310
Slađ Slađana Milonković Milonković
i Pirpška Čaki
REČ REČNIK VLASTITIH IMENA STYLOS
311
A A. = Aulus, -i, m. Aulo, rimsko ime -ĭi, m. Apije, rimsko ime App. = App ĭ us us, -ĭ Abā Abās, -antis, m. Abant, kralj u Argu; adi. Abantē Abantēus Abantov; Abant ĭăd ĭădēs, -ae, m. Abantov potomak - ōrum, n. Abdera, grad u Trakiji; Abdē Abdēra, -ō Abdē Abdēr ī tēs, -ae, m. Abderanin Abella, -ae, f. Abela, grad u Kampaniji Abŏ Abŏr ī g ĭ nes nes, -um, m. Aborigini, prvobitni narod u Laciju; prastanovnici Absyrtus, -i, m. Apsirt, Medejin brat Aby Aby¯ dus, -i, f. Abid, grad na Helespontu Acă Acădēm ī a, -ae, f. akademija, filozofska škola u Atini; Acă Acădēm ĭ cus cus, adi. akademski Acă Acădēm ĭ ci ci, -orum, m. akademici, pristalice Platonove filozofije Acă Acădēmus, -i, m. Akadem, gr čki heroj Acă Acămās, -antis, m. Akamant, Tezejev i Fedrin sin -ūs, f. Akanta, Sunč Sunčeva majka Acanthō Acanthō, -ū Acanthus, -i, f. Akant, grad na Halkidiku Acarnā Acarnānes, -um, m. Akarnjani, stanovnici gr čke pokrajine Akarnanije Acarnā Acarnān ĭ a, -ae, f. Akarnanija Acastus, -i, m. Akast, brat Alkestin Acca, -ae, f. Aka, Kamilina drugarica -ĭi, m. Akcije, ime rimskog roda Acc ĭ us us, -ĭ -ēs, f. Aka, fenič feničanski grad Acē Acē, -ē Acerrae, -ārum, f. Acera, grad u Kampaniji Acesta, -ae, f. Acesta (dan. Segesta), grad na Siciliji Acestē Acestēs, -ae, m. Acest, sicilski kralj Achaei, -ōrum, m. Ahajci; Achaeus, adi. ahajski; Achāĭ Achāĭ a, -ae, f. Ahaja Achaemĕ Achaemĕnēs, -is, m. Ahemen, Kirov deda; Achaemĕ Achaemĕn ĭ us us, adi. ahemenski, persijski Achaeus, -i, m. Ahaj, praotac Ahajaca - ārum, f. Aharna, mesto u AtiAcharnae, -ā ci; Acharnā Acharnānus, adi. aharnanski Achā Achātēs, -ae, m. Ahat, Enejin drug
Achĕ Achĕlōus, -i, m. Aheloj (dan. Aspropotamos), reka u Gr čkoj; Achĕ Achĕlōĭ us us, adi. ahelojski Achĕ Achĕron, -ontis, m. Aheront, reka u podzemlju Achillē Achillēs, -is, m. Ahil, gr čki junak; Achillēus, adi. Ahilov, Achill ī ī dēs, -ae, m. potomak Ahilov Ach ī vus vus, adi. = Achaeus, Ach ī vi vi, -ōrum, m. Ahivci, Grci pod Trojom Ac ī l ĭ ĭ us us, -ĭi, m. Acilije, ime rimskog roda; Ac ī l ĭānus ĭānus, adi. Acilijev -ĭdis, m. Acis, reka na Siciliji; pastir Acis, -ĭ Acmō Acmōn ĭ a, -ae, f. Akmonija, grad u Frigiji; -ĭum, m. Akmonci Acmō Acmōnēnses, -ĭ -ārum, f. Akra, grad na Siciliji Acrae, -ā Acraeus, adi. poštovan na vrhovima, epitet Jupiterov i Junonin Acră Acrăgās, -antis, m. Akragant, grad na Siciliji, v. Agrigentum Acr ĭ s ĭ us us, -ĭi, m. Akrisije, kralj u Argu; Acr ĭ siō siōnēus, adi. Akrisijev; Acr ĭ siō siōn ĭ ădēs, -ae, m. Akrisijev potomak Acrŏ Acrŏcĕraun ĭ a, -ōrum, n. Akrokeraunija, rt u Egiptu Acrŏ Acrŏcŏrinthus, -i, f. Akrokorint, korintska tvr đava -ōnis, m. Akteon, Kadmov unuk Actaeō Actaeōn, -ō atički, primorski; Actaei, Actaeus, adi . atič -orum, m. Atič Atičani; Actaea, -ae, f. Atinjanka - ĭi, n. Akcij, Akcijum, rt i grad u Act ĭ ĭ um um, -ĭ Akarnaniji; Act ĭăcus ĭăcus i Act ĭ ĭ us us, adi. akcijski -ŏris, m. Aktor, Enejin drug; Actŏ Actor, -ŏ Actŏr ĭ dēs, -ae, m. potomak Aktorov Acū Acūlĕo, -onis, m. Akuleon, rimski nadimak Braća, naslov jedne Adelphoe, -ōrum, m. Brać Terencijeve komedije Adiă Adiăbēnē, -ēs, f. Adijabena, oblast u Asiriji; Adiă Adiăbēnus, adi. adijabenski Adiā Adiātŏrix, -ĭgis, m. Adijatorig, komanski kralj Admē Admētus, -i, m. Admet, kralj u Tesaliji -ĕi ili Adō -ĭdis, m. Adonis Adō Adōneus, -ĕ Adōnis, -ĭ Adră Adrămyttē myttēum, -i, n. Adramitij, grad u Misiji
312
Adră Adrăna, -ae, f. Adrana, reka u Germaniji Adrastus, -i, m. Adrast, kralj u Argu Adr ĭ a, v. Hadr ĭa Adrū Adrūmētum, -i, n. Adrumet, grad u severnoj Africi Aduă Aduătŭca, -ae, f. Aduatuka, eburonska tvr đava -ōrum, m. Aduatuci, germanski Aduă Aduătŭci, -ō narod u Galiji Aeaea, -ae, f. Eja, ostrvo čarobnice Kirke; Aeaeus, adi. ejski Aeă Aeăcus, -i, m. Eak, kralj eginski; Aeă Aeăc ĭ dēs, -ae, m. Eakov potomak; Aeă Aeăc ĭ dēiEakovićima us, adi. koji pripada Eaković Aeā Aeās, -antis, m. Eant, reka u Gr čkoj Aebū Aebūt ĭ ĭ us us, -ĭi, m. Ebucije, ime rimskoga roda -ārum, f. Eka, grad u Apuliji Aecae, -ā Aecŭ Aecŭlānum, -i, n. Ekulan, grad u Samniju Aeē Aeētēs, -ae, m. Ejet, otac Medejin; Aeē Aeēt ĭ ĭ as, -adis, f. Medeja -ārum, f. Egeja, grad u Makedoniji M akedoniji Aegae, -ā - ōnis, m. Egeon, gigant; morski Aegaeō Aegaeōn, -ō bog (măre) Aegaeum Aegaeus, adi. egejski; (mă Egejsko more -ĭum, f. Egatska ostrva Aegā Aegātes, -ĭ Aegeus, -ĕi, m. Egej, kralj atinski; Aeg ī des, -ae, m. Egejev potomak Aegiă Aegiălĕus, -i, m. Egijalej, Medejin brat Aeg ĭ mŏrus, -i, f. Egimor, ostrvo kod Kartagine između Atike Aeg ī na na, -ae, f. Egina, ostrvo izmeđ i Argolide; Aeg ī nētae, -ārum, m. Eginjani Aeg ĭ n ĭ um um, -ĭi, n. Eginij, grad u Makedoniji Aeg ī sos sos, -i, f. Egis, grad u Meziji, na Dunavu Aegisthus, -i, m. Egist, Tijestov sin, ubica Agamemnona Aeg ĭ um um, -ĭi, n. Egij, grad u Ahaji; Aeg ĭ -ĭum, ēnsis, -e, adi. egijski; Aeg ĭēnses ĭēnses, -ĭ m. Egijani -ēs, f. Egla, jedna od Najada, vodeAeglē Aeglē, -ē nih nimfi Aegos flū flūmen, Egos, reka i grad na Hersonesu
Aegyptus, -i, f. Egipat, zemlja; Aegypt ĭă ĭăcus i Aegypt ĭ ĭ us us, adi. egipatski; Aegyp-ĭi, m. Egipć Egipćanin t ĭ us us, -ĭ ličnost Aegyptus, -i, m. Egipat, mitološka lič Ael ĭ ĭ us us, adi. Elije, rimski rod -ūs, f. Aelo, ime jedne Harpije Aëllō Aëllō, -ū Aem ĭ l ĭ ĭ us us, adi. Emilije, stari patricijski rimski rod; Aem ĭ l ĭānus ĭānus, adi emilijski; Aem ĭ l ĭāna ĭāna, -ōrum, n. Emilijana, rimsko predgrađ predgrađe Aemō Aemōna, -ae, f. Emona (dan. Ljubljana) Aenā Aenār ĭ a, -ae, f. Enarija, vulkansko ostrvo kod Kampanije Aenē Aenēa, -ae, f. Eneja, grad na Halkidici; Aeneā Aeneātes, .-um, m. Enejani Aenēā Aenēāss, -ae, m. Eneja, sin Anhisa i Venere; Aenĕă Enejević; Aenē Aenĕăd dēs, -ae, m. Enejević Aenē-ĭdis, f. Enejida, Vergilijev ep is, -ĭ Aeniā Aeniānes, -um, m. Enijani, narod u južnoj Tesaliji Aenō Aenōna, -ae, f. Nin u Dalmaciji Aenos, -i, f. En, 1) grad u Trakiji; 2) m. reka u Reciji (dan. In); Aen ĭ us us, adi. enski; Aen ĭ i, -ō -ōrum, m. Enjani Aeŏ Aeŏles, -um, m. Eoljani, jedno od tri glavna gr čka plemena; Aeŏ Aeŏl ĭ ĭ a, -ae, f. Eolija Aeŏ Aeŏlus, -i, m. Eol, 1) bog vetrova; 2) jedan Trojanac; 3) Helenov sin; Aeŏ Aeŏl ĭ ĭ Eolović des, -ae, m. Eolović Aequi, -ōrum, m. Ekvi, italski narod na granici Lacija Aërŏ Aërŏpē, -ēs, f. Aeropa, majka Agamemnona i Menelaja Aërŏ Aërŏpus, -i, m. Aerop, brdo u Iliriji -ăris, m. Ezar, reka u Italiji Aesar, -ă Aesch ĭ nēs, -is, m. Eshin, gr čko ime Aeschў Aeschўlus, -i, m. Eshil, pisac gr čkih tragedija; Aeschў Aeschўlēus, adi. eshilski, Eshilov Aescŭ Aescŭlāp ĭ us us, -ĭi, m. Eskulap, bog lekarske veštine Aesern ĭ a, -ae, f. Esernija, grad u Samniju Aesis, -is, m. Ezis, reka u Umbriji -ŏnis, m. Eson, Jasonov otac; Acsŏ Aesō Aesōn, -ŏ Acsŏn ĭ dēs, -ae, m. Esonov sin = Jason Aesō Aesōpus, -i, m., Ezop, Ezop gr čki basno pisac; Aesō Aesōpēus i Aesō Aesōp ī us us, adi. ezopski, Ezopov gradić u Laciju Aesŭ Aesŭla, -ae, f. Ezula, gradić
313
Aethă Aethăl ĭ ĭ a, -ae, f. Etalija, gr čko ime za ostrvo Ilvu (dan. Elba) Aeth ĭŏpes ĭŏpes, -um, m. Etiopljani (uopšte crnci); Aeth ĭŏp ĭŏp ĭ a, -ae, f. Etiopija; crnačka zemlja Aethra, -ae, f. Etra, Tezejeva majka Aetna, -ae, f. Etna, vulkan na Siciliji - ōrum, m. Etoljani; Aetō Aetō Aetōli, -ō Aetōl ĭ ĭ a, -ae, f. Etolija, oblast u Gr čkoj; Aetō Aetōl ĭ ĭ cus cus, adi. etolski; Aetolis, idis, f. Etolka; Aetō Aetō (hēros) = Diomed l ĭ ĭ us us (hē Afrā Afrān ĭ us us, -ĭi, m. Afranije, 1) rimski pisac komedija; 2) Pompejev pristalica -ōrum, m. Afrikanci; Afer, -fra, -frum, Afri, -ō adi. afrič afrički; Afr ĭ cānus, adi. afrič afrički; afrički; Afr ĭ cus Africus, adi. afrič cus, -i, m. jugozapadni vetar ličAgă Agămēdes, -is, m. Agamed, mitološka lič nost Agă Agămemnon, -ŏnis, m. Agamemnon, mikenski kralj; Agă Agămemnŏ memnŏn ĭ us us, adi. Agamemnonov, agamemnonski Agă Agăthŏ thŏcles, -is, m. Agatokle, sirakuški tiranin Agă Agăthyrna, -ae, f. Agatirna, grad na Siciliji - ōrum, m. Agatirsi, skitski naAgă Agăthyrsi, -ō rod Agā Agāvē, -ēs, f. Agava, Kadmova ćerka, mitološka lič ličnost Agedincum, -i, n. Agedink, grad u Galiji Agelastus, -i, m. Agelast (Koji se nikad ne smeje), rimsko porodič porodi čno ime Agē Agēnor, -ŏris, m. Agenor, Kadmov otac; Agē Agēnŏrĕus, adi. Agenorov, agenorski; Agĕ Agĕnŏr ĭ des des, -ae, m. Agenorov potomak Agē Agēs ĭ lāus, -i, m. Agesilaj, spartanski kralj -ĭdis, m. Agis, ime nekih spartanskih Agis, -ĭ kraljeva Aglăŏ Aglăŏphon phon, -ontis, m. Aglaofont, gr čki slikar Aglaurus, -i, f. Aglaura, Kekropova ćerka Agnō Agnōn ĭ des des, -ae, m. Agnonid, atinski govornik Agō Agōnāl ĭ ĭ a, -ĭum, n. agonalije, svetkovina boga Janusa; Agō Agōnālis, e. adi. agonalski
Agr ĭ gentum gentum, -i. n. ( gr čki gr č k i Acr ăgas) Agrigent, grad na Siciliji porodično ime Agrippa, -ae, m. Agripa. porodič nekih poznatih Rimljana Agripp ī na na, -ae, f. Agripina. 1) Kaligulina majka; 2) Neronova majka Agripp ī nēnses, -ium. m. Agripinci, stanovnici grada Colō Col ōnĭa Agripp ī Agripp ī nēnsis (dan. Keln) Agy ī eus eus, -ĕi ili -ĕos, m. Agijej, nadimak Apolonov Agў Agўr ĭ um um, -ĭi, n. Agirij, grad na Siciliji; Agў Agўr ĭ nēnses, ĭum, m. Agirci porodi čno Ahā Ahāla, -ae, m. Ahala, rimsko porodič ime Aharna, -ae, f. Aharna, grad u Etruriji Ahenobarbus, -i, m. Ahenobarb (Crveno bradi), rimsko porodič porodično ime Aiax, -ācis, m. Ajaks, Ajant, ime dvojice slavnih gr čkih junaka pod Trojom Alba, -ae, f. Alba, ime nekih gradova; Alba Longa, grad u Laciju; Albā Albānus, adi. albanski; Albā -ōrum, m. Albanci Albāni, -ō Albā Albān ĭ a, -ae, f. Albanija, oblast na Kaspijskom moru Albinus, -i, m. Albin (Beli), nadimak rimske porodice Alb ĭ nŏvānus, -i, m. Albinovan, ime nekih Rimljana porodi čno Alb ī nus nus, -i, m. Albin, rimsko porodič ime Albis, -is, m. Laba, reka u Germaniji (dan. Elba) -ĭi, m. Albije, ime rimskog roda Alb ĭ us us, -ĭ Albŭ Albŭnĕa, -ae, f. Albuneja, ime jedne nimfe i sumpornog izvora Alburnus, -i, m. Alburn, brdo u Lukaniji Alcaeus, -i, m. Alkej, gr čki lirski pesnik Alcă Alcămĕnes, -is, m. Alkamen, gr čki vajar, Fidijin uč učenik Alceus, -ĕi, m. Alkej, Heraklov deda; AlAlkejević = Herakle c ī des des, -ae, m. Alkejević Alc ĭ b ĭădes ĭădes, -is, m. Alkibijad, slavni atinski politič političar i vojskovođ vojskovođa Alc ĭ dămas, -antis, m. Alkidamant, gr čki govornik feački kralj Alc ĭ nŏus, -i, m. Alkinoj, feač
314 -ŏnis, m. Alkmeon, mitoloAlcmaeo(n), -ŏ ška lič ličnost Alcmē Alcmēna, -ae, f. Alkmena, Heraklova majka -ōnis, m. Alkon, mitološka lič ličnost Alco, -ō -ūs, f. Alekto, ime jedne Furije Alecto, -ū - ōrum, m. Alemani, savez gerAlĕ Alĕmanni, -ō manskih plemena Alē Alēsia, -ae, f. Alezija, grad u Galiji Alexandr ī a, -ae, f. Aleksandrija, grad u Egiptu; Alexandr ī nus nus, adi. aleksandrijski; Alexandr ī ni ni, -ōrum, m. Aleksandrinci Alf ēnus, -i, m. Alfen, rimski pravnik -ĭi, m. Alfije, ime rimskog roda Alf ĭ us us, -ĭ Alg ĭ dus dus, -i, m. Algid, brdo u Laciju gradić u Laciju Alg ĭ dum dum, -i, n. Algid, gradić All ĭ ĭ a, -ae, f. Alija, reka u Laciju Allŏ Allŏbrŏ brŏges, -um, m. Alobrožani, galski narod; Allobrŏ Allobrŏg ĭ cus cus, adi. alobroški -ōnis, m. Almon, potok kod Rima Almo, -ō Alō Al ōeus eu s, -ĕi, m. Aloej, gigant; Alōī Al ōī dae dae , -ārum, m. Alojević Alojevići (Efijalt i Ot) -ĭum, f. Alpi; Alp ĭ ci -ōrum, m. AlAlpes, -ĭ ci, -ō pinci; Alp ī nus nus, adi. alpski Alphē Alphēus, -i, m. Alfej, 1) reka na Peloponezu; 2) reč rečni bog Als ĭ um um, -ĭi, n. Alzij, grad u Etruriji; Alsiēnsis, -e, adi. alzijski Alyattes, -is, m. Alijat, lidijski kralj, Krezov otac Amalthē Amalthēa, -ae, f. Amalteja, nimfa koja je odgojila Jupitera Amarinćanka, nadiAmă Amărynthis, -ĭdis, f. Amarinć mak Dijanin Amā Amāsis, -is, m. Amazis, egipatski kralj Amă Amăthū thūs, -untis, m. Amat, Amatunt, 1) junak; 2) grad na Kipru Amā Amāzon, -ŏnis, f. Amazonka; Amā Amāzŏn ĭ us, adi. amazonski Ambarri, -orum, m. Ambari, galski narod Ambiā Ambiāni, -ōrum, m. Ambijani, belgijski narod - ī gis, gis, m. Ambioriks, eburonski Amb ĭŏrix ĭŏrix, - ī poglavica -ōrum, m. Ambivarić Ambivarićani, belAmb ĭ văr ī ti ti, -ō gijski narod
Ambră Ambrăc ĭ a,- ae, f. Ambrakija (dan. Arta), grad u Epiru; Ambră Ambrăciē ciēnsis, -e adi. ambrakijski; Ambră Ambrăciē ciēnses, -ĭum, m. Ambrakijci; Ambră (sĭnus) AmAmbrăc ĭ us us (sĭ brakijski zaliv Amĕ Amĕr ĭ a, -ae, f. Amerija, grad u Umbriji; Amĕ Amĕr ī nus nus, adi. amerijski Am ī naeus naeus, adi. aminejski, iz Amineje, oblasti u Kampaniji Am ī sia sia, -ae, f. Amizija, 1) reka u Germaniji (dan. Ems); 2) tvr đava na toj reci Am ĭ ternum ternum, -i, n. Amitern, grad u sabinskoj zemlji; Am ĭ tern tern ī ni ni, -ōrum, m. Amiternjani Ammon, -ōnis, m. Amon, egipatsko i li bijsko božanstvo Amph ĭăr ĭărāus, -i, m. Amfijaraj, heroj u Argu Amphictўŏ Amphictўŏnes nes, -num, m. amfiktioni, savez manjih plemena u Gr čkoj - ŏnis, m. Amfion, Niobin muž; Amph ī on on, -ŏ Amphiŏ Amphiŏn ĭ us us, adi. amfionski, Amfionov Amph ĭ pŏlis, -is, f. Ampfipolj, grad u Makedoniji; Amph ĭ pŏl ĭ ĭ tānus, adi. amfi poljski Amph ĭ tr ī tr ī tē, -ēs, f. Amfitrita, Neptunova žena, boginja mora Amph ĭ trў trўo, -ōnis, m. Amfitrion, tebanski kralj, Alkmenin muž Amū Amūl ĭ ĭ us us, -ĭ-ĭi, m. Amulije, kralj u Albi Longi Amyntā Amyntās, -ae, m. Aminta, ime nekih makedonskih kraljeva Ană Anăcharsis, -ĭdis, m. Anaharzis, skitski filozof Ană Anăcrĕ crĕon, -ontis, m. Anakreont, gr čki lirski pesnik Anā Anās, -ae, m. Ana (dan. Gvadijana), reka u Španiji Anaxă Anaxăgŏras, -ae, m. Anaksagora, gr čki filozof Anaxarchus, -i, m. Anaksarh, gr čki filozof Anax ĭ mander mander, -dri, m. Anaksimandar, gr čki filozof Anax ĭ mĕnes, -is, m. Anaksimen, gr čki filozof Anch ī ses ses, -ae, m. Anhiz, Enejin otac; Anadi. Anhisov, Anch ī s ĭădes ch ī sēus, adi ĭădes, -ae, m. Anhisov potomak, Eneja
315
Ancō Ancōna, -ae, f. Ankona, grad na Jadranskom moru Ancus, -i, m. Anko, rimski kralj Ancy¯ra, -ae, f. Ankira (dan. Ankara), grad u Galatiji; Ancy Ancy¯rā ¯r ānus, adi. ankirski Andes, -ĭum, m. i Andecā Andecāvi, -ōrum, m. Andi, galsko pleme Andriscus, -i, m. Andrisk, makedonski rob Andrŏ Andrŏmăchē chē, -ēs, f. Andromaha, Hektorova žena Andrŏ Andrŏmĕda, -ae, f. Andromeda, Persejeva žena Andrŏ Andrŏn ī cus cus, -i, m. Andronik, gr čko ime Andros, -i, f. Andar, jedno od kikladskih ostrva An ĭ o, -ōnis i -ēnis, m. Anion (dan. Teverone), reka u Laciju -ĭi, m. Anije, ime rimskog roda Annius, -ĭ Antaeus, -i, m. Antej, gigant, sin Zemlje Antemnae, -ārum, f. Antemna, sabinski grad -ŏris, m. Antenor, Trojanac Antē Antēnor, -ŏ Ant ĭ ĭ cўra, -ae, f. Antikira, ime triju gr čkih gradova -ēs, f. Antigona, Edipova ćerka Ant ĭ ĭ gŏnē, -ē Ant ĭ ĭ gŏnus, -i, m. Antigon, ime nekih sirijskih i makedonskih kraljeva Ant ĭ ĭ lŏchus, -i, m. Antiloh, Nestorov sin Ant ĭ ĭ măchus, -i, m. Antimah, gr čki epski pesnik Antiŏ Antiŏch ī a, -ae, f. Antiohija, 1) grad u Siriji; 2) grad u Kariji; Antiŏ Antiŏchē chēnses, -ĭum, m. Antiohijci Ant ĭŏchus ĭŏchus, -i, m. Antioh, ime mnogih sirijskih kraljeva Ant ĭ ĭ păter, -tri, m. Antipatar, 1) makedonski vojskovođ vojskovođa; 2) ime nekih filozofa Ant ĭ ĭ phă phătes, -ae, m. Antifat, 1) lestrigonski kralj; 2) Enejin pratilac osnivač kiAntisthĕ Antisthĕnes, -is, m. Antisten, osnivač nič ničke filozofske škole -ĭi, n. Ancij, grad u Laciju Ant ĭ ĭ um um, -ĭ Antō Antōn ī nus nus, -i, m. Antonin, ime rimskih careva; Antonin ĭānus ĭānus, adi. antoninski Antō Antōn ĭ us us, -ĭi, m. Antonije, rimsko ime; Antō Antōniā niānus, adi. antonijski, Antoni jev; Antō Antōniā niāni, -ōrum, m. Antonijeve pristalice
Anў Anўtus, -i, m. Anit, jedan od Sokratovih tužilaca Apella, -ae, m. Apela, ime mnogih jevrejskih oslobođ oslobođenika, kasnije pojam Jevreja Apelles, -is, m. Apel, gr čki slikar Apenn ī nus nus, -i, m. apeninske planine u Italiji -ĕi, m. Afarej, 1) kralj u MeseAphă Aphărĕus, -ĕ niji; 2) jedan kentaur -ārum, f. Apiola, grad u Laciju Ap ĭŏlae ĭŏlae, -ā Egipćana Apis, -is, m. Apis, sveti bik kod Egipć Apollo, -ĭnis, m. Apolon, bog proricanja, poezije i muzike, sunca Apollō Apollōn ĭ a, -ae, f. Apolonija, ime nekih gradova; Apollō Apollōn ĭātae ĭātae, -ārum, m. Apolonjani App ĭ us us, -ĭi, m. Apije, rimsko ime; App ĭ us, adi. Apijev, apijski; App ĭānus ĭānus, adi. Apijev, apijski Apŭ Apŭlēius, -i, m. Apulej, ime rimskog roda Apū Apūl ĭ ĭ a, -ae, f. Apulija, oblast u donjoj Italiji Aqu ĭ lēia, -ae, f. Akvileja, Oglej, grad u gornjoj Italiji li čAqu ĭ lo lo, -ōnis, m. Akvilon, mitološka lič nost, otac Kalaisa i Zeta, muž Oritijin L aciju Aqu ī num num, -i, n. Akvin, grad u Laciju Aqu ī tān ĭ a, ae, f. Akvitanija, oblast u Galiji; Aqu ī tānus, adi. akvitanski; Aqu ī -ōrum, m. Akvitanci tāni, -ō Ară Arăbes, -um, m. Arapi; Ară Arăbs, -bis, adi. arapski; Ară -ōrum, m. Arapi Arăbi, -ō -ēs, f. Arahna, mitološka prelja Arachnē Arachnē, -ē Arar ili Ară Arăris, -is, m. Arar, reka u Galiji Arā Arātus, -i, m. Arat, gr čki pesnik Araxes, -is, m. Araks, ime dve reke u Aziji -ōrum, n. Arbela, mesto u Asiriji Arbē Arbēla, -ō Arcă Arcăd ĭ a, -ae, f. Arkadija, oblast u Gr čkoj; Arkađani Arcă Arcădes, -um, m. Arkađ Arcĕ Arcĕs ĭ las las, -ae, m. Arkesilaj, gr čki filozof Archĕ Archĕlāus, -i, m. Arhelaj, gr čki filozof Arch ĭ as as, -ae, m. Arhija, gr čki pesnik Arch ĭ lŏchus, -i, m. Arhiloh, gr čki pesnik Archy Archy¯ tas, -ae, m. Arhita, gr čki filozof Arctos, -i, f. 1) Veliki i Mali medved (sazvežđ zvežđe); 2) Severni pol Arctū Arctūrus, -i, m. Arktur, najsvetlija zvezda u sazvežđ sazvežđu Volara
316
Arduenna (silva), -ae, f. Ardenska šuma Arēŏ Arēŏp păgus, -i, m. Areopag, 1) brežuljak u Atini; 2) vrhovni sud u Atini na tom brežuljku Arĕ Arĕthū thūsa, -ae, f. Aretuza, 1) izvor; 2) nimfa Arē Arēus, -i, m. Arej, gr čki filozof Arg ī lētum, -i, n. Argilet, deo grada Rima Arg ĭ nūsae, -arum, f. Arginuze, tri ostrva kod Eolide -ūs, f. Argo, mitski brod; ArgonauArgō Argō, -ū -ārum, m. Argonauti tae, -ā sam o nom. no m. i acc .); pl . Argi , Argos, n. ( samo -ōrum, m. Arg, oblast na Peloponezu; Arg ī vus vus, adi. argivski; Arg ī vi vi, -orum, m. Argivci Argus, -i, m. Arg, mitski stooki čuvar Ar ĭ adna adna, -ae, f. Arijadna, k ći Minoja Ar ī m ĭ num num, -i, n. Arimin (dan. Rimini); grad u Umbriji; Ar ī m ĭ nēnses, -ium, m. Ariminjani Ariobarză Ariobarzănes, -is, m. Ariobarzan, persijsko ime pevač i sviAr īōn īōn, -ŏnis, m. Arion, gr čki pevač rač rač u kitaru Ariŏ Ariŏvistus, -i, m. Ariovist, kralj Sveva ličnost Aristaeus, -i, m. Aristej, mitološka lič Aristarchus, -i, m. Aristarh, aleksandrijski gramatič gramatičar Arist ī ī des des, -is, m. Aristid, 1) atinski državnik; 2) gr čki ljubavni pesnik Aristippus, -i, m. Aristip, gr čki filozof -ōnis, m. Ariston, ime dvojice gr čAristo, -ō kih filozofa Aristŏ Aristŏdēmus, -i, m. Aristodem, 1) tragički glumac; 2) tiranin u Kumi Aristŏ Aristŏg ī ton ton, -ŏnis, m. Aristogiton, slavni Atinjanin Aristŏ Aristŏphă phănes, -is, m. Aristofan, pesnik stare gr čke komedije Aristŏ Aristŏtĕles, -is, m. Aristotel, gr čki filozof Aristus, -i, m. Arist, gr čki filozof Armĕ Armĕn ĭ a, -ae, f. Jermenija, oblast u Maloj Aziji; Armĕ -ĭi, m. Jermenin; ArArmĕn ĭ us us, -ĭ mĕn ĭ us us, adi. jermennski Arm ĭ n ĭ us us, -ĭi, m. Arminije, poglavica germanskog plemena Heruska Arnus, -i, m. Arno, reka u Italiji
