Likovna kultura 5.-8. razreda

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD

LIKOVNA KULTURA 5. – 8.

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD LIKOVNA KULTURA U OSNOVNOJ ŠKOLI Područje likovne umjetnosti u povijesti civilizacija obuhvaća stalnosti i promjene. Obrazovni standard likovne kulture za osnovne škole temelji se na činjenici da umjetnička djela kao konstrukti stvarnosti, kao prikaz stvarnih ili izmišljenih svjetova mogu nadahnuti učenike da stvaraju različitu stvarnost za sebe. Iz ovoga nasljeđa likovni pedagozi označili su bitna znanja i vještine neophodne za stjecanje kompetencija u području likovnih umjetnosti i prilagodili ih opsegom i oblikom kako bi odgovorili potrebama pomicanja paradigme znanja u 21. stoljeću. U našem stoljeću vizije i potrebe razvoja likovnoga obrazovanja usmjerene su na spoznajnu dimenziju i socijalizirajuću ulogu umjetnosti i dizajna. U skladu s principima i sadržajima vizualnoga obrazovanja te s materijalima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, načinili smo konačnu verziju Hrvatskoga nacionalnog obrazovnoga standarda. Mnogi sadržaji koji se odnose na paradigme likovnoga obrazovanja ostali su nepromijenjeni, ostale smo istakli obzirom na nužnost pomaka u poučavanju, a u svezi s eksplozijom vizualnih informacija u primijenjenom oblikovanju i dizajnu. Sadržaji i metode budućega kurikuluma kako su definirane sastavnicama obrazovnoga standarda omogućuju recikliranje sadržaja i metoda te programa i oblika nastave s kraja 20. stoljeća. Iz ovoga naslijeđa i potrebe za razvojem likovne kulture u osnovnom obrazovanju postavljena su četiri temeljna cilja koji određuju ključne aspekte likovne pismenosti učenika, te odražavaju ukupnost i povezanost percepcije likovnoga stvaralaštva i učenja. Obrazovni ciljevi 1. Likovna umjetnost, likovne tehnike, društvo i okolina Učenici će biti u mogućnosti razumjeti vizualni jezik i posebnosti umjetničkih vrsta te likovne tehnike kao i međusobne odnose i njihove socijalizirajuće i ekološke sadržaje. 2. Vještine Učenici će steći vještine potrebne za likovno oblikovno i tehničko likovno izražavanje, rješavanje vizualnih problema i prenošenje likovnih ideja i rezultata, zajednički rad te vrednovanje rezultata. 3. Znanje Učenici će steći znanje i razumijevanje slikarstva, kiparstva, arhitekture, primijenjenih umjetnosti, dizajna i novih medija koje će upotrebljavati za likovno izražavanje i proširivanje kompetencija vizualnoga mišljenja. 4. Stavovi Učenici će se poticati u različitim dimenzijama likovne nadarenosti i dijelovima kreativnoga procesa koji podržavaju divergentno mišljenje i primjenu umjetničkih likovno-tehničkih i tehnoloških spoznaja.

1

Radna nelektorirana verzija

Didaktički preduvjeti za postizanje obrazovnih ciljeva Učenje učenika pod utjecajem je osobnih i kulturoloških pretpostavki. Učenici najučinkovitije uče kada njihovo likovno izražavanje prethodi učenju i da je utemeljeno na konkretnim vizualnim i oblikovno izražajnim iskustvima, povezano određenim vizualnim sadržajem umjetničkoga djela ili situacijom, te primijenjeno na njihovo vizualno okruženje. Likovne aktivnosti učenika događaju se unutar društveno kulturološkoga konteksta te se u skladu s njim tumače, a kreirane su tako da proširuju i ispituju stupnjeve vizualne pismenosti i likovno tehničkih spoznaja. Ideje i razumijevanje koje učenici razvijaju postupno se sve više proširuju i ponovno stvaraju usporedno s iskustvom likovnoga izražavanja i sposobnošću konceptualizacije. Učenje u likovnoj kulturi (likovnom obrazovanju) uključuje proces povezivanja novih vizualno oblikovnih spoznaja s postojećim znanjem te dodavanjem novih likovnih sadržaja i likovnih iskustava postojećem razumijevanju likovne umjetnosti. Učenje u likovnoj kulturi unapređuje se kada učenici vizualiziraju problem za koji ranije nisu znali, prepoznaju ga i likovno tehničkim sredstvima riješe. Takvim učenjem kod učenika se razvijaju kreativni stavovi, vještine i likovno oblikovni temelj koji im omogućavaju proučavanje složenijih vizualno likovnih ideja i problema u komponiranju smislenih likovnih cjelina. Učenici uče razumjeti svijet razvijajući vlastite zamisli, stvarajući mentalne slike i dijeleći svoje vizualne ideje s ostalim učenicima posredstvom vlastitog likovnog govora u različitim vrstama oblikovanja. Obvezne nastavne teme u okviru Hrvatskoga nacionalnog standarda likovne kulture izrađene su tako da kod učenika podržavaju razvoj stavova vještina i osposobljenosti potrebnih za rješavanje likovnih problema i donošenje odluka bitnih za razvoj vizualne pismenosti, estetske osjetljivosti i estetske kritičnosti. Razvoj likovne pismenosti podržava se nastavom koja učenike uključuje u aktivno vizualno istraživanje, uživljavanje u rješavanje problema i vrednovanje. Različita iskustva učenja uključuju plošno oblikovanje: crtanje, plošno oblikovanje slikanje, plošno oblikovanje grafiku i prostorno oblikovanje – modeliranje i građenje, te primijenjeno oblikovanje i dizajn. Razvoj likovne pismenosti uključuje razradu nastavnih tema posredstvom kojih učenici otkrivaju značaj likovnih umjetnosti u svojim životima te počinju cijeniti međusobnu povezanost umjetnosti i znanosti, novih medija društva i okoline. Hrvatski nacionalni obrazovni standard likovne kulture za osnovne škole predstavlja temelj koji omogućuje razvoj znanja i sposobnosti učenika u likovnoj kulturi i ujedno temelj stvaranja budućega kurikuluma likovne kulture u osnovnom obrazovanju. Standard je zapravo putokaz u stjecanju vizualno ekspresivnih i obrazovnih postignuća osposobljenosti i obrazovnih postignuća učenika/učenica s fokusom na rezultatima učenja i kreativnoga izražavanja, a manje na strategijama podučavanja. Preporuke za metodičku obradu naglašavaju slobodno istraživanje i učenje putem zorova i omogućuju učenicima da se upoznaju sa izazovima koji se temelje na oblikovnom mišljenju, likovnom izražavanju vizualnim elementima, simbolima svojih ideja i osjećaja. Standardi upućuju na usvajanje novih načina mišljenja i rada i komunikaciju sadržajima znanja i sposobnostima. U strukturi posebno se naglašavaju odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji koji se odnose na razvijanje uvjerenja i kreativnih, divergentnih stavova i ideja koje učenici trebaju izraziti

2


primjenom stečenih znanja i vještina nakon završene škole. Kao članovi povjerenstva usuglasili smo se u izradi Hrvatskog nacionalnog obrazovnoga standarda likovne kulture za osnovnu školu oko četiri prioritetna cilja Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske: • • • •

da se s manje gradiva stekne više znanja, da se likovnom kulturom razvija razumijevanje i spoznaja, da se razvija kreativnost u nastavi, da imamo zadovoljnijega učenika.

