Marija Todorova Imaginarni Balkan - Krit

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Odsjek za povijest

MARIJA MARIJA TODOROV TODORO VA,  IMAGINARNI BALKAN (Kritički prikaz djela)

Izradili: Tomislav Tomislav Farkaš i Nemanja Spasenovski Studenti 3. godine preddiplomskog studija pedagogije i povijesti

Osijek listopad !"#$.

ADR!AJ

#. S%NT&T%'%()N% *(%+)' ,J&-).......................................................................................# 1.1. Opseg i raspored građe ....................................................................................................# 1.2. Kritička analiza strukture i sadržaja ................................................................................#

!. +(%T%+) O/J&N).............................................................................................................0 2.1. Naslov...............................................................................................................................0 2.2. Aktualnost sadržaja ..........................................................................................................0 2.3. Terminologija i jezik .........................................................................................................0 2.. !iteratura.........................................................................................................................1

3. ')+-J2)+.........................................................................................................................1

a"etak:  "arija Todorova rođena je u #ugarskoj$ a živi i radi u %jedinjenim Američkim  &ržavama te je kroz ovo djelo nastojala 'apadu pri(ližiti (alkansko područje i  stanovnike #alkanskog poluotoka. Todorova čitatelju ovoga djela nastoji ponuditi kulturne$ povijesne$ dru)tvene i ine in*orma+ije o #alkanu te teži raz(iti predrasude i negativne slike o (alkanskim narodima. Autori+a se$ također$ dotiče propitkivanja utje+aja propagande na europsku per+ep+iju #alkana i na koji je način ta interak+ija utje+ala na stvaranje postoje,e slike #alkana i naroda koji o(itavaju na ovim područjima. Nadalje$ izneseni su stavovi o kulturolo)kim i etnogra*skim analizama posljednji- nekoliko stolje,a i sve ve,im podudaranjem pro(lema i razlika iz pro)losti s dana)njim.  drugoj polovini knjige autori+a evaluira načine na koje s-va,anje povijesti naroda ovi- prostora može pridonijeti samom razumijevanju pro(lema koji se pojavljuju slijedom promjena u na)em dru)tvu$ a koji utječu na stvaranje stavova o #alkanu uop,e. /azmatranjem onoga )to je (itno i korisno$ ovo djelo daje izvrstan pregled u pro(lematiku #alkana i onoga )to  #alkan$ na svojstven način$ razlikuje od ostatka 0urope.

Klj#č$e riječi: alkan društvo &uropa razlike.

%& INT'TIIRANI RIKA DJ'LA 1.1. Opseg i raspored građe

*roučeno djelo se sastoji od $$4 strani5a 6računaju7i predgovor uvod zaključak popis izvora napomene indeks i sadr8aj9 dok je teorijska gra:a raspore:ena kroz !;; strani5a i 1  poglavlja.

*oglavlja su sljede7a< 6#9 alkan = Nomen 6!9 >>alkan>> kao samoodre:enje 639 Otkrivanje alkana 6$9 O?ras5i per5ep5ije do #;"". godine 649 Od otkrivanja do konstruk5ije od konstruk5ije do klasifika5ije 609 %zme:u klasifika5ije i politike< alkan i mit o Srednjoj &uropi i 619 alkan< (ealia @ Aues>t 5e Bu>il y a Cors de teDteE

1.2. Kritička analiza strukture i sadržaja

 Na samome početku autori5a se pita z?og čega je došlo do etiketiranja alkana kao  ?ar?arskog ne5iviliziranog i divljeg te iznosi opa8anje da je pojam (alkaniza+ije1 ve7 odavno ustaljen u moderne >>zapadnjačke>> rječnike uglavnom s negativnim konota5ijama. Todorova navodi izvješ7a straniC pisa5a koji su posje7ivali ovo područje kao značajna za stvaranje ovakve slike o alkanu. 2slijed neznanja i nerazumijevanja kompleksnosti situa5ije pojedini doga:aji koji su potresali alkan protekla dva stolje7a opisani su nedoraslo i nestručno te su  pridonijeli ogra:ivanju 'apada od alkana i >>usavršavanjem>> postoje7e negativne slike.  Nadalje autori5a analizira fas5iniranost zapadniC novinara kada je riječ o ?alkanskim  prostorima te uzima u o?zir mnoštvo suko?a koji su se ovdje doga:ali sviC oviC godina. Todorova proučavaju7i radove &darda Saida dolazi do zaključka da je vidljiva osjetna namjera da se alkan prika8e kao varijantu orijentalizma kao nečega drukčijeg. No ako se 1 ODfordski

