Informatika Za Drugi Razred Gimnazije

INFORMATIKA za drugi razred gimnazija Ud!benik na bosanskom jeziku

septembar 2008. godine

Realizovali: Jikkyo Shuppan.Co.Ltd, u saradnji sa Japanskom agencijom za me"unarodnu saradnju (JICA), a po ugledu na japanski ud!benik „Informatika B”

6$'5ä$U V O D .......................................................................................................................................................................16 U V O D N O PO G L AV L J E : N Aâä,927,,1)250$&,-6.2'58â792 ............................................................17 3RQDãDQMHXLQIRUPDFLMVNRPGUXãWYX ...............................................................................................................17

1) Odgovornost primaoca informacije .............................................................................................................................. 17

2. MoUDOLRGJRYRUQRVWXLQIRUPDFLMVNRPGUXãWYX ...............................................................................................19 PO G L AV LJ E 1. RJ EâAVA NJE PR O B L E M A I K O M PJU T E R .............................................................................20 DIO 1. äIVOT I INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE ...........................................................................................................20

2.

2) Razvoj mobilnog telefona ............................................................................................................................................ 20 3) Razvoj TV-a ............................................................................................................................................................. 21

Karakteristike kompjutera ............................................................................................................................21

1) 2) 3)

5D]OLNHL]PHÿXNRPSMXWHUDLþRYMHND ........................................................................................................................ 21 Nedostaci ................................................................................................................................................................. 24 7HKQRORJLMDNRMDVHSULEOLåDYDþRYMHNX ...................................................................................................................... 25

DIO 2. R-(â$9$1-(352%/(0$, .25,â7(1-(KOMPJUTERA .......................................................................................28 2)

3URFHGXUDUMHãDYDQMDSUREOHPD.................................................................................................................................. 29

2. 5MHãDYDQMHSUREOHPDNRULãWHQMHP .................................................................................................................30 PO G L AV LJ E 2. PR E DSTAV L J A NJ E I N F O R M A C IJ A I K O M PJU T E R .............................................................34 DIO 1. KAKO PREDSTAVITI INFORMACIJE U KOMPJUTERU ........................................................................................34 1. Analogno i digitalno ....................................................................................................................................34 2)

Digitalizacija ............................................................................................................................................................ 35

1) 2)

âWDMHELW" ................................................................................................................................................................. 38 .ROLþLQDLQIRUPDFLMD ................................................................................................................................................. 39

2. %LWLNROLþLQDSRGDWDND .................................................................................................................................38 DIO 2. DIGITALNO PREDSTAVLJANJE NUMERIýKIH VRIJEDNOSTI I ZNAKOVA .............................................................40 1. Binarni broj i dekadni broj ...........................................................................................................................40

1) 9H]DL]PHÿXELQDUQRJLGHNDGQRJEURMD .................................................................................................................... 40 2. 2GQRVL]PHÿXELQDUQRJLKHNVDGHNDdnog broja.......................................................................................................... 41

2. 3UHGVWDYOMDQMHQXPHULþNLKYULMHGQRVWL]QDNRYD ...........................................................................................42

1) Predstavljanje cijelog broja ....................................................................................................................................... 42 3) ,]UDþXQDYDQMHNRULãWHQMHPNRPSOHPHQWDEURMD .......................................................................................................... 44 4) Predstavljanje realnih brojeva ...................................................................................................................................... 45 5) Predstavljanje znakovnog podatka............................................................................................................................. 46

DIO 3. DIGITALNI PRIKAZ ZVUKA I SLIKE ................................................................................................................48 2)

Interval uzimanja uzoraka ......................................................................................................................................... 49

1)

PriND]JUDILþNRJSRGDWNDLSRNUHWQHVOLNH .................................................................................................................. 52

2. Predstavljanje slike ......................................................................................................................................50 3. 3ULND]JUDILþNLKSRGDWDNDLSRNUHWQHVOLNH ....................................................................................................52 DIO 4. KOMPJUTERSKI SISTEM .................................................................................................................................54 1. /RJLþNDRSHUDFLMD ........................................................................................................................................54 2)

I operacija (AND), ILI operacija (OR) i negacija (NOT/NE) .................................................................................... 55

1) 2) 3)

/RJLþNRNROR .......................................................................................................................................................... 57 Konfiguracija kompjuterskog sistema........................................................................................................................ 58 Operacije ................................................................................................................................................................. 58

2. /RJLþNRNRORLIXQNFLMHNRPSMXWHUD ...............................................................................................................57

PO G L AV LJ E 3. O B R A D A ,1)250$&,-$.25,âT E NJ E M K O M PJU T E R A ..................................................62 DIO 1. ALGORITAM ...............................................................................................................................................62 1. âWDMHDOJRULWDP" .........................................................................................................................................62 2. Osnovna struktura algoritma .......................................................................................................................65 1) Algoritam.................................................................................................................................................................... 65 2) Primjeri jednostavnih algoritama............................................................................................................................... 66

3. 3UHWUDåLYDQMHLVRUWLUDQMH .............................................................................................................................71 2)

Sortiranje metodom razmjene ................................................................................................................................... 74

ODLOMAK 2. SAVJETI ZA OBRADU INFORMACIJA ....................................................................................................77 1. 1DSRPHQH]DREUDGXLQIRUPDFLMDNRULãWHQMHPNRPSMXWHUD ............................................................................77 1)

Primjer savjeta za predstavljanje informacija ............................................................................................................. 77

2. 6DYMHWL]DSURFHVNRULãWHQMDSURJUDPD]DUDGVDUDGQLPWDEHODPD ...................................................................79

1)Primjer savjeta za metod predstavljanja informacija ...................................................................................................... 79 2) Primjeri savjeta za proceduru obrade ......................................................................................................................... 80 3) 6DYMHW]DSREROMãDQMHRSHUDWLvne efikasnosti .............................................................................................................. 80 4) Savjet za kreiranje grafikona ..................................................................................................................................... 81

!"

PO G L AV LJ E 4. M O D E L I R A NJ E I SI M U L A C IJ A ...............................................................................................86 DIO 1. K$.25,-(â,7,352%/(0 .............................................................................................................................86 1. Modeliranje/Kreiranje koncepta ..................................................................................................................86 3)

Svrha modeliranja .................................................................................................................................................... 87 4) Klasifikacija modela ...................................................................................................................................... 87 5) Modeliranje.............................................................................................................................................................. 87

2. Si mulacija ...................................................................................................................................................90 2) 3) 4)

Simulacija ................................................................................................................................................................ 90 Pregled i provjera ispravnosti modela ........................................................................................................................ 92 Upotreba .................................................................................................................................................................. 92

DIO 2. METOD MODELIRANJA ................................................................................................................................95 1. Fenomen koji se privremeno mijenja ............................................................................................................95 2. )HQRPHQYMHURYDWQRüH ............................................................................................................................... 102 DIO 3. KOMPJUTERSKA SIMULACIJA ....................................................................................................................... 107 1. Fenomen koji se mijenja vremenski ............................................................................................................ 107 2) 3)

Kada je brzina promjene proporcionalna kumulativnoj dozi?.................................................................................. 108 Kada je brzina promjene proporcionalna razlici ciljne vrijednosti i kumulativne doze?.............................................. 109

2. )HQRPHQYMHURYDWQRüH ............................................................................................................................... 111 3.

8SRWUHEDVOXþDMQRJEURMDXSURJUDPX]DUDGVDUDGQLPWDEHODPD .............................................................................. 111 6LPXODFLMDPRGHODYMHURYDWQRüH .............................................................................................................................. 112

Si mulacija poretka ................................................................................................................................... 115

PO G L AV LJ E 5. UPO T R E B A I K R E I R A NJ E B A Z E PO D ATA K A ..................................................................... 120 DIO1. BAZA PODATAKA I PRETR$ä,9$1-(,1)250$&,-$ .......................................................................................... 120 1. âWDMHED]DSRGDWDND" ................................................................................................................................ 120

2.

2) 2) 3) 4)

Funkcije baze podataka........................................................................................................................................... 121

Vrste baza podataka ................................................................................................................................... 122 Klasifikacija u zavisnosti od oblika informacije ....................................................................................................... 124 Klasifikacija prema vrsti medija .............................................................................................................................. 125 Historija baze podataka........................................................................................................................................... 125

3. 3UHWUDåLYDQMHLQIRUPDFLMD .......................................................................................................................... 126 3UHWUDåLYDQMHLQIRUPDFLMDLSURJUDP]DSUHWUDåLYDQMH................................................................................................ 126 3) 3UHWUDåLYDQMHLQIRUPDFLMDSRPRüXNOMXþQHULMHþL .................................................................................................... 127 4) 6LVWHPSUHWUDåLYDQMDSRPRüXNOMXþQHULMHþL ............................................................................................................ 128 5) 0HWRGDSUHWUDåLYDQMD .............................................................................................................................................. 129

DIO 2. KREIRANJE BAZE PODATAKA ..................................................................................................................... 130 1. âWDMHUHODFLRQDED]DSRGDWDND"................................................................................................................. 130

2. 3.

1) 2)

Funkcionisanje programa baze podataka ................................................................................................................. 130 Struktura relacione baze podataka ........................................................................................................................... 130

Dizajn relacione baze podataka ................................................................................................................. 133 Kreiranje relacione baze podataka ............................................................................................................. 136

2GUHÿLYDQMHRVQRYQHWDEHOH .................................................................................................................................... 136 2) Unos podataka........................................................................................................................................................ 138 3) Povezivanje tabela ................................................................................................................................................ 139 4) Kreiranje upita...................................................................................................................................................... 140 5) Ekranski formulari za unos podataka ....................................................................................................................... 142 6) .UHLUDQMHL]YMHãWDMD ................................................................................................................................................. 142 7) 3UHWUDåLYDQMHSRGRGUHÿHQLPXYMHWRP.................................................................................................................... 143

PO G L AV LJ E 6. I N F O R M A C IJS K E T E H N O L O G IJ E I '58â792 .................................................................. 145 DIO 1. INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE KOJE POD5ä$9$-8 '58â792 ......................................................................... 145 1. Informacijska komunikacija ....................................................................................................................... 145 2) 3) 4)

Komunikacija i protokol ......................................................................................................................................... 146 IP adresa i ime domena ........................................................................................................................................... 147 WWW ................................................................................................................................................................. 147

3) 4)

Razmatranje sigurnosti ......................................................................................................................................... 150 Primjer mjerenja / kontrole ..................................................................................................................................... 151

2. 0MHUHQMHNRQWURODSRPRüX ....................................................................................................................... 149 DIO 2. INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE PRILAG2Ĉ(1(.25,61,.8 ............................................................................. 153 1. Sigurnost ................................................................................................................................................... 153

2.

2) 0MHUHVLJXUQRVWLSURWLYQHSUHGYLÿHQLKVLWXDFLMD........................................................................................................ 156

Upotrebljivost ............................................................................................................................................ 157

2) 3)

.RULVQLþNRRNUXåHQMH.............................................................................................................................................. 158 Koncept upotrebljivosti .......................................................................................................................................... 159

#"

DIO 3. U7-(&$-,1)250$7,ý.,+ TEHNOLOGIJA NA INFOR0$&,-6.2'58â792 .......................................................... 161 1. 3URPMHQDGUXãWYDåLYRWD .......................................................................................................................... 161 3UREOHPLXLQIRUPDFLMVNRPGUXãWYX ............................................................................................................... 162 1) 3)

/LþQLSRGDFLLSULYDWQRVW ......................................................................................................................................... 162 5D]OLþLWL efekti informatizacije ................................................................................................................................ 165

PO G L AV LJ E 7. K O M PJU T E RS K A PISM E N OST .............................................................................................. 167

Funkcije programa za rad sa radni m tabelama ................................................................................................. 167 ,]UDþXQDYDQMH«««8QRVIRUPXOH]DL]UDþXQDYDQMHXNXSQRJ]ELUD............................................................................. 167 Sortiranje i ekstrakcija ................................................................................................................................................... 168

3URJUDPLUDQMHSRPRüXSURJUDPVNRJMH]LND ...................................................................................................... 172 Autorsko pravo / net-etiketa pitanja i odgovori ................................................................................................. 174 Autorsko pravo pitanja & odgovori ................................................................................................................................ 174 Net-etiketa Web-stranice Pitanja&Odgovori ................................................................................................................... 175

9DåHüL ]DNRQL ................................................................................................................................................. 176 Zakon o autorskim pravima ........................................................................................................................................... 176 Imovinska prava literarnog djela. ................................................................................................................................... 177 Kazna ........................................................................................................................................................................... 177 =DNRQRQHRYODãWHQRPSULVWXSX ..................................................................................................................................... 179

Jedinice koje se koriste za informaciju .............................................................................................................. 180 Druge jedinice ............................................................................................................................................................... 181 2EUD]ORåHQMHYDåQLKSRMPRYD ........................................................................................................................................ 182

PO G L AV LJ E 8. L ISTA G L AV N I H M A K R O N A R E DB I ...................................................................................... 193

Lista funkcija ................................................................................................................................................... 195

"

Funkcije programa za rad sa radnim tabelama ................................................................................................................ 195 /RJLþNHIXQNFLMH ........................................................................................................................................................... 196 6WDWLVWLþNHIXQNFLMH ........................................................................................................................................................ 197 )XQNFLMH]DWUDåHQMHLUHIHUHQFLUDQMH ............................................................................................................................... 198 0DWHPDWLþNDIXQNcija .................................................................................................................................................... 198

$"

Uvodno poglavlje

"

Svijet simulacija Simulacij a r aspodjele pritiska nove JHQHUDFLMHVXSHUVRQLþQLK aviona

Simulacij a dLQDPLþNRJSURWRNDzraka, vodenih str ujanj a i razdvojene topografije

Cumulus oblak

Vodopad

Simulacij a IHQRPHQDGLQDPLþNH globalne visine

Tsunami presje k Pre ko Tihog okeana

Utjecaj vode na tlo

Z emljotres nastao na REDODPDýLOHD

Tsunami je stigao do obale Sanri ke za 22 sata i izazvao pre ko 1000 åUWDYD

Simulacij a GLQDPLþNRJ kuglastog fenomena

3ULEOLåDYDQMH binarnih zvijezda

3RþLQMXVHURWLUDWL

Spojene su Simulacij a vibracije neboder a prouzro kovane zemljotresom

%"

Uvodno poglavlje

"

Svijet simulacije ãLULVHRGmakrosvijeta, RNROLQHLGUXãWYD do univerzalnog svijeta i mikrosvijeta. 6LPXODFLMDNXüH âHWQMDYUWRP

Najprije, dizajniramo NXüX

Simulacija prikaza prostorija

Molekularna simulacija %LRORãNL film

Dizajn i simulacija boje RGMHüHLPDWHULMDOD

Carbon C60 i atom litijuma

Simulacija oblaka pijeska nastalog od automobilskih guma

6LPXODFLMDRSWHUHüHnosti pod WHåLQRPVQLMHJD Simulacija boje / kombinacija materijala

&"

Uvodno poglavlje

"

H istorija medija

Razmjena poruka i pohranjivanje informacija se odvija putem medija."0HGLMMHULMHþNRMDLPDUD]OLþLWD]QDþHQMD XNOMXþXMXüi informacijsku opremu i metode.

Razvoj medija 30. st. p.n.e Papirus

U starom Egiptu koristio se papirus od koga je kasnije nastao papir.

196 g. p.n.e

Oko 1450.

5RVHWWD3ORþD

Gutenbergova PDãLQD]D ãWDPSDQMH

2YRMHELRSRþHWDNDQDOL]H tajnih egipatskih simbola.

2PRJXüHQRMHãWDPSDQMH YHOLNHNROLþLQHLQIRUPDFLMD

1890. Kamera

2PRJXüHQRMHVQLPDQMH fotografija.

2PRJXüHQMHSULMHQRV informacija Drevna vremena Dimni signali

2PRJXüHQSULMHQRV informacija.

Morzeov telegraf

Belov telefon

2PRJXüHQSUijenos LQIRUPDFLMDSRPRüXVWUXMH.

2PRJXüHQDGLUHNWQDJRYRUQD komunikacija.

MarkoniMHYEHåLþQLVWURM

2PRJXüHQDNRmunikacija koja koristi elektrotalase.

()*+,-./0

Pascalov kalkulator

Kalkulator kao oruÿHNRMH RPRJXüDYDVDELUDQMHLWG

(OHNWULþQLNDONXODWRU

MARK I

1DSUDYOMHQMHSUYLHOHNWULþQL kalkulator ABC na svijetu.

'"

Elektronska kalkulacija RPRJXüHQDSRPRüXUHOHMVNRJ tipa kompjutera.

ENIAC

Prvi kompjuter na svijetu napravljen od katodnih cijevi, UHOHMDRWSRUQLNDLSUHNLGDþD

Uvodno poglavlje

"

Magnetna traka

Edisonov gramofon

Snimanje na magnetnu traku

SAD

Japan

TV emitiranje

23"

Videorekorder

2PRJXüHQRVQLPDQMHYHOLNHNROLþLQH ]YXþQLKLYLGHR]DSLVD

2PRJXüHQRVQLPDQMH]YXND

Radio emitiranje

Mediji sa direktnim pristupom Magnetni disk

Internet

2PRJXüHQRVQLPDQMHLVOXãDQMHQD proizvoljnoj lokaciji.

Digitalno emitiranje

Japan

1MHPDþND Japan

2PRJXüHQRHPLWLUanje zvuka i slike.

EDSAC

Prvi kompjuteU³YRQ Neumann´ arhitekture koji je mogao pohranjivati program.

Pojavio se ARPANET koji je bio prethodnik Interneta.

0RJXüQRVWLVWRYUHPHQH komunikacije i emitiranja.

Mikrokompjuter

PC

Prvi 4-bitni mikroþLSQD svijetu.

Pojavio se prvi PC Aldea.

1"

PC u Japanu

2PRJXüHQRREUDÿLYDQMH UD]OLþLWLKLQIRUPDFLMDQD PC-u.

Uvodno poglavlje

"

Informacije prenesene bojom Tri svojstva boja Boje se mogu klasificirati na osnovu tri svojstva: tona boje, bistrine i hromatizacije.

x

Nijanse boja

2YR VH RGQRVL QD ³QLMDQVH´ NDR ãWR VX crvHQD åXWD ]HOHQD SODYD L OMXELþDVWD .UXJIRUPLUDQQDQDþLQGDVHSRVWDYOMDMX nij anse boje u k rug tako da varij acij a QLMDQVHERMHWHþHJODWNR7RVH]RYHÄNUXJ ERMH³.

Osnovne boje od kojih se PLMHãDQMHP GRELMDMX GUXJH boje

2VQRYQL HOHPHQWL NRML þLQH GUXJe boje " PLMHãDMXüLVHXRGUHÿHQRPUD]PMHUu.

Sekundarne boje Elementi boje od kojih je svaka dobijena QDVWDOD PLMHãDQMHP GYLMH SULPDUQH ERMH NRMH VXVPMHãWHQHGLMDJRQDOQRMHGQDRGGUXJH.

Tople

56789/"

6OLþQHERMH Ovo se odnosi na susjedne boje u krugu nijansi boja2YHERMHL]UDåDYDMX sklad i stapanje.

Komplementarni parovi boja Boje koje u krugu stoje jedna naspram druge. Efekt koji boje stvaraju: jedna ERMD VH L]GYDMD NRULVWHüL GUXJX NDR pozadinu.

4"

Tople i hladne boje 7RSOHERMHVDGUåHFUYHQNDVWHWRQRYHWDNRGDRQDMNR " RVMHüD HQHUJLMX 2YH ERMH VH L]GYDMDMX QD LK JOHGD VWUDQLFL+ODGQHERMHVDGUåHSODYNDVWHWRQRYHWDNRGD RQDM NR LK JOHGD RVMHüD VWDELOQRVW 3RJRGQH VX L ]D pozadinu stranice.

Uvodno poglavlje

" K ontrast i intenzitet boj e

3RUHÿHQMHNRQWUDVWD

Kontrast predstavlja stepen koliko je boja svijetla ili tamna. Intenzitet SUHGVWDYOMDVWHSHQMDVQRüHERMH

Svijetla boj a postaje svjetlij a na tamnoj podlozi

Visoko K o n

3RUHÿHQMHLQWHQ]LWHWD

t

Intenzitet ERMH PRåH biti nizak ili visok, zavisno od susjedne boje. Kada je intenzitet ERMH X SR]DGLQL QLåL RG boje predmeta, intenzitet boje predmeta PRåHL]JOHGDWLMDþL nego ãWRXVWYDULMHVWH

r a s t

Nisko Nisko

Intenzitet

Visoko

Slike prenesene bojama %RMHSRVMHGXMXQHãWRãWR NRGOMXGLL]D]LYDHPRFLMHVOLNHNRMHVX]DMHGQLþNHVNRURXFLMHORPVYLMHWX 6 GUXJH VWUDQH LVWD ERMD PRåH ELWL VKYDüHQD QD SRWSXQR GUXJL QDþLQ ]DYLVQR RG ]HPOMH UDVH LOL kulture.

C rvena

Strast, veselje, aktivnost.

Zdravlje, 1DUDQGåDVWD radost.

vitalnost,

napetost, /MXELþDVWD aktivnost, 6PHÿD

Plemenitost, tajnovitost.

gracioznost,

Stabilnost, poniznost.

Zelena

9HVHORVWåLYDKQost, zadovoljstvo, Bijela QDGXEXGXüQRVW. 6PLUHQRVW PLU RSXãWDQMH priroda. Siva

ýLVWRWa, neokaljanost, pravednost, ERåDQVWYHQRVW. 1HPLU VDPRüD SRWLVNLYDQMH nervoza.

Plava

+ODGQRüD LQWHOLJHQFLMD VUHüD mir. C rna

Kazna, smrt, zlokobnost, strogost.

äXWD

:"

Uvodno poglavlje

"

Sunce

Znak za toalet

U Japanu - Crveno

8-DSDQXPXãNDUFL± SODYRDåHQH- crveno

U Evropi - äXWR

8(YURSLRELþQRQHPDUD]OLNHXERML

=QDþHQMHERMDSULND]DQRFUWHåLPDLVLPEROLPD JIS (Japanski industrijski standardi) definira boje koje se koriste na znakovima.

Crveno

Zabrana

1H]DJDÿXMWH

Plavo

Uputstvo 7LãLQD

äXWR

Oprez

Oprez ± Klizava SRYUãLQD

Zeleno Sigurnost ,]OD]]DQXåGX

!;"

Uvodno poglavlje

"

O B R A D A SL I K A ,]UDåDYDQMHERMH Slika u bRMLQDHNUDQXVHL]UDåDYDNRULãWenjePLPLMHãDQMHP tri osnovne boje: crvene, zelene i plave.DRãWRMHGROjHSULND]DQRNDGDMHLQWHQ]LWHWVYDNHERMHSRGHãHQGDEXGHQDGYLMHYULMHGQRVWL LOL îî ERMD PRåH ELWL L]UDåHQR .DGD MH LQWHQ]LWHW VYDNH ERMH SRGHãHQ GD EXGH vrijednosti od 0 do 255, [î 777, ERMDPRåHELWLL]UDåHQR äXWD

Crvena

Bijela

Grimizno-OMXELþDVWD

Plava

Zelena

Crna

R AST E RS K A I V E K T O RSK A G R A F I K A

Rasterska grafika je WHKQLND NRMD VH L]UDåDYD NRULãWHQMHP NYDGUDWQLK WDþNLFD =ERJ WRJD NDGD MH SRYHüDWH SRYHüDYDMX VH L WDþNLFH SRND]XMXüL FLN-FDN LYLþQX OLQLMX JXEL VH RãWULQD SULND]D 2YD WHKQLND PRåH L]UDziti fine nijanse i gradaciju.

Bitmap grafika"

3:1 Zoom

24:1 Zoom

9HNWRUVND JUDILND MH WHKQLND NRMD VH L]UDåDYD PDWHPDWLþNL NDR NROHNFLMD WDþDND OLQLMD NULYLK L poligona. 2YD WHKQLND QH PRåH RVLJXUDWL fini prelaz nijansi boja. Kvalitet vektorske slike se ]DGUåDYDþDNLNDGDMHSRYHüDWHLOLVPDQMLWH

Vektorska grafika

3:1 Zoom

!!"

24:1 Zoom

Uvodno poglavlje

"

Digitalizacija sli ka Originalna slika (analogna slika)

Visina

âLULQD

Originalna slika je UDãþODQMHQD u3 primarne boje svjetla.

Crvena

Zelena

"

Uzorkovanje

Kvantizacija

Digitalna slika

!#"

Plava

Uvodno poglavlje

"

AUTORSKA PRAVA I MORAL .UãHQMHDXWRUVNRJSUDYD

.UãHQMHDXWRUVNRJSUDYD

.UãHQMHDXWRUVNRJSUDYD

.RSLUDQMHL]YMHãWDMD

Kopiranje sa Web-stranice

Dokument koji je napraYLRYDãSULMDWHOMLPDDXWRUVNRSUDYR.RSLUDQMHL SUHGDYDQMHEH]QMHJRYRJQMHQRJRGREUHQMDGRYRGLGRNUãHQMDDXWRUVNRJ SUDYD 1DUDYQR QLMH SRåHOMQR NRSLUDWL JD þDN L DNR GRELMHWH njegovo/njeno odobrenje.

Kada kopirate tekst ili sliku sa Web-VWUDQLFH ]D YDãX ]DGDüX itd. ,neophodno je navesti autora i URL Web-stranice, datum kada ste QHãWR NRSLUDOL itd. Pretvaranje da ste sami napisali tekst neke druge osobe GRYRGLGRNUãHQMDDXWRUVNRJDSUDYD

=ERJ WRJD ãWR mogu GD SURþLWDP GDWRWHNX koju moj prijatelj planira da preda, kopirat üXGDWRWHNXEH]RGREUHQMDLSUHGDWLMH

.RSLUDW üX WHNVW VD QHNH Web-stranice i predati ga SUHWYDUDMXüL VH GD sam ga sam napisao.

Javno emitiranje muzike na Web-stranici 1H PRåHWH MDYQR HPLWirati muziku bez odobrenja tekstopisca, kompozitora i L]YRÿDþD 2YLP VH NUãL SUDYR XPQRåDYDQMDDXWRrska prava i pravo javnog emitiranja. 3RãWR PL se ova SMHVPD PQRJR VYLÿD SXVWLW üX VYLPD GD MH VOXãDMX

.UãHQMHDXWRUVNRJSUDYD Kopiranje softvera Softver je literarno djelo i za QMHJRYR NRULãWenje morate imati licencu. Kopiranje softvera bez RGREUHQMD GRYRGL GR NUãHQMD autorskih prava.

1HRYODãWHQSULVWXS

Vau, ovaj softver je dobar! Kopirat üX JD ]D svoj kompjuter..

Rok predavanje je istekao

za rada

Ja sam mislio da je rok sutra. Nastavnik mi je poslao takav mail.

1HRYODãWHQ SUijenos elektronske SRãWHODåQRSUHGVWDYOMDQMH EtLþNL QLje dozvoljeno slati mailRYH SUHWYDUDMXüL VH GD VWH neko drugi. Kada ste se logovali NRULVWHüL NRULVQLþNL ,' L OR]LQNX druge osobe bez odobrenja te RVREHWRVHVPDWUDQHRYODãWHQLP pristupom. Da budem iskren, ja sam je poslao.

Svima üu pokazati ovaj znak.

.UãHQMH DXWRUVNRJ L WUJRYDþNRJ prava Javno emitiranje ani miranih Napravit üX QRYRJRGLãQMX þHVWLWNXVIRWRJUDILMRPNRMXVDP likova na Web-stranici /LNRYL REOLFL VOLNH L åLYRWLQMH NDR ãWR VX OLNRYL L] FUWDQLK ILOPRYD ]DãWLüHQi su zakonom. .DGD åHOLWH GD bilo koji od njih bude dostupan javnosti na Web-stranicama, PRUDWH WUDåLWL odobrenje.

slikao nedavno. Nisam joj rekao, ali bit üH2.

.UãHQMHSRUWUHWVNRJSUDYD Distribucija fotografija .DGD NRULVWLWH IRWRJUDILMX YDãHJ prijatelja bez njegovog/njenog odobrenja i distribuirate je velikom broju ljudi, to dovodi do NUãHQMD SRUWUHWVNRJ SUDYD Uvijek je neophodno dobiti RGREUHQMD þDN L NDGD VH UDGL R vDãHPSULMDWHOMX

Mogu dobiti poklon samo ako odgovorim na ovaj upitQLN %Dã super!

=ORXSRWUHEDOLþQLKSRGDWDND

=ORXSRWUHEDOLþQLKSRGDWDND

2WNULYDQMH OLþQLK SRGDWDND odgovaranjem na upitnik

PostavljanjH OLþQLK SRGDWDND na Web

Kada odgovarate na Web-upitnik, LWG YDãL OLþQL SRGDFL PRJX ELWL zloupotrebljeni. Kada dajete svoje OLþQH SRGDWNH PRUDWH SD]LWL GD OL je Web-stranica pouzdana ili ne, itd.

/MXGL ãLURP VYLMHWD PRJu pregledati informacije na Webstranici. Neki ljudi mogu biti i zlonamjerni. Zbog toga, podaci SR NRMLPD VH SRMHGLQDF PRåH identificirati ne bi trebali biti dostupni.

6DGDüHPHVYLXSR]QDWL.

Aktivnosti u svrhu promjene postavki

Ko je stavio sve ikone XNDQWX]DVPHüH"

,]PMHQDVDGUåDMDVLVWHPVNHGDWRWHNH 1HVPLMHWHPLMHQMDWLSRVWDYNHVLVWHPVNHGDWRWHNHQDXUHÿDMXNDRãWRMH 3&NRMLVHRELþQRNRULVWLEH]RGREUHQMDYODVQLNDkompjuterDþDNLNDGD se postavke mogu promijeniti.

!$"

1HRYODãWHQSULVWXS Dobijanje lozinke Upravljanje lozinkom korisnika GLUHNWQR MH SRYH]DQR VD ]DãWLWRP YODVQLãWYD L SULYDWQRVWL NRULVQLND Zbog toga se njima mora savjesno XSUDYOMDWL ,QIRUPLVDQMH WUHüH VWUDQH o ID-u korisnika ili lozinki drugog korisnika bez odobrenja, je zabranjeno jer je usko povezano s QHRYODãWHQLPSULVWXSRPLND]QHQRMH djelo.

Probat üX GD OL MH OR]LQND QMHJRY URÿHQGDQ 2K XVSLR sam se ulogovati.

Uvodno poglavlje

"

Biometrija (biometrijska identifikacija) Biometrijska identifikacija MH WHKQRORJLMD NRMRP VH RVWYDUXMH YHULILNDFLMD LGHQWLWHWD NRULVWHüL IL]LþNH NDUDNWHULVWLNH NDR LQIRUPDFLMH ]D GRQRãHQMH RGOXNH 2VREH VH LGHQWLILNXMX QD RVQRYX YMHURGRVWRMQRVWLSURþLWDQLKSRGDWDNDMHGLQVWYHQLKNDUDNWHULVWLNDWLMHOD2YRMHDXWHQWLþan metod kod kojeg VHODåLUDQMHULMHWNRGRJRGLXSRUHÿHQMXVDNRGQLPEURMHPLOR]LQNRP Tehnologija vjerodostojnosti Otisak

M etod vjerodostojnosti Uzorak otiska prsta

Iris GXåLFDRND

.UXåQL GLR RNR RþQH MDEXþLFH

3RORåDMYHQD

8]RUDN SRORåDMD YHQD itd.

Lice

Oblik crta lica, boja, pozicija i oblik oka, nosa, usta itd.

0UHåQMDþDRND

Uzorak krvnih kapilara PUHåQMDþHRND

Zvuk

Uzorak glasa

Nacrt

2EOLN YHOLþLQD UXNH otisak dlana Pritisak pri pisanju, brzina

Rukopis DNA

Bazna sekvenca DNA

Prednosti

Nedostaci

9LVRND WDþQRVW prepoznavanja. Jeftino / malo. 8WYUÿLYDQMH vjerodostojnosti bez kontakta. Visoka WDþQRVW prepoznavanja. 7HãNRVHIDOVLILFLUD. 8WYUÿLYDQMH vjerodostojnosti je visoko i bez kontakta. 8WYUÿLYDQMH vjerodostojnosti bez NRQWDNWD 0RJXüH L u pokretu. Manje otpora. 9LVRND WDþQRVW prepoznavanja. TeãNRVHIDOVLIFLUD. 8WYUÿLYDQMH vjerodostojnosti bez kontakta. Visoka WDþQRVW prepoznavanja. Manje otpora. 9LVRNDWDþQRVW

3VLKRORãNL RWSRU NRUisnika. Ne PRåH VH SUHSR]QDWL NDGD MH RWLVDNSUVWDXORãHPVWDQMX .OLQLþND historija GXåLFH RND MH poznata. PsihRORãNL RWSRU korisnika. Skupo / veliko.

7DþQRVW prepoznavanja veoma visoka.

!%"

Oprema je srednje velika.

Stopa prepoznavanja je niska. =DYLVL RG ãPLQNH SODVWLþQH RSHUDFLMH RGMHüH IL]LþNRJ VWDQMD SRORåDMD VYMHWOD starenja. 6NXSRYHOLNR0RåHVHRãWHWLWL zdravlje oka.

0RåH VH XNUDVWL LOL IDOVLILcirati. Efekt starenMD L JUDILþNLK VPHWQMLXUHÿDMD 3VLKRORãNL RWSRU NRULVQLND Skupo / veliko. 1H PRåH VH SUHSR]QDWL DNR QHPDWH DXWHQWLþDQ SULPMHUDN rukopisa. 3RWUHEDQGXåLYUHPHQVNLSHULRG je ]DXWYUÿLYDQMHYMHURGRVWRMQRVWL

Uvodno poglavlje

" 8WYUÿLYDQMH YMHURGRVWRMQRVWL VH Lzvodi SRUHÿHQMHP SR]LFLMH L VPMHUD EUD]GD krDMQMHWDþNHWDþNHJUDQDQMDLWGotiska prsta s registrovanim podacima.

Vjerodostojnost otiska prsta

7DþNDJUDQDQMD

.UDMQMDWDþND

'XåLFD RNDLPUHåQMDþD VHUD]OLNXMH NRG svake osobe. Verifikacija se izvodi VQLPDQMHPRYLKX]RUDNDLSRUHÿenjem sa

'XåLFDRND

"

Dio koji nije skriven kapkom itd. Iris

0UHåQMDþD

-DEXþLFD

SnLPDQMHSRORåDMDYHQD NRULãWHQMHP svjetla

Vene Kamera

Izvor svjetla infracrvenih zraka infrared rays Vjerodostojnost snimka glasa

Lice

Analizira sliku lica sa CCD kamere itd. i otkrivaju crte lica. Verifikacija se izvodi SRUHÿHQMHP WLK FUWD OLFD VD registrovanim podacima.

Kada se zvuk analizira mjerenjem vremena i frekvencije za RGJRYDUDMXüX horizontalnu i vertikalnu osu uzorka glasa, spektar zvuka postaje uzorak koji se razlikuje. Verifikacija se L]YRGL SRUHÿHQMHP ovog uzorka sa registrovanim podacima.

Verifikacija

Otkrivanje SRORåDMDOLFD

Otkrivanje Registr. podaci WDþDNDFUWDOLFD

Frekvencija (kHz)

Snimite prst i dlan Prst infracrvenim zracima WH GHWHNWXMHWH SRORåDM vena. Verifikacija se L]YRGL SRUHÿHQMHP ovog uzorka sa registrovanim podacima.

Oblik talasa zvuka"

Spektar zvuka

Spektar zvuka govornika A Frekvencija (kHz)

Poloåaj vena

Oblik talasa zvuka

Spektar zvuka

Spektar zvuka govornika B

!&"

Vrijeme n(sec)

Vrijeme n(sec)

Uvodno poglavlje

"

Uvod PodruþMD LQIRUPDWLþNH NRPXQLNDFLMH NDR ãWR VX ,QWHUQHW L PRELOQD WHOHIRQLMD YHRPD VH EU]R razvijaju. InIRUPDWLþNR-NRPXQLNDFLMVNDRSUHPDNRULVWLVHX PQRJLPREODVWLPD QDãHJGUXãWYDQSU HOHNWULþQLXUHÿDMLXGRPDüLQVWYXNRMHNRULVWLPRXVYDNRGQHYQRPåLYRWX 8 ³,QIRUPDWLFL %´ L]XþDYDt üH VH WHKQRORJLMD ]DVQRYDQD QD NRQFHSWX LQIRUPDFLMD L PRJXüQRVWLPD ]D UMHãDYDQMH SUREOHPD ,]XþDYDt üH VH SUHGVWDYOMDQMH LQIRrmacija, karakteristike NRPSMXWHUD UMHãDYDQMH SUREOHPD NRULãWenjem kompjutera, metode za opisivanje informacija, GLJLWDOQD WHKQRORJLMD L QDþLQL SUHGVWDYOMDQMD VOLND L ]YXND 3RWRP üH VH L]XþDYDWL L nDþLQ QD NRML kompjuter REUDÿXMH LQIRUPDFLMH WH PHWRGe modeliranja i kompjuterske simulacije, osnove baze podataka kao i njihovo kreiranje. S druge strane, postoje problemi izazvani zloupotrebom Interneta i digitalne tehnologije. Zbog toga je potrebno uSR]QDWL VH VD RYLP SUREOHPLPD L QDXþLWL ãWD VX WR KXPDQ-friendly WHKQRORJLMHWHKQRORJLMHNRMHSRPDåXOMXGLPDXVYDNRGQHYQRPUDGX U daljem tekstu usvojit üHWH VWDYRYH R åLYRWX X LQIRUPDFLMVNRP GUXãWYX LPDMXüL QD XPX YDåQRVWLQIRUPDFLMVNRJPRUDOD 1DGDPR VH GD üHWH VWHüL ]QDQMD R RVQRYDPD LQIRUPDFLMD SRVWDWL þODQRYL LQIRUPDFLMVNRJ GUXãWYDVDGREULPPDQLULPDLGDüHWHSRPRüLXVWYDUDQMXVLJXUQRJLERJDWRJGUXãWYD

!'"

Uvodno poglavlje

"

Uvodno poglavlje: 1Dã åLYRW L LQIRUPDFLMVNR GUXãWYR Razvoj infoUPDFLMVNH L NRPXQLNDFLMVNH WHKQRORJLMH SRWSXQR MH L]PLMHQLR QDã åLYRW 1DJOL UD]YRM WHKQRORJLMHGRYHRMHGRPRPHQWDXUD]YRMXGUXãWYDNDGDQDþLQLOMXGVNHLQWHUDNFLMHVDPDãLQDPD]D REUDGXLQIRUPDFLMD]DKWLMHYDMXQDãXQDURþLWXSDåQMX U ovom poglavlju razmiVOLPRRWRPH³âWDMH WRQDãWD, kao pojedinci, WUHEDGDREUDWLPRSDåQMXXLQIRUPDFLMVNRPGUXãWYX"´

3RQDãDQMHX LQIRUPDFLMVNRPGUXãWYX 1) Odgovornost primaoca informacije Internet i mobilni telefoni postali su komunikacioni mediji dostupni velikom broju ljudi. 2PRJXüHQa je komunikacija putem e-mailD NDR L SUHWUDåLYDQMH LQIRUPDFLMD L XþHQMH SXWHP Web-VWUDQLFD=ERJUD]YRMDLQIRUPDFLMVNHLNRPXQLNDFLMVNHWHKQRORJLMHQDãåLYRWMHSRVWDRODJRGQLML LVDGDPRåHPRGRüLGRNRULVQLKLQIRUPDFLMDSUHWUDåXMXüL:HE-stranice. U isto vrijeme, informacije dostupne putem Web-VWUDQLFD PRJX VDGUåDWL SRJUHãQH LOL SULVWUDVQHLQIRUPDFLMHSDþDNãWHWQHLRSDVQH=ERJWRJDSULPDRFLLQIRUPDFLMD moraju provjeriti da li je informacija WDþQDLVDPL, LOLX]QHþLMXVWUXþQXSRPRü, procijeniti vjerodostojnost informacije do NRMHVXGRãOLQD:HE-stranici. "

" "

""""""""""""

Slika 1. E-uþHQMHXþHQMHSRPRüX mobilnog telefona i PC-a )

!1"

"

Uvodno poglavlje

"

2) 2GJRYRUQRVWSRãLOMDRFDLQIRUPDFLMH 3ULNXSOMDQMHLQIRUPDFLMDMHPRJXüHREDYLWLSRPRüXYLãHUD]OLþLWLKPHGLMDNDRãWRVXQRYLQH UDGLR79LNQMLJH3UHNR,QWHUQHWDPRåHPRSUHQRVLWLLOLSrimati informacije putem e-maila, mailing liste, Web-stranice i elektronske oglasne table. E-mail se moåH NRULVWLWL ]D NRPXQLNDFLMX V RGUHÿHQLP SRMHGLQFLPD mailing lista VH PRåH koristiti za prijenos i primanje informacija za/od grupe ljudi, elekt ronska oglasna tabla VH PRåH koristiti za prijHQRV L SULPDQMH LQIRUPDFLMD ]DRGQHRGUHÿHQRJ EURMD NRULVQLND D Web-stranica se XJODYQRP PRåH NRULVWLWL ]D SUijHQRV LQIRUPDFLMD SUHPD QHRGUHÿHQRP EURMX NRULVQLND Neophodno MH UD]XPMHWL NDUDNWHULVWLNH ,QWHUQHWD L LVNRULVWLWL LQIRUPDFLMVNX RSUHPX NDR ãWR VX SHUVRQDOQL kompjuter (PC) i mobilni telefon. S druge strane, DNRVXPHGLMLNRMLSUHQRVHLQIRUPDFLMXUD]OLþLWLNDRQSUQRYLQHL79, i metode opisivanja informacija su, WDNRÿHr, UD]OLþLWH .DGD VH LQIRUPDFLMD SUHQRVL NRULVWHüL ,QWHUQHW QHRSKRGQRMHRGDEUDWLRGJRYDUDMXüLPHWRG]DSUijenos informacije i imati shemu nDþLQDL]UDåDYDQMD zavisno od karakteristika tog medija komunikacije. Mi, NDRSRãLOMDRFL, PRUDPRREUDWLWLSDåQMXQDSUijHQRVWDþQLKLQIRUPDFLMD]DãWLWXSULYDWQRVWLL autorskih prava.

Slika 2. 3UHWUDåLYDQMHNQMLJDNRMLPDMHSHULRG]DãWLWHDXWRUVNLKprava istekao (elektronska biblioteka)

!4"

Uvodno poglavlje

"

0RUDOLRGJRYRUQRVWXLQIRUPDFLMVNRPGUXãWYX -HGQDRGNDUDNWHULVWLND,QWHUQHWDMHDQRQLPQRVW3UHGQRVWDQRQLPQRVWLMHãWRPRåHWHUHüLELOR ãWDMHUQLVWHXGLUHNWQRPNRQWDNWXVDGUXJLPD1SU, anonimni e-mail je SULKYDüHQSXWHPÄVDYMHWD]D SUREOHPH³ upravo zbog toga. Razlog zbog koga je Internet postao popularan nije samo zbog razvoja informacijskih tehnologija QHJRL]ERJPRJXüQRVWLDQRQLPHNRPXQLNDFLMH ,QWHUQHWRP VH LQIRUPDFLMH PRJX EH]EULåQR i anonimno prenositi, ali ipak mnogi problemi koji su SRYH]DQL V NUãHQMHP OMXGVNLK SUDYD L QDUXãDYDQMHP SULYDWQRVWL NDR ãWR VX L]UD]L NRML NOHYHWDMX GUXJXRVREXLOLL]UD]LNRMLSRGVWLþXUD]OLNHLQIRUPDFLMHNRMHVXãWHWQH]DGMHFXLXþHQLNHWHFXUHQMH OLþQLK SRGDWDND GRJDÿDMX VH NDR SRVOMHGLFD anonimnosti 3RG RNULOMHP DQRQLPQRVWL MRã XYLMHN VH GRJDÿDMXNULPLQDOQDGMHODSRþLQMHQDXF\EHUVSDFHuNDRãWRMH³ODåQRSUHGVWDYOMDQMH´ Mi, NRML åLYLPR X LQIRUPDFLMVNRP GUXãWYX bismo trebali koristiti QRYH PHGLMH NDR ãWR VX IQWHUQHW L PRELOQL WHOHIRQL =ERJ WRJD MH YDåQR SUDYLOQR UD]XPMHWL LQIRUPDFLMVNX WHKQRORJLMX L SRãWRYDWL]DNRQHLVLVWHPHLQIRUPDFLMVNRJGUXãWYDLSUHSR]QDWLYDåQRVWLQIRUPDFLMVNRJPRUDOD 2G QDV VH QDURþLWR ]DKWLMHYD GD ]QDPR GD RGJRYRUQRVW ]D SULPOMHQH informacije stoji na primaocu i da imamo moralnu odgovornost za informacije koje prenosimo. 8 NULPLQDOQD GMHOD SRþLQMHQD X YLUWXHOQRP VYLMHWX XEUDMDMX VH NUãHQMH ]DNRQD QHRYODãWenog pristupa kompjuteruSUHNUãDMQHRYODãWHQRJNRULãWHQMDkompjuterskih ili elektromagnetnih zapisa, te SUHNUãDMLXYH]LVDQHRYODãWHQLPNRULãWHQMHPkompjuterskih PUHåD 1DþLQLSUDYLODSRQDãDQMDNRULãWenja Interneta - 1HYULMHÿDWLQHGLVNULPLQLUDWLOMXGHLOLSUHQRVLWLODåLLNOHYHWH - 1HRGDYDWLOLþQHSRGDWNHGUXJLKOMXdi. - 1HQDUXãDYDWLSULYDWQRVW. - 1HQDUXãDYDWLSUDYDLQWHOHNWXDOQRJYODVQLãWYDLDXWRUVNDSUDYD - 0LVOLWHRRNUXåHQMXJGMHSULPDODFåLYLRELþDMLLNXOWXUD]HPOMHLHWQLþNDSULSDGQRVW - Kada primite informaciju, analizirajte vjerodostojnost informacije.

!:"

Poglavlje 15MHãDYDQMHSUREOHPDLkompjuter

Poglavlje 1. R jeãavanje problema i kompjuter Dio 1. äLYRWLLQIRUPDFLMVNHWHKQRORJLMH Trenutno se informatizacija promovira X UD]OLþLWLP SRGUXþMLPD GUXãWYD X] SRGUãNX GLJLWDOQLK tehnologija. Razvoj digitalnih tehnologija ima veliki utjecaj na ljudVNL åLYRW L UD]YRM GUXãWYD X cjelini.

1.

Razvoj informacijske opreme 1) Oprema koju koristimo za dobijanje informacija

.RULVWLPR VH UD]OLþLWLP LQIRUPDFLMDPD NDR ãWR VX EURMþDQH YULMHGQRVWL ]QDNRYL ]YXNRYL L VOLNHL]åLYRWDOprema koja obraÿuje, prenosi ili prevodi ovakve informacije zove se informacijska oprema. Postoje razliþite vrste informacijske opreme kao ãto su: kompjuter, mobilni telefon i digitalna kamera. 2YD LQIRUPDFLMVND RSUHPD MH PDQMD L ODNãD SUHQRVLYRVW MH SREROMãDQD D QDþLQ Qjenog rada QDVWRML VH SURPLMHQLWL V DQDORJQRJ WLSD QD GLJLWDOQL WLS NRML REUDÿXMH LQIRUPDFLMH WDNR ãWR LK digitalizuje.

Slika 1. Informacijska oprema koja promovira VPDQMLYDQMHYHOLþLQHLGLJLWDOL]DFLMX 5XþQLkompjuter (PDA: Personal Digital Assistant )

2) Razvoj mobilnog telefona 0RELOQLWHOHIRQMHLQIRUPDFLMVNDRSUHPDNRMXNRULVWHPQRJL0HÿXWLPDQDORJQLWLSPRELOQRJ WHOHIRQD QLMH ELR SRJRGDQ ]D OLþQH UD]JRYRUH LOL UD]JRYRUH RG YHOLNH YDåQRVWL MHU VX SRVWRMDOH VPHWQMH QHSRåHOMQL ãXPRYL LOL VH VDGUåDM WHOHIRQVNRJ UD]JRYRUD JXELR 2YL SUREOHPL VX ULMHãHQL SUHODVNRP QDGLJLWDOQLWLSDUD]OLþLWLSRGDFLNDRãWRVX]QDNRYL L VOLNHVDGDVH PRJXUD]PMHQMLYDWL uz dodatak zvuka. Npr., usluga dostupnosti InteUQHWD NRULãWHQMHP PRELOnog telefonD RPRJXüLOD MH NRULãWHQMH e-maila i Web-stranica. Neki mobilni telefoni mogu se koristiti kao digitalne kamere (fotoaparati), a neki od njih imaju i funkciju TV telefona kako biste mogli razmjenjivati videozapise. 1DRYDMQDþLQVHPRELOQLWHOHIRQUD]YLMDRRGÄPRELOQRJWHOHIRQD]DUD]JRYRU³GRÄPRELOQRJ WHOHIRQDNRMLVHNRULVWL³LUD]YLRVHGRDODWDNRMLVHPRåHNRULVWLWLDNRVWHXSRNUHWXPRELOQLDODW 6RYRPSURPMHQRPSURPLMHQLRVHLVWLOåLYRWD 20

Poglavlje 15MHãDYDQMHSUREOHPDLkompjuter äHOLP GD SUHWUDåLP mapu ovog dijela koriãWHQMHP Interneta.

"

3RQDãDQMH Budite svjesni potrebe iskljXþHQMDPRELOQRJWHOHIRQDXSRMHGLQim situacijama zbog njegovog utjeFDMDQDHOHNWURQVNXRSUHPXPHGLFLQVNXRSUHPXXUHÿDMHXDYLRQX

3) Razvoj TV-a TV je promijenjen sa analognog na digitalni tip i sa digitalnim emitirDQMHP RPRJXüHQL VX slika i zvuN YLVRNRJ NYDOLWHWD L PRJXüQRVW XVOXJH YHOLNRJ EURMD NDQDOD 0RJXüH MH LQWHJULVDWL UD]OLþLWHSRGDWNHNDRãWRVXYLGHR]YXN L]QDNRYLWDNRÿHr MH PRJXüH prikazati direktne sportske prijHQRVH XþHVWYRYDQMH X NYL]X NRULVWHüL funkciju dvosmjerne komunikacije L QDUXþLWL SURL]YRG NRML VH SRMDYOMXMH QD SURJUDPX X WRP WUHQXWNX 7DNRÿHr se promovira razvoj WHKQRORJLMH NRMD PLMHQMD SR]LFLMX LOL VPMHU LQIRUPDFLMH NRMX YL åHOLWH vidjeti ili preniMHWL 1D RYDM QDþLQ QDã åLYRW SRVWDMH VYH ODJRGQLML evolucijom od jednosWDYQRJ ³JOHGDQMD´ 79-a do dvosmjernog ³NRULãWenja TV-D´LQWHUDNFLMH

2.

Karakteristike kompjutera 1) 5D]OLNHL]PHÿXNRPSMXWHUDLþRYMHND

Da li je þovjek osloboÿen svih poslova ako posjeduje kompjuter? Razmislimo o karakteristikama kompjutera i njegovoj YH]LVDþRYMHNRP 9MHåED 3UHEURMWHNROLNRSXWDVHSRMDYLRRGUHÿHQL]QDN 1DSUDYLWH JUXSH RG SR XþHQLND L XSRUHGLWH RSHUDFLMX SUHEURMDYDQMD RGUHÿHQLK ]QDNova koji se pojavljuju u tekstu L]PHÿXkompjutera LþRYMHND Procedu ra ,VSLãLWHWHkst na VWUDQLFX$IRUPDWDRNR]QDNRYD XSURJUDPX]DREUDGXWHNVWDLRGãWDPSDMWH NRSLMH=DWHNVWPRåHSRVOXåLWLOLWHUDUQLWHNVWVD:HE-stranice. 3RGLMHOLWH XORJH XþHQLN RSHUDFLMD QD NRPSMXWHUX XþHQLND RSHUDFLMD NRULãWHQMD ãWDPSDQRJ materijala i XþHQLNLVSLWLYDQMH Upitnikom odredite samo jedan proizvoljan znak. 2VRED ]DGXåHQD ]D ãWDPSDQL PDWHULMDO QH SLãH QLãWD QD SDSLUX L EURML RGUHÿHQH ]QDNRYH X WHNVWX 2VRED]DGXåHQD]DRSHUDFLMXQDkompjuterXEURMLRGUHÿHQ]QDNNRULVWHüLIXQNFLMXSUHWUDåL/zamijeni REUDGHULMHþL. 8SRUHGLWHEURMHYHEU]LQXEURMDQMDLWDþQRVW =DPLMHQLWHXORJHWDNRGDVYDNRPRåHXUDGLWLRSHUDFLMXQDkompjuteru LELWLXXOR]LLVSLWLYDþD

21


Funkcija zamjene Kada se znak u potpunosti zamijeni s nekim drugim znakRPNRULãWenjem funkcije zamijeniti na kompjuteru, koliko se znakova zamijeni vidi se poslijH ]DYUãHQH RSHUDFLMH (koliko postoji tih RGUHÿHQLK znakova).

Nominalna oznaka za velike jedinice Osnovna jedinica kapaciteta podataka je B (byte). 1024 = (210)B = 1KB 1024 KB = 1MB 1024 MB = 1GB 1024 GB = 1TB 6YDNDMHGLQLFDVHþLWD.NLOR 0PHJD *JLJD L7WHUUD Mjerna jedinica prijenosa podataka mijenja se svakih 1000 puta (=103), i 1000 puta se zove k (kilo). Nominalna oznaka za male jedinice Nominalna oznaka male jedinice se mijenja za svakih 10 -3 D MHGLQLFH VHNXQGH VH RGUHÿXMX QD sljHGHüLQDþLQ 1s (second) =1000ms PV V V QV 1ns=1000ps 6YDNDMHGLQLFDVHþLWDPPLOOL PLFUR QQDQR LSSLFR 1. K arakteristike kompjutera [1] Velika brzina Brzina obrade podataka kompjutera je veoma velika. Neki personalni kompjuteri urade jedan SURUDþXQ]DPLOLRQLWLGLRVHNXQGHȝV $EU]LQDREUDGHSRGDWDNDJRGLQX]DJRGLQRPSRVWDMH VYHYHüD

22


9Hü]DYUãLR" =DYUãHQR

>@ýXYDQMHSRGDWDND Kompjuter PRåH PHPRULVDWL YHOLNX NROLþLQu podataka, a PRåH ih memorisati na vanjskoj PHPRULML X] YHü XJUDÿHQ XUHÿDM ]D PHPRULMX 1SU, PRJXüH MH PHPRULVDWL RNR VHGDP VWRWLQD milijardi jedno-ELWQLK]QDNRYDNDRãWRVXDOIDQXPHULþNL]QDFLQDMHGQRP&'-ROM-u. Oh, gdje sam ostavila pozajmljenju knjigu? "

SjeüDP VH L QRYLQD L]SURãOHJRGLQH "

[3] Identitet rezultata Kompjuter GRELMH LVWL UH]XOWDW VYDNL SXW NDGD VH SRQDYOMD LVWL SURFHV 0HÿXWLP, ako dobije SRJUHãQDXSXWVWYDGRELMHVHSRJUHãDQUH]XOWDW7R]QDþLGDQLMHPRJXüHGRELWLWDþDQUH]XOWDWDNRMH GDWSRJUHãDQQDORJþDNLDNRkompjuter XUDGLWDþQXNDONXOaciju. Odgovor je Ä³ 2K VDGMHÄ"

Uvijek Ä³ "

>@2Süa svestranost Kompjuter PRåH L]YRGLWL UD]OLþLWH UDGQMH NRULVWHüL UD]OLþLWH SURJUDPH 6 MHGQLP SHUVRQDOQLP kompjuterom (PC-om), npr. mRåHWH NUHLUDWL GRNXPHQWH X :RUGX SUHWUDåLYDWL :HE-stranice i QDSUDYLWL PDSX NRULVWHüL SURJUDP ]D UDG sa radnim tabeODPD .RULãWenje personalnog kompjutera (PC-D ]DUD]OLþLWHDSOLNDFLMHQDRYDMQDþLQ]RYHVHRSüa svestranost.