Arpi, -ōrum, m. Arpi, grad u Apuliji; Arp ī nus nus, adi. arpski; Arp ī ni ni, -ōrum, m. Arpinjani Arp ī num num, -i, n. Arpin, grad u Laciju -ĭi , n. Arecij (dan. Areco), grad Arrē Arrēt ĭ ĭ um um, -ĭ u Etruriji; Arrē Arrēt ī ī nus nus, adi. arecijski; Arećani Arrē Arrēt ī ī ni ni, -orum, m. Areć Artaxerxes, -is, m. Artakserks, ime persijskih kraljeva Artĕ Artĕm ī s ĭ a, -ae, f. Artemizija, kraljica u Kariji koja je podigla Mauzolej - ōrum, m. Arvernjani, galski naArverni, -ō rod -ĭi, m. Askanije, Enejin sin Ască Ascăn ĭ us us, -ĭ učiAsclē Asclēp ĭădes ĭădes, -ae, m. Asklepijad, lekar i uč telj govorništva Ascra, -ae, f. Askra, grad u Beotiji As ĭ a, -ae, f. Azija; Mala Azija; As ĭāt ĭāt ĭ ĭ cus cus, adi. azijski; maloazijski -ĭi, m. Azinije, ime rimskog roda As ĭ n ĭ us us, -ĭ Aspā Aspās ĭ ia ia, -ae, f. Aspazija, Periklova žena Assă Assărăcus, -i, m. Asarak, trojanski kralj Assў Assўr ĭ a, -ae, f. Asirija; Assў Assўr ĭ us us, adi. asirski; Assў Assўr ĭ us us, ĭi, m. Asirac -ēs, f. Astarta, fenič feničanska boginja Astartē Astartē, -ē Astўă Astўăges ges, -is, m. Astijag, medski kralj Astўă Astўănax nax, -actis, m. Astijanakt, Hektorov sin Atella, -ae, f. Atela, grad u Kampaniji; Atellānus, adi. atelanski; Atellā Atellānus, -i, m. Atelanac -ārum, f. Atina, gr čki grad; Athē Athē Athēnae, -ā Athēniē ni ēnsis, e, adi . atinski; Athē Ath ēniē ni ēnses, -ĭum, m. Atinjani Athos ili Athon, -ōnis, m. Atos, planina na Halkidiku, (dan. Sveta gora) Atlā Atlās, -antis, m. 1) Atlas, planina u Mauretaniji; 2) Atlant, div koji na ramenima drži nebeski svod; Atlantē Atlantēus, adi. atlantski, Atlantov Atrĕ Atrĕbătes, -um, m. Atrebati, pleme u Galiji Atreus, -i, m. Atrej, Agamemnonov i Menelajev otac Attă Attălus, -i, m. Atal, ime pergamskih kraljeva Att ĭ ĭ ca ca, -ae, f. Atika, oblast u Gr čkoj; Att ĭ ĭ atički ce, adv. atič
317 r imskog roda Auf ĭ d ĭ us us, -ĭ-ĭi, m. Aufidije, ime rimskog Auf ĭ dus dus, -i, m: Aufid, reka u Apuliji, (dan. Ofanto) Avgusta, -ae, f. Augusta, 1) u carsko vreme nadimak careve žene; 2) ime nekih gradova, npr. Augusta Vindel ĭ ĭ cōrum Augzburg Augustus, -i, m. Avgust, nadimak rimskih careva; Augustus, adi. avgustovski, Avgustov -ĭdis, f. Aulida, grad u Beotiji Aulis, -ĭ Aulus, -i, m. Aulo, rimsko ime Ausŏ Ausŏnes, -um, m. Auzoni, italska plemena na zapadnoj obali Italije; Ausonia, -ae, f. Auzonija Avā Avār ĭ cum cum, -i, n. Avarik, galski grad Avent ī ī nus nus, i, m. Aventin, jedan od sedam rimskih brežuljaka Avernus, -i, m. Avernsko jezero i ulaz u podzemlje; Avernus i Avernā Avernālis, -e, adi. avernski Axŏ Axŏna, -ae, f. Aksona, reka u Galiji ( dan. Ena)
B
Băbўlon, -onis, f. Vavilon; Băbўlōn ĭ a, -ae, f. Vavilonija; Babў Babўlōn ĭ us us, adi. vavilonski; Băbўlōn ĭ us us, ii, m. Vavilonac Bacchā Bacchānāl ĭ ĭ a, -ĭum, n. Bahanalije, svetkovina Bahova Bacchus, -i, m. Bah, bog vina Bactra, -ōrum, n. Baktra, glavni grad u Baktrijani Baetis, -is, m. Betis, reka u Španiji, ( dan. Gvadalkivir) -ārum, f. Baje, kampanski grad; BāBāiae, -ā iānus, adi. bajski Bălĕāris ĕāris, -e, adi. balearski; Bălĕāres ĕāres, -ium, m. Balearci; Bălĕār ĕār ĭ cus cus, adi. balearski Barcā Barcās, -ae, m. Barka, kartaginsko ime; -ōrum, Barc ī nus nus, adi. Bar čin; Barc ī ni ni, -ō m. potomci Barke Bassă Bassăreus, -i, m. Basarej, pridev Bahov -ōrum, m. Batavi, germanski narod Bătāvi, -ō
Belgae, -ārum, m. Belgi; Belg ĭ cus cus, adi. belgijski; Belg ĭ um um, -i, n. Belgija Bellŏ Bellŏvăci, -ōrum, m. Belovaci, galski narod Bĕnĕventum, -i, n. Benevent, grad u Italiji Bĕrĕn ī cē, -ēs, f. Berenika, egipatska kraljica Bestia, -ae, f. Bestija (Zver), rimsko porodič dično ime B ĭās ĭās, -antis, m. Bijant, gr čki mudrac Bibracte, -is, n. Bibrakta, grad u Galiji B ī thy¯ ni, -ōrum, m. Bitini; B ī thy¯ n ĭ cus cus i B ī thy¯ nus , adi. bitinski; B ī thy¯ n ĭ a, -ae, f. Bitinija -ōnis, m. Biton, gr čko ime B ĭ ton ton, -ō B ĭ tŭr ĭ ges ges, -um, m. Biturigi, galski narod Bocchus, -i, m. Bokh, mauritanski kralj Beoćani; Boeō Boeō Boeōti, -orum, m. Beoć Boeōt ĭ ĭ a, ae, f. Beotija; Boeō Boeōt ĭ ĭ us us, adi. beotski -ōrum, m. Boji, galski narod Bŏii, -ō Bŏmilcar, -ăris, m. Bomilkar, kartaginski vojskovođ vojskovođa Bŏna Dĕa, -ae, f. Bona Dea, rimska boginja zemlje i plodnosti dan. Bonna, -ae, f. Bona, grad u Germaniji ( dan Bon) Bŏnōn ĭ a, -ae, f. Bononija (dan. Bolonja) Bŏrўsthĕ sthĕnes, -is, m. Boristen, reka u Sarmatiji (dan. Dnjepar) između Bospŏ Bospŏrus, -i, m. Bosfor, moreuz izmeđ Evrope i Azije vođa Brennus, -i, m. Bren, galski vođ -ĕi, m. Brijarej, storuki div Briă Briărĕus, -ĕ Br ĭ gantes gantes, -um, m. Briganti, britanski narod; Brigant ĭ ĭ cus cus, adi. brigantski -ĭdis, f. Briseida, mitološka lič ličnost Br ī sēĭ s, -ĭ Br ĭ tann tann ĭ a, -ae, f. Britanija (Engleska); Br ĭ tann tann ĭ cus cus, adi. britanski; Br ĭ tannus tannus, -i, m. Britanac Brix ĭ a, -ae, f. Briksija, grad u Italiji ( dan. Breša) Brohus, -i, m. Broh (Zubat), rimsko porodič dično ime Brundis ĭ um um, -ĭi, n. Brundizij ( dan. Brindizi); Brund ĭ s ī nus nus, adi. brundizijski; Brund ĭ s ī nus nus, -i, m. Brundizijac Brutt ĭ ĭ i, -ōrum, m, Brutiji, stanovnici južne Italije; Bruttius, adi. brutijski
318
Brū Brūtus, -i, m. Brut (Životinjski glup) nadimak rimske porodice u rodu Junija Būcĕphă phălus, -i, m. Bukefal, konj Aleksandra Velikoga Burd ĭ găla, -ae, f. Burdigala, grad u Galiji (dan. Bordo) -ĭdis, m. Buzirid, egipatski kralj Būs ī r ĭ s, -ĭ -ĭi, n. Vizant; Byzant ĭ Byzant ĭ Byzant ĭ um um, -ĭ Byzant ĭ us us, adi. Vizantski; Byzant ĭ -ĭi, m. Vizantinac ĭ us us, -ĭ
C
C. = Gāius, Gaj, rimsko ime Cn. = Gnaeus, -i, m. Gnej, rimsko ime ličnost Cācus, -i, m. Kako, mitološka lič osnivač Tebe; CadCadmus, -i, m. Kadmo, osnivač mēus, adi. Kadmov, kadmejski; Cadmēa, -ae, f. tebanska tvr đava -ōrum, m. Kadurci, galsko pleme Cădurci, -ō Caec ĭ l ĭ ĭ us us, -ĭ-ĭi, m. Cecilije, ime rimskog roda Caec ĭ na na, -ae, m. Cecina, ime rimske porodice Caecŭ Caecŭbum, -i, n. Cekub, vinorodno polje u Kampaniji; Caecŭ Caecŭbus, adi. cekupski Cael ĭ ĭ us us, ĭi, m. Celij, 1) ime rimskog roda; 2) rimski brežuljak; Caeliā Caeliānus, adi. celijski Caen ī na na, -ae, f. Cenina, grad u Laciju; Caen ī nus nus, adi. ceninski; Caen ī nēnses, -ĭum, m. Ceninci Caere, n. indecl . Cera, grad u Etruriji Caesar, -ăris, m. Cezar (bujne kose, Kosati), rimsko porodič porodično ime roda Julija; Caesă Caesăr ĭānus ĭānus, adi. Cezarov, cezarski; -ōrum, m. Cezarove pristaCaesă Caesăr ĭāni ĭāni -ō lice Caesă Caesărēa, -ae, f. Cezareja, grad u Kapadokiji, Mauritaniji, Palestini Cāiēta, -ae, f. Kajeta, grad i rt u Kampaniji (dan. Gaeta) Călăbr ĭ a, -ae, f. Kalabrija, oblast u južnoj Italiji Calchā Calchās, -antis, m. Kalhant, gr čki prorok pod Trojom Călēdŏn ĭ a, -ae, f. Kaledonija, oblast u Škotskoj
-ĭum, f. Kales, kampanski grad; CāCales, -ĭ lēnus, adi. kaleski Căl ĭ ĭ gŭla, -ae, m. Kaligula, nadimak rimskog cara Gaja Call ĭ ĭ cră crăt ĭ ĭ das das, -ae, m. Kalikratid, spartanski vojskovođ vojskovođa Call ĭ ĭ măchus, -i, m. Kalimah, gr čki pesnik Call ĭŏp ĭŏpē, -ēs, f. Kaliopa, jedna od devet muza Calpurn ĭ us us, -ĭi, m. Kalpurnije, ime rimskog roda; Calpurniā Calpurniānus, i Calpurn ĭ us, adi. Kalpurnijev -ūs, f. Kalipso, nimfa Călypsō lypsō, -ū Camb Ca mbyy¯ ses se s, -is, m. Kambiz, 1) otac Kira Starijeg; 2) sin Kira Starijeg Cămēna, -ae, f. Kamena, nimfa izvora; proroč proročica Cămillus, -i, m. Kamil, nadimak rimskog roda Furija Campā Campān ĭ a, -ae, f. Kampanija, oblast u Italiji; Campā Campānus, adi. kampanski; Campā Campānus, -i, m. Kampanac Cān ĭ d ĭ us us, -ĭi, m. Kanidije, ime rimskog roda Căn ī n ĭ us us, -ĭi, m. Kaninije, ime rimskog roda Cannae, -ārum, f. Kana, grad u Apuliji; Cannē Cannēnsis, e, adi. kanski Cantă Cantăbr ĭ a, -ae, f. Kantabrija, provincija u Španiji Cănŭlēius, -i, m. Kanulej, ime rimskog roda Căp ĭ tōl ĭ ĭ um um, ĭi, n. Kapitol, jedan od sedam rimskih brežuljaka; Căp ĭ tōl ī ī nus nus, adi. kapitolski Cappă Cappădŏc ĭ a, -ae, f. Kapadokija, zemlja u Maloj Aziji; Cappă Cappădŏces, -um, m. stanovnici Kapadokije, Kapadokijci Căprĕ prĕae, -ārum, f. Kapreja (dan. Kapri), ostrvo kod Napulja Căpŭa, -ae, f. Kapua, grad u Kampaniji -ўos, m. Kapis, mitološka lič li čnost Căpys, -ў Cār ĭ a, -ae, f. Karija, zemlja u Maloj Aziji; Cār ĭ cus cus, adi. karijski; Cāres, ĭum, m. Karani proročica; Carmentis, -is, f. Karmenta, proroč Carmentā Carmentālis, -e, adi. Karmentin
319
Carnĕă Carnĕădes des, -is, m. Karnead, gr čki filozof Carnū Carnūtes, -um, m. Karnuti, galsko pleme -ĭnis, f. Kartagina, grad u AfriCarthā Carthāgo, -ĭ ci; Carthā Carthāg ĭ n ĭēnsis ĭēnsis, e, adi. kartaginski, punski; Carthā Carthāg ĭ n ĭēnsis ĭēnsis, -is, m. Kartaginjanin Cassandra, -ae, f. Kasandra, Prijamova ćerka, trojanska proroč proročica -ĭi, m. Kasije, ime rimskog roda Cass ĭ Cass ĭ us us, -ĭ ličCastor, -ŏris, m. Kastor, mitološka lič nost, brat Poluksov Căt ĭ ĭ l ī ī na na, -ae, m. Katilina, poznati Rimljanin; Căt ĭ l ī ī nār ĭ us us, adi. Katilinin Căto, -ōnis, m. Katon, nadimak rimskog roda Porcija Cătullus, -i, m. Katul, rimski lirski pesnik, nadimak rimske porodice (Štene) Caucă Caucăsus, -i, m. Kavkaz, planina u Aziji Caud ĭ um um, ĭi, n. Kaudij, samnitski grad; Caud ī nus nus, adi. kaudijski - ŏ pis, m. Kekrop, mitološka lič ličCĕcrops, -ŏ nost; Cĕcrŏ crŏp ĭ us us, adi. Kekropov; Cecrŏ crŏp ĭ a, -ae, f, grad Atina; Cecrŏ Cecrŏp ĭ des des, -ae, m. Kekropov potomak Cĕlĕres, -um, m. rimski konjanici za vreme kraljeva -ārum, m. Kelti, Gali Celtae, -ā ličCentaurus, -i, m. Kentaur, mitološka lič nost; Centaurē Centaurēus, adi. kentaurski, Kentaurov Cēphissus, -i, m. Kefis, reka u Gr čkoj Cēp ĭ o, o, -ōnis, m. Cepion (Prodavac crnog luka), rimsko porodič porodi čno ime Cĕraun ĭ i Montes ili Cĕraun ĭ a, -orum, n. keraunske planine, Keraunija, planine u Epiru Cerbĕ Cerbĕrus, -i, m. Kerber, troglavi pas u podzemlju - ĕris, f. Cerera, boginja useva; CĕCĕres, -ĕ -ĭum, reā reālis, -e, adi. Cererin; Cĕreā reāl ĭ ĭ a, -ĭ n. Cererina svetkovina Chaerō Chaerōnēa, -ae, f. Heroneja, grad u Beotiji Chă Chălcis, -ĭdis, f. Halkida, grad na Eubeji; Chalc ĭ d ĭ cus cus, adi. halkidski, Chalc ĭ Halkiđanin dēnsis, -is, m. Halkiđ
Chaldaea, -ae, f. Haldeja, južna Vavilonija; Chaldăĭ Chaldăĭ cus cus i Chaldaeus, adi. haldejski; Chaldaei, -ō -ōrum, m. Haldejci Chă Chăron, -ontis, m. Haron, brodar u podzemlju, koji duše umrlih prevozi u Had Chă Chărybdis, -is, f. Haribda, opasan vir u sicilskom moreuzu -ōrum, m. Hati, germansko pleme Chatti, -ō Cherrŏ Cherrŏnēsus ili Chersŏ Chersŏnēsus, i, f. Herson, Hersones, poluostrvo 1) trač tra čki na Helespontu; 2) taurski ( dan. Krim) Chĕ Chĕrusci, -ōrum, m. Herusci, germansko pleme Ch ĭ maera maera, ae, f. Himera, mitološko čudovište Ch ĭ us us, -i, f. Hij, ostrvo u Egejskom moru -ōnis, m. Hiron, jedan od Kentaura Ch ī ron ron, -ō hrišćanin, Christiā Christiā Christiānus, -i, m. hrišć Christiāhrišćanski Christus, i, m. Hrinus, adi. hrišć stos Chry¯ sēs, -ae, m. Hris, Apolonov sveštenik; Chr y¯ sēĭ s, -ĭ - ĭdis, f. Hriseida, njegova ćerka - ōnis, m. Ciceron (Leblebija), rimC ĭ cĕro, -ō sko porodič porodično ime roda Tulijevaca C ĭ l ĭ ĭ c ĭ a, -ae, f. Kilikija, zemlja u Maloj Aziji; C ĭ l ĭ ĭ ces ces, -um, m. Kilikijci; C ĭ l ĭ ĭ cēnsis, -e, i C ĭ l ĭ ĭ c ĭ us us, adi. kilikijski -ĭi, m. Cilnije, ime rimskog rim skog roda Ciln ĭ us us, -ĭ Cimbri, -ōrum, m. Kimbri, germansko pleme C ĭ mon mon, -ōnis, m. Kimon, poznati atinski vojskovođ vojskovođa -ĭi, m. Cincije, ime rimskog roda Cinc ĭ us us, -ĭ C ī nĕās ĕās, -ae, m. Kineja, Pirov poslanik Cingĕ Cingĕtŏrix, -igis, m. Cingetoriks, galski knez Cinna, -ae, m. Cina, rimski nadimak Circē Circē, -ēs, f. Kirka, čarobnica; Circaeus, adi. Kirkin Cirta, -ae, f. Kirta, grad u Numidiji C ĭ thaeron thaeron, -onis, m. Kiteron, planina u Beotiji -ĭi, m. Klaudije, KloClaud ĭ us us ili Clō Clōd ĭ us us, -ĭ dije, rimski rod; Clō Clōdiā diānus, adi. Klodijev Cleanthes, -is, m. Kleant, gr čki filozof Clĕŏ Clĕŏbis bis, -is, m. Kleobis, gr čko ime
320 -ōnis, m. Kleon, poznati Atinjanin Clĕ Clĕon, -ō Clĕŏ Clĕŏpatra patra, -ae, f. Kleopatra, 1) gr čko ime; 2) egipatska kraljica -ūs, f. Klio, jedna od devet muza Cl īō īō, -ū Clisthĕ Clisthĕnes, is, m. Klisten, atinski državnik Cl ī ī tus tus, -i, m. Klit, vojvoda Aleksandra Velikoga -ĭi, m. Klelije, rimsko ime Cloel ĭ ĭ us us, -ĭ -ūs, f. Kloto, jedna od tri Parke Clō Clōthō thō, -ū Clў Clўtaem(n)estra, -ae, f. Klitem(n)estra, Agamemnonova žena Cn ĭ dus dus, -i, f. Knid, grad u Kariji; Cn ĭ d ĭ us, adi. knidski Cŏcles, -ĭtis, m. Koklit, nadimak rimskog junaka Horacija Cōcy¯ tus, -i, m. Kokit, reka u podzemlju Cŏdrus, -i, m. Kodro, atinski kralj Coel ĭ ĭ us us, ĭi, m. Celije, rimski rod - ōrum, m. Kolhi, Kolhiđ Kolhiđani narod Colchi, -ō na Crnom moru; Colch ĭ cus cus, adi. kolhidski; Colchis, -ĭ -ĭdis, f. Kolhida Collā Collāt ĭ ĭ a, -ae, f. Kolatija, sabinski grad; Collā Collāt ī ī nus nus, adi. kolatijski Cŏlōnēus, adi. kolonski, koji pripada brežuljku Kolonu kraj Atine Cŏnon, -ōnis, m. Konon, poznati atinski strateg Constant ī ī nŏpŏlis, -is, f. Konstantinopolj, Carigrad Consus, -i, m. Konsus, rimsko božanstvo; Consuā Consuāl ĭ ĭ a, -ĭum, n. svetkovina u čast Konsusa Cŏrax, -ăcis, m. Koraks, gr čki učitelj govorništva u Sirakuzi Corcy Corcy¯ ra, -ae, f. Korkira (dan. Krf), ostrvo u Jonskom moru Corc Corc y¯ ra N ĭ gra gra, ostrvo u Jadranskom moru (dan. Kor čula) Cordŭ Cordŭba, ae, f. Korduba (dan. Kordoba), grad u Španiji Cŏrinna, -ae, f. Korina, gr čka pesnikinja Cŏrinthus, -i, f. Korint, grad na Peloponezu; Cŏrinth ĭ us us, adi. korintski; CŏKorinćanin rinth ĭ us us, ĭi, m. Korinć Cŏr ĭŏli ĭŏli, -ōrum, m. Korioli, grad Volska; -ōrum, m. Korioljani Coriolā Coriolāni, -ō -ĭi, m. Kornelije, rimski rod Cornē Cornēl ĭ ĭ us us, -ĭ
Cŏrōnēa, -ae, f. Koroneja, beotski grad; Cŏrōnēnsis, adi. koronejski; Cŏrōnēn-ĭum, m. Koronejci, Koronejani ses, -ĭ Cors ĭ ca ca, -ae, f. Korzika, ostrvo u Sredozemnom moru; Corsus, adi. korzikanski; Corsi, -ō -ōrum, m. Korzikanci Cŏrўbantes, -um, m. Koribanti, Kibelini sveštenici; Cŏrўbant ĭ bant ĭ us us, adi. koribantski Cŏ(o)s, -i, f. Kos, ostrvo u Egejskom moru; Cŏus, adi. koski; Cŏi, -ō -ōrum, m. stanovnici Kosa, Košani -ўis, m. Kotis ime trač tračkih kraljeva Cŏtys, -ў Crassus, -i, m. Kras (Glupak), nadimak rimske porodice atički komedioCră Crăt ī ī nus nus, -i, m. Kratin, atič graf Cră Crătippus, -i, m. Kratip, gr čki filozof Crĕ Crĕmĕra, -ae, f. Kremera, reka u Etruriji li čCrĕ Crĕon, -ŏntis, m. Kreont, mitološka lič nost Crē Crēta, -ae, f. Krit, ostrvo u Sredozemnom moru; Crē Krićanin; Crē Crēs, -ētis, m. Krić Crētēnsis, -e i Cretaeus, adi. kritski Crĕū Crĕūsa sa, ae, f. Kreusa, 1) Jasonova žena; 2) Enejina žena Cr ĭ t ĭ ĭ as as, -ae, m. Kritija, jedan od tridesetorice tirana u Atini Cr ĭ tŏbūlus, -i, m. Kritobul, 1) Sokratov učenik; 2) lekar Aleksandra Velikog Croesus, i, m. Krez, lidijski kralj Crŏ Crŏto(n), -onis, m. Kroton, grad u južnoj Italiji; Crŏ Crŏtōniā niātes, ae, m. Krotonjanin, Krotonci; Crŏ Crŏtōniē niēnsis, -e, adi. krotonski Ctē Ctēs ĭ phon phon, -ontis, m. Ktesifont, atinski državnik Cūmae, -ārum, f. Kuma, grad u Kampaniji; Cūmānus, adi. kumski; Cūmānus, -i, m. Kumanac Cunctā Cunctātor, -ōris, m. Kunktator (Oklevalo), nadimak G. Fabija Maksima, glavnokomandujuć nokomandujućeg protiv Hanibala Cŭp ī do do, -inis, m. Kupidon, bog ljubavi, Venerin sin -ōrum, m. Kurijaciji, albanski rod Curiā Curiāt ĭ ĭ i, -ō -ĭi, m. Kurije, rimski rod Cŭr ĭ us us, -ĭ Curt ĭ ĭ us us, ĭi, m. Kurcije, rimski rod
321
Cўbĕlē, ēs, f. Kibela, frigijska boginja Cўclă clădes, -um, f. Kikladi, grupa ostrva u Egejskom moru Cўclops, -opis, m. Kiklop, mitološka lič ličnost; Cyclō Cyclōp ĭ us us, adi. kiklopski -ēs, f. Kilena, planina u Arkadiji; Cyllē Cyllēnē, -ē Cyllē Cyllēn ĭ us us, adi. kilenski, Merkurov nadimak -ēs, f. Kima, grad u Eolidi; Cy¯ maC y¯ mē, -ē eus, adi. kimski; Cy¯ maeu maeuss, -i, m. Kimljanin kiničke Cўn ĭ cus cus, -i, m. kinik, pristalica kinič fizozofije; adi. kinič kinički Cўnŏsarges, is, n. Kinosarg, atinska gimnazija -ārum, f. Kinoskefale, dva Cўnoscĕ noscĕphă phălae, -ā brežuljka u Tesaliji Cynthus, -i, m. Kint, planina na ostrvu Delu; Cynth ĭ us us i Cynth ĭ a, kintski (nadimak Apolona i Dijane) Cyprus, -i, f. Kipar, ostrvo u Sredozemnom moru; Cypr ĭ us us, adi. kiparski; Cypr ĭ a, -ae, f. Kipranka = Venera Cypsĕ Cypsĕlus, -i, m. Kipsel, korintski tiranin Cy¯ rēnē, -ēs, f. Kirena, grad u Africi; Cy¯ rēna ĭ cus cus, adi. i Cy¯ rēnēnsis, -e, adi. kirenski; Cy¯ rēnēnses, -ĭ -ĭum, m. Kirenjani osnivač persijske držaCy¯ rus, -i, m. Kir, 1) osnivač ve; 2) Artakserksov brat Cўthē thēra, -orum, n. Kitera, ostrvo pored Lakonije; Cўthĕ thĕrēĭ us us, adi. kiterski; Cў-ĭdis, f. Kiterka = Venera thĕ thĕrēis, -ĭ Cy¯ z ĭ cus cus, -i, f. Kizik, grad na Propontidi; Kizičani Cy¯ z ĭ cēni, -orum, m. Kizič
D
D. = Dĕc ĭ mus mus, Decim, rimsko ime (istočna Ugarska, Dāc ĭ a, -ae, f. Dakija, (istoč Erdelj i Rumunija); Dāc ĭ us dački; us, adi. dač -ōrum, m. Dač Dačani Dāci, -ō Daedă Daedălus, -i, m. Dedal, gr čki umetnik iz mitskog doba Dalmă Dalmăt ĭ ĭ a, -ae, f. Dalmacija; Dalmă Dalmăt ĭ ĭ cus cus, adi. dalmatski; dalmatinski; Dalmă Dalmătae, -arum, m. Dalmati; Dalmatinci
Dămascus, -i, f. Damask, grad u Siriji Dāmocles, -is, m. Damokle, gr čko ime Dāmōn, -onis, m. Damon, gr čko ime Dănăē, -ēs, f. Danaja, Persejeva majka; -ĭi, m. Persej Dănăēĭ us us, -ĭ Dănăus, -i, m. Danaj, praotac Grka; Dănăidae, -ārum, m. Grci; Dănăus, adi. danajski, gr čki -ĭi, m. Dunav (gornji deo) Dānŭv ĭ us us, -ĭ -ēs, f. Dafna, mitološka lič li čnost Daphnē Daphnē, -ē Dardă Dardănus, -i, m. Dardan, praotac Trojanaca; Dardă Dardăn ĭ us us, adi. dardanski; Dar-ōrum, m. Dardanci dăni, -ō -ĕi, m,. Darije, persijski kralj Dārēus, -ĕ Dātis (acc. -in), m. Datis, persijski vojskovođđa skovo -ĭi, m. Decije, rimski rod Dĕc ĭ us us, -ĭ Her aklova žena Dēĭăn ēĭăn ī ra ra, ae, f. Dejanira, Heraklova Dēiŏtărus, -i, m. Dejotar, kralj u Galatiji Dēĭ phŏ phŏbus, -i, m. Dejfob, Prijamov sin Dēlos, -i, f Del, ostrvo u Egejskom moru Delphi, -ōrum, m. Delfi, Apolonovo proroč ročište; Delphicus, adi. delfski Dēmărātus, -i, m. Demarat, gr čko ime Dēmētr ĭ us us, -ĭi, m. Demetrije, Dimitrije, gr čko ime Dēmŏcr ĭ tus tus, -i, m. Demokrit, gr čki filozof Dēmosthĕ mosthĕnes, -is, m. Demosten, gr čki govornik Dentas, -ātis, m. Dentat (Zubati), rimsko porodič porodično ime Deucă Deucăl ĭ ĭ on on, -ōnis, m. Deukalion, gr čko mitsko ime Diā Diāna, -ae, f. Dijana, rimska boginja lova i meseca D ĭ caearchus caearchus, -i, m. Dikearh, gr čki filozof osnivač KarD ī do do, -ōnis i -us, f. Didona, osnivač tagine i kartaginska kraljica -ōnis, m. Dion, gr čko ime D ĭ o(n), -ō Dioclē Dioclētiā tiānus, -i, m. Dioklecijan, rimski car Diŏ Diŏdŏtus, -i, m. Diodot, gr čki filozof Diŏ Diŏgĕnes, -is, m. Diogen, gr čki filozof Diŏ Diŏmēdes, -is, m. Diomed, gr čki junak pod Trojom -ĭi, m. Dionizije, gr čko ime Diŏ Diŏny¯ s ĭ us us, -ĭ braća KaDioscū Dioscūri, -ōrum, m. Dioskuri, brać stor i Poluks D ī ph ph ĭ lus lus, -i, m. Difil, gr čki komediograf
322
Dōdōna, -ae, f. Dodona, grad u Epiru; Dōdōnaeus, adi. dodonski Dŏlābella, -ae, m. Dolabela, nadimak rimske porodice roda Kornelija -ōnis, m. Dolon, trojanski uhoda Dŏlon, -ō Dŏm ĭ tiā tiānus, -i, m. Domicijan, rimski car -ĭi, m. Domicije, rimski rod Dŏm ĭ t ĭ ĭ us us, -ĭ Dōres, -um, m. Dorci; Dōr ĭ cus cus, adi. dorski; način Dōr ĭ ce ce, adv. dorski, na dorski nač Drĕ Drĕpănum, -i, n. Drepanon, grad na Siciliji (dan. Trapani) Drŭĭ Drŭĭ dae dae, -ārum, m. druidi, galski sveštenici porodično ime Drū Drūsus, -i, m. Druz, rimsko porodič Drўă Drўădes des, -um, f. Drijade, nimfe šuma, gorske vile Dūbis, -is, m. Dubis, reka u Galiji Dŭī l ĭ ĭ us us, ĭi, m. Dulije, rimski rod Drač), Dyrră Dyrrăch ĭ um um, -ĭi, n. Dirahij (dan. Drač grad u Iliriji
E