rječnikG 6#9 usitnjavanje velikiC i sna8niC političkiC jedini5a i 6!9 povratak plemenskom zaostalom primitivnom i ?ar?arskom. 1

ve7 alkan poistovje7uje s Orijentom postoje li kakve razlikeE @ ,akako da postoje a autori5a iC spretno navodi. Todorova ističe patrijarCalnost alkana nedostatak mističnosti u odnosu na Orijent i geografsku loka5iju kao glavne teze te na tome gradi svoju teoriju u kojoj tvrdi da je alkan zapravo alter=ego pripadaju7iC dr8ava na ovome spe5ifičnom poluotoku. Todorova navodi pitanje religije i rase 6i miješanje istiC9 kao ključne čim?enike za razumijevanje psiCologije alkana. 2 konačni5i autori5a o?jašnjava da ova knjiga postoji zato što je ?alkanistički diskurs uvelike o?ilje8en ideologijom i mutnom negativnom propagandom što samo potpoma8e stvaranje i rast predrasuda prema našim narodima i zemljama. itno je naglasiti da je autori5a u samome  predgovoru napisala da 5ilj ove knjige nije da se narode alkana prika8e kao nevine 8rtve ve7 da svu pose?nost alkana prenese čitateljima knjige i da rasvijetli pojedine pro?leme i >>neistine>>G ali s time se ipak ne sla8emo jer se kroz 5ijelo djelo mo8e osjetiti intenzivno 8aljenje opravdavanje i uzdizanje >>mučeničkog statusa>> alkana i alkana5aH 2 prvom poglavlju autori5a raspravlja o nastanku imena >>alkan>> i o varija5ijama imena ovoga poluotoka kroz povijest. Tako:er je zastupljeno pitanje grani5a Jugoistočne &urope nasuprot alkana! i revolt pojediniC naroda spram istiC. 'animljiv je stav autori5e u kojem  priCva7a mišljenje srpskog geografa Jovana /viji7a da ?i se za grani5e alkana tre?alo uzeti rijeke Savu i ,unav 6to ?i s alkana >>iz?risalo>> (umunjsku Irvatsku Sloveniju i ojvodinuH9 što je doista zanimljivo gledište ali s kojim se ipak ne sla8emo. +ako poglavlje odmiče Todorova raspravlja o utje5aju alkanskiC ratova politike i samoga naroda na vi:enje alkana te ima li i u kojim zemljama riječ >>?alkan>> pogrdno značenje. *roučavanjem potonjeg došla je do spoznaje da u svim ?alkanskim jezi5ima osim u turskom i ?ugarskom riječ >>?alkan>> ima negativno značenje. Ono što je izrazito zanimljivo jest  povezanost semantičkog odre:enja i stvarne slike koju alkan predstavlja a da je alkan kao >>ne5iviliziran>> i >>zaostao>> na 'apadu ve7 okarakteriziran prije nekoliko stolje7a.  Na samom početku drugog poglavlja Todora postavlja pitanje< >>+ako se osje7aju alkan5i kada iC se nazove alkan5imaE>> a time zapravo pokušava doprijeti do spoznaje o tome jesu li ljudi svjesni o tome kakvu sliku alkan predstavlja na 'apadu. Tako:er iznesen je stav o tome da je alkan nemogu7e gledati kroz prozmu jedinstva i op7enitosti. Nadalje ispoljava i

2 )utori5a

je mišljenja da se alkan ne mo8e poistovjetiti s pojmom Jugoistočne &urope. 2

mišljenje da je uslijed 8elje za europeiza5ijom alkana došlo do stvaranja odre:enog prijezira i netrepeljivosti prema alkanu od strane >>5iviliziranog i modernog>> društva. 'animljivo je koliko je autori5a negativno nastrojena 6?ez prevelikog pravaH9 na ?alkanske  pis5e i koliko im pripisuje nastanak negativne slike o alkanu. No uzimaju7i mo7  propagande i utje5aja na javno mnijenje kroz razne pamflete novele i 8urnalističke tekstove daje se u jednu ruku opravdati autoričin stav koji je unatoč svemu du?oko su?jektivan po ovome pitanju. 2 konačni5i pravo pitanje jest< >>Ko8e li se uop7e ?iti su?jektivan kada netko  pokušava o5rniti tvoj identitet kulturu i ono čemu pripadašE>> @ a kao takvo uvelike doprinosi svojevrsnom opravdanju autoričina stava.  Nadalje Todorova iskazuje neku vrst od?ojnosti spram kolektiviza5iji i generaliza5iji mentaliteta sviC naroda na alkanskom poluotoku ali ističe da je jedna stvar zasigurno zajednička svim stanovni5ima alkana @ svjesnost o lošoj sli5i alkanaG a ta loša slika o nama  je u stvari samo mišljenje zapadniC antropologa i etnologa koje smo ?ezuvjetno usvojiliH Ono što je pose?i5e za?rinjavaju7e očituje se kroz autoričin pesimizam i mišljenje da se slika o alkan5ima još dugo ne7e promijeniti a i ako se promijeni >>praksa>> 7e ostati čvrsto stajati na dosadašnjem mjestu. Otkrivanje #alkana je

