Lak i r anj edr v et av odor az r edi v i m pr emaz i ma 20.01.2008. | Đorđe Ilić dipl. ing. | DRVO-tehnika
Vodorazredivi Vo dorazredivi premazi za spoljašnju upotrebu Vodorazredivi lakovi predtavl!a!" gr"p" ekolo#kih pre$aza% ko!i adr&e $ini$alne koli'ine organkih ratvara'a% ne poed"!" otrovne i a$ozapal!ive $ateri!e.
(rednoti vodenih pre$aza ") znatno veća tra!not " pol!a#n!i$ "lovi$a% $an!ena e$ii!a ratvara'a% veće zadr&avan!e nivoa !a!a% *il$ vre$eno$ ne $en!a +o!" ,ne &"ti% "!edna'enot +o!e !e znatno veća% i$a iz"zetn" elati'not% ni" podlo&ni odlepl!ivan!" *il$a od podloge% ni" zapal!ivi% popravke na zavr#eni$ povr#ina$a " znatno lak#e i opre$a e pere vodo$. akovi za pol!a#n" "potre+" ko!i e razređ"!" vodo$ predtavl!a!" voden" diperzi!" akrilnih $ola% ko!e kada e nane" na drvo tvara!" *il$ " dve *aze) •
(rva *aza !e iparavan!e vode iz *il$a
•
Dr"ga !e $ehani'ka *"zi!a 'eti/a $ole " diperzi!i
Brušenje i priprema stolarije r"#en!e drveta pre nano#en!a i$pregnanta tre+a izvr#iti +r"ni$ papiro$ gran"la/i!e 10-180. ada e na drvo nane" pre$azi ko!i " e+i i$a!" vode% oni $og" pro"zrokovati podizan!e vlakana. 3a!lak#i na'in da e otkloni ova! pro+le$ !e da e iz$eđ" dve *aze +r"#en!a drvo navla&i $lako$ vodo$% o"#i i o+r"i. r"#en!e e vr#i papiro$ od al"$ini!"$-/ink-tearata i ni!e po&el!no +r"iti 'eli'no$ v"no$. 4e$el!ni lak e +r"i gran"la/i!o$ 250-620% 25 h pole nano#en!a% a " zagre!ani$ protori!a$a i na te$perat"ra$a vi#i$ od 27 i nakon 9-8 h.
Nanošenje vodenog laka Vodeni lak $og"će !e nanoiti tandardno$ opre$o$ ,gravita/ioni$ pi#tol!e$% pi#tol!e$ a nadpritiko$ ili $e$+ranko$ p"$po$. Opti$alni otvor dizne !e 2 do 2% $$% pritiak !e 6 do 5% +ara. od nadpritika dizna !e od 1%6 do 1%8 $$% pritiak " po"di a lako$ !e 2 do 6 +ara.
od većeg o+i$a proizvodn!e prepor"'"!e e airle p"$pa. (ritiak " airle p"$pi !e od 100 do 190 +ara% a otvor dizne !e 11 do 18. (o&el!no !e da p"$pa poed"!e predgre!a'e i te$perat"ra laka ne +i tre+alo da +"de vi#a od 67. Vodeni lakovi za pol!a#n!" "potre+" e nanoe " de+elo$ *il$" ,do 600 :$ pa !e potre+no da ve ivi/e +"d" zao+l!ene ,radi!" R6 ili kon" 6 $$ da +i e do+io ravno$eran nano laka.