Povjerenstvo za likovnu kulturu smatra da HNOS likovne kulture omogućuje ostvarenje ovih ciljeva. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA U HRVATSKOM NACIONALNOM OBRAZOVNOM STANDARDU IZ LIKOVNE KULTURE Opće posebnosti učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama te metodički naputci za rad s učenicima navedeni su u Uvodu HNOS-a te je uz sadržajne naputke u pojedinoj temi svakoga nastavnog predmeta obvezno korištenje i naputaka iz Uvoda.

3


5. razred osnovne škole Predmet: likovna kultura Obvezne nastavne teme iz likovne kulture za 5. razred Plošno oblikovanje – crtanje 1. TOČKA I CRTA – obrisne crte, tok i karakter crta 2. TOČKA I CRTA – strukturne crte i točke Plošno oblikovanje – slikanje 3. BOJA – čiste boje, kontrast toplo–hladno 4. BOJA – komplementarni kontrast 5. PLOHA – likovi na plohi 6. POVRŠINA – slikarske teksture Plošno oblikovanje – grafika 7.PLOHA – statične i dinamične plohe Prostorno oblikovanje – modeliranje i građenje 8. POVRŠINA – ritam oblika i tekstura 9. MASA I PROSTOR – osnovni trodimenzionalni oblici 10. MASA I PROSTOR – složene prostorne strukture i konstrukcije Izborne nastavne teme iz likovne kulture za 5. razred Primijenjeno oblikovanje – dizajn 1. TOČKA I CRTA – strukturne crte, ritam 2. PLOHA – redefinicija plohe 3. BOJA – svjetlosne vrijednosti čistih boja 4. POVRŠINA – grafička modelacija 5. MASA I PROSTOR – proporcije trodimenzionalnih oblika (tijela) u prostoru

4


LIKOVNA KULTURA RAZRED Tema:

5.

1. TOČKA I CRTA – obrisne crte, tok i karakter crta

1. Ključni pojmovi: 2. Obrazovna postignuća: 3. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

4. Izvori nastavnih sredstava, standardi i pomagala: 5. Prijedlozi za metodičku obradbu:

6. Konkretna ilustracija:

7. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

8. Pridodani sadržaji koji dosad nisu bili uključeni: 9. Izborni sadržaji:

10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

5

• crtež, obris/kontura, tok crte, karakter crte, građenje crtom, smjer, kroki • uočiti, izraziti i spoznati ekspresivne vrijednosti toka i karaktera obrisnih crta • razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja otkrivanje estetičkih vrijednosti konture, karaktera i smjera crte za izraz crteža u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad • udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor • terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) • Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i crtačke tehnike: olovka, tuš (pero, drvce, kist), lavirani tuš, ugljen, bajc Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Michelangelo Buonarroti: Majka i dijete, 1525., crna i crvena olovka, srebrenka i tinta • Matisse: Teme i varijacije • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: točka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, tjelesna i zdravstvena kultura: linija, vrsta. Priroda: crte u prirodi. • • •

odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole

•



5.

2. TOČKA I CRTA – strukturne crte i točke

1. Ključni pojmovi: 2. Obrazovna postignuća:

• •

3. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

•

• 4. Izvori nastavnih sredstava, standardi i pomagala:

•

5. Prijedlozi za metodičku obradbu:

•

• • • 6. Konkretna ilustracija:


• • • •

• • • 8. Pridodani sadržaji koji dosad nisu bili uključeni: 9. Izborni sadržaji:

• • •

struktura/građa, gradbene crte, točka uočiti, istražiti, izraziti, vrednovati i spoznati različitost gustoća gradbenih crta i točaka u promjeni smjera, dužine i gustoće u složenim strukturama. razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti strukturnih crta i točaka u promjeni smjera i gustoće u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.:promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehnički materijali i crtačke tehnike: olovka, tuš (pero, drvce, kist), lavirani tuš, flomaster (tamni), ugljen, bajc. Predloženo likovno-umjetničko djelo: Naum Gabo: Linearna konstrukcija Angel Duarte: Ekqipo 57 Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Vizualni jezik kao poticaj: točka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, matematika: skupovi točaka u ravnini. Priroda: strukturne crte u prirodi. 0 odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole


6



5.

3. BOJA – čiste boje, kontrast toplo-hladno







LIKOVNA KULTURA RAZRED

7

•

spektralni krug boja, tople i hladne boje, kromatski intenziteti, dinamika boje • uočiti, istražiti, izraziti, vrednovati i spoznati kromatske intenzitete i dinamiku toplih i hladnih boja • razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti dinamike čistih boja toplo – hladnoga kontrasta u motivu i izvedbivrednovanje i očuvanje okoliša i baštine • pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad • udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) • Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad • Likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, flomasteri u boji Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Paul Gauguin: Tržnica (Ta matete), 1892., ulje na platnu • Johannes Itten: Krug boja • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: točka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematski suodnos: Primjerice: priroda: boje u prirodi; geografija: kontrast toplo-hladno, tjelesna i zdravstvena kultura: komunikacija bojama u sportu. 0 • •

odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole 1. Slijepi učenici usvajaju teoretski.

5.


Tema:

4. BOJA – komplementarni kontrast



6. Konkretna ilustracija: 7. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:



8

• •

komplementarni kontrast («suprotne» boje koje se nadopunjuju) uočiti, istražiti, izraziti, vrednovati i spoznati komplementarni kontrast boja • razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti u motivu i izvedbi komplementarnoga kontrasta, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine • pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad • udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) • Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad • Likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, flomasteri u boji Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Miroslav Šutej: Ultra AB, 1967., serigrafija • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: točka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: matematika: komplementarni kutovi; priroda: komplementarni kontrast boja u prirodi; glazbena kultura: kontrasti u glazbi • •

odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole 1. Slijepi učenici usvajaju teoretski. 5. Uočiti komplementarni kontrast.



5.

5. PLOHA– likovi na plohi





• •

lik, ploha, dvodimenzionalno, simetrija – asimetrija uočiti, istražiti, izraziti, vrednovati i spoznati primjenu lika na plohi u simetričnim i asimetričnim kompozicijama. • razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti u motivu i izvedbi simetrije i asimetrije likova na plohi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine • pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad. • udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) • Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, flomasteri u boji Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Vasilly Kandinsky: Žuto-crveno-plavo, 1925., ulje na platnu • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: točka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: matematika: geometrijski likovi, simetrija; tjelesna i zdravstvena kultura: simetrija na sportskom terenu: priroda: simetrija u prirodi. 0 • •



9



5.

