Moja Sana [broj 3, septembar 2008.]

Moja Sana - tre}a sre}a

K

asno je doba, septembar nikad vreliji, vani se zakuhava, možda se iz ovog teškog zraka izrodi i nevrijeme, ko će znati. I na političkoj sceni u ‘’gradu na devet rijeka’’ nešto se teško valja – izbori su pred vratima, stranke su se trgnule i krenule u osvajanje birača. Biće i na tom planu oluje, izgleda. Ipak, ramazan je mjesec i ta činjenica, čini nam se, preizborne kampanje pomalo čini mirnijim i razumnijim. Još uvijek nema teških tonova i optužbi na račun ‘’onih drugih’’, stranke se okreću sebi, pokušavaju da se prezentiraju u što boljem svjetlu, da prezentiraju svoje rezultate, planove, ideje, programe, obećavaju svašta. U ovom broju magazina ‘’Moja Sana’’ ima dosta političkog marketinga, tako da smo ubacili specijalan dodatak koji je posvećen izborima. U ovom broju predstavile su se vodeće stranke na općini kao i malo manje stranke, parlamentarne i opozicione: SDA, SBiH, LDS, ASDA. Oni na 10 strana govore u svoje ime. Na vama je da ih ocjenjujete i da se studiozno pripremite za predstojeće lokalne izbore. Zbog tako velikog broja stranica posvećenih politici, centralni intervju smo posvetili nečem drugom: čovjeku koji radi na grandioznom projektu. Vedad Biščević, Sanjanin, intelektualac, penzioner piše knjigu, istoriju Sanskog Mosta od prahistorije do Dejtona. Dejton svjesno ignoriše, kaže da prepušta drugima da se njime bave. Imamo i temu o ružnoj stvari, o sumraku ekologije koga smo sami stvorili. Kamo dalje sa ‘’privremenom’’ deponijom na Sanskim brdima, samo 800 metara udaljenoj od centra grada.Već četrdeset godina ona ugrožava zdravlje ljudi i ostalih živih bića. Da se vratimo uzvišenom mjesecu posta: imamo lijepu priču o hadžiji sa bradom koji od kada zna za sebe posti svaki dan ramazana, ali i o supružnicima Kurbegović koji su 43.000 KM platili za zidanje minareta zdenske džamije i dobili tu čast da je otvore. Naravno stalna rubrika sa statističkim podacima o rođenim, vjenčanim i umrlim na teritoriji općine Sanski Most je i ovaj put tu. Statistika je neumoljiva: situacija nije sjajna, prijeti nam ‘’bijela kuga’’ i mi apelujemo na sve nadležne da se pozabave ovim problemom. Treba davati podsticaje porodicama koje se odluče da u ova neizvjesna vremena na svijet donesu djecu, izdvajati sredstva (iz viška sredstava Uprave za indirektno oporezivanje, na primjer) i majkama značajnim ciframa (ne nekom crkavicom) finansirati trudničko i porodiljsko bolovanje. I tako dalje i tako dalje. Malo o finansijama, kao i svaki put do sada nastojali smo da postignemo to da i ovaj broj dobijete besplatno. Uspjeli smo, i više od toga, jer smo povećali i broj stranica i zadržali vrhunski kvalitet štampe i papira na kome nam zavide i mnogi ‘’veliki’’ štampani mediji. Dragi čitaoče, pozivamo Vas da nam pišete, date komentar, reagovanje, pohvale (rado) i kritike (koje također prihvatamo). Ocijenite naš rad kroz ova tri broja našeg i Vašeg magazina i time doprinesite da naš rad podignemo na viši novo. Mi smo redakcija koja cijeni stav čitaoca. Hvala na saradnji! Zebir Filović

Kuda sa 40 godina privremenom deponijom udaljenom 800 metara od centra grada? Interview: Vedad Bi{~evi}

Istorija

Sanskog Mosta od prahistorije do Dejtona Arif Botonji} HAD@IJA SA BRADOM

Za Ramazan se otvaraju vrata

dženneta Redakcija: Midhat Dediæ, Zlatan Èekiæ, Edin Ramuliæ, Edin Aganoviæ, Enes Kurtoviæ, Samir Sinanoviæ, Nevres ef. Softiæ, Safet Hrnjica Glavni i odgovorni urednik: Zebir Filoviæ design NO LIMIT TECHNOLOGY, Štampa: Gold print, Klju~ izdava~: d.o.o. NO LIMIT TECHNOLOGY, Sanski Most, Prijedorska 83 tel: 037 689 036, fax: 037 695 027, [email protected], www.mojasana.ba

str. 3

INTERVJU

Vedad Bišèeviæ

PRVA ANTOLOGIJA O SANSKOM MOSTU

OD PRAHISTORIJE DO DEJTONA

K

njiga koja govori o istoriji Sanskog Mosta, od prahistorije do danas nalazi se u završnoj fazi i mogla bi veæ naredne godine ugledati svjetlo dana, kaže njen autor, Vedad Bišèeviæ. Ovaj ugledni Sanjanin se veæ nekoliko decenija bavi istoriografijom, koja je, kako sam kaže, postala njegova pasija u penzionerskim danima. Bišèeviæ kaže kako se za istorijska prouèavanja zainteresovao tokom rata, kada je u izbjeglištvu poèeo rad na knjizi ’’Turski namjesnici u Bosni u osmanskom periodu’’. Ovo istorijsko djelo, koje je promovisano prije dvije godine, zadivilo je domaæe istorièare, te je potom uvršteno kao struèna literatura u predmetu historija za studente sarajevskog Pravnog fakulteta. Sa Bišèeviæem smo razgovarali o njegovoj knjizi u nastanku. MOJA SANA: Kada je poèeo rad na Vašoj knjizi u kojoj se bavite istorijom ovih prostora? BIŠÈEVIÆ: Kada sam prikupljao istorijsku graðu za svoju knjigu ’’Turski namjesnici u Bosni u str. osmanskom periodu’’, nailazio sam na materijal 4 o Sanskom Mostu i uredno ga arhivirao. O istoriji

našeg grada do sada je vrlo malo pisano. Branko Bokan je pisao o tome u svojoj knjizi, ali vrlo šturo. Ja sam odluèio da sve to proširim, tako da sam se bavio prouèavanjem istorije Sanskog Mosta, ali i drugih naseljenih mjesta na podruèju opæine. MOJA SANA: Koliko ste vremena i truda uložili u prikupljanje istorijske graðe i kada bi knjiga mogla ugledati svjetlo dana? BIŠÈEVIÆ: Prikupio sam oko tri hiljade stranica materijala. Ovu obimnu graðu sam skratio na oko dvije hiljade stranica svrstanih u tri knjige. Nastaviæu sa ’’kresanjem’’ materijala, a želja mi je da stvorim svojevrsnu antologiju Sanskog Mosta. Idealno bi bilo da cjelokupan materijal svedem na dvije knjige. Prema mojim planovima, knjiga bi trebala izaæi naredne godine. MOJA SANA: Koje ste istorijske izvore i dokumentaristièku graðu koristili? BIŠÈEVIÆ: O Sanskom Mostu ima dosta toga napisanog. Ova podruèja su izuèavali mnogi eminentni struènjaci te pisali o tome, kao što su Benac, Fiala, Truhelka, Basler i drugi nauènici. Tu

su i putopisi Jukiæa, Božiæa, Kurešpiæa, Kreševljakoviæa….Koristio sam i razne èasopise, a nemjerljivu pomoæ i podršku imao sam od sina Edina, koji je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Bošnjaèkom institutu, antikvarnicama, bibliotekama i drugim mjestima prikupljao dokumentaristièku graðu. Koristili smo i arhivsku graðu Zemaljskog muzeja u Sarajevu, kao i arhiv opæine Sanski Most. U Federalnom zavodu za statistiku pronašli smo podatke o popisima stanovništva. Nisam bio optereæen Dejtonom i podjelom teritorija opæine, tako da moja knjiga govori o istoriji Sanskog Mosta do 1992. godine. Neka se drugi bave onim što se poslije zbivalo. MOJA SANA: Život na ovim prostorima seže u daleku prošlost, datira od prvih poèetaka ljudskog roda. Koliko istorijskih podataka ima o tome? BIŠÈEVIÆ: U pravu ste, život je u ovom podneblju prisutan od perioda prahistorije. O tome svjedoèe razna istraživanja gradina i nekropola, kao i istraživanja izvršena na lokalitetu Hrustovaèke peæine. Dosta je artefaktskih pronalazaka iz perioda èetvrtog i petog stoljeæa prije

BIŠÈEVIÆ: U tim dokumentima se pominju župe Sana i Mren. Prema svim relevantnim dokumentima iz tog perioda, naziv Sana se odnosio na podruèje današnjeg Kljuèa. Po nekim istorijskim izvorima za Sanski Most se u to vrijeme upotrebljavao naziv Dièevo. Ipak, o svemu ovome bi konaèan sud trebali dati eminentni istorièari. MOJA SANA: Koji su to kljuèni historijski dogaðaji, prelomnice u razvitku današnjeg Sanskog Mosta? BIŠÈEVIÆ: Stari Majdan je dugo vremena bio urbano središte ovih prostora, tamo su bile administraivna uprava i institucije. Sem toga, ovo mjesto je pravo arheološko bogatstvo, gdje god bi zakopali otkrili biste artefakt iz bilo kog razdoblja ljudske istorije. Po predanju, Stari Majdan je bio tako gusto naseljen da je maèka s krova na krov mogla obiæi èitavo mjesto. Navodno je u jednom istorijskom razdoblju, za vrijeme osamanskog vakta, u Starom Majdanu je bilo èak devetnaest džamija. Iz njega su vodili putevi, a današnji

INTERVJU

nove ere koji svjedoèe da je na ovim prostorima živjelo napredno stanovništvo koje je talilo željeznu rudu i bavilo se zemljoradnjom i stoèarstvom. Ta plemena su mahom bila ilirska, premda je bilo i keltskih plemena. MOJA SANA: Kada se u istorijskim dokumentima pojavljuje sam grad Sanski Most, sadašnje središte urbanog života na ovim prostorima? BIŠÈEVIÆ: Mandiæ pominje naselje koje se nalazilo na ušæu Zdene u Sanu i tvrdi da je ono bilo osmansko. Ja mislim da ono možda datira i iz srednjeg vijeka, te da je kasnije proširivano. Kao vakuf, Sanski Most se pojavljuje 1557. godine, kada je tadašnji namjesnik Hamzibeg utemeljio prvu džamiju. U turskim dokumentima iz 1626. godine pominju se Majdan i Vakuf. Tada su imali oko 1000 kuæa i 1500 vojnika. Po Hamdiji Kreševljakoviæu, ovo naselje na ušæu Zdene u Sanu prošireno je oko 1803. godine, kada su kapetani bili iz porodice Èekiæ. Oni su po padu Kostajnice došli u Sanski Most 1692. godine po nalogu Porte, izgradili su tvrðavu sa odmbrambenim zidovima i èetiri kule. MOJA SANA: Župa Sana se pominje i u jednom dokumentu ugarskog kralja Bele Èetvrtog iz 1244. godine i to se smatra prvim pominjanjem ovog grada. Vi kažete da je sam grad mnogo kasnije osnovan?

