Latinski

LATINSKI Konjugacije 1.) AKTIVNI prezent -o -mus -s -tis -t -nt 1. konj. 2. konj. -amo -habeo -amas -habes -amat -habet -amamus -habemus -amatis -habetis -amant -habent

3.konj -lego/cupio -legis/cupis -legit/cupit -legimus/cupimus -legitis/cupitis -legunt/cupiunt

4.konj -punio -punis -punit -punimus -punitis -puniunt

PASIVNI -r -mur -ris -mini -tur -ntur 1. konj. -amor -amaris -amatur -amamur -amamini -amantur

3.konj -legor/cupior -legeris/cuperis -legitur/cupitur -legimur/cupimur -legimini/cupimini -leguntur/cupiuntur

4.konj -punior -puniris -punitur -punimur -punimini -puniuntur

2. konj. -habeor -haberis -habetur -habemur -habemini -habentur

2.) AKTIVNI imperfekt -bam -bamus -bas -batis -bat -bant 1. i 2. konj. se konjugiraju normalno, bez iznimaka 3. konj -legebam/cupiebam -legebamus/cupiebamus -legebas/cupiebas -legebatis/cupiebatis -legebat/cupiebat -legebant/cupiebant PASIVNI -bar -bamur -baris -bamini -batur -bantur 1. i 2. konj. se konjugiraju normalno, bez iznimaka 3. konj. -legebar/cupiebar -legebamur/cupiebamur -legebaris/cupiebaris -legebamini/cupiebamini -legebatur/cupiebatur -legebantur/cupiebantur

gl. biti -sum -es -est -sumus -estis -sunt

gl. biti -eram -eramus -eras -eratis -erat -erant 4.konj. -puniebam -puniebas -puniebat

-puniebamus -puniebatis -puniebant

4. konj. -puniebar -puniebaris -puniebatur

-puniebamur -puniebamini -puniebantur

3.) AKTIVNI futur 1. 1. i 2. konjugacija 3. i 4. konjugacija gl. biti -bo -bimus -am -emus -ero -erimus -bis -bitis -es -etis -eris -eritis -bit -bunt -et -ent -erit -erunt Sve se konjugiraju normalno, znači od infinitiva se maknu nastavci –re ( u 3. konj. ere) i stavljaju odgovarajući nastavci. PASIVNI futur 1. 1. i 2. konjugacija 3. i 4. konjugacija -bor -bimur -ar -emur -beris -bimini -eris -emini -bitur -buntur -etur -entur Sve se konjugiraju normalno, znači od infinitiva se maknu nastavci –re ( u 3. konj. ere) i stavljaju odgovarajući nastavci. 4.) Perfekt perfektna osnova: od 1. lica perfekta se makne -i i nastaje osnova (amavi => amav) amo, 1., amavi, amatum 1.lice perfekta

particip

nastavci: gl.biti(sum, esse, fui-1. lice perf.) -i -imus -fui -fuimus -isti -istis -fuisti -fuistis -it -erunt -fuit -fuerunt 5.) Futur 2. - od perfektne osnove i nastavaka za futur 2. -ero -erimus -eris -eritis -erit -erint 6.) indikativ pluskvamperfekta aktivnog -od perfektne osnove i na kraju se dodaju oblici imperfekta gl. biti (amo, 1, amavi, amatum) -amav-eram -amav-eramus -amav-eras -amav-eratis -amav-erat -amav-erant

Deklinacije 1. dekl. (vesta, -ae, f.) N -a -ae G -ae -orum D -ae -is A -am -as V -a -ae ABL -a -is

2.dekl. (populus, -i, m.; templum, -i, n.) -us -i -um -a -i -orum -i -orum -o -is -o -is -um -os -um -a -e -i -um -a -o -is -o -is

