PIT. I ODG. 1 KL.pdf

C11

Drugi ĉasnik ĉasnik stroja stroja na brodu sa strojem strojem porivne snage od 3000 kW ili jaĉim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaĉim

POMOĆNA POSTROJENJA sukladno s MeĊunarodnom konvencijom o straţe pomoraca, standardima za izobrazbu, izdavanjem sv jedodţaba i drţanjem straţe 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 1.

PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA

Skupina pitanja 1.1

Tekst pitanja

bodovi

Izvedbe, Izvedbe, uloga i sastavni dijelovi osovinskog voda ULOGA OSOVINSKOG VODA: - JE DA TANGENCIONALNE SILE PRETVARA U AKSIJALNE

20

-

SILE I PREKO VIJKA POKREĆE BROD. POSTIĆI IDEALAN BROJ OKRETAJA PROPELERA (IDEALAN BROJ OKRETAJA JE 1 RPM JER ŠTO JE MANJI BROJ OKRETAJA VEĆA JE UČINKOVITOST.

- OSIGURATI MANEVARSKE SPOSOBNOSTI BRODA STUPANJ ISKORISTIVOSTI OSOVINSKOG VOD JE 96-98%. ŠTO KRAĆI OSOVINSKI VOD MANJI SU GUBICI I BOLJI PRIJENOS ENERGIJE. VAŢNO JE DA SU OSOVINSKI VOD I MOTOR CENTRIRANI.. CENTRIRA SE OD KRME PREMA PORIVNOM STROJU. GLAVNI ELEMENTI OSOVINSKOG VODA SU BRODSKI VIJAK, OSOVINA BRODSKOG VIJKA, STATVENA CIJEV, PREDNJA

BRTVENICA, ZADNJA BRTVENICA, MEĐUOSOVINE, TEMELJNI LEŢAJEVI, PRIRUBNICA, ODRIVNI LEŢAJ. TEMELJNI LEŢAJ NE SMIJE PREUZIMATI AKSIJALNE SILE RADI TEMPERATURNE DILETACIJE. TE SILE PREUZIMA ODRIVNI LEŢAJ I PRENOSI DALJE NA KONSTRUKCIJU BRODA

DA BI ZAŠTITIO MOTOR. IZVEDBE: SA KOPČOM / BEZ KOPČE SA ZUPČASTIM PRIJENOSOM / BEZ ZUPČASTOG SA ZAKRETNIM KRILCIMA PROPELERA PROPELERA / VIJAK SA FIKSNIM KRILCIMA

1.2

Mlazne pumpe

15

ZOVEMO IH JOŠ EJEKTORIMA. EJEKTORI SE NA BRODOVIM KORISTE ZA SLJEDEĆE POTREBE: ZA STVARANJE VAKUUMA U CRPNIM CJEVOVODIMA VELIKIH DULJINA I VELIKIH

PROMJERA, ZA CRPLJENJE KALJUŢNIH I OSTALIH OTPADNIH VODA TE FEKALIJA I NAJVAŢNIJA PRIMJENA EJEKTORA J E NA PARNIM POSTROJENJIMA GDJE ISISAVAJU MJEŠAVINU ZRAKA I VODENIH PARA U SVRHU ODRŢAVANJA NISKOG VAKUUMA. ENERGIJA POGONSKOG SREDSTVA SLUŢI IM ZA CRPLJENJE I TLAČENJE TEKUĆINE, ZRAKA, PARE ILI PLINA. POGONSKO SREDSTVO MOŢE BITI VODA ZRAK ILI PARA. POD VEĆIM TLAKOM DOVODI SE POGONSKO SREDSTVO NA SAPNICU (NOZZLE). NA SAPNICI SE SMANJUJE PRESJEK TE SE

POVEĆAVA BRZINA MEDIJA NA IZLAZU IZ SAPNICE. OKO SAPNICE NASTAJE PODTLAK I NA TAJ NAČIN USISAVAMO SREDSTVO KOJE DOBAVLJAMO. NA POČETKU DIFUZORA MIJEŠA SE POGONS KO SREDSTVO I SREDSTVA KOJEG DOBAVLJAMO. NA IZLAZU IZ EJEKTORA IMAMO DIFUZOR,

ODNOSNO PROŠIRENJE KOJE NAM SMANJUJE BRZINU A NAZAD POVEĆAVA TLAK NA VELIČINU DOSTATNU ZA SAVLADAVANJE OTPORA U CJEVOVODU . 1.3

Kapacitet kompresora i spremnika zraka KAPACITET SPREMNIKA ZRAKA ODREĐUJE SE PREMA VRSTI MOTORA. ZA PREKRETNE PORIVNE STROJEVE KAPACITET

MORA BITI TAKAV DA OMOGUĆI 12 UZASTOPNIH UPUĆIVANJA BEZ RADA KOMPRESORA. ZA NEPREKRETNI PORIVNI STROJ JE 8 UPUĆIVANJA (PO NOVOM) A ZA POMOĆNE MOTORE 6 UPUĆIVANJA. KOMPRESOR MORA MORA ZADOVOLJITI UVIJET DA USPIJE NAPUNITI BOCU ZRAKA OD 5-30 BARA ZA 1 SAT.

Zašto se upotrebljavaju višestepeni kompresori? ZBOG PREVELIKE TEMPERATURE ZBOG KOJIH ULJE GUBI

SVOJA SVOJASTVA I MOŢE SE ZAPALITI

15

1.2

Mlazne pumpe

15

ZOVEMO IH JOŠ EJEKTORIMA. EJEKTORI SE NA BRODOVIM KORISTE ZA SLJEDEĆE POTREBE: ZA STVARANJE VAKUUMA U CRPNIM CJEVOVODIMA VELIKIH DULJINA I VELIKIH

PROMJERA, ZA CRPLJENJE KALJUŢNIH I OSTALIH OTPADNIH VODA TE FEKALIJA I NAJVAŢNIJA PRIMJENA EJEKTORA J E NA PARNIM POSTROJENJIMA GDJE ISISAVAJU MJEŠAVINU ZRAKA I VODENIH PARA U SVRHU ODRŢAVANJA NISKOG VAKUUMA. ENERGIJA POGONSKOG SREDSTVA SLUŢI IM ZA CRPLJENJE I TLAČENJE TEKUĆINE, ZRAKA, PARE ILI PLINA. POGONSKO SREDSTVO MOŢE BITI VODA ZRAK ILI PARA. POD VEĆIM TLAKOM DOVODI SE POGONSKO SREDSTVO NA SAPNICU (NOZZLE). NA SAPNICI SE SMANJUJE PRESJEK TE SE

POVEĆAVA BRZINA MEDIJA NA IZLAZU IZ SAPNICE. OKO SAPNICE NASTAJE PODTLAK I NA TAJ NAČIN USISAVAMO SREDSTVO KOJE DOBAVLJAMO. NA POČETKU DIFUZORA MIJEŠA SE POGONS KO SREDSTVO I SREDSTVA KOJEG DOBAVLJAMO. NA IZLAZU IZ EJEKTORA IMAMO DIFUZOR,

ODNOSNO PROŠIRENJE KOJE NAM SMANJUJE BRZINU A NAZAD POVEĆAVA TLAK NA VELIČINU DOSTATNU ZA SAVLADAVANJE OTPORA U CJEVOVODU . 1.3

Kapacitet kompresora i spremnika zraka KAPACITET SPREMNIKA ZRAKA ODREĐUJE SE PREMA VRSTI MOTORA. ZA PREKRETNE PORIVNE STROJEVE KAPACITET

MORA BITI TAKAV DA OMOGUĆI 12 UZASTOPNIH UPUĆIVANJA BEZ RADA KOMPRESORA. ZA NEPREKRETNI PORIVNI STROJ JE 8 UPUĆIVANJA (PO NOVOM) A ZA POMOĆNE MOTORE 6 UPUĆIVANJA. KOMPRESOR MORA MORA ZADOVOLJITI UVIJET DA USPIJE NAPUNITI BOCU ZRAKA OD 5-30 BARA ZA 1 SAT.

Zašto se upotrebljavaju višestepeni kompresori? ZBOG PREVELIKE TEMPERATURE ZBOG KOJIH ULJE GUBI

SVOJA SVOJASTVA I MOŢE SE ZAPALITI

15

2.1

Principi ĉišćenja i odjel jivanja jivanja goriva goriva i maziva ČIŠĆENJE GORIVA I MAZIVA RADI NA PRINCIPU TALOŢENJA USLIJED RAZLIKE U SPECIFIČNOJ TEŢINI. U TANKOVIMA TAJ PROCES UBRZAVAMO POVIŠENJEM TEMPERATURE TEKUĆINE. NAJBOLJI REZULTATI SE DOBIJU KOD ŠIROKIH I PLITKIH TANKOVA (JER JE PUT KOJI ČESTICA MORA PROĆI NAJKRAĆI) ALI KOD BRODOVA JE TO TEŠKO IZVEDIVO (EFEKAT SLOBODNIH POVRŠINA, OGRANIČEN PROSTOR...) . POMOĆU SEPARATORA I DJELOVANJA CENTRIFUGALNE CENTRIFUGALNE SILE SI LE PROCES TALOŢENJA UBRZAVAMO (CENTRIFUGAL (CENTRIFUGALNA NA SILA SILA POVEĆAVA MASU ČESTICE I DO 11000 PUTA). POMOĆU FILTERA MOŢEMO ISTO ODSTRANJIVATI NEČISTOĆE IZ GORIVA ILI MAZIVA. FILTERE KARAKTERIZIRA NJIHOVA FINOĆA (ZA GORIVA I MAZIVA SE KORISTE FILTERI 30 – 50 MIKRONA) I NAČIN RADA RUČNI). AUTOMATSKO ČIŠĆENJE (AUTOMATSKI ILI ELEMENATA FILTERA SE VRŠI PROMJE NOM SMJERA MEDIJA KOJI SE FILTRIRA ILI ZRAKOM. PROCES ČIŠĆENJA MOŢE AKTIVIRATI DIFERENCIJALNI PRESOSTAT ILI TIMER (OVISNO O IZVEDBI). DOPUŠTENI PAD TLAKA JE 0.5 bara DOK JE NORMALNI PAD TLAKA 0.2 bar.

20

2

2.2

Regulacija rada i razvodi (VENTILI) na kompresorima SVI KOMPRESORI IMAJU NEPOVRATNE VENTILE. ROTORNI KOMPRESORI IMAJU SAMO JEDAN ILI NEMAJU NITI JEDAN

VENTIL. USISNI TLAK JE UVJEK NIŢI OD TLAKA U USISNOM VODU A TLAK NA TLAČNOM VENTILU JE VEĆI OD TLAKA U TLAČNOM VODU ZBOG PADA TLAKA NA VENTILIMA. IZVEDBE VENTILA: - VENTILI S KONCENTRIČNIM RASPORIMA - VENTILI S RAVNIM RASPORIMA - RAVNOSTRUJNI VENTILI - ETAŢNI VENTILI GLAVNI DIJELOVI VENTILA:

 SJEDIŠTE – OPTEREĆENO UDARCIMA PLOČICE, IZRAĐENO JE OD LIJEVANOG ŢELJEZA  PLOČICA VENTILA – NAJOSJETLJIVIJI DIO KOMPRESORA, IZRAĐENA OD LEGIRANOG ČELIKA. ZAHTIJEVI – VELIKA OTPORNOST NA UDAR I ŠTO 

MANJA MASA. DEBLJINA JE OD 0.8 DO 4 mm. OPRUGE – SLUŢE DA UBRZAJU ZATVARANJE VENTILA, A OPET NE SMIJU DAVATI PREVELIKI

OTPOR PRI OTVARANJU. UBLAŢAVAJU UDARAC PLOČICE U ODBOJNIK.  ODBOJNIK – OGRANIČAVA PODIZAJ , PRIDRŢAVA OPRUGE I SLUŢI KAO VODILICA ZA PLOČICU REGULACIJA RADA STAPNIH KOMPRESORA:

 POVREMENI PREKID DOBAVE: UKLJUČIVANJE ILI ISKLJUČIVANJE KOMPRESORA PREKO PRESOSTATA,



POVREMENO POTPUNO ZATVARANJE USISNOG VENTILA (KOMPRESOR RADI U PRAZNOM HODU), POTPUNO OTVARANJE USISNOG VENTILA. GRUBA REGULACIJA DOBAVE: STUPNJEVANA PROMJENA BROJA OKRETAJA ELEKTROMOTORA (MIJENJA SE BROJ PARI POLOVA), PROMJENOM

VELIČINE



ŠTETNOG

PROSTORA, ISKLJUČIVANJE CILINDARA ( KOD VIŠESTUPANJSKIH

POJEDINIH KOMPRESORA POTREBNO JE PROVESTI NA SVIM CILINDRIMA) KONTINUIRANA REGULACIJA DOBAVE: NAJBOLJA ALI NAJSKUPLJA. REGULACIJA PROMJENOM FREKVENCIJE (BROJA OKRETAJE). TU TREBA PAZITI PRILIKOM SMANJENJA BROJA OKRETAJA NA GUBLJENJE MOMENTA I SMA NJENJE TLAKA ULJA. DRUGI NAČIN REGULACIJE JE UPRAVLJANJE USISNIM VENTILOM IZVANA (KOD KOMPRESIJE JEDAN DIO PUTA VENTIL JE OTVOREN TAKO DA DIO PLINA IDE NAZAD U USISNI

VOD. I TREĆI NAČIN JE POMOĆU VREMENSKI PROMJENJIVOG ŠTETNOG PROSTORA .

15

2.3

Rashladni proces

JE ZATVORENI KRUŢNI LIJEVOKRETNI PROCES (TROŠIMO RAD DA BI NA DRUGOJ STRANI ODVELI TOPLINU) KOJI SE

SASTOJI IZ:1. STLAČIVANJA 2. HLAĐENJA I UKAPLJIVANJA,3. PRIGUŠIVANJA,4. ISPARAVANJA GLAVNI ELEMENTI RASHLADNOG PROCESA SU: KOMPRESOR, KONDENZATOR, EKSPANZIJSKI VENTIL I

ISPARIVAČ. PLINOVITO SREDSTVO SE USISAVA IZ ISPARIVAČA KOMPRESOROM I TLAČI UZ PRIBLIŢNO ADIJABATSKU PROMJENU STANJA. PLIN SE ZATIM VODI U KONDENZATOR,

GDJE SE USLIJED HLAĐENJA PRETVARA U KAPLJEVITO STANJE POD PRIBLIŢNO KONSTANTNIM TLAKO M.OSLOBOĐENA TOPLINA U KONDENZATOM PRELAZI NA RASHLADNU VODU. NAKON UKAPLJIVANJA RASHLADNE SREDSTVO PROLAZI

KROZ EKSPANZIJSKI VENTIL, U KOJEMU SE VRŠI PRIGUŠIVANJE S VISOKOG NA NISKI TLAK, UZ KONSTANTNI SADRŢAJ TOPLINE. TEKUĆE SREDSTVO NISKOG TLAKA ULAZI U ISPARIVAČ, TU PREUZIMA NA SEBE TOPLINU IZ OKOLINE (RASHLADNE KOMORE) TE ISPARAVA. TAJ SE DIO

PROCESA ODVIJA PRI PRIBLIŢNO KONSTANTNOM TLAKU. TLAK I TEMPERATURA SREDSTVA KOJE ISPARAVA SU

ODREĐENI POLOŢAJEM OTVORA EKSPANZIJSKOG VENTILA, A RAVNOTEŢA SE ODRŢAVA OMJEROM KOLIČINE PLINA KOJA SE USISAVA IZ ISPARIVAČA KOMPRESOROM, I KOLIČINE TEKUĆINE KOJA PROLAZI KROZ EKSPANZIJSKI VENTIL. POVRŠINA PREDSTAVLJA UTROŠENI RAD, A QO JE TOPLINA DOVEDENA RASHLADNOM SREDSTVU ZA ISPARAVANJE, ODNOSNO ODVEDENA TOPLINA IZ HLA ĐENE PROSTORIJE.

15

3.1

Separator kaljuţne vode OBAVEZAN ZBOG IMO-a, SEPARIRA VODU NA 15 ppm KOJA JE DOZVOLJENA GRANICA ISPUMPAVANJA VAN BRODA. SVAKI

SEPARATOR IMA GRIJAČ DA BI SE PROMIJENILA SPECIFIČNA GUSTOĆA ULJA I VODE I OLAKŠAJU ODVAJANJE. PRVI STUPANJ SKIDA GRUBE DOK U DRUGOM STUPNJU FILTERI SPUŠTAJU ZAPRLJANOST VODE NA ISPOD 15ppm -a. NA

IZLAZU JE TROSMJERNI VENTIL KOJI U SLUČAJU POVEĆANJA IZNAD 15ppm VRAĆA VODU NA USIS PUMPE ILI U KALJUŢNI TANK. NA PRVOM STUPNJU JE SENZOR KOJI DETEKTIRA ULJE I AU TOMATSKI VENTIL KOJI GA ISPUŠTA U SLUDGE TANK ILI NEKI DRUGI TANK.

Preduvijeti za uključenje ureĎaja, brod u voţnji, udaljen 12NM od obale, vrijednost ispuštene vode ispod 15 ppm. Ispumpavanje se mora zabiljeţiti u Oil record book (vrijeme , pozicija, količina, ostatak kaljuţne vode u tanku

20

3

3.2

UreĊaji za kormilarenje i zahtjevi koje trebaju zadovoljiti MOŢE BITI ROTACIONI ILI S CILINDRIMA. SASTOJI SE OD:  PUMPE ULJA – RADE TLAK KOJI JE POTREBAN ZA ZAKRETANJE LISTA KORMILA . TLAK JE DO 70 bara A OVISI O SILAMA (OTPORU) NA LISTU KORMILA. SIGURNOSNI VENTIL NA PUMPI OTVARA KOD SE DOSTIGNE MAKSIMALNI TLAK.  POGONSKI DIO – MISLI SE NA CILINDRE SA STAPOVIMA ILI KRILA  SIGURNOSNI VENTIL SUSTAVA – SAFETY VALVE BLOCK  TANK ULJA ZAHTIJEVI:  MORA BITI DOVOLJNO JAK DA PREBACI KORMILO S JEDNOG NA DRUGI KRAJNJI POLOŢAJ 35 O ZA 28 SEKUNDI PRI MAXIMALNOM GAZU I BRZINI. SNAGA

PRIČUVNOG KORMILA BI TREBALA BITI DA MOŢE



ZAKRENUTI S 20 O JEDNE STRANE NA 20 O DRUGU STRANU ZA 2 0 SEKUNDI PRI BRZINI OD 7 ČVOROVA. MORA UDOVOLJAVATI ZAHTIJEVIMA REGISTRA KOJE SE ODNOSE NA UPRAVLJANJE, STABILNOST SMJERA PLOVIDBE, SPOSOBNOST OKRETANJA.

10

3.3

20

Rotacijske pumpe s rotacijskim prostorima

MISLI SE NA ZUPČASTE PUMPE, SAMOCRPNE SU I S KONTINUIRANOM DOBAVOM.

PRINCIP RADA: ZUPČANICI SE VRTE U KUĆIŠTU (JEDAN POGONSKI A DRUGI POGONJEN) UZ TOLERANCIJU (ALI NE PREVELIKU JER KAPACITET PUMPE) . ZUPČANICI ZAHVAĆAJU

POTREBNU

UTIJEČE NA TEKUĆINU U MEĐUZUPČANOM PROSTORU I PRENOSE JE NA STRANU IZMEĐU KUĆIŠTA I OZUBLJENJA. POGONJENI ZUPČANIK IMA RUPE TJ. KANALE U SEBI RADI RASTEREĆENJA KOD RADA. DOBAVA ZUPČASTE PUMPE PUMPE ODREĐUJE SE NA TEMELJU ZAPREMINE MEĐUZUPČANOG PROSTORA. DA BI SE IZBIJEGLA OŠTEĆENJA U SLUČAJU ZATVORENOG TLAČNOG VENTILA UGRAĐEJE SE PREKOTLAČNI VENTIL KOJI U SLUČAJA AKTIVIRANJA POVEZUJE USISNU I TLAČNU STRANU PUMPE. PUMPA JE OSJETLJIVA NA NEČISTOĆE PA SE NA USISNOJ STRANI REDOVITO POSTAVLJA FILTER I TO

ČESTO U IZVEDBI SA MAGNETIMA. VISINA DIZANJA ZUPČASTE PUMPE JE I DO 500m, A BRZINA VRTNJE I DO 3000 o/min. BRZINU VRTNJE ODABIREMO PREMA VISKOZNOSTI

TEKUĆINE KOJU DOBAVLJAMO. ŠTO JE VISKOZITET MANJI VEĆI SU OKRETAJI PUMPE. POGODNA SU ZA VISOKE DOBAVNE VISINE I VISKOZNE TEKUĆINE. KARAKTERISTIKA DOBAVE NAM POKAZUJE DA PORASTOM TLAKA PADA

KOLIČINA.

4.1

Proĉišćavanje ulja za podmaziv anje RAZLIKUJEMO DVA SUSTAVA ULJA: PROČIŠČAVANJE S PUNIM PROTOKOM I DJELOMIČNO. DJELOMIČAN NAČIN JE NAJČEŠĆI SLUČAJ. KOD NJEGA DIO ULJA ODLAZI U SEPARATOR NAKON ČEGA SE PROČIŠĆENO ULJE VRAĆA NAZAD U SLIVNI TANK. KAPACITET SEPARATORA SE PODESI DA UKUPNA KOL IČINA SISTEMA PROĐE 2.5 – 3 PUTA KROZ SEPARATOR U TOKU 24 SATA. ULJE ZA PODMAZIVANJE DIZEL MOTORA IZLOTŢENO JE

ONEČIŠC ́ENJU OD METALNIH I UGLJENIH ČESTICA, HRĐE I

PROIZVODA OKSIDACIJE ASFALTA, TE U NJEMU IMA VODE KOJA NASTAJE KAO KONDENZAT, ILI ZBOG PROPUŠ TANJA IZ

RASHLADNOG SUSTAVA. TEŠKA GORIVA KOJA SE UPOTREBLJAVAJU ZA RAD DIZEL MOTORA U PRAVILU ̂ IŠC ́ENJE, JER ODREĐENE KOLIČINE IZAZIVAJU ONEC KISELINA NASTALIH TIJEKOM IZGARANJA U C ILINDRU

DOSPIJU U KARTER MOTORA I POMIJEŠAJU SE SA ULJEM. SVA NAVEDENA ONEČIŠC ́ENJA IZAZIVAJU TROŠENJE OKRETLJIVIH DIJELOVA DIZEL MOTORA. ONEČIŠĆENJE ULJA NASTAJE I ZBOG TROŠENJA MATERIJALA KLIZNIH POVRŠINA. FILTERI SLUŢE ZA OTKLANJANJE KRUTIH NEČISTOĆA. SASTOJE SE OD KUĆIŠTA ULOŢAKA A MOŢE BITI I U KOMPLETU. NEKI IMAJU I MAGNETE . PREMA FINOĆI DIJELIMO IH NA GRUBE (OTVORI 1-3mm), FINE (OTVORI 0.10.5mm) I NAJFINIJE (ČAK DO 20 mikrona). PREMA IZVEDBI IMAMO FILTERE SA SITOM, LAMELAMA TE MAGNETSKI.

MOŢEMO IH JOŠ PODIJELITI NA DVOSTRUKE SA RUČNIM ČIŠĆENJEM I AUTOMATSKE S PROTUSTRUJNI M ISPIRANJEM. MAXIMALNO DOZVOLJENI PAD TLAKA JE 0.5 bara PRI 90100cSt PRI 40 OC

10

4

4.2

Brodski izmjenjivaĉi topline

25

OSIGURAVAJU PRIJELAZ TOPLINE U POJEDINIM SUSTAVIMA

S

MEDIJA

VIŠE

TEMPERATURE

NA

MEDIJ

NIŢE

TEMPERATURE. RAZLIKUJEMO:  CIJEVASTE – KOJI SE

SASTOJE OD PLAŠTA, CIJEVNOG SNOPA, CIJEVNIH PLOČA I POKLOPACA. PRI PROJEKTIRANJU VRLO JE VAŢNO ODREDITI KOJI ĆE FLUID TEĆI KROZ CIJEVI, A KOJI OKO NJIH TE KOJI SMJER STRUJANJA ODABRATI. SREDSTVA S VIŠIM TLAKOM, NEČISTA SREDSTVA I SREDSTVA KOJA IZAZIVAJU KOROZIJU OBIČNO SE VODE KROZ CIJEVI. PARA KOJA KONDENZIRA TE VRUĆE TEKUĆINE OBIČNO SE VODE OKO CIJEVI. PREDNOST SE DAJE PROTUSTRUJNOM PROTOKU FLUIDA RADI BOLJEG PRIJELAZA TOPLINE. PREDNOST CIJEVASTIH

IZMJENJIVAČA TOPLINE U ODNOSU NA PLOČASTE JE MANJI PAD TLAKA. MATERIJALI CIJEVI ALUMINIJSKA BRONCA

 PLOČASTI IZMJENJIVAČI TOPLINE IMAJU VEĆU OGRIJEVNU ILI RASHLADNU POVRŠINU, LAKŠI SU, MANJE DIMENZIJE, VEĆI KOEFICIJENT PRIJELAZA TOPLINE DOK JE NEDOSTATAK VEĆI PAD TLAKA U ODNOSU NA CIJEVASTE. SASTOJE SE OD PAKETA PLOČA S UPREŠANIM PROFILOM. DEBLJINA PLOČE JE 0.4 – 0.7 mm. ZATIM BRTVE, FIKSNA STEZNA PLOČA NA

KOJOJ SU CIJEVNI PRIKLJUČCI DOK JE DRUGA PLOČA POMIČNA. VIJCI SLUŢE DA SE TE DVIJE PLOČE JEDNOLIČNO PRITEGNU. MOŢE IH BITI DVA ILI VIŠE SA SVAKE STRANE. MATERIJALI OD KOJIH SE RADE PLOČE SU KROM - NIKAL ČELIK , KROM-NIKAL

MOLIBDEN ČELIK I TITAN (MORSKA VODA) DOK SE FIKSNA I STEZNA PLOČA TE VIJCI IZRAĐUJU OD UGLJIČNOG ČELIKA.

4.3

Vrste i pogon palubnih strojeva

SIDRENO VITLO, PRITEZNO VITLO, DIZALICE, UREĐAJ ZA K ORMILARENJE, SOHE ZA ČAMCE ZA SPAŠAVANJE, UREĐAJ ZA DALJINSKO UPRAVLJANJE VENTILIMA, SIZ, SIDRENA I PRITEZNA VITLA , UREĐAJ ZA KORMILARENJE, SOHE ZA ČAMCE ZA SPAŠAVANJE TE DIZALICE MOGU BITI

POGONJENA ELEKTRIČKI ILI HIDRAULIKOM. ČEST JE SLUČAJ DA SE POMICA NJE SIZA VRŠI POMOĆU ZRAČNIH MOTORA. ZAHTIJEVI KOJI SE POSTAVLJAJU ZA PALUBNE STROJEVE SU:  OTPORNI NA VREMENSKE UVIJETE  DOVOLJNO SNAGE  SIGURNOST U RADU

 KOD EL. POGONJENIH UREĐAJA MOTORI MORAJU BITI HERMETIČKI ZATVORENI  NA NEKIMA EL. MAGNETSKA KOČNICA SMJEŠ TENA JE 

NA MOTORU SIDRENA VITLA POGONJENI EL. MOTOROM IMAJU TRI BRZINE (BRZINE SE MIJENJAJU BROJEM PARI

POLOVA). NAJMANJA BRZINA IMA NAJVEĆI MOMENT. SIDRENA VITLA DIMENZIONIRAJU SE PREMA LANCU I SIDRU. POGON MOZE BITI: HIDRAULICNI , ELEKTRICNI , PARNI I PNEUMATIKA, RUCNO, MOTOR, ZAHTJEVI: SIGURNOST , OTPORNI NA VRIJEME , ZADOVOLJAVAJU SVOJE POTREBE.

POSEBNI ZAHTJEVI ZA ELEKTRICNE UREĐAJE: EL.MOTORI HERMETICNO ZATVORENI , EL MAGNETSKA KOCNICA (ISTOSMJERNA STRUJA 24V NA KRAJU MOTORA) , SIDRENA VITLA EL MOTOR NAJCESCE S TRI BRZINE PREBACIVANJE POLOVA POMOCU SKLOPKE MANJA BRZINA VECI MOMENT. - MEĐU PALUBNE STROJEVE UBRAJAMO: VITLA (TERETNA, PRITEZNA I SIDRENA) I DIZALICE ELEKTROMOTOROM: PRIJE SU SE KORISTILI ISTOSMJERNI, A DANAS IZMJENIČNI, REGULACIJA BRZINE VA RD LEONARDOVIM SPOJEM ILI BROJEM PARI POLOVA V.L. SPOJ – IZMJENIČNI MOTOR POGONI ISTOSMJERNI GENERATOR, A ISTOSMJERNI GENERATOR POGONI ISTOSMJERNI MOTOR - UZBUDOM NA IST. GENERATORU MIJENJAMO BRZINU VRTNJE VITLA, A UZBUDOM NA ISTOSMJERNOM MOTORU MIJENJAMO SMJER VRTNJE BROJEM PARI POLOVA – 1.STUPANJ 6 (SREDNJA), 2. STUPANJ 8 (SPORA), 3.STUPANJ 4 (BRZA)

PROMJENOM ZUPČANIKA – TRI POLOŢAJA, NEUTRAL, BRZA I SPORA

ELEKTROHIDRAULIČKI:MOŢE BITI NISKOTLAČNI (DO 30 BARA) I VISOKOTLAČNI (DO 250 BARA) SASTOJI SE IZ PUMPE SA PROMJENJIVIM STAPAJEM I HIDROMOTORA, VENTILA UPRAVLJANJA, EX P.TANKA, MAG.FILTRA

15

5.1

20

Teorija kompresora i usporedba pojedinih vrsta kompresije

KOMPRESORI SU UREĐAJI KOJI TLAČE PLIN ILI PARU NA VIŠI TLAK POVEĆAVAJUĆI IM ENERGETSKU RAZINU. KOD KOMPRESIJE PROMJENA STANJA MOŢE BITI IZOTERMNA (KONSTANTNA

TEMPERATURA),

IZENTROPSKA

ILI

POLITROPSKA. TEŢIMO IZOTERMNOJ KOMPRESIJI JER TREBAMO ULOŢITI NAJMANJI RAD. JEDNOSTEPENA KOMPRESIJA TROŠI VIŠE RADA NEGO VIŠESTEPENA KOMPRESIJA.

RAZLOZI

ZBOG

KOJEG

SE

NE

KORISTI

JEDNOSTEPENA UMJESTO VIŠESTEPENE KOMPRESIJE SU VOLUMEN ŠTETNOG PROSTORA, TEMPERATURA ULJA I POTREBNE VELIKE DIMENZIJE (NEISPLATIVO). POD UVIJETOM DA SE NAKON SVAKOG STUPNJA MEDIJ OHLADI

NA POČETNU TEMPERATURU, VIŠESTEPENA KOMPRESIJA JE BOLJA OD JEDNOSTEPENE JER DOBIVAMO UŠTEDU U RADU. DVOSTEPENA KOMPRESIJA NA BRODU U SUSTAVU UPUTNOG ZRAKA SE KORISTI KADA IMAMO VODENO HLAĐENJE A TROSTEPENA KAD IMAMO ZRAČNO HLAĐENJE . VIŠESTEPENA KOMPRESIJA SE NAJVIŠE PRIBLIŢ AVA IZOTERMI. AKO KOMPRESOR TLAČI ODREĐENU KOLIČ INU ZRAKA , OKOLNOG TLA KA I TEMPERATURE NA ODREĐENI VIŠ I TLAK

, ZA TLAČENJE TROŠI ODREĐENI RAD. TAJ RAD JE RAZLIČIT I ZNOSI I OVISI O PROCESU TLAČENJA. ZA POLITROPSKO TLAČENJE UTROŠI SE VIŠE RADA NEGO ZA IZOTERMIJSKO , A MANJE NEGO ZA ADIJABATSKO.PRI ADIJABATSKOM I

POLITROPSKOM TLAČENJU PORASTE TEMPERATURA , TE TAJ RAST NIJE POŢELJAN KOD RADA KOMPRESORA ZBOG MOGUĆNOSTI EKSPLOZIJE ULJNIH PARA STOGA ZA PODMAZIVANJE KORISTIMO ULJA SA VIŠ IM TEMPERATURAMA PLAMISTA.TEMPERATURA ZRAKA PRI TLAČENJU NE SMIJE PRIJEĆI 140 OC

5

20

5.2

Osovina brodskog vijka, meĊuosovine, spoj brodskog vijka i osovine MEĐUOSOVINA SPAJA OSOVINU VIJKA S PORIVNIM STROJEM. I ZRAĐUJE IZ KONSTRUKCIONOG ČELIKA . KOVANA JE IZ JEDNOG DIJELA. BUDUĆI DA JE POSTAVLJENA NA TEMELJNIM LEŢAJEVIMA IZRAĐUJE SE SA OJAČANJIMA NA TIM MJESTIMA RADI MOGUĆNOSTI POPRAVKA. RAZMAK IZMEĐU TEMELJNIH LEŢAJA OVISI O DEBLJINI OSOVINE 22 x DEBLJINA OSOVINE. OSOVINA BRODSKOG VIJKA NOSI NA SVOM STRAŢNJEM DIJELU BRODSKI VIJAK A NA PREDNJEM JE SPOJENA S OSTALIM DIJELOM OSOVINSKOG VODA. KOVANA JE IZ

JEDNOG DIJELA I ISTOG MATERIJALA KAO I MEĐUOSOVINA. U NAČELU JE PROMJER 5 -10%VEĆI OD MEĐUOSOVINE. NA KRAJU IMA KONUS OMJERA 1:10 DO 1:15 NA KOJI SE MONTIRA VIJ AK. GLAVČINA VIJKA MORA DOSJEDATI BAREM 80% NA KONUS OSOVINE. DULJINA TE OSOVINE OVISI O KONSTRUKCIJI BRODSKOG TRUPA KROZ KOJEG ONA

PROLAZI. OSOVINA VIJKA MORA BITI ZAŠTIĆENA OD DJELOVANJA MORSKE VODE I TROŠENJA PA SE NA NJU NAVLAČE BRONČA NE NAVLAKE. GRIJANJEM SE NA 200 OC SE NAVLAKA RAŠIRI I NAVUČE NA OSOVINU. AKO SU NAVLAKE IZ DVA KOMADA MORAJU SE MEĐUSOBNO ZAVARITI I NAKON TOGA TESTIRATI. AKO SU DJELOMIČNONO NAVUČENE NAVLAKE IZMEĐU NJIH OSOVINA MORA BITI PRESVUČENA GUMOM ILI EPOKSI SMOLAMA. METODA TVRTKE SKF JE SLJEDEC ́ A : POMOĆU PUMPE (SLIKA

DOK SE OBAVLJA TLAC ̌ ENJE ULJA U SPIRALNE ŢLJ

EBOVE,

IZVODI SE AKSIJALNO POMICANJE VIJKA PUTEM

HIDRAULIČKE NAPRAVE U MATICI OSOVINE (8). KAD SE POSTIGNE ZAHTIJEVANI POLOŢAJ VIJKA NA KONUSU OSOVINE, OTPUSTI SE TLAK ULJA PA SE ONO VRAC ́ A NATRAG ̌ VRST SPOJ NA U SPREMNIK (4). TIME SE POSTIŢE VRLO C DODIRNIM POVRŠINAMA KONUSA GLAVINE VIJKA I ̌ AJU IZVLAC ̌ENJA VIJKA S OSOVINE , ULJE OSOVINE. U SLUC SE PONOVO TLAC ̌I PUMPOM (3) MEĐU SPIRALNE ŢLJEBOVE A IZVLAC ̌ENJE SE POSTIŢE KORIŠTENJEM (7), HIDRAULIČNOG ALATA U MATICI OSOVINE (8). 10

5.3

Vrste centrifugalnih ĉistilaca i podruĉja njihove primjene PURIFIKATORI – ODVAJAJU VODU KLARIFIKATORI – ODVAJAJU NEČISTOĆE – GRAVITACIONI PRSTEN SE ZAMIJENJUJE SA PRSTENOM KOJI BRTVI IZLAZ

VODE. VIŠE NE TREBA BRTVENA VODA SAMIM TIM NEMA NITI GRANICE SEPARACIJE IZMEĐU ULJA I VODE . NOVIJI

ALKAP

I

WESTFALIA

SEPARATORI

IMAJU

TRANSDUCER KOJI DETEKTIRA SADRŢAJ VODE U SEPARIRANOM GORIVU TE KOD POVIŠENJA VRIJEDNOSTI OTVARA BUBANJ I TAKO IZBACUJE VODU.

NAJČEŠĆI SLUČAJ NA BRODOVIMA – KOMBINIRANA IZVEDBA. TEMPERATURA SEPARIRANJA ULJA OKO 85 OC

TEMPERATURA SEPARIRANJA TEŠKOG GORIVA OKO 98 OC TEMPERATURA SEPARIRANJE DIESEL GORIVA 40 – 60OC

6.1

Višestupanjski kompresori, izvedbe dvostupanjskih kompresora ̌ NE TEMPERATURE PRIMJENJUJE SE ZBOG SMANJENJA KONAC I UŠTEDE U RADU. ŠTO KOMPRESOR IMA VIŠE STUPNJEVA TO JE UŠTEDA U RADU VEC ́ A (VEĆE PRIBLIŢAVANJE IZOTERMNOJ KOMPRESIJI POD UVJETOM DA SE NAKON

SVAKOG STUPNJA PLIN OHLADI NA POC ̌ ETNU TEMPERATURU).

ZA TLAC ̌ENJE NA VIŠE TLAKOVE U JEDNOM STUPNJU , A DA BI SE ODRŢALA MAKSIMALNO DOZVOLJENA TEMPERATURA, BILO BI POTREBNO VELIKO ODVOĐENJE TOPLINE ŠTO BI ZNATNO POVEC ́ALO DIMENZIJE KOMPRESORA I NJEGOVU CIJENU, A I DOBAVA BI BILA ZNATNO MANJA NEGO KOD

VIŠESTEPENOG. TEMPERATURA JE OGRANIC ̌ENA ZBOG OPASNOSTI OD SAMOZAPALJENJA MAZIVOG ULJA TE PROMJENE

NJEGOVIH SVOJSTAVA. HLADNJACI SU UGRAĐENI NAKON SVAKOG STUPNJA.

POVEĆANJE KOMPRESIJSKOG OMJERA UTJEČE NA SMANJENJE STUPNJA DOBAVE (UTJECAJ NA Λ1 I Λ3 ). KOD VIŠESTUPANJSKIH KOMPRESORA JE STUPANJ DOBAVE Λ VIŠI NEGO KOD JEDNOSTUPANJSKIH KOJI BI RADILI IZMEĐU ISTIH TLAKOVA.

10

6

20

IZVEDBA VIŠESTUPANJSKIH KOMPRESORA :  IZVEDBA S VIŠE CILINDARA: 3 CILINDRA ČINE PRVI STUPANJ DOK 1 ČINI DRUGI STUPANJ.

 IZVEDBA S CILINDRIMA RAZLIČITOG PRO MJERA: TAKVOM IZVEDBOM SMANJUJE SE BROJ CILINDARA I POGODNO JE ZA MANJE KOMPRESORE.



IZVEDBA DVOSTUPANJSKIH STEPENASTIM STAPOVIMA

KOMPRESORA

SA

̌ ene zbog istovremenog odvijanja A - Izvedba – sile na stapu udvostruc kompresije ili usisa u oba stupnja. prv i stupanj granic ̌ i s karterom pa je

mogua poveana potrošnja mazivog ulja i onečišenje plina tim uljem . ̌ e rasporeda sila, prvi stupanj povoljnije B – Izvedba – bolja što se tic smješten, ali je nepovoljniji za brtvljenje od izvedbe a. C – izvedba – sk uplja zbog potrebnog mehanizma s kriţnom glavom .

6.2

Elementi brodskih cjevovoda OSNOVNI ELEMENTI SU CIJEVI, ELEMENTI ZA ZATVARANJE ( VENTILI ZASUNI, PIPCI...), BRTVE, FILTRI, KOMPENZATORI, SPOJEVI.

CIJEVI SE IZRAĐUJU OD VALJANOG ČELIKA, BAKRA, BAKRENIH SLITINA, LIJEVANOG ŢELJEZA, LIJEVANOG ČELIKA, NEHRĐAJUČEK ČELIKA, PLASTIKE... MATERIJALI SE BIRAJU PREMA MEDIJU KOJI KROZ CIJEVI PRO LAZI, RADNOM TLAKU, RADNOJ TEMPERATURI TE PODLIJEŢU ZAH TIJEVIMA KLASIFIKACIJSKIH DRUŠTAVA. CIJEVI SE MOGU SPAJATI PRIRUBNICAMA, NAREZOM ILI ZAVARIVANJEM. VENTILI KAO I CIJEVI DIJELE SE PREMA NAZIVNOM TLAKU I NAZIVNOM PROMJERU. IMAMO RAZLIČITE V ENTILE:

ZAPORNE, NEPOVRATNE, PREKOTLAČNE, REDUKCIJSKE, , LEPTIRASTI, KUGLIČNI..... CIJEVI SA NASTAVCIMA MOGU PROPUŠTATI PA SE UGRAĐUJU BRTVE. GLEDE NEPROPUSNOSTI NAJBOLJI JE SPOJ ONAJ KOD KOJEG NEMA NIKAKVOG BRTVENOG MATERIJALA A NEPROPUSNOST SE POSTIŢE PO SEBNOM OBRADOM DODIRNIH PLOHA. BRTVE MORAJU ODGOVARATI FLUIDU I TEMPERATURI. MOGU BITI METALNE, OD KARTONA, GUMENE, OD KLINGERITA, TEFLONA, GUMIRANOG PLUTA, GRAFITA, TEKSTOLITA... ELEMENTI PODLIJEŢU NACIONALNIM I INT ERNACIONALNIM PROPISIMA (MARPOL), PROPIS IMA KLASIFIKACIJSKIH DRUŠTAVA, TU SU

JOŠ ZAHTIJEVI BRODOVLASNIKA I PREPORUKE PRIZVOĐAČA OPREME. 6.3

Regulacija centrifugalnih pumpi

REGULACIJU MOŢEMO VRŠITI PROMJENOM BROJA OKRETAJA ILI PROMJENOM OTPORA TLAČNOG CJEVOVODA ODNOSNO PRITVARANJEM VENTILA U TLAČNOM CJEVOVODU. KOD REGULACIJE PRIGUŠIVANJEM JE NEDOSTATAK ŠTO SE UVOĐENJEM DODATNIH OTPORA UVEĆAVAJU GUBICI A TIME I UČIN POGONSKOG MOTORA. PREDNOSTI SU ŠTO JE REGULACIJA JEDNOSTAVNA I LAKA.

10

7.1

Statvena cijev i brtvenice osovinskog voda

STATVENA CIJEV UPETA JE IZMEĐU AFTER -PEAKA I KRMENE STATVE. OMOGUĆUJE IZLAZ OSOVINE IZ TRUPA BRODA. DANAS SU ŠTO KRAĆE OD POLIMERNIH MATERIJALA. DANAS SU NAJČEŠĆE OD BIJELE KOVINE SA PREDNJIM I ZADNJIM LEŢAJEM KOJI IMAJU PROVRTE ZA ULAZ ULJA. PODMAZUJE SE GRAVITACIJSKI. TANK SE POSTAVLJA 3-4 METRA IZNAD LINIJE NAJVEĆEG URONA

BRODA. MORA POSTOJATI MOGUĆNOST OČITAVANJA TEMPERATURE ULJA.

20

7

ULJE SE HLADI ILI ZASEBNIM RASHLADNIKOM ILI PREKO

VODE U KRMENOM PIKU. MORAJU BITI TAKO IZRAĐENE DA OMOGUĆUJU NAJMANJE PET GODINA RADA. STRAŢNJA BRTVENICA JAKO JE OPTEREĆENA. NAJKLASIČNIJE IZVEDBE SU CEDERVAL I SIMPLEX.

7.2

Posebni zahtjevi za brodske pumpe - MATERIJALI – UKOLIKO JE PUMPA U DODIRU SA MORSKOM VODOM DIJELOVI PUMPE MORAJU BITI

OTPORNI NA NJENO DJELOVANJE. UKOLIKO JE KUĆIŠTE PUMPE IZRAĐENO OD LIJEVANOG ŢELJEZA A OKRETNI DJELOVI OD BRONCE ILI MESINGA POTREBNO JE NA

KUĆIŠTE INSTALIRATI CINK PROTEKTORE KAKO BI SE KUĆIŠTE KATODIČNO POLARIZIRA. UOBIČAJNI MATERIJALI ZA BRODSKE CENTRIFUGALNE PUMPE ZA

MORSKU VODU: KUĆIŠTE I ROTOR MORAJU BITI OD BRONCE DOK JE OSOVINA IZRAĐENA OD NEHRĐAJUĆEG ČELIKA. UKOLIKO JE MEDIJ SLATKA VODA KUĆIŠTE JE OD LIJEVANOG ŢELJEZA, ROTOR OD BRONCE, A OSOVINA OD NEHRĐAJUĆEG ČELIKA. - DIMENZIJE I TEŢINA SISALJKI – TU SE RADI O ŠTEDNJI NA PROSTORU, DAKLE GDJE JE GOD MOGUĆE UMJESTO HORIZONTALNO POSTAVLJENIH PUMPI TREBA UGRADITI VERTIKALNO POSTAVLJENE PUMPE, A UMJESTO

-

STAPNIH PUMPI AKO JE MOGUĆE UGRADITI CENTRIFUGALNE PUMPE. DA BI SE UŠTEDJELO NA TEŢINI, CIJENI, PROSTORU, ITD... STANDARIZACIJA – NASTOJI SE UGRADITI ŠTO VIŠE

-

ISTOVRSNIH PUMPI RADI SMANJENJA ZALIHA REZERVNIH DJELOVA. SIGURNOST BRODA – MAKSIMALNA CRPNA VISINA NE

SMIJE PRELAZITI 6 m. TREBA ODREDITI TOČAN BROJ KAPACITET KALJUŢNIH I PROTUPOŢARNIH PUMPI PREMA VRSTI, VELIČINI BRODA I STROJNOG UREĐAJA

10

7.3

Naĉin rada centrifugalnog bubnja separatora TALOŢENJE SE UBRZAVA DJELOVANJEM CENTRIFUGALNE SILE. TEŢE TVARI TALOŢE SE PREMA PERIFERIJI (OBODU) BUBNJA, A LAKŠE KROZ SREDNJI DIO IZLAZE VAN. BUBANJ

20

ROTIRA ZAJEDNO SA PIJATIMA VELIKOM BRZINOM (OKO

10.000 o/min. VODENI ZID ILI BRTVA SE TAKO PODEŠAVA DA JE NA SAMOM OBODU PIJATA. PODEŠAVANJE SE VRŠI VELIČINOM GRAVITACIONOG DISKA. BUBANJ SE OTVARA PREMA PODEŠENOJ AUTOMATICI I IZBACUJE NAKUPLJENE NEČISTOĆE U SLAĐ TANK. SEPARATORI BEZ GRAVITACIONOG DISKA IMAJU NA IZLAZNOJ CIJEVI SEPARATORA POSTAVLJEN TRANSDUCER KOJI MJERI KOLIČINU VODE U SEPARIRANOM ULJU ILI

GORIVU. KADA SENZOR REGISTRIRA POVEĆAN SADRŢEJ VODE DAJE SIGNAL AUTOMATICI ZA OTVARANJE BUBNJA.

TEMPERATURA SEPARIRANJA GORIVA SE KREĆE OKO 98 OC DOK SE TEMPERATURA SEPARIRANJA ULJA KREĆE OKO 8.1

85OC. Generatori slatke vode

UREĐAJ KOJI SLUŢI ZA PROIZVODNJU SLATKE VODE. SASTOJI SE OD ISPARIVAČA, KUĆIŠTA, KONDENZATORA, EJEKTORA, PUMPE DESTILATA ... EJEKTORI SLUŢE ZA SNIŢAVANJE TLAKA DA BI MORSKA VODA MOGLA ISPARITI NA NIŢOJ TEMPERATURI. TEMPERATURA ISPARAVANJA JE U GRANICAMA 46 – 52 OC. IZLAZNA RASHLADNA VODA GLAVNOG MOTORA KORISTI ZA ZA ZAGRIJAVANJE MORA.

NA TLAČNOJ STRANI DESTILIRANE PUME UGRAĐENA JE SONDA KOJ A MJERI SALINITET. U SLUČAJU VEĆ E VRIJEDNOSTI AUTOMATIKA ĆE OTVORITI SOLENOID (DUMPING VALVE) KOJI ĆE VRATI TI KONTAMINIRANU DESTILIRANU VODU NAZAD U KUĆIŠTE EVAPORATORA. DESTILIRANA VODA SE MINERALIZIRA I STERILIZIRA.

KAPACITET GENERATORA REGULIRA SE KOLIČINOM VODE KOJA PROLAZI KROZ ZAGRIJAČ. UKOLKIO TEMPERATURA O ISPARAVANJA PRELAZI 48 C PROIZVOĐAČ PREPORUČUJE DOZIRANJE ULAZNE MORSKE VODE RADI SPRIJEČAVANJA STVARANJA KAMENCA NA ZAGRIJAČU .

15

8

8.2

Stupnjevi djelovanja kompresora (gubitci kod kompresora) Λ1 - UTJECAJ ŠTETNOG PROSTORA – KONSTRUKCIJSKI NEIZBJEŢAN (UTJEČE NA SMANJENJE DOBAVE – NA RAD NE). VEĆI ŠTO JE VOLUMEN ŠTETNOG PROSTORA V 0 VEĆI, ŠTO JE KOMPRESIJSKI OMJER P 2 /P 1 Λ2 - UTJECAJ PADA TLAKA Δ P 1 KOD USISAVANJA – OVISI O KARAKTERISTIKAMA USISNOG VENTILA KOJI UZROKUJE PAD TLAKA. Λ3 - UTJECAJ ZAGRIJAVANJA KOD USISA – OVISI O NAČINU HLAĐENJA , KOMPRESIJSKOM OMJERU P 2 /P 1 . IZRAČUNAVA SE EMPIRIJSKIM IZRAZIMA . Λ4 - UTJECAJ PROPUSNOSTI – OVISI O STANJU I IZVEDBI

15

KOMPRESORA (PROPUŠTANJE VENTILA, PROPUŠTANJE CILINDAR – STAP; KREĆE SE OD 0,95 – 0,98 ZA KOMPRESOR U DOBROM STANJU). UKUPNI STUPANJ DOBAVE SE K REĆE OD 0,6 DO 0,97 (OVISNO ̌ E: O TIPU KOMPRESORA). NA NJEGA UTJEC BROJ OKRETAJA (KASNIJE OTVARANJE I ZATVARANJE VENTILA ZBOG TROMOSTI) – SVAKI KOMPRESOR IMA OPTIMALNI BROJ OKRETAJA. POVEĆANJEM BROJA OKRETAJA RASTU GUBICI. VIŠESTUPANJSKA KOMPRESIJA – ZA ODREĐENI -

ŠTETNI PROSTOR POSTOJI KOMPRESIJSKI OMJER IZNAD KOJEG KOMPRESOR VIŠE NE MOŢE DOBAVLJATI PLIN (VEĆI V 0 MANJI K.O.). VIŠESTUPANJSKA KOMPRESIJA POVEC ́ AVA STUPANJ DOBAVE – POVEĆAVA SE Λ1 ZBOG MANJIH K.O. U ODNOSU NA ŠTETNI PROSTOR TE Λ3 ZBOG HLADNIJIH CILINDARA – MANJE ZAGRIJAVANJE PLINA. UKUPNI STUPANJ DOBAVE; λ = λ1 ⋅ λ2 ⋅ λ3 ⋅ λ4 I MANJI JE OD 1 8.3

Pojava kavitacije kod brodskih pumpi i kako je sprijeĉiti ZBOG POVEĆANJA BRZINE TEKUĆINE I PADA TLAKA DOLAZI DO ISPARAVANJA TEKUĆINE I POJAVE MJEHURIĆA PARE. KAVITACIJI SU NAJIZLOŢENIJI ZADNJA POVRŠINA LOPATICA U PREDJELU ULASKA TEKUĆINE, MJESTA IZLOŢENA PROMJENI SMJERA KRETANJA TEKUĆINE, NA MJESTIMA SUŢENJA PRESJEKA STRUJANJA ODNOSNO MJESTA PROMJENJENIH HYDRAULIČKIH OTPORA. NAJVIŠE SU UGROŢENE NAPOJNE PUMPE GENERATORA PARE I PUMPE KONDENZATA.

SPRIJEČITI KAVITACIJU MOŢEMO:  SMANJIVANJEM USISNE VISINE  SMANJENJEM TEMPERATURE TEKUĆINE  DOBRIM BRTVLJENJEM USISNIH CIJEVI  FINOM OBRADOM LOPATICA

20

9.1

Odrivni leţaj i spojke osovina osovinskog vod a ODRIVNI LEŢAJ PREUZIMA NA SEBE AKSIJALNE SILE SA OSOVINSKOG VODA I PRENOSI IH NA TRUP BRODA. TAKO

ŠTITI

MOTOR.

SMJEŠTEN

JE

IZMEĐU

MOTORA

ILI

REDUKTORA I OSOVINSKOG VODA. SASTOJI SE OD ODRIVNE OSOVINE SA GREBENOM, SEGMENATA NA KOJE SE NASLANJA GREBEN, IZA SEGMENTA JE POLUKUGLA DA BI SEGMENTI VEĆOM POVRŠINOM SJELI NA GREBEN I

PRENIJELI AKSIJALNE SILE NA KUĆIŠTE LEŢAJA, A OD TUDA NA TRUP BRODA. LEŢAJ SE PODMACUJE RADI SMANJENJA TRENJA I ODVOĐENJA TOPLINE. SPOJKE OSOVINE MOGU BITI ISKOVANE IZ JEDNOG KOMADA S OSOVINOM ILI POSEBNO IZRAĐENE PA SE

POSEBNIM POSTUPKOM SPOJE S OSOVINOM. ZA LAKŠE CENTRIRANJE MOŢE SE NA PRIRUBNICAMA IZVESTI PROVRT I

NASUPROT

NJEMU

IZDANCI.

AKO

SE

OSOVINE

RASTAVLJAAJU MORA SE OMOGUĆITI AKSIJALNA ZRAČNOST . SVORNJACI NA PRIRUBNICAMA SE POSTAVLJAJU ČIM BLIŢE OSOVINI. MOGU BITI CILINDRIČNI (KALIBRIRANI VIJCI) ILI KONUSNI. TVRTKA SKF KONSTRUIRALA JE SPECIJALNU SPOJKU ZA SPAJANJE OSOVINA A NJENE PREDNOSTI SU:

 TORZIJSKI MOMENT SE PRENOSI PREKO ČITAVE POVRŠINE DOSJEDA STEZNOG SPOJA POSTUPAK SASTAVLJANJA I  JEDNOSTAVNI RASTAVLJANJA MEĐUOSOVINA  POSTOJI MOGUĆNOST IZVLAČENJA OSOVINE VAN BRODA JER OSOVINA NEMA PRIRUBNICE PORED SKIDLJIVIH SPOJKI ZA SPAJANJE OSOVINE VIJKA S

MEĐUOSOVINOMMOGU SE PRIMJENITI I RASTAVLJIVE SPOJKE KOJI SE PRIČVRSTE NA VALJKAS TI KRAJ OSOVINE HIDRAULIČKIM POSTUPKOM (ISTO KAO KOD SKF SPOJKE).

