Kucne instalacije

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA

LABORATORIJSKE VJEŽBE

PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE ELEKTROTEHNIČKE INSTALACIJE

MARKO VUKOBRATOVIĆ

Osijek, 2010.


Laboratorijske vježbe

ELEKTRIČNE INSTALACIJE: Električne instalacije su skup međusobno spojene niskonaponske električne opreme u promatranom prostoru ili prostoriji, predviđena za ispunjavanje određene namjene. Izvode se u stambenim objektima, poslovnim prostorima, industriji, poljoprivrednim dobrima, gradilištima i ostalim građevinskim objektima. Svaka instalacija mora biti izvedena da ne predstavlja za živa bića nikakvu opasnost, a ni opasnost od požara. Zato je potrebno da se instalacijski materijal izrađuje prema određenim propisima i da se instalacije izvode onako kako to zahtjevaju propisi. Tako će opasnost od električne struje biti smanjena na minimalnu mjeru, postrojenje će imati dulji životni vijek, a održavanje minimalno. Postoje sljedeće vrste instalacija:  elektroenergetske  gromobranske  telekomunikacijske  signalne

Elektroenegetske instalacije se izvode kako bi se osiguralo napajanje potrošača električnom energijom. Gromobranska instalacija se postavlja u cilju zaštite ljudi i objekata od štetnog djelovanja atmosferskog električnog pražnjenja. Telekomunikacijske instalacije omogućavaju prijenos podataka. Postoje sljedeće vrste telekomunikacijskih instalacija: telefonske instalacije, instalacije interfona, instalacije zajedničkih radio i TV sustava, instalacije interne televizije, instalacije razglasa, instalacije mrežnog sustava. U signalne instalacije spadaju: instalacije električnog zvona, instalacije protupožarnog sustava, instalacije protuprovalnog sustava.

Elektroenergetske i gromobranske instalacije spadaju u grupu instalacija jake struje dok se telekomunikacijske i signalne instalacije ubrajaju u instalacije slabe struje. Za poslove projektiranja potrebno je poznavati zakonske norme i cjelokupnu zakonsku regulativu koja se tiče elektrotehničkih pravila i propisa.

1



Elektrotehnička regulativa je skup pisanih pravila koji se izdaju u obliku propisa ili standarda. Njihova primjena je obavezna za izvođenje instalacija i treba je se pridržavati. Jednako tako potrebno je poštovati sljedeće: Tehnički uvjet – dokument koji određuje karakteristike nekog proizvoda ili usluge kao što su: nivo kvalitete, eksploatatorske karakteristike, sigurnost itd. Standard – tehnički uvjet pripremljen u suradnji svih zainteresiranih (proizvođača i potrošača) Tehničke preporuke – zahtjevi koji nisu obavezni Znakovi kvalitete i sigurnost Tipizacija – izbor iz standarda (interni standard poduzeća – imaju veću pogonsku spremnost, manji troškovi, održavanje) PROJEKTIRANJE, PROJEKTI: Projektiranje je izrada idejnog i glavnog projekta potrebnog za izdavnje načelne i građevne dozvole, izradba izvedbenog projekta za potrebe gradnje te projekta za uklanjanje građevine.

Projektant je osoba ovlaštena za projektiranje sukladno posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju zakona; odgovoran je da projekti koje izrađuje zadovoljavaju uvjete iz zakona o gradnji i posebnih zakona te drugih propisa. Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, investitor je dužan imenovati glavnog projektanta.

Glavni projektant odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata. ("Zakon o gradnji.’’)

Projekt je pisani rad kojim se određuju svi potrebni podaci za izvedbu i održavanje. Generalno, aktivnosti na projektiranju električnih instalacija i elektrotehničke dokumentacije mogu se podijeliti u tri faze:  preliminarni ili istražno-pripremni dijelovi  projektiranje, izbor optimalnih tehničkih rješenja instalacije, uređaja i opreme  obrada projektne dokumentacije i izrada podloga za organizaciju građenja Preliminrani i istražno-pripremni dijelovi podrazumjevaju definiranje svih bitnijih parametara nove aplikacije (strujna opteretivost, veličine pri normalnom i iznimnom pogonu, podijeliti trošila prema funkcionalnošću i ostalim karakteristikama), stvaranje podloge za projektiranje i razvijanje projekcije buduće tehničke realizacije. Projektna faza podrazumjeva detaljniju razradu izbora opreme, posebno kabela i zaštite, razmještaj potrošača unutar instalacije, kao i ključnu fazu u okviru koje se izvode svi potrebni električki proračuni. Obrada projektne dokumentacije predstavlja manje-više rutinski proces elaboriranja projektnog rješenja, organizaciju tehničke dokumentacije i sortiranje dijelova projekta. 2