slonovače naEburnus, -i, m. Eburn (Od slonovač činjen), rimsko porodič porodi čno ime Ebū Ebūrōnes, -um, m. Eburoni, galsko pleme -ōrum, n. Ekbatana, glavni grad Ecbă Ecbătăna, -ō u Mediji tračko pleme; Edō Edōni, -ōrum, m. Edonci, trač Edō Edōnus, adi. edonski Elĕ Elĕa, -ae, f. Eleja, grad u Lukaniji; Eleā Eleāt ĭ ĭ cus, adi. elejski; Eleā Eleātes, -ae, m. Elejanin -ĭi, m. Elicije, Jupiterov nadimak El ĭ ĭ c ĭ us us, -ĭ El ĭ ĭ s, -ĭdis, f. Elida, oblast u Gr čkoj; Elē ElēEliđanin us, adi. elidski; Eleus, -i, m. Eliđ -ŏris, m. Elpenor, Odisejev drug Elpē Elpēnor, -ŏ -ĭi, n. Elizij, boravište blaženih Elў Elўs ĭ um um, -ĭ Endў Endўm ĭ on on, -onis, m. Endimion, lep mladić dić iz gr čke mitologije En ī pĕus, -i, m. Enipej, reka u Gr čkoj Enna, -ae, f. Ena, grad na Siciliji; Ennē Ennēnsis, -is, m. Enjanin -ĭi, m. Enije, rimski pesnik Enn ĭ us us, -ĭ Epă Epăm ī nondas nondas, -ae, m. Epaminonda, poznati tebanski državnik
Ephĕ Ephĕsus, -i, f. Efes, grad u Maloj Aziji; Ephĕ Ephĕs ĭ us us, adi. efeski; Ephĕ Ephĕs ĭ us us, ĭi, m. Efežanin Ephialtes, -is, m. Efijalt, gr čki izdajnik Ep ĭ charmus charmus, -i, m. Epiharm, gr čki pisac komedija Ep ĭ cūrus, -i, m. Epikur, gr čki filozof; Ep ĭ -ōrum, cūrēus, adi. epikurski; Ep ĭ cūrēi, -ō m. Epikurove pristalice Ep ĭ daurus daurus, -i, f. Epidaur (dan. Dubrovnik) Epimĕ Epimĕn ĭ des des, -is, m. Epimenid, poznati prorok i pesnik sa Krita Ep ī rus rus, -i, f. Epir, oblast u Gr čkoj; Ep ī rēnsis, -e, adi. epirski; Ep ī rōtes, -ae, m. Epirci -ūs, f. Erato, jedna od devet muza Eră Erătō, -ū Eratosthĕ Eratosthĕnes, -is, m. Eratosten, gr čki matematič tematičar Erĕ Erĕbus, -i, m. Ereb, bog tame; carstvo mrtvih Erĕ Erĕchtheus, -ei, m. Erehtej, atinski kralj; Erechthē Erechthēus, adi. Erehtejev Erĕ Erĕtr ĭ a, -ae, f. Eretrija, grad na Eubeji; Erĕ Erĕtriē triēnsis, -e, adi. eretrijski; Erĕ Erĕtriēnsis, -is, m. Eretrijac Erichthŏ Erichthŏn ĭ us us, -ĭi, m. Erihtonije, mitološka lič ličnost -ēs, f. Erina, gr čka pesnikinja Erinnē Erinnē, -ē ličnost Eriphy Eriphy¯ la, -ae, f. Erifila, mitološka lič Eryx, -ўcis, m. Eriks, planina na Siciliji; erički Erў Erўc ī nus nus, adi. erič - ārum, f. Eskvilin, jedan od seEsqu ĭ l ĭ ĭ ae ae, -ā dam rimskih brežuljaka; Esquil ī ī nus nus, adi, eskvilijski Etĕŏ Etĕŏcles cles, -is, m. Eteokle, Edipov sin Etrū Etrūr ĭ a, -ae, f. Etrurija, oblast u Italiji; Etruscus, adi. etrurski; Etrusci, -orum, m. Etrurci li čEuander, -dri, m. Euandar, mitološka lič nost Euboea, -ae, f. Eubeja, ostrvo u Egejskom moru Eucl ī ī des des, -is, m. Euklid, 1) gr čki filozof; 2) matematič matematičar iz Aleksandrije Eumĕ Eumĕnes, -is, m. Eumen, ime pergamskih kraljeva
323
Eumĕ Eumĕn ĭ des des, -um, f. Eumenide, boginje srdžbe, Furije osniva č eleuEumolpus, -i, m. Eumolp, osnivač sinskih misterija; Eumolp ĭ dae dae, -ārum. m. Potomci Eumolpa, Eumolpidi, porodica sveštenika u Atini Euphorbus, -i, m. Euforb, Trojanac Euphŏ Euphŏr ĭ on on, -ōnis, m. Euforion, gr čki pesnik Euphrā Euphrātes, -is, m. Eufrat, reka u Aziji -ĭdis, m. Eupolid, gr čki pisac koEupŏ Eupŏlis, -ĭ medija Eur ī pĭ pĭdes, -is, m. Euripid, gr čki pisac tragedija feničanskog Eurō Eurōpa, -ae, f. Europa, 1) k ći fenič kralja; 2) (Evropa) deo sveta Eurō Eurōtas, -ae, m. Eurot, reka u Lakoniji Eury¯ b ĭădes ĭădes, -is, m. Euribijad, lakedemonski kralj -ēs, f. Euridika, Orfejeva žena Eurў Eurўd ĭ cē, -ē Eux ī nus nus Pontus, Crno more Euterpē Euterpē, -ēs, f. Euterpa, jedna od devet muza
F
-ĭi, m. Fabije, rimski rod Făb ĭ us us, -ĭ -ĭi, m. Fabricije, rimski rod Fabr ĭ c ĭ us us, -ĭ -ārum, f. Fezule, grad u Etruriji; Faesŭ Faesŭlae, -ā Faesŭ Faesŭlānus, adi. fezulski -ĭi, m. Falcidije, rimski rod Falc ĭ Falc ĭ d ĭ us us, -ĭ - ōrum, m. Faleriji, grad u Etruriji; Fălĕr ĭ i, -ō fališćanski Făliscus, adi. falerijski, fališć Fălernus, adi. falernski; Fălernum sc. vī num num, falernac, falernsko vino li čnost, kaFaunus, -i, m. Faun, mitološka lič snije šumski bog Faustŭ Faustŭlus, -i, m. Faustul, pastir koji je odgojio Romula i Rema ,-ĭi, m. Favonije, 1) topli zapadFăvōn ĭ us us,-ĭ ni vetar; 2) rimsko ime Fĕrĕnt ī ī num num, -i, n. Ferentin (dan. Ferento), grad u Italiji -ĭi, m. Feretrije, Jupiterov nadiFerĕ Ferĕtr ĭ tr ĭ us us, -ĭ mak
Fērōn ĭ a, -ae, f. Feronija, staroitalska boginja Fescenn ī nus nus, adi. fesceninski F ī dēnae, -ārum, f. Fidena, grad u Laciju; -ātis, m. Fidenjanin, Fidenac Fidē Fidēnas, -ā -ĭi, m. Fidije, Jupiterov nadimak F ĭ d ĭ us us, -ĭ Fimbria, -ae, m. Fimbrija (Koji nosi šiške), rimsko porodič porodično ime Flā Flām ĭ n ĭ us us, -ĭi, m. Flaminije, rimski rod; Flamin ĭānus ĭānus, adi. flaminijski -ĭi, m. Flavije, rimski rod Flā Flāv ĭ us us, -ĭ cve ća i Flō Flōra, -ae, f. Flora, rimska boginja cveć proleć proleća Florent ĭ ĭ a, -ae, f. Florencija, grad u Etruriji (dan. Firenca) Rečna vrata, jedna od Flū Flūmentā mentāna Porta, Reč vrata grada Rima kroz koja se dolazilo na Marsovo polje -ēi, m. Fontej, rimski rod Fontē Fontēius, -ē Form ĭ ae ae, -ārum, f. Formije, grad u Laci ju; Formiā Formiānus, adi. formijski Franci, -ōrum, m. Franci; Franc ĭ a, -ae, f. Franač Franačka zemlja; Francus, adi. franački -ōrum, m. Frizi, germansko pleme Fr ī s ĭ i, -ō -ĭi, m. Fufije, rimski rod Fūf ĭ us us, -ĭ -ĭi, m. Fulvije, rimski rod Fulv ĭ us us, -ĭ -ĭi, m. Furije, rimski rod Fūr ĭ us us, -ĭ
G
Găb ĭ i, -ōrum, m. Gabiji, grad u Laciju; Găb ī nus nus, adi. gabijski; Găb ī nus nus, -i, m. Gabinajnin, Gabijac -ĭi, m. Gabinije, rimski rod Gab ī n ĭ us us, -ĭ Gādes, -ĭum, f. Gad (dan. Kadiz), grad u Španiji; Gād ī tāni, -ō -ōrum, m. Gađ Gađani Gaetū Gaetūli, -ōrum m. Getuli, stanovnici današnjeg Maroka; Gaetū Gaetūlus i Gaetū Gaetūl ĭ ĭ cus, adi. getulski Gāius, i, m. Gaj, rimsko ime - ārum, m. Galati, keltsko pleme; Gălătae, -ā Gălăt ĭ ĭ a, -ae, f. Galatija, oblast u Maloj Aziji Gălătēa, -ae, f. Galateja, gr čko ime
324
Galba, -ae, f. Galba (Trbušasti), rimsko porodič porodično ime Găl ĭ ĭ laei laei, -orum, m. Galilejci, narod u Palestini Gall ĭ ĭ a, ae, f. Galija (dan. Francuska); Gallus, i, m. Gal (dan. Francuz); Gall ĭ ĭ cus cus, adi. galski (dan. francuski) porodični naGallus, -i, m. Gal, rimski porodič dimak Gănges, -is, m. Gang, reka u Indiji Gănўmēdes, -is, m. Ganimed, peharnik na Olimpu Gărumna, -ae, m. Garumna (dan. Garona), reka u Galiji Gĕmōn ĭ ae ae (sc. scalae), gemonske stepenice na Kapitolu Gĕnăbum, -i, n. Genab (dan. Orlean), grad u Galiji Gĕnăva, ae, f. Genava (dan. Ženeva), grad u Helvetiji Gĕnŭa, -ae, f. Genua (dan. Đenova), grad u Italiji Gergŏ Gergŏv ĭ a, -ae, f. Gergovija, grad u Galiji (dan. Klermon-Feran) Germā Germān ĭ a, -ae, f. Germanija; Germā Germānus i Germā Germān ĭ cus cus, adi. germanski; Germā Germā-ōrum, m. Germani ni, -ō -ŏnis, m. Gerion, mitski kralj Gērўon, -ŏ -ārum, m. Geti, trač tračko pleme Gĕtae, -ā G ĭ gas gas, -antis, m. Gigant; Gigantē Gigantēus, adi. gigantski Glaucus, -i, m. Glauk, morski bog -ĭi, n. Gordij, grad u Frigiji Gord ĭ um um, -ĭ Gorg ĭ as as, -ae, m. Gorgija, gr čki sofist eš će u pl .), .), Gorgona, Gŏrgo, -ŏnis, f. (č eš čudovište u Hadovim dvorima Gŏrgŏ rgŏnĕus, adi. Gorgonin (Čavka), rimsko poGracchus, i, m. Grah (Č rodič rodično ime Graec ĭ a, -ae, f. Gr čka; Graecus, -i. m. Grk; Graecus, adi. gr čki Grā Grāius v. Graecus Gўas, -ae, m. Gij, storuki div Gy¯ ges, -is, m. Gig, lidijski kralj
H
Hădr ĭ a, -ae, f. i Adr ĭ a, -ae, f. Adrija, italski grad; Hadriā Hadriānus, adi. adrijski; Hadrijan (ime cara); Hadriā (măre), Hadriāt ĭ ĭ cum cum (mă Jadransko more -ōrum, m. Edui, galsko pleme Haedŭ Haedŭi, -ō Haemŏ Haemŏn ĭ a, -ae, f. Hemonija, staro ime za Tesaliju; Haemŏ Haemŏn ĭ us us, adi. hemonski, tesalski Haemus, -i, m. Hem, planina u Trakiji, (dan. Balkan) Hăl ĭ ĭ carnassus carnassus, -i, f. Halikarnas, grad u Kariji; Hăl ĭ ĭ carnassē carnassēnsis, -is, m. Halikarnašanin -ўos, m. Halis, reka u Maloj Aziji Hălys, -ў Hămādrў drўas, -ădis, f. Hamadrijada, šumska nimfa -ăris, m. Hamilkar, kartaginsko Hămilcar, -ă ime Hănn ĭ bal bal, -ălis, m. Hanibal, kartaginski vojskovođ vojskovođa -ōnis, m. Hanon, kartaginsko ime Hanno, -ō Harmŏ Harmŏd ĭ us us, -ĭi, m. Harmodije, poznati Atinjanin Harpă Harpălus, -i, m. Harpal, gr čko ime biće, Harpy¯ ĭ a, -ae, f. Harpija, mitološko bić demon oluje Hasdrŭ Hasdrŭbal, -ălis, m. Hazdrubal, Hanibalov brat Muččitelj samoHĕautont ī ī mōrūmĕnos = Mu ga sebe, naslov Terencijeve komedije -ēs, f. Heba, gr čka boginja mladosti Hēbē, -ē Hĕbraeus, adi. jevrejski Hĕbrus, -i, m. Hebar, reka u Trakiji (dan. Marica) Hĕcātē, -ēs, f. Hekata, podzemna boginja čarolija -ŏris, m. Hektor, Prijamov sin, troHector, -ŏ janski junak Hĕcŭba, -ae, f. Hekaba, Prijamova žena Hĕcўra == Svekrva, naslov Terencijeve komedije Hĕlĕna, -ae, f. Helena, Menelajeva žena Hĕlĕnus, -i, m. Helen, Prijamov sin Hĕl ĭ ĭ con con, -onis, m. Helikon, planina u Beotiji; Hĕl ĭ ĭ cōn ĭ us us, adi. helikonski
325
Hĕllē llē, -ēs, f. Hela, Friksova sestra, mitološka lič ličnost Hellespontus, -i, m. Helespont (dan. Dardaneli); Hellespont ĭ ĭ us us, adi. helespontski; Hellespont ĭ ĭ us us, -ĭi, m. stanovnik Helesponta -ārum, m. heloti, robovi u Sparti Hēlōtae, -ā Helvē Helvēt ĭ a, -ae, f. Helvetija (dan. Švajcarska); Helvē Helvēt ĭ ĭ us us, adi. helvetski; Helvē Helvē-ĭi, m. Helvet t ĭ us us, -ĭ Hēphaest ĭ ĭ on on, -ōnis, m. Hefestion, prijatelj Aleksandra Velikog Hērāclē clēa, -ae, f. Herakleja, grad u Gr čkoj; Heraclĕē Heraclĕēnses nses, ium, m. Heraklejci, Heraklejani Heracl ī ī tus tus, -i, m.-Heraklit, gr čki filozof -ĕi, n. Herkulanum, grad u Hercŭ Hercŭlānĕum, -ĕ Italiji, zasut lavom vulkana Vezuva; Hercŭ Hercŭlānēnsis, -e, adi. herkulanski gr č Hercŭ Hercŭles, -is, m. Herkul ( gr č. Herakle), mitski junak; Hercŭ Hercŭlānĕus i Hercŭ Hercŭlĕus, adi. herkulski, Herkulov Hercў Hercўnia silva, Hercinska šuma, skup nemač mačkih planina (dan. Švarcvald) -ĭi, m. Herenije, rimski rod Herenn ĭ us us, -ĭ Hermă Hermăgŏras, -ae, m. Hermagora, gr čki učitelj govorništva Hermes, -ae ili Herma, -ae, m. Hermes, bog; u pl . herme, Hermesovai kipovi - ēs, f. Hermiona, ćerka MeneHerm ĭŏn ĭŏnē, -ē laja i Helene Hermus, -i, m. Herm, reka u Lidiji Hern ĭ ci ci, -ōrum, m. Hernici (”gorštaci”), pleme u Laciju istoričar Hērŏdŏtus, -i, m. Herodot, gr čki istorič Hēs ĭŏdus ĭŏdus, -i, m. Hesiod, gr čki pesnik večernjač ernjača, VeHespĕ Hespĕrus, -i, m. zvezda več černjač ernjača Hespĕ Hespĕr ĭ a, -ae, f. Hesperija, zapadna zemlja, Italija za Grke, Španija za Rimljane H ī bēres, -um, m. Iberi, narod u Španiji H ĭ bern bern ĭ a, -ae, f. Irska -ōnis, m. Hijeron, sirakuški tiranin; Hiĕ Hiĕro, -ō Hiĕ Hiĕrōn ĭ cus cus, adi. Hijeronov Hiĕ Hiĕrōnўmus, -i, m. Hijeronim, gr čko ime Hiĕ Hiĕrŏsŏlўma, -ōrum, n. i -ae, f. Jerusalim; Hiĕ Hiĕrŏsŏlўmār ĭ us us, adi. jerusalimski H ī mĕra, -ae, f. Himera, grad na Siciliji
Hipparchus, -i, m. Hiparh, 1) Pisistratov sin; 2) gr čki matematič matematičar i astronom Hipp ĭ as as, -ae, m. Hipija, 1) Pisistratov sin; 2) sofist Hippŏ Hippŏcră crătes, -is, m. Hipokrat, poznati gr čki lekar Hippŏ Hippŏcrē crēnē, -ēs, f. Hipokrena, izvor koji je kopitom otvorio Pegaz na Helikonu Helikonu Hippŏ Hippŏdămē, -ēs, f. Hipodamija, gr čka mitološka lič ličnost Hippŏ Hippŏlўtē, -ēs, f. Hipolita, amazonska kraljica Hippŏ Hippŏlўtus, i, m. Hipolit, Tezejev sin -āctis, m. Hiponakt, gr čki jampHippō Hippōnax, -ā ski pesnik Hirp ī ni ni, -ōrum, m. Hirpini, samnitsko pleme u Italiji; Hirp ī nus nus, adi. hirpinski -ĭi, m. Hircije, rimski rod Hirt ĭ ĭ us us, -ĭ Hispă Hispălis, -is, f. Hispal (dan. Sevilja), grad u Španiji; Hispā Hispāliē liēnses, -ĭum, m. His paljani Hispā Hispān ĭ a, ae, f. Hispanija, Španija; Hispā Hispān ĭ cus cus, adi. hispanski, španski; Hispā Hispāni, ōrum, m. Hispani, Španci Histr ĭ a, v. Istr ĭa Hŏmērus, -i, m. Homer, gr čki pesnik; Hŏmēr ĭ cus cus, adi. homerski -ĭi, m. Horacije, rimski pesnik Hŏrāt ĭ us us, -ĭ Hortens ĭ us us, -ĭi, m. Hortenzije, rimski govornik Host ī Host ī l ĭ ĭ us us, -ĭi, m. Hostilije, rimsko ime; Tullus Hostilius, rimski kralj li čHўăcinthus ўăcinthus, -i, m. Hijacint, mitološka lič nost sazvežđa Hўădes ўădes, -um, f. Hijade, ime sazvežđ Hybla, -ae, f. Hibla, planina na Siciliji; Hyblaeus, adi. hibalski, hiblejski Hўdaspes, -is, m. Hidasp, reka u Indiji Hўmen i Hўmĕnaeus, -i, m., 1) Himen, bog svadbe; 2) himen, svadbena svadbena pesma Hўmettus, -i, m. Himet, planina u Atici; Hўmett ĭ ĭ us us, adi. himetski - ōrum, m. Hiperborejci, mitHўperbŏ perbŏrĕi, -ō ski narod na severu; Hўperbŏ perbŏrĕus, adi. hiperborejski Hўpĕr ī des des, -is, m. Hiperid, gr čki govornik Hўpĕr ī on on, -onis, m. Hiperion, mitološka lič ličnost, Helijev otac
326
Hўperm(n)estra, -ae, f. Hiperm(n)estra, Danajeva ćerka Hyrcā Hyrcān ĭ a, -ae, f. Hirkanija, persijska provincija; Hyrcā Hyrcānus, adi. hirkanski; Hyr-ōrum, m. Hirkanci cāni, -ō Hystaspes, -is, m. Histasp, Darijev otac
I
mističnom Iacchus, -i, m. Jakho, ime mistič Bahu Iādĕra, ae, f. Jadera (dan. Zadar), ilirski grad Iān ĭ cŭlum, -i, n. Janikul, brežuljak u Rimu Iānus, -i, m. Janus, rimski bog prolaza i vrata Iāpĕtus, -i, m. Japet, Titan, otac Promete jev i Atlantov -ўgis, m. Japig, Dedalov sin; IāpўIāpyx, -ў g ĭ a, -ae, f. Japigija, južni deo Italije afrički kralj Iarba(s), -ae, m. Jarba, afrič -ŏnis, m. Jason, vođ vođa Argonauta Iāson, -ŏ Ibē Ibēres,- um, m. Iberi, gr čki naziv za Špance; Ibē Ibērus, adi. iberski; Ibē Ibērus, -i, m. Iber (dan. Ebro), reka; Ibē Ibēr ĭ a, -ae, f. Španija; Ibē Ibēr ĭ cus cus, adi. španski Ibў Ibўcus, -i, m. Ibik, gr čki pesnik Ică Icărus, -i, m. Ikar, Dedalov sin Ida, -ae, f. Ida, 1) planina u Troadi; 2) planina na Kritu; Idaeus, adi. idski - ĭi, n. Idalij, grad na Kipru; Idă Idă Idăl ĭ ĭ um um, -ĭ Idăl ĭ ĭ us us, adi. idalijski ličIdŏ Idŏmĕneus, -i, m. Idomenej, mitološka lič nost Ilerda, -ae, f. Ilerda (dan Lerida), grad u Španiji; Il ĭ ĭ um um, -ĭi, n. ili Il ĭ ĭ us us, -ĭi, f. Ilij, Troja; Iliăcus i Il ĭ ĭ us us, adi. ilijski; trojanski; Iliă Iliădes, -ae, m. Trojanac -ădis, f. Ilijada Il ĭ ĭ as as, -ă -ĕi, m. Ilionej, Niobin sin IIiŏ IIiŏneus, -ĕ Il ī ī thy thy¯ ĭ a, -ae, f. Ilitija, boginja poroda Illў Illўr ĭ a, -ae, f. i Illў Illўr ĭ cum cum, -i, n. Ilirija; Illў Illўr ĭ cus cus i Illў Illўr ĭ us us, adi. ilirski; Illў Illўr ĭ i, -ōrum, m. Iliri ličnost Ilus, -i, m. Il, mitološka lič
Ilva, -ae, f. Ilva (dan. Elba), ostrvo Imbros, -i, f. Imbar, ostrvo u Egejskom moru li čnost; Ină Inăchus, -i, m. Inah, mitološka lič Ină Inăch ĭ us us, adi. argivski ili gr čki Ind ĭ a, -ae, f. Indija; Ind ĭ cus cus, adi. indijski; Indus, -i, m. Indijac Indus, -i, m. Ind, reka u Indiji Indū Indūtiŏ tiŏmărus, -i, m. Induciomar, galski vođ vođa li čInō Inō, -ōnis ili -us, f. Inona, mitološka lič nost Intĕ Intĕramna, -ae, f. Interamna, grad u Um briji; Intĕ -ātis, adi. interamnijIntĕramnā ramnās, -ā ski; Intĕ -ātis, m. Interamnjanin Intĕramnā ramnās, -ā ličnost, Iō, -ūs ili -ōnis, f. Ija, mitološka lič žena pretvorena u kravu Iōnes, -um, m. Jonjani, jedno od četiri glavna gr čka plemena Ionia, -ae, f. Jonija, oblast u Maloj Aziji; Ionius, adi. jonski Iordā Iordānes, -is, m. Jordan, reka u Palestini Iōsēphus, i, m. Josif, jevrejsko ime Iph ĭ cră crătes, is, m. Ifikrat, atinski vojskovođ vođa Iph ĭ gĕn ī a, -ae, f. Ifigenija, Agamemnonova k ći -ĭdis, f. Irida, glasnica bogova; duga Iris, -ĭ kući Irus, -i, m. Ir, prosjak u Odisejevoj kuć -ĭdis, f. Izida, egipatska boginja Isis, -ĭ Isŏ Isŏcră crătes, -is, m. Isokrat, gr čki govornik Issa, -ae, f. Isa (dan. Vis), ostrvo; Issaeus, adi. isejski Ister, -tri, m. Istar, donji Dunav Isthmus, -i, m. Istam, Korintska prevlaka; adi. istamski; Isthm ĭ a, -ō -ōrum, Isthm ĭ us us, adi n. Istamske igre Istr ĭ a, -ae, f. Istra; Istr ĭ cus cus, adi. istarski; Istri, -ōrum, m. i Istr ĭāni ĭāni, -ōrum, m. Istrani Ită Ităl ĭ ĭ a, -ae, f. Italija; Ită Ităl ĭ ĭ cus cus, adi. i Ită Itălus, adi. italski; Ită Ităl ĭ ĭ cus cus, -i, m. i Ită Itălus, -i, m. Italik Ithă Ithăca, -ae, f. Itaka, ostrvo u Jonskom moru; Ithă itački Ithăcus i Ithă Ithăcēnsis, adi. itač -ўos, m. Itis, mitološka lič li čnost Itys, -ў -ĭi, m. Julije, rimski rod Iūl ĭ ĭ us us, -ĭ -ĭi, m. Junije, rimski rod Iūn ĭ us us, -ĭ
327 -ōnis, f. Junona, rimska boginja Iūno, -ō Iŏvis, m. Jupiter, rimski bog Iupp ĭ ter ter, gen. Iŏ Iūra, -ae, f. Jura, planina u Galiji; Iūturna, -ae, f. Juturna, nimfa u Laciju, Turnova sestra -ŏnis, m. Iksion, mitološka lič li čnost Ix ī on on, -ŏ
K
-ōnis, m. Kezon, rimsko ime K . = Kaeso, -ō
L
-ĭi, m. Lucije, rimsko ime L. = Lūc ĭ us us, -ĭ Lăbĕo, -ōnis, m. Labeon, rimsko porodično ime -ĭi, m. Laberije, rimski rod Lăbĕr ĭ us us, -ĭ Lăbiē biēnus, -i, m. Labijen, Cezarov legat Lăbўrinthus, -i, m. lavirint Lacaena, -ae, f. Lakedemonka Lăcĕdaemon, -ŏnis, m. Lakedemon ili Sparta; Lăcĕdaemŏ daemŏn ĭ us us, adi. lakedemonski; Lăcĕdaemŏ - ĭi, m. Lakedaemŏn ĭ us us, -ĭ demonac, Spartanac Lăchĕ chĕsis, -is, f. Lahesa, jedna od tri Parke Lăco, -ōnis, m. Lakonac, Lakedemonac; Lăcōn ĭ cus cus, adi. lakonski; Lăcōn ĭ ca ca, -ae, f. Lakonija -ĭi, m. Lelije, rimski rod Lael ĭ ĭ us us, -ĭ Lāërtes, -ae, m. Laert, Odisejev otac; Lāërt ĭ ĭ us us, adi. Laertov; Lāërt ĭ ĭ ades ades, -ae, m. Laertović Laertović, Odisej Laes Laestr tryy¯ gŏnes, -um, m. Lestrigonci, mitski ljudožderi Lāĭ ius ius, -i, m. Laj, kralj u Tebi Lāĭădes āĭădes, -ae, m. Lajev potomak, Edip Lălăgē, -ēs, f. Lalaga, prijateljica Horacijeva porodično Lăm ĭ a, -ae, m. Lamija, rimsko porodič ime; Lămiā miānus, adi. lamijski Lampsă Lampsăcum, -i, n. Lampsak, grad u Misiji; -ōrum, m. Lampsač Lampsačani Lampsă Lampsăcēni, -ō
Lămus, -i, m. Lam, mitski kralj Lestrigonaca Lānŭv ĭ um um, -ĭi, n. Lanuvij, grad u Laciju; Lānŭv ī nus nus, adi. lanuvijski; Lānŭv ī nus, -i, m. Lanuvljanin Lāŏc āŏcŏon, -ontis, m. Laokont, trojanski sveštenik Lāŏd āŏdăm ī a, -ae, f. Laodamija, mitološka lič ličnost Lāŏm āŏmĕdon, -ontis, m. Laomedont, trojanski kralj Lăp ĭ thae thae, -ārum, m. Lapiti, mitski narod; Lăp ĭ thaeus thaeus, adi. lapitski Lăris, plur . Lă Lăres, -um, m. Lari, kuć kućLār, Lă ni rimski bogovi; prenes. kuć kuća Lārissa, -ae, f. Larisa, tesalski grad -ĭi, n. Lacij, oblast u Italiji; Lăt ī Lăt ĭ ĭ um um, -ĭ ī nus, adi. latinski; Lăt ī n ĭ tas tas, -atis, f. 1) dobar latinski jezik, 2) latinsko građ gra đansko pravo Lātō, -ūs, f. ili Latō Latōna, -ae, f. Latona, gr čka boginja; Lātōnia, Latonina ćerka, Dijana Laurentum, -i, n. Laurent, grad u Laciju; Laurens, -entis, adi. laurentski Lāv ī n ĭ a, -ae, f. Lavinija, druga Enejina žena Lāv ī n ĭ um um, -ĭi, n. Lavinij, grad u Laciju; Lāv ī n ĭ us us, adi. lavinijski li čLĕander, -dri, m. Leandar, mitološka lič nost Lēda, -ae, f. Leda, majka Kastora i Poluksa, Helene i Klitem(n)estre Lĕmannus lă lăcus, Lemansko jezero (dan. Ženevsko jezero) Lemnos, -i, f. Lemno, ostrvo u Egejskom moru Lĕmŭres, -um, m. Lemuri, seni pokojnika; Lĕmūr ĭ a, -ōrum, n. svetkovina u čast Lemura Lēnaeus, adi. lenejski; Bahov Lentŭ Lentŭlus, -i, m. Lentul (Aljkavi), rimsko porodič porodično ime Lĕon, -ontis, m. Leont, gr čko ime Lĕōn ĕōn ĭ das das, -ae, m. Leonida, spartanski kralj Lĕont ī ī ni ni, -ōrum, m. Leontini, grad na Siciliji; Leont ī ī nus nus, adi. leontinski; Leont ī ī nus nus, -i, m. Leontinjanin
328
Lĕp ĭ dus dus, -i, m. Lepid (Giudavko), rimsko porodič porodično ime Leptis, -is, f. Leptis, dva grada u Africi; Lept ĭ ĭ tānus, adi. leptiski; Lept ĭ ĭ tānus, -i, m. Leptić Leptićanin Lerna, -ae, f. Lerna, jezero u Argolidi; Lernaeus, adi. lernejski Lesbos, -i, f. Lezb, ostrvo u Egejskom moru; Lesbiă Lesbiăcus, adi. lezbijski Lēthē thē, -ēs, f. Leta, reka zaborava u podzemnom svetu Leto v. Lato Leucă Leucăd ĭ a, -ae, f. i Leucas, -ădis, f. Levkada, ostrvo u Jonskom moru; Leucā Leucād ĭ us us, adi. leukadski Leucŏ Leucŏthĕ thĕa, -ae, f. Leukoteja, Kadmova ćerka, morska boginja - ōrum, n. Leuktra. mesto u BeoLeuctra, -ō tiji; Leuctr ĭ cus cus, adi. leuktarski L ī ber ber, -ĕri, m. Liber, bog plodnosti, kasnije Bah; L ī bĕrāl ĭ ĭ a, -ĭum, n. Liberalije, svetkovina u čast boga Libera L ĭ b ĭ t ī ī na na, -ae, f. Libitina, boginja sahranjivanja L ĭ burn burn ĭ a, ae, f. Liburnija, ilirska zemIja, primor pri morje je od Raše Raš e do Krke; Krk e; L ĭ burni burni, -ōrum, m. Liburnjani; L ĭ burnus burnus, adi. liburnski; L ĭ burna (nāvis) lađ lađa brzoburna (nā plovka koju su koristili Liburnjani Liburnjani L ĭ bўa, -ae, f. Libija. oblast u Africi; severna Afrika: L ĭ bўcus, adi. libijski; L ĭ bўes, -um, m. Libijci -ĭi, m. Licinije, rimski rod L ĭ c ĭ n ĭ us us, -ĭ -ĭi, m. Ligarije, rimski rod L ĭ gārius, -ĭ - ĕris, m. Liger (dan. Loara), reka u L ĭ ger ger, -ĕ Galiji L ĭ gŭres, -um, n. Liguri, narod u današnjoj Đenovi i Pijemontu L ĭ lўbaeum, -i, n. Lilibej, rt i grad na Siciliji Lingŏ Lingŏnes, -um, m. Lingonci, galsko pleme pevač i muzič muzičar L ĭ nus nus, -i, m. Lin, mitski pevač L ĭ păra, -ae, f. Lipara, ostrvo kraj Sicilije (dan. Lipari); L ĭ părēnsis, -e, adi. liparski L ī ris ris, -is, m. Liris, reka u Laciju Lissus, -i, m. Lješ, grad na Drimu u današnjoj Albaniji