3.dekl. Suglasničke osnove (m., f., n.) homo, -inis, m.; virgo, -inis, f m.; f. N -nominativ -es G -is -um D -i -ibus A -em -es V -nominativ -es ABL -e -ibus

tempus, -oris, n n. -nom. -a -is -um -i -ibus -nom. -a -nom. -a -e -ibus

I osnove 1.) kad je broj slogova u N. i G. isti (civis, is, m.) 2.) kad u G. imaju više suglasnika ispred is = pars, partis, f. ; ars, artis, f 3.) kad imenice sr. roda završavaju na e, al, ar = mare, is, n.; animal, is, n.; exemplar, is, n. - u abl. jed. sr. rod ima nastavak i - gen. Mno. Ium - nom., ak., v. množine imaju nastavak -ia 1.) i 2.) 3.) N civis/ars cives/artes mare maria!!! G civi/artis civium/artium!!! maris marium!!! D civis/arti civibus/artibus marem maribus A civem/artem cives/artes mare maria V civis/artis cives/artes mare maria ABL cive/arte civibus/artibus mari!!! maribus 4. dekl. (m./f./n.) m./f.(senatus, us, m.; fructus, us, f.) N -us -us G -us -uum D -ui -ibus A -um -us V -us -us ABL -u -ibus 5.dekl. (m./f.) masculinum> N (dies, diei, m.; res, rei, f.) G D A V ABL

n.(genu, us, n.; gelu, us, n.) -u -ua -us -uum -u -ibus -u -ua -u -ua -u -ibus -es -ei -ei -em -es -e

-es -erum -ebus -es -es -ebus

*femininum ima iste nastavke za jedninu, a množinu nema

Zamjenice JA – EGO TI – TU EGO N -ego G -mei D -mihi A -me V ABL -me

MI - NOS VI – VOS TU -tu -tui -tibi -te -te

ON - IS, ONA - EA, ONO – IS SG m. f. N -is -ea G -eius -eius D -ei -ei A -eum -eam V ABL -eo -ea

NOS -nos -nostri -nobis -nos -nobis

n. -id -eius -ei -id -eo

VOS -vos -vestri/vestrum -vobis -vos -vobis

m. -ii(ei) -eorum -iis -eos(eis) -iis(eis)

PL. f. -eae -earum -iis(eis) -eas -iis(eis)

n. -ea -eorum -iis(eis) -ea -iis(eis)

-POVRATNA ZAMJENICA POVRATNO – POSVOJNA ZAMJENICA -sui suus, 3 - svoj -sibi -se -se -povratna i povratno – posvojna zamjenica se u latinskom odnose samo na 3. lice jed. i mno. Ostale zamjenice u prilogu….:)

Upitne i odnosne zamjenice - upitna zamj: quis? quid?(tko?, što?) o N

quis? quid? tko?, što?

o G

cuius? cuius? koga?, čega?

o D

cui?

o A

quem? quid? koga?, što?

o AB

quo?

cui?

quo?

komu?, čemu?

komu?kime?čemu?čime?

-

NEEEMMAA MNOOŽŽINEEE!!!!!

-

odnosna zamj.:qui, que, quod

N G D A Ab

m qui cuius cui quem quo

SG f quae cuius cui quam qua

n quod cuius cui quod quo

m qui quorum quibus quos quibus

PL f quae quarum quibus quas quibus

n quae quorum quibus quae quibus

Neodređene zamjenice - quidam, quiddam – netko, nešto -

quidam, quiaedam, quodam – neki, neka , neko

-

quisque, quique – svatko, svašta

-

quique, quaeque, quodque

-

spoj upitne i odnosne zamj. s nepromjenjivim česticama

-

dva oblika: imenski(samostalno umjesto imenice) i pridjevski(kao pridjev uz imenicu)

-

imenski oblik: čestica+quis, quid

-

pridjevski oblik: qui. quae, quod

-

dekliniraju se kao upitne i odnosne zamj.

Pridjevi 3. deklinacije 1.) s tri nastavka acer, acris, acre SG. m. N -acer G -acer-is D -acer-i A -acer-em V -nominativ ABL -acer-i

f. -acris -acr-is -acr-i -acr-em -nominativ -acr-i

n. -acre -acr-is -acr-i -nominativ -nominativ -acr-i

PL.

n. -dulce -is -i -nom. -nom. -i

PL. m./f. -es -ium -ibus -es -es -ibus

n. -ia -ium -ibus -ia -ia -ibus

m -acr-es -ium -ibus -es -es -ibus

2.) s dva nastavka dulcis, dulce m./f.

n.