poglavlje koje nam donosi sasvim novo vi:enje 5jelokupnosti

 pro?lematike zapadnjačkog pogleda na alkan i svega pripadaju7eg. Todorova se u velikoj mjeri oslanja na europske putopis5e pa tako proučava radove prvenstveno njemačkiC odnosno austrijskiC putopisa5a. )utori5a je na?asala na vi:enje alkana kao zaostalog i ograničenog a vjerski 6dominantno pravoslavlje9 izjednačenog s islamski zemljama. No Ca?s?urški su pis5i ipak pored svog kaosa uspjeli sa stvaranjem pozitivnije slike kako je rani novi vijek odmi5ao. )utori5a nadalje ističe apsurdnost i alogičnost ponajprije Fran5uza prema >>netolerantnom>> alkanu 6i Tur5ima9 jer su okarakterizirani kao netrepeljivi i fanatični u vjeri a na kulturnom  polju kao ?ar?ariG dok su s druge strane >>pravi &uropljani>> progonili krš7ane vodili svoje krvave ratove i na čudan način ispali do?rotvor5i i Cvale vrijedni narodi. Time se došlo na ideju da se alkanske narode kao inferiorne neuke i sa8aljevane reCa?ilitira i europeizira. ,ok je na 'apadu prevladavala gore opisana slika (usi su nas vidjeli kao diplomate trgov5e začetnike demokratskiC društava a ritan5i su podosta podvojeni u vezi istina koje se očituju kroz ?alkanske svakodnevi5e ali ipak prevladavaju negativne i groteskne slike o alkan5ima. 3

'aključno autori5a priprema polje za analizu razvoja na5ionalniC stereotipa i razvitak  moderne &urope a time i noviC klasifika5ija i noviC vi:enja alkana o čemu 7e se ?itno govoriti u sljede7em poglavlju. etvrto poglavlje započeto je opa8anjem da ljudi imaju tenden5iju nove stvari o?jašnjavati preko postoje7iC sCema kako ?i si olakšali razumijevanje tiC noviteta a zatim je isto opa8anje preslikano na per5ep5iju alkana u !". stolje7u. urno razdo?lje za ?alkanske zemlje počinje alkanskim ratovima i atentatom u Sarajevu 6osnova za *rvi svjetski rat9 a time se per5ep5ija alkana od strane 'apada dodatno zaoštrava. Tako su pojedini alkan5i okrivljeni za >>najve7i zločin ikada počinjen>> a nastalo je mišljenje da je fašizam ro:en na alkanu @ kao izravna posljedi5a ovoga ra:a se i rasizam  prema alkan5ima u periodu izme:u #;#$. i #;3;. godine što 7e Iitler spretno iskoristiti u svojoj politi5i istre?ljenja >>inferiorniC slavenskiC naroda>>. )utori5a se u drugom dijelu poglavlja ?avi etničkom raznovrsnoš7u alkana pojavom na5ionalizma i svrstavanjem ?alkanskiC 5iviliza5ija u neke nove okvire. Ono što je najva8nije spomenuti jest da je alkan na 'apadu ?io oličenje različitosti nečega drukčijeg nečega nemirnog a time je 'apad znatno sla?ije utje5ao na alkan nego što je alkan utje5ao na 'apad 6navodi se primjer Jugoslavija vs. SSS(9. No raspadom SF(J napredak alkana u europskim krugovima počinje jenjavati i sve se vra7a na staro @ alkan ponovno postaje krvav ?rutalan i ne5iviliziran no to je ve7 druga priča. *o završetku ,rugog svjetskog rata dolazi do značajniC promjena za alkanski  poluotok @ gu?itak identiteta podjela na %stok i 'apad podjela na religijskoj osnovi ras5jepkanost unutar pojediniC dr8ava itd. No nije samo alkan došao u pro?leme ove vrste Srednja &uropa je tako:er prolazila kroz krizu identiteta. 2 skladu s pretCodnim autori5a opa8a da su srednjoeuropski pis5i nekako postali naklonjeni alkanu te dolazi do svojevrsnog priznavanja alkana ponajviše Lrčke 6z?og izanta9 u smislu ravnopravnog kreatora moderne &urope z?og kulturniC dostignu7a i kontinuiteta istiC. To 7e se ipak malo promijeniti početkom ;"=iC godina !". stolje7a kada 7e politika Srednje &urope na neki način oponašati spasitelja 'apada od alkana i noviC podjela koje su počele razarati ?alkanske narode. Todorova se dotiče podjele prema pismima religiji i narodnosti. 2 konačni5i dolazi se do premise da je alkan nemogu7e okarakterizirati kao jedinstven z?og ponovnog dijeljenja i spajanja kroz zadnje desetlje7e !". stolje7a. Naposljetku danas 4