-ĭi, m. Livije, rimski rod L ī v ĭ us us, -ĭ Lŏcri, -ōrum, m. ili Lŏcrē crēnses, -ĭum, m. Lokriđ Lokriđani; Lŏcris, -ĭdis, f. Lokrida (oblast u Gr čkoj) -ĭi, m. Lolije, prijatelj Horacijev Loll ĭ ĭ us us, -ĭ -ĭi, n. Londinij (dan. London), Lond ĭ n ĭ um um, -ĭ grad u Britaniji Lūcĕres, -um, m. ili Lūcĕrenses, -rensium, m. Luceri, treć treće od tri plemena od kojih se sastojao rimski narod u najstarije doba -ĭi, m. Lucilije, rimski rod Lūc ī l ĭ ĭ us us, -ĭ Lūc ī na na, -ae, f. Lucina, rimska boginja poroda Lŭcrē crēt ĭ lis lis, -is, m. Lukretil, planina u sa binskoj zemlji -ĭi, m. Lukrecije, rimski pesnik Lŭcrē crēt ĭ us us, -ĭ Lūcullus, -i, m. Lukul (Šumarak), rimsko porodi porodiččno ime; rimski bogataš i rasipnik Lŭcŭmo, -ōnis, m. Lukumon, naziv za etrurske poglavice Lugdū Lugdūnum, -i, n. Lugdun (dan. Lyon), grad u Galiji - ālis, n. peć pećina posveć posvećena bogu Lŭpercă percăl, -ā Luperku; Lŭpercā percāl ĭ ĭ a, -ĭum, n. Luperkalije, Luperkova svetkovina Lŭpercus, -i, m. Luperk, rimski bog Lūs ī tān ĭ a, -ae, f. Luzitanija (dan. Portugalija); Lūs ī tānus, adi. luzitanski; Lūs ī tānus, -i, m. Luzitanac Lūtēt ĭ ĭ a, -ae, f. Lutecija (dan. Pariz), glavni grad Parižana ( Par ī ī s ĭ i), galskog plemena Lўaeus, -i, m. Lijej, Bahov nadimak Lўcaeus, -i, m. Likej, planina u Arkadiji Lўc ĭ a, -ae, f. Likija, zemlja u Maloj Aziji; -ĭi, m. LiLўc ĭ us us, adi. likijski, Lўc ĭ us us, -ĭ kijac Lўcurgus, -i, m. Likurg, spartanski zakonodavac Ly¯ d ĭ a, -ae, f. Lidija, zemlja u Maloj Aziji; Ly¯ d ĭ us us, adi. lidijski, Ly¯ dus, -i, m. Liđanin Ly¯ sand sander er , -dri, m. Lisandar, spartanski vojskovođ vojskovođa Ly¯ s ĭ as as, -ae, m. Lisija, atinski govornik vojskovođa Ly¯ s ĭ măchus, -i, m. Lisimah, vojskovođ Aleksandra Velikog
329
Ly¯ sipp sippus us, -i, m. Lisip, vajar u vreme Aleksandra Velikog -ĭdis, m. Lisid, gr čki filozof Ly¯ sis, -ĭ
M
M. = Mārcus, -i, m. Marko, rimsko ime -ĭi, m. Manije, rimsko ime M`. = Mān ĭ us us, -ĭ Mam. = Māmercus, -i, m. Mamerko, rimsko ime Măcĕdŏn ĭ a, -ae, f. Makedonija; Măcĕdŏ-ŏnis, n ĭ cus cus, adi. makedonski; Măcĕdo, -ŏ m. Makedonac Măcer, -cri, m. Macer, rimsko ime -ŏnis, m. Mahaon, mitski lekar Măchā chāon, -ŏ ros, m. Dugoruki, nadimak Măcrŏ crŏch ī r, - ī ros, kralja Artakserksa (Koljač), naMactator, -ōris, m. Maktator (Koljač dimak rimske porodice Maeander, -dri, m. Meandar, reka u Joniji; Maeandr ĭ us us, adi. Meandrov Maecē Maecēnās, -ātis, m. Mecena, zaštitnik pesnika, Augustov prijatelj Mael ĭ ĭ us us, -ĭi, m. Melije, rimski rod; Mael ĭānus ĭānus, adi. Melijev -ĭi, m. Menije, rimski rod Maen ĭ us us, -ĭ Maeŏ Maeŏn ĭ a, -ae, f. Meonija, kraj u Lidiji; Maeŏ Maeŏn ĭ us us, adi. meonijski -ĭdis, f. ili Pălus Maeō Maeō Maeōtis, -ĭ Maeōtis, Azovsko more Măgĕtŏbr ĭ ga ga, -ae, f. Magetobriga, galski grad Magnē Magnēs ĭ a, -ae, f. -Magnezija, oblast u Tesaliji; Magnē -ētis, adi. magnetski Magnēs, -ē -ōnis, m. Magon, kartaginsko ime Māgo, -ō Māgont ĭă gont ĭăcum cum, -i, n. Magontijak ( dan. Majnc), grad u Germaniji Māia, -ae, f. Maja, rimska boginja, Merkurova majka Mălăca, -ae, f. Malaka (dan. Malaga), grad u Španiji Māl ĭăcus ĭăcus sinus, m. Malijski zaliv kod Tesalije Māmercus, -i, m. Mamerko, rimsko ime
Māmert ī ī ni ni, -ōrum, m. Mamertinci, stanovnici grada Mesane na Siciliji; Māmert ī ī nus nus, adi. mamertinski -ĭi, m. Manilije, rimski rod Mān ī l ĭ ĭ us us, -ĭ -ĭi, m. Manlije, rimski rod Manl ĭ ĭ us us, -ĭ Mannus, -i, m. Man, germanski bog Mant ĭ Mant ĭ nēa, -ae, f. Mantineja, grad u Arkadiji -ūs, f. Manto, tebanska proroč proročica Mantō Mantō, -ū Mantŭ Mantŭa, -ae, f. Mantua (dan. Mantova), grad u Italiji Mărăthon, -onis, m. Maraton, mesto u Atici; Mărăthō thōn ĭ us us, adi. maratonski Marcellus, -i, m. Marcel, rimsko porodično ime -ĭi, m. Marcije, rimski rod Mārc ĭ us us, -ĭ Marcŏ Marcŏmāni ili Marcomanni, -ōrum, m. Markomani, germansko pleme Mārcus, -i, m. Marko, rimsko ime Mardŏ Mardŏn ĭ us us, -ii, m. Mardonije, persijski vojskovođ vojskovo đa -ĭdis, adi. mareotski, koji pripaMărĕōtis ĕōtis, -ĭ da gradu Mareoti u Egiptu; Mărĕōt ĕōt ĭ ĭ num), mareotsko vino cum (vī num Margarita, -ae, f. Margarita (Biser), rimsko porodič porodično ime Măr ī ca ca, -ae, f. Marika, italska nimfa Măr ĭ us us, -ĭi, m. Marije, Gaj, rimski političar i vojskovođ vojskovo đa Margus, -i, m. Marg (dan. Morava), reka u Meziji -ōnis, m. Maron, rimsko porodič porodično Măro, -ō ime Mărŏbŏdŭus, i, m. Marobod, markomanski kralj M ārtis, m. Mars, bog rata; Mărtiā Mārs, Mā rtiālis, -e i Mārt ĭ ĭ us us, adi. Marsov Marsi, -ōrum, m. Marsi, latinsko pleme; Marsus i Mars ĭ cus cus, adi. marsiski Marsŏ Marsŏn ĭ a, -ae, f. Marsonija, (dan. Slavonski Brod) Marsў Marsўas, -ae, m. Marsija, frigijski satir, umetnik na fruli Mărus, -i, m. Mar (dan. Morava), reka u Germaniji Măsinissa, -ae, m. Masinisa, numidski kralj
330
Massă Massăgĕtae, -ārum, m. Masageti, skitsko pleme masički, koji potič poti če s brda Mass ĭ Mass ĭ cus cus, adi. masič Masika u Kampaniji; Mass ĭ (v ī Mass ĭ cum cum (v ī num), masič masičko vino Mass ĭ Mass ĭ l ĭ ĭ a, -ae, f. Masilija (dan. Marsej), grad u Galiji Măt ī ī nus nus, adi. matinski, koji pripada brdu Matinu u Apuliji Mātrŏ trŏna, -ae, f. Matrona (dan. Marna), reka u Galiji Matt ĭ ĭ um um, -ĭi, n. Matij, glavni grad Hata (dan. Marburg) Mātūta, -ae, f. Matuta, rimska boginja jutra Maurē Maurētān ĭ a, -ae, f. Mauritanija; Mauri, -orum, m. Mauri, Mavri; Maurus i afrički Maur ĭ cus cus, adi. maurski, punski, afrič Mausō Mausōlus, -i, m. Mauzol, karijski kralj; Mausŏ Mausŏlēus, adi. Mauzolov; Mausŏ Mausŏlēum, -i, n. Mauzolej, grobnica Mauzolova Mēdēa, -ae, f. Medeja, ćerka Ejeta, kolhidskog kralja, žena Jasonova Mēd ĭ a, -ae, f. Medija, oblast u Aziji; Mēd ĭ cus cus, adi. medski; Mēdi, -ōrum, m. Međ Međani Mĕdiŏ diŏlānum, -i, n. Mediolanum (dan. Milano), grad u Italiji Mĕdūsa, -ae, f. Meduza, jedna od gorgona Mĕgaera, -ae, f. Megera, jedna od Furija Mĕgălŏpŏlis, -is, f. Megalopolj, grad u Arkadiji; Mĕgălŏpŏl ī ī tānus, adi. megalopoljski; Mĕgălŏpŏl ī ī tānus, -i, m. Megalopoljanin Mĕgăra, -ae, f. Megara, 1) grad u Megaridi; 2) grad na Siciliji; Mĕgărēnses, -ium, m. Megarani Mĕlampū lampūs, -ŏdis, m. Melampod, 1) prorok i lekar; 2) Heraklov pratilac Mĕlĕăger ĕăger, -gri, m. Meleagar, mitološka lič ličnost Mellissus, -i, m. Melis, 1) gr čki filozof; 2) Mecenin oslobođ oslobođenik Mĕl ĭ ĭ ta ta,-ae, f. Melita (dan. Malta), ostrvo u Sredozemnom moru; Mljet; Mĕl ĭ ĭ tēnsis, -e, adi. melitski
Melpŏ Melpŏmĕnē, -ēs, f. Melpomena, jedna od devet muza Memm ĭ us us, -ĭ-ĭi, m. Memije, rimski rod Memnon, -ŏnis, m. Memnon, mitološka lič ličnost; Memnŏ Memnŏn ĭ us us, adi. Memnonov Memphis, -is ili -ĭdis, f. Memfis, grad u Egiptu Mĕnander, -dri, m. Menandar, gr čki komediograf -ōrum, m. Menapiji, galsko pleme Mĕnăp ĭ i, -ō Mĕnĕdēmus, -i, m. Menedem, gr čko ime Mĕnĕlāus, -i, m. Menelaj, spartanski kralj -ōnis, m. Menon, Platonov dijalog Mĕnon, -ō -ŏris, m. Mentor, gr čko ime Mentor, -ŏ Mercŭ Mercŭr ĭ us us, ĭi, m. Merkur, rimski bog trgovine i lukavstva, zaštitnik glasnika -ēs, f. Meroja, ostrvo na Nilu Mĕrŏē, -ē -ēs, f. Meropa, Atlantova ćerka Mĕrŏpē, -ē Mĕsŏpŏtăm ĭ a, -ae, f. Mesopotamija, oblast u Aziji Messă Messăla i Messalla, -ae, m. Mesala, rimsko porodič porodično ime Messā Messāl ī ī na na, -ae, f. Mesalina, žena cara Klaudija Messā Messāna, -ae, i. Mesana (Mesina), grad na Siciliji Messē Messēnē, -ēs, f. Mesena, grad na Peloponezu Mĕtaurus, -i, m. Metaur, reka u Umbriji (Oslobođeni naMĕtellus, -i, m. Metel (Oslobođ jamnik), ime rimske porodice Mēthymna, -ae, f. Metimna, grad na ostrvu Lezbu -ĭi, m. Metije, rimsko ime Mett ĭ ĭ us us, -ĭ -ĭi, m. Mezencije, mitsko ime Mĕzent ĭ ĭ us us, -ĭ M ĭ cipsa cipsa, -ae, m. Micipsa, numidski kralj M ĭ das das, -ae, m. Mida, mitski kralj u Frigiji M ī lētus, -i, f. Milet, grad u Kariji M ĭ lo lo, -ōnis, m. Milon, 1) atleta iz Krotona; 2) rimski politič političar Milt ĭă Milt ĭădes des, -is, m. Miltijad, atinski vojskovođ vođa Mimnĕ Mimnĕrmus, -i, m. Mimnermo, gr čki pesnik M ĭ nerva nerva, -ae, f. Minerva, rimska boginja mudrosti
331 -ōis, m. Minoj, kralj i zakonodavac M ī nōs, -ō na Kritu; M ī nōis, -ĭ -ĭdis, f. Minojeva ćerka, Arijadna M ī nōtaurus, -i, m. Minotaur, mitološko čudovište, sa ljudskim telom i glavom bika -ārum, f. Minturna, grad u LaMinturnae, -ā ciju -ĭi, m. Minucije, rimski rod M ĭ nŭc ĭ us us, -ĭ M ī sēnum, -i, n. Mizenum, rt i grad u Kam paniji M ī sēnus, -i, m. Misen, pratilac Enejin M ĭ thrā thrās, -ae, m. Mitra, persijsko božanstvo M ĭ thr thr ĭ dātes, -is, m. Mitridat, pontski kralj Mnē Mnēmon, -ŏnis, m. Mnemon, nadimak persijskog kralja Artakserksa Mnē Mnēmŏsўnē, -ēs, f. Mnemosina, majka muza Moenus, -i, m. Men (dan. Majna), reka u Germaniji Moes ĭ a, -ae, f. Mezija, oblast u današnjoj Srbiji i Bugarskoj; Moesi, -ōrum, m. Mežani Māgontĭă gontĭăcum cum Mōgont ĭă gont ĭăcum cum, v. Mā Mŏlo, -ōnis, m. Molon, nadimak gr čkog retora Apolonija iz Roda Mŏlossi, -ōrum, m. Mološani, pleme u Epiru; Mŏlossis, -ĭdis, f. zemlja mološka; Moloss ĭ Moloss ĭ cus cus, adi. mološki Mŏbna, -ae, f. Mona (dan. Man), ostrvo izmeđ između Irske i Engleske ličnost Mopsus, -i, m. Mops, mitološka lič - ōrum, m. Morini, pleme u severMŏr ĭ ni ni, -ō noj Pikardiji Morphĕ Morphĕus, -i, m. Morfej, bog sna Mŏsa, -ae, f. Mosa (dan. Mez), reka u Galiji Mŏsella, -ae, f. Mozela (dan. Mozel, reka u Galiji -ĭi, m. Mucije, rimski rod Mūc ĭ us us, -ĭ Mulv ĭ us us, adi. Mulvijev; pōns Mulv ĭ us us, Mulvijev most u Rimu -ĭi, m. Mumije, rimski rod Mumm ĭ us us, -ĭ -ĭi, m. Munacije, rimski rod Mŭnāt ĭ ĭ us us, -ĭ Munda, -ae, f. Munda, grad u Španiji M unihija, atinska luka Mūnўch ĭ a, -ae, f. Munihija, Mūrēna, -ae, m. Murena, rimska porodica
Mūsa, -ae, f. muza, boginja lepih umetnosti; ima ih devet Mūsaeus, -i, m. Muzej, stari gr čki pesnik Mŭt ĭ ĭ na na, -ae, f. Mutina (dan. Modena), grad u gornjoj Italiji -ēs, f. Mikala, rt u Joniji Mўcălē, -ē Mўcēnae, -ārum, f. Mikena, prastari grad u Argolidi; Mўcēnaeus, adi. mikenski; -ĭum, m. Mikenjani Mўcēnēnses, -ĭ Myrm ĭ dŏnes, -um, m. Mirmidonci, tesalsko pleme pod vlašć vlašću Ahilovom Myrt ĭ ĭ lus lus, -i, m. Mirtil, Hermesov sin My¯ s ĭ a, -ae, f. Misija; My¯ s ĭ us us, adi. misijski; My¯ si, -ō -ōrum, m. Mižani -ārum, f. Mitilena, glavni grad Mўt ĭ ĭ lēnae, -ā na ostrvu Lezbu
N
N. = Nŭmĕr ĭ us us, Numerije, rimsko ime Nābis, -is, m. Nabis, spartanski tiranin -ĭi, m. Nevije, rimski pesnik Naev ĭ us us, -ĭ -ădis, -f. Najada, nimfa reka i izvora Nā ïas, -ă Nantuā Nantuātes, -um, m. Nantuati, galsko pleme Năpaea, -ae, f. Napeja, nimfa podolkinja Narbo, -ōnis, m. Narbon ( dan. Narbon), grad u Galiji Nās ī ca ca, -ae, m. Nazika (Nosonja), nadimak porodice Scipiona Nās ĭ d ĭ us us, -ĭi, m. Nazidije, ime rimskog roda Nāso, -ōnis, m. Nazon, ime rimske porodice Naupactus, -i, f. Naupakt (dan. Lepanto), grad u Lokridi -ōrum, m. Nazareni Nază Nazărēni, -ō Naxus, -i, f. Naks, ostrvo u Egejskom moru; Nax ĭ us us, adi. s Naksa Nĕaera, -ae, f. Neera, gr čko ime Neā Neāpŏlis, -is, f. Neapolj (dan. Napulj), grad u Italiji Nĕarchus, -i, m. Nearh, gr čko ime Nēlĕus, -i, m. Nelej, kralj u Pilu, Nestorov otac; Nēlē ïus, adi. Nelejev
332
Nĕmĕa, -ae, f. Nemeja, mesto u Argolidi; -ōrum, adi. nemejski; Nĕmĕa, -ō Nĕmaeus, adi n. Nemejske igre Nĕmĕsis, -is i -ĕos, f. Nemeza, boginja pravde i odmazde Tem istoklov otac Neŏ Neŏcles, -is, m. Neokle, Temistoklov Neoptŏ Neoptŏlĕmus, -i, m. Neoptolem, Ahilov sin (Rođa), ime rimNĕpos, -ōtis, m. Nepot (Rođ ske porodice Neptū Neptūnus, -i, m. Neptun, rimski bog mora; Neptunius, adi. Neptunov -ĕi, m. Nerej, morski bog Nērĕus, -ĕ Nĕro, -ōnis, m. Neron, 1) rimska porodica; 2) rimski car Nĕrva, -ae, m. Nerva (Žilavi) rimsko porodič rodično ime; rimski car -ōrum, m. Nervljani, galsko pleme; Nĕrv ĭ i, -ō Nĕrv ĭ cus cus, adi. nervljanski Nessus, -i, m. Nes, ime jednog Kentaura; Nessē Nessēus, adi. Nesov Nestor, -ŏris, m. Nestor, junak pod Tro jom, govornik N ī caea caea, -ae, f. Nikeja, grad u Bitiniji; N ī caeē caeēnsis, -is, m. Nikejac vojskovo đa N ī cānor, -ŏris, m. Nikanor, vojskovođ Aleksandra Velikog N ī c ĭ as as, -ae, m,. Nikija, 1) atinski govornik, 2) gr čko ime N ī cŏmēdes, -is, m. Nikomed, bitinski kralj N ī cŏmēd ī a, -ae, f. Nikomedija, glavni bitinski grad N ī cŏpŏlis, -is, f. Nikopolj, grad u Epiru i u Jermeniji N ĭ g ĭ d ĭ us us, -ĭi, m. Nigidije, rimski gramatičar N ī lus lus, -i, m. Nil, reka u Egiptu; N ī l ĭăcus ĭăcus, adi. nilski N ĭ nus nus, -i, f. Nin, grad u Asiriji N ĭ nus nus, -i, m. Nin, asirski kralj N ĭŏb ĭŏbē, -ēs, i N ĭŏba ĭŏba, -ae, f. Nioba, Tantalova ćerka; N ĭŏb ĭŏbēus, adi. Niobin li čnost; N ī saN ī sus sus, -i, m. Nis, mitološka lič saeus i N ī sē ïus, adi. Nisov Nōb ĭ l ĭ ĭ or or, -ōris, m. Nobilior (Plemeniti), porodič porodično ime roda Fulvijeva
Nōla, -ae, f. Nola, grad u Kampaniji; Nōlānus, adi. nolski; Nōlānus, -i, m. Noljanin Nōmentum, -i, n. Noment, grad blizu Rima; Nōmentā mentānus, adi. nomentanski Nōrēia, -ae, f. Noreja (dan. Nojmarkt), norič norički grad Nōr ĭ cum cum, -i, n. Norik, rimska provincija; norički Nōr ĭ cus cus, adi. norič Nŏviŏ viŏdūnum, -i, n. Noviodun, ime više galskih gradova Nūcĕr ĭ a, -ae, f. Nucerija, grad u Kampaniji Nŭma Pomp ĭ Pomp ĭ l ĭ ĭ us us, Numa Pompilije, drugi rimski kralj Nŭmant ĭ ĭ a, -ae, f. Numantija, Numancija, grad u Španiji; Nŭmant ī ī nus nus, adi. numantijski, numancijski; Nŭmant ī ī nus nus, -i, m. Numantinac Nŭm ĭ d ĭ a, -ae, f. Numidija (dan. Alžir); Numiđanin; Nŭm ĭ d ĭ Nŭm ĭ da da, -ae, m. Numiđ cus, adi. numidski Nŭm ĭ tor tor, -ōris, m. Numitor, albanski kralj (Alba Longa) Ny¯ sa, -ae, f. Nisa, grad u Indiji; Nysaeus, adi. iz Nise; Ny¯ sae sa eus ; -i, m. Nižanin
O
Ocĕă Ocĕănus nus, -i, m. Okean, more i morski bog Octā Octāv ĭ us us, -ĭi, m. Oktavije, rimski rod; Octā Octāviā viānus, adi. Oktavijev Odyssē Odyssēa, -ae, f. Odiseja, Homerov ep Oeā Oeāgrus, -i, m. Eagar, Orfejev otac; Oeā Oeātrački gr ĭ us us, adi. orfejski, trač Oebă Oebălus, -i, m. Ebal, mitski kralj u Sparti Oechă Oechăl ĭ ĭ a, -ae, f. Ehalija, grad na Eubeji Oecŏ Oecŏnŏm ĭ cus cus, Gospodar, naslov Ksenofontovog dela Oed ĭ pus pus, -i i -odis, m. Edip, tebanski kralj Oenō Oenōtr ĭ tr ĭ a, -ae, f. Enotrija (Vinska zemlja), starije ime jugoistoč jugoistočnog dela Italije; Oenō Oenōtr ĭ tr ĭ us us, adi. italski, rimski Oeta, -ae, f. Eta, planina u Tesaliji; Oetaadi. etski; Oetaeus, -i, m. = Herakle eus, adi
333
O ī leus leus, -i, m. Ojlej, Ajantov otac; O ī l ī ī des des, -ae, m. Ojlejev sin = Ajant Olymp ĭ a, -ae, f. Olimpija, oblast u Elidi; Olymp ĭ us us, adi. olimpijski; Olymp ĭ um um, -ĭi, n. hram olimpijskog Zevsa; Olymp ĭ a, -ōrum, n. Olimpijske igre; Olym-ădis, f. olimpijada p ĭ as as, -ă Olympus, -i, m. Olimp, planina u Tesaliji, prebivalište nebeskih bogova bogova Olynthus, -i, f. Olint, grad u Trakiji; Olyn-ĭi, m. Olinć Olinćanin th ĭ us us, -ĭ -ēs, f. Omfala, mitološka lidska Omphă Omphălē, -ē kraljica Op ī m ĭ us us, -ĭi, m. Opimije, ime rimskog roda Ops, Opis, f. Opa, boginja zemlje, simbol plodnosti Opus, -untis, f. Opunt, grad u Lokridi; ad i . opuntski; Opunt ĭ Opunt ĭ Opunt ĭ us us , adi Opunt ĭ i , -ōrum, m. Opunć Opunćani Orchŏ Orchŏmĕnus, -i, f. Orhomen, grad u Beotiji; Orchŏ Orchŏmĕn ĭ i, -ōrum, m. Orhomenjani Orcus, -i, m. Ork, 1) podzemlje; 2) bog podzemlja -ădis, f. Oreada, planinska nimfa Orē Orēas, -ă Orestes, -is, m. Orest, Agamemnonov sin; Orestē Orestēus, adi. Orestov -ōnis, m. Orion, 1) mitski lovac; 2) Or ī on on, -ō sazvežđ sazvežđe pevač Orphĕ Orphĕus, -i, m. Orfej, mitski pevač -ōrum, m. Osci, narod u Kampaniji Osci, -ō -ĭdis, m. Oziris, egipatski bog Os ī ris ris, -is i -ĭ Ossa, -ae, f. Osa, brdo u Tesaliji Ost ĭ ĭ a, -ae, f. Ostija, rimska luka, grad u Laciju; Ost ĭēnsis ĭēnsis, -e, adi. ostijski Otho, -ōnis, m. Oton, ime rimske porodice -ĭi, m. Ovidije, rimski pesnik Ov ĭ d ĭ us us, -ĭ Oxus, -i, m. Oks, reka u Aziji
P
-ĭi, m. Publije, rimsko ime P. = Pūbl ĭ ĭ us us, -ĭ Pactō Pactōlus, -i, m. Paktol, reka u Lidiji -ĭi, m. Pakuvije, rimski tragič tragičar Pācŭv ĭ us us, -ĭ
Pădus, -i, m. Pad (dan. Po), reka u Italiji - ānis, m. Pean, 1) nadimak ApoloPaeā Paeān, -ā na kao boga medicine; 2) pesma u Apolonovu čast -ōrum, m. Peligni, italsko pleme Paeligni, -ō Paeŏ Paeŏn ĭ a, -ae, f. Peonija, oblast u Makedoniji; Paeŏ Paeŏnes, -um, m. Peonjani Păgăsa, -ae, i Păgăsae, -ārum, f. Pagasa, grad u Tesaliji; Păgăsaeus, adi. iz Pagase Pălaest ī ī na na, -ae, f. Palestina, oblast u Aziji; Pălaest ī ī nus nus, adi. palestinski; Pălaest ī ī nus, -i, m. Palestinac Pălămēdes, -is, m. Palamed, Grk pod Tro jom Pălāt ĭ ĭ um um, -ĭi, m. Palatin, jedan od sedam rimskih brežuljaka; Pălāt ī ī nus nus, adi. palatinski Păles, -is, f. Pala, zaštitnica stada i pastira; - ōrum, n. Păl ī ī lis lis, -e, adi. Palin; Păl ī ī l ĭ ĭ a, -ō Palilije, svetkovina u Palinu čast Păl ĭ ĭ nūrus, -i, m. Palinur, 1) Enejin kormilar; 2) rt u Laciju Pallas, -adis, f. Palada = Minerva; Pallă Pallăd ĭ us us, adi. Paladin; Pallă Pallăd ĭ um um, ĭi, n. paladijum, kip Paladin u Troji ličPallas, -antis, m. Palant, mitološka lič nost; Pallantē Pallantēus, adi. Palantov Pamp Pamph hy¯ l ĭ ĭ a, -ae, f. Pamfilija, oblast u Maloj Aziji; Pamp Pa mphy hy¯ l ĭ ĭ us us, adi. pamfilski; Pamp Pamphy hy¯ l ĭ ĭ us us, ii, m. Pamfilac Pānos, m. Pan, šumski bog Pān, Pā -ĭi, m. Panajtije, stoič stoički filozof Pănaet ĭ ĭ us us, -ĭ Pănăthē thēnāĭ cus cus, -i, m. Isokratov govor izreč rečen na svetkovini Panateneja Pandā Pandātăr ĭ a, -ae, f. Pandatarija, ostrvo u Tirenskom moru Pand ī on on, -ŏnis, m. Pandion, atinski kralj, mitološka lič ličnost između Pannŏ Pannŏn ĭ a, -ae, f. Panonija, oblast izmeđ Dunava i Save; Pannŏ Pannŏn ĭ cus cus i Pannŏ Pannŏn ĭ us us, adi. panonski; Pannŏ Pannŏn ĭ i, -orum, m. Panonci Pănormus, -i, f. Panorm (dan. Palermo), grad na Siciliji mit ološka lič ličnost Panthus, -i, m. Pantoj, mitološka
334
Paphlă Paphlăgŏn ī a, -ae, f. Paflagonija, zemlja u Maloj Aziji; Păphlă phlăgō, -ŏnis, m. Paflagonac Păphos, -i, Paf, 1) m. Pigmalionov sin, mitološka lič ličnost; 2) f. grad na Kipru; Păph ĭ us us, adi. iz Pafa, kiparski -ĭi, m. Papirije, ime rimskog roda Păp ī r ĭ us us, -ĭ Parca, -ae, f. Parka -ĭdis, m. Paris, Prijamov sin Păris, -ĭ -ōrum, m. Parižani, narod u Galiji Păr ī s ĭ i, -ō Parma, -ae, f. Parma, grad u Italiji;. Parmēnsis, -e adi iz Parme Parmĕ Parmĕn ĭ des des, -is, m, Parmenid, gr čki filozof Parmĕ Parmĕn ĭ o, -onis, m. Parmenion, vojskovođ vođa Aleksandra Velikog Parnassus, -i, m. ili Parnā Parnāsus, -i, m. Parnas, planina u Fokidi; Parnā Parnās ĭ us us, adi. parnaski Păros, -i, f. Par, ostrvo u Egejskom moru; Păr ĭ us us, adi. parski; Păr ĭ us us, -ĭi, m. Paranin -ĭi, m. Parazije, gr čki slikar Parrhă Parrhăs ĭ us us, -ĭ Parthĕ Parthĕnŏpe, -ēs, f. Partenopa, staro ime za Napulj; Parthĕ Parthĕnŏpēius, adi. partenopski Parth ĭ a, -ae, f. Partija, zemlja na jugoistoku Kaspijskog mora; Parth ĭ cus cus ili Partadi. partski; Parthi, -orum, m. Parti hus, adi Păsargă sargădae, -arum, f. Pasargada, persijska prestonica Pās ĭ phă phăa, -ae, f. Pasifaja, Minotaurova majka, mitološka lič ličnost Pătăv ĭ um um, -ĭi, n. Patavij (dan Padova), grad u Italiji Patroclus, -i, m. Patroklo, prijatelj Ahilov -ĭi, m. Patulcije, nadimak JanuPătulc ĭ tulc ĭ us us, -ĭ sov Paulus i Paullus, -i, m. Paul (Mališa), rimsko porodič porodično ime Pēdŭcaeus, -i, m. Peducej, ime rimske porodice Pēgăsus, -i, m. Pegaz, krilati konj, simbol pesnika; Pēgăsēus, adi. Pegazov Pĕlasgi, -ōrum, m. Pelazgi, prastanovnici Gr čke Pēlĕus, -ei, m. Pelej, Ahilov otac, Pēl ī ī des des, -ae, m. Pelejev sin
