Predmet: ELEKTRICNE INSTALACIJE I MJERE SIGURNOSTI (semester V, skolska 2008/2009) Zadatak 4(zavrsni rad-projekat) Naslov: Izrada glavnog projekta elektricne instalacije stambenog objekta 1.OPSTI DIO 10. Investitor: Coso Tumid ul Zaboravljenih ASova 7, Sarajevo 11. Predmet projektovanja: Elektricne instalacije kuce 12. Rok pocetka gradnje: Odmah po dobijanju tehnicke dokumentacije 2.TEHNICKI PODACI 1.Gradjevinska osnova objekta (vlastiti prijedlog-min 10m2 u tlocrtu) 2.Vrsta prikljucka na elektrodistributivnu merazu: kablovski 3.Sistem napajanja-mjere zastite: TN-C/S 4.Sistem zastite od atmosferskog praznjenja: shodno propisima NAPOMENA: U projektu neophodno uraditi sledece segmente elektricne instalacije kuce kako slijedi: -fotometrijski proracun sa rasporedom svjetiljki -proracun padova napona dovodnog kabla kao i proracun padova na pona i presjeka kablova u samom objektu -odredite presjek provodnika -proracunati efikasnost uzemljivaca -proracun i provjera sistema zastite od napona dodira Ostali dio projekta uraditi u skladu sa vazecim propisima o izgradnji objekta te u skladu sa vazecim BAS standardima za ovu vrstu instalacija. U projektu predvidjeti telefonski i antenski prikljucak. Ostale napomene date za izradu prvih seminarskih radova vaze i dalje. Kod izrade rada treba konsultovati predmetnig nastavnika ili suradnika. Van Prof dr Alija Muharemovic, dipl el ing
1
1.OPSTI DIO 1.POPIS KORISTENIH ZAKONA, PROPISA ISTANDARDA 1.Zakon o gradjenju (sluzbene novine FBiH br.55/02) 2.Zakon o prostornom uredjenju (sluzbene novine FBiH br.55/02) 3.BAS IEC 60364-4-41:2007: Elektricne instalacije niskog napona-dio 4-41: Sigurnosna zastita- Zastita od elektricnig udara (pr.eng. Low voltage electrical installation-part 4-41: Protection for safety-Protection against electric shock, IEC 603644-41:2005,ITD) 4.BAS IEC 60364-4-43 Edition 3.2:1995-05 5.Pravilnik o tehnickim normativima za elektricne instalacije niskog napona (sluzbeni list br.52/88) 6.Pravilnik o tehnickim normativima za zastitu niskonaponskih mreza i pripadajucih TS, elektricna postrojenja nazivnih izmjenicnih napona iznad 1 kV (standard CENELEC-a HD 637 S1:1999) I An American National Standard Std.80-186 7.Tehnicka preporuka br.5, EPS- Direkcija za distribuciju elektricne energije Beograd, Vojvode Stepe 412-izdanje juni 1997 8.Tehnicka preporuka br.7, EPS- Direkcija za distribuciju elektricne energije Beograd, Vojvode Stepe 412-izdanje januar 1996 9.Komentar tehnicke preporuke br.7, EPS- Direkcija za distribuciju elektricne energije Beograd, Vojvode Stepe 412-izdanje juni 1996 1.1 GRADJENJE Procedura izgradnje gradjevina-objekat, od planiranja do okoncanja radova i odbivanja upotrebne dozvole, definisana je Zakonom o prostornom uredjenju (Sluzbene novine FBiH br.52/02) i Zakonom o gradjenju (Sluzbene novine FBiH br.52/02). Gradjenjem se smatra izvodjenjem pripremnih radova, gradjevinskih radova (ukljucujuci gradjevinsko-zavrsne i gradjevinsko-instalacijske), te ugradnja opreme, gotovih gradjevinskih elemenata i konstrukcija, te drugih zahvata u prostoru. Gradjevinom u smislu Zakona se podrazumjeva gradjevine svih vrasta, bez ili sa instalacija I ugradjenom opremom: prometne, vodoprivredne, energetske I instalacije, gradjevine I instalacije komunalne infrastructure, proizvodne i druge gospodarske gradjevine I postrojenja, skladista, sajmista i slicne gradjevine, trgovi, javne poste, javne zelene povrsine, igralista, sportske gradjevine, groblja, deponije otpada, sklonista i slicne gradjevine. Bitni zahtjevi za gradjevinu odnose se na mehanicku otpornost i stabilnost, zastitu od pozara i eksplozije, higijena, zdravlje, zastita okolisa, sigurnost i pristupacnost u koristenju, zastita od buke, usteda energije, toplinsku zastitu i zastitu objekta od prodora kapilarne vlage i stmosferlija. Ove elemente mogu obuhvatiti svaka projektna dokumentacija uz postovanje vazecih tehnickih propisa.
2
Osim gradjevine, u smislu gradjevina kompletnog objekta, Zakonom o gradjenju obuhvaceni su: Rekonstrukcija kao izvodjenje gradjevinskih radova na vec postojecoj gradjevini, kojima se mjenjaju konstruktivni elementi, koji mogu biti od utjecaja na stabislnost gradjevine ili njenog djela, uvodjenje nove instalacije i ugradnja nove opreme u gradjevinu, mjnja namjena, tehnoloski process ili vanjski izgled, odnosno mjenjaju uvjeti na temelju kojih je dobijeno odobrenje za gradnju, po kojem je gradjevina i izgradjena, Dogradnja koja podrazumjeva prosirenje postojece gradjevine, kojom se zauzima proctor ili zemljiste u odnosu na tu gradjevinu, tako da dogradjeni dio predstavlja gradjevinsku ili funkcijonalnu cjelinu s gradjevinom uz koju se dogradjuje, a da ne prelazi dvije trecine postojeceg objekta. Nadzidjivanje podrazumjeva izgradnju jedne ili vise etaza, preuredjenje krovista odnosno potkrovlja na postojecoj gradjevini, kojim se dobija novi stambeni ili poslovni proctor. Sanacija podrazumjeva radove na gradjevini kojima se gradjevina dovodi u stanje prije ostecenja. Odrzavanje podrazumjeva pracenje stanja gradjevine i poduzimanje mjera za sigurnost, pouzdanost i izgled gradjevine, te zivot i zdravlje ljudi. Zakon o granenju propisuje izradu tehnicke dokumentacije, projekte, gradjenje, odrzavanje gradjevina, strucni nadzor, organizaciju i postupke urbanistickogradjevinske inspekcije, te uredjuje tehnicke uvjete kojima moraju udovoljiti gradjevine koje se grade. 1.2 PLANIRANJE Zakonom o prostornom uredjenju FBiH se osigurava planirano upravljanje, koristenje i zastita prostora Federacije kao osobito vrijednim i ogranicenim dobrom. Da bi se to moglo kvalitetno uraditi moraju se uskladiti posebni propisi iz oblasti zastite okolisa, kulturno-historijskog, gradjevinskog i prirodnog nasledja, tla, zraka, suma, voda, zdravlja, kao i zastite energetskih, rudarskih i industrijskih objekata, komunikacijskih objekata i veza, te zastite sportskih objekata i njihove infrastructure. To se osigurava kroz dokumente prostornog uredjenja. Prostorna osnova za izradu prostornog plana je prvi document, a predstavlja snimak i ocjenu postojeceg stanja, kao i temeljne smjernice razvoja Federacije na temelju kojeg se radi Prostorni plan Federacije. Na temelju izvjestaja o stanju prostora Federacije, Parlament donosi Program mjera prostornog uredjenja Federacije, kojom Federacija potvrdjuje potrebu uredjenja zemljista od interesa za Federaciju, izvore finansiranja i rokove realizacije. Navedeni dokumenti predstavljaju temelj za realizaciju Prostornih planova kantona, posebnih podrucja, dvaju ili vise kantona ili gradova. Prostorni planovi uredjuju temeljne namjene prostora (poljoprivredno, gradjevinsko, sumsko zemljiste, vodene i druge povrsine) naselja i urbana podrucja, gradjevine,
3
koridore i infrastrukturu od znacaja za Federaciju, kanton ili grad (privredna, drustvena, zdravstvena, sportskorekreativna itd.), zastitu okolisa i dr. Urbanisticki planovi predstavljaju detaljnije razradjivanje prostornih planova kantona ili grada i definisu organizaciju prostora, koristenje i namjenu povrsina (granice poljoprivrednog, sumskog i gradjevinskog zemljista, namjenu povrsina za stanovnike i dobara od prirodnim i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja itd. Regulacijski planovi, urbanisticki rad i urbanisticki projekti predstavljaju dalje i detaljnije razradjivanje urbanistickih planova za djelovanje grada, opstine, naselja ili djelova naselja, pa i mjenih zajednica. 1.3 PROJEKTOVANJE I IZVODJENJE RADOVA Ova procedura je u skladu sa Zakonom o prostornom uredjenju (Sluzbene novine FBiH br.52/02). U svrhu stvaranja i odrzavanja povoljnih uslova za zivot, rad i odmor covjeka, kao i dugorocnig upravljanja prirodnim dobrima vrsi se izgradnja gradjevinskih objekata. Gradjenje naselja i gradjevina moze se vrsiti samo na gradjevinskom zemljistu udaljenom od autoceste, vodenih povrsina,vodotoka i suma za sirinu Zakonom utvrdjenog pojasa. Izgradnja objekata i gradjevina mora biti popracen izgradnjom infrastrukturnih sistema, gradjevina i uredjaja, a sto se vrsi na osnovu prostornog plana. Jedan od infrastrukturnih sistema za osiguranje normalnih uslova za zivot i rad je i osiguranje elektricne energije za napajanje domacinstava, privrednih i drugih objekata u nekom naselju. Iz ovoga razloga se grade dalekovodi, transformatorske stanice i niskonaponska mreza,a sto se regulise urbanistickim planom. URBANISTICKA SAGLASNOST
Izgradnja gradjevina, vrsenje gradjevinskih radova na povrsini zemlje i ispod povrsine zemlje moze se odobriti ake se predhodno potvrdi da su gradjevine i drugi radovi i namjena u skladu sa planom i propisanim uslovima. Urbanisticka saglasnost se izdaje na temelju urbanistickog reda, regulacijskog plana i urbanistickog projekta. Zahtjevi za izdavanje urbanisticke saglasnosti podnose se opstinskom organu uprave, nadleznom za poslove urbanizma ili kantonalnom organu ako se radi o izvodjenu radova na vise opstina ili Federalnom ministarstvu za gradjevine i zahvate na dva ili vise kantona, gradjevine i zahtjeve od znacaja za Federaciju, gradjevine i zahtjeve koji mogu utcati na zdravlje, zivot i okolis i sl. Zahtjev za urbanisticnku saglasnost: -Vrstu i opseg gradjevine, radova, odnosno izmjene namjene -Obrazlozenje zahtjeva s elementima potrebim za izdavanje uvjeta -Broj katasterske parcele ili podatke o postojecem objektu Priprema urbanisticke dokumentacije i izdavanje urbanisticke saglasnosti vrsi opstinski organ uprave nadlezan za urbanizam. Za pripremu urbanisticke dokumentacije investitor gradjevine uplacuje naknadu opstini. Urbanisticka saglasnost mora se izdati u roku od 30 dana od dana podnosenja zahtjeva, a ako je potrebno dobavljanje propisanih saglasnosti i do 60 dana.
