Univerzitet Crne Gore Filozofski fakultet Odsjek za istoriju
SIMBOLIZAM
seminarski rad
Predmetni nastavnik: Prof. dr Nada Tomović Saradnik: mr. Ivan Teav!ević Student: "ra#en $u $ukosavljević% kosavljević% &'()'*
Nik+ić% okto,ar -*'-. -*'-. SADRŽAJ
1. 2. 3. 4. 5.
UVOD.................................................................................................................................. SIMBOLIZAM U KNJIŽEVNOSTI.............................................................................../ SIMBOLIZAM U SLIKARSTVU....................................................................................0 SIMBOLIZAM U POZORIŠTU......................................................................................( ZAKLJUČAK LITERATURA...................................................................................................................
1. UVOD
2
Sim,olizam 12r!. s3m,olon4 je umjetni!ki rava5 koji je nastao u Fran5uskoj oko '667. 2odine% a ,io je reak5ija rotiv naturalizma i realizma% okreta koji su oku+avali da o,jektivno rika#u stvarnost. Ovaj rava5 te#i da slikovitim na!inom izra#avanja i zvu!nim rije!ima uti!e na stvaranje odre8eno2 rasolo#enja% i da omoću sim,ola izrazi osjećaje i astraktne ojmove. Sim,olisti su vjerovali da umjetnost tre,a da te#i rikazivanju asolutnije istine% +to se mo#e ostići samo indirektnijim metodama. Sim,olizam se iz Fran5uske ro+irio na 9usiju% el2iju i jo+ neke evroske zemlje. Sim,olizam u knji#evnosti razlikuje se od sim,olizma u slikarstvu% iako se u mno2o olja dounjuju. U slikarstvu sim,olizam redstavlja nastavak neki; misti!ni; tenden5ija romantizma. Sam termin sim,olizam redstavlja sistematsku uotre,u sim,ola ili slikoviti; 2rafi!ki; elemenata da ,i se izrazilo ale2ori!ko zna!enje.
2. SIMBOLIZAM U KNJIŽEVNOSTI
3
Sim,olizam je ro2lasio
'660. u Figaru% me8utim% 2odinu dana rije ro2la+enja
1 N.
Tomović% N. Pero+ević% Kultura modernog doba % Nik+ić -*''% '''.
2 Isto%
''-.
3 Isto%
''-A'' 4
filozofi uori+te za svoje u!enje nalazili su u filozofiji staro2 istoka% a se tako filozofski izvor jesnika sim,olista mo#e naći u ovoj filozofiji./ Ed2ar lan Po svojim jesmama Gavran i Anabel Li% a odler Cvijećem zla% kao i ,rojnim teorijskim radovima udarili su temelje ovom knji#evnom rav5u% a samim tim i modernoj oeziji. 9em,o sa svojim jesmama i oetskom rozom% =alarme sa lirskim jesmama i oemama i $erlen redstavljaju vr;una5 fran5usko2 sim,olizma.7 Od njema!ki; sim,olista najoznatiji su 9ajner =arija 9ilke% u2o fon ofman+tal i kru2 jesnika oko Btefana Geor2a. U En2leskoj je najoznatiji Oskar $ajld% isa5 roma5a Slika Dorijana Greja i $iljem atler Hejts. Sim,olisti!ki okret u 9usiji dao je nekoliko zna!ajni;
jesnikai teoreti!ara me8u kojima su: $alerij rjusov% ndrej eli% $ja!eslav Ivanovi! Ivanov% a najzna!ajniji je leksandar lok.0 U Hu2oslaviji sim,olizam je vezan za jesni!ke okrete na o!etku >> vijeka% koji su dali nekoliko zna!ajni; jesnika: Hovana "u!ića% =ilana 9akića% $ladislava Petkovića "isa% ntuna Gustava =ato+a% $ladimira $idrića% Otona
4 Tomović%
Pero+ević% Kultura modernog doba % ''.