Pĕl ĭ ĭ as as, -ae, m. Pelija, kralj u Jolku, mitološka lič ličnost -ĭi, n. Pelion, planina u Tesaliji Pĕl ĭ ĭ on on, -ĭ Pella, -ae, f. Pela, grad u Makedoniji Pĕlŏponnē ponnēsus, -i, f. Peloponez, Moreja, gr čko poluostrvo; Pĕlŏponnes īăcus īăcus i Peloponnē Peloponnēs ĭ us us, adi. peloponeski, Pĕlŏponnē ponnēs ĭ i, -orum, m. Peloponežani -ĭi, n. Peluzij, grad u Egiptu Pēlūs ĭ um um, -ĭ -ĭum, m. Penati, rimski kuć kućni boPĕnātes, -ĭ govi Pēnĕlŏpa, -ae, f. Penelopa, Oisejeva žena Pēnēus, -i, m. Penej, reka u Tesaliji Penthĕ Penthĕus, -i, m. Pentej, tebanski kralj, mitološka lič ličnost Pergă Pergămum, -i, n. Pergam, 1) trojanska tvrđava; 2) grad u Misiji; Pergă Pergămēnus, adi. pergamski Pĕr ĭ pătēt ĭ cus cus, -i, m. peripatetik; Pĕr ĭ păperipatetički, koji pripada tēt ĭ ĭ cus cus, adi. peripatetič Aristotelovoj filozofskoj školi -ĭdis, f- i Persa, -ae, m. Persijanac; Persis, -ĭ Persia, -ae, i. Persija; Pers ĭ cus cus, adi. persijski -ēs, f. v. Prozerpina Persephŏ Persephŏnē, -ē Persepolis, -is, f. Persepolj, glavni persijski grad Persĕ Persĕus, -ĕi, m. Persej, sin Jupitera i Danaje; Persē Persēius, adi. Persejev Peruđa), grad Pĕrŭs ĭ a, -ae, f. Peruzija (dan. Peruđ u Etruriji; Perus ī nus nus, adi. peruzijski Pĕtrē trēius, -i, m. Petrej, Antonijev i Pom pejev legat -ĭi, m. Petronije, rimski pisac u Pĕtrō trōnius, -ĭ vreme Neronove vladavine Feačani, stanovnici Phaeā Phaeāces, -um, m. Feač ostrva Sherije (dan. Krf); Phaeā Phaeāc ĭ us us, adi. feač feački; Phaeā feačka Phaeāc ĭ a, -ae, f. feač zemlja u čePhaedon, -ōnis, m. Fedon, Sokratov uč nik Phaedra, -ae, f. Fedra, Tezejeva žena, mitološka lič ličnost Phaedrus, -i, m. Fedar, 1) gr čki filozof; 2) rimski pisac basni Phă Phăëthon, -ontis, m. Faetont; 1) nadimak Sunca; 2) Helijev sin Phă Phălērum, -i, n. Faleron, atinska luka
335 -ōnis, rn. Faon, mladić mladić na Lezbu Phă Phăon, -ō Pharnă Pharnăces, -is, m. Farnak, pontski kralj Phă Phăros, -i, f. 1) Far, ostrvce kod Aleksandrije; Phă Phăr ĭ us us, adi. farski; 2) ostrvo Hvar Pharsā Pharsālus, -i, f. Farsala, grad u Tesaliji; Pharsā Pharsāl ĭ ĭ cus cus, adi. farsalski Phĕ Phĕrae, -ārum, f. Fera, grad u Meseniji i Tesaliji; Phĕ Phĕraeus, adi. ferski; Phĕ Phĕraeus, -i, m. Feranin Phĕ Phĕrĕcy¯ des, -is, m. Ferekid, gr čki filozof Ph ī d ĭ as as, -ae, m. Fidija, atinski vajar Ph ĭ lēmon, -onis, m. Filemon; 1) gr čki pisac komedija; 2) Baukidin muž, mitološka lič ličnost Ph ĭ lippi lippi, -orum, m. Filipi, grad u Makedoniji Ph ĭ lippus lippus, -i, m. Filip, makedonski kralj; Philippē Philippēus i Philipp ĭ cus cus, adi. Filipov, filipski Ph ĭ loctē loctētes, -ae, m. Filoktet, Heraklov drug Ph ĭ lŏlāus, -i, m. Filolaj, gr čki filozof ličPh ĭ lŏmēla, -ae, f. Filomela, mitološka lič nost, pretvorena u slavuja Ph ĭ lŏpoemen, -enis, m. Filopemen, ahajski vojskovođ vojskovođa Ph ī nĕus, -ei, m. Finej, 1) kralj u Trakiji; 2) Belov sin, mitološka lič li čnost Phint ĭ ĭ as as, -ae, m. Fintija, Damonov prijatelj Phlĕ Phlĕgĕthon, -ontis, m. Flegetont, jedna od reka u podzemlju Phō Phōc ĭ on on, -ōnis, m. Fokion, atinski državnik i vojskovođ vojskovođa Phō Phōcis, -ĭdis, i. Fokida, oblast u Gr čkoj; Phō Phōcăĭ cus cus, adi. fokidski; Phō Phōcēnses, -ĭum, m. Fokiđ Fokiđani Phoebē Phoebē, -ēs, f. Feba, 1) Dijana kao boginja meseca; 2) žensko ime Phoebus, -i, m. Feb, nadimak Apolona, boga sunca; Phoebē Phoebēus, adi. Febov Feničani; Phoen ī c ĭ us Phoen ī ces ces, -um, m. Fenič us, feničanski; Phoen ī c ĭ a, -ae, f. Feniadi. fenič kija Phŏ Phŏrmio, -ōnis, m. Formion, čankoliz u istoimenoj Terencijevoj komediji Phrăā Phrăātes tes, -ae, m. Fraat, ime nekih partskih kraljeva
li čnost, Phrixus, -i, m. Friks, mitološka lič Helin brat Phrў Phrўg ĭ a, -ae, f. Frigija, oblast u Maloj Aziji; Phrў Phrўg ĭ us us, adi. frigijski; Phrў Phrўges, -um, m. Frigijci Phry¯ nē, -es, f. Frina, zbog svoje lepote poznata hetera u Atini Phth ī a, -ae, f. Ftija, grad u Tesaliji; Phth īōtis īōtis, -ĭdis, f. Ftiotida, srednji deo Tesalije P ī cēnum, -i, n. Picenum, oblast u Italiji Pictŏ Pictŏnes, -um, m. Piktoni, narod u Galiji P īĕros īĕros, i-, m. Pijer, otac devet muza, mitološka lič ličnost -ĭi, m. Pinarije, ime rimskog roda P ī nār ĭ us us, -ĭ Pindă Pindărus, -i, m. Pindar, gr čki pesnik; Pindăr ĭ cus cus, adi. pindarski Pindus, -i, m. Pind, planina u Tesaliji P ī raeus raeus, -i, m. Pirej, atinska luka P ī r ĭ thŏ thŏus, -i, m. Piritoj, kralj Lapita, Tezejev prijatelj, mitološka lič li čnost P ī sa sa, -ae, f. Piza, grad u Elidi; Pisaeus, adi. pizijski -ārum, f. Piza, grad u Etruriji; P ī sāP ī sae sae, -ā nus, adi. pizanski; P ī sānus, -i, m. Pižanin P ī sistră sistrătus, -i, m. Pisistrat, atinski vladar; P ī sistră sistrăt ĭ ĭ dae dae, -ārum, m. Pisistratovi sinovi porodično P ī so so, -ōnis, m. Pizon, rimsko porodič ime Pistō Pistōr ĭ um um, -ĭi, n. Pistorij (dan. Pistoja), grad u Etruriji Pittă Pittăcus, -i, m. Pitak, gr čki mudrac (Pjaćenca), Plă Plăcent ĭ ĭ a, -ae, f. Placencija (Pjać grad u Italiji Plā Plānās ĭ a, -ae, f. Planazija, ostrvo pored Elbe Plă Plănc ĭ us us, -ĭi, m. Plancije, ime rimskog roda - ārum, f. Plateja, grad u Beotiji; Plă Plătaeae, -ā -ĭum, m. Platejani Plă Plătaeē taeēnses, -ĭ -ōnis, m. Platon, gr čki filozof Plă Plăto, -ō Plaut ĭ ĭ us us, -ĭi, m. Plaucije, ime rimskog roda Plautus, -i, m. Plaut, rimski pisac komedija
336
Plēĭ Plēĭ as as, -ădis, f. Plejada, jedna od sedam Atlantovih ćerki; u plur . sazvežđ sazvežđe Vlašić šići Pl ī ī n ĭ us us, -ĭi, m. Plinije, 1) rimski rod; 2) dva znač značajna rimska pisca -ōnis, m. Pluto, bog podzemlja; Plū Plū Plūto, -ō Plūtōn ĭ us us, adi. Plutonov Poeas, -antis, m. Pejant, Filoktetov otac; Poeant ĭădes ĭădes, ae, m. Filoktet Poenus, -i, m. Punjanin; Pūn ĭ cus cus, adi. punski; Pūn ĭ ce ce, adv. punski, na punski nač način Pŏl ĭ ĭ t ī ī a, Država, Platonovo delo Poll ĭ ĭ o, -ōnis, m. Polion, ime rimske porodice -ūcis, m. Poluks, Kastorov brat Pollux, -ū -ĭi, m. Polibije, gr čki istorič istoričar Pŏlўb ĭ us us, -ĭ Pŏlўcră crătes, -is, m. Polikrat, vladar na ostrvu Samu Pŏlўhymn ĭ a, -ae, f. Polihimnija, jedna od devet muza Polў Polўphē phēmus, -i, m. Polifem, jednooki Kiklop Pompē Pompēii, -orum, m. Pompeji, grad u Kam paniji; Pompē Pompēiāni, -orum, m. Pompe jani Pompē Pompēius, -ĭi, m. Pompej, ime rimskog roda - ĭi, m. Pompilije, ime rimskog Pomp ĭ Pomp ĭ l ĭ ĭ us us, -ĭ roda Pompō Pompōn ĭ us us, -ĭi, m. Pomponije, ime rimskog roda Pompt ī ī num num, -i, n. Pomptin, predeo u Laciju; Pompt ī ī nus nus, adi. pomptinski Pontus, -i, m. 1) Pont, Crno more; 2) oblast Pont; Pont ĭ Pont ĭ cus cus, adi. pontski -ĭi, m. Popilije, ime rimskog roda Pŏp ĭ l ĭ ĭ us us, -ĭ Popl ĭ ĭ cŏla, -ae, m. Poplikola (prijatelj naroda), nadimak Gaja Valerija Poppaeus, -i, m. Popej, ime rimskog roda -ĭi, m. Porcije, ime rimskog roda Porc ĭ us us, -ĭ Porsē Porsēna i Porsenna, -ae, m. Porsena, etrurski kralj Pōrus, -i, m. Por, kralj u Indiji Pŏs ī dōn ĭ us us, -ĭi, m. Posidonije, gr čki filozof Postŭ Postŭm ĭ us us, -ĭi, m. Postumije ili Postum (Pastor če), ime rimskog roda
L aciju Praeneste, -is, n. Prenesta, grad u Laciju Prax ĭ tĕles, -is, m. Praksitel, gr čki vajar Pr ĭămus ĭămus, -i, m. Prijam, trojanski kralj; Pr ĭăm ĭămēius, adi. Prijamov; Pr ĭăm ĭăm ĭ des des, -ae, m. Prijamov potomak Pr ĭāpus ĭāpus, -i, m. Prijap, bog plodnosti Prŏ Prŏcās, -ae, m. Proka, kralj u Albi Prŏ Prŏclē clēs, -is, m. Prokle, spartanski kralj ličnost, Procnē Procnē, -ēs, f. Prokna, mitološka lič pretvorena u lastavicu Prŏ Prŏcrustes, -ae, m. Prokrust, mitski raz bojnik Prŏ Prŏcŭlēius, -i, m. Prokulej, rimski vitez Prŏ Prŏd ĭ cus cus, -i, m. Prodik, gr čki sofist Prŏ Prŏmēthĕ thĕus, -i, m. Prometej, Japetov sin; Prŏ Prŏmēthē thēus, adi. prometejski Prŏ Prŏpert ĭ ĭ us us, -ĭi, m. Propercije, rimski pesnik -ĭdis, f. Propontida, ( dan. MraPrŏ Prŏpontis, -ĭ morno more) Prosĕ Prosĕrp ĭ na na, -ae, f. Prozerpina, boginja podzemlja Prō Prōtăgŏras, -ae, m. Protagora, gr čki sofist Prō Prōtĕs ĭ lāus, -i, m. Protesilaj, gr čki junak pod Trojom Prō Prōtĕus, -i, m. Protej, morski bog Provinc ĭ a, -ae, f. Provincija, rimska provincija u Galiji, ( dan. Provansa) Prū Prūs ĭās ĭās, -ae, m. Prusija, kralj u Bitiniji Pseudŏ Pseudŏlus, -i, m. Laža, naslov jedne Plautove komedije Ptŏ Ptŏlĕmaeus, -i, m. Ptolemej, ime nekih egipatskih kraljeva; Ptŏ Ptŏlĕmaeus, adi. Ptolemejev Pūbl ĭ ĭ c ĭ us us, -ĭi, m. Publicije, ime rimskog roda Pūbl ĭ ĭ cŏla, v. Poplicola Pūp ĭ us us, -ĭi, m. Pupije, rimski pisac tragedija -ōrum, m. Puteoli, kampanski grad; Pŭtĕŏli ĕŏli, -ō Pŭtĕŏl ĕŏlānus, adi. puteolski; Pŭtĕŏl ĕŏlānus, -i, m. stanovnik Puteola Pydna, -ae, f. Pidna, grad u Makedoniji; -ōrum, m. stanovnici Pidne Pydnaei, -ō Pygmaeus, adi. pigmejski, patuljasti; Pygmaei, mitski narod patuljaka u Africi
337
Pўgmă gmăl ĭ ĭ on on, -ōnis, m. Pigmalion, 1) Agenorov unuk; 2) Didonin brat Pўlădes, -ae i -is, m. Pilad, Orestov prijatelj Orestov; Pўlădēus, adi. Piladov Pўlus, -i, f. Pil, mesenski grad ličnost Py¯ră ¯r ămus, -i, m, Piram, mitološka lič Py¯rē ¯r ēnaeus (saltus), Pireneji Pўr ĭ phlĕ phlĕgĕton, -ontis, -m. Piriflegeton, reka u podzemlju Pyrrha, -ae, f. Pira, Deukalionova žena Pyrrhus, -i, m. Pir, 1) Ahilov sin; 2) kralj u Epiru Py¯ thăgŏras, -ae, m. Pitagora, gr čki filozof; Py¯ thăgŏr ĭ cus cus i Pythă Pythăgŏrēus, adi. Pitagorin, pitagorski; Pythagŏ Pythagŏr ĭ cus cus, -i, m. i Py¯ thăgŏrēus, -i, m. Pitagorejac, Pitagorin pristalica Py¯ thō, -ūs, f. Pito, staro ime za Delfe; Py¯ th ĭ cus cus, adi. pitijski; Py¯ th ĭ a, -ōrum, n. Pitijske igre Q
Q. = Qu ī ntus ntus, -i, m. Kvint, rimsko ime -ōrum, m. Kvadi, germansko pleme Quā Quādi, -ō Quint ĭ ĭ l ĭānus ĭānus, -i, m. Kvintilijan, rimsko porodič porodično ime Qu ī nt nt ĭ ĭ us us, -ĭi, m. Kvincije, ime rimskog roda Qu ī ntus ntus, -i, m. Kvint, rimsko ime Qu ĭ r ī nālis (collis), -is, m. Kvirinal, jedan od sedam brežuljaka u Rimu; Qu ĭ r ī nāl ĭ ĭ a, -ĭum, n. Kvirinalije, svetkovina u čast Romula Qu ĭ r ī nus nus, -i, m. Kvirin, ime Romula kao boga -ĭum, m. Kviriti, naziv za rimske Qu ĭ r ī tes tes, -ĭ građ građane u miru
R
R . = R ūfus, Ruf, rimski nadimak R ăb ī r ĭ us us, -ĭ-ĭi, m. Rabirije, ime rimskog roda -ĭi, m. Racilije, ime rimskog roda R ăc ī l ĭ ĭ us us, -ĭ
-ōrum, m. Reti, narod u današjoj isRaeti, -ō toč točnoj Švajcarskoj i u Tirolu Ramnes, -ĭum, m., Ramnē Ramnēnses, -ĭum, m. ili Ramnē Ramnētes, -um, m. Ramni, drugo od tri plemena od kojih se sastojao rimski narod u najstarije doba R ăvenna, -ae, f. Ravena, grad u Italiji; R ăvennā vennās, ātis, m. Ravenjanin R ēgillus, -i. m. Regil. 1) grad u sabinskoj zemlji; 2) jezero u Laciju; R ēgillē gillēnsis, -e. adi. regilski -ĭi. n. Regij. 1) grad u CispadanR ēg ĭ um um, -ĭ skoj Galiji (Ređ (Ređo de Emilija); 2) grad u Kalabriji (dan. Ređ Ređo di Klabrija) porodično R ēgŭlus, -i, m. Regul. rimsko porodič ime R ēmi, -ōrum. m. Remljani, galsko pleme u okolini današnjeg Remsa u Francuskoj R ĕmus, -i, m. Rem, Romulov brat Rhă Rhădămanthus, -i, m. Radamant, sudija u podzemlju Rhamnus, -untis, f. Ramnunt, mesto u Africi Rhĕ Rhĕa i R ĕa, -ae, f. Rea, staroitalsko žensko ime; R ĕa Silv ĭ Silv ĭ a, Rea Silvija majka Romula i Rema Rhē Rhēnus, -i, m. Rajna trački kralj, mitološka Rhē Rhēsus, -i, m. Res, trač lič ličnost Rhŏ Rhŏdănus, -i, m. Rodan (dan. Rona), reka u Galiji -ēs, f. Rodopi, planina u Trakiji Rhŏ Rhŏdŏpē, -ē (dan. Rodopske planine); Rhŏ Rhŏdopē dopēius, adi. rodopski = tracki Rhŏ Rhŏdus ili Rhŏ Rhŏdos, -i, f. Rod, ostrvo blizu maloazijske obale; Rhŏ Rhŏd ĭ us us, adi. rodoski; Rhŏ Rođanin, stanovRhŏd ĭ us us, -ĭi, m. Rođ nik ostrva Roda Rhoetē Rhoetēum, -i, n. Retej, rt i grad u Troadi R ōma, -ae, f. Rim: R ōmānus, adi. rimski; R ōmānus, -i, m. Rimljanin; R ōmāna, -ae, f. Rimljanka R ōmŭlus, -i, m. Romul, prvi rimski kralj -ĭi, m. Roscije, ime rimskog roda Rosc ĭ us us, -ĭ - ēs, f. Roksana, ljubavnica AlekRoxā Roxānē, -ē sandra Velikog -ōnis, n. Rubikon, reka u Italiji R ŭb ĭ co co, -ō
338
R ŭd ĭ ae ae -arum, f. Rudija, grad u Kalabriji; R ŭd ī nus nus, adi. rudijski; R ŭd ī nus nus, -i, m. Rudijac R ūm ī na na, -ae, f. Rumina, rimska boginja, zaštitnica dojilja; R ŭm ī nālis, -e, adi. koji pripada Rumini R ŭp ĭ l ĭ ĭ us us, -ĭ-ĭi, m. Rupilije, ime rimskog roda -ĭi, m. Rutilije, ime rimskog roda R ŭt ī ī l ĭ ĭ us us, -ĭ - ōrum, m. Rutuli, stari narod u LaR ŭtŭli, -ō ciju
S
lično ime S. ili Sex. = Sextus, Sekst, rimsko lič lično ime Ser. == Serv ĭ us us, Servije, rimsko lič lično ime Sp. == Spŭ Spŭr ĭ us us, Spurije, rimsko lič Săbaeus, -i, m. Sabejac; Săbaeus, adi. sa bejski, arapski -ōrum, m. Sabeli, staro ime za SaSăbelli, -ō binjane; Săbellus, adi. sabelski, sabinski Săb ī nus nus, -i, m. Sabinjanin; Săb ī nus nus, adi. sabinski; Săb ī num num, -i, n. sabinsko vino Săguntum, -i, n. Sagunt, grad u Španiji; Sagunt ī ī nus nus, adi. saguntski; Sagunt ī ī Sagunćanin nus, -i, m. Sagunć nis, f. Salamina, ostrvo u SaSălămis, - ī nis, ronskom zalivu u Gr čkoj; Sălăm ī n ĭ us us, adi. salaminski; Sălăm ī n ĭ us us, -ĭi, m. Salaminjanin - ōrum, m. Salijevci, kolegijum MarSăl ĭ ĭ i, -ō sovih sveštenika; Săl ĭāris ĭāris, -e, adi. salijski -ōris, m. Salinator, rimski nadiSăl ī ī nātor, -ō mak -ĭi, m. Salustije, 1) ime rimskog Sallust ĭ ĭ us us, -ĭ roda; 2) rimski pisac; Sallustiā Sallustiānus, adi. Salustijev -ĕi, m. Salmonej, kralj u Elidi, Salmō Salmōnĕus, -ĕ mitološka lič ličnost Sălōnae, -ārum i Sălōna, -ae, f. Salona (dan. Solin), grad u Dalmaciji Sămărŏbr ī va va, -ae, f. Samarobriva, galski grad (dan. Amien)
Samn ĭ um um, -ĭi, n. Samnij, zemlja u Italiji; SamnićaSamn ī tes tes, -ĭum, m. Samniti, Samnić ni; Samnis, - ī tis, tis, adi. samnitski Samos, -i, f. Sam, ostrvo u Egejskom moru; - ĭi, m. stanovnik ostrva Sama, Săm ĭ us us, -ĭ Samljanin Sămŏthrā thrācē, -ēs, f. Samotraka, ostrvo u Egejskom moru; Sămŏthrā thrāces, -um, m. Samotrač Samotračani -ōrum, m. Santoni, galsko pleme Santŏ Santŏni, -ō Sapphō Sapphō, -ūs, f. Sapfo, gr čka pesnikinja; sapfički Sapph ĭ cus cus, adi. sapfič Sardă Sardănăpālus, -i, m. Sardanapal, asirski kralj -ĭum, f. Sard, grad u Lidiji; Sardes i Sard ī s, -ĭ -ōrum, m. stanovnici Sarda Sardiā Sardiāni, -ō Sard ĭ n ĭ a, -ae, f. Sardinija, ostrvo; Sard ĭ -ōrum, n ĭēnsis ĭēnsis, -e, adi. sardinski; Sardi, -ō m. Sardinci Sarmă Sarmătae, -ārum, m. Sarmati, stanovnici današnje poljsko-ruske nizije Sarpē Sarpēdon, -onis, m. Sarpedon, Jupiterov sin, mitološka lič ličnost Sāturnus, -i, m. Saturn, rimski bog useva; -ĭi, Sāturn ĭ us us, adi. Saturnov; Sāturn ĭ us us, -ĭ m. Saturnov sin, Jupiter; Sāturnā turnāl ĭ ĭ a, -ōrum, n. Saturnalije, svetkovina u čast Saturna Scaevŏ Scaevŏla, -ae, m. Scevola (Levoruki), Mucijev nadimak Scă Scămander, -ri, m. Skamandar, reka u Troadi Scylla, -ae, f. Scila, mitološko čudovište; Scyllaeus, adi. Scilin, scilski Scy Sc y¯ rus , -i, f. Skir, jedno od Sporadskih ostrva Scў Scўthae, -arum, m. Skiti; Scў Scўth ĭ cus cus, adi. skitski Sĕgesta, -ae, f. Segesta, grad na Siciliji; Sĕgestā gestānus, adi. segestanski; Sĕgestā gestānus, -i, m. stanovnik Segeste Segū Segūs ĭāvi ĭāvi, -ōrum, m. Seguzijavi, galski narod Sĕiānus, -i, m. Sejan, Tiberijev Ijubimac Sēius, -i, m. Sej, ime rimskog roda Sĕleuc ī a, -ae, f. Seleukija, ime više gradova u Aziji
339 vojskovođa AlekSĕleucus, -i, m. Seleuk, vojskovođ sandra Velikog -ēs, f. Semela, Kadmova ćerka Sĕmĕlē, -ē Sĕm ī rămis, -ĭdis, f. Semiramida, asirska kraljica ,-ĭi, m. Sempronije, ime rimSemprō Semprōn ĭ us us,-ĭ skog roda; Semprō Semprōn ĭ us us, adi. Sempronijev, sempronijski (lē (lēx) Sēna, -ae, f. Sena (dan. Sijena), grad u Umbriji Sĕnĕca, -ae, m. Seneka, 1) rimsko porodično ime; 2) vaspitač vaspitač cara Nerona Sĕnŏnes, -um, m. Senoni, narod u Galiji Sĕpt ĭ ĭ m ĭ us us, -ĭi, m. Septimije, ime rimskog roda Sēquă quăna, -ae, m. Sekvana, reka u Galiji, (dan. Sena) -ōrum, m. Sekvanci, galski narod Sēquă quăni, -ō -ĭdis, m. Serapis, egipatsko Sĕrāpis, -is ili -ĭ božanstvo Sēres, -um, m. Serani, narod u današnjoj Kini; Sēr ĭ cus -ōrum, adi. serski; Sēr ĭ ca cus, adi ca, -ō n. svileno tkanje -ĭi, m. Sergije, ime rimskog roda Serg ĭ us us, -ĭ Serranus, -i, m. Seran, nadimak Atilijevom rodu -ĭi, m. Sertorije, Marijev pristaSertō Sertōr ĭ us us, -ĭ lica; Sertoriā Sertoriānus, adi. Sertorijev Serv ī l ĭ ĭ us us, -ĭi, m. Servilije, ime rimskog roda lično ime Serv ĭ us us, ĭi, m. Servije, rimsko lič Sĕsōstris, -ĭdis, m. Sezostrid, egipatski kralj -ĭi, m. Sestije, ime rimskog roda Sest ĭ ĭ us us, -ĭ Sestus, -i, f. Sest, grad u Trakiji Sĕvērus, -i, m. Sever, rimsko ime Sext ĭ ĭ us us, ĭi, m. Sekstije, ime rimskog roda proročica; Sibyll ī S ĭ bylla bylla, -ae, f. Sibila, proroč ī nus, adi. Sibilin, sibilinski -ōrum, m. Sikanci, narod na SiciliS ĭ cāni, -ō ji; S ĭ cān ĭ us us, adi. sikanski S ĭ cānia, -ae, f. Sicilija - ōrum, m. Sikulci; S ĭ cŭlus, adi. siS ĭ cŭli, -ō kulski -ōnis, f. Sikion, grad na PeloponeS ĭ cўon, -ō zu; S ĭ cўōn ўōn ĭ us us, adi. sikionski - ōnis, f. Sidon, grad u Fenikiji; S ī S ī don don, -ō dōn ĭ cus cus ili S ī dōn ĭ us us, adi. sidonski; S ī -
dŏnes, -um ili S ī dōn ĭ i, -ōrum, m. Sidonci - ōrum, m. Sigambri, germansko S ī gambri gambri, -ō pleme S ī gēum, -i, n. Sigej, rt i grad u Troadi; S ī gēus, adi. sigejski S ī lānus, -i, m. Silan, nadimak roda Junijevaca S ī lēnus, -i, m. Silen, 1) Bahov pratilac; u istoričar pl . = stari satiri; 2) gr čki istorič -ĭi, m. Silije, ime rimskoga roda S ī l ĭ ĭ us us, -ĭ Silvā Silvānus, -i, m. Silvan, rimski šumski bog Silv ĭ Silv ĭ a v Rhea -ĭi, m. Silvije, kralj u Albi Silv ĭ us us, -ĭ -ōnis, m. Simon, jevrejski poglavica S ĭ mo mo, -ō S ĭ mŏis, -oëntis, m. Simoent, reka u Troadi S ĭ mōn ĭ des des, -is, m. Simonid, gr čki pesnik; S ĭ mōn ĭ dēus, adi. Simonidov, simonidski -ōnis, m. Sinon, Grk pod Trojom S ĭ non non, -ō S ĭ nōpa, -ae, f. Sinopa, grad u Paflagoniji Sinuessa, -ae, f. Sinuesa, grad u Laciju S ĭ pўlus, -i, m. Sipil, planina u Lidiji bića S ī rēnes, -um, f. Sirene, mitološka bić Sirm ĭ o, -ōnis, f. Sirmion, poluostrvo na Gardskom jezeru -ĭi, n. Sirmijum (danas Sremska S ĭ rm rm ĭ um um, -ĭ Mitrovica) Sisenna, -ae, m. Sisena, rimski govornik i pisac ličnost S ī sўphus, -i, m. Sizif, mitološka lič -ĕi, m. Smintej, Apolonov naSminthĕ Sminthĕus, -ĕ dimak Smyrna, -ae, f. Smirna, grad u Joniji; -ōrum, m. stanovnici Smirne Smyrnaei, -ō Sōcră crătes, -is, m. Sokrat, gr čki filozof; Sōcră crăt ĭ ĭ cus cus, adi. Sokratov, sokratski; Sōcră crăt ĭ ĭ ci ci, -orum, m. Sokratove pristalice Sŏlon, -ōnis, m. Solon, atinski zakonodavac Sŏphŏ phŏcles, -is m. Sofokle, gr čki pisac tragedija; Sŏphŏ phŏclē clēus, adi. Sofoklov -ŏnis, m. Sofron, gr čko ime Sōphron, -ŏ Sōracte, -is, n. Sorakte, planina u Etruriji Sōs ĭ a, -ae, m. Sozija, ime roba -ĭi, m. Sozije, ime rimskog roda Sōs ĭ us us, -ĭ Sparta, -ae, f. Sparta, glavni grad Lakoni je; Spartā Spartānus, adi. spartanski; Spartā Spartā-
340