Greške i problemi prilikom rada sa vodorazredivim premazima Većina proizvođa'a vodenih lako-va prepor"'"!e toniran!e +ez+o!nog zavr#nog laka% !er pate " e+i adr&e tranparentne okide gvo&đa ko!i " ;V ta+ilni. (ovr#ine ko!e " lakirane pig$entirani$ zavr#ni$ lakovi$a ne $en!a!" +o!" i d"&e tra!". ; l"'a!" po!avl!ivan!a +elih *leka na lakirano! povr#ini lak ne tre+a dirati. ada e pol!a#n!i "lovi po+ol!#a!" vlaga iz *il$a ipari i lak pota!e tranparentan. Ova po!ava e $o&e znatno "$an!iti ako " "lovi za nano#en!e laka opti$alni ,te$perat"ra% vla¬ " protori!"% de+l!ina nanoa i dr"go. (riliko$ kori#ćen!a vodenih lakova na drvet" ko!e i$a p"no tanina ,hrat% !aen% $eranti< vodeni lakovi 'eto apor+"!" ove $ateri!e iz drveta% $en!a!" $" +o!" i "ti'" na kvalitet i tra!not lakirane povr#ine. od ovih vrta drveta o+avezno !e naneti +ez+o!ni te$el!ni lak preko i$pregnanta. =etinari adr&e velike koli'ine $ola ,+or% ari#% $r'a< ko!e vre$eno$ izlaze na povr#in" drveta. 3a ti$ $eti$a e po!avl!"!" *leke ko!e ne$a!" "ti/a!a na kvalitet nanetog laka. Vodeni lakovi zr" nekoliko $ee/i i za to vre$e $og" da apor+"!" vlag" iz vazd"ha% z+og toga !e $og"će da lakirana povr#ina ota!e za$agl!ena i +eli'ata.
3i!e po&el!no da e vodeni lak nanoi na te$perat"ra$a ni&i$ od 17 i kada !e vla¬ vazd"ha veća od >0?. ; zi$ki$ $ee/i$a po&el!no !e da e lak pre nano#en!a zagre!e na te$perat"r" od 2 do 67 i da e razređ"!e $lako$ vodo$. Vodene lakove ne tre+a $"ćkati% već a$o $e#ati !er e " to$ l"'a!" po!avl!"!" $eh"ri na lakirano! povr#ini. @eh"ri e $og" po!aviti i ako ve&e lakirane ele$ente izlo&i$o direktno! "n'evo! vetloti. o+i/e% $eh"rići na *il$"% +ele *leke i dr"go% $og" e !aviti kada e koriti neadekvatna opre$a.
(o&el!no !e da korini/i tetira!" lakove na $alo! i ne"padl!ivo! povr#ini drveta pre aplika/i!e na /el" povr#in".
Čuvanje vodenih lakova Vodeni lakovi i i$pregnanti e '"va!" na te$perat"ri vi#o! od 7 i ni&o! od 67. (o&el!no !e da po"de a lakovi$a +"d" podign"te a +etonke podloge ,na paleta$a i da " zatvorene. ada e otvori originalno pakovan!e a vodeni$ pre$azo$ lak i i$pregnant " izlo&eni pol!n!e$ "ti/a!" i pota!" pogodni za razvo! gl!ivi/a i +akteri!a. (o!ava pro$ene +o!e ,za$"ćen!e% $iria i vikoziteta ig"ran !e znak da !e lak zara&en i ne"potre+l!iv. Ova po!ava e $o&e $an!iti dr&an!e$ laka na ni&i$ te$perat"ra$a do 107% a $og"će !e i " lak i i$pregnant taviti *"ngi/ide i +akteri/ide ko!e prepor"'"!e proizvođa' laka.
Održavanje drveta lakiranog vodorazredivim premazima Atolari!a e o'iti +lagi$ ratvoro$ (B ne"tralnog te'nog deterd&enta% na ko!i e pole "#en!a nanoi redtvo za za#tit" od vode i ;V zraka. Aredtvo za za#tit" e na!'e#će izrađ"!e od ne"tralnih ilikona ili neoprenkih zaptiva'a ,z+og vo!e vodood+o!noti. Atolari!a e 'iti i #titi 1 do 2 p"ta godi#n!e. Ca#tit" drvenari!e ne +i tre+alo vr#iti na te$perat"ra$a ni&i$ od 17 i " vre$e direktne izlo&enoti "n'evo! vetloti.
