3. Skladatelj: Igor Stravinski Naziv skladbe: Posvećenje proljeća, 1. dio br 1: Uvod Razdoblje: 1913., ekspresionizam – nacionalni stil Sastav izvoĎača: veliki romantički orkenstar + 8 rogova + 4 tube + udaraljke (5 timpana, veliki bubanj, tamburin, tam-tam, triangl) sastav izvoĎača: instrumentalna glazbena vrsta Tempo: lento, široko i polagano Mjera: 4/4, ¾ - horizontalna polimetrija, čestim promjenama mjere izbjegava jasnu pulsaciju Broj stavka(ako ih ima): Gl. vrsta: balet Obiljeţje: na početku solo melodija koju svira fagot, ubrzo se priključuju i ostala glazbala ponavljanjem svojih motiva Pri kraju dramatski razvoj doseţe vrhunac, odjednom sve zastaje: violine donose pizzicato motiv koji priprema sljedeći odlomak Ponavljanjem motiva se stvara dojam iščekivanja, napetost Gl. slog: Melodija: razvijena, virtuozna, puno disonanci Harmonija: oštre disonance pulsiraju u cijelom orkestru sa ţestokim nepravilnim akcentima Tonalitet: - polagan, tih uvod - 1.dio : «buĎenje prirode, grebanje, grickanje» - odlomke izmeĎu dva dijela povezuje most ATTACA - poganski rituali prastare Rusije, dobrovoljno ţrtvovanje mlade djevojke – izabranice, ples do smrti vedra tema malog opsega, temelji se na motivu litvanske narodne melodije koja se ritamski varira polifono -mp-mf-f 6. Skladatelj: Igor Stravinski Naziv skladbe: Petruška, 1. slika: Karnevalski sajam, Ruski ples Razdoblje: neoromantizam, nacionalni stil Sastav izvoĎača: filharmonijski orkestar flauta prati pojavu Petruške, balerine i Arapina (flauta Arapin, truba balerina, limeni puhači Petruška) Vrsta s obzirom na sastav izvoĎača: instrumentalna Dinamika: forte sa crescendom i decrescendom Tempo: brz Mjera: 2/4 Broj stavka(ako ih ima): Gl. vrsta: balet Gl. oblik: rondo s 2 teme (ABABA), A tema- uz orkestar i ksilofon, B tema- narodna pjesma, za vrijeme ljetnog solsticija 21.6. Ivanje Obiljeţje: 5 tradicionalnih ruskih pjesama, ruska nacionalna škola 20.st, priča o nesretnom klaunu, Petrograd -antiromantičan balet: saţet jasan jednostavan, hladnoća, objektivnost Gl. slog: homofon Melodija: razvijena, pokretljiva UgoĎaj: vedar, veseo, bezbriţan Vesela melodija s naglim akcentima, razigrana, plesna, malog opsega, ţivahni ugoĎaj
7. Skladatelj: Igor Stravinski Naziv skladbe: : Petruška, 2. slika: Petruškina soba, ulomak Razdoblje: neoromantizam, nacionalni stil Sastav izvoĎača: filharmonijski orkestar Vrsta s obzirom na sastav izvoĎača: instrumentalna Dinamika: piano Tempo: umjereni Mjera: 2/4 Broj stavka(ako ih ima): Gl. vrsta: balet Gl. slog: homofon Melodija: skokovita, nije pjevna UgoĎaj: nemir, disonantnost stvara napetost Tonalitet: bitonalitet - disonantni bitonalitetni motiv opisuje Petruškino raspoloţenje, izvode ga dva klarineta, osjećajan i nesretan -klarinet, simfonijski orkestar -p-f 9. Skladatelj: Arnold Schönberg Naziv skladbe: Erwartung, op. 17. (ulomak) Razdoblje: 1909., ekspresionizam, slobodni atonalitet Sastav izvoĎača: filharmonijski orkestar, sopran Vrsta s obzirom na sastav izvoĎača: vokalno instrumentalna Dinamika: ekstremna Tempo: slobodan, ekstreman, accelerando i ritardando Mjera: nepravilna Gl. vrsta: monodrama za sopran i orkestar Melodija: česti veliki skokovi Tonalitet: slobodni atonalitet - Druga bečka škola - njegova 1. monodrama, 