Fall
Novembar
(uvremena kineska flozofja Chung-ying Cheng -Uvod prati četiri perioda razvoja suvremene kineske flozofje: pionirska nova misao sa Zapada; flozofranje u neokon neokonu!ijansko u!ijanskom m duhu; ideolo"k ideolo"ko o izlaganje dijalektičkom materijalizmu; kasniji razvitak novog neokonu!ijanstva# neoko nu!ijanstva# -$zlozene su četiri suvremene orijenta!ije: zapadnjačka% ranija neokonu!ijanska% kineska marksistička marksističk a $ kasnija neokonu!ijanska# neokonu!ijanska#
Lamija Milišić, Filozofski fakultet Sarajevo
0
08 &'
Uvodno razmatranje Nicholasa Bunnina (uvremena flozofja u )ini započinje krajem &*# vijeka% u vrijeme kada ada se ova drzava zava suoča uočav vala ala sa sla+ sla+o o", ",u u% oko" o"ta tav vanje anjem m i korumpirano",u dinastije ing# .akon /evolu!ije iz &*&&# godine% te neus neuspj pjeh eha a rani ranih h /epul epulič ički kih h inst instit itu! u!ij ija% a% loka lokaln lna a vojn vojna a upra uprava va usmj usmjer erav ava a pazn paznju ju na zapa zapadn dnja jačk čke e li+e li+era raln lne e mode modele le kao uzor uzor prizeljkiva prizeljkivanoj noj kinesko kineskojj moderniz moderniza!iji# a!iji# vakav vakav stav pose+no pose+no je +io podstaknut krvoproli,em% koje se desilo tokom 1rvog svjetskog rata# 2ode,i de,i pokr okreti eti u ovom vom per erio iod du od+a! d+a!iv ivan anja ja trad tradi! i!io ion nalne alne & konu konu!ij !ijans anske ke kultu kulture re +ili +ili su Novi kulturni pokret i Pokret četvrti 3. maj 1otonji otonji je u+rzo u+rzo +io naslije4 naslije4en en ormir ormiranj anjem em Guomindanga' i kineske komunističke partije# vome vome je uslije uslijedio dio gra4an gra4anski ski rat% rat% uzrok uzrokova ovan n rivals rivalstvo tvom m izme4u izme4u lenjin lenjinist ističk ičkih ih revol revolu!i u!iona onarn rnih ih partij partija a s vojnim vojnim krilim krilima# a# .avede .avedeni ni doga4aji stvorit ,e pogodno tlo za japansko osvajanje 5andzurije% godine &*'&## te jo" opseznije invazije &*'6# godine# U o+novljenom gra4 gra4an ansk skom om ratu ratu po+j po+jed edu u odno odnose se komun omunis isti tičk čke e snag snage% e% če čemu mu sljeduje osnivanje .arodne repu+like &*7*# godine% pod vo4stvom 5ao 5ao Zedo Zedong nga a &8* &8*''-&* &*69 69# # .o .o%% s drug druge e stra strane ne%% pris prisut utna na je i na!ionalistička vladavina u ai
# $ntelektualna kontrola u )ini ovog do+a sprovo4ena je putem na!ionalističke !enzure# (veučili"ta su +ivala ter termino minolo lo"k "kii preo preo+l +lik ikov ovan anim im u skal skaldu du sa 5aov 5aovim im isk iskazim azima a o kultu kulturn rnoj oj i inetel inetelktu ktualn alnoj oj politi politi!i !i u ?ananu% ananu% te su se organ organizi iziral rale e kampanje u svrhu denun!iranja starih i suvremenih inetlektualnih rivala# $pak% kratak predah od razdoblja Stotinu cvjetova 7 dovest ,e do o+navaljanja utje!aja antideničarske kampanje# .akon neusp .ak euspje jeha ha Velikog elikog skoka skoka naprij naprijed ed> usli uslije jedi ditt ,e de!e de!eni nija ja )ulturne revolu!ije% u periodu od &*99-&*69## u kojoj je znanje +ilo deorganizirano% a intelektual!i slani na selo# .avedeni intelektualni preporod% preporod% ekonomski uspjeh i relativna sta+ilnost% trajat ,e dvadeset godina# 1otom ,e se desiti događaji iz 4. juna 1!. godine9#
& @ 1ripadni!i .ovog kulturnog pokreta zagovarali su razvoj demokratije $ nauke