TEHNI KEBAJ COVANJ ADRVET A– Dek or at i v napov r š i ns kaobr adadr v et a 20.01.2008. | Dr @ilan aić | DRVO-tehnika
Bajcevi se najčeše nanose četkom! prskanjem ili valjanjem" # industriji se koriste druge! vrlo speci$ične tehnologije! u zavisnosti od vrste proizvoda i primenjenog bajca"
Nanošenje bajca četkom @ada !e $etod nano#en!a 'etko$ " pro*eionalno$ lakiran!" "glavno$ i'ezao% on e !o# "vek relativno 'eto koriti za +a!/ovan!e. Ova! $etod e poe+no koriti za +a!/ovan!e povr#ina ko$plikovanog o+lika. 3ano#en!e prkan!e$ +i " ovakvi$ l"'a!evi$a pro"zrokovalo tvaran!a vrtloga " "glovi$a% #to +i dovelo do ne!ednake ditri+"/i!e% a vetli!i$ pr"ga$a na lini!a$a vrha. Eko e +a!/ nanee 'etko$% povr#ina će +iti !edno$erno o+o!ena. a!/ o+i'no i$a $ali "vi otatak i drvo ga potp"no apor+"!e. C+og toga e tragovi ko!e otavl!a!" dlake 'etke ne vide kada e koriti 'etka za nano#en!e% #to ni!e l"'a! kada e 'etka koriti za nano#en!e laka. a!/ +i tre+alo naneti na povr#in" " de+elo$ lo!"% a zati$ ga tre+a raz$azati i poravnati d"gi$ pokreti$a 'etke " prav/" vlakana. 4re+a korititi 'etke a veo$a $eko$ dlako$. (rednoti i nedota/i kori#ćen!a ovog $etoda " tipi'ne za nano#en!e te'nih $ateri!ala 'etko$.
Nanošenje bajca prskanjem Ca nano#en!e +a!/a prkan!e$ o+i'no e korite konven/ionalni pi#tol!i za lakiran!e ili p"$pe ko!i rade na niko$ pritik" a pi#tol!i$a a $e#an!e$ vazd"ha F air$iG. Ova tehnika e "glavno$ koriti za +a!/ovan!e ravnih povr#ina. ; poređen!" a nano#en!e$ 'etko$% prkan!e$ e poti&e veća prod"ktivnot% $ada e prkan!e$ proizvod dota i raipa. @ora e iz+eći natanak t"r+"len/i!e% poe+no ako pred$et i$a ćo#kove. Cato tre+a raditi a relativno niki$ pritiko$ od oko 2-2% +ara% a dizne tre+a da +"d" $an!e od onih ko!e e o+i'no korite za nano#en!e laka% iz$eđ" 1%6 i 1% $$. Ravno$erna o+o!enot e do+i!a 'ak i " zona$a veće aporp/i!e kada e +a!/ nanoi prkan!e$% t!. ita koli'ina +a!/a e nanoi po /elo! povr#ini. A dr"ge trane% +o!a će izgledati ta$ni!a ako e +a!/ nanee 'etko$ " zona$a gde drvo apor+"!e već" koli'in" proizvoda ,na ivi/a$a ili +liz" 'vorova% npr.. oli'ina ko!" tre+a naneti zavii od vrte drveta i proizvoda ko!i e o+rađ"!e. @ale koli'ine +a!/a a ratvara'e$ ko!i e +rzo "#i ili% kao alternativa% vodeni +a!/evi a veliki$ $olek"li$a ko!i ne $og" da " većo! $eri prodr" " drvo korite e npr. za +"kv" ili tre#n!"% ko!e e odlik"!" ne!ednako$ povr#inko$ aporp/i!o$. ada e +a!/"!" klopl!eni proizvodi ,npr. toli/e% +a!/ e nanoi potapan!e$ ili e prka pi#tol!i$a a elektrotati'ki$ rapr#ivan!e$. Ova tehnologi!a " ko$+ina/i!i a određeni$ +a!/o$ da!e veo$a "!edna'en e*ekat +o!en!a. ; proizvodn!i građevinke tolari!e ,prozora - ra$ova 'eto e korite "ređa!i a rota/ioni$ rapr#iva'i$a ,dizna$a. (ri nano#en!" +a!/ e rapr#ava " vrlo itne 'eti/e% zahval!"!"ći /entri*"galno! ili% i na ta! na'in o$og"ćava e prodiran!e +a!/a " dovol!no! $eri.