2. razdoblje - nove zvukovne boje - pjevanjem sugerira stravu, uţas koristeći ekstremnost- motiv krvavo crvenog mjeseca -umjereno brzo, česte promjene, nema osjećaja metrike -polofono -disonantna melodijska linija s čestim skokovima, ekstremnom dinamikom i oštrim disonancama, sprechgesang 10. Skladatelj: Arnold Schönberg Naziv skladbe: Pierrot lunaire, op. 21., br. 18: Der Mondfleck Razdoblje: 1912. ekspresionizam, slobodni atonalitet Sastav izvoĎača: solopjevačica sopranistica i 5 izvoĎača, 8 instrumenata (klavir, flauta, piccolo, klarinet, bas klarinet, violina, viola i violončelo) - ovaj dio izvodi 5 instrumenata: klarinet, piccoli, violina, violončelo, klavir, sopran Vrsta s obzirom na sastav izvoĎača: vokalno instrumentalna Tempo: sehr rasche- vrlo brze osminke Mjera: 3/4 Broj stavka(ako ih ima): ciklus 3 dijela po 7 solopjesama Gl slog: homofoni Ritam: kontrapunktna tehnika Gl. vrsta: solopjesma, ciklus od 21 solopjesme Gl. oblik: rondo s pripjevom, pripjev ponavlja ali drugi tekst Obiljeţje: govorno pjevanje, pjevačica izgovara note u odreĎenom ritmu, ali pribliţne visine u kojem pribliţno koristi glisadno -stavak počinje kanonskom imitacijom, a od sredine se nastavlja po zrcalnoj simetriji
Dvostruki račji kanon: glas koji počinje kanon zove se proposta, glas koji ga imitira zove se risposta. Dionicu klarineta (1. Proposta) u kvinti imitira dionica piccola, a posve novu dionicu violine (2. Proposta) u oktavi imitira dionica violončela Melodija: puno velikih skokova, izlomljena UgoĎaj: ironičan i satiričan Tonalitet: slobodni atonalitet - dvostruki račji kanon (2 proposte i 2 risposte) 11. Skladatelj: Arnold Schönberg Naziv skladbe: Serija za valcer Razdoblje: ekspresionizam Sastav izvoĎača: glasovir Vrsta s obzirom na sastav izvoĎača: instrumentalna Gl. vrsta: valcer Gl. slog: monofon 20.st. ekspresionizam, svi isti tonovi polagano, umjereno, nema teme 12. Skladatelj: Arnold Schönberg Naziv skladbe: Pet glasovirskih komada, op 23., br. 5. Valcer Razdoblje: 1923., ekspresionizam, dvanaesttonska tehnika Sastav izvoĎača: glasovir Vrsta s obzirom na sastav izvoĎača: instrumentalna Dinamika: piano s umjerenim odstupanjima, crescendo i decrescendo, sforzando i pianissimo Mjera: 3/8 Gl. vrsta: valcer Gl. slog: homofon Melodija: slobodna, izlomljena Tonalitet: organizirani atonalitet- dodekafonija - prva 4 komada slobodni atonalitet organizirani atonalitet, dodekafonija – svih 12 tonova kromatske ljestvice pojavljuju se podjednako često i podjednako su vaţni, nema harmonijskih odnosa meĎu njima, a tonovi nisu ni nositelji funkcija -niz izbjegavan akorde ili melodije koji zvuče tonalitetno, ni jedan ton ne moţe se ponoviti dok se nije izredalo preostalih 11 -u prva 4 takta osnovni oblik niza 2. Puta: u gornjem glasu niz teče od prvog do dvanaestog, dok u donjem glasu započinje 6. tonom -melodija s puno skokova, jednostavna 13. Skladatelj: Anton Webern Naziv skladbe: Simfonija op. 21., 2. stavak: Variationen Razdoblje: ekspresionizam, punktualizam Sastav izvoĎača: mali komorni sastav od 8 instrumenata- reduciran Vrsta s obzirom na sastav izvoĎača: instrumentalna Dinamika: krajnosti, pianissimo i sforzando Tempo: umjeren s odstupanjima Mjera: 2/4 Stavak: tema, 7 varijacija i koda Tema: vrlo mirno, 11 taktova, donosi klarinet- račji obrat niza iz 1. stavka , dok istodobno harfa i rogovi izlaţu niz u obratu Broj stavka(ako ih ima): 2 Gl. vrsta: simfonija Gl. oblik: tema sa 7 varijacija Obiljeţje: punktualizam Tonalitet: organizirani atonalitet- dodekafonija 1. V: Lebhafter (ţivlje), dvostruki kanon koji četveroglasno donese gudači