u )ini po uzoru na glo+alni $ zapadnjački standard# 3 @ 1okret četvrti maj jeste +io kuturni $ politički pokret% koji označava porast kineskog na!ionalizma% prerazmatranje kineskih kuturnih institu!ija% kakav je konu!ijanizam# ' @ Cilj ovog kineskog kineskog na!inonalnog na!inonalnog pokreta pokreta jeste +ilo ujedinjenj ujedinjenje e )ine u repu+likanskom repu+likanskom ure4enju# 7 @ /azdo azdo+l +lje je (tot (totin inu u !vjet vjetov ova a peri period od je u &*>9 &*>9## god godini ini kada je )omunistička partija )ine ohra+rivala javno izno"enje stavova o trenutnom komunističkom rezimu# (am naziv (totinu !vjetova postiče od riječi 5ao
&
Zedonga: Ahe poli!y o letting a hundred Bo @ 2eliki skok naprijed jeste +io ekonomski pkan u periodu od &*>8-&*9&## čiji je !ilj +ilo iskoristiti kinesku ogromnu popula!iju kako +i se zemlja preo+razila iz poljoprivredne ekonomije u modernu industrijaliziranu# 9 @ 5asakr na ijen an menu% koji uključuje o+račun komunističkog rezima u )ini sa studentima na rgu ne+eskog mira ijen an men $ s radni!ima u 1ekingu#
.akon masakra u 1ekingu% me4u intelektual!ima se javljaju markisitička% li+eralna% te konu!ijanistička misao% kroz koje se razmatraju +udu,e reorme# 1eriod od &*7*-&*8*## popra,en je diktatorskom vladavinom u )ini% koja se odrzavala zahvaljuju,i diktatorstvu u ai
ionirska nova misao sa !a"ada
$ni!ijatorima kineskog intelektualnog odgovora na modernost smatraju se )ang ?ou8-&*36 $ ?an u &8>7 @ &*3&# #an$ %ou&eijeva vizija promjene predstavljena je kroz reormu sto
dana iz &8*8# godine# 5e4utim% ovakav poku"aj moderniziranja ing dinastije +ivat ,e neuspje"nim% usljed po+une !areve udovi!i CiDi# )angova misao jeste +ila utemeljena na kinu!ijanskom% daoističkom $ +udističkom učenju# Zelio je dokazati das u stari klasični tekstovi prvog kineskog !ara gu
djela homasa EuDleya% Fdam (mitha% =ohna (tuarta 5illa $ drugih% te time zelio dati primjere zapadanjačke mo,i $ kineske sla+osti# .jegova djela su +ivala veoma popularnim% pogotovo me4u onima koji su tragali za promjenom kineskog intelektualnog zivota $ javnih institu!ija# !han$ 'ai(an &898 @ &*'9 je +io flozo koji je sura4ivao sa )ang
?ou
daoističkih $ +udističkih tekstova% te time $ od+a!ivanje )angovog konu!ijanstva novog teksta# .a kon!u% Zhang jeste +io pod utje!ajem kantijanskog idealizma# )ai %uan"ei &898 @ &*70 jeste +io Zhangov suradnik pri
radikalnim o+razovnim eksperimentima# .jegova djela o esteti!i% religiji $ moralnoj psihologiji +ila su utemeljena u njegovom vladanju kineskim klasi!ima $ proučavanju zapadnjačke flozofje u .jemačkoj# Gokazivao je da +i se ira!ionalna vjerska uvjerenja mogla preusmjeriti ka estetskim predmetima% te +i time estetika postala izvorom kulturolo"kog jedinstva $ vitalnosti# Hodine &*&9## Cai postaje rektorom 1ekin"kog (veučili"ta% te na toj pozi!iji ostaje do &*39# vaj flozo je privukao mnoge inventivne $ neovisne učenjake% iz čijih krugova ,e se roditi nova kultura $ 1okret četvrtog maja# )ao izvor kineske sla+osti osu4ivat ,e se konu!ijanska kultura% a sveukupna razmatranja ovih intelektualnih grupa otkrivat ,e kinesku tenen!iju ka modernom svijetu# 2ode,e fgure ovog radikalnog postavljenja +ili su )hen *u+iu &86* @ &*73% koji se zalagao za transorma!iju kineske kulture kroz nauku $ demokratiju% te Li *azhao &86* @ &*36% koji je utemeljio prvo dru"tvo u )ini za proučavanje marksitičke teorije# !hu uan-uian &8*6 @ &*89 uveo je Cro!eove teme u svoje
