Pod Loge Auto Cad

D. Rohde, N. Bojčetić, D. Deković, Z. Herold, D. Marjanović, D. Žeželj

RAČUNALNA I INŽENJERSKA GRAFIKA Podloge za vježbe AutoCAD

Zagreb, 2005.

PREDGOVOR Ove podloge namijenjene su studentima Fakulteta strojarstva i brodogradnje kao pomoćna literatura za praćenje vježbi iz kolegija "Računalna i inženjerska grafika". Podloge daju vrlo sažeti pregled mogućnosti programskog AutoCAD. Opseg podloga određen je zadacima koje studenti riješiti tijekom vježbi. U posljednjoj glavi razrađen je jednostavnog strojnog dijela. Studenti mogu slijediti izložene crtanja dijela i na taj način usvojiti osnove načina rada.

sustava trebaju primjer korake

O sustavu AutoCAD tiskana je vrlo obimna literatura na našem i ostalim jezicima, od proizvođača sustava, tvrtke AUTODESK kao i od ostalih izdavača. Unutar sustava postoje obimne, online dostupne, upute koje studenti mogu koristiti tijekom rada na računalima instaliranim u učionicama -a. Stoga ove upute nikako ne mogu biti zamjena za udžbenik. Tijekom studija studenti će naučiti koristiti i ostale CAD sustave za modeliranje proizvoda. Stoga je primjena sustava AutoCAD samo početni korak u stjecanju znanja neophodnih svakom inženjeru.

Autori

U Zagrebu, studeni 2005.

AutoCAD – podloge za vježbe

SADRŽAJ SADRŽAJ....................................................................................................................................I POPIS SLIKA ........................................................................................................................... II POPIS TABLICA ..................................................................................................................... III 1. Uvod ...................................................................................................................................1 1.1. Miš i tipkovnica..........................................................................................................1 1.2. Pokretanje programa i kreiranje crteža.......................................................................2 2. Korisničko sučelje ..............................................................................................................3 2.1. Područje crteža ...........................................................................................................3 2.2. Izbornici i alatne trake ................................................................................................4 2.3. Zapovjedna linija ........................................................................................................6 2.4. Traka stanja.................................................................................................................6 3. Osnove o koordinatnim sustavima i koordinatama točaka.................................................7 3.1. Osnovni koordinatni sustav ........................................................................................7 3.2. Prikazivanje koordinata ..............................................................................................7 3.3. Način zadavanja koordinata .......................................................................................8 3.4. Ciljnici za precizno zadavanje točaka ......................................................................10 4. Rad s predlošcima (Templates).........................................................................................12 4.1. Spremanje crteža kao predložak ...............................................................................12 4.2. Kreiranje novog crteža iz predloška .........................................................................13 5. Blokovi .............................................................................................................................14 5.1. Metode izradbe blokova ...........................................................................................14 6. Definiranje slojeva (Layers) .............................................................................................15 6.1. Kreiranje novih slojeva i postavljanje svojstava ......................................................15 7. Kreiranje stila za kotiranje................................................................................................19 7.1. Struktura kote ...........................................................................................................19 7.2. Uvod u stilove kotiranja ...........................................................................................20 7.3. Kreiranje novog stila ................................................................................................20 7.4. Promjena osobina objektima ....................................................................................23 8. Ispis crteža (Plot)..............................................................................................................24 9. Primjer 1 ...........................................................................................................................26 9.1. Kreiranje nacrta ........................................................................................................27 9.2. Kreiranje bokocrta ....................................................................................................31 9.3. Kreiranje tlocrta........................................................................................................32 9.4. Kreiranje bokocrta (B1)............................................................................................33 9.5. Prikaz svih kreiranih projekcija................................................................................34 10. Primjer 2 .......................................................................................................................35 11. Dodatak.........................................................................................................................36 11.1. Traka s izbornicima ..............................................................................................36 11.2. Trake s alatima......................................................................................................37 11.3. Popis skračenica koje se koriste za pozivanje naredbi preko zapovjedne linije (Command aliases) ...............................................................................................41 11.4. Upiti u naredbama AutoCAD-a............................................................................41

Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda, FSB Zagreb

I


POPIS SLIKA Slika 1. Dijaloški okvir Select template..................................................................................... 2 Slika 2. AutoCAD sučelje.......................................................................................................... 3 Slika 3. Odabir trake s alatima desnom tipkom miša................................................................. 5 Slika 4. Izbornik traka s alatima pod opcijom ACAD................................................................ 5 Slika 5. Dijaloški okvir Customize ............................................................................................ 5 Slika 6. Primjer odabira opcije Settings za funkciju OSNAP.................................................... 6 Slika 7. Dijaloški okvir Drafting Settings za funkciju OSNAP ................................................ 6 Slika 8. Koordinate za crtanje dvodimenzijskih crteža.............................................................. 7 Slika 9. Prikaz dviju točaka u apsolutnim koordinatama (2D) .................................................. 8 Slika 10. Prikaz točke u relativnim koordinatama (2D)............................................................. 9 Slika 11. Relativan prikaz točke u polarnim koordinatama ....................................................... 9 Slika 12. The Object Snap Flyout/toolbar .............................................................................. 10 Slika 13. Dijaloški okviri Drafting Settings i Options............................................................ 11 Slika 14. Dijaloški okvir Save Drawing As............................................................................. 12 Slika 15. Dijaloški okvir Template Description...................................................................... 12 Slika 16. Prozor AutoCAD Today ........................................................................................... 13 Slika 17. Prozor Select File ..................................................................................................... 13 Slika 18. Dijaloški okvir Block Definition.............................................................................. 14 Slika 19. Dijaloški okvir Insert................................................................................................ 14 Slika 20. Dijaloški okvir Layer Properties Manager.............................................................. 15 Slika 21. Dijaloški okvir Layer Properties Manager Layer1 ................................................. 16 Slika 22. Dijaloški okvir Select Color ..................................................................................... 16 Slika 23. Dijaloški okvir Select Linetype ................................................................................ 16 Slika 24. Odabir tipa crte ......................................................................................................... 17 Slika 25. Dijaloški okvir Select Linetype nakon dodavanja tipa crte CENTER ..................... 17 Slika 26. Promjena debljine crte za sloj Simetrala.................................................................. 17 Slika 27. Prikaz svih izmjena u dijaloškom okviru Layer Properties Manager ..................... 18 Slika 28. Traka s Dimension alatima....................................................................................... 19 Slika 29. Dijaloški okvir Dimension Style Manager .............................................................. 20 Slika 30. Dijaloški okvir Create New Dimension Style .......................................................... 21 Slika 31. Dijaloški okvir New Dimension Style sa podizborom Lines and Arrows ............... 21 Slika 32. Dijaloški okvir New Dimension Style sa podizborom Text ..................................... 22 Slika 33. Dijaloški okvir New Dimension Style sa podizborom Text i Text Style.................. 22 Slika 34. Dijaloški okviri New Dimension Style sa podizborom Fit ...................................... 22 Slika 35. Odabir opcije Properties........................................................................................... 23 Slika 36. Dijaloški okvir Properties ........................................................................................ 23 Slika 37. Dijaloški okvir Plot i uključenom opcijom Plot Device........................................... 25 Slika 38. Dijaloški okvir Plot i uključenom opcijom Plot Settings......................................... 25 Slika 58. The Standard toolbar i The Object Snap Flyout/toolbar........................................ 37 Slika 59. The Object Properties toolbar.................................................................................. 37 Slika 60. The UCS flyout/toolbar i The Inquiry toolbar ........................................................ 38 Slika 61. The View flyout/toolbar i The Zoom flyout/toolbar................................................ 38 Slika 62. The Draw toolbar, The Insert flyout/toolbar i The Modify toolbar .......................... 39 Slika 63. The 3D Orbit toolbar i The CAD Standards toolbar .............................................. 39 Slika 64. The Text toolbar....................................................................................................... 39 Slika 65. The Dimension toolbar ............................................................................................ 40 Slika 66. The Layouts toolbar i The Modify II toolbar.......................................................... 40