nus, -i, m. i Spartiā Spartiātes, -ae, m. Spartanac vođa pobunjeSpartă Spartăcus, -i, m. Spartak, vođ nih robova Sph ī nx nx, -gis, f. Sfinga, mitološko čudovište Spō Spōlēt ĭ ĭ um um, -ĭi, n. Spoletijum (dan. Spoleto), grad u Umbriji; Spō Spōlēt ī ī nus nus, adi. spoletski; Spō Spolećanin Spōlēt ī ī nus nus, -i, m. Spoleć Spurinna, -ae, m. Spurina, haruspik u Cezarovo vreme Stă Stăg ī ra ra, -ōrum, n. Stagira, grad u Makedoniji; Stă Stăg ī r ī tes tes, -ae, m. Stagiranin -ĭi, m, Statilije, ime rimskog roda Stă Stăt ī ī l ĭ ĭ us us, -ĭ -ĭi, m. Stacije, ime rimskog roda Stā Stāt ĭ us us, -ĭ -ĭi, m. Stertinije, stoič stoički filozof Stĕ Stĕrt ĭ ĭ n ĭ us us, -ĭ Stē Stēs ĭ chŏ chŏrus, -i, m. Stesihor, gr čki pesnik Sthĕ Sthĕnĕlus, -i, m. Stenel, mitološka lič ličnost; ăvis Sthĕ Sthĕnĕleis = labud Strŏ Strŏphă phădes, -um, f. Strofadi, dva ostrva u Jonskom moru -ĭi, m. Strofije, Piladov otac Strŏ Strŏph ĭ us us, -ĭ Stry¯ mo(n), -onis, m. Strimon, reka u Trakiji, (dan. Struma) Stў Stўmphā mphālus, -i, m. Stimfal, brdo i jezero u Arkadiji Stў Stўx, -ўgis, f. Stiks, reka u podzemlju; Stў Stўg ĭ us us, adi. stigijski; paklen, grozan Sŭbūra, -ae, f. Subura, siromašna četvrt u Rimu; Sŭbūrānus, adi. suburski -ōrum, m. Svevi, germansko pleme Suē Suēbi, -ō Suē Suēbus, adi. svevski; Suē Suēb ĭ a, a, -ae, f. Svevija, zemlja Sveva Suessa, -ae, f. Svesa, grad u Kampaniji; Suessā Suessānus, adi. svešanski Suē Suētōn ĭ us us, -ĭi, m. Svetonije, 1) ime rimskog roda; 2) rimski istorič istori čar prodično ime; Sulla, -ae, m. Sula, rimsko prodič Sullā Sullānus, adi. Sulin; Sullā Sullāni, -ōrum, m. Suline pristalice Sulmo, -ōnis, m. Sulmon, grad u Italiji; Sulmō Sulmōnēnses, -ium, m. stanovnici Sulmona Sŭlp ĭ c ĭ a, a, -ae, f. Sulpicija, rimska pesnikinja, jedina čiji nam je rad, bar donekle, sač sačuvan Sŭlp ĭ c ĭ us us, -ĭi, m. Sulpicije, ime rimskog roda
-ōrum, n. Suza, grad u Persiji Sūsa, -ō Sўbăris, -is, 1) m. Sibaris, reka; 2) f. Si baris, grad Sўchaeus, -i, m. Sihaj, Didonin muž -ēs, f. Siena, grad u Egiptu Sўēn ўēnē, -ē Symplē Symplēgădes, -um, f. Simplegade, dva ostrva na ulazu u Crno more -ācis, m. Sifaks, numidski kralj Sўphax, -ā Sўrācūsae, -arum, f. Sirakuza, grad na Siciliji; Sўrācūsānus, adi. sirakuški; Sўrācūsānus, -i, m. Sirakužanin Sўr ĭ a, -ae, f. Sirija; Sўr ĭăcus ĭăcus, adi. sirijski; Sўri, -ōrum, m. i Sўr ĭ i, -ōrum, m. Sirijci S y¯ ros ros, -i, f. Sir, jedno od Kikladskih ostrva; Sy¯ r ĭ us us, adi. sirski Sy¯ rtis, -is, f. Sirta, sprud na severnoj obali Afrike
T
T. = T ĭ tus tus, -i, m. Tit, rimsko ime -ĭi, m. Tiberije, rimsko ime Ti. = Tibĕ Tibĕr ĭ us us, -ĭ istoričar Tăc ĭ tus tus, -i, m. Tacit, rimski istorič Taenă Taenărus, -i, m. i f. Tenar, rt i grad u Lakoniji; Taenă Taenăr ĭ us us, adi. tenarski Tăgus, -i, m. Tag, reka u Luzitaniji ( dan. Taho) Tălass ĭ o, svadbeni uzvik u Rimu Tămĕsis, -is, m. Temza, reka u Britaniji Tănăis, -is, m. Tanais, reka u Sarmatiji (dan. Don) ličnost Tăntă ntălus, -i, m. Tantal, mitološka lič Tărentum, -i, n. Tarent, grad u južnoj Italiji; Tărent ī Tarenćani ī ni ni, -orum, m. Tarenć Tarpē Tarpēius, -i, m. Tarpej, ime rimskog roda Tarpē Tarpēia, -ae, f. Tarpeja, Rimljanka izdajnica Tarqu ĭ n ĭ i, -ōrum, m. Tarkvinij, grad u Etruriji; Tarqu ĭ n ĭ us us, adi. iz Tarkvinija; Tarqu ĭ n ĭēnsis ĭēnsis, -e, adi. tarkvinijski; Tarqu ĭ n ĭēnsis ĭēnsis, -is, m. čovek iz Tarkvinija Tarră Tarrăc ī na na, -ae, f. Taracina, grad u Laciju Tarră Tarrăco, -ōnis, f. Tarakon (dan. Taragona), grad u Španiji; Tarră Tarrăcōnēnsis, -e,
341
Tarră Tarrăcōnēnsis, -is, m. Tarakonac, Tarakonjanin Tarsus, -i, f. Tars, grad u Kilikiji - ōrum, n. TarTartă Tartărus, -i, m. i Tartă Tartăra, -ō tar, deo podzemnog sveta za grešnike; Tartă Tartărĕus, adi. tartarski; podzemni; užasan -ĭi, m. Tacije, sabinski kralj Tăt ĭ ĭ us us, -ĭ Tauri, -ōrum, m. Tauri, skitsko pleme; Taur ĭ Taur ĭ cus cus, adi. taurski Taurus, -i, m. Taur, 1) planina u Aziji; 2) reka u Aziji Tāўg āўgĕtē, -ēs, f. Tajgeta, Atlantova ćerka, jedna od Vlašić Vlašića (Plejada) između Tāўg āўgĕtus, -i, m. Tajget, planini izmeđ Lakedemona i Mesenije Tecmessa, -ae, f. Tekmesa, Ajantova žena Tĕgĕa, -ae, f. Tegeja, grad u Arkadiji; Tĕ-ārum, gĕaeus, adi. tegejski; Tĕgĕātae ĕātae, -ā m. Tegejani Tĕlămon, -onis, m. Telamon, Ajantov otac; Tĕlămōn ĭ us us, adi. Telamonov Tēlĕgŏnus, -i, m. Telegon, sin Odiseja i Kirke Tēlĕmăchus, -i, m. Telemah, Odisejev sin Tēlĕphus, -i, m. Telef, kralj u Misiji Tĕmpē mpē, n. pl. (indecl.) Tempa, dolina u Tesaliji Tenctĕ Tenctĕri, -ōrum, m. Tenkteri, germansko pleme Tĕnĕdos, -i, f. Tened, ostrvo pored Troje; Tĕnĕdius, adi. tenedski; Tĕnĕdius, ĭi, m. Teneđ Teneđanin Tĕnus, -i, f. Ten, jedno od Kikladskih ostrva Tĕōs ĕōs, -i, f. Tej, grad u Joniji; Tē ïus, adi. tejski; Tē ïus, -i, m. Tejanin -ĭi, m. Terencije, 1) rimski rod; Tĕrent ĭ ĭ us us, -ĭ 2) rimski pisac komedija Tēreus, i, -m. Terej, kralj u Trakiji Tergeste, -is, n. i Tergestum, -i, n. Trst; tršćanski; Tergest ī Tergest ī ī nus nus, adi. tršć ī Tršćanin nus,- i, m. Tršć Term ĭ nāl ĭ ĭ a, -ĭum, n. Terminalije, Terminova svetkovina Term ĭ nus nus, -i, m. Termin, bog granica starog Rima i privatnih poseda adi. tarakonski;
Tēthys, -ўos, f. Tetija, morska boginja, Okeanova žena Teucer, -cri, m. Teukro, prvi trojanski kralj; Teucrus, adi. trojanski; Teucri, -orum, m. Trojanci; Teucr ĭ a, -ae, f. Troada Teutoburg ĭēnsis ĭēnsis saltus Teutoburška šuma u Germaniji Teutŏ Teutŏni, -ōrum, m. i Teutŏ Teutŏnes, -um, rn. Tevtonci, germansko pleme Thā Thā ïs, -idis, f. Taida, gr čko ime -ētis ili -is, m. Tales, gr čki filozof Thă Thălēs, -ē Thă Thăl ī ī a, -ae, f. Talija, jedna od devet muza trački Thă Thămўras, -ae, m. Tamira, Tamiris, trač pevač pevač Thapsus, -i, f. Taps, grad u Africi Thă Thăsus, -i, f. Tas, ostrvo u Egejskom moru; -ĭi, m. TaThă Thăs ĭ us us, adi. taški; Thă Thăs ĭ us us, -ĭ šanin -ārum, f. Teba, beotski grad; Thē Thē Thēbae, -ā Thēbānus, -i, m. Tebanac Thĕ Thĕmis, -ĭdis, f. Temida, gr čka boginja pravde i zakona Thĕ Thĕmistocles, -is, m. Temistokle, poznati Atenjanin; Thĕ Thĕmistoclē mistoclēus, adi. Temistoklov Thĕŏ Thĕŏcritus critus, -i, m. Teokrit, gr čki pesnik Thĕŏ Thĕŏd dōrus, -i, m. Teodor, gr čko ime Thĕŏ Thĕŏd dŏs ĭ us us, -ĭi, m. Teodosije, 1) gr čko ime; 2) rimski car istoričar Thĕŏ Thĕŏph phăănes, -is, m. Teofan, gr čki istorič Thĕŏ Thĕŏphrastus phrastus, -i, m. Teofrast, gr čki filozof Thĕŏ Thĕŏpompus pompus, -i, m. Teopomp, gr čki istorič ričar; Thĕŏ Thĕŏpomp pompēēus, adi. Teopompov Thē Thērāmĕnes, -is, m. Teramen, jedan od tridesetorice tirana u Atini Thermae, -ārum, f. Terme, grad na Siciliji; Therm ĭ tānus, adi. termski; Therm ĭ tānus, -i, m. Termljanin -ārum, f. Termopili, klanac Thermŏ Thermŏpўlae, -ā u Lokridi Thers ī tes tes, -ae, m. Tersit, Ahajac pod Tro jom -ĕi, m. Tezej, mitski atinski kralj; Thē Thēseus, -ĕ Thē Thēsēĭ us us, adi. Tezejev, tezejski
342
Thesp ĭ ae ae, -ārum, f. Tespija, grad u Beotiji; Thesp ĭēnses ĭēnses, -ium, m. stanovnici Tespije osnivač gr čke traThespis, -is, m. Tespis, osnivač gedije Thesprō Thesprōt ĭ ĭ a, -ae, f. Tesprotija, oblast u Epiru; Thesprō Thesprōt ĭ us us, adi. tesprotijski; Thesprō Thesprōt ĭ ĭ us us, -ĭi, m. stanovnik Tesprotije Thessă Thessăl ĭ ĭ a, -ae, f. Tesalija, gr čka zemlja; Thessă Thessălus, adi. tesalski; Thessalus, -i, m. Tesalac Thessă Thessălŏn ī ca ca, -ae, f. Tesalonika, grad u Makedoniji, (dan. Solun) Thestŏ Thestŏr ĭ des des, -ae, m. Testorov sin, prorok Kalhant -ĭdis, f. Tetida, Ahilova majka Thĕ Thĕtis, -ĭ Thŏ Thŏas, -antis, m. Toant, 1) kralj u Tauriji; 2) kralj na Lemnu Thrā Thrāc ĭ a, -ae, f. Trakija; Thrā Thrāces, -um, m. Trač Tračani Thră Thrăsўbūlus, -i, m. Trasibul, poznati Atinjanin Tră Trăsўmăchus, -i, m. Trasimah, gr čki sofist Thū Thūcy¯ d ĭ des des,- is, m. Tukidid, gr čki istoričar Thū Thūr ĭ i, -ōrum, m. Turij, grad u Lukaniji; Thū Thūr ī nus nus, -i, m. Turijac Thў Thўestes, -ae i -is, m. Tijest, Pelopov sin T ĭ bĕris, -is, m. Tibar, reka u Italiji; T ĭ bĕr ī nus nus, adi. tibarski T ĭ bĕr ĭ us us, -ĭi, m. Tiberije, 1) rimsko ime; 2) rimski car T ĭ bullus bullus, -i, m. Tibul, rimski pesnik -ŭris, n. Tibur, grad u Laciju, (dan. T ī bur bur, -ŭ Tivoli); T ī burs burs, -rtis, m. Tiburanin T ī c ī num num, -i, n. Ticin, grad na reci Ticinu T ī c ī nus nus,- i, m. Ticin, reka u Italiji -ĭi, m. Tigelije, ime dvojice muT ĭ gell gell ĭ ĭ us us, -ĭ zič zičara Tigrā Tigrānes, -is, m. Tigran, jermenski kralj Tigrā Tigrānŏcerta, -orum, n. Tigranokerta, glavni jermenski grad Tigŭ Tigŭr ī ni ni, -ōrum, m. Tigurini, helvetsko pleme; Tigŭ Tigŭr ī nus nus, adi. tigurinski istoričar; T ī maeus maeus, -i, m. Timej, 1) gr čki istorič 2) gr čki filozof
Timā Timāvus, -i, m. Timav, reka pored Trsta Timŏ Timŏlĕon, -ontis, m. Timoleont, korintski vojskovođ vojskovođa T ī mon mon, -ōnis, m. Timon, poznati atinski mizantrop T ī mŏthĕ thĕus, -i, m. Timotej, 1) Kononov sin; 2) muzič muzičar iz Mileta T ī rĕs ĭ as as, -ae, m. Tiresija, slepi prorok u Tebi Tir ĭ dātes, -ae i -is, m. Tiridat, jermenski kralj T ī ryns ryns, -nthis, f. Tirint, grad u Argolidi -ēs, f. Tisifona, jedna od Furija T ī s ĭ phŏ phŏnē, -ē -ānis. m. Titan; pl . T ī tānes, -um, m. T ī tan tan, -ā i T ī tāni, -ōrum. m. Titani, mitske lič ličnosti; T ī tān ĭ us us, adi. titanski T ī thō thōnus, -i. m. Titon, Aurorin muž, pretvoren u cvr čka -ĭum. m. ili Titiē -ĭum, m. TiT ĭ tiē tiēs, -ĭ Titiēnses, -ĭ ciji, jedno od tri plemena od kojih se sastojao rimski narod u najstarije doba -ĭi, m. Ticije. ime rimskog roda T ĭ t ĭ ĭ us us, -ĭ -ĭi, m. Titurije, Cezarov legat T ĭ tŭr ĭ us us, -ĭ T ĭ tus tus, -i, m. Tit. 1) rimsko ime; 2) rimski car T ĭ tўos, -I, m. Titije, sin Jupitera i Geje T ī tўrus, -i, m. Titir. ime pastira u Vergili jevim eklogama Tmō Tmōlus, -I, m. Tmol, planina u Lidiji Tŏlētum, -i, n. Tolet. grad u Španiji, (dan. Toledo); Tŏlētāni, -ōrum, m. Toletanci, Toleđ Toleđani Tŏlōsa, -ae, f. Toloza. grad u Galiji, ( dan. Tuluz); Tŏlōsānus, adi. tološki; Tŏlōsātes, -ium. m. Toložani Tŏmis, -ĭdis, f. i Tŏmi, -ōrum, m. Tomi, grad na obali Crnog mora; Tŏm ĭ tānus, adi. tomski; Tŏm ī tae tae, -ārum, m. stanovnici Toma Tŏmўris, -is, f. Tomiris, skitska kraljica Tră Trăbĕa, -ae, m. Trabeja, rimski pisac komedija nis, f. Trahin. grad u Tesaliji; Trā Trāchin, - ī nis, Trā Trāch ī n ĭ us us, adi. trahinski; Trā Trāch ī n ĭ ae ae, -arum, f. Trahinjanke, naslov Sofoklove tragedije Trā Trāiānus, -i, m. Trajan (Trojan), rimski car
343
Tră Trăpĕzūs, -untis, f. Trapezunt, grad u Pontu (lăcus) Trazimensko jezero u Tră Trăs ĭ mēnus (lă Etruriji Trĕ Trĕbāt ī us us, -ĭi, m. Trebacije, ime rimskog roda Trĕ Trĕb ĭ a,- ae, m. Trebija, reka u gornjoj Italiji Trĕ Trĕbōn ĭ us us, -ĭi, m. Trebonije, 1) ime rimskog roda; 2) Cezarov legat u Galiji -ōrum, m. Tribali, trač tračko pleme Tr ĭ balli balli, -ō Tr ĭ dentum dentum, -i, n. Trident, (dan. Trento) Tr ī năcr ĭ cr ĭ a, -ae, f. Trinakrija, staro ime za Siciliju; Tr ī năcr ĭ us us, adi. trinakrijski Trinobantes, -ĭum, m. Trinobanti, britansko pleme Tr ĭ pŏlis, -is, f. Tripolis, ime više gradova Tr ĭ ptŏ ptŏlĕmus, -i, m. Triptolem, otac zemljoradnje i sudija u podzemnom svetu - ōnis, m. Triton, morski bog, NepTr ī ton ton, -ō tunov sin Tr ī tōn ĭ a, -ae, f. v Palada - ēnis, f. Trezen, stari grad u ArTroezen, -ē golidi Trōĭ Trōĭ lus lus, -i, m. Troil, Prijamov sin rođen u Troji Trō Trōiŭgĕna, -ae, m. i f. rođ proročko Trŏ Trŏphō phōn ĭ us us, -ĭi, m. Trofonije, proroč božanstvo u Beotiji Trō Trōs, -ōis, m. Troj, kralj u Frigiji; Trō Trōia, -ae, f. Troja, grad; Troiā Troiānus, Trōĭ Trōĭ us us, - ōrum, Trōĭ Trōĭ cus cus, adi. trojanski; Troiā Troiāni, -ō m. ili Trō Trōes, -um, m. Trojanci; Trō Trōas, -ădis, f. Troada, zemlja Tuisco, -ōnis, m. Tuiskon, praotac ljudi, sin zemlje kod starih Germana Tull ĭ ĭ us us, -ĭi, m. Tulije, rimski rod; Tulliā Tulliānus, adi. Tulijev; Tulliā Tulliānum, -i, n. donji deo rimske državne tamnice Tullus, -i, m. Tul, rimsko ime -ētis, m. Tunet (dan. Tunis) Tŭnēs, -ē Turdē Turdētāni, -ōrum, m. Turdetani, špansko pleme -ĭi, m. Turije, ime rimskog roda Tŭr ĭ us us, -ĭ Tŭrnus, -i, m. Turno, rutulski kralj -ōrum, m. TuroTŭbrŏ brŏnes, -um i Tŭrŏni, -ō ni, galsko pleme Turp ĭ l ĭ ĭ us us, -ĭi, m. Turpilije, ime rimskog roda
Turrā Turrān ĭ us us, -ĭi, m. Turanije, ime rimskog roda - ōrum, m. Tusci, Etrurci, stanovnici Tusci, -ō Etrurije; Tuscus, adi. tušč tuščanski, etrurski Tuscŭ Tuscŭlum, -i, n. Tuskul, grad u Laciju; Tuscŭ Tuscŭlānus, adi. tuskulski; Tuscŭ Tuscŭlānus, -i, m. stanovnik Tuskula Tuscŭ Tuscŭlānum, -i, n. Tuskulanum, ime Ciceronovog imanja -ĕi, m. Tidej, Diomedov otac Ty¯ dĕus, -ĕ Ty¯ d ī des des, -ae, m. Tidejev sin, Diomed li čTyndă Tyndăreus, -i, m. Tindarej, mitološka lič nost Tyndă Tyndăr ĭ des des, -ae, m. Tindarejev sin (Kastor i Poluks); Tyndă -ĭdis, f. TindarejeTyndăris, -ĭ va ćerka (Helena ili Klitemestra) Tўphō phōeus, -ĕi, m. ili Ty¯ phon , -ōnis, m. Tifon, jedan od giganata Tўras, -ae, m. Tira, reka u Sarmatiji, (dan. Dnjestar) Tyrrhē Tyrrhēni, -ōrum, m. Tireni, praoci Etruraca; Turrhē Turrhēnus, adi. tirenski Tyrrhē Tyrrhēnum mă măre Tirensko more Tўrus, -i, f. Tir, grad u Fenikiji: Tўr ĭ us us, adi. tirski; Tўr ĭ us -ĭi, m. stanovnik Tira us, -ĭ Tyrtaeus, -i, m. Tirtej, gr čki pesnik
U
- ōrum, m. Ubijci, germansko pleme; Ub ĭ i, -ō Ub ĭ us us, adi. ubijski Ucă Ucălĕgon, -ontis, m. Ukalegont, Trojanac Ulixes, -is, m. Uliks, latinsko ime za Odiseja -ōrum, m. Umbri Umbri, -ō Umbr ĭ Umbr ĭ a, -ae, f. Umbrija, oblast u srednjoj Italiji; Umber, -bra, brum, adi. umbrijski Ură Urăn ĭ a, -ae, f. Uranija, jedna od devet muza Urb ī num num, -i, n. Urbinim (dan. Urbino), grad u Umbriji; Urb ī nas -ātis, m. Urbinas, -ā nac Us ĭ ĭ pĕtes, -um, m. Uzipeti, germansko pleme
344
Ut ĭ ĭ ca ca, -ae, f. Utika, grad u Africi; Ut ĭ ĭ cēnutički; Ut ĭ sis, -e, adi. utič ĭ cēnsis, -is, m. Utičanin Uxellŏ Uxellŏdūnum,- i, n. Ukselodunum, grad u Galiji
V
Văcălus, -i, m. ili Văhălis, -is, m. Vahal (dan. Val), zapadni rukavac Rajne Vaccaei, -ōrum, m. Vakcejani, špansko pleme Văcūna, -ae, f. Vakuna, sabinska boginja Văga, -ae, f. Vaga, grad u Numidiji; Vag Vagēn-ĭum, m. stanovnici grada Vage ses, -ĭ Vălent ĭ ĭ a, -ae, f. Valencija, španski grad (dan. Valensija) Vălĕr ĭ us us, -ĭi, m. Valerije, ime rimskog roda Vandă Vandăi, -ōrum, m. Vandali, germansko pleme Vang ĭōnes ĭōnes, -um, m. Vangionci, germansko pleme - ōrum, m. Vardeji, ilirsko pleme Vardaci, -ō u Dalmaciji Varguntē Varguntēius, -i, m. Varguntej, rimski senator -ĭi, m. Varije, ime rimskog roda Văr ĭ us us, -ĭ -ōnis, m. Varon (Krivonogi), 1) poVarro, -ō rodič rodično rimsko ime; 2) rimski vojskovođ vođa; 3) rimski uč učitelj i pisac; Varroniā niānus, adi. Varonov, varonski porodično rimsko ime; Vārus, -i, m. Var, 1) porodič 2) Avgustov vojskovođ vojskovo đa Vāt ĭ ĭ cānus, adi. vatikanski Văt ī ī n ĭ us us, -ĭi, m. Vatinije, ime rimskog roda Vēii, -ōrum, m. Veji, grad u Etruriji; Vēiens, -entis i Vēientā ientānus, adi. vejski; Vēiens, -entis, m. i Vēientā ientānus, -i, m. stanovnik Veja Vēiŏvis, -is, m. Vejovis, staro rimsko božanstvo Vēlābrum, -i, n. Velabrum, ulica i trg u Rimu
Vĕlĕda, -ae, f. Veleda, germanska proročica Vĕl ĭ ĭ a, -ae, f. Velija, 1) deo grada Rima; 2) grad u Lukaniji; Vĕliē liēnsis, -e, adi. velijski; Vĕliē liēnsis, -is, m. stanovnik Velije -ārum, f. Velitra, volšč volščanski grad; Vĕl ī ī trae trae, -ā Vĕl ī ī ternus ternus, adi. velitrejski; Vĕl ī ī ternus ternus, -i, m. stanovnik Velitre Vellē Vellēius, -i, m. Velej, ime rimskog roda Vĕnāfrum, -i, n. Venafar, grad u Kampaniji; Vĕnāfrā frānus, adi. vanafarski -ōrum, m. Venedi (Vinidi, Vendi), Vĕnĕdi, -ō slovensko pleme na srednjoj Visli Vĕnĕti, -ōrum, m. Veneti; Vĕnĕtus i Vĕnĕt ĭ cus cus, adi. venetski; Vĕnĕtus, -i, m. Venet Vĕnĕt ĭ ĭ a, -ae, f. Venecija, oblast u gornjoj Italiji Vĕn ī l ĭ ĭ a, -ae, f. Venilija, nimfa, Turnova majka Vent ĭ ĭ d ĭ us us, -ĭi, m. Ventidije, ime rimskog roda Vĕnus, -ĕris, f. Venera, boginja Ijubavi, Venerius, adi. Venerin Vĕnŭs ĭ a, -ae, f. Venuzija, grad u Apuliji Vercellae, -ārum, f. Vercela, grad u gornjoj Italiji Vercingĕ Vercingĕtŏrix, -igis, m. Vercingetoriks, galski vojskovođ vojskovo đa -ĭi, m. Vergilije, rimski pesnik Verg ĭ l ĭ ĭ us us, -ĭ Vērōna, -ae, f. Verona, grad u gornjoj Italiji; Vērōnēnsis, -e, adi. veronski; Vērōnēnsis, -is, m. Veronjanin porodiččno ime; Verres, -is, m. Ver, rimsko porodi Verr ī nus nus, adi. Verov Vertumnus, -i, m. Vertumno, rimski bog promene Vesĕ Vesĕris, -is, m. Vezeris, reka u Kampaniji - ōnis, m. Vezoncion, grad u GaVĕsont ĭ ĭ o, -ō liji domaćeg ognjiVesta, -ae, f. Vesta, boginja domać šta; Vestā Vestālis, -e, adi. Vestin; virgo Vestā stālis Vestalka Vĕsŭv ĭ us us, -ĭi, m. Vezuv, planina u Italiji kod Napulja Beč), grad u Vienna, -ae, f. Vijena (dan. Beč Galiji
345
V ī m ĭ nālis collis, Viminal, jedan od sedam rimskih brežuljaka Vindĕ Vindĕl ĭ ĭ ci ci, -ōrum, m. Vindelici, keltsko pleme; grad Augusta Vindelicō Vindelicōrum = dan. Augzburg Vipsā Vipsān ĭ us us, -ĭi, m. Vipsanije, ime rimskog roda Virg ĭ n ĭ us us, -ĭi, m. Virginije, ime rimskog roda vođa Luzitanaca V ĭ r ĭāthus ĭāthus, -i, m. Virijat, vođ vođa V ĭ r ĭ dŏmărus, -i, m. Viridomar, galski vođ Vistŭ Vistŭla, -ae, i. Visla, reka u današnjoj Poljskoj V ĭ surgis surgis, -is, m. Vesera, reka u Germaniji V ĭ tell tell ĭ ĭ us us, -ĭi, m. Vitelije, ime rimskog roda; V ĭ telliā telliānus, adi. Vitelijev; V ĭ telliā telliāni, -orum, m. Vitelijevi vojnici -ĭum, m. Vokati, galsko pleme Vŏcātes, -ĭ Vŏcōn ĭ us us, -ĭi, m. Vokonije, ime rimskog roda Vokonćani, galsko Vŏcont ĭ ĭ i, -ōrum, m. Vokonć pleme Vŏlăterrae, -ārum, f. Volatera, grad u Etruriji; Vŏăterr ŏăterrāānus, adi. volaterski; Vŏlăterrā terrānus, -i, m. Volateranin Volcā Volcānus, v. Vulcanus Volsci, -ōrum, m. Volsci, pleme u Laciju; volščanski Volscus, adi. volšč Vols ĭ n ĭ i, -ōrum, m. Volsinij, grad u Etruriji; Vols ĭ n ĭēnsis ĭēnsis, -e, adi. volsinijski; Vols ĭ n ĭēnsis ĭēnsis, -is, m. Volsinijanin Voltumna, -ae, f. Voltumna, boginja etrurskog saveza Vŏsĕgus, -i, m. Vogezi (Vosges), planine u Galiji Vulcā Vulcānus, -i, m. Vulkan, rimski bog vatre; Vulcā Vulcān ĭ us us, adi. Vulkanov, vulkanski
Vultur, -ŭris, m. Vultur, brdo u Apuliji, jugoistočni vetar Vulturnus ventus, jugoistoč Vulturnum, -i, n. Vulturnum, grad u Kam paniji Vulturnus, -i, m. Vulturn, reka u Kampaniji
X
Xanthippē Xanthippē, -ēs, f. Ksantipa, Sokratova žena Xanthippus, -i, m. Ksantip, gr čko ime Xanthus, -i, m. Ksant, ime više reka -ōnis, m. Ksenon, gr čki filozof Xĕno, -ō Xĕnŏcră crătes, -is, m. Ksenokrat, Platonov učenik Xĕnŏphă phănes, -is, m. Ksenofan, gr čki filozof Xĕnŏphon, -ontis, m. Ksenofont, gr čki pisac Xerxes, -is, m. Kserks, persijski kralj, Darijev sin
Z
Zăcynthus, -i, f. Zakint, ostrvo u Jonskom moru Zăma, -ae, f. Zama, grad u Numidiji Zanclē Zanclē, -ēs, f. Zankle, staro ime grada Mesane -ōnis, m. Zenon, gr čki filozof Zēno, -ō -ĭdis, m. Zeuksis, gr čki slikar Zeuxis, -is ili -ĭ Zōpўrus, -i, m. Zopir, ugledan Persijanac
346
POJMOVNIK SRPSKIH REČ REČI
347
A
agri, 17 agronom, agronomija, 18 ako, si (veznik) 46, 88, 95 akutan, 83, 193, 296 ampula, 21 anatomija, 21 antibiotik , 23, 240 apotekar, 205
B
baciti, 15, 44, 48 bez, 9, 24 bežati, 60, 65, 75 besmrtan, 16, 20, 126 biblioteka, 36 biljka, 21, 27, 34 biti, postojati, 9-13, 15-17, 23-26 bitka, boj, 9, 11, 22 bog, 32, 39, 59 božanstvo, 56, 80, 104 bogat, 9, 17, 20 bogatstvo, 37, 45, 66 boj, v. bitka bojati se, 73, 94, 108 bol, 42, 74, 77 bolest, 55, 74, 81 bolovati, 15, 69, 150 bolje, 73, 160, 212 borac, 18, 30, 36 borba, 46, 58, 59 boriti se, 35, 46, 59 boca, 151 brada, 15, 34, 35 braniti, 29, 44, 47 brat, 56, 61, 109 brašno, 59, 103, 151 brdo, brežuljak, 50, 52, 90 brz, 11, 17-19, 45 brzo, 45, 49, 57 briga, 15, 16, 70
brinuti se, 18, 44, 53 broj, 39, 45, 72 brojati, 179, 241 buka, 50, 113, 267 bura, 177, 219, 233 budnost, 302 buduć budući da, 69, 142, 229 buduć budućnost, 111, 125, 166
V