estetske $ psiholo"ke radove#
1jesnik !on$ Baihua &8*6 @ &*89 razvio je svoju estetsku teoriju na temelju )antovih% Hoetheovih $ daoističkih misli% te ?ijinga kako +i o+jasnio odnos estetike $ prostora% u smislu ispunjenosti $ praznine# .on$ /ian &*0* @ &**3 je +io učesnik Iečkog kruga kao student
5oritza (!hli!ka# ragao je za konzistentim $ koherentnim logičkim empirizmom% te time izvr"io utje!aj na +udu,e genera!ije kineskih flozoa# Lian$ /ichao &86' @ &*3* je% nakon suradnje sa )ang ?ou
razvio flozoski utemeljeno razumijevanje historije% politike% kulture i zakona# $zumio je metodologiju za uspore4ivanje kineskih i zapadnjačkih ideja i institu!ija% te uspostavio prvi plan za modernu historiju kineske flozofje# d+a!iv"i esen!ijalizam% preusmjerio je paznju sa odrzanja konu!ijanske kulture na odrzanje )ine kao neovisne drzave# (matran je utemeljiteljem modernog kineskog razumijevanja !ivilnog dru"tva# 0an$ uo&ei &866 @ &*36 je% u svrhu uspostavljanja estetske
teorije izvanrednog okvira i senzitivnosti% odgovarao na mi"ljenja )anta% (!hillera% (!hopenhauera i .ietzs!hea# .jegova teorija uključivala je njemačko estetsko mi"ljenje i kinesku tradi!ionalnu teoriju umjetnosti% te je +ivala osnovom za daljnja kritička razmatranja# .jegova kritička flozofja se sastojala od "est pitanja: estetsko o+razovanje% duhovno odvajanje% umjetnost kao igra% umjetnik kao genije% kultivirano i poetsko stanje# 1osljednja dva '
pitanja su pokazivala najve,u originalnost# Jangova sklonost kao idealističkim% metafzičkim% estetičkim i estetskim sistemima% te njegov intelektualni respekt za pozitivizam% hedonizam i empirizam% naveli su ga da napusti flozofju rano u svom zivotu# .jegovo romantičko pristajanje na rojalističku restaura!iju dovest ,e ga do čina samou+istva &*36# godine# !han$ *on$sun &889 @ &*6' je svoju flozofju usmjerio na teoriju
spoznaje# 1luralistička epistemologija koja razlikuje neovisne i zajednički nesvedive elemente u spoznaji% vodila je kao propitivanju kulturolo"kih i lingvističkih aktora koji o+likuju znanje# (voju epistemologiju zasnovao je na +udističkoj misli u okviru panstrukturalističke kozmologije# Zhang je zagovarao sofsti!irani sturkturalizam% prema komu sve "to postoji jeste struktura ili poredak time od+a!iv"i kon!ept supstan!ije# .u Shi &8*& @ &*>8 je kineski najutje!ajniji li+eralni mislitelj#
(vojom doktorskom diserta!ijom na Colum+ia (veučili"tu potvrdio je je tvrdnje o tome da kineska misao jeste sposo+na podrzati znanstvenu praksu# 1od Zhangovim vo4stvom% izumio je paradigmu modernih historijskih studija kineske flozofje% te je izvr"io sistematiza!iju kineskog na!ionalnog naslije4a# .jegove politike su +ile postpune i demokratske# U poznatoj razmjeni sa Ki Gazhouom% &*&*# godine% uspio je izvr"iti postupnu reormu nasuprot revolu!ionarnoj promjeni# 1in %uelin &8*> @ &*87 jeste učinio mnogo kako +i modernu logiku
uveo u )inu# $ako privučen /ussellovom verzijom analitičke flozofje% od+a!io je tvrdnju da je meto analize spriječio razvitak metafzičkog sustava# ime se okusirao na kineski kon!ept Gaoa% te je ovo istrazivanje vazno z+og njegovog razvitka modalnost uvjetnosti% okusiraju,i se na pojam logičke mogu,nosti# =asno,a i sofsti!iranost njegovog argumenta izvr"ila je ogroman utje!aj na )inu#
Filozo2ranje u neokonfucijanskom duhu