Nekoliko je vrsta projekta:  ldejni projekt - skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička rješenja građevine smještaj u prostoru  Tender - Na temelju obrade tendera projektant vrši specifikaciju opreme, te izrađuje stijedeće dijelove ponude  Ponuda – bitna razlika između tendera i ponude je sadržaj troškovnika.  Glavni projekt – sadrži opće dokumente, tehnički opis, tehničke proračune, specifikaciju opreme, nacrte (situacija, jednopolne sheme, dispozicije, pregledni nacrti, blok-sheme,...) elaborate (zaštite na radu, zaštite okoliša, protupožarne zaštite i osiguranja kvalitete)  Dokumentacija za izvođenje (Izvedbeni projekt) sadrži strujne sheme, priključni plan, kabelsku listu, nacrte kabelskih trasa, pregledne nacrte ormara  Upute za montažu i rukovanje - U nekim ugovorima (npr. gdje montažu izvodi netko drugi ili gdje se uvodi nova oprema i tehnologija) izvoditelj je dužan izraditi i predati detaljne upute za montažu i upotrebu ugovorenog električnog postrojenja  Dokumentacija izvedenog stanja - Dokumentacija glavnog projekta i dokumentacija za izvođenje, s unesenim korekcijama izvršenim u tijeku proizvodnje i izgradnje. Dokumentacija izvedenog stanja se u skladu s ugovorom isporučuje Investitoru u prikladno formatu (paprnatom obliku i/ili digitalnom obliku npr. CD); Dokumentacija izvedenog stanja se pohranjuje i kod Izvođača.

FORMAT ELEKTROTEHNIČKE DOKUMENTACIJE:

Tekst se piše na papiru formata A4 (210 x 297mm). Nacrti se izdaju u fomatima A4, A3, A2, A1 ili A0, ovisno o potrebi.

Veličina oznaka (slova i brojaka) je ovisna o formatu nacrta (npr. za format A1 i A0 vrijedi:  naslov crteža 5-7 mm  broj crteža 7 mm  tekstovi, napomene 3,5-5 mm Debljina glavnih, srednjih i pomoćnih linija je ovisna o formatu nacrta.

3



Cilj i zadatak projekta:  tehnički: -

izvedba

-

održavanje



ekonomski: troškovi



regulativni: -

elektroenergetska suglasnost

-

urbanistička suglasnost

Projekt se sastoji od:  Uvoda (podaci o investitoru i projektantu)  Projektnog zadatka  Regulativnog djela  Tehničkog opisa  Proračuna  Troškovnika  Specifikacije materijala

Proračun sadržava:  Određivanje snage trošila  Određivanje vršnog opterećenja pojedinih dijelova elektrotehničke instalacije i cijele elektrotehničke instalacije  Određivanje tipa presjeka voda  Proračun otpora uzemljenja, izbor tipa i presjeka voda potrebnog za zaštitu od previsokog napona dodira i prenapona

4



Projektna dokumentacija sadrži između ostalog:  Sheme – prikazuju način na koji se razni dijelovi mreže, postrojenja, grupe aparata ili aparati međusobno povezani i u kakvom su funkcionalnom međusobnom odnosu. Sve elemente, uređaje i dijelove sheme prikazujemo simbolima , skicama ili konstrukcijskim nacrtima.  Dijagrami – prikazuju odnose između raznih operacija, operacija i vremena, stanje raznih elemenata...  Tablice – nadomješta ili dopunjuje shemu ili dijagram. Mora biti tako prikazana da ne zahtjeva dodatni tekst za objašnjenje.