SG. N G D A V ABL

m./f. -dulcis -is -i -em -nominativ -i

3.) s jednim nastavkom velox, velocis – genitiv od koje se tvori osnova N. za sve rodove

SG. N G D A V ABL -

m./f. -velox -velocis -i -em -nominativ -i

n. -velox -velocis -i -nominativ -nominativ -i

PL.

m./f. -es -ium -ibus -es -es -ibus

n. -ia -ium -ibus -ia -ia -ibus

ABL. jednine je uvijek -i gen. množine uvijek –ium u sr. rodu N., A., V. jednine su uvijek isti (jednaki su nominativu) n., a., v. množine imaju nastavak –ia.

f -acr-es -ium -ibus -es -es -ibus

n -acria -ium -ibus -a -a -ibus

Komparacija pridjeva KOMPARATIV - od genitiva jednine muškoga roda izbacimo –is (pridjevi 3. dekl.) ili –i (1. i 2. dekl.) i dodajemo nastavke –ior za muški i ženski rod, a –ius za srednji rod

densus,3 =gust 

G

dens-i densior, densius

novus, 3 =nov 

G

nov-i novior, novius

dulcis, e =sladak  G

-

dulc-is dulcior, dulcius

dalje se kompariraju po nastavcima za 3. dekl. suglasničkih osnova m/f N -(ior) G -ioris D -iori A -iorem V =NOM Ab -iore

SG n -(ius) -ioris -iori =NOM =NOM -iore

m/f -iores -iorum -ioribus -iores -iores -ioribus

PL n -iora -iorum -ioribus -iora -iora -ioribus

SUPERLATIV - od G jd. m. r. maknemo –is (3. dekl.) ili –i (1. i 2. dekl.), dodajemo nastavke –issimus, -issima, -issimum -

-issimus = muški rod, deklinira se po nastavcima 2. deklinacije

-

-issima = ženski, dekl. se po nast. 1. dekl.

-

-issimum = srednji, dekl. se po nast. 2. dekl.

m N -issimus G -issimi D -issimo A -issimum V -issime Ab -issimo

SG f -issima -issimae -issimae -issimam -issima -issima

n -issimum -issimi -issimo -issimum -issimum -issimo

m -issimi -issimorum -issimis -issimos -issimi -issimis

PL f -issimae -issimorum -issimis -issimas -issimae -issimis

n -issima -issimorum -issimis -issima -issima -issimis

-

pridjevi koji u N jd. završavaju na –er, dodajemo nastavke –rimus, -rima, -rimum i dekliniraju se na isti način

-

npr, pulcher, -chra, -chrum  pulcherrimus, 3

pridjevi iznimke: o facilis, e o difficiles, e o similis, e

maknemo nastavak G jd. i dodajemo nastavke

o dissimilis, e

-limus, -lima, -limum ( npr, facillimus, 3)

o humilis, e o

gracilis, e

OPISNA KOMPARACIJA - pridjevi koji u N jed. završavaju na –ius, -eus ili –uus -

u komparativu se ispred pozitiva dodaje –magis (npr. idoneus, 3magis idoneus, 3)

-

u superlativu –maxime (npr. arduus, 3(strm)maxime arduus, 3)

-

u dekliniranju magis ili maxime ostaju nepromjenjeni, dekliniraju se samo pridjevi po uobičajenim nastavcima

NEPRAVILNA KOMPARACIJA - treba ih znati napamet POZITIV

KOMPARATIV

SUPERLATIV

m/f

n

bonus, 3 DOBAR

melior BOLJI, -A

melius BOLJE

optimus, 3 NAJBOLJI, -A, -E

malus, 3 LOŠ

peior, GORI, -A

peius GORE

pessimus, 3 NAJGORI, -A, -E

magnus, 3 VELIK

maior, VEĆI, -A

maius VEĆE

maximus, 3 NAJVEĆI, -A, -E

parvus, 3 MALEN

minor, MANJI, -A

minus, MANJE

minimus, 3 NAJMANJI, -A, -E

multus, 3 MNOGI

N-

plus, VIŠE

plurimus, 3 NAJVIŠE, -A, -E

G pluris

Zamjenički pridjevi -

dekliniraju se kao pridjevi 1. i 2. dekl. razlika je samo u G i D o G – ius o D–i