/asprava% iz &*3'# godine% o znanosti nasuprot metafzi!i (!ien!e versus 5etaphysi!s% govori o pojedinim intelektual!ima pod vo4stvom hang =unmaija &886 @ &*9* koji snazno po+ijaju 1okret četvrtog maja $ javno izja"njavanje te tenden!iju ka zapadnjačkom modelu modernosti# .ove interpreta!ije drevnih konu!ijanskih% monističkih% daoističkih% legalističkih $ +udističkih tekstova predstavit ,e se kroz četiri najvaznija flozoa ovoga perioda u )ini# 3ion$ Shili &88> @ &*98 je% +ivaju,i nezadovoljnim studijama o
Lpukoj svjesnostiM +udizma% počeo nanovo otkrivati istinski Gao )onu!ija kao osnovu kineske o+nove# .astojao je uključiti 7
zapadnjačko o+razovanje u sustav moderne konu!ijanske misli# .jegova učenja su jasno odijelila flozofju $ znanost% ali $ potaknula du+oka pitanja o odnosu izme4u metafzike $ morala# Lian$ Schumin$ &8*' @ &*88 razvio je prikaz konu!ijanskog
spontaniteta% +ivaju,i pod utje!ajem Jang Ninzhaija% time $ Eenrija Iergsona# (matrao je da su intui!ija $ intelekt izvori spoznaje% te je u konu!ijanskom zanimanju za harmoniju% intu!iju i ljudsku sposo+nost zivljenja u skladu sa prirodom vidio superiornu pozi!iju u odnosu na zapadnjačko kro,enje prirode ili% čak% indijsko od+a!ivanje sopstva $ shva,anje prirode kao iluzije# Fen$ %oulan &8*> @ &*00 nastojao je ispraviti $ razviti Zhu Nijevu
realističku kon!ep!iju prin!ipa li kroz tehnike moderne logičke analize# ako4er je napravio razliku izme4u flozofje $ znanosi% ali u smislu razlikovanja dimenzije aktualnosti $ dimenzije istine-iz+iljnosti# .jegovo mi"ljenje o+ez+je4uje prostor flozoskom misti!izmu% utemeljenom na intelektualnoj kontempla!iji jedinstva stvarnosti# .jegove politika $ etika zadrzavaju tradi!ionalne vrijednosti u kontesktu modernosti# U tri glavne historije kineske flozofje% eng nastoji o+asniti kompleksnost kineskog flozoskog mi"ljenja# Iudu,i da je ak!enat postavio na ova historijska istrazivanja% otkriva se njegov okret ka materijalizmu% no njegove rela!ije prema maoističkom autoritetu ostaju neodre4enim% usljed pristajanja na kinesku moderniza!iju $ kon!ep!ije istinskog $ vjernosg podanika legitimnog vladara# Ee Kin &*03 @ &**3 nastojao je o+ez+jediti kineski doprinos univerzalno istinitom hegelijanskom idealističkom sustavu flozoskog mi"ljenja# ime je zelio razrije"iti kinesku modernu kulturnu krizu vra,anjem ka istinskoj flozofji# 1ojam razuma jeste shva,ao u logičkom% a ne u su+jektivnom psiholo"kom smislu% te ga je povezivao sa kastijanskim a priori prin!ipima% odnosno neokonu!ijanskim li# )roz kori"tenje identiteta supstan!ije $ aplika!ije% nastojao je pomiriti rtradi!ije neokonu!ijanskih "kola razuma $ prin!ipa# Unutar svog idealističkog okvira% nastojao je dovesti u zase+an poredak kulturu% prirodu% duh $ Gao# (vojim flozoskim univerzalizmom sank!inirao je jačanje konu!ijanske flozofje prin!ipa sa istina koje su u zapadnjačkoj flozofji ekspli!itne% a u kineskoj tek impli!itne#
4deološko izla$anje dijalekti5kom materijalizmu
1ojava $ "irenje marskističkih stanovi"ta u )ini nastat ,e nakon po+jede +olj"evika u /usiji% a zahvaljuju,i Chen GuDiuu $ Ki Gazhaou% koji su utemeljili kinesku )omunističku partiju sa 5ao Zedongom >