Sanski Most je dugo vremena bio trgovište, manje naseljeno mjesto gdje se obavljala trgovina. Kada je ukinuta kapetanija u Starom Majdanu, Sanski Most postaje administrativno središte i tada poèinje urbani razvitak grada. Prvi most preko Sane je napravljen 1803. godine, i tadašnji namjesnik grada, Hasan beg Èekiæ, pravoslavnim kmetovima je odobrio da se nastane na desnoj obali grada, na podruèju današnje Kljuèke ulice. Tako je nastala takozvana ’’srpska varoš’’. Interesantno je da je tada, od viška materijala kojom su graðene kuæa, napravljena pravoslavna crkva. Znaèi to je period kada poèinje razvitak grada, a s druge strane, Stari Majdan je sve više zaostajao u svom razvitku. Zlatan Èekiæ

str. 5

STARINE

U

KUÆE KOJE UMIRU

koliko zavirimo u bosansku prošlost, otvorivši neki od romana velikog Meše Selimoviæa, prošetaæemo kaldrmama duž kojih su jednospratne kuæe specifiène gradnje. Nekada prepoznatljivi arhitektonski ’’bosanski’’ stil išèezao je pred moderno izgraðenim objektima po zapadnoevropskim uzorima. Toliko o tome kako èuvamo vlastitu tradiciju i arhitektonsko naslijeðe, premda se mora priznati kako je ono sistematski uništavano u godinama prošlog sistema. Smišljeno ili ne, tema je o kojoj se može raspravljati. Bosanski stil u graditeljstvu nastao je kao proizvod uticaja tradicionalne arhitekture ovih prostora, orijentalnog duha i kulture, te kasnije naèina gradnje kojeg su sa sobom donijeli Austrougari.

Niti jedna nije uvrštena u registar kulturno-historijskih spomenika Sanski Most je nakada bio poznat po velikom broju bosanskih kuæa. Dovoljno je samo pogledati stare požutjele fotografije. Na jednoj od njih je Prijedorska ulica, s desne i lijeve strane oivièena prepoznatljivim graðevinama, starim bosanskim kuæama. Danas ih je, na žalost, u èitavom gradu ostala tek nekolicina, od kojih su mnoge prepuštene nemaru i zaboravu sadašnjih stanovnika ’’grada na devet rijeka’’. Zanimljivo je da niti jedna od njih nije uvrštena u registar kulturno-istorijskih spomenika koje bi trebalo zaštititi. Jedna od starih bosanskih kuæa u Sanskom Mostu je stara Alajbegoviæa kuæa u naselju Mahala, sagraðena u prvoj deceniji prošlog vijeka. Sem str. krova na èetiri vode, koji je karakteris6 tièan za staru bosansku arhitekturu,

Bišèeviæa kuæa

Èekiæa kuæa

Alajbegoviæa kuæa

ovaj objekat ima i druge karakteristike starog naèina gradnje. Kuæa je jednospratnica i njeno prizemlje je izgraðeno od kamena, dok je sprat ozidan èerpiæem, što je turski naziv za nepeèenu ciglu. Kostur objekta je naèinjen od drvenih greda. Prozori na ovoj kuæi se nalaze u nizu, rasporeðeni u pravilnom razmaku, što je još jedna od karakteristika bosanskog stila. Svjetli primjeri oèuvanih bosanskih kuæa su i stara Alagiæa kuæa u naselju Alagiæi, te Bišèeviæa kuæa, na poèetku ’’male Venecije’’. Ova kuæa je, inaèe, potpuno obnovljena prije nekoliko godina i svjedoèi o nekadašnjem arhitektonskom sjaju. Nekadašnja Èekiæa kuæa, u naselju Poljak, godinama je zapuštena i prepuštena zubu vremena. Za stanovanje se kod bosanskih kuæa koristio samo sprat, na kojeg obièno vodi uzano drveno stepenište – basamaci. Ulaz je po pravilu na stražnjoj strani objekta. Prizemlje je služilo u razlièite svrhe ovisno od toga da li se kuæa nalazila u gradu ili na selu.

Osuðene na umiranje

Alagiæa kuæa

U prizemlju kuæa na selu, obièno se nalazila štala sa domaæim životinjama i to zbog èinjenice da su se ovi prostori u prošlosti stotinama godina nalazili na granicama velikih država. Nije bilo neobièno da hajduci upadnu u štalu, ukradu stoku i prevedu preko granice. Vlasnik je ovako mogao èuti ako mu neko provaljuje u štalu. U gradskim sredinama, u prizemlju bosanskih kuæa obièno su se nalazile zanatlijske radnje ili trgovine. Stare bosanske kuæe su, dijelom i zbog èinjenica da se država ne brine o njima, osuðene na polagano umiranje i nestajanje. O toma kako su i gdje živjeli naši preci, uskoro æe ostati da svjedoèi tek neka požutjela fotografija iz daleke prošlosti. Zlatan Èekiæ

A

mir Ganiæ, rukovodilac filijale ’’Volksbanke’’ u Sanskom Mostu uruèio je donaciju u vidu pet novih kompjuter Opæoj bolnici u  Sanskom Mostu. Donaciju je primila dr.Elvira Serdareviæ, v.d. direktora ove ustanove. Vrijednost ovih pet kompleta IBM-ovih ’’mašina’’ iznosi 5000 KM.

Pet IBM kompjutera

za informatièko uvezivanje odjela i uprave

- U razgovoru sa dr. Mustafom Avdagiæem, ministrom zdravlja i socijalne politike u Vladi USK, saznali smo da su Bolnici neophodni raèunari za informatièko uvezivanje uprave i odjela. Potrudili smo se  da ova zdravstvena ustanova dobije kvalitetnu raèunarsku opremu sa kapacitetima za miran rad narednih dvije-tri godine - kaže Ganiæ. Dr. Serdareviæ zahvalila se na donaciji i dodala kako su zdravstveni radnici prezadovoljni jer æe sada moæi još ažurnije i efikasnije voditi bolnièku ’’papirologiju’’. 

NA[A BOLNICA

Vrijedna donacija Volks banke

M.D.

str. 7

SUMRAK EKOLOGIJE

40 GODINA ’’PRIVREMENA’’ DEPONIJA NA SANSKIM BRDIMA

Košmar sa smeæem

dug èetiri decenije Sanska gradska deponija na lokaciji Sanska brda, nekih 800 metara zraènom linijom od centra grada, duže od èetiri decenije zagaðuje zrak i okolne vodotokove. Unazad nekoliko godina dobila je prefiks ’’privremena’’, a taj njen ’’novi status’’ hipotetski je trebalo u košmare graðana optereæenih vjeèitom deponijom unijeti reda, sigurnosti, a najviše nade. Otkako je ’’deponija u ruži vjetrova’’ (po mišljenjima struke, apsolutno najnepovoljnija lokacija) postala ’’privremena’’, olakšanje u životima Sanjana nije došlo. Ta ’’privremena’’ gradska deponija zadržala je po svojim sanitarnim i ekološkim dispozicijama sva obilježja divlje deponije.

M

ještani 18 kuæa na Sanskim brdima i njihovih 30-ero djece direktno ugroženi preživljavaju posljednjih nekoliko godina ekološku i zdravstvenu dramu. Samo 200 metara od krovova njihovih kuæa brda smeæa šire nesnosni zadah. Dovoljno se samo jednom pojaviti na str. deponiji da vam koža i utroba budu ’’ozraèeni’’ streptokokama, stafilokokama i ostalim bakterijs-

8

kim ’’kokama’’ zaraze. - Vjerujte da nas je sramota primiti goste, kako domaæe tako i sa strane. Naša su vrata i prozori uvijek zatvoreni, ali ne pomaže – kaže Ismet Bašiæ. On tvrdi da ’’privremena’’ deponija služi za odlaganje kako krutog otpada, tako i iznutrica koje dovoze lokalni mesari i proizvoðaèi piletine. Da je tako potvrðuje nam i radnik na katerpilaru

Sadik Batak. On svakodnevno ravna naslage smeæa i to je sve. Nema dezinfekcije ni deratizacije, iako opæinska komunalna odluka to ’’traži’’. Kako je Sadiku Bataku, najbolje je da ga pitate. On lièi na žrtvovanog èovjeka, ali njegov srdaèni osmijeh služi da zavara. Ne pitamo iz puke pristojnosti koliko zaradi na ovom kataklizmiènom mjestu.

- Žena mi ne da u kuæu, jer na odjeæi a vjerovatno i u sebi donesem sve mirise i otrove sa radnog mjesta. Prvo u kupatilo i detaljno pranje, da ne kažem otkuhavanje - šali se Batak. Pitanje je logièno i opæenito, kako je uopæe i

Paunoviæ

moguæe deponirati smeæe uz put kojim svakodnevno prolaze motorna vozila, a djeca idu u školu. U KJP ’’Sana’’ smatraju da se deponija mora što prije izmjestiti.

Urgentno rješavanje ’’privremene’’ deponije

U Socioekonomskoj analizi opæine Sanski Most od 2005. godine èiji je autor Institut Ekonomskog fakulteta u Bihaæu stoji da neispravno odlaganje smeæa predstavlja prijetnju zagaðenju vodotoka i izvorišta pitke vode. - Sa aspekta zdravlja i oèuvanja okoline upravljanje otpadnim materijalom je jedan od najurgentnijih problema koji se mora riješiti u što kraæem roku - stoji u ovom dokumentu. To je, dakle, napisano 2005. godine. Protekle tri godine niko od odgovornih nije, kada je rijeè o deponiji, nièim pokazao da poštuje prilièno skupi dokument koji je plaæen sredstvima graðana.