II



POPIS TABLICA Tablica 1. Termini koji se koriste kod rada s mišem u AutoCAD-u ..........................................1 Tablica 2.Traka s padajućim izbornicima (Menu) .....................................................................4 Tablica 3. Trake s alatima (Toolbars) ........................................................................................4 Tablica 4. Pomoćne funkcije za crtanje i prikaz crteža na statusnoj traci ..................................6 Tablica 5. Vrste ciljnika - OSNAP ...........................................................................................11 Tablica 6. Osnovni dijelovi kote ..............................................................................................20 Tablica 7. Popis skračenica naredbi (Command aliases).........................................................41 Tablica 8. Upiti u naredbama AutoCAD-a...............................................................................41


III


1. Uvod Sučelje AutoCAD-a računalni je ekvivalent tradicionalne crtaće daske. Ekvivalent priboru za crtanje su zapovjedi programskog sustava pomoću kojih se crta, mije nja i oprema tehnički crtež. AutoCAD koristi Windows sučelje za izbornike (Menu) i trake s alatima (Toolbars). Ono što AutoCAD čini jedinstvenim jest što svaka zapovjed ima svoje ime koje se može upisati u zapovjednu liniju (Command Prompt) na dnu prozora. Poruke koje program ispisuje za vrijeme izvođenja neke zapovjedi na zapovjednoj liniji govore točno što je potrebno učiniti. U AutoCAD-u se zapovjedi mogu zadati na više načina, npr. upisivanjem imena zapovjedi u zapovjednu liniju, odabirom zapovjedi sa trake s izbornicima ili koristeći pripadajuće gumbe za svaku zapovjed koja se nalazi na traci s alatima. Izvođenje zapovjedi može se prekinuti pritiskom tipke Esc na tipkovnici ili odabirom naredbe Cancel sa brzog izbornika koji se aktivira pritiskom desne tipke miša.

1.1. Miš i tipkovnica Crtati se u AutoCAD-u može koristeći miša i/ili tipkovnicu, te uporabom tableta. Danas miš standardno ima tri tipke pri čemu se lijeva tipka miša koristi za odabir zapovjedi i opcija na traci s alatima, te za odabir točaka na crtežu. Desna tipka miša uobičajeno se koristi za otvaranje brzog izbornika (Shortcut). Pritiskom srednje tipke miša i povlačenjem miša pomiče se crtež (Pan), a prikaz na zaslonu se povećava ili smanjuje (Zoom Realtime) okretanjem kotačića (Scroll) miša. Najbrži način rada s AutoCAD-om 2004 jest istovremenim korištenjem miša i tipkovnice pomoću koje se u zapovjednoj liniji pozivaju najčešće korištene zapovjedi pomoću skraćenica, npr. l+ENTER poziva zapovjed za povlačenje crta (Line), c+ENTER poziva zapovjed za izvlačenje kružnica (Circle), itd. Tablica 1. Termini koji se koriste kod rada s mišem u AutoCAD-u

Termini koji se koriste kod rada s mišem u AutoCAD-u Termin

Opis

Pokazivač (Cursor)

Oblik prikazan na ekranu koji pokazuje trenutno mjesto miša. Može poprimiti različite oblike kao što su crosshairs, pickbox ili strelica (Arrow) (Slika 2).

Pickbox

Pokazivač u obliku malog kvadrata koji se koristi za odabir objekata na crtežu (Slika 2).

Crosshairs

Pokazivač u obliku križa (Slika 2).

Odaberi (Pick)

Pokazati na objekt na crtežu i kliknuti lijevu tipku miša.

Klikni (Click)

Pritisnuti jednom lijevu tipku miša i pustiti.

Dvostruki klik (Double click)

Brzo dvaput pritisnuti lijevu tipku miša i pustiti.

Klikni i povuci (Click and drag)

Kliknuti i držati lijevu tipku miša koji se pomiče i pri tome vuče objekt sa sobom po ekranu.

Odaberi (Choose)

Kliknuti izbornik, gumb sa alatne trake ili dijaloški okvir (Dialog box).

Desni klik (Right click)

Pritisnuti jednom desnu tipku miša i pustiti.

Shift and click

Pritisnuti jednom lijevu tipku miša i pustiti dok se drži pritisnuta tipka Shift na tipkovnici.

Selektirati (Select)

Odabrati objekt na crtežu.


1


1.2. Pokretanje programa i kreiranje crteža 1. 2. 3. 4.

Kliknuti Start na traci sa zadacima (Task bar) na dnu ekrana. Odabrati Programs. Odabrati AutoCAD 2004. Ukoliko se otvori podizbornik, ponovo odaberi AutoCAD 2004. Pri tome se otvara AutoCAD i prazni crtež. Ukoliko se želi pokrenuti novi crtež na osnovu postojećeg predloška potrebno je: 1. U izborniku File odabrati New. Pri tome se otvara dijaloški okvir Select template (Slika 1). 2. U popisu se može odabrati željeni predložak (Template). Predložak (Template) je crtež koji sadrži već definirane postavke i upotrebljava se za kreiranje novog crteža.

Slika 1. Dijaloški okvir Select template

2



2. Korisničko sučelje Kada se pokrene AutoCAD 2004, pojavljuje se početno sučelje čiji izgled korisnik može mijenjati (Slika 2). Korisničko sučelje AutoCAD-a 2004 sastoji se od traka s alatima i izbornika koji omogućavaju brz pristup naredbama. Također uključuje i druge elemente kao što su područje crteža, korisnički koordinatni sustav, zapovjednu liniju, kartice, traku stanja, itd.

Slika 2. AutoCAD sučelje

2.1. Područje crteža Prazan prostor u sredini zaslona predstavlja područje crteža (Slika 2). Može se usporediti s papirom za crtanje, pri čemu veličina papira nije ograničena. Na dnu područja crteža nalazi se kartica Model. Kada je kartica Model uključena otvara se prostor u kojem se crta. Okružje Layout koristi se za uređivanje crteža prije ispisa (Plot).

2.1.1. Crosshairs, Pickbox U području za crtanje (Slika 2) može se uočiti križ (Crosshairs) s malim kvadratom u sjecištu (Pickbox). Pickbox služi kao pomoć pri odabiru objekata dok Crosshairs pokazuje lokaciju pokazivača miša na crtežu. Micanjem miša pomiče se Crosshair pokazivač.


3


2.2. Izbornici i alatne trake Na vrhu AutoCAD prozora nalazi se naslovna traka ispod koje se nalazi traka s izbornicima (Slika 2). U Tablici 2. dan je kratak opis pojedinih izbornika. Prikaz svih izbornika s kratkim opisom nalazi se u dodatku na kraju ovih skripta (Str. 30 do 41). Tablica 2.Traka s padajućim izbornicima (Menu)

Traka s izbornicima Izbornik

Opis

File View Format Draw Modify Help Edit Insert Tools Dimension Window

Otvaranje novih ili postojećih crteža, spremanje, ispisivanje… Podešavanje odnosno promjena pogleda. Promjena (prilagođavanje) osnovnih parametara na crtežu. Odabir zapovjedi za crtanje. Modificiranje objekata, dimenzija... Pomoć. Izmjene u crtežu. Ubacivanje različitih objekata u crtež. Pokretanje aplikacija, uključivanje/isključivanje traka s alatima, prilagodba izbornika i traka s alatima… Odabir zapovjedi za kotiranje crteža. Prikaz prozora AutoCAD 2004.