10

9

9.2

Proĉišćavanje goriva VRŠI SE POMOĆU SEPARATORA I FILTERA. FILTERI SLUŢE ZA OTKLANJANJE KRUTIH NEČISTOĆA. SASTOJE SE OD KUĆIŠTA I ULOŠKA, A MOŢE I U KOMPLETU. DIJELE SE PREMA FINOĆ I: GRUBE (1-3 MM MREŢICA), FINE (0.1-0.5 MM) I NAJFINIJE (DO 10 MIKRONA)

PREMA IZVEDBI ULOŠKA MOGU BITI: FILTERI SA SITOM, FILTERI SA LAMELAMA I MAGNETSKI – SITO + MAGNETI S UNUTARNJE STRANE FILTERE MOŢEMO PODJELITI NA: DVOSTRUKE JEDNOSTRUKE S JEDNOSTRUJNIM ISPIRANJEM. DOZVOLJENI PADOVI TLAKA ZA GORIVO 0.2 DO 0.5 MAX (17 CST DO 150 STUPNJEVA CEL.) ZA ULJE: 0.2 – 0.5 MAX (90-100 CST- 45 STUPNJEVA CEL.)

PROČIŠČAVANJE GORIVA U CILJU ODJELJIVANJA SADRŢANIH NEČISTOČA I VODE OBAVLJA SE NAJČEŠČE U CENTRIFUGALNIM S AMOČISTIOCIMA. POSTUPAK ODJELJIVANJA NEČISTOČA U CENTRIFUGALNOM ČISTIOCU MOŢE SE OVDIJATI U DVOSTUPANJSKOM , SERIJSKOM RADU I U JEDNOSTUPANJSKOM PARALELNOM

RADU. U 1 STUPNJU SERIJSKOG RADA ČISTILAC IMA ZADATAK DA ODSTRANI VODU I KRUTE TVARI A U DRUGOM DJELU SERIJSKOG RADA ODJELJENJE KRUTE TVARI

POSEBNO KATALITIČKI OSTACI. NEČISTO GORIVO NEPRESTANO SE DOVODI U BUBANJ SEPARATORA A OČIŠČENO GORIVO NEPREKIDNO ODVODI , ODJELJENI TALOG I VODA SKUPLJAJU SE NA PERIFERIJI BUBNJA. KADA SE KAPLJICE VODE POČINJU IZLAZ ITI

ZAJEDNO SA ČISTIM GORIVOM , NEZNATNO POVEČANJE KOLIČINE VODE U GORIVU OSJETI OSJETNIK KOJI OBAVLJA UZBUDU KOJA ŠALJE SIGNAL UPRAVLJAČKOJ JEDINICI KOJA POSPJEŠUJE ISPIRANJE BUBNJA I IZBACIVANJA VIŠKA VODE , OBIČNO SE TO RADI U VRIJEMENSKIM INTERVALIMA O D 3060 MIN .

SVAKI OD OVIH SISTEMA MORA IMATI SLJEDEĆE , CENTRIFUGALNI SAMOČISTIOC , UPRAVLJAČKU JEDINICU , TEKUĆINSKI OSJETNIK , GRIJAČ GORIVA , OSJETNIK TEMPERATURE

,

DOVOD

INSTRUMENT

ZRAKA

ZA

UPRAVLJANJE ,POKAZIVAČ PROTOKA , BLOK MAGNETSKIH VENTILA , FILTER NA USISU , NADODJEVNI TANK SLATKE VODE ZA ISPIRANJE .

20

9.3

Dijelovi brodskih izmjenjivaĉa topline  CIJEVASTI – SE SASTOJE OD PLAŠTA, CIJEVNOG SNOPA, CIJEVNIH PLOČA I POKLOPACA. PRI PROJEKTIRANJU VRLO JE VAŢNO ODREDITI KOJI ĆE FLUID TEĆI KROZ CIJ EVI, A KOJI OKO NJIH TE KOJI SMJER STRUJANJA ODABRATI. SREDSTVA S VIŠIM TLAKOM, NEČISTA SREDSTVA I SREDSTVA KOJA IZAZIVAJU KOROZIJU OBIČNO SE VODE KROZ CIJEVI. PARA KOJA KONDENZIRA TE VRUĆE TEKUĆINE OBIČNO SE VODE OKO CIJEVI. PREDNOST SE DAJE PROTUSTRUJNOM PROTOKU FLUIDA RADI BOLJEG PRIJELAZA TOPLINE. PREDNOST CIJEVASTIH

IZMJENJIVAČA TOPLINE U ODNOSU NA PLOČASTE JE MANJI PAD TLAKA. MATERIJALI CIJEVI

 PLOČASTI IZMJENJIVAČI TOPLINE IMAJU VEĆU OGRIJEVNU ILI RASHLADNU POVRŠINU, LAKŠI SU, MANJE DIMENZIJE, VEĆI KO EFICIJENT PRIJELAZA TOPLINE DOK JE NEDOSTATAK VEĆI PAD TLAKA U ODNOSU NA CIJEVASTE. SASTOJE SE OD P AKETA

PLOČA S UPREŠANIM PROFILOM. DEBLJINA PLOČE JE 0.4 – 0.7 mm. ZATIM BRTVE, FIKSNA STEZNA PLOČA NA KOJOJ SU CIJEVNI PRIKLJUČCI DOK JE DRUGA PLOČA POMIČNA. VIJCI SLUŢE DA SE TE DVIJE PLOČE JEDNOLIČNO PRITEGNU. MOŢE IH BITI DVA ILI VIŠE SA SVAKE STRANE. MATERIJALI OD KOJIH SE RADE PLOČE SU KROM - NIKAL ČELIK, KROM-NIKAL

MOLIBDEN ČELIK I TITAN (MORSKA VODA) DOK SE FIKSNA I STEZNA PLOČA TE VIJCI IZRAĐUJU OD UGLJIČNOG ČELIKA.

20

10.1

Rashladna sredstva IMAJU SVOJSTVA DA NA ATMOSFERSKOM TLAKU ISPARAVAJU NA NISKOJ TEMPERATURI (ISPOD NULE).

15

MORAJU SE KONDENZIRATI NA TEMPERATURI VEĆOJ OD TEMPERATURE MORA NA RELATIVNO NISKIM TLAKOVIMA (32 ° - PRORAČUN ZA MORE). GLAVN A RASHLADNA SREDSTVA SU: FREONI, (FREON R12 ZABRANJEN) R410A,

R134, R22 ITD.. I AMONIJAK. U RASHLADNIM UREĐAJIMA RASHLADNO SREDSTVO MEDIJ SLUŢI ZA SNIŢAVANJE TEMPERATURE I ZA PRENOŠENJE TOPLINSKE ENERGIJE. A DANAS SE PRIMJENJUJU FREONI. VAŢNO JE ODABRATI OPTIMALNO RASHLADNO SREDSTVO ZA CIKLUS HLAĐENJA TE TREBA UDOVOLJAVATI ZAHTJEVIMA , DA NIJE ZAPALJIVO , DA NIJE OTROVNO , NE SMIJE STVARATI

OPASNOST OD EKSPLOZIJE , MORA SE MOĆI KONDENZIRATI PRI NIŢEM TLAKU TOPIJOM VODOM ZA HLAĐENJE , NE SMIJE KOROZIVNO DJELOVATI NA METALE TREBA IMATI

KARAKTERISTIČAN MIRIS RADI LAKŠEG UOČAVANJA , MORA SE DOBRO MJEŠATI S ULJEM RADI PODMAZIVANJA CILINDRA TE RAZLIČITU GUSTOČU RADI LAKŠEG RAZDVAJANJA U SEPARATORU ULJA , TOPLINA

ISPARAVANJA TREBA BITI VELIKA DA SE SMANJI KOLIČINA , TREBA BITI STABILNO U TOKU EKSPLATACIJE TE JEFTINO. 10

10.2

Pogon brodskih pumpi BRODSKE PUMPE SE MOGU POGONITI: - IZRAVNO OD PORIVNOG STROJA (ČEST MALIH POGONA) - ELEKTROMOTOROM IZMJENIČNE ILI STRUJE - PREKO PARNE TURBINE (PREDN OST JE

15

SLUČAJ KOD ISTOSMJERNE

MOGUĆNOST REGULACIJE OKRETAJA I S ENERGETSKOG STAJALIŠTA POVOLJNE, A NEDOSTACI SU TROŠENJE VRIJEME NA

10.3

-

PRIPREMU I RASPREMU POGONA) IZRAVNO OD PARNOG CILINDRA PARNOG STAPNOG STROJA SISALJKE

-

RUČNO

Kontrola dobave zraka u sustavu za dobavu komprimiranog zraka KOD SUSTAVA UPUTNOG ZRAKA TE SERVISNOG ILI

KONTROLNOG ZRAKA NAJVIŠE SE KORISTI REGULACIJA SA POVREMENIM PREKIDOM ODNOSNO UKLJUČIVANJE / ISKLJUČIVANJE KOMPRESORA OVISNO O TLAKU U BOCI ILI ZATVARANJE ILI OTVARANJE USISNOG VENTILA (IZVEDBA K OD ATLAS COPCO VIJČANIH KOMPRESORA). OBA DVIJE

REGULACIJE SE VRŠE PREKO PRESOSTATA KOJI DAJE SIGNAL ZA POKRETANJE POGONSKOG ELEKTROMOTORA ILI DAJE SIGNAL NA AKTUATOR KOJI OTVARA ILI ZATVARA USISNI VENTIL.

20

C11

Drugi ĉasnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaĉim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaĉim

POMOĆNA POSTROJENJA sukladno s MeĊunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodţaba i drţanjem straţe pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

2.


Skupina pitanja

Tekst pitanja

bo do vi

11.1

20

Svojstva centrifugalnih pumpi

POD SVOJSTVIMA CENTRIFUGALNE PUMPE PODRAZUMJEVA SE GRAFIČKI PRIKAZANE ZAVISNOSTI IZMEĐU NJIHOVIH OSNOVNIH KARAKTERISTIČNIH VELIČINA. KOLIČINA DOBAVE Q , SPECIFIČNA ENERGIJA E P , UČIN P OVISNE SU O BROJU OKRETAJA N. PROMJENOM BRZINE VRTNJE OD N NA N 1 MIJENJA SE I DOBAVA

Q , SPECIFIČNA ENERGIJA E P , I UČIN P. 2

3

Q 1/Q = N 1/N , EP/EP1= (N1/N) , P1/P=(N1/N) , SVE NAVEDENE PROMJENE SE MIJENJAJU SA BRZINOM VRTNJE RADI USPOREDBE TEORETSKIH

KARAKTERISTIKA SA RADNIM MOŽE POSLUŽITI I SLIKA NA KOJOJ SU PRIKAZAN E KRIVULJE Q KAPACITETA , P UČIN , E P SPECIFIČNE ENERGIJE , Η STUPNJA DJELOVANJA. PROMJENOM BRZINE VRTNJE MIJENJA SE SPECIFIČNA ENERGIJA KOJA ODGOVARA BRZINI VRTNJE. KAPACITET I SPEC. ENERGIJA KOJI

ODGOVARAJU NAJBOLJOJ BRZINI VRTNJE DOBIVAJU SE POVLAČENJEM VERTIKALNE LINIJE KROZ TOČKU A , TJ PRI MAX STUPNJU DJELOVANJA Η MAX P- UČIN Q- DOBAVA Ep- specifična energija

η – stupanj iskorištenja

11

11.2

Indikatorski dijagram stapnog kompresora

INDIKATORSKI DIJAGRAM SE SNIMA POSEBNOM NAPRAVOM INDIKATOROM POSTAVLJENOM NA CILINDAR KOMPRESORA. AKO SE PROMATRA JEDNOSTUPANJSKI KOMPRESOR I JEDNA STRANA

CILINDRA DOBIJEMO INDIKATORSKI DIJAGRAM , POVRŠINA INDIKATORSKOG DIJAGRAMA JE 1-2-3-4-1 , BAROMETARSKA CRTA P SE POVLAČI PEROMINDIKATORA PRI ZATVORENOM DOVODU

MEDIJA DO UREĐAJA ZA INICIRANJE PRIJE SVAKOG SNIMANJA ZATO ŠTO SE BAROMETARSKO STANJE MIJENJA , KOJU JE POTREBNO ZNATI PRIJE SNIMANJA DIJAGRAMAUSISAVANJE

ZRAKA POČINJE U TOČKI 1 NIŢI JE OD ATM. TLAKA ZBOG DJELOVANJA USISNOG VENTILA KOJIN SE OTVARA NAKON ŠTO JE RAZLIKA TLAKA DOSTIGLA VRIJEDNOST DOVOLJNU DA SAVLADA DJELOVANJE SILE OPRUGE TANJURA USISNOG VENTILA RAZLIKA ∆P ODGOVARA RAZLICI KOJA JE POTREBNA ZA USTRUJAVANJE ZRAKA U CILINDAR I IZNOSI 2-3 % OD P 1. VRAĆANJE STAPA U GMT DOLAZI DO T LAČENJA OD TOČKE 2 -3. U

TOČKI 3 TLAK JE NEŠTO VEČI OD DOBAVNOG DA BI DOŠLO DO OTVARANJA TLAČNOG VENTILA.DOLAZI DO ISTISKIVANJA STLAČENOG ZRAKA 3 -4 TE TLAK ISKISKIVANJA JE VEČI JER MORA SAVLADAVATI OTPOR U CIJEVOVODU TE U TOČKI 4 DOLAZI DO ZATVARANJA TLAČNOG VENTILA I KLIP SE VRAČA U DMT TE DOLAZI DO ISTODOBNOG ŠIRENJA ŠTETNOG ZAOSTALOG ZRAKAI TO TRAJE SVE DO ONOG MOMENTA KADA TLAK ŠIRENJA ZRAKA PADNE ISPOD VRIJEDNOSTI TLAKA POTREBNOG ZA OTVARANJE USISNOG VENTILA. S1 – STVARNI STAPAJ , S – STAPAJ , A – B GUBICI , S O –ŠTETNI PROSTOR , S TRAJANJE ISTISKIVANJA

15

11.3

Hidrauliĉki sustav palubnih vitla KOD HIDRAULIČNOG POGONA VITALA JEDNA PUMPA MOŢE POGONITI VIŠE VITALA. SVAKO VITLO IMA HIDRAULIČ KI MOTOR S VENTILIMA ZA UPRAVLJANJE. HIDRAULIČKI SUSTAV MOŢE BITI NISKOTLAČAN S RADNIM TLAKOM DO 30 bara ILI VISOKOTLAČAN S RADNIM TLAKOM DO 250 bara. HIDRAULIČKA PUMPA TJERA ULJE POD TLAKOM DO UPRAVLJAČKOG VENTILA KOJI ODREĐUJE SMJER I KOLIČINU ULJA U SMJERU HIDRAULIČKOG MOTORA . TLAK ULJA NA LOPATICAMA (NISKOTLAČNI SISTEM) IZAZIVA VRTNJU ROTORA BRZINOM ODREĐENOM KOLIČINOM PROTOKA

15

ULJA I SILOM KOJA JE OVISNA O TLAKU ULJA.

PREDNOSTI HIDRAULIČNO POGONJENOG VITLA:  ZNATNO SMANJENJE ELEKTRIČNE OPREME I MANJE POTREBE ZA ODRŢAVANJEM  VISOK STUPANJ DJELOVANJA UZ NISKU CIJENU NJEGOVOG

 

POGONA IZRAVNO DJELOVANJE I NAGLO UBRZANJE VRLO POVOLJNO PODMAZIVANJE JER SE SVI DJELOVI VRTE U ULJU JEDNOSTAVNA I MASIVNA KONSTRUKCIJA

  POTPUNO VODONEPROPUSNO KUĆIŠTE I NEMA UTJECAJA   12.1

VLAGE STUPNJEVANA REGULACIJA BRZINE U OBA SMJERA VRTNJE

Glavni dijelovi rashladnog sustava

KOMPRESOR, ODJELJIVAČ ULJA, KONDENZATOR, RESIVER, MAGNETSKI VENTIL, EKSPAZIONI VENTIL, ISPARIVAČ. KOMPRESOR USISAVA PLIN IZ ISPARIVAČA I DIŢE GA NA VEĆU ENERGETSKU RAZINU KAKO BI SE ODVELA TOPLINA KOJU JE PLIN

PREUZEO NA SEBE U ISPARIVAČU. NAKON KOMPRESORA ODJELJIVAČ ULJA ODVAJA ULJE IZ PLINA I VRAĆA GA U KOMPRESOR. DALJE SE PLIN DOVODI U KONDENZATOR GDJE RASHLADNA VODA NA SEBE PREUZIMA TOPLINU I UKAPLJUJE MEDIJ. PREKO SUŠIOCA TEKUĆINA DOLAZI DO EKSPANZIONOG

VENTILA GDJE SE PRIGUŠUJE. NAKON EKSPAZIONOG VENTILA TLAK MEDIJU PAD PA MU PADA I TEMPERATURA I TAKO U

ISPARIVAČU PREUZIMA TOPLINU ZRAKA KOMORE KOJA SE HLADI. KOMPRESOR SLUŢI DA MEDIJ DOVEDEMO U STANJE U K OJEM MOŢE PREDATI TOPLINU NA OKOLINU. KONDENZATOR SLUŢI DA BI RASHLADNA VODA NA SEBE PREUZELA VIŠAK TOPLINE.

20

12

12.2

Spalionica smeća, otpadaka i ostataka SLUŢI ZA SPALJIVANJE KRUTOG SMEĆA I SLAĐA. DIMENZIONIRAN JE PREMA POTROŠNJI GORIVA GLAVNOG MOTORA. SLAĐ GORI JAKO DUGO.

JAKO JE VAŢNO NE PRETJERIVATI SA PUNJENJEM LOŢIŠTA INCENERATORA. INCINERATORI NOVIJEG TIPA RADE NA VISOKOJ TEMPERATURI TAKO DA MOGU SPALJIVATI PLASTIKU. TEMPERATURA NA KOJOJ SE SPALJUJE PLASTIKA JENE SMIJE BITI ISPOD 850 OC. PEPEL SE MORA ZADRŢAVATI RADI DOKAZA ŠTO SE PALILO.

15

12.3

Paralelan i serijski rad centrifugalnih pumpi

PARALELNI RAD PUMPI NA ZAJEDNIČKOM CJEVOVODU NIJE EKONOMIČAN. POVOLJNIJE JE IMATI ZASEBAN CJEVOVOD ZA SVAKU PUMPU. KOD SPAJANJA PUMPI U PARALELU KOD ZAJEDNIČKOG CJEVOVODA RASTE KOLIČIN A DOBAVE DOK KOD SERIJSKOG RADA RASTE STUPAC DOBAVE»H»

15

13

13.1

Brodski Brodski vijak ELEMENT OSOVINSKOG VODA KOJI PRETVARA MOMENT PORIVNOG STROJA U SILU PORIVA ODNOSNO PROPULZIJE NAZIVA SE BRODSKI VIJAK. PORIVNI STROJ PROIZVODI OKOMITE SILE NA SMJER GIBANJA BRODA TE IH JE POTREBNO PRETVORITI U

PARALELNE SA UZDUŢNOM OSI BRODA ODNOSNO U SILE U SMJERU GIBANJA BRODA. BRODSKI VIJAK IMA KRILA KOJIMA SU PLOHE KOSO POLOŢENE PREMA OSI BRODA. O KRETANJEM VIJKA

PLOHE SE OTISKUJU I POKREĆU BROD. MATERIJALI OD KOJIH SE IZRAĐUJU MORAJU SE LAKO LIJEVATI I POPRAVLJATI. OBIČNO SU TO BRONCA, ALUMINIJ I PUNO RIJEĐE PROKROM. GLAVNI PARAMETRI VIJKA SU: - PROMJER VIJKA – PROMJER PROMJER OPISAN OKO VRHA KRILA - USPON VIJKA – KADA SE JEDNA TOČKA NA VIJKU VRTI OKO OSI ONA SE ISTODOBNO GIBA PARALELNO S TOM OSI

OPISUJUĆI VIJČANU LINIJU. NAPREDOVANJE TE TOČKE ZA -

JEDAN OKRET TOG VIJKA NAZIVA SE USPON KUT USPONA VIJKA – KUT IZMEĐU PRILEŢEĆE KATETE I HIPOTENUZE PRAVOKUTNOG TROKUT A KOJEMU JE PRILEŢEĆA KATETA OPSEG KRUGA VIJKA NA PROMJERU A DRUGA KATETA USPON VIJKA SMJER VRTNJE – DESNOKRETNI DESNOKRETNI I LIJEVOKRETNI OMJER USPONA

- PROJICIRANA POVRŠINA - RAZVIJENA POVRŠINA - RAŠIRENA POVRŠINA - OMJER POVRŠINA TROKRILNI VIJCI SU SE

POKAZALI

DA

IMAJU

BOLJU

ISKORISTIVOST DOK KOD VEĆIH BRZINA VRTNJE PROPELERI SA ČETIRI KRILA SU BOLJI. KADA BROD PLOVI PRAMCEM S NJIM SE GIBAJU I ČESTICE VODE, TA SE POJAVA ZOVE SASTRUJAVANJE. ZBOG SUSTRUJAVANJA DOLAZI DO SNANJENJA BRZINE PRITJECANJA VODE U DISK VIJKA TE POJAVE NEJEDNOLIKOG POLJA BRZINA PRITJECANJA. TA

NEJEDNOLIKOST NAJVIŠE OVISI O OBLIKU BRODA A TO JE VEĆA NEJEDNOLIKOST ŠTO JE BROD PUNIJI. KOEFICIJENT SUSTRUJAVANJA VEĆI JE KOD JEDNOVIJČANOG U ODNOSU NA DVOVIJČANE DV OVIJČANE BRODOVE. DANAS SE NAJVIŠE UPOTREBLJAVAJU PROFILI SA UZDIGNUT IM I ZAOBLJENIM ULAZNIM BRIDOM DA BI SE POSTIGLO MIRNIJE PRITJECANJE VODE I TIME SMANJILA KAVITACIJA LICA PROFILA.

IZLAZNI BRID JE UZDIGNUT I OŠTAR RADI SMANJENJA ZUJANJA. 75% UČINA VIJKA ODNOSI SE NA UZGON RADI TLAKOVA NA POVRŠINI KRILA. ISPARAVANJE TEKUĆ INE JE KAVITACIJA. PRI ODREĐENOJ BRZINI STRUJANJA TLAK ĆE U TEKUĆINI PASTI (PO BERNULIJEVOJ JEDNADŢBI) DO VRIJEDNOSTI TLAKA ZASIĆENJA ŠTO OVISI O TEMPERATURI TEKUĆINE. TIME SE DIO TEKUĆINE PRETVARA U ZASIĆENU PARU A TU POJAVU NAZIVAMO KAVITACIJA. TA PODRUČJA MINIMALNOG TLAKAA PODUDARAJU SE SA PODRUČJIMA MAKSIMALNIH BRZINA A ONA SE NALAZE NA

20

POVRŠINI VIJKA NA SVIM MJESTIMA GDJE DOLAZI DO NAGLOG PORASTA BRZINE STRUJANJA NPR. NA STRANI PODTLAKA PROFILA KRILA.PRIMJENOM NOVIH MATERIJALA TE TANJIM

PROFILIMA KRILA S MANJIM BRZINAMA NA LEĐIMA KRILA PROBLEM SE BITNO UMANJUJE.

STVARNI SLIP BRZINA PRITJECANJA ČESTICA VODE BRODSKOM VIJKU.

PRIVIDNI SLIP JE ODNOS IZMEĐU IZMJERENE BRZI NE BRODA I TEORIJSKE BRZINE DOBIVENE IZ USPONA I VRTNJE PROPELERA.

ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA NA UČINKOVITOST BRODSKOG VIJKA SU: - PROMJER VIJKA (VEĆI PROMJER – VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI), ŠTO JE VIJAK VIŠE UDALJEN OD STATVE VEĆA JE ISKORISTIVOST VIJKA JER DOBIVA VIŠE VODE. KRILA (VEĆI BROJ KRILA BOLJI STUPANJ - BROJ ISKORISTIVOSTI) -

POVRŠINA

KRILA

(MANJA

POVRŠINA

VEĆI

STUPANJ

ISKORISTIVOSTI) -

ODNOS PROMJERA GLAVČINE PREMA PROMJERU VIJKA (MANJI ODNOS VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) HRAPAVOST POVRŠINE (MANJA HRAPAVOST VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI)

NAGIB OSOVINE (MANJI NAGIB VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) U ZADNJE VRIJEME UGRAĐUJU SE VIJCI S JAKO ZAKRIVLJENIM KRILIMA. SMATRAJU SE DJELOTVORNIM S GLEDIŠTA SMANJENJA -

13

13.2

BUKE I VIBRACIJA KOJI STVARA VIJAK. PREDNOSTI SU IM SMANJENJE KAVITACIJE UZ ISTI STUPANJ ISKORISTIVOSTI KAO KOD RAVNIH KRILA. VIJAK S ZAKRETNIM KRILIMA. Uronjena centrifugalna pumpa tereta

RAZLIKUJEMO JEDNOSTEPENE (KEMIKALCI) I VIŠESTEPENE (LPG I LNG BRODOVI). OVISI O VISINI PUMPANJA (VISINA TANKA, VISINI PUMPANJA NA TANK, I VRSTI TANKA). NJIHOV POGON MOŢE BITI U

TANKU

ILI

NA

PALUBI.

PGONSKI

STROJ

MOŢE

BITI

ELEKTROMOTOR (LNG) ILI HIDROPOGON (TANKERI, KEMIKALCI, LPG). TLAČNI CJEVOVOD – POGONSKI DIO PUMPE S TLAKOM 200-300 BAR. S REGULACIONIM VENTILOM SMANJUJE SE ILI POVEĆAVA TLAK A TIME I BROJ OKRETAJA PUMPE ODNOSNO KAPACITET.

POVRATNI VOD ŠTITI TLAČNI VOD OD PUCANJA. TLAK ULJA JE OD 3-5 BARA.

TLAK ULJA STVARAJU PUMPE. POGONSKI STROJ PUMPE MOŢE BITI ELEKTROMOTOR, TURBINA ILI DIZEL GENERATOR. NA SUSTAVU SU JOŠ FILTERI, RASHLADNIK ULJA I DISTRIBUTORI.

10

13.3

Elektrohidrauliĉki kormilarski stroj MOŢE BITI ROTACIONI ILI S CILINDRIMA. SASTOJI SE OD: -

PUMPE ULJA (PROIZVODI TLAK DO 85 BARA). TLAK OVISI O SILAMA NA LIST KORMILA I NAJVEĆI JE KADA SU SILE NAJVEĆE. - SIGURNOSNI VENTILA NA PUMPI (OTVARA KOD

PREKORAČENJA MAKSIMALNOG TLAKA) -

POGONSKI DIO ZA OSOVINU (OVISNO O IZVEDBI CILINDRI ILI KRILA) SIGURNOSNI VENTIL SUSTAVA

PROPISI KLASIFIKACIJSKIH DRUŠTVA ZAHTIJEVAJU DA BRODOVI BUDU OPREMLJENI NEZAVISNIM GLAVNIM I POMOĆNIM KORMILARSKIM UREĐAJEM. ZAHTIJEVI:  MORA BITI DOVOLJNO JAK DA PREBACI KORMILO S JEDNOG NA DRUGI KRAJNJI POLOŢAJ 35 O ZA 28 SEKUNDI PRI

MAXIMALNOM GAZU I BRZINI. SNAGA PRIČUVNOG KORMILA BI TREBALA BITI DA MOŢE ZAKRENUTI S 20O JEDNE STRANE NA 20 O DRUGU STRANU ZA 20 SEKUNDI PRI

BRZINI OD 7 ČVOROVA.



MORA UDOVOLJAVATI ZAHTIJEVIMA REGISTRA KOJE SE ODNOSE NA UPRAVLJANJE, STABILNOST SMJERA PLOVIDBE,

20

10

14.1

NA OSOVINI KORMILA (3) UKLINJEN JE ROTOR (2) DOK JE STATOR (7) VEZAN NA BRODSKU KONSTRUKCIJU . ZVJEZDASTI ROTOR (2) S

TRI KRILCA MOŢE SE OKRETATI NA JEDNU ILI NA DRUGU STRANU KRILCA SE POD PRITISKOM TEKUC ́ INE OKREC ́U U KUC ́IŠTU S TRI ̌ (1) POMAKNE MOTKU ZA UPRAVLJANJE KOMORE. KADA PRIMAC PUMPE S PROMJENLJIVIM STAPAJEM , POČINJE, U LIJEVI ILI DESNI DO SVAKE PROMJENLJIVE KOMORE, ULAZITI ULJE POD TLAKOM I ZAOKRETATI ROTOR S KRILCIMA, ODNOSNO LIST KORMILA.

UREĐAJ ZAUZIMA MANJE MJESTA OD NAVEDENOG S CILINDRIMA, I JEDNOSTAVNIJI JE ZA ODRŢAVANJE. ČESTO PUTA SE NA PRIMAČU (1) NALAZE ELEKTROMAGNETSKI VENTILI (8) NA KOJE SE MOŢE RUČNO DJELOVATI PREKO PREKIDAČA , A ONI OPET DJELUJU NA POMICANJE MOTKE ZA UPRAVLJANJE KOJA JE POVEZANA S ̌ IN MOŢE PUMPOM PROMJENLJIVA STAPAJA. NA TA J SE NAC

̌ NO” KORMILARITI IZ PROSTORIJE KORMILARSKOG STROJA “RUC

.

Pumpa s promjenjivim stapajem i promjenjive dobave Pumpe s promjenjljivim stapajem mogu biti radijalne i aksijalne a koriste se na kormilarskim strojevima. radijalna pumpa sastavljena je od cilindričnog bloka s više radijalno postavljenih cilindara. U njima su klipovi čije su klipnjače

učvršene na prsten koji koji se moţe slobodno kretati u okviru koji se opet moţe pomicati za odreĎeni pomak lijevo ili desno. kada je okvir u srednjem poloţaju klipovi u cilindrima relativno miruju pa nema nikakve dobave. Č im okvir pomaknemo iz središta započinje dobava i tim je vea što je pomak okvira vei jer utješe na veličinu hoda klipova. Dakle količina dobave mijenja se mijenja se veličinom pomaka okvira. broj cilindara ovakvih pumpi je obično 5 18 a tlakovi 70-200 bara. aksijalna pumpa radi na istom principu samo što su cilindri postavljeni uzduţno sa osovinom i hod klipa se mijenja sa nagibom prstena

14

14.2

Hladnjaci kompresora i podmazivanje kompresora

IZMJENJIVAČI TOPLINE MOGU BITI HLAĐENI ZRAKOM ILI VODOM. HLADIMO ZATO DA BI SMANJILI TEMPERATURU ZRAKA A TIME I NJEGOV VOLUMEN. PODMAZIVANJE PRSKANJEM ILI ULJNOM MAGLOM – IZDANAK NA OJNICI OKRETANJEM ZAHVAC ́A ULJE U KARTERU TE G A

RASPRŠI U MAGLU KOJA PRODIRE U SVA MJESTA GDJE JE

POTREBNO PODMAZIVANJE I BRTVLJENJE. SLIKA 6.1: SUSTAV PODMAZIVANJA ULJNOM MAGLOM DVORADNOG KOMPRESORA PODMAZIVANJE KOMPRESORA ULJNIM PRSTENOVIMA; DVA

PRSTENA OVJEŠENA O KOLJENASTO VRATILO SVOJIM DONJIM ̌ E SA SOBOM ULJE DIJELOM URONJENIM U ULJE POVLAC (ADHEZIJSKIM I VISKOZNIM SILAMA) TE GA DOVODE U ŢLJEB KOLJENASTOG VRATILA. ULJE SE CENTRIFUGALNOM SILOM TRANSPORTIRA 21KROZ PROVRT VRATILA KOJIM SE DOVODI DO LEŢAJEVA . NA KRAJU ULJE IZLAZI IZ LETEC ́ IH LEŢAJEVA KOLJENASTOG VRATILA

TE SE USLIJED ROTACIJE RASPRŠUJE STVARAJUC ́ I ULJNU MAGLU KOJA PODMAZUJE GLAVNE LEŢAJEVE I CILINDRE. PRISILNO PODMAZIVANJE

NAJČEŠĆE PREKO ZUPČASTE PUMPE PRIVJEŠENE NA KOLJENASTO VRATILO. ULJE SE PREKO REGULATORA TLAKA RAZVODI ̌ ESTO I KROZ PROVRTIMA DO GLAVNIH I LETEC ́ IH LEŢAJEVA , A C OJNICU DO LEŢAJEVA OSOVINICE STAPA . KOD VEC ́IH SUSTAVA UGRAĐENI SU JOŠ FILTRI ULJA , KONTROLNI VENTILI , RASHLADNICI ULJA , SIGURNOSNI VENTILI , SUSTAV ZA AUTOMATSKO GAŠENJE U SLUC ̌ AJU PADA TLAKA ULJA . ULJA ZA KOMPRESORE

ULJA ZA PODMAZIVANJE LEŢAJEVA SU KVALITETNA NEDETERĐENTNA MINERALNA ULJA ILI SINTETIĈKA ULJA . MORAJU SADRŢAVATI INHIBITORE ZA HRĐU I OKSIDACIJU TE

ADITIVE PROTIV PJENJENJA. ADITIVI PROTIV PJENJENJA SU NAROČITO VAŢNI KOD PODMAZIVANJA PRSKANJEM . ULJE TREBA REDOVITO KONTROLIRATI I MIJENJATI OVISNO O RADNIM UVJETIMA OKOLINE. SINTETSKA KOMPRESORSKA ULJA – PODNOSE VIŠE

TEMPERATURE I ONEMOGUC ́ AVAJU STVARANJE KARBONSKIH

NASLAGA NA VENTILIMA I STAPNIM PRSTENOVIMA. U USPOREDBI S MINERALNIM ULJIMA ZA ̌ INA DOBAVE (MANJE ULJA CIJEDI KROZ 221/3 JE SMANJENA KOLIC CJEVOVOD, MANJA MOGUC ́ NOST POŢARA) TE PRODUŢUJU INTERVAL IZMJENE. POSTOJE NEKOLIKO VRSTA KOMPRESORSKIH SINTETSKIH ULJA: FOSFATNI ESTERI – DOBRA VATROOTPORNA SVOJSTVA I POKAZALA SU SE KAO DOBRA KOMPRESORSKA U LJA POLIALKALNI GLIKOLI – MOGU BITI TOPIVI ILI NETOPIVI U VODI. UZ PRAVILNI ODABIR VISKOZITETA POKAZALA SU SE DOBRA, ALI NISU VATROOTPORNA. FLUOROUGLJICI – POTPUNO VATROOTPORNI, POGODNI ZA

25

14.3

Leţajevi osovinskog voda, zupĉani prijenosi i spojke TEMELJNI LEŢAJEVI:SU RADIJALNI KLIZNI LEŢAJEVI KOJI NOSE MEĐUOSOVINE. KUĆIŠTE IM JE OD LIJEVANOG ŢELJEZA, BLAZINICE OD BRONCE OBLOŢENE BIJELIM METALOM DVODIJELNE BLAZINICE, PODMAZIVANJE S LOBODNIM PRSTENOM,

PRVI I ZADNJI LEŢAJ IMAJU I NA GORNJOJ BLAZINICI BIJELI METAL. ZUPCANI PRIJENOSI U PORIVNOM SUSTAVU IMAJU ZA DACU DA IZVRSE PROMJENU BRZINE PORIVNOG STROJA I D A NJEGOVU SNAGU S MALIM GUBITKOM PRENESU NA OSOVINU VIJKA .S PRIJENOSOM SE ZELI POSTICI SVE VECI UCUN PORIVNOG STROJA STO MANJU TEZINU I DIMENZIJE. ZUPCANICI U PRIJENOSU SE U POGONU PODMAZUJU ULJEM POD TLAKOM 2-3 BARA ULJE SE

DOVODI SAPNICAMA KOJE SU RASPOREĐENE NE PRIKLADNOM MJESTU NA KUCISTU OD KUDA SE ULJE UBRIZGAVA U ZAHVAT ZUBACA. TREBA PAZITI NA CISTOCU ULJE KAO I NA TO DA ZUBI NISU URONJENI U SABIRNI TANK ULJA ZBOG POVECANJA GUBITKA.SPOJKE OSOVINE :- MOGU BITI ISKOVANE IZ JEDNOG

KOMADA S OSOVINOM ILI POSEBNO IZRAĐENE.POSEBNO ISKOVANE SPOJKE MOGU BITI KOVANE ILI LJEVANE IZ ČELIKA , TE KONSTRUKCIJA POSEBNIH SPOJKI MORA OMOGUĆITI PRENOŠENJE SILE PORIVA I PRI KRETANJU BRODA KRMOM.DEBLJINA VANJSKE PRIBUBNICE NE SMIJE BITI MANJA OD 0,25 D OSOVINE.

SVORNJACI ZA PRIČVRŠČIVANJE MOGU SE IZRADITI CILINDRIČNI ILI KONUSNI. SKF SPOJKA JE SPECIJALNA SPOJKA ZA S PAJANJE OSOVINA KOJA SE PRIMJENJUJE ZA OSOVINSKE VODOVE I DO 1000 MM. SPAJANJE OSOVINA SKF SPOJKAMA OSTVARUJU SE POGODNOSTI KOJE JE

NEMOGUĆE OSTVARITI KOD TRADICIONALNIH. TORZIJSKI MOMENT SE PRIJENOSI POČITAVOJ POVRŠINI DOSJEDA STEZNOG SPOJA JEDNOSTAVAN POSTUPAK SASTAVLJANJA I RASTAVLJANJA

POSTOJI MOGUĆNOST IZVLAČENJA OSOVINE I VAN BRODA TE SMANJENJE DULJINE O SOVINE KOD PUTNIČKIH BRODOVA 800 BARA ULJA KOD MONTAŢE

15

15.1

Rotacijske pumpe s aksijalnim prostorima (VIJĈANE) SLUŢE ZA PRETAKANJE TRANSPORT ULJA I GORIVA. MOGU IMATI OD 900 DO 3500 o/min. MOGU POSTIZATI VISOKE TLAKOVE (200 bara) PRI VELIKOM STUPNJU ISKORISTIVOSTI. MALIH SU DIMENZIJA I POGODNE ZA VELIKE VISINE CRPLJENJA I RAVNOMJERNU DOBAVU. VRLO SU DOBRE ZA TRANSPORT VRLO VISKOZNIH

TEKUĆINA. SASTOJE SE OD NAJČEŠĆE TRI VIJKA. VIJCI U SVOJIM UTORIMA AKSIJALNO POMIČU TEKUĆINU PRI ČEMU USPON VIJKA DJELUJE KAO STAP. VIJCI SE IZVODE SA DVA KANALA DA NE BI

BILE SAMOKOČNE. NA SEBI IMA PREKOTLAČNI VENTIL. PREDNOSTI:  JEDNOSTAVNE, SIGURNE, MIRAN RAD,VIBRACIJE SVEDENE NA MINIMUM (UKOLIKO JE PUMPA ISPRAVNA)

KAPACITET IM JE ODREĐEN BROJEM OKRETAJA, POVRŠINOM POPREČ NOG PRESJEKA SLOBODNOG DIJELA VIJKA U ZAHVATU, USPONOM VIJKA I VOLUMNIM STUPNJEM ISKORISTIVOSTI KOJI SE KREĆE OD 0.86 – 0.96. TLAK OVISI O DULJINI VIJKA. UPOTREBLJAVAJU SE ZA VISINE CRPLJENJA 5-6m. VIJCI SE

MEĐUSOBNO NE DODIRUJU. NEISPRAVNOSTI PRI RADU:  NE USISAVA TEKUĆINU

– UZROCI: PROPUŠTA USISNI CJEVOVOD, ZAPRLJAN USISNI FILTER, POGREŠAN SMJER VRTNJE ROTORA (U TOM SLUČAJU PUMPA ĆE BLOKIRAT).  PREMALI KAPACITET – UZROCI: NEISPRAVNO PODEŠEN PREKOTLAČNI VENTIL, PREMALA BRZINA VRTNJE, VELIKA ZRAČNOST MEĐU VIJ CIMA.  TLAK PREMALI – UZROCI: PREMALI VISKOZITET TEKUĆINE, PREVELIKA USISNA VISINA, ISTROŠENOST VIJAKA ILI LEŢAJA, PROPUŠTANJA NA USISNOJ STRANI (ZRAK U PUMPI).  ŠUM, BUKA – UZROCI: PREVELIKA USISNA VISINA, PROPUŠTANJE NA USISNOJ STRANI, VRTLOŢENJE U USISNOM CJEVOVODU, PREVELIKA BRZINA VRTNJE, ZAPRLJAN USISNI

FILTER, PLINOVI U TEKUĆINI KOJA SE USISAVA  PREOPTEREĆEN ELEKTROMOTOR – UZROCI: PREVISOK TLAK DOBAVE, PREVELIK VISKOZITET TEKUĆINE, PREVELIK OTPOR U LEŢAJEVIMA.  PUMPA VIBRIRA – UZROCI: POPUŠTENI TEMELJNI VIJCI, OSOVINA

PUMPE

I

MOTORA

NISU

DEFORMACIJE UNUTAR LEŢIŠTA PUMPE.

CENTRIRANI,

20

15

15.2

Regulacija brodskih ventilatora REGULACIJA VENTILATORA JE ISTA KAO I KOD CENTRIFUGALNIH PUMPI. MOZE SE IZVODITI PROMJENOM BRZINE VRTNJE PRIGUSIVANJEM , PROMJENOM KUTA LOPATICA KOLA , USMJERENIM KOLOM. REGULACIJA PROMJENOM BRZINA JE

20

DOBRA ALI SKUPA JER TREBA UGRAĐIVATI ELEKTRO MOTOR S VISE POLOVA. REGULACIJA PRIGUSIVANJEM JE PRAKTICNA I JEDNOSTAVNA ALI SMANJUJE STJUPANJ DJELOVANJA VENTILATORA. REGULACIJA PROMJENOM KUTA LOPATICA MOZE SE PRIMIJENITI SAMO NA AKSIJALNIM VENTILATORIMA I MOZE SE IZVODITI JEDNOSTAVNO ALI MEHANIZAM ZA ZAKRETANJE MOZE SE PRIMIJENITI SAMO NA NEKIM VENTILATORIMA. REGULACIJA KOLOM ZA USMJERAVANJE STRUJE NA ULAZU U KOLO VENTILATORA PRIMJENJUJE SE KOD RADIJALNOG I AKSIJALNOG SMJERA STRUJANJA. ZAKRETANJEM STRUJE KOJA ULAZI U KOLO VENTILATORA MIJENJA SE KARAKTERISTIKA VENTILATORA. TO RIJESENJE SE SASTOJI OD NIZA LOPATICA KOJE SE POSTAVE ISPRED ULAZA U KOLO VENTILATORA TAKO DA SE MOGU POSTAVITI U SMJERU STRUJE ILI MOGU ZATVORITI ULAZ I TADA JE V=0. POLOZAJ LOPATICA DOVODI DO SKRETANJA STRUJE A TIME SE MJENJA BRZINA STRUJANJA ALI I KARAKTERISTIKA VENTILATORA. REGULACIJA ZAKRETANJEM LOPATICA VRSI SE KOD VENTILATORA ZA LOZENJE KOTLOVA GDJE SE KOLICINA ZRAKA POTREBNA ZA IZGARANJE USKLAĐUJE S OPTERECENJEM KOTLA. 15.3

Automatski rad centrifugalnih samoĉistioca OVISNO O PRETHODNIM ČIŠĆENJIMA DEFINIRA SE VRIJEME ISPIRANJA. AUTOMATIKA UPRAVLJA POJEDINIM MAGNETSKIM VENTILIMA VODE I TROSMJERNOG VENTILA ZA CIJELU OPERACIJU ISPIRANJA.  PREBACIVANJE TROSMJERNOG VENTILA ULJA ILI GORIVA NA RECIRKULACIJU  PUNJENJE BUBNJA VODOM  OTVARANJE BUBNJA UZ ISTOVREMENO ISPIRANJE  ZATVARANJE BUBNJA UZ PUNJENJE VODE ZA VODENU BRTVU  PREBACIVANJE TROSMJERNOG VENTILA  U RADU SE SVAKO TOLIKO NADOPUNJUJE BUBANJ SA VODOM ZA VODENU BRTVU

10

16.1

Hidroforski ureĊaj TO JE POSUDA POD TLAKOM KOJA TROŠILIMA DOBAVLJA VODU.

10

POSUDA JE U ATOMATSKOM RADU S PRIPADNIM PUMPAMA KOJE

SE UKLJUČUJU ILI ISKLJUČUJU U ODREĐENIM GRANICAMA TLAKA U TANKU. VELIČINA HIDROFORA ODREĐUJE SE NA TEMELJU BROJA DOPUŠTENOG BROJA UPUĆIVANJA PUMPE PO SATU A BROJ UPUĆIVANJA PUMPI JE NAJVEĆI ZA POTROŠNJU JEDNAKU POLOVICI DOBAVNE KOLIČINE PUMPE. NAJNIŢA RAZINA VODE MORA BITI IZNAD IZLAZNOG PRIKLJUČKA. UKUPNA VELIČINA MORA BITI 25% VEĆA ODPOTREBNOG VOLUMENA. RADNI VOLUMEN JE IZMEĐU GRANIČNIH TLAKOVA UPUĆIVANJA I ISKLJUČIVANJA. BUDUĆI DA SE ZRAK U VODI ABSORBIRA POTREBNO JE PREDVIDJETI PRIKLJUČAK ZA NADOPUNJAVANJE ZRAKOM DA BI SE ODRŢALE GRANIČNE VRIJEDNOSTI TLAKOVA UKLJUČIVANJA I ISKLJUČIVANJA. MAXIMALNI BROJ UKLJUČIVANJA: 6 – 8 – VELIKI HIDROFORI 8 – 12 – SREDNJI HIDROFOR 15 – 30 – MALI HIDROFOR 16

16.2

Vrste, uporaba i dijelovi brodskih filtera

20

FILTERI SLUŢE ZA OTKLANJANJE KRUTIH NEČISTOĆA. SASTOJE SE OD KUĆIŠTA I ULOŢAKA, A MOŢE I U KOMPLETU. DIJELE SE PREMA FINOĆE NA GRUBE (OTVOR I 1-3mm), FINE (OTVORI 0.1-0.5mm) I NAJFINIJE (OTVORI DO 10 mikrona).

PREMA IZVEDBI ULOŠKA DIJELIMO IH NA FILTRE SA SITOM, FILTRI SA LAMELAMA I MAGNETSKI ( KOMBINACIJ SITA I MAGNETA S UNUTARNJE STRANE).

NADALJE FILTRE MOŢEMO PODIJELITI NA DVOSTRUKE (RUČNO ČIŠĆENJE) I AUTOMATSKE (SA PROTUSTRUJNIM ISPIRANJEM). DOZVOLJENI PADOVI TLAKA SU ZA:  GORIVO NORMALNO 0.2 bar, MAXIMALNO 0.5 bar ZA 17 cSt NA O 150 C.  ULJE NORMALNO 0.2 bar, MAXIMALNO 0.5 bar ZA 90 – 100cSt O KOD 45 C NA SVIMA MORA POSTOJATI VENTIL ZA ODZRAČI VANJE 16.3

Izvedbe lopatica centrifugalnih ventilatora LOPATICE MOGU BITI ZAKRENUTE PRAMA NAPRIJE, NAZAD I

RAVNE. LOPATICA ZAKRENUTIH U NAPRIJED: VEĆI TLAK ALI MANJA ISKORISTIVOST. LOPATICE ZAKRENUTE PREMA NAZADA: BOLJA DOBAVA, BOLJA ISKORISTIVOST ALI MANJI TLAK.

10

17.1

Izvedbe i dopušteni padovi tlaka brodskih filtera FILTERI SLUŢE ZA OTKLANJANJE KRUTIH NEČISTOĆA. SASTOJE SE OD KUĆIŠTA I ULOŢAKA, A MOŢE I U KOMPLETU. DIJELE SE PREMA FINOĆE NA GRUBE (OTVORI 1 -3mm), FINE (OTVORI 0.1-0.5mm) I NAJFINIJE (OTVORI DO 10 mikrona).

PREMA IZVEDBI ULOŠKA DIJELIMO IH NA FILTRE SA SITOM, FILTRI SA LAMELAMA I MAGNETSKI ( KOMBINACIJ SITA I MAGNETA S UNUTARNJE STRANE).

NADALJE FILTRE MOŢEMO PODIJELITI NA DVOSTRUKE (RUČNO ČIŠĆENJE) I AUTOMATSKE (SA PROTUSTRUJNIM ISPIRANJEM). DOZVOLJENI PADOVI TLAKA SU ZA:  GORIVO NORMALNO 0.2 bar, MAXIMALNO 0.5 bar ZA 17 cSt NA 150OC.  ULJE NORMALNO 0.2 bar, MAXIMALNO 0.5 bar ZA 90 – 100cSt O KOD 45 C

NA SVIMA MORA POSTOJATI VENTIL ZA ODZRAČIVANJE

20

17

17.2

10

Uporaba i izbor ventilatora

VENTILATORI NA BRODOVIMA SLUŢE ZA DOBAVLJANJE SVJEŢEG ZRAKA ILI ISISAVANJE NEČISTOG ZRAKA. KORISTE SE ZA:  OSTVARENJE PRISILNE CIRKULACIJE ZRAKA U STAMBENIM I SLUŢBENIM PROSTORIJAMA  DOBAVU ZRAKA ZA RAD DIZELSKIH MOTORA I KOTLOVA  SNIŢAVANJE TEMPERATU RE U STROJARSKIM I KOTLOVSKIM PROSTORIJAMA

 ODVOENJE ŠTETNIH ,

EKSPLOZIVNIH, ZAPALJIVIH PLINOVA IZ PROSTORA ZA TERET PREMA PRINCIPU RADA VENTILATORI SE DIJELE NA:  CENTRIFUGALNE (RADIJALNE)  PROPELERSKE (AKSIJALNE) OVISNO O TIPU VENTILACIJE VENTILATORI SE DIJELE NA:  USISNE  TLAČ NE  CIRKULACIJSKE ZAVISNO O TLAKU KOJEG DAJU, VENTILATORI MOGU BITI:  NISKOG TLAKA (DO 1100 PA)  SREDNJEG TLAKA (OD 1100 DO 2500 PA)

 VISOKOG TLAKA (VIŠE OD 2500 PA) POGON BRODSKIH VENTILATORA IZVODI SE NAJC ̂ EŠC ́E POMOC ́U ELEKTROMOTORA.

CENTRIFUGALNI VENTILATORI KORISTE SE ZA DOBAVU ZRAKA

POD SVIM MOGUC ́IM UVJETIMA .

- ZRAK SE USISAVA KROZ OTVOR KOJI JE U CENTRALNOM DIJELU KUĆIŠTA I USMJERAVA SE NA LOPATICE ROTORA . ONE POTISKUJU ZRAK U SPIRALNO KUC ́IŠTE . POD DJELOVANJEM CENTRIFUGALNE SILE OVAJ ZRAK TEŢI PREMA OBODU , STVARAJUĆI VEĆI TLAK U IZLAZNOM OTVORU. AKSIJALNI VENTILATORI

OBIČNO SE KORISTE TAMO GDJE JE

POTREBAN VELIKI PROTOK ZRAKA PRI RELATIVNO NISKIM TLAKOVIMA. KAPACITET AKSIJALNIH VENTILATORA VELIKIH SNAGA MOŢE SE REGULIRA TI ZAKRETANJEM KRILA PROPELERA. AKSIJALNI VENTILATORI SIGURNIJI SU OD CENTRIFUGALNIH

AKSIJALNI VENTILATOR NEC ́ E POVEC ́ATI BROJ OKRETAJA AKO SE STRUJANJE ZRAKA PREKINE ILI SMANJI.

CENTRIFUGALNI ĆE VENTILATORI U TIM UVJETIMA OSJETNO POVEĆATI BROJ OKRETAJA AK SIJALNI VENTILATORI KONSTRUKCIJSKI SU VEC ́ IH DIMENZIJA I MASE AKSIJALNI VENTILATORI, ZA RAZLIKU OD CENTRIFUGALNIH NE

UTJEČU JEDAN NA DRUGOG KAD RADE POD RAZLIČITIM OPTEREDENJEM I TLAC ̌E U ISTI PROSTOR .

17.3

Svojstva stapnih i klipnih pumpi PREDNOSTI: - SPOSOBNOST STALNOG CRPLJENJA TEKUĆINE - MOGUĆNOST ODRŢAVANJA VISOKIH TLAKOVA BEZ POVEĆANJA DIMENZIJA PUMPE - MOGUĆNOST ODRŢAVANJA STALNOG TLAKA UZ RAZLIČITE KAPACITETE - VISOK STUPANJ UČINKOVITOSTI - MOGUĆNOST TRANSPORTA RAZLIČITIH TEKUĆINA S OBZIROM NA VISKOZNOST NEDOSTACI - OSJETLJIVOST VENTILA NA NEČISTOĆU - MALA BRZINA STAPA A TIME OGRANIČEN

KAPACITET PA JE ZA VEĆI KAPACITET POTREBNA VEĆA DIMENZIJA PUMPE

- NEJEDNOLIKA BRZINA NEJEDNOLIKA DOBAVA

GIBANJA

STAPA

SAMIM

TIM

MOGUĆI NEDOSTACI 1. NEDOVOLJAN KAPACITET UZROCI MOGU BITI: NEDOVOLJNO OTVORENI I ZAPRLJANI

VENTILI, PROPUŠTANJE BRTVENICE I ULAZAK ZRAKA, ZAPRLJAN ODNOSNO ZAČEPLJEN USIS 2. PUMPA LUPA UZROCI MOGU

BITI:

ZRAK

U

USISNOM

CJEVOVODU,

ISTROŠENOST STAPNIH PRSTENOVA, PRISUTNOST STRANOG TIJELA U CI LINDRU, ISTROŠENOST MEHANIZMA PRIJENOSA, PREVELIKA BRZINA STAPA, ODVAJANJE TEKUĆINE OD STAPA ILI KLIPA 3. ZAGRIJAVANJE PUMPE UZROCI MOGU BITI:

PRIJENOSA,

PREMALO

NEPRAVILNO

ZAPRLJANOST ULJA.

ULJA

U

POSTAVLJENI

MEHANIZMU

LEŢAJEVI,

20

18.1

Puštanje u rad, odrţavanje i neispravnosti u radu centrifugalnih pumpi UPUĆIVANJE CENTRIFUGALNE PUMPE VRŠI SE SA ZATVORENIM TLAČNIM VENTILOM JER NA TAJ NAČIN STARTA NEOPTEREĆENA I POVUČE MANJU STRUJU (NA BRODU SE VENTILI NA CENTRIFUGALNIM PUMPAMA DRŢE OTVORENI JER SU PUMPE MALE). UKOLIKO SE PUMPA NALAZI ISPOD NIVOA TEKUĆINE KUĆIŠTE PUMPE JE POTREBNO ODZRAČITI. UKOLIKO JE PUMPA IZNAD TEKUĆINE, POŠTO CENTRIFUGALNE PUMPE NISU SAMOSISNE ČEST JE SLUČAJ DA IMAJU PRIVJEŠENU VAKUUM PUMPU ILI ZRAČNI EJEKTOR KOJI KREIRAJU VAKUUM U USI SNOM CJEVOVODU. NEISPRAVNOSTI:

 PUMPA NE DOBAVLJA TEKUĆINU –

UZROCI MOGU BITI PUMPA POSTAVLJENA PREVISOKO U ODNOSU NA RAZINU

TEKUĆINE, TLAČNI VENTIL ZATVOREN, ZAČEPLJEN USISNI FILTER, NA USISNOM CJEVOVODU ZAMRZNUTA VODA, PROPUŠTANJE TLAČNOG VENTILA (U SLUČ AJU KADA JE

PUMPA IZNAD NIVOA TEKUĆINE I SAMOCRPNI UREĐAJ NE MOŢE KREIRATI VAKUUM), NEDOVOLJNA BRZINA VRTNJE POGONSKOG STROJA, PREVISOKA TEMPERATURA TEKUĆINE



KOJA SE PUMPA, KARAKTERISTIKA PUMPE NE ODGOVARA KARAKTERISTICI CJEVOVODA. PUMPA NE DAJE PUNI KAPACITET – UZROCI MOGU BITI USISNI FILTER ILI CJEVOVOD PRLJAVI, U USISNI CJEVOVOD PRODIRE ZRAK(NIJE PROPISNO ZABRTVLJEN ILI JE RUPA NA NJEMU), NEDOVOLJNA BRZINA VRTNJE ROTORA, USISNA ILI TLAČNA GEODETSKA VISINA VEĆA OD DOPUŠTENE , PREVELIKA ZRAČNOST IZMEĐU ROTO RA I MOUTH RINGOVA.