imamo pored svega i podjelu po tome koja je dr8ava u N)TO savezu &uropskoj 2niji i sl. te sumnjamo da 7e kulturno jedinstvo alkana ?iti gotovo nemogu7e ponovno ostvariti.  #alkan  /ealia u4est5+e 6u4il 7 a -ors de te8te9 3

naslov je posljednjeg poglavlja

ovoga djela i ?avi se pitanjem<>>Mto je uop7e alkanE>> Todorova ističe da alkan kao  jedinstvena 5jelina nikada nije postojao u pravom smislu riječi ve7 samo kao svojevrstan dio odre:eniC tvorevina 6npr. izant Osmansko /arstvo9. )utori5a proučava suko?ljavanja na kulturnoj rasnoj vjerskoj političkoj i gospodarskoj osnovi kao osnovu za ras5jepkanost i odvajanje ?alkanskiC dr8ava k svojim vlastitim 5iljevima i interesima. Todorova primje7uje da je gotovo nemogu7e odrediti postoji li >>moderna>> ?alkanska kultura unatoč turskom kontinuitetu ili je alkanu turska kultura ?ila nametnuta. Jedno je sigurno opa8a autori5a alkan postoji kao 5jelina kroz koju god prizmu gledaliH )utori5a oštro kritizira nametanje Comogenosti u svrCu demokra5ije u &uropi ali uvi:a i glavni pro?lem alkana @ prevelika Ceterogenost kao uzrok sviC suko?a i stvaranja lošiC slika o alkan5ima. %zneseno je i mišljenje da su prosvjetiteljstvo i na5ionalizam ostvarili ogroman utje5aj na  ?alkansko područje te analizira mišljenja pojediniC Cistoriografa i zaključuje kako su njiCova mišljenja o alkanu i samom (alkanskom mentalitetu znanstveno nepriCvatljiva. Time opet nastoji poduprijeti svoju tezu da je alkan nemogu7e generalizirati i unaprijed odrediti a time i neutemeljeno stvarati lošu sliku o 5ijeloj popula5iji. %uma sumarum  svega jest da alkan ne ?i

?io alkan da ne postoje suko?i koji ga odre:uju a

koji odre:uju i ostale regije i dr8aveH Todorova zaključuje poglavlje da je identitet alkana5a stvoren upravo kao posljedi5a tiC suko?a kroz straC i na5ionalizam spram >>susjeda= neprijatelja>> @ što potvr:uju i Cistoriografski zapisi ?alkanskiC znanstvenika. )utori5a u zaključku nastoji prona7i svojevrsno opravdanje za stvaranje krvave slike alkana u svijetu pa iznosi politička stajališta 'apada i utje5aj koji je imao 'apad u suko?ima na  području ?alkanskog poluotokaG a u skladu s tim iznosi oštro i osu:uju7e stajalište spram zemalja 'apadne &urope i SjedinjeniC )meričkiC ,r8ava. Todorova pripisuje suko?e a time i stvaranje negativne slike o alkanu u svijetu upravo  zapadnja+ima$ a kao primjer okrutnosti li5emjerja i istinske krvoločnosti navodi ?om?ardiranje oviC područja s njiCove strane u svrCu očuvanja etničke raznolikosti multikulturalizma i toleran5ije. Ostaje pitanje< >>Mto nas onda čini drukčijim od njiCE>> 3 prijev. alkan @ (ealnost< Mto je ostalo

van tekstaE 5

)utori5a zaključuje djelo opaskom da je &uropa osmislila antisemitizam rasizam na5ionalizam 6i osude istiC9. &uropa je osmislila i ?alkanizam ali suprotnost ?alkanizmu neH Ono što 7e čitatelja zasigurno zaintrigirati po završetku čitanja jest goru7a misao Co7e li antipod ?alkanizmu ikada ?iti osmišljen i implementiran u europske rječnike.