SHEME: Sheme djelimo prema namjeni:  Pregledna shema – je pojednostavljen prikaz postrojenja radi jednsotavnijeg razumjevanja djelovanja. Pomoću simbola daje prikaz najvažnijih dijelova postrojenja ili jednog dijela postrojenja s funkcionalnim međuvezama. Prikazuje također podjelu postrojenja prema funkcionalnoj ili prostornoj osnovi.  Strujna shema – je iscrpan prikaz djelovanja postrojenja ili dijela postrojenja sa svim pojedinostima. Uz pomoć simbola prikazuje sve električne i ostale veze s drugim dijelovima postrojenja.  Nadomjesna shema – je vrlo pojednostavljen prikaz strujnog kruga ili njegova dijela, za potrebe analize i proračuna  Priključni plan unutrašnjih spojeva – je prikaz svih spojeva unutar jednog aparata ili sklopa.  Priključni plan vanjskih spojeva – je prikaz svih spojeva između raznih sklopova ili dijelova postrojenja.  Priključni plan rednih stezaljki – je prikaz rednih stezaljki električnog uređaja ili sklopa i na njih priključnih unutrašnjih i vanjskih spojeva Prema načinu prikazivanja vodiča razlikujemo:  Jednopolne sheme – u kojima se dva ili više vodiča nadomjeste jednom crtom. Jednopolno se također mogu prikazati vodiči fišefaznih sustava, paralelni vodiči, vodiči slične funkcije, vodiči istog fizičkog smještaja i slično.  Višepolne (tropolne) sheme – svaki se vodič prikazuje posebnom crtom, a svaki element jednim simbolom Sheme možemo podijeliti i prema načinu prikazivanja simbola (skupne, poluskupne i razvijene) gdje je potrebno izdvojiti razvijeni prikaz u kojem se simboli raznih elementa istog aparata ili uređaja prikazuju razdvojeno, a raspoređeni su tako da se lako i jednostavno može slijediti strujni krug. 5



CAD I CAE PROGRAMSKA PODRŠKA PROJEKTIRANJU Primjena računala u projektiranju elektrotehničkih instalacija ima relativno dugu tradiciju i danas već postoje brojni visokointegrirani CAD (Computer Aided Design) sustavi za sve ranije navedene djelatnosti. Među njima najznačajniji su dakako AutoCAD (čak i inačica Electrical 2008), FreeCAD te manje poznati Python.

Slika 1 - CAD okruženje U posljednje vrijeme sve se više u domeni elektro projektiranja koriste CAE (Computer Aided Engeenering) programi. Neki od poznatijih su ePlan, Caddy te E3 Series. Glavna prednost ovih programa u odnosu na CAD programska rješenja jest u tome što korisnika projektanta oslobađaju dizajnerskog dijela i grafičke obrade dokumentacije i koji u tom slučaju pomoću gotovih simbola (makroa, engl. Macro) po svim elektrotehničkim normama stvara elektrotehničku dokumentaciju.

Slika 2 - CAE okruženje

6



GRAFIČKI SIMBOLI:

7



OZNAČAVANJE ELEMENATA ELEKTRIČNIH POSTROJENJA Sve komponente, sklopovi ili dijelovi postrojenja predstavkljeni jednim simbolom nazivaju se elementi. Oznake elemenata moraju biti jedinstvene i jednoznačne u cijeloj projektoj dokumentaciji jednog postrojenja, građevinskog objekta ili pogona. Jednako tome, oznake svih elemenata moraju biti jasno naznačene u samom postrojenju kraj elementa, kao i u svim popisima opreme, uputama, tehničkim opisima i sl. Prema IEC – 750/1983 normi oznaka se dijeli u četiri grupe: –