6. POVRŠINA – slikarske teksture





• •

slikarske teksture, karakter površine uočiti i istražiti slikarske teksture u likovno-umjetničkome djelu te izraziti, vrednovati i spoznati slikarske teksture u vlastitom djelu. • razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti slikarskih tekstura u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine • pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad • udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) • Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, flomasteri u boji Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Vincent Van Gogh: Vrt, 1890., ulje na platnu • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: točka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Priroda: teksture u prirodi. 0 • •



10



5.

7. PLOHA – statične i dinamične plohe






• • •

statično-dinamično, grafika, kartonski tisak, matrica, otisak, grafički list ploha: razvedena; preklapanje ploha uočiti, istražiti, izraziti, vrednovati i spoznati odnos statičnih i dinamičnih ploha, pozitivnoga i negativnoga prostora grafičkoga lista • razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti statičnih i dinamičnih ploha u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine • pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad • udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) • Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), redefiniranja, razlaganja, vrednovanja i osvještavanja • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad • Likovno-tehnička sredstva i grafičke tehnike: matrica, tiskarska boja, tempera, glicerin, valjak za otiskivanje, monotipija, kartonski tisak, linorez. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Karl Schmidt-Rottluff: Mačke II, 1914., drvorez; Glava žene, 1919. • Emil Nolde: Prorok, 1912. • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: točka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: glazbena kultura: dinamika u glazbi (forte, piano); tjelesna i zdravstvena kultura: dinamičnost u sportu. 0 • •



11



5.

8. POVRŠINA – ritam oblika i tekstura






• •

reljef, jednostavni ritam, tekstura, kiparski materijali uočiti, istražiti, izraziti, vrednovati i spoznati kontraste oblika i tekstura u niskom i visokom reljefu • razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti u motivu i izvedbi ritma oblika i tekstura reljefa, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine • pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad • udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) • Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaža, drveni otpadni materijal, žica Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Oltarna pregrada iz Sv. Nedjeljice u Zadru, 11. st., kamen • Branko Ružić: Čovjek s krilima • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: točka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, glazbena kultura: ritam u glazbi; tjelesna i zdravstvena kultura: ritam u pokretu; geografija: reljef; priroda: teksture u prirodi. 0 • •



12



5.

9. MASA I PROSTOR – osnovni trodimenzionalni oblici





•

kip, kiparstvo, kipar, prostor – masa, oblici: prirodni – načinjeni, jednostavni – složeni, otvoreni – zatvoreni • uočiti, istražiti, izraziti, vrednovati i spoznati odnos mase i prostora u neposrednoj okolini, vlastitom djelu i likovnoumjetničkim djelima • razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti u motivu i izvedbi osnovnih trodimenzionalnih oblika, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine • pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad • udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) • Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i tehnike a oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaža, drveni otpadni materijal, žica Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Georges Vantongerloo: Zajedništvo volumena, kamen • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: točka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. • Primjerice: matematika: geometrija; geografija: pojam prostora u geografija; tjelesna i zdravstvena kultura: otvoreno i zatvoreno u sportskoj igri. 0 • •



13



5.

10. MASA I PROSTOR – složene prostorne strukture i

konstrukcije 1. Ključni pojmovi: 2. Obrazovna postignuća: 3. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:





• •

struktura, nosive strukture, funkcionalnost prostora, prohodnost, tlocrt uočiti, istražiti, izraziti, vrednovati i spoznati nosive strukture i funkcionalnost prostora na temelju tlocrta. • razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti složenih prostornih struktura i konstrukcija arhitekture u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine • pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad • udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) • Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaža, drveni otpadni materijal, žica. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Sv. Donat, Zadar, 9. st. • E. Saarinen, TWA, Kennedy aerodrom • J. Utson, opera u Sidneyu • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: točka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, hrvatski jezik: struktura pjesme/teksta; povijest: građevine. geografija: struktura Zemljine kore • 0 • •



14


LIKOVNA KULTURA RAZRED Izborna tema:





5.

1. TOČKA I CRTA – strukturne crte, ritam • •

ornament, kulturna baština, niz, polje uočiti, istražiti, izraziti, vrednovati i spoznati ritam strukturnih crta u tvorbi ornamenta na vlastitom radu i u likovno-umjetničkim djelima • razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti strukturne crte i ritam crta u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad • udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava). • Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i crtačke tehnike: olovka, tuš (pero, drvce, kist), lavirani tuš, flomaster (tamni), ugljen, bajc. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Vunena torba iz Segeta kod Trogira, Etnografski muzej, Zagreb • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: točka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: hrvatski jezik: ritam u poeziji; medijska kultura: ritam u filmu i animiranom filmu; glazbena kultura: ritam u glazbi; povijest: struktura ornamenata u prapovijesti i starom vijeku; matematika: crte i točke; priroda: strukture u prirodi, ritam u prirodi: tjelesna i zdravstvena kultura: ritam u pokretu. 0 • •



15








5.

2. PLOHA – redefinicija plohe • •

ritam, dinamika, rekomponiranje, plakat, vizualne komunikacije uočiti, istražiti, izraziti, vrednovati i spoznati ulogu ritma i dinamike plohe pri rekomponiranju likovno-umjetničkog djela u službi vizualnih komunikacija • razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti rekompozicije ritma redefinicijom plohe plakata u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad • udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) • Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad • Likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, flomasteri u boji Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Boris Bućan: kazališni plakat «Žar ptica», 1982., sitotisak • Mihajlo Arsovski, Plakat kazališne predstave «More», teatar ITD • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: točka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: hrvatski jezik: rekomponiranje teksta; glazbena kultura: muzička kompozicija, varijacija. 0 • •



16








17

5. 3.

BOJA – svjetlosne vrijednosti čistih boja

• •

kromatska ljestvica, svjetlina boje, čiste boje uočiti, istražiti, izraziti, vrednovati i spoznati svjetlosne vrijednosti čistih boja unutar kruga boja • razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti kromatske ljestvice, svjetlina čistih boja u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine • pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad • udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) • Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad • Likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, flomasteri u boji. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Vjenceslav Richter: SIS 4, 1975. • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: točka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: priroda: boje u prirodi; glazbena kultura: boja zvuka, ljestvice. 0 • •

odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole 1. Slijepi učenici usvajaju teoretski uz poticanje na korištenje boja.








5.

4. POVRŠINA – grafička modelacija • •

skupljeno – raspršeno, grafička modelacija, strukturne linije uočiti, istražiti, vrednovati i spoznati različite osobine površine u neposrednoj okolini te vlastitom i umjetničkom djelu te izraziti grafičkom modelacijom uočene površine • razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti grafičke modelacije strukturnim linijama u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad • udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) • Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i crtačke tehnike: olovka, tuš (pero, drvce, kist), lavirani tuš, flomaster (tamni), ugljen, bajc Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Michelangelo Buonarroti: Studije figura, 1495., tuš i pero • Ante Kuduz: Zagorski pejzaž • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: točka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: glazbena kultura: modelacija glasa; geografija: izohipse i izobate.

• •



18



5.