NEKOLIKO SAVETA KAKO DA DOBIJETE SAVRŠENO OBAJCOVANO DRVO
1. Pažljivo izaberie !rvo Plavkasto, izuzetno sunđerasto drvo sa tragovima smole na površini nije pogodno za bajcovanje. Prisustvo mekog drveta ili nepravilan tok vlakanaca imaju za posledicu nejednaku obojenost. Ako se drvo furnira, mora se sprečiti da lepak probije iz pora. Lepak ne upija bajc, tako da će pore ostati neobojene. vaj se problem veoma često javlja, posebno kada se koristi karbamidni lepak. !a bi ovakav problem sprečili, koristite smešu lepka sa većom količinom punila "brašna# i manje vode. Lepak nanesite u najmanjoj mogućoj količini. $oš jedan savet koji vam dajemo je da dodate %&'()* polivinilacetatnog "P+A# lepka, uz napomenu da koristite lepak bez alkalni mineralni punioca koji mogu da ometu kiselinski katalizacioni proces karbamidne smole. -avetujemo vam i da se konsultujete sa proizvođačem lepka pre nego što počnete da radite. ada predmet furnirate postavljanjem furnirski listova u suprotnim smerovima da bi dobili simetričan izgled, često mo/ete primetiti da bajc na levoj i desnoj strani nije isti. vo se dešava zato što su pore furnira koji je okrenut naopako nagnute prema suprotnoj strani. 0a ovaj problem nema efikasni rešenja 1 jedino rešenje je da popravite boju posle nanošenja prvog sloja bajca ili da nanesete bajc u boji kao završni sloj. !a bi postigli jednoobrazno bajcovanje, va/no je da furniri ili masivno drvo potiču od istog debla. Pre bajcovanja, drvo treba ravnomerno da obrusite korišćenjem brusnog papira koji ima malo veća zrna "2) %()'%&)#. 3vek treba brusiti u smeru protezanja vlakanaca. 4rušenje poprečno na vlakanca stvara sitne brazde koje se vide i posle nanošenja bajca. 3vek koristite novi brusni papir. Ako je brusni papir istrošen on će površinu uglačati, što dovodi do nejednake apsorpcije bajca i stvaranja mrlja. 5to su zrna grublja, to će površina bolje propuštati bajc, tako da će završni izgled biti tamniji. +rsta abrazivnog sredstva, stepen u kome je nanet po papiru koji slu/i kao podloga, tip mašine, brzina obrade predmeta kroz brusilicu i pritisak trake, sve su to promenljive koje mogu da izazovu velike razlike u upijanju bajca i razlike u završnoj boji. 0ato njiova vrednost mora biti konstantna sve dok se proces obrade potpuno ne završi.
". Po zavr#e$o% br&#e$j& 'ažljivo &(lo$ie 'ra#i$& Ako u porama ostane i najmanja količina prašine od brušenja, one će u većoj meri upiti bajc, što će dovesti do stvaranja tamni tačaka. od neki egzotični vrsta drveta, prašina od brušenja mo/e čak i da spreči upijanje bajca.