*& KRITI+KA OJ'NA 2.1. Naslov

 Naslov djela  :maginarni #alkan je u svakom mogu7em smislu 6iako metaforičan9  jasan i dosita oslikava i daje predod8?u o tome što je glavna tema djela. Nedvoj?eno je da  ?olji naslov ne ?i pristajao ovome djelu iako se na prvi pogled čini pomalo nejasan. No tematika djela se uistinu odra8ava kroz naslov te je naslov vjeran i dosljedan predznak svega što djelo ima za ponuditi.

2.2. Aktualnost sadržaja

Sadr8aj djela je iznimno aktualan počevši od prvog poglavlja koji iznosi teoriju o  podrijetlu imena alkana i poglede na alkan od strane drugiC do posljednjeg poglavlja koji nastoji razlučiti zašto je situa5ija ovakva kakva jest i što čini alkan drukčijim od ostatka &urope.

%zneseni pro?lemi

manje

vrijednosti

zaostalosti

stratifika5ije

društva

omalova8avanja tu:e kulture etnografskiC suko?a nisu ništa drugo do svevremenskiC tema i  pro?lema koji zaCva7aju ova područja od pamtivijeka. )utori5a nije ?ez razloga u moderno do?a oda?rala pisati o per5ep5iji alkana kroz povijest uzmu li se u o?zir aktualni pro?lemi koji prate alkan i nu8nost za promjenom na razini  pojedin5a 6a time i društva9. alkan je uvijek ?io drukčiji a 'apad je ove kraje uvijek gledao s odre:enom dozom podsmjeCa i kriti5izma. 2pravo je z?og ovoga sadr8aj djela aktualan te 7e na 8alost vjerojatno ostati aktualan još neko vrijeme. 2.3. Terminologija i jezik 

6

Mto se terminologije i jezika tiče smatramo da napisano mo8e razumjeti svatko ?ez o?zira na struku znanje i terminologiju so5iologije politike i Cistoriografije. ,jelo je stoga namijenjeno široj pu?li5i što je Todorovoj ?io i 5ilj @ prenijeti napisano svima ?ez o?zira na znanje i zvanje. Jezik je jednostavan svrsisCodan rečenične konstruk5ije su kon5izne i fluentne te je čitanje uvelike olakšano što doprinosi razumijevanju teksta. ,jelo ?ismo klasifi5irali kao monografiju jer prije svega na znanstveni način raspravlja o u8em području  povijesti iznose7i vlastite teze do kojiC se došlo sistematskim istra8ivanjem i proučavanjem  povijesniC izvora i literature a integralno analizira pro?lem koji je raspravljan od početka do kraja djela. 2.. !iteratura

+ada je riječ o korištenoj literaturi stručne gra:e ni u kojem smislu ne nedostaje. Mtoviše rekli ?ismo da je ima i previše te je to jedna od rijetkiC stvari koje autori5i zamjeramo a ponajviše z?og toga što ?i u slučaju 8elje za daljnjim istra8ivanjem pro?lema čitatelji morali posegnuti za mnoštvom djela koja su ve7inom nedostupna Crvatskoj  popula5iji u izvornom o?liku. )utori5a je is5rpno proučavala raznovrsnu gra:u koja joj je ?ila  potre?a za sagledavanje široke slike pro?lema kojim se ?avila što se izme:u ostaloga mo8e vidjeti iz popisa korištene literature. *opis korištene literature prote8e se kroz nešto više od šezdeset strani5aH

-& AKLJ.+AK 

 Nakon čitanja ovoga djela daje se zaključiti da je djelo korisno i s teorijske i praktične strane uz manje nedostatke koji se tiču su?jektivnosti autori5e. )utori5a je u proučavanje ovoga pro?lema uključila so5iološka psiCološka politička kulturna i literalna stajališta te je uistinu znanstveno pristupila proučavanju ove teme.

7

,jelo ima veliku vrijednost i stupanj korisnosti za politološko=povijesnu struku  ponajprije zato što autori5a nastoji do7i do sr8i pro?lema per5ep5ije alkana kroz različite  povijesne periode stvaraju7i tako čvrste temelje i uporišta za one koji tek stupaju u  proučavanje alkana i odnosa 'apadna &uropa = Jugoistočna &uropa.

8