Ispod trake s izbornicima dolazi standardna traka s alatima i traka s osobinama objekata. Na lijevoj strani područja za crtanje nalaze se još traka s alatima za crtanje i traka s alatima za promjenu (Slika 2). Prikaz najčešće korištenih traka s alatima i njihovim opisom nalazi se u dodatku na kraju skripta (Str. 42 do 45). U Tablici 3. dan je kratak opis pojedinih traka. Tablica 3. Trake s alatima (Toolbars)

Trake s alatima Naziv trake

Opis

The Standard Toolbar The Object Snap Flyout/toolbar The UCS flyout/toolbar The Inquiry toolbar The View flyout/toolbar The Zoom flyout/toolbar The Object Properties toolbar The Draw toolbar The Insert flyout/toolbar The Modify toolbar The 3D Orbit toolbar The CAD Standards toolbar The Dimension toolbar The Layouts toolbar The Modify II toolbar The Solids toolbar The Text toolbar

Standardna traka s alatima za kreiranje novog crteža, otvaranje postojećeg crteža, snimanje... Traka s alatima za hvatanje na postojeće objekte, krajnje točke crta, središte crte, središte kružnice... Traka s alatima za kreiranje korisničkih koordinatnih sustava. Traka s alatima za određivanje međusobne udaljenosti dvaju entiteta, određivanje površine... Traka s alatima za postavljanje standardnih pogleda na crtež, pogled odozgo, odozdo, straga, spreda... Traka s alatima za fokusiranje na objekte na crtežu. Traka s alatima za određivanje osobina objekata, slojevi, određivanje debljine crta... Traka s alatima za izvlačenje crta, kružnica, lukova, krivulja... Traka s alatima za ubacivanje objekata, slika... Traka s alatima za modificiranje objekata na crtežu, brisanje, kopiranje entiteta, skaliranje, zrcaljenje... Traka s alatima za manipuliranje 3D objektima. Traka s alatima za provjeru i namještanje CAD standarda. Traka s alatima za kotiranje crteža. Traka s alatima za ispisivanje crteža (Plot). Traka s alatima za promjenu parametara i atributa na postojećim objektima na crtežu, šrafura, krivulja. Traka s alatima za kreiranje 3D objekata. Traka s alatima za upisivanje teksta na crtežu, promjenu stila postojećeg teksta...

2.2.1. Dodavanje i zatvaranje traka s alatima Korisnik može promjeniti položaj pojedinih traka, te dodavati trake koje početno nisu prikazane (Tablica 3). Najjednostavniji način dodavanja/zatvaranja traka s alatima jest pritiskom desne tipke miša iznad već prikazane trake s alatima, pri čemu se pojavljuje brzi izbornik (Slika 3) u kojem se odabire opcija ACAD s popisom traka u izborniku (Slika 4) ili opcija Customize (prilagodba), pri čemu se otvara dijaloški okvir Customize (Slika 5) u kojem se odabiru željene trake s alatima. 4



Slika 3. Odabir trake s alatima desnom tipkom miša

Slika 4. Izbornik traka s alatima pod opcijom ACAD

Slika 5. Dijaloški okvir Customize


5


2.3. Zapovjedna linija Na dnu ekrana (Slika 2) nalazi se odvojeni prozor koji početno prikazuje tri linije teksta (broj linija se može po volji mijenjati). Linija u kojoj se nalazi riječ Command predstavlja zapovjednu liniju. Upisivanjem u zapovjednu liniju mogu se aktivirati sve zapovjedi. Bez obzira kako je zapovjed pokrenuta program prati rad korisnika i u zapovjednoj liniji ispisuje moguće opcije nastavka rada.

2.4. Traka stanja Na samom dnu prozora AutoCAD-a nalazi se traka stanja (Slika 2). S lijeve strane prikazane su x,y koordinate koje se mijenjaju pomicanjem miša po području crteža. Na ovoj traci nalaze se i gumbi koji služe kao pomoćne funkcije za crtanje i prikaz crteža (Tablica 4). Tablica 4. Pomoćne funkcije za crtanje i prikaz crteža na statusnoj traci

Pomoćne funkcije za crtanje i prikaz crteža Gumb

Opis

SNAP (tipka F9) GRID (tipka F7)

Funkcija uključuje kretanje miša u koracima (skokovima). Veličinu skoka moguće je podesiti. Funkcija uključuje prikaz pomoćne mreže točaka na ekranu (“milimetarski papir”). Razmak između točaka po x i y osi moguće je prilagoditi osobnim potrebama. Funkcija ograničava pomak miša samo na x odnosno y os prilikom crtanja crta, likova itd. Funkcija uključuje polarni način zadavanja koordinata. Često je prilikom crtanja potrebno povući liniju koja se nastavlja na prethodnu, povući okomicu na neku liniju ili tangentu na krug, odrediti polovište linije ili središte kružnice i sl. Da korisnik ne bi morao sam računati potrebne. Može se pomoću OSNAP (Object snap) funkcije referencirati na postojeće objekte u bazi crteža (Tablica 5). Funkcija omogućava zadavanje relativnih koordinata u odnosu na već kreirane objekte. Funkcija prikazuje debljine crta onako kako su određene u slojevima. Funkcija uključuje prostor za crtanje.

ORTHO (tipka F8) POLAR (tipka F10) OSNAP (tipka F3) OTRACK (tipka F11) LWT MODEL

Postavke opisanih funkcija moguće je podesiti tako što se odabere željena funkcija na traci stanja, a zatim se desnom tipkom miša otvori izbornik u kojem se odabere opcija Settings (Slika 6). Opcija Settings otvara dijaloške okvire (Slika 7) unutar kojih je moguće promijeniti željene postavke.

Slika 6. Primjer odabira opcije Settings za funkciju OSNAP

Slika 7. Dijaloški okvir Drafting Settings za funkciju OSNAP

6



3. Osnove o koordinatnim sustavima i koordinatama točaka Gotova tehnička dokumentacija mora ispunjavati standardima propisane uvjete i norme. Međutim, najvažnija stavka koju crtež mora ispunjavati je svakako točnost. Pored već navedenih metoda, postizanju točnosti svakako će doprinijeti i poznavanje načina rada i zadavanja točaka.

3.1. Osnovni koordinatni sustav Crteži u AutoCAD-u kreiraju se u trodimenzionalnom (3D) Kartezijevom (pravokutnom) koordinatnom sustavu. Program određuje točku u prostoru određujući njezinu udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava, mjereći udaljenost u odnosu na tri međusobno okomite koordinatne osi X, Y i Z. Točka ishodišta ima koordinate 0, 0, 0 i ona je stalna referentna točka. Kod dvodimenzionalnog (2D) crtanja koristimo samo X i Y osi (Slika 8). +Y

Točka 8,11

-X

+X

-Y Slika 8. Koordinate za crtanje dvodimenzijskih crteža

U AutoCAD-u se koristi Kartezijev koordinatni sustav, u kojem je X os vodoravna, Y okomita, a os Z je okomita na X i Y osi. Osi se sijeku u ishodištu koordinatnog sustava. Jedan od mogućih načina unosa koordinata tražene točke je unos pomoću tipkovnice. AutoCAD prepoznaje koordinate točke kao brojke otipkane u obliku X, Y, Z gdje svaki broj predstavlja udaljenost od ishodišta u pravcu određene osi. Za 2D crteže nije potrebno prikazivati vrijednost za Z os, jer je njena vrijednost uvijek 0.

3.2. Prikazivanje koordinata Tijekom crtanja uvijek se može provjeriti i utvrditi koordinata točke koja se crta jer je njen prikaz dan u lijevom kutu trake stanja (Slika 2).


7


3.3. Način zadavanja koordinata U AutoCAD-u je koordinate točaka moguće zadati na nekoliko različitih načina. Odabrani način zadavanja ovisi o potrebama prilikom kreiranja crteža. Odabrani način zadavanja koordinata točaka može se mijenjati po potrebi tijekom rada. AutoCAD podržava četiri načina zadavanja koordinata i to pomoću: 1. Apsolutnih koordinata 2. Relativnih koordinata 3. Polarnih koordinata 4. Određivanjem “ortogonalnog pomaka”

3.3.1. Apsolutne koordinate Apsolutni koordinatni sustav kao referentnu točku crtanja uvijek koristi ishodište Kartezijevog koordinatnog sustava, točku 0,0 (u 3D sustavu točku 0,0,0). Točku, čiji položaj s obzirom na ishodište koordinatnog sustava znamo, crtamo tako da se unesu vrijednosti za X i Y koordinate koje su odvojene zarezom, a prikazuju udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava, npr. točke 4,13 i -9,-6 (Slika 9). Pri tome se mogu uporabiti i pozitivne i negativne vrijednosti za prikaz pojedinih točaka. +Y

Točka 4,13

-X

+X Točka -9,-6

-Y Slika 9. Prikaz dviju točaka u apsolutnim koordinatama (2D)

3.3.2. Relativne koordinate Prigodom određivanja položaja točke pomoću relativnih koordinata, referentna točka sustava uvijek je posljednja zadana točka. To znači da se sve udaljenosti određuju u odnosu na zadnju ucrtanu točku. Relativne koordinate se određuju isto kao i apsolutne, ali se njihova uporaba odjelotvoruje uporabom znaka @ ispred koordinata točke. Točka koja u odnosu na točku 4,7 ima relativne koordinate @10,6, ima u koordinatnom sustavu koordinate 14,13 što ujedno predstavlja i njezine apsolutne koordinate (Slika 10). 8