grupa 1 = postrojenje ili dio postrojenja

–

grupa 2 + mjesto ugradnje

–

grupa 3 - vrsta, broj i funkcija

–

grupa 4 : priključnica

8



9



PRIMJER PROJEKTNOG ZADATKA: Projektant elektrotehničkog djela projekta radi elektrotehničku instalaciju na podlogama prethodno usaglašenim arhitektonskim i građeviskim dijelom projekta. Tijekom planiranja i projektiranja elektrotehničke instalacije ovlašteni Projektant dužan je voditi računa o svim pravilima struke i tehničkim zahtjevima za planiranje, projektiranje i izvođenje elektrotehničke instalacije. Za idejni projekt, koji će se i obraditi kroz ovaj kolegij, potrebno je na tloris građevinske podloge ucrtati predviđen raspored trošila. Pri tome treba sa nacrta ukloniti sve građevinske oznake i pomoćne linije kako bi se jasno i jednoznačno mogao razumjeti nacrt. Trošila se označavaju od broja 1 (jedan) redom, po strujnim krugovima. Jedan strujni krug ima jedan broj, bez obzira koliko trošilo bilo u njemu. Sva trošila istog strujnog kruga imaju isti broj i istu oznaku, bez obzira na njihov prostorni raspored u nacrtu. Preporučeno je numerički označavati redom prvo strujne krugove rasvjete, zatim vlažne prostore, a posljednje numerirati strujne krugove pokretnih trošila. Time se dobila sljednost shema na jednopolnom prikazu instalacije. Jednopolne sheme sastavni su dio svakog idejnog projekta. U njima se definira razvod i zaštita elektrotehničke instalacije. Jednako tako, u nacrtu jednopolnih shema Projektant je dužan definirati presjek i tip kabela s kojim se izvodi instalacija, kao i predviđene tipove utičnica za pokretna trošila te projektiranu snagu rasvjetnih tijela. Nacrt uzemljenja je obavezni dio svakog idejnog projekta, a njegova izvedba i kvaliteta objekt je analize većine vještaka ovlaštenih za tehnički pregled. Kvalitetno izvedeno uzemljenje u kombinaciji sa kvaliteno projektiranom zaštitom strujnih krugova jedina je sigurnost za ljudske živote ukoliko dođe do kvara u instalaciji. Shodno tome, vlažne prostore i prostore gdje postoji opasnost od prskanja vodom dijelova elektrotehničke instalcije potrebno je osigurati FID sklopkom. Sve pojedinosti elektrotehničke instalacije dane su u Tehničkom opisu koji je sastavni dio svakog projekta, idejnog i glavnog. Tehnički opis glavnog projekta bitno je detaljniji o tehničkog opisa idejnog projekta. Jednako tako, u nacrtu rasporeda trošila kod glavnog projekta potrebno je ucrtati trase kabela elektrotehničke instalacije, isplanirati načine priključenja trošila te optimizirati broj razvodnih kutija i količinu kabela.

10



RASPORED TROŠILA:

11



JEDNOPOLNE SHEME:

12



13



14



NACRT UZEMLJENJA:

15



TEHNIČKI OPIS Za stambenu građevine čija se izgradnja predviđa za potrebe investitora, a sastoji se od prizemlja i kata potrebno je projektirati električnu instalaciju. Kako je građevina nova i ne posjeduje NN priključak potrebno ga je projektirati prema granskim normama HEP-a. NAPAJANJE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM Unutrašnji priključak izvesti kabelom SKS 4x16 mm2 sa postojećeg drvenog spupa do kuke na krovištu novoizgrađenog objekta te ga neprekinuto položiti kroz rebrastu, savitljivu izolacionu, zaštitnu cijev Ø 40 mm krovnom konstrukcijom i kroz zid do kućnog priključnog mjernog ormarića (KPMO).

KPMO mora biti atestiran i izrađen od izolacijskog materijala otpornog na udarce ili od vodljivog materijala koji ispunjava uvjete klase II zaštite od električnog udara. U KMPO ugraditi glavni osigurač sa osnovom D-III ili NH00 i rastalnim uloškom 36 A i mjernu garnituru (jednofazno brojilo radne energije, razreda točnosti 2, 230V, 10-60A, TEP, RIZ, ISKRA). Mjerni uređaj za mjerenje potrošnje električne energije instalirati prema granskoj normi Direkcije za distribuciju HEP-a d.d., broj N.222.04 od 4. prosinca 1998. KPMO s tipskom bravicom HEP-a i prozorčićem za očitanje brojila treba ugraditi u zid na fasadi a prozorčić za očitavanje treba biti približno na visini 1,7m od gazišta. Položaj KPMO dan u planu električne instalacije. Izvođenje priključka i spajanje u KPMO u isključivoj je nadležnosti distributera električne energije. Priključak između KPMO i glavne razdjelnice objekta (GRO) izvesti kabelom PP00-Y 3x6 mm2, a priključak imeđu GRO i razdjelnice kara (RO) izvesti kabelom PP00-Y 3x4 mm2. GRO i RO moraju biti atestirani i izrađeni od izolacijskog materijala otpornog na udarce ili vodljivog materijala koji ispunjava uvjete klase II zaštite od električnog udara. U razdjelnice GRO i RO ugraditi jednopolni limitator propisan od HEP-a (20A), osigurače i uređaje diferencijalne zaštite prema jednopolnoj shemi. Prema jednopolnoj shemi, izvodi se razvod i zaštita električne instalacije.