2. V: Sehr lebhaft (vrlo ţivo), izvode klarinet, bas klarinet i rog, pridruţuju se gudači s nekoliko pizzicato tonova 3. V: Wieder massiger (ponovno umjerenije), izvodi cijeli orkestar melodijom zvukovnih boja 4. V: aussers ruhig(krajnje mirno), najpolaganije s varijacijama guste kontrapunktne graĎe 5. V: Sehr lebhaft (vrlo ţivo), gudači i harfa pulsiraju u ritamskom oscinatu koji raste u crescendu 6. V: Marschmassig(poput marša), klarinet, bas klarinet donose kanon, slobodni kontrapunkr ima rog 7. V: Etwas breiter (nešto šire), cijeli orkestar donosi dvostruki kanon u obratu Koda-ponovno donosi temu melodijom zvukovnih boja svih instrumenata 16. Skladatelj: Alban Berg Naziv skladbe: Wozzeck, 3. Čin, 4. I 5. scena Razdoblje: ekspresionizam Sastav izvoĎača: bariton, tenor, bas, dječji zbor + orkestar – 4 tipa orkestra vojnički – radnja u kasarni, simfonijski – viši društveni staleţ, narodni – u gostionici, neutralni – 12 puhača Vrsta s obzirom na sastav izvoĎača: vokalno instrumentalna gl slog: homofon, polifon Gl. Vrsta: opera u 3. Čina – svaki čin ima 5 prizora ili slika, povezane su orkestralnim meĎustavkom Gl. Oblik: 4. Scena – invencija na sekstakord i tonalitet 5. scena – invencija na osminski ritam Mjera: 12/8 Broj stavka(ako ih ima): Obiljeţje sprachgesag – govorno pjevanje, ekspresionistička, prema drami G. Buchnera, predstavnik 2. Bečke škole Melodija: Harmonija: Tonalitet: slobodni atonalitet, s povremenom uporabom tonaliteta i dodekafonije
17. Skladatelj: Dora Pejačević Naziv skladbe: Ţivot cvijeća op. 19., Ruţa Razdoblje: utjecaj neoromantizam i impresionizma u harmoniji, impresionistička izraţajna sredstva Sastav izvoĎača: glasovir Vrsta s obzirom na sastav izvoĎača: instrumentalna Dinamika: umjereno, crescendo i decrescendo Tempo: moderato con moto Mjera: 6/4 Broj stavka(ako ih ima): gl slog: homofon Gl. vrsta: klavirska minijatura Gl. oblik: sloţena trodijelna pjesma (ABA) Obiljeţje: istovremeno i pjesma i melodija (tipično za romantizam) Melodija: široka, pijevna Harmonija: impresonistička- od peterozvuka i šesterozvuka u obliku akordnih pasaţa i figuracija Tonalitet: skokovi iz tonaliteta u tonalitet, bujno okićeno kromatikom i alteracijama -prošireni tonalitet, modulacije -limeni puhaći-kinesko -elementi folklora i fantastike 18. Skladatelj: Blagoje Bersa
Naziv skladbe: Sunčana polja, simfonijska pjesma (ulomak) Razdoblje: neoromantizam i nacionalni stilovi Sastav izvoĎača: filharmonijski orkestar Vrsta s obzirom na sastav izvoĎača: instrumentalna Gl. vrsta: simfonijska pjesma Gl. oblik: zamišljena kao diptihon Obiljeţje: utjecaj Wagnera i Straussa, romantična pjevnost melodije i nacionalni utjecaj – folklor -1. Dio Sablasti – stara legenda, atmosfera mistična i fantastična, verina dana zamjenjuje te dolaze Sunčana polja (2. Dio) -impresionistički ugoĎaj- opis prirode, frula daje dojam nacionalnog Priloţio je literalni program -polagano (horizontalna polimetrija), ritam nije izraţen, četverodobna -homofonija, melankoličan, sjetni karatker