4
Urbanisticka saglasnost prestaje vaziti ako se u utvrdjenom roku, ne duzem od godinu dana, ne zatrazi odobrenje za gradnju. Izuzetno se moze produziti, ali najvise za godinu dana. Urbanisticka saglasnost sadrzi: -Podatke o namjeni, polozaju i oblikovanju gradjevine odnosno drugih radova -Izvod iz plana na temelju kojeg se izdaje -Propisane saglasnosti, odnosno uvjete za gradjenje nadleznih organa i sluzbi -Urbanisticko-tehnicke uvjete -Posebne uvjete za slucajevepropisane Zakonom ili na temelju Zakona -Eventualne obaveze u odnosu na susjedne i prava drugih lica ODOBRENJE ZA GRADJENJE
Ako se utvrdi da su ispunjeni uslovi utvrdjeni zakonom i propisima proisteklim iz Zakona za izgradnju gradjevina, izdaje se gradjevinska dozvola (odobrenje za gradjenje). Odobrenje za gradjenje izdaje se na osnovu: -Urbanisticke saglasnosti -Tehnicke dokumentacije-projekta -Dokaze o vlasnistvu ili dodjeli na koristenje zemljista -Gradjevinsko-tehnickih uvjeta -Posebnih uslova i saglasnosti (koje moze pripasti opstina). Odobrenje za izgradnju se izdaje za izgradnju gradjevina u cjelini, a izuzetno se moze izdati za pojedine djelove. Zahtjev za odobrenje gradjenja se podnosi organu nadleznom za poslove gradjenja. Zahtjev za odobrenje gradjenja treba sadrzavati najmanje sledece podatke i dojumentaciju: -Vrstu i opis gradjevine odnosno radova -Broj izdate urbanisticke saglasnosti i datum izdavanja -Dokaz o vlasnistvu ili dodjeli na koristenje -Saglasnost ili dokumentaciju trazenu urbanistickom saglasnoscu. Ukoliko se utvrdi da su ispunjeni zakonski uslovi, odobrenje za izgradnju se izdaje u roku od 60 dana ili se zahtjev odbija. Odobrenje prestaje vaziti ako gradjenje nije zaapoceto u roku od najmanje 6 mjeseci, a najduze u roku od dvje godine, sto se precizira u Odobrenju za gradjenje. TEHNICKA DOKUMENTACIJA
Za gradjenje gradjevina i postrojenja te izvodjenje drugih radova na povrsini zemlje ili ispod povrsine radi se tehnicka dokumentacija. Tehnicka dokumentacija zavisno od vrste gradjevina, sastoji se od jednog ili vise projekata za izvodjenje. Projekat za izvodjenje treba sadrzavati tehnicko obrazlozenje gradnje, situaciju terena sa ucrtanim objektima koji se grade, sve graficke prikaze i presjeke, predmjer, proracun, specifikaciju opreme, koa i nacrte svih detalja potrebnih za izvodjenje. Tehnicka rjesenja u projektu moraju biti u skladu sa tehnickim propisima, normativima, mjerama i obaveznim standardima. Tehnicku dokumentaciju za izgradnju gradjevina, postrojenja i drugih radova moze raditi organizacija koja je registrovana za izradu tehnicke dokumentacije. Izuzetno, tehnicku
5
dokumentaciju moze raditi investitor za svoje potrebe, za manje i jednostavnije gradjevine, ako ispunjava uslove kao i registrovane organizacije. Organizacija koja je izraqdila tehnicku dokumentaciju duzna je izvrsiti: -Unutrasnju kontrolu ispravnosti tehnickih rjesenja, racunsku tacnost i potpunost tehnicke dokumentacije u skladu sa Zakonom o prostornom uredjenju , odgovarajucim standardima i tehnickim propisima i to potvrdili potpisom odgovrajucih strucnih lica kao i onih koji su vrslili kontrolu -Potvrdu da su prilikom izrade projekta primjenjene mjere zastite na radu u skladu sa Zakonom i da je uradjen elaborate zastite na radu sa naznakama svih opasnosti i predvidjenim mjerama za njihovo uklanjanje. Ovo se potvrdjuje na posebnom listu. POSLOVI KOJE TREBA OBAVITI PRIJE POCETKA GRADNJE
Po Ishodjenju Urbanisticke saglasnosti i Odobrenja za gradjenje, investitor je duzan: -Osigurati materijal za izvodjenje investicije -Odabrati sposobnog izvodjaca o proceduri propisanoj u ``Uredbi o postupku nabavke robe, vrsenju usluga i ustupanju radova`` (Sluzbene novine FBiH br.40/03) -Imenovati nadzornog inzinjera na predmetnoj investiciji -S imenovanim voditeljem radova, izvodjace radova i predstavnicim vlasnika podzemnih instalacija obici buducu kabelsku trasu i obiljeziti instalacije -Obavjestiti opstinski organ nadlezan za graditeljstvo o pocetku radova i njihovom trajanju (okvirno) -Obavjestiti javvnost o izvodjenju radova putem sredstva javnog informisanja -Obavjestiti i dogovoriti saradnju s PP nacin odvijanja i regulaciju prometa -Izvodjacu dostaviti dokumentaciju koju imati na gradilistu (dozvolu za gradjenje, projektnu dokumentaciju, rjesenje o imenovanju nadzora) -Sa izvodjacem dogovoriti nacin dostave materijala iz skladista, nacin komuniciranja u slucaju potrebe za iskljucenjem, postupak kod eventualnih ostecenja podzemnih instalacija.
IZVODJENJE RADOVA
-Izvodjenje radova se treba odvijati skladno tehnickoj dokumantaciji, tehnickim propisima i pozitivnim pravilima structure te uputama nadzora -Sve vrijeme voditelj radova treba uredno voditi gradjevinski dnevnik i dnevno ga davati na ovjeru nadzornom inzinjeru -Osigurati da se nova trasa sa svim pojedinostima azurno unosi u geodetske snimke -Sve vrijeme voditelj radova i nadzorni inzinjer moraju biti u kontaktu sa osgovornom osobom prometne policije, inspekcijskim sluzbama, komunalnim poduzecem.
6
ZAVRSETAK RADOVA
-Po zavrsetku radova inspector ce obaviti interni tehnicki pregled radova, te zapisnicki naloziti izvoditelju da odlozi eventualne nedostatke -Investitor i izvoditelj ce zajednicki uskladiti tehnicku i finansijsku dokumentaciju s izvedenim stanjem -Investitor ce po zavrsetku radova pismeno izvjestiti organ nadlezan za graditeljstvo -Investitor ce zatraziti upotrebnu dozvolu na nacin propisan u Zakonu o gradjenju (Sluzbene novine FBiH br.52/02) -Opstinski organ nadlezan za graditeljstvo ce formirati komisiju za tehnicki pregled izvrsenih radova. Investitor i izgraditelj su duzni osigurati sve upravne akte, dokumentaciju kaja je pratila dradnju, dokaze kvaliteta (ispitne protokole, ateste …) -Ukoliko komisija zapisnicki konstatuje odredjene nedostatke, izvoditelj ih je duzan otkloniti u postavljenom roku -Po dobijanju upotrebne dozvole investitor ce, postujuci proceduru, izvrsiti pustanje pod napon.