vazduh, 16, 22, 31 valjan, 51, 153, 168 vaspitavati, 90 vaspitanje, 69, 84, 90 vatra, 18, 26, 41 vaš, 197, 300 vežbanje, 97, 164, 192 vek , 16, 24, 249 velik , 19, 21, 45 veterinar, 164, 309 venac, 66, 153, 175 veran, 81, 106, 207 vernost, 106, 147, 248 verovati, 10, 12, 68 već već, 69, 88, 122 vid, 11, 28, 158 videti, opaziti, 14, 22, 46 vidljiv, 28, 62, 186 vino, 11, 40, 41 vinograd, 26, 178, 302 viroza, 303 virus, 166, 303 visok , 16, 19, 20 više, 21, 23, 32 više voleti, 23, 214, 215 vlada, 127, 212, 218 vladati, 10, 18, 87 voda, 21, 25, 28 vođ vođa, 13, 23, 26 vojnik , 45, 53, 61 vojska, 17, 50, 97 voleti, 23, 82, 112 voć voće, 34, 35, 40 voć voćnjak , 26, 209
348
vrana, 66 vrać vraćati se, 237-240, 243 vrata, 50, 73, 108 vredan, 13, 54, 58 vreme, 15, 16, 18 vrlina, 119, 216, 303 vrsta, 11, 14, 18 vrlo, 35, 44, 49 vrt, 120, 249, 303 vršiti, 13, 111, 113
G
gavran, 67, 190 gadan, 66, 75, 80 gajiti, 195, 216 ginuti, 32, 39, 44 glava, 42, 67, 102 glad, 94, 103, 166 glas, 16, 17, 28 glasnik , 39, 70, 180 gledati, 28, 49, 60 gnev, 23, 36, 105 govor, 8, 11,12 govoriti, kazati, 17, 25, 29 govornik , 11, 49, 50 godina, 7, 16, 23 golem, 93, 136, 152 gorak , 10, 20, 129 gornji, 16, 31, 40 gospodar , 56, 87, 118 gospodarica, 49, 87, 118 gospodariti, 87, 127, 212 gost, 10, 11, 14 gostiti se, 94, 183 gostoljubiv, 95, 120 grad, 28, 30, 49 građ građanin, 49, 171, 188 građ građanski, 49, 76, 147 građ građevina, 15, 35, 281 graditi, 15, 26, 63 greh, 8, 74, 98 greška, 69, 94, 152 grešiti, 196 grmljavina, 289 grožđ grožđe, 193, 199, 225
groznica, 104, 170, 229 grom, 30, 36, 110 grob, 38, 58, 99 gubiti, 61, 74, 75
D
quomĭnus, quĭ quĭn, (vezn. sa da, sic, da… ŭt, quomĭ konj.) 8, 9, 16 nĕ (upitna reč rečca), 89, 175, 178 da li, nĕ nē, ut nō nōn, qu ī qu ī n, n, quomĭ quomĭnus, (vezn. sa da ne, nē konj.) 9, 175, 176 daleko, 9, 153, 157 dati, davati, 7, 8, 12 dan, 37, 40, 43 danas, 119, 143, 205 dar, 50, 60, 66 dva, 36, 43, 49 dvadeset, 88, 231, 292 dvanaest, 88, 277, 292 dvaput, 36 delo, 11, 32, 35 devedeset, 178 devet, 178, 179, 292 deveti, 178, 180, 292 devetnaesti, 178, 292 devojka, 29, 41, 147 deliti, 55, 83, 84 demokratija, 210 deo, 24, 30, 45 deoba, 73, 79, 84 deset, 72, 73, 77 deseti, 73, 289 desni, 81, 114 dete, 18, 27, 99 deč dečak , 42, 191, 225 divan, 13, 39, 41 diviti se, 13, 92, 120 dijagnoza, 81 dobar, 18, 37, 50 dobro, 148, 25, 32 dobro (je), 242, 248 dobroč dobročinstvo, 17, 35, 125 dobroć dobroćudan, 35, 37, 146 dovesti, 12-14, 74 dogoditi se, 39, 55, 64
349
dozvoliti, 202 dok , 69, 72, 79 dolazak , 10, 12, 14 dolaziti, 17, 43, 54 doneti, 12, 17, 25 donji, 134, 233 dopadati se, 56, 208 dosadan, 26, 109, 115 dostojan, 58, 82, 150 doć doći, 14, 23, 32 drag, 9, 20, 43 drama, 102 drvo, 10, 19, 26 država, 49, 55, 127 držati, 12, 13, 26 drug, prijatelj, 21, 52, 53 drugarica, prijateljica, 55, 193, 261 drugi, 18-20, 46 družiti se, 294 dug, 16, 36, 67 dugo, 86, 88, 122 dugovati, 72 dužan biti, 72 duh, 22, 24, 31 duša, 22, 23, 42
Ž
žalba, 61, 214, 230 žaliti se, 10 žalost, 15, 86, 113 želeti, 8, 25, 32 želudac, 20, 112, 123 želja, 22, 25, 70 željan, 25, 32, 58 žena, 13, 22, 55 ženski, 26, 104, 171 žetva, 166, 254 živ, 22, 94, 96 živeti, 100, 118, 152 život, 16, 22, 42 životinja, 22, 25, 35 žnjeti, 166 žrtvenik , 19, 25, 28 žrtvovati, 12, 68, 74
Z
za, pro (predlog sa abl.), ad (predlog sa acc.) 10, 12, 19 zaborav, 8, 182, 183 zaboraviti, 74, 96, 182 zabrana, 141, 221, 300 zabraniti, 7, 12, 141 završetak , 202 završiti, 63, 72, 74 zadovoljan, 25, 63, 164 zadržati, 22, 30, 52 zajednič zajednički, 55, 57, 62 zakon, 41, 97, 103 zao, 127, 128, 134 zapaljenje, 22, 27, 37 zapovednik , 45, 87, 88 zapovednič zapovednički, 126 zaposedati, 49 započ započinjati, 42, 54, 87 zaražen, 134 zarazan, 63, 134 zaratiti, 35, 134, 138 zatim, 75, 102, 132 zato što, quod (veznik sa indik. i konj.) 230, 231 zašto, cur (upitni prilog) 77, 170, 229 zahtev, 90, 180, 211 zahtevati, 78, 81, 90 zbaciti, 7, 60, 75 zbiti se, 58, 62, 77 zbog, 42, 44, 94 zvanje, 58, 147, 304 zvati, 24, 49, 50 zdrav, 130, 140, 248 zemaljski, 189, 281, 309 zemlja, tlo, 17, 19, 26 zemljoradnik , 18, 69 zima, 18, 37, 109 zimski, 37, 119, 197 zimovnik , 43, 119 zlatan, 31 zlato, 32, 107, 124 zlo, 8, 40, 78 znamenje, 8, 31, 127 znamenit, 21, 27, 37
350
znanje, 46, 51, 86 znati, 40, 87, 103 znač značaj, 53, 68, 106 zreo, 39, 163, 225 zub, 73, 77, 121
I
i, 30, 175, 177 iako, 95 igra, 18, 41, 55 igrati se, 19, 52, 124 iz, 63, 81, 87 izabrati, 14, 43, 61 izazvan, 96 izbeć izbeći, 95 izvor, 31, 42, 96 izvršiti, 59, 90, 200 izvršenje, 200 izgleda, čini se, 302 izgubiti, 8, 21, 63 izlaziti, 54, 174, 189 izmešati, 13, 164, 167 iznenada, 78, 108, 128 izuzetan, 97 ili, 20, 32 imati, 18, 40, 48 ime, 133, 178, 215 imenovati, 47, 61, 68 ipak , 19, 30, 46 ispod, 135, 268, 269 isti, 11, 15, 113 istina, 234, 242, 299 istinit, 46, 260, 299 istorija, 119, 164 istorič istoričar, 119, 242, 253 istraživanje, 84, 95, 98 istraživati, 23, 51, 62 istrajan, 203-205, 279 ići, 12, 18, 20
J
ja, ego, 81, 94, 166
jabuka, 161 javiti, 74, 162, 180 jad, 15-17, 70 jaje, 190 jak , 14, 16, 27 jasan, 24, 41, 50 jač jačina, 106, 108, 161 jedan, 18-20, 177 jedva, 15, 19, 88 jedini, 260, 262, 292 jezik , 91, 92, 115 jesen, 31 jer, cum (veznik sa konj.) 93, 94, 174 jesti, 66, 90, 94 etĭam (veznik) 12, 88, 94 još, etĭ još ne, nondum (prilog) 88, 175, 178 junak , 118, 303
K
K , ka, ad (predlog sa acc.) 11, 14, 181 kada, quando (prilog) 69, 229, 230 reći, 81, 119, 157 kazati, reć kazniti, 14, 22, 72 kajati se, 191 kakav, 69, 176, 191 sreće, 294 kamo sreć kamen, 21, 35, 40 kao, 11, 12, 15 kašika, 51 kvariti, 77, 151 kič kičma, 53 kiša, 125, 177, 209 knjiga, 40, 44, 46 ko, quis? 231 kod, apud (predlog sa acc.) 25, 29, 47 koji, qui, quae, quod (odnosna zam.) 89 koji? qui, quae, quod (upitna zam.) 89, 231 koji (od dvojice), ŭter, ŭtra, ŭtrum, 20 koliko, 189, 194, 229 komedija, 55, 251, 261 konzul, 63, 70, 103 kopno, 64, 259, 280 korak , 12, 115, 116 koristan, 110, 157, 178 koristiti, 17, 102, 220
351
koriti, 10, 22, 55 kositi, 166, 253, 283 kralj, 239, 245 kraljevati, vladati, 239, 271 kratak , 22, 37, 47 koza, 42 kuvar, 51, 66 kuvati, 66 kukavica, 69, 123, 172 kukavič kukavičluk , 123 k ći, 106, 174, 225 kuć kuća, 15, 60, 59 L
lav, 154 lak , 17, 45, 93 lako, 98, 102, 154 lasta, 119 levi, 151, 252, 260 lek , 163, 164, 192 lekar, 92, 164, 177 lenj, 79, 123, 133 lenjost, 79, 123, 133 lep, 56, 57, 73 lepota, 41, 73, 85 leto, 16 leč lečenje, 11, 34, 50 leč lečiti, 70, 163, 164 list, 46, 70, 86 lice, 28, 62, 66 lobanja, 41, 67 luk , 19, 26, 38 luka, 211
LJ
ljubav, 16, 21, 35 ljubiti, 21, 72, 82
M
mada, quamquam (veznik sa ind.) 278 ma koliko, quamvis (veznik sa konj.) 229 mali, 195 malo, 9, 16, 154 malobrojan, 135 marljivo, 63, 70, 82 marljivost, 82, 133, 150 maslina, 187 materija, 166 medicina, 206, 309 menjati, 172, 175, 296 mesec, 142, 158, 165 mesto, 156, 254, 261 mir, 15, 190, 196 mirisan, 186 misao, 26, 51, 62 misliti, 16, 26, 45 mišić mišić, 172 mišljenje, 23, 26, 97 mlad, 13, 147, 148 mladež, mladost, 13, 148 mleko, 53, 150 mnogi, 19, 56, 171 mnoštvo, 45, 47, 52 moj, 166 molba, 51, 78, 90 molitva, 183, 217, 274 moliti, 14, 20, 56 morati, 72 more, 16, 19, 20 mornar, 50, 175 moć moć, 22, 26, 32 moć moćan, 56, 107, 171 moć moći, 95, 117, 209 mrav, 108 mržnja, 145, 186, 260 mrziti, 80 mrtav, 96, 122, 129 mudar, 11, 86, 140 mudrost, 250 muž, 55, 60, 163 muzika, 172, 276 muka, trud, 16, 56, 68 muč mučiti, kinjiti, 17, 68, 84
352 N
na, in (predlog sa acc. i abl.) 11, 12, 19 navika, 29, 63, 139 navić navići, 63 nada, 264 nadati se, 99, 264 nadmašiti, 23, 212, 215 nazivati, 24, 304 naime, 93, 94, 143 napad, 127-129, 132 napadati, 30, 134, 138 napisati, 54, 57, 58 napor, 56, 63, 150 napolje, 95, 108 napredak , 131, 219, 220 napredovati, 131, 219, 220 narav, 117, 135, 170 narediti, 127, 214, 252 narod, 113, 174, 208 nauka, 84, 212, 252 nauč naučiti, 12, 58, 86 naš, 178 ne, ne (negacija) non 175, 177, 178 nebo, 16, 33, 40 nebrojen, 137, 258 nevin, 43, 125, 128 nevolja, 14, 17, 22 nego, quam (sveza) 18, 19, 23 negovati, 53, 70, 109 nedavno, 168, 178, 179 neznanje, 123, 127, 128 ne znati, 87, 117, 123 neiskusan, 123, 127, 134 nežan, 76, 107, 153 neko, nešto, 12, 19, 54 nemar, 78, 123, 131 nemaran, 85, 131, 132 nemati, 43, 91, 132 nepravda, 65, 137 neprijatelj, 14, 120, 136 neprijateljski, 64, 86, 115 nerv, 176 ne hteti, 123, 166, 178 nerad, 79, 201, 246 nered, 137, 204, 289 ni, 8, 132, 176 nijedan, 176, 177, 179
nikad, 32, 147, 293 niko, 176, 291 ništa, 177 nov, 54, 178, 179 novac, 16, 26, 28 noga, 68, 205, 300 nos, 174 nositi, 23, 25, 34 noć noć, 177, 179, 259 nuditi, 74, 190, 216
NJ
njegov, 276 njen, 276 njiva, 17, 26, 254 njihov, 276 O
oblik , 59, 97, 102 obič običaj, 40, 63, 86 obič obično, 104, 208, 210 objava, 77, 221 objaviti, 74, 77, 145 obrađ obrađivati, 27, 53, 64 obrazovanje, 69, 171 obrazovati, 59, 94, 108 obuzdavati, 238 obuć obući, 133, 273 ovaj, 44, 119, 146 ognjište, 41, 108 od, a, ab (predlog sa ablativom) 7, 89, 212 o da, o kad bi, kamo sreć sreće, utinam, prilog 294 odakle, 292 odvrać odvraćati, 9, 26, 73 odluka, 31, 62, 63 odluč odlučiti, 42, 45, 46 odmah, 11, 59, 64 odneti, 28, 65, 78 oženiti se, 87, 163, 294 ozdravljenje, 243, 250 označ označiti, 54, 73, 77
353
oko, 11, 47, 158 omladina, 105, 148 on, -a, -o, 146 onamo, 93, 124, 146 opasan, 20, 22, 28 opasati, 10, 47, 48 opasnost, 28, 84, 201 operacija, 187 opkoliti, 21, 48, 49 opljač opljačkati, 79, 95, 97 opominjati, 13, 24, 54 opravdan, 97 oprostiti, 8, 57, 58 oproštaj, 8, 154, 298 optužiti, 67, 74, 132 organ, 193 osam, 185 osamdeset, 185 osamnaesti, 185 osveta, 209, 291, 303 osvojiti, 42, 80, 99 osim, 9, 11,19 osloboditi, 8, 85, 94 osmi, 185 osnovati, 56, 58, 59 ostaviti, 21, 44, 57 ostali, 19, 46, 239 ostati, 88, 162, 201 ostrvo, 140 osuditi, 12, 58, 72 otac, 113, 193, 194 otadžbina, 195 otvoriti, 11, 24, 75 otkriti, 11, 24, 56 otok , 186, 268, 288 otrov, 11, 104, 163 očekivati, 99, 188, 216
P
pada kiša, 78, 127, 209 pametan, 40, 66, 86 pamtiti, 164, 237, 279 pas, 41 pasti, 10, 15, 39 pastir, 27, 195
pevanje, 41, 42, 57 pevati, 41, 49, 57 pedeset, 231 pesma, 41-43, 164 pesnik , 53, 106, 209 peršun, 24, 205 pet, 231 peti, 231 petnaest, 230, 231 pilula, 207 pisati, 56, 253, 284 pisac, 56, 58, 253 pismo, 51, 93, 154 pitanje, 143, 229, 246 pitati, 143, 229, 246 planina, 169, 249 plašiti se, 196, 244, 286 pleme, 113, 174, 189 plod, 105, 110, 187 plodan, 19, 104, 105 pluć pluća, 152, 226 pljač pljačkati, 55, 98, 213 po, per (predlog sa akuzativom) 89, 198, 254 po drugi put, iterum 146, 254 pobeda, 153, 192, 288 pobediti, 80, 95, 99 pobednik , 72, 273, 301 poginuti, v. pasti, 9, 39, 73 pogrešiti, 76, 150, 186 podeliti, 57, 78, 82 podražavati, 14, 125, 203 podnositi, 88, 105, 195 poznati, 46, 89, 178 pokazati, 11, 24, 51 poklon, 61, 87 pokloniti, 58, 87, 115 pokušaj, 56, 98, 201 pokušati, 30, 61, 98 polako, 190, 254, 265 polje, 41, 247, 262 pomagati, 13, 29, 32 pomešati, 13, 17, 54 pomorski, 50, 175 pomoć pomoć, 12-14, 17 popaliti, 80, 204 popiti, 12, 53, 89 poraz, 40, 49, 80 poraziti, 65, 109
354
porediti, 15, 16, 29 poricati, 77, 135, 176 porodica, 103, 108, 113 posao, 44, 167, 176 postaviti, 25, 28, 29 postajati, 162 postati, 44, 93, 95 sŭm, esse, f ŭi, 52, 100, 304 postojati, biti, sŭ pouč poučavati, 86, 94, 140 pohvala, 28, 52, 152 pohvaliti, 17, 52, 63 pošten, 37, 41, 43 pošteno, 41, 106, 119 pravda, 147, 206 pravedan, 16, 147, 165 praviti, činiti, 102, 106, 108 pravič pravičan, 16, 147, 236 pravo, 83, 103, 147 prati, 8, 153, 269 pratiti, 28, 53, 61 prvi, 218 prvo, 218 pre, ante (predlog sa akuzativom) 23, 49, 212 previše, 9, 177 prekršiti, 109 prekršaj, 68, 76, 166 premda, cum (veznik sa konj.), etsi, quamquam (veznik sa ind.) 69, 95, 229 pretor, 217 preci, 7, 30, 161 priznati, 18, 25, 31 prijatan, 16, 21, 88 prijatelj, 20, 21, 65 prijateljstvo, 21, 44, 65 primer, 97, 214, 264 primerak , 97 priroda, 175, 242 prisiliti, 13, 52, 99 pristati, 9, 23, 24 prolaziti, 44, 47, 72 proleć proleće, 299 pronalazak , 144, 145 pronać pronaći, 96, 99, 101 propadati, 79, 82, 141 prst, 82 ptica, 10, 18, 32 pun, 115, 251, 280 puniti, 144
pustoš, 79, 297 pustošiti, 301 put, putovanje, 17, 70, 146 putovati, 20, 74, 93 pčela, 24
R
rad, 154, 187, 305 raditi, 13, 18, 59 radovati se, 60, 112, 151 radost, 76, 11, 151 rađ rađati, 68, 111, 177 razbiti, 52, 59, 65 razdeliti, 81-84 različ različit, 19, 84, 85 razoriti, 56, 76, 77 razum, 66, 140, 165 razumeti, 10, 24, 40 rak , 41, 43 rana, 208, 254, 306 ranije, pre, prius (komp. priloga) 23, 49, 275 rasti, 9, 12, 31 rastrgati, 83, 143 rat, 35, 43 ratnik , 35 ratovati, 35, 83, 114 red, 27, 84, 189 reka, 21, 107, 108 retko, 193, 203, 234 reć reći, 18, 81, 157 reč reč, 263, 299, 304 rđav, 17 riba, 207 rod, 113, 136, 174 roditelj, 113, 194, 219 roditi, 60, 90, 105 ruka, 37, 150, 162 ruč ručak , 45, 94, 206 ruševina, 39, 109, 194
355 S
sa, cum (predlog sa abl.) 72 sav, svaki, omnis, -e, 69, 187, 284 saveznik , 21, 261 savet, 31, 62 savetovati, 29, 268, 272 sada, nunc (prilog) 7, 122, 288 sakriti, 7, 9, 55 sakupiti, 61 sam, -a, -o, 145, 166, 262 san, 139, 230, 263 svaki, 179, 187, 231 svoj, 218, 223, 276 svuda, 14, 292, 293 sedam, 256 sedamdeset, 257 sedamnaest, 256 sedeti, 41, 129, 183 sedmi, 257 selo, 17, 192, 247 sestra, 61, 263, 292 sestrić sestrić, 62, 261 seć sećati se, 54, 164, 236 siguran, 46, 62, 98 simptom, 276 sin, 174, 225 slava, 45, 50, 103 slavan, 21, 44, 45 slaviti, 17, 41, 45 slavno, 80, 114, 177 slagati, 92, 106, 193 slagati se, 29, 58, 60 sladak , 88, 171, 268 slan, 249 slatko, 88, 268 slediti, 28, 53, 61 slič sličan, 51, 59, 60 sloboda, 128, 154, 155 slobodan, 29, 83, 106 slovo, 7, 34, 72 sloga, 58, 61, 62 složan, 58, 65, 261 složno, 58 sluh, 31, 256 slušati, 26, 31, 32 smatrati, 16, 117, 227 smišljati, 51
smrt, 4, 73, 96 so, 249 spavati, 11, 61, 69 spasiti, 258, 263 spreč sprečiti, 19, 52, 75 sposoban, 42, 81, 117 sposobnost, 42, 102, 103 srebrn, 26 sreć sreća, 18, 35, 58 sreć srećan, 35, 104, 108 stanje, 53, 117, 156 stanovati, 17, 48, 53 stanovnik , 53, 69, 117 starac, 256, 301 stari, 218, 256, 301 statueta, 259 stvar, 176, 242, 272 stvarati, 68 strah, 24, 62, 108 stid, 123, 225, 299 stideti se, 299 stub, 53, 207, 266 sto, 45 suvo, 27, 259 sud, 26, 97, 147 sudija, 45, 146, 217 suditi, 16, 26, 60 suzbijati, 185, 238 sumnja, 87, 186, 275 sumnjati, 12, 20, 87 sunce, 233, 261, 266 suprotstaviti se, 184 sutra, 67
T
ta, 94, 230, 231 tabor, 16, 43, 266 taj, 145, 146 tako, 11, 12, 15 talenat, 113, 133, 163 tvoj, 146, 289 težak , 26, 37, 69 teško, 15, 82, 115 telo, 66, 189, 213 tiranin, 290
356
tih, 50, 56, 168 tišina, 230, 259, 262 to, 11, 30, 229 toliki, 12, 189, 229 toliko, 278, 284 tragedija, 67, 284 tražiti, 25, 61, 78 trajan, 88, 200, 201 trajati, 88, 90, 162 trbuh, 7, 294, 298 treba, 9, 188, 189 treć treći, 281 tri stotine, 284 truba, 50, 288 trud, 16, 56, 150 trk , 70 trč trčati, 48, 58, 70
unaprediti, 220 uništiti, 8, 9, 53 uporediti, 11, 15 upropastiti, 49, 53, 54 upravljati, 13, 17, 84 uraditi, 218, 222 uskoro, mox (prilog) 37, 122, 170 učen, 86, 94, 156 učenik , 20, 31, 84 učitelj, 31, 86, 124 učiti, 84, 86, 139
F
filozof , 206, 250 filozofija, 206, 250 Ć
H
ćelija, 45, 205 ćutanje, 244, 259, 277 ćutati, 104, 172, 244
U
U, na, in (predlog sa acc. i abl.) 128, 144, 181 ubiti, 9, 39, 96 uvek , 16, 179, 255 uvo, 31 ugled, 21, 31, 82 ugledati se, 125, 300 udaljiti, 7, 8, 21 udarac, 110, 123, 128 udarati, 17, 39, 105 uživanje, 76, 110, 182 uživati, 73, 76, 110 uzeti, 28, 42, 51 ukrasti, 269, 275 umetnik , 39, 167, 283 umetnost, 27, 28, 102 umnožiti, 12, 31, 69 umoriti, 17, 74, 76 umreti, 9, 11, 39
hvaliti, 35, 41, 45 heroj, 118, 132 herojski, 118 hiljada, 166 hitati, 58, 63, 70 hleb, 193 hrabar, 10, 22 hrabro, 22, 31, 105 hrabrost, 14, 23, 31 hrana, 18, 23, 47 hraniti, 19, 29, 47 hrast, 230 hronič hroničan, 47 hteti, 305
C
car, 218 cvet, 67, 107 cvetati, 107, 299 cenzor, 45, 161 ceniti, 16, 23, 56 centurion, 45, 189
357
ceo, sav, 262, 284, 293 cilj, 79, 95, 106
čuven, 50, 103, 130 čudan, 13, 167, 219 čudnovato, 13, 167, 169
Č
Š
čast, 66, 72, 74 častan, 31, 73 čestitost, 82, 110, 119 često, 67, 73, 77 četiri, 230 četvrti, 230 četrdeset, 228 činiti, 59, 102, 103 čitati, 153, 235 čovek , 42, 119, 154 čuvar, 15, 51, 61 čuvati, 14, 29, 30
šaka, 162, 225 šta? 231 šezdeset, 258 šest, 258 šesti, 258 šeć šećer, 91, 114, 248 širina, 152, 165 širiti, 21, 48, 67 škoditi, 177, 184 štagod, 231 šteta, 40, 42, 49 šuma, 16, 157, 176
358
ROMA URBS legenda Kapije u zidinama Rima koje je podigao Servije Tulije A TRIGEMINA – rimska luka B LAVERNALIS – Via Ostiensis C RAUDUSCULANA – V Via ia Ostiensis D NAEVIA – Via Ardeatina E CAPENA – Via Appia & Via Latina F CAELIMONTANA – Via Tusculana G QUERQUETULANA – Via Praenestina H ESQUILINA ESQUILINA – Via Labicana & Via Praenestina I VIMINALIS – – Via Collatina & Via Liburtina J COLLINA – Via Nomentana K QUIRINALIS – – Via Salaria Vetus L SALUTARIS – – Via Flaminia M SANQUALIS – – Via Lata & Campi Martis N FONTINALIS – – Campi Martis O TRIUMPHALIS – – kroz koju je prolazila samo trijumfalna povorka P CARMENTALIS – – Circus Flaminius Q FLUMENTANA FLUMENTANA – Circus Flaminius Hramovi i znamenitosti Rima 1. Mauzolej Julija Cezara (moguć (mogu ća lokacija) 2. hram Venere Pobednice (na vrhu Pompejevog auditorijuma) 3. Pompejevo pozorište 4. Pompejev portik (sa kolonadom od stotinu stubova) 5. soba za sastanke u Pompejevom kompleksu (mesto Cezarovog ubistva) 6. hramovi u blizini Pompejevog pozorišta – Herkula i devet muza 7. hram Junone sastanaka 8. hram Sreć Sreće 9. hram Slobode, za robove 10. hram Lara moreplovaca 11. stari Minucijev portik u Circus Flaminius 12. hramovi u Circus Flaminius – hram Vulkana 13. hram Herkula čuvara 14. hram Marsa nepobedivog 15. Metelov portik 16. hram Apolona 17. hram Belone 18. hram Junone Regine (vladarke) 19. hram Jupitera Statora
359
20. moguć moguća lokacija novog Minucijevog portika ili Popmejeve vile? 21. hramovi: Pijetin, Janov, Spein, Junone Sospite 22. hram saveznič savezničkog kulta Čednosti i nevinosti 23. hram saveznič savezničkog kulta Rađ Rađanja dece 24. hram Portina 25. hram Jana 26. centri poštovanja Herkula na Mesnoj pijaci, trgovci uljem 27. Veliki Oltar 28. Herkul Neporaženi 29. hram Cerere, sedište plebejskih edila 30. hram Flore 31. hram saveznič savezničkog kulta slobodnih građ građana Za žene 32. Za muškarce 33. sveta oblast Amilustrija 34. hram Dijane, zaštitnice robova 35. hram Lune 36. hram Juventus, punoletstva rimskih mladić mladi ća 37. hram Merkura, sedište trgovač trgovačkog esnafa 38. hram Venere Obsequens 39. hram Bon Dea (zaštitnice žena) i Saxum Sacrum, Sveta stena 40. hram Časti i Vrline ( Honos et Virtus), kult vojnih zapovednika 41. Curiae veteres, od davnina prostorije za sastanke 42. hipotetič hipotetičko mesto Avgustovog rođ rođenja 43. hram Jupitera Statora 44. Luperkul (peć (pećina mitske vuč vučice koja je dojila Romula i Rema) 45. Romulova (pažljivo oč očuvana) okrugla koliba 46. Mundus (prolaz u podzemni svet) 47. hram Mater Magna 48. Bazilika Julija (koja je zamenila bazilike Sempronija i Opimija) 49. Forum Iulium 50. hram Sermo Sanctus Dius Sanctus Dius Fidius Fidius 51. kuć kuća Tita Pomponija Atika, hipotetič hipoteti čko mesto 52. hram Salva 53. hram Kvirina 54. hram Tele 55. hram Junone Lucine, gde su se držale knjige rođ rođenih rimskih građ građana 56. hram Venere Libitinr, gde su se držale knjige umrlih rimskih građ građana 57. hram Eskulapa 58. kanalizacioni izlaz za Kvirinal i Marsova polja 59. Cloaca Maxima, kanalizacioni izlaz za Suburu 60. kanalizacioni izlaz za Eskvilin, Cirkus itd. 61. oltari Junoni Sororiji i Janu Kurijatu, hipotetič hipotetička lokacija
360 RIMSKI BOGOVI - PANTEON
361
PORODIČ PORODIČNO STABLO U DOBA STAROG RIMA
362
RIMSKA UPRAVA U DOBA REPUBLIKE
363
VAŽNIJI GEOGRAFSKI POJMOVI IZ DOBA ANTIKE I SREDNJEG VEKA NA LATINSKOM JEZIKU
(Kurzivom su odštampani srednjevekovni geografski pojmovi) Ār ētium, -ĭ -ĭi, n.