&8*' @ &*69 $ drugima# .ajve,i kineski moderni pisa!% Ku Nun &88& @ &*'9% ,e kroz svoja djela pozivati na popularnu redorumu $ priznanje demokratskih prava# Zhang (henu &8*' @ &*89 nastojao je integrirati flozofju )onu!ija% Iertranda /ussellla $ dijalektičkog materijalizma# 5aov populistički $ voluntaristički marksizam utemeljio je parameter javne rasprave o mnogim predmetima% koji su uključivali $ flozofju# Unatoč 5aovoj ideolo"koj krutosti mi"ljenja% neki flozof su uspjeli ostvariti oz+iljnu marksističku misao $ historijski ponovno pro!ijeniti kinesku flozofju# vome je doprinio $ Huo 5oruo &8*3 @ &*68% koji je izvr"io periodiza!iju kineske flozofje% ali pri tome od+a!iv"i statičku +it kineskog dru"tva $ mi"ljenja# U ovom odljeljku spomenut ,e se tri ključna flozoa dotičnog perioda kineske povijesti# Fen$ /i &*&> @ &**> izumio je originalnu flozofju vrijednosti%
+ivaju,i vo4en daoističkim% konu!ijanskim% +udističkim% kantijanskim% hegelijanskim $ marksističkim teorijama# (redi"te njegove teorije mudrosti jeste +ila spoznaja Gao-a% kao temeljnog prin!ipa univerzuma $ ljudskog zivota# eng je nastojao transormirati teoriju Gao-a u metod $ vrlinu# ve transoorma!ije uključuju odre4ene dijalektike izme4u: analitičkih $ sintetičkih metoda% znanja $ prakse% logičkih $ historijskih metoda $ slaganja $ neslaganja# engovo razumijevanje vrline značilo je shvatanje slo+ode kao samosvijesti% do+rovoljne $ prirodne činid+e% čija +i se realiza!ija tre+ala odviti u individualnosti# !han$ *ainian &*0* - nastojao je integrirati analitički metod%
dijalektički materijalizam te tradi!ionalnu kinesku flozofju u istrazivanjima sredi"njih flozoskih pro+lema $ historijskih studija% te u razmatranju trenutnih kineskih kulturnih pitanja# 1o Zhangu% flozofja predstavlja proučavanje prin!ipa prirode $ pravila ljudskog zivota% uz to da se ljudska +i,a uvr"tavaju u vrstu prirodnih +i,a# $ako je smatrao da je materija temelj zivota $ razuma% nalazio je pogre"nim da se ideali redu!iraju na kategoriju materije# .astojao je kroz distink!iju korijena $ savr"enstva ujediniti materijalizam $ idealizam# (voje zrelo razumijevanje kineske misli iznio je u djelu L1riručnik za kon!epte $ kategorije u klasičnoj kineskoj flozofjiM# Zhang je% tako4er% interpretirao dijalektičku misao kineske flozofje% kao $ njene humanističke ideje# )roz svoje kulturolo"ke studije zalagao se za sintezu kineskih $ zapadnjačkih pristupa čovjeku $ prirodi% pojedin!u $ dru"tvu% ali $ dijalektičkom $ analitičkom mi"ljenju# Li !ehou &*'& - poznat je po svojoj estetskoj misli $ interpreta!iji
kantijanske flzofje# )roz historiju kineske etike nagla"avao je komplementarnost kou!ijanizma $ daoizma% te vode,u ulogu praktične ra!ionalnosti# .a temelju prikaza ljudske su+jektivnosti razvio je svoju Lantropolo"ku ontologijuM% u kojoj je zelio ostati
9
vjeran samo temeljnoj 5arksovoj ideji# Gokazivao je da kroz očovječenje prirode% ra!ionalno $ dru"tveo u ljudskoj prirodi transormiraju per!eptualno $ prirodno# Ki se koristio mi"lju )anta% Eeideggera% Jittgensteina $ ou!aulta% u svrhu o+ja"avanja uloge ljudske su+jektivnosti u transormiranju marksiszma% a sve u svrhu promoviranja svoje vizije post-marksističke flozofje#
#asniji razvici 4 novo neokonfucijanstvo
+a"njavanje tradi!ionalne kineske flozofje kroz po+olj"ano razumijevanje zapadnjačke flozoske misli% kroz djela 1latona% )anta $ Eegela% započelo je u ai6# godine# Fan$ *o$mei &8** @ &*66 nastojao je o+jediniti konu!ijansku%