7
Tehnicki opis ELKTRICNE INSTALACIJE I SLABE STRUJE A) TEHNICKI OPIS INSTALACIJA JAKE STRUJE OPSTI PODACI -Pogonski napon -Vrsta struje -Vrsta zastite od dodirnog napona -Vrsta uzemljivaca
3x230/400V izmjenicna automatsko iskljucenje razvoda TN-C/S temeljni
OSNOVNE SMJERNICE PRI PROJEKTOCANJU Glavni projekat elektricne instalacije jake struje za stambeni objekat radjen je na osnovu: -orhitektonsko-gredjevinskih podloga, dogovorom sa projektantom objekta i projektantima ostalih instalacija -tehnickih propisa, pravilnika i standarda, vazecih na podrucju BiH. Ovim projektom obradjene su sledece instalacije jake struje: -instalacije rasvjete -instalacije uticnica, termickih i tehnolooskih potrosaca -gromobranska instalacija i instalacija izjednacavanja potencijala u sanitarijama
ELEKTROENERGETSKI BILANS Na osnovu bilansa ukupne snage dobivene su sledece vrijednost: Pinst=20990W uz ocekivanifaktor istovremenosti k=0.4 dobivamo vrsno opterecenje Pm=8396W Na osnovu vrsnog opterecenja odbaran je napojni kabl PP00-Y 4x6 mm2 od KPO do MRO, gdje je smjesteno i mjerenje za objekat. Napajanje \KPO izvrsit ce se sa javne mreze prema uslovima i saglasnostima koju ce investitor zatraziti od nadlezne elektrodistribucije.
INSTALACIJE RASVJETE U prostorijama projektovane su sijalice sa uzerenom niti. Tip i vrsta sijalica rasvjetnih armatura prema zahtjevu prostora. Ukljucivanje rasvjete u preostorijama je predvidjeno prekidacima kod ulaznih vrata. Instalacije rasvjete se izvode kablovima PP-Y 3x1.5 mm2.
8
INSTALACIJE UTICNICA, TERMICKIH I TEHNOLOSKIH POTROSACA Za napajanje fiksnih i prenosnih potrosaca projektovane su monofazne suko uticnice i fiksni spojevi, montirane u zidu pod malter ili na zid u prostoru sanitarija. Instalacije uticnica i protocnih bojelra se izvodi kablovima PP-Y 3x2.5mm2, a instalacije za elektricni sporet kablom PP-Y 5x2.5mm2.
MONTAZNE VISINE -Prekidaci -Izvod za protocni bojler -Uticnice -Uticnice iznad radne povrsine u kuhinji -KIP prekidac -DMO osa ocitanja -kutija za izjednacavanje potencijala
1.1 m od poda 0.4 m od poda 0.4 m od poda 1.1 m od poda 1.1 m od poda 1.7 m od poda 0.4 m od poda
Vodoravno polaganje vodova treba da bude 0.3 m ispod tavanice (stropa) a najmanje 2 m iznad poda.
DISTRIBUTIVNI MJERNI ORMAR I KPO U zidu na fasadi objekta je predvidjen MRO a ispod njega KPO. MRO je uradjen prema uslovima nadlezne elektrodistribucije, od dva puta dekapiranog celicnog lima debljine 2 mm, obojen sivom lemerslang bojom, sa staklom za ocitanje brojila. Stepen mehanicke zastite je IP54. U MRO ce se ugraditi oprema prema jednopolnoj shemi, a u saglasnosti sa nadleznom elektrodistribucijom. KPO je tipski sa osiguracima prema shemi, a na njega ce se spojiti traka za uzemljenje Fe/Zn 25x4 mm spojena na temeljni uzemljivac.
ZASTITA OD OPASNOG NAPONA DODIRA Zastita od opasnog napona dodira izvedena je sistemom nulovanja sa posebnim zastitnim provodnikom. U instalacije je predvidjena 3 i 5 zila zutozelene boje u cijeloj instalaciji. U razvodnim tablama objekta odvojena je klema zastitne i radne nule kao i u MRO. U WCu povezati sve metalne djelove, bojler, slivnici i dr. kablom P/F 1x4 mm. Spojeve izvesti vazecim tehnickim propisima za vlazne prostore. Sabirnim vodom P/F 1x6 mm se kutija povezuje na klemu zastitne nule u razvodnim tablama objekta. U ulazu u saht premostiti vodomjer. Nakon polaganja instalacija potrebno je izvrsiti sva potrebna mjerenja otpora izolacije i izdavanja pismenih atesta od nadlezne institucije.
9
Kao dopunska mjera zastite na dovodima u spratnim razvodnim tablama predvidjena je strujna zastitna sklopka, koja stiti od previsokog napona na opremi, a ujedno sprijecava nastanak pozara na kablovima odnosno instalacijama.
GROMOBRANSKA INSTALACIJA Na objektu je predvidjenja klasicna gromobranska instalacija u vidu Faradejevog kaveza sa glavnim prihvatnim vodom, spusnicama i temeljnim uzemljivacem. Prihvatni vod je traka Fe/Zn 20x30 mm polozena na nosacima po krovu objekta. Kao vertikalne odvode postaviti traku 20x30 mm polozenu u betonskim stubovima i vezati na temeljni uzemljivac. Temeljni uzemljivac je traka Fe/Zn 25x4 mm polozena u sloju betona temelja.
ISPITIVANJE INSTALACIJE PRIJE STAVLJANJA U POGON Prije stavljanja u pogon elektroinstalacija mora biti ispitana od strane izvodjaca i to: -Ispitati i prekontrolisati dodatne zastitne mjere sa zastitnim vodicem -Ispitati izjednacenje potencijala -Izmjeriti otpor zajednickog uzemljivaca koji mora odgovarati proracunatoj vrijednost izdatim atestima -Na svakom razdjeljku postaviti jednopolnu shemu sa nazivom potrosaca na strujnom krugu -Ispitati sve razdjelnike i strujne krugove -Sve elementarne izmjene i dopune u shemama unijeti prije primopredaje objekta -Izvodjac je duzan dati ates svih ugradjenih materijala u objekat
OPSTA NAPOMENA Tip i presjeci kablova vidljivi su iz jednopolnih shema i opisa u tlocrtu. Sve trase kablova, postavljanje pojedinih izvoda zajednicki usaglasiti sa projektima ostalih faza, a odabrati najpovoljnije rjesenje. Prilikom polaganja vodova voditi racuna o propisanoj udaljenosti od drugih instalacija (vodovi grijanja, slabe struje itd) i blagovremenom se uskladjivati, radi izbjegavanja nepotrebnih dodatnih troskova. Sve izmjene u toku izvodjenja vrsiti samo u dogovoru sa nadzornim organom i projektantom.
10
B) TEHNICKI OPIS ELEKTRICNE INSTALACIJE SLABE STRUJE OPSTI DIO Projekat instalacije slabe struje je radjen na osnovu: -vazecih tehnickih propisa -arhitektonsko-gradjevinskih podloga -dogovora sa predstavnikom investitora
INSTALACIJE TELEFONA Predvidjeno je univrezalno komunikacijsko ozicenje, koje podrazumjeva povezivanje izmedju univerzalnih uticnica na radnim mjestima i prikljucnih panoa u komunikacijskom ormaru. Savremeno informacijsko ozicenje temelji se na struktuiranom nacinu povezivanja. Predvdjeno je da svaka prostorija ima jadan telefonski prikljucak, tj. od koncentracionog ormarica do svake prostorije poloziti po dva cetveroparnicana UTP kabla. Instalacija se izvodi u zidu pod malter u PVC cjevima, uticnice su predvidjene za ugradnju u zid sa konektorima RJ 45 cat +5. Na prikljucnim panoima u cvoristu pokretnim povezujucim kablovima odrediti kojem segmentu je namjenjen odredjeni horizontalni vod. Na fasadi objekta predvidjena je montaza p/z telefonskog ormarica u kojem je potrebno uvesti prikljucni telefonski kabl, u tu svrhu ostavljene su prazne PVC cjevi , jedna prema zemlji, jedna ispod fasade do krova da bi se moglo prikljuciti zracno ili odzemno. Prikljucak na javnu TT mrezu nije predmet ovoga projekta i isti ce rjesiti investitor sa nadleznim Telecomom. Sve instalacije izvesti prema vazecim propisima.
TEHNICKI USLOVI ZA IZVODJENJE ELEKTRICNIH INSTALACIJA OBJEKTA OPSTI USLOVI Ovi tehnicki uslovi su sastavni dio projekta za montazu elektricnih instalacija i kao takvi su obavezni za izvodjaca. Sva instalacija izvesce se u svemu prema prilozenim nacrtima., tehnickom opisu, predracunu, ovim tehnickim uslovima i tehnickim propisima za izvodjenje elektroenergetskih instalacija u zgradama i drugim tehnickim propisima, zakonima i standardima BAS IEC.
USLOVI ZA MATERIJAL I RAD Sav materijal upotrebljen za elektroinstalacije mora biti standardizovanog kvaliteta odnosno izradjen prema standardima BAS IEC.