 POGONSKI MOTOR PUMPE RADI S PREOPTEREĆENJEM – UZROCI MOGU BITI PROTOČNI DJELOVI PUMPE SU PRLJAVI, PREVIŠE PRITEGNUTA BRTVENICA(PRIJE ĆE BRTVENICA ZADIMITI), ISTROŠENI LEŢAJEVI, POVEĆAN AKSIJALNI TLAK , PREVELIKA BRZINA ROTORA, OŠTEĆEN RO TOR ILI KRIVA OSOVINA (OČITAT ĆE SE VEĆE VIBRACIJE)  PUMPA NE DAJE DOVOLJAN TLAK – UZROCI MOGU BITI PREMALA BRZINA VRTNJE, U PUMPU ILI USISNI CJEVOCOD

PRODIRE ZRAK, OŠTEĆEN ROTOR, PREMALI VANJSKI



PROMJER ROTORA PUMPA VIBRIRA – UZROCI MOGU BITI POPUŠTENI TEM ELJNI VIJCI, OSOVINA PUMPE I MOTORA NISU CENTRIRANI

(MISSALIGNMENT), DEBALANSIRAN ROTOR, ISTROŠENI LEŢAJEVI, PREVELIKA BRZINA VRTNJE, PUMPA KAVITIRA, U TEKUĆINI IMA KRUTIH STRANIH TIJELA.  ZAGRIJAVA SE KUĆIŠTE PUMPE – UZROCI MOGU BITI PREDUGAČAK RAD SA ZATVORENIM TLAČNIM VENTILOM, PREVISOKA TEMPERATURA TEKUĆINE, PUMPA RADI NA



SUHO. ZAGRIJAVA SE OSOVINA PUMPE – UZROCI MOGU BITI ISKRIVLJENA OSOVINA, PREJAKO ZATEGNUTA ŠUPERNICA,

15



GRIJU

SE LEŢAJEVI – UZROCI MOGU BITI ISTROŠENI, PRITEGNUTI ILI NEPRAVILNO MONTIRANI LEŢAJEVI, ISKRIVLJENA OSOVINA, NEDOVOLJNO ILI PREVELIKO

PODMAZIVANJE, MAZIVO NE DOLAZI DO LEŢAJEVA, PRLJAVO ULJE, ULJE NEODGOVARAJUĆE KVALITETE. ŠTO SE TIČE ODRŢAVANJA TREBA OBRATITI PAŢNJU NA PROPUŠTANJA I OTKLONITI IH. OD VELIKE JE POMOĆI REDOVITO SNIMANJE VIBRACIJA PREKO KOJIH MOŢEMO PRATITI TREND TE NA OSNOVU FREKVENCIJE I MJESTA VIBRACIJA ODREDITI UZROK I OTKLONITI KVAR. 18 18.2

Vijĉani kompresori - VIJĈANI KOMPRESORI S DVA RO TORA ROTORI MOGU IMATI 2 ZUBA I 2 ŢLIJEBA, 4 ZUBA I 6 ŢLIJEBOVA, 3 ZUBA I 4 ŢLIJEBA ILI 6 ZUBA I 8 ŢLIJEBOVA). JEDAN VIJAK JE POGONSKI A DRUGI POGONJENI

USISNI PRIKLJUC ̌AK JE NA JEDNOJ STRANI , A TLAC ̌ NI NA DRUGOJ STRANI KUC ́IŠTA GLEDANO PO UZDUŢNOJ OSI . KOMPRESIJA SE ODVIJA U MEĐUPROSTORU IZMEĐU VIJAKA I KUĆIŠTA. VIJČANI KOMPRESORI MOGU U JEDNOM STUPNJU RADITI DO KOMPRESIJSKOG OMJERA X = 3. ROTORI SE MOGU NE

DODIRIVATI (NE TREBA UNUTRAŠNJE PODMAZIVANJE) ILI SE DODIRUJU (TREBA PODMAZIVANJE). KOD ROTORA KOJI SE

PODMAZUJU ULJE ISPUNJAVA RASPORE IZMEĐU ROTORA I KUĆIŠTA PA SU MOGUĆI KOMPRESIJSKI OMJERI I DO X = 8 – 9. DOBAVA SE KREC ́E OD 0,1 DO 4 M 3/S, A BRZINA VRTNJE OD 1500 – 30000 O/MIN.

PREDNOSTI VIJC ̌ ANIH KOMPRESORA:  NEMAJU VENTILE  MANJE VOLUMETRIJSKIH I ENERGETSKIH GUBITAKA,  NEMA POTREBE ZA PODMAZIVANJEM,  MALE DIMENZIJE S OBZIROM NA DOBAVU,  ROTIRAJUĆE SIMETRIČNE POKRETNE MASE PA JE JEDNOSTAVNO URAVNOTEŢENJE,  NEPREKINUTA DOBAVA NEOVISNA O KOMPRESIJSKOM OMJERU KOJI JE NEOVISAN O BRZINI VRTNJEI GUSTOC ́ I PLINA,

 NISU OSJETLJIVI NA HIDRAULIC ̌KI UDAR KAO STAPNI KOMPRESORI. NEDOSTACI:

 SKUPA OBRADA ROTORA SLOŢENOG OBLIKA,  OGRANIČEN I NEPROMJENJIV KOMPRESIJSKI OMJER ,  TROŠENJE SINKRONIZACIJSKIH ZUPC ̌ ANIKA , PROBLEMI OKO HLAĐENJA STROJA BEZ UNUTRAŠNJEG PODMAZIVANJA.

RASHLADNI VIJC ̌ANI KOMPRESORI RADE S UBRIZGAVANJEM ̌ NO VRŠI KROZ OTVORE U ULJA U RADNI PROSTOR. ONO SE OBIC ̌ ENJE ZASUNU ZA REGULACIJU DOBAVE. CIRKULACIJA I TLAC VRŠI PUMPOM ULJA KOJA UJEDNO TLAC ̌ I ULJE ZA

15

18.3

Leonardov spoj kod palubnih strojeva DANAS JE NA BRODOVIMA NAJVISE ZASTUPLJENA IZMJENICNA STRUJA TE DA SE ISKORISTE PREDNOSTI ISTOSMJERNE STRUJE IZMJENICNA SE STRUJA KOD SVAKOG VITLA PRETVARA U ISTOSMJERNU STRUJU S POMOCU PRETVARACA KOJI RADI U

20

LEONARDOVOM SPOJU. BRZINA VITALA PRILAGOĐAVA SE UPRAVLJACKOM SKLOPKOM KOJA SE LAKO POSLUZUJE PRILAGODBOM UZBUDNE STRUJE POLJA GENERATORA I MOTORA. NA SLICI JE PRIKAZANA SHEMA LEONARDOVOG SPOJA.

19.1

Glavne veličine brodskih pumpi - SPECIFIČNA ENERGIJA DOBAVE -

19

19.2

10

VISINA CRPLJENJA

Glavni i pomoćni kormilarski ureĊaj UREĐAJI ZA KORMILARENJE TREBAJU UDOVOLJITI ZAHTJEVIMA KOJI SE ODNOSE NA UPRAVLJANJE BRODOVIMA.UPRAVLJANJE

KORMILARSKIM STROJEM MOŢE BITI: HIDRAULIČNO I ELEKTRIČNO. SVAKI BROD, AKO SE NE ZAHTJEVA, DRUKČIJE, TREBA IMATI GLAVNI KORMILARSKI UREĐAJ I POMOČNI KORILARSKI UREĐAJ, KOJI ODGOVARA ZAHTIJEVIMA KLASIFIKACIJSKIH ZAVODA. GLAVNI KORMILARSKI UREĐAJ MORA ZA 28 SEC. PRI PUNOM LJETNOM GAZU S JEDNOG NA DRUGI KRAJ PRI MAKSIMALNOJ BRZINI BRODA OKRENUTI LIST KORMILA.

POMOČNI UREĐAJ TAKOĐER PRI PUNOM LJETNOM GAZU ZA 60 SEC LIST KORMILA MORA OTKLONITI S JEDNOG NA DRUGI KRAJ.

RUČNO UPRAVLJANJE IZ KORMILARNICE: KORMILO UREĐAJ NA SEBI MORA IMATI SKALU KOJA POKAZUJE OTKLON KORMILA.

20

19.3

Punjenje i praţnjenje rashladnog sustava PUNJENJE VRŠIMO NA TLAČNOJ STRANI IZA RESIVERA ILI KONDENZATORA KOJI MOŢE IMATI I ULOGU RESIVERA. PRIKLJUČNU CIJEV POŢELJNO JE SPOJITI NA SUŠI OC (DRYER), ODZRAČITI JE, ZATIM ZATVORITI IZLAZNI VENTIL IZ RESIVERA I

20

OTVORITI VENTIL (LIQUID). KOMPRESOR JE U AUTOMATSKOM RADU..... 20.1

Klima ureĊaji, kontrola rada i regulacija RASHLADNI UREĐAJ KLIMATIZACIJE NA BRODU IZLOZEN JE VELIKIM RAZLIKAMA U RADU ZBOG PROMJENA OPTERECENJA KOJA OVISE O RAZLICITIM KLIMATSKIM UVJETIMA.RASHLADNI

UREĐAJ KLIMATIZACIJE ZRAKA NA BRODU IMA CETIRI OSNOVNA DIJELA KOMPRESOR KONDENZATOR EKSPANZIJSKI VENTIL I

ISPARIVAC , POSTOJE I DVA NACINA RASHLADNOG UREĐAJA.S IZRAVNIM ISPARAVANJEM RASHLADNO SREDSTVO ISPARAVA IZRAVNO U HLADNJAKU ZRAKA POSTAVLJENOM U KANALU ZRAKA KAO DIJELU SREDISNJEG RASHLADNOG SUSTAVA , A

POSREDNO HLAĐENJE ZRAKA JE POSTAVLJEN IZVAN PODRUCJA RASHLADNOG UREĐAJA. REGULACIJOM KAPACITETA KOMPRESORA UPRAVLJA TLAK NA USISU , REGULATOR TLAKA U USISNOJ LINIJI VODI BRIGU O UKLJUCIVANJU I ISKLJUCIVANJU KOMPRESORSKIH CILINDARA S POMOCU TROVODNOG MAGNETSKOG VENTILA. DOBAVOM TEKUCEG RASHLADNOG SREDSTVA U ISPARIVAC UPRAVLJA SE S POMOCU TERMOSTATSKOG EKSPANZIJSKOG VENTILA S OSJETNIKOM POSTAVLJENIM NA IZLAZNOJ CIJEVI IZ ISPARIVAČA . AKO SU KOM PRESOR I ISPARIVAČ MEĐUSOBNO PUNO UDALJENI POTREBNO JE PREDVIDJETI IZMJENJIVACE TOPLINE. ON SE

POSTAVLJA BLIZE KOMPRESORU ZA POTHLAĐIVANJE TEKUCINE TAKO DA SE IZBJEGNE PRISUTNOST PLINA PRIJE EKSPANZIJSKOG VENTILA. KONTROLA RADA VISOKOG TLAKA PREKIDA R AD KOMPRESORA PRI VISOKOM TLAKU, VISOKOJ TEMPERATURI, NISKOM TLAKU ULJA ILI NISKOM TLAKU NA USISU. KADA ZRAK NA IZLAZU IZ KLIMA JEDINICE POSTIGNE TRAZENU TEMPERATURU POD UTJECAJEM OSJETNIKA TEMPERATURE TERMOEKSPANZIJSKI VENTIL SE ZATVARA. TLAK NA TLACNOJ STRANI RASTE A NA USISNOJ SE SMANJUJE JER U EVAPORATORU KLIMA JEDINICE NE DOTJECE RASHLADNO SREDSTVO. KONTROLA NISKOG TLAKA PREKIDA RAD PRI ODVEC NISKOM

TLAKU U KRUGU HLAĐENJA RASHLADNOG SREDSTVA. KONTROLA TLAKA ULJA PREKIDA RAD KOMPRESORA PRI PADU TLAKA ULJA ZA PODMAZIVANJE

15

20

20.2

Zaporni i sigurnosni ureĊaji brodskog cjevovoda U

ZAPORNU

I

SIGURNOSNU

ARMATURU

15 SPADAJU

BRZOZATVARAJUĆI VENTILI (UGRAĐENI NA SVIM TANKOVIMA GORIVA, ULJA I SLAĐA), OBIČNI VENTILI (NEPOVRATNI, ZASUNI, S PLADNJOM, VALJKASTI, KUGLIČNI, BUTTERFLY...) I SIGURNOSNI. CJEVOVOD UPUTNOG ZRAKA SE ŠTITI SIGURNOSNIM VENTILOM KOJI OTVARA NA 10-15% RADNOG TLAKA. KOD TESTIRANJA I

PREGLEDA CIJEVI ZA UPUĆIVANJE OTVARA SE NAJNIŢA CIJEV SA KOLJENOM JER JE NAJVIŠE IZLOŢENA USLIJED KONDENZACIJE. RASPRSKAVAJUĆI DISKOVI IMAJU ULOGU SIGURNOSNIH VENTILA (MAN B&W).

U SIGURNOSNE UREĐAJE SPADAJU I DILET ACIJSKI SPOJEVI KAO ŠTO SU LIRE Ω, HARMONIKE, KLIZNI SPOJEVI. MORAJU BITI PRAVILNO UČVRŠĆENI TE BRTVE MORAJU BITI ODGOVARAJUĆE POGOTOVO NA KEMIKALCIMA. VENTILI I CJELOKUPNA ARMATURA MORA BITI OD MATERIJALA KOMPATIBILNA SA MEDIJEM. POSEBNI PROPISI POSTOJE ZA KEMIKALCE. NA CJEVOVODU GORIVA, MAZIVA I PARE

PRIRUBNICE MORAJU BITI OBLOŢENE ZAŠTITNOM TRAKOM PROTIV PRSKANJA. CIJEVI KROZ KOJI PROLAZI MEDIJ VISOKE TEMPERATURE MORAJU BITI IZOLIRANE 20.3

Vrste brodskih pumpi PREMA KONSTRUKCIJI:  LINEARNO POKRETNIM STAPNE

20

UREĐAJEM, TU SPADAJU KLIPNE I

 ROTACIJSKE, TU SPADAJU CENTRIFUGALNE, VIJČANE I ZUPČASTE  MLAZNE – EJEKTORI PREMA POGONU  IZRAVNO OD PORIVNOG STROJA

 POGONJENE ELEKTRIČNIM MOTOROM ISTOSMJERNE ILI IZMJENIČNE STRUJE  POGONJNE PARNOM TURBINOM (POVOLJNE SU S ENERGETSKOG STAJALIŠTA, ALI NEDOSTATAK JE UTROŠENO VRIJEME NA PRIPREMU I RASPREMU POGONA)  IZRAVNO OD PARNOG CILINDRA PARNOG STAPNOG STROJA PUMPE,

 RUČNO

C11



1.

PIT ANJA

ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA

Skupina pitanja 1.1

Tekst pitanja

bodovi

Upuivanje pumpi PRILIKOM PUŠTANJA CENTRIFUGALNE PUMPE U POGON

20

POTREBNO JE PROVJERITI JE LI PUMPA SAMOUSISNA ILI NIJE. AKO NIJE, TREBA UTVRDITI NALAZI LI SE ISPOD ILI IZNAD RAZINE TEK UĆINE. AKO SE NALAZI ISPOD , ONDA NEMA PROBLEMA OKO DOTJECANJA TEKUC ́INE DO USISA . U

SUPROTNOM POTREBNO JE OSIGURATI DA TEKUC ́ INA DOĐE

DO USISA PUMPE . NAKON TOGA POTREBNO JE PROVJERITI JESU LI SVI ZAPORNI ORGANI NA CJEVOVODU OTVORENI . IZUZETAK JE TLAČ NI V ENTIL, NEPOSREDNO POSLIJE PUMPE ,

̌ NOG KOJI TREBA BITI ZATVOREN U SLUC ̌ AJU PRAZNOG TLAC ̌ NE OTVARATI TEK NAKON ŠTO PUMPA VODA. VENTIL SE POC DOSEGNE MAKSIMALAN BROJ OKRETAJA , S TIME ŠTO SE

1

2

1.3

VENTIL POSTUPNO OTVARA KAKO BI PUMPA POSTUPNO DOŠLA U SVOJU RADNU TOC ̌ KU. VENTIL NE SMIJE PREDUGO BITI ZATVOREN JER SE SVA ENERGIJA , KOJU LOPATICE PREDAJU TEKUC ́INI , TROŠI NA ZAGRIJAVANJE TEKUC ́ INE , PA BI MOGLO DOC ́I DO OŠTEC ́ENJA BRTVI I LEŢAJEVA . Regulacija kapaciteta kompresora Dijelovi sustava kormila

2.1

Upuivanje kompresora

2.2

Regulacija kapaciteta pumpi

2.3

Upuivanje separatora

3.1

Mjerenje napora pumpe

1.2

15 15 20 15 15 20

Napor pumpe odnosno jedinični rad u metrima se odreĎuje mjerenjem energije na ulaznom i izlaznom presjeku pumpe. Napor pumpe se mjeri mjerenjem ukupne manometarske visine ΔH koju pokazuje manometar i vakuummetarprotoka i visine razlike postavljenih instrunenata. Napor

pumpe mjerimo zbog odreĎivanja jediničnog rada pumpe. H = eizl - eul 3

4

3.2

Dijelovi rashladnog sustava

3.3


4.1

Mjerenje kapaciteta kompresora

4.3

Čišenje separatora Upuivanje i zaustavljanje dinamičkih pumpi Pod dinamičkim pumpama misli se na vijčane i zupčaste pumpe.

10 20 10 15 25

5.1

Mjerenje kapaciteta pumpe

20

4.2

6

7

6.1

Regulacija kapaciteta pumpi

6.2

Čišenje separatora

6.3

Dijelovi sustava kormila

7.1

Upuivanje rashladnog ureĎaja Upuivanje i zaustavljanje dinamičkih pumpi Čišenje separatora

7.2 7.3 8.1

8

9

10

8.2

Dijelovi rashladnog sustava Mjerenje napora pumpe

8.3


9.1

Rad rashladnog sustava

9.2


9.3 10.1

Mjerenje kapaciteta pumpe Punjenje i nadopunjavanje rashladnog sustava

10.2


10.3

Dijelovi sustava kormila

20 20 10 20 10 20 15 15 20 10 20 20 15 15 20

C11



2.

PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA

Skupina pitanja 11

11.1

Stavljanje u pogon protupoţarne sisaljke

11.2

Opisati rad kormila na ovom brodu

11.3

Opisati kompresor zraka i njegove pratee naprave Kontrola i odrţavanje glavne cirkulacione sisaljke ulja

12.1

12

12.2 12.3 13.1

13

13.2 13.3 14.1

14

15

14.2 15.1

Kvarovi na kompresoru za upuivanje glavnog motora

15.2

Opisati sustav separiranja karterskog ulja Opisati sustav statvene cijevi

16.2

Kontrola rashladnika i postupak kod propuštanja cijevi Kontrola i odrţavanje kočnica na priteznom vitlu

16.3

Opisati promjenu smjera vrtnje kod ventilatora

17.1

Upuivanje i zaustavljanje dinamičkih pumpi Upuivanje kompresora rashladnog sustava

17.2 17.3

18

19

20

Upuivanje separatora goriva Čišenje separatora kaljuţe Pokazati sisaljke za rashlaĎivanje glavnog motora i regulacija

14.3

16.1

17

Kontrola rada ventilatora u prostoriji strojarnice Kontrola rada balasne sisaljke Regulacija kapaciteta sisaljki

Dijelovi rashladnog sustava Opisati ventilaciju strojarnice i hermetizacija

15.3

16

Tekst pitanja

18.1

Opisati rad kormilarskog stroja i njegov rad u pogonu Zastoji u radu centrifugalnih pumpi

18.2

Opisati stabilni protupoţarni sustav na brodu

18.3 19.1

Punjenje i nadopunjavanje rashladnog sustava Pregled separatora ulja i stavljanje u pogon

19.2

Opisati statvenu cijev, odrţavanje brtvenica i kontrola

19.3

Kontrola rada purifikatora i klarifikatora

20.1 20.2

Kontrola rada kompresora zraka za upuivanje glavnog motora HlaĎenje glavnog stroja kod niskih temperatura

20.3

Problemi u eksploataciji stapnih pumpi

bodovi 20 15 15 20 15 15 20 10 20 10 25 15 20 20 10 10 20 10 20 10 20 15 15 20 10 20 20 15 15 20

C11

Drugi ĉasnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaĉim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage o d 3000 kW ili jaĉim sukladno s MeĊunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodţaba i drţanjem straţe pomoraca, PORI VNI

STROJEVI

1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

1.


Skupina pitanja 1.1

Tekst pitanja

bodovi

Izraĉunavanje snage kod 2 dizelskih motora SNIMANJEM

ZATVORENOG

INDICIRANOG

20 DIJAGRAMA

ODREĐUJEMO INDICIRANI TLAK ODNOSNO MOŢEMO IZRAČUNATI INDICIRANU SNAGU MOTORA. BUDUĆI DA JE DIJAGRAM NEPRAVILNOG OBLIKA NJEGOVA SE POVRŠINA MOŢE IZRAČUNATI SIMPSONOVIM PRAVILIM, TRAPEZNOM METODOM ILI MILIMETARSKIM PAPIROM. DANAS TAKVE PIZDARIJE NITKO NE KORISTI JER POSTOJE PROGRAMI KOJI

ANALIZIRAJU I IZRAČUNAVAJU SVE PARAMETRE. NAJVIŠE SE UPOTREBLJAVALA METODA PLANIMETRIRANJE POVRŠINE. TAKVOM METODOM POVRŠINA SE ODREĐUJE 5 PUTA I NJIHOV ZBROJ SE PODIJELI SA 5 DA BI SE DOBILA SREDNJA

VRIJEDNOST. POZNAVAJUĆI SREDNJU POVRŠINU I DUŢINU DIJAGRAMA MOŢE SE ODREDITI I SREDNJA VISINA PA SE NEPRAVILNA POVRŠINA PRETVARA U PRAVOKUTNIK. SIMPSONOVIM PRAVILOM INDIKATORSKI DIJAGRAM PODIJELI NA PARNI BROJ DIJELOVA PA SE DOBIJE 11 VISINA  INDICIRANA SNAGA JE SNAGA U CILINDRU

SE

 EFEKTIVNA SNAGA JE SNAGA NA ZAMAŠNJAKU SNAGA PROPELE JE MANJA OD EFEKTIVNE Pef = Pind x η η = η1 x η2 x η3 P prop = Pef x η1 1 1.2

Regulacija rada brodskih plinskih turbina  REGULIRA SE ZAKRETNIM LOPATICAMA

15 STATORA

KOLIČINA ZRAKA A TIME I KOLIČINA GORIVA  IZMEĐU VISOKOTLAČNOG I NISKOTLAČNOG DIJELA ODVODE SE PLINOVI I TAKO SMANJUJE SNAGA REGULACIJA RADA KOD PL INSKIH TURBINA SLIČNA JE ONOJ

KAO KOD BOJLERA. REGULACIJA SE VRŠI NA GORIONIKU. PRIMARNI ZRAK – UŠTRCAVA SE U ZONI IZGARANJA SEKUNDARNI ZRAK – SLUŢI ZA HLAĐENJE KOMORE PRETIČAK ZRAKA KOD PLINSKIH TURBINA – OD 2 DO 4 PROCES IZGARANJA - JEDNOJ ILI VIŠE KOMOR A ZA IZGARANJE, POSTAVLJENIH IZMEĐU TURBINE I KOMPRESORA. HLADNOG IZLAZNOGA ZRAKA IZ KOMPRESORA (OD 120°C DO

IZGARANJA GDJE JE UŠTRCANO SITNO RASPRŠE NO GORIVO. IZGARANJE SE IZVODI UZ POMOĆ VISOKONAPONSKE SVJEĆICE KOJA PALI MJEŠAVINU ZRAKA I GORIVA. KADA SE JEDNOM PROVEDE IZGARANJE, MJEŠAVINA ĆE STALNO IZGARATI BEZ POMOĆI ELEKTRIČNE SVJEĆICE. KOLIČINA PRIMARNOG ZRAKA TAKVA JE DA ĆE MJEŠAVINA BITI DOVOLJNA ZA STALAN I BRZ PROCES IZGARANJA ZA VRIJEME RADA. NA SLICI 100. PRIKAZANA JE KOMORA ZA IZGARANJE I NAČIN STRUJANJA ZRAKA I PLINOVA IZGARANJA.

5/Z'AA 700. KOMORA ZA IZGARANJE I NAČIN STRUJANJA ZRAKA I PLINOVA IZGARANJA L - RASPRSKAČ, 2 - SVJEĆICA ZA POTPALU, 3 - ZRAK ZA IZGARANJE, 4 - OTVORI ZA SEKUNDARNI ZRAK, 5 - SEKUNDARNI ZRAK, 6 - PRIJELAZNI DIO DO TURBINE, 7 - KRILCA ZA DOVOD U SMJERU STRUJANJA, 8 - IZLAZ IZ KOMPRESORA ZRAKA, 9 - POPREČNE CIJEVI ZA ŠIRENJE INICIJALNOG PLATNENA ZRAK ZA IZGARANJE IZ KOMPRESORA (8) PREGRIJAVA SE U REGENERATORU I STRUJI DO PREDNJEG DIJELA PLAŠTA ZA IZGARANJE, GDJE KROZ SEKUNDARNE OTVORE ZA ZRAK (4) STRUJI U KOMORU IZGARANJA I MIJEŠA SE S PLINOVIMA IZGARANJA. PREOSTALI PRIMAMI ZRAK (3) MIJEŠA SE SE PREKO

RASPRSKAČA (1) S GORIVOM. ZA POČETAK IZGARANJA INICIJALNO PALJENJE DAJU SVJEĆICE (2). SVJEĆICE PREDSTAVLJAJU DVIJE ELEKTRODE KOJE MOGU BITI UVUČENE KADA SE TLAK U KOMORI POVEĆA NA PRIBLIŢNO 3 BARA. SVJEĆICE SU STAVLJENE U DVIJE DIJAMETRALNO SUPROTNE KOMORE ZA IZGARA NJE, A OPSKRBLJUJU SE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM IZ TRANSFORMATORA. GORIVO SE DOVODI DO SVAKE KOMORE ZA IZGARANJE KROZ RASPRSKAČ SMJEŠTEN U

SREDIŠTU POKLOPCA PLAMENA. POPREČNE CIJEVI (9) UZAJAMNO SPAJAJU KOMORE ZA IZGARANJE, OMOGUĆUJUĆI TIME RASPROSTIRANJE PLAMENA IZ JEDNE KOMORE U DRUGU KOMORU ZA IZGARANJE. TEMPERATURA PREDNJEG DIJELA PLAMENE CIJEVI GDJE SE

TEMPERATURA PLINA NA ULAZU U TURBINU POSTIŢE SE UZ POMOĆ MIJEŠANJA SEKUNDARNOG ZRAKA PREKO PLAMENE CIJEVI S PLINOVIMA IZGARANJA NAKON IZGARANJA. U KOMORI ZA IZGARANJE INSTALIRANA SU DVA DETEKTORA PLAMENA RADI PROVJERE PLAMENA. DETEKTORI PLAMENA INSTALIRANI SU U SUSTAV ZA IZGARANJE DA BI KONTROLIRALI POJAVU I PRESTANAK PLAMENA. AKO SIGNAL J EDNOG PLAMENOG DETEKTORA INDICIRA NEDOSTATAK PLAMENA, AKTIVIRA SE ALARMNI SUSTAV I ZATVARA DOVOD GORIVA U SVE KOMORE IZGARANJA. 1.3

Regulacija parametara pare i napajanja brodskog generatora pare  REGULACIJA NAPAJANJA- POSTOJI JEDNOKOMPONENTNA, DVOKOMPONENTNA I TROKOMPONENTNA REGULACIJA.

15

DANAS SE NAJVIŠE KORISTI I NAJKVALITETNIJA JE



TROKOMPONENTNA REGULACIJA. REGULACIJA KORISTI TRI INFORMACIJE A TO SU NIVO VODE, PROTOK VODE I PROTOK PARE. REGULACIJA OPTEREĆENJA - OBUHVAĆA REGULACIJU KOLIČINE GORIVA A TIME I ZRAKA OVISNO O TLAKU I PROTOKU PARE. GLAVNI JE PARAMETAR REGULACIJE TLAK PARE KOJI TREBA DA REGULACIJU ODRŢAVA

KONSTANTNOM

BEZ

OBZIRA

NA

OPTEREĆENJE

GENERATORA PARE ODNOSNO PROTOKA IZLAZNE PARE. PADOM. PREMA TOME ODSTUPANJE TLAKA PARE OD

ZADANE VRIJEDNOSTI TREBA SVESTI I ODRŢAVATI ŠTO BLIŢE NULI. DA BI SE UBRZAO ODZIV REGULACIJE UVODI SE PARAMETAR PROTOKA PARE. PROTOK PARE PRETHODI

PROMJENI TLAKA I TAKO SE POSTIŢE FINIJA REGULACIJA



S MANJIM ODSTUPANJIMA. – REGULACIJA TEMPERATURE PREGRIJANJA RAZLIKUJEMO REGULACIJU SA DIMNE STRANE I REGULACIJU S PARNE STRANE. PRINCIP REGULACIJE

DIMNE STRANE JE PROMJENA KOLIČINE DIMNIH PLINOVA KOJI STRUJE PREKO OGRIJEVNIH POVRŠINA PREGRIJAČA PARE.

PRINCIP

REGULACIJE

S PARNE STRANE MED IJA U PREGRIJANU PARU

UŠTRCAVANJE HLADNIJEG (NAPOJNA VODA, KONDENZAT ILI ZASIĆENA PARA). DRUGI NAČIN JE HLAĐENJE U MEĐUSTUPNJU POMOĆU POVRŠINSKOG RASHLADNIKA SMJEŠTENA U PARNOM ILI VODENOM BUBNJU.

2.1

Izmjena radnog medija u cilindru ĉetvorotaktnog i dvotaktnog mot ora DA BI SE PROCES U MOTORU CIKLIČKI PONAVLJAO, POTREBNO JE NAKON IZGARANJA GORIVE SMJESE ISTU EVAKUIRATI IZ

PROSTORA CILINDRA, TE OBNOVITI SADRŢAJ UNUTRAŠNJOSTI CILINDRA SA SVJEŢOM SMJESOM ILI ZRAKOM. PROCES U KOJEM SE VRŠI TA IZMJENA SE NAZIVA IZMJENA RADNOG MEDIJA. KOD DVOTAKTNIH MOTORA VRIJEME RASPOLOŢIVO ZA ISPUH,

30

NEGO KOD ČETVEROTAKTNIH MOTORA. KOD 2-TAKTNOG MOTORA SVIJEŢA SMIJESA ZRAKA IZGURAVA OSTATKE IZGARANJE, DOK KOD 4-T OSTATKE IZGURAVA KLIP. DVOTAKTNI MOTOR: STARIJI MOTORI SU IMALI POPREČNI

I POPREČNO POVRATNI SUSTAV ISPIRANJA. DANAS DVOTAKTNI MOTORI IMAJU UZDUŢNI SUSTAV ISPIRANJA. KOD OVOG SUSTAVA ISPIRNI ZRAK ULAZI KROZ KANALE NA DONJEM DIJELU KOŠULJICE TE SE STRUJI U OBLIKU SPRALE I PROLAZI KROZ ISPUŠNI VENTIL KOJI JE SMJEŠTEN U GLAVI MOTORA .

ISPUŠNI VENTIL SE OTVARA I PLINOVI IZLAZE A ZATIM KLIP OTVARA ISPIRNE OTVORE I ZRAK KOJI ULAZI STVARA VRTLOG TE SE VRŠI ISPIRANJE. ZATIM SE ZATVARA ISPUŠNI VENTIL U TRENUTKU KADA KLIP JOŠ NIJE ZATVO RIO ISPIRNE OTVORE TE

U CILINDRU OSTANE DODATNA KOLIČINA ZRAKA. PREDNOSTI OVOG ISPIRANJA SU:

 BOLJE ISPIRANJE, MANJI OSTATAK ISPUŠNIH PLINOVA, 

POVOLJNIJI VOLUMETRIJSKI STUPANJ DJELOVANJA. MANJA TOPLINSKA NAPREZANJA KOŠULJICE JER SU ISPIRNI OTVORI PO CIJELOM OPSEGU RADNE KOŠULJICE A

ISPUŠNI OTVORI SU ZAMIJENJENI ISPUŠNIM VENTILOM  VRTLOŢNO GIBANJE ZRAKA SE LAKŠE POSTIŢE, A TIME I POTPUNIJE IZGARANJE GORIVA

 ISPUŠNI SE VENTILI DJELOMIČNO HLADE ISPIRNIM ZRAKOM NEDOSTACI:

 SLOŢENIJA KONSTRUKCIJA  GLAVA MOTORA OSLABL JENA OTVOROM ISPUŠNOG VENTILA

 VEĆA MOGUČNOST KVARA NA VENTILIMA I NJIHOVIM UREĐAJIMA -KOD 4T MOTORA NAJČEŠĆE SE KORISTI SUSTAV VENTILA ČIJIM

SE TOČNIM OTVARANJEM I ZATVARANJEM REGULIRA PROCES IZMJENE MEDIJA. SUSTAV VENTILA SE SASTOJI OD VENTILA KOJI OMOGUĆAVAJU IZLAZ OSTATAKA IZGARANJA I ONI SE

NAZIVAJU ISPUŠNI VENTILI, TE VENTILA KOJI OMOGUĆAVAJU ULAZ SVJEŢEG MEDIJA; USISNI VENTILI. POGON VENTILA SE VRŠI PUTEM BREGASTOG MEHANIZMA S BREGASTIM VRATILOM. TO SE VRATILO VRTI S POLA BRZINE VRTNJE KOLJENASTOGA VRATILA.

BRIJEGOVI SU SMJEŠTENI NA BREGASTOM VRATILU I SLUŢE ZA OTVARANJE VENTILA, NAJČEŠĆE PUTEM KLACKALICA. OBLIK BRIJEGA I DIJELOVA ZA PRIJENOS GIBANJA NA VENTIL

ODREĐUJE KRIVULJU PODIZAJA VENTILA I KUTEVE OTVORENOSTI VENTILA.

KLACKALICE SLUŢI ZA PRIJ ENOS GIBANJA S BRIJEGA, PODIZAČA I PODIZNE ŠIPKE NA VENTIL • USIS - TEORETSKI POČINJE U GMT, A ZAVRŠAVA U DMT STVARNO PREDUSIS  I NAKNADNI USIS  ISPUH - TEORETSKI POČINJE U DMT, A ZAVRŠAVA U GMT

• • •

UKUPNO TRAJANJE USISA  + 180 +  UKUPNO TRAJANJE ISPUHA  + 180 +  UKUPNO TRAJANJE IZMJENE MEDIJA  + 180 +  +  + 180 +

 •

DISTRIBUCIONI DIJAGRAM - PRIKAZUJE OTVORENOST

USISNOG I ISPUŠNOG VENTILA IZRAŢENOG U STUPNJEVIMA KOLJENA KOLJENIČASTE OSOVINE. KOD 4-T PRERAN IM OTVARANJEM ISPUŠNOG VENTILA GUBIO BI SE RAD EKSPANZIJE, A PREKASNO OTVARANJE POVEĆALO BI TLAK PRI KOJEM BI KLIP ISTISKIVAO PLINOVE IZ CILINDRA A

TIME BI SE POVEĆAO POTREBAN RAD ZA IZMJENU RADNOG MEDIJA. O TOČKI U KOJOJ ĆEMO OTVARATI ISPUŠNI VENTIL IZRAVNO OVISI DOBIVENOI RAD PROCESA A TIME I SNAGA MOTORA TAKO DA JE ZA SVAKU IZVEDBU MOTORA POTREBNO

NAĆI OPTIMALAN KUT OTVARANJA ISPUŠNOG VENTILA.

Dijagram dvotaktnog sa ispuš. ventilom

2

2.2

Kruţni proces i toplinski stupanj djelovanja plinske t urbine

10

PLINSKO TURBINSKA POSTROJENJA S OTVORENIM PROCESOM SU NAJCESCE U PRIMJENI ZBOG SVOJE JEDNOSTAVNOSTI I SIGURNOSTI. PT NA SLICI SASTOJI SE OD KOMPRESORA KOMORE IZGARANJA I PLINSKE TURBINE. U AKSIJALNOM KOMPRESORU USISANI ZRAK SE KOMPRIMIRA DO MAKSIMALNOG TLAKA STANJA 1 DO 2 ,TAKVA IZVEDBA OMOGUCUJE PRIMJENU VELIKIH KOLICINA ZRAKA. IZGARANJEM TEKUCEG ILI PLINOVITOG GORIVA U KOMORI IZGARANJA NASTAJU P LINOVI IZGARANJA. TIM IZOBARNIM DOVODOM TOPLINE OD 2 DO 3 POSTIZE SE MAKSIMALNA TEMPERATURA IZGARANJA , IAKO JE PRISUTAN VELIKI OMJER ZRAKA SMJESA ZRAKA I PLINOVA IZGARANJA MOZE SE NAZVATI PLINOVI IZGARANJA. U PT

DOGAĐA SE EKSPANZIJA SMJESE ZRAKA I PLINOVA IZGARANJA DO OKOLNOG TLAKA 3 DO 4. DIO RADA DOBIVENOG EKSPANZIJOM TROSI SE ZA POGON KOMPRESORA A OSTATAK JE KORISTAN RAD ZA PROPULZIJU. PLINOVI IZGARANJA ISPUSTAJU SE U OKOLINU KOJOJ PREDAJU TOPLINU IZOBARNO OD 4 DO 1. TERMODINAMICKI STUPANJ DJELOVANJA OTVORENOG PROCESA PT IZNOSI:JEBEM TI PISANJE FORMULA

TERMODINAMICKI STUPANJ DJELOVANJA TOPLINSKOG PROCESA UTJECE OMJER TLAKOVA KAO I E KSPONENTI

KOMPRESIJE I EKSPANZIJE KOJI ODREĐUJU TEMPERATURE 2 I 4. NA UKUPAN STUPANJ DJELOVANJA UTJECE MEHANICKI OD 0.980.99 KOMPRESORA 0.82-0.89 I EKSPANZIJE TURBINE 0.84-0.91

UKUPNI STUPANJ DJELOVANJA Η=MA PISI KO HOCE 2.3

Prekretanje brodskih dizelskih motora PREKRETANJE JE SPOSOBNOST MOTORA DA RADI U OBA SMJERA. 4-TAKTNI MOTORI SE UGLAVNOM IZRAĐUJU BEZ PREKRETA JER JE KOMPLICIRANIJE NEGO U SLUČAJU 2 -AKTNIH MOTORA. UKOLIKO SE 4- TAKTNI MOTOR MOŢE PREKRENUTI ONDA JE BREGASTA OSOVINA IZVEDENA SA DUPLIM

BRIJEGOVIMA ZA VENTILE I VISOKOTLAČNU PUMPU I PRILIKOM PREKRETA AKSIJALNO SE POMIČE. NARAVNO I SUSTAV UPUTNOG ZRAKA ISTO MORA PREKRETATI. KOD 2-TAKTNIH MOTORA SA UZDUŢNIM ISPIRANJEM

ZAKREĆU SE KVRGE VISOKOTLAČNE PUMPE, ISPUŠNOG VENTILA TE KVRGE

PILOT

VENTILA

UPUTNOG

ZRAKA.

KOD

SULZER

MOTORA KVRGE SE ZAKREĆU TLAKOM ULJA KOJI DJELUJE NA KRILCA U BREGASTOJ OSOVINE . KOD MAN- a POMOĆU PNEUMATSKOG CILINDRA PREBACUJE SE KOTAČ ROLLERA SA JEDNE NA DRUGU STRANU A BREGASTA JE IZVEDENA SA OBRNUTOM DUPLOM KVRGOM

Hidraulički cilindar

Bri e

oriva

Prekret se vrši pomoću pneumatskog cilindra s desne strane. S n im se vrši rekla an e val ĉića za o on kli a um e

10

3.1

Sustav ubrizgavanja goriva dizelskih motora PUMPE ZA UBRIZGAVAN JE ISKLJUČIVO SE GRADE KAO KLIPNE JER VISINA DOBAVE NE OVISI O KAPACITETU ILI BROJU OKRETAJA. ONE NISU SAMOSISNE I GORIVO IM DOLAZI SA PREDTLAKOM. MORAJU UDOVOLJITI OVIM UVIJETIMA:

 MORAJU DAVATI ODREĐENU KOLIČINU GORIVA POD ODREĐENIM TLAKOM U ODREĐENOM MOM ENTU  MORAJU BITI PRIKLADNE ZA RAD PRI MANJIM BROJEVIMA OKRETAJA I PRI ODGOVARAJUĆOJ PROPELERNOJ KARAKTERISTICI. RAZLIKUJEMO IMPULSNI AKUMULACIJSKI. DVA SU OSNOVNA

NAČINA KOD IMPULSNOG SUSTAVA. PUMPA SA PRELJEVNIM VENTILOM (NA SULZERU). ZAPRAVO PUMPA IMA TRI VENTILA:

USISNI , TLAČNI I PRELJEVNI. PRELJEVNIM VENTILOM REGULIRAMO KOLIČINU UBRIZGANOG GORIVA DO USISNIM REGULIRAMO POČETAK UBRIZGAVANJA. DRUGI NAČIN JE SA TZV. BOSH PUMPOM KOJA IMA KLIP SA KOSINOM. GORIVO POD TLAKOM DOLAZI KROZ DOVODNI KANAL PUMPE KADA JE KLIP

U DONJEM POLOŢAJU I POPUNJAVA PROSTOR IZNAD KLIPA VERTIKALNOG KANALA“6“ I ISPOD KOSOG RUBA “7“ . POČETAK DOBAVE NASTAJE KADA KLIP SVOJIM GORNJIM RUBOM

ZATVORI ODVODNI KANAL “4“ I DOVODNI KANAL“3“. SVRŠETAK DOBAVE NASTUPA KADA KOSI RUB “7“ KLIPA OTVORI ODVODNI KANAL. U TOM SLUČAJU TLAČNA STRANA SISALJKE SPAJA SE PREKO VERTIKALNOG KANALA“6“ S PROSTOROM ISPOD KOSINE “7“ A PREKO NJEGA ZBOG OTVARANJA ODVODNOG OTVORA “4“ KOSIM RUBOM “7“ SPAJA SE S USISNOM STRANOM PUMPE. PROMJENA KAPACITETA IZVODI SE ZAK RETANJEM PLUNGERA ODNOSNO POLOŢAJEM

KOSOG RUBA “7“ S OBZIROM NA ODVODNI KANAL. POČETAK UBRIZGAVA PODEŠAVA SE PROMJENOM POČETNE VISINE PLUNGERA (STAVLJANJEM/SKIDANJEM PODLOŠKE NA PODIZAČU) ILI MIJENJANJEM POLOČAJA CILINDRA PO VISINI.

25

KOD AKUMOLACIJSKOG SUSTAVA TLAK JE NEOVISAN O SUSTAV OMOGUĆAVA TRENUTKU UBRIZGAVANJA .

REGULACIJU TLAKA, POČETAK UBRIZGAVANJA I RASPODIJELU UBRIZGAVANJA, PRED UBRIZGANJE, GLAVNO UBRIZGANJE I

ZAKAŠNJENO UBRIZGANJE.

3

3.2

Ukupna iskoristivost propulzije i slip UKUPNA ISKORISTIVOST JE MANJA OD NAJMANJEG STUPNJA ISKORISTIVOSTI UREDJAJA U TOM SKLOPU. NAJMANJA SNAGA JE NA PROPELI A NAJVECA SNAGA JE U CILINDRU ZBOG GUBITAKA VENTILACIJE, TRENJA, REDUKTORA, MASA U GIBANJU ITD η = L U CILINDRU/ L NA PROPELI STVARNI SLIP JE BRZINA PRITJEZANJA ČESTCA VODE BRODSKOM VIJKU.

15

PRIVIDNI SLIP JE ODNOS IZMEĐU IZMJERENE BRZINE BRODA I TEORIJSKE BRZINE DOBIVENE IZ USPONA I VRTNJE PROPELERA STVARNA BRZINA JE NAJCESCE MANJA A MOZE BITI I VECA U SLUCAJU STRUJE U KRMI. SLIP MOZE UKAZIVATI NA CISTOCU TJ ZAPRLJANOST OPLATE I SAMOG PROPELERA .

ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA UČINKOVITOST BRODSKOG VIJKA:  PROMJER VIJKA- VEĆI PROMJER VEĆI η  ŠTO JE VIJAK DALJE OD STATVE VEĆA JE ISKORISTIVOST VIJKA (DOBIVA VIŠE VODE)  BROJ KRILA- VIŠE KRILA BOLJI η  BR ZINA VRTNJE MANJI BROJ OKRETAJA VEĆI η  POVRŠINA KRILA – MANJA POVRŠINA KRILA VEĆI η  HRAPAVOST POVRŠINE  NAGIB OSOVINE 3.3

Regulacija snage brodskih parnih turbina

10

SNAGA TURBINE S OBZITOM NA OPTEREĆENJE. REGULACIJA SNAGE STOGA SE IZVODI:

 PRIGUŠIVANJEM PARE - REGULACIJA PRIGUŠENJEM IZVODI SE TAKO ŠTO SE VENTILOM SMANJUJE PRESJEK 

PROLAZA PARE. SMANJENJEM TLAKA SMANJUJE SE KOLIČINA PARE KOJA STRUJI KROZ SAPNICE. PROMJENOM KOLIČINE PARE - PRI OVOJ REGULACIJI ULAZNI TLAK PARE OSTAJE NEPROMIJENJEN, A PROVODI

SE TAKO DA SVAKI VENTIL PROPUŠTA PARU KROZ ODREĐENU GRUPU SAPNICA. VENTILI SU ILI POTPUNO OTVORENI ILI POTPUNO ZATVORENIKAKO NE BI DOŠLO DO PRIGUŠE NJA PARE. OVA REGULACIJA IZAZIVA MANJE GUBITKE OD REGULACIJE SNAGE PRIGUŠIVANJEM PA JE TERMODINAMIČKI STUPANJ DJELOVANJA POVOLJNIJI.  REGULACIJA SNAGE TURBINE PRIGUŠIVANJEM I PROMJENOM KOLIČINE PARE – OVO JE KOMBINIRANA REGULACIJA GDJE SU SAPNICE RASPOREĐENE U VIŠE GRUPA A OSIM GLAVNOG VENTILA POSTOJI I VENTIL ZA SVAKU GRUPU SAPNICA. PRI SMANJENJU SNAGE TURBINE ZATVARAJU SE POSTUPNO VENTILI GRUPA SAPNICA A

ISTODOBNO SE PRITVARA I GLAVNI PRIGUŠNI VENTIL. DO 50% SNAGE PROTOK PARE REGULIRA SAMO GLAVNI VENTIL A OSTALI SU ZATVORENI. PREKO 50% SNAGE GLAVNI VENTIL JE POTPUNO OTVOREN A DRUGI VENTILI SE OTVARA PREMA POTREBI 4.1

Regulatori broja okretaja (usporedba glavnog i pomoćnog motora) ZBOG PROMJENE OPTEREĆENJA, A KONSTANTNE DOBAVE GORIVA U MOTOR MIJENJAO BI SE BROJ OKRETAJA. TE PROMJENE UZROKUJE UBRZANJA I USPORENJA, TJ. DODATNA

OPTEREĆENJA ZA MOTOR, A POSTOJI I OPASNOST OD PREKORAČENJA MAX. DOZVOLJENOG BROJA OKRETAJA PA SE UGRAĐUJU REGULATORI. REGULATORE DIJELIMO NA: - GRANIČNE ILI SIGURNOSNE : SPREČAVAJU POVEĆANJE BROJA OKRETAJA PREKO MAX. DOZV. BROJA OKRETAJA - SVEREŢIMSKE REGULATORE : OMOGUĆAVAJU ODRŢAVANJE ZADANOG BROJ A OKRETAJA (PRIMJER POMOĆNI MOTORI) - JEDNOREŢIMSKI REGULATORI : OMOGUĆAVAJU ODRŢAVANJE

TOČNO ODREĐENOG BROJA OKRETAJA (PRIMJER GLAVNI MOTOR)

SIGURNOSNI ILI GRANIČNI REGULATORI U STACIONARNOM RADU MOMENT MOTORA JE JEDNAK MOMENTU OTPORA. AKO MOMENT OTPORA PADNE, MOMENT

MOTORA ĆE UZROKOVAI ZALET MOTORA, TJ. POVEĆANJE BRZINE VRTNJE.

20

M

c

b

a

n

a) PADAJUĆA KARAKTERISTIKA - ATMOSFERSKI BENZINSKI MOTORI b) KONSTANTNA KARAKTERISTIKA - DIZELSKI MOTORI c) RASTUĆA KARAKTERISTIKA - MOTORI S PREDNABIJANJEM

b i c MORAJU IMATI UREĐAJ KOJI REGULIRA OKRETAJE. KOD A IMAMO SAMOREGULACIJU, DOK KOD B I C TREBAMO SIGURNOSNI REGULATOR. DIJELOVI REGULATORA: - OSJETNIK BRZINE VRTNJE (KOD MEHANIČKIH TO CENTRIFUGALNA GLAVA, A KOD ELEKTRONKIH PICK UP) - UPRAVLJAČKA JEDINICA - POSTAVNI ČLAN - POJAČALO IZLAZNOG SIGNALA - SEVO UREĐAJ

JE

TEHNOLOGIJA IZRADE REGULATORA: - MEHANIČKI - MEHANIČKO HIDRAULIČNI - MEHANIČKO HIDRAULIČNO ELEKTRONSKI 4

4.2

Zatvoreni indikatorski dijagram 2 motora NJIME ODREĐUJEMO SRE DNJI INDICIRANI TLAK ODNOSNO INDICIRANU SNAGU SVAKOG CILINDRA. ZATVORENI DIJAGRAM JE NA SLICI. ZA SNIMANJE TOG DIJAGRAMA POTREBAN JE

INDIKATOR ILI PMI URĐAJ KOJI SE SPAJA NA INDIKATORSKI PIPAC I VT PUMPU DA BI SE DOBIO KOMPLETAN PERORMANCE GLAVNOG MOTORA.

15

4.3

Konstrukcija i karakteristike brodskog vodocijevnog generatora pare GLAVNI KONSTRUKTIVNI DIJELOVI GENERATORA PARE:

       

15

LOŢIŠTE OBLOŢENO EKRANSKIM CIJEVIMA ISPARIVAČ VODENI I PARNI BUBANJ

PREGRIJAČI PARE ZAGRIJAČ NAPOJNE VODE ZAGRIJAČ ZRAKA

ARMATURA OZID I IZOLACIJA KARAKTERISTIKE GENERATORA PARE:  TLAK GENERATOR PARE – DOPUŠTENI (OBIČNO 5% VEĆI OD NORMALNOG RADNOG TLAKA) - RADNI ILI POGONSKI - IZLAZNI TLAK IZ PREGRIJAČA  TEMPERATURA PREGRIJANE PARE – TEMPERATURA

ZASIĆENJA



- TEMPERATURA PREGRIJANE PARE KAPACITET GENERATORA PARE – NORMALNI KAPACITET (MAX. STUPANJ ISKORISTIVOSTI, OBIČNO 80% TRAJNOG

MAXIMALNOG OPTEREĆENJA) - MAXIMALNI TRAJNI KAPACITET - MAKSIMALNI KRATKOTRAJNI KAPACITET - MINIMALNI KAPACITET TEMPERATURA NAPOJNE VODE STUPANJ ISKORISTIVOSTI – KREĆE SE OD 80 – 95 %

   TEMPERATURA ISPUŠNIH PLINOVA 5.1

Sustavi ispirnog zraka i prednabijanje PREMA TLAKU NABIJANJA P N, NABIJANJA SE DIJELE NA: UMJERENA P N = 1.3 – 1.5 BAR, POJAČANA P N = 1.5 – 2.5 BAR I JAKA SA P N = 2.5 – 5.0 BAR. ZBOG VEČE KOLIĆINE DOBAVLJENOG

ZRAKA SMIJE SE U CILINDAR UBRIZGAT VIŠE GORIVA ZA

VRIJEME JEDNOG RADNOG TAKTA, A DA IZAGARANJE IPAK BUDE POTPUNO, TE SE ZA ISTE DIMENZIJE CILINDRA

OSTVARUJE VEĆA SNAGA MOTORA U USPOREDBI SA MOTORIMA BEZ PREDNABIJANJA. TLAKOVI IZGARANJA

20

ŠTO SE IZMJENJUJE VIŠE TOPLINE, KO JA SE DOVODI KOD PROSJEČNO VIŠE TEMPERATURE, ŠTO POVEČAVA TERMODINAMIČKU VRIJEDNOST RADNOG PROCESA, A TO DODATNO POVEČAVA SNAGU MOTORA. IMPULSNI SUSTAVI

ISPUŠNI PLINOVI SE VODE DIREKTNO DO ROTORA TURBINE, GDJE PREDAJU KINETIČKU I TOPLINSKU ENERGIJU, A ROT OR PUHALA KOMPRIMIRA ZRAK, KORISITI SE ZA NIŢE TLAKOVE PREDNABIJANJA. PREDNOSTI OVOG SUSTAVA SU U TOME ŠTO DOBRO ISKORIŠTAVAJU KINETIČKU ENERGIJU ISPUŠNIH PLINOVA, TURBINA PRILAGODLJIVA PROMIJENI OPTEREČENJA I IMA DOBRO ISPIRANJE KOD MALOG OPTEREČENJA. NED OSTACI OVOG SISTEMA SU: SLABA ISKORISTIVOST TURBINE ZBOG

VENTILACIJSKIH GUBITAKA I NASTALOG PRIVODA, VEĆI PROMJER TURBINE, KOMPLICIRANA IZVEDBA. SUSTAV PREDNABIJANJA S KONSTANTNIM TLAKOM

ISPUŠNI SE PLINOVI VODE NAKON EKSPANZIJE U ISPUŠNI SPREMNIK GDIJE SE SABIRA, A ZATIM SE VODE U ROTOR TURBINE. PREDNOSTI OVOG SISTEMA SU: DOBRA ISKORISTIVOST TURBINE ZBOG PUNOG PRIVODA I KONSTANTNOG STANJA PLINOVA NA U LAZU, JEDNOSTAVAN

ISPUŠNI VOD, UPOTREBA SAMO JEDNE TURBINE S BOLJOM ISKORISTIVOSTI KOD MOTORA SA VELIKIM BROJEM CILINDARA,

SMJEŠTAJ TURBINE NA NAJPOVOLJNIJEM MIJESTU, RAZMJERNO DOBRO ISKORIŠTENJE ENERGIJE PRI VISOKIM TLAKOVIMA NABIJANJA, JEDNOSTAVNA MONTAŢA I ODRŢAVANJE, ZBOG KONSTANTNOG TLAKA PLINOVA IZAGARANJA POVOLJNIJE JE

OPTEREĆENJE LOPATICA TURBINE I LEŢAJEVA, KOD 2T MOTORA IMA PREDNOST JER NE TREBA ZAKLOPKU U ISPUŠNOM VODU. NEDOSTACI SU: POLAGANO UBRZANJE TURBINE PRILIKOM NAGLOG OP TEREČENJA MOTORA, OGRANIČENA

MOGUČNOST ISPIRANJA PROSTORA IZGARANJA, JAK UTIJECAJ ZAMAZANOSTI PUHALA NA ISPIRANJE ZBOG OPADANJA

ISKORISTIVOSTI TURBINE, VEČE OPADANJA TLAKA NABIJANJA PRI MALIM OKRETAJIMA NEGO KOD IMPULSNOG NABIJANJA. 5

5.2

Priprema i upućivanje brodske parne turbine PRIPREMA ZA POGON:

 PROVJERITI AKSIJALNI I RADIJALNI POLOŢAJ ROTORA TE AKSIJALNI POLOŢAJ ROTORA  PROVJERITI PARNE VENTILE OD PAROVODA DO TURBINE  PROVJERITI STOPE I KLIZAČE KUĆIŠTA GLAVNIH TURBINA

 PREGLEDATI I UKLJUČITI UREĐAJ ZA POKRETANJE TURBINA

 OTVORITI VENTILE PUMPE MORA ZA HLAĐENJE  ODZRAČITI KONDENZATOR  PRIPREMITI SUSTAV ZA PODMAZIVANJE LEŢAJA TURBINE I REDUKTORA

PROVJERITI KOLIČINU VODE U SPREMNICIMA

15



ZAGRIJATI TURBINU (POSTOJE DVA NAČINA, TURBINA SE ZAGRIJAVA UZ OKRETANJE TURBINE SAMOM PAROM.