5. MASA I PROSTOR – proporcije trodimenzionalnih oblika (tijela) u

prostoru 1. Ključni pojmovi: 2. Obrazovna postignuća: 3. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:





• •

kanon, proporcije, omjer i razmjer cjeline i dijelova, figura, model istražiti i izraziti omjer i razmjer cjelina i dijelova različitih oblika masa u prostoru • razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti proporcije trodimenzionalnih oblika u prostoru u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine • pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad • udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) • Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaža, drveni otpadni materijal, žica. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Miron: Diskobol (bacač diska), 5. st. p.n.e., mramor • Ivan Kožarić, Sunce • Henry Moore, Ležeće figure • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: točka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: matematika: geometrijska tijela; povijest: građevine; priroda: oblici tijela u prirodi; tjelesna i zdravstvena kultura: položaji i proporcije tijela. 0 • •



19


6. razred osnovne škole Predmet: likovna kultura Obvezne nastavne teme iz likovne kulture za 6. razred Plošno oblikovanje – crtanje 1. TOČKA I CRTA – teksturne crte 2. TOČKA I CRTA – teksturne i strukturne crte Plošno oblikovanje – slikanje 3. BOJA – lokalna boja, tonsko stupnjevanje boje 4. BOJA – optičko miješanje boja 5. PLOHA – simetrija i asimetrija plošnih oblika 6. POVRŠINA – slikarske teksture i faktura Plošno oblikovanje – grafika 7.PLOHA – pozitivni i negativni prostor plohe Prostorno oblikovanje – modeliranje i građenje

8. POVRŠINA – plastička tekstura 9. MASA I PROSTOR – odnos mase i prostora 10. MASA I PROSTOR – linijski istanjena masa Izborne nastavne teme iz likovne kulture za 6. razred Primijenjeno oblikovanje – dizajn 1. TOČKA I CRTA – obrisne crte, tok i karakter crta 2. PLOHA – rekompozicija oblika, boja i crta 3. BOJA – simbolička i asocijativna funkcija boje 4. POVRŠINA – privid (iluzija) volumena na plohi 5. MASA I PROSTOR – odnos oblika, materijala i funkcije

20



6.

1. TOČKA I CRTA – teksturne crte






• •

teksturne crte uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati različite vrste teksturnih vrijednosti površina te shvatiti kontraste tekstura kao svojstva površine • razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti teksturnih crta različitih gustoća i vrsta u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine • pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad • udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) • Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i crtačke tehnike: olovka, tuš (pero, drvce, kist), lavirani tuš, flomaster (tamni), ugljen, bajc. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Hrvoje Šercar: Riba sa zlatnim nogama, 1993., tuš i pero • Maryanne Mungatopi: Jurrukukuni i Malakaninga, 1998., aquatinta • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: tekstura kao samostalni likovni element sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. 0 • •



21



6.

2. TOČKA I CRTA – teksturne i strukturne crte





• • •

strukturne crte vizualna čitljivost uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati sličnosti i razlike između teksturne i strukturne crte • razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti strukturnih crta u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine • pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad • udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) • Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje. • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i crtačke tehnike: olovka, tuš (pero, drvce, kist), lavirani tuš, flomaster (tamni), ugljen, bajc. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Tatipai Barsa, Migracija i mriještenje, linorez, 1996. • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: tekstura i struktura kao samostalni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: biologija: osnovna građa živih bića, teksture u prirodi. 0 • •



22



6.

3. BOJA – lokalna boja, tonsko stupnjevanje boje

1. Ključni pojmovi:

2. Obrazovna postignuća: 3. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• • • • •


•


•

• • • 6. Konkretna ilustracija: 7. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• •



23

lokalna boja harmonija/ sklad boja tonska gradacija uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati različite lokalne boje te njihove tonske stupnjeve u tonskoj gradaciji razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti u motivu i izvedbi harmonija lokalnih boja u tonskoj gradaciji, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava). Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad Likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, flomasteri u boji Predloženo likovno-umjetničko djelo: Juraj Dobrović: Polja, 1969., ulje na platnu Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Vizualni jezik kao poticaj: boja kao samostalni likovni element sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, glazbena kultura: glazbene ljestvice, boja zvuka.

0 • •




6.

4. BOJA – optičko miješanje boja






24

• •

mehaničko i optičko miješanje boja uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati razlike između mehaničkoga i optičkog miješanja boja u kompoziciji. • razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti razlike optičkoga i mehaničkog miješanja boja u izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine • pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad • udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) • Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje. • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad • Likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • P. Signac: Scena iz cirkusa • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: boja kao samostalni likovni element sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. 0 • •

odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole 1. Usvojiti mehaničko miješanje boja, optičko samo teoretski. 5. Uočavanje razlike između optičkoga i mehaničkoga miješanja boja.



6.

5. PLOHA – simetrija i asimetrija plošnih oblika u kompoziciji



• • • • • • •


•


•



• • •

• • •


simetrija (zrcalna) kompozicija geometrijski i slobodni likovi detalj cjelina uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati simetriju i asimetriju plošnih oblika u kompoziciji razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti u motivu i izvedbi simetrije i asimetrije plošnih oblika u kompoziciji, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel. Predloženo likovno-umjetničko djelo: Nikola Koydl: Feelings, 1999., ulje na platnu Hans Richter, Fotogrami iz filma «Ritam 21», 1921. Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Vizualni jezik kao poticaj: simetrija i asimetrija kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematski suodnos. Primjerice, matematika: simetrala; biologija: simetrija u građi živih bića; hrvatski jezik: palindromi.

0 • •



25



6.

6. POVRŠINA – slikarske teksture i faktura



• • • • • • •


•


•



• • •


pigment tekstura faktura potez – slikarski rukopis slikarske tehnike uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati različite slikarske teksture i fakture u vlastitom radu i likovno-umjetničkim djelima. razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti u motivu i izvedbi slikarske teksture i faktura, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, flomasteri u boji, kombinirane tehnike. Predloženo likovno-umjetničko djelo: Vincent Van Gogh: Zvjezdana noć, 1889., ulje na platnu Mark Rothko: Ljubičasto, bijelo i crveno, 1953. Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Vizualni jezik kao poticaj: faktura i slikarske teksture kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, biologija: površine u prirodi

0 • •



26



6.

7. PLOHA – pozitivni i negativni prostor plohe






• •

pozitivni i negativni prostor plohe, grafika – visoki tisak, uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati ulogu pozitivnoga i negativnoga prostora plohe u visokom tisku • razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti pozitivnoga i negativnog prostora plohe u visokom tisku u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine • pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad • udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) • Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnička sredstva i grafičke tehnike: matrica, tiskarska boja, tempera, glicerin, valjak za otiskivanje, monotipija, kartonski tisak, linorez. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Julije Knifer, Meandar, 1963.g., ulje na platnu • E. L. Kirchner: Portret Jeana Arpa, 1933., drvorez • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: prostor kao samostalni likovni element sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. 0 • •



27



6.