11
Sva oprema se isporucuje kompletna za montazu i upotrebu osim ako nije drugacije navedeno. Prije izvodjenja radova izvodjac je duzan da vodi racuna o vec izvedenim radovima na obkjektu Ako bi se izvedeni radovi,pri montazi el instalacija,nepotrebno i uslijed nemarnosti i novostrucnosti ostete,troskove stete snosit ce izvodjac el instalacije Rusenje i sjecenje zeljezno armiranih betonskih greda i stubova nesmije se vrsiti bez znanja i odobrenja nadzornog organa za ove radove U visezilnom iyolovanom vodu ili kabelu mogu biti provodnici samo jednog strujnog kruga.ovaj uslov vazi i za signalne i regulacione provodnike. Spajanje provodnika moze se vrsiti samo u spojnnim i razvodnim kutijama,ormarima i baterijama Metalno zastitne obloge,cijevii kablova ne smiju biti upotrebljeni jkao povratni provodnici,ni kao provodnici za zastitno uzemljenje Kablove svih vrsta treba poolagati na pravoj liniji vertikalno i horizontalno.u suhim prostorijama provodnici slicni kablu mogu se nespretno polagati na zid.u vlaznim prostorijama mogu se polagati neposredno na zid samo provodnici ciji je plast od odgovarajuce plasticne mase.kablovi polozeni u zidu ili podu ne smiju prekrivati materijalom koji bi ih nagrizao.vodovi koji prolaze kroz zid moraju biti meh zasticeni.kao mehanicka zastita moze se koristiti zastitna cijev.postavljanje provodnika i kablova u cijevi treba da je izvedeno tako da se provodnici bez poteskjoca mogu izvlaciti U vlaznim prostorijama moze se postaviti oprema neproopustive izrade.pri prolazu na pregradne zidove,cijevi izmedju vlazne i suhe prostorije treba polagati tako da u n jihove otvore ne moze da prodre vlaga ni da se skupi voda.cijevi treba da su takog materijala otporsnog na vlagu id a su postavljeni nagibom prema vlaznoj prostoriji Spajanje razlicitih materijala se moze vrsiti samo preko olovnog podmetaca debljine 2mm,a nastavljanje provodnika se ne smije vrsiti uvrtanjem,vec samo stezaljkama. Provodnoco slabe struje se moraju postaviti u zasebne cijevi .Pri paralelnom polaganju horizontalne vodovo jake i slabe struje postaviti na sledeci nacin: Ppri vrhu zida polazu se vodovi za telekomunikacije na 10cm,ispod njih se vodovi energetike. Izvodjac elektricnih radova vodi obavezno gradjevinski dnevnik.saa saobracaj na gradilistu izmedju nadzornog organa i izvodjaca vrsi se preko istog. Na pocetku radova na instalaciji se vrsi pregled ghradjevinskih radova i stanje se upise u dnevnik i konstatije da li postoje uslovi za normalno izvodjenje radova Ako se prilikom izvodjenja radova pokaze potreba za manjim odstupanjem od glavnog projekta mora se za svaku promjenu dati pismena saglasnost nadzornog organa.to se moze vrsiti zamjenom odg nacrta u projektu,dopune projekta ili unosenjem u sam prijekat ili nacrt ili putem dopisa.veca odstupanja mogu se izvoditi samo odobrenjem projektanta. Prije nego sto se pocne sa polaganjem vodova,izvodjac je duzan da izvrsi obiljezavanje na zidu na tavanici i da naznake mijesta za kutiju is lsl Da bi se omogucilo vezivanje zica na ulasku u kutije prekidaca,izlaznim armaturama,uticnicama,radovnim kutijama,potrebno je ostaviti provodnike duze 10 do 15 cm Prekidajuce uticnice i ostale aparate prije [postavljanja ispitati na ispravnost. Prilikom ispitivanja el instalacije,medjusobni otpor izolacije provodnika prema zemlji a kod napona 220kV,mora najmadnje iznositi 200Kom,a medjufazni 380kom.
12
Ako se prilikom ispitivanja i pregleda el instalacije pokaze da je ista ne ispravna,izvodjac je duzan o svom trosku dovestu i potpuno ispravnog stanja. Poslije obavljenjih ispitivanja vrsi se tehnicki prijem instalacija.Teh. prijem vrsi posebna komisija,koja je duzna pozvati investitor i snositi troskove. Zapisnicki se konstatuje sledece: Da li je instalacija izvedena prema revidovanom odobrenom projektu. Da li je izvedena prema postojecim propisima i kvalitetu,sto se ustanovljuje pregledom instalacije. Sve odpadke koje bude izvodjac sa svojim radnicima pri izvodjenju instalacije pricinio,duzan je da odnese sa gradilista na mjesto koje mu je nadzorni organ odredio.
13
: Mjere zaštite od previsokih napona dodira u niskonaponskim mrežama Po IEC standardima, zaštita od električnog udara postiže se primjenom odgovarajućih mjera, i dijeli se na: - istovremenu zaštitu od direktnog i indirektnog dodira; - zaštitu od direktnog dodira; - zaštitu od indirektnog dodira. Pod direktnim dodirom dijelova pod naponom podrazumijeva se direktni (neposredni) kontakt ljudi sa vodljivim dijelovima električnih uređaja, koji su u normalnoj upotrebi pod naponom, uključivo i neutralni vodič (N), ali po pravilu ne i zaštitni (PE) vodič. Pod indirektnim dodirom dijelova pod naponom podrazumijeva se direktni (neposredni) kontakt ljudi sa vodljivim dijelovima električnih uređaja, koji u normalnom pogonu nisu pod naponom, ali su u slučaju kvara pod naponom. Ovaj napon se naziva “napon greške”.
1. Istovremena zaštita od direktnog i indirektnog dodira Ovdje se podrazumijevaju slijedeće zaštitne mjere: - zaštita sigurnosno niskim naponom (SELV i PELV); - zaštita ograničenjem energije pražnjenja; - zaštita niskim radnim naponom (FELV). 1.1. Zaštita sigurnosno niskim naponom Zaštita od električnog udara sigurnosno niskim naponom smatra se sigurnom kada: - nazivni napon ne može preći gornju granicu opsega prema tabeli 1.(IEC 60449); - izvor napajanja je jedan od sigurnosnih izvora datih u dijelu 1.1.1. ; - su ispunjeni uvjeti dati u dijelu 1.1.2. Opsezi napona izmjenične struje, po kojima električne instalacije moraju biti razvrstane prema svojim nazivnim naponima, dati su u tabeli 1a. Opsezi napona istosmjerne struje, po kojima električne instalacije moraju biti razvrstane prema svojim nazivnim naponima, dati su u tabeli 1b. Tabela 1a. Vrijednosti sigurnosno niskog napona
14
Tabela 1b. Vrijednosti sigurnosno niskog napona
1.1.1. Izvori sigurnosno niskog napona Izvori sigurnosno niskog napona mogu biti : - sigurnosno-izolirajući transformatori; - izvori sa istim stepenom sigurnosti (npr. motor-generator sa galvanski odvojenim namotajima); - elektrohemijski izvori (baterije i akumulatori); - elektronski ure aji konstruirani tako da u slučaju unutarnjeg kvara napon na izlaznim stezaljkama ne prelazi vrijednosti date u tabelama 1.
1.1.2. Uvjeti izvođenja strujnih krugova niskog napona Dijelovi pod naponom strujnih krugova SELV i PELV moraju biti električno odvojeni jedan od drugog i od drugih strujnih krugova viših napona. Električno odvajanje treba biti ekvivalentno električnom razdvajanju primara od sekundara sigurnosno-izolirajućeg transformatora.
15
Vodiči strujnih krugova SELV i PELV moraju se i fizički razdvojiti od svih vodiča drugih strujnih krugova. U slučaju da ovo nije moguće realizirati, vodiči krugova SELV i PELV stavljaju se u izolacione plašteve, a vodiči strujnih krugova različitih napona električno se razdvajaju uzemljenim metalnim ekranom ili uzemljenim metalnim omotačem. Priključnice i utikači strujnih krugova SELV i PELV, moraju zadovoljiti slijedeće uvjete: - utikači ne smiju moći ulaziti u priključnice napajanja iz drugih naponskih sistema; - priključnice moraju onemogućiti uvlačenje utikača drugih naponskih sistema; - priključnice ne smiju imati kontakt sa zaštitnim vodičem. Ako se radi o specifičnim zahtjevima, za neuzemljene strujne krugove SELV, dijelovi pod naponom ovih strujnih krugova ne smiju biti spojeni sa zemljom ili sa dijelovima pod naponom ili zaštitnim vodičima koji su dio drugih strujnih krugova. Ako se radi o specifičnim zahtjevima, za uzemljene strujne krugove PELV, zaštita od direktnog dodira mora se osigurati pregradama i kućištima ili odgovarajućom izolacijom.
1.2. Zaštita ograničenjem energije pražnjenja Ova vrsta zaštite od direktnog dodira dijelova pod naponom nije potpuno standardizirana. Smatra se da je zaštita osigurana u slučaju da je energija izbijanja manja od 350 (mJ).