TAKAV NAČIN ZAHTIJEVA PODIZANJE VAKUUMA U KONDENZATORU. DRUGI NAČIN JE ZAGRIJAVANJE TURBINE UZ OKRETANJE TURBINE UREĐAJEM ZA PREKRETANJE. KOD OVAKVOG NAČINA PARA SE DOVODI PREKO POSEBNIH VENTILA ILI PREKO MANEVARSKOG

VENTILA A MAKINETA OKREĆE ROTOR KAKO BI SE



RAVNOMJERNO ZAGRIJAO. PRIJE PODIZANJA VAKUUMA POTREBNO JE OTVORITI PARU ZA LABIRINTE BRTVENICE (GLAND STEAM). TLAK SE KREĆE U RASPONU OD 0.2 – 0.5 bara.

 VAKUUM SE POMOĆU PARNIH EJEKTORA PODIŢE NA ŠTO VIŠU RAZINU (POVEĆANJE RADA TURBINE)  OTVORITI DRAIN VENTILE DA BI KONDENZAT MOGAO  

SLOBODNO OTJECATI TIJEKOM ZAGRIJAVANJA ROTOR TURBINE SE STALNO LAGANO VRTI TIJEKOM ZAGRIJAVANJA KONTROLIRATI AKSIJALNI I RADIJALNI POLOŢAJ ROTORA I AKSIJALNO ŠIR ENJE

KUĆIŠTA



POSTUPAK ZAGRIJAVANJA SE PROVODI SVE DOK VAKUUM U KONDENZATORU NE DOSTIGNE VRIJEDNOST ZA NORMALNI RAD I KADA SREDNJA TEMPERATURA

KUĆIŠTA TURBINE DOSTIGNE TEMPERATURU IZMEĐU 75 –



90OC NAPRAVITI PROBNI OKRETAJ TAKO DA SE ZATVORI VENTIL ZA ZAGRIJ AVANJE ISKLJUČITI UREĐAJ ZA PREKRETANJE (MAKINETU) USPOSTAVITI MALI PROTOK PARE NA GLAVNU TURBINU

  KAD SE TURBINA POČNE OKRETATI TREBA ZATVORITI  

5.3

MANEVARSKI VENTIL ZA HOD NAPRIJED A OTVORITI MANEVARSKI VENTIL ZA HOD KRMOM. NAKON POKRETANJA I NEKOLIKO OKRETAJA MANEVARSKI VENTIL TREBA ZATVORITI TURBINA JE SPREMNA! UKOLIKO BROD NE ISPLOVLJAVA ODMAH POTREBNO JE SVAKIH 10 MINUTA PROVODITI PROBNI OKRETAJ

Termodinamiĉke

osnove

generatora

pare

i

toplinski

stupanj

iskoristivosti TOPLINSKA ISKORISTIVOST OVISI O TRI GLAVNA UTJECAJA:

 O POTPUNOSTI IZGARANJA GORIVA U LOŢIŠTU  O TEMPERATURI DO KOJE SE ISKORIŠTAVA TOPLINA 

PRODUKATA IZGARANJA O STUPNJU IZOLIRANOSTI ODNOSNO GUBITKU TOPLINE

ZRAČENJEM

15

FLUIDU KOJI IZLAZI IZ GENERATORA PARE I UKUPNE TOPLINE

KOJA SE DOVODI U LOŢIŠTE. POVEĆANJEM TOPLINSKE ISKORISTIVOSTI IZRAVNO SE UTJEČE NA SMANJENJE POTROŠNJE GORIVA. PRITOM JE NAJUTJECAJNIJA IZLAZNA TEMPERATURA DIMNIH PLINOVA

ODNOSNO STUPANJ REKUPERACIJE TOPLINE SADRŢANE U NJIMA. SNIŢENJE IZLAZNE TEMPERATURE DIMNIH PLINOVA POSTIŢE SE UGRADNJOM VEĆIH NAKNADNIH OGRIJEVNIH POVRŠINA (ZAGRIJAČA VODE I ZAGRIJAČA ZRAKA) PRI ČEMU IMAMO DVA OGRANIČAVAJUĆA ČIMBENIKA: NISKOTEMPERATURNA KOROZIJA (ISPUŠNI PLINOVI NE O TREBAJU BITI IZNAD 140 C) I RASPOLOŢIVOST PROSTORA ZBOG UGRADNJE NAKNADNIH OGRIJEVNIH POVRŠINA. 6.1

Snimanje indikatorskog dijagrama i analiza INDIKATOR ZA SNIMANJE DIJAGRAMA (SLIKA 11.1) SASTOJI SE OD CILINDRA 1 U KOJEM JE UGRAĐENO STAPALCE, A KOJI JE

OPTEREĆEN OPRUGOM ODREĐENE JAČINE. MJERILO OPRUGE OVISI O VISINI RADNOG PRITISKA U CILINDRU MOTORA. AKO JE INDIKATORSKI PIPAC, ODNOSNO VENTIL 2, OTVOREN PLINOVI ĆE ULAZITI U CILINDAR INDIKATORA 1 I TLAČITI N A STAPALCE.

TLAK ISPUŠNIH PLINOVA SVLADAVA SILU OPRUGE I U OVISNOSTI O PROMJENI TLAKA U RADNOM CILINDRU, POLUŢJE 3 BIT ĆE VIŠE ILI MANJE POMAKNUTO PREMA GORE. KONOPAC 4 BUBNJA 5 SPOJEN JE S POLUŢJEM STAPNOG MEHANIZMA CILINDRA KOJI SNIMAMO. POLUŢJEM STAPNOG MEHANIZMA I KONOPCA 4 OKREĆE SE BUBANJ 5, NA KOJEM JE POSTAVLJEN INDIKATORSKI PAPIRIĆ ZA SNIMANJE DIJAGRAMA. LAGANIM PRITISKOM NA PISALJKU POLUŢJA 3, ONA ĆE UPISATI ŢELJENI DIJAGRAM NA INDIKATORSKOM PAPIRIĆU. PRIJE SNIMANJA DIJAGRAMA TREBA IZVRŠITI PREDRA DNJE: INDIKATOR PODMAZATI I INDIKATORSKI PIPAC PROPUHATI, STROJ POSTAVITI DA RAZVIJA EKONOMSKU SNAGU, ODNOSNO DA IMA EKONOMSKI BROJ OKRETA, INDIKATOR MONTIRATI NA INDIKATORSKI PIPAC, A ZATIM

POSTAVITI PAPIRIĆ INDIKATORA NA NJEGOV BUBANJ, POMOĆU KONOPCA SPOJITI POLUŢJE INDIKATORA S POLUŢJEM STAPNOG MEHANIZMA (KONOPAC MORA BITI DOBRO NATEGNUT),

INDIKATORSKI PIPAC STAVITI U POLOŢAJ DA SE MOŢE NA PAPIRIĆU INDIKATORA UCRTATI ATMOSFERSKA LINIJA, PIPAC POSTAVITI U POLOŢAJ DA SE KOMPRESIJSKI PROSTOR CILINDRA MOTORA SPOJI S CI LINDROM INDIKATORA I LAGANIM PRITISKOM NA PISALJKU UCRTATI JEDAN OD OVIH DIJAGRAMA: ZATVORENI, OTVORENI ILI FAZNI I DIJAGRAM TLAKOVA KOMPRESIJE I TLAKOVA IZGARANJA.

NA PAPIRIĆU INDIKATORA MORAJU BITI UPISANI OVI PODACI: IME BRODA, DAN SNIMANJA, BROJ CILINDRA, JAČINA I SMJER VJETRA I MORA.

25

6

6.2

Kombinirana parno-plinsko turbinska postrojenja

KOD OVAKVOG POSTROJENJA ISPUŠNI PLINOVI PLINSKE TURBINE ISKORIŠTAVAJU SE ZA DOBIVANJE PARE A TA PARA SE OPET KORISTI ZA POGON TURBOGENERA TORA. POVEĆAVA SE STUPANJ ISKORISTIVOSTI  KOMPRESOR PLINSKE TURBINE USISAVA ZRAK I NAKON

TLAČENJA ODVODI SE U REGENERATOR DA BI SE DODATNO ZAGRIJAO (POVEĆAVA SE STUPANJ

 

ISKORISTIVOSTI) ZAGRIJANI ZRAK ULAZI U KOMORE ZA IZGARANJE GDJE IZGARA GORIVO PLINOVI IZGARANJA VODE SE U VISOKOTLAČNU I NISKOTLAČNU PLINSKU TURBINU TE NA HLAĐENJE U REGENERATOR (ZA ZAGRIJAVANJE ZRAKA)

 OD TUDA ISPUŠNI PLINOVI ODLAZE U KOTAO UTILIZATOR GDJE SE OHLADE NA TEMPERATURU KOJA OVISI O

SADRŢAJU SUMPORA U GORIVU (NISKOTEMPERATURNA KOROZIJA) PLINOVI ODLAZE U OKOLINU

  PARA PROIZVEDENA U UTILIZACIJSKOM KOTLU MIJEŠA SE SA PAROM IZ KOTLA I OD TUDA ODLAZI NA DVIJE

PARNE TURBINE OD KOJIH JEDNA SLUŢI ZA PROIZVODNJU EL. ENERGIJE, A DRUGA ZA DODATNU SNAGU NA OSOVINSKOM VODU TAKVIM SPAJANJEM ISKO RIŠTAVA SE OKO 20% TOPLINSKE

ENERGIJA KOJA BI INAČE ZAVRŠILA U OKOLINI. SPECIFIČNA POTROŠNJA GORIVA KOD OVAKVIH POSTROJENJA JE OKO

10

NEGO SE POVEĆAJU DIMENZIJE UTILIZACIJSKOG KOTLA . KOD TAKVE IZVEDBE SPECIFI ČNA POTROŠNJA GORIVA PADA NA 230 6.3

g/kWh. Toplinski stupanj djelovanja parne turbine

15

ηT = ltn / lt lt – TEORETSKI RASPOLOŢIV RAD ltn = STVARNI RAD S GUBICIMA ηT KREĆE SE NAJČEŠĆE OD 0.85 DO 0.90 7.1

Upućivanje dizelskog motora s teškim gorivom te rad tijekom

30

manevriranja MOTORI NOVIJE GENERACIJE MOGU SE UPUTITI NA TESKO GORIVO, STO ZNACI DA TESKO GORIVO MORA BITI ZAGRIJANO U CJEVOVODU, TE MORA POSTOJATI MOGUCNOS GRIJANJA I CIRKULIRANJA GORIVA SVE DO RASPRSKACA. CIJELI SUSTAV MORA BITI IZVEDEN TAKO DA SU LINIJE CJEVOVODI, PUMPE I FILTERI UVJEK ZAGRIJANI TE DA ODRZAVAJU POTREBNI VISKOZITET. NA MAN-U RECIRKULACIJA JE IZVEDENA TAKO DA RASPRSKAC SADRZI DUPLE OPRUGE KOD KOJIH JEDNA OTVARA NA MALOM TLAKU TE RECIRKULIRA GORIVO. TJEKOM MANEVRIRANJA OKRETAJI MOTORA MORAJU SE SPUSTITI NA MANEVARSKE. MORE SE VODITI RACUNA I O ODAZIVU TEMPERATURNE REGULACIJE GORIVA U MANOVRI, ZBOG STALNIH I VELIKIH PROMJENA KAPACITETA GORIVA, UKOLIKO SE ZAVRSNA TEMPERATURA REGULIRA GRIJACIMA NA ULAZU U ISTI. MOZE DOCI DO OSCILACIJA VISKOZITETA-TEMPERATURE, TE USLJED TOGA I DO ZAUSTAVLJANJA GL. PORIVNOG STROJA.

7

7.2

Plinsko-turbinski procesi i izvedbe PLINSKE TURBINE SA ZAGRIJAVANJEM ZRAKA NAKON KOMPRESIJE: RADI POBOLJSANJA TOPLINSKOG PROCESA TA SE OTPADNA TOPLINA UPOTREBLJAVA ZA ZAGRIJAVANJE ZRAKA N AKON KOMPRESIJE. PLINOVI IZGARANJA NAKON KOMPRESIJE IMAJU VISOKU TEMPERATURU PA SE NJIMA U OKOLINU ODVODI ZNATNA KOLICINA TOPLINE. TIME SE SMANJUJE TOPLINA KOJA SE GORIVOM DOVODI U KOMORU IZGARANJA I POVECAVA TERMODINAMICKI STUPANJ DJELOVANJA. -PLINSKE TURBINE S DVOSTUPANJSKOM KOMPRESIJOM: STUPANJ DJELOVANJA PLINSKIH TURBINA MOZE SE POVECATI

PROVOĐENJEM VISESTUPANJSKE KOMPRESIJE UZ MEĐUSTUPANJSKO HLAĐENJE ZRAKA. PORASTOM BROJA STUPNJEVA SMANJUJE SE UTROSENA SNAGA KOMPRESORA U USPOREDBI S JEDNOSTUPANJSKIM PROCESOM. VISESTUPANJSKOM KOMPRESIJOM SMANJUJE SE SNAGA ZA POGON KOMPRESORA PA JE OMJER TE SNAGE I SNAGE DOBIVENE EKSPANZIJOM BOLJI NEGO PRI JEDNOSTUPANJSKOJ

10

DALJNJE POVECANJE BROJA STUPNJEVA SVE MANJE UTJECE NA OMJER SNAGA PK/PE. -PLINSKE TURBINE S DVOSTUPANJSKOM EKSPANZIJOM: POVECANJE DOBIVENE SNAGE A PREMA TOME I STUPANJ DJELOVANJA MOZE SE POSTICI VISESTUPANJSK VISESTUPANJSKOM OM EKSPANZIJOM. IZ TOPLINSKOG PROCESA PROIZLAZI DA OKOLNI ZRAK KOMPRIMIRA NEPOVRATLJIVO PRI CEMU SE POSTIZE MAKSIMALNI TLAK. NAKON ZAGRIJAVANJA U IDEALNOM REGENERATORU ZRAK SE UVODI U PRVU KOMORU IZGARANJA GDJE SE ZAGRIJAVA DO MAKSIMALNE TEMPERATURE. SLJEDI NEPOVRATLJIVA NEPOVRATL JIVA EKSPANZIJA U PRVOM STUPNJU TURBINE. NASTALA SE SE SMJESA ZRAKA I PLINOVA PLINOVA IZGARANJA UVODI U DRUGU KOMORU IZGARANJA GDJE SE ZAGRIJAVA PONOVO DO MAKSIMALNE TEMPERATURE. EKSPANZIJA U DRUGOJ TURBINI ILI DRUGOM STUPNJU TURBINE PROTJECE DO TLAKA OKOLINE. PLINOVI IZGARANJA KONACNO SE VODE U RE GENERATO GENERATOR R GDJE SE HLADE I TIME ZAGRIJAVAJU ZRAK NAKON KOMPRESIJE. -PLINSKE TURBINE S DVOSTUPANJSKOM KOMPRESIJOM I DVOSTUPANJSKOM EKSPANZIJOM: VISESTUPANJSKOM VISESTUPANJSKO M KOMPRESIJOM I VISESTUPANJSKOM EKSPANZIJOM POSTIZE SE NAJVECE POBOLJSANJE PROCESA U PT POSTROJENJIMA. NAJCESCE SE PRIMJENJUJE TOPLINSKI PROCES S NAJVISE DVOSTUPANJSKIM KOMPRESIJAMA I DVOSTUPANJSKIM EKSPANZIJAMA JER JE DALJNJE POVECANJE BROJA STUPNJEVA NA UTJECE BITNIJE NA N A STUPANJ DJELOVANJA. 7.3

Sigurnosna armatura brodskog generatora pare U SIGURNOSNU ARMATURU SPADAJU NEPOVRATNI VENTILI I SIGURNOSNI VENTILI.

 NEPOVRATNI VENTILI PROPUŠTAJU MEDIJ SAMO U JEDNOM SMJERU. KOD GENERATORA PARE TAKVI VENTILI SE POSTAVLJAJU NA SISTEMU NAPOJNE VODE TE GLAVNI STOP VENTIL PARE (DVA KOTLA).

 SIGURNOSNI VENTILI SU UREĐAJI NAMIJENJENI SPREČAVANJU P REKOMJERNOG PORASTA TLAKA UNUTAR GENERATORA PARE. AKO JE TLAK VEĆI OD DOPUŠTENOG SIGURNOSNI VENTILI SE OTVARAJU I ISPUŠTAJU DIO RADNOG MEDIJA U ATMOSFERU A NAKON PADA TLAKA NA NORMALNU VELIČINU PONOVO SE AUTOMATSKI ZATVARA ZATVARAJU. JU. OBAVEZNO SE POSTAVLJAJU NA PARNOM BUBNJU I NA IZLAZU IZ PREGRIJAČA PARE (UVIJEK SE PRIJE OTVARA NAJPRIJE SIGURECA

PREGRIJAČA PARE A OND SIGURECE BUBNJA DA SE NEBI IZGUBILA CIRKULACIJA I PREOPTERETILE CIJEVI). MOGU

TIME TOPLINSKI BITI VENTILI SA OPRUGOM ILI SA UTEGOM. PREMA NAČINU AKTI VIRANJA IMAMO DIREKTNE ILI INDIREKTNE. KOD DIREKTNIH SIGURECA TLAK DJELUJE DIREKTNO NA PLADANJ. KOD

INDIREKTNIH SIGURECA MALI POMĆNI VENTIL OTVARA

10

8.1

 Reţimi rada motora i optimalna potrošnja goriva  NOMINALNA ILI PUNA SNAGA MOTORA- MAKSIMALNA SNAGA NA KOJOJ MOTOR NE MOŢE TRAJNO RADITI, MOŢE 

20

RADITI SAMO 30% VREMENA P n MAXIMALNA SNAGA- MOTOR MOŢE

RADITI SAMO 1 SAT NA TOJ SNAZI (NAJVEĆA DOPUŠTENA SNAGA)  EKSPLOATACIJSKA SNAGA- NAJVEĆA SNAGA BEZ VREMENSKOG OGRANIČENJA  EKONOMIČNA SNAGA- KOD KOJE JE SPECIFIČNI POTROŠAK GORIVA NAJMANJI (OKO 75% P n)  MINIMALNA SNAGA- MINIMALAN STABILAN BROJ OKRETAJA

8

OPTIMALNA POTROŠNJA GORIVA - VIDIMO IZ TABLICE, TO JE NAJMANJA KOLIČINA GORIVA POTREBNA ZA PROIZVODNJU JEDINIČNE SNAGE 8.2 Pretičak zraka za izgaranje (motori, kotlovi, plinske turbine) STEHIOMETRIJSKI BROJ NAM POKAZUJE KOLIKA KOLIČINA (KG)

10

ZRAKA NAM JE POTRBNA DA BI IZGORILI 1KG GORIVA I

OZNAČAVA SE SA Z0. ODREĐUJE SE NA OSNOVI KEMIJSKE

8.3

FORMULE GORIVA ILI IZ KEMIJSKE ANALIZE. MASA ZRAKA KOJU DOVODIMO ZA STEHIOMETRIJSKO IZGARANJE1 KG GORIVA OZNAČAVA OZNAČAVA SE S LMIN. PRETIČAK ZRAKA  OPISUJE KOLIKO SMO DOVELI ZRAKA OBZIROM NA MASU ZRAKA POTREBNU ZA STEHIOMETRIJSKO STEHIOMET RIJSKO IZGARANJE GORIVA. ZA  =1 SMJESA JE STEHIOMETRIJSKA, STEHIOMET RIJSKA, TJ. DOVELI SM O TOČNO TOČNO MASU ZRAKA KOJA JE POTREBNA ZA IZGARANJE GORIVA. U UVJETIMA KADA SE U MOTOR USISAVA STEHIOMETRIJSKA GORIVA SMJESA KOJA JE RANIJE PRIPREMLJENA, IZGARANJE CÉ BITI POTPUNO. AKO SMO U ZRAK KOJI SMO USISALI U CILINDAR NEPOSREDNO PRIJE IZGARANJA UBRIZGAVAMO STEHIOMETRIJSKU KOLIČINU KOLIČINU GORIVA, ZBOG MANJKAVOSTI U NEPOTPUNOM MIJEŠANJU GORIVA I ZRAKA (TIJEKOM KRATKOG VREMENA ́ MOCÍ PRONACÍ KOJE STOJI NA RASPOLAGANJU), DIJELOVI GORIVA NECE DIJELOVE JOŠ SVJEŽEG ZRAKA I IZGARANJE NEĆE BITI POTPUNO. ZBOG TOGA ́ KOLIČINA SE ČESTO ČESTO DOVODI NEŠTO VECA KOLIČINA ZRAKA OD STEHIOMET STEHIOMETRIJSKI RIJSKI POTREBNE. Toplinski proces u parno-turbinskom postrojenju KAKO JE VIDLJIVO IZ Ts DIJAGRAMA DA BI SE DOBILA VRELA

VODA STANJA “2“ REBALO BI PREKINUTI PROCES KONDENZACIJE TOČNO U STANJU “2' “ TE ADIJABATSKI KOMPRIMIRATI TAKVU VLAŢNU PARU DO TLAKA T LAKA ISPARAVANJA pi . TO JE NEMOGUĆE ZBOG RADA S NEHOMOGENOM MJEŠAVINOM PA SE PARNA MJEŠAVINA TREBA UKAPLJITI DO TOČKE “6“ TE DOBIVENI KONDENZAT TLAČITI PUMPOM NA TLAK KOJI JE U GENERATURU PARE. TOPLINSKI STUPANJ

ISKORIŠTENJA OVAKVOG PROCESA BIT ĆE MANJI OD CARNOTOVA JER SE SVA TOPLINA NE DOVODI PRI NAJVIŠOJ RADNOJ TEMPERATURI, VEĆ SE JEDAN DIO DOVODI PRI PRI NIŢOJ TEMPERATURI ODNOSNO U RADNOM PODRUČJU IZMEĐU

20

SISTEMA DA SE PARA PREGRIJAVA PRI KONSTANTNOM TLAKU

ČIME SE PODIŢE SREDNJA TEMPERATURA DOVOĐENJA TOPLINE A PREMA TOME I POVISUJE TOPLINSKI STUPANJ ISKORIŠTENJA PROCESA. DALJNE SU MOGUĆNOSTI POVEĆANJA STUPNJA ISKORISTIVOSTI PROCESA U PRIMJENI REGENERATIVNOG PREDZAGRIJAVANJA NAPOJNE VODE PRIJE ULASKA U

GENERATOR PARE TE MEĐUPREGRIJAVANJA VISOKOTLAČNOG DIJELA TURBINE.

9.1

PARE

IZA

Pogon i odrţavanje dizelskih motora PRATIT ODRŢAVA SE PO MAINTENANCE M AINTENANCE PLANU. OBIČ NO TREBA PRATIT

20

KLASU, TJ PRATIT KADA TAJ DIO DOLAZI NA K LASU DA NA OTVARAMO DVA PUTA. GLAVNI I P OMOCNI MOTORI MOGU RADITI NA TEŠ KO I NA DIESELSKO GORIVO. PRILIKOM UPUČ IVANJA GLAVNI MOTOR

MORA BITI ZAGRIJAN, DA NE DOĐE DO PUCANJA KOŠULJICA, GLAVA ITD.

U POGONU TREBA VODITI RAČ UNA DA MOTOR RADI NA OPTIMALNIM OKRETAJIMA DA BI SE POSTIGLA NAJEKONOMIČNIJA SPECIFIČNA POTROŠ POTROŠ NJA GORIVA.

NEOPTEREĆIVAT MOTOR DOK JE HLADAN! NEOPTEREĆIVAT HLADAN! VELIKU POZORNOS POZORNOS ATITI NA PREBACIVANJE GORIVA TEŠ KO-DIEZEL. AKO SE OBR ATITI NAPRAVI PREBRZO, PREBRZO, MOZE DOĆI DO HAVARIJA, PUCANJA ELEMENATA ZBOG VELIKE RAZLIKE U TEMPERATURI. 9

9.2

Zaštita brodskih parnih turbina  OVERSPEED  TLAK ULJA  AKSIJALNI POMAK  VIBRACIJE  BACK PRESSURE KONDENZATORU RU (UZROK MOŢE BITI  NIZAK TLAK U KONDENZATO VISOK

NIVO

KONDENZATA,

SLAB

RAD

15

EJECTORA,

PROPUŠTANJE, PROPUŠTAN JE, NEDOVOLJNO HLAĐENJE)



9.3

MALI PROTOK RASHLADNE VODE KROZ KONDENZATOR STUPANJ ISKORISTIVOSTI PARNIH TURBINA JE 0.3 Utilizacijski generatori generatori pare i njihova automatizacija automatizacija

UTILIZACIJSKI KOTLOVI ISKORIŠTAVAJU ISPUŠNE PLINOVE IZ

15

TOPLINSKI STUPANJ ISKORISTIVOSTI POGONSKOG SISTEMA.

UGLAVNOM SU IZVEDBE SA PRISILNOM PROTOČNOM CIRKULACIJOM. ZBOG POVEĆANJA OGRIJEVNE POVRŠINE IZRAĐUJU SE NAJČEŠĆE IZ OREBRENIH CIJEVI. MOGU BITI:  DIMNOCIJEVNI  VODOCIJEVNI  SA PARNIM SPREMNIKOM  BEZ PARNOG SPREMNIKA

IZVEDBE U TRI SEKCIJE: ZAGRIJAČ, ISPARIVAČ, PREGRIJAČ AUTOMATIZACIJA:  REGULIRANJE SA PREUSMJERAVANJEM DIMNIH PLINOVA

 DAMPIRANJEM VIŠKA PARE U KONDENZATOR. 10.1

Toplinski stupanj iskoristivosti parnog procesa i naĉini povećanja istog

20

STUPANJ ISKORISTIVOSTI JE SAMO 30%

DA BI POBOLJŠALI TERMODINAMIČKI STUPANJ DJELOVANJA TOPLINSKOG PROCESA MORAMO PRIMJENITI POSTUPAK

DOVOĐENJA TOPLINE PRI ČIM VEĆOJ PROSJEČNOJ TEMPERATURI I ČIM VEĆEM TLAKU. ISTODOBNO MORAMO ČIM NIŢOJ PROSJEČNOJ ODVODITI TOPLINU P RI TEMPERATURI I TLAKU.

POVEĆANJE RASPOLOŢIVOG JEDINIČNOG RADA U PARNOJ TURBINI IZVODI SE:

 POVEĆANJEM POČETNE TEMPERATURE PREGRIJANE PARE 

(DO 545C) POVEĆAVA SE RASPOLOŢIVI JEDINIČNI RAD TURBINE (LT=∆H)

SMANJUJE

SE

VLAŢNOST

SUHOZASIĆENE PARE U

KONDENZATORU 10 10.2

Otvoreni indikatorski dijagram

IZ OTVORENOG INDIKATORSKOG DIJAGRAMA MOŢEMO OČITATI: KRIVULJU KOMPRESIJE “1 -2“, POČETAK UŠTRCAVANJA “2“, ZAKAŠNJENJE PALJENJA “2 -3“, POČETAK IZGARANJA “3“, MAKSIMALNI TLAK IZGARAN JA “4“, KRIVULJA EKSPANZIJE “4 5“, BRZINA IZGARANJA

10

KOD AKUMULACIJSKIH SUSTAVA OTVORENI DIJAGRAM JE

DRUKČIJI JER SE GORIVO UBRIZGAVA NEKOLIKO PUTA U MANJIM KOLIČINAMA NAKON GMT. TLAKOVI IZGARANJA SU MANJI ZA DOBIVEN ISTI RAD I MANJE SU EMISIJE SO X I NOX 10.3 Sustav ulja glavnog porivnog stroja

20

ULJE ZA PODMAZIVANJE NE SLUŢI SAMO DA SMANJI TRENJE VEĆ I DA ODVODI TOPLINU TE ODRŢAVA TEMPERATURU U DOPUŠTENIM GRANICAMA. TEMPERATURA ULJA KOD SPOROKRETNIH MOTORA KREĆE SE OD 46 -52OC DOK JE KOD BRZOHODNIH 65 DO 70 OC. CIRKOLACIJSKO-TLAČNI

SUSTAV UPOTREBLJAVA SE KOD MOTORA SA KRIŢNOM GLAVOM. U TOM SLUČAJU SVI LEŢAJEVI DOBIVAJU ULJE POD TLAKOM. DIO ULJA SE KORISTI ZA

HLAĐENJE KLIPA TE PODMAZIVANJA RAZVODA (LANČANIKA). CILINDRI SE PODMAZUJU POMOĆU LUBRIK ATORA I POSEBNIH MAZALICA. 70% PODMAZIVANJA ODLAZI NA NEUTRALIZACIJU PRODUKATA SUMPORA NASTALIH TOKOM PROCESA IZGARANJA A 30% NA SAMO PODMAZIVANJE TJ SMANJENJE TRENJA. NOVIJI MOTORI SA ALFA LUBRIKATORIMA PODEŠAVAJU SE PREMA SADRŢAJU SUMPORA U GORIVU. KOD

MOTORA BEZ KRIŢNE GLAVE TAKOĐER JE PROVEDENO TLAČNO PODMAZIVANJE LEŢAJA ALI CILINDRI DOBIVAJU ULJE RASPRŠIVANJEM. RAZLIKUJEMO CIRKULACIJSKO TLAČNI SUSTAV PODMAZIVANJA SA MOKRIM I SUHIM KARTEROM. SVOJSTVA ULJA:  VISKOZNOST- DOZVOLJENA PROMJENA VISKOZNOSTI U TOKU PRIMJENE MAZIVOG ULJA BRODSKIH MOTORA

BRODSKI SREDNJEKRETNI NA TEŠKO GORIVO: +20% DO – 10% BRODSKI SPOROK RETNI NA TEŠKO GORIVO: +30% DO– 10%

 SADRŢAJ ULJA  SADRŢAJ SOLI TEMPERATURA

PLAMIŠTA

NAJNIŢA



TBN- ODREĐUJE

SADRŢAJ LUŢINA U ULJU ODNOSNO SPOSOBNOST ULJA DA NA SEBE VEŢE KISELINE NASTALE IZGARANJEM . TBN ZA CIRKULACIONO ULJE KOD 2TAKTNIH MOTORA JE 7 – 10 mgKOH/g, KOD 4-TAKTNIH

OKO 30 10 mgKOH/g, DOK JE VRIJEDNOST ZA CILINDRIČNO

 

ULJE 70-80 mgKOH/g. TAN- TAN ODREĐUJE SADRŢAJ KISELINA U ULJU PODMAZIVANJE NASTALE IZGARANJEM GORIVA SAN- SAN ODREĐUJE SADRŽAJ JAKIH KISELINA U ULJU ZA PODMAZIVANJE NASTALE IZGARANJEM GORIVA (KOD

ZA

CILINDRIČNOG ULJA) POTROŠNJA CILINDRIČNOG ULJA KOD 2 -TAKTNIH MOTORA JE 67 g/kWh.

C11

Drugi ĉasnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaĉim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaĉim sukladno s MeĊunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodţaba i drţanjem straţe pomoraca, 1978.,kako je PORIVN I STROJEVI

izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

2.


Skupina pitanja 11.1

Tekst pitanja

bodovi

Cirkulacija zraka i ispušnih plinova u brodskom generatoru pare

10

RAZLIKUJEMO PRIRODNU I UMJETNU I INDUCIRANU. PRIRODNA CIRKULACIJA NASTAJE ZBOG RAZLIKE TLAKA STUPCA OKOLNOG TLAKA I STUPCA DIMNIH PLINOVA. OVISI O VISINI DIMNJAKA I TEMPERATURI IZLAZNIH DIMNIH PLINOVA. KORISTI SE SAMO KOD UTILIZATORA. UMJETNU CIRKULACIJU POSTIŢEMO DJELOVANJEM VENTILATORA. AKO IMAMO SAMO VENTILATOR ZA ZRAK

ONDA JE TO TLAČNO PROVJETRAVANJE A AKO JE VENTILATOR SMJEŠTEN NA IZLAZU DIMNIH PLINOVA ONDA TO ZOVEMO ISISNO PROVJETRAVANJE. AKO SU INSTALIRANA OBA D VA VENTILATOR ONDA JE TO KOMBINIRANO PROVJET RAVANJE. KOD INDUCIRANE CIRKULACIJE TLAČI SE PROSTORIJA U KOJOJ

SU SMJEŠTENI GENERATORI PARE. TAKVA IZVEDBA ZAHTIJEVA DVOSTRUKA VRATA NA ULAZU U PROSTORIJU RADI OPASNOSTI OD GUBITKA PREDTLAKA.

KONTROLA IZGARANJA SE VRŠI PROMJENOM KOLIČINE GORIVA A SAMIM TIME I KOLIČINA ZRAKA. KOLIČINA ZRAKA SE REGULIRA ZAKRETANJEM FLAPNI . 11

11.2 Utjecaj plovidbe u plitkoj vodi na rad glavnog motora KAKO SE MOTOR PONASA KAD DODJE U P LICINU- RASTE OPTERECENJE , RASTU VIBRACIJE PADAJU OKRETAJI, POVECAVA SE TEMPERATURA ISPUSNIH PLINOVA, PADAJU OKRETAJI TURBINE PADAJU (NEMA DOVOLJNO PROTOKA PLINOVA). UNDER WATER CLEARANCE SE SMANJUJE, POVECAVA SE VISKOZITET TJ OTPOR BRODA. TREBA SMANJITI BROJEVE OKRETAJA TJ. SMANJI BRZINA.

20

11.3 Tipovi parnih turbina s osvrtom n a iskorištavanje toplinskog stupnju DJELE SE NA DJELOVANJE SILE NA ROTORU AKCIJSKE I REAKCIJSKE:

20

pada u

76

AKCIJSKA:-PARA STRUJI KROZ KROZ SAPNICU DO LOPATICA

NA ROTORU. SAMO SKRETANJE MLAZA PARE IZMEĐU LOPATICA NA ROTORU PROIZVODI SILU KOJA ZAKRECE

ROTOR TURBINE. BRZINA STRUJANJA PARE IZMEĐU LOPATICA NEPROMJENJENA JE KAO I TLAK. KOD AKCIJSKE TURBINE CJELOKUPNI SE PAD TLAKA STO ZNACI PAD ENT ALPIJE PRETVARA U BRZINU PARE U SAPNICI SMJESTENOJ NA STATORU ODNOSNU KUCISTU TURBINE. PARA SE VELIKOM

POSTIGNUTOM BRZINOM UVODI U STRUJNE KANALE IZMEĐU LOPATICA KOJE SU PRICVRSCENE PA OBODU ROTORA ODNOSNO KOLA. LOPATICE UZROKUJU PROMJENU SMJER A BRZINE PARE TE SE ZBOG TOGA POJAVLJUJE SILA KOJA OKRECE ROTOR. REAKCIJSKA:-RAZLIKUJE SE OD AKCIJSKE PO TOME STO SE I U ROTORSKOM DIJELU POVECAVA BRZINA STRUJANJA PARE

IZMEĐU LOPATICA. POVECANJE PARE IZVODI SE SMANJENJEM PRESJEKA KANALA IZMEĐU LOPATICA U SMJERU NAPREDOVANJA PARE. U TURBINI SE DODATNO DOGAĐA PRETVORBA TOPLINSKOG PADA U KINETICKU ENERGIJU I U ROTORSKOM DJELU A NE SAMO U STATORSKOM KAO KOD AKCIJSKE. PREMA NACINU PROLAZA PARE: RADIJALNE:-PARA KROZ RADIJALNU STRUJI OKOMITO NA OS VRTNJE ROTORA AKSIJALNE:-PARA KROZ TURBINU STRUJI PARALELNO S OSI VRTNJE ROTORA TA SE VRSTA TURBINA GOTOVO ISKLJUCIVO PRIMJENJUJE. PREMA BROJU STUPNJEVA: -JEDNOSTUPANJSKE SASTOJE SE SAMO OD JEDNOG REDA SAPNICA I JEDNOG REDA LOPATICA -VISESTUPANJSKE SASTOJE SE OD VISE REDOVA SAPNICA I ISTO TOLIKO REDOVA LOPATICA NAJCESCE SE PRIMJENJUJU. JEDNOSTUPANJSKA AKCIJSKA TURBINA DELAVAL:-OSNOVNI TIP KORISTI SE SAMO ZA POGON POMOCNIH STROJEVA KOJI RADE SAMO POVREMENO. JEDNOSTUPANJSKA AKCIJSKA TURBINA SA STUPNJEVANJEM BRZINE CURTIS:-SASTOJI SE OD JEDNOG KOLA NA KOJEM SU NAJCESCE PRIČVRSĆENA DVA TRI REDA LOPATICA. 12.1 Priprema i pogon brodskog generatora pare  DETALJNI PREGLED IZVANA I IZNUTRA  ZATVARANJE POKLOPACA

20

 OTVORITI ODZRAČNI VENTIL ISPARIVAČA I PREGRIJAČA  NAPUNITI KOTAO VODOM TOLIKO DA IZAĐE IZ “LOW LOW LEVEL ALARM/TRIP”  VENTILI NA ISPARIVAČU I PREGRIJAČU SE LAGANO 77

       

POPUSTE KONTROLIRA SE SIGURNOSNI VENTIL OTVORI SE VENTIL MANOMETRA KONTROLA SUSTAVA GORIVA

KONTROLA RASPRSKAČA REGULATOREA ZRAKA PROVJETRAVANJE LOŢIŠTA STARTATI PUMPU GORIVA KONTROLIRATI VISKOZITET UKOLIKO SE POTPALJUJE NA HFO POTPALJIVANJE NA MINIMUMU(5 MINUTA, 20-30 MINUTA PAUZE PA PONOVO)

 KADA SE POJAVI PARA NA ODZRAČNIM VENTILIMA ZATVORITI IH

 LAGANO SE DIŢE TLAK NA RADNI  POVREMENO ISPUŠTATI KONDENZAT  POMALO SE OTVARA VENTIL ZA ZAGRIJAVANJE 

SISTEMA (BY-PASS MASTER VENTILA) KADA SE POSTIGNE RADNI TLAK KOTAO SE PREBACUJE NA AUTOMATSKI RAD (SVI KONTROLERI, PUMPA

NAPOJNE VODE, PUMPA GORIVA…) U TOKU RADA:  KONTROLIRATI NIVO VODE  KONTROLIRATI KVALITETU PLAMENA  TEMPERATURU/VISKOZITET GORIVA  TEMPERATURA PREGRIJANE PARE

SE

POVEĆAVA SA POTROŠKOM PARE  REDOVITO PROPUHIVANJE OGRIJEVNIH

POSTUPNO

POVRŠINA

PAROM RADI BOLJEG PRIJELAZA TOPLINE. 12

12.2

Zaštita brodske plinske turbine  OVERSPEED  TLAK ULJA  AKSIJALNI POMAK  VIBRACIJE  VISOKA TEMPERATURA ISPUŠNIH PLINOVA  GREŠKA PLAMENA  VISOK TLAK I TEMPERATURA NA IZLAZU

10

IZ

KOMPRESORA

TRI NAČINA GAŠENJA TURBINE:  DIREKTNO GASI TURBINU  SLOW DOWN PA NAKON DELAYA GASI TURBINU  ?

78

12.3 Dijagnostika kvarova dizelskog motora na osnovu omjera tlaka kompresije i tlaka ispirnog zraka OSNOVNI PAREMMETRI ZA DIJAGNOSTIKU SU P (TLAK) ISPIRNOG ZRAKA, P KOMPRESIJE, P IZGARANJA I TEMPERATURA. SVAKI BROD BI TREBAO IMATI NA BRODU PODATKE SA PROBNE VOZNJE NA KOJOJ SE ZABILJEZE PODACI NA 25,50,80,85,100,110 % OPTERECENJA. NAKON NEKOLIKO VREMENA, GODINA MOZEMO NA OSNOVU OVIH PODATAKA IZRACUNATI STANJE MOTORA. ZA SVAKI CILINDAR RACUNAMO OMJERE:

20

A=TLAK KOMPRESIJE/TLAK ISPIRNOG ZRAKA -IZ NJEGA SE VIDI PROPUSNOST TJ STANJE KOSULJICA,VENTILA B=TLAK IZGARANJA/TLAK KOMPRESIJE KVALITETI IZGARANJA

-GOVORI O

MJERILO DOBROG STANJA JE DA KOEFICIJENTI A I B BUDU

PRIBLIŢNO ISTI KAO I NA PROBNOM STOLU. SA POTROSENOSTI MOTORA PADAJU TLAKOVI ALI KOEFICIJENTI BI TREBALI OSTATI U GRANICAMA. AKO SU R AZLICITI MOZEMO IMATI RAZLICITE KVAROVE OVISNO O MJERENIM KOE FICIJENTIMA. (PROPUSTANJE ISPUSNOG VENTILA) 13.1

Pregled i odrţavanje brodskog generatora pare POVREMENO

SE

GENERATOR

PARE

20 PREGLEDAVA

S

UNUTARNJE I VANJSKE STRANE DA BI SE ODRŢAVAO ČIST I ISPRAVAN.  GENERATOR PAR E SE ISPRAZNI, OTVORI I PROZRAČI

 UNUTARNJE POVRŠINE KOJE SU U DODIRU SA VODOM (BUBNJEVI, RAZVODNE KOMORE, CIJEVI) MOGU BITI PREKRIVENE KAMENCEM, BLATOM I ULJEM. KAMENAC

SE OTUČE ILI OSTRUŢE TE BLATO ILI ULJE ODSTRANE. KORODIRANE POVRŠINE SE OČISTE ČETKOM. KAMENAC JE ZNAK LOŠE KVALITETE VODE. UKOLIKO JE PRISUTAN NA CIJEVIMA U LOŢIŠTU MOŢE PROUZROKOVATI PREGARANJE CIJEVI. RUPIĈASTA KOROZIJA NAJČEŠĆA JE U PARNOM PROSTORU IZNAD VODENE LINIJE. RUPICE SU ZNAK PRISUTNOSTI KISIKA U VODI I DA SU LOŠE DOZIRANE KEMIKALIJE ZA NJEGOVO ODSTRANJIVANJE. TRAGOVI ULJA OBIČNO SE NALAZE U VISINI VODENE

POVRŠINE U PARNIM BUBNJEVIMA. UKACUJU NA PROPUŠTANJE NA GRIJAČIMA GORIVA ILI ULJA ILI GRIJAČIMA U TANKOVIMA.  NA ZAGRIJAČU VODE I PREGRIJAČU PARE MOŢE SE TAKOĐER SKUPITI KAMENAC K OJI SE TREBA

79

ODSTRANITI. S VANJSKE SE STRANE PREGLEDAVA

 IMA LI NAKUPINA ŠLJAKE I ČAĐE ILI KOROZIJE. CIJEVI PREGRIJAČA SU NAJVIŠE IZLOŢENE. NA CIJEVIMA LOŢIŠTA SKUPI SE ŠLJAKA KOJA SE OTUČE ILI OSTRUŢE. CIJEVI SE PREGLEDAJU DA LI IMAJU ZNAKOVE PUCANJA, IZOBLIČENJA ILI PREGRIJANJA.

 PREGLEDA SE IZOLACIJA LOŢIŠTA NAROČITO OKO BUBNJEVA

 ČAĐA SE ODSTRANJUJE JER ABSORBIRA VLAGU. POŠTO U SEBI IMA SUMPORA MOŢE NASTATI SUMPORNA KISELINA KOJA KOROZIVNO DJELUJE NA METALNE 13

POVRŠINE 13.2 Zaštita brodskih dizelskih motora

15

SHUT DOWN:

 VISOKA TEMPERATURA ODRIVNOG LEŢAJA  NIZAK TLAK ULJA ZA PODMAZIVANJE  OVERSPEED SLOW DOWN

 VISOKA TEMPERATURA IZLAZNOG ULJA HLAĐENJA PIŠTUNA  NEMA PROTOKA ULJA ZA HLAĐENJE PIŠTUNA  VISOKA TEMPERATURA ULJA ULAZA U MOTOR  VISOKA TEMPERATURA GLAVNOG LEŢAJA  VISOKA TEMPERATURA LEŢAJA KRIŢNE GLAVE  VISOKA TEMPERATURA LETEĆEG LEŢAJA  VISOKA TEMPERATURA RASHLADNE VODE PO        13.3

CILINDRIMA NIZAK TLAK RASHLADNE VODE TEMPERATURA ISPIRNOG ZRAKA

TEMPERATURA ISPUŠNIH PLINOVA DEVIJACIJA TEMPERATURE ISPUŠNIH PLINOVA NIZAK TLAK ZRAKA ZA OPRUGU ISPUŠNOG VENTILA TLAK ULJA ZA BREGASTU OSOVINU VISOKA KONCENTRACIJA ULJNIH DETECTOR)

PARA

(MIST

Sustav hlaĊenja brodskog dizelskog motora

15

IZGARANJEM GORIVA U RADNIM CILINDRIMA MOTORA

STVARAJU SE VISOKE TEMPERATURE, PA ZBOG TO GA TREBA

HLADITI DIJELOVE KOJI SU ZA VRIJEME POGONA IZLOŢENI ZAGRIJAVANJU. ŠTO SU PROSJEČNE TEMPERATURE VIŠE, BOLJI JE RAD MOTORA I MANJI SU GUBICI. IZLAZNE TEMPERATURE TEMPERATURNE RAZLIKA JE 10

. VIŠE TEMPERATURE

80

IZLAZNOG SREDSTVA IMAJU OVE PREDNOSTI:

• • • •

POVEĆANJE EFEKTIVNE SNAGE, SMANJENJE SPECIFIČNOG POTROŠKA GORIVA, VEĆI MEHANIČKI STUPANJ DJELOVANJA, MANJU MOGUČNOST KONDEZACIJE I STVARANJA

SUMPORNE

KISELINE (TROŠENJE DIJELOVA MANJE), •

MIRNIJI HOD MOTORA ZBOG POTPUNIJEG IZGARANJA GORIVA,

•

ONEČIŠĆENJE RASHLADNOG PROSTORA JE MANJE

CENTRALNE CENTRIFUGALNE PUMPE CIRKULIRAJU NT VODU KROZ RASHLADNIKE ZRAKA, RASHLADNIK ULJA TE AKO JE UGRAĐEN I RASHLADNIK VT. VT. VODA CIR KULIRA POMOĆU VT CIRKULACIONIH PUMPI I TJERA RASHLADNU VODU KROZ MOTOR I TURBOPUHALA. VOD NT. KONTROLIRANA JE POMOĆU AUTOMATSKOG VENTILA KOJI KONTROLIRA REGULATOR KOJI OPET PRIMA SIGNAL OD OSJETNIKA TEMPERATURE. VENTIL PROPUŠTA VIŠE ILI MANJE VODE KROZ CENTRALNI RASHLADNIK. V.T VODA IMA SVOJ REGULACIONI VENTIL S

TOM RAZLIKOM ŠTO (OVISI O SUSTAVU) ILI ISTO PROPUŠTA VODU KROZ VT RASHLADNIK ILI JEDNOSTAVNO MIJEŠA VODU VT SA VODOM NT. SUSTAVI NARAVNO IMAJU EKSPANZIONE TANKOVE KOJI NADOKNAĐUJU GUBITKE (PROPUŠTAN JA). UKOLIKO MOTOR NE RADI VODA I DALJE CIRKULIRA ALI SE

MORA GRIJATI. ILI IMA SVOJ PARNI GRIJAČ ILI SE GLAVNI MOTOR GRIJE IZLAZNOM RASHLADNOM VODOM POMOĆNIH MOTORA. RASHLADNA VODA SE REDOVITO KONTROLIRA I TRETIRA. NORMALNE VRIJEDNOST SU:  pH 8.5 – 10 KOD TEMPERATURE 20OC  KLORIDI MAKSIMALNO 50 ppm  KONCEVTRACIJA INHIBITORA U GRANICAMA PREMA

PROIZVOĐAČU (KEMIKALIJA) JER INAČE SE POVEĆAVA

RIZIK OD KOROZIJE. 14.1 Fizikalna i kemijska svojstva goriva i maziva  TOPLINSKA VRIJEDNOST – TOPLINA KOJA SE OSLOBAĐA POTPUNIM IZGARANJEM JEDINICE KOLIČINE GORIVA KOJA SE DIJELI NA GORNJU I DOLJNJU TOPLINSKU VRIJEDNOST  GUSTOĆA – MASA JEDINICE VOLUMENA (ZAVISNA O TEMPERATURE)

   

SPECIFIČNA TEŢINA – TEŢINA PO JEDINICI VOLUMENA STINIŠTE VISKOZNOST U – TRENJE IZMEĐU SLOJEVA TEKUĆINE SADRŢAJ SUMPORA (NISKO TEMP KOROZIJA), VANADIJA I NATRIJA (VISOKO TEMP KOROZIJA) – OVISE O 81

10

PORIJEKLU GORIVA I NEUTRALIZIRAJU SE DODAVANJEM ADITIVA

 PLAMIŠTE – NAJNIŢA NAJNIŢA TEMPERATURE PRI KOJOJ SE PARE  



OSLOBODJENE IZ GORIVA ZAPALE IZRAVNIM PLAMENOM SADRŢAJ VODE – – ŠTETNA ŠTETNA JE, SA SEDIMENTIMA STVARA MULJ, SNIZUJE DONJU TOPLINSKU VRIJEDNOST GORIVA KOKSNI BROJ - SKLONOST PRAMA STVARANJU KOKSA ZA LOZIVA ULJA KARAKTERISTICNA SU I DRUGA SVOJSTVA: SADRZAJ PEPELA, SADRZAJ ASFALTA, NEUTRALIZACISKI BROJ, TERMICKA STABILNOST STABILNOST I DR. TBN- ODREĐUJE SADRŢAJ LUŢINA U ULJU ODNOSNO

SPOSOBNOST ULJA DA NA SEBE VEŢE KISELINE

 

NASTALE IZGARANJEM . TBN ZA CIRKULACIONO ULJE KOD 2-TAKTNIH MOTORA JE 7 – 10 mgKOH/g, KOD 4TAKTNIH OKO 30 10 mgKOH/g, DOK JE VRIJEDNOST ZA CILINDRIČNO ULJE 70-80 mgKOH/g. TAN- TAN ODREĐUJE SADRŢAJ KISELINA U ULJU ZA PODMAZIVANJE NASTALE IZGARANJEM GORIVA SAN- ODREĐUJE SADRŢAJ JAKIH KISELINA U ULJU ZA PODMAZIVANJE NASTALE IZGARANJEM GORIVA (KOD CILINDRIČNOG ULJA)

TBN ZA CIRKULACIONO ULJE KOD 2-TAKTNIH MOTORA JE 7 – 10 mgKOH/g, mgKOH/g, KOD 4-TAKTNIH OKO 30 10 mgKOH/g, DOK JE VRIJEDNOST ZA CILINDRIČNO ULJE 70-80 mgKOH/g.

14

14.2 Konstrukcija i karakteristike brodske plinske turbine DIJELOVI PLINSKE TURBINE SU: PLINSKA

20 TURBINA,

KOMPRESOR ZRAKA, KOMORE IZGARANJA, ZAGRIJAČI ZRAKA ZA IZGARANJE, SUSTAV GORIVA

PLINSKE TURBINE IMAJU ŠIROKU PRIMJENU, PA SU ZBOG TOGA NASTALI RAZLIČITI TIPOVI KOJI SE RAZLIKUJU PO OSNOVNOJ STRUKTURI UREĐAJA I VELIČINI JEDINIČNE SNAGE. TURBINE VEĆIH SNAGA MOGU IMATI I DO TRI T RI KOMPRESORA, DVIJE TURBINE I VIŠE KOMORA IZGARANJA. PREDNOSTI PLINSKIH TURBINA, S OBZIROM NA PARNE TURBINE I MOTORE

S UNUTRAŠNJIM IZGARANJEM JESU: • RELATIVNO NISKI TLAKOVI RADNOG SREDSTVA; VEĆINOM 1,2 MPA, VISOKI BROJ OKRETA; OD 3 DO 28000 U MINUTI, • • MIRAN HOD, BEZ PULSIRAJUĆIH INERCIJSKIH SILA, • VOLUMEN KOMORA IZGARANJA NEUSPOREDIVO JE MANJI OD PROSTORA IZGARANJA KOD PARNIH KOTLOVA,

•

MANJA IM JE SPECIFIČNA MASA PO KW, A IZNOSI OD 0,4 82

DO 12 KG/KW, DOK KOD PARNIH TURBINA IZNOSI 20 DO 40 KG/KW, A KOD KOD MOTORA SUI 40 DO 80 KG/KW, KG/KW, • VRIJEME STAVLJANJA U POGON VRLO JE KRATKO I BEZ

POSLJEDICA TOPLINSKIH PREOPTEREĆENJA, NIJE POTREBNA RASHLADNA VODA, JER NEMA • KONDEZACIJE,

• VODU TROŠE SAMO ZA HLAĐENJE ULJA I POJEDINIH POJ EDINIH DIJELOVA KUĆIŠTA TURBINE, • JEDINIČNA SNAGA JE MNOGO VEĆA I IZNOSI OKO 100000 KW,

• • •

LAKA AUTOMATIZACIJA, MANJI BROJ POSADE, ZAUZIMAJU MANJE PROSTORA. OSNOVNI SU NEDOSTACI PLINSKIH TURBINA: PREVISOKE TEMPERATURE RADNOG SREDSTVA PRI • ULAZU U TURBINU (700 DO 900 OC) U KOMERCIJALNOJ EKSPLOATACIJI TEMPERATURA ULAZNOG SREDSTVA OGR ANIČAVA ANIČAVA SE NA 800 OC. NIŢE TEMPERATURE T EMPERATURE OD

NAVEDENIH MOGU SE POSTIĆI UPOTREBOM GENERATORA RADNOG MEDIJA (PLINA), NAPR. KOD PLINSKE TURBINE SUSTAVA PESCARA;

•

ZBOG VISOKIH RADNIH TEMPERATURA IZDRŢLJIVOST

MATERIJALA ZNATNO OPADA, PA IM JE VIJEK TRAJANJA ZA POLOVICU MANJI OD PARNIH TURBINA (PRIBLIŢNO 50000 POGONSKIH SATI);

• SPECIFIČNI POTROŠAK GORIVA NEŠTO JE VEĆI OD MOTORA S UNUTRAŠNJIM IZGARANJEM, A TIME JE STUPANJ DJELOVANJA LOŠIJI I ZBOG TOGA NA N A TRGOVAČKIM BRODOVIMA NEMAJU ŠIROKU PRIMJENU. 14.3 Sustav goriva za dizelske motore

20

SEREŠ O DNEVNOM TANKU, SUPPLY PUMPAMA, BOOSTER PUMPAMA, GRIJAČU, VISKOZIMETRU, REGULACIJI VISKOZITETA, PREKOTLAČNIM VENTILIMA, FILTERU (30 MIKRONA) , GORIVO DOLAZI NA VT PUMPE KOJE TLAČE KROZ RASPRSKAČ U CILINDAR, DIO GORIVA SE VRAĆA U MIXING TANK (NALAZI SE NA USISU BOOSTER PUMPE) . NA POVRATNOJ CIJEVI PRIJE MIXING TANKA JE TROSMJERNI VENTIL, UKOLIKO

SE ŢELI PREBACITI SA HFO NA DO DOK MOTOR NE RADI OTVORI SE USIS IZ DNEVNOG TANKA I TROSMJERNI VENTIL PREBACI NA POVRAT U HFO DNEVNI TANK. 15.1 Cirkulacija vode u brodskom generatoru pare

CIRKULACIJA SLUŢI ZA:  HLAĐENJE MATERIJALA OGRIJEVNIH POVRŠINA  PRENOŠENJE TOPLINE SA STIJENKI NA MEDIJ  USMJERAVANJE STRUJANJA NASTALIH MJEHURIĆA

83

20

VODENE PARE

 ONEMOGUĆUJE

NASTAJANJE

PARNIH

JASTUK A

ODNOSNO LOKALNIH PREGRIJAVANJA

 SPRIJEČAVANJE SMANJENJE KVALITETE MATERIJALA KARAKTERISTIČNA VELIČINA CIRKULACIJE JE CIRKULACIJSKI BROJ. TO JE ODNOS IZMEĐU KOLIČINE VODE KOJA SE UVODI U KRUG I KOLIČINE PARE KOJA SE OSLOBAĐA IZ NJEGA. PRIRODNA CIRKULACIJA FUNKCIONIRA NA PRINCIPU RAZLIKE

GUSTOĆE PARE

I VRELE

VODE. PRIMJENJUJE SE

NA

KOTLOVIMA DO 160 BARA PRISILNA CIRKULACIJA KOJU KREIRAJU CIRKULACIONE ILI NAPOJNE PUMPE. PRIMJENJUJE SE NA KOTLOVIMA PREKO 160 BARA 15

15.2

Priprema i odrţavanje pogona brodske parne turbine

15

PRIPREMA ZA POGON:

 PROVJERITI AKSIJALNI I RADIJALNI POLOŢAJ ROTORA TE AKSIJALNI POLOŢAJ ROTORA  PROVJERITI PARNE VENTILE OD PAROVODA DO TURBINE  PROVJERITI STOPE I KLIZAČE KUĆIŠTA GLAVNIH TURBINA

 PREGLEDATI I UKLJUČITI UREĐAJ ZA POKRETANJE TURBINA

 OTVORITI VENTILE PUMPE MORA ZA HLAĐENJE  ODZRAČITI KONDENZATOR  PRIPREMITI SUSTAV ZA PODMAZIVANJE LEŢAJA TURBINE I REDUKTORA

 PROVJERITI KOLIČINU VODE U SPREMNICIMA  PROVJERITI RAZINU ULJA U SPREMNICIMA  ZAGRIJATI TURBINU (POSTOJE DVA NAČINA, TURBINA SE ZAGRIJAVA UZ OKRETANJE TURBINE SAMOM PAROM.