23


2) Nedostaci kompjutera [1] Prepoznavanje uzoraka 7HKQRORJLMDNRMDSURYMHUDYDQRYHREOLNHJUDILþNLKLDXGLRSRGDWDNDVpodacima memorisanim u kompjuterXNRMLVHSUHSR]QDMXSRPRüXQMLKRYLKRVRELQD]RYHVHprepoznavanje uzora ka. Ljudi imaju sposobnost procjene informacija ako je informacija koja im dolazi iz oka ili uha MDVQD 0HÿXWLP NDGD kompjuter primijeni istu stvar, SUHVXÿXMH SRUHÿHQMH NDUDNWHULVWLND informacijskih uzoraka. Zbog toga, ako karakteristika ne odgovara uzorku informacije, kompjuter je PRåGDQHüHSUHSR]QDWLQDSUDYLQDþLQ >@0RüL]UDåDYDQMD S obzirom na to da kompjuter QH PRåH PLVOLWL QL RVMHüDWL NDR OMXGL RQGD VH RQ QH PRåH VDPRVWDOQRL]UDåDYDWL Pjevajmo veselo ! "

[3] K reativnost Kompjuter QHPRåHVDPRVWDOQRVWYDUDWL

Ovo je novi pronalazak! Ovo je OHWHüD lopta.

"

Ne mogu je napraviti bez uputstva.

"

"

24


>@6SRVREQRVWUDVXÿLYDQMD Kompjuter MH SRJRGDQ ]D SULNXSOMDQMH LOL DQDOL]LUDQMH YHOLNH NROLþLQH SRGDWDND DOL LSDN QH PRåHGRQLMHWLNRQDþQXRGOXNXQDRVQRYXWLKSRGDWDND )XQNFLMD]DPMHQHSULREUDGLULMHþLNRMDVHNRULVWLQSUL]YRUQRVHNRULVWLOD]D]DPMHQXMHGQRJ QL]D]QDNRYDVGUXJLPQL]RP]QDNRYD0HÿXWLPNDGD]DPLMHQLWHVYDNLDrugar" s "Prijatelj", desit üHVHSURPMHQDLNRGSUHRVWDOHWULULMHþLLDNRWRQLVWHQDPMHUDYDOL2YRSRND]XMHGDkompjuter PRåH L]YUãLWL]DPMHQXDOLLSDNQHPRåHSURFLMHQLWLGDOLMHWDDNFLMDELODQDPMHUD

3RJUHãQRSUHSR]QDYDQMHPRåHELWLXNOMXþHQRXUH]XOWDWREUDGHkompjutera, morate znati da nije sve XYLMHNWDþQR

3) 7HKQRORJLMDNRMDVHSULEOLåDYDþRYMHNX Nedavno je predstavljen mali kompjuter koji nema poWHãNRüDXSUHSR]QDYDQMXX]RUDND zbog SREROMãDQMD EU]LQH REUDGH SRGDWDND PHPRULMVNRJ NDSDFLWHWD kompjuterD L SREROMãDQMD VLVWHPD ]DNOMXþLvanja. Ovim se tehnologija koja digitalizuje otisak prsta, iris oka, karakteristike glasa stavlja u praktiþnu upotrebu 8WYUÿLYDQMH YMHURGRVWRMQRVWL LGHQWLWHWD RYLK IL]LþNLK NDUDNWHULVWLND zove se biometrija. Kako bi se realizovala intelektualna znanja þRYMHNDSRWUHEQHVXVOMHGHüHIXQNFLMH Prirodna obrada jezik - PRåHUD]JRYDUDWLVþRYMHNRPQDHQJOHVNRPLOLMDSDQVNRPLWG ,]UDåDYDQMH]QDQMD- þXYDQMHLQIRUPDFLMDGRELMHQLKSULMHRSHUDFLMHLOLWRNRPRSHUDFLMH. $XWRPDWVNRUDVXÿLYDQMH- L]YRÿHQMHQRYRJ]DNOMXþNDNRULVWHüLSULNXSOMHQHLQIRUPDFLMH. 0DãLQVNRXþHQMHSULODJRÿDYDQMHQRYRMRNROLQLRWNULYDQMHLOLSUHGYLÿDQMHX]RUNDRSHUDFLMH. Trenutno se promovira LVWUDåLYDQMH X NRPH kompjuter preuzima informacijski proces koji provodi þRYMHN. Razvojem YMHãWDþNH inteligencije ]D SURPRYLVDQMH RSüHJ SURFHVD SXãWD VH YLãH RG MHGQRJ kompjuterD GD EXGH GMHOLPLþQR RGJRYRUDQ ]D VORåHQH LQIRUPDFLMVNH SURFHVH NRMH SURYRGH OMXGL, a isto tako je aktivan i prRFHVSURYRÿHQMDVYDNRJNRPSMXWHUD QDXVNODÿHQQDþLQ

4) 'YLMHWDþNHJOHGLãWD ýHVWRVHQDÿHPRXVLWXDFLMLORãHDNRXUDGLPORãHDNRQHXUDGLP1SUOLMHN]DJODYREROMX je veoma HILNDVDQPHÿXWLPQHJDWLYQRXWMHþHQDåHOXGDF 1D RYDM QDþLQ MH XNOMXþHQ YLãH RG MHGQRJ HOHPHQWD L RGQRV QLMH NRPSDWLELODQ NDR VLWXDFLja NDGD SRNXãDYDWH QHãWR SREROMãDWL L QHãWR GUXJR PRUD ELWL åUWYRYDQR To se zove balansiranje/ trade-off. âWD MH RQGD VD VLWXDFLMRP NDGD NXSLWH kompjuter? UopüHQR ãWR VH YLãH SRYHüDYD VQDJD funkcionalnosti kompjutera LFLMHQDVHSRYHüDYDDNDGDMHFLMena manja i funkcionalnost je manja. 8 RYRP VOXþDMX QLMH PRJXüH ]DGRYROMLWL REMH WDþNH JOHGLãWD IXQNFLMX L FLMHQX D SRWUHEQR MH XVSRVWDYLWLUDYQRWHåXPHÿXQMLPD0RUDWHPLVOLWLQDSURJUDPLSURFLMHQLWLKRüHWHOLåUWYRYDWLMHGQX od stavki ili obje pomalo5D]PRWULPRSULPMHUHRYHGYLMHWDþNHJOHGLãWD

25


[1] Odnos sigurnosti i operativnosti KompjuterVNL VLVWHP L PUHåD LPDMX GYLMH WDþNH JOHGLãWD VLJXUQRVW L RSHUDWLYQRVW 'D EL VH L]JUDGLR VLJXUDQ L SRX]GDQ VLVWHP QD SULVWXSX PUHåL SULSUHPDMX VH PMHUH VLJXUQRVWL NDR ãWR VX XQRãHQMHOR]LQNH]DSULVWXSSRVWDYOMDQMHKDUGYerskog ili softverskog firewalla NDNRELVHVSULMHþLOR QHRYODãüHQRXSDGDQMHVSROMDLFXUHQMHLQIRUPDFLMDL]QXWUD0HÿXWLPDNRVHL]JUDGLVLVWHPXNRPH MH QDJODãHQD VDPR VLJXUQRVW SURFHGXUD ]D NRULãtHQMH PUHåH SRVWDMH QDSRUQD MHU PRUDWH XQLMHWL ,' korisnika i ponegdje OR]LQNX SD VH RQGD NRULVQLFL åDOH 3URFLMHQLWH GD OL MH SRWUHEDQ YLVRN VWHSHQ sigurnosti ili jednostavan operativni sistem, L RQGD QDSUDYLWH VLVWHP LPDMXüL X YLGX UDYQRWHåX ove dvije karakteristike.

Mnogo pitanja... Neuredno je.

/DNRMHXüL8NUDVWüXGDWRWHNH i prepraviti Web-stranicu, i...

Nema provjere, EDã ]JRGQR Mogu odmah koristiti kompjuter.

" Dobro se þXYD QH mogu provaliti.

"

>@.ROLþLQDSRGDWDNDLVDGUåDMLQIRUPDFLMD Ako se slika ili audio]DSLVSUHWYRULXGLJLWDOQXLQIRUPDFLMXNROLþLQDSRGDWDNDMHPQRJRYHüD XSRUHÿHQMXVDNROLþLQRP]QDNRYQLKSRGDWDND.DRSRVOMHGLFDWRJDSRWUHEQD MH PHPRrija velikog NDSDFLWHWDGDELVHLQIRUPDFLMHVDþXYDOH0HÿXWLPNDSDFLWHWPHPRULMH LPDRJUDQLþHQMHDFLMHQD MH YHüDãWRMHNDSDFLWHWYHüL .ROLþLQD SRGDWDND RGJRYDUD YHOLþLQL GDWRWHND 1D VOLFL LVSRG NROLþLQD SRGDWDND VH UD]OLNXMH RNR SXWD L]PHÿX dvije fotografije, ali informacija da se ptica nalazi na zemlji je prenesena. 0HÿXWLPERMD]HPOMHLWG., MHSRWSXQRGUXJDþLMDRGRQHQDRULJLQDOQRMIRWRJUDILMLWDNRGDVHVDGUåDM LQIRUPDFLMDNDRãWRMHVKYDWDQMHJRGLãQMHJGREDVIRWRJUDILMHPRåHVKYDWLWLQDUD]OLþLWQDþLQ Procijenite da li je potrebno 100%-no preslikavanje slike ili audiozapisa da bi se informacija prenijela L RQGD NDGD QD VDGUåDM LQIRUPDFLMH NRMX åHOLWH SUHQLMHWL QH XWMHþH, ako postoji, mala degradacija. MRåHWH li provesti proces kako biVWHVPDQMLOLNROLþLQXSRGDWDNDLWG

26


Velika 765 KB

"

.ROLþLQD podataka

"

Mala 8 KB

" Mislim da je ova slika dovoljno jasna da VH YLGL ãWD MH QD QMRM MHU MD üX VDPR GL]DMQLUDWLSULMHORPþDVRSLVD

" ,VNRULVWLW üX Rvu sliku za IRWRJUDYXUXþDVRSLVDWDNRGD PL MH SRWUHEQD ãWR SUHFL]QLMD fotografija.

"

9MHåED]DNUDMGLMHOD 1. 2.

3URQDÿLWHSULPMHUGYLMHWDþNHJOHGLãWDXVYDNRGQHYQRPåLYRWXSULNRULãWenju kompjutera. 5D]JRYDUDMWHNDNYLVOXþDMHYLSRVWRMHXVOMHGHüLPSULPMHULPD - 6OXþDj koji je bolje prepustiti kompjuterXDQHþRYMHNX; - 6OXþDMNRMLMHEROMHSUHSXVWLWLþRYMHNXDQHkompjuteru.

3.

6DþXYDMWHVOLNXVDåLPDMXüLMHNRULVWHüLSURJUDP]DREUDGXVOLNDLSURYMHULWHNDNRNYDOLWHWVOLNH VODELXSRUHÿHQMXVDRULJLQDOQRP

27


Dio 2. 5MHãDYDQMHSUREOHPDLNRULãtenje kompjutera 8 VYDNRGQHYQRP åLYRWX VXVUHüHPR VH VD VLWXDFLMDPD NDGD PRUDPR ULMHãLWL UD]OLþLWH SUREOHPH 3RVWRMH UD]OLþLWH PHWRGH L PMHUH ]D UMHãDYDQMH SUREOHPD 8 RYRP SRJODYOMX REMDVQLt üHPR GD MH upotreba kompjutera jedna od efektnijih mjera.

1.

.DNRULMHãLWLSUREOHP" 1) 5MHãDYDQMHSUREOHPD

6XRþDYDPR VH V UD]OLþLWLP SUREOHPLPD X åLYRWX. äLYLPR SURQDOD]HüL RGUHÿHQH RGJRYRUH ]D VYDNLSUREOHPþDNLDNRQLVPRWRJDVYMHVQL1DRYDMQDþLQL]QDODåHQMHUMHãHQMa za neke probleme, te QMLKRYRL]YUãDYDQMHLSUDüHQMH zove se UMHãDYDQMHSUREOHPD

*GMHPRJXRWLüL s ovim novcem? "

âWD üHPR pripremiti za festival kulture? " äHOLP MHVWL jeftinu i ukusnu hranu! "

28


2) 3URFHGXUDUMHãDYDQMDSUREOHPD =D PHWRG UMHãDYDQMD SUREOHPD SRWUHEQH VX UD]OLþLWH YMHãWLQH ]DYLVQR RG NDUDNWHULVWLND prREOHPDDOLVHXSURFHGXULXRSüeno provodi REMDãQMHQMHSUREOHPD VDNXSOMDQMHLQIRUPDFLMD SULSUHPD DQDOL]D LQIRUPDFLMD SUHJOHG SURFMHQD UMHãHQMD L LPSOHPHQWDFLMD L QRYL SUHJOHGUMHãHQMD .RUDNREMDãQMHQMHSUREOHPD 5D]MDVQLWHSUREOHPNRMLUMHãDYDWH - 6YUKDUMHãDYDQMDSUREOHPD - A naliza sastava problema - A naliza ograniþHQMD

K orak 2. (sakupljanje informacija)

Povratna informacija

Sakupite informacije potrebne za UMHãDYDQMH SUREOHPD REMDãQMHQLP X koraku 1.

.RUDNXUHÿLYDQMHDQDOL]Dinformacija) Sredite sakupljene informacije u koraku NRULVWHüL WDEHOH L GLMDJUDPH A nalizirajte sakupljene informacije L]UDþXQDYDMXüL XNXSDQ L SURVMHþDQ rezultat, proporciju i napravite grafikone

.RUDNSURYMHUDSURFMHQDUMHãHQMD 1DSUDYLWH UMHãHQMH ]DVQRYDQR QD dobijenim informacijama/ analiziranim u koraku 3. i procijenite ih. K ada niste zadovoljni procjenom vratite se na kora k od 1 do 3.

.RUDN LPSOHPHQWDFLMD UMHãHQMD provjera)

i

PrimiMHQLWH UMHãHQMH GR NRMHJ VWH GRãOL X NRUDNX L ULMHãLWH SUREOHP 3URFijenite primiMHQMHQL VDGUåDM L LVNRULVWLWH JD ]D sljHGHüHUMHãDYDQMHSUREOHPD.

29


2.

5MHãDYDQMHSUREOHPDNRULãWenjem kompjutera

8 VYDNRGQHYQRP åLYRWX veoma þHVWR NRULVWLPR LQIRUPDFLMVNX RSUHPX. Kada kupujemo opremu, SRVWDYOMDPRQHNROLNRVWDQGDUGDNDRãWRVXSHUIRUPDQVHFLMHQDLXSRWUHEOMLYRVWNDNRELsmo napravili SUDYLL]ERU5D]PLVOLPRRSURFHVXRGOXþLYDQMDNDGDNXSXMHPRãWDPSDþ 9MHåED 2GOXþLYDQMHRNXSRYLQLPRGHODãWDPSDþD 6DYMHW XþHQLND MH GRQLR RGOXNX GD NXSL ãWDPSDþ ]D ãWDPSDQMH VQLPOMHnih fotografija digitalnim fotoDSDUDWRP3RNXãDMWHRGDEUDWLmodel. K oncept 3UDWLWH SURFHGXUX REMDãQMHQMD SUREOHPD SULNXSOMDQMD LQIRUPDFLMD SULSUHPH DQalize LQIRUPDFLMD SUHJOHGD SURFMHQH UMHãHQMD L SURYRÿHQMD L SRQRYQRJ SUHJOHGD UMHãHQMD L WR X fazama. Procedu ra 1. 5D]MDãQMDYDQMHSUREOHPD Kako biste razjasnili problem, raspravljajte o uvjetima koji moraju biti zadovoljeni da bi se NXSLRãWDPSDþ

.XSRYLQD ãWDPSDþDZahtjev za kupovinu - Rezolucija - Rok za kupovinu 'D VH PRåH NRULVWLWL za 10. oktobar natpise na oglasnoj tabli - Cijena - 7HNXüLWURãNRYL 210 KM ili manje WUHEDMXELWLãWRPDQML - Mora imati 2 USB veze

Procedura 2. Prikupljanje informacija K oncept ,VNRULVWLWHLQIRUPDFLMHGRNRMLKVWHGRãOLSURFMHQMXMXüLREMHNWLYQRVWLWG na dobrovoljnoj osnovi. 3RãWR VX uvjetL ]D UMHãDYDQMH SUREOHPD REMDãQMHQL, postaje jasno koja informacija je neophodna. 6DYMHWXþHQLNDSRNXãDYDVDNXSLWLNDWDORJHL]SURGDYQLFD kompjuterske opreme ili s Interneta kako biste þXOLGHWDOMHRGNRULVQLNDNRMLYHüLPDMXLVNXVWYDVDSUHGORåHQLPPRGHOLPDãWDPSDþD 0RJXüH MH VDNXSLWL EURMþDQH SRGatke koji se lako porede sa Web-stranicom, katalogom ili SURL]YRÿDþHP

30


G lediãte Imajte u vidu da taþke koje odgovaraju proizvoÿaþu mogu biti naroþito naglaãene ili je utisak pod utjecajem slike, fotografije ili ilustracije. S druge strane, na Internetu, kupci i ljudi koji planiraju kupovinu istog proizvoda ponekad LPDMXYH]XSUHNRRJODVQHWDEOH3URFMHQHVHRELþQRSUH]HQWXMXL]UD]OLþLWLKXJORYDJOHGLãWDNDRãWR MHFLMHQDVWYDUQHNXSRYLQHLSRUHÿHQMHVDGUXJLPPRGHORP.DRXWLVDNVWYDUQRJNRULãWenja od strane korisnika, informacijD NRMD VDGUåL QH VDPR SR]LWLYQH HOHPHQWH QHJR L QHJDWLYQH HOHPHQWH NRML VH ponekad prenesu. K oncept 9DåQo je sakupiti informacije s Web-VWUDQLFH VD NRMH VX GRVWXSQD REMHNWLYQD SRUHÿHQMD PHÿXWLP RJODVQX WDEOX QD NRMRM VX PLãOMHQMD PQRJLK NRULVQLND PRåHWH VPDWUDWL XRSüeno objektivnom, þDNLDNRVDGUåLPLãOMHQMDNRMDQLVXREMHNWLYQD Procedu ra 3. Prip rema / analiza informacija .ROLþLQDVDNXSOMHQLKLQIRUPDFLMDMHYHOLND.DRSRVOMHGLFDWRJDPRåHVHGRJRGLWLGDSRWUHEQH informacije ostanu zakopane u neSRWUHEQLP LQIRUPDFLMDPD LRGQRVPHÿX LQIRUPDFLMDPD PRåHELWL nejasan. Zbog toga je neophodno pripremiti i analizirati sakupljene informacije 1. 3ULSUHPDSURL]YRGD]DSRUHÿHQMH 6X]LWHEURMSURL]YRGD]DSURFMHQXQDRVQRYXVDNXSOMHQLKGRNXPHQDWDNDRãWRMH prikazano u Tabeli 1. i uporedite tri modela. 2. %RGRYDQMH]DNDUDNWHULVWLNHMHSULRULWHWQLIDNWRUSURL]YRGDNRMLVHXSRUHÿXMX 1DSUDYLWH SRSLV NDUDNWHULVWLND ]D SRUHÿHQMH ãWDPSDþD NRULVWHüL SURJUDP ]D UDG VD UDGQLP tabelama s funkcijom kalkulacije i napravite analizu na osnovu te tablice. Napravite grupe od po dvije osobe koje procjenjuju svaki model i dvije osobe koje ocjenjuju karakteristike procjene. Procjenu izvode dvije osobe, odvojeno. Analizirajte 3 modela po svakoj karakteristici i dodijelite 3 boda, 2 boda i 1 bod za 1. mjesto, 2. mjesto i 3. mjesto, odvojeno. Na kraju, saberite bodove procjene dvoje ljudi. Kao dodatak ovim RSHUDFLMDPDLVSLãLWHRGOXNXRRFMHQMLYDQMXSURFMHQHXWDEHOX

Tabela 1. Popis karakteristika Karakteristike procjene Rezolucija Cijena Upotrebljivost 3RWURãQL materijal

Napomena Da li je RGãWDPSDQD slika dovoljno kvalitetna Odgovara li planiranom SURUDþXQX 0RåHOLJDVYDNRNRULVWLWL .ROLNLVXWHNXüLWURãNRYL

Tabela 2. Tabela procjene Karakteristike procjene Rezolucija

Model A

Model B

Model C

Ukupno

Cijena Upotrebljivost 3RWURãQL materijal

Procedu ra 4. 3UHJOHGSURFMHQDUMHãHQMD 3RPQRåLWHXNXSQXRFMHQX]DVYDNXWDþNXVDSURFHQWRPERGRYDQMDLNRULVWLWHMHNDRNRQDþQX WDþNXSURFMHQH]DWDMSURL]YRG,]UDþXQDMWHYULMHGQRVWVYDNHNDUDNWHULVWLNH]DVYDNLSURL]YRGLGRELt üHWHXNXSDQ]ELU2YHRSHUDFLMHPRJXVHLVSUREDWLVUD]OLþLWLPYULMHGQRVWLPDDNRNRULVWLWHSURJUDP za rad sa radnim tabelama. Bit üH RPRJXüHQ SULODJRGOMLY RGJRYRU DNR VH SRYHüDMX NDUDNWHULVWLNH procjene. 2YLP UH]XOWDWRP 6DYMHW XþHQLND RGOXþXMH GD NXSL PRGHO & þLMD MH XSRUHÿHQD SURFMHQD QD QDMYLãHPQLYRX7DþNDQDNRMXWUHEDREUDWLWLSDåQMXMHVWHGDmodel C, þLMDMHXSRUHÿHQDSURFMHQDQD QDMYLãHPQLYRX, QLMHQDQDMYLãHPQLYRXNDGDVHMHGQRVWDYQRVDEHUHSRMHGLQDþQDSURFMHQD

31


K oncept 9DåQRVW SURFMHQDSRMHGLQDþQHNDUDNWHULVWLNH LVYDNRJSURL]YRGD, da biste RGOXþLOLNRML PRGHO odabrati, PRåHELWLSURmjenjiva. Isto taNR PRJXüH MH SURPLMHQLWL SURFHQt bodovanja rasporeda procjene proizvoda unaprijed LPDMXüL X YLGX SULRULWHW QSU UH]ROXFLMD MH SRVWDYOMHQD QD ERGRYD D FLMHQD QD ERGRYD PHÿXWLPQHULMHWNRGRÿHGRNRPSOLNDFLMHSULSURFMHQL Prema WRPHPRJXüHMHL]EMHüLNRPSOLNDFLMXRGYDMDQMHPSURFMHQHLYUHGQRYDQMD,VWRWDNRMH PRJXüH SURPLMHQLWL YULMHGQRVW YUHGQRYDQMD EH] PLMHQMDQMD SURFMHQH WDNR ãWR üHPR RGYRMLWL RYH stavke.

32


Procedura 5 ,PSOHPHQWDFLMDLSUHJOHGUMHãHQMD RjeãHQMHSUREOHPDMHSULYUHPHQR]DYUãHQRSURYRÿHQMHPSODQDLSURFMHQRPUH]XOWDWD3ODQGD VH NXSL ãWDPSDþ NRML MH RYGMH REUDÿHQ SURFMHQD üH ELWL SURYHGHQD kroz stvarnu kupovinu i NRULãWHQMH ,PDMWH X YLGX GD QLMH PRJXüH ODNR ]DPLMHQLWL ãWDPSDþ V GUXJLP ãWDPSDþHP ili kupiti QRYL PRGHO $NR VKYDWLWH GD VWH SRJULMHãLOL SRVOLMH NXSRYLQH QHRSKRGQR MH QDSUDYLWL SODQ ãWR MH PRJXüHEUåH 0RGHONRMLMHSRJRGQLML]DWXVYUKXPRåGDVHSURGDMHLSRQLåRMFLMHQLSULMHQHJRãWRQDUXþHQL ãWDPSDþGRÿHXYDãHUXNH$OLDNRSRþQHWHUD]PLãOMDWLRWRPHQLMHGDQPRGHOQHPRåHWHNXSLWLGD vam traje zauvijek. K oncept Isto tako je potreban koncept donoãenja odluke poslije nekih ispitivanja da bi se problem rijeãio. Rasp rava Neki problemi mogu biti manje uspjeãno rijeãeni ako su provedeni onako kako su planirani zavisno od samog problema. U ovom sluþaju vaåno je traåiti uzrok i poþeti ga koristiti za rjeãavanje sljedeüeg problema. 2YDMSXWãWDPSDþPRGHOD&MHNXSOMHQLNRULãWHQRGVWUDQH6DYMHWDXþHQLND 7URãNRYLSRWUHEQL ]DNRULãWenje. (2) Specifikacija za povezivanje kompjuterDLRSUHPHNDRãWRMHãWDPSDþ

A psolutna referenca i relativna referenca .DGDNRULVWLWHYULMHGQRVWXMHGQRMüHOLML]DNDONXODFLMXXSURJUDPX]DUDGVDUDGQLPWDEHODPD SRVWRMH PHWRGH L]UDåDYDQMD SR]LFLMH üHOLMH SRPRüX UHODWLYQH SR]LFLMH YLÿHQH L] üHOLMH JGMH MH L]QHVHQUH]XOWDWNDONXODFLMHUHODWLYQDUHIHUHQFD LPHWRGL]UDåDYDQMDWDNRGDVHQHSURPMHQMLYDüHOLMD SULND]XMHVWDOQREH]RE]LUD QDüHOLMXXNRMRM MHSULND]DQUH]XOWDWNDONXODFLMHDpsolutna referenca). Za apsolutnu referencu, stavite $ prije prikazivanja kolone i broja reda da budu nepromjenjivi (ili kolone i reda ili jednog od to dvoje). A1 relativna referenca $A$1 apsolutna referenca A$1 or $A1 apsolutna referenca samo zDNRORQXLOLUHGPMHãRYLWDUHIHUHQFD 9MHåED]DNUDMGLMHOD 1DSUDYLWHUDGQLOLVW9MHåEHNRULVWHüLSURJUDP]DUDGVDUDGQLPWDEHODPD Provjerite kako se procjena odabranog modela mijenja kada se vrijednost vrednovanja mijenja. Zamijenite modele A, % L & VD VWYDUQLP SURL]YRGLPD L DQDOL]LUDMWH WDþNH L YUHGQRYDQMH GRGDMXüL dvije nove karakteristike procjene i provjerite koji model je odabran. 'RGDMWHMHGDQPRGHOPRGHOLPD$%&LDQDOL]LUDMWHWDþNHSURFMHQHþHWLULPRGHODLSURYMHULWHNRML model je odabran.

33

Poglavlje 2. Predstavljanje informacija i kompjuter

Poglavlje 2. kompjuter Dio 1.

Predstavljanje

informacija

i

Kako predstaviti informacije u kompjuteru

Svakodnevno koristimo digitalnu opremu kaR ãWR MH GLJLWDOQL IRWRDSDUDW L &'-plejer. U ovom poglavlju nauþLt üHPR RUD]OLFLL]PHÿXDQDORJQRJ i digitalnog i osobinama digitalizacije. 8þLt üHPR RMHGLQLFLLQIRUPDFLMHLNROLþLQLLQIRUPDFLMD

1.

Analogno i digitalno 1) 5D]OLNDL]PHÿXDQDORJQRJLGLJLWDOQRJ

=D NROLþLQH LQIRUPDFLMD NRMH NRULVWLPR X VYDNRGQHYQRP åLYRWX SRVWRML ÄDQDORJQR³ NRMe se koristi za stalnu koliþLQXNDRãWRMHWHåLQDGXåLQDWH ugao, LÄGLJLWDOQR³NRMHNRULVWLPR]DGMHOLPLþQX NROLþLQXNDRãWRMHEURM]DNRMLMHVWDOQDNROLþLQDUD]JUDQLþHQDXRGUHÿHQLPLQWHUYDOLPDNDRãWRMHVDW LPMHUDþEU]LQHSULND]DQEURMHPLYHOLþLQRm. 2SUHPDNDRãWRMHVDWLOLPMHUDþNUYQRJSULWLVNDNRULVWHREMHYUVWHSULND]DDQDORJQLLGLJLWDOQL SULND]1SUVDWVGLJLWDOQLPSULND]RPSRND]XMHWDþQRYULMHPHGRNQDDQDORJQRP VDWXQH PRåHPRYLGMHWLWDþQRYULMHPHMHUVHGUXJDND]DOMNDXYLMHNNUHüH6GUXJHVWUDQHDNRåHOLPRYLGMHWL NROLNR PLQXWD RVWDMH GR GRODVND YR]D SRWUHEQR MH L]UDþXQDWL ³YULMHPH GRODVND YR]D ± trenutno YULMHPH]DVDWVGLJLWDOQLPSULND]RPPHÿXWLPVDVDWRPNRMLLPDDQDORJQLSULND]PRåHWHYL]XHOQR procijeniti koliko jHYUHPHQDSURãORDNROLNRRVWDOR6OLND Imam samo oko 7 minuta da stignem na voz u 8:30.

"

Sad je 8:23:15, ,PDPMRã«XK«

"

Slika 2. Analogni prikaz i digitalni prikaz

ƔDigitalno Ovo je rijeþkoja je nastala od rijeþi digit ãto znaþi cifra.

34


2) Digitalizacija 1.

Pretvaranje sli kovnog pri kaza u digitalni Zamislimo slikovni podatak koji ima 9 polja, 3 kolone x 3 vrste (Slika 3). Kada se obojeni dio i bijeli dio ovog slikovnog podatka zamijeni sa "1" i "0" i prikaåe u horizontalnoj liniji, on postaje "011101010". Sa ovom operacijom PRåHWHYLGMHWLGDMHVOikovni podatak digitalizovan. Digitalizovan

Horizontalno postavljen

Slika 3. Pretvaranje slikovnog prikaza u digitalni Zatim, kakva vrsta slikovnog prikaza ima vrijednost "101010101"? Sa ovom informacijom PRJXüHMHODNRUHNRQVWUXLVDWLVOLNRYQLSULND]

Kada je poredan 3x3

Koja je to vrsta JUDILþNRJ oblika?

Slika 4. Rekonstrukcija slikovnog prikaza ,VWRWDNR NDGD VH SDQHO SRGLMHOL QD YLãH YUVWD L NRORQD PRJXüH MH L VORåHQLML VOLNRYQL SULND] digitalizovati i precizno predstaviti. 3UHGVWDYOMDQMHEURMDSRPRüXGYDEURMDL]RYHVHSUHGVWDYOMDQMHEURMDXELQDUQRPEURMþDQRP VLVWHPXDEURMSUHGVWDYOMHQNRULVWHüLELQDUQLEURMþDQLVLVWHP]RYHVHELQDUQLEURM 9MHåED Vrijednost "1000101010001000101010001"pretvori u panel od 5 vrsta x 5 kolona. 2.

3UHWYDUDQMH]YXNDXEURMþDQL]DSLV Razmislimo kako se digitalno snima zvuk. Zvuk je talas. Zvuk bubnjeva oscilira kroz zrak i ta RVFLODFLMDGRSLUHGRQDãLKXãLMX2YDM]YXþQLWDODVVHSUHWYDUDXYLVRNL L QLVNL QDSRQ LVQLPDVH QD CD itd...(1) âWRMH]YXNYLãLYLãDMHLDPSOLWXGDLL]OD]QLQDSRQSRVWDMHYHüL

Slika 5.

ZYXNLHOHNWULþQLVLJQDO

%XEDQM ĺ 9LEUDFLMDNUR]zrak ĺ0LNURIRQĺ(OHNWULþQL signal

6QLPDQMH HOHNWULþQLP VLJQDORP MH GLUHNWQD SURPMHQD QDSRQD SURPMHQD PDJQHtnog polja je analogno snimanje)(2)DVQLPDQMHSUHWYDUDQMHPXEURMþDQXYULMHGQRVWi "1" je digitalno snimanje. (3)

35


Npr., provjerite napon oblika talasa DQDORJQLVLJQDO NRMLMHDQDORJQLHOHNWULþQLVLJQDOJRUQML dio Slike 6). Horizontalna osa prikazuje vrijeme, a vertikalna osa prikazuje vrijednost napona. Ako je vrijednost napona YHüD SRVWDYOMD VH QD ³´, a DNR MH PDQMD RG RGUHÿHQRJ VWDQGDUGD na ³´. 'LJLWDOQL QDSRQ MH PRJXüH SUHWYRULWL X REOLN WDODVD GLJLWDOQL VLJQDO NDR "011100100" (donji dio Slike 6).

Analogni signal

Digitalni signal

Slika 6. Analogni signal i digitalni signal 2SUHPDNRMDSUHWYDUDRVFLODFLMX]YXþQLWDODV XHOHNWULþQLVLJQDOMHmikrofon. 2YRMHPDJQHWQLPHKDQL]DPNRMLSULYODþLåHOMH]R (3) Snimanje na kasetu je analogno snimanje, a muzika sa CD-a i MD-a (mini disk) je digitalno snimanje.

3) Osobine digitalizacije 8SRWUHEDGLJLWDOQHRSUHPHNDRãWRVXPX]LþNL&'-ovi, MD-RYLLPRELOQLWHOHIRQLMHVYHYHüD Prednosti digitalizacije: >@0RJXüHMHXNORQLWLãXPNRMLVHVDGUåLXDQDORJQRPVLJQDOXRPHWDMXüLãXP . ,]YRUQLREOLNWDODVDQDSRQDNRGGLJLWDOQRJVLJQDODMHEURMþDQDYULMHGQRVWLWDNRGDMH PRJXüHLVSUDYOMDQMHãXPDGRQMLGLR6OLNH .RGDQDORJQRJVLJQDODWDODVQLREOLNQDSRQDSRVWDMH L]REOLþHQ DNRãXPSRVWRMLLQLMHPRJXüHprovesti obnavljanje, jer je oblik izvornog signala nepoznat NDGDSRNXãDWHXNORQLWLãXPJRUQMLGLR6OLNH

Analogni signal

Izvorni oblik talasa 2EOLNWDODVDVDãXPRP

Ako je signal iskrivljen, vrijednost koja se ispravlja je nepoznata.

Digitalni signal Ako je signal iskrivljen, vrijednost koja se ispravlja je "0" ili "1", tako da se PRåHLVSUDYLWL

Slika 7. Obnavljanje digitalnog signala 36


>@0RJXüQRVWVPDQMHQMDNROLþLQHSRGDWDND 0RJXüH MH VPDQMLWL NROLþLQX SRGDWDND SR RGUHÿHQLP SUDYLOLPD NDR ãWR MH SUHGVWDYOMDQMH $$$$$$NDR$1DRYDMQDþLQNRPXQLNDFLMDLQIRUPDFLMHMHODNãDSXWHPVDåLPDQMD 1) >@=YXNLVOLNRYQLSULND]LWGPRJXVHREUDGLWLQDLVWLQDþLQ Zvuk i slikovni prikaz itd. PRJXVHREUDGLWLNDREURMþDQDYULMHGQRVWELQDUQRJEURMDLOL QDLVWLQDþLQ

Slika 8. 'LJLWDOL]DFLMDUD]OLþLWLKLQIRUPDFLMD (1) Ovo je procHVNRMLPVHVPDQMXMHNDSDFLWHWSRGDWDNDDVDGUåDMLQIRUPDFLMHRVWDMHQHL]Pijenjen. Osobine digitalizacije - 'HNRPSUHVLMDVLJQDODMHODNDULMHWNRGRÿHGRJUHãNH . - 0RJXüHMHVDåLPDWLSRGDWNHLODNRSUHQLMHWLLQIRUPDFLMX. - 0RJXüHMHREUDGLWL]QDN]YXNLVOLNXQDLVWLQDþLQ.

37


2.

%LWLNROLþLQDSRGDWDND 1) âWDMHELW" =DPLVOLWHVOMHGHüH"Da, Ne" igru s 32 karte od 2 do 9 pripremljenih karata za igru.

-HGQD RVRED SRVWDMH LVSLWLYDþ L RQ/ona odabere jednu kartu i pogleda je. Druga osoba postaje iVSLWDQLNLRQRQDSRJDÿDNDUWXNRMXMHRGDEUDRLVSLWLYDþRYHLJUH ,VSLWLYDþPRåHRGJRYRULWLVDPR'DLOL1HQDSLWDQMHLVSLWDQLND 4'DOLMHERMDNDUWHFUQD"«'D Q2 "Da li je znak pik?" «'D 4'DOLMHEURMQHSDUDQ"«1H Q4 "Da li je brRMLOLPDQMH"«1H

,VSLWLYDþ Da « 1

Ispitanik Da li je boja crna? Da li je pik?

Da « 1

Da li je broj neparan? !"#$%#&'#()*&#+#%$%#,"-&'.

Slika 9 " Da, Ne" igra Kada se ova pitanja ponavljaju, dobije se odgovor. Ɣ%LWELW 7R]QDþLMHGQDFLIUDELQDUQDFLIUD ELQDUQRJEURMD

38

Ne « 0 Ne « 0


2)

.ROLþLQDLQIRUPDFLMD

U "Da, 1HLJULPRåHWHYLGMHWLGDOLMHNDUWDFUQDLOLFUYHQDRGJRYDUDMXüLQDSLWDQMH4'D OL MH ERMD FUQD" L PRJXüH MH VX]LWL RGJRYRUH QD SRORYLQX 0RJXüH MH VX]LWL RGJRYRUH QD îîî VD SLWDQMD 7R ]QDþL GD MH PRJXüH VX]LWL RGJRYRUH QD L] kombinacija îîî X]RUDND Za odgovore ovih alternativnih pitanja, ako su "Da" i "Ne" postavljeni na "1" ili "0" i SULND]DQL UHGRP RGJRYRU ]D MHGQR SLWDQMD PRåH VH SULND]DWL NDR DRGJRYRUL QD þHWLUL SLWDQMD mogu se prikazati kao"1100" i oni poVWDMXEURMþDQDYULMHGQRVWbinarnog broja. Informacija za jedan odgovor zove se NROLþLQDLQIRUPDFLMH RGELWD.ROLþLQDLQIRUPDFLMDSLWDQMDMHELWDLNROLþLQD LQIRUPDFLMDVHSRYHüDYDDNRVHSRYHüDYDLEURMRGJRYRUD .DRãWRMHJRUHSUHGVWDYOMHQR, ELQDUQLEURMNRMLVH]DSLVXMHSRPRüXGYDEURMDLPRåH predstavljati sljHGHüDVWDQMD Za 1 bit, 21=2=2 uzorka Za 2 bita, 22 î X]RUND Za 3 bita, 23 îî X]RUDND Za 4 bita, 24 îîî X]RUDND Za 5 bita, 25 îîîî X]RUND Za 6 bita, 26 îîîîî X]RUND Za 7 bita, 27 îîîîîî X]RUDND Za 8 bita, 28 îîîîîîî X]RUDND 1L]RGELWD]RYHVHEDMWE\WH EDMWE\WH PRåHSUHGVWDYOMDWLX]RUDNDVWDQMD %LWLNROLþLQDLQIRUPDFLMD ELWPRåHSUHGVWDYOMDWLGYDVWDQMDLNROLþLQDLQIRUPDFLMHMHELW n ELWDPRåHSUHGVWDYOMDWLn VWDQMDLNROLþLQDLQIRUPDFLMHMHn bita. .DGD MHNROLþLQD LQIRUPDFLMD YHOLND PRJXüH MHSUHGVWDYOMDWL PQRJRVWDQMD PHÿXWLP YMHURYDWQRüD realizovanja tog stanja postaje 1/(broj stanja koja se mogu realizovati).

9MHåED]DNUDMGLMHOD .ROLNRNRPELQDFLMDVHPRåHQDSUDYLWLSRPRüXSDQHODRG NRORQH[YUVWH".ROLNRELWDMHNROLþLQD informacije? .ROLNDNROLþLQDL]UDåHQDXELWLPDMHSRWUHEQD za predstavljanje 26 znakova engleskog alfabeta? .ROLNDNROLþLQDL]UDåHQDXELWLPDMHSRWUHEQD ]DL]ERUSLNRYHãHVWLFHRGNDUWHRGGR NDUDWD za "Da, Ne" igru?

39


Dio 2. Digitalno predstavljanje numeriþkih vrijednosti i znakova U ovom poglavlju nauþLt üHPR kako kompjuter predstavljD LQIRUPDFLMH NRULVWHüL PHWRGH SUHGVWDYOMDQMDQXPHULþNLKYULMHGQRVWLL]QDNRYD

1.

Binarni broj i dekadni broj 1) 9H]DL]PHÿXELQDUQRJLGHNDGQRJEURMD

1XPHULþND YULMHGQRVW NRMX NRULVWLPR X VYDNRGQHYQRP åLYRWX MHVWH GHNDGQL EURM NRML VH predstavlja SRPRüX FLIDUD RG GR 6 GUXJH VWUDQH QXPHULþND YULMHGQRVW NRMX NRULVWL kompjuter predstavljena je binarnim brojevima koji koristi samo cifre 0 i 1. 9MHåED 3URYMHULWHYH]XL]PHÿXELQDUQRJLGHNDGQRJEURMD 3RNDåLPRGDMHEURMELQDUQLEURM O dgovor .DNR ELVPR GRãOL od dekadnog broja GR ELQDUQRJ EURMD SRGLMHOLWH GHNDGQL EURM VD L GRüL üHWH GR RVWDWND 3RVWXSDN QDVWDYLWH VYH GRN UH]XOWDW GLMHOMHQMD EURMHP GYD QH SRVWDQH 'HNDGQL broj 11 i binarni broj 1011 predstavljeni su kao (11)10 i (1011)2, 1

Pretvaranje (11)10 u binarni broj Ostatak Donja cifra

Gornja cifra

dobijamo (1011)2. 2

Pretvaranje (1011)2 u dekadni broj

(1011)2 î3î2î1î0 îîîî =8 +0 +2 +1 =(11)10 .RGGHNDGQLKEURMHYDþLWDVHKLOMDGXMHGDQDHVWPHÿXWLPNRGELQDUQLKEURMHYDþLWDVHMHGDQ nula jedan jedan" s lijeva na desno. ƔEURMQD 20=1 100=1 Svaki broj na 0 postaje 1, ali 00 nije definisano.

40


2.

2GQRVL]PHÿXELQDUQRJLKHNVDGHNDGQRJEURMD

Binarni broj je manje razumljiv kada se broj cifara SRYHüD=DWRSRVWRMLPHWRGRJUDQLþDYDQMD EURMDRGQLåHFLIUH]DELWDLSUHGVWDYOMDVHMHGQLP]QDNRP]DVPDQMLYDQMHEURMDFLIDUD2YDPHWRGD se zove heksadekadni broj i predstavlja se sa ukupno 16 znakova; brojevima od 0 do 9 i slovima od A do F. Veza izmeÿu dekadnog broja, heksadekadnog broja i binarnog broja je pokazana u tabeli 1. Ovom metodom, dekadni broj "29" je predstavljen sa "0001 1101" kao binarni broj i "1D" kao heksadekadni broj. Binarni broj 0001 1101 Heksadekadni broj 1D î1'î0 îî 10 Tabela 1 9H]DL]PHÿXGHNDGQRJELQDUQRJLKHNVDGHNDGQRJEURMD Dekadni Binarni broj broj 0 0000 1 0001 2 0010 3 0011 4 0100 5 0101 6 0110 7 0111 8 1000 9 1001 10 1010 11 1011 12 1100 13 1101 14 1110 15 1111

Heksadekadni broj 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 A B C D E F

Cifre binarnog broja, dekadnog broja, heksadekadnog broja

9MHåED Pretvorite sljHGHüHGHNDGQHLELQDUQHEURMHYHXELQDUQHRGQRVQRGHNDGQHEURMHYH (1) (18)10 (2) (25)10 (3) (00101010)2 (4) (10011001)2 Pretvorite sljHGHüH KHNVDGHNDGQH EURMHYH L ELQDUQH EURMHYH X ELQDUQH RGQRVQR KHNVDGHNDGQH brojeve. (1) (4F)16 (2) (7C)16 (3) (01101110)2 (4) (10000110)2

41


2. 3UHGVWDYOMDQMHQXPHULþNLKYULMHGQRVWL]QDNRYD 1) Predstavljanje cijelog broja U kompjuteru VH QXPHULþNH YULMHGQRVWL PRJX SUHGVWDYOMDWL kao cijeli i realni brojevi. Npr.. 3-ELWQL SR]LWLYQL FLMHOL EURM PRåH SUHGVWDYOMDWL QXPHULþNH YULMHGQRVWL RG 2 do (111)2. Dekadni EURMQXPHULþNHYULMHGQRVWLRG do 7 su prikazane Tabela 2(a). 3ULPMHULFLMHOLKEURMHYDXNOMXþXMXüLL negativne brojeve su prikazani u Tabeli 2(b).

Tabela 2. Predstavljanje cijelog broja (a) Bez koda 8QXWUDãQMLSULND] Vrijednost cijelog broja 000 0 001 1 010 2 011 3 100 4 101 5 110 6 111 7

(b) S kodom 8QXWUDãQMLSULND] 100 101 110 111 000 001 010 011

Vrijednost cijelog broja -4 -3 -2 -1 0 1 2 3

&LMHOL EURMHYL PRJX ELWL R]QDþHQL LOL QHR]QDþHQL WM PRJX LPDWL SUHG]QDN LOL - ). Za UHJLVWURYDQMHR]QDþHQRJFLMHORJEURMDXkompjuteru kRULVWLVHSUYLELWSRVPDWUDMXüLVlijeva na desno, a u ostatku smMHãWDPRQXPHULþNXYULMHGQRVW.DGDVHSULND]XMXQHJDWLYQLFLMHOL EURMHYLNDåHVHGD VXSULND]DQLXQRWDFLMLSRWSXQRJNRPSOHPHQWDR]QDþHQEURM Znak broja (kodni dio)

%URMþDQDYULMHGQRVW

Slika 1. Prikaz cijelog broja

2) Predstavljanje u notaciji potpunog komplementa 5D]PLVOLPRREURMDþXNRPHVHEURMþDQDYULMHGQRVWSRYHüDYD ]DMHGDQNDGDVHRNUHüHXVPMHUX ND]DOMNHQDVDWXDDNRVHRNUHüHVXSURWQRRGND]DOMNHQDVDWXEURMþDQDYULMHGQRst smanjuje za jedan. (Slika 2). Za dekadni broj na Slici 2(a), "00" je minimalna vrijednost a "99" je maksimalna YULMHGQRVW.DGDXNOMXþXMHPRQHJDWLYQHYULMHGQRVWLEURMDþVHRNUHüHXVPMHUXVXSURWQRPND]DOMFLQD VDWX]DNRULVWHüLNDRSRþHWQXYULMHGQRVWEURMþDQDYULMHdnost smanjena je za 1 i dobija se broj ³ŃRMLVHWUHWLUDNDRQHJDWLYQDYULMHGQRVW7RMHVWMHDMH-1. Na primjer, kada se -2 prikazuje kao cijeli broj potpunog komplementa, taj broj moåe biti izraþunat kao 100-2=98 i 98 je negativna vrijednost broja -2. Za binarni broj, "001" je 1 i "111" je -NDRãWRMHSULND]DQRQD6OLFLE QDLVWLQDþLQLSULND] NRMLXNOMXþXMHQHJDWLYQXYULMHGQRVWMHSULND]DQX7DEHOLE $NRåHOLPRSUHGVWDYLWL binarni broj u notaciji potpunog komplementa, UDþXQDQMHVH L]YUãDYD QD LVWL QDþLQ NDR L ]D GHNDGQL EURM. Npr. komplement broja (010)2 VH PRåH L]UDþXQDWL kao (1000)2-(010)2=(110)2, i (110)2 pokazuje negativnu vrijednost -(010)2.

42


(a) Dekadni broj

(b) Binarni broj

Slika 2. Koncept prikaza komplementa .RPSOHPHQWELQDUQRJEURMDPRåHWHL]UDþXQDWLQDVOjHGHüLQDþLQ [1] Zamijenite 0 i 1 svake cifre (010)2 je zamijenjen u (101)2 [2] Dodajte 1 (101)2 i (001)2 dobit üHWH 2 Rezultat

.DNRGRüLGRNRPSOHPHQWDELQDUQRJEURMD" Zamijeni 1 i 0 svake cifre i dodaj 1. 9MHåED Provjerite predstavljanje cijeloga broja kompjuterom Kada je cijeli broj predstavljen sa 4 bita, predstavi sljHGHüLEURMGHNDGQLPEURMHP (1) Pozitivni cijeli broj 0

011

(2) Negativni cijeli broj 1

110

43


O dgovor ( 3RãWR MH SR]LWLYDQ EURM NRGQL GLR MH L SRND]XMH SR]LWLYDQ EURM 'R QXPHULþNH YULMHGQRVWL VH dolazi kako je prikazano dole, î2î1î0=2+1=3 i prava vrijednost je 3. 3RãWRMHQHJDWLYDQEURMNRGQLGLRMHLSRND]XMHQHJDWLYDQEURM (1000)2-(110)2=(010)2 î2î1î0=2 1DNRQãWRVPRL]UDþXQDOL, stvarna vrijednost je -2. (1) Predstavljanje cijelog broja u kompjuteru je 16 bita, 32 bita itd.

3) ,]UDþXQDYDQMHNRULãWenjem komplementa broja Za ljude je lako razumljivo prikazivanje nHJDWLYQRJ EURMD NRULVWHüL NRG NDR ãWR MH -2", PHÿXWLP NUXJ operacija postaje komplikovan u samom kompjuteru. Pogledajmo primjer kada se operacija oduzimanje pretvara u VDELUDQMHNRULãWenjem komplementa broja.

9MHåED ,]UDþXQDYDQMHNRULãtenjem komplementa broja ,]UDþXQDMPR-2 koristeüLNRPSOHPHQWEURMDLL]UDþXQDMPo (111)2-(010)2. O dgovor 1 ,]UDþXQDYDQMHGHNDGQRJDEURMD -2 je 10-2=8 kada je prikazano komplementom broja. Onda, broju 7 dodamo komplement 8, rezultat se prikazuje kao: (7+8)-10=5 2 I]UDþXQDYDQMHELQDUQRJEURMD -(010)2 je (1000)2-(010)2=(110)2 kada je prikazano komplementom broja. Onda, dodamo (111)2 i komplement broja (110)2 rezultat se prikazuje kao: ((111)2+(110)2)-(1000)2=(1101)2-(1000)2=(101)2 9MHåED 3URQDÿLWHYULMHGQRVWLNada je cijeli broj prikazan sa 4 bita. (1) (2) 0

0

110

110

,]UDþXQDMWHVOjHGHüHGHNDGQHEURMHYHNRULVWHüLNRPSOHPHQWEURMD (1) 15-6 (2) 72-24 ,]UDþXQDMWHVOjHGHüHELQDUQHEURMHYHNRULVWHüLNRPSOHPHQWEURMD (1) (011)2-(001)2 (2) (111)2-(101)2

44


4) Predstavljanje realnih brojeva Realni broj prikazan na kompjuteru u pokretnom za rezu sastoji se iz tri dijela: kodnog dijela (dio za znak broja), eksponenta i v rijednosti mantise. Za 32-bitno predstavljanje broja (4 bytea), za kodni dio je rezervisan 1 bit, eksponent 8 bita, i vrijednost mantise 23 bita. Realni broj se SUHGVWDYOMD GHFLPDOQRP WDþNRP SRVWDYOMHQRP QD SRþHWNX GLMHOD UH]HUYLVDQRJ za vrijednost mantise (Slika 3). Kodni dio

Eksponent

Vrijednost mantise

Slika 3. Predstavljanje realnih brojeva Ovdje je prikazan koncept decimalnog broja u pokretnom zarezu. Npr., EURM PRåH ELWL SULND]DQ NDR î3, gdje je "0.123456" vrijednost mantise,"10" je baza, a"3" predstavlja vrijednost eksponenta. (Slika 4). Predstavljanje realnog broja u pokretnom zarezu; Ako je broj cifara vrijednosti mantise veliki, sve cifre ne mogu biti prikazane (Slika 5). Sa 32-bitnim realnim brojem, pouzdan broj cifara (broj vDåQLKFLIDUD MHRNRGRFLIUL RGSRþHWNDGHNDGQRJEURMDLYLãHFLIUL ne mRåHELWLSULND]DQR

123.456 i 0.123456x103 ima istu vrijednost vrijednost mantise

baza

eksponent

Slika 4. Prikaz pokretnog zareza (interni prikaz kompjutera)

2YDMGLRQLMHWDþQR prikazan.

Slika 5. %URM]QDþDMQLKFLIDUD .DR ãWR MH SULND]DQR, pomjeranje decimalnog dijela realnoga broja zove se predstavljanje u pokretnom zarezu. (2) Ustvari, to je binarni broj. 3UHGVWDYOMDQMHUHDOQLK EURMHYDXUHJLVWUXRGüHOLMH-bitnom) je predstavljanje jednostruke WDþQRVWL D X UHJLVWUX RG üHOLMH -ELWQRP GYRVWUXNH WDþQRVWL 8 RYRP VOXþDMX UHJLVWURYDQMH broja u pokretnom zare]X VH YUãL X GYD UHJLVWUD 6DGUåDM SUYRJ UHJLVWUD RGJRYDUD MHGQRVWUXNRM WDþQRVWLDXGUXJRPUHJLVWUXVHQDOD]LSURGXåHQDPDQWLVD 9MHåED 3ULNDåLWH X SRNUHWQRP ]DUH]X UHDOQRJ EURMD NRML LPD LVWL IRUPDW NDR ãWR MH prikazano na Slici 4. 45


5) Predstavljanje znakovnog podatka U dDQDãQMLP kompjuterima, DOIDQXPHULþNL ]QDFL L VLPEROL VH SUHGVWDYOMDMX ELQDUQRP ULMHþL GXåLQHELWDE\WH 'DNOHMHGQLPEDMWRPE\WH PRåHPRSUHGVWDYLWL 8=256 tipova znakova. Zna kovnih kodova LPD UD]OLþLWLK 3RVWRML shift JIS kod, JIS kod, EUC za japanski jezik i 8QLFRGH NRML RGJRYDUD ]QDNRYQLP VLVWHPLPD ãLURP VYLMHWD .RG QDV VH NRULVWL VWDQGDUG 8QLFRGH varijanta UTF-NRMDMHQDMSRJRGQLMD]DNRGLUDQMHSUHWHåQRODWLQLþQRJWHNVWD Npr., sa znakovnim kodom prikazanim u TDEHOLVYDNL]QDNVHSUHGVWDYOMDQDVOMHGHüLQDþLQ Broj "0" kao znak: (0011 0000)2 (30)16 Slovo "A": (0100 0001)2 (41)16 Slovo "a": (0110 0001)2 (61)16 K odovi za zapisivanje zna kova Osim brojeva, sva slova abecede (i velika i mala), interpunNFLMVNL ]QDNRYL SD þDN L ]QDN ]D razmak te znak za prelazak u novi red PRJXVH]DSLVDWLX]SRPRüL7RMH]DSUDYRLobavezno jer kompjuter pamti podatke samo u obliku 0 i 1. 'DQDVVH]DNRGLUDQMH]QDNRYDQDMþHãüHNRULVWLNRGSR]QDWSRVYRMRMNUDWLFL ASC I I þLWDMDVNL LQDþH NUDWLFD RG $PHULFDQ 6WDQGDUG &RGH IRU ,QIRUPDWLRQ ,QWHUFKDQJH ,VSUYD MH WR ELR VWDQGDUG SAD-DDOLMHNDVQLMHXWYUÿHQLNDRPHÿXQDURGQLVWandard pod nazivom ISO-7. Broj ]QDþLGDVH]D kodiranje koristi 7 bitova, odnosno 1 bytHVWLPGDMHNUDMQMLOLMHYLELWVORERGDQ8ELWRYDPRJXüH je pohraniti 27 UD]OLþLWLK]QDNRYDãWRMHVDVYLPGRYROMQRGDVHSRKUDQHVYL]QDNRYLVWDVWDWXUH Kodove pojedinih znakova nalazimo u tabeli: bitovi b3 b2b1b0

Bitovi b6b5b4 000

001

010

011

100

101

110

111

0000 0001 0010 0011 0100 0101 0110 0111 1000 1001 1010 1011 1100 1101 1110 1111

NUL SOH STX ETX EOT ENQ ACK BEL BS HT LF VT FF CR SO SI

DLE DC1 DC2 DC3 DC4 NAK SYN ETB CAN EM SUB ESC FS GS RS US

SP ! " # $ % & ` ( ) * + , . /

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ?