Batak

SUMRAK EKOLOGIJE

Bašiæ

- Moglo bi se dogoditi, vrlo brzo, da razgradnja otpadnih otrovnih materija oneèisti vodotok Zdene i izvorišta pitke vode - kaže Ahmet Paunoviæ, tehnièki direktor JKP ’’Sana’’. Studija o lokalitetima Takvo stanje je danas. Èitaoce našeg magazina podsjetiæemo da je u Prostornom planu opæine Sanski Most iz 1988. godine zapisano je da gradska sanitarna deponija treba da zadovoljava slijedeæe kriterije: da pruža potpunu sanitarnoepidemiološku sigurnost za stanovništvo okolnih stambenih podruèja i osoblja koje radi na deponiji ?! (znakove interpunkcije stavio novinar), pruža zaštitu od zagaðivanja tla, zraka, podzemnih i površinskih voda, da se racionalno koristi zemljišta deponije (obavezno sabijanje otpadaka i prekrivanje internim materijalom), minimalni troškovi deponiranja otpada, maksimalna mehanizacija svih radova. U Urbanistièkom planu Sanskog Mosta iz iste godine pominje se elaborat o izboru najoptimalnije lokacije za deponiju. Studiju izbora lokacije radio je zagrebaèki Institut prirodnih znanosti. Ona je pokazala da su od niza potencijalnih lokaliteta kao što su Stara rijeka, Maliæa brdo, Bukovaèka rijeka, Mala rijeka, Pilješka rijeka, lokacija Sasina, Kamentovac, najpovoljniji Stara Rijeka i Bukovaèka rijeka. Jasno je da Studija nigdje ne spominje ondašnju deponiju na istoj sadašnjoj lokaciji. Dvadeset godina kasnije ista deponija odolijeva vremenu i generacijama Sanjana. Sa navodno bitnom razlikom - rijeè je o privremenom odlagalištu.

str. Midhat DEDIÆ / Zlatan ÈEKIÆ 9

SPECIJALNI

DODATAK evet politièkih subjekata bori se za naklonost biraèa na podruèju opæine Sanski Most i za mjesta u opæinskom parlamentu na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini koji æe se održati 5. Oktobra ove godine. Centralna izborna komisija obavila je verifikaciju ovih politièkih subjekata i kandidata koji æe se naæi na izbornim listama. Prema rijeèima predsjednice opæinske izborne komisije, Sadete Muhiæ, na lokalnim izborima u izbornoj jedinici 032 – opæina Sanski Most, sudjeluju: Stranka demokratske aktivnosti za evropsku BiH – A SDA, koalicija Socijaldemokratska unija – Liberalno demokratska partija SDU – LDS, Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik SNSD, Stranka za Bosnu i Hercegovinu SDA, Stranka demokratske akcije SDA, Demokratski narodni savez DNS, Stranka penzionera umirovljenika BIH SPU, Narodna stranka radom za boljitak i Socijaldemokratska partija BiH SDP. Za mjesto prvog èovjeka opæine boriæe se, ispred SDA aktuelni naèelnik opæine, Sanjin Halimoviæ, zatim Mirnes Alagiæ, kandidat SBiH te Zikrija Džafiæ, koji æe biti kandidat SDP-a. Na podruèju opæine ukupno æe biti 41 redovno biraèko mjesto, kao i jedno biraèko mjesto za glasanje u odsustvu. Pravo glasa ne predstojeæim izborima ima oko 29 hiljade registrovanih biraèa. U opæinskoj izbornoj komisiji naglašavaju kako graðani još uvijek mogu da provjere da li se njihova imena nalaze na spiskovima za glasanje. Provjera se može uèiniti u registru biraèkih spiskova, u kancelariji koja se nalazi u zgradi bivšeg marksistièkog doma. I ove godine biæe organizovani mobilni timovi kako bi se omoguæili glasanje bolesnim i nepokretnim licima koja neæe biti u stanju 5. Oktobra izaæi na birališta.

IZBORI

D

Sanski Most se sprema za izbore DEVET POLITIÈKIH SUBJEKATA I TRI KANDIDATA ZA NAÈELNIKA OPÆINE

str. 11

IZBORI str. 12

Izborni štab SDA održao je radnu sjednicu u proširenom sastavu nakon kojeg je prireðen zajednièki iftar sa kandidatima za predstojeæe izbore i uglednim zvanicama. Izborni štab je pred svoje aktiviste donio program izborne kampanje u mjesnim ograncima sa vremenskom dinamikom i nosiocima svih aktivnosti. Predsjednik Izbornog štab Dr. Sanjin Halimoviæ u svome obraæanju istakao je èinjenicu da SDA od njenog formiranja vodi politiku mira i tolerancije i da su politièki ciljevi ove stranke ostali nepromijenjeni na tragu interesa Države i njenih graðana. ¨SDA nije nikada vodila smišljenu politiku protiv nekog od bosanskih naroda¨, te ona i dalje još snažnije ostaje ¨narodna stranka evropskog politièkog centra¨, uz naglasak da je najveæe bosansko bogatstvo

IFTAR ZA IZBORNI ŠTAB èovjek i porodica. Halimoviæ se u svome izlaganju sa vremenske distance od protekle èetiri godine osvrnuo na mandat iza njega. Niko ozbiljan i dobronamjeran ne može ne priznati dobre rezultate i efekte novog i ljepšeg Sanskog Mosta. Posebnu ulogu u ovom napretku imaju vijeænici SDA u ovom èetverogodišnjem sazivu vijeæa èije je imena Halimoviæ proèitao, cijeneæi da æe ova garnitura vlasti u historiji našeg grada imati zapaženo mjesto. Na kraju svog izlaganja Halimoviæ je nove kandidate za vijeæe upozorio da rezultate rada SDA u buduænosti, ali i njih kao buduæih vijeænika mora osjetiti svako selo, svaka ulica, svaki kutak naše opæine ali i svi graðani,

a sve ono što nije dobro za graðane nije dobro ni za SDA. Naši problemi su zajednièki i naša obaveza je da ih zajedno sa našim graðanima rješavamo. SDA je svjesna i svoje uloge i svoje odgovornosti na tom putu zakljuèio je Dr. Halimoviæ. Predsjednik Asocijacije mladih SDA Sanel Mahiæ, upoznao je prisutne sa aktivnostima mladih u proteklom periodu. Samo u ovoj godini Asocijacija mladih se prikljuèilo preko 400 novih èlanova. Upravo taj kadrovski struèni, mlad i odluèan potencijal mladih ljudi usmjeren je na aktivnosti od šireg interesa za sve graðane Sanskog Mosta. Za jedan novi status mladih u Sanskom Mostu, istakao je pred-

sjednik Asocijacije mladih SDA, zasluge ima prije svih, aktualni naèelnik Dr. Halimoviæ, koji je ispred ove asocijacije i predložen kao kadar mladih za naèelnika u prethodnom ali i buduæem mandatu. Èlanovi Izbornog štaba ukazali su na èinjenicu mjeseca Ramazana u kome se odvija izborna kampanja. Ramazan je naš dobar gost i kao do sada u tom mjesecu želimo èuvati dostojanstvo svakog èovjeka i svakog pojedinca. Želimo iskazivati svoju solidarnost i dobrotu zbog èega i jesmo pokrenuli niz humanitarnih akcija u korist naših sugraðana slabijeg imovinskog stanja. To je svakako mjesec našeg zbližavanja. Zbog èega pozivamo i sve druge politièke subjekta na našoj opæini da zajednièki èinimo dobra djela, a naš ukupni ambijent èinimo ljepšim.

Oèuvanje životne sredine je od velike važnosti za unapreðenje kvaliteta života i održivog privrednog razvoja. Sanski Most i dolina Sane u cjelini nadaleko su poznati po prirodnim ljepotama, rijekama, planinama, izvorima pitke vode, peæinama, i što je najvažnije – nezagaðenom zemljištu. Zbog toga je za SDA strateški pravac zalagati se za oèuvanje i zaštitu ovih vrijednosti uz razvijanje svijesti (ekološke) o turizmu kao privrednoj grani. Nažalost, još uvijek nemamo globalne državne strategije razvoja turizma.U mnogim dijelovima BiH turizam se dogaða stihijski, sam po sebi – od sluèaja do sluèaja. Sanski Most, zbog blizine evropskog (zapadnog) tržišta, uz konstantan razvoj cestovne i druge infrastrukture, pozicionira turizam i ugostiteljstvo kao pokretaèa buduæeg razvoja. SDA, Sanskog Mosta æe do kraja 2009.godine predložiti: -Donošenje kratkoroène i dugoroène strategije (master-plan) razvoja turizma, sa odgovornim nosiocima. -Završiti proces privatizacije turistièkih kompleksa u vlasništvu opæine sa ciljem poveæavanja zaposlenosti i novog ulaganja. -Omoguæiti poduzetnicima brzo rješavanje pitanja vlasništva turistièkog zemljišta za potencijalno nove turistièke kapacitete, ali i veæ uspostavljenu zabavno-sportsku ponudu. -Stvoriti prostorno-planski okvir, uz moguænost ostvarivanja koncesionog prava na lokalnom nivou (sporost viših nivoa), uz preporuku graðenja novih smještajnih kapaciteta (posljednja sportska manifestacija – Federalna šumarijada ukazala nam je na potrebu izgradnje novih smještajnih objekata jer su gosti morali noæivati u Kljuèu, Petrovcu i Prijedoru). Nedostatak smještajnih kapaciteta posebno se osjeti tokom ljetnih odmora zbog èega je neophodno potaknuti izgradnju novih hotela, motela i pansiona, èime æe se poveæati, osim ulaganja i zaposlenost. -U cilju sprjeèavanja depopulacije sela i ruralnih prostora, izradit æemo program poticanja razvoja turizma na selu uz izgradnju 50 seoskih turistièkih kuæa. -Putem programa obrazovanja za zanimanja u turizmu osigurat æemo edukaciju (barem 100) osoba za zanimanja koja su potrebna za realizaciju moderne turistièke ponude. Novi trendovi u turizmu nalažu da se u realizaciji turistièkog proizvoda osigura struèan i profesionalan pristup. (Imamo sposoban kadar u srednjoj mješovitoj školi da za kratko vrijeme educira i osposobi vrsne šefove kuhinja, šefove sala i recepcija, turistièke vodièe i doobrazuje privatne poduzetnike koji su nosioci razvoja turizma u cjelini.) -Posebno æemo se posvetiti podršci turizmu za mlade uz budžetski poticaj izgradnje kampova i sliènih turistièkih destinacija sa svim sportskim i zabavnim sadržajima. -U cilju realizacije svih ovih programskih ciljeva, SDA æe veæ u prvom tromjeseèju 2009.godine predložiti osnivanje lokalne turistièke zajednice, bez obzira hoæe li se putem zakona o turistièkim zajednicama redefinirati status istih. Mi, jednostavno nemamo pravo više zadržavati ovaj proces, a koristi od turistièke zajednice (kantonalne) nemamo nikakve. Bez snažnog turistièkog menadžmenta – poticanog od lokalne vlasti – turistièki razvoj bio bi usporen. Odluèni smo sve ove strateške ciljeve provesti veæ u prve dvije godine predstojeæeg (neupitnog) mandata.

NOVA SOCIJALNA POLITIKA

Socijalna politika kao tema i javna strateška odrednica tokom svih dosadašnjih predizbornih kampanja potpuno se zanemari. To i jeste bio razlog što je SDA Sanskog Mosta upravo socijalnim kategorijama u ovom programskom dokumentu odluèila posvetiti puno više pažnje sa konkretnim prijedlozima i obavezama za lokalnu vlast u predstojeæem periodu. Funkcionalna i uspješna privreda najefikasniji je instrument socijalne politike u borbi protiv uzroka siromaštva, meðutim realno govoreæi još uvijek taj privredni ambijent u BiH nije uspostavljen kako bi se bitno umanjilo siromaštvo. Zbog toga i na lokalnom nivou moramo biti osjetljivi i odluèni intervenirati u korist poboljšanja socijalnih grupa i pojedinaca u stanju socijalne potrebe. Zbog toga SDA namjerava, veæ za narednu godinu: -Poveæati budžetska izdavanja sa socijalne kategorije (iako je socijalna politika na nivou kantona i entiteta). -Kadrovski, tehnièki i materijalno ojaèati lokalne službe kao nosioce socijalne zaštite. -Podržati i budžetom pomoæi treæi (nevladin) sektor, koji je u neformalnom sistemu socijalne zaštite dao ogroman doprinos, zbog èega im SDA upuæuje javnu zahvalnost – kroz ovaj strateški dokument. -Posebnu pažnju æemo posvetiti zaštiti prava djece, te u tom smislu pružit æemo posebnu zaštitu ženi-majci (rodilji) i porodicama sa više djece. -Na nivou opæine formirat æemo ustanovu u kojoj bi se institucionalno vodila briga o starim i iznemoglim osobama. -Posebno æemo se posvetiti borbi protiv nasilja nad djecom, zaštiti djece bez roditeljskog stvaranja, kao i borbi maloljetnièkog prestupništva i prevenciji poroènih utjecaja na mlade generacije. -SDA æe nakon izbora predložiti udruženju penzionera protokol o suradnji kojim æemo bitno poveæati izdvajanja za kategoriju penzionera iskazujuæi poštovanje i brigu o starijim generacijama. -Predložit æemo, veæ u prvom polugodištu 2009.godine konkretnu odluku kojom æemo osloboditi plaæanje komunalnih naknada.