TAKAV NAČIN ZAHTIJEVA PODIZANJE VAKUUMA U KONDENZATORU. DRUGI NAČIN JE ZAGRIJAVANJE TURBINE UZ OKRETANJE TURBINE UREĐAJEM ZA PREKRETANJE. KOD OVAKVOG NAČINA PARA SE



DOVODI PREKO POSEBNIH VENTILA ILI PREKO MANEVARSKOG VENTILA A MAKINETA OKREĆE ROTOR KAKO BI SE RAVNOMJERNO ZAGRIJAO. PRIJE PODIZANJA VAKUUMA POTREBNO JE OTVORITI PARU ZA LABIRINTE BRTVENICE (GLAND STEAM). TLAK SE KREĆE U RASPONU OD 0.2 – 0.5 0.5 bara.

 VAKUUM SE POMOĆU PARNIH EJEKTORA PODIŢE NA ŠTO VIŠU RAZINU (POVEĆANJE RADA TURBINE)  OTVORITI DRAIN VENTILE DA BI KONDENZAT MOGAO SLOBODNO OTJECATI

84

 TIJEKOM ZAGRIJAVANJA ROTOR TURBINE SE STALNO 

LAGANO VRTI TIJEKOM ZAGRIJAVANJA KONTROLIRATI AKSIJALNI I

RADIJALNI POLOŢAJ ROTORA I AKSIJALNO ŠIRENJE KUĆIŠTA

 POSTUPAK ZAGRIJAVANJA SE PROVODI SVE DOK VAKUUM U KONDENZATORU NE DOSTIGNE VRIJEDNOST ZA NORMALNI RAD I KADA SREDNJA TEMPERATURA

KUĆIŠTA TURBINE DOSTIGNE TEMPERATURU IZMEĐU 75 – 90OC ZA VRIJEME RADA:

 PRATITI I ODRŢAVATI VAKUUM U KONDENZATORU (NE    

SMIJE BITI MANJI OD 93%) KONTROLA KONDENZATA

(POSEBNO

SE

MISLI

NA

POVEĆANJE SALINITETA I PROVJERAVATI SADRŢAJ

KISIKA U NAPOJNOJ VODI) PAZITI NA TLAK PARE ZA BRTVENICE (GLAND STEAM) PROVJERITI NEPROPUSNOST CIJELOG POGON NA POSLJEDNJIM STUPNJEVIMA TURBINE PROVJERAVATI ODVOD KONDENZATA

 KONTROLA PODMAZIVANJA I SADRŢAJA VODE U ULJU  PRATITI VIBRACIJE TURBINE 15.3 Reţimi rada dizelskih motora u eksploataciji i na probnom stolu

15

ISPITIVANJA NA PROBNOM STOLU SASTOJE SE OD:

 PROVJERE SVOJSTVA UPUČIVANJA  PROVJERE PREKRETA  PROVJER A MOTORA U RADU POD OPTREĆENJIMA (25, 50, 75, 100 I 110%)

RAZLIČITIM

ISPITIVANJEM SE MORA UTVRDITI NAJMANJI TLAK ZRAKA PRI

KOJEM SE MOŢE MOTOR UPUTITI. PRI NAJVEĆOJ BRZINI BRODA MOTOR MORA BITI OMOGUĆEN PREKRET MOTORA. PRI PREKRETU MOTOR SE MORA ZAUSTAVITI, ZATIM SE IZVRŠI PREKRET I ZATIM SE UPUĆUJE MOTOR U SUPROTNI SMJER VRTNJE. ISPITIVANJEM SE MORA UTVRDITI MINIMALNI BROJ OKRETAJA

KOJI NE SMIJE BITI VEĆI OD 30% NOMINALNOG BROJA OKRETAJA. OVERSPID SE TESTIRA (10% PREKO NOMINALNOG BROJA OKRETAJA). ISPITUJE SE KRITIČAN BROJ OKRETAJA, VIBRACIJE, PRAVILNO

FUNKCIONIRANJE SUSTAVA AUTOMATIZACIJE, MOŢE LI SE POSTIĆI 85% NOMINALNE SNAGE PRI VOŢNJI KRMOM I PRI 95% NOMINALNOG BROJA OKRETAJA.

ZA VRIJEME VOŢNJE BILJEŢE SE SVI PODACI KAO I PRI ISPITIVANJU NA PROBNOM STOLU. POTROŠAK GORIVA MJERI SE PRI 25, 50, 75, 100 I 110% OPTEREĆENJA MOTORA. ZAPISUJU 85

SE

SVI

PODACI

TEMPERATURE...).

POSTIGNUTI

NAKON

U

ISPITIVANJA

VOŢNJI

(TLAKVI,

DEMONTIRAJU

SE

POJEDINI DIJELOVI MOTORA RADI PREGLEDA. DEMONTAŢA RADI PREGLEDA OVISI O KLASIFIKACIJSKOM DRUŠTVU. 16.1 Analiza i obrada napojne i kotlovske vode KOTLOVSKA VODA MORA BITI NEUTRALNA U PROCESU ISPARAVANJA pH=7 ŠTO ZNAČI DA ĆE PRI 25OC pH VRIJEDNOST

15

BITI OKO 9.5 JER POVIŠENJEM TEMPERATURE VODE PADA NJENA pH VRIJEDNOST. PODEŠAVA NJE pH VRIJEDNOSTI SA ALKALINITY CONTROL KEMIJOM. POTPUNO ODVAJANJE KISIKA I DUŠIKA IZ KOTLOVSKE VODE VRŠI SE PRI TEMPERATURI OD 100OC U NAPOJNOM SPREMNIKU.

ODVAJANJE DUŠIKA I KISIKA IZ VODE JE SMANJENO KOD MANJIH TEMPERATURA VODE. KISIK JE POZNAT KAO UZROČNIK KOROZIJE PA JE NJEGOVU KOLIČINU POTREBNO SVESTI NA NAJMANJU RAZINU (MANJE OD 0.02 ppm). ZA

UKLANJANJE SE JOŠ UPOTREBLJAVA HIDRAZIN EL. VODLJIVOST VODE SE MJERI DA ODREDILI KOLIČINU OTOPLJENIH SOLI KALCIJA I MAGNEZIJA (MANJA VODLJIVOST – MANJE OTOPLJENIH SOLI) KLORIDI (OTOPLJENE SOLI) SE DRŢE U GRANICAMA

MAXIMALNO 50 ppm. NJIHOVO ODSTRANJIVANJE VRŠIMO REGULARNIM PROTISKIVANJEM (BLOW DOWN). PREPORUKA KOTLOVSKE VODE ZA MANJA PARNOTURBINSKA POSTROJENJA (napojna voda):  ALKALIČNOST: 40 – 0 ppm  FOSFATI : 15 – 0 ppm  HIDRAZIN: 0.05 ppm  pH : 10.5  KLORIDI: MAX 50 ppm

 UKUPNO OTOPLJENIH ČESTICA: MAX 400 ppm  SILICIJEVA KISELINA: MAX 4 ppm  KISIK (KOTLOVSKA VODA): 7 ppm  BAKAR (KOTLOVSKA VODA): MAX 0.02 ppm  ŢELJEZO (KOTLOVSKA VODA): MAX 0.05 ppm ODRŢAVANJE OVAKVIH ZNAČAJKI SE VRŠI DOZIRANJEM NATRIJEVE LUŢINE, FOSFATIRANJEM, DOZIRANJEM 16

HIDRAZINA, DOZIRANJEM AMINA. 16.2 Dijagnostika kvarova dizelskog motora na osnovu omjera maksimalnog tlaka izgaranja i tlaka kompresije OSNOVNI PAREMMETRI ZA DIJAGNOSTIKU SU P (TLAK) ISPIRNOG ZRAKA, P KOMPRESIJE, P IZGARANJA I TEMPERATURA. SVAKI BROD BI TREBAO IMATI NA BRODU PODATKE SA PROBNE VOZNJE NA KOJOJ SE ZABILJEZE PODACI NA 25,50,80,85,100,110 % OPTERECENJA. NAKON NEKOLIKO VREMENA, GODINA MOZEMO NA OSNOVU OVIH

86

20

PODATAKA IZRACUNATI STANJE MOTORA. ZA SVAKI CILINDAR RACUNAMO OMJERE: A=TLAK KOMPRESIJE/TLAK ISPIRNOG ZRAKA -IZ NJEGA SE VIDI PROPUSNOST TJ STANJE KOSULJICA,VENTILA B=TLAK IZGARANJA/TLAK KOMPRESIJE IZGARANJA

-GOVORI O KVALITETI

MJERILO DOBROG STANJA JE DA KOEFICIJENTI A I B BUDU PRIBLIŽNO ISTI KAO I NA PROBNOM STOLU. SA POTROSENOSTI MOTORA PADAJU TLAKOVI ALI KOEFICIJENTI BI TREBALI OSTATI U GRANICAMA. AKO SU RAZLICITI MOZEMO IMATI RAZLICITE KVAROVE OVISNO O MJERENIM KOEFICIJENTIMA. (PROPUSTANJE ISPUSNOG VENTILA)

16.3 Sustav startnog zraka dizelskog motora SUSTAV PRIKAZAN NA SLICI 6.37. OPSLUŢUJE DVA GLAVNA

15

KOMPRESORA ZRAKA I JEDAN POMOC ́ NI ILI RADNI

KOMPRESOR (SERVICE AIR COMPRESOR). GLAVNI KOMPRESORI

ZRAKA RADE NA NAC ̌ELU DVOSTUPANJSKE KOMPRESIJE S MEĐUHLAĐENJEM , ŠTO ZNAC ̌I DA SE SASTOJE OD DVA STUPNJA IZMEĐU KOJIH JE RASHLADNIK (NA SLICI 6.37. JE ZBOG JEDNOSTAVNOSTI SHEME OZNAC ̌ENO DA SE RASHLADNIK NALAZI NAKON KOMPRESORA).

̌ E GA U KOMPRESORI USISAVAJU ZRAK IZ STROJARNICE I TLAC ZRAČNE SPREMNIKE . ZRAČNI SPREMNICI SU DIMENZIONIRANI TAKO DA OMOGUC ́E NE MANJE OD DVANAEST UZASTOPNIH UPUĆIVANJA PREKRETNOG MOTORA , A AKO JE MOTOR NEPREKRETAN (NPR. S PREKRETNIM PROPELEROM ), ONDA SE RADI O ŠEST UZASTOPNIH UPUC ́IVANJA . MEĐUTIM, BUDUĆI DA JE TO DONJA GRANICA, U PRAKSI SE IZVODE IZVEDBE S

DALEKO VEC ́IM BROJEM MOGUC ́IH UPUC ́IVANJA ŠTO OPET OVISI OD UPUTA PROIZVOĐAC ̌A MOTORA I PRAVILA POJEDINIH ZRAČNI SPREMNICI SE KLASIFIKACIJSKIH ZAVODA . UGLAVNOM PUNE DO TLAKA OD 30 KOMPRESORA ZRAKA JE AUTOMATIZIRAN,

BARA,

A

RAD

ŠTO ZNAC ̌I DA SE PADOM TLAKA U ZRAC ̌ NOM SPREMNIKU KOMPRESORI ̌ UJU KADA AUTOMATSKI UKLJUC ̌UJU , ODNOSNO DA SE ISKLJUC TLAK DOSEGNE ŢELJENU VRIJEDNOST . ZRAK IZ GORNJEG SPREMNIKA (SLIKA 6.37.) KORISTI SE ZA UPUC ́IVANJE GLAVNOG , TJ. DIZEL-GENERATORA. MOTORA I POMOC ́ NIH MOTORA SPREMNIK ZA START I DVA GLAVNA KOMPRESORA PREDVIĐENI SU DA SE KORISTE SAMO ZA VRIJEME UPUC ́IVANJA MOTORA . (KONTROLNI ZRAK ZA ZRAK ZA POMOC ́ NE SLUŢBE AUTOMATIKU, UPRAVLJAČKI ZRAK , ZRAK ZA PALUBU, ITD.) DOBIVA SE PREKO RADNOG (SERVICE ) ZR AČNOG SPREMNIKA .

87

TAJ JE ZRAK POD TLAKOM OD OBICNO 6-8 BARA, A MOGUCE SU I KOMBINACIJE DA SE TAJ ZRAK DOBIJE PREKO GLAVNIH KOMPRESORA I SPREMNIKA ZA UPUC ́IVANJE . KONTROLNI

ZRAK ZA INSTRUMENTE OBVEZNO SE VODI KROZ SUŠILICU ZRAKA GDJE MU SE ODUZIMA VLAGA.

88

17.1 Konstrukcija i karakteristike brodskog dizelskog motora ONI DAJU SLIKU JEDNOG 2TAKTNOG MOTORA A MI MORAMO OBJASNIT DJELOVE MOTORA. STO SE TICE KONSTRUKCIJE.

20

89

KRIZNA GLAVA KAMO STA IDE ITD (REKO BERNEJCIC) KARAKTERISTIKE BRODSKOG DIESEL MOTORA SU SNAGA, BROJ OKRETAJA, BRZINA STAPA, PROMJER CILINDRA, SREDNJI INDICIRANI TLAK, POTROSNJA GORIVA, POTROSNJA CILINDARSKOG GORIVA, POTROSNJA KARTERSKOG ULJA...

 TEMELJNA PLOC ̌A TEMELJNA PLOC ̌A SLUŢI ZA PRIC ̌VRŠC ́IVANJE MOTORA NA BRODSKI TEMELJ ZA PODUPIRANJE I NOŠENJE KOLJENASTE ̌ E OSOVINE, TE ZA NOŠENJE KUC ́IŠTA . NA DNU TEMELJNE PLOC

SKUPLJA SE ULJE, TE JE DNO IZLIVENO KAO ULJNO KORITO ̌ OM ILI JE, KOD ZAVARENIH ZAJEDNO S TEMELJNOM PLOC ̌ U KONSTRUKCIJA, LIMENO DNO PRIVARENO. U TEMELJNU PLOC UGRAĐENI SU OSNOVNI LEŢAJI ZA KOLJENASTU OSOVINU .

SVAKI OSNOVNI LEŢAJ NALAZI SE NA JEDNOM POPREC ̌ NOM NOSAČU KOJI DAJE TEMELJNOJ PLOČI POPREČNU KRUTOST

(SLIKA 6.13.a.).  KUĆIŠTE MOTORA

KUĆIŠTE MOTORA JE DIO U KOJEM SE KREĆE STAPNI ̌ E I MEHANIZAM A C ̌INI SPOJ IZMEĐU TEMELJNE PLOC CILINDARA  CILINDARSKI BLOK

UGLAVNOM SE SVI CILINDRI IZRAĐUJU U JEDNOM BLOKU , DOK

90

JE MOGUCA I IZVEDBA ZA SVAKI CILINDAR POJEDINACNO . TI SE CILINDRI MEĐUSOBNO SPAJAJU VIJCIMA, ILI SE SVAKI ZA SEBE POSTAVLJA NA KUC ́IŠTE MOTORA . PREDNOSTI LIJEVANIH CILINDARA U JEDNOM BLOKU SU TE

ŠTO JE MOTOR MANJIH DIMENZIJA I TEŢINE, A NEDOSTATAK JE POTREBA IZMJENE CIJELOG BLOKA UKOLIKO SE DOGODI

HAVARIJA NA NEKOM OD VAŢNIJIH DIJELOVA CILINDRA ŠTO JE, DODUŠE, VRLO RIJETKA POJAVA (SLIKA 6.13.C.).  KOŠULJICA CILINDRA KOŠULJICE SE GRADE OD GUSTOG, TVRDOG, SIVOG LIJEVA LEGIRANOG S TITANOM, KROMOM I NIKLOM. MATERIJAL

KOŠULJICE MORA BITI TVRĐI OD MATERIJALA PRSTENA DA BI ̌ NO TROŠENJE KOŠULJICE BILO ŠTO MANJE . KOŠULJICA SE OBIC UMEĆE U CILINDARSKI BLOK TAKO DA SE IZMEĐU KOŠULJICE I STIJENKE CILINDRA FORMIRA RASHLADNI PROSTOR KAO ŠTO JE VIDLJIVO NA SLICI 6.14. KOŠULJICA SE PRI ZAGRIJAVANJU RASTEŢE, A UKOLIKO DOĐE DO PUKNUC ́ A KOŠULJIC E, MOŢE

SE SPECIJALNIM NAPRAVAMA IZVADITI I IZMIJENITI.  GLAVA CILINDRA MATERIJAL GLAVE CILINDRA JE OBIC ̌ NO SIVI LIJEV . HLAĐENJE JE IZVEDENO TAKO DA VODA ULAZI U DONJI DIO, A ZAGRIJANA

VODA SE ODVODI S NAJVIŠEG MJESTA DA SE NE BI STVORILI ZRAČNI JASTUCI . NA SLICI 6.15. PRIKAZANA JE GLAVA OD JEDNOG KOMADA KOJA JE ZBOG OTVORA SJEDIŠTA ISPUŠNOG VENTILA DOSTA OSLABLJENA PA SE IZRAĐUJE OD LEGIRANOG ČELIKA .  STAP I KLIP POD STAPOM SE SMATRA DIO MOTORA NA KOJI DJELUJE TLAK PLINOVA KOJI NE PRENOSI NIKAKVU KOMPONENTU OKOMITU NA STIJENKU CILINDRA. STAPOVE IMAJU SVI MOTORI SA STAPAJICOM I KRIŢNOM GLAVOM. RASHLADNO ULJE ILI VODA

DOVODI SE KLIPU ILI STAPU POMOC ́U CIJEVI SA ZGLOBOVIMA

ILI TELESKOPSKIM CIJEVIMA. KRATKI SE STAPOVI UPOTREBLJAVAJU ZA MOTORE S ISTOSMJERNIM PROPUHIVANJEM (SLIKA 6.16.).  STAPAJICA STAPAJICU IMAJU MOTORI S KRIŢNOM GLAVOM, A SLUŢI KAO ̌ NO SPOJ IZMEĐU STAPA I KRIŢNE GLAVE. STAPAJICA JE OBIC

ŠUPLJA I UPOTREBLJAVA SE ZA DOVOD I ODVOD MEDIJA ZA HLAĐENJE U STAP. DONJI KRAJ STAPAJICE (SLIKA 6.17. – 8) SPOJE N JE S KRIŢNOM GLAVOM (15) POMOĆU KONUSA (12) I MATICE (13). VIJCI (5) SPAJAJU STAPAJICU SA ST APOM KOJI SE, U OVOM PRIMJERU, SASTOJI OD GORNJE GLAVE (1), VODILICE ̌ ELIC ̌ NOG LIJEVA (3). OD SIVOG LIJEVA (4) I UMETKA OD C STAPAJICA (7) JE SPOJENA SA STAPOM PRIRUBNICOM (6). KROZ

ŠUPLJINU STAPAJICE UMETNUTA JE CIJEV (9) KROZ KOJU SE

91

DOVODI ULJE U HLAĐENI DIO STAPA. PROSTOR IZMEĐU ŠUPLJINE STAPAJICE I CIJEVI SLUŢI ZA ODVOD ULJA DO CENTRALNIH OTVORA (10) U PRSTENASTE KANALE (13).  OJNICA OJNICA SLUŢI ZA PRIJENOS SILE KOJA NASTAJE KOD PRITISKA IZGARNIH PLINOVA NA KOLJENO KOLJENASTE OSOVINE .

OJNICA MOTORA BEZ KRIŢNE GLAVE U PRAKSI SE NAZIVA ̌ NO SASTOJI OD KLIPNJAČA . OJNICA (SLIKA 6.18) SE OBIC ̌ INIH LEŢAJA (1), VIJAKA (2) KOJIMA JE GORNJIH OJNIC DVODJELNI LEŢAJ UC ̌VRŠC ́ EN, TIJELA OJNICE (3), PETE OJNICE (7), KANALA ZA DOVOD ULJA U GORNJE LEŢAJA KRIŢNE GLAVE (4) I VIJAKA (6) POMOĆU KOJIH SE UČVRŠĆUJE DONJE DVODJELNO KUC ́IŠTE (5) S PETOM OJNICE (7).  KRIŢNA GLAVA FUNKCIJA KRIŢNE GLAVE JE DA PREUZME SILU KOJU PRENOSI STAP I DA TU SILU PRENESE PREKO OJNICE NA KOLJENASTU OSOVINU, ODNOSNO DA PRAVOCRTNO KRETANJE STAPAJICE PRETVARA U NJIHAJUC ́E KRETANJE OJNICE . BOČNE

KOMPONENTE SILA PRENOSE SE POMOC ́U KLIZNE PAPUC ̌E (SLIKA 6.19. – 3) NA KLIZNU STAZU (4). NA SLICI JE PRIKAZANA KRIŢNA GLAVA (2), STAPAJICA (1), OSLONAC LEŢAJA OJNICE (5) I OJNICA (6).  KOLJENASTA OSOVINA KOLJENASTA OSOVINA (KOLJENASTO VRATILO) PREDAJE RAD POJEDINIH CILINDARA U OBLIKU PROMJENJIVA ZAKRETNOG MOMENTA PROPELERNOJ OSOVINI. KOLJENASTA OSOVINA (SLIKA 6.20.) SE SASTOJI OD OSNACA OSOVINE (2), OSNACA KOLJENA (RUKAVACA – 1), RAMENA KOLJENA (3) I SPOJNIH ̌ EŠC E UGLJIC ̌ NI C ̌ ELIK . PRIRUBNICA (4). MATERIJAL JE NAJC ́ NA SLICI 6.21. PRIKAZAN JE PRESJEK KROZ SULZEROV RTA ̌ KIM OTVARANJEM ISPUŠNOG VENTILA , MOTOR S HIDRAULIC DOK SU NA SLICI 6.22. PRIKAZANI NEKI ELEMENTI SUSTAVA GORIVA NA MOTORU.

U ZADNJE VRIJEME GLAVNI PROPULZIJSKI MOTORI VODEC ́IH ̌ A POGONE SE SAMO NA TEŠKO SVJETSKIH PROIZVOĐAC

17

GORIVO (NIJE POTREBNO DIZELSKO GORIVO ZA MANEVAR) ̌ E NA TROŠKOVE GO RIVA, A MOTOR JE U ŠTO ZNATNO UTJEC BILO KOJOJ SITUACIJ TRENUTNO SPREMAN ZA MANEVAR. 17.2 Konstrukcija i karakteristike brodske parne turbine OSNOVNI DIJELOVE TURBINE:  SAPNICE - KOD MALIH I AKCIJSKIH TURBINA SVA SE PARA DOVODI SAMO KROZ JEDNU SAPNICU . U VEC ́INI SLUČ AJEVA DOVOD PARE SE KOD AKCIJSKIH TURBINA IZVODI PREKO GRUPA SAPNICA, A KOD REAKCIJSKIH SE TURBINA IZVODI PO CIJELOM OPSEGU ST ATORSKOG DIJELA.

92

20

 LOPATICE  ROTOR - ROTOR BRODSKE TURBINE MORA IMATI KRITIČNE BRZINE VRTNJE IZNAD RADNIH BRZINA ̌ NOJ VRTNJI ROTORA - “KRUTI” ROTORI. PRI “ KRITIC BRZINI VRTNJE” POJAVLJUJU SE VIBRACIJE KOJE ONEMOGUĆUJU RAD , A MOGU PROUZROC ̌ITI I LOM ROTORA

 KUĆIŠTE TURBINE - BRODSKE PARNE TURBINE REDOVOTO SE SASTOJE IZ DVA ILI VIŠE KUC ́IŠTA . KUĆIŠTE (DONJI ̌ U . ROTOR JE DIO) FIKSIRANO JE ZA TEMELJNU PLOC FIKSIRAN S ODRIVNIM LEŢAJEM (TOČKA 4) A VOĐEN JE PRI DILATACIJI S NOSIVIM KLIZNIM LEŢAJEVIMA  BRTVENICE - BRTVENICE SPRIJEC ̌AVAJU GUBITAK PARE IZ ̌ NI DIO KUC IŠTA TURBINE I ULAZAK ZRAKA U NISKOTLAC ́ GDJE VLADA VAKUUM. SVE LABIRINTNE BRTVENICE

IMAJU IZVJESNU PROPUSNOST KOJA U VISOKOTLAC ̌ NOM DIJELU TURBINE NE PREDSTAVLJA PROBLEM, ALI BI U

NISKOTLAČNOM DIJELU ZRAK KOJI PROĐE KROZ



BRTVENICU DOSPIO U KONDENZATOR I SMANJIO VAKUUM, STOGA SE DOVODI BRTVENA PARA LEŢAJI- BRODSKE TURBINE: DVA NOSIVA KLIZNA LEŢAJA

I JEDAN KLIZNI DVOSTRUKI ODRIVNI LEŢAJ (DVA

SMJERA VRTNJE). TEMPERATURA ULJA NA ULAZU U LEŢAJ JE 35 – 40OC, A NA IZLAZU 50-60OC DODATNI DIJELOVE TURBINE:  REDUK TOR UREĐAJ  KONDENZATOR 17.3 Sustav napojne vode brodskih generatora pare i regulacija napajanja AUTOMATSKA REGULACIJA KOTLA IMA TRI OSNOVNA

MEĐUSOBNO POVEZANA SUSTAVA A) REGULACIJA NAPOJNE VODE: ZA ODRŢAVANJE NIVOA VODE IZMEĐU NISKOG I VISOKOG VODOSTAJA - JEDNOKOMPONENTNA – NIVO (RAZINA VODE VARIRA,

93

10

VEĆA POTROŠNJA PARE – REGULATOR DJELUJE SUPROTNO) - DVOKOMPONENTNA – TLAKA PARE I NIVOA - TROKOMPONENTNA - PROTOK PARE, NIVOA I PROTOK NAPOJNE VODE - KONTINUIRANA – REGULACIJSKI

VENTIL KOJI PUŠTA VEĆU ILI MANJU KOLIČINU VODE U BUBANJA - DISKOTINUIRANA – EL MOTOR SE PALI I GASI

18.1

Kvarovi i oštećenja brodskih generatora pare

20

NAJCESCI UZROCI POREMECAJA POGONA GP SU: -POREMECAJ NAPAJANJA NISKA ILI VISOKA RAZINA -POREMECAJ PROVJETRAVANJA -PUKNUCE CIJEVI MORAJU SE UCINITI ODREDJENE RADNJE DA SE IZBJEGNU OSTECENJA DJELOVA ISPARIVACA. AKO JE NIZAG NIVO VODE ZATVARA SE DOVOD GORIVA, A AKO JE NIVO VODE ISPOD VODOKAZNOG STAKLA ZATVARA SE I NAPOJNI VENTIL DA NEBI DOSLO DO TEMPERATURNIH NAPREZABJA PRI ULASKU HLADNE VODE. KADA JE NIVO PRENIZAK ZATVORI SE I REGISTAR DA SE GP POLAGANO HLADI. AKO JE NIVO VODE PREVISOK VENTIL SE ZATVARA DA VODE NE PREKIPI I UDJE U PREGRIJAC. PREVISOK NIVI ISPUSTAMO VENTILIMA ZA ODMULJIVANJE I OTPJENJIVANJE. OTVORI SE VANT NA PREGRIJACU I GP SE MOZE PONOVO UPALITI NAKON PROVJETRAVANJA KADA JE VENTILACIJA U KVARU ZATVARA SE DOVOD GORIVA, TE SE KOTAO NEMOZE STARTATI DOK SE KVAR NE OTKLONI. PRILIKOM POKNUCA CIJEVI U KOTLU DOLACI N AM DO POVECANJA POTROSNJE VODE TE AKO PUKNE CIJEV ISPARIVACA DO PADANJA VRIJEDNOSTI KVALITETE VODE U GP. OVISNO O KOLICINI PROPUSTANJA PODUZIMAMO RADNJE ZAUSTAVLJANJA KOTLA. AKO JE PROPUSTANJE MALO GP SE INZOLIRA IZ SUSTAVA PREDHODNIM OTVARANJEM VENT VENTILA I POLAGANO OHLADI. UKOLIKO JE PROPUSTANJE PREVELIKO KOTAO UGASIMO INZOLIRAMO TE ZAUSTAVIMO VENTILACIJU I ULAZ VODE I PUSTIMO GA DA SE POLAGANO OHLADI. PLILIKOM PUKNUCA CIJEVI SE N AJCESCE KIDAJU I CEPE SA ODGOVARAJUCIM CEPOVIMA KOJI SE ZAVARE. OD KVAROVA MOZEMO JOS IMATI I PROPUSTANJE BRTVI

94

CEPOVA, POKLOPACA I SPOJEVA TE RUSENJE DIJELA ZIDA LOZISTA KOJI SE MORA PONOVNO UZIDATI ADEKVATNOM CIGLOM I SAMOTOM 18

18.2 Toplinski stupanj iskoristivosti dizelskog motora

20

STUPANJ ISKORISTIVOSTI = DOBIVEN RAD NA OSOVINI / RAD GORIVA

TOPLINSKI STUPANJ ISKORISTIVOSTI JE 52 - 54%

MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA OTPADNE TOPLINE:  UGRADNJOM TURBOGENERATORA (ISKORIŠTAVANJE VIŠKA PARE)  GENERATOR SLATKE VODE (ISKORIŠTAVA SE TOPLINA HLAĐENJA MOTORA)  ISKORIŠTAVANJE TOPLINE ZRAKA NAKON TURBOPUHALA (DIO RASHLADNE VODE IZLAZA IZ CILINDRA HLADI ZRAK PRIJE NEGO SE JOŠ DODATNO OHLADI NT VODOM)

 DIO ISPUŠNIH PLINOVA IDE NA PLINSKU TURBINU KOJA VRTI GENERATOR ZA PROIZVODNJU STRUJE

SPECIFIČNA POTROŠNJA GORIVA DANAŠNJIH SPOROHODNIH MOTORA JE OKO 170g/kWh. ŠTO JE MOTOR VEĆI ON JE EKONOMIČNIJI. SPECIFIČNA POTROŠNJA GORIVA KOD 4 TAKTNIH MOTORA JE OKO 220 g/kWh ZA SAGORIJEVANJE 1kg GORIVA POTREBNO JE 15 kg ZRAKA PRETEČEK ZRAKA λ KOD 2-T MOTORA JE 2-3. KOD 4-T MOTORA λ JE MANJE OD 2 KAKO SMANJITI SOX?

 SMANJITI SUMPOR U GORIVU (NARUČITI GORIVO SA 

MANJE SUMPORA). LIMIT SUMPORA U GORIVU JE 1,5% MONTIRANJE SCRUBBERA

NOX – OŠTEĆUJU OZON, DA BI SE STVORILI TRABAJU DVA FAKTORA TEMPERATURA I VRIJEME. TIER II – PROPIS KOJI JE SMANJIO SA 17,5 NA 7 g/kWh. TAKVE UVIJETE MOGU ZADOVOLJITI JEDINO MOTORI SA ELEKTRONSKIM UBRIZGAVANJEM. 18.3 Toplinski procesi u dizelskim motorima

95

10

P-v Dijagram za idealni Dieselov proces. Proces prati brojeve od 1-4 u smjeru kazaljke na satu. P-tlak, a V-specifiĉni volumen. Idealni Dieselov proces se ponaša po sljedećim politropama. (boja na dijagramu odgovara boji uz politropu)

   

Proces od 1-2 je izentropska kompresija (plavo) Proces od 2-3 je povrativo izobarno grijanje (crveno) Proces od 3-4 je izentropska ekspanzija (ţuto) Proces od 4-1 je povrativo izohorno hlaĊenje (zeleno)

Dieselov motor je toplinski motor: pretvara toplinu u rad.

 USIS  KOMPRESIJA – POLITROPSKA – UBRIZGAVANJE GORIVA – IZGARANJE GORIVA (POLITROPSKO)  EKSPANZIJA  ISPUH 19.1 Tipovi i karakteristike generatora pare OSNOVNE KARAKTERISTIKE GENERATOR PARE:  TLAK GENERATOR PARE – DOPUŠTENI (OBIČNO 5% VEĆI OD NORMALNOG RADNOG TLAKA) - RADNI ILI POGONSKI - IZLAZNI TLAK IZ PREGRIJAČA  TEMPERATURA PREGRIJANE PARE – TEMPERATURA ZASIĆENJA , TEMPERATURA PREGRIJANE PARE  KAPACITET GENERATORA PARE – NORMALNI KAPACITET (MAX. STUPANJ ISKORISTIVOSTI, OBIČNO 96

15

80% TRAJNOG MAXIMALNOG OPTERE ENJA) - MAXIMALNI TRAJNI KAPACITET - MAKSIMALNI KRATKOTRAJNI KAPACITET - MINIMALNI KAPACITET TEMPERATURA NAPOJNE VODE STUPANJ ISKORISTIVOSTI 80 – 95 %

   TEMPERATURA ISPUŠNIH PLINOVA

2.PODJELA BRODSKIH GENERATOR PARE:  PREMA NAMJENI: GLAVNI – ZA OPSKRBU PROPULZIJSKIH STROJEVA

POMOĆNI – ZA POMOĆNE STROJEVE I SISTEME

 PREMA MEDIJU KOJI PROLAZI KROZ CIJEVI: VODOCIJEVNI DIMNOCIJEVNI PREMA POLOŽAJU CIJEVI : KOSOCIJEVNI STRMOCIJEVNI KUTNOCIJEVNI

PREMA NAČINU OSLOBAĐANJA TOPLINSKE ENERGIJE : S LOŢIŠTEM NA

ISPUŠNE PLINOVE NUKLEARNI PREMA VRSTI CIRKULACIJE : PRIRODNA

PRISILNA KOJA MOŢE BITI PROTOČNA ILI OPTOČNA PREMA VRSTI PROVJETRAVANJA: PRIRODNA PRISILNA 19

19.2

Odrţavanje u pogonu i kontrola parametara parne turbine

15

ZA VRIJEME POGONA STALNO SE KONTROLIRA TEMPERATURA LEZAJA KOJA NA SMIJE BITI VISA OD 65 C. TEMPERATURA ULJA KOJA ODLAZI U LEZAJE MORA SE KRETATI OKO 35-45. NAROCITO BRIZLJIVO MORA SE NADZIRATI ODRIVNI LEZAJ. KOLICINA PARE KOJA SE DAJE LABIRINTNIM BRTVAMA MORA BITI TOLIKA DA BI IZ ODUSNIH CIJEVI IZLAZILA KOLICINA PARE DOVOLJNA ZA KONTROLU RADA BRTVENICA. U POGONU SE PERIODICNO ZAPISUJU U DNEVNIK G LAVNI PODACI INSTRUMENATA:-TLAK I TEMPERATURA PARE KOD GLAVNOG ZAPORNOG VENTILA , -TLAK PARE IZA REGULACIONIH VENTILA I U PRVOM STUPNJU , -VAKUUM U KONDENZATORU ,TEMPERATURA RASHLADNE VODE NA ULAZU I IZLAZU IZ KONDENZATORA , -TLAK ULJA U LEZAJIMA , -POTROSAK PARE. KOD SVAKOG ODSTUPANJA VRIJEDNOSTI OD NORMALNIH

97

TREBA ODMAH ISPITATI RAZLOG PROMJENE. ISKUSNI STROJARI TREBALI BI PO ZVUKU PROCJENITI PROBLEM HE HE HE. KOD PRETJERANOG GRIJANJA ODRIVNOG LEZAJA ILI KOD PRESTANKA DOLAZENJA RASHLADNE VODE MORA SE TURBINA ODMAH ZAUSTAVITI. U POGONU I ODRZAVANJU TURBINE TREBA SE PRIDRZAVATI PROPISA I UPUTA

PROIZVOĐACA. TURBINU TREBA DRZATI CISTOM, ISPITATI SIGURNOSNI REGULATOR BROJA OKRETAJA , IZVRSITI UNUTARNJI PREGLED , IZMJENITI ULJE , NADZIRATI ISPRAVNOST KONDENZATORA I SISALJKI . PROMJENA VAKUMA OD 1% IMA ZA POSLJEDICU POTROSAK PARE OD 1,5 2%. 19.3 Sustav manevarskog zraka glavnog porivnog stroja ZRAK MORA BITI SUH I FILTRIRAN. NJEGOVA FUNKCIJA JE DA OSIGURA OBAVLJANJE OPERACIJA

SA MOTOROM NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN A MISLI SE NA UPUĆIVANJE, ZAUSTAVLJANJE I MIJENJANJE OPTEREĆENJA. TOKOM VREMENA DOBILI SU I ZAŠTITNU FUNKCIJU (ŠTITI MOTOR OD UNIŠTENJA

98

20

20

20.1 20.2

Regulacija toplinskog optereenja brodskog generatora pare Priprema za upućivanje i zaustavljanje glavnog motora

15 20

PRIJE UPUCIVANJA GLAVNOG MOTORA POTREBNO JE NAPRAVITI NIZ OPERACIJA ZA SIGURNO STARTANJE MOTORA,UPROTIVNOME MOZE DOCI DO NIZA KOMPLIKACIJA KOJE BI UZROKOVALE ZASTOJ PRI DALJNJIM

OPERACIJAMA…MANEVRIRANJE I SIGURNOST BRODA…MOTOR SE PRIJE SAMOG STARTANJA MORA PROPUHATI SA ZRAKOM. PROPUHIVANJE JE OPERACIJA KOJA SE RADI IZ SIGURNOSNIH RAZLOGA. PRIJE PROPUHIVANJA

99

POTREBNO JE DRENIRATI SUSTAV ZRAKA OD MOGUCE AKUMULACIJE VODE U STARTNOM SISTEMU STO BI MOGLO UZROKOVATI ZAGLAVLJIVANJE STARTNOU, UPUTNOG SISTEMA. POTREBNO JE PROVIJERITI DALI SU BOCE NAPUNJENE SA ZRAKOM. 30 BARA. BROD IMA DVIJE BOCE PO 30 BARA. DRUGA STVAR MOTORU MORA RADITI PUMPA U LJA. ONA NAM SLUZI ZA PODMAZIVANJE GLAVNIH LEZAJEVA,

PISTUNA, TURBOCHARGERA… I AKO ONA NE RADI GLAVNI OPERATIVNI SUSTAV MOTORA NE DAJE MOGUCNOST STARTANJA. TEMPERATURA ULJA MORA BITI 45C. KAKO BI SVI RADNI DJELOVI KOJE ULJE PODMAZUJE BILI ZAGRIJANI. CIJELI SUSTAV MORA BITI BEZ IJEDNOG ALARMA. RASHLADNA VODA MOTORA MORA BITI ISTO 80-85.C TO SE POST IZE GRIJANJEM RASHLADNE VODE PARNIM ZAGRIJAČEM DOK MOTOR NE RADI

ILI IZLAZNA VODA POMOĆNIH MOTORA GRIJE GLAVNI MOTOR. ZATIM POTREBNO JE MOTOR OKRENUTI MINIMALNO JEDAN KRUG AKO JE DUZE STAJAO, POD DUZE STAJANJE SE PODRAZUMIJEVA 30 MIN.. DA BI SE MOTOR OKRENUO POTREBNO JE UKOPČATI MAKINETU ODNOSNO TURNING GEAR, OTVORITI INDIKATORSKE PIPCE. PRILIKOM OKRETANJA POTREBNO JE PODMAZIVATI CILINDRE SA CILINDRICNIM

ULJEM..NAS MOTOR IMA ALPHA LUB. SYSTEM…STISNETE PUC I PUMPE UBACUJU ULJE KAD JE PISTUN KRENUO KA DONJOJ MRTVOJ TOCKI. KADA SMO MOTOR OKRENULI NAJMNJE 15 MINUTA ONDA IZVADIMO TURNING GEAR. POTREBNO JE ZATIM OTVORITI GLAVNI STARTNI NENTIL I ZRAK ZA PILOT VENTILE. STARTAJU SE BLOWERI. SVI UVIJETI SU ZADOVOLJENI. ZOVE SE MOST-BRIDGE DALI SE SMIJE PROPUHATI MAKINA. NAKON DOZVOLE RUCICA TELEGRAF SE STAVI LAGANO NAPRIJED DA SE SAMO PUSTI ZRAK U MOTOR. PROMATRA SE AKO IZLAZI NEŠTO VAN NA PIPCE OSIM ZRAKA..VODA!!! AKO NIJE NISTA IZASLO ZAVORE SE PIPCI SE DA KOMANDA NA MOST. MOTOR JE TADA ST-BY Z A UPUCIVANJE…. KADA SE KRENE ZATVORE SE JOS DRAIN VENTILI ISPOD TURBO CHARGERA ILI TURBINE.. I DA , PRIJE SVEGA OVOGA POTREBNO JE DA RADE DVA POMOCNA ILI JEDAN OVISNO KOLIKO DAJE KILOVATA ILI KO LIKO JE SNAGE POTREBNO ZA RAD SVIH TIH POMOCNIH SUSTAVA. KOD FWE ISKLJUČE SE BLOWERI , ZATVORI UPUTNI ZRAK I ZRAK ZA PILOT VENTILE. DRENIRA SE UPUTNI ZRAK IZ CIJEVI. OTVORE SE INDIKATORSKI PIPCI, I DRAIN VENTILI

TURBOCHARGERA, UKOPČA SE TURNING GEAR I MAKINA SE OKRENE NEKOLIKO PUTA CCA 15 MIN. CILINDRI SE TOKOM OKRETANJA PODMAŢU. PUMPA ULJ A SE NE GASI DOK SE

SUSTAV NE OHLADI NAROČITO AKO SE TURBINE PODMAZUJU ULJEM

IZ

SISTEMA

GLAVNOG

MOTORA.

TEMPERATURA

100

RASHLADNE VODE SE ODRŢAVA NA 70 -80 C 20.3 “Common rail” sustav ubrizgavanja goriva na 2 motorima

15

UMJESTO STAROG SISTEMA GDJE SU ZA PODIZANJE PUMPI KORISTILE KVRGE, DANAS SE NA NEKIM MOTORIMA KORISTE HIDRAULICNI CILINDRI KOJI ELEKTRONSKI PODIZU PUMPE TE TAKO OSIGURAVAJU DOBRO RASPRSIVANJE I PR I MANJIM BROJEVIMA OKRETAJA A TIME I SMANJIVANJE NOX-A U ISPUSNIM PLINOVIMA. PUMPA HIDRAULIKE MOZE BITI I PRIVJESENA ILI ZASEBNA SA EL MOTOROM. DRUGI JE SISTEM GDJE SE KOTISTI JEDNA PUMPA I JEDAN RAIL-HEADER, U KOJEM SE GORIVO ODRZAVA NA VISOKIM TLAKOVIMA 1000 BARA I VISE, TE SE UBRIZGAVANJE OMOGUCAVA PREKO ELEKROMAGNETSKIH VENTILA U INJEKTORIMA KOJE KONTROLIRA MOTOREV UPRAVLJACKI SUSTAV WECS GORIVO SE UBRIZGAVA NEKOLIKO PUTA. PRVA DVA UBRIZGAVANJA UTJEČU NA EKOLOGIJU (NOX I SOX) ZADNJA DVA. PREDNOSTI:  TLAK UBRIZGAVANJA NE OVISI O NE OVISI O OKRETAJIMA MOTORA

 MOGUĆNOST ELEKTRONSKE POČETKA I KRAJA UBRIZGAVANJA.

REGULACIJE

NEDOSTACI:  BROJNI DIJELOVI

 VELIKI UTROŠAK ENERGIJE ZA STVARANJE TLAKA 

UBRIZGAVANJA OPASAN TLAK – CIJELI SUSTAV NAKON PUMPE JE STALNO POD TLAKOM

101

C11

Drugi ĉasnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaĉim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaĉim sukladno s MeĊunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodţaba i drţanjem straţe pomoraca, 1978., kako je PORIVN I STROJEVI


1.


Skupina pitanja 1.1 1 1.2 1.3 2.1 2 2.2 2.3 3.1 3 3.2 3.3 4.1 4 4.2 4.3 5.1 5 5.2 5.3 6.1 6 6.2 6.3 7.1 7 7.2 7.3 8.1 8 8.2 8.3 9.1 9 9.2 9.3 10.1 10 10.2 10.3

bodovi

Tekst pitanja

Na brodu pokazati razliku izmeĎu dvotaktnih i četverotaktnih dizel motora

25 15 10 20 15 15 30 10 10 25 15 10 25 10 15 30 10 10 30 10 10 25 15 10 20 20 10 30 10 10

U radioni prikazati regulator plinske turbine Na simulatoru prikazati regulaciju generatora pare

U radioni i na brodu prikazati cilindar, ventile, ubrizgače Na simulatoru prikazati proces plinske turbine Na brodu prikazati generatore pare U radioni i na brodu prikazati v.t. pumpe dizel motora U radioni i na brodu prikazati dijelove plinske turbine U radioni i na brodu prikazati regulaciju generatora pare U radioni i na brodu objasniti regulator broja okretaja G.M. i P.M. Na simulatoru pokazati zatvoreni proces plinske turbine U radioni i na brodu objasniti akcionu i reakcionu parnu turbinu Na brodu i simulatoru objasniti sustav zraka U radioni ili na brodu objasniti rotor i stator plinske turbine Izgaranje u generatoru pare - objasniti na simulatoru

Praktički na brodu prikaţi snimanje indikatorskog dijagrama Na simulatoru prikazati plinsko-turbinski kombinirani proces

Na brodu ili simulatoru prikaţi kruţni proces parne turbine Praktički na brodu objasni manovru Na brodu ili radioni objasni proces plinske turbine Na simulatoru praktički uputi pa rnu turbinu

Na brodu prikaţi optimalnu potrošnju goriva za taj brod Na brodu objasni plinsku turbinu motora

Na simulatoru prikaţi praktički protok pare i izgaranja Na brodu objasni glavne dijelove motora

Na brodu prikaţi loše osobine plinske turbine u sustavu s motorom Na brodu objasni rad utilizacijskog kotla u sprezi s motorom Na simulatoru objasni sisteme goriva, ulja, vode i automatiku

Praktički prikaţi odrţavanje pogona na brodu Na brodu objasni rad pomonih dizel motora u sprezi s porivnim strojem

102

C11

Drugi ĉasnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaĉim i upravitelj stroja na brod u sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaĉim sukladno s MeĊunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodţaba i drţanjem straţe pomoraca, 1978., kako je PORIVN I STROJEVI


2.


Skupina pitanja 11.1 11 11.2 11.3 12.1 12 12.2 12.3 13.1 13 13.2 13.3 14.1 14 14.2 14.3 15.1 15 15.2 15.3 16.1 16 16.2 16.3 17.1 17 17.2 17.3 18.1 18 18.2

Tekst pitanja

bodovi

Izvršiti čišenje ogrjevnih površina pregrijača pare Izvršiti unutarnje čišenje kotla Regulacija sigurnosnih ventila

Puštanje kotla u pogon nakon čišenja istog Izvršiti čišenje loţišta kotla Čišenje i izmjena cijevi na vodocijevnom kotlu Objasniti akcionu i reakcionu turbinu na brodu

Izvršiti ispjenjivanja kotla Uzimanje uzoraka za analizu vode u kotlu Izvršiti regulaciju najvišeg i najniţeg vodostaja u kotlu

Odstranjivanje masnoe iz napojne vode Izvršiti kontrolu podmazivanja parne turbine Spriječiti padanje vakuma u kondenzatoru Kontrola rada automatskih ventila ulazne pare u turbinu

Mjerenje defleksija koljeničaste osovine glavnog motora Ispravljanje defleksija koljeničaste osovine glavnog motora Mjerenje zračnosti temeljnog leţaja glavnog motora Demontaţa leteeg leţaja glavnog motora te podešavanje zračnosti Izvršiti regulaciju uštrcavanja V.T. sisaljke goriva glavnog motora Isključivanje jedne V.T. sisaljke glavnog stroja u radu Izvršiti godišnji pregled jednog cilindra glavnog motora Izvršiti izmjere na pregledanom cilindru glavnog motora Izvršiti pripremu te izvršiti snimanje indikatorskog dijagrama glavnog

10 10 30 20 10 20 20 10 20 15 15 20 20 15 15 20 20 10 20 10 20 15 20

motora

19

20

18.3 Izvršiti regulaciju snage po cilindru na osnovi tlakova izgaranja 19.1 Pripremiti turbo puhalo za pregled 19.2 Izvršiti mjerenje potrošnje ulja za podmazivanje cilindara 19.3 Izvršiti kontrolu zategnutosti razvodnog lanca 20.1 Kontrolirati ispravnost uputnih i pilot ventila 20.2 Kontrolirati kut otvaranja i zatvaranja usisnih i ispušnih ventila 20.3 Kontrola ureĎaja za tretman goriva

15 20 10 20 10 20 20

103

C11

Drugi ĉasnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaĉim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaĉim UPRAVL JANJE I ODL

UČIVANJE sukladno s MeĊunarodnom konvencijom o

standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodţaba i drţanjem straţe pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

1.


Skupina Tekst pitanja pitanja 1.1 Ustr oj straţe u strojarnici prema vrsti broda i tipu postrojenja 1 1.2 Preuzimanje straţe s obzirom na radove u tijeku

bodovi 15 15

Časnik stroja koji preuzima stražu s obzirom da se vrše neki radovi u strojnom pogonu, normalno preuzima stražu i dalje vodi brigu o radovima i osoblju koje radove izvodi, po naputku časnika koji mu predaje stražu. Ako radove vodi neki drugi časnik, tada on treba suraĎivati s dotičnim časnikom stroja odgovornim za te poslove. 1.3 2.1

Priprema dizel generator za upuivanje Ustroj straţe prema vremenskim uvjetima

20 15

1. Smanjena vidljivost

Časnik stroja odgovoran za stražu mora u svakom trenutku osigurati dovoljan tlak zraka ili pare za davanje zvučnih signala, zatim osigurati da se naredbe s mosta glede promjene kursa ili brzine

plovidbe smjesta izvršavaju, te da su pripremni pomoćni strojevi koji se upotrebljavaju u manevru i da je sve spremno za eventualni iznenadni manevar s porivnim strojem.

2. Obalne i zakrčene vode Kada primi obavijest da se brod nalazi u zakrčenim vodama, časnik stroja odgovoran za stražu mora osigurati da se svi strojevi koji se rabe u manevru prebace na ručno upravljanje. On takoĎer mora osigurati odgovarajuću pričuvu energije za kormilarenje i druge potrebe manevra. UreĎaj za hitnu promjenu kursa i druga pomoćna oprema imaju biti spremni za neposrednu uporabu.

3. Teške vremenske nepogode Kod ovoga se uobičajeno uvodi pojačana tzv. dupla straža, stroj se drži u pripravnosti za manevar, u pogonu se drže dva dizel generatora i dvije sisaljke hidro su stava kormilarskog ureĎaja. 2

2.2 Preuzimanje s obzirom na stanje pogona 2.3 Priprema turbo generatora za upuivanje 3.1 Ustroj straţe s obzirom na nastali kvar na porivnom stroju

15 20 15

104

3

Preuzimanje straţe u izvanrednim okolnostima Izvaredne okolnosti u straži mogu nastupiti iz mnogih razloga, ponajviše kvarova strojeva i ureĎaja, puknuća cjevi, ventila, nenormalnog zagrijavanja strojeva, ležajeva osovinskog voda, kvarova na elektroinstalacijama itd., lošeg vremena i slično. U tim slučajevima upravitelj stroja odreĎuje pojačanu (duplu) stražu, u koju dolazi još jedan časnik, mazač ili električar ili mehaničar a upravitelj stroja često vrši, neovisno o straži, ophodnju strojnog pogona.

15

3.3 Priprema i u puivanje glavnog motora 4.1 Drţanje straţe u luci Na svakom brodu koji je u luci sigurno vezan ili usidren pod redovitim okolnostima, zapovjednik mora radi sigurnosti odrediti

20 15

3.2

držanje primjerene i djelotvorne straže o čemu obavještava upravitelja stroja. Posebni uvjeti mogu proizaći zbog naročitih vrsta brodskog poriva ili pomoćnih ureĎaja, te na brodovima koji prevoze rizične, opasne ili lako zapaljive tvari i druge posebne vrste tereta. Upravitelj stroja mora u dogovoru sa zapovjednikom osigurati ustroj

primjeren držanju pouzdane strojarske straže dok je brod u luci. Pri odlučivanju o njezinu sastavu, koji može obuhvatiti odgovarajuće strojarsko osoblje, u obzir valja uz ostalo uzeti slijedeće: na svakom brodu porivne snage od 3000 kW ili j ačem za  stražu mora uvijek biti odgovoran netko od strojarskih časnika; 

na brodu slabije porivne snage od 3000 kW, prema slobodnoj

odluci zapovjednika u dogovoru s upraviteljem stroja, dopušta se straža i bez časnika stroja; te časnicima stroja, dok su odgovorni za stražu, ne smiju se povjeravati drugi poslovi ili dužnosti, koji bi ih mogli ometati u obvezi nadzora brodskih postrojenja, niti ih oni smiju prihvatiti. 4

4.2 Preuzimanje straţe s obzirom na stanje tankova i kaljuţa stroja 4.3 Priprema kotla za potpalu 5.1 Drţanje straţe na sidrištu

15 20 15

Kad je brod na sidrištu, straža se vrši kao u plovidbi ako nije drugčije nareĎeno. Upravitelj stroja mora se dogovoriti sa zapovjednikom hoće li se , dok je brod na nezaštićenom sidrištu, jednako kao u plovidbi držati straža. Dok se brod nalazi usidren na plovnom putu ili u drugim "plovidbenim uvjetima", časnik stroja odgovoran za stražu mora osigurati:

1. držanje djelotvorne straže; 2. povremene preglede strojeva koji su u porivu ili pripravnosti;

3. da se glavni i pomoćni strojevi drže u stanju pripravnosti, sukladno s naredbama s mosta;

4. da se poduzimaju mjere za zaštitu okoliša od onečišćenja s broda

105

i da se postupa sukladno propisima o spriječavanju onečišćenja; 5. da susta vi za suzbijanje štete i gašenje vatre budu pripravni. 5

5.2 5.3 6.1

Preuzimanje straţe s obzirom na naloge upravitelja stroja i dnevnik stroja Kontrola upravljačkih sustava i sredstava za vezu Drţanje straţe u manevriran ju Za vrijeme manevra straža u stroju je pojačana s još jednim mazačem i električarom uz obvezno prisustvo upravitelja stroja a može se na manevriranje postaviti i prvi časnik stroja.