@ A B C D E F G H I J K L M N O

P Q R S T U V W X Y Z [ ] ^ _

` a b c d e f g h i j k l m n o

p q r s t u v w x y z { | } ~ DEL

46


Kodove VPMHãWDPRSRãemi:

bitovi kolone tabele

bitovi reda tabele

b7 b6 b5 b4 b3 b2 b1 b0

bitovi ASCII znaka (2) U ASCII kodu (American Standard Code for Information Interchange) DOIDQXPHULþNL ]QDFL L simboli se predstavljaju binarnom rijeþi duåine 7 bita. Dakle moåemo predstaviti 27=128 tipova znakova (3) 2 bajta mogu predstavljati 216 (65536) tipova znakova. 9MHåED 3UHGVWDYLWHVYRMHLPHKHNVDGHNDGQLPEURMHPNRULVWHüL]QDNRYQLNRGL]WDEHOH 9MHåED]DNUDMGLMHOD 1 3URQDÿLWHEURMNRMLPRåHELWLSUHGVWDYOMen 4-ELWQLPR]QDþHQLPFLMHOLPEURMHP 2 3URQDÿLWH YULMHGQRVWL þLMH MH SUHGVWDYOMDQMH FLMHORJD EURMD -bitni cijeli broj predstavljen dekadnim brojem. (1) (2)

8 WDEHOL VX GDWD VORYD V RGJRYDUDMXüLP 8&6-2 kodom, UTF-8 zapisom i sa HTML oktalnim i decimalnim zapisom.

47


Dio 3.

Digitalni prikaz zvuka i slike

U 2. dijelu VPR QDXþLOL GD VH ELQDUQL EURM SULND]DQ SRPRüX L NRULVWL X kompjuteru za RSLVLYDQMH EURMþDQH YULMHGQRVWL L ]QDND U ovom dijelu nauþit üemo da se zvuk i slika mogu predstaviti binarnim brojem na isti naþin.

1. Predstavljanje zvuka 1) Od analognog do digitalnog =YXN PRåH ELWL SULND]DQ SRPRüX ELQDUQRJ EURMD 3URYMHULPR NDNR VH DQDORJQL SRGDFL pretvaraju u digitalne podatke uzimanjem uzoraka, kvantizacijom i kodiranjem kako je prikazano na Slici 1. i Slici 2. Analogni podaci

45"-6%1"7%&"#

Uzimanje uzoraka

Kodiranje

Digitalni podaci

Slika 1. Digitalizacija zvuka (1) A nalogni podaci Zvuk je analogni oblik talasa. Kada horizontalna i vertikalna osa predstavljaju vrijeme i amplitudu oblika talasa, analogni oblik talasa je kontinuirani kvantitet i za vrijeme i za amplitudu oblika talasa. (2) Uzimanje uzora ka 2JUDQLþDYDQMH REOLND WDODVD ]D RGUHÿHQR YULMHPH L njegovo prekidanje zove se uzimanje uzora ka, DWDþND NRMD VH L]GYRML ]RYH VH WDþND Xzor ka. Interval koji se posmatra zove se period uzor ka2EOLNWDODVDSRGVMHüDQDRULJLQDOQLDQDORJQLREOLNWDODVDNDGDMHSHULRGX]RUNDNUDüL (3) K vantizacija Isto tako oJUDQLþHQMHDPSOLWXGH oblika talasDXRGUHÿHQLPLQWHUYDOLPDLGROD]DN GRQXPHULþNH vrijednosti najbliåH YULMHGQRVWL WDþNL X]RUND se zove kvantizacija. Za kvantizaciju, oblik talasa SRGVMHüDQDRULJLQDOQLDQDORJQLREOLNWDODVDNDGDMH LQWHUYDONRML VHRGUHÿXMHNUDWDN1D6OLFL je REOLN WDODVD RJUDQLþHQ QD QLYRD RG GR PHÿXWLP DNR VH RJUDQLþL QD QLYRD RG GR NROLþLQD SRGDWDND NRML VH REUDÿXMX VH SRYHüDYD D JUHãNH VH VPDQMXMX 5D]OLND L]PHÿX RULJLQDOQH analogne vrijednosti pri kvantizaciji zove se NYDQWL]DFLMVNDJUHãND (4) K odiranje 0LMHQMDQMH QXPHULþNH YULMHGQRVWL GR NRMH VPR GRãOL X]LPDQMHP X]RUDND L NYDQWL]DFLMRP binarnim brojem zove se kodi ranje. Npr., kYDQWL]DFLMRP SUYD WDþND X]RUND SRVWDMH D SXWHP kodiranja postaje 010 binarni broj. Amplituda

Amplituda

Vrijeme

7DþNDX]RUND

Vrijeme

48


Amplituda

Amplituda

Vrijeme

Vrijeme

Slika 2. Proces prebacivanja analognih podataka u digitalne podatke (primjer kvantizacije 3 bita) (1) Zove se AD pretvaranje (Analogna/Digitalna pretvaranje). Suprotno, pretvaranje digitalnih podataka u analogne podatke zove DA pretvaranje (Digitalna/Analogno Pretvaranje). (2) Ovo je vrijednosWRJUDQLþHQDRGUHÿHQLPLQWHUYDOLPD $NR MH REOLN WDODVD RJUDQLþHQ QD QLYRD WR MH -bitna kvantizacija, a na 16 nivoa 4-bitna kvantizacija.

2) Interval uzimanja uzoraka

Amplituda

Amplitude

Vrh

Amplituda

Razmislimo na koliko nivoa treba izdijeliti interval uzimanja uzoraka u sljedeüHP SULPMHUX Frekvencija je broj oscilacija za 1 sekundu. Npr., ako je frekvencija 50Hz, oblik talasa prikazan na VOLFL D SRMDYOMXMH VH SXWD X VHNXQGL 0HÿXWLP NDGD MH WDODV RG +] GLJLWDOL]RYDQ L DNR MH frekvencija uzorka koja pokazuje broj uzetiKX]RUDND]D MHGQXVHNXQGX+]VDPRVHQDMYLãLGLR WDODVDPRåHX]HWLNDRX]RUDN6lika 3(b)). Zbog toga, da bismo uzeli uzorak dna, bar dva puta, neophodno je uzeti uzorak 100 puta (uzeta frekvencija 100+] LOLYLãH]DMHGQXVHNXQGX6lika 3(c)).

Vrijeme

Frekvencija

(a) Talas

Frekvencija uzorka

(b) Uzimanje uzorka od 50Hz

Frekvencija uzorka

(c) Uzimanje uzorka od 100Hz

Slika 3. Efekt intervala uzimanja uzoraka

9MHåED .DGDGLJLWDOL]XMHWH]YXNVYHãWRPRUDWHXUDGLWLMHVWHX]HWLX]RUDNRG>N+]@LOLYLãHSRVekundi. 5D]PLVOLWH]DãWRMHWRWDNR >6DYMHW@=QDPRGDMHJRUQMDJUDQLFDIUHNYHQFLMHNRMXþRYMHNPRåHþXWL>N+]@

49


2. Predstavljanje slike 1.

Slika u boji

.RGGDQDãQMLKkompjutera slike u boji su prikazane kombinacijom nijansi tri osnovne boje, R (red-crvena), G (green-zelena) i B (blue-SODYD 0LMHãDQMH WLK ERMD SRYHüDYD VYMHWORVW L ERMD VH SULEOLåDYDELMHORM2YRVH]RYHGRGDWQRPLMHãDQMHERMD. Kada je svaka od R, G, B predstavljena sa 8 bita, prikaz 2 8î8î8 îî256 = 16777216 boja je omRJXüHQ (Slika 4). Ovo MH GRYROMDQ EURM ERMD NRML þRYMHN PRåH SUHSR]QDWL, True color (24-ELWQD ERMD L SRJRGQD MH ]D SULND] IRWRJUDILMH LOL GUXJH VOLNH þLML MH EURM ERMD YHOLN D ERMH VX VORåHQH6OLNDSULND]XMHGLMDJUDPUDVWDYOMHQQDQLMDQVHWULRVQRYQH boje.

8 bita x3 Slika u boji

Slika 4. Informacija o slici

Lijeva slika je slika rastavljena na nijanse tri primarne boje. Iznad je prikazan dio oblaka crvenih elemenata kada je svaka RGB kvantizovana na 256 nivoa.

Slika 5. Tri osnovne boje slike u boji 6 GUXJH VWUDQH NRG ãWDPSDþD X ERML ERMH VX SULND]DQH NRPELQRYDQMHP nijansi boja tri osnovne boje , C (cyanogen), M (magHQWD L<\HOORZåXWD %RMDSRVWDMHWDPQLMDPLMHãDMXüLRYH boje i SULEOLåDYDse crnoj. To se zove PLMHãDQMHERMDoduzimanjem osobina tri osnovne boje. 3UDNWLþQRQH]DYLVQDFUQD. WLQWDVHNRULVWL

50


2.

Digitalizacija

1D LVWL QDþLQ NDR L ]YXk, slika se predstavlja u binarnom zapisu sa "0" i "1". Metoda digitalizacije fotografija i slika je u osnovi ista kao i digitalizacija zvuka. Slika se digitalizuje tako ãWR VH SRYUãLQD VOLNH SRGLMHOL OLQLMDPD X PUHåX NYDGUDWLüD-piksela (pixel) da bi se uzeo uzorak pozicije i kvantizacija nijansi tri osnovne boje. -DVQRüDVOLNH]DYLVLRGEURMD piksela, i prikazuje se rezolucijom (Slika 6). Kvalitet slike zavisi od rezolucije (Slika 7). pikseli

âWR YLãH SLNVHOD EROMD je slika.

Slika 6. Slika i pikseli

Rezolucija 480x480 Rezolucija 32x32

Rezolucija 16x16

Rezolucija 8x8

Slika 7. Uzimanje uzorka slike (razlika slike zavisi od rezolucije) Za kvantizaciju slike QDMEOLåD YULMHGQRVW FLMHORJ EURMD QLMDQVL GRELMH VH MHGLQLFRP SLNVHOD ]D svaku od tri osnovne boje. Broj kvantizacije, koji je sastavni dio boje slike, pokazuje kolika je MDþLQDVYLMHWORJLtamnog. To je ton slike.

85"9"#(*&"# 2+:#-%&"-;%#;%5'#

85"9"#(*&"# <#-%&"-;%#;%5'#

85"9"#(*&"# =#-%&"-;'#;%5'#

85"9"#(*&"# 2#-%&"-;'#;%5'#

Slika 8. Kvantizacija slike ( razlika slike zavisi od tona) -HGQRERMQDVOLND VHSULND]XMHVMHQþHQMHPSLNVHOD LVOLNDSRVWDMHNYDOLWHWQLMDDNR MH VMHQþHQMH visokog nivoa. Jedan piksel je prikazan s dvije nijanse sive (1 bit) i 8 nijansi sive (3 bita), crne i ELMHOH .ROLþLQD SRGDWDNDRG QLMDQVL VLYH SRVWDMH WURVWUXNR YHüD RGRQH RG QLMDQVH VLYH L VOLND postaje realnija. 1DMPDQMDWDþNDNRMDNRQILJXULãHVOLNX]RYHVHSLNVHO (2) Broj podjela po horizontali i veUWLNDOLL]UDåDYDUH]ROXFLMXLMDVQRMHGDüHNYDOLWHWVOLNHELWLEROML ãWRMHUH]ROXFLMDYHüD 5H]ROXFLMDãWDPSDþDLOLVNHQHUDMHEURMSLNVHODSRLQþX-dpi (dot per inch) (oko 2.5 cm). (3) Ovo je slika prikazana nijansiranjem crne i bijele.

51


3. Prikaz JUDILþNLKSRGDWDNDLSRNUHWQHVOLNH 1) 3ULND]JUDILþNRJSRGDWNDLSRNUHWQHVOLNH 0HWRGD NRMD REUDÿXMH VOLNX QLMDQVLUDQMHP SLNVHOD RSLVDQD X SUHWKRGQRP GLMHOX ]RYH VH rasterska grafi ka. S druge strane, metoda predstavljanja slike koja koristi osnovne grDILþNH HOHPHQWHNDRãWRVXSUDYDFUWDLVNULYOMHQDFUWDNUXJLþHWYRURXJDRLNRMDMHRSLVXMHVSHFLILNDFLMRP koordinata zove se vektorska grafika. 1SU NDGD FUWDWH NUXJ QHRSKRGQH LQIRUPDFLMH VX NRRUGLQDWD FHQWUD NUXJD SUHþQLN NUXJD ERMD XQXWUDãQMRVWL NUXJD ERMD L GHEOMLQD NUXåQH OLQLMH .DGD SULND]XMHWH JUDILþNL SRGDWDN NROLþLQD SRGDWDNDVHVPDQMXMHDNRNRRUGLQDWHVQLPDWHNDRQXPHULþNXYULMHGQRVWLQIRUPDFLMH Kod pokretnih slika SRNUHWLVXL]UDåHQLVXNFHVLYQRPVPMHQRPSRMHGLQDþQLKVOLNDXQL]Xgdje VYDNDSRMHGLQDþQDVOLNDSUHGVWDYOMDGMHOLüSRNUHWD1SUPRJXüH MHSULND]DWL QHSRNUHWQXVOLNXNDR SRNUHWQX VOLNX SULND]XMXüL QHSRNUHWQH VOLNH QHSUHNLGQR NDR LVSUHNLGDQX DQLPDFLMX -HGDQ GLR SRNUHWQHVOLNH]RYHVHIUDPHVOLþLFD%URMIUHMPRYDVOLþLFD u jednoj sekundi zove se brzina slike, i R]QDþDYDVHNDRfps. Slika na TV-u i videu je oko 30 fps. 5DVWHUVNL WLS 3URJUDP NRML SUHGVWDYOMD VOLNX SRUDYQDYDQMHP SLNVHOD NRULVWHüL LQIRUPDFLMX piksela. 9HNWRUVNL WLS 3URJUDP ]D FUWDQMH JUDILþNRJ REOLNa. Postoji program za crtanje koji uglavnom NRULVWLOLQLMHNRMHSUHGVWDYOMDMXVOLNXNRULVWHüLLQIRUPDFLMXNRRUGLQDWD 2.

.ROLþLQDSRGDWDNDLVDåLPDQMH .ROLþLQDSRGDWDNDMHGQRERMQLKVOLNDLVOLNDXERMLQLMDQVH sive i 8 nijansi sive prikazani su u Tabeli 1, SUHWSRVWDYOMDMXüLGDMHSULND]EURMDSLNVHODî 7DEHOD.ROLþLQDSRGDWDNDLVOLND Jednobojna slika (2 nijanse sive) 1x640x480=307200 bita = 38400 bytes Jednobojna slika (8 nijansi sive) 3x640x480=921600 bita = 115200 bytes Slika u boji (8x3)x640x480 = 7372800 bita = 921600 bytes =DWLPL]UDþXQDMWHNROLþLQXSRGDWDNDVOLNHLSRNUHWQHVOLNH 9MHåED ,]UDþXQDMWHNROLþLQXSRGDWDNDVOLNHLSRNUHWQHVOLNH .ROLND MH >%@ NROLþLQD SRGDWDND -ELWQH VOLNH X ERML þLMD MH UH]ROXFLMD î WDþDND" $NR napravite pokretnu sliku koja prikazuje ovu sliku kao nepokretQX VOLþLFD SR MHGQRP PLQXWX pri brzini slike od 30 ISVNROLNDMHNROLþLQDSRGDWDND>0%@" R

G B

8x3 bita 320 taþDND

240 bita

1 sekunda 30 slika

52


O dgovor 3RãWRMHVOLNDXERMLVYDNLSLNVHOLPD ELWD>%@ NROLþLQX podataka WDNRGDMHNROLþLQDSRGDWDND îî >%@ .ROLþLQD SRGDWDND VOLþLFH QHSRNUHWQH VOLNH MH >%@ NROLþLQD SRGDWDND RNYLUD MH î >%@ 3RãWR VHNXQGD þLQH MHGDQ PLQXW NROLþLQD SRGDWDND je î >%@ 8VOXþDMX>0%@ 2 >%@ >%@NROLþLQDSRGDWDNDMHRNR>0%@ .ROLþLQDSRGDWDNDSRNUHWQHVOLNHMHYUORYHOLNDWDNRGDVHNRULVWLWHKQRORJLMDVDåLPDQMDda bi VH VPDQMLOD YHOLþLQD SRGDWDND SUDWHüL RGUHÿHQD SUDYLOD 2EQDYOMDQMH VDåHWLK podataka zove se ekstenzija (dekomp resija, rekonst rukcija, ekspanzija 3RGDFLVHPRåGDQHüHYUDWLWLXRULJLQDOQL ]DSLVãWRüH]DYLVLWLRGPHWRGHVDåLPDQMDPHÿXWLPSRGDFLVHPRJXSURãLULWLQDQLYRNRMLQLMHWROLNR ORãXRGQRVXQDRULJLQDOQHSRGDWNH (1) 6DåLPDQMH NRMLP VH VDåHWL SRGDFL PRJX REQRYLWL X SRWSXQRVWL NDR RULJLQDOQL SRGDFL ]RYH VH VDåLPDQMH EH] JXELWDND D VDåLPDQMH NRMLP VH SRGDFL QH PRJX X SRWSXQRVWL REnoviti zove se VDåLPDQMHVJXELcima. =D VDåLPDQMH VOLNH X ERML -3(* -RLQW 3KRWRJUDSKLF ([SHUWV *URXS NRULVWL VH PHÿXQDURGQD standardna metoda kodiranja nepokretne slike u boji. Formati datoteka i njihovi nastavci 3RVWRMH IRUPDWL GDWRWHND SULVXWQL X DSOLNDWLYQLP SURJUDPLPD L UD]OLþLWL IRUPDWL NRMH PRJX REUDÿLYDWLPQRJLSURJUDPL FormaWGDWRWHNHVHXRSüeno identifikuje nizom znakova koji su dodati na kraju imena datoteke. Format datoteke Prisutna aplikacija

Nastavak imena datoteke doc, xls, jtd, pdf etc. Tekst txt, csv, htm etc. Slika bmp, jpg*, gif*, png* etc. Zvuk wav, mid, wma*, mp3* etc. Film avi, wmv*, mpg* etc.

Amplituda

9MHåED]DNUDMGLMHOD 1. Poslije izvedene 4-bit-ne kvantizacije ]D WDþNH X]RUND ]YXND $ GR , provedimo kodiranje. 0HÿXWLPYHUWLNDOQDRVDELWUHEDODLPDWLYULMHGQRVWXNRUDFLPD

Vrijeme

2. Kvalitet zvuka CD-a ima frekvenciju uzorka 44100 [Hz], broj kvantizacije je 16 bita, i stereo (2 NDQDOD ,]UDþXQDMPR NROLND MH >.%@ NROLþLQD podataka za 1 sekundu kada se provede digitalno snimanje sa ovim kvalitetom zvuka.

53


Dio 4. Kompjuterski sistem 8RYRPGLMHOXXþLPRRORJLþNLPRSHUDFLMDPDXkompjuteru, osnovama funkcionisanja kompjutera i operacijama koje se izvode u kompjuteru.

1.

/RJLþNDRSHUDFLMD 1) âWDMHORJLþNDRSHUDFLMD"

1HND L]UDþXQDYDQMD REUDÿHQD kompjuterom zovu se ORJLþNH RSHUDFLMH 2VQRYQH ORJLþNH operacije su: I operacija (A N D), I L I operacija (O R) i negacija (N O T/N E 2EMDVQLPR ORJLþNH RSHUDFLMH SRPRüX VOMHGHüHJ SULPMHUD 3LWDMWH JUXSX RG þHWLUL RVQRYFD L þHWLUL VUHGQMRãNROFD GYD pitanja: 'DOLVLVUHGQMRãNRODF"L'DOLVLGMHþDN"

'MHþDN 'MHYRMþLFD 6UHGQMRãNRODF

'MHþDN

'MHYRMþLFD Osnovci

;MHRGJRYRUQDSLWDQMH'DOLVLVUHGQMRãNRODF"D
Pitanje 3'DOLVLVUHGQMRãNRODF" Odgovor je X. Za Da, X=1 Za Ne, X=0 3'DOLVLGMHþDN" Odgovor je Y. Za Da, Y=1 Za Ne, Y=0

54


2)

I operacija (AND), ILI operacija (OR) i negacija (NOT/NE)

1. A N D operacija 5H]XOWDWRGJRYRUDQDSLWDQMH'DOLVLVUHGQMRãNRODF i GMHþDN"GRGLMHOLWHSURPMHQOMLYRM= Za Da i Ne, Z=1 odnosno Z=0

6UHGQMRãNRODF 'MHþDN

6UHGQMRãNRODF 'MHYRMþLFD

Osnovac: 'MHþDN

Osnovac: 'MHYRMþLFD

Tabela 1. Tabela istinitosti (a) I operacija (AND) X

Y

Z

0

0

0

0

1

0

1

0

0

1

1

1

Z postaje 1 samo kada su obje vrijednosti X i Y MHGQDNHDXRVWDOLPVOXþDMHYLPD

2. I L I operacija (O R) 5H]XOWDWRGJRYRUDQDSLWDQMH'DOLVLVUHGQMRãNRODFili GMHþak?" dodijelite promjenljivoj Z. Za Da i Ne, Z=1 onosno Z=0

6UHGQMRãNRODF: 'MHþDN

6UHGQMRãNRODF: 'MHYRMþLFD

Osnovac: 'MHþDN

55



(b) ILI operacija (OR) X

Y

Z

0

0

0

0

1

1

1

0

1

1

1

1

Z postaje 1 kada su obje vrijednosti X i Y (ili jedna od njih) jednake DXRVWDOLPVOXþDMHYLPD

3. Negacija RezuOWDWRGJRYRUDQDSLWDQMH'DOLVLVUHGQMRãNRODF"GRGLMHOLWHSURPMHQOMLYRM= Za Da i Ne, Z=1 odnosno Z=0

Osnovac: 'MHþDN


6UHGQMRãNRODF: 'MHþDN

6UHGQMRãNRODF: 'MHYRMþica

(c) Negacija (NOT) X

Z

0

1

1

0

Z postaje 1 ako je X jednako 0 i obrnuto.

9MHåED .RMDYUVWDJUDILþNRJSRGDWNDVHGRELMDNDGDVHNRULVWH$1'RSHUDFLMDL,RSHUDFLMD]DGYDJUDILþND prikaza na slikama 3. i 4. na str. 25?

56


2.

/RJLþNRNRORLIXQNFLMHkompjutera 1)

/RJLþNRNROR

3URFHGXUD NRMD SURYRGL ORJLþNH RSHUDFLMH X kompjuteru zove se logiþko kolo. Osnove ovog ORJLþNRJ NROa su: AND/I procedura, OR/ILI procedura i NOT/NE procedura. Ove procedure SURYRGH$1',RSHUDFLMHRSHUDFLMHORJLþNRJ]ELUDLQHJDFLMH

Sabiranje jedne cifre binarnog broja

Zbir?

/RJLþND PUHåD NRMD YUãL VDELUDQMH MHGQRFLIUHQLK ELQDUQLK EURMHYD ]RYH VH SROXVDELUDþ 6DELUDMPR ELQDUQH FLIUH ; L < L SUL WRPH PRåHPR GRELWL GYRFLIUHQ UH]XOWDW FV JGMH MH V FLIUD QD MHGLQLþQRPPMHVWXUH]XOWDWDDFMHPRJXüLSUijenos. Tabela 2. Tabela 2. Tabela istinitosti za sabiranje

Vrijednosti koje se Prva cifra sabiraju Prijenos

Slika 1. 3ULPMHUSROXVDELUDþD]D; L<

57


2)

Konfiguracija kompjuterskog sistema

,]ERURSUHPHNRMDþLQL kompjuterski sistem zove se konfiguracija. Kompjuter komunicira sa GUXJLP XUHÿDMLPD WDNR ãWR VH SUHNR XOD]QLK XUHÿDMD podaci mogu unositi u kompjuter a preko L]OD]QLK XUHÿDMD se mogu izdDYDWL UH]XOWDWL REUDGH 8UHÿDM X NRPH VH þXYDMX SURJUDPL L SRGDFL zove se memorija. Postoji operativna memori ja RAM (Random acces memory) u kojoj se L]YUãDYDMXVYLSURJUDPLLREUDGDSRGDWDNDVanjska memorija (hard disk, floppy disk, CD VOXåL]D pohranu programa i podataka koji se po potrebi mogu prenijeti u operativnu memoriju u cilju QMLKRYRJ L]YUãHQMD C PU (central p rocessing unit/ centralna jedinica za obradu MH XUHÿDM X kompjuterX X NRPH VH L]YUãDYDMX LQVWUXNFLMH SURJUDPD L L]YRGH UD]OLþLWH RSHUDFLMH nad podacima. Kompjuter se sastoji od centralne jedinice i SHULIHUQLKXUHÿDMD koji se jednim imenom nazivaju hardver. Program je niz instrukcija koje kompjuter L]YUãDYD SUL UMHãDYDQMX RGUHÿHQRJ ]DGDWND 6LVWHPVNHLDSOLNDWLYQHNRULVQLþNH SURJUDPHMHGQRPULMHþMX]RYHPRsoftver. Prijenos instrukcija Instrukcije ulaza

8OD]QLXUHÿDML

Instrukcije izlaza 8SUDYOMDþNDMHGLQLFD

,]OD]QLXUHÿDML

Program

$ULWPHWLþND instrukcija

$ULWPHWLþNR-ORJLþND jedinica

Vanjska memorija

Prijenos instrukcija

Podaci Podaci

Operativna memorija Ulaz podataka

Izlaz podataka

Program, podaci Podaci

Tok instrukcija

Tok programa, podataka

Slika 2. Osnovna konfiguracija kompjutera

(1) Pet funkcija: XOD]þXYDQMHL]OD]RSHUDFLMDNRQWUROD]RYXVHSHWJODYQLKIXQNFLMDkompjutera. (2) UlazQL XUHÿDML WDVWDWXUD PLã LWG VX MHGLQLFH ]D XQRV SRGDWDND 0RQLWRU L ãWDPSDþ VX L]OD]QL ureÿDML)ORSS\GLVNHWDKDUGGLVN, DVD jedinica, CD-ROM jedinica itd. su vanjske memorije.

3) Operacije kompjutera U operativnoj memoriji se nalazi program koji se neposredno izvrãDYD L SRGDFL NRML VH QHSRVUHGQR NRULVWH SUL L]YUãDYDQMX SURJUDPD 3UL L]YUãHQMX SURJUDPD X RSHUDWLYQRM PHPRULML podaci se unose iz vanjske PHPRULMH L SURVOMHÿXMX X regista r CPU-a. Podaci i instrukcije se UD]PMHQMXMXL]PHÿX operativne memorije i registra velikom brzinom (Slika 3). Predstavimo proces rada CPU-DQDSULPMHUX³VDELUDQMH´ 58


<8SUDYOMDþNDMHGLQLFD> Instrukcija je privremeno VPMHãWHQD. ,]YUãHQD LQVWUXNFLMD MH VPMHãWHQD X RSHUDWLYQX memoriju. Operacijski sklop potreban za operaciju

þLWDQMH

Registar instrukcija

Address þLWDQMH þLWDQMH

3URJUDPVNLEURMDþ

þXYDQMH

+ sabiranje

Registar potreban za operaciju

Instrukcija

sabiranje

Podatak

Registar Registar

Slika 3. Osnovna operacija CPU ,QVWUXNFLMH L SRGDFL VX VPMHãWHQL X RSHUDWLYQX PHPRULMX =QDþHQMH VYDNH instrukcije je prikazano ispod. ýLWDQMH 3RGDFLVHþLWDMXL]RSHUDWLYQHPHPRULMH Sabiranje: ,]YUãDYDVHVDELUDQMH Snimanje: 3RGDFLVHþXYDMXXRSHUDWLYQRMPHPRULML =DYUãHWDN 3URFHVMH]DYUãHQ

,QVWUXNFLMD þLWDQMH QD DGUHVL MH SURþLWDQD L REUDÿHQD 3RGDWDN QD DGUHVL MH SURþLWDQ L SULYUHPHQRVPMHãWHQXUHJLVWDU$ &38-D3URJUDPVNLEURMDþMHSRVWDYOMHQQDDGUHVX

ýLWDQMHLQVWUXNFLMH Adresa

ýLWDQMHLQVWUXNFLMH Slanje na adresu 10 3URJUDPVNLEURMDþ

ýLWDQMH

ýLWDQMH ýLWDnje

Instrukcija

Sabiranje Spremanje Kraj

,]YUãDYDQMH instrukcije Podatak Registar Register

59


,QVWUXNFLMDþLWDQMH QDDGUHVL MHSURþLWDQD L REUDÿHQD3RGDWDNQDDGUHVL MHSURþLWDQ L SULYUHPHQRVPMHãWHQXUHJLVWDU%3URJUDPVNLEURMDþMHSRVWDYOMHQQDDGUHVX < Operativna memorija > ýLWDQMHLQVWUXNFLMH " ýLWDQMHLQVWUXNFLMH " ýLWDQMH

3URJUDPVNLEURMDþ

"

Adresa ýLWDQMH

"

ýLWDQMH

Slanje na adresu 11

"

Sabiranje 6PMHãWDQMH

"

" "

Instrukcija

"

Kraj

"

Podatak

Registar

,QVWUXNFLMD VDELUDQMH QD DGUHVL MH SURþLWDQD L REUDÿHQD 6DUGåDM UHJLVWUD $ ³ L VDGUåDM registra B "5" se sabiraju i rezultat operacije je L SULYUHPHQR MH VPMHãWHQ X UHJLVWDU & 3URJUDPVNLEURMDþMHSRVWDYOMHQQDDGUHVX < Glavna memorijska oprema > ýLWDQMHLQVWUXNFLMH "

Adresa ýLWDQMH

ýLWDQMHLQVWUXNFLMH " " + sabiranje 3URJUDPVNLEURMDþ

ýLWDQMH

,]YUãavanje instrukcije

Sabiranje

Instrukcija

Spremanje

=DYUãHWDN ýLWDQMH Podatak Registar

,QVWUXNFLMD VSUHPL QD DGUHVL MH SURþLWDQD LREUDÿHQD 6DGUåDM UHJLVWUD & MH VPMHãWHQ QD DGUHVL JODYQRJ PHPRULMVNRJ XUHÿDMD 3RGDWDN QD RYoj adresi je rezultat operacije. Programski EURMDþMHSRVWDYOMHQQDDGUHVX

60


< Glavna memorijska oprema> ýLWDQMHLQVWUXNFLMH "

Adresa þLWDQMH

ýLWDQMHLQVWUXNFLMH " ýXYDQMH

þLWDQMH

Slanje na adresu12

"

Sabiranje

Instrukcija

ýXYDQMH

3URJUDPVNLEURMDþ

Kraj

,]YUåDYDQMH <9=.0->?<,/"

Podatak

Registar

,QVWUXNFLMDNUDMQDDGUHVLMHSURþLWDQDLVHULMDSURFHVDSURJUDPD MH]DYUãHQD

9MHåED]DNUDMGLMHOD 1. Kada je signal "1" ili "0" unesen u X i Y na slici 1, provjerite izlazne rezultate za C i S za svaki VOXþDM

61

Poglavlje 32EUDGDLQIRUPDFLMDNRULãWHQMHPkompjutera

3RJODYOMH 2EUDGD LQIRUPDFLMD NRULãtenjem kompjutera Dio 1.

Algoritam

8 RYRP SRJODYOMX XþLt üHPR R PHWRGDPD REUDGH LQIRUPDFLMD NRULãWenjem kompjutera, o SUHWUDåLYDnju i procesu obrade sortiranja podataka.

1.

âWDMHDOJRULWDP"

-HGQRRGRELOMHåMDVDYUHPHQRJVYLMHWDMHVWHXþHVWDOD i raznovrsna primjena kompjutera. Npr., nDXþQR-WHKQLþND SULPMHQD SRVORYQD SULPMHQD SULPMHQD X XSUDYOMDQMX kompjuterskim komunikacijama i drugo. 2EUDGDLQIRUPDFLMDNRULãtenjem kompjuterDL]YRGLVHQDVOMHGHüLQDþLQ [1] Problem se analizira i oblikuje. >@5D]PDWUDVHPHWRGDUMHãDYDQMDSUREOHPD [3] Razmatra se konkretna metoda obrade. [4] Procedura (program) itd., se kreira na oVQRYXUMHãHQMD >@3URFHGXUDVHL]YUãDYDLGROD]LVHGRUMHãHQMDSUREOHPD Metod obrade u koraku [2] i [3] zove se algoritam D JUDILþNL ]DSLV DOJRULWPD ]RYHPR algoritamska shema ili dijagram toka (eng. flowchart). Definicija algoritma Algoritam je kRQDþDQ QL]NRUDNDNRML MDVQR LRGUHÿHQRYRGHNDUMHãHQMXQHNRJSUREOHPDXNROLNR UMHãHQMH SRVWRML RGQRVQRGDMXRGJRYRUGDSUREOHPQHPDUMHãHQMDDNRUMHãHQMHQHSRVWRML 3ULPMHU6DVWDYLWHSURFHGXUXL]ERUDSUHGVWDYQLNDRGMHOMHQMD]D6DYMHWXþHQLND NoYR SROXJRGLãWH MH WHN SRþHOR L PRUDWH L]DEUDWL SUHGVWDYQLND RGMHOMHQMD ]D 6DYMHW XþHQLND 2GOXþHQRMHGDVYDNLXþHQLNRGMHOMHQMDQDSLãHLPHMHGQRJLOLGYDNDQGLGDWD.DGDMHEURMXþHQLNDX RGMHOMHQMX QHSDUDQ QHPRJXüH MH GD GYD XþHQLND LPDMX LVWL EURM JODVova. Razmislite o proceduri JODVDQMD]DL]ERUSUHGVWDYQLNDRGMHOMHQMD]D6DYMHWXþHQLNDLSUHGVWDYLWHMHGLMDJUDPRPWRND

Procedu ra 1. Tekstualni opis algoritma 3URFHGXUD VDGUåL VOMHGHüH NRUDNH RWYRULWH JODVDþNX NXWLMX L]EURMite glasove za svakog kDQGLGDWDLXSRUHGLWHEURMJODVRYDGRNRMLKVWHGRãOL 'HWDOMQLMHREMDãQMHQLNRUDFL ³2WYRULWHJODVDþNXNXWLMX´2WYRULWHJODVDþNXNXWLMXJGMHVXJODVDþNLOLVWLüL ³,]EURMLWHJODVRYHÍzbrojite glasove dobijene za svakog kandidata. ³8SRUHGLte bURMJODVRYD´8SRUHGLWHEURMJODVRYDGRNRMLKVWHGRãOLLL]DEHULWHNDQGLGDWDNRMLMH GRELRQDMYLãHJODVRYD Procedu ra 2. 2SLVSRPRüXGLMDJUDPDWRNDDOJRULWDPVNHsheme) 3URFHGXUD VH RSLVXMH GLMDJUDPRP WRND NDR ãWR MH SULND]DQR QD SOLFL *UDILþNL VLmboli algoritamskih koraka prikazani su u Tabeli 1. 62


3RþHWDN

,]YDGLWHJODVDþNHOLVWLüH

NE

Da li je registrovan A

DA Dodajte 1 glas za A

Da li je dobijeni broj JODVRYDYHüLRG%

Dodajte 1 glas za B

NE

DA 2GDEHULWH$NDRþODQD6DYMHWDXþHQLND

2GDEHULWH%NDRþODQD6DYMHWDXþHQLND

Kraj

Slika 1.

63


*UDILþNLVLPERO

=QDþHQMH Upravljanje L]YUãDYDQMHP

"

Obrada podataka

"

Ispitivanje uvjeta "

8QRãHQMHSRGDWDND

"

Izdavanje podataka

7DEHOD*UDILþNLVLPEROLDOJRULWDPVNLKNRUDND

Napomena Tekstualni zapis algoritma (procedura 1) koji smo naveli ima izvjesne nedostatke. Prije svega, WHNVW PRåH ELWL QHMDVQR IRUPXOLVDQ L QHSUHJOHGDQ VD JOHGLãWD XYLGD X YUVWX DOJRULWDPVNLK koraka i strukturu algoritma. Pod strukturom algoritama podrazumijevamo redoslijed pojedinih vrsta DOJRULWDPVNLKNRUDNDXDOJRULWPX9UVWDDOJRULWDPVNRJNRUDNDMHNDUDNWHUDNFLMHNRMDVHL]YUãDYDX algoritamskom koraku. Da bi se osigurao pregledan zapis tRND DOJRULWPD X NRPH üH VH MDVQR XRþDYDWLYUVWHDOJRULWDPVNLKNRUDNDLVWUXNWXUDDOJRULWPDNRULVWLt üHVHJUDILþNL]DSLVL Zadata k 1. 1DSLãLWH DOJRULWDPVNX VKemu tako da primjeru 1. dodate proces koji dozvoljava postojanje QHYDåHüLKOLVWLüD

64


2.

Osnovna struktura algoritma 1) Algoritam

3ULPMHUSRND]XMHSURFHGXUXL]ERUDþODQD6DYMHWDXþHQLNDNRULVWHüLVLPEROHGLMDJUDPDWRND kao ãWR VX REUDGD L SURFMHQD 8RSüeno, algoritmom se mogu predstaviti tri osnovne strukture: linijska struktura, razgranaWDVWUXNWXUDLFLNOLþQDVWUXNWXUDNDRãWRMHSULND]DQRQDVOLNDPDRGGR .RPELQRYDQMHPRYLKHOHPHQWDUQLKDOJRULWDPVNLKVWUXNWXUDREUD]XMXVHVORåHQLDOJRULWPL Predstavimo primjerima tri osnovne strukture algoritma. 1.

L inijska stru ktura

Struktura kod koje se, SUL MHGQRP L]YUãDYDQMX DOJRULWPD, svaka naredba L]YUãDYD WDþQR jedanput naziva se linijska struktura. Na Slici 1. QDUHGED L QDUHGED VX L]YUãHQH ]DGDWLP redosliMHGRPLL]YUãLOHVXVHWDþQRMHGDQSXW

Naredba 1

Naredba 1 je izvrãena

Naredba 2

1DUHGEDMHL]YUãHQD

Slika 1. Linijska struktura 2.

Razgranata stru ktura Ovo je struktura u kojoj se redoslijed obrade mijenja u zavisnosti od uvjeta. Na Slici 2. naredba VH L]YUãDYD DNR MH uvjet WDþDQ 'D D QDUHGED VH L]YUãDYD DNR MH uvjet QHWDþDQ 1H 3RVOLMH L]YUãDYDQMDQDUHGEHLOLQDUHGEHQDVWDYOMDVHVDL]YUãDYDQMHPVOjHGHüHJQL]DQDUHGEL

Uvjet

Ne

Ako je uvjet ispunjen L]YUãDYDVHQDUHGED a ako uvjet nije ispunjen L]YUãDYDVHQDUHGED

Da " " Naredba 1

Naredba 2

Slika 2. Razgranata struktura

65


3.

&LNOLþQDVWUXNWXUD (Petlja)

U svDNRGQHYQRPåLYRWXþHVWRVHSRMDYHLGRJDÿDMLSRQDYOMDMX1LMHWHãNRSUHWSRVWDYLWLGDELL u algoritmima bilo pogodno da se izvjestan broj algoritamskih koraka ponavlja. Ovakav dio DOJRULWPDNRMLVH PRåHYLãHSXWDSRQDYOMDWLREUD]XMHFLNOLþQXVWUXNWXUX8 zavisnosti od izlaznog kriterijDFLNOXVLVHGLMHOHQDEURMDþNHFLNOXVHLFLNOXVHVDXvjetima. %URMDþNLFLNOXV je ciklus u kome je broj ponavljanja kriterij za izlazak iz njega. .RULãWHQMH EURMDþNLKFLNOXVDSUHWSRVWDYOMDGD PL]QDPRNROLNRSXWDåHOLPRGD se ponovi dio tijela FLNOXVD0HÿXWLPQHNDGDQLMHMDVQRNROLNRüHSXWDGDVHL]YUãLFLNOXV2YXPRJXüQRVWSUXåDuvjetni ciklus. .

Ne

Uvjet i=1,n

naredba

Da

Tijelo ciklusa

"

" "

Tijelo ciklusa Ne

Uvjet Da

%URMDþNLFLNOXV)RU 8YMHWQi ciklus While

Uvjetni ciklus Repeat

3URJUDPL X VHEL VDGUåH podatke. Podatak je objekW REUDGH D SURJUDP GHILQLãH QDþLQ REUDGH podataka. Svi podaci sa kojima program radi moraju se nalaziti u operativnoj memoriji. Mjesto u operativnoj memoriji u kome se nalazi jedan podatak zovemo lokacija. Identifikator lokacije u SURJUDPX ]RYH VH SURPMHQOMLYD 9ULMHGQRVW NRMX GRELMD SURPMHQOMLYD ]RYH VH WHNXüD YULMHGQRVW -HGQD RG RVQRYQLK QDUHGEL REUDGH SRGDWDND MH QDUHGED GRGMHOH 1DUHGED GRGMHOH VH R]QDþDYa znakom jedanakosti (=). Npr., nDUHGEDSRYHüDYDQMDYULMHGQRVWLSURPMHQOMLYH[]DMHGDQR]QDþDYDVH sa x = x＋1. Promjenljivoj x se dodaje broj 1 (desna strana) i taj zbir se dodjeljuje promjenljivoj x (lijeva strana).

2) Primjeri jednostavnih algoritama Pokazat üHPR SULPMHUH MHGQRVWDYQLK DOJRULWDPD WUL RVQRYQH VWUXNWXUH: linijske strukture, UD]JUDQDWHVWUXNWXUHLFLNOLþQHVWUXNWXUH Primjer 2. L inijska stru ktura 1DSLãLWHDOJRULWDPVNXshHPXLWHNVWXDOQRRSLãLWHDOJRULWDP]DXQRVEURMHYDXSURPMHQOMLYX a, 5 u promjenljivu b LL]UDþXQDWL]ELUa+b dodijelite promjenljivoj c.

66


Procedu ra 1. Tekstualni opis algoritma (1) Unesite vrijednosti promjenljive a i promjenljive b. (2) Saberite vrijednosti promjenljive a i promjenljive b, i dodijelite je promjenljivoj c. 3ULNDåLWHYULMHGQRVWSURPMHQOMLYHFQDHNUDQX

Obrada 1

Slika 4. Promjenljiva i podaci 2. Jednostavno opisana procedura (1) Unesite a, b (2) c = a+b 3ULNDåLWHF 3RþHWDN

a,b

c=a+b

c

Kraj

Za primjer programa na SOLFLNRULãWHQ MHSURJUDPVNL MH]LNNRML MHVH QDOD]LXSURJUDPX]D rad sa radnim tabelama. NumHULþND YULMHGQRVW X üHOLML % MH GRGijeljena promjenljivoj a, QXPHULþNDYULMHGQRVWXüHOLML% MHGRGijeljena promjenljivoj b3URPMHQOMLYD³F´VDGUåLUH]XOWDW L]UDþXQDWRJ]ELUDDELWDQXPHULþNDYULMHGQRVWMHGRGiMHOMHQMDüHOLML%

67


Cells (1,2) predstavlja üHOLMX%. Cells(1,2).Value predstavlja YULMHGQRVWüHOLMH%.

Slika 5. 3ULPMHUSURJUDPDLUH]XOWDWDL]YUãHQMD (1)

ZQDNMHGQDNRVWL³ ³JRYRULGDMHUH]XOWDWVGHVQHVWUDQHGRGijeljen promjenljivoj s lijeve strane

Zadata k 2. 1DSLãLWHDOJRULWDPVNX shemu i tHNVWXDOQRRSLãLWHDOJRULWDP L]UDþXQDYDQMDUD]OLNH LSURL]YRGDGYLMH YULMHGQRVWLNRULVWHüLSURPMHQOMLYHXSULPMHUX Primjer 3. Razgranata stru ktura 1HND MH XOD]QL SRGDWDN EURM ERGRYD RVYRMHQLK QD ãNROVNRP WDNPLþHQMX L] LQIRUPDWLNH 1DSLãLWH DOJRULWDPVku shHPX L WHNVWXDOQR RSLãLWH DOJRULWDP GRGMHOMXMXüLSURPMHQOMLYRM*YULMHGQRVWNDGDMHRVYRMHQLEURMERGRYDLOL YLãH LGRGMHOMXMXüLSURPMHQOMLYRM* YULMHGQRVWNDGD MHUH]XOWDW PDQMLRG bodova.

Procedu ra 1. Tekstualni opis algoritma : (1) Vrijednost broja bodova je unesena u promjenljivu tokuten. $NRMHYULMHGQRVWSURPMHQOMLYHWRNXWHQERGRYDLOLYLãH. (3) Promjenljivoj G se dodjeljuje vrijednost 1. (4) Ako je vrijednost promjenljive tokuten manji od 50 bodova. (5) Promjenljivoj G se dodjeljuje vrijednost 0. (6) Prikazuje se vrijednost promjenljive G. Jednostavno opisana procedura (1) Vrijednost za promjenljivu tokuten se unosi (2) Ako je tokuten t 50 (3) G = 1 (4) Ako nije (5) G = 0 (6) G je prikazan 68


3RþHWDN

tokuten

tokuten t50

Ne

Da

G=1

G=0

" G

Kraj

Slika 6. 3ULPMHUSURJUDPDLUH]XOWDWDL]YUãHQMD

=DGDFL]DVDPRVWDODQUDGXþHQLND 1. Napiãite algoritamsku shemu i WHNVWXDOQR RSLãLWH DOJRULWDP L]UDþXQDYDQMD IXQNFLMH GDWH formulama

2

; br_bodova 30 """"""""" ; 30d@A" br_bodova 50

3

; br_bodova t 50

1

G=

2. 1DSLãLWHDOJRULWDPVNXVKemu dodavanja procesa neprikaziYDQMDYULMHGQRVWLL]DYUãLWHRSHUDFLMX kada se -1 unese za primjer 3.

69


Primjer 4. &LNOLþQDVWUXNWXUD (Petlja) Napisati algoritamsku shemu kojom se promjenljivoj x dodjeljuju vrijednosti od 1 do 10. Vrijednosti promjenljive x potrebno je i RGãWDPSDWL

3RþHWDN

X = 1,10

X

Kraj

Slika 7. 3ULPMHUSURJUDPDLUMHãHQMD

=DGDFL]DVDPRVWDODQUDGXþHQLND 1. Napisati algoritamsku shHPXNRMRPVHSURPMHQOMLYRM[GRGMHOMXMXYULMHGQRVWL« Vrijednosti promjenOMLYH[SRWUHEQRMHLRGãWDPSDWL 2. Napisati algoritamsku shHPX]DãWDPSDQMHYULMHGQRVWLSURPMHQOMLYH[GRGMHOMXMXüLMRMYULMHGQRVWL od 1 do n.

70


3. 3UHWUDåLYDQMHLVRUWLUDQMH ýHVWRVPRXVLWXDFLMLGDXVYDNRGQHYQRPåLYRWXSUHWUDåXMHPRLVRUWLUDPRpodatke, npr., kada WUDåLPR ULMHþ X bosansko-HQJOHVNRP ULMHþQLNX SRGDFL VX VRUWLUDQL SR Dbecednom redu). Ovdje XþLPRPHWRGXSUHWUDåLYDQMa i metodu sortiranja podataka.

1) 6HULMVNRSUHWUDåLYDQMHLELQDUQRSUHWUDåLYDQMH 1.

6HULMVNRSUHWUDåLYDQMH 1DODåHQMH RGUHÿHQLK SRGDWDND L] SRGDWDND VPMHãWHQLK X niz (ar ray) ili tabelu zove se SUHWUDåLYDQMH. Najjednostavniji algoritam pretraåivanja je serijsko pret raåivanje traåenja podataka od poþetka tabele jedan po jedan. (1) Ako je promjenljiva jedan elemenat, onGDMHQL]JUXSDHOHPHQDWD7R]QDþLGDVHJUXSDLVWRJWLSD podataka zove niz. =D VHULMVNR SUHWUDåLYDQMH SRGDFL QH PRUDMX XYLMHN ELWL SRUHGDQL RG PDQMHJ SUHPD YHüHP L REUQXWR'DNOHQL]QHPRUDELWLXUDVWXüHPLOLRSDGDMXüHPSRUHWNX Primjer 5. A lgRULWDPVHULMVNRJSUHWUDåLYDQMD 3URQDÿLPRVHULMVNLPSUHWUDåLYDQMHPEURMXQL]XRGFLMHOLKEURMHYD Procedura 1. 7UDåLWHSRGDWDNRGSRþHWNDWMRGSUYRJHOHPHQWD niza a (1) redom. (1) Uporedite vrijednost elementa a(1) sa YULMHGQRãüX 3RãWR VX YULMHGQRVWL UD]OLþLWH SUHÿLWHQDVOMHGHüLNRUDN (2) Uporedite vrijednost drugog elementa a(2) sa YULMHGQRãüX 3RãWR VX YULMHGQRVWL UD]OLþLWH SUHÿLWHQDVOMHGHüLNRUDN 1D SR]LFLML WUHüHJ HOHPHQWD D YULMHGQRVW SRVWDMHMHGQDNDWUDåHQRPSRGDWNX 7UDåHQL SRGDWDN MH SURQDÿHQ SRVOLMH SRUHÿHQMD .DGD VH WUDåHQL SRGDWDN SURQDÿH SULNDåH VH L petlja SURQDODåHQMDMH]DYUãHQD 3RþHWDN

"

Procedu ra 2.

i = 1,7

O pis algoritma i algoritamska shema

(1) Unosimo elemente niza a(i) (2) i dobijamo vrijednosti od 1 do 7. (3) Ako je a(i) = 36, ³3URQDÿHQ´MHSULND]DQRLRSHUDFLMDMH]DYUãHQD. (5) Izlazimo iz ciklusa. (6) Ako nije, YUDüDPRVHQDSRþHWDNFLNOXVD.

"

a(i)

i = 1,7

" "

a(i) = 36

71

"

Ne

"

"

37"

Kraj

Ä3URQDÿHQ³


2.

%LQDUQRSUHWUDåLYDQMH Kada postoji mnogo podataka koML VH WUDåH VHULMVNR SUHWUDåLYDQMH QLMH HILNDVQR .DR posljedica toga koristi se ELQDUQRSUHWUDåLYDQMH XNRPHVHSULPMHQMXMHPHWRGDWUDåHQMDRGUHÿHQRJ SRGDWNDGLMHOHüLLQWHUYDOQDSROD =D ELQDUQR SUHWUDåLYDQMH podaci se moraju poredati od manjeg prema YHüHP LOL REUQXWR WM PRUDMXVHVRUWLUDWLXUDVWXüLLOLRSDGDMXüLQL] Primjer 6. $OJRULWDPELQDUQRJSUHWUDåLYDQMD 3URQDÿLWHEURMXQL]X RGFLMHOLKEURMHYDLVWLKNDRXSULPMHUXELQDUQLPSUHWUDåLYDQMHP Procedura 1. 1. ,]UDþXQDMWHVUHGQML þODQLVPDQMLWHLQWHUYDOSUHWUDåLYDQMD (1)Saberite indeks prvog i posljednjeg þlana niza i podjelite sa brojem 2. Na taj naþin dobijate poziciju i vrijednost srednjeg þlana. Dakle (1＋ · SRGDWDNYULMHGQRVWHOHPHQWDD MH VUHGQMLþODQ (2) "QLMHWUDåHQDYULMHGQRVW3RãWRMHPDQMLRGEURMDSRVWRMLQDOLMHYRMSRORYLQL

2. 6DGDMHYULMHGQRVWD JRUQMDJUDQLFDLVXåHQMHLQWHUYDOSUHWUDåLYDQMD 3RãWRWUDåHQLSRGDWDNSRVWRMLXOLMHYRMSRORYLQLSRQRYLt üHPRSRVWXSDN6DEHUite indeks prvog i WUHüHJþODQDQL]DLSRGMHOLWHVDEURMHP'DNOH＋ · SRGDWDN³YULMHGQRVWHOHPHQWDD MHVUHGQMLþODQ QLMHWUDåHQDYULMHGQRVW3RãWRMHYHüLRGEURMDSRVWRMLQDGHVQRMSRORYLQL

3. Sada je vrijednost a(2) GRQMDJUDQLFDLVXåHQMHLQWHUYDOSUHWUDåLYDQMD 3RãWRWUDåHQLSRGDWDNSRVWRMLQDGHVQRMSRORYLQLSRQRYLt üHPRSRVWXSDN6DEHULWHLQGHNVWUHüHJL WUHüHJ þODQD QL]D L SRGMHOLWH VD EURMHP Dakle (3＋ · L SRGDWDN YULMHGQRVW HOHPHQWD a MHGQDNMHWUDåHQRPSRGDWNX

7UDåHQLSRGDWDNMHSURQDÿHQSRVOLMHWULSRUHÿHQMD

72


Procedu ra 2.

A lgoritam i dijagram toka. 3RþHWDN

" i = 1,7

" "

a(i)

i = 1, j = 7

idj Da

m = (i+j) / 2 Da

a(m) = 36 Ne Ne

"

a(m) ! 36 Da

i=m+1

j=m-1

Ä3URQDÿHQ³

Kraj

L«,QGHNVGRQMHJUDQLFH M«,QGHNVJRUQMHJUDQLFH P«,QGHNVVUHGQMHYULMHGQRVWL (1) Promjenljivoj i se dodjeljuje vrijednost 1, a promjenljivoj j vrijednost 7 (2) Ponavljajte niz sljHGHüLKRSHUDFLMDVYHGRNMHi jednako ili manje od j (3) m = (i＋M · $NRMHDP WUDåHQDYULMHGQRVWMHSURQDÿHQD "Postojanje" je prikazano i opeUDFLMDMH]DYUãHQD $NRQLMHDP LVSLWXMHVHWDþQRVWVOjHGHüHJXvjeta: da li je a(m) !36 ako jeste promjenljivoj j dodjeljujemo vrijednost m-1 tj. j = m-1 (6) U suprotnom promjenljivoj i dodjeljujemo vrijednost m+1 tj. i = m＋1 9UDüDPRVH na korak (2) $NR LQGHNV VUHGQMHJ þODQD QL]D QLMH FLMHOL EURM RGVLMHFLWH GHFLPDOQL GLR EURMD L GRELMDWH FLMHOL EURM $NR LPDWH QL] VD SDUQLP EURMHP þODQRYD, npr., þODQRYD LPDt üHWH VOjHGHüX VLWXDFLMX (1+8)y 'DNOHLQGHNVVUHGQMHJþODQDELt üH broj 4. 73


6WUXNWXUDSRGDWDNDNRMDVHNRULVWL]DSUHWUDåLYDQMHLVRUWLUDQMH- ar ray (niz) 1L]MHVWUXNWXUDSRGDWDNDNRMDPRåHGDVDGUåLYLãHRGMHGQHSURPMHQOMLYHLVWRJWLSD8RSüeno RYD PHWRGD VH NRULVWL ]D REUDGX YHOLNH NROLþLQH SRGDWDND LOL LãþLWDYDQMD YLãH RG MHGQRJ SRGDWND X serijama. Ideja je da se sve promjenljive, kada ih je mnogo, nazovu istim imenom. Npr. a, a PHÿXVREQRGDVHUD]OLNXMXSRPMHVWXXQL]XNRMHVHRGUHÿXMHLQGHNVRP Kod jednodimenzionalnog niza podaci se predstavljaju kao a (1), a (2 « a (n), gdje a R]QDþDYD LPH QL]D Q R]QDþDYD EURM HOHPHQDWD QL]D L « QR]QDþDYDMX YULMHGQRVWL LQGHNVD niza. Dvodimenzionalni niz od 3 vrste i 2 kolone predstavlja se kao b (1, 1), b (1, 2), b «b (3, 2). Na osnovu vrijednosti indeksa niza PRJXüHMHSURQDüLHOHPHQDWXQL]X2YDRVRELQDQL]DþLQL SURFHVSUHWUDåLYDQMDLVRUWLUDQMDHILNDVQLP

'YRGLPHQ]LRQDOQLQL]RGYUVWHîNRORQH

2) Sortiranje metodom razmjene 1DMþHãüHNRULãWHQDPHWRGDVRUWLUDQMDQL]RYDMH metoda razmjene. U metodi razmjene porede VH VXVMHGQL HOHPHQWL QL]D L DNR VX QHSUDYLOQR XUHÿHQL UD]PMHQMXMX PMHVWD 3RVOLMH SRUHÿHQMD VYLK SDURYDVXVMHGQLKHOHPHQDWDQDMYHüLüHVHQDüLQDNUDMXQL]D3RVWXSDNVHSRQDYOMDGDELVHQDVYRMH PMHVWRGRYHRQDMYHüLHOHPHQWXpreostalom nesortiranom dijelu niza. (1) Za algoritam sortiranja, osim metode razmjene, postoje i metoda izbora, metoda unosa i brzog sortiranja. Primjer 7. A lgoritam metode razmjene Neka je dat niz od 4 cijela broja "24, 17, 16, 18". Metodom razmjene sortirajte ove podatke u UDVWXüLSRUHGDN

Procedu ra 1 1. 3RVWDYLQDMYHüLSRGDWDN]DSRVOHGQMLþODQQL]D (1) a (1)>a (2) -> izmijenjeno (2) a (2)>a (3) -> izmijenjeno (3) a (3)>a (4) -> izmijenjeno 1DMYHüDYULMHGQRVWMHSRVWDYOMHQDXD

74


2. 7UDåLWHGUXJLSRUHGXQDMYHüLSRGDWDN (1) a (1)>a (2) -> izmijenjeno (2) a (2) nema izmjene (3) a (3) je nepromjenjivo 3. 7UDåLWHWUHüLQDMYHüLSRGDWDN (1) a (1) nema izmjene (2) a (2) je nepromjenjivo Sortiranje je zavrãHQR Razmjena podataka 5D]PLVOLPRRSURFHGXULUD]PMHQHSRGDWDNDQDRVQRYXSULPMHUDþDãDVRNDRGQDUDQGåHLVRND od jabuke. 6OLND SULND]XMH SURFHGXUX UD]PMHQH VRNRYD .DR ãWR MH SULND]DQR QD VOLFL GD ELVPR ]DPMHQLOL VRN RG QDUDQGåH $ VD VRNRP RG MDEXNH % SRWUHEQD MH WUHüD þDãD & 3URFHGXUD razmjene je u koracima (2) u (4).