IZBORI

TURIZAM I OKOLIŠ

SOCIJALNA SOLIDARNOST

Uvjereni smo da je socijalna pravda jedna od temeljnih vrijednosti našeg društva, iako su ratna razaranja, teškoæe oporavka i tranzicije ovu važnu, i vjersku odredbu, narušili. Cilj SDA jeste da u Sanskom Mostu stvorimo humano društvo zbog èega i jesmo preko naše Asocijacije mladih svake godine posjeæivali naše sugraðane iz reda svih naroda upravo sa namjerom stvaranja ambijenta solidarnosti i povjerenja . Zbog toga æe svi naši navedeni prijedlozi, a u cilju bržeg humanog djelovanja, biti realizirani veæ u prvoj godini (2009) novog manstr. data.

13

IZBORI

O

JAÈA PRIVREDA I ZAPOŠLJAVANJE

pæinska organizacija SDA Sanskog Mosta održala je susret sa sanskim privrednicima u okviru kojeg je uprilièen i zajednièki iftar. Visoki zvaniènici SDA upoznali su prisutne sa namjerom da prve izborne dane provedu u otvorenom dijalogu sa privrednicima, obrtnicima, poljoprivrednicima, turistièkim radnicima i ugostiteljima, i sa svim onim koji na bilo koji naèin doprinose pozitivnom poslovnom ambijentu na našoj opæini. Nakon tih razgovora, sva zapažanja, sugestije i prijedlozi postali bi sastavni dio strateškog programskog dokumenta koji SDA

planira ponuditi biraèima Sanskog Mosta. Naime, Izborna platforma SDA Sanskog Mosta na preko pedeset posto stranica tretira problematiku privrednog razvoja, sa naglaskom na smanjenju broja nezaposlenih. Jedan od temeljnih politièkih ciljeva u slijedeæe èetiri godine jeste uspostavljenje modela privrednog razvoja i stvaranja ujednaèenih šansi za sve naše graðane. SDA ima viziju ostvarivanja privrednog rasta, ali æe svakako uvažiti sugestije poduzetnika koji mogu prepoznati slabe strane u ostvarivanju privrednog rasta. Upravo, privrednici, kao tržišni sudionici i

Zadovoljan sa ovom vlasti, iako nisam Sanjanin. Imam status kaoi svi drugi. Ja mislim da je Sanski Most kada je u pitanju privreda i posebno ureðenje infrastrukture veæe gradilište, nego Bihaæ i Cazin zajedno. Mislim da æe to i ostati u naredne 3-4 godine. Rekao bih samo još jednu poruku ovdje našim privrednicima da se spreme i za naredne godine, jer moramo iznijeti teret privrede i teret svih ovih radova. Zahvaljujem se još jednom ovoj vlasti i ovim ljudima koji su iznijeli teret sa privredom i privrednicima u Sanskom Mostu, a drago mi je da i graðani to vide. Ale Mujezinoviæ

str. dati veæi doprinos. 14

Zadovoljan sam vlašæu i mislim da, ako ostane ovako i u naredne 4 godine æemo imati još bolje rezultate. Radim sa svojom firmom u gradovima bližeg okruženja, ali i izvan BiH, meðutim na ovaj ambijent koji je stvorila lokalna vlast u Sanskom Most još nisam naišao. Mislim da su i graðani, Sanjani interesantni jer su se u potpunosti poistovjetili sa inicijativama lokalnih èelnika. U tome je i najveæi uspjeh vlasti Sanskog Mosta. Mislim da i mi privrednici takvom ambijentu moramo i možemo Besim Hrniæ

subjekti gospodarskog rasta, mogu identificirati sektore bržeg razvoja i na taj naèin i sami postati pokretaèi stvaranja boljeg privrednog ambijenta. Malo i srednje poduzetništvo kljuè je privrednog rasta, a ispravna strategija uz budžetske poticaje poduzetnicima koju æe SDA inicirati veæ u narednoj godini donijet æe višestruko pozitivne efekte i posebno u segmentu rasta zaposlenosti. Veæ uspostavljena suradnja sanskih poduzetnika i lokalne vlasti dobar je osnov za brže razvojne korake, po èemu su se nedvosmisleno izjasnili i Sanski privrednici.

Želim da se zahvalim i izrazim podršku opæinskoj vlasti, našem naèelniku koji je imao uvijek razumijevanja prema mojoj firmi i mojim radnicima, te se nadam da æemo i u buduænosti imati izuzetno dobru saradnju. Trenutno radim na više gradilišta i cijenim da Sanski Most ima jednu specifiènost, ljudi se ne razlikuju po porijeklu, vjeri i politièkoj opredjeljenosti, nego po sposobnosti i odgovornosti. Upravo im na tome èestitam. Sa mojim ljudima èvrsto ostajem uz njih. Veèeras niko nije pominjao stranke, liste, izbore, bio je to jedan koristan i spontan susret. Ganiæ Elvis I prije rata sam bio uz ovu vlast i ovu stranku. Bio sam i 1992, kad su u Sanskom Mostu išle glave, a ostao sam i danas. Nikada od ove vlasti nisam ništa tražio, niti sam oèekivao, meðutim, ambijent koji je stvorila ova vlast na èelu sa dr. Sanjinom Halimoviæem sigurno zaslužuje svaku podršku i posbno mi je drago što to danas mnogi Sanjani uviðaju. Hvala im i za ovo ugodno veèernje druženje. Niko od njih nije pominjao liste, kandidate, partije, a mislim i da niko toliko privrednika ne može okupiti na jednom mjestu. Želim im svaku sreæu! Amir Šadiæ

odgovornost vlade USK-a u stvaranju boljeg privrednog ambijenta na cijelom kantonu pa i našoj Opæini. Ni jedan ministar pa ni on sam, nije osloboðen odgovornosti kada je u pitanju privredno jaèanje naših Opæina, zbog èega je ponudio suradnju i svoju podršku Sanskim poduzetnicima. ’’Posljedice u privredi i slabija zaposlenost odražavaju se na sve budžetske korisnike, na stanje u penzionim i socijalnim fondovima, zdravstvu, obrazovanju i stanje svih naših graðana, zbog èega moramo biti odluèni i jedinstveni u svim našim privrednim aktivnostima,’’ istekao je Avdagiæ -aktualni ministar zdravstva u Vladi USK. Na kraju svog izlaganja Dr. Avdagiæ se posebno

zahvalio Sanskim poduzetnicima, ali i svim graðanima Sanskog Mosta koji su dali nesebièan doprinos u realizaciji projekta Sanske bolnice – koja je i najbolji primjer dobre suradnje vlasti, privrednika i graðana u cjelini. Zakljuèak svih prisutnih na kraju je ukazao na ispravan pristup u organizaciji ovakvih susreta i zbog èinjenice da su poduzetnici meðusobno mogli razmijeniti neka svoja pozitivna iskustva . Domaæini iz SDA su se posebno zahvalili prisutnim poduzetnicima iz Prijedora, Kljuèa, Bosanskog Petrovca, Bihaæa, što je takoðer jedan od pristupa do boljeg privrednog ambijenta na našoj Opæini.

IZBORI

Tokom susreta, privrednicima se obratio kandidat za opæinskog naèelnika Dr. Sanjin Halimoviæ, koji se, prije svega, zahvalio na dobroj suradnji Opæinske vlasti i lokalnih poduzetnika zbog èega je veæ uèinjen iskorak u stvaranju pozitivnijeg ambijenta poslovanja na našoj Opæini. ’’On nije dovoljan’’, istakao je Halimoviæ, ’’zbog èega naši strateški ciljevi moraju biti jasno definirani ali i nosioci realizacije projekata u privredi, a SDA ima kadrove sposobne i utjecajne na svim nivoima vlasti kako bi se brže ostvarili povoljni razvojni efekti.’’ Nosilac liste za Opæinsko vijeæe Dr. Mustafa Avdagiæ, u svom obraæanju, prije svega je istekao

Ja sam Elizabeta Josipoviæ iz firme Scontoprom. Sa trenutnom vlašæu u Sanskom Mostu sam veoma zadovoljana i nadam se da æemo i dalje dobro suraðivati. Planiramo u narednom mjesecu otpoèeti rad u drvnoj industriji u Vršu, gdje namjeravamo zaposliti oko 100 radnika. Današnje veèe me je jako iznenadilo i zahvalila bi se svima koji su doprinijeli na bilo koji naèin da se ovo veèe dogodi. Hvala svima! Kao što mnogi veèeras rekoše ovo je vrijeme zbližavanja. Sjetili su se nas privrednika u ovo vrijeme, što je meni posebno drago. Nama ne treba puno. Do sada su se nas uvijek sjeæali samo kada treba potpomagati, a sada su nas se sjetili i u nekim drugim okolnostima. Nudimo vlastima budite uz nas i mi æemo biti uz vas. Elizabeta Josipoviæ