15 20 15

6

6.2

Predaja straţe - pregled i priprema Prije smjene straže, časnik koji predaje stražu mora izvijestiti časnika koji stražu preuzima o slijedećem: 1. tekućim dnevnim naredbama glede radova na brodu, zahvata na održavanju, popravcima brodskih postrojenja i ureĎaja;

15

2. naravi posla koji se obavlja na brodskim postrojenjima i

sustavima, uposlenom osoblju i mogućim opasnostima; 3. prema okolnostima, o razini i stanju vode i ostataka u kaljužama, balastnim, taložnim i pričuvnim tankovima, u tankovima fekalija, te o posebnim uvjetima za uporabu ili odlaganje njihova sadržaja; 4. mogućim posebnim uvjetima glede odlaganja iz sustava sanitarija;

5. stanju i spremnosti prijenosnih i učvršćenih ureĎaja za gašenje požara odnosno vatrodojavnog sustava; 6. osoblju ovlaštenom za popravke, koje radi u sklopu strojarske službe, gdje su i što rade, o drugim ovlaštenim osobama na brodu i o potrebnom broju posade;

7. svim lučkim propisima glede ispuštanja s broda, protupožarnih mjera i spremnosti, posebice tijekom mogućeg lošeg vremena; 8. raspoloživim sredstvima veze izmeĎu broda i obale, uključujući lučke vlasti, za slučaj kakve opasnosti ili ako zatreba pomoć; 9. ostalim okolnostima važnim za sigurnost broda, posade, tereta ili zaštitu okoliša od onečišćenja; 10. postupku za dojavu vlastima svakog onečišćenja koje proizaĎe zbog strojarskih djelatnosti.

Časnik stroja koji preuzima stražu mora se prije toga uvjeriti da ga je časnik stroja koji mu predaje stražu cjelovito izvijestio o svim gornjim okolnostima, a uz to moraju:

1. upoznati se s mogućim izvorima energije, grijanja i rasv jete, te o njihovim razvoĎenjem; 2. upoznati se s količinama i stanjem goriva, maziva i vode na brodu; te

što bolje se pripremiti da brod i njegova postrojenja dovedu, prema potrebi, u stanje pripravnosti ili za djelovanje u slučaju nu žde. 6.3 Zaustavljanje - isključivanje sveukupnog postrojenja u doku

20

106

7.1

Drţanje straţe u plovidbi kanalima

15

Za plovidbe kanalima smatra se da je strojarnica u pripravnosti.

Časnik stroja odgovoran za stražu mora osigurati da sva postrojenja i oprema, koji se rabe tijekom manevra su u stanju neposredne

pripravnosti te da postoji dovoljna i rezervna snaga električne energije, da stroj kormila radi sa dvije hidro pumpe ulja itd. Časnik straže mora neprekidno biti uz ureĎaj manevriranja glavnim motorom, električar uz glavnu električnu razvodnu ploču, jedan mazač u ophodnji nadzora pogona s naglaskom na kompresore zraka, drugi mazač ili električar na raspolaganje časniku straže. Upravitelj stroja povremeno obilazi strojni pogon i prisustvuje manevriranju uz neposredni nadzor pogona. 7

7.2 Predaja straţe s obzirom na radove i izvanredne okolnosti 7.3 Spremnost postrojenja za manevriranje Potpunu spremnost postrojenja, pogona, smatramo kada se kod isplovljenja iz luke, jedan sat prij e, spremi čitavo postrojenje za manovru isplovljenja i kasniju plovidbu. Tu se podrazumijevaju sve radnje potrebne da se pogon spremi za isplovljenje. To je stavljanje

15 20

dvaju generatora u paralelni rad, upućivanje svih potrebnih sisaljki, punjenje spremnika komprimiranog zraka za upućivanje glavnog motora, okretanje glavnog motora preko stroja za okretanje, priprema sustava goriva za glavni motor, provjera podmazivanja,

hlaĎenja i probno kratko upućivanje glavnog motora itd. Nakon svih radnji i provjera uz suglasnost upravitelja stroja koji tome bude

nazočan, javlja se na zapovjednički most da je stroj spreman za pogon, isplovljavanje. U Dnevnik stroja se bilježi vrijeme kada se s zapovjedničkog mosta da zapovjed brodskim telegrafom "POZOR". 8

8.1 8.2

Drţanje straţe u plovidbi Predaja straţe s obzirom na sposobnost ĉasnika koji preuzima straţu Časnik stroja kod preuzimanja straže mora biti fizički i psihički sposoban za preuzimanje straže. Ne smije biti opterećen

15 20

prekomjernim radom, umoran, ne smije biti pod utjecajem alkohola niti droge.

Časnik stroja koji predaje stražu ne smije prepustiti stražu časniku stroja koji ga smjenjuje, ako ima razloga vjerovati da ovaj potonji nije u stanju djelotvorno obavljati stražu i o tome mora obavijes titi upravitelja stroja. 8.3

Izvješćivanje i pozivanje upravitelja stroja Časnik stroja odgovoran za stražu mora bez odlaganja izvjestiti upravitelja stroja:

1. u slučaju oštećenja stroja ili kvara, koji bi mogao ugroziti sigurnost brodskih operacija; 2. kada nastupi kakva neispravnost, za koju se vjeruje da bi mogla

107

15

prouzročiti obustavljanje porivnog stroja, pomoćnih motora ili sustava za nadzor i upravljanje;

3. u slučaju svake nužde ili nedoumice o tome što treba odlučiti ili poduzeti. Unatoč obvezi dojave gornjih okolnosti upravitelju stroja, časnik

stroja odgovoran za stražu ne smije oklijevati, već mora poduzeti neposredne mjere za sigurnost broda, njegovih postrojenja i posade, ako okolnosti to zahtijevaju. 9.1

Drţanje straţe u strojarnici koja je povremeno bez posade Stražu u strojarnici bez posade tzv. napuštena strojarnica, vrši dežurni časnik, koji se mijenja svaka 24 sata u plovidbi i u luci. Ostali časnici i osoblje stroja rade poslove održavanja u stroju od 08 - 12 sati i od 13 - 17 sati. Za to vrijeme dežurni časnik se nalazi u upravljačkoj prostoriji strojarnice (Control room). Nakon 17 sati strojarnica se napušta, dežurni časnik prebacuje alarm u svoju

15

kabinu (pozivni alarm) ili ako boravi u salonu prebacuje ga u salon

odnosno u prostoriju u kojoj se momentalno nalazi. Na oglašeni alarm upozorenja odlazi u strojarnicu i rješava nastali problem. OdreĎeni dežurni časnik stroja odgovoran za stražu mora biti dostupan, kako bi se na poziv smjesta našao u strojarnici. U koliko se u vremenu od 30 sekunda ne odazove alarmu, alarm se javlja u kabinu upravitelja stroja. 9

9.2

Predaja straţe - lista provjere Časnik stroja odgovoran za stražu ne smije predati stražu časniku koji ga smjenjuje ako ima razloga vjerovati da ovaj potonji nije

sposoban djelotvorno obavljati dužnosti straže, u kojem slučaju to mora dojaviti upravitelju stroja.

Časnik stroja koji stražu preuzima mora se uvjeriti da su članovi njegove straže očigledno u cijelosti sposobni djelotvorno obavljati svoje dužnosti. Prije preuzimanja straže, časnik stroja koji stražu preuzima mora provjeriti najmanje slijedeće: 1. tekuće naredbe i posebne upute upravitelja stroja, koje se odnose na poriv brodskog sustava i postrojenja; 2. narav radova koji se obavljaju na postrojenjima i sustavima, s

kojim osobljem i uz koje moguće opasnosti; 3. razinu i prema potrebi stanje vode ili ostataka u kaljužama, balastnim tankovima, odljevnim tankovima, pričuvnim tankovima (skladišnim), tankovima slatke vode, tankovima fekali ja, te sve posebne uvjete za uporabu ili odlaganje njihova sadržaja; 4. stanje i razinu goriva u pričuvnom (skladišnom) tanku, taložnom tanku, dnevnom tanku i uostalim prostorima za smještaj goriva; 5. sve posebne uvjete glede odlaganja iz sanitarnog sustava;

6. stanje i način rada različitih glavnih i pomoćnih sustava, uključujući sustav razvoda električne struje;

108

15

7. mogući način nadzora i upravljanja ureĎajima na kontrolnoj ploči, te kojim se sve ureĎajima upravlja ručno; 8. stanje i način rada automatskog pogona kotla, poput sustava sigurnosnog nadzora plamena, graničnih vrijednosti, izgaranja, opskrbe gorivom i drugih ureĎaja važnih za rad parnog kotla; 9. moguće nepovoljne uvjete prouzraćene lošim vremenom, ledom, onečišćenim ili plitkim vodama; 10. izv aredne načine rada uvjetovane kvarom opreme ili lošim stanjem broda;

11. izvješća posade strojarnice o poslovima koji su im povjereni; 12. dostupnost sredstava za gašenje požara; te 13. cjelovitost voĎenja Dnevnika stroja. 9.3 Priprema pogona s plinskom turbinom 10.1 Drţanje straţe u izvanrednim situacijama

(kvar) Izvaredne okolnosti u straži mogu nastupiti iz mnogih razloga, ponajviše kvarova strojeva i ureĎaja, puknuća cjevi, ventila, nenormalnog zagrijavanja strojeva, ležajeva osovinskog voda, kvarova na elektroinstalacijama itd., lošeg vremena i slično. U tim slučajevima upravitelj stroja odreĎuje pojačanu (duplu) stražu, u koju dolazi još jedan časnik, mazač ili električar ili mehaničar a upravitelj stroja često vrši, neovisno o straži, ophodnju strojnog pogona.

10 10.2

Preuzimanje straţe - lista provjere

15

Vidi 9.2 10.3 Lista provjere - na dolasku, predisplovljenje

20 15

20

109

C11


UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE sukladno s MeĊunarodnom konvencijom o


2.


Skupina Tekst pitanja pitanja 11.1 Ustroj straţe prema vrsti broda i tipu postrojenja 11 11.2 Voţnja ovisno o vremenskim uvjetima 11.3 Priprema glavnog stroja za upuivanje 12.1 Sposobnost drţanja sigurne straţe 12 12.2 Nadzor nad strojevima koji su izloţeni havariji 12.3 Spremnost posade stroja za upravljanje porivnim sustavom 13.1 Priprema generatora za upuivanje 13 13.2 Učestalost i opseg praenja postrojenja 13.3 Prevencija kvarova u strojarnici

bodovi 20 10 20 20 10 20 15 15 20

Preventivni radovi su radovi koji se vrše na strojevima i ureĎajima da bi se izbjegli kvarovi ili loš rad strojeva i ureĎaja. Upravitelj stroja prema instrukcijskim knjigama po satovima pogona strojeva ima vremenski raspored kada se treba vršiti preglede strojnih

dijelova, mijenjati dijelove ili ih ispitivati i čistiti. On u dogovoru s prvim časnikom stroja vrši raspored tih radova u strojnom pogonu a prvi časnik stroja ih direktno izvodi. Dio ovih radova koji se moraju vršiti po pravilima i pregledima klasifikacijskih zavoda čiju klasu brod posjeduje, prijavljuju se za pregled ekspertima klasifikacijskih zavoda u prvoj luci u koju brod uplovi. 14.1

Spreĉavanje polucije sa broda u more Osnovno načelo Konvencije MARPOL 73/78 je očuvati čisto more, prirodnu ravnotežu biljnog i životinjskog svijeta u njemu, zadržati jeftine i stalne izvore hrane, te ne ugroziti egzistenciju čitavih naroda koji žive uz more i od mora. Ovo načelo je i zadaća svakog razboritog pomorca. Temeljni meĎunarodno

pravno- tehnički

izvor informacija o spriječavanju zagaĎivanja s brodova je Konvencija MARPOL 73/78. Taj obimni dokument nastao je na osnovi MeĎunarodne konvencije o sprečavanju zagaĎivanja s brodova iz 1973. godine, izmjenjen i dopunjen Protokolom iz 1978. godine, te pored ta dva

osnovna teksta sadrži i pet dodataka ( Anexa). Načela Konvencije MARPOL 73/78 su da svojim strogim propisima

110

20

i upozorenjima doprinese, ako već u potpunosti ne može spriječiti, smanjenje onečišćavanja i zagaĎivanja mora i zaštiti ekologiju oceana, mora, općenito i obala.Posebna pažnja i upozorenje posvećeno je osoblju stroja, upravitelju stroja i časnicima, jer oni mogu svojim profesionalnim ponašanjem najviše doprinjeti spomenutom očekivanju i zaštiti. 14

14.2 Stanje kaljuţa u strojarnici 14.3 Kontrola upravljačkih sustava u stroju 15.1 Pravilno voĊenje dnevnika stroja

20 10 15

Dnevnik stroja je dokument koji se uvažava kao jedini direktni dokaz o strojnom postrojenju u sudskim sporovima. Važno ga je voditi jasno, ispra vno (prema upustvima za voĎenje koje se nalazi na prve dvije stranice Dnevnika) i temeljito. Netočna bilješka se ne smije brisati već samo prekrižiti crtom. Upravitelj stroja je dužan voditi računa da se u Dnevnik ažurno, točno i detaljno unašaju svi pogonski parametri strojeva u pogonu, važni dogaĎaji, kratki opisi izvršenih radova, krcanja i prebacivanja goriva i balasta itd. Časnik stroja odgovoran za stražu, pri kraju straže ispunjava rubriku podataka za svoju stražu i potpisuje je. Na kraju stranice sv aki dan, nakon 24 sata, upravitelj stroja ovjerava svojim potpisom. U rubrici

"Bilješke" unašaju se važni dogaĎaji u pogonu.. 15

15.2

Upravljanje postrojenjem u nuţdi Upravljanjem postrojenja u nuždi, koja može nastati iz više razloga, neposredno vodi upravitelj stroja. Nuždom se smatraju kvarovi na

15

porivnom stroju pa se vozi smanjenom snagom, s nekim od

cilindara isključenim i slično; kvarovi dizel generatora pa se prelazi na dizel generatore u nuždi; kvar na kormilarskom ureĎaju pa se prelazi na korm ilarenje u nuždi; veliko (orkansko) nevrijeme kada se plovi kormilarskom brzinom. Kod svih navedenih slučajeva i straža u stroju se pojačava odgovarajućim osobljem. 15.3

Sigurnosne mjere i postupci u sluĉaju nuţde Upravljanjem postrojenja u nuždi, koja može nastati iz više razloga, neposredno vodi upravitelj stroja. Nuždom se smatraju kvarovi na

20

porivnom stroju pa se vozi smanjenom snagom, s nekim od

cilindara isključenim i slično; kvarovi dizel generatora pa se prelazi na dizel generatore u nuždi; kvar na kormilarskom ureĎaju pa se prelazi na kormilarenje u nuždi; veliko (orkansko) nevrijeme kada se plovi kormilarskom brzinom. Kod svih navedenih slučajeva i straža u stroju se pojačava odgovarajućim osobljem . 16.1

Drţanje straţe plovidbom kanalima

20

Za plovidbe kanalima smatra se da je strojarnica u pripravnosti.

Časnik stroja odgovoran za stražu mora osigurati da sva

111

postrojenja i oprema, koji se rabe tijekom manevra su u stanju neposredne pripravnosti te da postoji dovoljna i rezervna snaga elektr ične energije, da stroj kormila radi sa dvije hidro pumpe ulja

itd. Časnik straže mora neprekidno biti uz ureĎaj manevriranja glavnim motorom, električar uz glavnu električnu razvodnu ploču, jedan mazač u ophodnji nadzora pogona s naglaskom na kompresore zraka, drugi mazač ili električar na raspolaganje časniku straže. Upravitelj stroja povremeno obilazi strojni pogon i prisustvuje manevriranju uz neposredni nadzor pogona. 16

17

18

19

20

16.2 Predaja straţe u izvanrednim okolnostima 16.3 Uzbunjivanje u slučaj u opasnosti 17.1 Izvješa o izvanrednim radovima u strojarnici 17.2 Mjere opreza i zaštite kod izvanrednih situacija 17.3 Pregled i priprema kod preuzimanja straţe 18.1 Sposobnost časnika za preuzimanje straţe 18.2 Drţanje straţe u plovidbi 18.3 Izvješa kod izvanrednih okolnosti 19.1 Izvanredne okolnosti na pomonim strojevima, izvješa 19.2 Kontrole upravljačkih sustava 19.3 Preuzimanje straţe, lista provjera 20.1 Drţanje straţe kada je strojarnica bez posade 20.2 Zaustavljanje cjelokupnog postrojenja kod odlaska broda na dokovanje 20.3 Kontrola i zaustavljanje pogona stroja

20 10 20 15 15 20 15 15 20 20 10 20 20 10

112

C11


UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE sukladno s MeĊunarodnom konvencijom o


1.


Skupina Tekst pitanja pitanja 1.1 Ustrojiti straţu na odreĎenom brodu ili simulatoru 1 1.2 Ispisati listu provjere predaje straţe 1.3 Pripremiti centrifugalnu pumpu za upuivanje 2.1 Ustrojiti straţu na odreĎenom brodu u luci ili simulatoru 2 2.2 Ispisati listu provjere preuzimanja straţe 2.3 Pripremiti pomoni motor za upuivanje 3.1 Ustrojiti straţu broda na terminalu 3 3.2 Ispisati listu provjere u nenadgledanoj strojarnici 3.3 Pripremiti kotao za potpalu (na simulatoru) 4.1 Ustrojiti straţu na odreĎenom brodu u doku - brodogradilištu 4 4.2 Prikaţi izdavanje trajnih naloga posadi stroja od strane upravitelja stroja 4.3 Pripremiti dizel generator za zaustavljanje 5.1 Ustrojiti straţu radi pripreme pogona za manevriranje na odreĎenom brodu 5 5.2 Primopredaja straţe u okolnostima bolesti ili pijanstva časnika stroja 5.3 Pripremiti glavni motor za upuivanje (na brodu ili simulatoru) 6.1 Preuzeti straţu u odreĎenoj strojarnici koja je povremeno bez posade 6 6.2 Predati straţu na terminalu Na svakom brodu koji je u luci sigurno vezan ili usidren pod redovitim

okolnostima, zapovjednik mora radi sigurnosti odrediti držanje primjerene i djelotvorne straže o čemu obavještava upravitelja stroja. Posebni uvjeti mogu proizaći zbog naročitih vrsta brodskog poriva ili pomoćnih ureĎaja, te na brodovima koji prevoze rizične, opasne ili lako zapaljive tvari i druge posebne vrste tereta. Upravitelj stroja mora u dogovoru sa zapovjednikom osigurati ustroj

primjeren držanju pouzdane strojarske straže dok je brod u luci. Pri odlučivanju o njezinu sastavu, koji može obuhvatiti odgovarajuće strojarsko osoblje, u obzir valja uz ostalo uzeti slijedeće: na svakom brodu porivne snage od 3000 kW ili jačem za  stražu mora uvijek biti odgovoran netko od strojarskih časnika; 

na brodu slabije porivne snage od 3000 kW, prema slobodnoj

odluci zapovjednika u dogovoru s upraviteljem stroja, dopušta se straža i bez časnika stroja; te časnicima stroja, dok su odgovorni za stražu, ne smiju se povjeravati drugi poslovi ili dužnosti, koji bi ih mogli ometati u obvezi nadzora

113

bodovi 15 20 15 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15

brodskih postrojenja, niti ih oni smiju prihvatiti.

7

8

9

10

6.3 Pripremiti turbogenerator za upuivanje (simulator) 7.1 Preuzeti straţu u odreĎenoj strojarnici s posadom 7.2 Predati straţu u luci 7.3 Pripremiti plinsku turbinu za upuivanje 8.1 Preuzeti straţu u manevriranju 8.2 Predati straţu u doku 8.3 Demonstrirati djelotvorno i sigurno pumpanje kaljuţa 9.1 Preuzeti straţu na terminalu 9.2 Predati straţu u izvanrednim okolnostima 9.3 Pripremiti separator za upuivanje 10.1 Preuzeti straţu u izvanrednim okolnostima 10.2 Izvršiti povremeni (periodički) pregled postrojenja 10.3 Kontrolirati dnevnik stroja Dnevnik stroja j e dokument koji se uvažava kao jedini direktni dokaz o

strojnom postrojenju u sudskim sporovima. Upravitelj stroja je dužan voditi računa da se u Dnevnik ažurno, točno i detaljno unašaju svi pogonski parametri strojeva u pogonu, važni događaji. Časnik stro ja odgovoran za stražu, pri kraju straže ispunjava rubriku podataka za svoju stražu i potpisuje je. Na kraju stranice svaki dan, nakon 24 sata, upravitelj stroja ovjerava svojim potpisom. U rubrici "Bilješke" unašaju se važni događaji u pogonu.

114

20 15 15 20 15 15 20 15 20 15 15 20 15

C11


UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE sukladno s MeĊunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem s vjedodţaba 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

2.


Skupina pitanja 11.1 11 11.2 11.3 12.1 12 12.2 12.3 13.1 13 13.2 13.3 14.1 14 14.2 14.3 15.1 15 15.2 15.3 16.1 16 16.2 16.3 17.1 17 17.2 17.3 18.1 18 18.2 18.3 19.1 19 19.2 19.3 20.1 20 20.2 20.3

i drţanjem straţe pomoraca,

bodovi

Tekst pitanja

Ustrojiti straţu na odreĎenom brodu ili simulatoru Predati straţu u doku Predati straţu u luci Pripremiti pomone motore za upuivanje Pripremiti separator kaljuţe za upuivanje

20 20 10 15 15 20 20 10 20 20 20 10 20 20 10 15 15 20 20 20 10 15 15 20 15 15 20 20 20 10

Pripremiti kotao za potpaljivanje

Ispisati listu provjere preuzimanja straţe Upravljane postrojenjem u nuţdi Izvješe o radovima u strojarnici Preuzeti straţu u izvanrednim okolnostima Preuzeti straţu za vrijeme manovre Kontrola dnevnika stroja Pripremiti kotao za stavljanje u pogon

Priprema pomonog motora za stavljanje u pogon Ispitivanje nepovratnog ventila na separatoru kaljuţe Pripremiti plinsku turbinu za upuivanje Predati straţu na terminalu Priprema glavnog stroja za upuivanje Ustrojiti straţu u doku Izvršiti periodični pregled postrojenja Pripremiti diesel generator za zaustavljanje Pripremiti utilizacioni kotao za pogon

Demonstrirati djelotvorno pumpanje kaljuţe Prikazati izdavanje trajnih naloga upravitelja stroja Pripremiti zaustavljanje pogona

Kontrola upravljačkog sustava Kontrola sustava veze Postupak sigurnosnih mjera u izvanrednim okolnostima Kontrola upr avljačkog sustava

Izvješivanje upravitelja stroja u izvanrednim okolnostima

115

C11

Drugi ĉasnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaĉim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaĉim POMORSKI PROPISI sukladno s MeĊunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodţaba i drţanjem straţe pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

1. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Skupina Tekst pitanja pitanja 1.1 Društva za klasifikaciju brodova DUŢNOSTI REGISTRA: zahtjevi koji opc enito propisuju uvijete

bodovi 15

́  uspostavljanje pravila za kontrolu izrade i odrţavanje  objavljivanje pregleda i izdavanje svjedodţbi – KLASE BRODA  ispitivanje ureĎaja i strojeva CILJEVI REGISTRA – uloga je osigurati 1. SIGURNOST NA MORU - trup i ̌cvrstoc a broda (preinake, ́ stabilitet, pregraĎivanje) - sigurnost i pouzdanost porivnog postorjenja (s pripadajuc im ureĎajima) te ostalih ureĎaja ́

(kotlovi, CO2, cijevi za paru, COW, IGS, automatika) ZAŠTITA MORSKOG OKOLIŠA 2. -ispuštanje fekalija , kaljuţe, itd... Pravila se primjenjuju bez obzira na područje plovidbe na : nove brodove , postojee teretne (ako se na njima obavljene preinake ) , postojee teretne brodove bez obzira kada su graĎeni , plutajue objekte i tehničke plovee objekte . REGISTRI: HRVATSKI REGISTAR BRODOVA , LLOYD REGISTER , GERMANISCHER LLOYD , DET NORSKE VERITAS , RINA,

BUREAU VERITAS Objavljeni tehnic ̌ki nadzor registra

1

1.2 Dnevnik stroja

25

Svi brodovi na mehanički pogon iznad 50 BT i s strojem snage od 110 kW i jačim moraju imati i voditi Dnevnik stroja. Dnevnik stroja u koji se stalno upisuju vaţni pogonski (radni) parametri glavnog porivnog stroja, pomonih strojeva i ureĎaja, te svi radovi u strojarnici dok brod plovi i kad je u luci, je dokumenat koji se uvaţava kao jedini direktni dokaz o strojnom postrojenju u sudskim sporovima. Dnevnik je vaţno voditi jasno, ispravno i temeljito. Upravitelj stroja je duţan voditi računa da se u Dnevnik aţurno, točno i detaljno unašaju svi vaţni detalji o strojnom pogonu, kako bi se u svakom trenutku imala prava slika o

stanju strojnog pogona. Naslovna stranica Dnevnika stroja sadrţi podatke o imenu, vrsti i namjeni broda, luci upisa, bruto i neto registarskoj zapremnini itd. Na kon tih opih podataka niţu se oni o

glavnom porivnom pogonskom stroju, pomonim strojevima i ureĎajima, te upute o načinu voĎenja Dnevnika. Na vrhu svake numerirane stranice Dnevnika nalazi se prostor za upisivanje datuma, luke polaska, luke odredišta i broj putovanja broda. Vrijednost temperatura i tlakova (parametri) glavnog porivnog stroja i dizel motora

116

generatora (rashladna voda, ulje za podmazivanje, ispušni plinovi, ispirni zrak itd.) upisuju se u odgovarajue rubrike. Pored ovih nabrojenih upisuju se razine (sadrţaj) taloţnih i dnevnih potrošnih tankova, radnih tankova ulja motora (karter), temperature morske vode,

leţajeva osovine propelera, strojarnice, poloţaj ručke goriva, optereenje regulatora, radni sati svih strojeva koji su u pogonu. U podne svakog

dana upisuju se podaci o količini goriva, maziva i vode u tankovima, to je stanje tankova, količine u 12 sati. Niti jedna stranica Dnevnika ne smije se otkinuti, tekst se ne smije mijenjati, brisati ili šarati. Griješke u Dnevniku ispravljaju se povlačenjem crte preko netočnog zapisa, nakon čega se upiše ispravan podatak. Netočan upis treba ostati jasno vidljiv. Potpis časnika u straţi unosi se u predviĎenu rubriku straţe, a svaku stranicu Dnevnika potpisom ovjerava upravitelj stroja. Zapovjednik broda NE UPISIVATI – transfere balasta, santine, (OIL RECORD BOOK) -

sve za što imamo posebnu dokumentaciju 1.3

Struĉna zvanja u pomorstvu MeĎunarodna pomorska organizacija IMO (International Maritime Organization) je po prvi put unificirala standard e za stručno usavršavanje pomoraca MeĎunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanje svjedodţbi i odrţavanje straţe pomoraca, STCW

10

1983. (Standars of Training, Certification and Watchkeeping for Seafarers).

Zvanja pomoraca u sluţbi palube su:  zapovjednik broda,  prvi ̌casnik palube,  časnik plovidbene straţe,  član plovidbene straţe,  zapovjednik jahte. Pomorac u službi palube može steć i sljedeć e svjedodžbe o

osposobljenosti : zapovjednik broda od 3000 BT ili vec eg (STCW II/2, točke 1-2); ́ prvi ̌casnik palube na brodu od 3000 BT ili vec ́em (STCW II/2, točke 1-1); zapovjednik broda do 3000 BT (STCW II/2, točke 3-2); prvi ̌casnik palube na brodu do 3000 BT (STCW II/2, točke 3-1); časnik plovidbene straţe na brodu od 500 BT ili veem (STCW II/1); zapovjednik broda do 500 BT u maloj obalnoj plovidbi (STCW II/3, točka 2); časnik plovidbene straţe na brodu do 500 BT u maloj obalnoj plovidbi (STCW II/3, točka 1); član posade koji čini dio plovidbene straţe (STCW II/4); zapovjednik broda do 200 BT u nacionalnoj plovidbi (HR III/14); zapovjednik broda do 50 BT u nacionalnoj plovidbi (HR III/13); -

117

zapovjednika jahte do 100 BT (HR III/11); do 500 BT (HR III/12).

zapovjednika jahte

Zvanja pomoraca u sluţbi stroja su:  upravitelj stroja,  drugi ̌casnik stroja,  časnik plovidbene straţe u strojarnici,  član plovidbene straţe u strojarnici. Pomorac u službi stroja može steć i sljedeć e svjedodžbe o

osposobljenosti: upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim (STCW III/2, točka 2); drugi ̌casnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jac ̌im (STCW III/2, točka 1); III/25); (HR III/24). -upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage do 3000 kW (STCW III/3); -drugi ̌casnik stroja na brodu sa strojem porivne snage do 3000 kW (STCW III/3, ); -časnik stroja odgovoran za straţu u strojarnici sa strojem porivne snage od 750 kW ili jac ̌ im (STCW III/1); -član posade koji čini dio plovidbene straţe u strojarnici (STCW III/4); -upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage do 750 kW u nacionalnoj plovidbi (HR III/26); -časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage do 750 kW u nacionalnoj plovidbi (HR -upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage do 350 kW u nacionalnoj plovidbi Zvanja pomoraca u GMDSS- radiosluţbi su: radioelektroničar radiooperater Pomorac s odgovarajuc im zvanjem u GMDSS -radioslužbi može stec i

́ ́ sljedee svjedodžbe o osposobljenosti radioelektroničar I. klase (STCW IV/2, točka 1); radioelektroničar II. klase (STCW IV/2, točka 2); radiooperater s opc ́om ovlasti (STCW IV/2, točka 3); radiooperater s ogranic ̌enom ovlasti (STCW IV/2, točka 4) Upravljaka razina odgovornosti povezuje se uz zvanje zapovjednika broda, prvoga ̌casni ka palube, upravitelja stroja i drugoga ̌casnika stroja , odnosno uz upravljanje svim ili pojedinim toc ̌no utvrĎenim djelatnostima na brodu. Radna razina odgovornosti povezuje se uz zvanje ̌casnika odgovornog

za plovidbenu straţu ili straţu u strojarnici, radioelektroničara i radiooperatera na brodu.

Pomona razina odgovornosti povezuje se uz zvanje ̌clana posade broda . Iznimno od koji ̌cini dio plovidbene straţe ili straţe u strojarnici odredbe stavka 2. ovoga ̌clanka , zapovjednik broda do 500 BT u maloj

118

obalnoj plovidbi osposobljava se na radnoj razini. 2.1

Osnovni pregled strojnog ureĊaja za klasu broda

15

OSNOVNI PREGLED To je obvezni i potpuni pregled broda u svrhu utvrĎivanja sposobnosti broda za plovidbu ako nadzor ili gradnju nije obavio registar ukoliko :  pregled radi upisa broda u upisnik brodova  promjene podruc ̌ ja plovidbe ili namjene Osnovni pregled obuhvac ̌a : ̌ ajki objekta koji se odnosi na provjera trupa , strojnih a) Provjera znac ureĎaja, opreme, I ureĎaja ugraĎenih na brodu , provjeru stupnja

istrošenosti , SVEGA.. b) Pregled strukture trupa , strojeva I opreme u svrhu utvrĎivanja

propisanog odrţavanja da su prikladni namjeni , te da nisu provedene neobraĎene preinake c) Provjera propisanih isprava te brodskih kniga , priručnika i ostale dokumentacije kako je uvedeno u zahtjevima PRAVILA primjenjivanih za izdavanje strukturne isprave -sva dokumentacija (nacrti) – BRODAR je duţan nabaviti  dokumentacija za trup ( opi plan , plan krcanja , plan kapaciteta , nacrt gl. Rebra, nacrt nepropusnih pregrada , nacrt razvijene vanjske oplate  dokumentacija za strojni ureĎaj (nacrt rasporeda prostorije strojeva , podaci o pomoc nim i porivnim strojevima , kotlova , pregrijača

́ , nacrt shema cjevovoda, balasta , protivpoţarni , kaljuţni , otpadnih voda ...)

 dokumentacija za elektric ̌nu opremu (opi plan raspodjele el. Energije , rasvjete , napajanja , nacrt jednopolne sheme , te

njihov smještaj )  gdje c ́e brod ploviti (LOKALNO ili PO SVIJETU ), koji teret c ́e prevoziti, veličina broda - izrada nacrta, i kad su gotovi biraš

  

registar - REGISTAR-PROJEKTANT diskutiraju ̌ , BRODOGRADITELJ, - 4 nadzorna organa (PROIZVOĐAC UPRAVITELJ, REGISTAR) - BROD GOTOV: -dopuštenje za probnu voţnju PROTOKOL- probne voţnje

119

ZA REDOVNI PREGLED vremenski razmaci propisni pravilima.

Mogu se obaviti odjednom ili u više navrata u dozvoljenom intervalu . 1. GODIŠNJI- godišnje (± 3 mjeseca) – utvrĎuje se zadovoljavajuc e ́ stanje trupa, stroja, el

2. MEĐUPREGLED (2,5 god. ± 6 mjesci od polovine vremenskog razmaka perioda klase) - moţe se obaviti

umjesto 2. ili 3. godišnjeg pregleda 3.OBNOVNI- To je temeljiti i potpuni pregled trupa, stroja, ̌ eti 12 mjeseci prije isteka klase elektrikemoţe zapoc (5 god). ALTERNATIVNI PREGLEDI 1. POSTUPNI PREGLED – vrši se umjesto Obnovnog Pregleda za brodove više od 500 BRT i manje od 25 god star - dozvola da se vrši - svake godine 25% stavki da bi se završilo u vrijeme trajanja klase - izuzeti tankeri, bulkovi, OBO ... takoĎer se moraju vršiti Godišnji i MeĎupregled 2. POSTUPNI PREGLED UPRAVITELJA STROJA UVJETI :  ispit za upravitelja stroja  3 godine u svojstvu upravitelja stroja na slic ̌nom brodu  ne smije pregledati istu stavku dvaput zaredom SMIJE: - pregledati pomoc ne i turbine u potpunosti ́ NE SMIJE:  u luci gdje registar ima experte  2 put zaredom ista stavka  paralelni rad DG, zaštite DG, pokus opterec ́ , razvodne ploc ̌e  ispitivanje automatike  posude pod tlakom Pregled se mora upisati u dnevnik stroja i poslati registru.

3. SUSTAV PLANSKOG ODRŢAVANJA  odrţavanje po broju sati rada  preporučuje proizvoĎač  vremenski interval ne duţi od postupnag pr.  brodar duţan osigurati saţeti opis svakog odrţavanja 2

120

2.2 Knjiga o uljima (dio I) Moraju je imat svi tan keri vec i od 150 BRT-a, ostali brodovi vec i od 400 ́ ́ BRT-a. Upisuju se sve operacije i transferi vezani za GORIVO ,

15

MAZIVO i KALJUŢU u svakoj knjizi piše u detalje nac ̌ in ispunjavanja i šifre. “I“ – dodatni postupci i zabilješke, upisivanje stanje bilga tan ka jednom tjedno (samovoljno, nije obavezno), testiranje 15ppm alarma… “C” – transfer ulja i slaĎa, spaljivanje slaĎa, jednom sedmično upisuje se stanje tankova (samo koji su na popisu)… “D“ – prebacivanje kaljuţne vode iz santina u tank kaljuţe, pumpanje van broda preko 15ppm ureĎaja “H“ – ukrcaj bunkera BITNO bilo kakvi unosi ne smiju se brisati ili ispravljati

korektorom. Mogu se samo prekriţiti jednom crtom I potpisati. Na kraju svakog unosa treba se zapisati datum, datum upisa, tko je upisao i potpis. Na svaku stranicu dnevnika se potpisuju upravitelj stroja

i zapovijednik. Ukoliko se prebacuje nešto u slop tank transfer se treba upisati I u knjigu ulja za palubu I svi podaci trebaju biti identični. Kod bilo kakvog prepumpavanja vremenski period ne smije biti krai nego što je kapacitet pumpe. 2.3 CO2 ureĊaj za gašenje poţara

20

Izvršiti pregled prema zahtjevima:  pregled boca (stanje ) tekue stanje 56,6 bara pri 20oC , 45 kg  pregled cjevovoda od boca do razvodne stanic e i od razvodne stanice do pojedinih zaštic ̌enih prostor ija te propuhivanje cjevovoda

 pregled ureĎaja za upravljanje i signalizaciju , sigurnosne ureĎaje te provjeru rada ventila razvodne stanice

Ispitati ugraĎeni PP (protiv poţarni ) sustav prostorije strojeva i teretnog prostora (ako postoji ) te kontrolirati sadrţaj boca (obuhvativši i pilot boce ) mjerenjem teţine ili razine CO2. u bocama ̌ ine , Ako je ukupni gubitak mase CO2 vei od 10% originalne kolic odnosno vec ́i od 5% za halon. Ispitati propuštanje ili gubitak plina te ako se ne utvrdi propuštanje tada tlac ̌ iti bocu hidrauličkim tlakom ( utisnut na boci) Ispitati na nepropusnost tlakom od 7 bara (0,7Mpa) cjevovod boca do razvodne stanice do zaštic ̌enih prostorija , te cjevovod pilot zraka uključujuči i flexibilne cijevi gdje je to primjereno. Najmanje 50% svih boca treba vizuelno pregledati iznutra te tlac ̌iti na ispitani tlak (utisnut na boci ) u intervalima koji ne p relazi 10 god. cjevovod od boca CO2 do razvodne stanice starijim od 20 god. i više Treba pri svakom obnovnom pregledu ispitati hidraulic ̌ kim tlakom od 120 bara (12Mpa) 3.1 Gubitak klase broda

10

Pomorski brod gubi stečenu klasu u slijedečim slučajevima:

121

 Nakon isteka roka valjanosti klasifikacijske svjedodţbe.  Ako brod, njegovi strojevi, ureĎaji, oprema ili sredstva nisu podvrgnuta periodičnim pregledima u predviĎenom roku, uzevši u obzir odgaĎanje godišnjih pregleda koji su predviĎeni Pravilima 

klasifikacijskog zavoda. Poslije nasukavanja broda ili havarije, ako se brod u luci u koju uplovi nakon havarije ili nasukanja, ne podvrgne pregledu.

 Nakon izvršenih konstrukcijskih preinaka trupa, nadgraĎa, strojeva i ureĎaja ili izmjene opreme na koju se odnose zahtjevi Pravila klasifikacijskih zavoda, ako te preinake nisu bile predhodno odobrene od Zavoda.

 Ako se ne izvrše preporučeni popravci ili ne otklone nedostaci utvrĎeni od eksperta Zavoda prilikom prethodnih pregleda.  Ako brodovlasnik otkaţe klasu broda.

3

PRIMJER - gubitak radi neizvršavanja popravka balastne pumpe nas interesira klasa strojnog ureĎaja (ne trupa ) ( zajedno ̌cine klasu broda) 3.2 Osovina propelera i propisi za klasu broda  POTPUNI (5 godina) – potpuno skinuti vijak i osovinu pregled leţajeva meĎuosovine (zračnosti) – analiza ulja – brtvenice (propuštanje) – konus – – vijak (pitch – rastaviti sva krilca)

15

 MODIFICIRANI (ne moţe 2 puta zaredom) - djelomično vaĎenje osovine - zračnost leţaja 

- stanje brtvenica (mogu se mijenjat, lijepe se) - jedno krilo kod pitcha DJELOMIČ NI - skidanje vijka (samo sa klinom ispit. površine) - zračnosti - analiza ulja (voda , oksidacija , kloridi , metal ) - odgaĎanje do 2,5 god.

OSOVINA pregleda se kvaliteta materijala i zaštitnih obloga (otporni na koroziju) BRTVENICE SIMPLEX – (uljna) Spoj vratilo – vijak ne mora biti klin, moţe i prirubnica.

Upravitelj mora biti prisutan pri montaţi demontaţi propelera. Duţnost upravitelja ispitati konus propelera magnetskim fluxom (naspreja se površina i ona mijenja boju kad se elektrode spoje ako ima napuknua. Ako se pojavi napuknuc ́e treba probati pobrusiti da se vidi da nije samo površinski.

122

Redovita kontrola ulja (analiza) – voda, kloridi, metali Pratiti potrošak ulja ( 1 – 1,5 l dan ). Ako imamo emulziju treba mijenjati ulje, podesiti visinu gravity tanka (nadtlak 0,4 bara)

Postoji mikrometar za brtvenice i istrošenost leţajeva Nalijeganje konusa propelera mora biti min. 80% 3.3

Organizacija gašenja poţara u strojarnici broda Ovisno kakav je poţar – LOKALNO ili PROŠIRENO

20

1. Alarm 2. Zaustavljanje ventilacije – JAVITI NA MOST 3. Zaustaviti GM, PM, separatore, daljinske ventile tankove ulja i goriva 4. Zatvoriti sve otvore (vrata, zaklopke, poklopce) 5. Prozivka 6. Puštamo plin i kontroliramo izvana da li gubi mo plin (plahta, kunjevi) 7. Čeka se 36 sati 4.1 Postupak pri stavljanju broda u klasu ̌ aja. Ovisno da li je stari ili novi brod treba razmotriti sluc ̌aj do sluc STARI BROD - najmanje probna voţnja i treba napravit stavke koje su Istekle - mora se provjeriti kompletno NOVI BROD - registar ima pravo uvida u svu dokumentaciju – svi Nacrti - pri gradnji se mora odrediti tereta i područja plovidbe - nacrte radimo prema tome i prilaţemo registru (oni moraju potpisati nacrt - REGISTAR – vrši nadzor nad gradnjom. Imaju pravo ispitivati fizikalno kemijska svojstva materijala

(bez razaranja), kontrolirati boju, PP zaštitu. - ZAVRŠETAK GRADNJE - PROBNA VOŢNJA (po protokolu), na njoj se sve zapisuje i kontrolira. Različiti reţimi rada (110% snage 5-8 min). Snima seindikatorski dijagram - kontrolu vrše: upravitelj, registar, brodograditelj, proizvoĎac ̌ PREGLED

bijeli metal, temp. leţaja, sva izvješc ́a upravi regist ra, ako je sve OK, brod dobiva PRIVREMENU SVJEDODŢBU O KLASI koja traje 6 mjeseci Ono što se nije stiglo dobiva oznaku oznaku EXP, koju moramo u 6 mjeseci riješiti EXP znači nedovoljno ispitan ureĎaj koji c ́e se ispitati u exploataciji u roku 6 mjeseci Poslije 6 mjeseci PRAVA KLASA BRODA na period 5 godina.

4

4.2

Kormilarski ureĊaj i propisi za klasu broda Moraju postojati glavni i pomoc ́ ni

15

123

Glavno kormilo mora biti u stanju okranuti sa 35° na jednoj strani na 30° na drugoj strani za 28 sec (ljetni gaz, nominalna brzina, ) Pomono kormilo sa 15° na 15° (pri 7 čvorova, ljetni gaz) za 60 sec Redovito je glavno i pomoc ́ no kormilo isto - dvije pumpe. Jedna pumpa od kormila mora biti na emergency panelu. Moraju postojati 2 sradstva veze - telefon i indukcioni telefon. PROSTORIJA KORMILA izvan stroja izvan nadzora moramo je obilaziti expanzioni tank sa 3⁄4 ulja - kapacitet je još jedno punjenje spojen sa nadoljevnim tankom koji mora imati pumpu LOKALNO UPRAVLJANJE – indikacija otklona, sredstvo veze, protuklizne podnice, rezervno punjenje ulja DALJINSKO UPRAVLJANJE – MOST – kolo, indikator otklona, sredstva veze 4.3

Osobna i kolektivna zaštita na brodu U osobnu i kolektivnu zaštitu, za sve brodove, spadaju slijedea sr edstva

15

i oprema:  Sredstva veze.  Osobna sredstva za spasavanje.  Kolektivna sredstva za spasavanje. Sredstva veze su radioureĎaji na sredstvima za spasavanje, to su priručni VHF primoodašiljači i radar transponder . Sustav uzbune mora biti

rasprostranjen po čitavom brodu i upotpunjen razglasnim ureĎajima. Sredstva za signalizaciju, u koju spadaju pirotehnička signalna sredstva, radio i svjetlosna signalna sredstva.

Osobna sredstva za spasavanje su slijedea: a. Koluti za spasavanje, koji moraju: b. Prsluci za spasavanje moraju se predvidje ti za svaku osobu na brodu c. Hidro-termno zaštitno odijelo odgovarajue veličine, mora se Kolektivna sredstva za spasavanje su: čamci za spasavanje i splavi za spasavanje prema konvenciji SOLAS. Čamci za spasavanje i pneumatske splavi za spasavanje trebaju imati propisanu opremu i to:

   

oprema za odrţavanje, signalna oprema, navigacijska oprema,

hrana, voda i pripadajua oprema.

5.1 Spremnici zraka i propisi za klasu broda NOVA BOCA – ispitivanje tlakom 1,5 x pn – jednom u 5 god. za klasu broda STARA BOCA – ispitivanje tlakom 1 + pn ARMATURA – 2 x pn - svake godine treba je otvoriti, očistiti i zaštiti od korozije

15

124

- pregledati sigurecu - boce ne tlac ̌ iti pneumatski, nego hidraulic ̌ki – vodom - sigureca mora imati osiguran ispust zraka van strojarnice ̌ EP na boci + sigureca na glavnom dovodu zraka ili - LAKOTOPIVI C samo sigureca na boci ̌ EP - 10 mm, 82°C se topi, odvod van stroja, - LAKOTOPIVI C KAPACITET SPREMNIKA -za prekretni glavnim motor 12 upuivanja bez nadopune - za neprekretni motor 8 upuivanja - za pomoni motor 6 upuivanja bez nadopune ( za pomoc ́ne motore ) PITCH – 1 komp, 1 boca PREKRETNI – 2 komp, 2 boce KAPACITET KOMPRESORA – sa 5 na 30 bara u roku jednog sata EMERGENCY BOCA – 1 x upuc ivanje sa svojim kompresorom ́ POMOĆ NI – 6 upuivanja, vezano na gl. bocu 5

5.2

Sprjeĉavanje oneĉišćenja mora smećem i otpadom - Prilog V

25

MARPOL 73/78

Sprečavanje zagaĎivanja smeem se odnosi na sve brodove, a u optjecaju su slijedec ́i posebni pojmovi: Otpadak (e:wastes) – neupoterbljena, nepotrbna ili suvišna tvar koja se ispušta. Smeće (e:garbage) – sve vrste otpada vezanih za prehranu, ţivljenje i rad (osim svjeţe ribe i njezinih ostataka) koji se stvaraju pri normalnom korištenju broda i koji se moraju neprekidno ili povremeno odstranjivati. UreĊaj za spaljivanje otpadaka (spaljivaĉ otpadaka ili incinerator ) (e:garbage incinerator ) – brodski ureĎaj za spaljivanje krutih otpadaka pribliţnog sadrţaja kao kuc ́ni otpaci i tekuc ́ i otpaci koji nastaju radnjama na brodu , tj. domainski otpaci, otpaci od tereta broda, ostaci kod brodskih radnji, ostaci tereta, ostaci ribarske opreme itd. UreĊaj za obradbu smec ́a (usitnjivaĉ, drobilica, presa) (e:garbage processing equipment ) – ureĎaji kojima se smec e usitnjava ili mu se ́ smanjuje zapremina. (e:garbage collection equipment )– UreĊaj za sakupljanje smec a

́ spremnici i drugi ureĎaji za sakupljanje i c ̌ uvanje smea.

125

5.3

Preventivno odrţavanje radi zaštite od poţara u strojarnici VIBRACIJE – popuštanje braga, prirubnice, cijevi (obu jmice na flanĎama goriva) IZOLACIJA – ispitivanje, mora se ruka moc i drţati (do 60°) ́ ČISTOĆA STROJARNICE – zauljene krpe stupe, čišenje oko filtera, rizični dio OTKLANJAT PROPUŠTANJA G.M. i P.M. (goriva i ulja) SEPARATORSKA – čista SONDE – moraju imati c ̌ epove DOZVOLE ZA RAD NA TOPLO – (izvršavati) pokrivati tople površine pri varenju, brušenju

10

6.1 Generatori pare i propisi u svezi pregleda za klasu broda Svake godine – izvana Svake druge godine - iznutra PREGLED IZVANA armatura, oprema, bez otvaranja, pregrijači, zagrijači + sigurnosni ventil tlak 3-5% vei od pr , sustav goriva, napajanja zatvorimo glavni zaporni ventil i diţemo tlak provjera alarma, signalizacija nivoa, tlak, nepravilno paljenje zaštitni alar m (ako se ne upali), indikatror plamena provera izolacije PREGLED IZNUTRA otvori se, pregleda u rastavljenom stanju loţište, vodena i dimna strana (očistiti prije) ventili ako se sumnjatest debljine stijenke hidraulički test za armaturu Nakon pregleda – hidraulički test (ne dizat paru) radi opterec enja.

Tlak diţemo sa ruc ̌nom

15

́

pumpom. za vec ́e tlakove (>10 bara) 3 – 5% pr ISPITIVANJE SIGURNOSNIH VENTILA 1. GLAVNI KOTAO – vrši registar 2. UTILIZATOR – moţe kapo, ali dokumentacija ide r egistru

126

6

6.2

Sprjeĉavanje oneĉišćenja mora uljem (kaljuţe stroja) Prilog I

25

MARPOL 73/78

6.3

Propisi i provedbe zaštitnih mjera na radu u strojarnici

10

7.1

Glavni motor i propisi u svezi pregleda za klasu strojnog ureĊaja  Defleksije  Cilindri  Kriţna glava  Leţajevi  Klipovi  VT pumpe  Svi cjevovodi  Pumpe goriva  Privješene pumpe  Turbopuhala

20

127

 Vibracioni damperi  Temeljni vijci  Rasprskači Redovito se uzimaju defleksije, zračnosti kvrgi, zračnosti leţaja. Cijev uputnog zraka se skine i ako ima ulja treba sve cijevi skidat

(eksplozivno). Proi kroz protokol manovre (koliko se zraka troši, koliko treba za napunit bocu, koliko treba za prekret). Sustav upuivanja i upravljanja sa svih lokacija (most, ECR, lokalno na motoru). Pregled sustava zaštite i alarma, kablovi, električna oprema.

7

Drţati svoj stav da se ne otvara motor bespotrebno (pogotovo glavni leţajevi). 7.2 Pomorska inspekcija - vrste i nadleţnost Po pravilu brod mogu zaustaviti samo lučke vlasti odnosno ovlašteni inspektor. Sud, Policija ili vojska nalog proslijeĎuju Kapetaniji i oni su jedini izvršioci. Šte pregledava pomorska inspekcija:  Vez, skala, holdinzi  Teretni ureĎaj i svjedodţbe  U strojarnici sve posebno što se tiče sigurnosti, dopuštenje za

15

rad.

 Zaštite od poţar a  Zaštita od onečišenja (neispravni OWS, zatvoreni bilge     

overboard ventili...) Kontrola breveta

Uvijeti ţivota Alkoholiziranost (mogu iskrcati člana posade) Mogu traţiti vjeţbu napuštanja broda ili protupoţarnu vjeţbu Mogu tračiti svjedodţbe (za makinu): Klasa strojnog ureĎaja, Dnevnik stroja, Knjiga o uljima

7.3

Protivpoţarna pumpa za nuţdu Mora biti smještena van prostora strojarnice u izdvojenoj prostoriji. Kapacitet do najudaljenije točke broda dvije manige sa mlaznicama

15

promijera 10mm (i kada je brod prazan) Nezavizan usis mora biti ispravan, nepovratni ventil Mora imati nezavisan pogon pod tim se misli el. Motor spojen na

emergency ploču, kablovi moraju prolaziti izvan strojarnice. Moţe imati svoj diesel motor za pogon. Mora se jednom tjedno testirati u radu (dovesti je pod radni tlak).

Mora biti uvijek spremna za rad, samosisna (imati samosisni ureĎaj ili priming pumpu).

Klasa obuhvaa tlačenje protupoţarnog cjevovoda svakih pod tlakom d 8-10 bara svakih 4-5 godina. Brodovi od 1000 – 2000BRT moraju imati samostalnu ili prijenosnu pumpu

Brodovi od 2000BRT i više samostalnu pumpu. 8.1 Pomorski zakonik Republike Hrvatske - preventiva, sigurnost i

15 128

8

zaštita mora Sadrţi brojne odredbe o sigurnosti preventivi i zaštiti morskog okoliša. Članovi posade su duţni obavljati poslove tako da se spriječi onečišenje (ispravan OWS, lokot na overboard ventilu. U slučaju onečišenja treba obavezno javiti nadleţnom organu (zapisati vrijeme...). Spriječiti zagaĎenje u slučaju havarije. Zapovijednik je duţan: poduzimati mjere zaštite okoliša, unijeti u brodki dnevnik bilješku o svakom zapaţenom dogaĎanju i podnesti izviješe Kapetaniji. Odaslati obavijest radio putem u slučaju nailaska na zagaĎenje. Ograničiti slobodu kretanja svakoj osobi koja teţe ugrozi okoliš. 8.2 Dopuštenje za rad u opasnim okolnostima  Ulaz u zatvorene prostore (enclosed space permit)  Rad na toplo (hot work permit)  Izoliranje električnih ureĎaja ( elec. Isolation certificate)  Izoliranje toplih površina  Degazacija (gas free) – iznad 20% kisika, mjeriti na tri visine u

15

tanku, ponavljati svakih pola sada ili kod ulaska u tank nositi svoj personal detektor) Dopuštenje za rad na hladno (cold work permit)

  Zahtijevani uvijeti prije početka radova 8.3 Alternativni pregledi strojnog ureĊaja za klasu broda

20

ALTERNATIVNI PREGLEDI: 1. POSTUPNI PREGLED – vrši se umjesto Obnovnog Pregleda za brodove više od 500 BRT i manje od 25 god star - dozvola da se vrši - svake godine 25% stavki da bi se završilo u vrijeme trajanja klase - izuzeti tankeri, bulkovi, OBO ... - takoĎer se moraju vršiti Godišnji i MeĎupregled 2. POSTUPNI PREGLED UPRAVITELJA STROJA UVJETI :  ispit za upravitelja stroja  3 godine u svojstvu upravitelja stroja na slic ̌nom brodu  ne smije pregledati istu stavku dvaput zaredom SMIJE: - pregledati pomoc ne i turbine u potpunosti ́ NE SMIJE:  u luci gdje registar ima experte  2 put zaredom ista stavka  paralelni rad DG, zaštite DG, pokus opterec ́ , razvodne ploc ̌e  ispitivanje automatike  posude pod tlakom Pregled se mora upisati u dnevnik stroja i poslati registru.