1.3. Zaštita niskim radnim naponom (FELV) Ovo je posebna vrsta zaštite. Ako se radi o naponima koji su dati u tabelama 1., a da pri tome nisu ispunjeni svi uvjeti izvođenja strujnih krugova niskog napona (prethodno dati), moraju se poduzimati dopunske mjere kako bi se osigurala istovremena zaštita od direktnog i indirektnog dodira. Ako se radi o zaštiti od direktnog dodira sa dijelovima električne instalacije, ona se osigurava pregradama, kućištima ili odgovarajućom izolacijom, koja se izvodi za minimalni napon primarnog strujnog kruga. Ako se radi o zaštiti od indirektnog dodira, ona se osigurava povezivanjem izloženih vodljivih dijelova električne opreme strujnog kruga FELV na zaštitni vodič primarnog strujnog kruga, uz uvjet da je taj primarni strujni krug zaštićen automatskim isključenjem napajanja, ili povezivanjem izloženih vodljivih dijelova električne opreme sa vodičem za izjednačavanje potencijala primarnog strujnog kruga.
16
2. Zaštita od direktnog dodira (u normalnom pogonu) Direktan dodir nastaje neposrednim (direktnim) dodirom aktivnih dijelova električne instalacije, tj. dijelovi koji su u normalnom pogonu pod naponom. Sprječavanje direktnog kontakta sa ovim dijelovima strujnog kruga vrši se na jedan od slijedećih načina: - zaštita dijelova pod naponom izoliranjem; - zaštita pregradama ili kućištima; - zaštita preprekama; - zaštita postavljanjem van dohvata rukom;
- dopunska zaštita pomoću zaštitnih uređaja diferencijalne struje. 2.1. Zaštita dijelova pod naponom izoliranjem Izoliranje sprječava svaki dodir s dijelovima električne instalacije koji su u normalnom pogonu pod naponom. Ovi dijelovi strujnog kruga moraju biti potpuno izolirani izolacijom koja se može ukloniti samo njenim oštećenjem. Izolacija mora biti tako izvedena da trajno podnese mehaničke, hemijske, električne i termičke utjecaje, kojima oprema može biti izložena u radu na odgovarajućem naponskom nivou. 2.2. Zaštita pregradama ili kućištima Pregrade ili kućišta sprječavaju svaki kontakt s dijelovima električne instalacije pod naponom. Dijelovi pod naponom trebaju biti zatvoreni ili ograđeni tako da osiguraju stepen zaštite najmanje IP 2X, kako je dato u tabeli 2. IEC 60364, odnosno TC 64 Međunarodne elektrotehničke komisije, definirali su stepen mehaničke zaštite električnih uređaja čiji unutrašnji radni napon ne prelazi 72,5 (kV). Potpuno označavanje mehaničke zaštite izvodi se oznakom koja se sastoji iz tri dijela: - prvi dio oznake je slovni i on je obavezan i unificiran, a označava se velikim latiničnim slovima IP (International Protection); - drugi dio je brojčani i sastoji se od dvije cifre (karakteristične brojke) koje imaju slijedeća značenja: - prva karakteristična brojka označava stepen zaštite od prodora stranih tijela kroz otvore zaštitnog kućišta električnog ure aja, - druga karakteristična brojka označava stepen zaštite od prodora vode kroz zaštitno kućište; - reći dio je dopunska slovna oznaka i ona nije obavezna. Iza prve brojke (2, 3 ili 4) oznaka L znači da je uređaj ispitan na prodor krutih tijela i dodir dijelova pod naponom. Ako nema oznake L, uređaj je ispitan samo na prodor krutih
17
tijela. Iza druge brojke slovna oznaka može biti S, M, W i N, i ima slijedeća značenja (respektivno): aparat je zaštićen od štetnog prodiranja vode kada je u stanju mirovanja, aparat je zaštićen od štetnog prodiranja vode kada je u pogonu, oprema je prilagođena za rad pod posebnim vremenskim uvjetima, oprema se upotrebljava u okolini gdje su potrebni dopunski podaci o prašini i česticama (npr. pilane, kamenolomi). Tabela 2. Stepeni mehaničke zaštite električnih uređaja
Kada je potrebno ukloniti pregradu, otvoriti kućište ili ukloniti njegove dijelove, moguće je to uraditi samo na jedan od slijedećih načina: - upotrebom ključa ili alata, ili
18
- nakon isključenja napajanja dijelova električne opreme pod naponom, koji su zaštićeni ovim pregradama ili kućištima, s tim da se ponovno uspostavljanje napajanja može ostvariti samo nakon zamjene i ponovnog postavljanja pregrada ili kućišta, ili - umetanjem druge pregrade koja osigurava stepen zaštite najmanje IP2X i sprječava svaki dodir s dijelovima pod naponom, a koja može biti uklonjena samo pomoću ključa ili alata. 2.3. Zaštita preprekama Prepreke sprječavaju slučajan dodir sa dijelovima električne instalacije pod naponom, ali ne i namjeran dodir zaobilaženjem prepreke. Prepreke sprječavaju: - slučajan fizički pristup dijelovima pod naponom, ili - slučajan dodir dijelova pod naponom za vrijeme rukovanja sa opremom pod naponom pri normalnom radu. Prepreke se mogu ukloniti bez korištenja alata ili ključa, ali moraju biti tako pričvršćene kako bi se spriječilo njihovo slučajno uklanjanje. 2.4. Zaštita postavljanjem izvan dohvata rukom Ova vrsta zaštite sprječava samo slučajni dodir sa dijelovima pod naponom. Dijelovi strujnog kruga koji su na različitim potencijalima, a istovremeno dostupni, ne trebaju se nalaziti unutar prostora dohvata rukom (me usobno udaljeni 2,5 (m) ). U principu, neizolirani dijelovi instalacije i opreme koji se nalaze pod naponom, postavljaju se izvan dohvata rukom. Sa slike se vidi da su izvan dohvata rukom oni dijelovi instalacije koji se od mogućeg stajališta čovjeka nalaze na visini većoj od 2,5 (m) iznad tog stajališta, ili su udaljeni 1,25 (m) vodoravno ili niže od stajališta. Znači, istovremeno dostupnim smatraju se oni dijelovi čija je me usobna udaljenost manja od 2,5 (m), odnosno 1,25 (m).
19
Slika 1. Zona dohvata rukom 2.5. Dopunska zaštita pomoću zaštitnih uređaja diferencijalne struje Zaštitni uređaji diferencijalne struje (zaštitna strujna sklopka – ZUDS) koriste se samo kao dopunska zaštita drugim mjerama za zaštitu od direktnog dodira dijelova pod naponom, i to u slučaju otkazivanja jedne od naprijed navedenih vrsta zaštite od direktnog dodira. Zaštitna strujna sklopka nema ugrađenu zaštitu od preopterećenja niti od kratkog spoja. Imajući u vidu da je struja kvara od cca 30 (mA) bezopasna za čovjekov organizam, to je i nazivna vrijednost diferencijalne struje definirana na 30 (mA). Upotreba zaštitne strujne sklopke nije dozvoljena kao jedino sredstvo zaštite, odnosno primjena ove zaštitne mjere ne osloba a od obavezne primjene jedne od prethodno definiranih mjera.
3. ZAŠTITA OD INDIREKTNOG DODIRA U ovu vrstu zaštite ubrajaju se: - automatsko isključivanje napona; - izoliranje ili upotreba ure aja klase II; - postavljanje u nevodljive prostorije; - lokalno izjednačavanje potencijala bez spajanja sa zemljom; - električno odvajanje. Pod ovom vrstom zaštite podrazumijeva se zaštita ljudi od električnog udara do kojeg može doći u slučaju kvara i dodira sa vodljivim dijelovima električne instalacije koji u normalnom pogonu nisu pod naponom. Zaštita se sastoji u ograničavanju dozvoljenog napona dodira UD. Dozvoljeni napon dodira UD u normalnim uvjetima je 50 (V) efektivne vrijednosti izmjeničnog napona ili 120 (V) istosmjernog napona. Znači, zaštitni uređaj treba automatski isključiti napajanje strujnog kruga ili opreme u slučaju kvara izme u dijela pod naponom i izloženog vodljivog dijela, ili zaštitnog vodiča u strujnom krugu, ili opreme kada očekivani napon dodira prelazi 50 (V) a.c. efektivno, odnosno 120 (V) d.c. napona, tako da napon dodira ne traje dovoljno dugo da djeluje štetno fiziološki na čovjeka. 3.1.Zaštita automatskim isključenjem napajanja Zaštita automatskim isključenjem napajanja kod indirektnog dodira, pri pojavi greške u električnoj instalaciji, sprječava udar električne struje na čovjeka. Da bi se ispunio ovaj zadatak, svaka greška u električnoj instalaciji mora prouzrokovati dovoljno jaku struju greške, koja će izazvati prekidanje napajanja za dovoljno kratko vrijeme, koje je nužno za sigurnost ljudi.