). Na$o#e$je baj*a $a rav$e 'ovr#i$e %ora &ve( 'o+ei o! ivi*a Ako radite na orizontalnim površinama, uvek radite od dna prema vru. ada se koristi pištolj za prskanje, va/no je naneti bajc u dva sloja, kako bi bio ravnomerno razliven. Ako orizontalne površine imaju pruge ili vertikalni de'zen, prvo nanesite bajc na te površine, a zatim ravnomerno na celu površinu. !rvo u ivičnoj zoni upija više bajca od površina
paralelni sa podu/nom osom. vaj fenomen je uzrok veće obojenosti ovi tačaka, što je naročito vidljivo ako se bajc nanosi četkom ili sunđerom. Ako koristite četku, na ove površine nanesite bajc koji je više razbla/en. vaj fenomen će biti manje vidljiv ako se bajc nanese prskanjem, jer će naneta količina biti ista za celu površinu. 2anošenje četkom, krpom ili sunđerom je bolje rešenje ako /elimo da pore drveta budu više naglašene, ili ako su površine vrlo slo/ene. ao što smo već rekli, vazdu u pištolju za prskanje stvara vrtloge kod nepopunjeni uglova u drvetu, što sprečava da se bajc ravnomerno rasporedi.
,. -ve( &$a're! 'ri're%ie !ovolj$& (oli+i$& baj*a & želje$oj $ija$i Ako se za vreme rada mora pripremiti i dodatna količina bajca, mo/e doći do grešaka pri mešanju i stvaranja različiti nijansi. Pre i tokom upotrebe bajc treba dobro promešati, jer su neke vrste "npr. beli bajc# veoma teške i mogu da se natalo/e, što će dovesti do toga da je površina različito nijansirana.
/. Razli+ie !elove !rvea (oji 0e (a$ije bii aavlje$i & *eli$& %ora baj*ovai ia ooba 6azličite osobe različito rukuju pištoljem za prskanje. 2anošenja bajca mogu izgledati različito, sa manje ili više upadljivom obojenošću ako i izvršavaju različite osobe.
Nanošenje bajca valjanjem! sun%erom ili krpom ada e " ind"tri!ko! proizvodn!i $ora +a!/ovati ravna povr#ina% proizvod e nanoi poe+ni$ $a#ina$a ko!e ga rapoređ"!" po povr#ini veliki$ val!/i$a. a!/evi ko!i e korite za ovakve $a#ine pripre$l!eni " na pe/i*i'an na'in. 3ano#en!e "nđero$ ili krpo$ e koriti kada &eli$o da potigne$o ravno$ernot +o!e iHili kada &eli$o da e pore itakn"% da e vi#e vide. (o#to e +a!/ nanee na povr#in" " de+elo$ lo!" 'etko$ ili prkan!e$% vi#ak e "klan!a "nđero$ ili krpo$ +ez dla'i/a. Eko !e +o!a ita% ovo$ tehniko$ će$o potići vetli!e ni!ane nego ako koriti$o 'etk" ili prkan!e% a i zavr#ni e*ekat će +iti ravno$erni!i. 3e a$o da krpe ili "nđeri otklan!a!" vaki vi#ak iz pora poroznog drveta% već i$a!" i odlike p"nio/a% z+og 'ega " i a$e pore vidl!ivi!e. a!/" ko!i će e tretirati $etodo$ krpe ili "nđera potre+no !e dota vre$ena za "#en!e da +i $a!tor $ogao da o+avi vo! poao dok !e on !o# "vek " te'no$ tan!" na povr#ini.