19. Skladatelj: Jakov Gotovac Naziv skladbe: Simfonijsko kolo, op 12. (ulomak) Razdoblje: neoromantizam Sastav izvoĎača: filharmonijski orkestar sastav izvoĎača: instrumentalna Dinamika: umjerena s crescendom i decrescendom Tempo: brz i umjeren Mjera: horizontalna polimetrija, efektne metarske promjene Gl. vrsta: orkestralna skladba različitih narodnih plesova i pjesama Obiljeţje: obiluje kontrastima, lijepim inst. Efektima i preglednosti forme Gl. Slog: homodon Melodija: pjevne UgoĎaj: vedar, razigran, veseo Ritam: ţivi Tonalitet: stvara u granicama tonaliteta, dur-mol, prošireni - preglednost forme - narodni tekstovi -1926. godine, neoromantizam -pjevna melodija, tema bliska folkloru, vesela, plesna i pjevna
20. Skladatelj: Josip Štolcer Slavenski Naziv skladbe: Voda zvira Razdoblje: neoromantizam i nacionalni stilovi Sastav izvoĎača: mješoviti zbor acapella Vrsta s obzirom na sastav izvoĎača: vokalna Dinamika: krajnosti- pianissimo i fortissimo, svaki takt ima novu dinamiku Tempo: rubato appasionato Gl slog: polifoni, homofoni Mjera: 6/8 izvorno, svaki takt ima novu mjeru, asimetrična, horizontalna polimetrija Obiljeţje: meĎimurski narodni napjev, obrada zadrţao izvornu melodiju, 3 djela – napjev donosi u djelovima, svaki puta u drugom glasu Gl. slog: polifonija Melodija: izlomljena, ne uvijek u istom glasu Harmonija: eolska ljestvia – harmonizacija bez funkcionalnih odnosa tonaliteta Tonalitet: miksolodijska ljestvica - kromatika -fragmentaran napjev -eolska ljestvica 21. Skladatelj: Sergej Rahmanjinov
Naziv skladbe: Rapsodija na Paganinijevu temu (ulomak), Tema i 1. varijacija Razdoblje: tipičan romantičan skladatelj, neoromantizam Sastav izvoĎača: klavir i orkestar Vrsta s obzirom na sastav izvoĎača: instrumentalna Tempo: brz Ritam: slobodan UgoĎaj: razigran ţiv Mjera: 2/4 Gl. oblik: tema s 24 varijacije, tradicionalni oblici Obiljeţje: razlikuju se karakterom, tempom, tonalitetom, ugoĎajem Ritam: slobodan Tonalitet: granice tonaliteta - kratkoća - Paganinijeva tema iz Capriccia u a-molu za violonu solo - početna tema je virtuozna, ţivahna, razigrana –- virtuoznost, pokretljivost 2 djelni oblik – tema ima a (4/4 takta) i b (8 taktova) -polofonija
22. Skladatelj: Sergej Rahmanjinov Naziv skladbe: Rapsodija na Paganinijevu temu (ulomak), Tema i 18. varijacija Razdoblje: ruski romantizam Sastav izvoĎača: klavir i orkestar Vrsta s obzirom na sastav izvoĎača: instrumentalna Dinamika: crescendo Gl. Oblik: tema s 24 varijacije Tempo: polagani Gl slog: homofon Ritam: slobodan Mjera: trodobna Obiljeţje: romantična tema, povezano Melodija: lirska, široka, raspjevana Tonalitet:, povezano, romantična tema, uvodi nove instrumente, glasnije -tonalitet Des dur, miran, njeţan ugoĎaj 23. Skladatelj: Bela Bartok Naziv skladbe: Rumunjski plesovi, Jocul cu bata Razdoblje: 1917. nacionalni stil sa elementima neoklasicizma Sastav izvoĎača: orkestar- gudači (ţič inst., udaraljke i čelesta) sastav izvoĎača: instrumentalna mjera: horizontalna polimetrija Tempo: kontrasti Gl. vrsta: suita Gl. Slog: homofon Ritam: različit Gl ugoĎaj: kontrastni Gl obiljeţja: citira narodne napjeve Obiljeţje: poredao je narodne plesove po principu kontrasta – načela suitnih stavaka UgoĎaj: kontrasti Ritam: kontrasti Tonalitet: - citira originalne narodne napjeve Istovremeno više stilova: 1. Nacionalni – el folklora; 2. Naoklasicizam: jasna pregledna forma (1. Stavak oblik fuge, 2. Sonatni, 3. Pjesma abcba, 4. Slobodni rondo s četiri teme abacbda), 3. Ekspresionizam – slobodna upotreba disonance, bogata kromatika, sloţena metrika