Ja sam Enver Sinanoviæ vlasnik firme HTC Sarajevo, Zagreb, Zenica, Sanski Most, Šangaj. Ugodno sam iznenaðen, neæu reæi boravkom u Sanskom Mostu, jer sam tu i roðen, nego ambijentom koji su nam veèeras priredili naèelnik opæine i njegovi suradnici. Ljepota je u tome što su se ljudi sastali spontano kao da smo svi jedna obitelj i da se poznajemo puno godina. Tu su izneseni svi problemi tj. problemèiæi, stvorena je veèeras jedna lijepa atmosfera i mogu reæi da su domaæini u tome zaista i uspjeli. Nije cilj, što mi je jako drago, potenciranje neke predizborne kampanje, nego jednostavno da se upoznamo mi privrednici meðusobno i zajedno približimo vlastima. Vlasti su nam se nametnuli, htjeli mi to priznati ili ne, Neki su bili skeptièni prema mom dolasku u Sanski Most, meðutim voljeti ili ne, svojim radom. Uporedite Sanski dokazao sam svojim prijateljima da je ovo lijep grad, da je ovo grad Most prije 4 godine i sada, a to nisu samo moje u koji treba doæi, grad u koji treba investirati. Kad sam došao u rijeèi, to su rijeèi mojih prijatelja, koji putuju kroz Sanski Most došao sam sa jednom dozom treme, jednostavno nisam Sanski Most. Sanski Most se ne može prepoznati. znao skim trebam iæi u posao. Primio me je vaš i moj naèelnik, i To je jedna moderna sredina i zaista zahvaljujem obeæao mi je da æemo biti partneri. Što je obeæao to je i ispunio. u svoje osobno ime, jer sam ponosan na ovaj Dobio sam potporu ne samo vašeg naèelnika, nego i vaših vjeænika. svoj grad, na svoje Vrhpolje i na svoj Sanski Vraæajuæi se u Bihaæ sa svojim pravnim savjetnikom i svojim arhitek- Most, što mogu doæi u ovako lijepu sredinu. Sve tom sa vrlo lošim iskustvima koje smo doživjeli širom BiH, bili smo što se radi u njemu radi se kvalitetno, po kriteriskeptièni oko dogovorenog, tj. da li je to istina ili je to ponovo jedna jima Evropske unije, odnosno infrastrukturi koja lažna prièa koje sam ranije doživljavao. Na moju sreæu to je bila je napravljena kako treba. Napravljena je bolniistina. Ja sam ušao u grad u koji sam investirao, u kome sam zaposlio vašu djecu, danas i svoju ca, kino, škole, ulice, parkovi itd. Ima toga puno djecu, te sam danas ovdje izuzetno sretan. Meðutim, mislim da ovo nije vrijeme za velike prièe. Prièe nabrajati, ali ostavljamo im u amanet da puno su iza vas, a vaši rukovodioci i vaši vijeænici su tu prièu najbolje isprièali. Oni su tu prièu najbolje toga ima još i za uraditi. Ovaj kraj, Sanski Most isprièali tako što su primili mene i meni sliène. Po meni izbori su veæ završeni. A molim SDA da bude je okruženje kao Allahov Džennet na zemlji, demokratièna i da ostave i koje mjesto drugima. Nemojte sve uzeti sebi. Hvala vam lijepa! kojeg treba samo doæi voljeti i samo malo Muhamed Èavkunoviæ dopunjavati.

str. 15

IZBORI

ASOCIJACIJA MLADIH SDA SANSKI MOST

Jedna od aktivnijih Asocijacija mladih SDA u BiH, organizacija mladih Sanskog Mosta, u proteklom periodu imala je zapažene aktivnosti. Kako se nalazi u stalnom kontaktu sa svojim èlanovima i aktivistima na terenu uvijek raspolaže najsvježijim informacijama o potrebama mladih Sanskog Mosta. Shodno tome, mladi SDA i dalje nastavljaju sa svojim aktivnostima i zalaganjima za dobrobir svih Sanjana

SPORTSKA INFRASTRUKTURA

Kao najveæe potrebe, mladi su ispoljili nedostatak adekvatnih sadržaja za okupljanje, druženje i bavljenje sportskim aktivnostima, tako da su aktivisti AM SDA Sanski Most pokrenuli inicijativu za izgradnju nogometnih terena i djeèjih igrališta u svakoj mjesnoj zajednici. Ova inicijativa imala je podršku od strane lokalnih vlasti i opæinskog naèelnika, tako da su pokrenuti radovi na sportskim terenima u Bartikovcima, Novom Naselju, Kijevu, Husimovcima, Fajtovcima, Naprelju, Vrhpolju i Starom Majdanu, te izvršene pripremne radnje u mnogim drugim mjesnim ograncima. Paralelno sa izgradnjom sportske infrastrukture Asocijacija mladih SDA predložila je lokalnim vlastima program ureðenja prostora za mlade u svakoj mjesnoj zajednici u kome bi mladi realizirali svoje programske i društvene sadržaje. Ovi projekti se realiziraju u više mjesnih zajednica.

SPORT

Kako vlada veliko interesovanje sanske omladine za sport, tokom Evropskog prvenstva u nogometu u aranžmanu Asocijacije mladih organizovana su zajednièka gledanja utakmica na otvorenom putem kino projektora. Na ovaj vid druženja uz burno navijanje odazvali su se mnogobrojni ljubitelji najvažnije sporedne stvari svijeta.

UREÐENJE OKOLIŠA

Sanski Most je širom poznat da pored devet rijeka raspolaže s mnogim prirodnim ljepotama, a mladi sanjani po èinjenici da se uveliko zalažu na oèuvanju i njegovanju istih. Aktivisti AM SDA aktivno su uzimali uèešæe u ureðenju gradskih parkova, aleja i izletišta, tako da su vidljivi njihovi doprinosi u novoureðenim gradskim parkovima, i izletištu Vrše, ureðenju memorijalnog centra Galaja, turistièkih destinacija Dabar i vodopada Blihe, kao i niz drugih akcija u mjesnim ograncima.

SOLIDARNOST S A UGROŽENIMA

str. 16

poznato Asocijacija mladih SDA redovito uèestvuje u ovakvim i sliènim humanitarnim akcijama i namjeravaju i u buduænosti nastaviti èiniti ovakve humanitarne akcije, te pozivaju i sve druge da i im se pridruže na ovom humanom putu.

Kao i svake godine tokom mjeseca ramazana ni ove godine nije izostao tradicionalni obilazak najugroženijih kategorija Sanskog Mosta. Ove godine ova humanitarna akcija provedena je nešto ranije,

TURNIR

iz razloga što se predizborna kampanja poklapa sa mjesecom ramazanom, a aktivisti AM SDA Sanski Most ni u kom sluèaju nisu htjeli vezivati ovu akciju sa izborima i predizbornom kampanjom. Tokom ove humanitarne akcije posjeæeni su svi mjesni ogranci i uruèeni paketi sa životnim namirnicama najugroženijima. Paketi su obezbjeðeni dobrovoljnim prilozima èlanova Stranke demokratske akcije.

DRUŽENJA MLADIH

Asocijacija mladih SDA organizirala je nekoliko zajednièkih izleta, a za pomenuti je zajednièki obilazak turbeta rahmetli predsjednika Alije Izetbegoviæa na Kovaèima, te odavanje du`ne posa~asti. Ovom prilikom posjeæen je i historijski muzej, te su se mladi aktivisti detaljnije upoznali sa hronologijom ratnih dešavanja u Sarajevu. Na putu ka Sarajevu napravljena je stanka u Travniku, te je posjeæeno Šehidsko mezarje na kojem je prouèena Fatiha pred duše svih šehida.

HUMANOST NA DJELU

Prilikom redovnih obilazaka mjesnih ogranaka mještani Novog Naselja ispoljili su primarni problem stambeno rješavanje porodiène kuæe gospodina Mahmuta Hopovca. Èelnici Stranke demokratske akcije su obeæali hitnu pomoæ, a veæ par dana nakon obeæanja, aktivisti Asocijacije mladih ove stranke su poèeli sa ispunjavanjem datog obeæanja. Na akciju izlijevanja temelja nove porodiène kuæe odazvao se veæi broj aktivista AM SDA i svojim prisustvom izrazili volju da pomognu ovoj porodici koja je u teškoj financijskoj situaciji. Kako je

Krajem proteklog mjeseca tekuæe godine na igralištu u Novom Naselju Asocijacija mladih SDA je organizirala malonogometni turnir. Na turniru uèešæe su uzele ekipe sa lokalnog prostora tj. ekipe Bartikovaca, Novog Naselja, ekipa Asocijacije mladih SDA i ekipa SDA veterana. Turnir je osvojila ekipa Asocijacija mladih SDA dok su drugo mjesto zauzeli omladinci iz Bartikovaca. Nagrade pobjednicima uruèio je Sanel Mahiæ predsjednik Asocijacije mladih SDA, a ekipe uèesnice na turniru su se spontano odrekli svojih nagrada u korist demobilisanog borca gospodina Mahmuta Hopovca. Akciji prikupljanja financijski sredstava za izgradnju porodiène kuæe gospodina Mahmuta Hopovca pored ekipa uèesnika na turniru prikljuèili su se SDA stranka i organizacija RVI u iznosu od po 1.000,00 KM, koje æe poslužiti kao inicijalna sredstva za poèetak radova. Ovaj predramazanski revijalni turnir protekao je u sportskoj i fer atmosferi.

POMOÆ OPÆOJ BOLNICI

Èlanovi AM SDA su još jednom pokazali da su spremni podržati sve humanitarne akcije opæeg interesa na podruèju sanske opæine i šire. Ovaj put pokrenuta je inicijativa za pomoæ pedijatrijskom odjelu sanske bolnice. Ovoj plemenitoj akciji pored dobrovoljnih priloga èlanova SDA svoj doprinos su pružili i Uni Credit Banka, te lokalni privrednici, ZTT Impex, No limit Technology, Kalem, Encom, Ilfad Ièanoviæ, Alija Seferoviæ i drugi. U sklopu ove akcije obezbjeðeni su neophodni stolovi, stolice, ormari i drugi namještaj, televizor, muzièka linija, štampaæa mašina, žaluzine, multipraktiker i ostali inventar.

IZBORI

Poštovani graðani, Liberalno-demokratska stranka BiH (LDS BiH) obavještava vas da na izbore 5. oktobra izlazi u koaliciji sa Socijaldemokratskom unijom BiH (SDU BiH) pod nazivom SDU-LDS BiH. ZAJEDNO smo jer ove dvije stranke imaju srodna politièka naèela. LDS BiH pristupili su i èlanovi Evropske ekološke stranke BiH E-5. Uvjerenja smo da samo udruženim snagama možemo proizvesti promjene. IDEMO ZAJEDNO i pri tom mislimo na vas, naše sugraðane! VRIJEME JE da se zaustavi iseljavanje mladih ljudi Sanskog Mosta! Uskladimo obrazovne profile u našim srednjim školama sa potražnjom na berzi rada! VRIJEME JE za stvaranje povoljnog ambijenta za razvoj malih i srednjih preduzeæa u kojima bi mladi ljudi osigurali svoje egzistencije! IDEMO ZAJEDNO kako bi se poljoprivrednici, radnici, prosvjetni i zdravstveni kadar povukli sa margina i postali snaga bosanskohercegovaèkog društva! VRIJEME JE za podršku razvoju sela i poljoprivrede, seoskog i ekoturizma, uzgoju organske hrane! Zemlje iz okruženja puno su uradile na ovom polju - stignimo ih! VRIJEME JE da se sredi stanje u sistemu zdravstvenog osiguranja iz kojeg su potpuno iskljuèene odreðene kategorije stanovništva. VRIJEME JE za besplatnu zdravstvenu zaštitu za djecu do 15 godina! IDEMO ZAJEDNO reæi STOP zagaðenju naše životne okoline! Pitke vode na Planeti sve je manje - èuvajmo naše tekuæice dok nije

IZAÐI NA IZBORE I RECI DA JE DOSTA! VRIJEME JE!!!