20
Vrijeme isključenja kvara je u funkciji visine napona dodira koji se javlja na kućištu uređaja. Da bi ova vrsta zaštite bila efikasna, moraju biti ispunjeni slijedeći uvjeti: - postojanje zatvorenog strujnog kruga (krug petlje) kroz koji prolazi struja greške; - prekidanje struje greške primjenom prikladnih zaštitnih uređaja u manjem ili jednakom vremenu, koje je propisano za sigurnost ljudi. Svi dostupni vodljivi dijelovi instalacije moraju biti spojeni sa uzemljenom tačkom sistema pomoću zaštitnog vodiča, koji također treba biti uzemljen. U svakoj zgradi slijedeći vodljivi dijelovi spajaju se na glavni vod za izjednačenje potencijala: - glavni zaštitni vodič; - glavni vodič uzemljenja ili glavna stezaljka za uzemljenje; - metalni dijelovi konstrukcija koji se koriste unutar zgrade, npr. plinovod, vodovod, metalni dijelovi konstrukcije, centralno grijanje i sistem klima uređaja. Zaštitni uređaj, u slučaju kvara u izolaciji između dijelova pod naponom i dostupnih vodljivih dijelova koji nisu pod naponom, mora automatski prekinuti napajanje strujnog kruga u vremenu koje ne dozvoljava održavanje napona dodira većeg od 50 (V) efektivne vrijednosti izmjenične struje ili 120 (V) istosmjerne struje “bez valovitosti”. Izraz “bez valovitosti” je konvencionalno definiran tako da sadržaj valovitosti ne prelazi 10% efektivne vrijednosti; za istosmjerni napon 120 (V) maksimalna vrijednost ne prelazi 140 (V). U daljem tekstu date su tabele koje određuju vremena isključenja u funkciji napona dodira, prema IEC propisima za TN i TT sisteme. Tabela 3. Vremena isključenja u TN sistemu
Tabela 4. Vremena isključenja u TT sistemu u slučaju drugog kvara
21
U slijedećim slučajevima dozvoljena su odstupanja: - više vrijednosti napona dodira i vremena njegovog trajanja mogu se dozvoliti u elektroenergetskim objektima; - niže vrijednosti napona dodira i vremena njegovog trajanja mogu se zahtijevati u specijalnim instalacijama; - kod IT sistema, kad se ne zahtijeva isključenje napajanja kod pojave prvog kvara nego samo njegova signalizacija. Ovo ne važi za instalacije koje se ugrađuju u prostore ugrožene eksplozijom. Ako se naprijed navedeni propisi za zaštitu ne mogu ispuniti u instalaciji ili dijelu instalacije, mora se primijeniti lokalno izjednačenje potencijala, poznato kao dopunsko izjednačenje potencijala. 3.1.1. Tipovi razvodnih sistema prema uzemljenju BAS IEC 60364-4-41 definira slijedeće sisteme napajanja, prema vrsti uzemljenja: 1. TN sistem (Terre – Neutre); 2. TT sistem (Terre – Terre); 3. IT sistem (Isole – Terre). Sistem ima slovne oznake slijedećih značenja: − prvo slovo označava odnos sistema napajanja prema zemlji i može se označavati jednim od ova dva slova: T – direktan spoj izvora sa zemljom u jednoj tački, što praktično znači kruto uzemljenje zvjezdišta transformatora, I – svi vodiči pod naponom su izolirani od zemlje, što praktično znači da je zvjezdište transformatora izolirano ili uzemljeno preko velike impendanse i sl.; − drugo slovo označava odnos vodljivih dijelova (kućišta) električnih instalacija prema zemlji. I ova oznaka je slovna i može imati jedno od slijedeća dva slova: T – direktan električni spoj dostupnih vodljivih dijelova instalacija sa zemljom,
22
neovisno od uzemljenja bilo koje tačke sistema napajanja, N – direktan električni spoj dostupnih vodljivih dijelova sa uzemljenom tačkom sistema napajanja (zvjezdište transformatora); − dopunske oznake su slovne oznake koje imaju slijedeće značenje: S – zaštitni i nulti vodiči su u cijelom sistemu odvojeni, C – zaštitni i nulti vodiči su u cijelom sistemu zajednički, C/S – zaštitni i nulti vodiči su u sistemu djelimično odvojeni, a djelimično se vode kao zajednički. Sagledavajući naprijed navedene tipove uzemljenja izvora i potrošača, u praksi se javljaju ovi sistemi: TN–sistem, koji ima tri podsistema : TN–S sistem, TN–C sistem, TN–C / S sistem; TT–sistem; IT– sistem.
TN sistemi U TN sistemima uzemljena tačka sistema i svi vodljivi dijelovi kućišta električnih uređaja su pomoću zaštitnog vodiča me usobno galvanski povezani. Obično, uzemljena tačka sistema je i neutralna tačka sistema. Ako neutralna tačka nije raspoloživa ili nije dostupna, jedan fazni vodič može se uzemljiti u transformatorskoj stanici. U ovom slučaju, fazni vodič ne smije služiti kao zaštitni vodič. Zaštitni vodiči moraju biti uzemljeni u/ili blizu odgovarajućeg transformatora ili generatora. Ako postoje drugi efikasni spojevi sa zemljom, zaštitni vodiči se, po pravilu, također spajaju u svim tačkama, gdjegod je to moguće. Da se potencijal zaštitnog vodiča održi što bliže potencijalu neutralne zemlje u slučaju kvara, može biti potrebno izvršiti uzemljenje u dodatnim tačkama, raspore enim što je moguće ravnomjernije. Zaštitni vodič, na mjestu ulaza u stambene zgrade ili objekte, po pravilu se uzemljuje iz istih razloga. U trajno položenim električnim instalacijama može se isti vodič koristiti kao zaštitni i nulti vodič (PEN vodič), pod odre enim uvjetima. Karakteristike zaštitnih uređaja (zaštitni uređaj prekomjerne struje, zaštitni uređaj diferencijalne struje) i impedanse strujnog kruga trebaju biti takve da, u slučaju nastanka zemljospoja preko zanemarive impedanse, dođe do automatskog prekidanja napajanja za
23
kratko dozvoljeno vrijeme. Ovo je zadovoljeno ako važi uvjet: ZPK ⋅ Ik ≤ U0, (3.1.) gdje je: ZPK– impedansa petlje kvara (greške), koja obuhvata napajanje, tj. vodič pod naponom do tačke kvara i zaštitni vodič između kvara i izvora, Ik – struja, koja osigurava pouzdano djelovanje zaštitnog uređaja za automatsko isključenje napajanja u vremenima u ovisnosti od nazivnog napona U, U0– nazivni napon prema zemlji. U TN–sistemima mogu se koristiti ovi uređaji za zaštitu:
- zaštitni uređaj prekomjerne struje (osigurači) i - zaštitni uređaj diferencijalne struje ( zaštitna strujna sklopka).
Tamo gdje se koristi PEN vodič (TN–C sistem) zaštita se osigurava, po pravilu, korištenjem osigurača. Kada se za zaštitu koristi zaštitni uređaj diferencijalne struje (ZUDS), PEN vodič se ne smije koristiti na strani opterećenja uređaja (TN-C/S). Spoj dostupnih vodljivih dijelova sa zaštitnim vodičem mora se izvršiti na strani napajanja ZUDS. Očekivani napon dodira UC je onaj napon koji se pojavljuje izme u dostupnog vodljivog dijela i neutralne tačke i jednak je: UC = Id ⋅ Z, gdje je: Z – zbir impedansi zaštitnih vodiča izme u dostupnog vodljivog dijela M i tačke O. Za instalacije direktno napajane iz distributivne mreže, uvjeti za zaštitu mogu se primijeniti samo u saglasnosti sa distributerom. Naime, distributer daje uvjet napajanja, tj. karakteristike izvora – nultu komponentu impedanse transformatora ili suptranzijentnu reaktansu alternatora, jer ih jedino zna distributer. U našem projektu je korišten TN-C/S sistem pa ču se na njega detaljnije osvrnuti. TN–C/S sistem Osnovna karakteristika ovog sistema je da su nulti i zaštitni vodič djelimično odvojeni pri čemu se zaštitni i neutralni vodič pouzdano spajaju u jednoj tački, a zatim se od tog mjesta moraju potpuno odvojeno voditi, slika 2.
24
Slika 2. TN-C/S sistem Kod ovog sistema dozvoljena je upotreba slijedećih zaštitnih uređaja: - prekostrujni zaštitni uređaj, koji reagira na struju greške, a zadovoljava uvjet: U0 Id = -------- ≥ k⋅ I , Z PK U0 – nazivni fazni napon ZPK – impedansa petlje kvara i ona mora biti veća ili jednaka umnošku k ⋅ I, gdje je k koeficijent koji ovisi od potrebnog vremena isključenja prekostrujnog zaštitnog uređaja. - strujni zaštitni uređaj, koji reagira na struju greške Kod primjene ove vrste zaštite mora se ispuniti slijedeći uvjet: I C << I A , pri čemu je IA >>5 (A), a isključenje se mora izvršiti u propisanom vremenu. Da bi se smanjila mogućnost uspostavljanja opasnih napona zbog prekida zaštitnog vodiča, propisi preporučuju da se primjenjuje sistem zaštite s posebnim zaštitnim vodičem, odnosno preporučuje se primjena TN–C/S sistema, kako je to prikazano na Slici 2. Zaštitni vodič se vodi odvojeno od nultog vodiča gotovo kroz cijelu instalaciju. Vjerovatnost prekida zaštitnog vodiča znatno je manja nego prekid nultog vodiča, pošto zaštitni vodič u normalnim uvjetima nije strujno opterećen i kontakti se manje termički oštećuju.
25
Opasnost od prekida zaštitnog vodiča je u tome što se ovaj prekid ne registrira ni na koji način jer ne remeti napajanje potrošača. Zato je potrebno češće provjeravati otpor petlje fazni-zaštitni vodič.