+Y Relativne koordinate

@10,6

Zadnja nacrtana točka 4,7 -X

+X

-Y Slika 10. Prikaz točke u relativnim koordinatama (2D)

3.3.3. Polarne koordinate U polarnim koordinatama položaj točke je određen udaljenošću od ishodišta i kutom koji zadana dužina zatvara s osi X. Točka se u polarnim koordinatama može zadati na dva načina: relativno i apsolutno. Relativno se točka zadaje u obliku @7<60, što znači da je određena točka udaljena za 7 jedinica od zadnje nacrtane točke i to pod kutom od 60º (Slika 11). Apsolutno zadavanje provodi se na sličan način oblikom 7<60. Rezultat je točka udaljena od ishodišta za 7 jedinica i to pod kutom od 60º. U praksi će ovaj način zadavanja naći daleko manje primjene od prijašnjeg. +Y Polarne koordinate

@7<60

60°

Zadnja nacrtana točka 4,7 -X

+X

-Y Slika 11. Relativan prikaz točke u polarnim koordinatama


9


3.3.4. Ortogonalni pomak Ortogonalni pomak omogućuje još jedan način određivanja relativne koordinate (u odnosu na posljednju unešenu točku), ali samo u smjeru koordinatnih osi. AutoCAD omogućuje izravno upisivanje udaljenosti (vektora pomaka) u zapovjednu liniju. Kad se pojavi upit za određivanje položaja točke, dovoljno je pomaknuti nišan u željenom smjeru i otipkati potrebnu veličinu. Na primjer: kod zapovijedi LINE, na upit To point:, uporabom relativne koordinate kao u stavku 3.3.2, potrebno je upisati @5,0. Ortogonalni pomak određuje se na isti upit pomakom pokazivača na desno i otipkavanjem vrijednosti 5. Prethodno treba provjeriti je li uključena opcija ORTHO. Ukoliko treba crtati niz vodoravnih i okomitih crta praktično je uključiti opciju ORTHO.

3.4. Ciljnici za precizno zadavanje točaka Brzo i jednostavno crtanje geometrijskih konstrukcija omogućuju alati kojima se referencira na već nacrtane elemente. Jedan od skupova alata koji omogućuje brže crtanje je OBJECT SNAP. To je skup alata kojima se unaprijed određuje na koju se od karakterističnih točaka nekog objekta želi referencirati tijekom slijedeće zapovjedi. Na primjer, želi li se nacrtati kružnica koncentrična već nacrtanoj kružnici ne moraju se navoditi koordinate središta već se može pomoću alata "Snap to center" (Slika 12) reći sustavu da koristi koordinate središta kružnice koja se odabere ciljnikom "Snapbox". Sustav će iz svoje baze podataka uzeti koordinate središta pokazane kružnice, te ih upisati kao koordinate središta nove kružnice koja se crta.

Slika 12. The Object Snap Flyout/toolbar

Može se reći da je OBJECT SNAP skup alata za dobivanje određenih informacija sa postojeće geometrije u crtežu. Alati se uporabljuju za izravno prepoznavanje karakterističnih točaka na nacrtanom objektu. Rukovanje ciljnicima je jednostavno, a određivanje karakterističnih točaka na nacrtanim objektima pomoću njih vrlo je precizno i egzaktno. To su samo neke od prednosti uporabe alata pred klasičnim geometrijskim traženjem određenih točaka, kao na primjer središta kružnice.

10



3.4.1. Pokretanje OBJECT SNAP načina rada Način rada ciljnika može se pokrenuti, izmjeniti i isključiti za vrijeme crtanja, odnosno za vrijeme izvođenja neke zapovijedi bez potrebe za prekidanjem iste. Izbor ciljnika provodi se u dijaloškom okviru Drafting Settings (Slika 13). Okvir se dobije na zaslonu odabirom opcije Settings koja se pojavljuje pritiskom desne tipke miša na gumb OSNAP na traci stanja. Ostale opcije mogu se odabrati u dijaloškom okviru Options koji se nalazi u izborniku Tools (Slika 13).

Slika 13. Dijaloški okviri Drafting Settings i Options

U tablici 5 dan je kratak prikaz s objašnjenjima za svaki ciljnik. Pojedini ciljnik se može odabrati lijevom tipkom miša traci Object Snap ili utipkavanjem prvih triju slova naziva ciljnika. Tablica 5. Vrste ciljnika - OSNAP

Vrste ciljnika - OSNAP Ciljnik

Opis

ENDpoint MIDpoint CENter NODe QUAdrant

Odabir krajnje točke linije ili kružnog luka, a koja je bliža nišanu. Odabir točke koja se nalazi na središtu linije ili kružnog luka. Odabir točke centra kružnice ili kružnog luka. Odabire točku koja je nacrtana pomoću zapovijedi Point. Odabir one točke kvadranta na kružnici ili kružnom luku koja je najbliža nišanu. Na kružnici se te točke nalaze na 00, 900, 1800 ili 2700. Odabir točke najbližeg presjecišta bilo kojih objekata (linija, kružnica, kružni luk). Pomoćni pravac za određivanje karakterističnih točaka novog objekta u produžetku postojećeg objekta. Odabir točke umetanja bloka, teksta, atributa. Odabir točke koja sa zadnjom zadanom točkom čini okomicu na odabrani objekt. Odabir točke na kružnici ili kružnom luku koja sa zadnjom točkom čini tangentu na označeni objekt. Odabir točke koja je najbliža nišanu. Koristi se pri modeliranju u prostoru prividno sjecište dva objekta koji se u stvarnosti ne sijeku. Crtanje međusobno paralelnih crta. Odabir točke relativne na već prije odabrane točke, sve u zavisnosti od okomitog i vodoravnog pomicanja nišana. Smjer (vodoravno-okomito) se prebacuje prelaskom preko trenutnog ishodišta. Uporabom ovog ciljnika možete odrediti npr. središte dijagonale pravokutnika bez potrebe crtanja dijagonale.

INTersection EXTension INSertion PERpendicular TANgen NEArest APParent intersection PARallel TRAcking

Važno je napomenuti i poseban slučaj, odnosno potencijalnu opasnost kod uporabe ciljnika Endpoint izravnim upisom na zapovjednoj liniji. Naime, ako greškom utipkate END na zapovjednoj liniji kada nije pokrenuta niti jedna zapovijed, AutoCAD će izvršiti zapovijed END, odnosno zatvoriti crtež bez pohranjivanja. Sve ostale ciljnike možete uporabljivati bez ograničenja ili opasnosti. Rad s ciljnicima nije automatski, odnosno možete ih uporabljivati samo ako ih pokrenete. U slučaju da brzo želite isključiti OSNAP način rada dovoljno je kliknuti na oznaku OSNAP na traci stanja.


11


4. Rad s predlošcima (Templates) Predložak predstavlja poseban dokument koji sadrži unaprijed određene postavke i objekte. Prilagođavanje postavki za osobnu uporabu ili za rad na nekom projektu učinkovit je način za postavljanje standarda. Predlošci za crtanje omogućavaju spremanje novih postavki i predefiniranih slojeva. Novi crteži se mogu kreirati iz početnih postavki predloška. Predlošci imaju ekstenziju .dwt, a dokumenti crteža imaju ekstenziju .dwg. Za izradu programa za kolegij Računalna i inženjerska grafika mogu se koristiti gotovi predlošci za sve formate papira. U pojedinom predlošku su određeni format papira, sastavnica, slojevi i stil kota. Predlošci se nalaze na direktoriju Fsb on nemesis\Share\Nastava\FSB\RIIG\Predlosci RIIG.

4.1. Spremanje crteža kao predložak Nakon što se prilagode željene postavke u crtežu svojim potrebama, potrebno je crtež spremiti kao predložak (Template): 1. U izborniku File, kliknuti na Save As. 2. U dijaloškom okviru Save Drawing As (Slika 14) u izborniku Files of type, odabrati AutoCAD Drawing Template File (*.dwt). 3. Pod Save In, promijeniti datoteku u koju se želi spremiti predložak, npr. Predlosci RIIG, te kliknuti na Save. 4. U dijaloškom okviru Template Description može se opisati predložak po želji, a nakon toga pritisnuti na gumb OK (Slika 15).