8. POVRŠINA – plastička tekstura


• •


•


•


•


• •


0 • •

kiparska obrada, visoki, plitki i uleknuti reljef uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati visoki, plitki i uleknuti reljef u različitim izražajnim mogućnostima plastičkih tekstura površine te imenovanje vrsta reljefa obzirom na stupanj izbočenosti plohe u prostoru razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti u motivu i izvedbi plastičkih tekstura visokoga, plitkog i uleknutog reljefa, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad, Likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaža, drveni otpadni materijal, žica Predloženo likovno-umjetničko djelo: Michelangelo Buonarroti: Rob (probuđeni), 1533., mramor Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Vizualni jezik kao poticaj: površina kao samostalni likovni element sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: geografija – reljef .



28



6.

9. MASA I PROSTOR – odnos mase i prostora


• •


•


•


•



puna plastika uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati odnos mase i prostora te spoznati i izraziti razliku između reljefa i pune plastike u različitim kompozicijskim odnosima razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti u motivu i izvedbi reljefa i pune plastike u različitim kompozicijskim odnosima, vrednovanje i očuvanje, okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava)

Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaža, drveni otpadni materijal, žica. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Alexander Archipenko: Žena koja se češlja, 1915., bronca • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: odnos mase i prostora sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice – matematika: geometrijska tijela. 0 • •




29

6.


Tema:

10. MASA I PROSTOR – linijski istanjena masa





• • •

linijski istanjena masa materijalizirana crta uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati dinamiku linijski istanjene mase u kompozicijskim odnosima sa prostorom • razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti u motivu i izvedbi linijski istanjene mase u kompozicijskoj dinamici s prostorom, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine • pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad • udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) • Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje. • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaža, drveni otpadni materijal, žica. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Siniša Majkus: Benin, 1996., žica • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: istanjena masa kao likovni element sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. 0 • •



30






6.

1. TOČKA I CRTA – plošni rasteri • • •

raster točaka raster crta uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati plošni raster kao nezavisni element u različitim kompozicijskim odnosima naizmjeničnih rastera točaka i rastera crta • razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti plošnih rastera kao nezavisnih elemenata u različitim kompozicijskim odnosima u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine • pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad • udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) • Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i crtačke tehnike: olovka, tuš (pero, drvce, kist), lavirani tuš, flomaster (tamni), ugljen, bajc. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Albrecht Dürer: Rinoceros, 1515., drvorez • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: plošni raster kao samostalni likovni element sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija.

8. Pridodani sadržaji koji dosad nisu bili uključeni:

0

9. Izborni sadržaji:

• •



31

odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole 5. Prepoznati različite plošne rastere.

6.


Izborna tema:






2. PLOHA – rekompozicija oblika, boja i crta • • • • •

modni dizajn tekstilni dizajn kostimografija scenografija uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati izražajne mogućnosti rekompozicije oblika, boja i crta u modnom dizajnu, kostimografiji i scenografiji • razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti rekompozicije oblika, boja i crta u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine • pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad • udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska I galerijska pedagogija, projektna nastava) • Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, flomasteri u boji, kombinirane tehnike. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Hosoda Eishi: Kurtizana Nagakawa s dvije službenice, 1796., drvorez u boji • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: rekompozicija oblika, boja i crta. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. 0 • •



32



6.

3. BOJA – simbolička i asocijativna funkcija boje

Izborna tema:







33

• • • •

mimikrija maskirne boje simbolika, asocijacija uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati veze između pojmova i boja, te izraziti i spoznati simboličko i asocijativno značenje boja • razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti simboličke i asocijativne funkcije boje u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine • pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad • udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) • Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, flomasteri u boji. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Zvonimir Lončarić: plakat za 4. Animafest, 1980. • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: boja kao samostalni likovni element sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, biologija: prilagodbe živih bića životnim uvjetima; geografija: boja na geografskim kartama 0 • •






6.

4. POVRŠINA – privid (iluzija) prostora na plohi • • • • • • • • • •

•

4. Izvori nastavnih sredstava, standardi i pomagala:

•


•


8. Pridodani sadržaji koji dosad nisu bili uključeni: 9. Izborni sadržaji: 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

34

privid volumena/iluzija vidno polje kadar tražilo zoom geometrijska perspektiva grafička i tonska modelacija uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati privid, iluziju prostora na plohi grafičkom ili tonskom modelacijom u različitim kompozicijskim odnosima shvatiti kubni prostor s pomoću linearne perspektive razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti u motivu i izvedbi geometrijske perspektive te privida volumena na plohi u različitim kompozicijskim odnosima, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava)

Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje. • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad • Likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, flomasteri u boji Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Raphael: Atenska škola, 1511., freska • Domenico Ghirlandaio: Rođenje Bogorodice • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: površina kao samostalni likovni element sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, matematika: geometrija; tehnička kultura: tehničko crtanje

• •

odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju

mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole

1. Slijepi učenici usvajaju teoretski i uz pomoć stručnjaka za edukacijskorehabilitacijsku potporu. 5. Prepoznati privida prostora na plohi.








6.

5. MASA I PROSTOR – odnos oblika, materijala i funkcije • • • • •

međuprostor prohodnost funkcionalnost sklad oblika/forme materijala i funkcije uočiti i spoznati trodimenzionalni prostor u njegovoj prohodnosti, funkcionalnosti te skladu materijala i funkcije • razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti odnosa mase oblika i prostora te materijala i funkcije u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine • pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad • udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) • Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraživanje, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaža, drveni otpadni materijal, žica. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Fotografija francuskog vrta • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: masa i prostor kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, biologija: prilagodba živih bića uvjetima života. • •



35


7. razred osnovne škole Predmet: likovna kultura Obvezne nastavne teme iz likovne kulture za 7. razred 1. TOČKA I CRTA – linearna perspektiva 2. TOČKA I CRTA – proporcije (odnos više veličina) likova 3. POVRŠINA – izražajnost crta – složene strukture Plošno oblikovanje – slikanje 4. BOJA – tonska modelacija 5. BOJA – koloristička modulacija 6. POVRŠINA – linearna perspektiva, privid (iluzija) volumena na plohi Plošno oblikovanje – grafika 7.PLOHA – oblikovanje na plohi Prostorno oblikovanje – modeliranje i građenje 8. MASA I PROSTOR – ritam plošno istanjenih masa 9. MASA I PROSTOR – proporcija 10. MASA I PROSTOR – ravnoteža Izborne nastavne teme iz likovne kulture za 7. razred Primijenjeno oblikovanje – dizajn 1. TOČKA I CRTA – linearna perspektiva s više očišta 2. PLOHA – ritmovi: dominacija, alternacija, varijacija, gradacija, radijacija 3. BOJA – koloristička perspektiva 4. POVRŠINA – ravnoteža i ritam u kompoziciji 5. MASA I PROSTOR – ritam

36



7.

1. TOČKA I CRTA – linearna perspektiva



• • • • • • • • • •


•


•



37

linearna perspektiva stajalište očište horizont prostorni planovi projekcija kut gledanja uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati primjenu linearne perspektive ovisno o visini horizonta i očišta te kutu gledanja promatranog prostora u umjetničkim djelima i vlastitom radu razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti linearne perspektive u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (galerije, muzeji, okoliš)

Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad likovnotehnički materijali i crtačke tehnike: olovka, tuš (drvce, pero, kist), lavirani tuš, ugljen Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Leonardo da Vinci: Perspektivna studija za poklonjenje mudraca, 1482. • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, matematika: koordinatni sustav; povijest: renesansa; fizika: mjerenje duljina Mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija za dramsku igru, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole. • odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju 1. Slijepi učenici usvajaju teoretski.