daoističku% mo!ističku% +udističku $ zapadnjačku misao u system komparativne kulture $ flozofje# $ntegriraju,i razum $ emo!iju% uspio je utemeljiti mogu,nost individualne mudrosti# .jegov system dao je temeljne uloge osnovnim kon!eptima Gao-a: harmoniji% jedinstvu prirode $ vrijednosti% te kreativnosti# .agla"avao je vaznost ?ijing-a kao metafzike promjene u konstruiranju prikaza z+iljnosti# (hvataju,i sve aspekte svijeta% od prirodnih do psiholo"kih% te postavljaju,i ih u hijerarhiju slojeva% ipak je svakom pojedinačno dao neredu!iranu autonomiju% priznavaju,i ih kao dio harmonične !jeline# 3u Fu$uan &*0' @ &*83 je% kao sredi"nju odliku kineske flozofje
naveo tjesko+u% naspram zapadnjačke znatizelje% te je nastojao razumjeti ljudski zivot $ kineski interes za sr!e-razum# )ao su"tinski aspekt ljudske spoznaje naveo je tjelesno prepoznavanje% koje je smatrao $ metodom za otkrivanje $ transorma!iju istinske su+jektivnosti# Nu je smatrao das am kon!ept konu!ijansva% te njegova razmatranja sopstva $ prakti!iranje vrline% imaju odre4enih odlika demokratskog ure4enja u se+i# 1ojam Gao-a smatrao je predstvanikom kineskog estetskog duha kao ostvarenja slo+ode u jedinstvu izme4u zivota $ umjetnosti# 'an$ 1un(i &*0* @ &*68 tumačio je misao Ku =iuyuana $ Jang
?angminga% te ulogu koju su oni dodijelili razumu u intelektualnom $ moralnom kultiviranju# va etička pitanja nastojao je utemeljiti u učenje o univerzalnoj metafzičkoj $ moralnoj supstan!iji# .jegovo stajali"te sastojalo se u zaz+iljavanju se+e kao univerzalno ra!ionalne moralne supstan!ije usljed vo4enja moralnog zivota% "to +i potom značilo ostvarenje etičkog sopstva# U sredi"tu angovog etičkog prikaza su sr!e-razum $ na"a sposo+nost za osje,anje6
prodiranje% koji uljučuju spoznaju% emo!ije $ volju# ema koja je ujedinila njegova etička $ metafzička razmatranje jeste trans!enden!ija sopstva# /azumijevao je kulture kao različite maniesta!ije sr!e-razuma kao etičkog sopstva# Zagovarao je superiornost konu!ijanske nad zapadnjačkom kulturom# Uključuju,i ren $ jedinstvo% angov pojam konu!ijanstva o+ez+jedio je prostr demokratiji $ reormi kroz +i,e koje je apstrahovano $z o+ras!a institu!ija# Mou !on$san &*0* @ &**> jeste kritikovao kompara!ije kineske $
zapadnjačke misli% posjeduju,i pri tome veliko znanje $ razumijevanje o+je navedene flozofje# )roz kritiku )antovih tvrdnji% 5ou ,e razviti vlastito mi"ljenje okusirano na teoriju sopstva $ pro!jenu daoističke% konu!ijanističke $ +udističke flozofje# .jegov sistem metafzike morala vidio je ljudska +i,a kao moralne su+jekte koji učestvuju u +eskonačnom razumu% imaju,i stvaralačku sposo+nost za intelektualnu intui!iju#
8
Suvremeni trendovi u kineskoj 2lozo2ji i #ina i !a"ad 5oderniza!ija u )ini počinje nakon početka politike otvaranja $ reormi &*6*# godine# U ovo vrijeme razvija se $ svijest o glo+aliza!iji kao načinu komuni!iranja $ utje!anja na druge u interkulturalnom $ glo+alnom uokvirenju#
6azvoj kineske 2lozo2je u #ini
Hodine &*8># se osniva 5e4unarodna akademija kineske kulture% koja je za !ilj imala promo!iju proučavanja kineske flozofje kao kulturne flozofje% te proučavanje komparativne flozofje# vime se u ve,im razmjerama pokre,e moderniza!ije kineske flozoske misli u samoj )ini% a pose+no se odlikuje pove,anjem komunika!ije izme4u kineskih $ prekookeanskih flozoa# 1ojavit ,e se $ skupina kineskih prekookeanskih flozoa% koji se nazivaju tre"om generacijom novog neokon#ucijanstva.
