5. KNJIGOVODSTVENI RAČUNI (KONTA) 5.1. Što je knjigovodstveni knjigovodstveni račun (konto)? Opisivanje stanja i promjena imovine, njenih izvora, rashoda ili prihoda pisanim riječima bilo bi preopširno i nerazumljivo. Zbog toga se u dvojnom knjigovodstvu opisi rade uz pomoć posebne tehnike bilježenja. Osnovicu tih bilježenja u skraćenom, standardiziranom obliku čine knjigovodstveni računi (konta). Knjigovodstveni račun (konto) koristi se za prikazivanje stanja i promjena određene stavke imovine, izvora imovine, troškova, rashoda, prihoda i rezultata. Osnovni elementi svakog knjigovodstvenog računa u dvojnom knjigovodstvu jesu: • Naziv stavke o kojoj se radi • Stupci “duguje” i “potražuje” • Svota o kojoj se radi • Opis promjene • Datum promjene. U modernom knjigovodstvu, nazivu stavke dodaje se i šifra konta iz računskog (kontnog) plana kako bi se olakšalo njegovo prepoznavanje te tehnika knjiženja i obračuna. U edukacijskoj knjigovodstvenoj literaturi i pri rješavanju praktičnih problema knjiženja uobičajeno se koristiti tzv. T-račun (T-konto). Kod ovog računa, opis promjene i datum promjene daju se odvojeno od samog računa. Na T-računu se označava naziv stavke o kojoj se radi, te lijeva strana koja “duguje” i desna strana koja “potražuje”, na kojima se opisuju svote stanja i promjena.
Duguje Svota duguje
NAZIV STAVKE
Potražuje Svota potražuje
Izgradnja knjigovodstvenog sustava polazi od osnovnog računa (konta). Osnovni računi, srodni po prirodi tvore skupine računa, a skupine računa srodne po prirodi tvore knjigovdstvene razrede. Kad postoji potreba, osnovni računi (konta) dijele se na analitičke račune čiji zbroj svota daje ukupnu svotu osnovnog računa.
R AČUNSKI (KONTNI) RAZRED Srodne skupine računa
Srodne skupine računa SKUPINA RAČUNA (KONTA)
Srodni osnovni računi
Srodni osnovni računi OSNOVNI RAČUN (KONTO)
D
P
A NALITIČKI
A NALITIČKI
RAČUN
RAČUN
D
P
D
(dio osnovnog ra čuna)
P
(dio osnovnog ra čuna)
Izraz “duguje” označava se na lijevoj strani računa, a izraz “potražuje” označava se na desnoj strani računa. Pojmove “duguje” i “potražuje” te pridruživanje matemati čkih znakova (+) i ( – ) najlakše je shvatiti ako se računi (konta) razdijele na račune aktive, račune pasive te račune troškova, rashoda i prihoda. Dok pojmovi “duguje” i “potražuje” vrijede uvijek za označavanje lijeve i desne strane svakog računa, dotle predznaci (+) i ( – ) mijenjaju strane ovisno o tome o kojim računima u bilanci se radi. Na računima aktive dugovna strana se označava sa (+) a potražna sa ( – ), a na računima pasive je obratno dugovna strana se označava sa ( – ) a potražna sa (+)
BILANCA
AKTIVA (IMOVINA)
PASIVA (IZVORI IMOVINE)
KTO IMOVINE
KTO IZVORA IMOVINE
D
P
D
P
Povećanje
Smanjenje
Smanjenje
+
–
–
Povećanja na kontima imovine knjiže se DUGOVNO. Kod smanjenja je obratno
Pove ćanje
+
Pove ćanja na kontima izvora imovine knjiže se POTRAŽNO. Kod smanjenja je obratno
Računi (konta) koji pripadaju računu dobitka i gubitka, u smislu odre đivanja predznaka (+) i (– ) podliježu logici pasive iz razloga što rezultat koji se dobije iz razlike između rashoda i prihoda uvećava ili umanjuje vlastiti kapital. Zbog toga se u matematičkom obrascu balance prihodi zbrajaju s vlastitim kapitalom (u pasivi), a rashodi odbijaju od vlastitog kapitala.