unus, 3 = jedan, jedini solus,3 = sam totus, 3 = čitav, sav ullus, 3 = ijedan uter, utria, utrium = koji (od dvojice) neute, neutra, neutrum = nijedan = nullius, 3 = nijedan alter, altera, alterum = drugi = alius, alia, aliud=drugi (u G je alterius) uterque, utraque, utrumque = i jedan i drugi -

nepotpune neodređene zamj. nemo – nitko i nihil – ništa

N G D A V AB

NEMO nemo nullius nemini neminem nullo

PRIJEVOD nitko nikoga nikomu nikoga nikomu, nikim

NIHIL nihil nullius rei nulli rei nihil nulla re

PRIJEVOD ništa ničega ničemu ništa ničemu, ničim

Tvorba i komparacija priloga TVORBA - pridjevi 1.i 2. dekl  G jed. m. r. maknemo –i, dodajemo –e  -

iucundus, 3 G je iucund-i 

iucunde (ugodno)

prid. 3. dekl  Gjed. mr. r. maknemo –is, dodajemo –iter 

dulcis, e

G je dulc-is



acer, acris, acre 

dulciter (slatko)

acriter (oštro)

o ako završavaju na ANS ili ENS, od G maknemo –is, dodamo –er 

sapiens,G sapient-is 

sapienter



prudens,G prudent-is 

prudenter

KOMPARACIJA - komparativ je jednak N sr. roda pridjeva od kojeg je nastao PRIDJEV  iucundus, 3 

-

PRILOG KOMPARATIV PRILOGA iucunde  iucundius



dulcis, e 

dulciter 

dulcius



acer, acris, acre 

acriter 

acrius

superlativ se tvori tako da se od superlativa pridjeva makne nastavak -us u nominativu muškoga roda i stavi –e PRIDJEV 

iucundus, 3 

PRILOG

SUPERLATIV

iucunde 

iucundissime

Vremena participske osnove -

amo, 1., amavi, amatum

-

doceo, 2., docui, doctum

N jed. sr.r

-

scribo, 3., scripsi, scriptum

-particip perf. pasivnog (P.P.P.)

-

punio, 4., punivi, punitum

gl. pridjev

o

amatum 

amatus, 3

voljen

o

doctum 

doctus, 3

učen

-glagolski oblici

-vremena

o

scriptum 

scriptus, 3

pisan

sum, esse, fui

participske

o

punitum 

punitus, 3

kažnjen

PASIVNI PERFEKT P.P.P. + prez. gl. biti SG PL 1.amatus, 3 sum 1. amati, -ae, -a sumus 2. amatus, 3 es 2. amati, -ae, -a estis 3. amatus, 3 est 3. amati, -ae, -a sunt PASIVNI PLUSKVAMPERFEKT P.P.P.+IMPF. GL. BITI 1.amatus, 3 eram 1. amati, -ae, -a eramus 2. amatus, 3 eras 2. amati, -ae, -a eratis 3. amatus, 3 erat 3. amati, -ae, -a erant PASIVNI FUTUR II. P.P.P.+FUT. 1. GL.BITI 1. amatus, 3 ero 1. amati, -ae, -a erimus 2. amatus, 3 eris 2. amati, -ae, -a eritis 3. amatus, 3 erit 3. amati, -ae, -a erunt

osnove

NEPOTPUNI GLAGOLI coepi, coepisse počeo sam memini, meminisse sjećam se odi, odisse mrzim -

-

ta 3 glagola imaju samo oblik perf. osnove (perf. AK., pluskvamperfekt AK., futur II. AK.) navode se u 1. licu perf. i u infintivu perfekta koji se tvori tako da na perf. osnovu dodamo završetak –isse (to vrijedi za sve glagole) npr. amo, 1., amav/i, amatum  na amav stavljamo –isseamavisse Glagoli memini i odi nemaju oblika prezentske osnove, nego im perfekt ima značenje prezenta, pluskvamperfekt značenje imperfekta, a futur II značenje futura I. Glagol coepi ima perfektno značenje, a oblike prezentske osnove uzima od glagola incipio, 3. počinjem. P.S ja to ne razmem al ajde

BROJEVI

glavni (cardinalia) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.