%e 3iushan &*'> - je proučavao grčku flozofju% predsokratike%
sokratike% te odnose izme4u miletske% jonske $ elejske "kole% u kontekstu razvoja grčke misli# 1oku"ao je razumjeti 1latonovo $ (okratovo učenje% te njihove me4uso+ne razlike# (okrat je vidio znanje kao vrlinu za čiji je razvitak potre+na praksa% dok 1laton samo trazenje znanja smatra ključnim za ljudski zivot# ?e je strazivao raznolikost kineske $ zapadnjačke flozofje# Cijenio je $ razmatrao mi"ljenja )anta% Eusserla% te Eeideggera% čiji je uspjeh ujedinjenja poezije% flozofje $ historije pose+no za+iljezio% mada nikada nije raspravljao o Eeideggerovom utje!aju na kinesku flozofju% +udu,i da ona nikada nije razdvojila flozofju od historij $ knjizevnosti#
1in 0ullin &*'6 - je u svom djelu L.ova teorija djeljivosti materijeM
dokazao da je struktura materije pro!es realiza!ije odrzivih kvaliteta# .aveo je% tako4er% dva prin!ipa kineske flozofje: prin!ip $olizma6 $ prirodnog postanka# .astojao je razrije"iti odnos humanizma $ nauke kroz holističku glo+alnu svijest# renutno radi na ujedinjenju dru"tvenih $ prirodnih znanosti kroz multidis!iplinarni pristup# )hen Lai &*>3 - je proučavao (ong-5ing neokonu!ijanizam $
razvitak novog neokonu!ijanstva nekon 1okreta četvrti maj# Jangovo učenje o četiri senten!ije tumači kao klasični konu!ijanizam% mentalno razumijevanje stvarnosti# Chen nagla"ava značaj učenja iz tradi!ije $ kori"tenje tradi!ije kao izvora za moderniza!iju# (matrao je da Gao uključuje naj+olji duh $ ljudsku vrijednost#
*
6 @ Eolizmom se% u "irem smislu% naziva svaka tenden!ija da se naučno istrazivanje usmjeruje na L!jelinuM#
6azvoj kineske 2lozo2je na !a"adu
(a dolaskom jezuita na kinesko tlo% jo" u &6# vijeku% Zapad se upoznaje sa kineskom flozofjom kroz komunika!iju sa tamo"njim učenja!ima $ intelektual!ima# (redinom &6# vijeka o+javljuje se knjiga Lilozo )onu!ijeM% za koju je zapadnjačka pu+lika izrazila interesovanje% pose+no od strane Kei+niza# .o% s o+zirom na kontroverzu in!ija!ije iz &8# vijeka% )atolička Crkva +iva primoranom o+ustaviti jezuite u njihovom proučavanju kineske flozofje% radi izvr"enja primarnog !ilja: uvo4enja zapadnjačke flozofje u )inu# (ve do početka 30# vijeka% na Zapadu ,e vladati potpuno nerazumijevanje kineske flozoske misli usljed op,eg neznanja# $pak% kada I# /ussel $ =# Ge# godine upriličen je prvi tzv# Past @ Jest dijalog na sveučili"tu Ea
djela% kojima je uvodio neokonu!ijansku misao na Zapad# )inesku flozofju smatrao je humanističkom% te je kritikovao kinesku metafziku kao jednostavnu# $sti!ao je kako se moraju prihvatiti zapadna logika $ nauka kako +i se konsolidirala kineska metafzika# /azvoj kineske flozofje je% po Jingu% tekao od so!ijalne $ moralne flozofje do metafzike# +jasnio je ren kao temeljni konu!ijanski prin!ip% te je historijski propratio razvoj prin!ipa li u neokonu!ijanizmu# (matrao je Zhu Nia veoma vaznim flozoom% +udu,i da je o+jedinio flozofju% religiju $ etiku# Jing se prije smatrao
&0