Slika 8. Razmjena podataka 5D]PMHQDSRGDWDNDVPMHãWHQLKXSURPMHQOMLYHVHL]YRGLVOLþQRPSURFHGXURP2YDSURFHGXUD je predstavljena simbolima na sljHGHüLQDþLQ c=a a=b b=c Procedu ra 2.

O pis algoritma i algoritamska shema

Napisati algoritam za primjer 7. (1) i dobija vrijednosti od 3 do 1 (2) j dobija vrijednosti od 1 do i $NRMHDM YHüHRGDM＋1) a (j) se zamjenjuje s a (j＋1) wk = a (j) a (j) = a (j＋1) a (j＋1) = wk 3RQDYOMDQMHMVHRYGMH]DYUãDYD 3RQDYOMDQMHLVHRYGMH]DYUãDYD Zadaci za rad 6DVWDYLWLDOJRULWDP]DVRUWLUDQMHXRSDGDMXüLSRUHGDNQL]Dx koji ima n elemenata.

75


9MHåED]DNUDMGLMHOD 1. Za cijele brojeve od 1 i 100, sastaviti algoritamsku shemu sljHGHüLKSURFHVD (1) Sumu od 1 do 100 (2) Sumu neparnih brojeva (3) Sumu brojeva koji nisu djeljivi sa 7 2. 2EUD]ORåLWH DOJRULWDPELQDUQRJSUHWUDåLYDQMDNDGDMHWUDåHQLSRGDWDNNRULVWHüLSRdatke "11, X SULPMHUX 3ULNDåLWH WUDåHQH SRGDWNH NRML VH PRJX GRELWL SRPRüX SRUHÿHQMD 3. Tabela prikazuje kako se podaci "2, 5, 3, 1, 4" VRUWLUDMX X UDVWXüL Soredak. Napravite algoritamsku shemu na osnovu ovog primjera. 3RþHWDN 3RþHWQLSRGDFL! Nema zamjene

j=1,4

Nema zamjene Zamjena

a(j)

Nema zamjena Zamjena Zamjena

i=3,1

Nema zamjene Zamjena

j=1,i

Nema zamjene

Ne

Zamjena

a(j)

Sortiranje je ]DYUãHQR

! a(j+1)

Da wk =a(j) a(j) = a(j+1) a(j+1) = wk

j = 1,4

a(j)

Kraj

Dijagram toka primjera procedura 2.

76


Odlomak 2.

Savjeti za obradu informacija

1DXþLOL VPR R PHWRGDPD REUDGH LQIRUPDFLMD NRULãWenjem kompjutera itd. Ljudi se trude na razne QDþLQH kako bi obradilLLQIRUPDFLMHNRULVWHüLkompjuter.

1.

1DSRPHQH]DREUDGXLQIRUPDFLMDNRULãtenjem kompjutera 1) Primjer savjeta za predstavljanje informacija 1.

6DYMHWLSULNRULãWHQMXGLJLWDOL]DFLMH Analizirajmo situaciju popunjavanja upitnika. Npr., popunjavamo upitnik koji ima pet PRJXüLKRGJRYRUD Upitnik 0ROLP 9DV GD ]DRNUXåLWH MHGDQ RG SRQXÿHQLK odgovora Q1. Kakva je bila usluga osoblja prodavnice? 'REUD0DQMHGREUD1RUPDOQD%ODJRORãD/RãD

Ŷ3ULPMHUUH]XOWDWDRGJRYRUDNRMLQLMHGLJLWDOL]RYDQ Upitnik 0ROLP 9DV GD ]DRNUXåLWH MHGDQ RG SRQXÿHQLK odgovora Q1. Kakva je bila usluga osoblja prodavnice? 1.Dobra 2.Manje dobra 3.Normalna %ODJRORãD /RãD

Ŷ3ULPMHUGLJLWDOL]RYDQRJUH]XOWDWDRGJRYRUD 2.

Savjeti za kodi ranje Podsjetimo se situacije kada kupujemo proizvod u prodavnici. Svaki proizvod ima svoj kod proizvoda koji se zove bar-NRG3UHYODþHQMHPSURL]YRGDSUHNRþLWDþDEDU-koda kasirki se na ekranu pojavljuje naziv artikla i njegova cijena. 1D RYDM QDþLQ XSUDYOMDQMH SURL]YRGRP SRPRüX NRGD RODNãDYDSUHWUDåLYDQMHLþLWDþEDU-NRGDãWHGLWrud unosa u kompjuter.

Slika 1. Bar-kod 77


3RãWDQVNLNRGMHMHGDQRGUHSUH]HQWDWLYQLKSULPMHUDNRGLUDQMD3RãWDQVNLNRGMH NRULVWDQ ]D VRUWLUDQMH SRãWDQVNLK DUWLNDOD D X]WR DGUHVD VH DXWRPDWVNL SULNDåH DNRXQHVHWHSRãWDQVNLNRG u program za obradu teksta worda, programa za rad sa radnim tabelama i prograPD]DQRYRJRGLãQMHþHVWLWNHLWGWDNRGDMHPRJXüH smanjiti posao unosa adresa. 3263RLQW2I6DOHV VLVWHP8SUDYOMDQMHVWDQMHPNROLþLQHSURL]YRGDLprocesa kretanja prodaje itd., se, WDNRÿHr, provode na osnovu unesenih podataka. 1DLVWLQDþLQVHNRULVWLVUHGQMRãNROVNLNRG, kod zaposlenih, studenata itd.

2) Primjer savjeta za proces obrade 1.

Savjet za algoritam 6HULMVNRSUHWUDåLYDQMHNRMHVPRQDXþLOLXGLMHOXMH PHWRGSUHWUDåLYDQMD podataka od prvog jedan po jedan. Ponavljanje istog procesa je lako za kompjuterPHÿXWLP, potrajaWüH DNRMHNROLþLQDSRGDWDND NRMD VH REUDÿXMH YHOLND =D SULPMHU L] SUYRJ GLMHOD NDGD MH SRGDWDN NRML VH WUDåL ELR GR UMHãHQMDVHGRãORSRVOLMHWULSRUHÿHQMDLVHULMVNRJLELQDUQRJSUHWUDåLYDQMD0HÿXWLPNDGDMHSRGDWDN NRMLVHWUDåLGRUMHãHQMDVHGROD]LSRPRüXSRUHÿHQMDELQDUQLPSUHWUDåLYDQMHPDSRUHÿHQMD ]D VHULMVNR SUHWUDåLYDQMH 3RWUHEQR MH QDüL UMHãHQMH NDNR EL VH VPDQMLR EURM SRUHÿHQMD ]D ELQDUQR SUHWUDåLYDQMH 2.

Savjeti za procedu ru 5D]PRWULPR VOXþDM FUWDQMD JUDILþNRJ REOLND E NRPELQiUDMXüL 5 dijelova prikazanih na slici D $NR QDFUWDWH JUDILþNL REOLN L VDþXYDWH JD SRG LPHQRP DXWR PRJXüH MH SRYHüDQL JUDILþNL oblik (c LVDþXYDWLJDSRGLVWLPLPHQRPDXWR .DRãWRMHRSLVDQRNDGDprovodite isti proces, memorisanje rezultata procesa i procesa obrade itd. PRåHRODNãDWLSURFHVLSREROMãDWLHILNDVQRVW

(a) Dijelovi

E *UDILþNL oblik "auto"

F 8YHüDQMH JUDILþNRJREOLND

Slika 2. 5HJLVWURYDQMHJUDILþNRJREOLND 6D XUHÿLYDQMHP L IRUPDWLUDQMHP WHNVWD L SURJUDPRP NRML SRGUåDYD JUDILNX DNR VX QDFUWDQL JUDILþNL REOLFL JUXSLVDQL NDR MHGDQ JUDILþNL REOLN PRJXüH MH ODNR SURYHVWL XYHüDQMHVPDQMHQMH rotaciju itd. Zadata k 1HNDMHGDWQL]SURVWLKEURMHYDPDQMLKRGXUDVWXüHP poretku 2, 3, 5, 7, 11, 13, 17, 19, 23, 29, 31, 3URQDÿLWHEURMNRULVWHüLPHWRGXELQDUQRJLVHULMVNRJSUHWUDåLYDQMD

78


2. Savjeti za proces NRULãtenja programa za rad sa radnim tabelama 1DYHGLPRSULPMHUHVDYMHWD]DHILNDVQLMHL]YRÿHQMH SURFHVDNRULVWHüLSURJUDP]DUDGVDUDGQLP tabelama

1)Primjer savjeta za metod predstavljanja informacija 1.

6DYMHWL]DRODNãDYDQMHSURFHVD Ako u program za rad sa radnim tabelama unesete "2007/1/1" ili "2:17:16", prva vrijednost VHWXPDþLNDRMDQuar 2007. JDGUXJDNDRVDWDPLQXWDLVHNXQGL1DRYDMQDþLQODNRMH L]YUãLWLL]UDþXQDYDQMHGDWXPDLYUHPHQD (1) Datum (godina, mjesec i dan) je sekvencijalni broj (serijska vrijednost) zasnovan na standardnoj vrijednosti datuma. Vrijeme je prikazano u zapisu 24 sata. Npr., 1 sat (1:00:00), odnosno vrijednosti 1/24. 2.

6DYMHW]DVPDQMLYDQMHJUHãDND 'D EL VH VPDQMLOH JUHãNH SUL XQRVX SRWUHEQR MH SRVWDYLWL RGUHÿHQD RJUDQLþHQMD QSU, fRUPDWLUDMWH üHOLMH ]D XQRV RGUHÿHQH YUVWH SRGDWDND LWG Ako QDSUDYLWH JUHãNX SUL XQRVX RGUHÿHQH IRUPXOH IXQNFLMH LOL SRGDWND GRELt üHWH poruku upozorenja.

Slika 3.

3RUXNDXSR]RUHQMD]DJUHãNXSULXQRVX

3

6DYMHW]DRODNãDYDQMHSUHJOHGQRVWL 2ODNãDYDQMHSUHJOHGQRVWL MH PRJXüHRGYDMDQMHP GLMHODVWUDnice za unos podataka i rezultata, NRULãtHQMHPERMH]DFUWHLRNYLUHüHOLMHLGUXJR 5DGQD WDEHOD VDVWRML VH L] UHGRYD R]QDþHQLK EURMHYLPD L NRORQD NRMH VX R]QDþHQH VORYLPD Presjek jedne kRORQHLMHGQRJUHGDþLQLHOHPHQWWDEHOHNRMLVHQD]LYDüHOLMD. 4

6DYMHW]DODNãXXSRWUHEX 2GYDMDQMHSUR]RUD]DXQRVSRGDWDNDLSULND]UH]XOWDWDNRULVWHüLSUR]RUIXQNFLMH RGYDMDQMD je LVWRWDNRMHGDQRGVDYMHWD]DODNãXXSRWUHEX

Slika 4. Primjer savjeta za metodu prikaza informacija

79


2) Primjeri savjeta za proceduru obrade 1. Ponekad je proces obrade podataka bolje uraditi VDPR QD MHGQRP OLVWX VKHHW QHJR QD YLãH njih. Npr., nHND VX SRGDFL NRML VH REUDÿXMX L IRUPXOH NRMH üHPR NRULVWLWL ]D QMLKRYX REUDGX QD jednom listu. Ukoliko sa istiP SRGDFLPD åHOLPR XUDGLWL QHNH QRYH SURUDþXQH, potrebno je samo izmijeniti formule i dobit üHPRQRYHUH]XOWDWH 2. 8NROLNR RGUHÿHQH SRGDWNH X WDEHOL SRYH]XMHWH IRUPXODPD IRUPXOX ]DGDMWH NRULVWHüL DGUHVH üHOLMDD QHVDGUåDMHüHOLMD(IHNW MHVOMHGHüL L]PMHQRP ELORNRJSRGDWNDXüHOLMDPD QDGNRMLPD MH napravljena formula izmijenit üHVHLNUDMQMLUH]XOWDWIRUPXOHL]UDþXQDYDQMD

,]UDþXQDWD MH VXPD RSVHJD üHOLMD RG % GR % L DULWPHWLþND" sredina" NRULãWHQMHPüHOLMH'."

Promjenom vrijednosti VDGUåDMD üHOLMH % PLMHQMDMX se i" YULMHGQRVWL VDGUåDMD üHOLMD'L'.

3) 6DYMHW]DSREROMãDQMHRSHUDWLYQHHILNDVQRVWL .DGD XQHVHWH SRGDWNH X üHOLMH NRSLUDMWH IRUPXOX L]UDþXQDYDQMD NDNR ELVWH SREROMãDOL RSHUDWLYQX HILNDVQRVW .DGD NRSLUDWH IRUPXOX L]UDþXQDYDQMD QHRSKRGQR MH REUDWLWL SDåQMX QD SR]LFLMHüHOLMD

80


4) Savjet za kreiranje grafikona Da biste vizuelno predstavili informacije, koristite grafikone. Posmatranjem grafikona jednostavnije analizirate dobijene rezultate. Broj 0 2 4 6 10 18 20 22

.ROLþLQD 10000 11600 13456 15609 21560 38030 44114 51173

Grafikon vrijednosti 60000 50000 40000

Broj

30000

.ROLþLQD

20000 10000 0 1

2

3

4

5

6

7

8

Primjer 1. 7DNPLþHQMHKRURYD Na osnovu zadatih uvjeta L UH]XOWDWD WDNPLþHQMD horova, napravite rang-OLVWX L JUDILNRQ NRULVWHüL program za rad sa radnim tabelama.

Tabela 1. Uslovi WDNPLþHQMD Razred / broj odjeljenja äLUL Nagrade Rezultati Grafikon

3RRGMHOMHQMDSUYRJGUXJRJLWUHüHJUD]UHGD (ukupno 15 odjeljenja) þODQRYDåLULMD 1. mjesto, 2. mjesto, 3. mjesto Ukupan rezultat svakog odjeljenja, rang-lista za prve, druge i WUHüHUD]UHGHXNXSDQSRUHGDNLUD]UHG-SREMHGQLNWDNPLþHQMD 1DSUDYLWH JUDILNRQ VD UH]XOWDWLPD ERGRYDQMD VYLK þODQRYD åLULMD

81


Slika 5. Rezultati bodovanja

Za poredak razmotrite dvije metode: PHWRGXNRULãWHQMDNRPDQGHVRUWLUDQMD'DWD6RUWSURJUDPD]D UDGVDUDGQLPWDEHODPDLPHWRGNRULãWHQMDIXQNFLMH5DQN Procedu ra 1. .RULãtenje komande Data/Sort sorti ranja podataka (1) Unesite broj bodoYD]DVYDNRRGMHOMHQMHRGVYDNRJþODQDåLULMDSRMHGLQDþQR 8NRORQL* L]UDþXQDMWHXNXSDQEURMERGRYD]DVYDNRRGMHOMHQMHLRGYRMLWHUD]UHGHERMDPD 'D ELVWH GRãOL GR SRUHWND UD]UHGD VRUWLUDMWH SRGDWNH X RSDGDMXüL UHGRVOijed posebno za prvi, drugi LWUHüLUD]UHG

" " Unesite

Selektovano i sortirano za svaki razred

poredak razreda

'DELVWHGRãOLGRUDQJOLVWHVRUWLUDMWHFLMHOXWDEHOXXRSDGDMXüHPUHGRVOijedu.

82


Sortirano u RSDGDMXüLSRUHGDN

2SüLSRUHGDN

Napomena .DGDNRULVWLWHNRPDQGXVRUWLUDQMDSRGDWDNDYRGLWHUDþXQDRPDUNLUDQMXSRGDWDNDQDGNRMLPDYUãLWH sortiranje. Procedu ra 2.

.RULãWHQMH5$1.IXQNFLMHL9/22.83IXQNFLMH

1. R A N K funkcija 2YRPIXQNFLMRPRGUHÿXMHVHSRUHGDN3RUHGDN]DUD]UHGHVHRGUHÿXMHXH koloni, a opüi poredak u I koloni na osnovu ukupnog broja bodova smjeãtenih u G koloni. Format R A N K funkcije 5$1.QXPEHUUHIRUGHU 5$1.EURMRSVHJüHOLMDUHGRVOijed) Number- DGUHVDüHOLMHNRMRMVHRGUHÿXMHUDQJ 2SVHJüHOLMD- opseg u kome se provjerava poredak Redoslijed- DNRMHRSDGDMXüLUHGRVOijHGUDVWXüLUHGRVOijed ûHOLMD+ Ä 5$1.*** ³ ûHOLMD, Ä 5$1.*** ³

83


2

V L O O K UP funkcija 2YR MH IXQNFLMD NRMD NDR UH]XOWDW GDMH SRGDWDN NRML LVSXQMDYD RGUHÿHQH Xvjete. Za opüL poredak i pobjednika razreda SULND]XMHVH LPHRGMHOMHQMDRGJRYDUDMXüHJSRUHWNDX0NRORQL1SU ]DRGUHÿLYanje pobjednika svih odjeljenja "1" se WUDåLL]NRORQHRSüHJSRUHWND,NRORQD DVDGUåDM NRORQHRGMHOMHQMD-NRORQD VHSULND]XMHNDRUH]XOWDWXüHOLML0 Format VLOOKUP funkcije VLOOKUP(lookup_value;table_array;col_index_num;search_type) Lookup_value- YULMHGQRVWNRMDVHWUDåLXOLMHYRMNRORQLXRNYLUXRSVHJDüHOLMD Table_array- RSVHJüHOLMDXNRPHVHWUDåLYULMHGQRVW Col_index_num- EURMNRORQHL]NRMHVHGRELMDWUDåHQDYULMHGQRVW Search_type- DNRMHÄ³WUDåHVHSRGDFLNRMLRGJRYDUDMXWUDåHQRMYULMHGQRVWLÄ³DNRVHWUDåHQDYULMHGQRVWQHSURQDÿH WUDåLVHQDMYHüDYULMHGQRVWNRMDMHPDQMDRGWUDåHQH ûHOLMD0 Ä 9/22.83+- ³ ûHOLMD0 Ä 9/22.83,- ³

3. Pravljenje grafi kona 2GUHGLWHRSVHJSRGDWDNDNRMHåHOLWHGDSULNDåHWHJUDILNRQRP

Rezultat glasanja

Ukupan rezultat

120 100

þODQ

80

þODQ

60

þODQ

40

þODQ þODQ

20 0 1-1 1-2 1-3 1-4 1-5 2-1 2-2 2-3 2-4 2-5 3-1 3-2 3-3 3-4 3-5 Odjeljenje

84


9MHåED 1. U datoj tabeli su SRGDFLVYDNH]RQHVUHGQMRãNROVNHãWDIHWQHWUNH6DEHULWHSULNXSOMHQHSRGDWNH SR]RQDPD]DVYDNXãNROXLQDSUDYLWHWDEHOXLJUDILNRQNDNRELVWHYLGMHOLSRUHGDNSULNDåLWHLPHQD ãNRODSREMHGQLNDGUXJLKLWUHüLKPMHVWD

,PHVUHGQMHãNROe

Zona 1

Zona 2

Zona 3

Zona 4

Zona 5

Zona 6

6UHGQMDãNROD$ 6UHGQMDãNRODO% 6UHGQMDãNROD& 6UHGQMDãNROD' 6UHGQMDãNROD( 6UHGQMDãNROD)

0:27:51 0:27:16 0:27:26 0:28:32 0:27:23 0:28:33

0:21:49 0:21:35 0:22:12 0:21:14 0:21:03 0:21:10

0:13:04 0:13:37 0:12:55 0:12:46 0:12:48 0:13:07

0:26:28 0:25:13 0:25:44 0:24:08 0:24:44 0:25:48

0:13:07 0:13:22 0:12:56 0:13:24 0:12:57 0:13:32

0:30:22 0:29:24 0:28:46 0:29:57 0:29:03 0:32:07

85

Poglavlje 4. Modeliranje i simulacija

Poglavlje 4. Modeliranje i simulacija Dio 1.

.DNRULMHãLWLSUREOHP

8RYRPSRJODYOMXXþLt üHPRRPHWRGDPDPRGHOLUDQMDLVLPXODFLMDPDNUR]SULPMHUH L]GUXãWYDLQDãH RNROLQHNRMH PRåHPRNRULVWLWL]DUMHãDYDQMHDNWXHOQLKSUREOHPD.

1.

Modeliranje/Kreiranje koncepta 1) âWDMHPRGHOLUDQMH"

Dok smo odrastali, igrali smo se LJUDþNDPDOXWNDPDDXWLüLPD LGU ,JUDþNHVXQDSUDYOMHQH na osnovu osobina i oblika iz UHDOQRJVYLMHWD1DRYDMQDþLQ "predmet napravljen na osnovu" realnih predmeta zove se model(1) ili maketa, a postupak pravljenja modela zove se modeli ranje. Dobro auto je auto sa manje YD]GXãQRJ otpora

Otpor zraka raste sa kvadratom brzine

Modelirajte auto sa PDQMH YD]GXãQRJ otpora i razradite dizajn

!

Problem

Modeliranje

Smanjite visinu SRNXãDMWH ponovno

i

.RULãWHQMH>)*+,-./0a

5MHãHQMH

Razvojem kompjuterD PRGHOLUDQMH MH SRVWDOD YDåQD QDXþQD PHWRGD UMHãDYDQMD PQRJLK SUREOHPD X GUXãWYX NDR ãWR VX ÄUD]YRM QRYRJ YR]LOD³ ÄSRNUHWDQMH SUREQRJ YR]LOD³ YUHPHQVND SURJQR]D SUHGYLÿDQMH HNRQRPVNRJ UD]YRMD SRPRüX QRYLK VWUDWHJLMD SUHGYLÿDQMD ãWHWH SURX]URNRYDQH ]HPOMRWUHVRP L SODQLUDQMH VSUHþDYDQMD NDWDVWURID Da bismo shvatili problem i SURQDãOLUMHãHQMHSRWUHEQRMHGDNRULVWLPRPHWRGPRGHOLUDQMD 0RGHO MH SUH]HQWDFLMD VLVWHPD QDMþHãüH X LGHDOL]RYDQRP REOLNX 6OLND X YDãRM JODYL MH MHGQD vrsta modela.

2) Procedura modeliranja Procedura modeliranja realizuje se kroz 3 koraka: >@8SUYRPNRUDNXREUD]ORåLWHVYUKXPRGHOLUDQMD. 2EUD]ORåLWH]DãWDSUDYLWHPRGHONDNYHRVRELQHåHOLWHGDLPDLNDNYDVXSUHGYLÿDQMa. [2] U drugom koraku odredite strukturu modela 3URQDÿLWH RVQRYQH HOHPHQWH NRML SUHGVWDYOMDMX RVRELQH PRGHOD L REUD]ORåLWH YH]X L]PHÿX elemenata.(1) >@8WUHüHPNRUDNXSUHGVWDYLWHPRGHOSRPRüXPDWHPDWLþNRJL]UD]D Postoje: mjerni model koji predstavlja realan predmet u smanjenom obliku, model PDWHPDWLþNRJ L]UD]D NRML PDWHPDWLþNL SUHGVWDYOMD VWDWXV SUHGPHWD L JUDILþNL PRGHO (2) koji je struktura pretvorena u dijagram koji prikazuje komponente cilja i njihovu samu povezanost itd.

Jedinica p rodaje WUHQXWQDMHGLQLFDSURGDMHNROLþLQDSURPMHQH

#

3ULPMHUPMHUQRJPRGHOD 3ULPMHUPRGHODIRUPXOH 3ULPMHUJUDILþNRJ !modela!

!

Razumijevanje i po]QDYDQMH SUDYLOD L QDþHOD PHÿX HOHPHQWLPD Postoji: dijagram toka programa, RUJDQL]DFLMVNLJUDILNRQNRPSDQLMHLPUHåQLGLMDJUDPSXWDLåHOMH]QLFHLWG 86


3) Svrha modeliranja 3RPRüXPRGHOLUDQMDYUãHVHDQDOL]HNDUDNWHULVWLNDSRQDãDQMDVXEMHNWDNUR]SURmjene uvjeta u kojima se subjekW QDOD]L GD EL VH NUHLUDOL VORåHQL VLVWHPL L LPSOHPHQWLUDOL X VWUDWHJLMX NRPSDQLMH ekonomsku politiku i drugo.

4)

Klasifikacija modela

8]DYLVQRVWLRGQDþLQDSUHGVWDYOMDQMDREMHNWDSRVWRMHLUD]OLþLWHYUVWHPRGHOa (Slika 1). Kod GLQDPLþNRJ PRGHOD rezultati se mijenjaju u zavisnosti od toka vremena, a kod VWDWLþNRJ modela(3) WRN YUHPHQD VH QH UD]PDWUD 'LQDPLþNL PRGHO VH GLMHOL QD model YMHURYDWQRüH, koji XNOMXþXMHIHQRPHQQHSUDYLOQRVWLLNRQDþDQPRGHO NRMLQHXNOMXþXMHfenomen nepravilnosti. Mjerni model Klasifikacija prema QDþLQXSUHGVWDYOMDQMD

Model formule GrafLþNLPRGel .RQDþDQPRGHO

Klasifikacija po osobinama predmeta

'LQDPLþNLPRGHO 6WDWLþNLPRGHO

0RGHO YMHURYDWQRüH

model Slika 1. Klasifikacija modela

(3) Primjer izgradnje vodovoda Zadatak, Kako biste kategorizovali modele prema osobinama predmeta dDPRGHOLUDWHVOMHGHüHIHQRPHQH: (1) Red na elektronskoj kasi u supermarketu? (2) Promjena temperature vode u vruüoj kupki? (3) Upravljanje zalihama kako biste SRYHüDOLSURGDMX?

5) Modeliranje 1DSUDYLPRPRGHONRULVWHüLSURFHGXUXPRGHOLUDQMD 9MHåED 3URGDMDSDSLUQHOXWNHQDãNROVNRMSULUHGEL Planiramo da napravimo "papirnu OXWNX L GD MH SURGDMHPR QD ãNROVNRM SULUHGEL Analizirajmo u NRPRGQRVXüHELWLFLMHQDLNROLþLQDNRMDüHVHQDSUDYLWL

Procedu ra 1. A naliza p roblema =D PRGHOLUDQMH MH YDåQRGDREUD]ORåLPR VYUKXSUDYOMHQMD PRGHOD0RJXüHVYUKH EL ELOHQH pravite mrtve zalihe", "bez velikih gubitaka", itd. U RYRP VOXþDMX provedimo modeliranje sa VYUKRPSRYHüDYDQMDSURILWDNROLNRMHJRGPRJXüH Procedu ra 2.

Izbor st ruktu re

3UHWSRVWDYLPR GD MH EURM XþHVQLND QD ãNROVNRM SULUHGEL OMXGL NDR L VYDNH JRGLQH PoVWDYLPRWURãNRYHL]UDGHQDMHQD]DOXWNXLSURYHGLWHPRGHOLUDQMHQDVOjHGHüLQDþLQ dobit po 1 lutki = cijena ± WURãNRYLL]UDGH 87


Cijena Dobit po 1 jedinici 7URãNRYLL]UDGH

%UXWRGRELW GRELWSROXWNLîNROLþLQDNRMDüHVHSURGDWL Dobit po 1 jedinici Ukupna dobit .ROLþLQDNRMDüHVHSURGDWL

.ROLþLQDNRMDüHVHSURGDWL EURMXþHVQLNDîSURSRUFLMDEURMDNXSDFD %URMXþHVQLND # Proporcija br. kupaca

.ROLþLQDNRMDüHVHSURGDWL

(4) Proporcija broja kupaca zavisi od cijene lutke Proporcija

Cijena

Model je konfigurisan s 4 elementa: "cijena x", "proporcija r", "kROLþLQD NRMD üH VH Srodati y", EUXWRGRELWS2Süa struktura modela (Slika 2). Cijena x Proporcija r %URMXþHVQLND 1000 ljudi

#

.ROLþLQDNRMDüHVHSURGDWL\#

Dobit po 1 jedinici " 7URãNRYLL]UDGH 100 jena/jedinici

Ukupna dobit p

6OLND2Süa struktura modela âWD SUHGVWDYOMD" strelica na" slici ?"

Kada postoji bilo kakva veza L]PHÿX GYD HOHPHQWD elementi su povezani i kada åHOLWH SUHGVWDYLWL ]DYLVQRVW uzroka i rezultata, postavite strelicu.

2<,/97"

2YDNR MH R]QDþHQR NDGD "proporcija" zavisi od ³FLMHQH

Proporcija

88


Proporcija

Procedu ra 3. .UHLUDQMHPDWHPDWLþNRJPRGHOD Napravimo YH]X L]PHÿX FLMHQH L SURSRUFLMH SRPRüX PDWHPDWLþNRJ izraza. (1) Ako je cijena x jednaka 100 jena (100 jena oko 1,25 km), polovina XþHVQLND üH NXSLWL OXWNX U D DNR MH FLMHQD x jednaka 600 jena, niko QHüH NXSLWL OXWNX U 6DGD SRVPDWUDMPR YH]X L]PHÿX SURSRUFLMH L FLMHQH NDRãWRMHSULND]DQRQDVOLFL9H]DMHL]UDåHQDQDVOMHGHüLQDþLQ r = -0.001x + 0.6

"#$%&'!($%&)!

.ROLþLQD NRMD üH VH SURGDWL y SUHGVWDYOMHQD MH EURMHP XþHVQLND L Slika 3. C ijena i proporcija proporcijom r na sljHGHüLQDþLQ\ U

Proporcija

3RãWR MH GRELW SR OXWNL SUHGVWDYOMHQD FLMHQRP x L WURãNRYLPD L]UDGH (x-100), bruto dobit p VHL]UDþXQDYDPQRåHQMHPNROLþLQHNRMDüHVHSURGDWLy i RYRPYULMHGQRãüXLSUHGVWDYOMHQDMHNDRS \[-100). (4) Interval vrijednosti za x bi trebao biti 100 d x d 600 tako da cijena ne bude PDQMDRGWURãNRYD 0DWHPDWLþNRSUHGVWDYOjanje od (1) do (4) r=-0.001x+0.6 y=1000r p=y(x-100) Vrijednosti za x, 100 d x d 600 8NUDüHP]DSLVX y=1000(-0.001x+0.6) p=y(x-100) Vrijednosti za x, 100 d x d 600 "#$%&'!($%&)!

3RYHüDQD ()1%-"# # # # 86*>"# )";6"# #

A)'B,'6#

3RYHüDQD ()1%-"# #

#

6) 0MHUHSUHGRVWURåQRVWLSULOLNRPPRGHOLUDQMD

89

# 86*>"# )";6"#

?)*&# *>";-%@# %-;'9"6"# # # # # ?)C*&# D-;'9"6"# NRMLüHVH %1("7%6%#

"

E*B'$%)"-&'#

E*B'$#

A)'B,'6# 865")-*# SRQDãDQMH# #

#

A*BFB")"-& '#

>@.ROLNRWDþQREismo VHWUHEDOLSULODJRÿDYDWLVWYDUQRMVLWXDFLML" =D PRGHOLUDQMH QLMH QHRSKRGQR XNOMXþLWL VYH HOHPHQWH VWYDUQRVWL (OHPHQWL VH XNLGDMX ]DYLVQR RG WRJD ]D ãWD NRULVWLPR PRGHO .DGD MH XNOMXþHQRPQRJRHOHPHQDWDmodel postaje sloåen i velik, pa modeliranje i simulacija postaju teãki. >@=DLVWLSUHGPHWPRåHWHQDSUDYLWHYLãHUD]OLþLWLKPRGHOD. 3RãWR VH PRGHOLUDQMH L]YRGL SRG SUHWSRVWDYNRP ]DVQRYDQRP QD znanju i iskustvu, napravljeni model varira za svaku osobu i rezultati VLPXODFLMHVXUD]OLþLWL Zbog WRJD MH YDåQR ]QDWL GD PRGHO QLMH XYLMHN WDþDQ 3RWUHEQR MH prostudirati pretpostavke za dovoljan broj modela i provjeriti da li su NRULãWHQLSRGDFLWDþQL

?)*&#*>";-%@# %-;'9"6"#

8%,F$"7%&"#

#

A)*G-*1"#


2.

Simulacija 1) âWDMHVLPXODFLMD"

=DEXGXüLSODQUMHãDYDQMDHNRQRPVNLKSUREOHPD ]HPOMe ili regije, problema okoline, dizajna HOHNWUDQH DHURGURPD QDSUDYOMHQ MH PDWHPDWLþki model ili mjerni model, eksperiment je izveden i napravljena je studija. Ovo se zove simulacija. (1) Procedu ra simulacije: >@,]YHGLWHHNVSHULPHQWNRULVWHüLPRGHO. [2] Pregled provjere da li je proces pravilan. - Uporedite rezultat eksperimenta i stvarne podatke. - 3URVWXGLUDMWHNUHüHOLVHPRGHOQHUHDOQR. - Ako postoji problem, prilagodite strukturu modela i pa rameta ra (2). [3] Upotreba modela - Posmatrajte model SRGUD]OLþLWLPuvjetima i sakupite podatke. - 3URQDÿLWHQDMEROMHUMHãHQMH]DUD]OLþLWHSODQRYH. - 6DNXSLWHSRWUHEQHSRGDWNH]DSURJQR]XLRGOXþLYDQMH.

6LPXODFLMDMHWHKQLNDNRQVWUXLVDQMDLL]YRÿHQMDPRGHODUHDOQRJVLVWHPDXQDPMHULGDVHDQDOL]LUD SRQDãDQMH WRJ VLVWHPD EH] RPHWDQMD L] QMHJRYRJ RNUXåHQMD 3URWLYSRåDUQD REXND MH SULPMHU simulacije koja koristi stvarne predmete. 2YRMHNRQVWDQWQDYULMHGQRVWNRMDVHNRULVWL]DPDWHPDWLþNLPRGHO

2) Simulacija Izvedite simulaciju: 9MHåEa 2. Simulacija prodaje papirnih lutaka 6LPXOLUDMWH GRELW RG SURGDMH SDSLUQLK OXWDND NRMH üH VH SURGDWL NRULVWHüL PRGHO QDSUDYOMHQ X primjeru 1.

Procedu ra 1. 1.

,]UDþXQDMWHGRELW]DUD]OLþLWHFLMHQH 3RãWRMHFLMHQD x iz intervala od 100 d x d 600, dodjeljujte vrijednosti promjenljivoj x redom 100, 200, 300, 400, 500 i 600 jena.

2.

Napravite grafikon za dobijene rezultate .DGDQDSUDYLWHJUDILNRQQDRVQRYXUH]XOWDWDPRåHWHYLGMHWLNDNRVHGRELWPLMHQMDX]DYLVQRVWLRG cijene (Slika 4).

3.

PrRQDÿLWHFLMHQXNRMDGRQRVLQDMYHüXGRELW Kada je cijena 100 jena ili 600 jena, nema dobiti. Zaradit üHWHDNRMHFLMHQDLOL MHQD,]UDþXQDMPRGRELW]DFLMHQXRGMHQD (3)

(3) Dobit je 62.500 jena i to je maksimalna dobit.

90


Proporcija

Model napravljen u primjeru 1. y=1000(-0.001x+0.6) p=y(x-100) 100 d x d 600

Slika 4. Cijena i profit "#$%&'!($%&)!

Procedu ra 2. Pregled i provjera isp ravnosti modela 9H]DL]PHÿXFLMHQHLSURSRUFLMHSULPRGHOLUDQMXMHYDåDQGLRNRMLRGUHÿXMHVWUXNWXUXRYHYH]H Prostudirajmo da li je rezultat eksperimenta L]UDþXQDYDQMH VWYDUDQLGDOLMHSDUDPHWDUGREDU

/RJLþQR MH GD QHPD dobiti kada je cijena 100 jena, jer je to cijena izrade.

%URMXþHVQLNDüH]DYLVLWL od vremena. 3RWUHEQDMHVLPXODFLMDXVOXþDMXNLãHC# # Ako je cijena 600 jena, nema dobiti MHU QLNR QHüH kupiti lutku.

Procedu ra 3.

3URJQR]DLRGOXþLYDQMH

2GOXþLWH NROLNR OXWDND üHWH QDSUDYLWL L NROLNR üH NRãWDWL MHGQD OXWND $NR MH EURM XþHVQLND 1. GRELW üH ELWL PDNVLPDOQD DNR MH FLMHQD MHGQH OXWNH MHQD 8RYRP VOXþDMX OMXGL üH kupiti lutku (1), tako da je potrebno napraviti 250 lutaka.(2) Matematiþko izraåavanje modela sa Slike 4. y=1000(-0.001x+0.6) =-x+600 Napravimo mnogo lutaka da nam se ne bi rasprodale, SUHWSRVWDYOMDMXüL GD üH EURM XþHVQLNDELWL

.DGD MH EURM XþHVQLND NROLNR lutaka treba napraviti da ne bismo imali neprodatih lutaka?

Papirne lutke Molim! !

Papi rnate lutke "#$%! *'+,-.%& -!

Ako napravimo manji broj lutaka QHNL OMXGL PRåGD QHüH PRüL NXSLWL OXWNX D DNo QDSUDYLPR SUHYLãH OXWDND PRåHmo ]DYUãLWL sa deficitom.

=-350+600 =250

91

&'(()! (*+,!

Rasp roda to


(2) =DVLPXODFLMXMHYDåQRSURYHVWLSURJQR]XLGRQLMHWLGREUXRGOXNX. 3RQDYOMDMWHLKPQRJRSXWDLWUDåLWHXNRPVOXþDMXVHPRåHGRüLGRQDMEROMLKUH]XOWDWD

9MHåED ,]YHGLWH VLPXODFLMX NDGD MH EURM XþHVQLND LOL X SULPMHUX L RGUHGLWH NROLþLQX L FLMHQX OXWNH NRMD üH VH QDSUDYLWLXVYDNRPSRMHGLQDþQRPVOXþaju.

Kompjuterska simulacija

1DXþQH metode

3)

Pregled i provjera ispravnosti modela

=D VLPXODFLMX MH YDåQR SURYMHULWL GD OL MH PRGHO WDþDQ (1). Uporedite i prostudirajte rezultat simulacije sa VWYDUQLP SRGDFLPD $NR QLVX WDþQL X UHDOQRM VLWXDFLML LVSUDYLWH PRGHO =D SUHGYLÿDQMH EXGXüH RULMHQWDFLMH UD]YRMD NDR ãWR MH UHJLRQDOQL HNRQRPVNL SODQ SURYMHULWH GD OL VX YDåQL HOHPHQWL XNOMXþHQL X PRGHO L GD OL VX QDSUDYOMHQHGREUHUHODFLMHL]PHÿXHOHPHQDWD

Teorija

Eksperiment

" KompjuterVND VLPXODFLMD MH WUHüD QDXþQD PHWRGD SRVOLMH WHRULMH L eksperimenta. "

8 VOXþDMX GD PRGHO QLMH WDþDQ SURYMHULWH WDþQRVW strukture modela i parametre.

4) Upotreba kompjutera Dugo vremena simulacija kao eksperiment je koristila stvarne predmete i modele. Sa SREROMãDQMHP kompjuterske tehnologije, simulacija koristi kompjuter kao neophodno sredstvo za UMHãDYDQMHSUREOHPDXUD]OLþLWLPSRGUXþMLPDGUXãWYHQLKDNWLYQRVWL Prednosti upotrebe kompjutera - 0RJXüHMHL]YUãLWLSRQDYOMDQMHHNVSHULPHQWDYHOLNRPEU]LQRP - 3RãWRVHPRGHOSUDYLSUHPDRULJLQDOXPDQMLVXWURãNRYLQHJRNRGSUDYOMHQMDVWYDUQLKSUHGPHWDLOL pravljenja modela u mnogim sluþDMHYLPD - 3RVWRMHHNVSHULPHQWLNRML PRJXELWLãWHWQLDNRVHNRULVWLVWYDUQLSUHGPHWHNVSHULPHQWXNRPHVH PRåHL]JXELWLOMXGVNLåLYRWLOLVORåHQHNVSHULPHQWNRMLMHWHãNRSURYHVWLVDVWYDUQLPSUHGPHWRPNDR ãWRMHGUXãWYHQLIHQRPHQLWG Kompjuter se kRULVWL]DVLPXODFLMHXNRMLPDXþHVWYXMX OMXGL, NDRãWRMHVLPXODWRUOHWHQMDNRML se koristi za obuku pilota, LOLREXNXOMXGL]DUDGXYHOLNLPSRVWURMHQMLPDNDRãWRMHHOHNWUDQD

Slika 5. Simulator leta 92


Kada izvodite simulaciju pomRüXkompjuterDSRWUHEQRMHQDSUDYLWLQRYLPDWHPDWLþNLL]UD] Dostupni programski paketi za ove svrhe su:

1.

Program za rad sa radnim tabelama 8QHVLWH PRGHO PDWHPDWLþNRJ L]UD]D SDUDPHWDU LWG X üHOLMH L QDSUDYLWH VLPXODFLMX 0RJXüH MH JUDILþNL SULND]DWL UH]XOWDW VLPXODFLMH JUDILNRQRP WDNR GD VH VLPXODFLMD PRåH ODNR QDSUDYLWL L DNR nemate znanje iz programiranja.

Slika 6. Simulacija programa za rad sa radnim tabelama

2.

Programski jezi k

1DSUDYLWH SURJUDP NRULVWHüL PDWHPDWLþNH L]UD]H X QHNRP RG SURJUDPVNLK MH]LND NDR ãWR VX BASIC, C ili Pascal. U sloåenim modelima je moguüe boljim algoritmom poveüati uspjeãnost obrade podataka. Meÿutim, neophodno je znanje iz programiranja i potrebno je mnogo truda za debug (uklanjanje greãa ka) (1) iz programa itd.

Slika 7. 6LPXODFLMDSRPRüXSURJUDPVNRJMH]LND 8NODQMDQMHJUHãDNDL]SURJUDPD

93


3.

A lat za modeli ranje 3RVWRML NRULVQLþNL SURJUDP ]D L]YRÿHQMH VLPXODFLMD L SRVWRML DODW ]D PRGHOLUDQMH $ODW ]a VLPXODFLMX RGUHÿHQLK IHQRPHQD PRåH QDSUDYLWL PRGHO L L]YUãLWL VLPXODFLMX QD RVQRYX NRQNUHWQH slike. Razvili su se neki alati za modeliranje koML RGJRYDUDMXGLQDPLFL IHQRPHQDNRML LPDVORåHQX VWUXNWXUXNDRãWRVXGUXãWYHQLIHQRPHQL

Slika 8. 6LPXODFLMDSRPRüXDODWD]DPRGHOLUDQMH

9MHåED]DNUDMSUYRJGLMHOD 8PHWQLWH SUDYLOQX ULMHþ X ) u sljHGHüLP UHþHQLFDPD Kao model postoje ( (1) ) koje se mijenjaju u protoku vremena i ( (2) ) za koji nije potrebno razmatrati vrijeme. Za PRGHOLUDQMH REUD]ORåLWH (3) SUYR L RGOXþLWH ) i na kraju predstavite to PDWHPDWLþNLP L]UD]RP LWG Za ( (5) SURYMHULWH GD OL MH WDþQR PLMHQMDMXüL PRGHO L prilagodite strukturu ili parametre ako postoji problem. 3RWUDåLWH PRGHOH NRML SRVWRML RNR YDV L REMDVQLWH NRMD YUVWD VLPXODFLMH VH SULPMHQMXMH X praksi.

94


Dio 2.

Metod modeliranja

$NR PRåHPR SURYMHULWL NUHWDQMH GUXãWYHQRJ IHQRPHQD, NDR ãWR MH SRUDVW SRSXODFLMH L LQGXVWULMVNDSURL]YRGQMDWHSULURGQLIHQRPHQLNDRãWRMHYULMHPHPRJXüHMHSUHGYLGMHWLLOLSODQLUDWL EXGXüQRVW 8 RYRP GLMHOX XþLt üHPR R PHWRGDPD PRGHOLUDQMD ]D GLQDPLþNH PRGHOH NRML VH SULYUHPHQRPLMHQMDMXLRPRGHOLPDYMHURYDWQRüHNRMLVHPLMHQMDMX]ERJHOHPHQDWDQHSUDYLOQRVWL

1.

Fenomen koji se privremeno mijenja

3URPMHQH NROLþLQH NDR ãWR VX WHåLQD FLMHQD L Sopulacija povezujemo s "vremenom" kao WUHQXWQDWHåLQD WLMHOD MH NJ NRULãWenje telefonskih usluga za prethodni mjesec je bilo 20.000 MHQD SRSXODFLMD üH SRUDVWL ]D PLOLRQD OMXGL VOMHGHüH JRGLQH´ LWG 1DRYDM QDþLQ PRGHO NRML MH REXKYDüHQLSUHGVWDYOMHQSRPRüXYH]HL]PHÿXNROLþLQHLYUHPHQD]RYHVHGLQDPLþNLPRGHO. 1.

K ada je brzina p romjene stalna? 6OXþDMHYLNDGDMHEU]LQDSURPMHQHNRQVWDQWQDSXWQDXGDOMHQRVWYR]LODNRMHLGHLVWRPEU]LQRP LNROLþLQDQRYFDXEDQFLNRMLãWHGLWHGRELMDWHVWDODQPMHVHþQLL]QRVL]QRVNDPDWH 9MHåED Promjena zap remine vode u rezervoaru za vodu 1DSUDYLPRPRGHOPDWHPDWLþNRJL]UD]DNRMLSRND]XMHSURPMHQX]DSUHPLQHYRGHNDGDVHUH]HUYRDU za vodu puni brzinom protoka 6 l u 1 minuti. Procedu ra 1. A nalizi ranje problema Svrha modeliranja jeste obuhvatiti zapreminu vode u rezervoaru za vodu privremenom promjenom. UsredVUHGLWH VH QD WR GD X ]DYLVQRVWL RG ÄEU]LQH SURWRND³ YRGH ]DYLVL SULYUHPHQD promjena "zapremine vode". 2JUDQLþLWH YULMHPH X RGUHÿHQRP NRQVWDntnom vremenskom intervalu (Slika 1) i dodajte SRYHüDQXNROLþLQXNROLþLQXSURPMHQH NROLþLQLQDSUYRMWDþNLVYDNRJYUHPHQVNRJSHULRGDWUHQXWQD kumulativna doza) i dobit üHWH NROLþLQX SRVOLMH YUHPHQVNRJ SHULRGD NRMD SUHOD]L NXPXODWLYQX dozu poslije promjene). Kumulativna doza poslije promjene = trenutna kumulativna doza + koliþina promjene

H)','-;9%# >')%*B#I# 3RþHWQDWDþND# "

H)','-;9%# >')%*B#2#

H)','-;9%# >')%*B#3#

H)','-;9%# >')%*B#=#

H)','-;9%# >')%*B#+#

H)%&','# J,%-F6"K#

H)','-;9%#>')%*B#L#&'B%-%7"#5)','-"#JI#,%-F6"K#

Slika 1. Fenomen zavisan od vremena Procedu ra 2. 1.

3UDYOMHQMHPRGHODPDWHPDWLþNRJL]UD]D

Vremenski period

3RGHVLWHYULMHPHNDGDSRþQHWHVLSDWLYRGXNDRSRþHWQXWDþNXLNRULVWLWHRYRNDRVWDQGDUG 'XåLQDYUHPHQVNRJLQWHUYDODPRåHELWLSURL]YROMQDXMHGLQLFLYUHPHQD (1) (minuta se koristi na slici 1).

95


2.

.ROLþLQDSURPMHQH Kada je jedinica vremena "1 minuta", brzina protoka koja pokazuje "brzinu promjene (2)" postaje 6 ( lPLQXWL 3RãWRMHEU]LQDSURWRNDVWDOQDSRYHüDQMH]DSUHPLQDYRGHNROLþLQDSURPMHQH VHL]UDþXQDYDQDVOMHGHüLQDþLQ 3RYHüDQD]DSUHPLQDYRGH EU]LQDSURWRNDîYUHPHQVNLLQWHUYDO 3.

K umulativna doza Postavite zapreminu vode na odUHÿHQXWDþNXL]DSUHPLQXYRGHSRVOLMH YUHPHQVNRJLQWHUYDOD kao "trenutna zapremina vode (trenutna kumulativna doza)" odnosno "zapremina vode poslije promjene (kumulativna doza poslije promjene (Slika 2 $NR NRULVWLWH L]UD] SRYHüDQD ]DSUHPLQD vode", model PDWHPDWLþNRJL]UD]DMHSUHGVWDYOMHQQDVOLMHGHüLQDþLQ =DSUHPLQDYRGHSRVOLMHSURPMHQH WUHQXWQD]DSUHPLQDYRGHEU]LQDSURWRNDî YUHPHQVNL interval 3RYHüDQDGR]DYRGH#J:$K"

!*1"#5*B'#J$K"

!*1"# 5*B'# >*;$%&'# >)*,&'-'"

M)'-F6-"#B*1"# 5*B'"

3RþHWQD 6"þND"

H)','-;9%#%-6')5"$#

H)%&','#J,%-F6"K"

# JI#,%-F6"K"

M)'-F6-*"

A*;$%&'# >)*,&'-'"

Slika 2. 3URPMHQD]DSUHPLQHYRGHXRGUHÿHQRPYUHPHQX (1) Jedinica vremena je 1 sekunda, 1 miQXWDVDWGDQVHGPLFDPMHVHFJRGLQDLWG« .ROLþLQDNRMDVHWUHEDVPDQMLWLLOLSRYHüDWL]DMHGLQLFXYUHPHQD Kumulativna doza poslije promjene u vremenskom intervalu koristi se za trenutnu kumulativnu dozu u sljHGHüHPYUHPHQVNRPLQWHUYDlu. 0RJXüHMHREXKYDWLWLSULYUHPHQXSURPMHQX SRQDYOMDMXüLRYRQHSUHVWDQRRGSRþHWQHWDþNH 3ULPMHUNRMLSRND]XMHYH]HL]PHÿXNXPXODWLYQHGR]HLEU]LQHSURPMHQHSULND]DQMHXWDEHOL.

Tabela 1. Primjer kumulativne doze i brzine pro4F,F$"6%5-"# mjene

B*1"# # " .ROLþLQDYRGH#

?)1%-"#>)*,&'-'# 86*>"#F-*;"#

?)1%-"#

N97'$')"7%&;9"#()1%-"#

A*>F$"7%&"#

*RGLãQMLSRUDVWSRSXODFLMH#

"

.DNR EL VH SUHGVWDYLR GLQDPLþNL PRGHO NDR GLMDJUDP NRULVWH se sljHGHüL VLPEROL ]D NXPXODWLYQXGR]XEU]LQXSURPMHQHGUXJDþLMLHOHPHQWL NXPXODWLYQHGR]HLEU]LQHSURPMHQH "protok predmeta i informacija".

96


4F,F$"6%5-"#B*1"# #

?)1%-"#>)*,&'-'# #

"

86*>"#F-*;"#

(OHPHQWGUXNþLMLRGNXPXODWLYQHGR]H %#()1%-'#>)*,&'-'# #

A)*6*9# >)'BPHWD L LQIRUPDFLMD PHÿX '$','-6%,"#

!*1"#5*B'#

Model dijagrama primjera 1.

U primjeru 1, zapremina vode je kumulativna doza, a brzina protoka brzina promjene, tako da je SURFHGXUDNUHLUDQMDJUDILþNRJPRGHODSRND]DQDLVSRG (1) Predstavite zapreminu vode simbolom (pravougaonika) kumulativne doze. 3UHGVWDYLWHEU]LQXSURWRNDNRULVWHüLVLPEROHOLSVH EU]LQHSURPMHQHLSRYHåLWHJDVDVLPERORP zapremine vode. 9MHåED Kompanija A proizvela je 50. WHOHYL]RUD X RYRP PMHVHFX 3UHWSRVWDYLWH GD üH VH RYD NROLþLQD SURL]YRGQMH QDVWDYLWL L QDSUDYLWH PRGHO PDWHPDWLþNRJ L]UD]D NRML SUHGVWDYOMD SURPMHQX NROLþLQH proizvodnje. 2.

K ada je brzina p romjene p roporcionalna kumulativnoj dozi? 2URþLWH . MHQD JODYQLFD X EDQNX VD JRGLãQMH NDPDWH (1). U prvoj godini dobit od kamate je 500 jena i XNOMXþXMXüLJODYQLFX (2) imate 10.500 jena. Kamata sljHGHüHJRGLQHMHMHQD jer VHNDPDWQDVWRSDRGREUDþXQDYDQDL]QRVRGMena. U 10-oj godini dodaje se kamata od MHQDLXNOMXþXMXüLNDPDWXLPDt üHWH.MHQD1DRYDMQDþLQNDPDWQLPVLVWHPRPEU]LQD SURPMHQH´MH- JODYQLFDîNDPDWQDVWRSDDNDGDJODYQLFXVPDWUDPRNXPXODWLYQRPGR]RPEU]LQD SURPMHQH´MHSURSRUFLRQDOQD³NXPXODWLYQRMGR]L Za fenomen kod kojeg MH EU]LQD SURPMHQH SURSRUFLRQDOQD NXPXODWLYQRM GR]L XNOMXþXMH VH SRUDVW SRSXODFLMH HNRQRPVNL UDVW VODER UD]YLMHQH ]HPOMH SRYHüDQMH PRELOQLK WHOefona u difuzijskom periodu itd. 2YRP VH PHWRGRP L]UDþXQDYDMX NDPDWH GRGDMXüL NDPDWH QD JODYQLFX SD VH QRYD JODYQLFD koristi za sljHGHüLYUHPHQVNLSHULRG 8NOMXþHQHNDPDWH JODYQLFDNDPDWH 9MHåED 3RYHüDQMHEURMDãWHWQLKLQVHNDWD âWHWQLLQVHNWLVNDNDYFL VDNXSOMDMXVHXSROMRSULYUHGQRMUHJLML%URMãWHWQLKLQVHNDWDSRYHüDYDVH]D SRMHGLQLFLYUHPHQD1DSUDYLPRPRGHOPDWHPDWLþNRJL]UD]DNRMLSUHGVWDYOMDRYDMIHQRPHQ Procedu ra 1.