Slika 2. Pri prekidu nultog vodiča u instalacijama u zgradi, bilo gdje iza mjesta odvajanja zaštitnog vodiča (prekid B na slici 2.), neće se na kućištima štićenih aparata pojaviti bilo kakvi naponi jer kućišta nisu u kontaktu sa nultim vodičem. Do pojave napona na kućištima aparata doći će u slučaju prekida nultog vodiča ispred mjesta odvajanja zaštitnog i nultog vodiča (prekid A na slici 2.), iz istih razloga kao kod TN–C sistema. U slučaju prekida zaštitnog vodiča (prekid C na slici 2.), aparati vezani za zaštitni vodič iza tačke prekida ostaju bez zaštite.
26
Proračun Osnovni uvjet, koji se postavlja za ispravnost zaštite, je da struja kvara mora biti veća od isklopne struje zaštitnog uređaja. Taj uvjet je ispunjen ako je impedansa petlje kvara dovoljno mala da zadovoljava relaciju: ZPK ⋅ Id ≤ U0, gdje je: U0 – fazni napon električne instalacije, Id – struja koja osigurava pouzdano djelovanje zaštitnog uređaja u okviru propisanog vremena, ZPK – impedansa petlje kvara, koja se može izračunati iz relacije: 2
Z PK =
2
(R' F ⋅ l + R' N ⋅ l ) + ( X ' FN ⋅ l )
gdje je: R'F i R'N – podužne otpornosti faznog i nultog vodiča, X'FN – podužna reaktansa petlje fazni – nulti vodič . R'F = 7,2 Ω/km R'N = 7,2 Ω/km l = 0,013 km X'FN = 0,0104 Ω/km Z PK= 0,01872 Ω U0 = 220 V U0 Id = ≥ k ⋅ I, Z PK Id=1175.2 A
27
Proračun rasvjete k=
η
hk=h-hr-hs hk-korisna visina prostorije racuna se po formuli hk=h-hr-hs hs-visina vjesanja svijetiljki uzima se da je 0,2m hr-visina radne povrsine uzima se da je 0,85m hk=h-hr-hs=1,55m koeficijenti refleksije su: -pod=0.3 -strop=0.8 -zid=0.8 Iz tabele se uzima faktor iskoristivosti =0.98 Faktor zaprljanosti f1=0,9 Faktor starenja f2=0,9 Ukupan svjetlosni fluks se racuna kao:
Φ=
n= Soba 1: S=16,58m2 a+b=8,66m Potreban srednji nivo osvjetljenosti E=60lx. Index prostorije: k= hk-korisna visina prostorije racuna se po formuli hk=h-hr-hs hs-visina vjesanja svijetiljki uzima se da je 0,2m hr-visina radne povrsine uzima se da je 0,85m
28
hk=1,55m Na osnovu gore navedenih podataka dobija se daje k=1,236 Iz tabele se uzima faktor iskoristivosti =0.98 Faktor zaprljanosti f1=0,9 Faktor starenja f2=0,9 Ukupan svjetlosni fluks se racuna kao:
Φuk=
=1253,82lm
Fluks jedne sijalice od 100W je Φ=1380lm
n=
=0,9
sijalica
Soba 2: S=16,907m2 a+b=8,71m Potreban srednji nivo osvjetljenosti E=120lx. Index prostorije: k= hk-korisna visina prostorije racuna se po formuli hk=h-hr-hs hs-visina vjesanja svijetiljki uzima se da je 0,2m hr-visina radne povrsine uzima se da je 0,85m hk=1,55m Na osnovu gore navedenih podataka dobija se daje k=1,252 Iz tabele se uzima faktor iskoristivosti =0.98 Faktor zaprljanosti f1=0,9 Faktor starenja f2=0,9 Ukupan svjetlosni fluks se racuna kao:
Φuk=
=2555,86lm
Fluks jedne sijalice od 100W je Φ=1380lm
n=
=1,85
sijalica
dnevni boravak: S=27,2m2 a+b=11,81m Potreban srednji nivo osvjetljenosti E=250lx. Index prostorije: k= hk-korisna visina prostorije racuna se po formuli hk=h-hr-hs hs-visina vjesanja svijetiljki uzima se da je 0,2m hr-visina radne povrsine uzima se da je 0,85m hk=1,55m Na osnovu gore navedenih podataka dobija se daje k=1,569
29
Iz tabele se uzima faktor iskoristivosti =0.98 Faktor zaprljanosti f1=0,9 Faktor starenja f2=0,9 Ukupan svjetlosni fluks se racuna kao:
Φuk=
=8566,38lm
Fluks jedne sijalice od 200W je Φ=3150lm
n=
=2,71
sijalica
hodnik: S=8,496m2 a+b=7,34m Potreban srednji nivo osvjetljenosti E=100lx. Index prostorije: k= hk-korisna visina prostorije racuna se po formuli hk=h-hr-hs hs-visina vjesanja svijetiljki uzima se da je 0,2m hr-visina radne povrsine uzima se da je 0,85m hk=1,55m Na osnovu gore navedenih podataka dobija se daje k=0,746 Iz tabele se uzima faktor iskoristivosti =0.98 Faktor zaprljanosti f1=0,9 Faktor starenja f2=0,9 Ukupan svjetlosni fluks se racuna kao:
Φuk=
=1070,29lm
Fluks jedne sijalice od 100W je Φ=1380lm
n=
=0,77
sijalica
kupatilo: S=11,98m2 a+b=6,98m Potreban srednji nivo osvjetljenosti E=120lx. Index prostorije: k= hk-korisna visina prostorije racuna se po formuli hk=h-hr-hs hs-visina vjesanja svijetiljki uzima se da je 0,2m hr-visina radne povrsine uzima se da je 0,85m hk=1,55m Na osnovu gore navedenih podataka dobija se daje k=1,106 Iz tabele se uzima faktor iskoristivosti =0.98 Faktor zaprljanosti f1=0,9
30
Faktor starenja f2=0,9 Ukupan svjetlosni fluks se racuna kao:
Φuk=
=1811,035lm
Fluks jedne sijalice od 150W je Φ=2220lm
n=
=0,87
sijalica
Niša: S=6,01m2 a+b=5,02m Potreban srednji nivo osvjetljenosti E=250lx. Index prostorije: k= hk-korisna visina prostorije racuna se po formuli hk=h-hr-hs hs-visina vjesanja svijetiljki uzima se da je 0,2m hr-visina radne povrsine uzima se da je 0,85m hk=1,55m Na osnovu gore navedenih podataka dobija se daje k=0,773 Iz tabele se uzima faktor iskoristivosti =0.98 Faktor zaprljanosti f1=0,9 Faktor starenja f2=0,9 Ukupan svjetlosni fluks se racuna kao:
Φuk=
=1895,43lm
Fluks jedne sijalice od 150W je Φ=2220lm
n=
=0,85
sijalica
balkon: S=11,1m2 a+b=6,7m Potreban srednji nivo osvjetljenosti E=100lx. Index prostorije: k= hk-korisna visina prostorije racuna se po formuli hk=h-hr-hs hs-visina vjesanja svijetiljki uzima se da je 0,2m hr-visina radne povrsine uzima se da je 0,85m hk=1,55m Na osnovu gore navedenih podataka dobija se daje k=1,07 Iz tabele se uzima faktor iskoristivosti =0.98 Faktor zaprljanosti f1=0,9 Faktor starenja f2=0,9 Ukupan svjetlosni fluks se racuna kao:
31
Φuk=
=1398,34lm
Fluks jedne sijalice od 100W je Φ=1380lm
n=
=1,01
sijalica
Prostorija Dnevni boravak Spavaća soba Dječija soba Hodnik kupatilo nisa balkon
Površina
Potrebna snaga W 27,2
Ukupno 600 3x200
16,58 16,9 8,5 11 6 11
300 240 180 105 90 90
ostalo
1x60 ukupno
Specifikacija instalisane snage u stanu -rasvjeta -snaga elektrišnog šporeta je -bojler -protočni bojler -grijalica u kupatilu -utičnice snage 500 W.x15 -zvono Ukupno
1x100 2x100 1x100 1x150 1x150 1x100 1460 W
1460 W 6000 W, 2000 W, 2000W 2000 W, 7500 W 30W 20990 W
32
Dimenzionisanje kablova -Instalisana snaga jednog stana Pst=20990 W -Istovremena snaga stana je Pis=k Pst -Uzima se za koeficijent istovremenosti k=0.4 Pis=8 396 W 1.Dimenzionisanje kabla od KPO do MRO -Jednovremena struja se računa kao: Pis I is 12,75A ( uzima se da je cosφ=0,95 i da je Un=400 V) 3 U n cos Kada se uzimaju u obzir i koeficijenti –faktori polaganja kablova i faktor (koeficijent) temperature onda je struja jednaka:
I is ( uzima se iz tabela da je kpol=0.8-polaganje kabla tip C-tabela 8, k pol k tem ktem=1) I is 15.94 A Za ovu struju mi odabiramo kabl PP-Y 5x6 mm2 kojem odgovara trajna struja Itd=40 A(tabela 5.). I is
Osigurač treba da se dimenzioniše kao 1.1 Iis
12,69 A
Bira se osigurač od 25 A.
