodno prijedlog temezvanje i to ovjerava svojim
Kao potencijalni mentor prihvaÊam predloæenu temu . Datum:_______________ Potpis potencijalnog mentora: _______________________ Obrazloæeni prijedlog teme u obliku specijalistiËkog rada na nastavi iz kolegija SpecijalistiËki rad prihvatio je predmetni nastavnik: mr. sig. Liljana Dol
ak dne: _______________ (upisati datum prihvaÊanja)
U _________________________ (upisati mjesto studija i datum predaje obrasca) (potpis studenta)
Adresa: E-mail: Telefon: Prihvatilo Povjerenstvo za specijalistiËke radove dne _______________ (predsjednik Povjerenstva)
41
© K
KO
L A ZA S I ZAGREB
G
A
U
R N
O
O S
S
T
I
V •
S P
R
AV
OM J
NO AV
S
T
I
VISOKA ©KOLA ZA SIGURNOST s pravom javnosti
SR-2
•
OVAJ OBRAZAC TAJNI©TVO DOSTAVLJA MENTORU Tajni tvu ©kole - Referada za specijalistiËki studij Predmet: SpecijalistiËki zadatak
Kao mentor studentu: _____________________________________________________ koji Êe izraditi specijalistiËki rad pod nazivom: ____________________________________ ______________________________________________________________________ odreujem sljedeÊi:
SPECIJALISTI»KI ZADATAK Opis zadatka (precizirati to je podruËje rada, koji je cilj rada, kojim se postupcima kandidat treba posluæiti u prikupljanju informacija, koji se rezultati mogu oËekivati, odnosno to mentor oËekuje da kandidat prikaæe u svom radu):
Molimo da tekst ne prelazi ovaj okvir, jer Êe taj isti tekst biti prepisan u Rje specijalistiËkog rada koje se uruËuje kandidatu nastandardiziranom obrascu. Datum: _______________ Mentor: (ime, prezime, potpis) 42
enje o izradi
© K
KO
L A ZA S I ZAGREB
G
A
U
O S
S
T
I
V •
S P
R
AV
OM J
NO AV
S
T
I
SR-3
R N
O
VISOKA ©KOLA ZA SIGURNOST s pravom javnosti
•
Na temelju zahtjeva kandidata i steËenih uvjeta te u skladu s odlukom Povjerenstva za specijalistiËke radove od ______________ izdaje se
RJE©ENJE O IZRADI SPECIJALISTI»KOG RADA kojim se kandidatu: _____________________________________ mat. br. ___________ odobrava izrada specijalistiËkog rada s temom: ___________________________________ ______________________________________________________________________ Kandidatu se za mentora odreuje: __________________________________________ Kandidat je duæan izraditi specijalistiËki rad i predati zahtjev za obranu specijalistiËkog rada Referadi za specijalistiËki studij najkasnije u roku godine dana od dana izdavanja ovog rje enja i specijalistiËkog zadatka.
SPECIJALISTI»KI ZADATAK Imenovani mentor na temelju odobrene teme specijalistiËkog rada kandidatu je zadao specijalistiËki zadatak. Opis zadatka:
U _______________________, dne____________. tome O obavijest: - kandidatu - mentoru - Referadi za specijalistiËki studij
Dekan prof. dr. sc. Nenad Kacian 43
© K
KO
L A ZA S I ZAGREB
G
A
U
R N
O
VISOKA ©KOLA ZA SIGURNOST
O S
S
T
I
V •
S P
R
AV
OM J
NO AV
S
T
I
s pravom javnosti
SR-4
•
Student MatiËni broj studenta Smjer specijalizacije Mjesto studija
Predmet:
Zahtjev za obranu specijalistiËkog rada REFERADA ZA SPECIJALISTI»KI STUDIJ
BuduÊi da sam poloæio/la sve propisane ispite, izradio/la specij alistiËki rad pod nazivom ___________________________________________________________koji je prihvatio mentor __________________________________________ , a u skladu s rje
enjem koji m
mi se odobrava tema specijalistiËkog rada od ____________ podnosim zahtjev da mi se odobri usmena obrana specijalistiËkog rada. (upisati datum) U ____________________, dne____________. Prilog: dva (2) primjerka specijalistiËkog rada i tri (3) primjerka CD-a
(potpis studenta)
Adresa: E-mail: Telefon: Mentor svojim potpisom potvruje da je prihvatio pristupnikov rad i dopu obrani rada.
ta pristupanje
Datum: _______________ (potpis mentora)
Odreuje se datum obrane: dne_____________________
Dekan: prof. dr. sc. Nenad Kacian 44
© K
KO
L A ZA S I ZAGREB
G
A
U
R N
O
O S
S
T
I
V •
S P
R
AV
OM J
NO AV
S
T
I
VISOKA ©KOLA ZA SIGURNOST s pravom javnosti
SR-4/1
•
ZAPISNIK O ISPUNJAVANJU FORMALNIH ZAHTJEVA SPECIJALISTI»KOG RADA (popunjava tajni
tvo)
Student: ________________________________________________________________
Rad je predan u dva primjerka uvezana u sivo platno i izraen u skladu sa svim formalnim zahtjevima u svezi sa sadræajnom strukturom i tri primjerka u elektroniËkom obliku.