16



ELEKRIČNA INSTALACIJA I INSTALACIJA UZEMLJENJA TE MJERE ZAŠTITE

Električna instalacija građevine sastoji se od električne instalacije rasvjete, utičnica i uzemljenja. Izvodi se instalacijskim vodovima PP00-Y i PP/R-Y položenim podžbukno ili nadžbukno.

Instalaciju izvesti materijalima koji su u skladu s važećim tehničkim propisima za ovakav prostor i namjenu.

Zaštita od električnog udara osigurava se primjenom odgovarajućih tehničkih zaštitnih mjera: -

zaštitne mjere od direktnog dodira

-

zaštitne mjere od indirektnog dodira.

Zaštita od direktnog dodira dijelova pod naponom ostvaruje se uporabom materijala, pribora, vodova i opreme u granicama nazivnih vrijednosti i odgovarajuće namjene.

U prostorijama s kadom i tušem instalaciju izvesti prema posebnim tehničkim uvjetima za ovakve prostorije. Dodatna mjera zaštite u ovakvim prostorijama je primjena uređaja diferencijalne strujne zaštite i dodatnog izjednačenja potencijala.

Na svim metalnim dijelovima instalacije potrebno je izvesti izjednačenje potencijala. Vodove izjednačenja potencijala spojiti na sabirnicu u kutiji za izjednačenje potencijala, a nju na zaštitni PE vod.

Zaštita od indirektnog dodira dijelova pod naponom u TN-C-S sustavu raspodjele predviđena je automatskim isklapanjem napajanja. Efikasnost zaštite treba nakon izvođenja instalacije provjeriti mjerenjem.

Zaštita vodova od preopterećenja i kratkog spoja predviđena je primjenom osigurača odgovarajuće vrijednosti.

Vodovi i osigurači odabrani su tako da struja kroz vod bude manja od nazivne struje osigurača, a ova od trajno dopuštene struje u vodu uz to da pad napona bude manji od propisom dozvoljenog.

17



Zaštita od indirektnog dodira dijelova pod naponom djelotvorna je ako je zadovoljeno: Zs x Ia < Uo

gdje je:

Zs - impedancija petlje kvara Ia - struja djelovanja zaštitnog uređaja Uo - nazivni fazni napon Dozvoljeno vrijeme isključenja za napon 220V je 0,4 sekunde. Nakon izvođenja električne instalacije potrebno je izmjeriti impedanciju petlje kvara svakog potrošača i ona mora biti manja od danih vrijednosti:

Nazivna struja

Struja djelovanja

Impedancija petlje

osigurača (A)

osigurača (A)

kvara (W)

Ino = 6A

Ia = 42A

Zs = 5,2 W

Ino = 10A

Ia = 71A

Zs = 3,1 W

Ino = 16A

Ia = 130A

Zs = 1,8 W

Ino = 35A

Ia = 265A

Zs = 0,8 W

Kod izvedbe električne instalacije potrebno je poštivati odgovarajuće zakone, propise, standarde i pravila struke. Radove može izvoditi samo stručna osoba uz primjenu pravila zaštite na radu te korištenje zaštitnog pribora i opreme. Pri izvođenju treba primjenjivati program osiguranja i kontrole kvalitete ugrađenog materijala i opreme te svih radova. Tijekom radova poduzimati mjere za zaštitu okoliša a nakon završetka radova ukloniti sav otpad.