IDEMO ZAJEDNO !!!

str. 17

IZBORI

javna potrošnja. Ove godine javna potrošnja je izmakla kontroli Vlade USK pa su zastupnici SBIH iz Sanskog Mosta u Skupštini USK tražili usvajanje finansijskih izvještaja svih budžetskih korisnika i odgovornost za raspolaganje odobrenim sredstvima. Zahtijevali su da Ministarstvo privrede naloži Bitka SBiH za graðane u Skupštini USK opæinama da formiraju agencije za lokalni ekonomski razvoj koje æe u pravom smislu planirati i upravljati privrednim i infrastukturnim razvojem grada. Ove agencije trebale bi pripremiti subjekte na svom prostoru da spremno doèekaju irnes Alagiæ, kandidat za naèelnika svakoj opæini ’’pristupne fondove’’ Evropske unije. Opæine Sanski Most ispred SBiH Sanski Tražili su u dva navrata sredstva za deminiranje Tražili su da se poveæaju ulaganja u poljoprivredu Most izabran je u Skupštinu USK voljom podruèja USK u visini od milion KM USK i da se iniciraju poljoprivrednici za otvaranje biraèa na Opæim izborima 2006. godine. Zajedno Tražili da se unsko-sanskim policajcima isplaæuju preraðivaèkih pogona za preradu voæa i povræa sa njim u najviše zakonodavno tijelo USK izabra- naknade za noæni rad koje sa ovog prostora otkupljuju ’’Vitaminka’’ i ni su Sulejman Kaziæ i Mine Bahtiæ. Ovo troje Tražili da se po opæinama poštuje Zakon o sportu ’’Vegafruit’’. zastupnika svojim inicijativama i amandmanima USK u pogledu izdvajanja za amaterski sport Tražili su da se usvoji strategija obrazovanja koja uradili su znaèajan posao za graðane USK, a time Tražili su odgovornost opæinskih administracija za bi bila bazirana na potrebama USK, odnosno na i za graðane Sanskog Mosta. Evo kratkog pregle- nenamjensko ulaganje odobrenih sredstava. školovanju kadrova koji æe sticanjem odreðenog Uvodjenjem PDV-a znaèajno je poveæan priliv da nekih od njihovih inicijativa. znanja i zvanja imati priliku da se zaposle Tražili su izdvajanje znaèajnijih sredstava iz budžetskih sredstava i za 2008. godinu iznosi Insistirali su na zdravstvenoj i socijalnoj sigurnbudžeta USK za razvoj opæina, posebno za preko 200 miliona KM. To je duplo više nego osti svih graðana kao i poštivanju ljudskih prava formiranje i razvoj industrijsko-poslovnih zona u 2004. godine. Poveæanjem priliva poveæala se i

Javna potrošnja izmakla kontroli

M

Mirnes Alagiæ, kandidat za naèelnika Opæine Sanski Most Poruka biraèima O našoj egzistenciji, standardu i životu uopæe na opæini Sanski Most u naredne èetiri godine odluèivaæemo 5. oktobra. Svjedoci smo velikog broja negativnih trendova i pojava u našoj opæini: - niske ekonomske moæi stanovništva - velike nezaposlenosti - dramatiènog iseljavanja stanovništva - pada nataliteta - nedostatka struènih kadrova - nedostatka inostranih investicija - nezainteresiranosti vlasti za ulaganje domaæih poduzetnika - porasta kriminala - koruptivnog ponašanja u lokalnoj administraciji sve do vrha - otuðenosti meðu ljudima i krize morala Obaveza nove vlasti je da ovo stanje mijenja. Odluka je na biraèima. str. Ne zaboravimo – ’’stanje jednog naroda neæe se promijeniti dok se narod 18 sam ne promijeni’’.

Graðani Sanskog Mosta trebaju demokratsku vlast koja neæe biti partner graðaninu samo ’’na papiru’’ i u sloganima. Graðanima je potrebna vlast koja æe služiti njihovim interesima, štititi ih i uvažavati. Graðanima ne treba vlast koju godinama vodi jedan èovjek u ime svih vas. Èovjek je taj koji upravlja prirodnim resursima i infrastrukturom i koristi je za stvaranje nove vrijednosti. Ali, ljudi napuštaju svoj rodni grad, traže bolje. Ne zaboravimo da Drvar, Glamoè, Grahovo imaju zgrade, asvaltirane ulice, vodu, telefon i struju, ali nemaju stanovnika. Pogrešna politika je od ovih gradova napravila demografske pustinje! Vjerujemo da Sanski Most neæe doživjeti takvu sudbinu. Zato treba uložiti mnogo energije i rada svih nas. Posebno onih koje izaberemo 5. oktobra.

Birajte ljude po vašoj mjeri! Birajte ’’Evropski Sanski Most’’! Vaš Mirnes Alagiæ

E

nes Eminiæ poznatiji je po nadimku Pela koji ga prati još iz najboljih sportskih dana. Svojevremeno je bio jedan od najcjenjenijih sanskih majstora karatea, a danas vezu sa sportom drži angažmanom u Karate klubu ’’Sana’’ gdje volonterski radi kao trener. Protekle èetiri godine Enes Eminiæ je bio predsjednik Opæinskog sportskog saveza Sanski Most i po ocjeni sportskih organizacija, sanskih sportista i zainteresiranih graðana ustrojio je ovaj Savez u respektabilnu organizaciju u kojoj su se poštovali zakonski propisi, a novèana sredstva dijelila po jasno utvrðenim kriterijaima i odlukama organa. Eminiæ je dugogodišnji hotelijerski radnik; studirao je hotelijerstvo u Opatiji i dovršio studij turistièkog menadžmenta u Banjoj Luci. Respektabilan je poznavalac unsko-sanskog turizma. Njegov politièki angažman u SBiH biæe najdirektnije vezan za oblast sporta, mladih i turizma. - Angažiraæu se na dosljednom poštovanju Zakona o sportu USK-a koji nalaže opæinama da godišnje izdvajaju 5 posto od poreskih prihoda za amaterski sport. Ta sredstva moraju dobiti sanski mladiæi i djevojke koji se sportom bave u klubovima koji su dio porodice sportova pri Opæinskom sportskom savezu - kaže Eminiæ. On je mišljenja da se dugogodišnji nesporazumi oko posebnog granta za NK ’’Podgrmeè’’ trebaju riješiti tako da ovaj klub koji predstavlja simbol sanskog sporta po rezultatima i

Sport mora doæi na ’’zelene grane’’, turistièke potencijale hitno treba iskoristiti dugogodišnjem postojanju, dobije posebna sredstva iz budžeta koja æe mu omoguæiti bolju egzistenciju nego do sada. - Mislim da to ’’Podgrmeè’’ zaslužuje i ako bih ja bio u prilici da kao vijeænik uputim amandman na budžet onda bi moj prijedlog bio da taj grant ne bude manji od 250.000 KM. To su sredstva sa kojima bi ovaj klub moga nešto uèiniti, dakako uz vlastito angažiranje na obezbjeðenju dodatnih sredstava – podvlaèi Eminiæ. Eminiæ je mišljenja da se moraju zaštititi svi turistièki resursi, prije svega sanske vode, peæine i historijski lokaliteti. - Potrebno je za pomenute resurse uraditi idejna marketing-rješenja i angažirati se na podsticanju ulaganja na osnovu Zakona o koncesijama USK-a. Zaista je malo opæina u BiH koje imaju ovako velike prirodne potencijale: devet prekrasnih rijeka, vodopad Blihe, vazdušna banja Korèanica, banja Ilidža, hrustovaèka peæina, vrelo Dabra, itd. Treba to blago iskoristiti. - govori Eminiæ i napominje da æe se, eventualno, kao buduæi vijeænik

IZBORI

ENES EMINIÆ PELA kandidat za vijeænika SBiH Sanski Most

zalagati za ureðenje desne obale Sane od Mašinskog do Žutog mosta. Taj prostor idealan je za rekreaciju graðana, a u sklopu njega potrebno je izgraditi idejno rješenje plaže Kožara. Stipendije za najbolje sportiste Moja aktivnost kao vijeænika neæe se iscrpiti samo na nabrojanom - boriæu se za izgradnju gradskog stadiona sa atletskom stazom uz poštivanjem evropskih atletskih standarda. Zalagaæu se da se vrhunski sportisti koji osvoje relevantna meðunarodna priznanja novèano nagraðuju i da dobiju opæinske stipendije. Kao posebnu brigu potenciraæu ureðenje sportskih terena DTV ’’Partizana’’, jer je žalosno da je centar grada ostao bez takvih sadržaja. DTV ’’Partizan’’ ne smije biti predmet nièije politièke samovolje, na štetu graðana. Nedavni tragièni primjer povrjeðivanja djeèaka pokazuje odsustvo svake brige prema ovom kultnom prostoru. I svakako, kompletno renoviranje Gradske dvorane je nešto što se konaèno mora realizirati.

str. 19

IZBORI

Mr. Rasim Krupiæ, nosilac Liste za OV SBiH

Biæu zadovoljan onim što graðani izaberu

Mr. Rasim Krupiæ nosilac je Liste za OV Stranke za BIH Sanski Most na predstojeæim lokalnim izborima. Šumarski fakultet završio je u Zagrebu, a na Mašinskom fakultetu u Sarajevu magistrirao je i stekao zvanje magistra tehnièkih nauka. Zaposlen je u ŠPD ’’Unsko-sanske šume’’. Živi u Donjem Kamengradu. Uspješan kao tehnomenadžer koji se i dalje struèno usavršava (podruèje informatièkih znanosti, sistema kvaliteta ISO i upravljanje zaštitom okoline) Krupiæ je odluèio da se okuša i politièkim vodama. Stranka za BiH Sanski Most ukazala mu je povjerenje stavivši ga na èelo Liste za OV. MOJA SANA: Šta vas je opredijelilo na ulazak u politiku? Krupiæ:Lièno nikada nisam težio da se bavim politikom, možda zbog lošeg imidža politièara kod nas ili neèeg drugog – ne znam. Ako bih na politiku gledao kao na mehanizam ureðivanja društvene zajednice kojoj svi pripadamo, oèito je da svaka ljudska jedinka mora nositi dio svoje odgovornosti prema toj zajednici. Stoga smatram svojom obavezom da jedan dio svog života posvetim toj zajednici i kroz ovaj vid djelovanja. Da li je to baš ovaj trenutak? Izbori æe dati odgovor. MOJA SANA: Kako biste ocijenili stanje ljudskih resursa i tržišta rada na sanskoj opæini? Krupiæ:Radio sam u nekoliko vodeæih sanskih preduzeæa i sada u kantonalnom preduzeæu pa imam neku svoju sliku o tome što me pitate. Mislim da nikada nismo imali manje struènjaka a više inženjera, magistara i doktora! Znanje je postalo najjefitinija ’’roba’’ kojom se trguje. Nije rijetkost da imamo doktore na biroima za zapošljavanje dok preduzeæa vode gotovo nepisstr. meni ljudi. Drvna industrija je proglašena 20 strateškom privrednom granom, a ne poduzimaju

se nikakve mjere za njeno unapreðenje. Kao i prije 10 godina sve je ostalo na primarnoj preradi drveta sa niskom stopom finalizacije drvnih proizvoda. Ovo je samo jedan primjer nemara kojeg najbolje poznajem, a ima ih još. Ono što je zabrinjavajuæe jeste da nema znaèajnijih aktivnosti vlasti na rješavanju ovih anomalija, u

najboljem sluèaju stvari se samo konstatuju! MOJA SANA: Na èemu æete se angažirati kao vijeænik, ako dobijete dovoljno glasova za OV. Krupiæ:Stranka za BiH je veæ odredila strateški cilj svog djelovanja a to je EU. Europski put je put kojeg želimo “asfaltirati”, tako razmišljam a tako æu i raditi bilo da sam u politici ili u poslovnom svijetu. Europski put ne smije postati put odlaska u jednom smjeru, kakvu sada imamo situaciju. „Europski put“ želim vidjeti na ulicama Sanskog Mosta, na obalama sanskih rijeka, u našem ponašanju, naèinu našeg razmišljanja, itd. Mora se iznaæi naèin da što više iskoristimo prirodne resurse naše opæine misleæi pri tom na hidroenergetske potencijale, šumska i rudna bogatstva, turistièko-rekreacione potencijale i sl.