7.

2. TOČKA I CRTA – proporcije (odnos više veličina) likova


2. Obrazovna postignuća:


• • • • • • • •


•


•




omjer razmjer kanon proporcija zlatni rez uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati različite veličine i njihove odnose na oblicima, tijelima, površinama i prostorima uočiti zakonitosti zlatnoga reza i različitih kanona razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti proporcija i zlatnoga reza u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad. udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava

Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i crtačke tehnike: olovka, tuš (drvce, pero, kist), lavirani tuš, flomaster (tamni), ugljen. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Leonardo da Vinci: studija po Vitruviju, 1492. • Poliklet: Doriforos, 5. st. pr. Kr. • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, matematika: omjeri, razmjeri; biologija: proporcije u prirodi; povijest: civilizacije. Mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija za dramsku igru, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole. • odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju


38



7.

3. POVRŠINA – izražajnost crta – složene strukture



• • • • • •


•


•



gustoća crte punina crte debljina crte struktura crta uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati gustoću i izražajnost crte kao elementa složenih struktura razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti u motivu i izvedbi površine složenim strukturama izražajnih crta, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava

Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad • Likovno-tehnički materijali i crtačke tehnike: olovka, tuš (drvce, pero, kist), lavirani tuš, flomaster (tamni), ugljen Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Michelangelo Buonarroti: Studije figura, 1495., tuš i pero Eduardo Paolozzi: Crtež glave, 1954. • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija za dramsku igru, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole. • odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju


39



7.

4. BOJA – tonska modelacija



• • • • • • •


•


•





40

svjetlo ton tonska modelacija privid zaobljenosti uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati tonsku modelaciju svijetlom i tonom u funkciji privida zaobljenosti te razlikovati tonsku modelaciju od kolorističke modulacije. razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti tonske modelacije u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava.

Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, flomasteri u boji. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Josip Račić: Majka s djetetom, 1908., ulje na platnu • Marino Tartaglia: Autoportret s lulom, 1920. • Jan Vermeer: Mljekarica • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i površina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija za dramsku igru, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole. • odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju 1. Slijepi učenici usvajaju teoretski.

7.


Tema:

5. BOJA – koloristička modulacija



• • • • •


•


•




41

koloristička modulacija izražajnost (ekspresija) figurativna likovna kompozicija uočiti, istražiti i spoznati razliku između tonske modelacije kojom izražavamo privid volumena na plohi i kolorističke modulacije te izraziti kolorističkom modulacijom figurativnu likovnu kompoziciju razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti kolorističke modulacije u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava

Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, flomasteri u boji. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Marino Tartaglia: Autoportret, 1917., ulje na platnu • H. Matisse: Portret žene • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. • Mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija za dramsku igru, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole. • odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju 1. Slijepi učenici usvajaju teoretski



7.

6. POVRŠINA – linearna perspektiva, privid (iluzija) volumena na

plohi 1. Ključni pojmovi:


• • • • • • • •


•


•


• • •

• • •

vidno polje kadar cjelina-detalj žablja ptičja linearna ili geometrijska perspektiva uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati različite vrste prikazivanja volumena na plohi, u kadru, cjelini i detalju s obzirom na različite visine horizonta i kutove gledanja razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti linearne perspektive i privida volumena u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, flomasteri u boji. Predloženo likovno-umjetničko djelo: Raffaelo: Atenska škola, 1511., freska Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Vizualni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i površina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija za dramsku igru, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole. odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju


•


•


1. Slijepi učenici usvajaju teoretski. 5. Prepoznati vrste perspektive i privida volumena na plohi.

42



7.

7. PLOHA – oblikovanje na plohi



• • • • • •


•


•


8. Pridodani sadržaji koji se mogu obraditi: 9. Izborni sadržaji:

sklad izražajnost znak, značenje, jasnoća i čitljivost vizualne poruke grafički dizajn uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati čitljivost vizualne poruke kroz izražajnost, značenje i jasnoću znaka razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti oblikovanja znaka i značenja u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava

Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnička sredstva i grafičke tehnike: matrica, tiskarska boja, tempera, glicerin, valjak za otiskivanje, monotipija, kartonski tisak, linorez. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Karl Schmidt-Rottluff: Mačke, 1914., drvorez • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i površina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. • Mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija za dramsku igru, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole. • odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju


43



7.

8. MASA I PROSTOR – ritam plošno istanjenih masa



• • • • •


•

5. Preporuke za metodičku obradu:

•



usijecanje rotacija plošno istanjena masa uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati usijecanje, rotaciju i ritam plošno istanjenih masa razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti u motivu i izvedbi mase i prostora u ritmu plošno istanjenih masa, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava

Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaža, drveni otpadni materijal, žica. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Vojin Bakić: Razvijene površine III, 1960., metalna ploča • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i površina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. • Mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija za dramsku igru, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole. • odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju


44



7.

9. MASA I PROSTOR – proporcija



• • • •


•


•



proporcionalnost (razmjer) uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati odnos manje veličine prema većoj veličini te veće veličine prema cjelini uočiti na vlastitom radu i umjetničkim djelima zakonitosti zlatnoga reza razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti proporcija mase i prostora u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava.

Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaža, drveni otpadni materijal, žica. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Miron: Diskobol (bacač diska), 5. st. p.n.e., mramor • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Matematika: proporcije. Biologija: proporcije u prirodi. • Mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija za dramsku igru, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole. • odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju


45



7.

10. MASA I PROSTOR – ravnoteža



• • • • •


•


•



simetrija (zrcaljenje, translacija, rotacija) /asimetrija dinamika statika uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati dinamiku odnosno statiku kroz simetriju odnosno asimetriju razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti u motivu i izvedbi ravnoteže mase i prostora, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava

Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaža, drveni otpadni materijal, žica. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Astečka dvoglava zmija, 15. st., drvo s mozaikom od tirkiza. • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, matematika: simetrije: zrcaljenje, translacija, rotacija; biologija: simetrije u prirodi; glazbena kultura: simetrije u muzičkoj kompoziciji. • Mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija za dramsku igru, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole. • odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju


46





7.

1. TOČKA I CRTA – linearna perspektiva s više očišta • • • • • • • • •


•


•



8. Pridodani sadržaji koji se mogu obraditi: 9. Izborni sadržaji: 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

47

linearna perspektiva dva očišta horizont optička iluzija prostorni planovi projekcija kut gledanja istražiti, izraziti i spoznati na temelju projekcije i kuta gledanja te prostornih planova linearnu perspektivu s više očišta razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti linearne perspektive s više očišta u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava

Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i crtačke tehnike: olovka, tuš(drvce, pero, kist), lavirani tuš, flomaster (tamni), ugljen Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Leonardo da Vinci: Perspektivna studija za poklonjenje mudraca, 1482. • Paolo Ucello: Legenda o hostiji • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, matematika: koordinatni sustav; povijest: renesansa; fizika: mjerenje duljina. • Mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija za dramsku igru, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole. • odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju 1. Slijepi učenici usvajaju teoretski.