Dekorativna površinska obrada drveta – Greške bajcovanja drveta •
•
0
•
EmailShare
Izvor: Serbianfurniture.org Bajcovanje drveta je osnovna faza kada je neki proizvod završen i kada je dekorativni efekat presudan da kupac bude zadovoljan. Najčešće greške koje nastaju kod bojenja drveta mogu da se poprave bez odbacivanja obradka stvaranja škarta!" ali greške koje nastaju u fazi bajcovanja drveta" posebno kada se površina oblikuje" skoro uvijek dovode do odbacivanja obradivanog predmeta. # fazi bajcovanja drveta mogu da nastanu sljedeće greške: 1. Neravnine koje nastaju zbog nejednakog stepena upijanja
$vo je greška koja se najčešće javlja i koja mo%e da nastane zbog više razloga. &eć smo pomenuli da tvrdo drvo ima zone oko čvorova koje imaju povećanu moć upijanja. $ve zone izgledaju tamnije" jer u nji' prodire veća količina bajca. (omenuli smo i da je moć upijanja veća kod ivica drveta i govorili smo o mikroporoznosti kod neki' vrsta" kakve su bukva i trešnja. )ekše vrste drveta četinari! često napadaju bakterije koje ga" mijenjajući strukturu drveta" čine sun*erastim" što
povećava moć upijanja. $va promjena kod drveta nije vidljiva prije nego što ga obojimo. +nači" va%no je da uvijek koristite zdravo i kvalitetno drvo. ,ada bajc ne mo%e potpuno da prodre u drvo" površina izgleda kao da je pokrivena mnoštvom sitni' mrlja. $va greška se češće javlja kod tvrdi' vrsta drveta i kada se bajc sa rastvaračima nanese u velikoj količini. ,ada se na tvrdom drvetu koristi velika količina bajca sa rastvaračima i ako ovi proizvodi ne mogu da prodru u drvo u fazi sušenja" na površini će se stvoriti mnoštvo mali' mrlja. $vaj problem se riješava povećavanjem moći upijanja drveta površina se brusi krupnijim zrnima!" smanjivanjem količine bajca za nanošenje ili povećavanjem odnosa za razbla%ivanje. 2. Pojava tamnijih mrlja blizu vlakana pri korišenju vodenih bajceva
-ak i kada je drvo dobro obrušeno" tanka vlakanca drveta ostaju na njegovoj površini" a uklanjaju se kada se brusi temeljni lak. S obzirom na upijajuću prirodu celuloze" ova vlakanca se mogu podići i upiti veću količinu bajca kada se koriste vodeni proizvodi. +ato se bajc povlači do osnove ovi' vlakana prateći površinski napon!" što" kada se drvo osuši" ostavlja tamne mrlje pored ovakvi' vlakana. $va greška se više vidi kod vrsta drveta kod koji' površinska vlakna imaju veću tendenciju da se podignu" posebno kada brušenje nije ura*eno dovoljno dobro. $vakav problem mo%ete izbjeći ako drvo prije brušenja okvasite. # ovom slučaju" voda će podići površinska vlakanca koja se zatim eliminišu brusnim papirom" tako da ne stvaraju probleme u fazi bajcovanja. $vaj metod se nekada često primjenjivao" ali se danas rijetko koristi" jer produ%ava vrijeme obrade. # svakom slučaju" on je i danas podjednako uspješan" kao što je bio i ranije. !. Neobojene ta"ke kada se koriste vodeni bajcevi
,ada se" kako je već opisano" površinska vlakanca podignu" nji'ovi vr'ovi se otklanjaju brušenjem temeljnog sloja. io vlakanaca koji ostane neobajcovan izgleda kao neobojena tačka. a bi ovaj problem riješili" postupite isto kao i kod pret'odne obrade" ili brusite drvo papirom sa finijim zrnima koji će ostaviti manje vlakanaca na površini. #. $ajc koji %ispušta&
# pravljenju tamni' nijansi često se koristi veliki procenat rastvorljivog organskog bajca" kako bi se postigli dobar sjaj i luminansa svjetlost!. Izbočine u obliku prstena. ,ada temeljni sloj mo%e da rastvori pret'odno nanijet bajc" jer sadr%i rastvorljive organske supstance za bojenje" rastvoreni dio upije lak" što rezultira efektom prikazanim na slici kod tvrdog i poroznog drveta. /ko se ovakav bajc nanese u debelom sloju na tvrdo drvo" čija je moć upijanja mala" temeljni sloj mo%e da rastvori organski dio bajca i da ga apsorbuje.