A naliza p roblema 1. (OHPHQWLRGOXþLYDQMD 1HND MH EURM ãWHWQLK LQVHNDWD NXPXODWLYQD GR]D L QHND MH SRYHüDQD EU]LQD EU]LQD SURPMHQH 3UHWSRVWDYLWH L UD]PRWULWH NDNR MH SUHGVWDYOMHQD SRYHüDQD EU]LQDNRMDRGUHÿXMHEURMãWHWQLKLQVHNDWD" 2. Pretpostavite i razmotrite promjenu broja ãtetnih insekata. Pretpostavite GDSRVWRMLLGHDOQDRNROLQDLGRYROMQRKUDQH]DSRYHüDQMHEURMDãWHWQLKLQVHNDWD - %URMãWHWQLKLQVHNDWDRGUHÿXMHVHSRYHüDQRPEU]LQRP (3) - 3RYHüDQDEU]LQDMHSURSRUFLRQDOQDEURMXãWHWQLKLQVHNDWD

97


Iz modela dijagrama(4) PRåHWH YLGMHWL GD VH SRYHüDQD EU]LQD EU]R PLMHQMD SUHPD SURPMHQL EURMD ãWHWQLK LQVHNDWD 0HÿXWLP NDNR VH SRYHüDQD EU]LQD XYLMHN PLMHQMD QLMH PRJXüH L]UDþXQDWL VWYDUQLEURMãWHWQLKLQVHNDWD

3RYHüDQD ()1%-"#

%URM %-;'9"6"#

ãWHWQLK

86*>"# )";6"#

3RYHüDQDEU]LQD SURSRUFLRQDOQDNRQVWDQWDîEURMãWHWQLKLQVHNDWD. 3UHGVWDYLWH EURM ãWHWQLK LQVHNDWD VLPERORP NXPXODWLYQH GR]H L SRYHüDQMH EU]LQH NRMD VH RGUHÿXMHVLPERORPEU]LQHSURPMHQH 3RãWR MH SRYHüDQD EU]LQD SURSRUFLRQDOQD EURMX ãWHWQLK LQVHNDWD SUHGVWDYLWH VWRSX UDVWD NDR NUXJ L SUHGVWDYLWH YH]H NRMH SRND]XMX SURWRN SUHGPHWD L] RYRJ NUXJD L EURM ãWHWQLK NXNDFD GR SRYHüDQHEU]Lne. Primijenite isti koncept kao kada je brzina promjene konstantna: - zadajte mali vremenski period, - SUHWSRVWDYLWH GD MH EU]LQD SURPMHQH VWDOQD X PDORP YUHPHQVNRP SHULRGX L L]UDþXQDMWH NROLþLQX SURPMHQHEURMDãWHWQLKLQVHNDWD

,PDMXüL X YLGX GD MH SRYHüDQD EU]LQD VWDOQD PRJXüH MH L]UDþXQDWL NXPXODWLYQX GR]X SRVOLMH SURPMHQH PHÿXWLP SRMDYOMXMH VH JUHãND X L]UDþXQDYDQMX EURMD ãWHWQLK LQVHNDWD NDR ãWR MH SULND]DQR QD VOLFL =ERJWRJD VPDQMLWH JUHãNX SRVWDYOMDMXüL GXåLQX YUHPHQVNRJ SHULRGD NRji je dovoljno PDQML RG YUHPHQVND MHGLQLFD 0HÿXWLP ãWR MH PDQML YUHPHQVNL SHULRG YHüL MH EURM SURUDþXQD YDåQR MH X]HWL vremenski period pravilno prema neophodnoj preciznosti. (tabela 2.).

M"('$"# 2C#

3URPMHQD EURMD ãWHWQLK LQVHNDWD X UD]OLþLWLP YUHPHQVNLP SHULRGLPDSRþHWQD WDþNDLQVHNDWD

H)%&','# 3URPMHQDEURMDãWHWQLKLQVHNDWD# JB"-K# H)',C#%-6')5"$#H)',C#%-6')5"$# 865")-%#()*&# # #

%URMãWHWQLKLQVHNDWDEURMK#

%URMVWYDUQLKãWHWQLKLQVHNDWD# # # #

%URM VWYDUQLK ãWHWQLK LQVHNDWD NDGD VH L]UDþXQDYD V 5)','-;9%,#>')%*B*,#*B#OC+# %URM VWYDUQLK ãWHWLK LQVHNDWD NDGD VH L]UDþXQDYD V 5)','-;9%,#>')%*B*,#*B#I# *UHãND MH YHüD QHJR NRG 5)','-;9*G#>')%*B"#OC+K# # H)%&','# JB"-K# #

Slika 3. 3URPMHQDEURMDãWHWQLKLQVHNDWDX]DYLVQRVWLRGGXåLQHYUHPHQVNRJSHULRGD

Procedu ra 2.

.UHLUDQMHPRGHODPDWHPDWLþNRJL]UD]D 98

#


1. %URMãWHWQLKLQVHNDWD .XPXODWLYQDGR]DSRVOLMHSURPMHQHPRåHVHL]UDþXQDWLQDVOLMHGHüLQDþLQ: %URM ãWHWQLK LQVHNDWD SRVOLMH SURPMHQH WUHQXWQL EURM ãWHWQLK LQVHNDWD SRYHüDQD EU]LQD î vremenski period. 2. 3RYHüDQMHEU]LQH 3RYHüDQMHEU]LQHVHRGUHÿXMH SURSRUFLMRPEURMDãWHWQLKLQVHNDWD (2) 3RYHüDQMHEU]LQH VWRSDUDVWDîWUHQXWQLEURMãWHWQLKLQVHNDWD 3. Model matematiþkog izraza 3ULPLMHQLWHL]UD]SRYHüDQMDEU]LQHQDL]UD]NRMLSUHGVWDYOMDNXPXODWLYQXGR]XSRVOLMHSURPMHQH %URM insekata promjene H)%&','# JB"-K# #

ãWHWQLK Trenutan broj + Stopa rasta poslije = ãWHWQLKLQVHNDWD

%URM ãWHWQLK LQVHNDWD J()*&K#

%URMãWHWQLKLQVHNDWDEURM # 3RYHüDQDEU]LQDEURMPB"-K#

î

Trenutan broj î ãWHWQLKLQVHNDWD

vremenski period

3RYHüDQMH ()1%-'J()*&PB"-K#JIK#

%URMãWHWQLKLQVHNDWDEURM # 3RYHüDQMHEU]LQHEURMGDQ #

C0<,/*/"D879E"

Slika 4.

%URMãWHWQLKLQVHNDWDLSURPMHQDSRYHüDQMDEU]LQHYUHPHQVNLLQWHUYDO

(1) Jedinica vremena je 1 dan. (2) Stopa rasta se tretira kao proporcionalna konstanta. 9MHåED Navedite prednosti i nedostatke uzimanja manjeg vremenskog perioda kada brzina promjene nije stalna, NDRãWRMHSULND]DQRXSULPMHUX 3. .DGDMHEU]LQDSURPMHQHSURSRUFLRQDOQDUD]OLFLL]PHÿXFLOMQHYULMHdnosti i kumulativne doze? Ako MHEU]LQDSURPMHQHSURSRUFLRQDOQDUD]OLFLL]PHÿXFLOMQHYULMHGQRVWLLNXPXODWLYQHGR]HYUãLVH SULODJRÿDYDQMH ]DOLKD (1) X VHNWRUX SURGDMH SULODJRÿDYD VH WHPSHUDWXUD NXüQLK HOHNWULþQLK XUHÿDMD NDRãWRVXNOLPDLWG (1) PriODJRÿDYDQMHNROLþLQD]DOLKDSUHPDPLMHQMDQMXSURGDMH 9MHåED 3URPMHQD]DSUHPLQHYRGHXYRGRNRWOLüX Voda koja se puni u YRGRNRWOLüX je SULODJRÿHQD WDNR GD VH RGUåDYD VWDOQD ]DSUHPLQD YRGH FLOMQD zapremina vode). Modelirajmo ovu promjenu zapremine vode.

99


Procedu ra 1. A naliza p roblema 9RGRNRWOLüRWYDUDþHSYRGRYRGDNDGDMHUD]OLND]DSUHPLQHYRGHYHOLND L]DWYDUDþHSNDGDMH PDOD NDNR EL SULODJRGLR NROLþLQX YRGH NRMD VH WUHED QDSXQLWL 7R ]QDþL GD WUHEDPR YRGLWL UDþXQD RUD]OLFL]DSUHPLQHYRGH´L]PHÿXFLOMQH]DSUHPLQHYRGHL]DSUHPLQHYRGHXYRGRNRWOLüXSlika 5). Neka je "zapremina YRGH X YRGRNRWOLüX NXPXODWLYQD GR]D D EU]LQD SURPMHQH ³EU]LQX GRWRND vode iz vodovoda. 1 .UHLUDQMHJUDILþNRJPRGHOD 2]QDþLWH ]DSUHPLQX YRGH VLPERORP kumulativne GR]HLSRYHåLWHVEU]LQRPGRWRNDL ]DSUHPLQRP YRGH´R]QDþHQRJVLPERORP EU]LQH promjene. 3RãWR VH ³UD]OLND ]DSUHPLQH YRGH RGUHÿXMH "zapreminom vode" i "ciljanom zapreminom YRGH SRYXFLWH OLQLMH L] VYDNH WDþNH ND UD]OLFL zapremine vode". (3) "brziQD GRWRND YRGH SULODJRÿHQD MH proporcionalno "razlici zapremine vode" i povucite linije od "razlike zapremine vode" i "proporcionalne konstante" odvojeno od "brzine dotoka".

/%&'5# 5*B*Q# 5*B"# # /%$&-"#B*1"# 5*B'#

R"1$%9"#B*1'#5*B'#

!*1"#5*B'# A$*5"9#

Slika 5. 3ULODJRÿDYDQMH zapremine vode u YRGRNRWOLüX

!*1"# 5*B'"

86*>"# F-*;"# R"1$%9"# B*1'#5*B'#

/%$&-"# B*1"# 5*B'#

A)*>*)7%*-"$"#9*-;6"-6"#

Procedura 2. 8UHÿHQMHYH]HHOHPHQDWDLVWYDUDQMDPRGHODPDWHPDWLþNRJL]UD]D 1. 9H]DL]PHÿXEU]LQHGRWRNDL]DSUHPLQHYRGH 5D]OLND]DSUHPLQHYRGHSUHGVWDYOMHQDMHQDVOMHGHüLQDþLQ Razlika zapremine vode = ciljna zapremina vode ± trenutna zapremina vode %U]LQDGRWRNDPRåHELWLSUHGVWDYOMHQDNRULVWHüLSURSRUFLRQDOQXNRQVWDQWXQDVOMHGHüLQDþLQ: %U]LQDGRWRND SURSRUFLRQDOQDNRQVWDQWDîUD]OLND]DSUHPLQHYRGH 2. .UHLUDQMHPRGHODPDWHPDWLþNRJL]UD]D 0RGHOPDWHPDWLþNRJL]UD]DSUHGVWDYLt üHPRQDVOMHGHüLQDþLQ Zapremina vode poslije promjene = trenutna zapremina vode + proporcLRQDOQDNRQVWDQWDîFLOMQD zapremina vode ± WUHQXWQD]DSUHPLQDYRGH îYUHPHQVNLSHULRG 9MHåED Predstavite proces grijanja vode napunjene kade podeãDYDMXüL WHPSHUDWXUX L VWDELOL]LUDMXüL MH NRULVWHüLJULMDOLFXLRSUHPX]DSULODJRÿDYDQMHWHPSHUDWXUHNRMD DXWRPDWVNLNRQWUROLãHL]YRUWRSORWH PRGHORP PDWHPDWLþNRJ L]UD]D 2SUHPD ]D SULODJRÿDYDQMH WHPSHUDWXUH NRQWUROLãH EU]LQX JULMDQMD VWRSXJULMDQMD SURSRUFLRQDOQXUD]OLFLL]PHÿXWHPSHUDWXUHYRGHLSRGHãHQHWHPSHUDWXUH

?)1%-"#G)%&"-&"#

M',>')"6F)"# 5*B'#

100


U primjeru 3. pozicija plovka SRND]XMH WUHQXWQX ]DSUHPLQX YRGH D þHS YRGRYRGD VH DXWRPDWVNLSULODJRÿDYDSR]LFLML1DRYDMQDþLQVistem NRMLRGOXþXMHRVOjHGHüHP VWDWXVXXRGQRVX na trenutni zove se feedback control (regulacija povratnom vezom) i to je osnova automatskog kontrolnog sistema (Slika 6). 6LVWHPVNRURVYLKSULURGQLKLGUXãWYHQLKIHQRPHQDMHRYRJWLSD

Slika 6.

Feedback control (regulacija povratnom vezom)

=DVWYDUDQMHGLQDPLþNog modela, odredite koji element fenomena bi trebao biti postavljen kao "kumulatLYQD GR]D =DWLP DQDOL]LUDMWH RVRELQH FLOMD SRVWDYLWH X]URþQX YH]X L SULNDåLWH NDko je "brzina promjene" koja utjeþH QD NXPXODWLYQX GR]X SULND]DQD QD GLMDJUDPX 6DNXSLWH L analizirajte podatke, te promiMHQLWHX]URþQXYH]XVOLNHLPDWHPDWLþNRJL]UD]D 0RGHOPDWHPDWLþNRJL]UD]DIHQRPHQDNRMLVHSULYUHPHQRPLMHQMD 0RGHO PDWHPDWLþNRJL]UD]D IHQRPHQDNRML VHSULYUHPHQRPLMHQMDSUHGVWDYOMHQ MHQDVOMHGHüL QDþLQ 1. Izrazi koji predstavljaju "brzinu promjene". 2. Kumulativna doza poslije promjene = trenutnDNXPXODWLYQDGR]DEU]LQDSURPMHQHîYUHPHQVNL period.

101


2. )HQRPHQYMHURYDWQRüH $NREDFLWHNRFNXQHPRJXüH MHSUHGYLGMHWLNRML EURMüHWHGRELWL%URMNOLMHQWDNRMLGROD]L QD elektronsku blagajnu supermarketa je, WDNRÿHr, QHPRJXüH WDþQR predvidjeti. NePRJXüQRVW SUHGYLÿDQMD ]DKWiMHYD PRGHOLUDQMH SUREOHPD ]DNRQLPD YMHURYDWQRüH 2YR MH PRGHO YMHURYDWQRüH. 0HWRGDUMHãDYDQMDSUREOHPDSULPMHQMXMXüLVOXþDMDQEURM]Dovaj model zove se Monte Carlo metoda. Npr., problem .ROLND MH YMHURYDWQRüD GD üH OHSWLU VOHWMHWL QD UXåX X URNX RG PLQXWD" 3UREOHPPRåHELWLULMHãHQSRPRüX0RQWH&DUORPHWRGH Monte Carlo metoda MH VSHFLILþna MHU NRULVWL VOXþDMQH EURMHYH .DGD EDFLWH NRFNLFX KLOMDGX SXWD LOL GHVHWLQH KLOMDGD SXWD L GRÿHWH GR UHODWLYQH XþHVWDORVWL brojeva od 1 do 6 koje dobijate, YMHURYDWQRüD GRELMDQMD VYDNRJ EURMD SRVWDMH Slika 7). 2YD UHODWLYQD XþHVWDORVW SRND]XMH YMHURYDWQRüXVYDNRJEURMDQDNRFNLFLNRMLGRELMHWH 9MHURYDWQRüD (relativna XþHVWDORVW)

7DþDN"#-"#9*79%7%#

Slika 7. *UDILNRQYMHURYDWQRüHWDþQRJEURMDQDNRFNLFLSULPMHURG.000 bacanja) 2EMDãQMHQMHUMHãDYDQMDSUREOHPDNRULãtenjem Monte Carlo metode: 6NXSEURMþDQLKYULMHGQRVWLNRMHLPDMXLVWXYMHURYDWQRüX]DVYDNLEURMNRMLGRELMHWH 2YRVH]RYHSUREOHPVOXþDMQRJNUHtanja. (3) RAND funkcija programa za rad sa radnim tabelama. (4) RHODWLYQDXþHVWDORVW EURMGRJDÿDQMDXNXSDQEURM. 5HODWLYQDXþHVWDORVWGRELMHQDRGPQRJRSRGDWDNDMHYMHURYDWQRüXGRJDÿDMDNRMLüHVHGRJRGLWL 9MHåED ,]UDþXQDYDQMHEURMDʌ ,]UDþXQDMPRYULMHGQRVWLEURMDʌNRULVWHüL0RQWH&DUORPHWRGu. Procedu ra 1. A naliza p roblema ,]YHGLWHHNVSHULPHQWRJOHG NRULVWHüLVOXþDMDQEURMXNUXJXUHOHYDQWQRP]DL]UDþXQDYDQMHʌL QDSUDYLWHNRUHNFLMXUHODWLYQHXþHVWDORVWLGRNRMHVWHGRãOLL]RYRJLSRGUXþMDNUXJD 3RVPDWUDMPR NYDGUDW X NRML MH XSLVDQD ó NUXJD L SRVWDYLWH WDþNH X XQXWUDãQMRVW NYDGUDWD NRULVWHüL VOXþDMDQ EURM 2YH WDþNH VH ]RYX VOXþDMQH WDþNH 6DGD VX VOXþDMQH WDþNH SRVWDYOMHQH X NYDGUDW VYRMVWYRP VOXþDMQRJ EURMD 5D]PRWULWH YMHURYDWQRüX SRVWDYOMDQD VOXþDMQLK WDþDND X NUXJ V GYD JOHGLãWD YMHURYDWQRüX GR NRMH VH PRåH GRüL HPSLULMVNL VWYDUDQMHP PQRJR VOXþDMQLK EURMHYD UHODWLYQD XþHVWDORVW L YMHURYDWQRüX GR NRMH VH PRåH GRüL SRPRüX RGQRVD SRGUXþMD NYDGUDWD L kvadranta. Procedu ra 2. 'RELMDQMHYULMHGQRVWLEURMDʌ (1) Nacrtajte kvadrat stranice 1 u prvom kvadrantu (Slika 8).

6OLND,]UDþXQDYDQMHʌ0RQWH&DUORPHWRGRP 102


2GUHGLWH GYD VOXþDMQD EURMD X x i uy NRMD VX MHGQDND LOL PDQMD RG 1D WDM QDþLQ GRELMDPR VOXþDMQXWDþNX3VDNRRUGLQDWDPDXx, uy). 3RVWDYLPR 1 VOXþDMQLK WDþDND X NYDGUDW %URM VOXþDMQLK WDþDND NRMH VX SRVWDYOMHQH X NYDGUDQW R]QDþLPR VD Q 5HODWLYQX XþHVWDORVW Q1 JGMH VX VOXþDMQH WDþNH SRVWDYOMHQH X NYDGUDQW SRVWDMX JRWRYRMHGQDNHYMHURYDWQRüHGRNRMHVHPRåHGRüLL]RGQRVDSRGUXþMDNYDGUDWDLNYDGUDQWDNDGDMH N dovoljno veliko. 3RGUXþMHNYDGUDQWD# 3RGUXþMHNYDGUDW"#

9ULMHGQRVWEURMDʌMHʌ| Q1LPRJXüHMHL]UDþXQDWLSULEOLåQXYULMHGQRVWEURMDʌDNRVXEURjevi n i N poznati. (6) Ovdje zamislite kvadrant. 2GQRVSRGUXþMD SRGUXþMHNUXJDSRGUXþMHNYDGUDWD (NVSHULPHQWDOQD YMHURYDWQRüD Q1 LPD JUHãNX KDGD VH EURM HNVSHULPHQDWD RJOHGD SRYHüa, WDþQRVWüHVHSRYHüDWL 9MHåED Objasnite metodu GRELMDQMD]DSUHPLQHVIHUHSROXSUHþQLNDSRPRüX0RQWH&DUORPHWRGH Procedura upotrebe Monte Carlo metode za fenomen vjerovatnoüe prikazana je na sljedeüi naþin: >@3URYMHULWHSRMDYXYMHURYDWQRüH (1) Posmatrajte pojavu i registrujte svaku uþestalost za pojavu koja üe se dogoditi. =DELOMHåLWHXþHVWDORVW LRGUHGLWHGRYMHURYDWQRüHVYHSRMDYHNRMDüHVHGRJRGLWLUHODWLYQD XþHVWDORVW [2] Odredite VOXþDMDQEURMLQDSUDYLWHIHQRPHQSUHPDYMHURYDWQRüLGRNRMHVWHGRãOL (1) Napravite tabelu i grafikon kumulativne (NXPXODWLYQDYMHURYDWQRüD YMHURYDWQRüH 2GUHGLWHVOXþDMDQEURML]LQWHUYDOD SRPRüXkompjutera. Primijenite ga u tabeli, kreirajte JUDILNRQNXPXODWLYQHYMHURYDWQRüHLL]UDþXQDMWHYULMHGQRVWNRMDSUDWLVYDNXYMHURYDWQRüX 0RJXüH MH QDSUDYLWL VLWXDFLMX VOLþQX IHQRPHQX YMHURYDWQRüH NRMD VH GRJDÿD 0RQWH &DUOR PHWRGRP D GRELMHQL SRGDFL VH PRJX NRULVWLWL ]D UMHãDYDQMH SUREOHPD 0HÿXWLP GRELMHQL SRGDFL LPDMX YDULMDFLMX L QLVX WDþQL .DR SRVOMHGLFD WRJD PRUDWH L]DEUDWL SUDYL RG PQRJR VLPXOLUDQLK rezultata. Ɣ0RQWH&DUORPHWRGD 0RJXüH MH ULMHãLWL PDWHPDWLþNH L IL]LþNH SUREOHPH NRML VH QH PRJX ULMHãLWL X WHRUHWVNRP VPLVOX (analitLþNL 5HþHQR MH GD MH VLPXODFLMD QHSUDYLOQRJ NUHWDQMD PDWHULMDOD NRML NRQILJXULãX HOHPHQt DWRPDXSHüL, NDNRELVHRGUHGLODYHOLþLQDLNRQILJXUDFLMD DWRPDSHüL]DGL]DMQLUDQMHSUYDSUDNWLþQD upotreba Monte Carlo metode. 9MHåED Model kockice Napravite NRFNLFX L L]UDþXQDMWH YMHURYDWQRüX EURMD QD NRFNLFL 'RELMHQH UH]XOWDWH XSRUHGLWH VD UH]XOWDWLPDNRMHMHGRELRYDãSULMDWHOM

Procedu ra 1. A naliza p roblema .DNR EL VH UD]MDVQLOR VYRMVWYR YMHURYDWQRüH NRFNLFH NRMX VWH QDSUDYLOL EDFLWH NRFNLFX YLãH pXWDLL]UDþXQDMWHYMHURYDWQRüXEURMDQDNRFNLFLNRMLGRELMHWH

103


Procedu ra 2. 3URYMHULWHEURMGRNRMHJVWHGRãOL 1. Napravite kockicu i bacite je. Formirajte JUXSHRGSRXþHQLNDLQDSUDYLWHNRFNLFXWDNRGDL]JOHGDNDRãWRMHSULND]DQDQDVOLFL 9. SvakLXþHQLNEDFDkockicu 50 puta i biljeåi (uþestalost), tj. koliko puta se pojavio broj na kockici.

Slika 9. Izgled presjeka kockice 2. 'RÿLWHGRUH]XOWDWDSRPRüXYMHURYDWQRüH Podijelite broj pojavljivanja broja na kockici sa ukupnim brojem bacanja. Napravite tabelu i JUDILNRQGRELMHQHYMHURYDWQRüH (Tabela 3, Slika 10). 9MHURYDWQRüD#;",*;6"$-*#-">)"5$&'-'#9*79%7'#

M"('$"#3# 7DþNH -"# 9*79%7%#

8þHVWDORVW J>F6"K#

9MHURYDWQRüD#

9MHURYDWQRüD

#

TaþNHQD kockici S9F>-*#

Slika 10. *UDILNRQ YMHURYDWQRüH napravljene kockice

Rasp rava ,GHDOQDYMHURYDWQRüD EURMDQDNRFNLFLMH]DVYDNLEURM8SRUHGLWHMHVJUDILNRQRPYMHURYDWQRüH kockice koju ste napravili i provjerite odstupanje. U ovom primMHUXYMHURYDWQRüD]DLMHYLVRND a za 1 je niska. Uporedite ove podatke sa podacima druge grupe. 9MHåED Simulirajte k retanje kockice koju ste napravili 'RÿLWHGRNXPXODWLYQHYMHURYDWQRüHYMHURYDWQRüHXSULPMHUXLQDSUDYLWHVLWXDFLMXNRMDSRkazuje WHQGHQFLMXVOLþQXVLWXDFLMLNDGDEDFDWHNRFNLFXNRMXVWHQDSUDYLOL

104


Tabela 4 9MHURYDWQRüD i kumulativna YMHURYDWQRüD 7DþNHQD kockici

9MHURYDWQRüD

Kumulativna YMHURYDWQRüD

"

S9F>-*#

Procedu ra A naliza p roblema 1. ,]UDþXQDMWHNXPXODWLYQXYMHURYDWQRüX .XPXODWLYQD YMHURYDWQRüD EURMD MH YMHURYDWQRüH NDR ãWR MH SULND]DQR X WDEHOL Kumulativna vMHURYDWQRüD EURMD MH GRGDMXüL SUHWKRGQX NXPXODWLYQX RG GR .XPXODWLYQD YMHURYDWQRüD EURMD MH GRGDMXüL SUHWKRGQH NXPXODWLYQH RG GR .DGDGRÿHWHGRNXPXODWLYQHYMHURYDWQRüHEURMHYa od 1 do 6 kako je opisano, posljednja vrijednost kumulDWLYQHYMHURYDWQRüHSRVWDMH6lika 4). Kumulativna YMHURYDWQRüD

7DþNHQDNRFNLFL

6OLND*UDILNRQNXPXODWLYQHYMHURYDWQRüH 2. 3RVWDYOMDQMHVOXþDMQLKEURMHYD Odaberite broj L] LQWHUYDOD > QD RVQRYX NXPXODWLYQH YMHURYDWQRüH Napravite tabelu i grafikon (Tabela 5; Slika 12 NRULVWHüL RYR NDR LQWHUYDO VOXþDMQRJ EURMD ,QWHUYDO VOXþDMQRJ EURMD SRVWDYOMHQRJ]DVYDNLEURMRGJRYDUDYMHURYDWQRüLVYDNRJEURMDNRMLGRELMHWH M"('$"#+#

A*;6"5$&"-&'#>*>%;"#VOXþDMQLK#()*&'5"#

7DþNHQDNRFNLFL#

D-6')5"OVOXþDMQLKEURMHYD #

,QWHUYDOVOXþDMQRJEURMD# #

"

4F,F$"6%5-"# YMHURYDWQRüD#

.XPXODWLYQDYMHURYDWQRüD#

6OXþDMDQEURM#

7DþNHQDNRFNLFL#

Slika 12. 3RVWDYOMDQMHVOXþDMQRJEURMDLJUDILNRQNXPXODWLYQHYMHURYDWQRüH

105


3.

OdabHULWHVOXþDMDQEURMLQDRVQRYXQMHJDGRELt üHWHEURMQDNRFNLFL Uzmite VOXþDMDQEURM L]LQWHUYDOD> LSRJOHGDMWHNRPLQWHUYDOXVOXþDMQLKEURMHYDRGJRYDUD iz tabele i grafikona. Npr., aNRMHVOXþDMDQEURMRQSULSDGDLQWHUYDOXVOXþDMQLKEURMHva od 0.635 do 0.794, tako da se dobije broj 5 kao odgovaUDMXüLEURMQDNRFNLFL6OLND).

9MHåED]DNUDMGLMHOD 1. .DGD VH L]YDGL þHS VD GQD NDGH LVFXUL YUXüD YRGD =D SURPMHQX NROLþLQH YUXüH YRGH X NDGL QDSUDYLWHPRGHOPDWHPDWLþNRJL]UD]D0HÿXWim, vremenom EU]LQDRWLFDQMDYUXüHYRGHELVHWUHEDOD VPDQMLWLSURSRUFLRQDOQRNROLþLQLYUXüHYRGHXNDGL 2. Prodaja digitalnoga fotoaparata po danu se provjerava za poslednjih 100 dana u prodavnici i UH]XOWDW MH L]UDåHQ WDEHORP 1DSLãLPR SURFHGXUX SURPMHQH SURGDMH X URNX RG GDQD SRPRüX 0RQWH&DUORPHWRGHGRELMDQMHPYMHURYDWQRüHLNXPXODWLYQHYMHURYDWQRüH

A)*B"&"#J()*&# &'B%-%7"PB"-K#

8þHVWDORVW JB"-K#

"

LOLYLãH# S9F>-*#

"

106


Dio 3. Kompjuterska simulacija $NR PRGHO PDWHPDWLþNRJ L]UD]D PRåH ELWL L]UDÿHQ PRGHOLUDQMHP PRJXüH MH L]YHVWL L simulaciju. SimuliraW üHPR UD]QH PRGHOH NRULãWenjem programa za rad sa radnim tabelama. Analizirajmo rezultat i prednosti upotrebe kompjutera.

1.

Fenomen koji se mijenja vremenski

3URFHGXUDVLPXODFLMHNRULãWenjem programa za rad sa radnim tabelama: [1] Modeliranje i stvaranje modHODPDWHPDWLþNRJL]UD]D. [2] Kreiranje radne stranice i grafikona. [3] Analiza i provjera rezultata simulacije.

1)

.DGDMHEU]LQDXþHVWDORVWLVWDOQD

86*>"# F-*;"#

!*1"# 5*B'#

9MHåED Promjena zap remine vode u rezervoaru za vodu ,]YHGLWH VLPXODFLMX SRVWDYOMDMXüL SRþHWQX zapreminu vode na 2 l, vremenski period na 1 minut i YULMHPH]DYUãHWNDQDPLQXWDXSULPMHUXGLR Procedu ra 1. 0RGHOLUDQMHLNUHLUDQMHPRGHODPDWHPDWLþNRJL]UD]D 0RGHOPDWHPDWLþNRJL]UD]DPRåHVHGRELWL modeliranjem. Zapremina vode poslije promjenH WUHQXWQD]DSUHPLQDYRGHEU]LQDGRWRNDîYUHPHQVNLSHULRG 2. Kreiranje radne stranice i grafikona 'RGLMHOLWH EURMþDQX YULMHGQRVW VYDNRM üHOLML NDR ãWR MH SUHGVWDYOMHQR QD VOLFL L QDSUDYLWH UDGQX stranicu. Napravite grafikon na osnovu dobijenih rezultata. 3. Analiza i provjera rezultata simulacije 0RåHWHYLGMHWLQDJUDILNRQXGDVHSRYHüDQMH ubrzava pri brzini dotoka. GrafikonWDþNDVWLGLMDJUDP Opseg grafikona: ûHOLMH od A7 do B12

3RþHWQDNROLþLQDYRGH ûHOLMD% Ä %³

3RþHWQR vrijeme

vrijemevrijem e

6OMHGHüHYULMHPH ûHOLMD$ ³ $%³

.ROLþLQD YRGH PLQXW NDVQLMH NROLþ YRGH VWRSD XQRVD vremenski interval (1 minuta) ûHOLMD% Ä %% %³

Slika 1. Promjena zapremine vode u rezervoaru za vodu 107


2)

Kada je brzina promjene proporcionalna kumulativnoj dozi?

9MHåED 5D]PQRåDYDnje akva rijskih ribica U akvariju je 10 ribica,]YHGLWHVLPXODFLMXGDELVWHSURYMHULOLNROLNRULELFDüHELWL]DJRGLQXGDQD DNRMHVWRSDSRYHüDQMDVWRSDVPDQMHQMDDVWYDUQDVWRSDSRYHüDQMD3UHWSRstavlja se da je vremenski period 1 mjesec, okolina za UD]PQRåDYDQMHYHOLþLQHDNYDULMD uz idealne uvjete. Procedura 1. 0RGHOLUDQMHLSUDYOMHQMHPRGHODPDWHPDWLþNRJL]UD]D 3RãWR MH PRGHO LVWL NDR X SULPMHUX SRYHüDQMH ãWHWQLK LQVHNDWD X GLMHOX PRåH VH GRüL GR PRGHODPDWHPDWLþNRJL]UD]DQDVOMHGHüLQDþLQ %URM ULELFD SRVOLMH SURPMHQH WUHQXWQL EURM ULELFD VWRSD SRYHüDQMD î WUHQXWQL EURM ULELFD î vremenski interval 0HÿXWLPVWYDUQDVWRSDSRYHüDQMDMHSURPLMHQMHQDXVWRSXSRYHüDQMD 3RYHüDQD ()1%-"#

?)*&#)%(%7"#

86*>"# )";6"#

2. K reiranje radne stranice i grafikona 1DSUDYLWHUDGQXVWDQLFXNDRãWRMHSUHGVWDYOMHQRQDVOLFLLJUDILNRQQDRVQRYXGRELMHQLKUH]XOWDWD *UDILNRQ dijagram

WDþNDVWL

Opseg üHOLMD$GR%

3RþHWQLEURMULELFD ûHOLMD%

3RþHWQRYULMHPH

SljHGHüHYULMHPH ûHOLMD$ Ä $%³

Broj ribica 1 mjesec kasnije = broj ribica za 0 mjesec + stopa rasta * broj ribica za 0 mjesec* vremenski interval (1 mjesec) ûHOLMD% Ä %% % %³

Slika 2. 3RYHüDQMHEURMDULELFD 108


3.

Analiza i provjera rezultata simulacije ,]JUDILNRQDVHPRåHYLGMHWLGDVHEURMULELFDYUHPHQRPEU]RSRYHüDYD$NRVHVWYDUQDVWRSD SRYHüDQMDSURPLMHQLPRåHWHYLGMHWLGDMHSRYHüDQMHPDORDNRMHYULMHGQRVWPDODX]WREURMULELFD se smanjuje ako vrijednost postane negativna. 9MHåba Uporedite rezultat primjera 2. i rezultat simulacije s vremenskim periodom postavljenim na 0.5.

3)

Kada je brzina promjene proporcionalna razlici ciljne vrijednosti i kumulativne doze?

9MHåED 3URPMHQD]DSUHPLQHYRGHXYRGRNRWOLüX IzvHGLWH VLPXODFLMX SRVWDYOMDMXüL SRþHWQX ]DSUHPLQX YRGH QD l, proporcionalnu konstantu na 0.7, ciljnu zapreminu vode na 10 lYUHPHQVNLSHULRGQDPLQXWDLYULMHPH]DYUãHWNDQDPLQXWD]D primjer 3 u dijelu 2.

Procedura 1. Modeliranje i kreiranje modela matematiþkog izraza. Modeliranjem u dijelu 2, moåe se doüi do modela matematiþkog izraza. =DSUHPLQD YRGHSRVOLMHSURPMHQH WUHQXWQD]DSUHPLQD YRGHSURSRUFLRQDOQDNRQVWDQWDîFLOMQD zapremina vode ± WUHQXWQD]DSUHPLQDYRGH îYUHPHQVNLSHULRG

!*1"# 5*B'#

86*>"# F-*;"#

A)*>*)7%*-"$-"# 9*-;6"-6"#

R"1$%9"# B*1'#5*B'#

/%$&-"# B*1"# 5*B'#

109


2.

K reiranje radne stranice i grafikona 'RGLMHOLWH EURMþDQX YULMHGQRVW VYDNRM üHOLML NDR ãWR MH SUHGVWDYOMHQR QD VOLFL L QDSUDYLWH radnu stranicu. Napravite grafikon na osnovu dobijenih rezultata. 3RþHWQDYULMHGQRVWüHOLMH% ³ %´

3RþHWQRYULMHPH

SljHGHüHYULMHPH ûHOLMD$ Ä $%³ &RS\3DVWHXüHOLMH$GR$

ûHOLMD% Ä %7 +B$2 * (B$4 - B7)

%³

&RS\3DVWHXüHOLMH (B9 do B17)

Slika 3. 3URPMHQD]DSUHPLQHYRGHXYRGRNRWOLüX 3.

Analiza i pregled rezultata simulacije 1D JUDILNRQX PRåHWH YLGMHWL GD VH ]DSUHPLQD YRGH YUHPHQRP PLMHQMD L GRVWLåH FLOMQX zapreminu vode. 9MHåED Provjerite kako se proporcionalna konstanta mijenja kada se u primjeru 3. proporcionalna konstanta promijeni.

110


2. )HQRPHQYMHURYDWQRüH 1)

8SRWUHEDVOXþDMQRJEURMDXSURJUDPX]DUDGVDUDGQLPWDEHODPD

'DELVPRSURYMHULOLRSHUDFLMXPRGHODYMHURYDWQRüH]DkompjuterVNXVLPXODFLMXVOXþDMDQ broj VH NRULVWL NDR ãWR MH RSLVDQR X GLMHOX 2VQRYQL RG VOXþDMQLK EURMHYD MH QHSURPMHQMLYL VOXþDMni broj7HãNRMHQDSUDYLWLLGHDOQXNRFNLFX1RYþLüQLMHQDSUDYOMHQWDNRGDSLVPRLJODYDL]JOHGDMXLVWR =ERJWRJDL]YHGLPRVLPXODFLMXNRULVWHüLVOXþDMDQbroj u programu za rad sa radnim tabelama 6OXþDMDQ EURM ]D NRML VH YULMHGQRVW L] LQWHUYDOD >) VOXþDMQR SRMDYOMXMH X LVWRM VWRSL ]RYH VH VWDQGDUGQLQHSURPMHQMLYLVOXþDMni broj. V jeåba 4. Pravljenje grafi kona mjesta za sjedenje Brojevi stolica su dodijeljeni za stolice kao ãto je prikazano na slici. 2GUHGLPR PMHVWD]DXþHQLNH NRULVWHüLVOXþDMDQEURM T";6"5-%9"

Procedu ra 1. Modeliranje 2GUHGLWH VOXþDMDQ EURM L] LQWHUYDOD > L GRGLMHOLWH VOXþDMDQ EURM VMHGLãWD XþHQLNX NRULVWHüL UDVWXüLSRUHGDN 2. K reirajte radnu stranicu i rezultat simulacije 8QHVLWH YULMHGQRVW X VYDNX üHOLMX NDR ãWR MH SULND]DQR QD VOLFL 2GUHGLWH VOXþDMDQ EURM SRPRüX5$1'IXQNFLMHLL]UDþXQDMWHSRUHGDNSRPRüX5$1.IXQNFLMH

%URMVMHGLãWD

2GUHGLPRVOXþDMDQEURML]LQWHUYDOD[ 0,1) ûHOLMD% Ä 5$1' ³ &RS\3DVWHXüHOLMH%GR%

2GUHÿLYDQMHSRUHWND ûHOLMD& Ä 5$1.%%% ³ &RS\3DVWHXüHOLMH&GR&

Slika 4. Simulacija sjedenja

111


3.

Analiza i pregled rezultata simulacije 3URYMHULWHUD]OLNHUH]XOWDWDQRYLPL]UDþXQDYDQMHP 2YRPIXQNFLMRPELUDPRVOXþDMDQEURML]LQWHUYDOD>

2)

6LPXODFLMDPRGHODYMHURYDWQRüe

9MHåED %DFDQMHQRYþLüD ,]YHGLWH VLPXODFLMX IHQRPHQD QRYþLüD .ROLND MH YMHURYDWQRüD GD üH QRYþLü NDGDJDEDFLWHSDVWLQD³JODYX´" Procedu ra 1. Modeliranje 3RãWRMHYMHURYDWQRüDGDüHQRYþLüSDVWLQDÄJODYX³ 1/2, postavite uvjet manji od 0.5 da üe biti ³glavaí odredite sluþajan broj iz intervala [0, 1). 2. K reirajte radne stranice i rezultat simulacije 8QHVLWHYULMHGQRVWXVYDNXüHOLMXNDRãWRMHSULND]DQRQDSlici 5. Broj podataka bi trebao da bude 10. Broj podataka

2GUHGLPR VOXþDMDQ EURM L] LQWHUYDOD [ 0,1) ûHOLMD% Ä 5$1' ³ &RS\3DVWHXüHOLMH%GR%1)

1 je za glavu, a 0 za pismo ûHOLMD& Ä ,)%< ³ Copy/3DVWHXüHOLMH&GR&11)

9MHURYDWQRüDGDüHSDVWLÄJODYD³ ûHOLMD& Ä 680&&

Slika 5. 6LPXODFLMDEDFDQMDQRYþLüD 3.

Analiza i pregled rezultata simulacije 3URYMHULWH UD]OLNH UH]XOWDWD QRYLP L]UDþXQDYDQMHP. U ovom primjeru broj podataka je 10, PHÿXWLPYDULMDFLMDYMHURYDWQRüHVHVPDQMXMHL]DWYDUDQDDNRSRYHüDWHEroj podataka. Zadata k ,]YHGLWHVLPXODFLMXSRVWDYOMDMXüLEURMSRGDWDNDXSULPMHUXQD Primjer 6. ,]UDþXQDYDQMHEURMDʌ 6LPXOLUDMPRYULMHGQRVWEURMDʌ Procedu ra 1. 0RGHOLUDQMH«««$NRMHSROXSUHþQLNNUXga postavljen na 1 za 4. primjer u 2. dijeluPRåe se GRüLGRUH]XOWDWDQDVOMHGHüLQDþLQ: ʌ| 4n/N 3RãWRMH1VOXþDMQDWDþNDXNYDGUDWXRGUHGLWH1.000 EURMHYD VOXþDMQHEURMHYH; .DNR MH Q EURM VOXþDMQLK EURMHYD X SUYRP NYDGUDQWXRQGD MH to EURM VOXþDMQLK EURMHYD NRML ispunjavaju uvjet X2+Y2 d 1. 112


Slika 6. ,]UDþXQDYDQMHEURMDʌ0RQWH&DUORPHWRGRP 2.

K reiranje radne st ranice i rezultat simulaci je 8QHVLWH YULMHGQRVW X VYDNX üHOLMX NDR ãWR MH SULND]DQR QD Slici 7. Broj stvarnih podataka je 1.000, a samo 10 podataka je prikazano.

6OXþDMDQEURM; =RAND()

Procjenjuje se da li postoji krug. Ako postoji krug izbrojmo vrijednosti ûHOLMD ) Ä &2817,)&&³< ³ (³

6OXþDMDQEURM< =RAND()

%URMVOXþDMQLKEURMHYD Od 100 do 1000

Vrijednost kruga X2+Y2 ûHOLMD& Ä $ $% %³

Slika 7. ,]UDþXQDYDQMHVLPXODFLMRPYULMHGQRVWLEURMDʌ 3. Analiza i pregled rezultata simulacije 3URYMHULWHYULMHGQRVWNRMDVHSULEOLåDYDʌ DNRVHSRYHüDEURj podataka. ʌ"

,]UDþXQDYDQMHʌ#

?)*&"

Slika 8. 5D]OLNDYULMHGQRVWLEURMDʌSUHPDEURMXVOXþDMQLKEURMHYD (1) Ovom se funkcijom provjerava broj elemenata koji odgovaraju uvjetLPD SUHWUDåLYDQMD XNOMXþHQLKXRGUHÿHQLLQWHUYDO (2) Vrijednost brojDʌMH« Zadata k Napravite grafikon simulacije sa brojem podataka od 100 do 1.000 u primjeru 6. 113


9MHåED Pravljenje elekt ronske kockice 1DSUDYLPRHOHNWURQVNXNRFNLFXLL]UDþXQDMPRYMHURYDWQRüXSRMDYOMLYDQMDEURMDWDþDNDQDNRFNLFL

Procedu ra 1. Modeliranje 1DSUDYLWHNRFNLFXNUHLUDQMHP VOXþDMQRJ EURMD L] LQWHUYDOD> SRPQRåLWHJDVD EURMHP L dodajte broj 1. 2. K reiranje radne stranice i rezultat simulacije 8QHVLWH YULMHGQRVWL X VYDNX üHOLMX NDR ãWR MH SULND]DQR QD Slici 9. Broj stvarnih podataka je PHÿXWLP6lika 9. pokazuje samo 10 podataka.

Broj podataka

Napravite taþke na kocki ûHOLMD& ³ ,17% ´

,]UDþXQDMWHXþHVWDORVW]DWDþNHQDNRFNL ûHOLMD)Ä &2817,)&&( ³

,]UDþXQDWDYMHURYDWQRüD ûHOLMD* Ä ))³

8NXSQDYMHURYDWQRüD ûHOLMD* Ä 680** ³

Slika 9. Pravljenje elektronske kockice 3.

Analiza i pregled rezultata simulacije 3URYMHULWH SULEOLåDYD OL VH YMHURYDWQRüD EURMD WDþDND NRFNLce broju DNR SRYHüDWH EURM podataka. 2YRP IXQNFLMRP VH GROD]L GR QDMYHüHJ FLMHORJ EURMD NRML QH SUHOD]L RGUHÿHQX EURMþDQX vrijednost. Zadata k %DFLWHQRYþLüDNRSDGQHJODYDSRPMHULWHVH]DXVPMHUX;-ose, ako bude pismo, pomjerite se za 1 u smjeru Y-ose. .ROLNDMHYMHURYDWQRüD GDüHWHVWLüLGRWDþNH SRVOLMH 10 bacanja?

114


3.

Simulacija poretka

5HG NXSDFD NRMH WUHED XVOXåLWL QD XUHÿDMX ]D SURGDMX NDUDWD L HOHNWURQVNRM EODJDMQL X supermarketu zove se queuing/poreda k. Na mjestu gdje se redovi formiraju, neophodno je XVNODGLWL YH]X L]PHÿX EURMD XUHÿDMD L YUHPHQD þHNDQMD NXSFD Razmislimo o tome na primjeru supermarketa s jednom elektronskom kasom. 1.

K ada nema ljudi na elekt ronskoj kasi (nema poretka) 9ULMHPH NDGD NXSDF GRÿH MH SRþHWQR vrijeme usluge. 7R ]QDþL SUHWKRGQL NXSDF MH RWLãDR V HOHNWURQVNHNDVHSULMHQHJRãWRVOMHGHüLNXSDFGRÿH 7.#$%1%!8-9'36'" Kasa je otvorena. 2-34/!5#3'6#"

7.#$%1%!8-9'36'" *ĀLFD/!0'&'1#"

<=!3%6>&8#"

K asa :%;-&8" *ĀLFD/! 0'&'1#"

2-34/! 5#3'6#! "

2.

Prethodni kupac je na elekt ronskoj kasi (postoji queuing/poredak) $NRVOMHGHüLNXSDFGRÿHSULMHQHJRãWRMHSUHWKRGQLNXSDFXVOXåHQNXSDF koji dolazi kasnije PRUD GD þHND GRN VH QH ]DYUãL XVOXåLYDQMH NXSFD NRML MH X UHGX SULMH QMHJDQMH 8 RYRP VOXþDMX YULMHPH NRMH SURWHNQH RG PRPHQWD XVOXåLYDQMD NXSFD LVSUHG QMHJDQMH MH SRþHWQR YULMHPH XVOXåLYDQMDNXSFDNRMLGRÿHNDVQLMH 7.#$%1%!8-9'36'"

Drugi kupac je ispred, PRUDPVDþHNDWL.

2-34/!5#3'6#"

7.#$%1%!8-9'36'" *ĀLFD/!0'&'1#"

<=!3%6>&8#"

K asa

" 28$#;'/!0'&'1#"

:%6>&8'"

2-34/! 5#3'6#! "

Primjer 8. Poredak na automatu za prodaju karata u zabavnom parku

U zabavnom parku je automat za prodaju karata za zabavni park. Periodi dolaska kupaca su LVSLVDQLNDRNXPXODWLYQDYMHURYDWQRüDXWDEHOLL LQWHUYDO MHGRGLMHOMHQ,]YHGLWHVLPXODciju- koja YUVWDSRUHWNDMHPRJXüD]DNXSDFDDNRLVSUHGDXWRPDWDQHPDNXSDFD

115


Procedu ra 1. Modeliranje "Periodi dolazaka kupaca" i "vrijeme usluge" su dva glavna elementa za modeliranje poretka. Periodi dolaska kupca mogu se odrediti dodjeljiYDQMHP VOXþDMQLK EURMHYD NRML RGJRYDUDMX NXPXODWLYQRMYMHURYDWQRüL9ULMHPHXVOXJHMHRJUDQLþHQRQDVHNXQGL M"('$"#I"

3HULRGGRODVNDNXSFDSURãODVLWXDFLMD " 8)'B-&"# 5)%&'B-*;6#

A')%*B#B*$";9"# J;'9F-B"K#

8þHVWDORVW#

4F,F$"6%5-"# YMHURYDWQRüD#

9MHURYDWQRüD#

LOLYLãHPDQMHRG#

#

#

#

#

LOLYLãHPDQMHRG#

#

#

#

#

LOLYLãHPDQMHRG#

#

#

#

#

LOLYLãHPDQMH#*B#=O#

#

#

#

#

LOLYLãHPDQMHRG#

#

#

#

#

LOLYLãHPDQMHRG#

#

#

#

#

LOLYLãH#

#

#

#

#

#

#

#

#

S9F>-*#

"

(1) Postavite vrijeme dolaska prvog kupca (kupac 1 QD=DGROD]DNNXSDFDRGGRL]UDþXQDMWH iz kog intervala je umetnuta vrijHGQRVW VOXþDMQRJ EURMD L RGUHGLWH YULMHPH LQWHUYDOD GROD]DND NRML odgovaraju tom intervalu. (2) Provjerite da li je automat otvoren pri dolasku kupca i ako jeste, postavite status automata na ³RWYRUHQR´DDNRQLMHRWYRUHQRSRVWDYLWHQD³VDþHNDMWH´ (3) PRþHWQR YULMHPH XVOXJH MH YULMHPH GRODVND DNR MH DXWRPDW RWYRUHQR L YULMHPH NDGD MH ]DYUãHQDXVOXJD]DNXSFDNRMLVWRMLSULMHQMHJDQMHDNRMHDXWRPDW³VDþHNDMWH´ 9ULMHPH NDGD MH XVOXJD ]DYUãHQD MH YULMHGQRVW ]D NRMX VH GRGDMH YULMHPH XVOXJH QD SRþHWQR vrijeme usluge. 9ULMHPH þHNDQMD MH YULMHPH GRELMHQR NDGD YULMHPH GRODVND RGX]PHPR RG SRþHWQRJ YUHPHQD usluge. 2.

K reiranje radne st ranice i rezultat simulaci je KDR ãWR MH SULND]DQR QD VOLFL XQHVLWH YULMHGQRVWL X VYDNX üHOLMX ]D NXSFD Slika 11. na VOMHGHüRM VWUDQLFL SRND]XMH NUHLUDQX UDGQX VWUDQLFX L UH]XOWDW VLPXODFLMH 3HULRGL GRODVND NXSFD X tabeli 1 su uneseni u gornjem dijelu radne stranice. H)%&','# B*$";9""

T',"# 9F>"7"# ($"G"&-%"

-"#

3RþHWQR YULMHPH XVOXJH YULMHPH B*$";9"# ûHOLMD) '"

9ULMHPH ]DYUãHWND F;$FG'# ûHOLMD# JUI3K# VLWI3XYI3V" HULMHPHþHNDQMD# ûHOLMD, )Q!I3V"

Slika 10.

116

Prvi kupac


6OXþDMDQ EURM MH XQHVHQ X üelije (B14 to B17) na slici 11. i na osnovu te vrijednosti srednja YULMHGQRVWüHOLMD&WR& VHRGUHÿXMHNRULVWHüL/22.83IXQNFLMX]DüHOLMH&GR& /22.83%))&& üHOLMH& SUHWUDåXMHYULMHGQRVW üHOLMH% L]RSVHJD (F3) L X üHOLMDPD && XQXWDU RGJRYDUDMXüHJ LQWHUYDOD SRGDFL NRML RGJRYDUDMX YULMHGQRVWLüHOLMH% VXSULND]DQL 0HÿXWLPNDGDQHPDRGJRYDUDMXüLKSRGDWDNDXüHOLMDPD )) QDMYHüD YULMHGQRVW PDQMD RGWUDåHQH YULMHGQRVWL MH SULND]DQD 8 RYRP VOXþDMX YULMHGQRVW üHOLMH % MH üHOLMD ) þLMD MH YULMHGQRVW MH QDMYHüD YULMHGQRVW PDQMD RG YULMHGQRVWL NRMD VH WUDåL D YULMHGQRVW üHOLMH & NRMD RGJRYDUD WRM YULMHGQRVWL SULND]DQD MH X üHOLML&

A)*7%&'-&'-*# ;6"6F;*,# "F6*,"6"# ûHOLMD# JWI=K# VLDWJ_I=LV*>'-V\!I=\UI3KV" ,]UDþXQDWR QD LVWL QDþLQ NDR 1"#9F>7"#I# ûHOLMD#JUI=K#VLWI=XYI=V" ,]UDþXQDYDQMHYUHPHQDGRODVND# ûHOLMD#J!I=K#VL!I3X/I=V"

H)','-;9%# >')%*B# >)%&'# B*$";9"# 9F>7"#2#>*;$%&'#B*$";9"#9F>7"#I# ûHOLMD#J?I=K#VLRNT!JKV"

86"6F;#"F6*,"6"# ûHOLMD ( ,)'!LUI3\# V*65*)'-*V\VSULþHNDMWHVKV"

,]UDþXQDY"-&'#>')%*B"#B*$";9"#9F>7"#I#%$%#9F>7"#2# ûHOLMD#J/I=K#VLZ[[4SAJ?I=\W]<\/]3^/]
Slika 11. 3HULRGLGRODVNDNXSFDLVWDQMHDXWRPDWDEXGXüDSURJQR]D 3.

Analiza i pregled rezultata simulacije 7HãNRMHYLGMHWLSURPMHQXSRUHWNDYUHPHQRPQDRVQRYXSOLNH7R]QDþLPRåHWHSURYMHULWL SRVWRMDQMHSRUHWNDL]DXWRPDWDLGXåLQXYUHPHQDþHNDQMDL]YUHPHQDþHNDQMDPHÿXWLPPRåHWH vidjeti koliko je ljudi u redu. =ERJ WRJD DNR SUHWYRULWH SURPMHQX SRUHWND X JUDILNRQ NDR ãWR MH SULND]DQR na Slici 12, PRåHWH YLGMHWL GD VH SRUHGDN PLMHQMD YUHPHQRP 9RGRUDYQD RVD SUHGVWDYOMD YULMHPH D YHUWikalna RVD SUHGVWDYOMD NXSFD 1DSUDYLWH GLMDJUDP SRþHWND XVOXJH YUHPHQD XVOXJH L ]DYUãHWND XVOXJH 4"B"# &'# >')%*B# B*$";9"# 9)"6"9\# "# (Slika 12). A')%*B# *B# B*$";9"# &'B-*G# 9F>7"# B*# ]DYUãHWND XVOXJH SUHGVWDYOMHQR MH (%&'$%,#@*)%1*-6"$-%,#;6F>7',C# !*$"1"9# 3RþHWDNXVOXJH#

!*$"1"9# 9F>7"# I# P# F;$FG"#&'#>*þHOD#

=DYUãHWDNXVOXJH]DNXSFD#I# 3RþHODXVOXJD]DNXSFD#2# #

=DYUãHWDN F;$FG'# H)%&','# þHNDQMD *(*&'-*# H)%&','#F;$FG'#

F;$FG"# 1"# >)'6@*B-*G# 9F>7"# -%&'# ]DYUãHQD# 6"9*# B"# -*5%# 9F>"7# ,*)"# þHNDWL# GRN VH QH ]DYUãL XVOXJD ]D >)'6@*B-*G# 9F>7"# %# (%&'$%# ;6F>"7# J5)%&','# F;$FG'K# VH ãLUL QD G';-F# VWUDQXRG]DYUãHWNDXVOXJH#

MH

!*$"1"9# 9F>7"#2#

9ULMHPHþHNDQMD 9F>7"#2#

Slika 12. 3RORåDMJUDILNRQDUHGDQMD 117

=DYUãHWDNXVOXJH]DNXSFD#


$NR SRVPDWUDWH JUDILNRQ L SURYMHULWH EURM RERMHQLK VWXEDFD PRåHWH YLGMHWL GXåLQX SRUHWND (SOLNDD $NRSRVWDYLWHEURMNXSDFDNRMLþHNDMXLYULMHPHPRåHWHQDSUDYLWLJUDILNRQ vremenske promjene u redanju (Slika 13 b). U rezultatu na slici 13. QDMGXåLUHGMHRGRVREHLVHNXQGLQDMGXåHYULMHPHþHNDQMDMH sekundi za kXSFDLSURVMHþQRYULMHPHþHNDQMDMHVHNXQGL J"K#8%,F$"7%&"#>*)'69""

H)%&','#J;'9F-B"K"

4F>"7"

E 'XåLQDUHGD" 'XåLQDUHGDQMDOMXGLK"

H)%&','#J;'9F-B"K"

Slika 13. Grafikon poretka 8SRUHGLWH YULMHGQRVW VOXþDMQRJ EURMD L UHG EURMþDQH YULMHGQRVWL NXPXODWLYQH YMHURYDWQRüH L usredsredite se na liniju vrijednosWL NXPXODWLYQH YULMHGQRVWL þLMD MH EURMþDQD YULMHGQRVW YHüD RG QDMEOLåHYULMHGQRVWLVOXþDMQRJEURMDWHXSRWUijebite srednju vrijednost te linije kao perioda dolaska. 1SUNDGDVOXþDMDQEURM postoji u intervalu od 0.640 ilLYLãHLPDQMHRG kupac dolazi u periodima srednje vrijednosti 25 sekundi. 2YR MH IXQNFLMD ]D SUHWUDåLYDQMH RGUHÿHQH YULMHGQRVWL LQWHUYDOD L SULND] YULMHGQRVWL üHOLMH X RGJRYDUDMXüHPLQWHUYDOX 9MHåED ,]YHGLWHVLPXODFLMXGDSURYMHULWHNDNRVHPLMHQMDYULMHPHþHNDQMDNDda je vrijeme usluge 20 sekundi ili 25 sekundi.