7.

2. PLOHA – ritmovi: dominacija, alternacija, varijacija, gradacija,

radijacija 1. Ključni pojmovi:


• • • • • • •


•


•



dominacija alternacija varijacija gradacija radijacija uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati na umjetničkom djelu i vlastitom radu dominaciju, alternaciju, varijaciju ploha razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti ritmova plohe u dominaciji, alternaciji, varijaciji, gradaciji, radijaciji u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava

Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad • Likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, flomasteri u boji. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Victor Vasarely; Vega, 1957., sitotisak • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja:događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: glazbena kultura: ritam u glazbi; biologija: ritam u prirodi; tjelesna i zdravstvena kultura: ritam u plesovima. • mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija za dramsku igru, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole • odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju


48



7.

3. BOJA – koloristička perspektiva


• •


•


•


•



• • • •

•

• •

koloristička perspektiva, jarkost boje, dinamika boja uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati jarkost boja, te njihovu dinamiku u prostornim planovima razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti kolorističke perspektive u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.:,promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž, pastel. Predloženo likovno-umjetničko djelo: Maurice de Vlaminck: Bougival, 1905., ulje na platnu André Derain: Most Charing Cross, 1906. Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: fizika: svjetlost. Mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija za dramsku igru, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole. odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju


•


•


1. Slijepi učenici usvajaju teoretski.

49





7.

4. POVRŠINA – ravnoteža i ritam u kompoziciji • • • • •


•


•



simetrija asimetrija omjer uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati simetričnu i asimetričnu ravnotežu i ritam u kompoziciji u umjetničkim djelima i vlastitom radu razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti asimetrične i simetrične ravnoteže i ritma u motivu i izvedbi kompozicije, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava

Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad • Likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, flomasteri u boji. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Nikola Koydl: Feelings, 1999., Ulje na platnu • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Biologija: simetrija i ravnoteža u prirodi. • Mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija za dramsku igru, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole. • odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju


50




7.

5. MASA I PROSTOR – ritam • • • •


•


•



interval alternacija uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati ritam masa u prostoru putem intervala i alternacije razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti alternacije ritma mase i prostora u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad. udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava

Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaža, drveni otpadni materijal, žica. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Astečki kalendar, 16. st., kamen • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Priroda i društvo: uporabni predmeti u starim kulturama: maske, vaze, oruđa; uporabni predmeti danas. Glazbena kultura: intervali, ritam. • Mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija za dramsku igru, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole. • odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju


51


8. razred osnovne škole Predmet: likovna kultura Obvezne nastavne teme iz likovne kulture za 8. razred Plošno oblikovanje – risanje 1. TOČKA I CRTA – crta kao dominanta 2. TOČKA I CRTA – sklad, harmonija likova 3. POVRŠINA – kompozicija linearnih tekstura Plošno oblikovanje – slikanje 4. BOJA – izražajnost boje 5. BOJA – prostorno djelovanje boje 6. POVRŠINA – rekompozicija, fotomontaža Plošno oblikovanje – grafika 7. PLOHA – kontrast – ritam suprotnosti 8. PLOHA – ritam i simetrija likova Prostorno oblikovanje – modeliranje i građenje 9. MASA I PROSTOR – kontrast 10. MASA I PROSTOR – kompozicija Izborne nastavne teme iz likovne kulture za 8. razred Primijenjeno oblikovanje – dizajn 1. TOČKA I CRTA – odnos slike i teksta 2. PLOHA – video, film, digitalna slika 3. BOJA – oblik i boja 4. POVRŠINA – harmonija oblika 5. MASA I PROSTOR – oblikovanje prostornih površina, umjetnička instalacija

52



8.

1. TOČKA I CRTA – crta kao dominanta


• • • • •


•


•



dominanta, dominacija suprotstavljanje uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati crtu kao dominantan element kompozicije razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti crte kao dominante u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (galerije, muzeji, okoliš)

Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i crtačke tehnike: olovka, tuš (drvce, pero), tuškist, lavirani tuš, ugljen. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Piet Mondrian: Drvo jabuke u cvatu, 1912., ulje na platnu • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, hrvatski jezik: glavni lik; glazbena kultura: glazbena tema. • Mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole. • odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju


53



8.

2. TOČKA I CRTA – sklad, harmonija likova







• •

dijagonalna, piramidalna, vertikalna, horizontalna, kružna kompozicija uočiti, vrednovati i spoznati sklad i harmoniju likova u dijagonalnoj, piramidalnoj, vertikalnoj, horizontalnoj i kružnoj kompoziciji • izraziti točkom i crtom sklad i harmoniju likova u odabranoj kompoziciji • razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti harmonije likova u motivu i izvedbi u različitim vrstama kompozicija, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine • pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad • udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava • Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i crtačke tehnike: olovka, tuš (drvce, pero, kist), lavirani tuš, ugljen Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Rembrandt van Rijn: Abrahamova žrtva, 1655., bakropis • Leonardo da Vinci: Bogorodica sa Sv. Anom, 1510., ulje na drvenoj ploči • El Greco: Krist na Maslinskoj gori, 1590. • Mondrian: Broadway Boogie – Woogie, 1943. • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, glazbena kultura: harmonija, glazbena kompozicija. • Mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole. • odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju


54



8.

3. POVRŠINA – kompozicija linearnih tekstura


• • • • •


•


•


• • •

•

• • 8. Pridodani sadržaji koji dosad nisu bili uključeni: 9. Izborni sadržaji:

• •

crtačke teksture grafička modelacija uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati različite kompozicije linearnih tekstura razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehnički materijali i crtačke tehnike: olovka, tuš (drvce, pero, kist), lavirani tuš, flomaster (tamni), ugljen. Predloženo likovno-umjetničko djelo: Albrecht Dürer: Rinoceros, 1515., drvorez Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, biologija: površine u prirodi. Mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole. odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju


55



8.

4. BOJA – izražajnost boje



• • • • •


•


•




56

izražajnost boja asocijativnost boja simbolika uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati izražajnost i simboliku boja razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti izražajnosti asocijativnosti i simbolike boja u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava

Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje. • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, flomasteri u boji. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Franz Marc: Konji • Eduard Munch: Krik, 1893. • Vincent van Gogh: Karavana noću, 1888. • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, fizika: svjetlost i boja. • mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole • odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju 1. Slijepi učenici usvajaju teoretski.



8.