$va greška se vidi kada prvi sloj laka utone u pore i kada se na površini pojave tamnije linije. /ko je drvo porozno" kad se nanese boja oko pora će se pojaviti okrugle izbočine" sa svijetlijim zonama uz same pore i tamnijim djelovima kod ivica. /ko drvo nije porozno pojaviće se velike mrlje bajca. $va greška se teško otklanja. /ko nije mnogo uočljiva mo%e se nanijeti obojeni završni lak" a ako jeste" predmet obrade se mora ponovo obraditi nekom drugom vrstom bajca. '. Nebajcovane pore
,ada se bajcuje porozno drvo" pore ponekad ostanu svijetlije obojene. $va greška se javlja iz dva razloga: ili bajc nije mogao da prodre u pore" ili je mogao da prodre" ali je bio izbačen ili nije upijen. (rvi slučaj se javlja kod neki' vrsta drveta i kod odre*eni' oblika pora: bajc" posebno ako je nanijet prskanjem" ne mo%e da prodre u pore. a bi riješili ovaj problem" neop'odno je da koristite proizvod sa malim površinskim naponom npr. bajc sa rastvaračem! ili da ga nanesete četkom ili sun*erom i na taj način izvršite me'aničku operaciju koja će pomoć i bajcu da prodre u pore. Bajc nije penetrirao u pore" koje zato izgledaju kao da nisu obojene $va greška je naročito uočljiva ako koristite vodeni bajc. )edutim" postoje i vodeni bajcevi kojima je proizvodač već dodao površinski aktivne agense koji poma%u proizvodu da prodre u pore. ruga greška se javlja kod odre*eni' vrsta drveća" kao npr. kod 'rasta" kestena" jasena itd." čije pore na dnu imaju masne supstance koje odbijaju vodene bajceve. (ora izgleda kao da je obojena odma' po nanošenju bajca" ali se bajc odbija u toku faze sušenja i izgleda svijetlije. 0oš jednom" problem se mo%e riješiti korišćenjem bajca sa rastvaračem ili dobro pripremljenim vodenim proizvodima. P(P)*+,- $(-
Nakon nanošenja bajca i prvog sloja laka" na različitim djelovima obra*enog predmeta mogu se primjetiti razlike u obojenosti. 1e razlike mogu biti jako uočljive i trebalo bi i' popraviti. o ovakvog problema dolazi ako se koriste djelovi različiti' stabala" koji imaju različite prirodne boje i koji često sa različitim intenzitetom upijaju bajc. 2ezultat je" npr. kod komode" da su četiri dijela koja čine okvir različito nijansirana iako su iste boje. 0oš jedan slučaj nejednake obojenosti javlja se kod furniranja. &eć smo pomenuli da će" ako različito okrenemo listove furnira tako da obrazuju simetrični dizajn" boja jedni' biti svijetlija u odnosu na boju drugi'" iz razloga koje smo već pomenuli. a bi postigli ravnomjernu obojenost mo%ete da koristite dvije te'nike: 3 bajc se mo%e popraviti 3 završni premaz mo%e biti u boji
,ada se popravlja bajc" na površinu temeljnog sloja se" po završenom brušenju i pripremanju za završni premaz" nanose posebne boje. #brzo po dotjerivanju bajca obično se nanosi završni premaz" jer se ovi proizvodi veoma brzo suše 4 5 677 sekundi!. Bajc se dotjeruje na površini temeljnog sloja i drvo ga ne mo%e upiti. /ko je nanošenje ravnomjerno i boja će biti jednoobrazna. )ogu se popraviti samo svijetliji djelovi" tako da dobiju tamniju nijansu ili se mo%e popraviti cijela površina obra*enog predmeta. /(D-)N0 --,0 $(-N* D)+-*