Slika 14. Dijaloški okvir Save Drawing As

Slika 15. Dijaloški okvir Template Description

12



4.2. Kreiranje novog crteža iz predloška Da bi se kreirao novi crtež temeljen na predlošku potrebno je kliknuti na gumb Creates a blank drawing file na standardnoj traci s alatima (Slika 16, lijevo), ili odabrati File New s trake s glavnim izbornicima (Slika 16, desno).

Slika 16. Prozor AutoCAD Today

AutoCAD prikazuje sve dostupne predloške u mapi Template. Ukoliko se želi koristiti predložak koji je kreiran i spremljen u nekoj drugoj datoteci, potrebno ga je pronaći u prozoru Select File (Slika 17).

Slika 17. Prozor Select File

Kada se kreira crtež na osnovi predloška, AutoCAD otvara crtež pod imenom Drawing2.dwg.


13


5. Blokovi Crteži često sadrže objekte, odnosno dijelove crteža koji se ponavljaju (npr. razni standardni i nestandardni elementi u strojarstvu, elementi shema itd.). AutoCAD korisniku nudi mogućnost uporabe bloka, skupa objekata pohranjenih u crtežu ili datoteci. Korisnik može kreirati novi blok, pohraniti ga na tvrdi disk zadavanjem imena datoteke te ga po potrebi umetnuti u crtež koristeći ime bloka. Jednom pohranjeni blok može se neograničeno uporabljivati u crtežima, te na njemu činiti izmjene i sl.

5.1. Metode izradbe blokova Svaki skup objekata iz crteža može biti pretvoren u blok. U slučaju da se u crtežu ili projektu odredi neki skup objekata koji će se uporabiti na više mjesta, može se, temeljem odabranog skupa, odrediti blok uporabom gumba na traci s alatima Draw . Blok se može kreirati uporabom zapovjedi bmake (Block Make) ili block u zapovjednoj liniji pri čemu se pojavljuje dijaloški okvir Block Definition (Slika 18). Blok se kreira upisom imena, odabirom objekata pomoću opcije Select objects i određivanja točke Pick point koja će služiti kao ishodište za umetanje objekta u crtež.

Slika 18. Dijaloški okvir Block Definition

Blok je određen skupom objekata, njihovim značajkama, slojem u kojem je načinjen i sl. Blok se u crtež može umetnuti pozivom zapovijedi s izbornika Insert > Block ili uporabom gumba na traci s alatima Draw pri čemu se pojavljuje dijaloški okvir Insert (Slika 19).

Slika 19. Dijaloški okvir Insert 14



6. Definiranje slojeva (Layers) Tijekom rada količina nacrtanih grafičkih objekata i elemenata crteža se povećava što otežava preglednost crteža. Sustav slojeva (Layers) omogućuje organizaciju elemenata crteža po slojevima. Svakom objektu crteža može se pridružiti određeni sloj. Svaki sloj može posjedovati različite vrijednosti značajki (boja, tip crte, itd.). Slojeve je moguće organizirati tj. uključivati ili isključivati, itd. Isključeni slojevi nisu vidljivi na zaslonu. Također prilikom ispisa crteža neće se uvijek ispisati svi elementi crteža, već samo neki (bez kota, bez opisa, bez pojedinih dijelova, itd.) isključivanjem slojeva sa dijelovima koje ne želimo prikazati. Slojevi nisu objekti, kao što su npr. linije ili kružnice. Slojevi se mogu predočiti kao više prozirnica na kojima se nalaze nacrtani grafički objekti. Na svakoj prozirnici mogu biti nacrtani grafički objekti različitom bojom i mogu imati različite tipove linija. Pojedine prozirnice mogu predstavljati logičke cjeline u crtežu (kotlovnica, kućište, temelj, itd.) ili se na njima mogu nalaziti opisi crteža, kote, pomoćne crte itd. Svaka od prozirnica tj. slojeva se može maknuti ili postaviti kao vidljiva, a kroz nju se vide sve prozirnice ispod nje. Samo jedan sloj (prozirnica) može biti aktivan, tj. onaj na kojem se crta. Ukoliko se želi crtati na nekom drugom sloju, tada se isti mora aktivirati (uključiti).

6.1. Kreiranje novih slojeva i postavljanje svojstava Prilikom osnivanja novog crteža AutoCAD automatski kreira osnovi sloj 0 i postavlja ga za aktivan. Sloj 0 posjeduje sljedeće postavke: pune linije i bijelu boju. Tijekom rada možete kreirati neograničen broj slojeva različitih imena s različitim ili istim postavkama tipa linije i boje. Sloj 0 nije predviđen za crtanje. Postupak kod kreiranja novih slojeva: 1. Na traci s alatima Object Properties, kliknuti na gumb Layers .

Slika 20. Dijaloški okvir Layer Properties Manager

2. U prozoru Layer Properties Manager (Slika 20), kliknuti na New. U listi se ispisuje sloj pod imenom Layer1 (Slika 21). Potrebno je upisati ime npr. Simetrala. Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda, FSB Zagreb

15


Slika 21. Dijaloški okvir Layer Properties Manager Layer1

3. U listi kliknuti na uzorak bijele boje White (stupac Color) za sloj Simetrala, tako da se prikaže dijaloški okvir Select Color koji služi za odabir boje, te je potrebno odabrati boju Yellow i kliknuti na OK (Slika 22).

Slika 22. Dijaloški okvir Select Color

4. U listi za sloj Simetrala potrebno je u stupcu Linetype (tip crte) kliknuti na Continuous (puna crta), tako da se otvori dijaloški okvir Select Linetype, te kliknuti na Load (Slika 23).

Slika 23. Dijaloški okvir Select Linetype

16



5. U dijaloškom okviru Load or Reload Linetypes (Slika 24): • U listi Available Linetypes (raspoloživi tipovi crta), odabrati CENTER te kliknuti na OK (Slika 24), pri tome se u okviru Select Linetype pojavi novi tip crte CENTER (Slika 25).

Slika 24. Odabir tipa crte

•

U listi Loaded Linetypes (učitani tipovi crta) u okviru Select Linetypes, odabrati CENTER te kliknuti na OK (Slika 25). Odabran tip crte je tada dodijeljena sloju Simetrala (Slika 27).

Slika 25. Dijaloški okvir Select Linetype nakon dodavanja tipa crte CENTER

6. Pod stupcem Lineweight kliknuti lijevom tipkom miša na sloj Simetrala, pri tome se otvara okvir Lineweight gdje je potrebno odabrati debljinu crte 0.25mm, te kliknuti OK (Slika 26).

Slika 26. Promjena debljine crte za sloj Simetrala


17


Na isti način potrebno je kreirati i slojeve Isprekidana, Puna_debela, Puna_tanka. Sve parametre koje je potrebno promijeniti za ostale slojeve prikazano je na slici 27. Nakon što su dodani svi slojevi i izmjenjeni svi parametri kliknuti OK.

Slika 27. Prikaz svih izmjena u dijaloškom okviru Layer Properties Manager

18



7. Kreiranje stila za kotiranje Crtanje kota kod tehničkih crteža znak je da se izrada bliži kraju. Kotiranje je, međutim, posao koji ne izaziva polet kod crtača. Crtež mora biti uredan i pregledan, a povrh svega čitljiv i jasan, stoga je potrebno dobro isplanirati cijeli postupak prije samog početka. Pogreška u planiranju može rezultirati potrebom za opsežnim izmjenama na cijelom skupu kota. Preporuka: Kotirati kad je crtež gotov i u mjerilu koje se želi prilikom ispisa. AutoCAD nudi skup alata za izradbu, uređenje i prepravak kota. Mogućnosti će zadovoljiti najveći broj potreba, a prepravka je jednostavana i brza. Izvođenje zapovjedi je dostupno preko padajućih izbornika i zapovjedne linije, a isto tako i preko zasebne trake s alatima Dimension (Slika 28).