31. Skladatelj: Manuel de Falla Naziv skladbe: Trorogi šešir, Ples mlinarice Razdoblje: 1917., španjolski nacionalni stil Sastav izvoĎača: gitare i kastanjete kao pratnja, veliki romantični orkestar, isticanje udaraljki Vrsta s obzirom na sastav izvoĎača: instrumentalna Mjera: trodobni puls Broj stavka(ako ih ima): Gl slog: homofon Gl. vrsta: balet u 2 čina, orkestralna suita namjenjena koncertnom izvoĎenju Gl. oblik: fandango UgoĎaj: dramatičan, folklorni prizvuk Ritam: strastveni španjolski ples Tonalitet: - opis zabune, kada seoski mlinar posumnja da ga ţena vara s mjesnim načelnikom - spaja klasicizam, modernizam i španjolsko ozračje u glazbi, sceni te koreografiji -bogati zvuk romantičnog orkestra, isticanje udaraljki - dočaravanje folklornog prizvuka Andaluzije – cante jondo pjevanje - ritam strastvenog španjolskog plesa – fandango(uz pratnju gitare i kastanjeta) -spaja klasicizam, modernizam i španjolsko ozračje u glazbi, sceni te koreografiji -razvijena melodijska linija, melodija španjolskih narodnih plesova, pokrertna, plesna, strastvena, plesni ugoĎaj
32. Skladatelj: Aram Hačaturja Naziv skladbe: Gajane, 4. čin, Ples sablji Razdoblje: 1942. Sastav izvoĎača: simfonijski orkestar Vrsta s obzirom na sastav izvoĎača: instrumentalna Dinamika: Tempo: Mjera: horizontalna polimetrija, četverodobna Broj stavka(ako ih ima): Gl. vrsta: balet u 4 čina Gl. oblik: Obiljeţje: Gl. slog: Melodija: pjevna UgoĎaj: Karakter: Ritam: motoričan izraţen ritam, raznolik Harmonija: Tonalitet: -vidljivi su komunistički ideali i armenski nacionalizam -Gajane- glavni ţenski lik koji je doţivio dramatičnu ljubavnu priču sa sretnim završetkom - Kolhoza, godinu dana kasnije-dan posvećenja rekonstruiranog sklazišta i vjenčanja 3 parova -vrlo brz-umjeren-vrlo brzo za gajane da je ples sablji u 4.činu 2. stavak i općenito o karakteristikama stvaralaštva arama hačaturjana: povezuje armenski folklor s ruskom tradicijom poznavatelj armenskih narodnih pjevača, ašuga prepoznatljivi folklorni elementi koristi se tradicijskom umjetnošću i glazbom kavkaskih naroda ţivopisna instrumentacija, raznolik ritam, široke pjevne melodije moguće da je onda nekaj od toga u tom baletu -plesovi moreška i kumpanija -folklorni elementi
33. Skladatelj: Fran Lhotka Naziv skladbe: Đavo u selu, 2.čin, 6. slika (ulomak) Razdoblje: 1934. Sastav izvoĎača: filharmonijski orkestar Vrsta s obzirom na sastav izvoĎača: instrumentalna Gl. vrsta: balet, 3 čina, 8 slika Melodija: sanjarski, improvizacijski tijek melodije Tonalitet: - počinje lirskom dionicom soloflaute (uspomene)-uključuje se orkestar - prekid plesom Ďavolčića (veseli narodni napjev)-folklorni -polagano-umjereno -četverodobna, trodobna-horizontalna polimetrija, slobodan ritam-plesni ritam -proširena i bogata aliteracijama i kromatikom -sjetan ugoĎaj, plesni ugoĎaj, sanjarski, improvizacijski dio