a bi razumjeli prednosti koje novi efekti bojenja drveta pru%aju projektantima enterijera i krajnjem korisniku" va%no je da razumijete kako se mijenja prostor u kome se razmješta namještaj. anašnji kriterijumi za izgradnju kuća idu ka manjim sobama koje" igrajući se bojom drveta" ar'itekta ili dekorater moraju da učine da prostorija izgleda veća nego što to zaista jeste" kako bi kuća bila pogodnija za %ivot. Iz tog razloga" drvo je počelo da se lakira sve svijetlijim pastelnim nijansama" ali je tako postignuta perfekcija učinila da površine izgledaju kao da su plastične. +ato je moda favorizovala lakiranje u efektu otvoreni' pora" koje više naglašava strukturu drveta i površini daje manje plastičan i %ivlji izgled. Najbolja alternativa ovim metodama je posebno bojenje drveta u kome se umjesto supstanci za bojenje koriste pigmentirajuće supstance" kako bi se dobio efekat koji je izme*u lakiranja i transparentnog bojenja. $vako se mogu dobiti veoma atraktivne pastelne boje" uz koje se struktura drveta vidi i namještaj se čini manje 8teškim9. (olutransparentna pigmentacija drveta je vrlo zanimljiva alternativa bajcovanju. 2azlika je u tome što" dok bajc prodire u drvo" sa transparentom bojom pigmentacija se dobija jednostavnim nanošenjem obojeni' supstanci na površinu" s poluprekrivajucim efektom. (igmenti su veoma male čvrste čestice u tečnosti koja mo%e biti voda ili rastvarač! u obliku rastvorene faze. $bično ne penetriraju u drvo. ,ada se uporede sa korišćenjem bajca" rezultat je bitno različit" jer tretirajući drvo koje uvijek ima svoju boju! bajcom krajnja nijansa će odgovarati interakciji izme*u boje drveta i boje nanijetog proizvoda. -ak i kada se koristi veoma svijetlo drvo" bajcevima je t eško dobiti meke pastelne nijanse" a osim toga" svijetli bajc će biti slabo otporan na dejstvo svjetlosti. /ko se koristi pigmentirajuca supstanca" koja sadr%i čvrste čestice sa svojom bojom" boja drveta će biti u većoj ili manjoj mjeri prekrivena. 2azlika u dekorativnom efektu izme*u bajceva sa pozitivnim i negativnim efektom. (rimjetićete da je struktura drveta bajcovanog sa pozitivnim efektom lijevo! ostala tamnija od mekšeg dijela" kao kod prirodnog drveta" dok je izgled drveta bajcovanog sa negativnim efektom suprotan desno!. (ovećavajući količinu nanijetog proizvoda" rezultirajuća boja će biti veoma slična supstancama za bojenje" dok će prirodna boja drveta biti maskirana mikroslojevima pigmenata koji su natalo%eni na površini.
Sudeći po nji'ovim molekularnim svojstvima" pigmenti su mnogo otporniji na svjetlost od bajceva i" s obzirom da u većoj mjeri pokrivaju podlogu" dobijene nijanse će biti mnogo otpornije na svjetlost" čak i kada se radi sa pastelnim bojama. 1ako" samo korišćenjem pigmentirajući' supstanci moguće je dobiti prelijepe polutransparentne pastelne boje" nešto što je skoro nemoguće postići bajcom. (igmentacija je tako postala najbolja alternativa lakiranju" koja drvetu daje prirodniji i privlačniji izgled. 0oš jedan zanimljiv i moderan efekat koji se mo%e dobiti bajcovanjem drveta je 8pozitivno9 bojenje četinara. (oznato je da četinari imaju tamniji" tvr*i dio tj. godove" i mekaniji dio izme*u godova koji je svijetlije boje. ,ada se ova vrsta drveta obra*uje običnim bajcom" mekši dio upija više bajca i postaje taman" dok tvr*i dio upija manje proizvoda i ostaje skoro bijele boje. 1o znači da se dobija upravo suprotan efekat od onog koji ima prirodno drvo prije bajcovanja" i to nazivamo 8negativnim9 bojenjem. (ostoje specijalni vodeni bajcevi koji mogu da godove oboje u tamniju nijansu. 1ako dobijamo poseban efekat" poznat kao 8pozitivno9 bojenje zato što imitira prirodan izgled drveta. (ošto je mekši dio drveta zastupljeniji od tvrdog" pri čemu je bojenje isto" drvo odbija više svijetlosti pozitivnim bojenjem" namještaj je manje 8te%ak9 i poprima finiji" elegantniji izgled. See more at: 'ttp:;;mojdom.me;bojeilakovi;dekorativnapovrsinskaobradadrveta7