Slika 28. Traka s Dimension alatima

Uporabom ponuđenih mogućnosti kotiranje se može pretvoriti u brz i produktivan dio izradbe crteža, jer u najvećoj mjeri dolaze do izražaja prednosti korištenja računala pri izradi tehničke dokumentacije. Stil kota je već određen u predlošcima koji se nalaze na direktoriju Fsb on 'nemesis\Share\Nastava\RIIG.

7.1. Struktura kote Umetanje kote u crtež rezultira umetanjem cijele skupine objekata. Ovaj postupak AutoCAD izvodi automatski u zavisnosti od postavljenih značajki, a umetnuta kota ima karakteristike slične bloku. Opis osnovnih dijelova kote prikazan je u tablici 6.


19

AutoCAD – podloge za vježbe Tablica 6. Osnovni dijelovi kote

Osnovni dijelovi kote Dio kote

Opis

Extension line

Izvodnica ili pomoćna mjerna crta, linija koja označava točke kotiranja na objektu. Svaka linijska kota obično ima dvije ovakve linije. Kotna linija, paralelna s kotiranim objektom, određuje dužinu kotiranja. Obično je, ne i nužno, okomita na izvodnice. Točka koja određuje mjesto kotiranja. Svaka pridružena kota ima najmanje jednu točku kotiranja, položenu na objekt koji se kotira. Svi ostali elementi kote umeću se u crtežu u aktivni sloj dok se točke kotiranja umeću u sloj Defpoints koji se automatski kreira kada se u crtež umetne prva kota. Linijske kote imaju dvije ovakve točke. Kotni tekst predstavlja udaljenost između dvije točke određene izvodnicama, odnosno kotnom linijom. AutoCAD kotni tekst automatski izračunava, te ga je moguće prihvatiti ili izmjeniti. Oznaka središta kružnice ili kružnog luka. Središte je predstavljeno znakom križića (+). Izdvojena napomena, sastoji se iz teksta i linije sa strelicom. Srtelica se postavlja na mjestu gdje je određena prva točka. Linija može biti sastavljena iz više ravnih dijelova, odnosno može biti krivulja.

Dimension line Defpoint Dimension text Center mark Leader

7.2. Uvod u stilove kotiranja Stil kotiranja objedinjuje postavljenje svih značajki vezanih za prikaz kota u crtežu (baš kao i stil teksta kod tekstova). Broj značajki koje opisuju kote je velik, a one određuju npr. veličinu teksta u kotama, veličinu i tip strelica, položaj teksta u odnosu na kotnu liniju itd. Izmjene stila, odnosno kreiranje novog, najlakše se provode uporabom dijaloškog okvira Dimension Styles Manager (Slika 29) koji se otvara iz izbornika Dimension ili pomoću gumba na traci s alatima Dimension.

Slika 29. Dijaloški okvir Dimension Style Manager

Izmjene značajki kao i kreiranje novog stila kotiranja podijeljeno je u više cijelina. Svakoj cjelini pridružen je dijaloški okvir u kojem su dostupne značajke koje se najviše upotrebljuju. Svaka kota u crtežu povezana je sa stilom kotiranja. Kota je prikazana u skladu s naslijeđenim značajkama stila.

7.3. Kreiranje novog stila U listi Styles pod imenom ISO-25 nalazi se osnovni stil. S obzirom na potrebe korisnika njega, a i sve ostale postojeće stilove moguće je mijenjati odabirom gumba Modify (Slika 29).

20



Pored postojećih, AutoCAD korisniku nudi mogućnost kreiranja vlastitog stila kotiranja. Na ovaj način ne samo da korisnik stvara stilove u skladu s vlastitim potrebama, nego se i čuva izvorni Standard stil. U sljedećim koracima bit će iz stila Standard kreiran novi stil kotiranja pod nazivom Moj_Stil u kojemu se postavljaju parametri kota onako kako će se koristiti tijekom vježbi i prilikom kreiranja tehničke dokumentacije za kolegij "Računalna i inženjerska grafika". Na slikama dijaloških okvira mogu se uočiti vrijednosti koje je potrebno promijeniti (Slike 3033). 1. Nakon otvaranja dijaloškog okvira Dimension Styles Manager (Slika 29), potrebno je kliknuti na gumb New. Pri tome se otvara dijaloški okvir Create New Dimension Style (Slika 30).

Slika 30. Dijaloški okvir Create New Dimension Style

2. U dijaloškom okviru Create New Dimension Style potrebno je upisati u traku New Style Name ime novog stila Moj_Stil, te kliknuti na gumb Continue pri čemu se otvara dijaloški okvir New Dimension Style. U novom okviru potrebno je prvo odabrati gumb Lines and Arrows (Slika 31).

Slika 31. Dijaloški okvir New Dimension Style sa podizborom Lines and Arrows

3. Nakon promjene vrijednosti u predhodnom okviru potrebno je kliknuti na gumb Text, te promjeniti vrijednosti na tom okviru (Slika 32).


21


Slika 32. Dijaloški okvir New Dimension Style sa podizborom Text

4. Za promjenu Text Style koji je postavljen na Standard, potrebno je kliknuti na gumb pri čemu se otvara okvir Text Style gdje je također potrebno izvršiti promjene (Slika 33).

Slika 33. Dijaloški okvir New Dimension Style sa podizborom Text i Text Style

5. Ponoviti isto i za okvir Fit (Slika 34). Okvire Primary Units, Alternate Units i Tolerances nije potrebno mijenjati, pa stoga ovdje nisu niti prikazani.

Slika 34. Dijaloški okviri New Dimension Style sa podizborom Fit

22



7.4. Promjena osobina objektima Prilikom uređenja teksta, kota, crta itd., koristi se za promjenu osobina dijaloški okvir Properties (Slika 36). Da bi se prikazao dijaloški okvir Properties potrebno je odabrati objekt čije osobine se žele promijeniti, lijevom tipkom miša (Slika 35), te pritisnuti desnu tipku miša zatim se u brzom izborniku može odabrati Properties nakon čega se pojavljuje okvir Properties (Slika 36). Otvaranje tog dijaloškog okvira moguće je i pritiskom lijeve tipke miša na gumb u standardnoj traci s alatima.

Slika 35. Odabir opcije Properties

U dijaloškom okviru Properties (Slika 36) koji se odnosi na kotu, može se uočiti više osobina koje je moguće mijenjati. Neke od osobina su tekst, crte i strelice, tolerancije, mjerilo itd. Pomoću ponuđenih osobina cjelokupna dokumentacija se prilagođava željenom izgledu kako to već zahtjeva poslodavac ili naručitelj.