5. BOJA – prtostorno djelovanje boje


• • • •


•


•




57

dinamika planovi prostora izmjenom kontrasta toplih i hladnih boja uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati prostorno djelovanje boje razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti prostornog djelovanja boja u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava

Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad • Likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Paul Gauguin: Tržnica (Ta matete), 1892., ulje na platnu • Mark Rhotko: Crveno, crno, bijelo na žutom, 1955. • Piet Mondrian: Dijamantna slika u crvenom, žutom i plavom, 1925. • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i površina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, glazbena kultura: dinamika. • mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole • odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju 1. Slijepi učenici usvajaju teoretski.



8.

6. POVRŠINA – rekompozicija, fotomontaža


• • • •


•


•

rekompozicija fotomontaža uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati različite mogućnosti rekomponiranja pri izradi fotomontaže razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti rekompozicije površine fotomontaže u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava


Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Robert Rauschenberg: Buffallo II,1964. • Raoul Hausmann: Tatlin kod kuće, 1920., fotomontaža • Max Ernst: Autoportret, 1920., fotomontaža • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i površina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. • mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole


•





58




8.

7. PLOHA – kontrast – ritam suprotnosti


• • •


•


•


•



dinamično statično uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati putem kontrasta ploha statični i dinamični ritam razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti statično – dinamičnoga kontrasta u ritmu ploha u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava

Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnička sredstva i grafičke tehnike: matrica, tiskarska boja, tempera, glicerin, valjak za otiskivanje, monotipija, kartonski tisak, linorez. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Albert Kinert: Otok I, 1957., linorez u boji • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i površina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, glazbena kultura: dinamika, piano/forte, ritam. • mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole • odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju


59



8.

8. PLOHA – ritam i simetrija likova


• •


•


•


•



alternacija, repeticija, ornament, simetrija, ritam ploha uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati kroz ornament alternaciju, repeticiju i simetriju likova. razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti alternacije, repeticije ritma i simetrije likova u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava

Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnička sredstva i grafičke tehnike: matrica, tiskarska boja, tempera, glicerin, valjak za otiskivanje, monotipija, kartonski tisak, linorez. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Victor Vasarely; Vega, 1957., sitotisak • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i površina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, glazbena kultura: ritam, harmonija. • mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole • odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju


60



8.

9. MASA I PROSTOR – kontrast


• •


•


•


•


8 Pridodani sadržaji koji dosad nisu bili uključeni: 9. Izborni sadržaji:

kontrast/suprotnost, stupnjevanje uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati različite stupnjeve kontrasta masa u prostoru te osvijesti izražajnost kompozicije kao cjeline razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti stupnjevanja kontrasta mase i prostora u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava

Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaža, drveni otpadni materijal, žica. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Alesandar, Atenodor, Polidor: Laokont i sinovi, II. st. p.n.e., mramor • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, glazbena kultura: kontrasti u glazbi. Hrvatski jezik: kontrasti u književnosti, kontrasti u filmu. Biologija: kontrasti u prirodi. Tjelesna i zdravstvena kultura: kontrasti u pokretu i plesu. • mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole • odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju


61



8.

10. MASA I PROSTOR - kompozicija


• •


•


•


•




kompozicija: piramidalna, dijagonalna, vertikalna, horizontalna, kružna uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati kontrast mase i prostora u odabranoj kompoziciji razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti kontrasta mase i prostora u odabranoj kompoziciji u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava

Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje, frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad • Likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaža, drveni otpadni materijal, žica Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Stonehenge, 2200. - 1300. g. p.n.e., kamen • Ksenija Kantoci • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, matematika: geometrija. glazbena kultura: muzička kompozicija. • mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole • odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju


62



8.

1. TOČKA I CRTA – odnos slike i teksta


• •


•


•


•




kadar, kadrirati, strip uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati odnos slike i teksta te izraziti vlastitu ideju točkom i crtom kroz nekoliko kadrova stripa razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti kadra i kadriranja kompozicije u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava

Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i crtačke tehnike: olovka, tuš(drvce, pero, kist), lavirani tuš, flomaster (tamni), ugljen. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Andrija Maurović: Sedma žrtva, 1936., tuš, pero, kist, lavirani tuš • Majstor iz Flémallea: Rođenje, 1420., ulje na drvenoj ploči • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, hrvatski jezik: strip. • mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole • odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju


63



8.

2. PLOHA – video, film, digitalna slika


•


•


•


•


•




64

kompozicija u filmu, kadriranje, crta, boja, svjetlo, sjena i kontrast u filmu, vrijeme i pokret u filmu uočiti, vrednovati i spoznati značenje kompozicije, kadriranja, crta, boja, svjetla, sjena i kontrasta te vremena i pokreta u stvaranju filma razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti kadriranja plohe u filmu, videu, digitalnoj slici u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava

Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i crtačke tehnike: olovka, tuš (drvce, pero, kist), lavirani tuš, ugljen Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Norman Mc Laren: Begone Dull Care, 1949., ručno bojani celuloid. • Dušan Vukotić: Surogat, 1961., animirani film • Borivoj Dovniković: Uzbudljiva ljubavna priča, 1989., animirani film • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, hrvatski jezik, medijska kultura: film. • mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole • odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju 1. Slijepi učenici usvajaju teoretski.



8.

3. BOJA – oblik i boja


• •


•


•


•

industrijski dizajn, funkcija, asocijativnost, primijenjena umjetnost uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati značenje boje i oblika u funkciji industrijskog dizajna razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti oblika i boje te značenja; što ih ima industrijski dizajn na funkciju vrednovanja oblika i boja u kompoziciji u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava


Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.:promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Gerrit Rietveld: Stolac, 1917., drvo • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. • mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole


•




65




8.

4. POVRŠINA – harmonija oblika


• •


•


•


•



66

harmonija/sklad oblika uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati svekolika značenja i vrste površina u ostvarenju harmonije oblika. razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti harmoničkih oblika površine u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava

Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.:promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. • Likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, flomasteri u boji. Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Paul Klee: Fuga u crvenom, 1921., akvarel na papiru • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, glazbena kultura: harmonija. • mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole • odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju 1. Prepoznati harmonijski sklad na konkretni predmetima.


LIKOVNA KULTURA RAZRED Izborna tema: 5.

8.

MASA I PROSTOR – oblikovanje prostornih površina, umjetnička

instalacija 1. Ključni pojmovi:

•


•


•


•


•

urbanizam, graditeljstvo, nacionalna baština, engl. park/franc. park, skala, performance, Land Art uočiti, izraziti, vrednovati i spoznati mogućnosti oblikovanja prostornih površina i umjetničkih instalacija kroz primjere urbanizma, graditeljstva, nacionalne baštine, eng./fran. parka, performansa i Land Arta razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih vrijednosti mase i prostora prostornih površina u urbanizmu i umjetničkim instalacijama u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udžbenici, radni listići, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava


Način rada: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. • Metode rada: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje • Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad • Likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaža, drveni otpadni materijal, žica Predloženo likovno-umjetničko djelo: • Robert Smithson: Spiral Jetty, 1970., nasip zemlje u Great Salt Lake, Utah • Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. • Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. • Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... • Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, biologija: ekologija • mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole


•




67


Likovna kultura 5.-8. razreda

Recommend Documents