18



IZJEDNAČENJE POTENCIJALA

Unutar zgrade izvesti izjednačenje potencijala s posebnom pažnjom. Izjednačenje potencijala izvesti polaganjem vodova P/F 16 mm2, te povezati metalne mase. U sanitarnim čvorovima izjednačenje potencijala izvesti preko kutije za izjednačenje potencijala vodovima P/F 6 mm2, a vodom P/F 16 mm2 povezati se na najbliži razdjelnik.

Sabirnica za izjednačenje potencijala je centralno mjesto potencijalnih izjednačenja pojedinih sistema..

U cilju izjednačenja potencijala, na sabirnicu za izjednačenje potencijala treba spojiti: - cijevi centralnog grijanja - uzemljivač kućne telefonske centrale

Sabirnica za izjednačenje potencijala izrađuje se od bakra. Kada se na nju izvedu sve potrebne veze, tada se zatvori poklopcem, radi zaštite svih spojnih mjesta od dodira i mehaničke povrede.

Svaki priključni vodič na sabirnici za izjednačenje potencijala, mora biti označen, da se jasno zna koji dio instalacije u zgradi štiti.

Sve spojeve na sabirnicu za izjednačenje potencijala treba izvesti vodičima P u izolacionoj cijevi. Vod za izjednačenje potencijala izvodi se bez prekidanja. Boja izolacije (PV) vodiča za izjednačenje potencijala je žuto-zelena.

Nije potrebno da svaka metalna cijev ima svoj vod za izjednačenje potencijala. Dozvoljeno je povezivanje više cijevi međusobno, a jedan zajednički vodič tada predstavlja vod za izjednačenje potencijala.

Spoj sabirnica na izjednačenju potencijala i temeljnog uzemljivača treba izvesti pomoću FeZn trake 25 x 4 mm.

19



TELEFONSKA INSTALACIJA

Kako je građevina nova, priključak na javnu TK mrežu treba izvesti u dogovoru sa lokalnim HT centrom. U kutiju RTK 50, smještenu na vanjski zid zgrade, na visini 1.60 m, izvršiti koncentraciju kućne instalacije, koju treba izvesti podžbukno u cijevima, kabelima tipa TI44 2x2x0.4 do svake kombinirane utičnice na visini 0.3 m od gotovog poda. RTK 50 spojiti sa tavanskom kutijom plastičnom cijevi promjera 30 mm. Radno uzemljenje TK instalacije izvesti vodičem P/F-Y 1x10 mm2 u plastičnoj cijevi, od RTK 50 preko sabirnice za izjednačenje potencijala na temeljni uzemljivač. Instalaciju izvesti u skladu sa važećim tehničkim propisima i zahtjevima HT-a.

PRORAČUN OTPORA INSTALACIJE UZEMLJENJA Otpor rasprostiranja trakastog uzemljenja cijele građevine dobije se iz izraza: 𝑅𝑅𝑟𝑟 =

𝜌𝜌 2𝑙𝑙 2 ln 2Π ∙ 𝑙𝑙 𝑎𝑎 ∙ ℎ

𝑅𝑅𝑟𝑟

- otpor rasprostiranja uzemljenja građevine

ρ

- specifični otpor tla (pretpostavljeni)

=

100

(Ωm)

l

- ukupna duljina uzemljivača

=

50

(m)

a

- širina trake uzemljivača

=

0,025 (m)

h

- dubina polaganja uzemljivača

=

1

(Ω)

(m)

U ovome slučaju uzemljivač se izvodi pocinčanom čeličnom trakom 25x4 mm položenom na dubinu 1 m u beton temelja, pa otpor rasprostiranja iznosi: 𝑅𝑅𝑟𝑟 =

𝜌𝜌

2Π∙𝑙𝑙

ln

2𝑙𝑙 2

𝑎𝑎∙ℎ

= 3,88 Ω

Iz prethodne računice vidljivo je da je otpor uzemljenja manji od 5 Ω, što znači da zadovoljava propis o veličini otpora uzemljenja.