Slika 36. Dijaloški okvir Properties


23


8. Ispis crteža (Plot) Ispis gotovog crteža završni je dio postupka izrade dokumentacije. U ovom poglavlju opisano je na koji način kreirati postavke neophodne za ispravan ispis crteža. Prije nego opišemo postupake za ispis potrebno je pobliže opisati strukturu prostora za pregled i podešavanje prikaza crteža (Layout kartice koje se nalaze pored kartice Model u dnu prostora crteža) te ideju ispisa u okviru aplikacije AutoCAD. Model space, odnosno prostor modela predviđen je za izradu 2D ili 3D geometrije. Prikaz odabirom Layout kartice predstavlja arak papira – površinu koja stoji na raspolaganju za izradu dokumentacije. Veza između prostora modela i papira ostvaruje se pomoću Viewport-a – otvora u papiru s pogledom na prostor modela. Broj otvora može se postaviti po potrebi (izbornik View>Viewports), imaju određene osobine te je nad njima moguće provoditi određene radnje. Ostale namjene Viewport-a nisu predmet ovih uputa. Do željenog rezultata moguće je doći na više načina, a opširniji opis biti će posvećen metodi koja uključuje gotove predloške FSB-a (3): 1. Izradom crteža bez uporabe predloška (izrada projekcija, kota, oznaka, napomena, sastavnice i okvira u prostoru modela) imajući u vidu željenu veličinu papira za ispis (crtanje projekcija u mjerilu odgovarajućem odabranoj veličini papira). Pregledavanje i konačno podešavanje ispisa provodi se odabirom neke od kartica Layout. Ovakav način rada može dati rezultate ali nije praktičan jer, između ostalog, ponuđeni predlošci ne obuhvaćaju okvir i sastavnicu u prostoru crteža pa bi ih trebalo načiniti. 2. Izradom crteža u stvarnoj veličini kotiranjem i unosom oznaka u prostoru modela uporabom predloška ili dodatnim učitavanjem predloška (ako crtež nije započet uporabom ponuđenih FSB predložaka). Ova metoda je lošija od prethodne jer je za ispis u standardnom mjerilu potrebno podesiti parametre Viewport-a što rezultira smanjenjem odnosno povećanjem razmaka između mjernica. Premda je veličinu kotnih brojeva i strelica moguće podesiti, razmak između mjernica nije. 3. Izrada geometrije u prostoru modela s dokumentom započetim na temelju predloška, odnosno naknadno učitavanje predloška (pritiskom desne tipke miša iznad kartice Layout te odabir opcije From template...). Umetanje Viewport-a (jednog ili više, po potrebi) na arak. Odabirom ruba Viewport-a te desne tipke miša pojavljuje se izbornik na kojem treba odabrati opciju Properties. Odabirom parametra Standard scale određuje se pripadno mjerilo i to približavanjem odnosno udaljavanjem modela od otvora. Jednom podešeno mjerilo može se zadržati promjenom parametra Display locked sa No na Yes. Ovako pripremljene crteže kotira se u okviru Layout-a (ne u prostoru modela) uporabom prikladnog stila za kotiranje. Na raspolaganju stoje predlošci koji se nalaze na direktoriju Fsb on nemesis\Share\ Nastava\FSB\RIIG\Predlosci RIIG. Nakon što se crtež smjesti unutar formata u prostoru Layout potrebno je slijediti sljedeće korake: 1. Iz izbornika File odabrati Plot nakon čega se otvara dijaloški okvir Plot (Slika 37). U njemu je potrebno pod opcijom Plot Device postaviti sve parametre kako je prikazano na slici 37.

24



•

U listi pisača Plotter configuration Name potrebno je odabrati ime onog pisača na kojem se želi ispisati crtež.

Slika 37. Dijaloški okvir Plot i uključenom opcijom Plot Device

2. Pod opcijom Plot Settings je potrebno postaviti parametre prema slici 38 (pomoću padajućeg izbornika Page size odabire se željena veličina papira).

Slika 38. Dijaloški okvir Plot i uključenom opcijom Plot Settings

•

Nakon postavljanja parametara potrebno je kliknuti na gumb Window (Slika 38), nakon čega se trenutno zatvara dijaloški okvir Plot i otvara se mogućnost odabira područja crteža koji će biti ispisan. • Odabir je potrebno provesti tako da se klikne lijevom tipkom miša na dva dijagonalno postavljena kuta okvira crteža. Nakon toga vraća se okvir Plot, provjeri se izgled crteža onako kako će biti ispisan Full Preview. Na kraju je potrebno kliknuti na OK. Važno je napomenuti da se na pisaču HP 8150 mogu ispisivati formati crteža A4 i A3, dok je za sve ostale formate crteža potrebno napraviti Plot to file za pisač DesignJet 650C ili DesignJet 1050. Opcija Plot to file nalazi se pod opcijom Plot Device (Slika 37).


25


9. Primjer 1 U ovoj glavi prikazano je kreiranje AutoCAD crteža jednostavnog strojnog dijela. Primjer je namijenjen studentima koji se prvi put sreću s programskim sustavom AutoCAD. Razradom primjera studenti će se upoznati s osnovnim alatima AutoCAD-a tijekom izrade ortogonalnih projekcija modela prikazanog na slici 39. Prikazani niz instrukcija samo je jedan od mogućih načina izrade crteža. Stoga su projekcije primjera na slici 39 crtane samo na jedan od više mogućih načina. Studenti mogu do istog rezultata doći korištenjem drugačijeg niza zapovijedi.

Slika 39. Primjer 1 u 3D

26



9.1. Kreiranje nacrta 1. Kreirati horizontalnu crtu koristeći zapovijed Line (kreiranje ravne crte određene s dvije točke) dužine 100mm povlačeći je s desna na lijevo (Slika 40). 100

Slika 40.

100

2. U nastavku horizontalne crte iz prvog koraka povući okomitu crtu koristeći zapovijed Line dužine 100mm (Slika 41).

100

Slika 41.

3. U nastavku vertikalne crte iz drugog koraka povući horizontalnu crtu Line dužine 50mm (Slika 42).

100

50

100

Slika 42.

4. Koristeći alat Offset (kreiranje novog objekta na određenoj udaljenosti od postojećeg objekta ili kroz određenu točku) kreirati novu crtu na udaljenosti 100mm od postojeće vertikalne crte, tako da prolazi kroz početnu točku horizontalne crte kreirane u prvom koraku (Slika 43).


27


100

50

100

Slika 43.

5. U nastavku horizontalne crte dužine 50mm iz trećeg koraka povući kosu crtu Line dužine 50mm pod kutom od 30°. Nakon što se odredi početna točka kose crte upisati u zapovjednu liniju @50<-30 i kliknuti Enter (Slika 44). 30°

50

100

50

100

Slika 44.

6. Koristeći alat Extend (produljenje objekta do drugog objekta) produljiti kosu crtu do vertikalne crte (Slika 45).

100

30°

50

100

Slika 45.

7. Koristeći alat Trim (odrezivanje objekta pomoću drugog objekta) odrezati višak vertikalne crte do kose crte (Slika 46).

28



100

30°

50

100

Slika 46

8. Kreirati projekciju cilindričnog dijela modela koristeći alat Line. Pri tome je potrebno simetralu crtati u sloju u kojem je predhodno određen tip crte za simetralu (Slika 47).

30

Ø30

100

30°

50

50 150

Slika 47.

9. Koristeći alat Chamfer (kreiranje skošenja) kreirati skošenje 3x45° na projekciji cilindričnog dijela modela (Slika 48).

30

Ø30

100

30°

50

3x45° 50 150

Slika 48.


29


10. Nacrtati projekciju utora radijusa 2,5mm. Koristiti alate Arc (kreiranje lukova) Line i Trim (Slika 49). 30°

50

30

Ø30

Ø25

100

,5 R2

5

3x45° 50

150

Slika 49.

11. Kreirati zaobljenje radijusa 10mm pomoću alata Fillet (kreiranje zaobljenja) (Slika 50). 0

50 30°

R1

30

Ø30

Ø25

100

,5 R2

5

3x45° 50

150

Slika 50.

30



9.2. Kreiranje bokocrta Koristeći alat Rectangle (kreiranje objekta u obliku pravokutnika) nacrtati kvadrat □100mm. Pri tome je potrebno poštivati pravila ortogonalnog proiciranja (dužina, širina i visina moraju se poklapati u pojedinim ortogonalnim projekcijama). Nakon postavljanja simetrala nacrtati kružnicu φ 20mm pomoću alata Circle (kreiranje kružnica)(Slika 51). 0

50 30°

R1

Ø2 0

5

50

Ø30

Ø25

100

,5 R2

3x45° 50

150

Slika 51.

Koristeći alat Arc potrebno je nacrtati luk sa središtem u sjecištu simetrala promjera φ 24mm (Slika 52). Kreirani luk prema pravilima tehničkog crtanja predstavlja prikaz unutrašnjeg navoja koji se crta tankom crtom. Pri tome je potrebno tanku crtu crtati u sloju u kojem su predhodno određeni tip i debljina crte. 0

50 30°

R1

M2

4

5

50

Ø30

Ø25

100

,5 R2

3x45° 50

150

Slika 52.


31


9.3. Kreiranje tlocrta Koristeći alate Rectangle i Line potrebno je nacrtati kvadrat □100mm i okomitu crtu koja predstavlja brid proiciran u nacrtu (sjecište horizontalne crte i kose crte pod kutom 30°) tako da dužine i širine odgovaraju ostalim ortogonalnim projekcijama. Kako projekcija cilindričnog dijela u nacrtu odgovara projekciji u tlocrtu potrebno je objekte od kojih je kreirana projekcija cilindričnog dijela u nacrtu kopirati u tlocrt Copy Object (Slika 53). 50 30°

R1 0

,5

Ø30

Ø25

100

R2

5

3x45° 50

100

150

Slika 53.