9MHåED]DNUDM 1. Izvedimo simulaciju za korisnike Interneta. Postavite 10 miliona ljudi za populaciju korisnika, VWRSX SRYHüDQMD KLOMDGH OMXGLJRGLãQMH YUHPHQVNL LQWHUYDO QD JRGLQX L ]DYUãHWDN QD godina. 0RGHOPDWHPDWLþNRJL]UD]DMHSUHGVWDYOMHQQDVOMHGHüLQDþLQ Populacija korisnika poslije promjene = trenutna populacija korisnika + stopa poveüanja îtrenutna populacija korisnika îvremenski period. 2. Klima XUHÿDM NRML KODGL L JULMH LQVWDOLUDQ MH X SURSRUFLML V UD]OLNRP L]PHÿX WUHQXWQH VREQH temperature i postavljene temperature. Postavite stopu promjene temperature na 0.3 i simulirajte SURPMHQXWHPSHUDWXUH]DPLQXWDSRPRüXYUHPHQVNRJLQWHUYDODRGPLQXWH

118


Dijagram modela je prika]DQQDGHVQRMVOLFL3RþHWQDWHPSHUDWXUDMH&DSRVWDYOMHQDWHPSHUDWXUH MH& ?)1%-"#>)*,&'-'"

86*>"# >)*,&'-'# 6',>')"6F)'"

M',>')"6F)""

R"1$%9"# 6',>')"6F)'"

A*;6"5$&"-&'# 6',>')"6F)'"

3. Za model temperature vode u kadi u zadatku dijela 2, kada je trenutna temperatura YRGH& a postavljena temperatura MH & SRVWDYLWH NRHILFLMent grijanja tako da temperatura vode dostigne postavljenu temperature za otprilike 20 minuta i izvedite simulaciju s vremenskim intervalom postavljenim na 1 minutu'RÿLWHGRPLQLPDOQRJNRHILFLMHQWDJULMDQMD]DWHPSHUDWXUHYRGHRG& LOLYLãH]DPLQXWD 4. Kada je koeficijent grijanja za model temperature vode u kadi u prethodnom zadatku 0.2, L]YHGLWHVLPXODFLMXNRULVWHüLDODWPRGHOLUDQMD

5. 2GOXþHQRMHda VHQDSODWLSRMHQDRGXþHQLND2GUHGLWHVOXþDMDQEURML]LQWHUYDOD L RGOXþLWHGDQRYþLüRG jena treba donijeti ]DPDQMHRGDUDþXQRG.000 jena treba donijeti ]DLOLYLãHLL]YHGLWHVLPXODFLMXNDNRELste SURYMHULOLNROLNRQRYþLüDRG jena treba pripremiti. 6. Prodaja digitalnog fotoaparata je provjeravanD ]D SURãOLK GDQD X SURGDYnici i rezultat je prikazan u desnoj tabeli. Izvedite simulaciju za promjenu prodaje unutar 10 dana.

119

Poglavlje 5. Upotreba i kreiranje baze podataka

Poglavlje 5. podataka

Upotreba

i

k reiranje

baze

Dio1. %D]DSRGDWDNDLSUHWUDåLYDQMHLQIRUPDFLMD Informacije GDQDV GRELMDMX VYH YHüL ]QDþDM pa se javlja problem njihovog organizovanja. Pod organizacijom podataka podrazumijeva se njihovo predstavljanje i povezivanje. Organizacija podataka u datoteke1 QD]LYD VH NRQYHQFLRQDOQLP QDþLQRP RUJDQL]DFLMH SRGDWDND D RUJDQL]DFLMD podataka u vidu integrisanih podataka naziva se baza podataka. U ovom poglavlju objasnit üHPR pRMDP ED]H SRGDWDND VYUKX NRULãWHQMD ED]H SRGDWDND L SUHWUDåLYDQMD LQIRUPDFLMD NDNR ELVPR SURQDãOLSRWUHEQHSRGDWNH

1.

âWDMHED]DSRGDWDND" 1) Osobine baza podataka

Baza podataka se deILQLãH NDR VNXS FHQWUDOL]RYDQLK podataka tako da se obrada podataka i QMLKRYRSUHWUDåLYDQMH PRåHXVSMHãQRSULPMHQMLYDWL 2UJDQL]DFLMD SRGDWDND X GDWRWHNH GRYRGL GR WRJD GD UD]OLþLWH GDWRWHNH VDGUåH LVWH SRGDWNH þLPH VH RWHåDYD QMLKRYR RGUåDYDQMH L QHSRWrebno zauzimanje memorijskog kapaciteta. Ovakva organizacija dovodi i do dupliranja podataka i rasta obima podataka. 'DWRWHND6DYMHWDXþHQLND Zdravstveni kartoni Datoteka svih ãNROH XþHQLND XþHQLNDãNROH

.RGXÿHQ#6' Klub bejzbol tenis PC

2KNOXEMHUD]OLþLW þDN L ]D LVWL NRG XþHQLND

.RGXÿHQLND Klub

.RGXÿHQLND Klub

ejzbol tenis PC

fudbal tenis PC

Suprotnost se pojavljuje jer se svaka datoteka posebno RGUåDYD.

Slika 1. 8SUDYOMDQMHSRVWRMHüLPLQIRUPDFLMDPD

""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""" " 1 3ROMHMHQDMPDQMDORJLþNDMHGLQLFDSRGDWND6NXSSROMDNRMLVHRGQRVLQDLVWLSRMDPQD]LYDVHVORJDVNXSVORJRYDþLQL datoteku. 120


Ovi nedostaci se prevazilaze organizacijom podataka u vidu integrisanih podataka, tj. baza podataka. Kod baza podataka nema dupliranja podataka i novi podaci se jednostavno mogu dodavati. Moguüe je poveüati poslovanje ili poboljãati kvalitet i pouzdanost informacija, tako da se baze podataka koriste u gotovo svim organizacijama.

# 6DYMHWXþHQLNDãNROH#

# #

*UHãDNDQHma jer su SRGDFL VPMHãWHQL X bazu podataka. # ?'@'!4-8'+'6'! .RGXþHQLND

`B)"5;65'-%#9")6*-%# 8þHQLFLãNROH

Slika 2.

2)

4$F(

I:3a# #

?'&1(*$#

.RGXþHQLND# # 4$F(#

Upravljanje informacijama pomoüX baze podataka #

Funkcije baze podataka

3ULVWXS L NRULãWHQMH SRGDWDND L] ED]H SRGDWDND RPRJXüHQR MH SURJUDPLPD NRML VH QD]LYDMX sistem za upravljanje bazom podataka (DB MS-Data Base M anagement Systems). Bazu podataka, SRSUDYLOXNRULVWLYHOLNLEURMNRULVQLND)RUPLUDQMHP]DMHGQLþNHED]HSRVWLåXVHVOjHGHüLFLOMHYL 1. smanjuje se dupliranje podataka, VYDNLNRULVQLþNLSURJUDPREXKYDWDSRGDWNHXRGJRYDUDMXüRMVWUXNWXULi formatu, NRULãWenje podataka nije uvjetovano SR]QDYDQMHPXQXWUDãQMHRUJDQL]DFLMHED]HSRGDWDND SRVWRMHüHDSOLNDFLMHQHPRUDMXVHSRQRYRSURJUDPLUDWLSULXYRÿHQMXQRYRJVRIWYHUDLKDUGYHUD ODNãHVH]DGRYROMDYDSRWUHED]DEXGXüLPSURãLUHQMHPbaze podataka novim podacima, ]DMHGQLþNLQDþLQSULVWXSDSRGDFLPD]DVYHNRULVQLNHRPRJXüDYDRODNãDQXNRQWUROXL]DPMHQX

121


2. Vrste baza podataka 1)

Klasifikacija prema strukturi

'HILQLVDQLRGQRVL]PHÿXSRGDWDNDXED]LRGUHÿXMHJOREDOQXORJLþNXVWUXNWXUX2GQRVLL]PHÿX SRGDWDNDPRJXVHSUHGVWDYLWLRGUHÿHQLPVWUXNWXUDPDSRGDWDND3RVWRMHþHWLULORJLþNHVWUXNWXUHED]D SRGDWDNDKLMHUDUKLMVNDPUHåQDUHODFLRQDLREMHNWQD 1.

H ijera rhijska stu r ktura H ijera rhijski tip zasniva se na strukturi u kRMRM VX SRGDFL XUHÿHQL YH]RP URGLWHOM-dijete. 5RGLWHOM PRåH GD LPD YLãH RG MHGQRJ GMHWHWD DOL GLMHWH LPD VDPR MHGQRJ URGLWHOMD 2YD VWUXNWXUD podataka ima oblik stabla. Sastoji se od korijenskRJ VHJPHQWD L QMHPX SRGUHÿHQLK VHJPHQDWD 1DGUHÿHQL VHJPHQWL PRJX LPDWL YLãH SRGUHÿHQLK VHJPHQDWD D SRGUHÿHQL VHJPHQWL PRJX LPDWL VDPRMHGDQQDGUHÿHQL Npr., predstaYLPR SR]LFLMH XþHQLND u klubu (Slika 3). *UXSLãLPR þODQRYH ýODQVYDNRJ razreda EHM]ERO NOXED X RVQRYQRM ãNROL ]D VYDNL UD]UHG $NR åHOLPR GD SUHGVWDYLPR GD VX þODQRYL % L O RERMLFDEDFDþLWDNYXYH]XQHPRåHPR 3. razred 2. razred 1. razred dodati u hijerarhijskoj strukturi.

C hiho ku 2â

Toshima 2â

H arusawa M2â

Toshima 2â

H arusawa 2â

"

M iss .

"

A

M r.

B

M r.

C

M iss.

D

M iss.

E

M r.

M iss.

O

P

Slika 3. Hijerarhijski tip

2.

M reåna st ru ktura Za razliku od hijerarhijske baze podataka i hijerarhijske strukture podataka, mreåna baza podataka zasniva se na mreåi podataka povezanih tako da ne postoji ni korijenski ni podreÿeni segmenti8RVQRYLMHRYRKLMHUDUKLMVNDVWUXNWXUDPHÿXWLPQHVDPRGDURGLWHOMLPDYLãHRGMHGQRJ GMHWHWD QHJR L GLMHWH LPD YLãH RG MHGQRJ URGLWHOMD VLãHVWUXNH NODVH YH]H URGitelj-dijete (set) mogu biti predstavljene PUHåQLP WLSRP. U uvjetLPD NDGD VX YH]H L]PHÿX SRGDWDND MHGQRVWDYQH L PDOREURMQHPUHåQDLKLMHUDUKLMVNDVWUXNWXUD]DGRYROMDYDMXSRWUHEHNRULVQLND 8 PUHåQRM VWUXNWXUL Slika 4 &KLKRNX RVQRYQH ãNROH &KLKRNX RVQRYQD ãNROD L QMHQ ELYãL XþHQLN 7RVKLPD RVQRYQH ãNROH VHW EDFDþD EDFDþ L þODQ þLMD SR]LFLMD MH EDFDþ VHW KYDWDþD LWG mogu biti predstavljeni.

122


! ýlan svakog razreda ! F/!.'@.%8

!

G/!.'@.%8!

"H#H-6>! 2ã" "H#H-6>! 2ã!

I-3H#1'! ! 2ã"

J'.>3'K'! 2ã!

"

"

I-3H#1'! ! 2ã"

"

J'.>3'K'! 2ã! "

" 5#33/!

5./!

A! "

?! "

"

5./!

"! "

"

5#33/!

B! "

5#33/!

5./!

5#33/!

D!

E"

! ! C! "

"

+YDWDÿ!

6HWEDFDÿD"

6HWKYDWDÿD"

"

! L#$%,-!

"

"

"

%DFDÿ!

! ! 0HQDGæHU!

"

"

"

Slika 4. 0UHåQLWLS 3.

Relaciona baza podataka Predstavljanje podataka dvodimenzionalnim tabelama predstavlja relacijsku st ruktu ru. Svaka tabela je ekvivalentna i nezavisna. U ovoj strukturi ne postoje grupe koje se ponavljaju i VYDND üHOLMD WDEHOH SUHGVWDYOMD MHGDQ SRGDWDN .RORQH LPDMX VYRM QD]LY UHGRYL VH UD]OLNXMX PHÿX sobom, a u jednoj koloni postoji samo jedna vrsta podataka. Za hijerarhijski i mUHåQL WLS VDPL podaci (Slika 3) i veza L]PHÿX VYDNRJ SRGDWNDSlika 4) predstavljene su linijama. Kod relacione ED]HSRGDWDNDSRGDFLVHVPMHãWDMXXWDEHOHL povezuju se relacijama. Npr., lijeva tabela na SOLFL MH WDEHOD þODQRYD NRQILJXULVDQD NRGRP þODQD LPHQRP þODQD L NRGRP ELYãH RVQRYQH ãNROH D GHVQD WDEHOD MH NODVLILNDFLMVND WDEHOD RVQRYQH ãNROH NRQILJXULVDQD NRGRP ELYãH RVQRYQH ãNROH L LPHQRP RVQRYQH ãNROH 3RUHGWRJDWDEHOD þODQRYD NRQILJXULVDQD VD NRGRP þODQD SR]LFLMRP UD]UHGRP L RGMHOMHQMHP NRGRP L] VWDUH RVQRYQH ãNROH WDEHOa rezultata konfigurisana je NRGRP XWDNPLFH GDWXPRP SURWLYQLþNRP ãNRORP WDbela rezultata konfigurisana kodom igre, koGRPþODQDSDOLFDPDDPRJXüHMHLEURMHPXGDUDFD Klasifikacijska tabela RVQRYQHãNROH"

7DEHODþODQRYD"

.RGþODQD

,PHþODQD

.RG ELYãH RVQRYQH ãNROH

001

A

HS001

002

B

HS001

003

C

HS002 ...

...

... 015

O

HS002

016

P

HS003

Slika 5. Relacijski tip 123

.RG ELYãH RVQRYQH Ime ãNROH osnovne ãNROH HS001

Tomokita

HS002

Toshima

HS003

Harusawa


Relaciona baza podataka sastoji se od relacija. Relacioni pristup zasnovan je na relacionoj matematici. Relaciona algebra je potrebna za precizan opis operacija koje se izvode nad podacima X UHODFLRQRM ED]L SRGDWDND 9HüLQD UH]XOWDWD UHODFLRQH PDWHPDWLNH PRåH VH QHSRVUHGQR SULPijeniti na relacione baze podataka. Skup vrijednosti jednog podatka, odnosno kolone, zove se domen. 5HODFLMDMHMHGQR]QDþQRLGHQWLILNRYDQDNOMXþHPUHODFLMH6YDNDUHODFLMDPRUDLPDWLNOMXþ Selekcija Join

Projekcija

Red (record) L]YXþHQ

Kolona (record) je L]YXþHQa

je

Jedna tabela je napravljena RGYLãHWDEHOD

Slika 6. Prikaz relacijske operacije

2)

Klasifikacija u zavisnosti od oblika informacije

Prima rna informacija je informacija koja se direktno prikupi pregledom terena, istraåivanjem terena ili prikupljanjem eksperimentalnih podataka itd. Sekundarna informacija je informacija dobijena ureÿivanjem ili obradom (1) primarnih informacija kao ãto su novine, knjige, podaci i Web-stranice na Internetu. Prikupljene primarne informacije zovu se þinjeniþna baza podataka, a prikupljene sekundarne informacije zovu se referentna baza podataka.

Baza podataka

ýLQMHQLþQDEDza podataka Referentna baza podataka

%URMþDQHLQIRUPDFLMHVWDWLVWLþNLSRGDFLLWG) 6YRMVWYHQLSRGDFLGRNXPHQWFLMHOLWHNVWUDþXQDLWG Prikaz informacija (dizajn crtanja, mapa itd.) Vizuelne informacije (prirodno posmatranje, eksperimentalno posmatranje itd.) Audio informacije (audio, muzika itd.) Svojstvene informacije (dokument, bibliografija , itd.)

Slika 7. Klasifikacija baze podataka (1) Kod sekundarnih informacija moraju biti ukljuþene informacije u kojima moåete vidjeti koje vrste primarnih informacija su koriãtene. Ɣ'HILQLFLMDVHNXQGDUQLKLQIRUPDFLMDXELEOLRWHNDUVWYX U ELEOLRWHNDUVWYX VH NRULVWH VHNXQGDUQH LQIRUPDFLMH 3ULPMHU NDWDORJ UREH ERWDQLþND VOLNRYQLFD VWDWLVWLþNDNQMLJDNDWDORJNQMLåDUHPDJazin itd.

124


3)

Klasifikacija prema vrsti medija

8]DYLVQRVWLRGYUVWHPHGLMDQDNRMRMMHVPMHãWHQDED]DSRGDWDND, dijelimo ih na online bazu podataka i offline bazu podataka. 1.

O nline baza podataka 2YR MH ED]D SRGDWDND NRMX PRåHWH SUHWUDåLYDWL NDGD åHOLWH L X VWYDUQRP YUHPHQX MHU MH NRULVQLþNLWHUPLQDOLVHUYHUED]HSRGDWDND povezan komunikacijskom linijom. Trenutno se ova baza podataka najviãe koristi. 2. O ffline baza podataka 2YR MH ED]D SRGDWDND NRMD VH QDOD]L QD QHNRP RG PHGLMD NDR ãWR VX CD-ROM i DVD. Rijeþnici kao ãto je japanski rjeþnik i japansko-engleski rjeþnik, enciklopedije, slikovnice, telefonski imenik, i sve ãto ima veliku koliþinu podataka pretvara se u bazu podataka i objavljuje kao elektronski rjeþnik. Ovi rMHþQLFLVH]RYXLdatabase package.

Slika 8. Primjer programa baze podataka database package

4)

Historija baze podataka

3HGHVHWLK JRGLQD SURãORJ YLMHND DPHULþNH VQDJH VDNXSLOH VX L NRULVWLOH LQIRUPDFLMH R VWDnju svojih potreba. To se kasnije nazvalo bazom podataka. Sveobuhvatna upotreba baze podataka u -DSDQXSRþHODMHUH]HUYDFLMDPDPMHVWDQD-DSDQVNRMQDFLRQDOQRMåHOMH]QLFLNRMHMHSRþHORãH]GHVHWLK JRGLQDSURãORJYLMHNDL$70EDQNRPDWD Sistem rezervisanjDVMHGLãWD Ranijih godina, rezervaciMD NDUDWD ]D YR] ELOD MH UXþQR SURYRÿHQD .DGD EL VH ]DKWMHY ]D UH]HUYLVDQMHVMHGLãWDSULKYDWLRQDEODJDMQLRVREOMHEODJDMQHELQD]YDORED]QXVWDQLFX (kancelarija za UH]HUYDFLMH JGMH VH QDOD]LR SODQ VMHGLãWD X YR]RYLPD L RVRED ]DGXåHQD ]D XSUDYOMDQMH SODQRP L]YXNOD EL PDSX VMHGHQMD X YR]X ]D WUDåHQL GDWXP WH SURYMHULOD EURM VMHGLãWD NRML WUHED L]GDWL L obavijestila osoblje blagajne od kojeg je on/ona primio zahtjev. Pored toga, osoblje na blagajni bi zapisalo informaFLMX R EURMX VMHGLãWD X YR]X QD NDUWL L QD NUDMX EL NDUWD PRJOD ELWL SURGDWD =D RYDNDY QDþLQ UH]HUYDFLMD ELOR MH SRWUHEQR PQRJR YUHPHQD L WUXGD =ERJ RYDNYRJ QDþLQD UDGD SRQHNDGELGRãORGRJUHãNH]ERJORãHWHOHIRQVNHYH]HLOLYR]NRMLPMHNOLMHQWåHOLR putovati nekad ne bi imao prazno mjesto dok je drugi klijent bio u redu na blagajni ]DUH]HUYLUDQRVMHGLãWH.RULãWenje RYH PHWRGH ]DKWMHYDOR MH PQRJR YUHPHQD ]D UH]HUYLVDQMH VMHGLãWD WDNR GD MH ELOR WHãNR SRYHüDWL RJUDQLþHQXEU]LQXUDGDLWG Da bi se RODNãDR QDþLQ UH]HUYDFLMH razvijen je jedinstven sistem za upravljanje kartama. 3RþHYãL RG XVOXJH L]GDYDQMD UH]HUYLVDQLK NDUDWD ãH]GHVHWLK JRGLQD SURãORJD YLMHND UD]YLMHQ MH *UHHQ &RXQWHU QDPLMHQMHQ ]D SURGDMX UH]HUYLUDQLK NDUDWD L SXãWHQ X XSRWUHEX 965. godine. 5RÿHQMHSUYLVYMHWVNLVLVWHPUH]HUYDFLMDVMHGLãWDXYR]X6RYLP WUHQXWQRMHRPRJXüHQDUH]HUYDFLMD V LQVWDOLUDQH RSUHPH QD WHUPLQDOX QD VWDQLFL X SURGDYQLFDPD SXWQLþNLK NDUDWD PC-ju , mobilnim telefonom itd., i to samo pristupom bazi podataka.

125


3. 3UHWUDåLYDQMHLQIRUPDFLMD 1)

3UHWUDåLYDQMHLQIRUPDFLMDLSURJUDP]DSUHWUDåLYDQMH

3UHWUDåLYDQMHSRWUHEQLKLQIRUPDFLMHXED]LSRGDWDND]RYHVHSUHWUDåLYDQMHLQIRUPDFLMD(I R). Online baza podataka i elektronski rMHþQLNLPDMXUD]OLþLWHVLVWHPHSUHWUDåLYDQMD Na Web-stranici koju koristimo QD ,QWHUQHWX SRVWRML XVOXJD SUHWUDåLYDQMD NRMX RPRJXüDYD SUHWUDåLYDþSURJUDP]DSUHWUDåLYDQMH . Ako Web-stranicu na Internetu smatrate bazom podataka, XSRWUHEDSURFHGXUH]DSUHWUDåLYDQMHMHMHGDQRGQDþLQDSUHWUDåLYDQMDLQIRUPDFLMD Ako ]D SUHWUDåLYDQMH LQIRUPDFLMD NRULVWLPR XUHÿDM ]D SUHWUDåLYDQMH XNOMXþHQH VX VOjHGHüH metode: 1. 3UHWUDåLYDQMHSRNDWHJRULMDPD .DGD MH WHPD LQIRUPDFLMH XUHÿHQD WDNR GD SUHWUDåLYDQMH PRåH ELWL REDYOMHQRRG ãLURNRJ SRMPa ka manjem pojmu to je kategorija. .DWHJRULMVNR SUHWUDåLYDQMH MH PHWRGD SUHWUDåLYDQMD FLOMQLK LQIRUPDFLMDSUDWHüLNDWHJRULMX 2. 3UHWUDåLYDQMHSRPRüXNOMXþQHULMHþL 5LMHþ NRMD QDP JRYRUL R SRMPX SUHWUDåLYDQMD ]D SUHWUDåLYDQMH LQIRUPDFLMD ]RYH VH NOMXþQD ULMHþ. 3UHWUDåLYDQMH SRPRüX NOMXþQH ULMHþL MH PHWRGDSUHWUDåLYDQMD FLOMQLK LQIRUPDFLMD XQRVRP NOMXþQH ULMHþL Pravilo %LORNRPRåHSULPLWLLQIRUPDFLMHV,QWHUQHWD9MHURGRVWRMQRVWRFMHQMXMHRQDMNRMLSULPDLQIRUPDFLMH 7UHEDYRGLWLUDþXQDRDXWRUVNLPSUDvima nad tim informacijama.

2) 9UVWHSURJUDPD]DSUHWUDåLYDQMH 1. Direktorijska v rsta (regist racijski tip) S direktorijskom YUVWRP XUHÿDMD ]D SUHWUDåLYDQMD LQIRUPDFLMH VX UXþQR XUHÿHQH QD RVQRYX VDåHWLK informacija. Kao rezultat, SRX]GDQRVW VDGUåDMD je velika i ima manje nepotrebnih informacija. U PQRJRVOXþDMHYDNUHDWRU:HE-stranice direktno napravi popis podataka. 2. 5RERWVNLWLSWLSSUHWUDåLYDQMDFMHORNXSQRJWHNVWD 6URERWVNRP YUVWRPSURJUDPDSUHWUDåLYDQMDSURJUDPNRMLVH]RYH :HE-robot periodLþQRSDWUROLUD Web-VHUYHURP NDNR EL VDNXSLR LQIRUPDFLMH L DXWRPDWVNL LK VUHGLR .DR UH]XOWDW NROLþLQD LQIRUPDFLMDMHYHOLNDLXNOMXþHQRMHPQRJRQHSRWUHEQLKLQIRUPDFLMD (1) Ovo je kompjuter QDNRPHMHVPMHãWHQD:HE-stranica na Internetu. Zadata k Uporedite svojstva direktorijVNH YUVWH SUHWUDåLYDQMD SURJUDPD SUHWUDåLYDQMD L URERWVNRJ WLSD SUHWUDåLYDQMD

126


3)

3UHWUDåLYDQMHLQIRUPDFLMDSRPRüXNOMXþQHULMHþL

9MHåED 3UHWUDåLWHPX]HMX7RNLMXSRPRüXNOMXþQHULMHþL äHOLWH SURYMHULWL LQIRUmacije koje se odnose na muzej u Tokiju. 3UHWUDåLPR LQIRUPDFLMH NRMH VH RGQRVHQD³PX]HM´X7RNLMXNRULVWHüLSURJUDPSUHWUDåLYDQMD Procedu ra 1.

3ULND]SURJUDPD]DSUHWUDåLYDQMH 3RNUHQLWH SUHWUDåLYDþ L XQHVLWH U R L SURJUDPD ]D SUHWUDåLYDQMH X SROMH ]D unos adrese. Ako SULWLVQHWHWDVWHU(QWHUSULND]DQDMHVWUDQLFDSURJUDPD]DSUHWUDåLYDQMH 2.

8QRVNOMXþQHULMHþL 8QHVLWHPX]HMX7RNLMXXSROMHXQRVDNOMXþQHULMHþL$NRSULWLVQHWHWDVWHU]DSUHWUDåLYDQMH LQIRUPDFLMHNRMHVHWLþX7RNLMDLPX]HMDSRþLQMXVHSUHWUDåLYDWL 3.

3UHWUDåLYDQMH:HE-stranice .OLNQLWHQDQDVORYLQIRUPDFLMHROLQNX ]DNRMLPLVOLWHGDVDGUåLFLOMQHLQIRUPDFLMHL]QDÿHQLK informaciMD L SULNDåLWH RGJRYDUDMXüX :HE-stranicu. Suzite izbor LQIRUPDFLMD SUHWUDåLYDQMHP Web-stranica jedne zDGUXJRPLSURQDÿLWHFLOMQX:HE-stranicu.

Zadata k 8QHVLWHLPHSRGUXþMDXNRPHåLYLWHL³PX]HM´XSROMH]DXQRVNOMXþQHULMHþLLREDYLWHSUHWUDåLYDQMH

127


4)

6LVWHPSUHWUDåLYDQMDSRPRüXNOMXþQHULMHþL

3UHWUDåLYDQMH SRPRüX MHGQH NOMXþQH ULMHþL ]RYH VH jednostavni uvjet. S druge strane, uvjet NRMLSRYH]XMHMHGQXLOLYLãHNOMXþQLKULMHþLULMHþLPD,,/,L1(]RYHVH kombinovani uvjet. 1.

,SUHWUDåLYDQMH .DGD VX]LWH UH]XOWDW SUHWUDåLYDQMD SUHWUDåLYDQMH VH REDYOMD SRG uvjetom GD VX REMH NOMXþQH ULMHþLÄ$L%XNOMXþHQH2YDPHWRGDSUHWUDåLYDQMD]RYHVH,SUHWUDåLYDQMH. 2.

,/,SUHWUDåLYDQMH 3UHWUDåLYDQMHVHREDYOMDSRGXvjetom GDMHEDUMHGQDRGNOMXþQLKULMHþL$LOL%XNOMXþHQD 2YD PHWRGD SUHWUDåLYDQMD ]RYH se ,/, SUHWUDåLYDQMH 6 RE]LURP GD VH SUHWUDåLYDQMH REDYOMD SRG ãLULPXvjetLPDQHJRNRG,SUHWUDåLYDQMDEURMQDÿHQLKUH]XOWDWDVHSRYHüDYD 3.

1(SUHWUDåLYDQMH .DGDVX]LWHUH]XOWDWSUHWUDåLYDQMDSUHWUDåLYDQMHVHREDYOMDSRG uvjetom GDNOMXþQDULMHþ$" QLMHXNOMXþHQD2YDPHWRGDSUHWUDåLYDQMD]RYHVH1(SUHWUDåLYDQMH3UHWUDåLYDQMHVHþHVWRREDYOMD kombiniraQMHP L SUHWUDåLYDQMD SRG XvjetRP GD MH NOMXþQD ULMHþ % XNOMXþHQD DOL $ QLMH XNOMXþHQD (KH-9%)!

B NE A 3RãWR1(VDPRQHJLUD$WDþQo predsWDYOMDQMHMH%,1($ WMQHãWRãWRMH%DQLMH$

Slika 9. .RQFHSWXDOQLGLMDJUDP,,/,1(SUHWUDåLYDQMD

128


5) 0HWRGDSUHWUDåLYDQMD .DGD VH FLOMQH LQIRUPDFLMH QH PRJX SUHWUDåLWL NOMXþQRP ULMHþMX SURJUDPD ]D SUHWUDåLYDQMH GREURMHSURPLMHQLWLPHWRGXSUHWUDåLYDQMD M"('$"#I

Situacija

Primjer upotrebe SUHWUDåLYDQMDNOMXþQRPULMHþMX" Odgovor

%URMSUHWUDåHQLKUH]XOWDWD JIK# Promijenite program SUHWUDåLYDQMDVGLUHNWRULMVNHYUVWHQDURERWVNX je mali vrstu. 3URPLMHQLWHNOMXþQXULMHþQDXRSüHQLSRMDP 2EDYLWHSUHWUDåLYDQMHVGRGDYDQMHP,/,]D,SURPLMHQLWHX,/, 2EULãLWH XYMHW NDR ãWR MH ]DYUãQL GDWXP DåXULUDQMD L REDYLWH # SUHWUDåLYDQMH # BrRMSUHWUDåHQLKUH]XOWDWD 3URPLMHQLWH SURFHGXUX SUHWUDåLYDQMD V URERWVNH YUVWH QD je veliki direktorijsku vrstu. 3URPLMHQLWHNOMXþQXULMHþQDXRSüHQLSRMDP 2EDYLWHSUHWUDåLYDQMHVGRGDYDQMHP,L1( 'RGDMWH XYMHW NDR ãWR MH ]DYUãQL GDWXP GRpunjavanja podataka i REDYLWHSUHWUDåLYDQMH "

9MHåED]DNUDMSRJODYOMD 1. 2GJRYRULWHãWD]QDþHVOjHGHüLSRMPRYLYDåQL]DREMDãQMDYDQMHED]HSRGDWDND 1DPLMHQMHQLSURJUDPL]DUHOL]DFLMXUD]OLþLWLKIXQNFLMDED]HSRGDWDND. (2) ElektronVNLULMHþQLFLNRMLVXXREOLNX&'-ROM-a i DVD-a. 2. UpotrijHELPRSURJUDP]DSUHWUDåLYDQMHSRGVOjHGHüLPXvjetima. 2GDEHULWH]DQLPOMLYXWHPXLRGOXþLWHVH]DMHGQXNOMXþQXULMHþ 2EDYLWH SUHWUDåLYDQMH SURFHGXURP GLUHNWRULMVNH YUVWH L SURFHGXURP UREotskog tipa i uporedite EURMSUHWUDåHQLKUH]XOWDWD .DNRELVWHVX]LOLLOLSRYHüDOLEURMSUHWUDåHQLKUH]XOWDWDRGUHGLWHMRãMHGQXNOMXþQXULMHþ 2EDYLWH , SUHWUDåLYDQMH ,/, SUHWUDåLYDQMH L 1( SUHWUDåLYDQMH V GYLMH NOMXþQH ULMHþL SURFHGXURP direktoULMVNHYUVWHLSURFHGXURPURERWVNRJWLSDLXSRUHGLWHEURMQDÿHQLKUH]XOWDWD 3. 2EMDVQLWHUD]OLNXL]PHÿXVOjHGHüLKSRMPRYD +LMHUDUKLMVNDED]DSRGDWDNDPUHåQDED]DSRGDWDNDUHODFLRQDED]DSRGDWDND. (2) Primarne informacije i sekundarne informacije. ýLQMHQLþQDED]DSRGDWDNDLUHIHUHQWQDED]DSRGDWDND. (4) Offline baza podataka i online baza podataka. (5) DirektorijVNDYUVWDSURJUDPD]DSUHWUDåLYDQMHLURERWVNLWLSSURFHGXUD]DSUHWUDåLYDQMH.

129


Dio 2.

Kreiranje baze podataka

'DQDV VX SUHWHåQR u upotrebi relacione baze podataka koje se mogu koristiti na PC-u bez RJUDQLþHQMD 8RYRPSRJODYOMXQDXþLt üHPRRRSüim metodama kreiranja relacione baze podataka.

1.

âWDMHUHODFLRQDED]DSRGDWDND" 1)

Funkcionisanje programa baze podataka

U relacionoj bazi podataka, koja se trenutno najviãe koristi, moåete lako obraÿivati ili mijenjati podatke povezujuüi dvodimenzionalne tabele. Ako koristite program za kreiranje baza podataka, elementi baze podataka su: TABELE ± (Tables) su glavna komponenta baze pRGDWDNDMHUVHXQMLPDQDOD]HVYLSRGDFLVDGUåDQL XED]LSRGDWDND=DEROMXRUJDQL]DFLMXSRGDWDNDSRåHOMQRMHLPDWLYLãHWDEela. QUERY ili UPITI ± .RPSRQHQWDED]HSRGDWDNDNRMRPVHNRULVWLPRNDGDåHOLPRQDüLQHNLSRGDWDN LOL JUXSX SRGDWDND L] MHGQH LOL YLãe tabela na osnovi nekog uvjeta ili parametra (vrijednost koju XQRVLPRVYDNLSXWSULMHSRNUHWDQMDL]YMHãWDMD Te podatke moåemo samo gledati, ali i mijenjati ih. 2%5$6&,)RUPV SULND]XMXSRGDWNHVDGUåDQHXWDEHODPDLXSLWLPDLRPRJXüDYDMXGDGRGDWHQRYH SRGDWNHLDåXULUDWH LOLREULãHWHSRVWRMHüHSRGDWNH 5(3257,LOL,=9-(â7$-,± ,]YMHãWDMMHQDþLQSULND]LYDQMDSRGDWDNDSULODJRÿHQSULQWDQRPREOLNX STRANICE ZA INTERNET ± 2QHVXVSRMIRUPDLL]YMHãWDMDLVOXåH]DSULND]LYDQMHLXQRVSRGDWDND na Internetu ili intranetu. MACROI ± Macro koristimo kada åHOLPRDXWRPDWL]LUDWLQHNXUDGQMX MODULI ± Modul je kolekcija Visual Basic deklaracija i procedura koje su spremljene zajedno kao cjelina. Kombiniranjem ovih komponenata i njihovo povezivanje i sinhroniziranMHþLQLED]XSRGDWDND âWRVXNRPSRQHQWHEROMHSRVWDYOMHQHXPHÿXVREQHRGQRVHWRMHED]DSRGDWDNDHILNDVQLMDLEUåD

2)

Struktura relacione baze podataka

Podaci su predstavljeni u obliku dvodimenzionalne tabele . Red u tabeli se zove slog (record), i on pokazuje podatke za 1 subjekt. Kolona u tabeli se zove polje (fild).

Slika 1. Struktura relacione baze podataka $NRPRåHPRGDRGUHGLPRYULMHGQRVWMHGQRJSROMDQDRVQRYXYULMHGQRVWLQHNRJGUXJRJSROMa, RQGD]DWDNYRSROMHNDåHPRGDMH]DYLVQR od onog drugog polja. Polje od koga zavise sva druga polja naziva se NOMXþQR SROMH. Potrebno je da neko polje GHILQLãHWHNDRSROMHSULPDUQRJNOMXþD3ROMHSULPDUQRJNOMXþD PRUDELWLXQLNDWQRLQLMHGR]YROMHQR da ima duplirane vrijednosti. 130


3) Vrste tabela Postoje dvije vrste tabela: - Master/glavna tabela Ovo je tabela koja odre&uje osnovnu strukturu podataka u koju se smije%taju podaci. - View/Pregledna tabela Ovo je tabela koja odre&uje strukturu kada se podaci koriste. Podaci se uvoze iz master/glavne tabele ukoliko je potrebno.

Ista vrijednost ne mo!e biti odre&ena za primarni klju".

(1) U ovome trenutku, master/glavna tabela nije ponovo napisana.

4) Kako obraditi podatke Za osnovne metode obrade za kreiranje pregledne tabele iz master/glavne tabele, postoje tri vrste: selekcija kako bi se uzeo samo slog koji ispunjava uvjet, projekcija kako bi se uzelo samo neophodno polje, i veza kako bi kombinovali dvije ili vi%e tabela za kreiranje nove tabele. Svaki rezultat je prikazan u virtuelnoj tabeli.

Osnovna tabela 1 Osnovna tabela 2

Projekcija

Veza

Uzmite odre!eno polje iz tabele i kreirajte drugu tabelu ("lanski kod, ime "lana, pozicija)

Kreirajte novu tabelu na osnovu zajedni"kih osobina iz vi#e od jedne tabele ("lanski kod, ime "lana, palice, broj udaraca)

Virtuelna tabela 3

Virtuelna tabela 2

Uzmite red iz tabele pod uvjetom selekcije i kreirajte drugu tabelu (pozicija = baca")

Selekcija

Virtuelna tabela 4

Slika 2. Selekcija / projekcija / veza 131


2. Dizajn relacione baze podataka Kako biste kreirali bazu podataka, potrebno je struktuisati podatke po"ev%i od faze dizajna. Ako ne odlu"ite koji elementi se unose u koju tabelu unaprijed, baza podataka se ne mo!e kontrolisati, a koli"ina podataka se pove#ava.

1) Analiza podataka Ovdje provjeravamo proceduru gdje menad!er bejzbol kluba ure&uje knjigu rezultata koriste#i program za kreiranje baze podataka. Podaci jedne utakmice i polja svakog podatka koja su ru"no izra"unata prikazana su na sljede#i na"in: [1] Podaci vezani za utakmicu - Kod utakmice, kodni broj za identifikaciju utakmice. - Kod protivni"ke %kole, kodni broj za identifikaciju protivni"ke %kole. - Datum, protivni"ka %kola, ime utakmice, rezultat na%e %kole, rezultat druge %kole. [2] Podaci vezani za svakog "lana 'lanovi koji su u"estvovali na utakmici. - 'lanski kod, kodni broj za identifikaciju "lana. - Ime "lana, pozicija, razred, odjeljenje, biv%a osnovna %kola, visina, te!ina. - Palice, broj udaraca, podaci o rezultatima utakmice svakog "lana.

Knjiga informacija o rezultatima bejzbol utakmice srednje !kole Kod utakmice s001 Datum: 28. mart 2007.g. Ime utakmice: Proljetna serija 1. krug Kod druge !kole: t001 Druga !kola: me unarodna Rezultat na!e !kole: 5 Rezultat druge !kole: 2 !lanski kod

Ime "lana Kenta ASAKURA Sho INOUE Ryo KANO

Pozicija

Razred

Odjelj.

Biv#a osn. #kola

Baca"

Chihoku

Hvata"

Atsumi

Desno

Toshima

Visina

Te$ina

Palice

Broj udaraca

Za knjigu rezultata nije neophodno imati zasjenjeni dio, me utim, potrebno je, jer je va no polje koje ovaj sistem koristi.

Slika 3. Sada!nja knjiga rezultata

2) Normalizacija Normalizacija se svodi na izu"avanje relacija izme&u tabela, atributa (kolona) i me&usobne zavisnosti atributa u cilju izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja podataka. Cilj normalizacije je minimiziranje ponavljanja podataka, smanjenje broja nelogi"nih podataka, izrada strukture pogodne za odr!avanje. Normalizacija se sastoji od 5 koraka od kojih #emo mi u"iti najva!nija 3 koraka. 'etvrta i peta normalizacija je ostavljena za profesionalce. Prednosti normalizacije podataka su: - Nema dupliranih podataka. - A!uriranje (dodavanje, brisanje) se lako izvodi. - Ne pojavljuje se suprotnost podataka. 132


1. Prvi korak normalizacije Prvi korak normalizacije ima zadatak da napravi selekciju i odvoji ono %to se ponavlja (Slika 4). U ovoj fazi podaci nisu normalizovani, me&utim, mogu#e je identifikovati cijelu tabelu sa primarnim klju"em, kodom utakmice.

Kod utakm.

Datum

Odre"eni dio Ponovljeni dio Rezult Rezultat Kod Biv!a

druge !kole

Druga !kola

Ime utakmice

at na!e !kole

druge !kole

lanski kod

Ime lana

Pozicija

Kenta ASAKURA

Baca

Sho INOUE

Hvata

Atsum i

Ryo KANO

Desno

Toshima

Razred

Odjel

osnovna !kola

Visina

Te ina

Palice

Broj udaraca

Chihoku

Slika 4. Tabela koja nije normalizovana Tabela je ure&ena sljede#im dijelovima. Odre"eni dio Polja (kod utakmice do rezultata druge %kole) odre&enog dijela su podaci koji se pojavljuje samo jednom i odre&uju se samo po utakmici, tako da zavise od koda utakmice. Ponovljeni dio Polja ("lanski kod do broja udaraca) ponovljenog dijela su podaci koji se ponovo pojavljuju i pokazuju rezultat svakog "lana u svakoj utakmici, tako da zavise od koda utakmice i "lanskog koda. U prvoj normalizaciji, primarni kju" je dodijeljen i postavljen u odre&eni dio (1) i ponovljeni dio. Tako #emo dobiti dvije tabele. Ovako sre&eni podaci nalaze se u takozvanoj prvoj normalnoj formi. Odredite primarni klju" tako da se podaci u polju ne dupliraju. "Kod utakmice + "lanski kod" postaju primarni klju"evi. (Na slici 4, "lanski kod #e se tretirati kao primarni klju", me&utim, postoje podaci za vi%e od jednog "lana po jednoj utakmici u ponovljenom dijelu, tako da "kod utakmice + "lanski kod" postaju primarni klju"evi.) Na ovaj na"in je mogu#e identifikovati podatke ponovljenog dijela pomo#u dva koda: kod utakmice i "lanski kod.

Odre"eni dio

Kod utakmice

Ponovljeni dio

Kod utakmice

Datum

Kod druge %kole

#lanski kod

Ime "lana

Druga %kola Pozicija

Ime utakmice Razred Class

Rezultat na%e %kole Biv%a osnovna %kola

Rezultat druge %kole Visina

Te!ina

Palice

Broj udaraca

Polje podvu"enog dijela pokazuje primarni klju".

Slika 5. Prvi normalni oblik (1) Npr. postoji polje"pobjeda ili poraz", do njega se mo!e do#i iz "rezultat na%e %kole" i "rezultat druge %kole", tako da ga elimini%ete.

133


2. Drugi korak normalizacije Druga normalizacija ima zadatak da identifikuje potpune zavisnosti od klju"nog podatka tako da se tabele mogu povezati. Ovako sre&eni podaci nalaze se u takozvanoj drugoj normalnoj formi. Tabela A (zavisi samo od koda utakmice) Po%to polja (datum do rezultat druge %kole) odre&enog dijela zavise od koda utakmice, ove podatke smjestit #emo u Tabelu A. Tabela B (zavisi samo od !lanskog koda) Po%to polja (ime "lana do te!ina) ponovljenog dijela zavise od "lanskog koda smjestit #emo ih u Tabelu B. Tabela C (zavisi od koda utakmice + !lanski kod) Polja (palice i broj udaraca) koja su ostala poslije odvajanja tabele B od ponovljenog dijela mogu biti povezana samo ako je odre&en kod utakmice ili "lanski kod. Po%to ova polja ne mogu biti odre&ena ako oba koda nisu odre&ena, oni upotpunosti zavise od primarnih klju"eva. Na ovaj na"in za polja (ime "lana do te!ine) ponovljenog dijela, podaci mogu biti uneseni odjedanput. Tabela A

Kod utakmice

Tabela B

!lanski kod

Tabela C

Kod utakmice

Datum Ime lana

Kod druge !kole Pozicija

!lanski kod

Palice

Druga !kola Razred

Ime utakmice Odjel

Rezultat na!e !kole

Biv!a osnovna !kola

Rezultat druge !kole Visina

Te ina

Broj udaraca

Slika 6. Drugi normalni oblik 3. Tre$i korak normalizacije Tre#i korak normalizacije ima zadatak da odstrani sve prenosne zavisnosti. To zna"i da je potrebno izolovati one podatke u relaciji koji naizgled zavise samo od primarnog klju"a, a u stvari, zavise i od drugog podatka u relaciji. Ovako sre&eni podaci nalaze se u takozvanoj tre$oj normalnoj formi. Po%to podatak "protivni"ka %kola" u tabeli A na slici 6. zavisi od "kod protivni"ke %kole" koji je polje koje nije primarni klju", oformit #emo tabelu D tre#om normalizacijom kako je prikazano na slici 7. Tabela ponovo napisana tre$om normalizacijom zove se tre#i normalni oblik. Tabela A

Kod utakmice

Tabela B

!lanski kod

Tabela C

Kod utakmice

Tabela D

Kod druge #kole

Datum Ime lana

Kod druge !kole Pozicija

!lanski kod

Palice

Ime utakmice Razred

Rezultat na!e !kole Odjel

Rezultat druge !kole

Biv!a osnovna !kola

Visina

Te ina

Broj udaraca

Druga !kola

Slika 7. Tre"i normalni oblik Normalizacija Prva normalizacija:odre&uje primarni klju", tabela podijeljena na odre&eni dio i ponovljeni dio. Druga normalizacija: polja koja zavise od primarnog klju"a smje%taju se u drugu tabelu. Tre#a normalizacija: polja koje zavisi od polja koje nije primarni klju", smje%taju se u novu tabelu. Zadatak Dodajte “kod biv%e osnovne %kole” u tablu na slici 3 i normalizujte je.

134


3. Kreiranje relacione baze podataka Kreiranje baze podataka i obrada podataka za relacionu bazu podataka izvodi se na sljede#i na"in:

(1) Ure"ivanje polja

(2) Odre"ivanje osnovne tabele (3) Uno%enje po!etnih podataka

K oji su podaci istog datum a za jedno ime?

(4) Povezivanje tabela

(5) Kreiranje upita

(7) Kreiranje izvje%taja

Odnos prema korisniku

(6) Kreiranje formulara za unos podataka

Savjet dizajnera

Odnos prema korisniku

Slika 8. Procedura kreiranja baze podataka

1)

Odre&ivanje osnovne tabele

Prvo kreirajte bazu podataka pod imenom "bejzbol klub". Odredimo imena polja i odredimo zavisnost polja i primarni klju".

Primjer 1. Kreiranje prve tabele "Tabela !lanstva" Defini%imo atribut svakog polja u master/glavnoj tabeli, "Tabela "lanstva" kako je prikazano u tabeli.

135


Ime polja

Tip klju"a

Tip (polje) podataka

lanski kod

Primarni klju

Tekstualni tip

Ime lana

Tekstualni tip

Pozicija

Tekstualni tip

Razred

Tekstualni tip

Odjeljenje

Tekstualni tip

Biv!a !kola

Tekstualni tip

osnovna

Visina

Broj ani tip

Te ina

Broj ani tip

Procedura 1. Kreirajte tabelu i unesite ime polja i tip podataka. 2. Odredite primarni klju" ["lanski kod]. 3. Sa"uvajte je pod imenom " tabela "lanstva". Zadatak Kreirajte master/glavne tabele, "tabela utakmice", "tabela rezultata" i "tabela protivni"ke %kole". Tip podataka Tip Podatka Koristi se za Text Manji tekst, mo!e se kombinirati sa brojevima kao %to su telefonski brojevi, po%tanski brojevi itd. Memo Ve#i tekst koji koristimo za opise i sli"no. Number Numeri"ki podaci kori%teni za matemati"ke operacije, osim operacija nad valutama-za to imamo poseban tip. Date/Time Koristimo ga za datume ili vrijeme Currency Za ra"unanje sa valutama (ovako izbjegavamo mogu#a zaokru!ivanja pri ra"unanju). AutoNumber Automatski broja" koji se svaki red pove#a (smanji) za 1 ili stavlja neki proizvoljni broj. Yes/No Sadr!i samo da ili ne vrijednost. OLE Object Objekti drugih programa kao %to su dokumenti Worda, Excela, slike, zvukovi itd. Hyperlink Adresa nekog fajla na na%em kompjuteru ili Internetu. Lookup Stvara polje koje se popunjava iz polja neke Wizard druge tablice ili iz liste zadanih vrijednosti.

136

Veli"ina Do 255 znakova

Do 64.000 znakova 1,2,4,8 ili 16 bytova ovisno o formatu 8 bytova 8 bytova 4 ili 16 (Replication ID) bytova 1 bit Ograni"eno samo veli"inom hard disca Do 64.000 znakova Isto kao polje iz kojeg se popunjava


2) Unos podataka Nakon %to je tabela definirana, unesite podatke. Vje&ba 2. Unos podataka Unesite podatke u “ tabelu "lanstva”. Procedura

1. Otvorite tabelu "tabela "lanstva" i unesite podatke. 2. Unesite kod "lana, ime "lana, poziciju, razred, odjeljenje, biv%u osnovnu %kolu, visinu i te!inu. 3. Zatvorite tabelu. Zadatak Unesite podatke u "tabelu rezultata", "tabelu utakmice" i "tabelu protivni"ke %kole" kao %to je prikazano na slici:

137


3) Povezivanje tabela Jedna od va!nijih mogu#nosti u upravljanju tabelama baze podataka je povezivanje i kori%tenje podataka iz vi%e tabela. Vje&ba 3. Kreiranje relacija Napravite relaciju za ["lanski kod] iz tabela " tabela "lanstva” i "tabela rezultata". Procedura 1. Otvorite bazu podataka „bejzbol klub“ kako biste napravili relaciju. Iz menija Tools odaberite komandu Relationships i dobit #ete dijalog Show Table. Kada dobijete njegov prikaz odaberite tabelu "Tabela "lanstva" i kliknite na Add, isto uradite sa tabelama "tabela rezultata", "tabela utakmice" i "tabela protivni"ke %kole". 2. Povucite [kod "lana] "Tabele "lanstva" i pustite dugme mi%a na [kod "lana] "tabele rezultata". 3. Pojavit #e vam se dijalog Edit Relationships, kliknite na dugme Create da potvrdite kreiranje relacije.

Zadatak Napravite relaciju za [kod utakmice] i [kod protivni"ke %kole] kao %to je prikazano na slici.

138


4)

Kreiranje upita

Osnovna osobina baze podataka je mogu#nost jednostavnog i brzog pristupa podacima koji se, uglavnom, ostvaruje kroz upite. Upite #ete koristiti za biranje zapisa, a!uriranje tabela, dodavanje novih zapisa tabeli i biranje odre&enih grupa zapisa koji ispunjavaju odre&ene kriterije. Vje&ba 4. Napravite popis rezultata udaraca za svakog !lana Napravimo tabelu "popis rezultata udaraca za svakog "lana" koriste#i tabele "tabela "lanstva" i "tabele rezultata". Procedura 1. Odaberite Queries/Create query in Design view i odaberite tabele "tabela "lanstva" i "tabelu rezultata". 2. Iz „tabele "lanstva“ odaberite polja [kod "lana], [ime "lana] i [poziciju], a iz "tabele rezultata" odaberite [palicu] i [broj udaraca]. 3. U opciji sort polja 'lanski kod odaberite rastu#i poredak (Ascending). 4. Za polja Palica i Broj udaraca iz opcije Total odaberite izra"unavanje ukupnog zbira (2). 5. Zatvorite prozor Query 1. 6. Sa"uvajte pod imenom "popis rezultata udaraca za svakog "lana".

(2) Ikona zbira je

.

139


Zadatak Napravite tabelu “popis udaraca po svakoj utakmici" kao %to je prikazano na slici.

Vje&ba 5. Napravite tabelu prosjeka udaraca svakog !lana Odaberimo upit "popis prosjeka udaraca za svakoga "lana" i tabelu "popisa rezultata udaraca svakog "lana". Procedura 1. Prika!ite izra&eni upit i dodajte "popis rezultata udaraca svakog "lana” prikazanoj tabeli. 2. Odaberite [kod "lana], [ime "lana], [poziciju], [palica] i [broj udaraca]. 3. Unesite formulu za izra"unavanje prosjeka udaraca [broj udaraca] / [palica] u novom polju. 4. Zatvorite prozor "popis rezultata udaraca svakog "lana” 5. Sa"uvajte ga pod imenom ”popis prosjeka udaraca svakog "lana".

140


5) Ekranski formulari za unos podataka U cilju za%tite integriteta podataka u bazi, unos se ne vr%i direktno u tabele ve# putem obrasca ili forme koja funkcioni%e kao elektronski formular za unos podataka. Forme sadr!e uputstva i obja%njenja koja se ti"u procesa unosa podataka. Napravimo obrazac za unos tako da ne morate direktno unositi podatke u tabelu. Vje&ba 6. Izrada obrasca za unos podataka Napravimo obrazac za unos podataka za "tabelu rezultata". Procedura 1 Odaberite podlistak Forms, pa kliknite na dugme New. 2 Iz prozora New Form odaberite opciju AutoForm: Columnar, zatim odaberite tabelu „tabela rezultata“ i kliknite na ok. 3 Sa"uvajte ga pod imenom "tabela rezultata".

Zadatak Napravite formulare za unos podataka za "tabelu utakmice", ""lansku tabelu" i "tabelu protivni"ke %kole".

6) Kreiranje izvje%taja Izvje%taji su krajnji proizvod ve#ine aplikacija baza podataka. Izvje%taji se prave na osnovu tabele ili upita. Koriste se za %tampanje ili prikazivanje na ekranu podataka u unaprijed definisanom formatu. Vje&ba 7. Kreiranje izvje%taja tabele !lanstva Prika!imo "tabelu "lanstva" koriste#i funkciju kreiranja izvje%taja. Procedura 1 Odaberite " tabelu "lanstva " na obrascu za izradu izvje%taja. 2 Ako odaberete "auto report: format tabele" izvje%taj se automatski prikazuje. 3 Sa"uvajte ga pod imenom ” tabela "lanstva”.

141


Zadatak Napravite izvje%taje “popisa prosjeka udaraca svake utakmice” i “popisa prosjeka udaraca svakog "lana”.

7) Pretra!ivanje pod odre&enim uvjetom Mogu#e je postaviti uvjet i pretra!ivati dosije koji ispunjava zadati uvjet. Vje&ba 8. Pretra&ivanje pod uvjetom Potra!imo "lana "iji je prosjek udaranja 0.3 ili vi%e. Procedura 1 Unesite ">=0.3" u "Criteria" prosjeka udaranja “ popisa prosjeka udaranja svakog "lana”. 2 Prebacite ekran na prikaz podataka i provjerite rezultat.