5 Isto.
6 Isto%
''A''/
7 Isto.
5
3. SIMBOLIZAM U SLIKARSTVU
Sim,olizam u slikarstvu oti!e od jesnika i knji#evni; teoreti!ara okreta% ali istovremeno redstavlja reak5iju rotiv o,jektivnosti 9ealizma i okreta !iji je uti5aj ,io u orastu D Imresionizma. @a razliku od omenuti; okreta% radovi slikara sim,olista ,aziraju se na ma+ti i fantaziji. Sim,olizam u slikarstvu definisao je kriti!ar l,er Orije% o+tovala5 Pola Go2ena% u !lanku o,javljenom '6&'. u Merkju de Franu. On je na2lasio su,jektivne% sim,oli!ke i dekorativne funk5ije umjetnosti koje ,i ru#ile vizuelni izraz unutra+nje2 #ivota. Slikari sim,olisti okrenuli su se misti5i% a !ak i okultnom% u oku+aju da vizuelnim o,li5ima izazovu su,jektivno stanje uma.6 Postimresionisti!ki slikari out Pola Go2ena i $insenta van Go2a% kao i Na,isti & se u odre8enom smislu mo2u smatrati sim,olistima. Iak% slikari koji naj,olje redstavljaju estetske ideale sim,olizma su: Gistav =oru% Odilon 9edon i Pjer Puvi du Bavan. =oru je ,io fi2urativni slikar koji je stvarao s5ene na osnovu le2endarni; i anti!ki; tema. Imao je veoma ori2inalan stil% koji se odlikuje kori+ćenjem ,riljantni; ,oja% nalik na dra2ulje% da rika#e kitnjastu i rasko+nu unutra+njost ;ramova i alata% u kojima su oskudno odjevene li!nosti u;vaćene u veli!anstvenim ozama. Nje2ov rad odlikuje se e2zoti!nim erotizmom i dekorativnom rasko+i. 9edon je u svojim slikama i 2rafikama istra#ivao misti!ne% fantasti!ne i !esto jezive teme. Nje2ove slike na2la+avaju oetiku ,oja u svojim delikatnim ;armonijama nijansi% dok je redmet nje2ovo2
8 !n"#"lop$dia %ritanni"a onlineJ% S3m,olism%
;tt:))KKK.,ritanni5a.5om)E5;e5ked)toi5)7(((&0)S3m,olism 1*. '*. -*'-.4 9 Na,isti
1fr. Le Nabi4 su 2rua fran5uski; slikara okuljeni; oko Pola Serusijea% a stvarali su od uti5ajem Pola Go2ena. Priadali su joj: Pjer onar% =oris "eni% Pol 9anson% Eduar $ijar i dr. Ostvarili su o2roman uti5aj na fran5usku umjetnost s kraja >I> vijeka. 6
istra#ivanja ,io veoma li!an u nje2ovim mitskim i sanjivim fi2urama. Puvi du Bavan je ostao uamćen rije sve2a kao muralista.'*
4. SIMBOLIZAM U POZORIŠTU
"ramaturzi su tako8e reuzeli ideje od fran5uski; jesnika sim,olista% ose,no od =alarmea. ?ao dramski kriti!ar koji je sedamdeseti; 2odina >I> vijeka radio za La Dernijer Mod % =alarme se rotivio dominantnom realisti!kom ozori+tu i ozivao na oetski teatar koji ,i
odsjećao na skrivenu istoriju !ovjeka i univerzuma. "rama% za =alarmea% tre,a da ,ude sveti o,red u kome jesnikAdramatur2 otkriva sli!nosti izme8u vidljivi; i nevidljivi; svjetova kroz su2estivnu sna2u oetsko2 jezika. @a sim,olisti!ko2 dramsko2 is5a% du,lja istina ostojanja% oznata instiktivno ili intuitivno% ne mo#e ,iti direktno izra#ena% već samo indirektno% otkrivajući se kroz sim,ol% mit i rasolo#enje. Glavni sim,olisti!ki dramaturzi ,ili su =oris =eterlink u el2iji% O2ist $ilje de il dam i Pol ?lodel u Fran5uskoj. Sim,olizmom su tako8e ,ili insirisani +vedski dramatur2 u2ust Strind,er2 i irski jesnik i dramatur2 $ilijam atler Hejts.'' =e8u najzna!ajnije rimjere sim,olisti!ko2 ozori+ta u,rajaju se $ilje de il damova drama Akel % rvi ut izvedena '66/. 2odine% zatim =eterlinkova oera &elia e Meliand 1'6&-4% sa svojom sanjivom atmosferom% i satiri!ni komad Kralj 'bi 1'6&04 lfreda
;tt:))KKK.,ritanni5a.5om)E5;e5ked)toi5)7(((&0)S3m,olism 1*. '*. -*'-.4 11 !n"#"lop$dia %ritanni"a onlineJ% S3m,olism%
;tt:))KKK.,ritanni5a.5om)E5;e5ked)toi5)7(((&0)S3m,olism 1*. '*. -*'-.4 7
zajedno sa oslanjanjem na fantaziju% atmosferu i rasolo#enje uti5alo je na dramatur2e i ozori+nu roduk5iju >> vijeka.'-
LITERATURA
'. Tomović Nada% Pero+ević Nenad% Kultura modernog doba% Nik+ić -*''. -. !n"#"lop$dia %ritanni"a onlineJ% S3m,olism% 3.
;tt:))KKK.,ritanni5a.5om)E5;e5ked)toi5)7(((&0)S3m,olism 1*. '*. -*'-.4 "omović
12 Isto.
8