Koristeći alat Line potrebno je nacrtati projekciju provrta u tlocrtu za što nam je potreban djelomičan presjek. Dvije tanke horizontalne crte prikazuju korijen navoja. Šrafura Hatch (ispunjavanje prostora ograničenog drugim objektima s uzorkom) predstavlja presjek u kojem je moguće vidjeti ono što se inače u pogledu ne vidi (provrti, utori, itd.) jer se nalazi unutar punog neprozirnog materijala. Za određivanje granica djelomičnog presjeka potrebno je izvuči prostoručnu krivulju Spline (Slika 54). Šrafura, korijen navoja i prostoručna krivulja crtaju se u sloju u kojem su predhodno određeni tip i debljina crte za prikaz tankih crta.

32



50

0

30°

R1

,5

Ø30

Ø25

100

R2

5

3x45° 50

150

25 15

M24

100

2x45°

Slika 54.

9.4. Kreiranje bokocrta (B1) Koristeći predhodno primjenjivane alate potrebno je nacrtati ortogonalnu projekciju bokocrt B1 (Slika 55). 50 30°

R1 0

,5

30

Ø30

Ø25

100

R2

5

3x45° 50

100

150

Slika 55.


33


9.5. Prikaz svih kreiranih projekcija 50 30°

R1 0

50

30

Ø30

Ø25

100

,5 R2

5 100

3x45° 50

150

25 15

M24

2x45°

Slika 56.

34



10. Primjer 2

Slika 57. Primjer 2


35


11. Dodatak 11.1.Traka s izbornicima Izbornik File služi za otvaranje novih ili postojećih crteža, spremanje, ispisivanje, prikaz nedavno otvorenih crteža itd. Izbornik Edit koristi se za izmjene u crtežu i kopiranje objekata. Izbornik View služi za podešavanje parametara prikaza crteža, promjenu pogleda, zumiranje itd. Izbornik Insert služi za umetanje različitih objekata u crtež, povezivanje s drugim aplikacijama itd. U izborniku Format mogu se naći naredbe za uređivanje, slojeva, crta, boja, teksta itd. Izbornik Tools sadrži naredbe za pokretanje aplikacija, uključivanje/isključivanje traka s alatima, optimalizaciju izbornika i traka s alatima itd. Izbornik Draw sadrži alate za crtanje kao što su alat za crtanje kružnica, crta, lukova, krivulja itd. Izbornik Dimension sadrži alate za kotiranje crteža, promjene položaja kota i kotnih brojeva, promjenu izgleda kota itd. Pod izbornikom Modify nalaze se alati za promjenu izgleda teksta, kopiranje objekata, zrcaljenje, postavljanje drugog mjerila itd. Izbornik Window služi za rukovanje s prozorima, zatvaranje prozora, postavljanje više prozora jedan do drugog ili jedan ispod drugog, razmještaj gumba. Izbornik Help služi za dobivanje pomoći prilikom rada u AutoCAD-u.

36



11.2.Trake s alatima Traka s alatima Standard Toolbar (Slika 58) sadrži alate za kreiranje novog crteža, otvaranje postojećeg crteža, snimanje itd. Traka s alatima Object Snap Flyout (Slika 58) sadrži alate za hvatanje na postojeće objekte, krajnje točke crta, središte crte, središte kružnice itd.

Slika 58. The Standard toolbar i The Object Snap Flyout/toolbar

Traka s alatima Object Properties toolbar (Slika 59) služi za određivanje osobina objekata, slojeva, određivanje debljine crta itd.

Slika 59. The Object Properties toolbar


37


Traka s alatima UCS flyout (Slika 60) sadrži alate za kreiranje korisničkih koordinatnih sustava. Traka s alatima Inquiry toolbar (Slika 60) sadrži alate za ispitivanje međusobne udaljenosti dvaju entiteta, određivanje površine, izračun mase 3D modela itd.

Slika 60. The UCS flyout/toolbar i The Inquiry toolbar

Traka s alatima View flyout (Slika 61) sadrži alate za postavljanje standardnih pogleda na crtež, (pogled odozgo, odozdo, straga, spreda, itd.). Traka s alatima Zoom flyout (Slika 61) sadrži alate za fokusiranje na objekte na crtežu.

Slika 61. The View flyout/toolbar i The Zoom flyout/toolbar

Traka s alatima Draw (Slika 62) sadrži alate za izvlačenje crta, kružnica, lukova, krivulja itd. Traka s alatima Insert flyout (Slika 62) sadrži alate za ubacivanje objekata, slika i sl. Traka s alatima Modify (Slika 62) sadrži alate za modificiranje objekata na crtežu, brisanje, kopiranje entiteta, skaliranje, zrcaljenje itd.

38



Slika 62. The Draw toolbar, The Insert flyout/toolbar i The Modify toolbar

Traka s alatima 3D Orbit (Slika 63) sadrži alate za manipuliranje 3D objektima. Traka s alatima CAD Standards (Slika 63) sadrži alate za provjeru i namještanje CAD standarda.

Slika 63. The 3D Orbit toolbar i The CAD Standards toolbar

Traka s alatima Text (Slika 64) sadrži alate za upisivanje teksta na crtežu, promjenu stila postojećeg teksta itd.

Slika 64. The Text toolbar


39


Traka s alatima Dimension (Slika 65) sadrži alate za kotiranje crteža, promjenu stila kotiranja, promjenu izgleda kota itd.

Slika 65. The Dimension toolbar

Traka s alatima Layouts (Slika 66) sadrži alate za ispisivanje crteža (Plot). Traka s alatima Modify II (Slika 66) sadrži alate za promjenu parametara i atributa na postojećim entitetima u crtežu, šrafura, krivulja itd.

Slika 66. The Layouts toolbar i The Modify II toolbar

40



11.3.Popis skračenica koje se koriste za pozivanje naredbi preko zapovjedne linije (Command aliases) Tablica 7. Popis skračenica naredbi (Command aliases)

Command aliases Command

Aliases

Command

Aliases

Command

Aliases

ARC AREA ARRAY BHATCH BLOCK BREAK CHAMFER CIRCLE COLOR COPY DIMALIGNED DIMANGULAR DIMCONTINUE DIMDIAMETER DIMLINEAR DIMRADIUS DIMSTYLE ELLIPSE ERASE EXPLODE

a aa ar h, bh b br cha c col co, cp dal dan dco ddi dli dra d, dst el e x

EXTEND FILLET FILTER GROUP HATCH HATCHEDIT IMPORT INSERT LAYER LEADER LINE LINETYPE LWEIGHT MLINE MOVE MTEXT OFFSET OSNAP PAN PLOT

ex f fi g h he imp i la lead l lt, ltype, ddltype lw ml m t, mt o os p print

POINT POLYGON PREVIEW PROPERTIES RECTANG RENAME ROTATE SCALE SNAP SPLINE STYLE THICKNESS TOLERANCE TOOLBAR TRIM UNITS VIEW ZOOM

po pol pre ch, mo, props rec ren ro sc sn spl st th tol to tr un v z

11.4.Upiti u naredbama AutoCAD-a Veliki broj naredbi postavlja korisniku neki od slijedećih upita: Tablica 8. Upiti u naredbama AutoCAD-a

Upiti u naredbama AutoCAD-a Primjer

Opis

point

Točka: potrebno je unijeti koordinate točke (uporabom tipkovnice, odabirom pomoću grafičkog pokazivača ili na neki drugi način). Udaljenost: određuje se utipkavanjem željene vrijednosti ili obabirom dviju točaka (razmak određuje udaljenost). Polumjer, promjer: unosi se uporabom tipkovnice ili odabirom pomoću grafičkog pokazivača Kut: unosi se uporabom tipkovnice ili odabirom početne i krajnje točke dužine čiji nagib u odnosu na x os određuje željeni kut. Vektor pomaka: potrebno je odrediti početnu (Base point of displacement) i krajnju točku (Second point of displacement) vektora. Brid, rub: određuje se odabirom nacrtanog objekta (linija, kružnica…) koji će poslužiti kao rub za odsijecanje, produživanje… Odabrati objekte: potrebno je označiti nacrtane objekte na koje se odnosi naredba (brisanje, kopiranje, premještanje,…).

distance radius, diametar angle displacement edge select objects


41

Pod Loge Auto Cad

Recommend Documents