Mentor je potpisao da prihvaÊa rad na obrascu SR-3 Rje rada.
Student/ica je potpisao/la Izjavu o suglasnosti.
Studentu/ici je preuzeo/la Podsjetnik za usmenu obranu rada.
enje o izradi specijalistiËkog
Ostale napomene:
U __________________ dana ___________. Klasa: ____________________ Urbroj:____________________ (ovla tena osoba)
45
© K
KO
L A ZA S I ZAGREB
G
A
U
R N
O
O S
S
T
I
V •
S P
R
AV
OM J
NO AV
S
T
I
VISOKA ©KOLA ZA SIGURNOST s pravom javnosti
SR-5
•
ZAPISNIK OCJENI I OBRANI SPECIJALISTI»KOG RADA Povjerenstvo za obranu specijalistiËkog rada imenovao je dekan u sastavu: 1. ____________________________________________ predsjednik 2. ____________________________________________ Ëlan-mentor 3. ____________________________________________ Ëlan Povjerenstvo je saslu alo usmenu obranu specijalistiËkog rada kandidata: __________ ____________________________________________________________________ pod nazivom: __________________________________________________________ ____________________________________________________________________ Mentor je rad ocijenio ocjenom: _______________________ (_____) »lanovi povjerenstva postavili su kandidatu sljedeÊa pitanja: ____________________________________________________________________ ____________________________________________________________________ ____________________________________________________________________ ____________________________________________________________________ ____________________________________________________________________ ____________________________________________________________________ »lanovi Povjerenstva ocijenili su usmene odgovore sljedeÊim ocjenama: 1. predsjednik povjerenstva: _____________________ (_____) 2. Ëlan povjerenstva -mentor _____________________ (_____) 3. Ëlan povjerenstva _____________________ (_____) Povjerenstvo je utvrdilo da JE - NIJE kandidatzadovoljio na usmenoj obrani specijalistiËkog rada te da je zavr naocjena s kojom je zavr io specijalistiËki studij (prosjek Ëetiriju ocjena): _____________________ (_____). U _________________, dne ___________ .
46
Potpis Ëlanova Povjerenstva 1. _____________________________ 2. _____________________________ 3. _____________________________
© K
KO
L A ZA S I ZAGREB
G
A
U
R N
O
O S
S
T
I
V •
S P
R
AV
OM J
NO AV
S
T
I
VISOKA ©KOLA ZA SIGURNOST s pravom javnosti
SR-6
•
PODSJETNIK ZA KANDIDATA NA USMENOJ OBRANI SPECIJALISTI»KOG RADA
Usmeno izlaganje bez projekcije ili uz projekciju moæe trajati od 10 do 15 minuta. 1. Iznesite osnovne podatke o sebi: ime, prezime, prethodno zvanje ili naziv visokog uËili ta koje ste zavr ili: naziv poduzeÊa ili ustanove, tijela dræavne uprave u kojem radite (za zaposlene); radno mjesto ili poslove na kojima radite ili na kojima oËekujete da Êete se zaposliti. 2. Objasnite za to ste se odluËili za temu specijalistiËkograda koju branite. Koji su bili osnovni motivi. 3. Navedite to je biocilj rada i koje ste zadatke rada postavili u projektu za izradu rada: to prikazati, utvrditi, opisati, predloæiti, istraæiti, sistematizirati i sl.; : Ëemu to moæe posluæiti, koji se problem time moæe rije iti ili kako unaprijediti i za to postojeÊu praksu ili podiÊi razinu sigurnosti i za tite zdravlja, za tite osoba i imovine, za tite okoli a, mogu li se time izbjeÊi rizici, bolje kontrolirati ili svesti na najmanju moguÊu mjeru. 4. Kako ste do li dopotrebnih podataka za izradu rada, koje ste metode primijenili, istraæivanja, mjerenja, analize, procjene opasnosti i rizika (opi ite metode); koji su Vam bili drugi izvori informacija iz literature, legislative (propisi), prakse, osobnih zapaæanja itd. 5. Jeste li imali kakvih te
koÊaili dvojbi u prosudbi ili sastavljanju i oblikovanju rada?
6. ©to je Va a preporuka (zakljuËci) kako seVa moæe najbolje iskoristiti i gdje.
doprinos struci(opisan u radu)
Na postavljena pitanjaËlanova povjerenstva odgovarajte kratkosaæeto. i Vodite raËuna ponajprije o tome da branite rad i ono to ste u njemu napisali. Ponesite ovaj podsjetnik sa sobom na obranu i koristite se njime.
47