142


Zadatak Potra!ite "lanove "iji je prosjek udaranja manji od 0,1. Vje&be za kraj poglavlja 1. Napravite „popis godi%njeg rezultata "lana“ koriste#i svako polje „tabele "lanstva“. 2. Napravite „listu popisa prosjeka udaranja“ prikazan opadaju#im redoslijedom prosjeka udaranja koriste#i [kod "lana], [ime "lana] i [prosjek udaranja] "popisa prosjeka udaranja svakoga "lana". 3. Izvr%ite normalizaciju tabele Kod klijenta

Ime klijenta

Kod proizvoda

Ime proizvoda

Daisuke YAMAURA Daisuke YAMAURA Daisuke YAMAURA Akiko YANO

Magnetno-opti ki disk

Mi!

USB memorija

Akiko YANO

143

Cijena po jedinici

Kupljena koli"ina

Poglavlje 6. Informacijske tehnologije i dru#tvo

Poglavlje dru%tvo

6.

Informacijske

tehnologije

i

Dio 1. Informacijske tehnologije koje podr!avaju dru%tvo S razvojem informacijskih tehnologija razvija se i informacijska oprema koja nam poma!e pri rje%avanju razli"itih problema. Da bismo postali odgovorni korisnici informacijske opreme, trebali bismo razumjeti na"in njenog funkcionisanja i njenu ulogu u na%em dru%tvu.

1. Informacijska komunikacija Preno%enje informacija zove se informacijska komunikacija. U informacijskoj komunikaciji poruka se %alje tako %to se pomo#u oda%ilja"a pretvara u signal i tako putuje komunikacijskim linijama dok ne stigne do prijemnika koji je pretvara u prvobitni oblik. Povezivanje kompjutera komunikacionim linijama zove se telekomunikaciona mre!a. Telekomunikaciona mre!a unutar %kole ili radne organizacije zove se LAN, a globalna telekomunikaciona mre!a zove se Internet. Oda%ilja" Prijemnik Izvor informacije

Informacija Poruka

Signal

Poruka

Slika 1. Sistem informacijske komunikacije (1) LAN (Local Area Network)- mre!a koja pokriva ograni"ena (u!a) geografska podru"ja; WAN (Wide Area Network)- mre!a koja pokriva %ira geografska podru"ja.

1)

Metoda komunikacije

Metoda komunikacije pomo#u linije kao %to je telefonska zove se line switching system/linijski prijenosni sistem. Kada koristite telefonsku liniju, mo!ete dominirati linijom sve dok je sami ne prekinete, tako da komunikacija nije ometana. S druge strane, metoda slanja informacija kao sukcesivnog niza povezanih dijelova informacije tzv. paketa (packet), gdje su svakom paketu dodijeljeni podaci o primaocu i po%iljaocu zove se packet-switching system. Podaci se prenose pravilnom rutom zavisno od uslova komunikacijskih linija.

(router) Linijski prenosni sistem Kru!ni prekida"

Metoda razmjene paketa

Slika 2. Sistem linijskog prespajanja i sistem paket prespajanja 144


Proces prijenosa podataka podijeljenih u pakete preko niza mre!a koje "ine Internet vr%i se uz pomo# odgovaraju#ih mre!nih protokola, a ure&aji zadu!eni za usmjeravanje paketa zovu se ruteri.

2) Komunikacija i protokol Raznolikost hardverskih i softverskih tehnologija zahtijeva definisanje odre&enih pravila koja omogu#avaju me&usobnu komunikaciju u sistemu. Pravila i procedure koje omogu#avaju primopredaju podataka izme&u dvije ta"ke sistema naziva se protokol. Protokol se sastoji od slojeva, pri "emu svaki sloj ima svoju ulogu. Za protokol Interneta se koristi TCP/IP protokol. Slojevi protokola: 1. sloj mo!e biti bakarna linija, opti"ko vlakno itd, 2. sloj je IP protokol, 3. sloj je TCP protokol i 4. sloj je inherentni protokol primjenjenog softvera. Po#iljalac 4. sloj

Sa!eti koncept

3. sloj

Predstavljanje konceptom rije"i

Primaoc

Isti koncept

Razumijevanje zna"enja

Ista gramatika

Promjena u tekst Isti metod

2. sloj 1. sloj

Slu%anje zvuka

Izgovoriti

Prijenosni medij

Slika 3. Informacijska komunikacija razgovorom

4. sloj: primjenjeni sloj (HTTP, SMTP, POP itd.) 3. sloj: transportni sloj (TCP itd.) 2. sloj: Internet sloj (IP itd.) 1. sloj: mre#a / Internet sloj (Ethernet itd.)

Slika 4. Protokol Interneta TCP

Protokol koji omogu#ava ta"an prijenos podataka od izvori%ta do odredi%ta. On se stara da paketi do&u do odredi%ta.

HTTP

(Hyper Text Transport Protocol) pomo#u kojeg se prenosi Web-stranica od servera do korisnika. SMTP (Simple Mail Transfer Protocol) protokol je odgovoran za rad s elektronskom po%tom. Protokol zadu!en za slanje e-mailova (Outgoing mail server). POP3 (Post Office Protocol 3) je protokol za primanje elektronske po%te. Kod nekih poslu!itelja slanje i primanje se odvija po istom (MAIL) protokolu. Dok kod nekih drugih, slanje je po MAIL protokolu a primanje po POP protokolu. ETHERNET Uop#eno najrasprostranjeniji standard LAN-a. 145


3) IP adresa i ime domena Opremi koja je priklju"ena na Internet dodjeljuje se jedinstveni broj koji se zove IP adresa. Za IP adresu se koristi 32-bitna broj"ana vrijednost. Primjer IP adrese je 192.168.100.234. Kako je IP adresa broj"ana vrijednost, ljudima je te%ko da je zapamte u ovakvom zapisu. Iz tog razloga obi"no se koristi ime domena koje je zapisano slovima. Ure&aj koji pretvara ime domena u IP adresu zove se DNS server. Ime domena se sastoji od organizacijskog imena, klasifikacije i koda zemlje. Tabela 1. Primjer domena (organizacijska klasifikacija, kod zemlje) Primjer organizacijske klasifikacije ac

Akademska mre!a

net

co

Kompanija

gr

gov

Vladina agencija

edu

org

Nekomercijalna organizacija

lg

Primjer koda zemlje

Mre!na usluga Privatna organizacija Osnovne %kole, srednje %kole Lokalna javna agencija

jp

Japan

de

Njema"ka

cn

Kina

ru

Rusija

kr

Korea

it

Italija

in

Indija

br

Brazil

Ime domena i IP adresa

www.

kantei.

Ime organizacije

go.

jp.

Organizacijska klasifikacija

DNS server

202.232.58.50.

IP adresa

Kod zemlje

(1) "com" predstavlja komercijalnu kompaniju, “edu” predstavlja obrazovnu ustanovu

4) WWW WWW predstavlja multimedijalni dio Interneta koji slu!i za pronala!enje informacija. Podaci s Web-stranice se smje%taju na Web-server, a pretra!iva" slu!i za njihovo pretra!ivanje. Za pretra!iva", mjesto Web-stranice je ozna"eno URL-om "http://(ime doma#ina.)ime domena/ime puta. Slika 5. pokazuje kako je informacija poslata s Web-servera na pretra!iva" kao primjer. Unesite URL: http:// www.nesto.com

Web server Ruter

Klijent

Internet

Ruter

DNS server

Slika 5. Sistem pretra#ivanja informacija pomo"u Interneta 146


(1) Klijent uzima ime domena s URL-a i informi%e se o IP adresi Web-servera do DNS servera. (2) DNS server obavje%tava klijenta o prona&enoj IP adresi. (3) Podaci o imenu Web-stranice koju !elite pretra!ivati, Web-server i IP adresa po%iljaoca itd. su prilo!ene, i poslate su kao paket. (4) Paket je dostavljen na Web-server putem razli"itih rutera/usmjeriva"a na Internetu. (5) Podaci s Web-stranice se dijele u nekoliko paketa pa se %alju Internetom. (6) Podaci s Web-stranice se dostavljaju klijentu pomo#u razli"itih rutera/usmjeriva"a redom, i prikazuju se na pretra!iva"u. (4) Ime puta je odre&eno imenom direktorija i datoteke, a nekad mo!e biti i izostavljeno. (5) Kompjuter koji zahtijeva uslugu. (1) Razmjena paketa.

5) E-mail Za kreiranje ili preuzimanje e-maila, koristi se program e-maila (mailer). Mail (po%tanska) adresa ima sljede#i izgled "korisni"ki ID@ime domena". E-mail se dostavlja putem mail-servera. Obi"no se koriste protokoli koji se zovu SMTP i POP za slanje i primanje e-maila odnosno za izdvajanje dostavljenih e-mailova s mail-servera. Slika 6. Prikazuje kako se e-mail %alje od klijenta kao po%iljaoca do klijenta primaoca. Mail-server

Mail-server

Ruter

G!ica A

Internet Ruter

G!ica B G!ica C

Otvori i pretra$i mail Po#iljalac

DNS server

Primaoc, G!ica. A

Slika 6. Sistem dostavljanja e-maila

(1) Klijent kao po%iljalac %alje podatke maila na mail-server. (2) Mail-server izdvaja ime domena iz mail adrese i informi%e se o IP adresi s mail-servera te adrese do DNS-servera. (3) DNS-server obavje%tava IP adresu mail-servera o adresi mail-servera po%iljaoca. (4) Mail-server prila!e adresu i IP adresu po%iljaoca itd. podacima samog maila i %alje ga kao paket. (5) Paket se dostavlja na ciljni mail server pomo#u raznih rutera/usmjeriva"a na Internet. (6) Klijent primalac tra!i od mail-servera da po%alje podatke maila ako je dostavljen. (7) Mail-server %alje podatke maila klijentu primaocu.

147


2. Mjerenje / kontrola pomo#u kompjutera

1)

$ta je to mjerenje / kontrola?

Klima ure&aj u sebi ima ugra&en mali kompjuter koji izdaje uputstva i stalno mjeri temperaturu prostorije kako bi je prilagodio odre&enoj temperaturi. Na ovaj na"in, utvr&ivanje odre&enog stanje zove se mjerenje, a operacija koja se izvodi da bi se utvrdilo stanje zove se kontrola. Ako koristite kompjuter, mo!ete izvesti mjerenje i kontrolu automatski bez radne snage.

Temperatura

Unutra%nja oprema

Kompjuter

Ispu%tanje zraka

Daljinski upravlja" Spoljna oprema

Slika 7. Mjerenje / kontrola klima ure$aja

2) Sistem mjerenja / kontrole Mjerenje / kontrola putem kompjutera provodi se pomo#u tri vrste opreme. [1] Senzor - izdvaja potrebne informacije. [2] Kompjuter - procjenjuje koje informacije su bitne koje je dobio od senzora. [3] Operativni dio - promovi%e cilj kontrole pomo#u instrukcija dobijenih od kompjutera.

Mozak (kompjuter) Oko (senzor)

Uho (senzor)

Ruka (operativni dio) Stopalo (operativni dio)

Slika 8. Pore$enje mjerenja / kontrola %ovjeka i kompjutera

148


Kod klima ure&aja, razlika izme&u sobne temperature izmjerene senzorom i pode%ene temperature upore&uje se pomo#u kompjutera. Sobna temperature se stalno prilago&ava pomo#u kontrolisanja operativnog dijela. Promjena informacije u drugu informaciju koja ima stalnu vezu s njom zove se konverzija (pretvaranje), a oprema koja se koristi za konverziju zove se konvertor. Op#a konfiguracija mjerenja / kontrole pomo#u kompjutera prikazana je na Slici 9. Senzor

AD konvertor

Cilj kontrole

Kompjuter Operativni dio

DA konvertor

Slika 9. Osnovna konfiguracija mjerenja / kontrole pomo"u kompjuter Temperatura

Volta$a

Senzor za temperaturu

Motor

Volta$a

Rotacijski broj

Slika 10. Primjer senzora / operativnog dijela Uz AD konvertor i DA konvertor, senzor i operativni dio su tako&e konvertori (Slika 10). Mo!emo mjeriti / kontrolisati informacije koje se ne mogu direktno obra&ivati kompjuterom, npr. temperature, i to kombinovanjem razli"itih konvertora. (1) Npr., AD mjerni pretvara" (AD konvertor) pretvara analogne informacije u digitalne informacije koje su u proporcionaloj vezi. (1) Kada senzor i operativni dio upravljaju digitalnim kvantitetom, konvertor nije neophodan.

3)

Oh, ovo je opasno! $poret se automatski isklju"uje ako se mnogo nakrivi.

Razmatranje sigurnosti

Tehnologija mjerenja / kontrole se primjenjuje na razli"itim podru"jima kao %to su ku#ni aparati i industrijske ma%ine. Me&utim, kada do&e do kvara opreme povezane sa kompjuterom, ili do&e do kvara zbog gre%ke u programiranju, mo!e do#i do nesre#e. Zbog toga je potrebno preduzeti sigurnosne mjere. Npr. %poret na plin automatski se gasi prilikom zemljotresa, primjenjuje se koncept pogrije%i-ispravi sistem koji uvijek djeluje kada do&e do kvara.

149


4) Primjer mjerenja / kontrole 1. Ku$ni aparati U ku#ne aparate kao %to su: ma%ina za pranje ve%a, DVD recorder i dr., ugra&en je mikroprocesor (MCU). Npr., kod ma%ine za pranje ve%a MCU uklju"uje pranje, ispiranje i cije&enje, te automatski prilago&ava nivo pranja i ispiranja prema koli"ini vode i statusu mrlja prona&enih pomo#u senzora. Povezivanjem ovih ku#nih aparata u mre!u, mogu#e je UKLJU'ITI klima ure&aj pomo#u telefona. Ku#ni aparati s funkcijom komunikacije, koji se mogu povezati na mre!u kao %to je Internet zovu se informacijski aparati.

Kompjuter

Senzor nivoa vode

Motor

Senzor za mrlje

Slika 11. Mjerenje / kontrola automatskog ure$aja za pranje ve!a

2. Robot Rije" robot je "e%kog porijekla nastala od rije"i „robota“ koja ozna"ava posao. Prakti"ne potrebe su uvjetovale pronala!enje ma%ine koja #e u odre&enim poslovima zamijeniti "ovjeka. U po"etku su to bili opasni poslovi koji su %tetno djelovali na "ovjeka za vrijeme njihovog obavljanja. Roboti se primjenjuju u poslovima zavarivanja, za razna istra!ivanja u morima i okeanima, u kosmi"kim istra!ivanjima, u oblasti medicine i savladavanju te%ko prohodnih terena.

Slika 12. Robot za zavarivanje

150


3. Sistem kontrole saobra$aja Broj i brzina automobila, saobra#ajne gu!ve itd...mjere se senzorom koji se zove detektor vozila koji je instaliran na putu i podaci se %alju kompjuteru centra saobra#ajne kontrole. Podaci se analiziraju za kontrolisanje signala i saobra#ajni podaci se prikazuju na informacijskoj tabli na putu ili na ekranu navigacijskog sistema automobila. Ovi podaci su povezani s rje%avanjem saobra#ajnih gu!vi, smanjivanjem izduvnih gasova, bukom i saobra#ajnim nesre#ama, skra#ivanjem vremena vo!nje i smanjivanjem potro%nje goriva.

Centar saobra#ajne kontrole

Kompjuter Proces prikupljanja za analizu

Navigacija u vozilu

Detektor vozila Mjerenje

Saobra%ajni signal Informacijska tabla signal Kontrola Kontrola

Prijemnik Mjerenje Kontrola

Slika 13. Sistem kontrole saobra"aja (1) Sistem koji obuhvata sistem kontrole saobra#aja zove se Inteligentni transportni sistem (ITS). (2) Strelica koja pokazuje na kompjuter pokazuje mjerenje, strelica koja izlazi iz kompjutera pokazuje kontrolu.

Vje&ba za kraj dijela 1. Prednost hijerarhije protokola. Koja od ponu&enih re"enica je neta"na? (1) Kako se protokol mo!e razviti za svaki sloj, mo!e se lako napraviti. (2) Kada se napravi vi%i protokol, lako se mo!e zamijeniti. (3) Mogu#e je ugraditi protokole proizvodima istog proizvo&a"a. 2. Kako se informacije %alju na Internet? Odaberite ta"nu re"enicu. (1) Informacije se %alju najmanjom razdaljinom izme&u po%iljaoca i primaoca informacije. (2) Informacije tre#e strane ne idu kroz rutu izme&u po%iljaoca i primaoca informacije. (3) Po%iljalac podijeli informacije i po%alje ih, a primalac ih ponovo sastavlja i vra#a u prvobitno stanje. (4) Svaka informacija podijeljena od strane po%iljaoca dolazi do primaoca istom rutom.

151


Dio 2. Informacijske tehnologije prilago&ene korisniku Ako ve# postoji tendencija, da dru%tvo u kojem !ivimo u"inimo %to lagodnijim za !ivot pojedinca, onda je potrebno kompjutere u"initi %to jednostavnijim za upotrebu, jer u suprotnom ne doprinose „ oboga#enju“ dru%tva u kome !ivimo.

1. Sigurnost U kompjuteru i telekomunikacionoj mre!i, podaci i programi se mogu o%tetiti slu"ajno ili namjerno nedozvoljenim upadom, prislu%kivanjem, ometanjem, falsifikovanjem, blokiranjem i drugo. Kao posljedica javlja se potreba za preduzimanjem razli"itih mjera. Kako bi se pobolj%ala sigurnost, moramo preduzeti mjere za%tite. Sigurnost Budite pa!ljivi da ne biste postali !rtva ili u"esnik cyber (informati"kog) kriminala.

1) Mjere sigurnosti 1. Antivirus Program napravljen kako bi namjerno izazvao o%te#enja, o%te#uju#i programe i podatke zove se kompjuterski virus (virus). Program koji pronalazi virus i izoluje zara!enu datoteku, te zaustavlja aktivnosti virusa zove se antivirus program. Me&utim, %to se ti"e mjera sigurnosti, samo uvo&enje antivirusnog programa nije dovoljno. Kako bismo se suprotstavili novom virusu, neophodno je uvesti datoteku definicije virusa za koju se prikupljaju najnovije informacije i svojstva ili stalno a!uriranje Slika 1. Primjer ekrana zara#enog kompjuterskim virusom (osigurano od strane IPA/ISEC) antivirusnog programa. Glavne vrste virusa - Virus koji napada kompjuter datotekom. Prvi predstavnik je crv. Inficira pomo#u prilo!ene datoteke ili kopiranjem Web-stranice. - Virus koji nije zarazan, me&utim o%te#uje datoteke nezavisno. Trojanski konj nije zarazan, o%te#uje datoteku. Glavni simptomi infekcije - Pojavljuje se izvje%taj o gre%ci na ekranu. - Kompjuter se ne uklju"uje, ili mu treba vremena da se uklju"i. - OS (operativni sistem) odjednom otka!e. - Programi se ne mogu koristiti, datoteka je izbrisana / o%te#ena. - Velika koli"ina e-mailova je automatski poslana. Mjere za%tite - Korisna je upotreba antivirus programa, stalno a!uriranje datoteke definicije virusa. - Za datoteku u prilogu e-maila i datoteku preuzetu sa Web-stranice, provjerite da li su zara!ane prije otvaranja. - Iskoristiti funkciju sigurnosti primijenjenog programa. - Kada postoji “rupa” u sigurnosti (lo%a ta"ka mjere sigurnosti), nabavite i instalirajte “zakrpu” (program koji ispravlja problem). - U cilju za%tite od destruktivnog djelovanja virusa, napravite backup podataka (rezervnu kopiju). 152


2. Firewall Hardver i softver koji spre"avaju nedozvoljeni upad, %tetu / curenje podataka zove se firewall. Firewall je instaliran izme&u vanjske mre!e kao %to je Internet i mre!e u kompaniji ili %koli i provjerava dolazne i odlazne informacije.

Slika 2. Firewall 3. 'ifrovanje Tehnologija kojom se spre"ava otkrivanje informacija poslatih Internetom zove se %ifrovanje. Postoje dvije metode %ifrovanja: pomo#u “zajedni!kog klju!a” i “javnog klju!a” [1] Sistem zajedni!kog klju!a Ovo je sistem u kome po%iljalac i primalac informacije koriste zajedni"ki tajni klju". Po%iljalac %ifruje informacije koriste#i tajni klju" i primalac ih vra#a u originalne informacije koriste#i isti tajni klju" (dekodiranje). Ovim sistemom brzina obrade podataka je velika, me&utim potrebno je prvo poslati tajni klju" ljudima kojima se %alje informacija, tako da postoji rizik presretanja i otkrivanja klju"a tokom tog procesa. [2] Sistem javnog klju!a Ovo je sistem kori%tenja javnog klju"a (objavljen i javno poznat), a tajni klju" ima samo primalac. Npr., kada A po%alje informaciju B, A %ifruje i po%alje obi"an tekst koriste#i javni klju" od B, a B ga dekodira koriste#i svoj tajni klju". A nema klju" nego bravu za %ifrovanje, a B otvara bravu koriste#i klju" koji ima samo B. U ovom sistemu, po%iljalac ne mora poslati tajni klju" svakom primaocu, a ako se podaci presretnu, sigurni su jer ne mogu biti dekodirani javnim klju"em, me&utim brzina obrade podataka je manja. Dekodiranje

&ifrovanje Kodirana poruka

Kodirana poruka

Obi"an tekst

Obi"an tekst

Tajni klju$ primaoca B

Javni klju$ primaoca B

Po!iljalac A

Primalac B

Slika 3. Sistem javnog klju%a (2) Kao jednostavan primjer %ifrovanja postoji Cezarova %ifra. Npr., kada se niz znakova "はれです " prebaci unazad za 1 znak u japanskom pismu, niz znakova postaje "ひろどせ". (1) Ovo je originalan tekst koji nije %ifrovan. (2) Ako je znak klju"a (brave) prikazan na dnu pretra!iva"a, podaci su %ifrovani i poslati.

153


4. Digitalni potpis i elektronski dokaz ispravnosti Digitalni potpis je tehnologija koja obezbje&uje da je " napravljena od strane samog po%iljaoca" i "da nije falsifikovana". Digitalni potpis je isto %to i stavljanje pe"ata na dokument. Me&utim, “ometanje” se ne mo!e u potpunosti sprije"iti samo digitalnim potpisom. Kako bi se rije%io ovaj problem, potreban je elektronski dokaz ispravnosti (dokaz ispravnosti pomo#u elektronskog certifikata). Elektronski dokaz ispravnosti je tehnologija koja dokazuje da li je digitalni potpis po%iljaoca njegov ili ne. Ova tehnologija je jednaka certifikatu vodenog pe"ata za dokazivanje da li je pe"at na dokumentu od autora dokumenta. Metoda digitalnog potpisa / elektronskog dokaza ispravnosti (pogledajte sliku 4.) (1) Po%iljalac objavi javni klju" upravi za certifikate (organizacija koja certificira) unaprijed. (2) Uprava za certifikate izdaje elektronski certifikat koji dokazuje da je javni klju" podnosioca (po%iljaoca). (3) Po%iljalac pravi izmije%anu re"enicu (kratak prikaz) iz obi"nog teksta koja se %alje pomo#u programa. (4) Po%iljalac pi%e svoj potpis (%ifrira izmije%anu re"enicu koriste#i tajni klju"). Ovo se zove digitalni potpis. (5) $alje se elektronski certifikat sa digitalnim potpisom i javnim klju"em po%iljaoca koji je prilo!en s tekstom. (6) Primalac provodi dokaz ispravnosti (izdvaja javni klju" po%iljaoca iz elektronskog certifikata i dekodira digitalni potpis kako bi napravio izmije%anu re"enicu. Ako se dekodiranje uspje%no zavr%i, onda je po%iljalac pravi). (7) Primalac sklapa izmije%anu re"enicu iz obi"nog teksta koriste#i program isti kao kod koraka (3). (8) Poredi izmije%ane re"enice u koracima (6) i (7) i ako odgovaraju jedna drugoj, dokaz je da je digitalni potpis proveo po%iljalac. Ako je originalni tekst falsificiran, pravi se druga izmije%ana re"enica. (9) Primalac se poziva u upravu za certifikate da bi se provjerilo da li je elektronski certifikat ispravan. Po#iljalac &alje podatke

Primalac Primljeni podaci

Obi"an tekst

Obi"an tekst

Digitalni potpis

Digitalni potpis

Elektronska potvrda

Elektronska potvrda

Javni klju" po#iljaoca


Kontrola gre#ke Pore!enje

Kontrola gre#ke

&ifrovanje

Tajni klju" po#iljaoca Javni klju" po#iljaoca

Provjera ispravnostii Javni klju" po#iljaoca

De#ifrovanj e


Elektronska potvrda Javni klju" po#iljaoca

Provjera

Potvrda autenti"nosti

Slika 4. Digitalni potpis i elektronski dokaz ispravnosti 154

Kontrola gre#ke


(3) U suprotnom, te%ko je napraviti obi"an tekst od izmije%ane re"enice. (4) Samo oni koji imaju tajni klju" mogu dodati digitalni potpis. (5) Za %ifrovanje obi"nog teksta koristi se digitalni potpis, elektronski certifikat, sistem javnog klju"a itd.

2) Mjere sigurnosti protiv nepredvi&enih situacija 1. Backup Backup je kreiranje sigurnosnih kopija podataka na razli"ite vrste medija (CD, trake, flash memorije, externe diskove) kako bismo sprije"ili ne!eljeni gubitak podataka u slu"aju hardverskog otkaza sistema. U slu"aju slu"ajnog prekidanja i gubljenja programa i podataka, kopiranje programa i podataka na CD i flash memoriju zove se backup. 2. Odr&avanje Odr!avanje je povremeno nadgledanje rada kompjutera u cilju spre"avanja kvarova. Odr!avanje uklju"uje i zamjenu dijelova prije eventualnog otkaza u radu, tako da je kompjuter uvijek funkcionalan. 3. Sistem protiv otkazivanja Funkcija koja smanjuje %tetu prouzrokovanu pogre%nim operacijama ljudi ili prekid u radu ure&aja zove se sistem protiv otkazivanja. Npr., ako poku%ate zatvoriti program bez prethodnog "uvanja dokumenta u word procesoru, prikazuje se poruka koja pita !elite li sa"uvati dokument. U slu"aju da kompjuter prestane raditi, mogu#e je napraviti automatski backup datoteke.

Slika 5. Primjer sistema protiv otkazivanja

155


2. Upotrebljivost Jedan od razloga za%to je kompjuter postao pristupa"an velikom broju ljudi jeste da je kompjuter postao lak za upotrebu.

1) Sistem informisanja i emitiranja 1. Model klijent-server U mre!ama se komunicira tako %to jedan kompjuter tra!i uslugu od nekog drugog kompjutera u mre!i. Kompjuter koji tra!i uslugu zove se klijent, a onaj koji pru!a uslugu zove se server. Model ovakve komunikacije poznat je kao model klijent-server. Svaki kompjuter u mre!i mo!e biti samo klijent, samo server ili klijent i server. Izvr%avanje %tampanja

Server Zahtjev za podacima

Server datoteke

Server %tampa"a

Zahtjev za %tampanje Opslu!ivanje podacima

Klijent

Slika 6. Model klijent-server 2. Mobilna upotreba kompjuter Ovo je sistem upotrebe Interneta bez kori%tenja mobilnog telefona itd. Povezivanje na Internet omogu#eno je pomo#u be!i"nog LAN-a (postavljanja be!i"ne LAN kartice) instaliranog u javnom objektu kao %to je kancelarija ili restoran.

(1) Oprema za slanje i primanje podataka bez tel. linija i povezivanje s LAN-om.

3. Digitalno emitiranje Digitalno emitiranje mo!e integrisati cijelu informaciju. Zapo"eta su istra!ivanja u vezi sa stvaranjem TV-a koji #e biti od koristi osobama o%te#enog sluha ili vida, kori%tenjem ove tehnologije. Pomo#u tehnologije za prepoznavanje govora, glas spikera mogao bi biti pretvoren u znakove i natpise koji se mogu prikazati na TV ekranu. Promovi%e se i oprema za "ulo dodira (ne%to kao Brajevo pismo ) koja mo!e pretvoriti informaciju kao %to su znakovi i grafika na TV ekran.

156


Baza podataka glasa spikera

#itanje vijesti-sistem prepoznavanja

Glas

Znak Planina Fud!i se prikazuje na TV-u.

Danas je vrijeme u Tokiju lijepo s povremenom pojavom oblaka. Danas je vrijeme u Tokiju lijepo s povremenom pojavom oblaka.

% Slika 7. Usluga natpisa pomo"u tehnologije prepoznavanja govora

Slika 8. Prezentacija opreme za %ulo dodira

2) Korisni"ko okru!enje 1. Ulaz/izlaz glasa Uno%enje podataka u kompjuter glasom zove se ulaz glasa, a uputstvo ili odgovor kao izlaz iz kompjutera pomo#u glasa zove se izlaz glasa. Ulaz glasa se po"eo koristiti unosom znakova u program za obradu teksta. Izlaz glasa je jednoobrazan za bankomate i navigacione sisteme automobila. 2. Ekran osjetljiv na dodir Ovo je oprema kojom se unose podaci direktnim dodirom ekrana kako bi na taj na"in koristili kompjuter bez upotrebe tastature ili mi%a. Ova oprema se koristi za bankomate, ure&aje za prodaju karata i kompjutera za tra!enje knjiga u knji!arama itd. 3. Grafi!ko korisni!ko okru&enje (GUI) Spona izme&u "ovjeka i kompjutera zove se korisni!ko okru&enje. U grafi!kom korisni!kom okru&enju (GUI) kori%tenje ikona, osim %to podsje#a korisnika na odre&enu aktivnost, "ini rad jednostavnijim i smanjuje mogu#nost gre%ki korisnika u radu sa kompjuterom.

Slika 9. GUI okru!enje

Slika 10. CUI okru!enje

( CUI Korisni"ko okru!enje u kome korisnik i sistem komuniciraju pomo#u teksta koji korisnik saop#ava kompjuteru zove se Znakovno korisni"ko okru!enje (CUI – Character User Interface). 157


3) Koncept upotrebljivosti 1. Web-pristup Web-pristup pokazuje upotrebljivost Web-stranice. Npr., elemente kao %to su slika ili muzika mogu#e je postaviti na Web-stranicu. Mogu#e je pretvoriti tekst u glas sintetizatorom glasova, izlaz poput Brajevog pisma, ili ga prikazati na ekranu ili papiru u razli"itim veli"inama. 2. Neograni!ene informacije Mjere za uklanjanje razli"itih uskih grla s kojima se susre#u hendikepirane i starije osobe kada koriste informacijsku tehnologiju kao %to je kompjuter ili Internet zovu se neograni!ene informacije. Za neograni"ene informacije potrebno je osigurati pristup (dostupnost) za dobijanje informacija upotrebom Interneta razvijanjem informacijske opreme prilago&ene korisniku, i savjeta kao %to je izrada Web-stranice gdje se razmatraju veli"ina i boja znakova. Koncept op$eg dizajna ciljanog za upotrebu od strane razli"itih ljudi uz hendikepirane i starije osobe bez obzira na godine, spolnu opredijeljenost ili jezik, tako&er se %iri na podru"ju informacijske tehnologije. Neograni!ene informacije i op$i dizajn - Neograni"eno Ovo je pobolj%avanje kako bi se uklonio nivo koji blokira osobu. - Op#i dizajn Ovo je koncept izrade proizvoda koje mo!e koristiti mnogo ljudi. Vje!ba 1. Prona&imo primjere pristupnosti Webu. Prona&imo stvarni primjer pristupnosti Webu.

Primjer rje%enja Za sliku sa znakovima postavite svijetlu pozadinu i tamne znakove ili tamnu pozadinu i svijetle znakove kako biste vidjeli kontrast. Na pretra!iva"u, zamjenski niz znakova prikazan je kada postavite strelicu mi%a na ekran. Glasovni pretra!iva" mo!e i%"itati zamjenski niz znakova kako bi prenio sadr!aj slike osobi sa slabim vidom.

Dobar primjer

Lo% primjer

(1) Ovim programom se i%"itavaju znakovi teksta Web-stranice i sadr!aj zamjenskog niza znakova slike.

158


Vje&ba Pobolj%ajte dostupnost desnog grafikona kao na slici koja je na Web-stranici za ljude koji ne mogu odrediti odre&enu boju. Grupa A Grupa B Grupa C Grupa D

Vje&ba 1. Odaberite ta"ne odgovore iz tabele za obja%njenja i odgovore simbola. (1) Kombinacija va!na za vrstu klju"a koji se koristi za sistem %ifrovanja javnim klju"em. (2) Kombinacija va!na za vrstu klju"a koji se koristi za digitalni potpis.

$ifrirani klju"

Klju" za dekodiranje

A B

Javni klju" po%iljaoca Javni klju" primaoca

Tajni klju" po%iljaoca Tajni klju" primaoca

C D

Tajni klju" primaoca Tajni klju" po%iljaoca

Javni klju" primaoca Javni klju" po%iljaoca

159


Dio 3. Utjecaj informati"kih tehnologija na informacijsko dru%tvo Informatizacija je promijenila na% !ivot i dru%tvo. Razmislimo o efektima informatizacije na na% !ivot i dru%tvo i %ta je sve potrebno za stvaranje kvalitetnog informacijskog dru%tva u 21. vijeku.

1. Promjena dru%tva / !ivota 1) IT revolucija Informatizacija je po"ela naglim razvojem kompjutera i razvijala se eksponencijalno sa razvojem i upotrebljivo%#u mre!a, te sada pokriva cijeli svijet. Inovativna promjena dru%tva ovih informacijskih tehnologija (IT) zove se "IT revolucija". Ovakav razvoj jednak je "industrijskoj revoluciji". (1) Ponekad se koriste pojmovi: Informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT) .

2) Mijenjanje dru%tva 1. Uzorak rasprostranjenosti Elektronsko poslovanje (EC) se koristi za obavljanje prodaje proizvoda i usluga pomo#u mre!e (omogu#ava novu vrstu rasprostranjenosti za potro%a"e i kompanije). Online shopping(2) je e-poslovanje izme&u potro%a"a i kompanije koja prodaje proizvode i usluge na Web-stranici. (2) Isto tako se koristi izraz e-poslovanje. ( Uzorak e -poslovanja Poslovanje izme&u kompanija zove se B to B (biznis za biznis), poslovanje izme&u kompanije i potro%a"a zove se B to C (biznis za konsumera/potro%a"a), poslovanje me&u pojedincima zove se C to C (konzumer za konzumera / potro%a" za potro%a"a). 2. Radni uzorak Elektronska migracija- na posao od ku#e s kompjuterom kod ku#e, a omogu#ava povezanost kompanije pomo#u mre!e. SOHO je mali poslovni prostor u ku#i koji se koristi kao kancelarija. Ovakav radni prostor smanjuju gubitak vremena i novca za putovanje i isto tako smanjuju psihi"ku napetost. Vje&ba: Na %ta korisnik mora da obrati pa!nju prilikom online shoppinga? Napravite raspravu po grupama.

3) Promjene u na"inu !ivljenja Telekomunikacijska mre!a je omogu#ila komunikaciju izme&u ljudi na udaljenim mjestima. Npr., sa sistemom telekonferencije, mo!ete u"estvovati na konferenciji u glavnoj kancelariji iz podru"ne kancelarije. Sistem obrazovanja na daljinu za online poha&anje predavanja profesora koji je daleko i sistem e-u"enja gdje je u"enje nezavisno od vremena i mjesta tako&er postaje aktivan. S udaljenim sistemom medicinske pomo#i, medicinski pregled pacijenta u udaljenoj ljekarskoj ordinaciji ili kod ku#e mo!e se ostvariti online iz gradske bolnice, tako da mo!ete dobiti specijalisti"ki medicinski pregled visokog kvaliteta, a da ne idete u gradsku bolnicu.

Slika 1. Udaljena ljekarska ordinacija 160


2. Problemi u informacijskom dru%tvu 1) Li"ni podaci i privatnost Informacije kojima se pojedinac mo!e identifikovati kao %to je ime, spol, datum ro&enja, adresa, telefonski broj, i informacije pomo#u kojih pojedinac mo!e biti identifikovan kombinovane sa drugim informacijama zovu se li!ni podaci (tabela 1). Tabela 1. Primjeri li%nih podataka Sadr!aj

Primjer

Osnovni podaci Privatni !ivot itd.

Ime, adresa, spol, datum ro&enja, nacionalnost Srodstvo, bra"ni status, porodi"na situacija, itd. Zanimanje / prethodna zaposlenja, %kola / akademski podaci, kvalifikacija, nagrade i kazne, rezultati u"enja / procjena itd. Kreditni podaci kao %to su imovina, prihodi, dugovanja, ulaganja, pla#anja poreza itd.

Dru%tveni !ivot itd. Ekonomska aktivnost itd.

Savjest, na"ela, vjera, etni"ka pripadnost, porijeklo, historija bolesti, kriminalni dosije itd., u li"nim podacima po op#em pravilu nisu otvorena za javnost. S druge strane, otkrivanjem li"nih podataka, ako su otkriveni bez upozorenja, privatnost osobe mo!e biti ugro!ena. Morate sprije"iti objavljivanje li"nih podataka na Web-stranicama koliko god je to mogu#e, jer su one dostupne javnosti. Telefonski broj Ime !kole Porodica Spol Ruta putovanja

Zanimanje

Ime kompanije u kojoj ste zaposleni

Broj mobilnog telefona

Adresa

Broj bankarskog ra"una

Ime Broj kreditne kartice

Imena "lanova porodice

Slika 2. Primjer li%nih podataka koje ne trebate objavljivati

(1) Ime, adresa, spol, datum ro&enja su 4 osnovne informacije.

161


2) Za%tita prava intelektualnog vlasni%tva Autorsko pravo je pravo dato autoru kada on/ona napi%e knjigu ili komponuje muziku. Ovim pravom se %titi autor djela kako ga neko drugi ne bi koristio za dobijanje profita. Za autorsko djelo pravo se automatski sti"e i nije neophodno provoditi registrovanje.

Muzika (tekstovi pjesama, kompozicije) Jezik (roman, rukopis, govor, prijevod...itd.)

Ples (koreografija, itd.)

Film Umjetnost (slikanje, vajanje, rezbarenje...itd.)

Fotografija

kompjuterski program

Slika 3. Primjer autorskog djela

Prava autora, autorsko pravo (pravo vlasni%tva) koje je dato ljudima koji su napravili autorsko djelo prvi put, a uklju"eno je i moralno pravo, pravo obzira i za%tite moralnog karaktera autora. Uz to postoje va!na prava, prava koja se naslanjaju na autorsko pravo, i ona su data ljudima koji prenose autorsko djelo javnosti kao %to je npr. pjeva". Glavne odlike autorskog prava kao moralno pravo, pravo umno!avanja, pravo izvo&enja, pravo prikazivanja je napisano u tabeli 2. Uz autorsko pravo i prava koja se na njega naslanjaju, postoje pravo patenta, pravo upotrebe modela, pravo dizajna i pravo za%titnog znaka za djela va!na za razvoj industrije kao %to su pronalasci i oni su za%ti#eni kao pravo industrijskog vlasni%tva. Ova autorska prava i prava industrijskog vlasni%tva se zajedno zovu prava intelektualnog vlasni%tva. Razvojem kompjutera i Interneta, svako mo!e lako kopirati i obra&ivati digitalne informacije. Npr., jednostavno se postavlja fotografija pjeva"a preuzeta s Web-stranice na va%u Web-stranicu. Me&utim, ovim kr%ite autorska prava fotografa i portretsko pravo osobe na toj fotografiji. Privatno kopiranje za li"nu upotrebu je dozvoljeno, ali za prijenos informacija morate dobiti odobrenje od autora. Ako citirate tekst nekog dokumenta ili sl. morate ta"no navesti citat i izvor.

162


Vrsta prava autora

Glavne odlike prava

Moralno pravo

Pravo odlu"ivanja ho#e li djelo biti javno Pravo odlu"ivanja ho#e li autorovo ime biti prikazano pri objavljivanju djela Pravo nemijenjanja sadr!aja djela Pravo kopiranja djela

Autorsko pravo (pravo vlasni%tva)

Pravo javnog rada Pravo stavljanja autorovog imena Pravo o"uvanja cjelovitosti Pravo umno!avanja Pravo izvo&enja / predstava / predstavljanje

Pravo preno%enja ili omogu#avanje prijenosa putem javnog emitiranja ili komunikacije Pravo odlu"ivanja jezika djela Pravo izlaganja umjetni"kih djela Pravo distribucije filma Pravo dodjeljivanja ili posu&ivanja djela osim filma

Pravo javnog preno%enja Pravo recitovanja Pravo izlaganja Pravo distribucije Pravo prijenosa vlasni%tva Pravo prijevoda prilago&avanja

SLU'AJ 1 Stavite muziku u pozadini na va%u Web-stranicu koriste#i kupljeni CD.

Pravo izvo&enja, igranja i predstavljanja djela

i

Pravo prevo&enja, ure&ivanja

SLU'AJ 2 Popravili ste fotografiju "ije je objavljivanje dozvoljeno i postavili je na Web-stranicu.

Ja koristim ovu pjesmu.

Kr%enje prava umno!avanja i prava javnog prijenosa.

Malo izmijenjena.

Kr%enje moralnog prava vlasni%tva), prava prevo&enja!

(prava

SLU'AJ 3 Postavili ste fotografiju sa svojom prijateljicom bez njenog znanja.

Ona mi je prijateljica.

Kr%enje prava portreta.

Vje&ba Prona&ite situaciju u kojoj je do%lo do kr%enja autorskih prava i ukratko predstavite koja su prava prekr%ena.

163


3) Razli"iti efekti informatizacije 1. Pojava novih oblika kriminala Po%to je informacijska oprema povezana mre!om, informacije mo!ete razmjenjivati uvijek i na svakom mjestu, tako da je !ivot postao udoban i ispunjen. Me&utim, oblici kriminala pomo#u kompjutera koji se koriste mre!om kao %to je zloupotreba, kra&a, pronevjera, neovla%ten pristup, ilegalna kupovina, prodaja i otkrivanje informacija pove#avaju se iz godine u godinu.

Slika 4. Vijesti o kriminalu koje se koriste mre#om Sistem je postao ogroman i komplikovan, gre%ke i „padovi“ mre!a znali su prouzrokovati veliki haos i gubitak za dru%tvo. Uz to, postoji jaz izme&u ljudi koji mogu koristiti kompjuter i ljudi koji ne mogu, tako da se stvaraju nove dru%tvene i ekonomske razlike. Ovo se zove digitalna podjela. Kako bi se ovakve situacije sprije"ile, stvaraju se uvjeti za kontakt sa informacijama i sadr!aj obrazovanja je oboga#en za obrazovanje kako u %kolama tako i za cjelo!ivotno obrazovanje. 2. Promjena rada / industrijska struktura Difuzija informacijske opreme kao %to je kompjuter, u"inila je !ivot ugodnijim i modernizovala je rad. U isto vrijeme pojavljuje se i ”tehnolo%ki stres” zajedni"ko ime za dvojni vid psiholo%kog gubitka samokontrole uzrokovanog kontaktom s tehnologijom. Dru%tvena informatizacija dovodi do va!nih novih poslovanja i usluga. S ovom informatizacijom promijenila se industrijska struktura, a samim tim su se znatno promijenile potrebe zapo%ljavanja. Zbog ovoga dolazi do problema da se dio industrije prebacio u inostranstvo gdje je radna snaga jeftinija.

Konferencija ili razmjena informacija Internetom >>skra#eno vrijeme putovanja Osnivanje glavne kancelarije i podru"nih kancelarija %irom svijeta >>aktivno tokom 24 sata

(1) Stvara se techno-anksioznost zbog lo%eg prilago&avanja na kompjuter, techno-zavisnost kao rezultat pretjerane zavisnosti. (2) Kompanija osnuje poslovnicu u inostranstvu, pa je industrijski kapacitet doma#e proizvodnje oslabljen. 164


3. Promjena ekonomskog opticaja Razvojem informacijske tehnologije pojedinac se mo!e povezati s cijelim svijetom pomo#u Interneta, a informacije sa drugog kraja svijeta su dostupne pojedincu. Globalizacijom politike, ekonomije i kulture dolazi do globalnog %irenja preko granica. Ovim se stvara prilika za male zemlje, manja preduze#a i pojedince bez obzira na postoje#i red i mo# drugih kompanija. U isto vrijeme globalizacija dovodi do ravnomjernosti i homogenizacije vrijednosti, povlastica, jezika itd, a isto tako dovodi do velike ekonomske razlike. 4. Nova prava: patent modela poslovanja, open source Pravo intelektualnog vlasni%tva kao %to je patent promovi%e razvoj kulturnog i ekonomskog prava intelektualnog vlasni%tva. Pojavom Interneta stvorio se novi patent, patent modela poslovanja. Ovaj patent je prihva#en kao metoda novog poslovanja i ideja sistema realizovana upotrebom sistema informacija. Me&utim, ipak je istaknuto da patent modela poslovanja mo!e kontrolisati takmi"enje s drugim takmi"arima i razvoj se mo!e odgoditi. S druge strane, koncept promovisanja razvoja kulture i ekonomije ovom metodom, open source postaje rasprostranjen. Ovo je metoda razvoja otkrivanja izvornog koda u kome se program koristi besplatno, tako da ga svako mo!e pobolj%ati i ponovo dijeliti.

4) (ivimo u 21. vijeku Predvi&a se da #e se informatizacija promovirati vi%e nego ikad u 21. vijeku. U informacijskom dru%tvu svako mo!e primiti i prenijeti svaku vrstu informacije. Kako bi se stvorilo veliko informacijsko dru%tvo u 21. vijeku, nastavimo u"enje na osnovu onog %to smo u"ili u ovom ud!beniku „Informatika B“. Vje&ba za kraj odlomka 1. Ubacite pravu rije" u ( ) sljede#eg teksta koji opisuje ure&ivanje li"nih podataka. Li"nim podacima se smatraju sve informacije koje identifikuju osobu, uklju"eni su ime, ( (1) ), ( (2) ), datum ro&enja, nacionalnost, zdravstveno stanje, podaci o %kolovanju, zanimanje, prihod, i porodi"na situacija i "ak i informacije ( (3) ) same osobe, uklju"ene su informacije koje mogu identifikovati osobu pomo#u njih kombinovane s drugim informacijama. Ako li"ni podatak procuri, mo!e biti upotrijebljen na na"in koji prava osoba ne !eli, ili ( (4) ) mo!e biti prekr%eno ili mo!e do#i do nezgode. 2. Ubacite pravu rije" ( ) sljede#eg teksta koji opisuje za%titu prava intelektualnog vlasni%tva. U prava intelektualnog vlasni%tva uklju"ena su prava industrijskog vlasni%tva, autorska prava, itd. U prava industrijskog vlasni%tva uklju"eni su ( (1) ), ( (2) ), ( (3) ) i ( (4) ) . Ovim pravom se %tite novi izumi, pronalasci, dizajn, logo, itd odre&eni vremenski period, i registrovano je kao pravo primjenom na ( (5) ) i to ako je prihva#eno. Autorsko pravo je pravo dato osobi koja stvara autorsko djelo kao %to je ( (6) ), ( (7) ), ( (8) ), ( (9) ) i kompjuterski program po prvi put, i rezultira pravom kada se autorsko djelo napravi bez prove&enja ( (10) ) i registrovanja. 3. Koja vrsta prava se kr%e u sljede#im slu"ajevima? Odaberite odgovore od a do i i odgovorite upisivanjem simbola. (1) Emitirani film snimljen je videom i dao si ga svom prijatelju. ( )( ) (2) Objavljeni autorski rad druge osobe je postavljen na Web-stranicu bez obavje%tenja. ( )( ) (3) Fotografija na kojoj je tvoj prijatelj postavljena je na Web-stranicu bez obavje%tenja. ( ) (4) Li"ni podaci pomo#u kojih se osoba mo!e identifikovati postavljeni su na Web-stranicu bez obavje%tenja. ( ) (5) Fotografija koja je ve# objavljena, obra&ena je bez obavje%tenja i objavljena. ( )( ) a. privatnost; b. pravo portreta; c. pravo umno!avanja; d. pravo javnog prijenosa; e. pravo cjelovitosti; f. pravo objavljivanja; g. pravo razgla%avanja; h. pravo raspodjele; i. pravo prilago&avanja. 4. Odaberite primjenjivu rije" za re"enice (1) do (4) od a do e i odgovorite upisivanjem simbola. (1) Kancelarija iz koje se provodi posao putem Interneta, iz male kancelarije kod ku#e. (2) Razlika izme&u ljudi koji imaju informacije i ljudi koji nemaju informacije. (3) Da se politika, ekonomija i kultura poja"ano i globalno %ire preko granice a. digitalna podijeljenost; b. SOHO; c. EC; d. globalizacija; e. open source. 165

Poglavlje 7. Kompjuterska pismenost

Poglavlje 7. Kompjuterska pismenost Funkcije programa za rad sa radnim tabelama Izra"unavanje 1………Unos formule za izra"unavanje ukupnog zbira Odaberite #eliju (B9) u koju #ete unijeti "=B5+B6+B7+B8" i pritisnite taster Enter. U #eliji (B9) bit #e prikazan zbir vrijednosti iz opsega #elija B5:B8. Svi podaci koji po"inju znakom"=" program #e uvrstiti u formule ili funkcije.

Aritmeti!ke operacije + Sabiranje - Oduzimanje * Mno!enje / Dijeljenje ! Stepen

* Neki programi koriste "+" umjesto "=". 2………Automatsko dobijanje zbira Odaberite opseg #elija za koje !elite da dobijete ukupan zbir i pritisnite dugme SUM) . Na taj na"in automatski dobijate ukupan zbir.

* Oblik ikone se razlikuje u zavisnosti od programa koji se koristi.

166

(auto


Sortiranje i ekstrakcija 1………Sortiranje u rastu$i poredak (opadaju$i poredak) Odaberite opseg #elija koje #e biti sortirane i iz menija Data odaberite komandu Sort. Odredite po kojoj koloni !elite da sortirate i odaberite rastu#i poredak (od manjeg ka ve#em) ili opadaju#i poredak (od ve#eg ka manjem). Kada sortirate mogu#e je postaviti vi%e od jednog uvjeta za sortiranje. Ako sortirate samo po jednoj koloni, mogu#e je koristiti dugme rastu#i poredak) ili

(sortiraj u

(sortiraj u opadaju#i poredak) .

2………Prikaz podataka koji ispunjavaju uvjet (ekstrakcija) Odaberite proizvoljnu #eliju unutar opsega #elija i iz menija Data odaberite Filter/AutoFilter. Kliknite na #elije i odaberite odre&eni uvjet. Prikazana je kolona koja ispunjava uvjet i toj koloni postaje plava.

u

Upotreba funkcija 1………Dobijanje ukupnog zbira (SUM funkcija) Odaberite #eliju (E5) u koju #ete unijeti ukupan zbir i kliknite na dugme (umetanje funkcije). Na ekranu se pojavljuje prozor Insert Function. Odaberite [SUM] iz menija funkcija [Most Recently Used] i kliknite OK. Po%to je prozor [Function Arguments] prikazan na ekranu, unesite opseg #elija "B5:D5" za koje se izra"unava suma u [Number 1] i kliknite OK. Dobijena suma smje%tena je u #eliju (E5). Ukoliko se [SUM] ne nalazi u [Most Recently Used], mo!ete je prona#i u kategoriji matemati"kih funkcija. Kada kliknete na dugmeta (auto SUM), mogu#e je koristiti pet funkcija [suma, prosjek, koli"ina podataka, najve#a vrijednost, najmanja vrijednost]. =SUM(opseg #elija)

167


2………Rangiranje (RANK funkcija) Odaberite #eliju (B26) i kliknite na dugme . Iz menija Insert Function, kategorije Statistical odaberite funkciju Rank. U polje Number otkucajte (B25), u polje Ref opseg #elija $B25:$D25 (apsolutne reference), u polje Order 0 (opadaju#i poredak) i kliknite na OK. Kao rezultat dobili smo da je "lan A tre#i po redu. =RANK (broj"ana vrijednost, opseg #elija, redoslijed)

168


3………Dobijanje slu!ajnog broja (RAND funkcija) Da bi se dobio slu"ajan broj iz intervala od 0 do1, unesite "=RAND()". Za svako novo pozivanje funkcije Rand dobit #ete novi slu"ajan broj. =RAND()

4………Pretra&ivanje (VLOOKUP funkcija) Odaberite #eliju (M10) i kliknite na dugme . Iz menija Insert Function, kategorije Lookup & Reference odaberite funkciju VLOOKUP. U polje Lookup_value unesite 1, jer tra!ite pobjedni"ki razred, u polje Table_array opseg #elija, u polje Col_index_num broj 2 i u polje Range_lookup vrijednost 0, zatim kliknite na OK. Pobjedni"ki razred prikazan je u #eliji M10. =VLOOKUP (vrijednost pretra!ivanja, opseg #elija, broj kolone, vrsta pretra!ivanja)

„0“ tra!e se podaci koji odgovaraju tra!enoj vrijednosti. „1“ako se tra!ena vrijednost ne prona&e, tra!i se najve#a vrijednost koja je manja od tra!ene. Kolona koja se pretra!uje mora biti sortirana u rastu#em poretku. 5………Odlu!ivanje (IF/AKO funkcija) Odaberite #eliju (C2) i kliknite na dugme . Iz menija Insert Function, kategorije Logical odaberite funkciju IF. U polje Logical_test unesite uvjet B2<0,5, u polje Value_if_true vrijednost 1, u polje Value_if_false 0 i kliknite na OK. Ako je vrijednost izraza ta"na u #eliji C2 bit #e prikazana vrijednost 1, a ako nije vrijednost 0. S obzirom na ta"nost uvjeta u #eliji C2 prikazat #e se vrijednost 1. =IF (uvjet, za ta"nu vrijednost uvjeta, za neta"nu vrijednost uvjeta)

Relacijski operatori = jednako > = ve#e ili jednako > ve#e

<> razli"ito < = manje ili jednako < manje

169


6………Brojanje koliko $elija ispunjava uvjet (COUNTIF funkcija) Odaberite #eliju (F2) i kliknite na dugme . Iz menija Insert Function, kategorije Statistical odaberite funkciju COUNTIF. U polje Range unesite opseg #elija "C2:C101", u polje Criteria "E2" i kliknite na OK. Kao rezultat dobijate broj #elija "iji sadr!aji zadovoljavaju postavljeni kriterij, tj. jednaki su broju 1 (sadr!aj #elije E2). =COUNTIF (opseg #elija, uvjet pretra!ivanja)

Grafi"ki prikaz podataka 1………Histogram (1) Odaberite opseg #elija (A2:F17) koje !elite da predstavite grafikonom i kliknite na (Chart Wizard). Po zadavanju ove komande dobija se dijalo%ki prozor ChartWizard-Step 1 of 4-Chart Type u kojem prvo treba izabrati tip i podtip grafikona. Kada ste izabrali !eljeni podtip, prelazi se na sljede#i korak klikom na Next. (2) U drugom koraku, ako ve# nije odre&ena, odre&uje se grupa podataka koju trebe nacrtati. Klikom na Next prelazi se na sljede#i korak. (3) U tre#em koraku potrebno je ispisati naslov grafikona, tekst ispod X-ose, tekst pored Y-ose. Klikom na Next prelazi se na sljede#i korak. (4) U "etvrtom koraku se odre&uje da li #e se grafikon prikazati na posebnom listu (As new sheet) ili u okviru nekog postoje#eg radnog lista (As object in:). Poslije toga klikom na Finish grafikon je kreiran i prikazan.

2………Druge vrste grafikona Postoje razli"iti tipovi grafikona po izgledu, namjeni i zahtjevima. 170


Programiranje pomo#u programskog jezika 1………Prikazivanje alata za programiranje Pokrenite program za rad sa radnim tabelama i iz menija Tools odaberite Macro/Visual Basic Editor. Korisno je koristiti liniju sa alatima za Visual Basic.

2………Pokretanje editora Kliknite na dugme

(VBasic editor) koje se nalazi na liniji alata. Kada se ekran editora prika!e,

kliknite na dugmeta (insert of user form) alata ure&iva"a. Ako ste odabrali [Module], dobit #ete ekran za unos programa.

3………Uno%enje i zavr%avanje programa (macro) Unesite program (macro) u prozor. Ako ste dobro otkucali naredbu i !elite da pre&ete u novi red, pritisnite taster Enter. Kada je unos programa zavr%en, kliknite na dugme za prikaz na alatima i vratite se na radnu stranicu.