2.Dimenzionisanje kabla od MRO do RO
33
Vazi isti proracun kao u slucaju ok KPO do MRO te je dovoljno odabrati presjek PP-Y 5X6mm2
Dimenzionisanje kablova u stanu U uvodnom dijelu treba napomenuti da se nominalne struje računaju kako slijedi: P -monofazni potrošač I n ins , U faz -trofazni potrošač
In
Pins
3 U lin Mi odabirmo kablove od bakra (PP-Y) za instalaciju u stanovima : -za strujne krugove rasvjete s=1.5 mm2 -za ostale strujne krugove s=2.5 mm2 Iz tablica se odredi trajno dozvoljena struja za presjek s=1.5 mm2 ( Itd=18.5 A) i s=2.5 mm2 (Itd=23 A). Namjena Pins I(A) s(mm2) Itd (A) IN(A) L(m)
3
1 osvjetljenje soba 1 2 osvjetljenje soba 2 osvjetljenje hodnik 4 osvjetljenje D.B 5 osvjetljenje kupatilo. 6 osvjetljenje balkon 7 osvjetljenje stubiste 8 osvjetljenje nisa
100
0,0434 7 200 0,869 100
1,5 1,5
0,04347
1, 5
18,5
10
18,5
10
18 ,5
600 150
2,6 0,65
1,5 1,5
18,5 18,5
100
0,0437
1,5
60
0,26
1,5
18,5
16
150
0,652
1,5
18,5
16
18,5
10 16 16
34
9 zvonce 10 utic. DB1
30 1500
0,13 6,52
1,5 2,5
18,5 23
16 16
11 utič.DB2 12 utič.dj.soba
1500 1500
6,52 6,52
2,5 2,5
23 23
16 16
13 utič.spavaca.sob
1500
4,34
2,5
23
16
14 utic.hodnik 15 utič. kupatilo
500 1000
2,17 4,34
2,5 2,5
23 23
16 16
16 sporet
6000
8,6
2,
17 ptorocni bojler
2000
18 akum.bojler
2000
6
5 8,6
9
grijalica 19 kupatilo
Red.br. 1 osvjetljenje soba 1 2 osvjetljenje soba 2 3 osvjetljenje hodnik 4 osvjetljenje D.B 5 osvjetljenje kupatilo. 6 osvjetljenje balkon 7 osvjetljenje stubiste 8 osvjetljenje nisa 9 zvonce 10 utic. DB1 11 utič.DB2 12 utič.dj.soba 13 utič.spavaca.sob 14uticnica hodnik 15 uticnica kupatilo 16 sporet 17 ptorocni bojler 18 akum.bojler 19grijalica kupatilo
2000
23
6
2, 5
8,6 9
1 1 23
6
2, 5
8,69
1 23
2,5
6 23
Raspored opterećenja po fazama L1 L2
16
L3 100
200 100 600 150 100 60 150 30 1500 1500 1500 1500 500 1000 2000 2000
2000
2000
2000 6950W
6850W
2000 7190
Ukupno 20990W
35
PROVJERA PADOVA NAPONA Prvo se ide od osnovne postavke, a to je: - pad napona monofaznih potrošača u (%) 200
-pad napona trofaznih potrošača
u (%) 100
-pad napona za monofazna kola
u (%) 200
-pad napona za trofazna kola 1. TS-KPO
u (%) 100
P l (r xtg ) 2 Un P l r 2 Un
P l r 2 Un
(dužina 45 m , kabl 3x70 mm2+50)
Iz tabele se uzima da je R1= 0.26 i cosφ=0.95 dobije se da je tgφ=0.32 pa je : u1 (%)
P l (r xtg ) ,i 2 Un
X1=0.082 . Za definisani faktor snage
100 20990 (0.074 0.082 0.32) 0.045 =0.05 (%) 4002
36
2.KPO-MRO(duzina 5m,kabel PP-Y 5x6mm2) 100 20990 u1 (%) (2,98 0.1 0.32) 0.005 =0,197(%) 4002 3. Pad napona u objektu
-Uticnica hodnik : l=3,15m;P=500W -ovjetljenje hodnik: l=2,91m;P=100W
u (%) 0,072 u (%) 0,008
u1(%) 0,16
-Uticnice kupatilo: l1=6,93m;l2=6,26;2xP=500W
u 2(%) 0,14
u(%)= u1(%)+ u2(%)=0,3 - ovjetljenje kupatilo: l=5,81m;P=150W u (%) 0,024 - grujalica kupatilo: l=3,91m;P=2000W u (%) 0,036 - soba 1 osvjetljenje: l1=0,85m;l2=7,36;2xP=100W u 2(%) 0,02
u1(%) 0,0023
u(%)= u1(%)+ u2(%)=0,0223
- soba 1 uticnice: l1=6,29m;l2=6,53;2xP=500W
u1(%) 0,15
u 2(%) 0,144
u(%)= u1(%)+ u2(%)=0,294
- soba 2 osvjetljenje: l=6,55m;P =60W
u (%) 0,018
- soba 2 uticnice: l1=9,29m;l2=9,29,l3=11,5;3xP=500W u 2(%) 0,2125 u3(%) 0,263
u1(%) 0,212
u(%)= u1(%)+ u2(%)+ u3(%)=0,715 - dnevni boravak osvjetljenje: l1=8,55m;l2=8,55m,l3=6,52;3xP=200W u1(%) 0,047 u 2(%) 0,047 u3(%) 0,036 - dnevni boravak uticnice1: l1=10,45m;l2=10,95m,l3=11,18;3xP=500W u1(%) 0,24 u 2(%) 0,25 u3(%) 0,258 u(%)= u1(%)+ u2(%)+ u3(%)=0,748 - dnevni boravak uticnice2: l1=9,64m;l2=13,57m,l3=14,37,18;3xP=500W u1(%) 0,22 u 2(%) 0,31 u3(%) 0,33
37
u(%)= u1(%)+ u2(%)+ u3(%)=0,86 -sporet: l=11,49m;P =6000W
u(%) 0,521
-bojler : l=11,78m;P =2000W u(%) 1,087 -osvjetljenje nisa: l=12m;P =150W u (%) 0,05 -osvjetljenje balkon: l=9,78m;P =150W u (%) 0,04 -osvjetljenje vanjsko: l=2,38m;P =60W u(%) 0,0048
Proracun efikasnosti uzemljivača Izokeraunički nivo za koji se vrši proračun je: Td 30 Grmljavinskih dana godinu Dimenzije objekta su:-sirina a=10m -duzina b=11m -visina c=6,46m Broj atmosferskih pražnjenja Ng=0,04*Td1,25,izrazava se ako nema izokeraumicke karte i za nas slucaj iznosi Ng=2,81 Ekvivalentna prihvatna površina objekta Ae iznosi: m 2 Ae= Ae a b 6 h a b 9 h 2 2113 ,13 Srednji godisnji broj atmosferskih praznjenja u sticeni objekat: Nd=Ng*Ae*Ce*10-6 gdje je: Ce-koeficijent okolisa koji se racuna iz tabele 6.10 i iznosi Ce=1
Za nas slucaj Nd=4,61*10-3 udara/godisnje Prihvatni broj atmosferskih praznjenja u objekat: Nc=3*10-3/C1*C2*C3*C4 Koeficijente C1,C2,C3,C4 racunamo iz tabela 6.3,6.4,6.5,6.6
38
Za nas slucaj koeficijenti iznose:C1=1,C2=1,C3=1,C4=1. Nc=7,5*10-4 Treba biti ispunjen uslov Nd>Nc,sto i jeste. Efikasnost gromobranske instalacije iznosi Er>=1-Nc/Nd=0,84
39
Vidimo da za nas slucaj vrijedi nivo zastite 3!
Proracun temeljnog uzemljivaca Prvi korak kod projektovanja je nedvosmisleno utvrđivanje specifičnog otpora tla na kojem se gradi objekat. To se može učiniti mjerenjem ili procjenom s tim da procjena unosi mnogo veću mogućnost greške u konačnom rezultatu. Nakon utvrđivanja specifičnog otpora tla bira se tip uzemljivača za koji se vrši proračun prelaznog otpora tla. Obzirom da je zemlja geološki provodnik jako nehomogenog sastava to je moguće da se u pretpostavkama pogriješi, pa je radi toga neophodno po završenoj montaži mjerenjem potvrditi projektovanu vrijednost. Otpor rasprostiranja temeljnog uzemljivaca racunamo po formuli: R= specificno otpor tla D-precnik kruga koji ima istu povrsinu kao objekat. Dimenzije objekta su: -Sirina a=10m -Duzina b=11m. Povrsina koju zauzima objekat iznosi:
40
P=a*b=11*10=110m2 Precnik kruga koji ima istu povrsinu kao objekat iznosi: D=√
=11,83m
Otpor rasprostiranja temeljnog uzemljivaca ove kuce pri specificnom otporu iznosi:
R=
=4,22
Posto udarni otpor rasprostiranja treba da bude ispod 20 zadovoljava!
slijedi da otpor uzemljivaca
SHEMATSKI PRIKAZ ELEKTRICNE INSTALACIJE
41
TEMELJNI UZEMLJIVAC
42
ELEKTRICNA SHEMA IZJEDNACAVANJA POTENCIJALA
43
PRIMJER NULOVANJA METALNIIH DIJELOVA KOJI NISU POD NAPONOM
44
45
46
PRIKAZ GROMOBRANSKE INSTALACIJE
47
48