20



RASVJETA ZATVORENIH PROSTORIJA: ZAHTJEVI ZA DOBRU RASVJETU: Dovoljna rasvjijetljenost E u luxima daje nazivnu rasvjetljenost koju treba održati kao srednju vrijednost u prostoriji. Ona se odnosi na srednje stanje starenja prostorija i mjeri se 0,85m od poda. Nazivnu rasvjetljenost treba povećati za 1 u uvjetima otežanih zadataka (boja, kontrast, brzina rada, prostorija bez prozota, stariji ljudi). U prostorija gdje se trajno zadržavaju ljudi ne smije biti manje od 120 lx. U tablici su dane nazivne rasvjetljenosti. Zahtjevi

Stupanj

E [lx]

Vidni zadaci

Vrlo mali

1

60

Srednje prostorije, orijentacija, prolazno zadržavanje

Mali

2

120

Laki vidni zadaci, veliki detalji s jakim kontrastima

Srednji

3

250

3a

500

Normalni vidni zadaci, veliki detalji sa srednje jakim kontrastima

Veliki

4

1000

Teški vidni zadaci, mali detalji sa malim kontrastima

Vrlo veliki

5

1500

Teški vidni zadaci, mali detalji sa vrlo malim kontrastima

Izvanredno veliki

6

2000

Vrlo teški vidni zadaci, vrlo mali detalji, vrlo malo kontrasta

Pri tome se zahtjevi detaljnije definiraju: Vrlo mali: sporedne i podrumske prostorije, skladišta ambalaže, hodnici, garderobe, toalete, kinodvorane, stubišta Mali: glavni prolazi i glavni hodnici, garaže, zahodi, kotlovnice, kuponice, dnevni boravak, blagovaonice, čekaonice. Srednji 250lx: uredski rad bez velikih vidnih zahtjeva, arhive, blagajne, dvorane za sjednice, strojarnice, učionice, biblioteke, zbornice, čitaonice, muzeji, restorani, kuhinje, dnevne sobe

21



Srednji 500lx: laboratorijski rad, kontrola robe, radovi na strojevima, fina montaža, komandne prostorije, normalniji uredski rad (knjigovodstvo, obrada podataka), ordinacije, ljekarne, previjališta, hotelske kuhinje, u stambenoj gradnji: mjesta za čitanje, iznad ogledala i kreveta Veliki: tehničko crtanje, velike zajedničke uredske prostorije, dvorane za operacije i obdukcije, obrada stakla, fini alatničarski radovi Vrlo veliki: montaža elektroničkih sklopova, graviranje, kontrola boja kod višebojnog tiska, Izvanredno veliki: izrada preciznih mjernih instrumenata, zlatarstvo Proračun električnog osvjetljenja vrši se prema formuli:

Gdje je:

Φ = 𝑘𝑘 ∙ 𝐸𝐸 ∙

𝐴𝐴 𝜂𝜂

k – koeficijent za starenje i zaprašivanje. Uzima se da je 1,25 kod normalnog starenja i zaprašivanja, a kod pojačanih uvjeta treba faktor podići ma 1,5 ili 1,8 η – korisnost; predstavlja gubitke od izvora do radne površine E – nazvina rasvjetljenost iz tablice A – površina prostorije Broj svejtiljki za potrebno osvjetljenje dobije se iz izraza 𝒏𝒏 =

𝝓𝝓 𝚽𝚽𝐬𝐬

Gdje je Φs osvjetljenje pojedine svjetiljke i dobije se iz kataloga proizvođača. Za potrebe seminarskog rada uzet će se u obzir faktor k=1,7 , a η=1.

22



SKLOPNI APARATI NISKOG NAPONA: Generalno, sklopni aparati mogu se podijeliti u dvije grupe: •

Zaštitne sklopke tj. automatske zaštitne sklopke koje se koriste kao zaštita od previsokog napona dodira (struja zaštitna sklopka (FI ili ZS sklopka), naponska zaštitna sklopka)

•

Instalacijski prekidači tj. sklopni uređaji za sklapanja u instalacijskim krugovima u domaćinstvima. Izrađuju se za maksimalne napone 500 V, i nazivne struje 2,4,6,10,16 i 25 A. Predviđeni su za sklapanja struja do nazivnih vrijednosti

Prema izvedbi unutrašnjih spojeva razlikujemo: •

jednopolne

•

dvopolne

•

grupne (serijske)

•

izmjenične

•

križne

23



24

Kucne instalacije

Recommend Documents