3. SUSTAV PLANSKOG ODRŢAVANJA  odrţavanje po broju sati rada  preporučuje proizvoĎač

129

 vremenski interval ne duţi od postupnag pr. brodar duţan osigurati saţeti opis svakog odrţavanja 9.1 Redovni pregledi strojnog ureĊa ja od strane klasifikacijskih zavoda

20

(Registra) ZA REDOVNI PREGLED vremenski razmaci propisni pravilima.

Mogu se obaviti odjednom ili u više navrata u dozvoljenom intervalu.  GODIŠNJI - godišnje (± 3 mjeseca) – utvrĎuje se zadovoljavajuc ́e



stanje trupa, stroja, el MEĐUPREGLED -(2,5 god. ± 6 mjesci od polovine vremenskog razmaka perioda klase). -Moţe se obaviti

umjesto 2. ili 3. godišnjeg pregleda

 OBNOVNI- To je temeljiti i potpuni pregled trupa, stroja, ̌ eti 12 mjeseci prije isteka klase Elektrike. Moţe zapoc (5 god). 9

9.2 Klasifikacijske isprave

 Svjedodţba o klasi broda  Svjedodţba o klasi trupa  Svjedodţba o klasi strojnog ureĎaja  MeĎunarodna svjedodţba o spriječavanju zagaĎenja uljem  Potvrde o sposobnosti krcanja tereta  Dnevnik stroja  Knjiga o uljima I i II  Upisni list  Popis posade  Svjedodţba o sigurnosti  Knjiga stabiliteta 9.3 Sprjeĉavanje oneĉišćenja mora sanitarnim vodama - Prilog

10

20

IV

MARPOL 73/78 Ovaj prilog nije na snazi.

Odnosi se na sve brodove vee od 200 BRT i putničke sa više od 10 putnika. Razlikujemo crne vode i sive vode. Obrada se vrši u govnjari aerobnim bakterijama kojima treba puno kisika za razgradnju fekalija. Klor se dodaje maksimalno 5 mg/litri.

10.1

Postupni pregled strojnog ureĊaja - pregled upravitelja stroja

15 130

POSTUPNI PREGLED UPRAVITELJA STROJA UVJETI :  ispit za upravitelja stroja  3 godine u svojstvu upravitelja stroja na slic ̌nom brodu  ne smije pregledati istu stavku dvaput zaredom SMIJE: - pregledati pomoc ne i turbine u potpunosti ́ NE SMIJE: - u luci gdje registar ima experte - 2 put zaredom ista stavka ̌ e - paralelni rad DG, zaštite DG, pokus opterec , razvodne ploc ́ - ispitivanje automatike - posude pod tlakom Pregled se mora upisati u dnevnik stroja i poslati registru. 10 10.2

Sprjeĉavanje oneĉišćenja atmosfere s brodova - Prilog VI MARPOL

20

73/78

Nije na snazi za sada još uvijek prijedlog. Gorivi elementi u gorivu su ugljik, vodik i sumpor dok su negorivi vlaga

i čaĎa. Selektivna katalitička redukcija stupila na snagu u VII mjesecu 2004. A odnosi se na smanjenje NOx (dušičnih oksida). Urea se ubrizgava u posebni reaktor za što je potrebna temperatura iznad o

300 C. Kod 2-taktnih motora se spaja ispred a kod 4-taktnih motora iza turbine. 10.3 Ulazak u zatvorene prostore

15

Mjerenje se vrši na tri različite visine u tanku. Mijeri se sadrţaj kisika i ugljičnog dioksida. Svi zatvoreni prostori predviĎeni za pregled nakon osnovnog ispitivanja trebaju biti ponovno ispitani u intervalima koji ne prelazi 8 sati. Ekspert

moţe ui u zatvorene prostorije jedino uz pratnju osobe koja odgovara za radove te se mora uspostaviti stalno deţurstvo na ulazu u zatvoreni prostor. Mora se uspostaviti komunikacija i najduši vremenski interval do kojeg se mora provijeravati komunikacija (recimo 5, 10, 15 minuta). Prostori moraju biti kontinuirano ventilirani za vrijeme pregleda te

odreĎeno vrijeme prije ulaska treba osigurati minimalno tri izmjene zraka. Sve cjevovode treba koliko je mogue isprati vodom i isušiti. Ventili na svim cijevima koji vode u zatvorene prostore treba zatvoriti, osigurati lokotom i staviti upozorenje. Na ulazu u zatvoreni prostor treba pripremiti aparate za disanje i opremu za spašavanje. Treba obezbijediti adekvatnu rasvijetu.

U slijedee prostore se ne smije ui osim ukoliko nisu potvrĎeni i izmjereni od strane inspektora za degazaciju (pomorskog kemičara) ili inspektora na radu:

 prostori koji sadrţe ili su sadrţavali teret toksičnih, korozijsk ih ili nadraţljivih svojstava

131

 prostora koji neposredno graniče sa prethodno navedenim  prostora koji su bili hermetizirani  prostora koji su bili obojeni i zatvoreni  svijeţe obojenih i neventiliranih prostora  prostori koji sadrţe teret koji absorbiraju kisik (ţeljezo, skrap)  tankovi dvodna  prostori neposredno uz tople ili vrue radne prostore. Hermetizirani i prostori neposredno uz vrue radne prostore mogu biti potvrĎeni kao sigurni za radnike ako je potvrĎeno od strane ovlaštene osobe koja je uvijeţbana za uporabu mijerne opreme i postupaka utvrĎivanja uvijeta za siguran rad. C11

Drugi ĉasnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaĉim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaĉim POMORSKI PROPI SI sukladno

s MeĊunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodţaba i drţanjem straţe pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

2.


Skupina pitanja 11.1

bodovi

Tekst pitanja

Knjige odrţavanja glavnog i pomoćnih strojeva

20

Ukoliko se dokumentacija vezana uz preglede po sustavu planskog

odrţavanja vodi u obliku knjiţica, kartica ili slično mora postojati razraĎeni sustav označavanja radi lakšeg korištenja i snalaţenja. Ako se za čuvanje i obradu podataka o pregledima po sustavu planskog odrţavanja koristi računalo odrţavanje i obnavljanje podataka dozvoljeno je jedino upravitelju stroja ili nekoj drugoj ovlaštenoj osobi. Obrada podataka na računalu mora uključiti i postupak izrade sigurnosne kopije na magnetskom zapisu. 11

11.2

Općenito o SOLAS konvenciji To je meĎunarodna konvencija o zaštiti ljudskih ţivota na moru 1974/83, sa svojim amandmanima i dopunama do 2002. Ţelja da se konvencijom nametnu što viši standardi sigurnosti, u prvom redu na trgovačkim brodovima. Konvencijom su utvrĎene tehničke značajke izgradnje i opreme koje brodovi moraju zadovoljiti i načini obavljanja pojedinih postupak a sa stajališta sigurnosti broda i ljudi na moru. Oprema / standard: čamci, splavi, pojasevi, prsluci, termozaštita,

10

pirotehnika, bacanje konopa, radio stanice, EPIRB, radiotelefonija. 11.3

Nacionalni propisi za zaštitu od oneĉišćenja mora ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA  Pitanje graĎanske odgovornosti ve od osnovnih načela zaštite okoliša

132

20

 Načelo plaanja troškova ončišenja  U troškove spadaju: onečišenje, sanacija i pravična naknada štete kao posljedica onečišenja  Odgovornost na temelju kauzaliteta  Odgovorna osoba je osoba koja je omoguila i dopustila da do onečišenja doĎe (pravna ili fizička osoba)  Solidarna odgovornost ukoliko je nemogue utvrditi odgovornu pravnu ili fizičku osobu POMORSKI ZAKONIK

 Ako neki brod hotimično ili namjerno prouzroči onečišenje morskog okoliša takav prolaz teritorijalnim morem Republike Hrvatske se ne smatra neškodljivim.  Gr aĎanska odgovornost vlasnika broda – nema kanalizacije odgovornosti Objektivna odnosno kauzalna odgovornost

  Lučka kapetanija ima pravo zabraniti isplovljavanje iz luke dok isti ne podmiri sve troškove  Inspekcijski nadzor obuhvaa: nautički, brodostrojarski, hidrograĎevinski, poslovi radio sluţbe, poslovi zaštite mora od onečišenja sa brodova. ZAKON O OBVEZNIM ODNOSIMA

 Odnosi se na ope odredbe o odgovornosti za štetu ZAKON O MORSKIM LUKAMA

 Poseban je slučaj kada do onečišenja doĎe u luci ZAKON O PRIJEVOZU OPASNIH TVARI

 Propisuje problem obveznog osiguranja za štetu teim osobama ZAKON O ODGOVORNOSTI ZA NUKLEARNE ŠTETE  Za štetu odgovara korisnik nuklearnog postrojenja PLAN INTERVENCIJA KOD IZNENADNOG ONEČIŠĆENJA MORA U REPUBLICI HRVATSKOJ  Operativni centri

 Postupci u slučaju onečišenja  Obuka i vjeţbe PRAVILNIK O OBAVLJANJU INSPEKCIJSKOG NADZORA SIGURNOSTI PLOVIDBE  Uvijeti koje mora imati inspektor za obavljanje poslova inspekcije  Osnovni pregled broda – poglavito pregled brodskih isprava i

svjedodţbi

 Detaljni pregled broda – profesionalna prosudba, pregled konstrukcije broda, strojarnice, teretne linije, sredstava za

spašavanje, radio ureĎaja, opreme za zaštitu od poţara, uvijeţbanosti posade  Prošireni inspekcijski pregled broda – brodovi koji prevoze opasne



terete, tankeri za prijevoz ulja, plina i kemikalija Zabrana isplovljenja – koji su dovoljno ozbiljni razlozi za

133

zadrţavanje broda 12.1 STCW konvencija STCW – (meĎunarodna

20

konvencija o standardima uvjeţbavanja, stjecanja ovlaštenja I drţanja straţe). Najznačajnija konferencija IMO-a 1978 u Londonu. Tekst je sadrţavao minimalne zahtjeve u svezi sa znanjem i vještinama pomoraca koje su u to doba tradicionalne pomorske drţave

potpuno zadovoljavale. Stupila na snagu 1984, a 1995 sazvana nova konferencija koja je stupila na snagu 1997. Prilog se sastoji od 8 poglavlja.: 1. prava i obveze drţave prema vlastitim pomorcima 2. način i uvjeti stjecanja ovlaštenja za zapovjednike, časnike palube i posade palube 3. način i uvjeti stjecanja ovlaštenja za sluţbu stroja 4. ovlaštenja za sluţbu radiokomunikacije u slučaju nezgode 5. uvjeti koji moraju zadovoljiti zapovjednici, časnici napojedinim vrstama broda (tankeri, RO-RO) 6. ovlaštenja za časnike I članove s posebnim duţnostima

(napučtanje broda, sigurnost rada, medical ) 7. bivalentni ili polivalentni časnici 8. propisi kako obavljati straţu (mjere za sprečavanje umora) Uz konvenciju izdan je I poseban pravilnik (STCW code) koji je podjeljen u 2 dijela : 1. obvezna znanja i vještine te načini njihove provjere pri izdavanju pojedinog ovlaštenja 2. preporuke drţavama o načinu primjena odredaba iz 1. dijela 12

12.2

VoĊenje dnevnika stroja Svi brodovi na mehanički pogon iznad 50 BT i s strojem snage od 110 kW i jačim moraju imati i voditi Dnevnik stroja. Dnevnik stroja u koji se stalno upisuju vaţni pogonski (radni) parametri glavnog porivnog stroja, pomonih strojeva i ureĎaja, te svi radovi u strojarnici dok brod plovi i kad je u luci, je dokumenat koji se uvaţava kao jedini direktni dokaz o strojnom postrojenju u sudskim sporovima. Dnevnik je vaţno voditi jasno, ispravno i temeljito. Upravitelj stroja je duţan voditi računa da se u Dnevnik aţurno, točno i detaljno unašaju svi vaţni detalji o strojnom pogonu, kako bi se u svakom trenutku imala prava slika o stanju strojnog pogona. Naslovna stranica Dnevnika stroja sadrţi podatke o imenu, vrsti i namjeni broda, luci upisa, bruto i neto registarskoj zapremnini itd. Nakon

tih opih podataka niţu se oni o glavnom porivnom pogonskom stroju, pomonim strojevima i ureĎajima, te upute o načinu voĎenja Dnevnika. Na vrhu svake numerirane stranice Dnevnika nalazi se prostor za

upisivanje datuma, luke polaska, luke odredišta i broj putovanja broda. Vrijednost temperatura i tlakova (parametri) glavnog porivnog stroja i dizel motora generatora (rashladna voda, ulje za podmazivanje, ispušni

plinovi, ispirni zrak itd.) upisuju se u odgovarajue rubrike. Pored ovih nabrojenih upisuju se razine (sadrţaj) taloţnih i dnevnih potrošnih

134

10

tankova, radnih tankova ulja motora (karter), temperature morske vode,

leţajeva osovine propelera, strojarnice, poloţaj ručke goriva, optereenje regulatora, radni sati svih strojeva koji su u pogonu. U podne svakog dana

upisuju se podaci o količini goriva, maziva i vode u tankovima, to je stanje tankova, količine u 12 sati. Niti jedn a stranica Dnevnika ne smije se otkinuti, tekst se ne smije mijenjati, brisati ili šarati. Griješke u Dnevniku ispravljaju se povlačenjem crte preko netočnog zapisa, nakon čega se upiše ispravan podatak. Netočan upis treba ostati jasno vidljiv. Potpis časnika u straţi unosi se u predviĎenu rubriku straţe, a svaku stranicu Dnevnika potpisom ovjerava upravitelj stroja. Zapovjednik broda 12.3 Pomorska inspekcija – općenito

20

Inspekcijski pregled domaeg broda moţe biti osnovni, detaljni i prošireni. U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor mora voditi računa da svojim postupcima ne ugroţava sigurno obavljanje aktivnosti na brodu. U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor je duţan uvijeriti se da stanje broda kao i opreme i ureĎaja , ţivotni i radni uvijeti na brodu udovoljavaju standardima glede sigurnosti plovidbe i zaštite ljudskih ţivota i pomorskog okoliša propisanih Pomorskim zakonikom i odredbama Pravila Hrvatskog Registra brodova.

Inspekcijski nadzor obuhvaa obavljanje poslova nautičke, brodostrojarske i radio inspekcije, sigurnosti plovidbe, poslove zaštite mora od onečišenja, poslove inspekcije ţivotnih i radnih uvijeta posade broda. Osnovni pregled

domaeg broda obuhvaa pregled brodskih isprava i svjedodţbi. Sve isprave i svjedodţbe mor aju biti u izvorniku. Inspektor moţe provijeriti i druge svjedodţbe broda i posade. Inspektor se mora uvijeriti da da li ope stanje broda, opreme, ureĎaja, tereta i posade te ţivotni i radni uvijeti na brodu odgovaraju standardima sigurnosti. Detaljni inspekcijski pregled obuhvaa pregled konstrukcije broda,

prostora strojarnice, uvijeta dodijeljenih teretnih linija, sredstava za

spašavanje, sigurnosti radio ureĎaja, opreme za zaštitu od poţara, pravila o izbjegavanju sudara na moru, svjedodţba o sposobnosti broda za plovidbu, uvjeţbanost posade te pregled ţivotnih i radnih uvijeta na brodu. Ukoliko inspektor prilikom obavljanja osnovnog pregleda sumnja da

postoje neispravnost koje obuhvaaju detaljni pregled moţe pristupiti detaljnom pregledu. Poslovi brodostrojarske inspekcije obuhvaaju naročito:

 nadzor nad domaim i stranim brodovima u pogledu njihovih   

pogonskih i drugih postrojenja nadzor nad stanjem isprava i knjiga

nadzor nad opremom, sredstvima i ureĎajima u pogledu njihove tehničke ispravnosti i sigurnosti nadzor nad posadom brodova

135



nadzor

nad

udovoljavanjem

odgovarajuim

operativnim

zahtijevima radnih sigurnosnih postupaka na brodu.

Poslovi inspekcije zaštite mora od onečišenja obuhvaa naročito:  nadzor nad brodovima u pogledu zaštite mora od onečišenja  nadzor nad stanjem isprava i knjiga  nadzor nad opremom za spriječavanje onečišenja mora s brodova  udovoljavanje odgovarajuih operativnih zahtjevima radnih i sigurnosnih postupaka na brodu pregled cjevovoda i spojnica za rukovanje s brodom

 Poslovi inspekcije ţivotnih i radnih uvijeta posade broda obuhvaaju:  nadzor nad brodovima u pogledu udovoljavanja sigurnosnim standardima glede najmanje dopuštene ţivotne dobi članova posade

   

zdravstvena sposobnost članova posade postojanje ugovora o uposlenju

stručna osposobljenost posade nadzor nad zadovoljenjem standarda u pogledu opskrbe broda

hranom, piem  nadzor nad odrţavanjem standarda rada i odrţavanja ventilacije, grijanja, rasvijete, vodovodnog sustava, prostorima za čuvanje i pripremu hrane, uvi jeta rada i ţivota na brodu,  Radni sati – sati odmora 13.1 MARPOL 73/78 – postupak kod oneĉišćenja mora MARPOL – (meĎunarodna konvencija o sprečavanju onečišenja mora s

15

brodova). Donesena 1973 u Londonu u okviru IMO-a kako bi u potpunosti I na jednome mjestu utvrdila postupke pomoraca odnosno

opremu broad radi djelotvorna sprečavanja tj umanjivanja onečišenja mora s brodova. Sastoji se od osnovnog teksta, 2 protokola I 6 priloga : 1. prijevoz nafte morem (pravila u pogledu konstruktivne zaštite,

način i količina dopuštenog ispuštanja nafte u more, posebna područja) 2. drugi tekui tereti osim nafte (štetne tvari podjeljene u 4 skupine) 3. mjere sprečavanja onečišenja tvarima koje se prevoze zapakirane ili u spremnicima 4. 5. 6. 13

13.2

sprečavanje onečiščenja mora fekalijama s brodova onečiščenje mora smeem sprečavanje onečiščenja zraka

Ovlaštena lica za rukovanje brodskim strojevima

15

????????????????????

13.3

Brodske svjedodţbe Brodske isprave moţemo podijeliti u dvije skupine:  Brodske isprave o identitetu broda: - Upisni list - s njime se dokazuje drţavnu pripadnost broda. Sadrţi: ime broda, luka upisa, bruto i neto registarska tonaţa, broj i znak raspoznavanja broda, podaci o vlasniku, podaci hipotekama, zaloţnog prava… 136

20

Privremeni plovidbeni list se izda je brodu koji list. Brodske isprave o sposobnosti broda za plovidbu:

još nema upisni

 ̌ kog broda - Svjedoţdba o sigurnosti putnic - Svjedodţba o sigurnosti konstrukcije teretnog broda - Svjedodţba o sigurnosti opreme teretnog broda (, radiotelegrafskog ureĎaja teretnog broda - Svjedodţba o sigurnosti - Svjedodţba o sigurnosti nuklearnog broda, - Svjedodţba o najmanjem brodu ̌clanova posade - MeĎunarodna svjedodţba o sposobnosti za prijevoz opasnih kemikalija u razlivenom stanju) - Svjedodţba o sposobnosti broda za krcanje ţita u rasutom stanju - MeĎunarodnu svjedodţbu o teretnoj liniji - MeĎunarodnu svjedodţbu o osloboĎenju od odredaba o teretnoj liniji ̌ avanju onec ̌išc ́enja pri prijevozu - MeĎunarodna svjedodţba o sprec štetnih razlivenih tekuc ́ina - MeĎunarodna svjedodţba o baţdarenju 14.1 Ulazak i rad u zatvorenim prostorima

20

Mjerenje se vrši na tri različite visine u tanku. Mijeri se sadrţaj kisika i ugljičnog dioksida. Svi zatvoreni prostori predviĎeni za pregled nakon osnovnog ispitivan ja trebaju biti ponovno ispitani u intervalima koji ne prelazi 8 sati. Ekspert

moţe ui u zatvorene prostorije jedino uz pratnju osobe koja odgovara za radove te se mora uspostaviti stalno deţurstvo na ulazu u zatvoreni prostor. Mora se uspostaviti komunik acija i najduši vremenski interval do kojeg se mora provijeravati komunikacija (recimo 5, 10, 15 minuta). Prostori moraju biti kontinuirano ventilirani za vrijeme pregleda te

odreĎeno vrijeme prije ulaska treba osigurati minimalno tri izmjene zraka. Sve cjevovode treba koliko je mogue isprati vodom i isušiti. Ventili na svim cijevima koji vode u zatvorene prostore treba zatvoriti, osigurati lokotom i staviti upozorenje. Na ulazu u zatvoreni prostor treba pripremiti aparate za disanje i opremu za spašavanje. Treba obezbijediti adekvatnu rasvijetu.


 prostori koji sadrţe ili su sadrţavali teret toksičnih, k orozijskih ili nadraţljivih svojstava  prostora koji neposredno graniče sa prethodno navedenim  prostora koji su bili hermetizirani  prostora koji su bili obojeni i zatvoreni  svijeţe obojenih i neventiliranih prostora  prostori koji sadrţe teret koji absorbiraju kisik (ţeljezo, skrap)  tankovi dvodna  prostori neposredno uz tople ili vrue radne prostore. Hermetizirani i prostori neposredno uz vrue radne prostore mogu biti

137

14

potvrĎeni kao sigurni za radnike ako je potvrĎeno od strane ovlaštene osobe koja je uvijeţ bana za uporabu mijerne opreme i postupaka utvrĎivanja uvijeta za siguran rad. 14.2 MEGA test – električnih ureĎaja 14.3 Prijevoz opasnih tvari brodom 15.1 Posada broda – minimalni broj ĉlanova

20 10 15

Najmanji broj članova posade pomorskog broda predstavlja posadu koja brodu jamči sigurnu plovidbu u odnosu na kategoriju plovidbe i morsko područje plovidbe, veličinu i namjenu broda, snagu porivnog ureĎaja, stupanj (oznaku) i automatizaciju pogona.

Pored propisanog najmanjeg broja članova posade brod mora imati ukrcan dovoljan broj osposobljenih članova posade sukladno rasporedu za uzbunu, te rasporedu poslova i zadataka na brodu. Svi članovi posade moraju imati odgovarajue svjedodţbe o osposobljenosti i svjedodţbe o 15

dopunskoj osposobljenosti. 15.2 Pomorski prekršaji – sankcije

15

Pomorski prekršaj je povreda propisa kojima se ureĎuju odnosi u morskim i podmorskim prostorima nad obalama i lukama, pomorskim te

svim pomorskim objektima u vezi sa sigurnošu plovidbe i zaštite ljudskih ţivota i okoliša, te s prometom na moru. Postupak o pomorskim prekršajima vodi se po Zakonu o prekršajima. Lučke kapetanije odlučuju u prvom stupnju o pomorskim prekršajima. Prekršajni postupak iz stavka vodi Vijee za prekršaje. 15.3

Prijem tekućeg goriva na brod Openito preuzimanje i krcanje goriva u praksi neposrednu odgovornost preuzima upravitelj stroja. Prije preuzimanja goriva, upravitelj stroja mora provjeriti da li se podaci iz dokumentacije isporučioca podudaraju s onima iz narudţbe, posebno količina i specifikacija goriva. Duţan je provjeriti sa pastom da li pogonsko gorivo koje se krca na brod sadrţi nedopustiv visok postotak vode. Da bi se izbjeglo propuštanje prilikom prekrcavanja treba savjesno provjeriti spojeve na cijevima. Upravitelj stroja treba uvijek prije krcanja provjeriti brodski sustav cjevovoda tlakom zraka od 6 bara. Tlak kojim se krca gorivo upravitelj stroja prethodno dogovara s zapovjednikom teglenice iz koje se gorivo krca ili s odgovornim sluţbenikom stanice na kopnu. Duţnost upravitelja stroja je da utvrdi stanje tankova prije i poslije krcanja goriva od onog od kojeg preuzima gorivo. Uzimanje uzoraka vrši se kontinuirano tokom cijelog

ukrcaja. Potpisuju se obrasci koje treba paţljivo pročitati prije potpisivanja. Ispunjava se Pre- bunkering ček lista. Krcanje počima nakon što su obavljene pripremne radnje za preuzimanje goriva. Krcanje goriva mora početi najmanjim kapacitetom dobave kako bi se utvrdilo da su pravi ventili otvoreni, da nema propuštanja na cijevovodu i da nee doi do izlijevanja goriva. U tijeku krcanja goriva, povremeno se pregledavaju cijevi. Prije potpunog punjenja tankova goriva, količinu punjenja treba

ponovo smanjiti i o tome treba na vrijeme upozoriti isporučitelja. Nakon

138

20

završenog krcanja treba paţljivo ispustiti zaostalo gorivo iz cijevovoda a posebnu paţnju posvetiti fleksibilnim cijevima spojenim s teglenice ili s kraja. Nakon odspajanja cijevi, na dovode postaviti odgovarajue slijepe prirubnice. Nakon završetka krcanja goriva i nakon što smo se mjerenjem (sondiranjem) uvjerili da ukrcana količina odgovara naručenoj, potpisuje upravitelj stroja i zapovjednik Potvrdu o zaprimanju goriva (Bunker Delivery Receipt). Na kraju prijem goriva se upisuje u Oil Record book. 16.1

16

Vjeţbe gašenja poţara – postupak Ovisno kakav je poţar – LOKALNO ili PROŠIRENO

20

1. Alarm 2. Zaustavljanje ventilacije – JAVITI NA MOST 3. Zaustaviti GM, PM, separatore, daljinske ventile tankove ulja i goriva 4. Zatvoriti sve otvore (vrata, zaklopke, poklopce) 5. Prozivka 6. Puštamo plin i kontroliramo izvana da li gubimo plin (plahta, kunjevi) 7. Čeka se 36 sati 16.2 Teretne dizalice i propisi za klasu Redovito se testiraju na optereenje (+ 25% deklarirane nosivosti) dobivaju svjedodţbu za to. Redovito se mijenjaju kalodifera koja moraju biti atestirana. ?????????????????? 16.3 Zahtjevi i propisi glede napajanja el. energijom u nuţdi

Prema pravilima klasifikacijskih društava svaki brod moţe imati izvor elektricne energije za nuţdu. Kada otkaţe glavno napajanje (GRP ostane bez napona -BLACK OUT), automatski se razvodna ploca za nuţdu odvaja od GRP, starta generator za nuţdu i osigurava napajanje svih potrošaca koji su spojeni na sabirnicu za nuţdu unutar maksimalno 45 sekundi. Paralelni rod s glavnim generatorom uglavnom nije moguc.

Trošila koji napaja generator zanuţdu:  rasvjete za nuţdu  pozicijska, navigacijska i signalna svjetla  radio I navigacijska oprema  interne komunikacije  protupoţarni sustav  kaljuţna pumpa za nuţdu  kormilarski uredaj  automatika  alarmni sustav Sustavi pokretanja generatora za nuţdu:  elektropokretac sa vlastitom akumulatorskom baterijom i punjacem

  

baterije komprimirani zrak u vlastitom spremniku hidraulicki sustav rucno pokretanje 139

20

10

17.1 Priprema za rad u tankovima

Mjerenje se vrši na tri različite visine u tanku. Mijeri se sadrţaj kisika i ugljičnog dioksida. Svi zatvoreni prostori predviĎeni za pregled nakon osnovnog ispitivanja

20

trebaju biti ponovno ispitani u intervalima koji ne prelazi 8 sati. Ekspert

moţe ui u zatvorene prostorije jedino uz pratnju osobe koja odgovara za radove te se mora uspostaviti stalno deţurstvo na ulazu u zatvoreni prostor. Mora se uspostaviti komunikacija i najduši vremenski interval do kojeg se mora provijeravati komunikacija (recimo 5, 10, 15 minuta). Prostori moraju biti kontinuirano ventilirani za vrijeme pregleda te

odreĎeno vrijeme prije ulaska treba osigurati minimalno tri izmjene zraka. Sve cjevovode treba koliko je mogue isprati vodom i isušiti. Ventili na svim cijevima koji vode u zatvorene prostore treba zatvoriti, osigurati lokotom i staviti upozorenje. Na ulazu u zatvoreni prostor treba pripremiti

aparate za disanje i opremu za spašavanje. Treba obezbijediti adekvatnu rasvijetu.


17

 prostori koji sadrţe ili su sadrţavali teret toksičnih, korozijskih ili nadraţljivih svojstava  prostora koji neposredno graniče sa prethodno navedenim  prostora koji su bili hermetizirani  prostora koji su bili obojeni i zatvoreni  svijeţe obojenih i neventiliranih prostora  prostori koji sadrţe teret koji absorbiraju kisik (ţeljezo, skrap)  tankovi dvodna  prostori neposredno uz tople ili vrue radne prostore. Hermetizirani i prostori neposredno uz vrue radne prostore mogu biti potvrĎeni kao sigurni za radnike ako je potvrĎeno od strane ovlaštene osobe koja je uvijeţbana za uporabu mijerne opreme i postupaka utvrĎivanja uvijeta za siguran rad. 17.2 Valjanost brodskih svjedodţbi Svaka brodska isprava mora sadrţavati naziv isprave, s naznakom

15

zakonskog temelja za njezino izdavanje, naziv tijela koje je ispravu

izdalo, broj, datum i mjesto izdavanja isprave, činjenice koje se potvrĎuju ispravom, rok valjanosti isprave (ako je ovaj rok vremenski ograničen), pečat tijela i potpis ovlaštene osobe. 17.3 Pregled parnog kotla i propisi za klasu Svake godine – izvana Svake druge godine - iznutra PREGLED IZVANA armatura, oprema, bez otvaranja, pregrijači, zagrijači + sigurnosni ventil tlak 3-5% vei od pr , sustav goriva, napajanja zatvorimo glavni zaporni ventil i diţemo tlak provjera alarma, signalizacija nivoa, tlak, nepravilno paljenje

15

140

zaštitni alarm (ako se ne upali), indikatror plamena provera izolacije PREGLED IZNUTRA otvori se, pregleda u rastavljenom stanju loţište, vodena i dimna strana (očistiti prije) ventili ako se sumnjatest debljine stijenke hidraulički test za armaturu Nakon pregleda – hidraulički test (ne dizat paru) radi opterec enja. ́

Tlak diţemo sa ruc ̌nom

pumpom. 3 – 5% pr za vec ́e tlakove (>10 bara) ISPITIVANJE SIGURNOSNIH VENTILA 1. GLAVNI KOTAO – vrši registar 2. UTILIZATOR – moţe upravitelj, ali dokumentacija ide registru 18.1 Sposobnost broda za plovidbu

20

Brod je sposoban za plovidbu u odreĎenim granicama plovidbe i z odreĎenu namjenu, kada udovoljava niţe navedenim uslovima: 1.Ako njegova konstrukcija i plovna svojstva, te strojevi, ureĎaji i oprem koji

sluţe odrţanju sigurnosti plovidbe broda, prema svojim tehnički svojstvima,

količini, vrsti i rasporedu na brodu, odgovaraju zahtjevima tehnički Pravila

klasifikacijskog zavoda, pod čijim nadzorom se brod gradi, radi slijedeih uslova :

 smještaja osoba na brodu i zaštite ljudskog ţivota na moru;  zaštite na radu članova brodske posade i drugih osoba zaposlenih n brodu:

 zaštita okoline (plovnog puta, plovnih i drugih objekata, mora, voda obale, i drugo) od zagaĎivanja opasnim i štetnim tvarima (ulje otpacima tekuih goriva i njihovim smjesama, otpadnim vodama drugim otpadnim tvarima) od broda.

2.Ako ima propisani broj stručno osposobljenih članova posade. 3.Ako je smještaj i broj ukrcanih putnika na brodu u skladu s propisani uvjetima za prijevoz putnika. 4.Ako je teret na brodu ukrcan u skladu s dobivenom teretnom vodno linijom

i pravilnim načinom rasporeda tereta. Sposobnost broda za plovidbu utvrĎuje se obavljanjem tehničkog nadzora provjerava inspekcijskim nadzorom. 18

18.2 Pregled boca i sustava CO 2 na brodu

15

Izvršiti pregled prema zahtjevima:  pregled boca (stanje ) tekue stanje 56,6 bara pri 20oC , 45 kg  pregled cjevovoda od boca do razvodne stanice i od razvodne

141

stanice do pojedinih zaštic ̌enih prostor ija te propuhivanje cjevovoda

 pregled ureĎaja za upravljanje i signalizaciju , sigurnosne ureĎaje te provjeru rada ventila razvodne stanice

Ispitati ugraĎeni PP (protiv poţarni ) sustav prostorije strojeva i teretnog prostora (ako postoji ) te kontrolirati sadrţaj boca (obuhvativši i pilot boce ) m jerenjem teţine ili razine CO2. u bocama ̌ ine , Ako je ukupni gubitak mase CO2 vei od 10% originalne kolic odnosno vec ́i od 5% za halon. Ispitati propuštanje ili gubitak plina te ako se ne utvrdi propuštanje tada tlac ̌ iti bocu hidrauličkim tlakom ( utisnut na boci) Ispitati na nepropusnost tlakom od 7 bara (0,7Mpa) cjevovod boca do razvodne stanice do zaštic ̌enih prostorija , te cjevovod pilot zraka uključujuči i flexibilne cijevi gdje je to primjereno. Najmanje 50% svih boca treba vizuelno pregledati iznutra te tlac ̌ iti na ispitani tlak (utisnut na boci ) u intervalima koji ne prelazi 10 god. cjevovod od boca CO2 do razvodne stanice starijim od 20 god. i više Treba pri svakom obnovnom pregledu ispitati hidraulic ̌ kim tlakom od 120 bara (12Mpa) 18.3

Društva za klasifikaciju brodova DUŢNOSTI REGISTRA: zahtjevi koji opc ́enito propisuju uvijete  uspostavljanje pravila za kontrolu izrade i odrţavanje  objavljivanje pregleda i izdavanje svjedodţbi – KLASE BRODA  ispitivanje ureĎaja i strojeva CILJEVI REGISTRA – uloga je osigurati 1. SIGURNOST NA MORU - trup i ̌cvrstoc a broda (preinake, ́ stabilitet, pregraĎivanje) - sigurnost i pouzdanost porivnog postorjenja (s pripadajuc im ureĎajima) te ostalih ureĎaja ́

15

(kotlovi, CO2, cijevi za paru, COW, IGS, automatika) 2. ZAŠTITA MORSKOG OKOLIŠA -ispuštanje fekalija , kaljuţe, itd... Pravila se primjenjuju bez obzira na područje plovidbe na : nove brodove , postojee teretne (ako se na njima obavljene preinake ) , postojee teretne brodove bez obzira kada su graĎeni , plutajue objekte i tehničke plovee objekte . REGISTRI: HRVATSKI REGISTAR BRODOVA , LLOYD REGISTER , GERMANISCHER LLOYD , DET NORSKE VERITAS , RINA,

BUREAU VERITAS Objavljeni tehnic ̌ki nadzor registra 19.1 MeĊunarodna organizacija – IMO IMO (International maritime organization) – osnovana Konvencijom o meĎuvladinoj pomorskoj savjetodavnoj organizaciji (IMCO) 1948 u Ţenevi. IMO je specijalizirana ustanova Ujedinjenih naroda. Zadae IMO-a:  Da osigura ustroj s ciljem suradnje izmeĎu Vlada na polju drţavne uprave I prakse

 Da ohrabri I pruţi podršku opem usvajanju najviših standarda u pogledu pomorske sigurnosti, uspješnosti plovidbe, te sprečavanja

142

20

I nadziranja onečišenja mora s brodova IMO se sastoji od :

 Skupštine – sastaje se svake druge godine na redovnim zasjedanjima (na prijedlog pojedinih odbora donosi odgovarajue rezolucije)

 Vijea – je izvršno tijelo. Nadzire rad organizacije izmeĎu 2 zasjedanja

 Tajništva – obavljanje svakodnevnih poslova  5 odbora : zadae su da razmotre svaki predmet u okvir u djelokruga organizacije vezano uz pomagala za navigaciju,

konstrukciju I opremu brodova, pravila za sprečavanje sudara… o odbor za pomorsku sigurnost – je najviše tehniško tijelo organizacije o

odbor za zaštitu morskog okoliša

o

Pravni odbor

o o

19

odbor za tehničku suradnju odbor za olakšice – djelovati na uklanjanju nepotrebnih formalnosti u meĎ. Pom. prometu

19.2 Redovni pregledi strojnog postrojenja za klasu Redovni pregled obavlja se na postojeem brodu u svrhu utvrĎivanja da li stanje broda odgovara zahtjevima tehničkih Pravila klasifikacijskog zavod

20

od kojeg se svjedodţba traţi. Za Redovni Pregled vremenski razmaci propisni pravilima. Mogu se

obaviti odjednom ili u više navrata u dozvoljenom intervalu. 1. GODIŠNJI- godišnje (± 3 mjeseca) – utvrĎuje se zadovoljavajue stanje trupa, stroja, el 2. MEĐUPREGLED (2,5 god. ± 6 mjesci od polovine vremenskog razmaka perioda klase) - moţe se obaviti

umjesto 2. ili 3. godišnjeg pregleda 3.OBNOVNI- To je temeljiti i potpuni pregled trupa, stroja, elektrikemoţe zapoc ̌eti 12 mjeseci prije isteka klase (5 god). 19.3

Nadleţnosti inspekcije sigurnosti plovidbe Pregledi inspekcije se odnose na opremi za spasavanje, protupoţarnoj opremi, navigacijskim sredstvima, brodskim ispravama, svjedodţbama i knjigama, sredstvima za spasavanje, radijskim ureĎajima, strojnom pogonu, uvjeţbanost posade po rasporedu protupoţarne uzbune, polucije, spasavanja i napuštanja broda itd. Inspekcijske sluţbe izdaju rješenja kao što su:  rješenje zabrane isplovljenja,  rješenje o otklanjanju nedostataka,  rješenje zabrane korištenja.

143

10

20

20.1 MARPOL 73/78 – oprema na brodu protiv onečišenja mora 20.2 Ovlaštenja organa sigurnosti plovidbe na moru 20.3 Osnovni pregledi strojnog postrojenja za klasu

20 20 10

144

C11

Drugi ĉasnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaĉim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaĉim UPRAVL JANJE POSTROJENJEM sukladno


1.


Skupina pitanja 1.1

bod.

Tekst pitanja Definicija upravljanja UPRAVLJANJE JE

15

PROCES PRI KOJEM JEDNA ILI VIŠE ULAZNIH VELIĈINA U OGRANIĈENOM SUSTAVU UTJEĈU NA IZLAZNU VELIĈINU PREMA ZAKONITOSTIMA KOJE SU SVOJSTVENE TOM

1.

1.2 1.3

SUSTAVU Upravljanja turbo-generatorom kod pada vakuma T Upravljanje 4 motorom kod puknua k lipa

15 20

ZAUSTAVITI MOTOR ČIM PRIJE AKO VEĆ SAM NIJE ZAUSTAVLJEN OD STRANE ZAŠTITE DA NE DOĐE EKSPLOZIJE U KARTERU. ZATVORITI GORIVO. OHLADITI MOTOR TE TEK ONDA PRISTUPITI PREGLEDU I

POPRAVKU. USTANOVITI RAZLOG PUKNUĆA DE SE NEBI OPET 2

2.1 2.2 2.3

PONOVILO Vrste upravljanja postrojenjem Energetski preduvjeti uspostave pogona Upravljanje G.M. kod zaribavanja V.T. pumpe

15 15 20

UKOLIKO JE MOGUĆE ZAUSTAVITI MOTOR DA NE BI DOŠLO DO DALJNJEG OŠTEĆENJA KVRGE ILI PODIGAČA. UKOLIKO MORAMO NASTAVITI

VOZITI

A

PUMPA

JE

BLOKIRANA

U

NAJGORNJEM

POLOŢAJU AKTIVIRATI ISKLJUČENJE PUMPE (PODIGAČ BLOKIRAN U NAJGORNJEM POLOŢAJU) TE NASTAVITI VOZITI SA SMANJENJIM 3

3.1 3.2

OKRETAJIMA DO PRVE PRILIKE ZA POPRAVAK. Upravljanje turbo-generatorom Upravljanje 2 T motorom kod puknua stapa ZAUSTAVITI MOTOR, ZAUSTAVITI GORIVO, ZAUSTAVITI BLOWERE,

15 20

PRVE PRILIKE ZA POPRAVAK. Upravljanje vakumskim kondenzatorom PAZITI NA VAKUUM, NIVO KONDENZATA, TEMPERATURU, TLAK I

15

ZAUSTAVITI PUMPU ULJA, PROMIJENITI PIŠTUN. UKOLIKO SE NE MOŢE ZAUSTAVITI A PROPUŠTANJE ULJA NIJE VELIKO NASTAVITI DO

3.3

PROTOK RASHLADNE VODE, PROVJERITI DA KROZ ODZRAŢNI PIPAC IZLAZI RASHLADNA VODA (ZNAČI DA JE PUN RASHLADNIM MEDIJEM, NEMA ZRAČNIH JASTUKA KOJI MOGU DOVEST DO ZAČEPLJENJA 4

4.1 4.2 4.3

CIJEVI. Upravljanje parnim postrojenjem Upravljanje sustavom balasta

Upravljanje dizelskim motorom kod zaribavanja leteeg leţaja ZAUSTAVI MOTOR, ZATVORITI GORIVO, NI SLUĈAJNO PRILAZITI KARTERU MOTORA ILI OTVARATI DOK SE SVE NE OHLADI!!!!!!!

145

15 15 20

OTVORITI LE AJ, ZAMIJENITI, NA I ODSTRANITI (POBRUSITI) RASTOPLJENU OSNACA..... 5.1

UZROK BIJELU

ZARIBAVANJA, KOVINU

SA

Upravljanje dizelskim motorom kod zaribavanja temeljnog leţaja ZAUSTAVI MOTOR, ZATVORITI GORIVO, NI SLUĈAJNO PRILAZITI

15

KARTERU MOTORA ILI OTVARATI DOK SE SVE NE OHLADI!!!!!!!

OTVORITI 5

6

7

8

9

10

5.2 5.3 6.1 6.2 6.3 7.1 7.2 7.3 8.1 8.2 8.3 9.1 9.2 9.3 10.1 10.2 10.3

LEŢAJ,

ZAMIJENITI,

ODSTRANITI (POBRUSITI) OSNACA..... Upravljanje utilizatorom

NAĆI

RASTOPLJENU

UZROK

BIJELU

ZARIBAVANJA, KOVINU

SA

Upravljanje postrojenjem s obzirom na zaštitu morskog okoliša – Marpol, Prilog I Postupak upuivanja generatora pare Upravljanje G.M. u nuţdi i načini komunikacije Razlozi, način i rezultati mjerenja defleksija koljeničaste osovine Eksplozija kartera kod 4 T motora (razlozi, postupci, saniranje, upravljanje) Upravljanje postrojenjem u manovri

Upravljanje sustavom kaljuţe Upravljanje sustavom kormilarskog ureĎaja Upravljanje gorionikom generatora pare Upravljanje sustavom klime i provijanta Upravljanje sustavom goriva glavnog motora Upravljanje postrojenjem u situaciji rizika Nadzor i kontrola glavnog porivnog stroja

Upravljanje separatorom teškog goriva Upravljanje sustavom uputnog zraka Upravljanje osovinskim generatorom

146

20 15 15 15 20 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15

C11



2.


Skupina pitanja 11.1 11 11.2 11.3 12.1 12 12.3 12.4 13.1 13 13.2 13.3 14.1 14 14.2 14.3 15.1 15 15.2 15.3

Tekst pitanja

bodovi

Postupak i kontrola ispumpavanja kaljuţe iz prostora strojarnice

15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 20 15

Regulacija tlaka i temperature u sistemu ulja za podmazivanje GM Upravljanje postrojenjem u doku Sredstva za vezu na mjestima upravljanja porivnim strojevima SOPEP i uloga upravitelja – ukrcaj goriva

Predradnje za puštanje u rad utilizatora Upravljanje porivnim postrojenjem u sustavu elektro-propulzije

Upravljanje potrošnjom cilindarskog ulja Upravljanje postrojenjem sa selektivnom katalitičkom redukcijom Upravljanje ureĎajem za spaljivanje (incenerator) Upravljanje temperaturom slatke rashladne vode (centralni rashl. sistem)

Postupci i duţnosti upravitelja u slučaju poţara u strojarnici Upravljanje sustavom CO 2

Upravljanje raspodjelom optereenja dizel -generatora Upravljanje postrojenjem u posebnim područjima s obzirom na Prilog VI Marpola-a

16

17

18

19

20

16.1 16.2 16.3 17.1 17.2 17.3 18.1 18.2 18.3

Zaštite (blokade starta) kod loţenog kotla Upravljanje pramčanim i krmenim porivnicima

20 15 15 20 15 15 15 15 20

Upravljanje i organizacija ukrcaja goriva

Način blokiranja TP, te upravljanje G.M. u takvom reţimu Upravljanje centrifugalnim pumpama Upravljanje gen. slatke vode

Graničnik prevelikog toplinskog optereenja na G.M. (Thermal Load LImit) Upravljanje sustavom inertnog plina (tankeri za ulja)

Upravljanje kotlom na ispušne plinove u slučaju izgaranja sekcije evaporatora ili zagrijača napojne vode 19.1 Upravljanje sustavom za iskorištavanje otpadne topline 19.2 Osnovne zaštite dizelskih motora i kotlova 19.3 20.1 20.2 20.3

20 15 15 20 15 15

Upravljanje postrojenjem s obzirom na SM Code Objasniti automatski start dizel-generatora Upravljanje postrojenjem za obradu otpadnih voda

Objasniti razlike u ispušnim temperaturama kod smanjivanja optereenja na glavnom motoru

147

C11



1. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Skupina bodovi Tekst pitanja pitanja 1.1 Uputiti centrifugalnu pumpu 10 PRILIKOM PUŠTANJA CENTRIFUGALNE PUMPE U POGON POTREBNO JE PROVJERITI JE LI PUMPA SAMOUSISNA ILI NIJE. AKO NIJE, TREBA UTVRDITI NALAZI LI SE ISPOD ILI IZNAD RAZINE TEKUC ́INE . AKO SE NALAZI ISPOD , ONDA

NEMA PROBLEMA OKO DOTJECANJA TEKUC ́INE DO

USISA. U SUPROTNOM POTREBNO JE OSIGURATI DA . NAKON TOGA TEKUĆINA DOĐE DO USISA PUMPE POTREBNO JE PROVJERITI JESU LI SVI ZAPORNI ORGANI ̌ NI NA CJEVOVODU OTVORENI . IZUZETAK JE TLAC VENTIL, NEPOSREDNO POSLIJE PUMPE , KOJI TREBA BITI ̌ AJU PRAZNOG TLAC ̌ NOG VODA . ZATVOREN U SLUC

̌ NE OT VARATI TEK NAKON ŠTO PUMPA VENTIL SE POC DOSEGNE MAKSIMALAN BROJ OKRETAJA , S TIME ŠTO SE

VENTIL POSTUPNO OTVARA KAKO BI PUMPA POSTUPNO . VENTIL NE SMIJE DOŠLA U SVOJU RADNU TOC ̌ KU PREDUGO BITI ZATVOREN JER SE SVA ENERGIJA , KOJU LOPATICE PREDAJU TEKUC ́INI , TROŠI NA ZAGRIJAVANJE TEKUĆINE, PA BI MOGLO DOC ́I DO OŠTEC ́ENJA BRTVI I

LEŢAJEVA. 1

2

3

4

5

1.2 1.3 2.1 2.2 2.3 3.1 3.2 3.3 4.1 4.2 4.3 5.1 5.2 5.3 6.1

Demonstrirati nadzor i kontrolu glavnog porivnog stroja

Prikaţi upravljanje brodskim vijkom sa zakretnim krilcima Uputiti separator ulja za podmazivanje Demonstrirati nadzor i kontrolu dizel generatora

Prikaţi daljinsko upravljanje pumpama glavnog porivnog stroja Uputiti separator teškog dizel goriva Demonstrirati nadzor i kontrolu kotla loţenog tekuim gorivom Objasniti način upravljanja u slučaju gašenja poţara u strojarnici Uputiti separator ulja Nadzor i kontrola sustava ulja za podmazivanje porivnog stroja Upravljanje u nuţdi glavnim porivnim strojem pri manevriranju

Uputiti separator kaljuţe Nadzor i kontrola sustava slatke rashladne vode u VT krugu

Objasniti upravljanje u nuţdi glavnim porivnim strojem Uputiti pumpu kaljuţe strojarnice

25 15 10 25 15 10 25 15 10 15 25 10 15 25 10 148

6

7

6.2 6.3 7.1 7.2 7.3

Nadzor i kontrola sustava slatke rashladne vode u NT krugu Objasniti daljinsko upravljanje glavnim porivnim strojem Uputiti dizel generator Demonstrirati nadzor i kontrolu sustava sanitarnih otpadnih voda

Upravljanje kotlom na teško dizel gorivo u nuţdi (automatika u

15 25 15 20 15

kvaru) 8.1 Objasniti upuivanje glavnog porivnog stroja 8 8.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu sustava kaljuţe strojarnice 8.3 Objasniti način upravljanja pumpama glavnog motora 9.1 Izvršiti potpalu kotla 9 9.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu kotla na ispušne plinove (utilizator) 9.3 Objasniti upravljanje protupoţarnom pumpom u nuţdi 10.1 Izvršiti potpalu inceneratora 10 10.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu generatora za nuţdu 10.3 Objasniti (prikaţi) daljinsko upravljanje dizel generatorom

20 10 20 20 20 10 15 15 20

149

C11



2.


Skupina pitanja 11.1 11 11.2

Tekst pitanja

bodovi

Uputiti ureĎaj za obradu sanitarnih otpadnih voda Prikazati ili objasniti upravljanje poriv nim postrojenjem u situaciji propuštanja

15 15

rashladnika ispirnog zraka 11.3 12.1 12 12.2 12.3 13.1 13 13.2 13.3 14.1 14 14.2

Demonstrirati kontrolu porivnog stroja pomou računala Uputiti protupoţarnu pumpu za nuţdu Demonstrirati ispumpavanje kaljuţe strojarnice u nuţdi Objasniti upravljanje pomonim tutbo -puhalima Uputiti generator za nuţdu Demonstrirati sustav upravljanja separatorom kaljuţnih voda

20 15 15 20 15 15 20 20 20

Objasniti upravljanje sustavom pare u situaciji puknute cijevi kotla Uputiti turbogenerator na brodu ili simulatoru Demonstriraj upravljanje postrojenjem u situaciji obraslog trupa broda PAZITI DA SE NE PREOPTERETI GLAVNI MOTOR

Prikazati način snimanja barem tri parametra glavnog porivnog stroja pomou računala na brodu ili simulatoru 15.1 Uputiti daljinskim načinom dizel -generator na brodu ili simulatoru 15 15.2 Upravljanje postrojenjem u situaciji propuštanja ulja iz krmene statve 14.3

10 20 15

DEMONTIRATI GRAVITACIONI TANK OBIJESITI JE NA PARANAK I

SPOJITI MANIGU TAKO DA GA MOŢEMO POMICATI PO VISINI DA NAĐEMO POLOŢAJ KOD KOJEG NE GUBIMO ULJE IZ SISTEMA I ISTO NE ULAZI VODA U SISTEM. PRATITI KONTINUIRANO NIVO U TANKU. 15.3 Prikazati upravljanje postrojenjem u si tuaciji začepljenog -obraslog usisa morske

15

vode za hlaĎenje 16.1 16 16.2 16.3

Upravljanje glavnim motorom kada je u pogonu osovinski generator

20 15 15

Demonstriraj upravljanje G.M. u nuţdi Pokazati način upravljanja na nekim od sustava kada je automatski regulator temperature u kvaru, a koristi se zamjenski (na brodu ili simulatoru)

17.1 17 17.2 17.3 18.1 18 18.2 18.3 19.1 19 19.2 19.3 20.1

Prikaţi ili objasni način ograničenja max. broja okretaja porivnog stroja Upravljanje balastnom pumpom kad negdje vuče zrak

15 20 15 15 20 15 15 20 15 15

Upravljanje glavnim motorom u situaciji puknutog poklopca cilindra

Prikaţi ili objasni način upravljanja zakretnim propelerom Upravljanje glavnim motorom u situaciji neispravnog rasprskača Demonstriraj upravljanje turbo-pumpama tereta na brodu ili simulatoru Upravljanje glavnim dizelskim motorom u situaciji puknutog stapa

Demonstriraj ručno upravljanje automatskim regulatorom temperature Upravljanje DG- ima pomou računala (simulator)

Uspostavi lučki pogon preko računala (na brodu ili simulatoru) 150

20 20.2 20.3

Demonstriraj upravljanje u situaciji puknute košuljice glavnog motora

15 20

Demonstriraj upravljanje vakumskim kondenzatorom pare (na brodu ili simulatoru)

151

C11

Drugi ĉasnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaĉim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaĉim sukladno s MeĊunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodţaba i drţanjem straţe pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. E L E K T ROT E H N I K A I

1.

A U T OM A T I Z A CI J A


Skupina pitanja 1.1

Bod.

Tekst pitanja

Kojim mjerama se postiţe zaštita od poţara u elektriĉnom sustavu? - PRAVILNOM ZAŠTITOM KRATKOG SPOJA - REDOVITOM PROVJEROM I ODRŢAVANJEM KONTAKATA - PRIMJENA ODGOVARAJUĆE IZOLACIJE -

15

UPOTREBA NEGORIVIH KABLOVA

KORIŠTENJE PROTUEKSPLOZIVNIH UREĐAJA 1 1.2 Sinkroni generator se ne uzbuĊuje - zašto?

20

RAZLOZI MOGU BITI: -IZGUBIO JE REMANENTNI MAGNETIZAM -KVAR AUTOMATSKOG REGULATORA NAPONA -KVAR NA ISPRAVLJAČKIM DIODAMA UZBUDE NA ROTORU 1.3 Voda je prodrla u elektro motor, odredite postupke popravka

15

OPRATI SLATKOM VODOM, SUŠITI MOTOR, MJERITI OTPOR IZOLACIJE, PONOVO SUŠITI, PONOVO MJERITI (DOBRO GA JE SUŠITI PREKO APARATA ZA VARENJE ). NAKON PONOVLJENOG MJERENJA OTPORA IZOLACIJE UKOLIKO SE VRIJEDNOST NE

MIJENJA

MOŢEMO

POJAČATI

IZOLACIJU

IZOLACIJSKIM

SPREJOM. OTPOR MORA BIT PREKO 500 k Ω 2.1

Opasnost od elektriĉne struje i mjere zaštite DJELOVANJE EL. STRUJE NA ČOV JEKA: - BIOLOŠKO (GRČENJE MIŠIĆA, TREPERENJE I PARALIZA SRCA, -

PARALIZA DISANJA, NESVJESTICA, SMRT) TOPLINSKO (VANJSKE I UNUTARNJE

OPEKOTINE,

ZAGRIJAVANJE KRVNIH ŢILA) -

ELEKTROLITSKO (RASTAVLJANJE KRVI I DRUGIH TJELESNIH

-

TEKUĆINA) MEHANIČKO (LOMLJENJE KOSTIJU, IŠĆAŠENJE ZGLOBOVA, KIDANJE MEŠIĆA I TETIVA)

STUPANJ OPASNOSTI OD STRUJNOG UDARA OVISI O: -PUTU PROLASKA STRUJE KROZ ČOVIJEKA (SRCE) -FREKVENCIJI STRUJE (NAJOPASNIJE PODRUČJE IZMEĐU 40 I 60 Hz) -JAKOSTI STRUJE (DONJA GRANICA SMRTNE OPASNOSTI JE 50mA)

152

20

-TRAJANJU STRUJNOG UDARA PRINCIPI ZAŠTITE: -ONEMOGUĆITI DODIR S DIJELOM UREĐAJA KOJI JE POD NAPONOM -OGRANIČITI JAKOST STRUJE (NAPON DODIRA) NA BEZOPASAN IZNOS -OGRANIČITI VRIJEME TRAJA NJA STRUJNOG UDARA MJERE ZAŠTITE : -OGRADITI ILI DOVOLJNO UDALJITI DIJELOVE POD NAPONOM

DIJELOVE POD NAPONOM ODIJELITI IZOLACIJOM (KUĆIŠTE, TIPKALA, RUČICE) -DVOSTRUKA IZOLACIJA ELEKTRIČNOG DIJELA KUĆIŠTA - NAPON INSTALACIJE NIŢI OD 50V -GALVANSKO ODVAJANJE (IZOLACIJSKI TRANSFORMATOR 1:1

ONEMOGUĆUJE ZATVARANJE STRUJNOG KRUGA KROZ ČOVIJEKA) ZAŠTITNO UZEMLJENJE (IZJEDNAČAVANJE POTENCIJALA MJERE ZAŠTITE PRI RADU SA EL. STRUJOM: -SUHA ODIJEĆA I CIPELE S GUMENIM POTPLATOM -ISKLJUČITI STRUJNI KRUG ZA NAPAJANJE, IZ VADITI OSIGURAČ, ZAKLJUČATI SKLOPKU ILI PREKIDAČ, BLOKIRATI AUTOMATIKU -POSTAVITI ZNAK UPOZORENJA -OBAVIJESTITI SVE KOJE JE POTREBNO ŠTO SE RADI -KORISTITI GUMENU PROSTIRKU ZA KLEČANJE -KORISTITI ALAT S IZOLIRANIM DRŠKAMA -PRIJE KONTAKTA SA STRUJNIM KRUGOM PROVIJERITI

ISPITIVAČEM DA LI JE KRUG POD NAPONOM -AKO SE STRUJNI KRUG NE MOŢE ISKLJUČITI KORISTITI GUMENE RUKAVICE -KORISTITI ŠLJEM, -VEZATI SE KOD RADA NA VISINI -PRI PRUŢANJU POMOĆI ISKLJUČITI

NAPAJANJE UKOLIKO JE MOGUĆE ILI KORISTITI NEKI IZOLATOR PR I ODVAJANJU UNESREĆENOG 2

2.2

Zašto se kod jednakog opterećenja dva generatora struja razlikuje u A

20

?