BILANCA AKTIVA
PASIVA
IMOVINA
D (SREDSTVA) P
+
D
–
KAPITAL
– D
+
OBVEZE
–
P
+ D
PRIHOD
–
P – D
+
RASHODI
+
P
–
P
+
5.2. Pravila knjiženja • Povećanje na svim računima (kontima) imovine knjiži se kao “duguje” (+): D (+) xxxx
P (–)
RAČUN IMOVINE
povećanje
[smanjenje se knjiži kao “potražuje” (–) ]
• Povećanje na svim računima (kontima) pasive (obveze i kapital) knjiži se kao “potražuje” (+): D(–)
KAPITAL I OBVEZE
xxxx [smanjenje se knjiži dugovno ]
povećanje
P (+)
• Prihodi se knjiže kao “potražuje” (+) zato što povećavaju vlastiti kapital: D(–)
PRIHODI
P (+) xxxx povećanje
• Dobit se knjiži potražno jer uvećava vlastiti kapital: D(–)
DOBIT
P (+) xxxx povećanje
• Troškovi se knjiže dugovno jer su oni tekući ili budući rashodi koji smanjuju vlastiti kapital: D (+) xxxx
TROŠKOVI
P (–)
povećanje
• Rashodi se knjiže dugovno jer oni smanjuju vlastiti kapital: D (+) xxxx
RASHODI
P (–)
povećanje
• Gubitak se knjiži dugovno (jer smanjuje vlastiti kapital): D (+) xxxx povećanje
GUBITAK
P (–)
5.3. Upisivanje poslovnih promjena na knjigovodstvenim računima • Knjiženje stavke i protustavke u istoj svoti
Ako se dogodi, na primjer, povećanje na nekoj stavci imovine uz istodobno povećanje obveza za istu svotu od 100 000 kn , to se knjiži ovako D
STAVKA IMOVINE
P
D
STAVKA OBVEZE
100 0000
P
100 0000 istodobno knjiženje stavke i protustavke u istoj svoti
• Knjiženje više protustavki za jednu stavku Pravila knjiženja u dvojnom knjigovodstvu dopuštaju da se za jednu stavku proknjiži dvije ili više protustavki ali pod uvjetom da je zbroj dugovnih i potražnih stavki jednak
4060 – TROŠKOVI ELEKTRIČ NE ENERGIJE - PROIZVODNJA
D
P
D
(1) 16 0000
(1) D
P
4 0000 1400 - PRETPOREZ
(1)
P
24 400 (1)
4070 – TROŠKOVI ELEKTRIČ NE ENERGIJE - ADMINISTRACIJA
D
220 - DOBAVLJAĆI
P
4 400
16 000 + 4 000 + 4 400 = 24 400
• Knjiženje negativne stavke (storno) U knjigovodstvu se često javlja potreba da se proknjiži na računu (kontu) negativna stavka. Iako se negativna stavka može proknjižiti pomo ću knjiženja na suprotnoj strani od one koju želimo umanjiti, radi jasnoće knjiženja češće se negativna stavka knjiži pomoću storna.
Crveni storno
→
368 000
Kompjuterski storno
→
– 368 000
U praksi se storno knjiženja najčešće koriste : za prijenos neke svote s jednog konta na drugo za ispravljanje pogrešaka za vraćanje stanja u knjigovodstvu na stanje koje je bilo prije storniranja. ▪ ▪ ▪
3100 – ZALIHE MATERIJALA
220 - OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA
(1) (2)
1 500.00 1 500.00
1 830,00 1 830,00
(1) (2)
(3)
15 000,00
18 300,00
(3)
1400 – PRETPOREZ (1)
330.00
(2)
330.00
(3)
3 300,00
5.4. Salda na računima (kontima) Saldo na računu (kontu) predstavlja razliku između dugovne i potražne strane istog računa (konta). • Dugovni saldo zbroj dugovne strane računa (konta) veći je od zbroja potražne strane, • Potražni saldo zbroj potražne strane računa (konta) veći je od zbroja dugovne strane, • Saldo nula (ili nema salda) zbroj dugovne i potražne strane nekog računa (konta) je jednak. →
→
→
1200 – POTRAŽIVANJA OD KUPACA
D
S
7 000,00 400, 00 5 000,00 3 000,00 1 000,00 16 400,00 3 000,00
P
400,00 7 000,00 5 000,00 1 000,00 13 400,00 Saldo je dugovni
D
220 – OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA 2 500,00 4 000, 00 8 000,00 1 500,00 16 400,00
S
P
2 500,00 4 000,00 8 000,00 1 500,00 4 500,00 20 500,00 4 500,00 Saldo je potražni
D
3100 – MATERIJAL (ZALIHE) 40 000,00 5 000, 00
P
10 000,00 20 000,00 15 000,00 45 000,00
45 000,00
Sº je 0
Nema salda
Saldo na računu ne treba miješati s knjiženjem stavke izravnavanja izme đu dugovne i potražne strane prilikom zaključivanja konta na kraju godine radi prijenosa salda u narednu godinu. Ta stavka izravnavanja lijeve i desne strane konta zove se saldo izravnavanja, ali se knjiži upravo na suprotnoj strani od strane na kojoj je saldo na kontu.