-

redni (ordinalia)

dijelni (distributiva)

unus, una, unum duo, duae, duo tres, tria quattuor quinque sex septem octo novem decem undecim duodecim tredecim quattuordecim quindecim sedecim, sexdecim septendecim duodeviginti undeviginti viginti

primus, secundus, tertius, quartus, quintus, sextus septimus octavus nonus decimus undecimus duodecimus tertius decimus quartus decimus quintus decimus sextus decimus septimus decimus duodevicesimus undevicesimus vicesimus

Od glavnih brojeva dekliniraju se; unus, duo, tres

Nom. Gen. Dat. Ak. Abl.

duo duorum duobus duo(s) duobus

duae duarum duabus duas duabus

duo duorum duobus duo duobus

tres

tres

tria trium tribus tria tribus

-

redni se brojevi dekliniraju kao pridjevi na -us, -a, -um. u našem jeziku samo je posljednji broj redni, a u latinskom su redni svi brojevi, npr. godine tisuću devet stotina pedeset i osme anno millesimo nongentesimo duodesexagesimo Quota hora est? Septima. Koliko je sati? Sedam. U lat. jeziku na pitanje: Koliko je sati? odgovara se rednim brojem, a ne glavnim kao u našem jeziku.

KALENDAR -

-

-

rimski kalendar se zvao Fasti dies fasti – dani kada se smjelo suditi dies nefasti – dani kada se nije smjelo suditi Romul prvi podijelio godinu na 10 mjeseca 1. MARCIUS (po bogu Marsu) (danas 3. mjesec, ožujak) 2. APRILIS (danas 4. mjesec, travanj)... 3. MAIUS 4. JUNIUS 5. QUINTILIS  kasnije dobio ime po Juliu Cezaru - IULIUS 6. SEXTILIS  kasnije dobio ime po caru Augustu- AUGUSTUS 7. SEPTEMBER 8. OKTOBER 9. NOVEMBER 10. DECEMBER 11. IANUARIUS 12. FEBRUARIUS preostala 2 mjeseca(11. i 12.) je dodao Numa Pompilius – godina imala 364 odnosno 365 dana 153.g.pr.Kr. početak godine se pomaknuo na 1. siječnja dok je prije počinjala 1. ožujka stari poredak mjeseca se naziva lunarna godina i imala je 355 dana MENSIS INTERCALARIS – umetnuti mjesec da bi se nadoknadila razlika između lunarne i sunčeve godine nakon Romula novi kalendar uvodi 46.g.pr.Kr. Cezar – Julijanski kalendar- uredio ga Sosigen – aleksandrijski matematičar on mijenja nazive 6. i 7. mjeseca 3 stalna dana prema kojima su određivali datum o 1. stalni dan u mjesecu se zvao Kalende (Kalendae, -arum, f.)  to je bio 1. dan bilo kojeg mjeseca o 2. stalni dan je None (Nonae, -arum, f.)  5. ili 7. bilo kojeg mjeseca o 3. stalni dan je Ida (Idus, -uum, f.)  13. ili 15. bilo kojeg mjeseca o stalni dani su se izražavali ablativom  1.1 – Kalendis Ianuariis  5.1 – Nonis Ianuariis  13.2 – Idibus Februariis  15.3 – Idibus Martiis  itd... dani prije stalnih dana se izražavaju sa PRIDIE + akuzativ stalnoga dana (31. 1. – pridie Kalendas Ianuarias, 4.1. pridie, Nonas Ianuarias, 12.2. pridie Idus Februarias, 14.2. pridie Idus Matrias) ostali dani su se računali od najbližeg stalnog dana unatrag

-

prvo su rekli ante diem, pa onda redni broj(kolko dana je između toga datuma i prvoga sljedećega stalnoga dana) koji se slaže po rodu broju i padežu s diem (ak jd. m. r.) + stalni dan u akuzativu + mjesec u akuzativu npr. 3.1. - ante diem tertium Nonas Ianuarias (PAZI!! Rimljani nisu baš znali matku pa su ovo radili: datum je 3.1., prvi stalni dan poslije toga datuma je 5.1. pa su brojali ovak: 3.1. je prvi dan, 4.1. je drugi dan i 5.1. je treći dan, kaj bi značilo da je između bilo 3 dana)