JER JE FAKTOR SNAGE RAZLIČIT I VUKU RAZLIČITU JALOVU SNAGU. REGULACIJU MOŢEMO IZVRŠITI REGULACIJOM STRUJE UZBUDE. 2.3 Pretvaranje r azine tekućine u informaciju za potrebe automatizacije

10

 UREĐAJI S PLOVKOM KOJI JE SPOJEN NE POLUGU KOJA NA DRUGOM KRAJU PREKO MAGNETA OTVARA ILI ZATVARA STRUJNI KRUG. OD TUDA DALJE SIGNAL SE

MOŢE PRIJENETI ZA POTREBE ALARMNOG SUSTAVA

153



(VISIKI/NISKI NIVO) ILI UKLJUČIVANJA ILI ISKLJUČIVANJA PUMPE (SEWAGE PLANT) KONTAKTNE ELEKTRODE – SLOBODNI KRAJEVI EL.

KONTAKATA ČINE JEDNU ELEKTRODU DOK DRUGU ELEKTRODU ČINI SAMA TEKUĆINA (POSUDA SA TEKUĆINOM MORA BITI UZEMLJENA).TAKVA METODA SE MOŢE UPOTRIJEBITI I ZA MJERENJE RAZINE U POSUDAMA POD VISOKIM TLAKOM ILI NA VISOKOJ TEMPERATURI.

 MJERENJE RAZINE TEKUĆINE POMOĆU TANKER RADARA. MJERI SE PROSTOR IZNAD TEKUĆINE (ULLAGE). TANKERRADARI

EMITIRAJU

ELEKTROMAGNETSKE

VALOVE. IMPULSNI RADAR ŠALJE ISPREKIDANE SIGNALE KOJI SE ODBIJAJU OD RAZINE TEKUĆINE. VRIJEME KOJE JE POTREBNO DA SE VRATI SIGNAL (KOJI PUTUJE BRZINOM SVJETLOSTI) MJERI SE U PIKOSEKUNDAMA I ELEKTRONIKA PRETVARA U RAZINU. DRUGA IZVEDBA

RADARA

ŠALJE

NEPREKINUTI

SIGNAL

RAZLIČITE

FREKVENCIJE. OVDJE SE UMJESTO VREMENA POTREBNOG DA SIGNAL PREVALI PUT MJERI RAZLIKA U FREKVENCIJI

 MJERENJE HIDROSTATSKOG TLAKA POMOĆU MJEHURIĆA ZRAKA ODAKLE SE SIGNAL TLAKA ZRAKA ŠALJE DALJE NA AUTOMATIKU ILI SE PRETVARA U EL. SIGNAL VRIJEDNOSTI 4-20mA. MJERENJE HIDROSTATSKOG TLAKA POMOĆU PRESSURE TRANSMITERA- ŠALJE SIGNAL OD 01BAR ILI 4-20 mA 3.1 Kako se postiţe ekonomiĉnost proizvodnje elektriĉne energije? JEDAN OD OSNOVNIH KRITERIJA JE DA POGONKI STROJEVI

20

PRIKLJUČENIH GENERATORA RADE U SVIM TEHNOLOŠKIM PROCESIMA EKSPLOATACIJE RADE U BLIZINI OPTIMALNOG

OPTEREĆENJA ODNOSNO MINIMUMA POTROŠNJE GORIVA (g/kWh) ŠTO ZNAČI DA PREDIMENZIONIRANOST NIJE POŢELJNA. OPTIMALAN BROJ GENERATORA NA TRGOVAČKIM BRODOVIMA JE 2-4 DOK KOD BRODOVA SA ELEKTRIČNOM PROPULZIJOM TAJ BROD JE 4-6. POTREBNA SNAGA DIZEL MOTORA ODREĐUJE SE PREMA NAZIVNOJ SNAGI GENERATORA.

NADALJE EKONOMIČNOST MOŢEMO POSTIĆI UPOTREBOM OSOVINSKOG

GENERATORA

TE

TURBOGENERATORA

KOJI

DOBIVA PARU IZ KOTLA NA ISPUŠNE PLINOVE. 3 3.2 Zašto kod promjene optereć. generatori preuzmu razliĉite snage u kW ?  JER SU RAZLIČITO PODEŠENE KARAKTERISTIKE REGULACIJE FREKVENCIJE (vidi dijagram sinkronizacije)

 AKO

SU

NAM

RAZLIČITO

PODEŠENE

STATIČKE

KARAKTERISTIKE

 ZBOG RAZLIČITIH STANJA DIZEL GENERATORA (NE RADI NEKI CILINDAR...)

154

20

3.3 Pretvaranje brzine vrtnje u informaciju za potrebe automatizacije  ISTOSMJERNI TAHOMETRI – TO SU U BITI ISTOSMJERNI GENERATORI KOJI DAJU ISTOSMJERNI NAPON PROPORCIONALAN BRZINI VRTNJE. NA IZLAZU SE DOBIVA NAPON 3-10V NA SVAKIH 1000 o/min. SPAJAJU SE DIREKTNO NA OSOVINU KOJOJ SE MJERI BRZINA.  IZMJENIČNI TAHOMETRI – MAGNET JE NA OSOVINI KOJA SE ROTIRA A NA SVITKU SE INDUCIRA NAPON KOJEMU SU AMPLITUDA I FREKVENCIJA RAZMJERNA BRZINI VRTNJE ROTORA.  TU SU JOŠ PICK -UP-ovi NA KOJE SU SPOJENI PRETVARAČI SIGNALA 4.1 Zašto je za brod vaţan izbor napona i frekvencije?

10

10

KOD IZBORA NAPONA BRODSKE EL. CENTRALE NAJVEĆU ULOGU IMA VELIČINA ELEKTRIČNOG SISTEMA ODNOSNO UKUPNA SNAGA INSTALIRANIH TROŠILA KOJA DIREKTNO UTJEČE NA VELIČINU STRUJE KRATKOG SPOJA KAO ČIMBENIKA PRI PROJEKTIRANJU I NAJVAŢNIJEG DIMENZIONIRANJU SKLOPNIH UREĐAJA I ZAŠTITA. DANAS JE JOŠ UVIJEK NAJRAŠIRENIJI TROGAZNI IZMJENIČNI NAPON OD 440V/60Hz I 380V/50Hz. SVE SE VIŠE PRELAZI NA PRIMJENU VISOKOG NAPONA PRI 60Hz 3300V, 6600V I 11000V. RAZLOZI SU:

 MANJA STRUJA KRATKOG SPOJA PA JE MOGUĆE KORIŠTENJE JEFTINIJIH PREKIDAČA  SMANJENJE MASE I VOLUMENA ELEKTRIČNE OPREME  TANJI KABLOVI I MANJE PRIKLJUČNE KUTIJE PA JE JEDNOSTAVNIJE PROVLAČENJE I PRIKAPČANJE KABELA  POVEĆANJE STUPNJA KORISNOSTI JER SE GUBICI U BAKRU SMANJUJU

 POVEĆANJE SNAGE – POVLAČI ZA SOBOM VEĆU STRUJU. 4

4.2 Kako se manifestira razlika u naponu i frekvenciji kod sinkronizacije?

20

 AKO POSTOJI RAZLIKA IZMEĐU NAPONA MREŢE I NAPONA GENERATORA U TRENUTKU UKLJUČIVANJA SKLOPKE POTEĆI ĆE REAKTIVNA STRUJA GREŠKE KROZ GENERATOR.

 UKOLIKO SE FREKVENCIJE NAPONA MREŢE I NAPONA GENERATORA RAZLIKUJU U TRENUTKU UKLJUČIVANJA SKLOPKE POTEĆI ĆE RADNA STRUJA GREŠKE KROZ GENERATOR )AKO JE FREKVENCIJA GENERATORA MANJA

ON ĆE IZ MREŢE UZIMATI SNAGU I OBRATNO)

 RAZLIKA U FAZI DOVODI DO POJAVE STRUJE IZJEDNAČENJA ČIJA JE VELIČINA PROPORCIONALNA KUTU

POMAKA

VEKTORA

NAPONA

MREŢE. NAJVEĆA JE KOD KUTA 180

O

GENERATORA

I

155

4.3 Proizvodnja jalove energije kod osovinskih generatora KOD OSOVINSKOG GENERATORA KOJI JE SPOJEN NA BRODSKU

MREŢU

PREKO

STATIČKOG

PRETVARAČA

20

FREKVENCIJE

(KONKRETNO SINKROKONVERTORA) ZAHTIJEVA SE UGRADNJA SINKRONOG KOMPENZATORA JER OSIGURAVA JALOVU SNAGU ZA POTROŠNJU. SINKROKONVERTOR STRUJU NAJPRIJE ISPRAVI A ZATIM JE PRETVARA U IZMJENIČNU STRUJU STABILNE

FREKVENCIJE PA SE ZBOG ISTOSMJERNOG MEĐUKRUGA JALOVA ENERGIJA NE MOŢE RAZMIJENJIVATI IZMEĐU GENERATORA I POTROŠNJE. SINKRONI KOMPENZATOR RADI KAO SINKRONI MOTOR U PREUZBUĐENOM STANJU. ON OMOGUĆUJE JOŠ KOMUTACIJU (GAŠENJE) TIRISTORA KOD SI NKROKONVERTORA (SINKROKONVERTOR MOŢE RADITI SAMO AKO

SU

MU

S

OBJE

STRANE

MISLI

SE

NA

OSOVINSKI

GENERATOR I MREŢU SPOJENI SINKRONI STROJEVI. OSIGURAVA I DOVOLJNO VISOKU TRAJNU STRUJU KRATKOG SPOJA ZA

SELEKTIVNU PRORADU ZAŠTITA (SINKROKONVERTOR NEMA MOGUĆNOSTI VELIKOG PREOPTEREĆENJA PA NE MOŢE DAVATI DOVOLJNO VELIKU STRUJU KRATKOG SPOJA. 5.1

5

Na kojem principu djeluje nadreĊena automat. raspodjela opterećenja? FUNKCIJA NADREĐENE AUTOMATIKE JE DA KOMPENZIRA PAD ENERGIJE DJELUJUĆI NA REGULATOR BROJ A OKRETAJA. PRILIKOM UKLJUČIVANJA POTROŠAČA GENERATOR ĆE TRENUTNO PREUZETI OPTEREĆENJE, FREKVENCIJA ĆE PASTI, A NAKON TOGA AUTOMATIKA ĆE VRATITI FREKVENCIJU NA 50 ILI

60 Hz 5.2 Princip pretvaranja temperature u informaciju za potrebe automatiz.  MJERENJE TEMPERATURE POMOĆU TERMOMETRA

20

15

S ELEKTRIČNIM OTPOROM ZASNOVANO JE FUNKCIONALNOJ ZAVISNOSTI OTPORA VODIČA I POLUVODIČA OD TEMPERATURE. PRIMJER Pt 100 KOJI NA SOBNOJ TEMPERATURI IMA OTPOR OD 100Ω. KORISTI SE BAKAR I PLATINA JER JE ODNOS IZMEĐU OTPORA I TEMPERATURE GOTOVO LINEARAN.

5.3

Elektriĉne specifiĉnosti pogona sidrenog vitla

15

ZA POGON SIDRENOG VITLA KORISTE SE VIŠEBRZINSKI ASINKRONI ILI FREKVENTNO UPRAVLJIVI ASINKRONI MOTORI.

MOTORI RADE U INERMITIRANOM REŢIMU RADA TAKO DA JE PRILIČNO TERMIČKI OPTEREĆEN (S7, S6, S5). REŢIMI RADA: - PRIKUPLJANJE RASTEREĆENOG LANCA - PRIVLAČENJE BRODA SIDRU - ČUPANJE - PODIZANJE - UVLAČENJE

156

6.1 Uloga sinkronoskopa kod sinkronizacije DA BI SE UTVRDILO DA SU NAPONI GENERATORA I MREŢE U FAZI. SINKRONOSKOP ODREĐUJE I REDOSLJED FAZA OVISNO O

6

SMJERU U KOJEM SE VRTI. POŢELJNO JE DA SE VRTI U SMJERU KAZALJKE NA SATU ŠTO ZNAČI DA IMA MALO VEĆU FREKVENCIJU OD MREŢE. 6.2 Energija napajanja automatskih ureĊaja i sustava NAPAJANJE ZA AUTOMATSKE UREĐAJE I SUSTAVE TREBA BITI

15

15

BESPREKIDNO. BESPREKIDNI IZVORI NAPAJANJA MOGU RADITI U KONTINUIRANOM MODU ILI U PRIČUVI (STAND -BY).

AUTOMATIKA I UREĐAJI REDOVITO RADE NA 24V TAKO DA KONTINUIRANO IMAJU NAPAJANJE PREKO EMERGENCY ILI

GLAVNE PLOČE. 6.3

Priprema elektriĉnog sustava broda za pregled Registra TREBA PRIPREMITI DOKUMENTACIJU POVIJESTI ODRŢAVANJA IZ KOJEG SE MOGU VIDJETI OČITANJA OTPORA IZOLAZIJE

20

TERMOGRAFSKI SNIMCI, REDOVITO TESTIRANJE ALARMA SUSTAVA AUTOMATIKE. PRIJE DOLASKA R EGISTRA IZVRŠITI

SVE TESTOVE (AUTOMATSKO UKAPČANJE EMERGENCY GENERATORA, TESTIRANJE RAZNIH ZAŠTITA KAO ŠTO JE POVRATNA SNAGA....)

7.1

7

Zašto ukljuĉenje velikih elektromotora moţe izazvati "black out"? ZBOG VELIKE STRUJE POKRETANJA KOJA JE VEĆA OD NAZIVNE STRUJE DO 7 PUTA. DOĆI ĆE DO PRORADE PODNAPONSKE ZAŠTITE I PADA FREKVENCIJE.

7.2 Priprema automatike broda za pregled Registra

15

20

SVI SUSTAVI SE MORAJU TESTIRATI, TESTOVI O ODRŢAVANJE TREBA BITI ZABILJEŢENO (OBIČNO SUSTAV ZA ODRŢAVANJE (WORK ORDER-i) JE OVJEREN OD REGISTARA TAKO DA MU SE

PREZENTIRA POVIJEST ODRŢAVANJA I TESTIRANJA. UKOLIKO PREDSTAVNIK REGISTRA ŢELI PRD NJIM SE TESTIRA ONO ŠTO ŢELI. 7.3 Principi pretvaranja poloţaja u informaciju za potrebe automatizacije UPOTREBLJAVAJU SE ŢIROSKOPI KOJI MOGU BITI MEHANIČKI, OPTIČKI I VIBRACIJSKI.

8

8.1 Na koje parametre i preko kojih elemenata djeluje automatska sinkronizacija? DJELUJE NA NAPON, FREKVENCIJU I FAZU NAPONA. NA NAPON DJELUJE STRUJOM UZBUDE (ISTOSMJERNOM). NA FREKVENCIJU I FAZU NAPONA DJELUJE PREKO REGULATORA OKRETAJA. 8.2 Vaţnost karakteristike regulatora broja okretaja u raspodjeli

157

15

15

20

opterećenja POMOĆU REGULATORA BROJA OKRETAJA DJELUJEMO N A NAGIB STATIČKE KARAKTERISTIKE NA RASPODIJELU OPTEREĆENJA UTJEČE NAGIB KARAKTERISTIKE A NA FREKVENCIJU (KOMPENZACIJA REGULATORA).

BRZINA

ODZIVA

8.3 Proizvodnja elektr. energ. konstantne frekv. u osovinskim generat.

POSTOJE

VIŠE

15

NAČINA

ODRŢAVANJA KONSTANTNE FREKVENCIJE KOD OSOVINSKIH GENERATORA I NAJVIŠE OVISE O VRSTI PORIVNOG STROJA. -KOD PROPELERA SA ZAKRETNIM KRILIMA SINKRONI GENERATOR JE NA PORIVNI STROJ SPOJEN DIREKTNO ILI PREKO

REDUKTORA. KADA SE ODABERE REŢIM RADA S OSOVINSKIM GENERATOROM REGULATOR BROJA OKRETAJA GL. STROJA SE BLOKIRA NA NAZIVNIM ORETAJIMA I ODRŢAVA IH KONSTANTNIM PA JE PREMA TOME KONSTANTNA FREKVENCIJA. -KOD IZVEDBE KADA JE OSOVINSKI GENERATOR SPOJEN NA

GLAVNI MOTOR PREKO VARIJATORA PODRUČJE U KOJEM JE MOGUĆA REGULACIJA JE 70 – 100% NAZIVNE BRZINE GLAVNOG MOTORA. DANAS SE KORISTE MEHANIČKO HIDRAULIČKI AKTUATORI. -NAJSUVREMENIJA IZVEDBA JE OSOVINSKI GENERATOR SA

STATIČKIM PRETVARAČEM FREKVENCIJE. BROJ OKRETAJA GLAVNOG MOTORA NEMA NIKAKVOG UTJECAJA NA STABILNOST NAPONA I FREKVENCIJE. NAJČEŠĆE KORIŠTEN PRETVARAČ FREKVENCIJE JE SINKROKONVERTER. OSNOVNI PROBLEM SINKROKONVERTORA SU NJEGOVE NESINSOIDALNE

(PRAVOKUTNE) STRUJE NA MREŢNOJ I GENERATORSKOPJ STRANI ŠTO ZNAČI DA JE MREŢA ZAGAĐENA JAKIM VIŠIM HARMONICIMA. NAJNOVIJA IZVEDBA KORISTI ŠIROKO IMPULSNO MODULIRANI PRETVARAČ FRKVENCIJE SA AKTIVNIM ISPRAVLJAČEM KOJI IMA PRIBLIŢNO SINUSOIDALNE STRUJE. 9.1 Elektromotor se prekomjerno grije, analizirajte razloge

20

RAZLOZI MOGU BITI PAD NAPONA, PREOPTEREĆENJE (LOŠI LEŢAJEVI, PUMPA....), PROBOJ JEDNE FAZE, KRIVO SPOJEN EL. MOTOR , PRLJAVI VENTILACIJSKI FILTERI KOD VEĆIH MOTORA.

9

9.2 Kontakti sklopnika analizirajte razlog

uputnika

zvijezda/trokut

,

brzo

nagaraju,

NAJVJEROJATNIJE PREKRATKO PODEŠEN VREMENSKI RELEJ ZVIJEZDA – TROKUT. MOTOR SE JOŠ NIJE DOVOLJNO ZALETIO A VEĆ PREBACI U TROKUT. 9.3 Kako ispitati elektriĉne zaštite generatora i paralelni rad OBIČNO SE RADI PO UPUTAMA PROIZVOĐAČA.

158

15

15

ZAŠTITA KRATKOG SPOJA, KOD PARALELNOG RADA ZAŠTITU POVRATNE SNAGE K OJA JE OBIČNO PODEŠENA NA 5 - 15% NAZIVNE SNAGE GENERATORA ISPITUJU SE PREKOSTRUJNI RELEJ,

10.1

Električne zaštite elektromotora proraĎuju kod pokretanja, zašto?

20

PREKOSTRUJNA - LE KRATKI SPOJ ???????? 10 10.2

O kojim aspektima treba voditi raĉuna kod napajanja broda sa kopna

15

TREBA PROVJERITI FREKVENCIJU, NAPON I REDOSLIJED FAZA.

Mogue ispitno pitanje: MI IMAMO 440/60 MOŢEMO LI UZETI 380/50? MOŢEMO, GLAVNO DA JE OMJER NAPON / FREKVENCIJA PRIBLIŢNO JEDNAK RADI MOMENTA. 10.3 Principi pretvaranja pritiska u informaciju za potrebe automatizacije TIPIČAN PRIMJER PRESSURE SWITCH – PRETVARA PRITISAK U NAPON TRANSMITERI – PRETVARA PRITISAK U STRUJU VRIJEDNOSTI 4-20 mA

159

15

C11

Drugi ĉasnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaĉim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaĉim sukladno s MeĊunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodţaba i drţanjem straţe pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

E L E K T ROT E H N I K A I A U T OM A T I Z A CI J A

2. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Skupina Tekst pitanja pitanja 11.1 Koja djelovanja ima kratki spoj elektriĉ. luka u elektriĉ. Sustavu - TERMIČKO DJELOVANJE (GRIJANJE, TOPLJENJE IZOLACIJE,

POŢAR) MEHANIČKO 11

DJELOVANJE

(SILE

NA

MAGNETIZAM

UZBUDU

SPAJANJEM 4 SERIJSKI SPOJENE NAMOTAJE GENERATORA. 11.3

MOŢEMO

BATERIJE

15

SABIRNICAMA,

PROTUMOMENT NA OSOVINI GENERATORA) 11.2 Uloga remanentnog magnetizma kod sinkronih generatora SAMOUZBUDA GENERATORA. UKOLIKO

REMANENTNI

Bod.

NA

20 IZGUBIMO

POSTIĆI UZBUDNE

Koja se odrţavanja elektromot. mogu vršiti na brodu a koja ne?

15

REDOVITE KONTROLE CIJELOG ELEKTRICNOG UREDAJA KOJE

SE MOGU VRŠITI NA BRODU SU:  KONTROLA, ZAGRIJAVANJA  KONTROLU IZOLACIJE  DJELOMICNO RASTAVLJANJE I CIŠCENJE UREDAJA  KONTROLE I ZAMJENA LEŢAJEVA  PODMAZIVANJE POKRETNIH DIJELOVA  ISPITIVANJE NAMOTA,  KONTROLA. CETKICA, KLIZNIH KOLUTA, KOLEKTORA  KONTROLA SPOJEVA VIJAKA I KONTAKATA,  KONTROLE PRIKLJUCNIH KUTIJA, SVODNICA KONTROLA BRTVLJENJA

 KONTROLE DJELOVANJA ZAŠTITNIH UREDAJA  ČIŠCENJE KUCIŠTA OD PRAŠINE I MASNOCE NE VRŠI SE PREMOTAVANJE 12.1 Što stvara opasnost od elektr. struje i što je dozvolj. napon dodira

15

DO STRUJNOG UDARA DOLAZI KADA SE STRUJNI KRUG ZATVORI KROZ TIJELO COVJEKA I POTJERA DOVOLJNO VELIKU STRUJU. OPASNOST ZA ŢIVOT OVISI O VELICINI STRUJE I VREMENU TRAJANJA STRUJNOG UDARA. PREMA PROPISU NAPONI VECI OD 50V MOGU POTJERATI STRUJU OPASNU PO ŢIVOT. DAKLE DOZVOLJEN NAPON DODIRA JE 50V. A JAKOST STRUJE 50 mA.

160

12

12.2 Kako karakteristike regulatora broja okretaja djeluju na raspodjelu

20

opterećenja PONAVLJA SE STATIČKA I ASTATIČKA KARAKTERISTIKA 12.3 Mjerna osjetila nivoa na tankerima UKOLIKO SE RADI O BALASNIM TANKOVIMA ILI TANKOVIMA

GORIVA

ČESTO

SE

KORISTI

METODA

15

MJERENJA

HIDROSTATSKOG TLAKA UPUHIVANJEM REFERENTNOG ZRAKA I OČITAVANJE BACK PRESSURE -a. NIVO U TANKOVIMA TERETA MJERIMO POMOĆU TANKRADARA. MJERI SE ZAPRAVO PRAZAN PROSTOR (ULLAGE). KORISTE SE IMPULSNI RADAR ILI FREKVENTNO MODULIRANI RADAR. IMPULSNI EMITIRA ISPREKIDANE ELEKTROMAGNETSKE VALOVE I MIJERI VRIJEME KOJE JE POTREBNO DA SE SIGNAL VRATI (RADI SE O PIKOSEKUNDAMA). FREKVENTNO MODULIRANI RADAR ŠALJE NEPREKINUTI SIGNAL PROMIJENLJIVE FREKVENCIJE I MIJERI SE RAZLIKA U

FREKVENCIJI

13

IZMEĐU

EMITIRANOG

I

REFLEKTIRANOG

SIGNALA. 13.1 Kako regul. napona djeluje na raspodjelu reaktivnog opterećenja U PARALELNOM RADU DJELOVANJEM NA REGULATOR OKRETAJA DJELUJEMO NA RASPORED DJELATNE SNAGE DOK REGULACIJOM STRUJE (ISTOSMJERNE) UZBUDE (REGULATOR NAPONA) DJELUJEMO NA RASPODIJELU JALOVE SNAGE. 13.2 Kako dimenzionirati osovinski generator

20

15

NARAVNO OVISI O IZVEDBI ODNOSNO KOJE POTROŠAČE

OSOVINSKI GENERATOR NAPAJA. RADI LI SE O IZVEDBI SA ZAKRETNIM KRILIMA VIJKA ČEST JE SLUČAJ DA OSOVINSKI GENERATOR POKRIVA SAMO POTROŠNJU BOW-TRASTERA. UKOLIKO JE SPOJEN NA PORIVNI STROJ PREKO VARIJATORA

MORA BITI DOVOLJNO SNAŢAN DA POKRIVA CJELOKUPNU POTROŠNJU TOKOM NAVIGACIJE. 13.3 Koje su sve uloge inform. broja okretaja u automatiz. el. Centrale

15

OSIM OBIČNE INFORMACIJE O BRZINI VRTNJE GENERATORA MOŢE SLUŢITI ZA ELEKTRONIČKU ZAŠTITU OD OVERSPEEDA ILI PRILIKOM STARTANJA GENERATORA (UPUTNI VENTIL ZRAKA SE OTVARA – GENERATOR SE POČNE OKRETATI – KADA

GENERATOR POSTIGNE ODREĐENI BROJ OKRETAJA VENTIL UPUTNOG ZRAKA SE ZATVARA) 14.1 Dozvoljeno odstupanje napona i frekvencije i što ih uzrokuje DOZVOLJENO ODSTUPANJE NAPONA JE 5 – 8 % DOZVOLJENO ODSTUPANJE FREKVENCIJE JE +/- 2 Hz ODNOSNO 3%. UZROCI ODSTUPANJA NAPONA I FREKVENCIJE MOGU BITI

15

UKLJUČIVANJE VELIKIH POTROŠAČA, KVAR NA REGULATORU 14

OKRETAJA, KVAR NA KRUGU REGULACIJE 14.2 Kakav je utjecaj odstupanja frekv. kod sinkronizacije i posljedice

15

161

JAVLJA SE STRUJA GREŠKE. POSLJEDICA ISPAD GENERATORA 14.3

Uloga rotacionog kompenzatora kod osovinskog gen. sa statiĉkim pretvaraĉem

20

ROTACIONI KOMPENZATOR RADI KAO SINKRONI MOTOR U

PREUZBUĐENOM STANJU, A UPUĆUJE SE POMOĆU MALOG ASINKRONOG MOTORA (PONY MOTOR). KOMPENZATOR IMA TROSTRUKU ULOGU:

SINKRONI

 OMOGUĆUJE KOMUTACIJU (GAŠENJE) TIRISTORA  OSIGURAVA JALOVU SNAGU ZA POTROŠNJU (SINKROKONVERTER

NAJPRIJE

ISPRAVI

A

ZATIM

PRETVARA U IZMJENIČNU STRUJU STABILNE FREKVENCIJE PA SE ZBOG ISTISMJERNOG MEĐUKRUGA JALOVA ENERGIJA NE MOŢE RAZMJENJIVATI IZMEĐU GENERATORA I POTROŠAČA

 OSIGURAVA

DOVOLJNO VISOKU TRAJNU STRUJU KRATKOG SPOJA ZA SELEKTIVNU PRORADU ZAŠTITA

15.1

Razlika u raspodjeli opterećenja s regulatorom broja okretaja i nadreĊenom automatikom

20

RAZLIKA JE U TOME DA BEZ AUTOMATIKE TRENUTNO SE

PREUZME OPTEREĆENJE FREKVENZIJA ZBOG TOGA PADNE . U DRUGOM SLUČAJU AUTOMATIKA NAKON PODEŠENOG OPTEREĆENJA NAKNADNO PODEŠAVA PARAMETRE DJELUJUĆI NA REGULATOR BROJA OKRETAJA 15

15.2

Kako se mjerno osjetilo temperature koristi za alarm i zaštitu U SLUČAJU BIMETALNIH PREKIDAČA NAMJEŠTENIH ODREĐENU TEMPERATURU SIGNAL OTVARANJEM

15

NA ILI

ZATVARANJEM KONTAKAT ZATVARA ILI OTVARA STRUJNI

KRUG TE DAJE ALARM ILI SIGNAL ZA ZAUSTVLJANJE UREĐAJA. PROMJENOM TEMPERATURE MIJENJA SE STRUJA U RASPONU OD 4-20 mA KOJA ŠALJE SIGNAL ODNOSNO VRIJEDNOST TEMPERATURE (INDIKACIJA – ANALOGNI INSTRUMENT, ILI PRETVARA SE U DIGITALNI SIGNAL TE SE NA KOMPJUTERU

MOŢE OČITATI VRIJEDNOST I ZADATI DONJE I GORNJE VRIJEDNOSTI ZA ALARM) 15.3

Elektriĉni zahtjevi na pogon sidrenog vitla ZA POGON SIDRENOG VITLA KORISTE SE VIŠEBRZINSKI ASINKRONI MOTORI (OBIČNO TRI BRZINE) ILI FREKVENTNO UPRAVLJANI ASINKRONI MOTORI. MOTORI SU PRILIČNO TERMIČKI OPTEREĆENI (RADE U INTERMITIRANOM REŢIMU RADA). REŢIMI RADA TROBRZINSKOG SIDRENOG VITLA:  PRIKUPLJANJE RASTEREĆENOG LANCA – 3. BRZINA  PRIVLAČENJE BRODA SIDRU – 2. BRZINA  ČUPANJE 1. I 2. BRZINA  PODIZANJE 2. BRZINA  UVLAČENJE 1. BRZINA 162

15

16.1

Mjerni instrumenti na ploĉi sinkronizacije i njihova uloga  DVOSTRUKI VOLTMETAR (NAPON GENERATORA I NAPON MREŢE)  DVOSTRUKI FREKVENCIOMETAR (FREKVENCIJA GENERATORA FREKVENCIJA MREŢE)  SINKRONOSKOP ILI SINKRONIZACIJSKE LAMPE (ODREĐIVANJE TRENUTKA KADA SU NAPON MREŢE I GENERATORA KOJI SE UKLJUČUJE NA MREŢU U FAZI)  IZDVOJENE KOMANDE ZA REGULACIJU FREKVENCIJE  UKLJUČIVANJE GENERATORSKIH PREKIDAČA (AKO SU

15

POLJA GENERATORA JAKO UDALJENA) 16 16.2 Zahtjevi z a sustave napajanja automatskih ureĊaja  DVOSTRUKO NAPAJANJE (MISLI SE NA DVA IZVORA)

20

 BESPREKIDNO NAPAJANJE (NEPREKIDAN RAD ČAK I KOD POTPUNOG NESTANKA NAPAJANJA IZ ELEKTRIČNE CENTRALE ILI GENERATORA ZA NUŢDU) 16.3 Priprema broda za pregled uzemljenja i elektroizolac. od Registra PREGLED UZEMLJENJA SE RADI SVAKA 3 – 6 MJESECI,

15

POTREBNO JE REDOVITO VRŠENJE MEGERTESTA, MJERENJA OTPORA IZOLACIJE, SVA KUĆIŠTA UREĐAJA MORAJU BITI UZEMLJENA. 17.1 Kakva djelovanja na el. sustav m oţe motora

17

imati struja pokretanja velikih

MOGUĆNOST ISKAPČANJA NEVAŢNIH POTROŠAČA -OUT (PREFERENTIAL TRIP) ILI U KRAJNJEM SLUČAJU BLACK -OUT 17.2 Kako se postiţe samodijagnosticiranje. Ispravnosti kruga alarma i zaštite

20

15

IZVODI SE SA ZATVORENIM KONTAKTIMA.

PRESOSTAT

U

SEBI

IMA

OTPORNIK

KOJI

SLUŢI

ZA

SAMODIJAGNOSTICIRANJE (STALNO JE ZATVOREN STRUJNI KRUG ) U SLUČAJU PREKIDA KRUGA SUSTAV DAJE ALARM. TRANSMITERI RADE U PODRUČJU 4 -20mA AKO SU VRIJEDNOST IZVAN TOGARADNOG PODRUČJA SUSTAV DAJE GREŠKU. 17.3 Regulacijski krug i njegovi elementi elementi U REGULACIJSKI KRUG SPADAJU OBJEKT NA KOJEG DJELUJE

TOK ENERGIJE I POREMEĆAJNA VELIČINA. IZ NJEGA DOBIJEMO IZLAZNU VELIČINU KOJA SE PREKO MJERNOG ČLANA PRENOSI NA KOMPARATOR I USPOREĐUJE SE REFERENTNA VELIČINA. IZLAZAK IZ KOMPARATORA JE SIGNAL GREŠKE ILI REGULACIJSKO ODSTUPANJE. ON SE PRENOSI DO VREMENSKOG ČLANA KOJI OBLIKUJE ULAZNI SIGNAL U REGULACIJSKO

POJAČALO. REGULACIJSKO POJAČALO DAJE POSTAVNU VELIČINU ZA IZVRŠNI ČLAN KOJI DJELUJE NA TOK ENERGIJE KOJA ULAZI U OBJEKT UPRAVLJANJA.

163

15

18.1 Preko kojih elemenata automatika vodi dizelgenerator PREKO REGULATORA BROJA OKRETAJA I PREKO REGULATORA NAPONA.

15

TU SU JOŠ RAZNI PRESOSTATI, TERMOSTATI, PICK UP, 18

DETEKTORI NIVOA (ULJA, LEAKAGE GORIVA), TERMOMETRI 18.2 Paralelni rad osovinskog i dizelgeneratora

20

18.3 Koji su principi pretvaranja promjenjive frekvencije u konstantu kod osovinskog generatora

 POMOĆU VARIJATORA (MOŢE RADITI U RASPONU OD 70 DO 100% NAZIVNIH OKRETAJA PORIVNOG STROJA).

 POMOĆU PRETVARAČA FREKVENCIJE (ČESTO SE KORISTE SINKROKONVERTORI (PRETVARAČI SA UTISNUTOM STRUJOM), CIKLOKONVERTORI, ŠIRINSKO IMPULSNI PRETVARAČ FREKVENCIJE (PRETVARAČI S UTISNUTIM

164

15

NAPONOM), 19.1

Naĉin zaštite vaţnih elektromotora od elektriĉnih smetnji ELEKTRIČNA ZAŠTITA MOTORA:  PREKOSTRUJNA ZAŠTITA  ZAŠTITA OD KRATKOG SPOJA  ZAŠTITA OD ZEMNOG SPOJA  PODNAPONSKA ZAŠTITA  ZAŠTITA OD PREOPTEREĆENJA  ZAŠTITA OD NEGATIVNOG REDOSLIJEDA FAZA  ZAŠTITA OD PREVELIKE STRUJE PRI UPUĆIVANJU

15

MOTORA 19

19.2

Naĉin pokretanja kaveznih motora i njihova usporedba  DIREKTNO – VELIKI VELIKI MOMENT I STRUJA POKRETANJA  ZVIJEZDA-TROKUT – SMANJUJEMO SMANJUJEMO STRUJU POKRETANJA  PREKO PRETVARAČA FREKVENCIJE – ODRŢAVAMO

KONSTANTAN MOMENT SOFT START - REGULACIJOM NAPONA DIŢEMO MOMENT 19.3 Od kojih smetnji se štite brodski generatori ?

ŠTITI

SE

OD

HARMONIKA

KOJI

ĆE

U

20

NAMOTAJIMA

PROUZROKOVATI GRRIJANJA. PRIMARNE ZAŠTITE: -smještene

su u generatorskom prekidaču i isključuju pogonski braker i pogonski stroj  ZAŠTITA KRATKOG SPOJA (IMA VREMENSKO ZATEZANJE ZBOG SELEKTIVNOSTI)

 PREKOSTRUJNA ZAŠTITA (ISKLJUČUJE NA 20% PREKO NAZIVNE STRUJE, I IMA VREMENSKO ZATEZANJE ZBOG STARTANJA VELIKIH MOTORA)

 PODNAPONSKA ZAŠTITA (UJEDNO REZERVNA ZAŠTITA OD KRATKOG SPOJA, ISKLJUČUJE NA 85% NAZIVN OG NAPONA, IMA VREMENSKO ZATEZANJE ZBOG ST ARTANJA VELIKIH MOTORA SEKUNDARNE ZAŠTITE:- smještene su u ploči, samo isključuju braker, ne zaustavljaju pogonski stroj  ZAŠTITA OD PREOPTEREĆENJA- ISKLJUČUJE MANJE

VAŢNA TROŠILA, PRORAĐUJE PRIJE PREKOSTRUJNE ZAŠTITE, IMA VREMENSKO ZATEZANJE ZBOG VELIKIH MOTORA

 ZAŠTITA OD POVRATNE SNAGE - SPRIJEČAVA MOTORSKI   

RAD GENERATORA, IZBACUJE NA 10-15% NAZIVNE SNAGE TERMIČKA ZAŠTITA- TERMO SONDA U NAMOTIMA GENERATORA PREKONAPONSKA ZAŠTITA- IZBACUJE BRAKER NA 20% PREKO NAZIVNOG NAPONA PODFREKVENTNA I NADFREKVENTNA ZAŠTITA -

ISKLJUČUJE BRAKER NA 58 ILI 62 Hz.

15

165

 DIFERENCIJALNA ZAŠTITA- MJERI PAD NAPONA NA SVAKOM FAZNOM NAMOTU

 ZAŠTITA KOD KVAROVA U UZBUDI - ISKLJUČUJE BRAKER KOD NESTANKA UZBUDE. 20.1 Koji podaci definiraju pogonski stroj sinkronog generatora  NAZIVNA SNAGA GENERATORA

 FREKVENCIJA MREŢE  BROJ PARI POLOVA

ODREĐUJU

BROJ

20

OKRETAJA

GENERATORA n =60 x f / broj pari polova 20

20.2

Ĉime je definiran brodski elektriĉni ureĊaj

15

NAZIVNA SNAGA, FREKVENCIJA, NAPON, FAKTOR SNAGE, 20.3 Raspad elektro-energet. sustava i automat. uspostavljanje pogona Black out, opisati kako vraaš pogon

15

C11

Drugi ĉasnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaĉim i upravitelj stroja na brodu sa st rojem porivne snage od 3000 kW ili jaĉim E L E K T ROT E H N I K A I A U T OM A T I Z A CI J A sukladno s MeĊunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodţaba i drţanjem straţe pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 1. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Skupina pitanja

Tekst pitanja

Bod.

Tehnička dokumentacija uputnika zvijezda/trokut pramčanog propelera 1

1.1 Na tropolnoj shemi objasniti ulogu prikazanih elemenata 1.2 Koji uvjeti trebaju biti zadovoljeni za daljinsko automatsko pokretanje 1.3 Analizirajte na shemi redoslijed funkcija automatskog pokretanja

15 15 20

Tehnička dokumentacija lokalne automatike diesel motora GEN 2

3

2.1 Analizirajte uvjete za pokretanje diesel motora 2.2 Načini pokr etanja prema shemi 2.3 Zatvaranje zraka kod uspješnog starta i neuspješan start 3.1 Prema shemi analizirajte funkcije zaštite 3.2 Način zaustavljanja diesel motora 3.3 Shut down i način provjere ispravnosti solenoidnog ventila 4.1 Tehnička dokumentacija kompjuterskog voĎenja diesel centrale

15 15 20 20 15 15

Informacije koje su potrebne kompjuteru za voĎenje 4

5

15 15 20

4.2 Komande-akcije kojima kompjuter upravlja 4.3 Kako odrediti grešku, prekidač generatora nije uključio 5.1 Dijagram toka signala za automatsko pokretanje diesel generatora redoslijed odvijanja funkcija 5.2 Analizirati automatsku sinkronizaciju 5.3 Analizirati pojavu alarma - neispravna sinkronizacija 6.1 Dijagram toka signala za automatsko pokretanje i uključivanje redoslijed odvijanja funkcija

20 15 15 20

166

6

6.2

7

6.3 7.1 7.2 7.3 8.1

8

9

10

Analizirati uključenje na ploču bez napona Nije potrebna sinkronizacija, ukopčaj sklopku i vozi miško Analizirati uključenje na ploču pod naponom Pneumatski regulacijski ureĎaj. Prikazati mjesto u regulacijskom krugu Razlučiti sastavne djelove Odrediti energiju napajanja, ulazne i izlazne veličine Tehnička dokumentacija automatike pumpi

15 15 15 20 15

Objasnite funkciju zamjene kod pada pritiska 8.2 Objasniti funkciju rada kod nestanka napona 8.3 Objasniti funkciju zamjene kod kvara pumpe 9.1 Tehnička dokumentacija trobrzinskog vitla. Objasniti način rada 9.2 Analizirati rad elektomagnetske kočnice 9.3 Analizirati mogue greške u radu 10.1 Na shemi sa logičnim simbolima. Algoritam generiranja alarma 10.2 Primijenjeni davači 10.3 Primijenjeni logički simboli

20 15 15 20 15 15 20 15 15

C11

Drugi ĉasnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaĉim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaĉim E L E K T ROT E H N I K A I A U T OM A T I Z A CI J A sukladno s MeĊunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodţaba i drţanjem straţe pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 2. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Skup. pitanja 11.1

Tekst pitanja

Bod.

Na tehničkoj dokumentaciji uputnika zvijezda/trokut pramčanog porivnika objasni: na tropolnoj shemi električne zaštite 11 11.2 Blokade protiv krivog načina rada 11.3 12.1 12 12.2 12.3 13.1 13 13.2 13.3 14.1

Uloga vremenskih releja u automatskom radu

Na tehničkoj dokumentaciji lokalne automatike dizelgeneratora objasniti: uvjet spreman za upuivanje Analizirati neuspjelo upuivanje Što aktivira automatsko upuivanje Objasniti poništavanje (reset) zaštite Što kod pokretanja blokira zaštitu niski pritisak ulja Što aktivira automatsko zaustavljanje Na tehničkoj dokumentaciji kompjuterskog voĎenja dizelgeneratora objasniti:

15 15 20 15 15 20 15 20 15 15

informacija dizel motor u pogonu (run) 14 14.2 Komandu uklop prekidača 14.3 Kako se dobiva informacija o optereenju dizel motora 15.1 Na dijagramu tijeka signala za automatsko pokretanje dizel generatora objasniti: redoslijed odvijanja programa 15 15.2 Alarm neuspjela sinkronizacija 15.3 Analizu uključenja na ploč u s naponom 16.1 Redoslijed odvijanja programa uključenja

167

15 20 20 15 15 15

16 16.2 16.3 17.1 17 17.2 17.3 18.1 18 18.2 18.3 19.1

Analizirati automatsku sinkronizaciju

Analizirati uključenje bez napona Pneumatski regulacijski ureĎaj: regulator u regulacijskom krugu Namještanje referentne veličine Parametri energije napajanja

Na tehničkoj dokumentaciji automat. pumpi objasniti: namjenu i funkciju Funkciju zamjene kod pada tlaka Zamjenu pumpe u radu i pumpe u pripremi

Na tehničkoj dokumentaciji trobrzinskog vitla analizirati: upravljanje sa

20 15 20 15 15 15 20 15 15

sklopnikom 19 19.2 19.3 20.1

Princip elektromagnetskog kočenja Mogue greške Na shemi sa logičkim simbolima objasniti: "spreman za upuivanje" glavni dizel

motor-povratni signal 20 20.2 Sekvence - "Spreman za upuivanje" 20.3 Primijenjeni logički simboli KORISNO: Voltmetar (V) služi za mjerenje napona. Spaja se paralelno i tako da mjeri  napon (razliku potencijala) izmedu dvije tocke na koje je spojen. Za visoke napone voltmetar se spaja preko naponskog mjernog transformatora. Ampermetar (A) služi za mjerenje jakosti struje. Spaja u seriju, tako da sv a  struja koje se želi mjeriti prolazi kroz njega. Kada se mjer e velike struje (npr. struja generatora) ampermetar se spaja preko strujnog mjernog transformatora. Vatmetar (W) služi za mjerenje djelatne snage. Ima dvije strujne i dvije  naponske stezaljke (1 fazna varijanta) Strujne stezaljke spajaju se poput ampermetra, a naponske poput voltmetra. Mjerilo faktora snage i mjerilo jalove snage (kVAr) prikljucuju se na isti nacin  kao i vatmetar. Višefazne varijanta instrumenata imaju na poledini shemu spajanja Mjerilo frekvencije (Hz) služi za mjerenje frekvencije i spaja se kao i voltmetar  paralelno.  Ommetar služi za mjerenje otpora. Prikljucuje se na stezaljke elementa kojemu

se želi provjeriti otpor a koji ne smije biti pod naponom. Megaommetar (megatester, induktor) služi za mjerenje otpora izolacije u  svrhu provjere njene ispravnosti. Prijenosni megaommetar smije se koristiti samo ako je strujni krug koji se provjerava iskljucen sa napajanja i ako u njemu ne postoje elements osjetljivi na napon od 500V (2000V) (diode, kondenzatori, tranzistori ... ). Megaommetar ugra  mjeri otpor izolacije brodske mreže i svih prikljucenih

generatora i trošila. Radi pod naponom. Kod izmjenicne struje razlikujemo tri vrste snage: djelatnu(aktivnu)snaguPukW  jalovu (reaktivnu) snagu Q u kVA  prividnusnaguSukVA  Njihovi medusobni odnosi odredeni su kroz trokut snage:  S=UI  P=Ulcos f S2=P2 + Q2 

168

20 15 15 20 15

Djelatnasnagamjerisepomocuvatmetra(kW) Jalovasnagamjerisepomocumjerilajalovesnage(kVA).Nanekimrazvodnim  plocamanemakVArmetraveccos f metra.Nizakcos f znacivelikujalovu snage. Jalova snaga može se izracunati iz navedenih formula. 

Prividnusnagunemjerimodirektnovecjeonaizraženakrozproduktstrujei napona. Uz pretpostavku konstantnog napona brodske mreže kretanje prividne snage 

pratimo pomocu ampermetra. Fazni pomak f pokazuje koliko sinusoida struje zaostaje za sinusoidom napona,

što je posljedica prisutnosti induktivnog otpora u strujnom krugu. Ujedno pokazuje i odnos djelatne i jalove snage (trokut snage) pa se stoga cos f naziva faktor snage. Fazni pomak mjeri se pomocu cos f metra,alisemožeiizracunatiprema trokutu snage Kontrola otpora izolacije cijele mreže: Otpor izolacije cijele brodske mreže i svih

prikljucenih generatora i trošila prema masi (trupu broda) moguce je mjeriti kod sustava s izoliranim zvjezdištem i u tom slucaju se neprestano kontrolira. U slucaju spoja s masom javlja se alarm i ugasi se zemnospojna kontrolna lampica

odgovarajuce faze na GRP. Jednostruki spoj s masom ne izbacuje dio mreže u kvaru. Pronalaženje mjesta spoja s masom: Tada je potrebno ukljuciti  megaommetar ugra faze koristeci RST preklopku . Ovo se radi pod naponom bez iskljucivanja elektroenergetskog sustava. U kvaru je faza koja pokazuje mnogo manji otpor od ostalih. Potreba i postupak mjerenja otpora izolacije pojedinacno -megatesterom: Otpor izolacije mjeri se preventivno u svrhu pracenja stanja izolacije i predvidanja

trenutka otkaza, kao provjera ispravnosti prije puštanja u pogon ili servisno u svrhu dijagnostike kvara na elektricnom uredaju. Otpor izolacije obavezno je provjeriti megatesterom prije puštanja u pogon ako je motor ili generator bio

smocen ili ako je dulje vrijeme stajao a grijaci nisu radili. U suprotnom može doci do proboja izolacije i ozbiljnog kvara na stroju.

Mjerenje otpora izolacije: Izolacija ima vrlo veliki otpor. Zbog toga je kod mjerenja

potrebno koristiti viši napon nego kod mjerenja otpora vodica ommetrom. Megatester radi sa naponom od 500V (kod visokog napona 2000V) pa se ne

smiju njime ispitivati strujni krugovi u kojima ima elemenata osjetljivih na viši napon (diode, kondenzatori). Takvi elementi moraju se prije ispitivanja kratko spojiti ukoliko su im nazivne vrijednosti napona manje od napona megatestera.

Mjere tehnicke zaštite od strujnog udara

Zaštita od dodira (dijelovi pod naponom izvan dohvata) izolirano kucište (izvan dohvata unutar kucišta testiranog na napon)  zaštitno uzemljenje (svi metalni dijelovi uzemljeni)  zaštitni transformator (galvansko odvajanje za jedan manji potrošac) —  ogranicenje napona (ispod 50V najcešce 24V) 

169

 

ogranicenje energije iz vora ( ispod granice životne opasnosti) izolirani podovi

Osobne mjere zaštite: 

zaštitna prostirka



gumeni donovi na cipelama



alat s izolacijskim drškama



gumene rukavice rad jednom rukom



zaštitna plasticna kaciga



suha odjeca



Zaštitno uzemljenje primjenjuje se na uzemljenim i neuzemljenim sustavima. Služi kao mjera zaštite od udara elektricne struje. Svodi se na p ovezivanje svih 

metalnih dijelova na trup broda (izjednacenje potencijala. Primjer: metalna vrata ormarica spojena su bakre nom pletenicom na kucište.

Prije pocetka rada na visokonaponskom uredaju može ga se iskljuciti i uzemljiti pomocu posebnih kabela sa kliještama za privremeno uzemljenje. 

olovni akumulatori imaju olovne elektroda. pozitivna elektroda je olovni dioksid pb02, dok je 

negativna elektroda cisto olovo pb. elektrode su smještene u kucište od izolacijskog materijala napunjeno razrijedenom sumpornom kiselinom h2so4 koja

služi kao elektrolit. pri pražnjenju stvara se na obim elektrodama olovni sulfat pbso4 koji se kod punjenja ponovno razgraduje. nazivni napon jednog clanka je

2v. napon punjenja je oko 2,4v. najniži napon pražnjenja je oko 1,73 v. gustoca sumporne kiseline kod punog akumulatora je 1,27 - 1,285 kg/l.

Alkalijski akumulatori (celicni, NiCd) Pozitivna elektroda sadrži nikal-3-hidroksid Ni(OH)3, a negativna kadmij Cd. 

Elektrolit je kalijeva lužina KOH. Kod pražnjenja pozitivna elektroda reducira u nikal-2- hidroksid Ni(OH)2, a negativna elektroda oksidira u kadmijev hidroksid Cd(OH)2. Kuciste je od celika. Nazivni napon jednog clanka je 1,2V. Napon

punjenja je 1,55V. Najniži napon pražnjenja 1,1V. Gustoca elektrolita novog akumulatora je 1,19 kg/l i polako pada sa starenjem akumulatora. Alkalijski akumulatori su skuplji ali mehanicki i elektricki izdr žljiviji od olovnih. Imaju dulji

životni vijek, mogu dugo stajati napunjeni bez potrebe za punjenjem. Provjera ispravnosti namotaja transformatora:

odspojiti transformator od mreže na primaru i na sekun daru. provjeriti voltmetrom da nije pod naponom (sve tri faze prema masi i medusobno, posebno na primaru i posebno na sekundaru) Izmjeriti otpor izolacije primarnog i sekundarnog sistema namotaja prema  masi i medusobno pomocu megatestera. Otpor može biti najmanje 500k O (za 

brodsku mrežu 440V). 

Zapisati shemu spajanja i ako treba oznaciti prikljucne kabel

170

Rastaviti spoj primarnog i sekundarnog namotaja Ispitati ohmmetrom pojedinacno svaki namotaj na neprekinutost (mali otpor)  Ispitati megatesterom me posebno sekundarna namote svaki sa svakim.  (najmanje 500 k O) 

Princip rada asihronog motora  Statorski namotaji stvaraju okretno magnetsko polje koje sijece vodice rotora u kojima se zbog toga inducira napon. Kako su vodici rotora, spojeni na oba kraja potece struja koja stvara elektromagnetsku situ: F koja zakrece rotor. Asinkroni motor se uvijek vrti manjom brzinom od brzine okretnog magnetskog polja (sinkrona brzine). Razlika izmedu sinkrone brzine i brzine rotora, naziva se klizanje. kontrolu rada elektromotora Svi veci elektromotora imaju u dovodu spojen ampermetar. Nakon zaleta  struja ampermetra ne smije biti veca od nazivne struje koja je upisana na natpisnoj plocici Veca struja znak je kvara na motoru, starteru ili pogonjenom mehanizmu i  zato ju je potrebno redovito kontrolirati kod svak og puštanja u rad elektromotomog pogona Nacini upucivanja u rad trofaznih asinkronin elektromotora direktnim uputnikom  uputnikom zvijezda-trokut  uputnikom  autotransformatorom  uputnikom s prigušnicom  tiristorskim uputnikorn

s

Održavanje uputnika : svodi se na kontrolu kontakata na sklopnicima i u upravljackoj konzoli kod  vise brzinskih motora. Povremeno je potrebno ocistiti kontakte (ne brusiti) i

komore za gašenje luka. Provjeriti sve elektricne spojeve na zategnutost i tragove pregrijavanja. A ko dole do greške u radu potrebno je provjeriti osigurace, špule sklopnika i bimetalni relej. Princip rada sinkronog generatora Kroz rotorske namotaje tece istosmjerna uzbudna struja koja stvara  nepromjenjivo magnetsko polje – rotor postaje elektro magnet. Pogonski stroj vrti rotor i silnice njegovog polja presijecaju fazne vodice statorskog namotaja u

kojima se inducira napon. Kada prikljucimo trošilo napon protjera struju Natpisna plocica na sinkronom generatoru sadrži sljedece podatke: Nazivni napon (V)  Nazivnu struju (A)  Nazivni broj okretaja (rpm)  Nazivnu frekvenciju (Hz)  Nazivni cosf (power factor)  Struju uzbude  Napon uzbude  Sinkronu reaktanciju u % 

171

PIT. I ODG. 1 KL.pdf

Recommend Documents