Prijenos salda nekog konta knjiži se kao saldo izravnavanja (zaključni saldo) na kontu koje se zaključuje, na kraju godine i kao početni saldo na istom kontu ali naredne godine.
2002.godina
2002.godina OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA
POTRAŽIVANJA OD KUPACA
7 000,00 400,00 5 000,00 3 000,00 1 000,00 Σ 16 400,00
400,00 7 000,00 5 000,00 1 000,00 Σ 13 400,00 3 000,00
Σ
Σ
16 400,00
Saldo izravnavanja 31.XII 2002.
16 400,00
2 500,00 4 000,00 8 000,00 1 500,00 Σ 16 000,00 4 500,00
2.500,00 4 000,00 8 000,00 1 500,00 4 500,00 Σ 20 500,00
20 500,00
20 500,00
2003.godina
2003. godina OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA
POTRAŽIVANJA OD KUPACA
1.I 2003.
3 000,00
4 500,00
1.I 2003.
Početni saldo
Ako lijeva i desna strana konta ne ispune čitav prostor na konto kartici, preostali prazan prostor poništava se izlomljenom crtom koja se zove knjigovodstveno koljeno.
K ONTO: POTRAŽIVANJA OD KUPACA Datum 15.01 17.01 02.02 28.02 05.03 15.12 31.12
Opis Fa 1 Fa 2 Podmirenje Fa 2 Fa 3 Podmirenje Fa 1 Fa 4 Zaključni saldo Zbroj konta
Duguje 7 000,00 400,00
Potražuje 400,00
5 000,00 7 000,00 3 000,00 15 400,00
8 000,00 15 400,00
Dodatak:
Oblici knjigovodstvenih konta
Danas se u teoriji razlikuju sljedeći osnovni oblici konta: • konto po pagini (jednostrani oblik konta) • konto po foliju (dvostrani oblik konta) • stupičasti oblik konta (štafel) • tabelarni oblik konta • kombinirani oblik konta
Konto po pagini ili jednostrani oblik konta karakterizira bilježenje opisnih elemenata na lijevoj strani, a svota duguje i potražuje u dvije kolone na desnoj strani. Ovaj oblik konta danas se skoro isključivo koristi u financijskom računovodstvu poduzetnika. Svi kompjuterski programi koriste oblik konta po pagini. Str.1 Godina Datum knjiženja Temeljnica
_________________________________ Naziv konta Opis knjiženja
_______________ Broj konta: Svota Duguje Potražuje
Prednost konta po pagini je preglednost. Nekad se kao nedostatak ovog oblika konta isticalo da se ne omogućuje uvid u saldo. Me đutim, danas kod kompjuterskih knjiženja to više nije slu čaj.
Konto po foliju (dvostrani oblik konta) karakterizira odvojeno knjiženje datuma knjiženja, opisa i svote dugovnog prometa te datuma, opisa i svote potražnog prometa. Tako se dobija preglednost dugovnih i potražnih knjiženja. NAZIV DUGUJE Datum
KONTA
Opis
Str.
Svota
Datum
Opis
POTRAŽUJE Str. Svota
Konto po foliju se danas više ne koristi. Nekad je bio pogodan oblik za mješovita konta koja su danas izbačena iz upotrebe.