Areco
Antioch ī Antioch ī a, a, -ae, f.
Antiohija
Aberd ōnia, -ae, f.
Aberdin
Antipolis, -is, f.
Antib
Aberistyvium, -ĭ -ĭi, n.
Aberistvit
Antium, -ĭ -ĭi, n.
Ancio
-ĭi, n. Adiacium, -ĭ
Ajač Ajačo
Antwerpium, -ĭ -ĭi, n.
Antverpen
Aegyptus, -i, f.
Egipat
Aquae Aur ēliae, f.
Baden-Baden
Aenus, -i, m. reka
In
Aquae Aquae Carol Carol ī īnae n -ārum, f. Karlsbad, Karlsb ad, ae, -ā
Aetna, -ae, f.
Etna
Africa, -ae, f.
Afrika
Aquae Gr ātiā tiānae, f.
Eks-le-Ben
Agaunum, -i, n.
Sent Moric
Aquae Sextiae, f.
Eks-an-Provans
Agr ĭgentum, -i. n.
Agrigent
Aquae Solis, f.
Viši
Albis, -is, m. reka
Elba, Laba
Aquae Sulis, f.
Bat
Aldenarda, -ae, f.
Oudnard
Aquī sgr ānum, -i, n.
Ahen
Alexandr ēa, -ae, f.
Aleksandrija
Aquī sgr ānum, -i, n.
Eks-la-Šapel
Alexandr ī a, a, -ae, f.
Aleksandrija
Aragō Aragōnia, -ae, f.
Aragonija
Algerium, -ĭ -ĭi, n.
Alžir
Arar, Araris, m. reka
Sona
Alpē Alpēs summae, f.
Sent Gothard
Arausiō Arausiō, -ō -ōnis, f.
Oranž
Alpē Alpēs, -ĭ -ĭum, f.
Alžir
Archangelopolis, -is, f.
Arhanglesk
Alpis Gr āia, f.
Mali Sent Bernard
Arduenna, -ae, f.
Ardeni
Arelas, -ā -ātis, f.
Arl
Alsatia, -ae, f.
Alzas
Argadia, -ae, f.
Argajl
Amalphis, -is, f.
Amalfi
Argentor ātus, -i, f.
Strazbur
Ambianum, -i, n.
Amijen
Ar ī minum, minum, -i, n.
Rimini
Amstelodamum, -i, n.
Amsterdam
Ariā Ariāna, -ae, f.
Avganistan
Anas, -ae, f.
Gvadijana
Armā Armācha, -ae, f.
Arma
Ancyra, -ae, f.
Ankara
Armoricae, -ā -ārum, f.
Bretanja
Andegāāvēnsis ager, m. Andeg
Anžu
Arnus, -i, m. reka
Arno
Andeg āvum, -i, n.
Anže
Arvern ī , -ō -ōrum, m.
Overnj
Anglia, -ae, f.
Engleska
Ass ī sium, sium, -ĭ -ĭi, n.
Asizi
Anio, -iensis, m.
Anijen
Athē Athēnae, -ā -ārum, f.
Atina
Karlove Vari
364 Athesis, -is, m. reka
Adiđ Adiđa
Bellŏ Bellŏvăci, -ō -ōrum, m.
Bove
Atrebates, -tum, m.
Aras
Bellofont ānum, -i, n.
Fontenblo
Augusta Praetō Praetōria, f.
Aosta
-ārum, f. Bergae, -ā
Bergen
Augusta Suessiō Suessiōnum, f.
Soason
Berol ī īnum num, -i, n.
Berlin
Augusta Taur ī nōrum, f.
Torino
-ĭi, n. Bobbium, -ĭ
Bobio
Augusta Trever ōrum, f.
Trir
Bodotria, -ae, f. reka
Fort
Augusta Vindelicō Vindelicōrum, f. Augzburg
Boiohaem ī Boiohaem ī , -ō -ōrum, m.
Bohemija, Češka
Augustod ūrum, -i, n.
Baje
Bolerium Pr ōmunturium, n. Landzend
Augustodū Augustodūnum, -i, n.
Oten
Bonna, -ae, f.
Bon
Augustor ī tum, tum, -i, n.
Limož
Bonōōnia, -ae, f. Bon
Bolonja
Aur ē l iānum, -i, n. ēli
Orlean
Borysthē Borysthēnes, -is, m. reka Dnjepar
Auvona, -ae, m. reka
Ejvon
Brabantia, -ae, f.
Brabant
Avāāricum, -i, n. Av
Burž
Brandenburgia, -ae, f.
Brandenburg
Aveniō Aveniō, -ō -ōnis, f
Avinjon
Bratislavia, -ae, f.
Vroclav
Avent ī ī nus, nus, -i, m.
Aventin
ēma a, -ae, f. Br ē m
Bremen
Axius, -ĭ -ĭi, m. reka
Vardar
Brigantia, -ae, f.
Bragansa
Axona, -ae, m. reka
Ena
-ĭi, n. Bristolium, -ĭ
Bristol
Bārium, -ĭ -ĭi, n.
Bari
Britannia, -ae, f.
Britanija
Babylō Babylōn, -ō -ōnis, f.
Vavilon
Brugae, -ā -ārum, f.
Brige
Bactra, -orum, n.
Balk
Brundisium, -ĭ -ĭi, n.
Brindizi
Baetis, -is, m.
Gvadalkivir
Brunsvī cum cum, -i, n.
Baliā Baliār ēs Insulae, f.
Balearska ostrva
Braunšvajg, Brunsvik
Baliā Baliāris Mā Māior, f.
Majorka
Bruxellae, -ā -ārum, f.
Brisel
Baliā Baliāris Minor, f.
Minorka
Bucarestum, -i, n.
Bukurešt
Balticum Mare, n.
Baltik
Burdigala, -ae, f.
Bordo
Bangertium, -ĭ -ĭi, n.
Bangor
Burg ī ī, -ō -ōrum, m.
Burgos
Barcinō Barcinō, -ō -ōnis, f.
Barselona
Burgundiō Burgundiōnēs, -um, m.
Bar ūthum, -i, n.
Bajrojt
Burgonja, Burgundija
Barvī cum cum, -i, n.
Berik
By¯ zant zantiu ium, m, -ĭ - ĭi, n.
Istanbul
Batā Batāv ī , -ō -ōrum, m.
Holandija
Cadomum , -i, n.
Kan (u severnoj Francuskoj)
Bēnācus, -i, m. jezero
Garda
Caesarea, -ae, f.
Džerzi
Bēr y¯ tus, -i, f.
Bejrut Bej rut
Caesaris burgus, m.
Šerbur
Belgae, -ā -ārum, m.
Belgija
Caesarodū Caesarodūnum, -i, n.
Tur
365 Caesaromagus, -i, m.
Čelmsford
Cracovia, -ae, f.
Krakov
Cairus, -i, f.
Kairo
Cr ēta, -ae, f.
Krit
Calē Calēdonia, -ae, f.
Škotska
Cy¯r ¯r ēnae, -ā -ārum, f.
Kirena
Cal ē t um, -i, n. ētum
Kale
Cyprus, -i, f.
Kipar
Callipolis, -is, f.
Galipolj
Dānia, -ae, f.
Danska
Calpē Calpē, -ē -ēs, f.
Gibraltar
Dānum, -i, n.
Donkaster
Cambria, -ae, f.
Vels
Dānuvius, -ĭ -ĭi, m. reka
Gornji Dunav
Camer ācum, -i, n.
Kambre
Damascus, -i, f.
Damask
Campā Campānia, -ae, f.
Kampanija
Danaster, m.
Dnjestar
Campānia, -ae, f.
Šampanj
-ōnis, f. Derventiō, -ō
Derbi
Camulodū Camulodūnum, -i, n.
Koulč Koulčister
Deva, -ae, f. reka
Di
Canoē , -es, f.
Kan (u južnoj Francuskoj)
Deva, -ae, f.
Čester
D ī vodū vodūrum, -i, n.
Mec
Diviō, -ō -ōnis, f.
Dižon
Dresda, -ae, f.
Drezden
Dūrobr ī vae, vae, -ā -ārum, f.
Roččester Ro
Dubl ī īnum num, -i, n.
Dablin
Dubr ī , -ō -ōrum, m.
Dover
Dunelmum, -i, n.
Daram
Cantabrigia, -ae, f.
Kembridž
Cantium, -ĭ -ĭi, n.
Kent
Cantuāria, -ae, f.
Kanterberi
Capreae, -ā -ārum, f.
Kapri
Caralis, -is, f.
Kaljari
Carnū Carnūtēs, -um, m.
Šartr
Carthā Carthāgō Nova, f.
Kartagena
Durius, -ĭ -ĭi, m. reka
Duro
Carthā Carthāgō, -ĭ -ĭnis, f.
Kartagina
Durnovā Durnovāria, -ae, f.
Dor čister
Cas ī num, num, -i, n.
Monte Kasino
Durovernum, -i, n.
Kanterberi
Ceretica, -ae, f.
Kardigan
Ebū Ebūdae Insulae, f.
Hebridi
Chersonnesus Chersonnesus Cimbrica, f. Jiland Jil and
Ebur ācum, -i, n.
Jork
-ĭi, n. Chilonium, -ĭ
Kil
Ebusus, -i, m.
Ibica
Clō Clōta, -ae, f. reka
Klajd
Ecbatana, -ō -ōrum, n.
Hamadan
Cōnfluentē nfluentēs, -ium, m.
Koblenc
Edinburgum, -i, n.
Edinburg
Colō Colōnia Agripp ī Agripp ī na, na, f.
Keln
Emerita, -ae, f.
Merida
Corcagia, -ae, f.
Kork
Etr ūria, -ae, f.
Toskana
Corcy Corcy¯ ra, -ae, -ae , f.
Krf
Eur ō pa, -ae, f.
Evropa
Cordoba, -ae, f.
Kordoba
Faesulae, -ā -ārum, f.
Fezule
Corinthus, -i, f.
Korint
Flē Flēvō, m. jezeroi
Zojdersko jezero
Cornubia, -ae, f.
Kornvol
Flō Flōrentia, -ae, f.
Firenca
366 Francofurtum, -i, n.
Frankfurt
Helvē Helvētia, -ae, f.
Švajcarska
Fretum Gā Gāditā ditānum, n.
Gibraltarski moreuz
H ī spalis, spalis, -is, f.
Sevilja
Hibē Hibērus, -i, m. reka
Ebro
Fr ī si si ī ī , -iō -iōrum, m.
Frizland
Hibernia, -ae, f.
Irska
Gādēs, -ium, f.
Kadiz
Hierosolyma, -ō -ōrum, n.
Jerusalim
Găngē ngēs, -is, m.
Gang
Hispā Hispānia, -ae, f.
Španija
Gallia, -ae, f.
Francuska
Ilerda, -ae, f.
Lerida
Gallia, -ae, f.
Galija
Ilva, -ae, f.
Elba
Gallovidia, -ae, f.
Galovej
Isara, -ae, f. reka
Izar
Gandavum , -i, n.
Gent
Isca Dumnoniō Dumnoniōrum, f.
Eksiter
Garumna, -ae, f.
Garona
Ister, -tri, m. reka
Donji Dunav
Gebenna, -ae, f.
Seveni
Isurium Brigantum, n.
Oldbro
Ged ānum, -i, m.
Gdanjsk
Italia, -ae, f.
Italija
Genāāva, -ae, f. Gen
Ženeva
Itū Itūna aestuā aestuārium, f.
Lornski Fert
Genua, -ae, f.
Đenova
Itū Itūna, -ae, f. reka
Eden
Germā Germānia, -ae, f.
Nemač Nemačka
Iur āvum, -i, n.
Salcburg
Gippevī cum cum, -i, n.
Ipsvič Ipsvič
Glasgua, -ae, f.
Glazgov
Glē Glēvum, -i, n.
Gloster
Gothoburgum, -i, n.
Geteborg
Gr ātiā tiānopolis, -is, f.
Grenobl
Gr ātiae Portus, m.
Avr
Lemannus lacus, m. jezero jezero Ženevsko jezero
Graecia, -ae, f.
Gr čka
Lĭger, -ĕ -ĕris, m. reka
Loara
Graecium, -ĭ -ĭi, n.
Grac
Libanus, -i, m.
Liban
Grenovī cum cum, -i, n.
Grinič Grinič
Libya, -ae, f.
Afrika
Groninga , -ae, f.
Groningen
Limō Limōnum, -i, n.
Poatje
Hafnia, -ae, f.
Kopenhagen
Lindum, -i, n.
Linkoln
Haga Comitis, f.
Hag
Lipsia, -ae, f.
Lajpcig
Halla, -ae, f.
Hale
Lōthāringia, -ae, f.
Hamburgum Hamburgum, -i, n.
Hamburg
Loren, Lotaringija
Hannovera, -ae, f.
Hanover
Londinium Gothō Gothōrum, n. Lund
Harvī cum cum, -i, n.
Haridž
Londinium, -ĭ -ĭi, n.
London
Hellē Hellēspontus, -i, m.
Dardaneli
Lūceria, -ae, f.
Lucern
Lacus Britant ī ī nus, nus, m. jezero jezero Komo Lancastria, -ae, f.
Lankaster
Langobardia, -ae, f.
Lombardija
Lausō Lausōnium, -ĭ -ĭi, n.
Lozana
Ledesia, -ae, f.
Lids
367 Lūsitā sitānia, -ae, f.
Portugalija
Monapia, -ae, f. ostrvo
Man
Lugdū Lugdūnum Batā Batāvōrum, n. Lejden
Montē Montēs, -ium, m.
Mons
Lugdū Lugdūnum, -i, n.
Lion
Mosa, -ae, f. reka
Mez
Luguvallium, -ĭ -ĭi, n.
Karlajl
Moscovia, -ae, f.
Moskva
Lutetia, -ae, f.
Pariz
Mosella, -ae, f. reka
Mozel
Māgnus Portus, m.
Portsmaut
Mutina, -ae, f.
Modena
M āterna, -ae, f.
Marna
Namnē Namnētēs, m.
Nant
-ĭi, n. Mancunium, -ĭ
Manč Mančester
Neā Neā polis, -is, m.
Napulj
Mare Aegaeum, n.
Egejsko more
Nemausus, -i, f.
Nim
Mare Atlanticum, n.
Atlantik
Nemossus, -i, f.
Klermon
Mare Caspium, n.
Kaspijsko more
N ī caea, caea, -ae, f.
Nica
Mare ī Mare ī nferum, nferum, n.
Tirensko more
N ī cer, cer, m. reka
Nekar
Mare internum, n.
Sredozemno more, Mediteran
N ī lus, lus, -i, m. reka
Nil
Nordovī cum cum, -i, n.
Noridž
Norvē gia, -ae, f.
Norveška
Novum Castrum, -i, n.
Njukasl
Mare Rubrum, n.
Persijski zaliv
Mare superum, n.
Jadransko more
Maridū Maridūnum, -i, n
Karmarden
Olis ī Olis ī pō pō, m.
Lisabon
Massilia, -ae, f.
Marsej
Orcades, f.
Orknijska ostrva
Matr ī ītum tum, -i, n.
Madrid
Oxonia, -ae, f.
Oksford
Mattiacum, -i, n.
Vizbaden
Padus, -i, m. reka
Po
Maur ētānia, -ae, f.
Maroko
Panormus, -i, m.
Palermo
Mediō Mediōlanū lanūm, -i, n.
Milano
Par ī si si ī ī , iō iōrum, -m
Pariz
Melita, -ae, f.
Malta
Patavium, -ĭ -ĭi, n.
Padova
Melodū Melodūnum, -i, n.
Melen
Patrae, -ā -ārum, f.
Patras
Menapi ī ī , -iō -iōrum, m.
Flandrija
Placentia, -ae, f.
Pjač Pjačenca
Messā Messāna, -ae, f.
Mesina
ī , m. Pōns Aeli ī
Njukasl
Metaris aestuā aestuārium, m.
Voš
Pol ōnia, -ae, f.
Poljska
Mōns Apenn ī Apenn ī nus, nus, m.
Apenini
Pontus Eux ī Eux ī nus, nus, m.
Crno more
Mōns Penn ī Penn ī nus, nus, m.
Veliki Sent Bernard
Portus Calē Calēnsis, m.
Porto
Moenus, -i, m.
Majna
Pr ā ga, -ae, f.
Prag
Mogontiacum, -i, n.
Majnc
Pr ōvincia, -ae, f.
Provansa
Mona, -ae, f.
Anglsi
Propotnis, ĭdis, f.
Mramorno more
Monacum, -i, n.
Minhen
Py¯ r ēnae ī nae ī montē montēs, m.
Pirineji
368 Ratae Coritā Coritānōrum, f.
Lester
Taurunum, -i, n.
Zemun
R ēgnum, -i, n.
Čičister
Taus, -i, m. reka
Tej
Rhodanus, -i, m. reka
Rona
Tergeste, -is, n.
Trst
Rhodos, f.
Rod, Rodos
Thē Thē bae, -ā -ārum, f.
Teba
R ōma, -ae, f.
Rim
T ī bur, -ŭ -ŭris, m.
Tivoli
Roterodamum, -i, n.
Roterdam
Tiberis, -is, m. reka
Tibar
Rothomagus, -i, f.
Ruan
Ting ī Ting ī , f.
Tandžer
Sabaudia, -ae, f.
Savoja
Tolē Tolētum, -i, n.
Toledo
Sabr ī na, na, -ae, f. reka
Severn
Tol ōna, -ae, f.
Tulon
Salisberia, -ae, f.
Salzbri
Tolō Tolōsa, -ae, f.
Tuluz
Sal ō pia, -ae, f.
Šruzbri
Tripolis, -is, f.
Tripoli, Tripolis
Samara, -ae, f. reka
Soma
Tunē Tunēs, -ē -ētis, m.
Tunis
Sangall ē n ēnse se coenobium, n. Sent Galen
Turicum, -i, n.
Cirih
Sangona , -ae, f. reka
Sar
Ultr āiectum, -i, n.
Utreht
Sarnia, -ae, f.
Gernzi
Varsavia, -ae, f.
Varšava
Scaldis, -is, m. reka
Esko, Šelda
Vascō Vascōnes, -ō -ōnum, m.
Baski
Sēquana, -ae, f. reka
Sena
Vērona, -ae, f.
Bern
Sēres, -um, m.
Kina
Vectis, -is, f. ostrvo
Vajt
Segontium, -ĭ -ĭi, n.
Karnarvon
Venet ī ī , -ō -ōrum, m.
Venecija
Sicilia, -ae, f.
Sicilija
Venetiae, -arum, f.
Venecija
Singidunum, -i, n.
Beograd
Venta Belgā Belgārum, f.
Vinč Vinčester
Sinus Ar ā bicus, m.
Crveno more
Verbannus, -i, m. jezero
Mađ Mađore
Slesvī cum cum, -i, n.
Šlezvig
Versāliae, -ā -ārum, f.
Versaj
Suē cia cia, -ae, f.
Švedska
Verulamium, -ĭ -ĭi, n.
Sent Olbanz
Suē Suēvia, -ae, f.
Švapska, Švabija
Vesontiō Vesontiō, -ō -ōnis, m.
Bezanson
Syr ācūsae, -arum, f.
Sirakuza
Viadrus, -i, m. reka
Odra
Syrtis (mā (māior), f. zaliv
Sidra
Vigornia, -ae, f.
Vuster
Tā probanē probanē, -ē -ēs, f.
Cejlon
Vindobona, -ae, f.
Beč Beč
Tamesis, -is, m.
Temza
Virod ūnum, -i, n.
Verden
Tanais, -is, m. reka
Don
Visurgis, -is, m. reka
Vezer
Taod ūnum, -i, n.
Dandi
Vormatia, -ae, f.
Vorms
Tarentum, -i, n.
Taranto
Vosegus, -i, m.
Vogezi
Tarracō Tarracō, -ō -ōnis, f.
Taragona
Westmonastē Westmonastērium, -ĭ -ĭi, n. Vestminster
369
LIČ LIČNA IMENA U STAROM RIMU I NJIHOV DANAŠNJI OBLIK (Lična imena koja su se u Rimskom carstvu koristila bez obzira na
gr čko, makedonsko, jevrejsko ili neko drugo poreklo) Aemilia Albertus Alfr ēdus Alicia Antōnius Arturus Basilius Beātrix Bernardus Caecilius Carolus Christophorus Caecilia Claudius Clēmēns Cyrillus Diony Diony¯ sius sius Dorothea Eduardus Francesca Franciscus Fr ēder ī cus cus Gaufridus Geōrgius Iuliāna Gōdefridus Gr ātia Gregorius
Emilija Albert Alfred Alisa Antonije Artur Vasilije, Vasa Beatrisa Bernard Cecilije Čarls Kristifor Cecilija Klaudije Klementin Ćirilo Deni De niss Doroteja Edvard Frančeska Franja, Franc Frederik Džefri Đor đe Julijana Godfrid Gracija Grigorije
Guido Helena Henricus Hor ātius Hūgo Iacobus Ioanna Ioannes Iosephus Laurentius Ludovica Ludovicus Lucia Lucas Margarita Marcus Maria Mattheus Mauritius Normannus Olivarus Patricius Paulus Petrus Philippus Stephanus Thomas Timotheus
Gideon Jelena Henri Horacije Hugo Jakov Jovana Jovan Josif Lordan Ludviga Ludvig Lucija Luka Margareta Marko Marija Matej Moris Norman Oliver Patrik Pavle Petar Filip Stefan Toma Timotej
370
RIMSKE ISTORIJE TABELARNI PREGLED NAJVAŽNIJIH DOGAĐ DOGAĐAJA
753. pre n.e. 510. 450.
390. 367. 338. 281-272. 264-241. 218-201. 216. 202. 190. 197. 168. 146. 146. 133. 107-100.
Po predanju osnovan grad Rim Proterivanje kraljeva iz Rima Izbor komisije decemvira. Poč Početak kodifikacije rimskog prava – zakoni dvanaest tablica Gali gotovo osvajaju grad Rim Zakoni Licinija i Sekstija Latini kona konaččno odnose prevlast nad ostalim plemenima na poluostrvu Rat protiv Tarenta i Pira Prvi punski rat – po poččetak višegodišnje borbe protiv Kartagine Drugi punski rat Bitka kod Kane Bitka kod Zame Bitka kod Magnezije Rimljani pobe pobeđđuju Makedonce kod Kinoksefala Bitka kod Pidne Konač Konačna pobeda nad Kartaginjanima i razaranje Kartagine Razorenje Korinta i pokorenje Gr čke Tribunat Tiberija Graha, jednog od brać braće Graha Gaj Marije biva 7 puta uzastopno biran za konzula, presedan u istoriji Republike
82-79. 74-71.
Sulina diktatura Ustanak robova pod vo vođđstvom Spartaka 70. Prvi konzulat Pompeja i Krasa 63-62. Katilinina zavera za vreme Ciceronovog konzulata 60. Prvi trijumvirat – Cezar, Pompej i Kras 58-51. Cezarov rat u Galiji 49-45. Građ Građanski rat 48. Bitka kod Farsalije, Cezar pobeđ pobeđuje Pompeja 44. Ubistvo Cezara na martovske Ide 43. Drugi trijumvirat – Oktavi jan, Antonije i Lepid 42. Bitka kod Filipa 31. Bitka kod Akcija 27. Oktavijan uzima titulu Avgusta, principat utire put carstvu 43-45. 43-45. n. e. Rim prisvaja prisva ja Britaniju Brita niju 96. Rimsko carstvo dostiže svo ju najveć najveću ekspanziju pod carom Trajanom 285. Dioklecijan deli Carstvo na Istoč Istočno i Zapadno 313. Car Konstantin Milanskim ediktom proglašava hrišć hrišćanstvo za zvanič zvaničnu veru u Rimskom Carstvu 453. Dekadencija i pad Rimskog carstva
371
SEDAM LEGENDARNIH KRALJEVA RIMA
Romul Numa Pompilije Tulije Hostilije Anko Marcije Tarkvinije Prisk Servije Tulije Tarkvinije Oholi
372
TABELARNI PREGLED KNJIŽEVNOG STVARALAŠTVA I AUTORA RIMSKE KNJIŽEVNOSTI
373
INDEX AUCTORUM & EDITIONUM QUIBUS IN HOC OPERE USI SUMUS Latinsko-srpski reč rečnik, izradio Jovan Đor đević ević, Kraljevsko-srpska državna štamparija, Beograd, 1886. Latinsko-hrvatski riječ riječnik, za škole, priredio Mirko Divković Divkovi ć, Kraljevska Hrvatsko-SlavonskoDalmatinska zemaljska vlada, Zagreb, 1900. Srpskohrvatsko-latinski rječ rje čnik, za srednje škole, po Georgesovu priredio Frano Katić Kati ć, Carskokraljevska naklada, Beč Beč, 1904. Latinsko-srpski reč re čnik, poglavito za Cicerona, Tacita, Tita Livija..., izradili Boško Bogdanovi ć i Svetomir Ristić Ristić, Knjižara Rajković Rajkovića i Ćuković ukovića, Beograd, 1913. Reč Rečnik latinsko-srpski, od D. Đ. Karapandžić Karapandžić, Štamparija Gece Kona, Beograd, 1929. Reč Rečnik latinsko-srpsko-hrvatsk latinsko-srpsko-hrvatski,i, sastavio Jovan D. Čolić olić, V. N. Rajković Rajković i Komp., Beograd, 1936. Latinsko-hrvatskosrpski Latinsko-hrvatskosrpski rječ rje čnik, Milan Žepić Žepić, Školska knjiga, Zagreb, 1961. Rječ Rječnik latinskih pravnih izraza=Vademecum iuridicum, Ante Romac, Informator, Zagreb, 1985. Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski školski rječ rje čnik, sastavili Ivan Bekavac, Jozo Marević Marevi ć, Franjo Međ Međeral, Školska knjiga, Zagreb, 1991. Latinski pravni termini, pravila, izreke, sentence i definicije, Lazar Jocić Joci ć, SKC, Niš, 1995. Medicinski reč rečnik: latinsko-srpski, srpsko-latinski, Mile Medić Medi ć, Elit-Medica, Beograd, 1998. Enciklopedijski Enciklopedijski latinsko-srpski la tinsko-srpski medicinski re reččnik, Miodrag R. Odavić Odavi ć, Prosveta, Beograd, 2002. Cassell’s New Compact Latin-English, English-Latin Dictionary, compiled by D. P. Simpson, Cassell-London, 1927. A Latin Dictionary- Lewis and Short, by Charlton T. Lewis, Oxford At The Clarendon Press, London, 2002. Leksikon religija i mitova drevne Evrope, A. Cermanović Cermanovi ć-Kuzmanović -Kuzmanović, D. Srejović Srejović, Savremena administracija, Beograd, 1963. Reč Rečnik gr čke i rimske mitologije, D. Srejović Srejović, A. Cermanović Cermanović-Kuzmanović -Kuzmanović, Srpska književna zadruga, Beograd, 1979. The Oxford Classic Dictionary, Oxford At The Clarendon Press, London, 1957. Latin Dictionary, Latin-English, English-Latin, D. A. Kidd, Harper Collins Publishers, 1996. Reč Rečnik gr čkih i latinskih pisaca antike i srednjeg veka, V. Buhvald, A. Holveg, O. Princ, Vuk Karadžić Karadžić, Beograd, 1984. Leksikon stranih reč re či i izraza, Milan Vujaklija, Prosveta, Beograd, 1980. Imenik klasič klasične starine, sastavio Vladeta Janković Jankovi ć, Vajat-AŠ Delo, Beograd, 1992. www.stoa.org./diotima www.julen.net www.omega.cohums.ohio-state.edu www.onetel.net.uk www.forumromanorum.com www.perseus.tufts.edu
374
Piroška Segedi, Slađana Milinkovi ć STANDARDNI LATINSKO-SRPSKI REČ NIK prvo izdanje STYLOS IZDAVAŠTVO Jevrejska 28, Novi Sad Tel: 021/451 475, 451 367 Tel/fax: 021/21 096 e-mail:
[email protected]
Za izdavač izdavača Franja Petrinović Petrinović Korektura
Vladislav M. Todorović Todorovi ć Ilustracije Mirela Kiselič Kiselički Slog i prelom Vladimir Vatić Štampa Budućnost, Zrenjanin Novi Sad, 2005