- Drvna industrija je strateška grana, a deset i više godina radi se samo primarna obrada drveta sa niskom stopom finalizacije - Nije rijetkost da na biroima za zapošljavanje imamo doktore Kao europska odrednica, zaštita životne sredine mora dobiti mnogo više na znaèaju, ne moramo èekati europske direktive kako bismo se uklopili u europske tokove kada s kadrovima koje imamo možemo veæ nešto da uradimo. Svoju priliku moramo potražiti u formiranju ekološki zaštiæenih podruèja koji æe funkcionisati na ekonomski održivim principima upravljanja. Èinjenica je da je ovakvih podruèja na nivou èitave BiH manje od 3 % a europski standard podrazumijeva najmanje 15% teritorije. Šanse su oèite. MOJA SANA: Pripadate opozicionoj opciji. Šta želite promijeniti? Krupiæ: Ako pogledate moj odgovor na prethodno pitanje može se primijetiti da se radi o dugotrajnim i mukotrpnim aktivnostima a to su stvari na kojima moramo svi zajedno raditi, stvari oko kojih ne bi trebalo biti antagonizama. Teško mi je kada èujem od najuticajnijih politièara u našem gradu kako nikako ne žele suraðivati s “onom drugom” politièkom strankom. Pitam se kako æemo onda rješavati naše probleme. Što je najopasnije, takav animozitet se prenosi u narod i tumaèi kao neprijateljstvo što opasno razjedinjuje naše društvo koje i bez toga ima mnogo problema. Jedina snaga koja ovakve stvari može promjeniti su biraèi, naravno ukoliko se slažu da ovo treba promijeniti. MOJA SANA: Ukoliko ne promijenite vlast? Krupiæ:Ja æu biti zadovoljan onim što graðani izaberu. Ovo su njihovi izbori i posljedice izbora æe upravo graðani snositi i zato njihovu odluku treba potpuno poštivati. Neka kampanja bude fer i poštena a graðani æe sami izabrati svoju vlast! Moja poruka graðanima bi jedino bila da se odazovu na izbore i da na njima uèestvuju kao biraèi a ne kao navijaèi odreðene stranke. Svojim glasom oni predaju ogromnu snagu izabranicima da upravljaju našom zajednicom koja se nerijetko zna i zloupotrijebiti. Zato dajte svoj glas onima koji su dostojni ove uloge. Razgovarao Midhat Dediæ

IZBORI str. 21

Ramazanska prièa

Arif Botonjiæ, hadžija sa bradom

Za Ramazan se otvaraju vrata dženneta i Allah dž.š. oprašta grijehe godine je odolijevao partijskim komesarima – nije želio u Partiju. Prièa o bradi hadžije Botonjiæa uistinu je - Nisam bio za njih dovoljno povjerljiv, a na kraju neobièna. Prije 24 godine na hadždžu u sam otišao u šumu sjeæi drva. Radio sam kao Medini Arifa je jedan profesor islamskih nauka sjekaè na Mijaèici, Šiškoj uvali èak sam kod pitao da li je obišao mezar Poslanika a.s. i Sombora i Novog Sada sjekao vrbike. Napatio sam nazvao mu selam. se, rezao sam balvane žagom ’’zubarom’’, loše - Jesam i to triput - odgovorio je Arif. obuèen sa opancima ’’autarima’’ na nogama, ali i - Znaš li da Poslanika a.s. od tvog selama tada sam postio. Znao sam u šumi na kruh Allah dž.š. proživi i on ti odgovori na selam. I staviti ulja i to pojesti - prièa Arif. Godinama on uz onda vidi Poslanik a.s. da ti neæeš njegov sun’’obaveznih’’ trideset dana posta svakog mjeseca net - bradu. U pitanju je tvoj hadždž - rekao disciplinirano posto još šest ’’bijelih’’ dana. mu je profesor. Arif nije odmah pustio bradu, - Ramazan je lijek. Moja supruga Nafija prošlog ali kad mu je 1992. godine u Austriji Ramazana bila je slaba i razmišljala je da ne izbjeglištvu Zuhdija Adiloviæ, doktor islamskih posti. Preporuèio sam joj da, ipak, zaposti, jer nauka, postavio isto pitanje, odluèio je pustiti Allah dž.š. najbolje zna da li možeš postiti. bradu. Nosi je punih 16 godina. Pristala je i ispostila sveijedan dan. Osjeæala se uèio èitanju Kur’anskog teksta za mubarek mjesec bolje na kraju posta nego kad je poèela - navodi hadžija Botonjiæ. On tokom Ramazana voli pojesRamazan kaže da je skupocjen i neprocjenjiv. - Duh Ramazana živi u meni kao što islam, èini ti nešto ’’sa kašike’’, a njegov osmijeh sa dva mi se, teèe mojim venama otkako znam za sebe. niza zdravih i zuba kazuje da mu hrana nije Sjeæam se u najranijem djetinjstvu da se nije problem. moglo veèerati dok se ne klanja akšam. Moj - Meni je Allah dao sve bolje nego što sam tražio. najstariji brat Musa besjedio je ocu kako su Sa 85 godina još nisam bio kod doktora radi žandari Kraljevine u Kljuèu odveli jednog musli- bolesti. Èak ni reumu nemam, a znao sam zimu mana u haps jer nije postio. Do vjere se držalo. provesti u šumi pod snijegom. A reumu, bih Ramazan je bio sveèanost i post je kod nas djece trebao imati, zar ne - sa osmijehom govori ovaj bio doživljaj. Plakali smo ako nas majka ne bi izuzetni starac. Kaže kako Ramazan donosi blagodeti koje živ insan ne može naslutiti. Otvaraju probudila na sehur - sjeæa se Arif. se vrata dženeta i Allah dž.š. oprašta grijehe zbog èega se ovaj mubarek mjesec naziva Šehru-lUmjesto u Partiju, otišao u šumu Gufran , mjesec oprosta. Kao službenik u Sreskom odboru u Kljuèu tri

Poslanikov sunnet

L

aganog koraka i predan svojim mislima 85-godišnji hadžija Arif Botonjiæ svakodnevno dolazi u sansku Hamzibegovu džamiju. Predanost vjeri nosi u sebi od prvih mektebskih sufara kod Muharema ef. Subašiæa, imama u Botonjiæima kod Sanice. To je bio imam sa ’’roðenom bradom’’, otkako mu je izrasla nikada je nije obrijao. Još tada, kao djeèak, Arif je odluèio da æe nositi bradu. Mnogo kasnije kao hadžija saznaæe da je brada sunet Muhameda a.s. Ramazanski dani na licu Arifa Botonjiæa ucrtaju radost. Ovaj èovjek koji je stotine drugih vjernika

Kada im je Osman ef. Hasanbegoviæ, prvi i dosada jedini imam džamije - Kada sam sa suprugom Hasanom krenula prema vratima Džamije bosankoja se tada gradila, predložio da skih gazija sa kljuèem koji smo kao vakifi dobili, zaplakala sam glasno i ako žele da budu donatori, plate osjetila neopisivo zadovoljstvo dok je iza nas išla ogromna masa vjernika podizanje jednog od 36 metara ovako je Fadila Kurbegoviæ opisala trenutke kada su ona i suprug 9. minareta, Fadila i Hasan su se samo avgusta ove godine otkljuèali džamiju u sanskoj MZ Zdena. Kljuèeve su pogledali i odluèili istovremeno dobili jer su svojim sredstvima platili izgradnju 36-metarskog minareta ove izgradiæe sami minaret zdenske džamije. džamije. Sanjani Fadila i Hasan Kurbegoviæ žive u njemaèkom gradu Ravensburgu na Tako je i bilo. Minaret koga je zidao Bodenskom jezeru 37 godina. Kuæu u naselju Zdena kupili su 1980. godine. hadžija Samir Muminoviæ koštao je Ratna zbivanja na sanskoj opæini, u Fadilinom selu Vrhpolje i Hasanovim 43.000 KM. U podnožju minareta Begiæima, bila su brutalna i dramatièna i snažno djelovala na stavove i upisana su imena i prezimena vakifa supružnika Kurbegoviæ i njihovih planove supružnika. sinova Elvira i Fadila. Za nekoliko godina kada budu penzionirani Hasan i - Slike spaljenih sela i srušenih džamija ostale su duboko urezane u našim Fadila æe piti jutarnju kafu sa kuæne terase gledajuæi u prelijepu zdensku srcima. Odluèili smo kada doðe vrijeme za to, a vjerovali smo da æe doæi, da bogomolju. I svakodnevno æe klanjati u njihovoj džamiji. I biti ponosni na str. æemo podiæi neki trajni spomenik u našem gradu – prièaju njih dvoje. hair koji su nanijetili praviti u vrijeme najtežih zuluma po Bosni.

Hair munara Hasana i Fadile

23

Novi pristup Tužilaštva BiH

RATNI ZLOÈINI

ŽUTA KNJIGA RATNIH ZLOÈINA Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je krenulo u kampanju novog pristupa u procesuiranju ratnih zloèina. Izradili su katalog zloèina nazvan ’’Žuta knjiga’’ gdje su popisani ratni zloèini u svakoj opštini za svaki mjesec rata. Autor studije novog pristupa je dr Marko Prelec, analitièar u Tužilaštvu

T

okom šesnaest godina Meðunarodni krivièni sud za bivšu Jugoslaviju je optužio 87 lica za zloèine poèinjene u BiH. Od 1995. godine kantonalni i okružni sudovi su procesuirali 55 lica za ratne zloèine, a Tužilaštvo BiH je podiglo optužnice protiv 99 lica. Ovo je veoma malo kada se zna da je tokom rata ubijeno najmanje 90.000 civila koji su najèešæe bili žrtve ratnih zloèina. I mnogi vojnici su stradali u logorima za ratne zarobljenike ili su ubijeni u masovnim pogubljenjima. Niko ne zna ni približan broj žena koje su silovane niti koliko je zatoèenika muèeno. Stotine hiljada ljudi je izbjeglo iz svojih domova ili su prisiljeni da se isele. Sve su to žrtve ratnih zloèina koje tek treba procesuirati.