Stupičasti oblik konta (štafel) najstariji je oblik konta, a vu če korijen iz evidencije nekadašnjih dužničko – vjerovničkih poslova, koji se smatraju prvim evidencijama
organiziranog knjigovodstva. Iz tog oblika konta razvio se današnji oblik konta za knjiženje štednih uloga. Datum knjiženja 2002. 01.01 10.02
OPIS knjiženja
Z NAK D(+) ili P(–)
Početno stanje Za isplatu
+ –
IZNOS 100 000 40 000 60 000
Tabelarni oblik konta (američki žurnal) omogućava istodobno sustavno i kronološko knjiženje poslovnih promjena. On predstavlja kombinaciju dnevnika i glavne knjige. Tabelarni oblik konta ima kolonu za datum, opis knjiženja, svotu koja se knjiži, a zatim razradu po stavkama od kojih svaka ima stupce duguje i potražuje. Upotreba tabelarnog oblika konta danas je općenito rijetka. Datum Temeljnica
Svota ukupno
OPIS
Prihod D P
Materijal D P
Dobavljači D P
Kombinirani oblik konta je najčešće kombinacija jednostranog i stupičastog oblika, zadržava sve prednosti konta po pagini a omogućuje uvid u saldo poslije svakog poslovnog događaja. Datum knjiženja Temeljnica
Opis
PROMET SALDO Duguje Potražuje Duguje Potražuje
Pregled pojmova: knjigovodstveni račun (konto), T- konto; osnovni računi, skupine računa, knjigovodstveni razredi, analitički računi; dugovna i potražna strana pravila knjiženja: povećanja/smanjenja na kontima imovine, obveza i kapitala, financijskog rezultata; knjiženje poslovnih promjena; salda na računima: dugovni, potražni, saldo nula, saldo izravnavanja, knjigovodstveno koljeno oblici knjigovodstvenih konta: po pagini, po foliju, stupi časti, tabelarni, kombinirani.
Vježbe 1.
Unesite početno stanje, evidentirajte poslovne promjene i izra čunajte saldo: a) Početno stanje na kontu zaliha materijala iznosi 15.000 kn. Kupili smo materijala u vrijednosti 20.000 kn. Izdali smo zaliha materijala u vrijednosti 18.000 kn. b) Početno stanje na kontu obveza prema dobavljačima iznosi 30.000 kn. Podmirili smo obvezu prema dobavljaču u svoti 15.000 kn. Dobavljač nam je isporučio materijal vrijedan 8.000 kn. c) Početno stanje na kontu potraživanja od kupaca iznosi 15.000 kn. Kupcu smo ispostavili račun za prodane proizvode u svoti od 7.000 kn. Kupac je platio kupljenu robu u svoti od 22.000 kn.
2.
Unesite početno stanje, evidentirajte poslovne promjene: - početno stanje na dan 01.01.2006. na kontu obveze za plaće iznosi 25.000 kn, - obračunali smo plaće u tekućoj godini u svoti od 40.000 kn, - isplatili smo obvezu za plaće u svoti 32.000 kn. Izračunajte saldo izravnavanja i prenesite ga u sljedeću poslovnu godinu.
3.
Otvorite sintetički konto (osnovni konto) i njegova analitička konta: a) potraživanja od kupaca (konto 2520) na osnovnom kontu iznose 55.000 kn. Od toga nam kupac A duguje 21.000 kn, kupac B 6.000 kn i kupac C 28.000 kn. b) dugoročne obveze prema banci (konto 2520) na osnovnom kontu iznose 230.000 kn. Od toga je kredit u Splitskoj banci 110.000 kn, kredit u Zagrebačkoj banci 50.000 kn i kredit u Credo banci 70.000 kn.
4.
Otvorite osnovni konto, njegov korektivni konto i izračunajte kolika je neto vrijednost knjigovodstvene stavke: a) potraživanja od kupaca iznose 58.000 kn, zbog nemogućnosti naplate otpisali smo 10.500 kn b) upisani temeljni kapital iznosi 400.000 kn, u teku ćoj godini ostvaren je gubitak u iznosu od 160.000 kn.
OSNOVNI KONTO: K OREKTIVNI KONTO:
NETO VRIJEDNOST :
120 Kupci 129 Vrijednosno usklađ. potraživanja od kupaca potraživanja od kupaca = ??? temeljnog kapitala = ???
900 Upisani kapital 951 Gubitak će godine teku