171


4………Izvr%avanje programa (izvr%avanje macro-a) Unesite znakove i broj"anu vrijednost u svaku #eliju radne stranice i kliknite na dugme (run macroa). U prozoru Macros odaberite zbir i kliknite na Run, rezultat procesa je prikazan u #eliji (B3).

Kada izvr%avate isti proces vi%e puta, po!eljno je napraviti dugme oblika na desnoj strani.

* Kako biste pokrenuli macro, neophodno je promijeniti nivo sigurnosti programa za rad sa radnim tabelama sa "visoko" na "srednje".

172


Autorsko pravo / net-etiketa pitanja i odgovori Autorsko pravo pitanja & odgovori P1…………Koju proceduru je potrebno ispo%tovati da bih dobio/la autorsko pravo? O1…………Procedura nije neophodna. Autorsko pravo se dobija kada stvorite autorsko djelo (nemetodi"ko na"elo). P2…………Da li mogu da kopiram tu"e autorsko djelo bez odobrenja autora ako ga koristim samo za ku$nu upotrebu? O2…………Kopija za privatnu upotrebu (li"nu upotrebu, upotrebu kod ku#e ili upotrebu unutar odgovaraju#eg okru!enja) je dozvoljena. Me&utim, kada kopirate autorsko djelo koriste#i opremu za audio i video snimanje, neophodno je platiti nadoknadu vlasniku autorskog djela. Me&utim, po%to je ovaj proces nemogu#e kontrolisati, novac nadoknade autoru je uklju"en u cijenu digitalne opreme i medija za snimanje. P3…………Kako mo&emo koristiti citate? O3…………"Citat" je "citiranje pasusa ne"ijeg autorskog djela i upotreba istog u svom autorskom djelu". Za citat je neophodno po%tovati sljede#e: - Citat mo!ete upotrijebiti u sklopu pravnog okvira za citate kao %to je izvje%taj za novine, kritike i istra!ivanje. - Trebao bi postojati odnos “gospodar-sluga” sadr!aja gdje je va%e autorsko djelo "gospodar" a autorska djela drugih ljudi "sluga" - Jasno ozna"avanje citiranog dijela sa znakom navoda " " itd. - Napi%ite ime autora, naslov, itd, kako biste jasno nazna"ili da citirani tekst nije Va%. P4…………Da li mogu da napravim kopiju ako je sadr&aj blago izmijenjen? O4…………Blagim mijenjanjem sadr!aja ste ve# prekr%ili prava cjelovitosti. P5…………Da li mogu da kopiram sadr&aj ako nije napisano "all rights reserved" ? O5…………Ne mo!ete kopirati sadr!aj bez odobrenja bez obzira na nepostojanje oznake " all rights reserved ". P6…………Da li mogu da postavim pjesme (s kupljenog muzi!kog CD-a) na svoje Webstranice? O6…………Tim kr%ite prava producenata CD-a, prava umno!avanja i pravo javnog emitiranja. P7…………Da li mogu da posu"ujem knjige i !asopise ? O7…………Da, ako ne pravite kopiju. P8…………Da li mogu da posu"ujem i iznajmljujem video na kome je snimljen TV program? O8…………Snimanje TV programa zna"i kopiranje, tako da posu&ivanjem videa drugim ljudima kr%ite pravo umno!avanja. P9…………Da li mogu da posu"ujem iznajmljeni video drugim ljudima prije vra$anja u datom vremenskom roku? A9…………Videoteka se bavi iznajmljivanjem videa namijenjenih za iznajmljivanje. Klijent ne mo!e tre#oj osobi iznajmiti video. P10……… Da li mogu da posu"ujem i iznajmljujem muzi!ke CD-ove? A10………Pravo posu&ivanja ima izvo&a" i producent na jednu godinu nakon izdavanja. Nije mogu#e posuditi CD tre#oj osobi ako nije kupljen.

173


P11………'ta trebam uraditi kada &elim da upotrijebim “poznati lik” kao %to je Mickey Mouse? O11………Za upotrebu koja prelazi granice privatne upotrebe, potrebno je odobrenje vlasnika autorskih prava. P12………Da li mogu da objavim pjesmu koju sam sam pjevao i snimio na karaokama? O12………Potrebna su odobrenja tekstopisca, kompozitora i izvo&a"a. Nije dozvoljeno koristiti snimak ako se prelazi granica privatne upotrebe. P13………Ko je autor autorskog djela stvorenog kori%tenjem kompjuterske opreme kompanije, kompanija ili autor? O13………Autorsko pravo ima autor autorskog djela bez obzira "iji alat ili oprema se koristi. Slu"aj kada autorsko pravo autorskog djela koje je napravio radnik ima kompanija je samo onda kada je "napravljeno autorsko djelo povezano s poslom" inicijativom kompanije”.

P14………'ta je "free use mark"? O14………To je oznaka koja pokazuje namjeru autora kada on/ona misli da njegovo/njeno autorsko djelo mo!e biti slobodno kori%teno od strane drugih ljudi. Mogu#e je koristiti autorsko djelo u odre&ene svrhe bez kontaktiranja autora ili pla#anja tro%kova upotrebe.

Net-etiketa Web-stranice Pitanja&Odgovori P15………Koju vrstu korisnika treba da predvidim kada dizajniram Web-stranicu? O15………Pravite stranicu koja #e biti dostupna ljudima iz cijelog svijeta, tako da morate uzeti u obzir postojanje razli"itih korisnika. Neki pretra!iva"i ne mogu prikazati okvir ili sliku. Neke boje mogu biti manje vidljive ljudima koji ne razlikuju boje. Te%ko je uklju"iti sve, me&utim, potrebno je usredsrediti se na dizajn koji mo!e vidjeti %to ve#i broj ljudi. P16………Na %ta treba da obratim pa&nju kada postavljam link? O16………Klasifikujte linkove stranica napravljenih od strane drugih autora i to vidno ozna"ite. Ne koristite ih kao da su dio va%e stranice. Za link nije potrebno odobrenje unaprijed, me&utim, ako autor stranice zahtijeva odobrenje, kontaktirajte ga. P17………Na %ta treba da obratim pa&nju prilikom kori%tenja materijala postavljenih na Web-stranici? O17………Da li su to materijali koje ste sami izradili? Ako je to autorsko djelo drugih ljudi, onda mo!ete prekr%iti razli"ita prava kao %to su pravo umno!avanja, pravo objavljivanja, pravo javnog prijenosa i pravo omogu#avanja slanja.

174


Va!e#i

zakoni

Zakon o autorskim pravima Svrha autorskog prava Zakon o autorskim pravima je donesen 1970. godine. Kada je usvojen, ovaj Zakon je imao 124 "lana. U me&uvremenu Zakon se mijenjao i dodati su novi "lanovi. Svrha je obrazlo!ena u 'lanu 1. #lan 1. Svrha ovoga Zakona je da osigura prava autora i prava koja se na ovo oslanjaju. Pravo po%tovanja djela kao i izvo&enja, fonograma, emitiranja, difuzija, su u svrhu osiguravanja za%tite prava autora. Imaju#i u vidu pravednu i po%tenu eksploataciju ovih kulturnih proizvoda, doprinosimo razvoju kulture. To zna"i da je svrha "za%tita prava autora i doprinos razvoju kulture" . Izmjene zakona su mogu#e u skladu sa primjenom prema ovoj svrsi. Djela za%ti#ena autorskim pravom Postoje razli"ita autorska djela koja se %tite. #lan 10. "Djela" uklju"uju sljede#e: (I) novele, drame, "lanke, predavanja i druga literarna djela; (II) muzi"ka djela; (III) koreografska djela i pantomime; (IV) slike, gravure, skulpture i druga umjetni"ka djela; (V) arhitektonska djela; (VI) karte, kao i figurativna djela nau"ne prirode kao %to su planovi, dijagrami i modeli; (VII) kinematografska djela; (VIII) fotografska djela; (IX) programska djela. Skoro sve %to je povezano s kreativnim aktivnostima ljudi je za%ti#eno autorskim pravom. Prava svira"a muzi"kih instrumenata i producenata su za%ti#ena kao srodna prava. Me&utim, novinarski "lanak koji je samo preno%enje "injenica nije za%ti#en autorskim pravom. Prava autora Autorsko pravo se automatski daje bez obavje%tenja. Kao moralno pravo, definirana su sljede#a tri prava. Pravo !ine$i djelo javnim: #lan 18. Autor ima pravo da svoje djelo koje jo% nije objavljeno ponudi i u"ini dostupnim javnosti. Pravo odre"ivanja oznake autorskog imena: #lan 19. Autor ima pravo da odredi ho#e li njegovo pravo ime ili pseudonim biti nazna"eno ili ne kao ime autora na originalnom djelu, ili kada se njegovo djelo nudi ili "ini dostupnim javnosti. Pravo o!uvanja integriteta: #lan 20. Autor ima pravo na o"uvanje integriteta svog djela i njegovog naslova. Nije dozvoljena bilo koja vrsta iskrivljavanja, unakazivanja, ili neka druga vrste izmjena protiv njegove volje. 175


Imovinska prava literarnog djela. #lan 21. (Pravo umno!avanja) #lan 22. (Pravo izvo&enja) (Pravo prezentovanja) #lan 23. (Pravo javnog prijenosa, itd.) #lan 24. (Pravo recitovanja) #lan 25. (Pravo izlaganja) #lan 26. (Pravo distribucije) ( Pravo prijenosa vlasni%tva) (Pravo posu&ivanja) #lan 27. (Pravo prevo&enja, prilago&avanja, itd.) #lan 28. (Pravo autora izvornog djela pri eksploataciji izvedenog djela) Pravo javnog prijenosa je pravo slanja autorskog djela javnosti pomo#u televizije, radija, Interneta… itd. 'ak i ako nije poslano, ako postavite podatke na Web-server itd. tako da ih svako mo!e uzeti (omogu#ujete slanje), prekr%ili ste ovo pravo.

Ograni"avanje autorskih prava U odre&enim situacijama mo!e se dodati ograni"enje na autorsko pravo. Autorsko djelo "iji je period za%tite istekao (u Japanu, 50 godina poslije smrti autora za film, a 70 godina poslije objavljivanja) svako mo!e slobodno koristiti. #lan 30. (Umno!avanje za li"nu upotrebu) #lan 31. (Umno!avanje u knji!arama itd.) #lan 32. (Citati) #lan 33. (Umno!avanje u %kolskim ud!benicima itd.) (Umno!avanje za pripremu ud!benika pri obimnim %tampanjima) #lan 34. (Emitiranje, itd. u %kolskim obrazovnim programima) #lan 35. (Umno!avanje, itd. u %kolama i drugim obrazovnim institucijama) #lan 36. (Umno!avanje, itd. u ispitnim pitanjima) #lan 37. (Umno!avanje u Brajevom pismu itd.) (Interaktivni prijenos za osobe s pote%ko#ama sluha) #lan 38. (Izvo&enje, itd. neprofitabilna) * Ove olak%ice se nastavljaju do 'lana 50. #lan 51. (Trajanje autorskog prava)

Kazna Za ljude koji prekr%e autorska prava predvi&ene su stroge kazne kao %to su nov"ane kazne i zatvorske kazne. #lan 119. Sljede#e osobe #e biti ka!njene zatvorom na period ne du!i od pet godina, ili nov"anom kaznom koja ne prelazi pet miliona jena (oko 40.000 KM) , ili oboje: (I) svaka osoba koja povrijedi moralna prava autora, autorsko pravo, pravo na objavljivanje, moralno pravo izvo&a"a srodnih prava (op.a.) (II) svaka osoba koja, u svrhu stvaranja profita, navede druge da koriste ure&aje za umno!avanje pomenute u 'lanu 30, paragraf (1), stav (i) koja predstavljaju kr%enje autorskih prava, prava objavljivanja ili srodna prava.

176


Web-stranice nadle&ne za autorska prava Odgovaraju#i zakon o autorskim pravima se "esto prera&uje. Imajte u vidu da neki "lanovi zakona mogu zastariti i da se mogu promijeniti. - Act Data Provision System (Ministry of Internal Affairs and Communications) http://law.e-gov.go.jp/ - Copyright Research and Information Center http://www.cric.or.jp/ Me"unarodna konvencija nadle&na za pravo intelektualnog vlasni%tva Kvalitetna literarna djela i muzika obi"no prelaze nacionalne granice. Sve zemlje svijeta potpisale su ugovore i za%titile autorska djela i same sebe. Za me&unarodnu konvenciju relevantnu za prava intelektualnog vlasni%tva, va!e sljede#a prava. Zakon o autorskom djelu u Bosni i Hercegovini ispunjava ove me&unarodne konvencije. (1) Pari%ka konvencija (1883) Pravno ime je "Me&unarodna konvencija za za%titu industrijskog vlasni%tva 20. mart 1883.g.". Ovo je osnovni sporazum koji se bavi pravima indrustrijskog vlasni%tva. (2) Bernska konvencija (1886) Pravno ime je "Bernska konvencija za za%titu literarnih i umjetni"kih djela". Bernska konvencija va!i za autorska djela koja treba da budu prihva#ena, a zasniva se na istim pravima. Jednaka nacionalna prava treba dati "ak i strancima u svrhu za%tite prava autorskog djela. Uz to, za za%titu prava autorskog djela, usvojeno je nemetodi"no na"elo koje ne zahtijeva nikakvu proceduru kao %to je registrovanje ili prilo!ena kopija. Ovaj sporazum se smatra osnovnim sporazumom za me&unarodno pravo autorskog djela. (3) Konvencija o op$im pravima autorskog djela (1952) Ovo je sporazum koji povezuje zemlje nemetodi"kog na"ela i zemlje koje zahtjevaju registraciju kao uvjet za%tite autorskog djela Bernske konvencija. Ovim se autorska djela ljudi u zemljama nemetodi"kog na"ela mogu za%titi u zemljama koje zahtjevaju registrovanje za za%titu autorskih prava ako je prilo!eno "zaokru!eno C " (C, po"etno slovo Copyrighta, autorskog prava). (4) WIPO osniva!ki sporazum (1970) Kako bi se promovisala i pobolj%ala za%tita prava intelektualnog vlasni%tva %irom svijeta, osnovana je World Intellectual Property Organization (WIPO)/ Svjetska organizacija za intelektualno vlasni%tvo 1970. godine. Ovim putem kolektivnog obra&ivanja problema, poslovanja i organizovanja Bernske konvencije koja se bavi autorskim pravima i Pari%ke konvencije koja se bavi pravima industrijskog vlasni%tva. (5) TRIPs protokol (1994) Dodatak osniva"kom sporazumu World Trade Organization (WTO)/Svjetska trgova"ka organizacija uklju"uje "Trade-Related Aspects of Intellectual Property Rights"/Trgova"ko-povezane aspekte prava intelektualnog vlasni%tva (TRIPs protokol). (1) za%tita autorskih prava za kompjuter, program i bazu podataka, (2) pravo posu&ivanja prava za kompjuter, program, film i snimak, (3) za%tita izvo&a"a, producenta, radio-izvje%ta"a, itd. (6) WIPO ugovor o autorskim pravima (1996) Ovo je novi ugovor o autorskim pravima koji se mo!e zvati internetski ugovor o autorskim pravima. Novi ugovor se bavi preno%enjem autorskih djela, prikazivanjem i snimanjem javnosti pomo#u "interaktivne komunikacije" koja koristi Internet. Usvojen je sa "WIPO ugovorom o izvo&enju i fonogramima" za za%titu prava izvo&a"a i producenata.

177


Zakon o neovla%tenom pristupu kompjuteru Za neovla%ten pristup, zabrana djelovanja, kazna, otkrivanje generacijskog statusa i utemeljenje mjera za%tite odre&ene su zakonom. (Izdato 1999) Svrha #lan 1. Svrha ovoga Zakona je zabraniti djelovanje neovla%tenog pristupa kompjuteru kao i odre&ivanje kaznenih propisa za takve aktivnosti, te pomo#ne mjere izvr%ene od strane Metropolitan ili Uprave javne sigurnosti za spre"avanje ponavljanja ovakvih djelovanja. Kako bi se sprije"ila kompjuterska kaznena djela koja se izvode putem telekomunikacijskih linija i odr!avanje reda u telekomunikaciji koji se ostvaruje pristupom kontrolnim funkcijama, i stoga doprinosi ispravnom razvoju naprednog informacijskog i telekomunikacijskog dru%tva. Definicije #lan 2. U ovom Zakonu, “pristupni administrator” zna"i osoba koja obavlja operacije na kompjuteru (u daljem tekstu se navodi kao “odre&en kompjuter”) koji je povezan s telekomunikacijskom linijom, zavisno od njegove upotrebe (ograni"eno na takvu vrstu upotrebe koja se obavlja putem telekomunikacijske linije o kojoj je rije"; u daljem tekstu se navodi kao “odre&ena upotreba”). (izostavljeno) Zabrana djelovanja neovla%tenog pristupa kompjuteru #lan 3. Niko ne smije po"initi djelo neovla%tenog pristupa kompjuteru. (izostavljeno) #lan 4. Niko ne smije otkriti identifikacioni kod druge osobe povezan s pristupom kontrolnim funkcijama, osim pristupnom administratoru za tu pristupnu kontrolnu funkciju ili ovla%tenom korisniku tog identifikacionog koda, ukazuju#i da je to identifikacioni kod za odre&enu upotrebu kompjutera, ili na zahtjev osobe koja to zna, u posebnom slu"aju kada to "ini pristupni administrator, ili s odobrenjem tog pristupnog administratora ili ovla%tenog korisnika. Za%titne mjere pristupnih administratora #lan 5. Pristupni administrator (izostavljeno) #e nastojati pravilno da upravlja identifikacionim kodovima (izostavljeno) kako bi za%titio odre&eni kompjuter od djelovanja neovla%tenog pristupa. Savjetovanje, itd., od Metropolitan ili Uprave javne sigurnosti #lan 6. Metropolitan ili Uprava javne sigurnosti, (izostavljeno) ako (izostavljeno) pomo# zahtijeva pristupni administrator odre&enog kompjutera nad kojim je djelovanje neovla%tenog pristupa (izostavljeno), #e osigurati savjetovanje kada ocijeni da je zahtjev razuman (izostavljeno) kako bi se potrebne hitne mjere mogle pravilno primijeniti u skladu s na"inom rada tog djelovanja neovla%tenog pristupa ili njegovog uzroka, kako bi se taj odre&eni kompjuter za%titio od neovla%tenog pristupa. #lan 7. Nacionalna uprava javne sigurnosti, Ministar vanjske trgovine(izostavljeno) #e objaviti, barem jednom godi%nje, slu"ajeve neovla%tenog pristupa kompjuteru kao i situaciju istra!ivanja i razvijanja tehnologije povezane s funkcijom kontrole pristupa. (izostavljeno) Kazneni propisi #lan 8. Osoba koja spada pod jednu od sljede#ih stavki bit #e ka!njena izdr!avanjem kazne ne du!e od godinu dana ili nov"anom kaznom ne ve#om od 500.000 (oko 6.000 KM) jena: (1) Osoba koja je prekr%ila propis 'lana 3, paragraf 1; (2) Osoba koja je prekr%ila propis 'lana 6, paragraf 3. #lan 9. Osoba koja je prekr%ila propis 'lana 4. bit #e ka!njena nov"anom sumom ne ve#om od 300,000 jena. 178


Jedinice koje se koriste za informaciju Jedinice kojima ozna"avamo velike veli"ine (kapacitet memorije, brzinu izvo&enja operacije, brzinu komunikacije…itd.) Veli"ina za brzinu se mijenja za 103 (kilo je malim slovima) Simbol Prefiks Veli"ina P peta 1015 T tera 1012 G giga 109 M mega 106 k kilo 103 Veli"ina za kapacitet memorije se mijenja za 210 (kilo je velikim slovima) Simbol Prefiks Veli"ina P peta 250 T tera 240 G giga 230 M mega 220 K kilo 210 Primjeri kapaciteta vanjskih memorija Vanjske memorije Kapacitet Hard disk Oko 1 TB Operativna memorija Oko 1 GB Disketa 1,44 MB Interni ke% Nekoliko stotina KB

Jedinice kojima ozna"avamo male veli"ine (vrijeme prilaza memoriji, itd.) Simbol Prefiks Veli"ina m mili 10-3 mikro 10-6 µ n nano 10-9 p piko 10-12 f femto 10-15 Primjeri brzina pristupa memorijama Memorije Vrijeme prilaza Hard disk Oko 10 m sekundi Operativna memorija Nekoliko desetina n sekundi Disketa 0,1 sekunde Eksterna memorija Nekoliko µ sekundi Interni ke% Nekoliko stotina p sekundi 179


Druge jedinice Jedinice koli"ine informacije b Bit najmanja jedinica informacije B Bajt 1 bajt = 8 bita Jedinica baud brzine bps Bita po sekundi B/s Bajta po sekundi

1 bps= jedan bit prenesen po sekundi 1 B/s= jedan bajt prenesen po sekundi

Jedinice brzine obrade podataka Milion instrukcija po MIPS sekundi Broj promjenljivih FLOPS operacija po sekundi

Jedinica za izra"unavanje broja instrukcija u sekundi

Jedinica u"estalosti "asovnika mikroprocesora Jedinica u"estalosti Hz herc Jedinica brzine obrtaja rpm Obrtaji po minuti

Grafi"ke jedinice pixel Element slike bpp Bitova po pikselu ppi Piksela po in"u Jedinica pokreta slike fps Frejmova po sekundi

Osnovna jedinica za definisanje slike Koli"ina informacije po 1 pikselu Broj piksela po jednom in"u( 1in"=2,54cm)

Brzina pojavljivanja slike po sekundi

Jedinica veli"ine karaktera (znaka) point 1 ta"ka = 0,3514mm Jedinica za %tampa" ppm Strana po minuti

Broj od%tampanih strana po minuti

180


Obrazlo!enje va!nih pojmova Heksadekadni broj Broj heksadekadnog broj"anog sistema koji ima 16 cifara : brojevi od 0 do 9 i slovne oznake A, B, C, D, E i F. Binarni broj Broj binarnog broj"anog sistema koji ima 2 cifre : 0 i 1. AND operator Metoda pretra!ivanja se obavlja pod uvjetom da su obje klju"ne rije"i „A" i "B" uklju"ene. Ova metoda pretra!ivanja zove se I pretra&ivanje CPU (Central Processing Unit)/Centralna procesorska jedinica Ure&aj koji izvr%ava operacije i kontroli%e podatke i programe. DNS server (Domain Name System server)/Server sistema imena domena Ure&aj koji pretvara ime domena u IP adresu zove se DNS server. HTTP (HyperText Transfer Protocol) Protokol za prijenos podataka pomo#u WWW. Koristi TCP/IP protokol. IP adresa (Internet protokol adresa) Internet protokol adresa. Jedinstvena adresa kompjutera i komunikacijskih ure&aja spojenih u kompjutersku mre!u. IT (Informacijske tehnologije) Informacijske tehnologije su tehnologije koje proizlaze iz razvoja kompjutera i kompjuterskih mre!a. LAN (Local Area Network)/Mre&a lokalnog podru!ja Kompjuterska mre!a koja pokriva ograni"ena geografska podru"ja (kabinet, kancelarija, zgrada). NOT operator Metoda pretra!ivanja se obavlja pod uvjetom da klju"na rije" "A" nije uklju"ena. Ova metoda pretra!ivanja zove se NE pretra&ivanje. OR operator Metoda pretra!ivanja se obavlja pod uvjetom da je bar jedna od klju"nih rije"i "A" ili "B" uklju"ena. Ova metoda pretra!ivanja zove se ILI pretra&ivanje POP (Post Office Protokol) Protokol koji se koristi za preuzimanje e-mail poruke sa servera. SMTP (Simple Mail Transfer Protocol)/Jednostavni protokol za prijenos mailova Protokol koji se koristi za slanje e-mail poruka na Internet. SOHO (Small Office Home Office) Radna jedinica u kojoj obavljate posao pomo#u Interneta i koja je smje%tena u va%oj ku#i.

181


TCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol)/Protokol prijenosa/Internet protokol Standardni protokol kontrole prijenosa podataka pomo#u Interneta.

za

kontrolu

URL (Uniform Resource Locator)/Ure"eni lokator resursa Predstavlja niz znakova koji podlije!u odre&enim standardizovanim formatima za izra!avanje lokacije Web-stranica. Web-dostupnost Lako#a pristupa informacijama pomo#u Web-stranica. Web-stranica Stranica postavljena na Web-server koju pregledamo pomo#u Web-browsera. WWW (World Wide Web)/Svjetska internet mre&a Predstavlja multimedijalni dio Interneta koji slu!i za pronala!enje i transfer informacija. WWW "ini veliki broj prezentacija institucija i pojedinaca koji se nalaze na raznim lokacijama. Compression/Sa&imanje Metoda smanjivanja veli"ine podataka. Postoji sa!imanje sa gubitkom, gdje se podaci ne mogu ponovo vratiti i sa!imanje bez gubitaka gdje se podaci mogu ponovo vratiti. Analogno Koristi se za stalnu koli"inu podataka kao %to je te!ina, du!ina, ugao. Algoritam Algoritam je kona"an niz pravila pomo#u kojih se defini%e proces obrade podataka. 'ifriranje, kriptografija Metoda mijenjanja informacije kori%tenjem odre&enog klju"a (klju" %ifre) kako bi se sprije"ilo dekodiranje i upotreba od strane tre#eg lica. Primarna informacija Direktno prikupljene informacije kao %to su dokumenti, statisti"ki podaci ili istra!ivanje. Tri primarne boje To su boje C (cyanogen), M (magenta) i Y (yellow/!uta). Mije%anjem ovih boja dobije se tamna boja sli"na crnoj. Po%to, ipak, nije idealno crna, za ispis se dodaje (K) crna boja. Internet Globalna mre!a na koju su spojene ostale mre!e %irom svijeta. Offline database/Vanmre&na baza podataka Baza podataka sa"uvana na medijima kao %to su CD-ROM i DVD. Postoje rje"nici kao %to je japanski rje"nik, englesko-japanski rje"nik, enciklopedije, telefonski imenici i karte. Open source Preuzimanje programa (izvornog koda) sa Interneta itd. bez naplate tako da ih svako mo!e pobolj%ati ili dalje distribuirati. Online shopping/Kupovina putem Interneta Na ovaj na"in se kupuju proizvodi u elektronskoj prodavnici postavljenoj na Internetu. Ovo je jedan od primjera transakcije izme&u poslovnog preduzetni%tva i potro%a"a. 182


Online database/Baza podataka na Internetu To je baza podataka za koju je korisni"ki terminal i server baze podataka spojen komunikacijskom vezom tako da se podaci mogu pretra!ivati kada je to potrebno u realnom vremenu. Hijerarhijski tip Zasniva se na hijerarhijskim strukturama podataka koje imaju oblik stabla. Rezolucija Vrijednost koja predstavlja kvalitet slike. Rezolucija %tampa"a i skenera…itd. se predstavlja jedinicom dpi (dots per inch/ta"aka po in"u). Gradacija, nijansa Vrijednost koja pokazuje promjene boje slike kada se predstavljaju digitalno. Kona!ni model Model koji ne uklju"uje pojavu nepravilnosti. Model vjerovatno$e Model koji uklju"uje pojavu nepravilnosti kao %to su ta"ke kockice. Pixel Ta"ka ili piksel je najmanja jedinica informacije kojom defini%emo sliku. Ogledna tabela Privremeno kreirana tabela na osnovu glavne tabele. Podaci se dobijaju iz glavne tabele. Pristup po kategoriji Metoda obavljanja pretra!ivanja prate#i kategorije cilja pretra!ivanja po odre&enom redu. Dodavanje pomije%anih boja Ekran predstavlja svaku boju koriste#i tri osnovne boje: R (red/crvena), G (green/zelena) i B (blue/plava). Mije%anje ovih boja pove#ava kontrast i pribli!ava se bijeloj. Klju! / primarni klju! Polje od kojeg zavise ostala polja zove se polje primarnog klju"a. Ujedno se koristi za br!e pretra!ivanje baze. Pristup po klju!noj rije!i Metoda pretra!ivanja koja koristi klju"nu rije". Uvjet obavljanja pretra!ivanja pomo#u jedne klju"ne rije"i je jednostavan uvjet, a uvjet za obavljanje pretra!ivanja pomo#u kombinovanja dvije ili vi%e klju"nih rije"i je kombinovani uvjet. Za kombinovani uvjet koristi se: AND/I pretra!ivanje, OR/ILI pretra!ivanje i NOT/NE pretra!ivanje, itd. Memorijska jedinica, ure"aj za pohranjivanje (storage) Oprema koja memori%e podatke i program. Glavna tabela Tabela koja defini%e strukturu podataka u kojoj su, u stvari, podaci smje%teni. Sistem %ifrovanja zajedni!kim klju!em Jedna od metoda %ifrovanja. Pomo#u ove metode isti klju" se koristi za %ifrovanje i de%ifrovanje sadr!aja. 183


Upitnik Dora&eni zahtjev kako bi se uzeli podaci iz baze podataka. Ispitivanje podataka koji su smje%teni u tabelu, povezivanje tabela, itd. Klijent-server sistem Sistem uspje%ne upotrebe kompjutera kombiniraju#i kompjuter klijenta koji zahtijeva uslugu i kompjuter servera koji provodi razne procese zavisno od zahtjeva klijenta. Graphical User Interface (GUI)/Grafi!ko korisni!ko okru&enje Okru!enje koje sadr!i prozor, meni, ikonu i kursor kako bi omogu#ilo intuitivnu i laku operaciju mi%em. Mjera Ovime se mjeri koli"ina u odre&enom stanju. Pridru&ivanje Ovim se povezuju dvije ili vi%e tabela kako bi se napravila nova tabela. Pretra&iva! Sistem koji omogu#ava uslugu pretra!ivanja informacija. Kombinovanje boja $tampa" predstavlja boje koriste#i tri osnovne boje: C (cyanogen), M (magenta) i Y (yellow). Mije%anjem ovih boja dobija se tamna boja pribli!na crnoj. Sistem %ifrovanja javnim klju!em Jedna od metoda %ifrovanja. Koriste se dvije vrste klju"a: tajni klju" koji samo vi znate i privatni klju" koji se ka!e drugoj strani. Oba klju"a omogu#avaju %ifrovranje, me&utim, klju" kori%ten za %ifrovanje ne omogu#ava i de%ifrovanje. Sistem %ifrovanja javnim klju"em ima prednost jer klju" za dekodiranje rijetko bude presretnut i otkriven. Li!ni podaci Ovo su informacije kojima se mo!ete identifikovati. Ime i prezime, adresa, spol i datum ro&enja su "etiri osnovna podatka. Kompjuterski virus To je generi"ko ime programa koji izaziva nepravilnosti u radu kompjutera ili upada u datoteku. Tako&er se zove i virus. Kompjuter se zarazi pomo#u preuzimanja podataka, e-maila, itd. Sajber kriminal Kriminal koji zloupotrebljava informacijsku tehnologiju. To je kriminalno djelo usmjereno ka kompjuterima i elektromagnetnim podacima, pomo#u programa koji koriste#i kompjutersku mre!u nanose ogromne %tete drugim kompjuterima i podacima. Pravo industrijskog vlasni%tva To je ime za "etiri prava: patent pravo, pravo upotrebe modela, pravo dizajna i pravo na za%titni znak. Simulacija Metod kojim se provodi eksperiment koriste#i stvarne proizvode i modele kako bi se rije%io problem. Projekcija Operacija kojom se uzima red iz tabele koji odgovara upitu. 184


Periferni ure"aji Ulazni ure&aji, izlazni ure&aji, vanjske memorije i ulazno-izlazni ure&aji. Operativna memorija U operativnoj memoriji se nalazi izvr%ni program koji se neposredno izvr%ava i podaci koji se neposredno koriste tokom izvr%avanja programa. Skalni model Model umanjenoga stvarnog proizvoda, kao %to je model koji se koristi pri eksperimentu zra"nog tunela. Izlazni ure"aj, izlazna jedinica Slu!e za prikazivanje rezultata obrade na kompjuteru u obliku pogodnom za kori%tenje. Pristup informacijama Pretra!ivanje potrebnih informacija iz baze podataka. Informacije bez ograni!enja Omogu#ava hendikepiranim osobama i starijim osobama da koriste informacijsku opremu %to je mogu#e lak%e. Koli!ina informacija Koli"ina informacija koju sadr!i slika ili dokument. Uop#eno, slika ima ve#u koli"inu informacija od tekstualnih podataka. 'irenje, ekstrakcija, dekompresija Povrat sa!etih podataka. Tako&er se zove i dekompresija, rekonstrukcija i %irenje. Tablica istinitosti Tablica koja opisuje rezultat logi"ke operacije. Aritmeti!ki model Model koji matemati"ki opisuje status rezultata kao %to je jedna"ina koja predstavlja vezu cijena profit. Grafi!ki model Model koji opisuje strukturu u dijagramu usredsre&uju#i se na sastavne elemente rezultata i njihovu povezanost kao %to je dijagram toka programa ili organizacijski grafikon kompanije. Normalizacija/Filtriranje Normalizacija baza podataka jeste izbjegavanje nepotrebnog vi%estrukog ponavljanja podataka, %to se posti!e kroz 3 normalne forme, pravilnim postavljanjem relacija izme&u tabela. U praksi postoje 5, ali se naj"e%#e koriste 3 NF. Kontrolni sistem Operacija kojom se odre&uje status do statusa rezultata. Stati!ki model Model kod kojeg ne morate misliti na protok vremena kao %to je simulacija stope profita. Sigurnost Spre"avanje neovla%tenog pristupa kompjuteru i falsificiranju podataka kako bi se obezbijedila sigurnost pri upotrebi kompjutera. 185


Apsolutna referenca. Apsolutna referenca ima znak & ispred oznake kolone se nalaze one se ne mijenjaju.

vrste. Prilikom kopiranja formule u kojoj

Selekcija Operacija uzimanja reda koji ispunjava uvjet iz tabele. Relativna referenca Metoda preciziranja polo!aja #elije pomo#u relativne pozicijske povezanosti s drugim #elijama u programu za rad sa radnim tabelama. Relativna frekvencija Broj doga&aja koji su se pojavili zove se frekvencija, a relativna frekvencija se odre&uje: broj doga&aja koji su se pojavili ÷ ukupni broj. Softver Programske komponente kompjuterskog sistema. Osnovna klasifikacija softvera je na aplikativni i sistemski. Jednostavni uvjet Jednostavni uvjet pretra!ivanja koji ne koristi AND/I uvjet, OR/ILI uvjet, itd. Jednostavno pretra&ivanje Metoda pretra!ivanja ciljnih podataka jedan po jedan. Ovo je jednostavna metoda, no potrebno je mnogo vremena za pretra!ivanje ako postoji mnogo podataka. Pravo intelektualnog vlasni%tva Pravo monopola u odre&enom utvr&enom vremenskom periodu koje se daje autoru za intelektualne kreativne aktivnosti. Postoji autorsko pravo, pravo industrijskoga vlasni%tva…itd. Autorsko pravo Pravo autora da kontroli%e i sti"e profit pomo#u umno!avanja, izdavanja, prijevoda, prikazivanja i emitiranja, itd. njegovog/njenog autorskog djela. Moralno pravo Pravo za%tite li"nog profita koji ima autor za svoje autorsko djelo kroz objavljivanje autorskog djela, prikaz imena na autorskom djelu, te za%tita identiteta za autorsko djelo. Srodno pravo Pravo zasnovano na autorskom pravu ovla%teno za izvo&a"e, producente fonograma, prijenose, itd. Ovim pravom se uzima isklju"ivo pravo na posjedovanje zvu"nog zapisa, videozapisa i kopije. Digitalno Ovime se ograni"ava neprestano mijenjanje koli"ine u odre&enim intervalima njihovo predstavljanje broj"anom vrijedno%#u. Digitalizacija Konvertovanje (pretvaranje) analognih podataka u digitalne podatke.

186


Digitalna podjela Pod ovime se podrazumijeva podjela za ljude koji !ive u okolini gdje se informacijska oprema mo!e koristiti i za ljude koji ne !ive u takvoj okolini. Zbog ovoga se stvara dru%tveni i ekonomski jaz izme&u ljudi. Digitalno emitiranje Sistem koji emituje digitalni elektri"ni signal. Tipovi podataka Tipovi podataka s kojima se radi u bazama podataka. Postoji tip po datumu i tip automatskog broja itd. uz tip teksta i tip broj"ane vrijednosti. Baza podataka Velika koli"ina sre&enih i prikupljenih podataka koja se lako pretra!uje. Paket baze podataka Elektronski rje"nici u obliku CD-ROM-a, DVD-a, itd. Database management system (DBMS)/Sistem za obradu baze podataka Programi koji funkcioniraju kao most izme&u korisnika i baze podataka. Pored samog kreiranja baze, zadatak DBMS-a je kontrola, nadgledanje rada, te razli"iti oblici za%tite baze podataka. Tabela To je dvodimenzionalna tabela. Sastoji se od redova i kolona. Tehno-stres Zajedni"ko ime za dvojni vid psiholo%kog gubitka samokontrole uzrokovanog kontaktom s tehnologijom. Electronic Commerce (EC)/Elektronsko poslovanje Transakcija proizvoda i usluga putem mre!e. Tako&er se zove i elektronska trgovina. Digitalni potpis Tehnologija koja dokazuje da podatke stvara sam po%iljalac, i da sadr!aj nije falsificiran. Eletronska provjera ispravnosti Tehnologija kojom tre#a strana dokazuje da je digitalni potpis, potpis po%iljaoca. To je isto %to i certifikat ili pe"at. Elektronska po%ta Sistem razmjene poruka s odre&enom osobom na Internetu. Tako&er se zove e-mail. Dinami!ki model Model za koji su bitne promjene rezultata pomo#u pra#enja protoka vremena. Ime domena Ime domena odre&uje zemlju porijekla (ba – Bosna i Hercegovina, hr- Hrvatska, sr - Srbija) ili namjenu domene (edu – edukacija, gov – vlada, com – komercijalna). Trade off/Kompromis Veza u kojoj vi%e od jednog elementa ima vezu koja ne mo!e biti konzistentna, kao u situaciji kada !elite ne%to pobolj%ati, ne%to drugo morate !rtvovati.

187


Sortiranje Sortiranje podataka konfiguriranih rastu#im ili opadaju#im redoslijedom. Metode sortiranja su: metoda razmjene, metoda izbora, metoda umetanja, metoda brzoga sortiranja, itd. Sekundarne informacije Ovim informacijama lako pretra!ujemo primarne informacije kao %to su indeks i sadr!aj. Binarno pretra&ivanje Metoda pretra!ivanja ciljnih podataka ponavljanjem podjele intervala na pola. Originalni podaci moraju biti sortirani u rastu#em ili opadaju#em poretku. Ulazni ure"aji, ulazna jedinica Ulazni ure&aji slu!e za uno%enje podataka u kompjuter. Topologija mre&e Fizi"ko i logi"ko ure&enje kompjutera unutar mre!e. Postoje 3 osnovne mre!ne topologije: - Bus - Prsten - Zvijezda Hardver Oprema koja "ini kompjuter. Biometrija Metoda provjere identiteta koja koristi fizi"ke osobine "ovjeka. Bajt Niz od 8 bita zove se bajt. (1 byte = 8 bits) Array/Niz Skup podataka iste vrste. Paket Podaci koji se prenose Internetom dijele se u pakete. Svaki paket sadr!i adresu primaoca i po%iljaoca. Prepoznavanje uzoraka Tehnologija provjeravanja novih grafi"kih i zvu"nih podataka s podacima memorisanim u kompjuteru i prepoznavanje po njihovim osobinama. Backup Backup je kreiranje sigurnosnih kopija podataka na razli"ite vrste medija (CD, trake, flash memorije, externe diskove) kako bismo sprije"ili ne!eljeni gubitak podataka u slu"aju hardverskog otkaza sistema. Tri osnovne boje svjetla To su R (red/crvena), G (green/zelena) i B (blue/plava). Mije%anje ovih boja poja"ava kontrast i blizu je bijeloj. Patenti metod poslovanja Patent "iji je cilj za%tita poslovanja i ideje.

188


Bit Kra#i oblik za binarnu cifru. Binarna cifra mo!e biti 0 i 1. Sve informacije predstavljene su u kompjuteru kao niz bitova. Tako da se bit javlja kao najmanja jedinica za skladi%tenje podataka u memorijskim medijima kompjutera. Negacija Operacija kojom rezultat postaje 0 kada je unos 1, a rezultat postaje 1 kada je unos 0. Samplovanje Metoda uzimanja zvuka u odre&enim intervalima. Ta"ka ograni"avanja zove se ta"ka uzorka. Interval ograni"avanja (vremenski interval) zove se odabrani ciklus ili sampling ciklus. Firewall Sistem koji %titi kompjuter i mre!u spojenu na Internet od upada i sprije"ava zloupotrebu internih informacija. Vrsta datoteke Postoje vrste datoteka svojstvenih primjeni programa i op#a vrsta kojom se mo!e upravljati pomo#u razli"itih programa. Vrste datoteka se obi"no identifikuju nizom znakova koji se zove ektenzija/produ!etak koji je prilo!en na kraj imena datoteke. #injeni!na baza podataka To je baza podataka u koju se prikupljaju dokumenti (primarne informacije). Feedback control/Regulacija povratnom vezom Ovim sistemom se odlu"uje sada%nji status do sljede#eg statusa, koji je osnova automatskog kontrolnog sistema. Polje Kolona u tabeli koja odre&uje tip podatka. (polje prezime, ime...) Fail-safe/Protiv otkazivanja Funkcija koja smanjuje %tetu nastalu kada "ovjek primijeni pogre%nu operaciju ili se ure&aj pokvari. Form/Oblik Elektronski obrazac za unos podataka. Slo&en uvjet To je uvjet pretra!ivanja koji koristi AND/I uvjet i OR/ILI uvjet. 'ifrovanje Pretvaranje informacija u %ifre zasnovano na odre&enom pravilu. Predstavljanje u pokretnom zarezu To je sistem ozna"avanja realnih brojeva u registar sa 32 #elije gdje je jedna #elija rezervisana za znak, osam za eksponent i 23 za apsolutnu vrijednost mantise. Web-pretra&iva! Program za pretra!ivanje Web-stranica. Frame/Okvir To je slika koja defini%e pokretnu sliku. Broj slika u jednoj sekundi zove se brzina slike, a izra!ava se fps (frames per second/slika u sekundi). 189


Dijagram Opisuje procedure procesa koriste#i odre&ene simbole u fazi dizajna programa i sistema. Simboli i stil pisanja odre&uju se od strane JIS-a. Program Opisuje procedure obrade podataka izra!enu na na"in koji kompjuter razumije. Protokol To je unaprijed definisana procedura i metod kada se primjenjuje komunikacija putem kompjutera. Vektorska grafika Vektorska grafika se obra&uje matemati"ki kao kolekcija ta"aka, linija, krivih ili poligona. Vanjska memorijska jedinica, vanjska memorija To je vanjska memorijska jedinica kao %to je magnetni disk odvojen od glavne memorijske jedinice. Mogu#e je snimiti veliku koli"inu podataka na njega. Complement/Dopuna To je broj koji se mo!e dobiti oduzimanjem datog broja od odre&enog broja. Pri upotrebi kompjutera, koristi se izraz negativnog broja. Red/redanje Linearni raspored elemenata (sli"an uslu!ivanju klijenata na blagajni supermarketa). Znakovni kod Kod dodijeljen svakom znaku za upotrebu znakova u kompjuteru. Model Model je kopija stvarnog predmeta. Zove se i maketa. Modeliranje Stvaranje modela na osnovu stvarnog predmeta. Mobilno ra!unarstvo Mogu#nost slanja i primanja podataka kori%tenjem digitalnih ure&aja kao %to su PC i mobilni telefon. Rje%enje problema Put do rje%enja problema i izvr%avanje rje%enja. Monte Carlo metod Metoda rje%avanja problema primjenom slu"ajnog broja. Mogu#e je rije%iti problem matemati"ki i uz pomo# fizike. Ovaj problem se ne mo!e rije%iti u teoriji (analiti"ki) jednostavnim metodom. Univerzalni dizajn Dizajniranje proizvoda tako da ga ljudi mogu lako koristiti. Rasterska grafika Definisana slika kao skup ta"aka. Slu!ajan broj To je broj "ija se vrijednost ne mo!e predvidjeti unaprijed. 190


Referentna baza podataka Baza podataka u kojoj se prikupljaju sekundarne informacije obra&ene iz primarnih informacija. Kvantizacija Kvantizacija predstavlja ograni"avanje amplitude oblika talasa u odre&enim intervalima da bi se dobila numeri"ka vrijednost najbli!oj vrijednosti, ta"ki uzorka. Kvantizacijska gre%ka Razlika izme&u originalne analogne vrijednosti pri kvantizaciji zove se kvantizacijska gre%ka. Relaciona baza podataka Podaci pretvoreni u dvodimenzionalni tabelarni oblik. Povezanost To je povezivanje vi%e od jedne tabele. Link To je funkcija pokretanja odgovaraju#e Web-stranice klikom na odre&eni znak ili sliku na Web-stranici. To se zove i hiperlink. Record/Zapis To je red u tabeli koji predstavlja skup svih polja (atributa). Npr. skup svih polja za jednog u"enika (prezime, ime, adresa) "ini jedan slog ili record baze podataka. Registar To je podru"je memorije u CPU u kome su podaci i uputstva privremeno sa"uvani. Logi!ka operacija Operacija koju obavlja kompjuter. Logi!ko kolo Procedura koja provodi logi"ke operacije u kompjuteru zove se logi!ko kolo. Logi!ki proizvod Operacija mno!enja binarnih brojeva. Rezultat #e biti jednak jedinici samo ako su obje vrijednosti 1. Logi!ka suma Operacija sabiranja binarnih brojeva. Rezultat #e biti jednak nuli samo ako su obje vrijednosti 0. Antivirusni program Program koji pronalazi virus i izoluje zara!enu datoteku, te zaustavlja aktivnosti virusa.

191

Poglavlje 8. Naredbe i funkcije

Poglavlje 8. Lista glavnih makronaredbi Glavne makronaredbe programa za rad sa radnim tabelama Makro naredbe Primjer Procedura

Sub Macro() ：： End Sub Deklaracija promjenljive Dim x as Int, y as Int

Substitucija #elije )elije(1,2).vrijednost = a

Substitucija promjenljive a = )elije(1,2).Vrijednost Razgranata struktura

If a
For x = 1 Do 10 )elije(1,x).Vrijednost = x Next x

Zna"enje makronaredbe Zna"enje primjera Makro opisuje program izme&u Sub i End Sub. Procedura je program koji mo!e imati vi%e ulaznih i izlaznih vrijednosti. Izme&u Sub Macro() i End Sub se vr%i deklaracija promjenljivih, zadaju se instrukcije itd.

Promjenljiva je deklarisana. Promjenljive X i Y su deklarisane kao cjelobrojne promjenljive (mogu im se dodjeljivati samo cjelobrojne vrijednosti). Dodjeljivanje podataka #eliji. )elija(1,2) je #elija "ija je pozicija prvi red i druga kolona, tj. #elija(B1). Ovoj #eliji bi#e dodjeljena vrijednost a. Dodjeljivanje vrijednosti #elije promjenljivoj. Dodijelite vrijednost #elije (B1) promjenljivoj a. Razgranata struktura se opisuje upotrebom If naredbe koja po"inje sa ako je izraz ta"an tada se izvr%ava naredba1, u suprotnom naredba2. Me&utim, izme&u [ ] mo!e biti izostavljeno. To je nepotpuni oblik If naredbe If izraz then If izraz then naredba1 naredba1 [Else End If i naredba2] End If Ako je ta"an izraz “vrijednost a manja od vrijednosti promjenljive b”, izvr%it #e se niz naredbi (c=a, a=b, b=c) tj. promjenljive a i b razmjenit #e svoje vrijednosti.

Broja"ki ciklus se opisuje upotrebom For naredbe, kod koje se vrijednost broja"a mijenja od po"etne vrijednosti do krajnje vrijednosti. For broja" = po"etna vrijednost Do krajnja vrijednosti [Korak dodavanja] Instrukcija Sljede#a vrijednost

Promjenljiva x dobijat #e vrijednosti od 1 do 10 (svaki put uve#ane za 1). Vrijednosti 1,2,3…10 bit #e smje%tene od #elije (A1) do #elije (J1). 192


Uvjetni ciklus

x=1 Do While(x<=10) )elije(1,x).Vrijednost = x x = x+1 Loop

Uvjetni ciklus se opisuje upotrebom naredbe While. Do While izraz Instrukcija Loop Sve dok je vrijednost izraza ta"na instrukcija #e se izvr%avati. Promjenljiva x dobijat #e vrijednosti od 1 do 10 (svaki put uve#ane za 1). Vrijednosti 1,2,3…10 bit #e smje%tene od #elije (A1) do #elije (J1).

193


Lista funkcija Funkcije programa za rad sa radnim tabelama

* Matemati"ke funkcije (SUM, SUMIF) Statisti"ke funkcije (AVERAGE, MEDIAN) Funkcija Primjer SUM (cell address:cell address) =SUM(3,2,6) =SUM(A1:B3)

Zna"enje funkcije Zna"enje primjera Sabira sve numeri"ke vrijednosti u odre&enom opsegu #elija. Rezultat je zbir brojeva 3, 2 i 6. Rezultat je zbir numeri"kih vrijednosti opsega #elija od A1 do B3.

SUMIF (range, search condition, total Dobija se ukupna vrijednost #elija koje ispunjavaju uvjet range) pretra!ivanja. =SUMIF(A1:A3,">12",B1:B3) =SUMIF(A1:A3,">12")

Ako su vrijednosti 10, 15 i 20 unesene u #elije (A1) do #elije (A3) i 1, 2, i 3 su uneseni u #elije (B1) do #elije (B3), rezultat funkcije je 5 koji je zbir brojeva 2 i 3. Kada je total range izostavljen, dobija se ukupan zbir vrijednosti #elija koje ispunjavaju uvjet pretra!ivanja. Kada su iste vrijednosti unesene, rezultat je zbir brojeva 15 i 20.

AVERAGE(cell address:cell address)

Dobija se aritmeti"ka sredina (srednja vrijednost) u odre&enom opsegu #elija, uklju"uju#i nule, ali ne uklju"uje prazne #elije. Rezultat je 6, %to je aritmeti"ka sredina brojeva 5, 6 i 7. Rezultat je aritmeti"ka sredina opsega #elija (A1:A3).

=AVERAGE(5,6,7) =AVERAGE(A1:A3) MEDIAN (cell address:cell address)

=MEDIAN(3,16,17) =MEDIAN(A1:A4)

Dobija se vrijednost srednjeg "lana opsega #elija. Ako opseg ima paran broj "lanova, dobija se srednja vrijednost dva srednja "lana opsega. Rezultat je 16 %to i jeste srednji "lan tri vrijednosti; 3, 16 i 17. Kada se 3, 16, 17 i 33 unesu u #eliju (A1) do #elije (A4), rezultat je 16,5 %to je srednja vrijednost dva srednja "lana.

194


Logi"ke funkcije Funkcija Zna"enje funkcije Primjer prikaza Zna"enje primjera IF (conditional expression, for true, for Ako je ta"an conditional expression (logi"ki izraz) u false) #eliji u kojoj je ta funkcija bit #e prikazana vrijednost for true, u suprotnom for false. =IF(A1=10,"Da","Ne") Ako je vrijednost #elije A1= 10, sadr!aj #elije u kojoj se nalazi funkcija postaje “Da”, u suprotnom “Ne”.

AND (conditional expression conditional expression 2,…) =AND(1
OR (conditional expression conditional expression 2,…) =OR(A1:A3)

NOT (conditional expression) =NOT(A1<30)

1, Samo kada su svi logi"ki izrazi ta"ni, rezultat rada ove funkcije je TRUE, u suprotnom je FALSE. Ako je vrijednost #elije A1= 76, dakle ve#e je od 1 i manje od 100, rezultat #e biti True. 1, Ako je bar jedan od logi"kih izraza ta"an, rezultat #e biti TRUE. Samo u slu"aju da nijedan izraz nije ta"an rezultat je FALSE. Ako su npr. vrijednosti izraza u #elijama (A1) do #elije (A3), respektivno ta"an, neta"an, ta"an, krajnja vrijednost #e biti ta"an. Ako je logi"ki izraz ta"an rezultat #e biti neta"no i obrnuto. Ako je vrijednost #elije A1=15, %to je manje od 30, logi"ki izraz je ta"an, slijedi da je rezultat rada ove funkcije "NETA'NO".

195


Statisti"ke funkcije Funkcija Primjer prikaza COUNT (cell address:cell address)

=COUNT(A1:A10)

Zna"enje funkcije Zna"enje primjera Broji koliko ima #elija u opsegu sa upisanim numeri"kim vrijednostima, uklju"uju#i formule i funkcije, kao i #elije u kojima su upisane nule, ali ne ra"una prazne #elije i #elije sa tekstom. Dobija se broj numeri"kih podataka iz opsega #elija (A1:A10).

COUNTA(cell address:cell address)

Broji koliko #elija ima u opsegu, ne uklju"uju#i prazne #elije, ali uklju"uju#i #elije u kojima je upisana nula.

=COUNTA(A1:A10)

Dobija se broj svih podataka iz opsega #elija (A1:A10).

COUNTIF (range, search condition)

Broji #elije iz opsega #elija "iji sadr!aji zadovoljavaju postavljeni uvjet.

=COUNTIF(A1:A10,20)

Dobija se broj podataka "ija je vrijednost jednaka 20 iz opsega #elija (A1:A10).

MAX(cell address:cell address)

Prikazuje najve#u vrijednost sadr!anu u opsegu #elija.

=MAX(A1:A5)

Rezultat je najve#a vrijednost sadr!ana u opsegu #elija (A1:A5).

MIN (cell address:cell address)

Prikazuje najmanju vrijednost sadr!anu u opsegu #elija, ne uzimaju#i u obzir prazne #elije

=MIN(A1:A5)

Rezultat je najmanja vrijednost sadr!ana u opsegu #elija (A1:A5).

RANK(number;ref;order)

Number- adresa #elije kojoj se odre&uje rang. Opseg #elija- opseg u kome se provjerava poredak. Redoslijed- ako je 0 opadaju#i redoslijed, 1 rastu#i redoslijed.

=RANK(A2,A1:A5,0)

Ako su 5, 2, 3, 4, 1 vrijednosti #elija (A1) do (A5) redom. Rezultat funkcije je 4 zato %to je broj 2 "etvrti po redu u opadaju#em nizu zadatih brojeva.

196


Funkcije za tra!enje i referenciranje Funkcija Primjer prikaza VLOOKUP(lookup_value;table_array; col_index_num;search_type)

Zna"enje funkcije Zna"enje primjera

=VLOOKUP(1;H3:J7;3;0)

Primjer iz poglavlja Algoritmi

HLOOKUP(lookup_value;table_array; row_index_num;search_type)

Lookup_value- vrijednost koja se tra!i u prvom odozgo redu u okviru opsega #elija. Table_array- opseg #elija u kome se tra!i vrijednost. Row_index_num- broj reda iz kojeg se dobija tra!ena vrijednost. Search_type- ako je „0“ tra!e se podaci koji odgovaraju tra!enoj vrijednosti „1“. Ako se tra!ena vrijednost ne prona&e, tra!i se najve#a vrijednost koja je manja od tra!ene.

Lookup_value- vrijednost koja se tra!i u lijevoj koloni u okviru opsega #elija. Table_array- opseg #elija u kome se tra!i vrijednost. Col_index_num- broj kolone iz koje se dobija tra!ena vrijednost. Search_type- ako je „0“ tra!e se podaci koji odgovaraju tra!enoj vrijednosti „1“. Ako se tra!ena vrijednost ne prona&e, tra!i se najve#a vrijednost koja je manja od tra!ene.

INDEX (table_array, number of row, Vra#a vrijednost sadr!aja #elije presjeka zadatog reda I i number of column) kolone iz odre&enog opsega =INDEX(B4:G6,2,4)

Prikazuje se vrijednost sadr!aja #elije (E5)

Matemati"ka funkcija Funkcija Primjer RAND()

Zna"enje funkcije Zna"enje primjera Dobija se slu"ajan broj izme&u 0,000000 i 1,000000

=RAND()

Svaki put prilikom novog izra"unavanja, prikazuje se slu"ajan broj kao %to je npr. 0.877816.

197

Informatika Za Drugi Razred Gimnazije

Recommend Documents