Dolina rijeke Sane poprište ratnih zloèina Jedno od veæih poprišta ratnih zloèina je bilo u dolini rijeke Sane i ti zloèini su do sada bili veoma slabo procesuirani. U jednom trenutku je u slivu rijeke Sane bilo nestalo više od 5000 ljudi što samo po sebi dovoljno govori o razmjerama zloèina. U tri godine postojanja Suda i Tužilaštva BiH optužene su tek dvije osobe iz Sanskog Mosta, Milan Kovaèeviæ i Jadranko Palija, iz Kljuèa Marko Samardžija a procesuirana su i èetvorica Prijedorèana koje je prebacio Tribunal u Hagu. Što je veoma malo u odnosu na ukupan broj od 99 optuženih od strane državnog pravosuða. Donekle stanje popravljaju Okružni sud u Banja Luci i Kantonalni sud u Bihaæu. U Banja Luci su osuðena šestorica Prijedorèana u tri predmeta, optuženo je ukupno osam Novljana u tri predmeta a tu je i predmet Manjaèa sa tri osuðenika. Kantonalno tužilaštvo u Bihaæu je relativno kasno zapoèelo sa procesima ali je svakako za dolinu rijeke Sane najznaèajniji predmet protiv Stupara Lazara kojem je prvostepeno vijeæe izreklo maksimalnu kaznu od 20 str. godina. David Schwendiman, rukovodilac Posebnog odjela

24

za ratne zloèine u Tužilaštvu BiH, tvrdi da se njihov novi pristup fokusira na žrtve. Do sada je Tužilaštvo radilo bez posebne strategije i rješavali su predmete dobivene od Tribunala u Hagu ili preuzete od kantonalnih i okružnih tužilaštava. U javnosti se pominjalo trinaest hiljada kriviènih prijava za ratne zloèine i bez ovog novog pristupa u odabiru predmeta Tužilaštvo bi i dalje procesuiralo predmete pod pritiskom javnosti i predmete za koje veæ postoje dokazi i svjedoci dok bi najteži sluèajevi ratnog zloèina ostajali po strani. Novi pristup je dio Strategije procesuiranja ratnih zloèina u BiH i svakako æe dati novi impuls u procesuiranju ratnih zloèina. Strategija je daleko širi dokument koji zahtjeva izmjene i dopune zakona, znaèajnije ukljuèivanje policije ali i civilnog društva. Na ovaj naèin æe biti moguæe procesuirati i osobe i zloèinaèke grupe koje su sa najvišeg nivoa vojne i civilne vlasti nareðivali i sprovodili ratni zloèin. Ono što nas treba posebno radovati je da je novim pristup dolina rijeke Sane stavljena u fokus i poèinioci ratnih zloèina sasvim sigurno neæe više mirno spavati i živjeti meðu nama.

Mreža podrške sudu

Sanjani optuženi i suðeni za ratni zloèin Kovaèeviæ Nikola (ranije Kajtez Daniluško) roðen 19. aprila 1968. u selu Kruhari, Sanski Most, BiH. Optuženi se nalazi u pritvoru od 10.oktobra 2005. Predmet Kovaèeviæ je preuzet na Sud Bih 30. septembra 2005. Sud je potvrdio optužnicu 5.januara 2006. 22. juna 2007. pravosnažnom presudom Nikola Kovaèeviæ proglašen je krivim za krivièno djelo zloèina protiv èovjeènosti, te osuðen na kaznu zatvora u trajanju od 12 godina. Jadranko Palija, roðen 6.januara 1961. godine u Hrvatskoj Kostajnici. Sud je optužnicu potvrdio 5.januara 2007. godine. Sudeæe vijeæe je 28. novembra 2007. izreklo prvostepenu presudu kojom je optuženi Jadranko Palija oglašen krivim za krivièna djela zloèin protiv èovjeènosti i ratni zloèin protiv civilnog stanovništva, te osuðen n ajedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 28 godina. Lazar Stupar, roðen u selu Mišin Han pored Banja Luke, optužen za ratni zloèin poèinjen 10. oktobra 1995. godine u sanskom Mostu kao pripadnik 6. sanske brigade VRS. Ubistvo Vejsila Mahiæa i Ale Osmanoviæa, te ranjavanje još 11 osoba. Sudsko vijeæe Kantonalnog suda u Bihaæu je oglasilo krivim Lazara Stupara i 13.02.2008. godine u prvostepenom postupku izreklo maksimalnu kaznu od 20 godina za krivièno djelo ratnog zloèina protiv civilnog stanovništa.

Žrtve ratnih zloèina, porodice ubijenih civila i udruženja u kojima se okupljaju, trebaju iskoristiti novi pristup i pojaèati pritisak na pravosuðe kako zloèini u dolini rijeke Sane ne bi ostali neprocesuirani. Veoma je bitno ohrabrivati svjedoke jer su oni kljuèni u dokazivanju ratnih zloèina nakon ovolikog proteklog vremena. Lokalna zajednica bi trebala staviti svoje kapacitete u funkciju podrške tim ljudima. Iza njih trebaju stati institucije, nevladine organizacije, mjesne zajednice, džemati, mediji jer su ti ljudi istinski heroji našeg vremena a ne poèinioci ratnih zloèina, ubice djece, žena i staraca, koje smo do sada slavili kao junake.

Udruženje Prijedorèanki ’’Izvor’’ veæ treæu godinu realizuje projekat pod nazivom Mreža podrške sudu na naèin da u lokalnim zajednicama stvara pozitivnu atmosferu naspram procesuiranja ratnih zloèina, informiše graðane o radu sudova i tužilaštava i pruža direktnu podršku svjedocima. Prijedorska kancelarija Mreže pokriva Sanski Most i Kljuè u Federaciji BiH, te opštine Prijedor, Novi, Kostajnica, Dubica i Gradiška u Republici Srpskoj. Otvorena telefonska linija na kojoj možete dobiti informacije vezane za procesuiranje ratnih zloèina je 052 242 590. E. Ramuliæ

IZ

MATIÈNOG

Roðeni

Izmeðu dva broja Moje Sane (07.08.-07.09.) roðeno je 11 beba, osam djevojèica i tri djeèaka: Vuèkiæ Armin i Azra dobili su kæer Emelu, Kurtaljeviæ Smajo i Senada dobili su kæer Selmu, Keranoviæ Senad i Timka dobili su kæer Sajru, Škrgiæ kemal i Nedžada dobili kæer Lahinu, Hodžiæ Edin i Mirsada dobili kæer Seminu, Hodžiæ Ramiza dobila sina Bešireviæ Zejda, Èamdžiæ Edis i Belkisa dobili sina Emraha, Grgiæ Fikret i Edisa dobili kæer Šejlu, Musiæ Sabahudin i Samra dobili kæer Irmu, Bilal Anela dobila sina Kreštiæ Bilala, Nesimoviæ Mediha dobila kæer Plavèiæ Admiru.

Stari zanati

Sat koji mjeri vrijeme unatrag

Vjenèani

Brak je sklopljen izmeðu 30 parova. Vjenèali su se: Avdiæ Said i Šahbaz Azra, Kaliæ Enes i Hotiæ Samka, Hodžiæ Adnan i Cipraniæ Aldijana, Ganiæ Smail i Šišiæ Tea, Džafiæ Alen i Muherina Sanela, Pajaliæ Ramiz i Magliæ Hašija, Jusiæ Suvad i Duniæ Mina, Begiæ Edis i Roski Simone, Šabiæ Denis i Sijeèiæ Senada, Kadiriæ Arnes i Cecunjanin Samira, Šabiæ Asmir i Eminov Elma, Kevac Edis i Beèiæ Mirnesa, Kièin Emir i Æosiæ Senada, Jakupoviæ Mirsad i Halkiæ Enisa, Božiæ Mario i Hoheisel Amela, Salkiæ Bahrudin i Mulaliæ Senada, Hasiæ Izet i Komiæ Fatima, Ališiæ Senadin i Džamastagiæ Amelina, Hodžiæ Besim i Avdiæ Alma, Karariæ Sanjin i Jakupoviæ Neira, Taliæ Nedim i Skender Sidbela, Merdanoviæ Nefud i Poliæ Sanela, Veladžiæ Ibro i Nadareviæ Aida, Amidžiæ Admir i Mešiæ Edina, Šabiæ Abid i Hasanbegoviæ Suvada, Gaziæ Haris i Æehajiæ Amila, Æordiæ Nermin i Sarajliæ Harisa, Jusufoviæ Ahmet i Dugonjiæ Berina, Alagiæ Fikret i Jašaragiæ Šefika, Behremoviæ Jasmin i Veliæ Jasmina

Umrli

U matiènu knjigu umrlih je u ovom periodu upisano 16 osoba I opet nas neumoljiva statistika upozorava: više je umrlih nego roðenih. Prijeti li nam tzv. bijela kuga? Pad nataliteta nigdje nije dobro došao, a pogotovo u gradu i zemlji iz koje se svakodnevno iseljavaju. Ima li neko da može zaustaviti ovakav trend? Potrebno je kompletnu politiku prema ovoj problematici promijeniti i po uzoru na zapadne zemlje stimulisati i nagraðivati porodice koje se odluèe da imaju djecu, trudnice i porodilje paziti kao malo vode na dlanu, jer str. ljudi su najveæe bogatstvo, najveæi potencijal i smisao 20 postojanje svake zemlje, pa i naše.

Sanski Most je u prošlosti bio poznat po velikom broju urarskih, èasovnièarskih ili sahadžijskih radnji, ovisno koji se naziv koristi. Ovaj zanat se danas nalazi pred izumiranjem, jer je moderno doba elektronike u velikoj mjeri iz upotrebe izbacilo mehanièke satove, pa je i posla za preostale sanske urare manje. Smail Ibrišagiæ Lipšo je jedan od rijetkih urara koji njeguje vještine ovog starog zanata. Sem što popravlja satove, Ibrišagiæ i konstruiše naprave koje vrijeme mjere na neobièan naèin. U bogatoj kolekciji raznovrsnih satova ovog sanskog urara, nalazi se i sat koji vrijeme mjeri unatrag. „Kazaljke na ovome satu se okreæu unatrag, a kako bi se saznalo pravo vrijeme potrebno je pogledati njegov odraz u ogledalu. Tek tada se vidi koliko je sati“, objašnjava Lipšo na koji naèin funkcionira njegov nesvakidašnji sat. Ibrišagiæ istièe kako je posla za urare sve manje, jer je manje i mehanièkih satova, pa samim tim i posla. Urarski zanat je, kako kaže, nekada bio iznimno cijenjen, što sada nije sluèaj. „Stari majstor, Irfan Èekiæ, kod kojeg sam ja uèio zanat, prièao mi je kako mu je mušterija za popravljeni sat darovala peèeno jagnje, i to za bakšiš. Na žalost, ovaj posao se danas mnogo manje cijeni.“, kaže Lipšo.U proteklim decenijama Sanski Most je mao brojne urarske radnje i bio je poznat po majstorima za satove. Na žalost, danas se ovaj drevni zanat nalazi pred izumiranjem. Zlatan Èekiæ