flozoskim učenjakom% a ne flozoom% koji nikada nije sproveo uporednu studiju kineske $ zapadnjačke flozofje# &*'> - se okusirao na porijeklo konu!ijanizma $ daoizma kao komplementarnih aspekata kineske flozofje# 1roučavao je onto-kozmologiju $ onto-etiku konu!ijanizma $ neokonu!ijanizma% te teoriju onto-hermeneutike# Zapadnu flozofju tumači kao metodolo"ku% a kinesku kao onto-kozmolo"ku koja% shodno tome% nikada nije napravila distink!iju izme4u epistemologije% etike% estetike te politike $ svog ontolo"kog korijena# Chung uvodi pojam LprirodnostiM kako +i o+jasnio doprinos konu!ijanskom $ neokonu!ijanskom uvidu u ljudska +i,a koji odraza!a prirodu krajnje stvarnosti# $strazivao je pojam guan-a razumljivog promatranja kao iskustvo !jeline $ dijela u promjeni koja vodi razumijevanju dao-a% koji je prepoznat u konu!ijanizmu $ daoizmu% čime ih on sam o+jedinjuje# 1redlozio je Lanalitičku rekonstruk!ijuM kineske flozofje kroz uspored+u značenja izvornih tekstova $ ne"ih otkri,aQ novog značenja% čime +i se integriralo razumijevanje onto-kozmologije dao-a# .astojao je rekonstruisati onto-kozmologiju stvarnosti $ onto-etiku ljudske naravi $ volje u konu!ijansko-neokonu!ijanskom kontekstu# 1romatrao je konu!ijanizam vi"e kao flozofju nego kao religiju# )hun$7(in$
)hen$
8ntonio )ua &*'3 - se zanimao za etičku analizu $ teoriju# U svom djelu LGimenzije moralne kreativnostiM razmatrao je pojam junzi-a
kao paradigmatičnog $ primjerenog pojedin!a% te kako moralni agent moze izjednačiti moralnu spoznajnu tradi!iju $ svoje djelovanje# $strazivao je tri dimenzije etičke prakse: egzemplar% ponovnu uspostavu $ ideal# U djelu L=edinstvo razuma $ djelovanjaM predstavio je konu!ijansku moralnu epistemologiju kao onu koja reda pozeljne kvalitete agenata% standarde kompeten!ije% prirodni $ moralni jezi% opravdanje $ dijagnozu pogre"nih etičkih uvjerenja# .astojao je prilagoditi temeljne konu!ijanske pojmove dao $ ren% te je postavio mnoga etička pitanja umjesto stvaranja vlastitog etičkog sistema# 1onudio je rje"enje interkulturalnog konBikta kroz nekoliko pravila: nepreskriptivnost% kulturni integritet% uzajamnost% pro!eduralna 1ravda% korigiranje $ ponovno razmatranje# umačio je ulogu tradi!ije kao model za konu!ijansku etiku# Fu 0ei+un &*'' @ &**9 ili )harles Fu% proučavao je kineski
+udizam $ kineske religije# Iavio se marksističkom etikom% zen +udizmom $ Lkreativnom hermeneutikomM# 1red smrt se okrenuo tumačenju smrti kao predmetu za flozosko $ religijsko mi"ljenje% te tim zainteresovao mnoge kineske +udiste u ai
d godine &**> @ &*97# u svojim djelima je pisao o knjizevnoj pro!jeni% semanti!i $ istini% razmatrao je zapadnjačku flozofju $ kulturu% te uspore4ivao kineska $ zapadnjačka stajali"ta o metodi# Grugo razdo+lje% od &*97 @ &*68# o+iljezilo je istrazivanje
&&
konu!ijanske $ neokonu!ijanske flozofje religije% te kritičko razmatranje stavova zapadnjačkih flozoa# d &*68 @ &**3# godine Kiu se zanimao za +udu,nost kineske kulture% te za pro+leme moderniza!ije u )ini# (matra se predstavnikom tre,e genera!ije suvremenih neokonu!ijana!a# 'an$ Li-uan &*'> - je sredi"nju ideju svoje flozofje izrazio u
pojmu +i,a koje ovisi $ egzistira u polju# 1ojam polje-+i,e je inherentan u me4uso+nom odnosu stvari% te ne postoji ni"ta izvan njega# (vijet se spoznaje +ivaju,i unutar polja-+i,a# ang daje $ novu interpreta!iju iskaza: promjena yi sadrzi svoj veliki maksimum taiji# aiji označava uspravno kretanje tijela% dok yi predstavlja samo tijelo sposo+no za različite kretnje# (matrao je da ljudsko +i,e o+jedinjuje dvije suprotnosti: moralnu prirodu $ prirodni talenat# /in 1ami &*'> - ili 1ulia )hin$ se zanimala za neokonu!ijansku $
kinesku kulturu# .jeno djelo L)onu!ijanstvo $ kr",anstvoM predstavlja komparativnu studiju o kineskoj religiji $ kr",anstvu% te je +ivaju,i o+javljenim ohra+rilo dijalog me4u svjetskim religijama# in je kritički propitivala o+je religije +ila je katolkinja% ali $ člani!a istočno-azijske kulture# /azvila je pojam Lkritičkog predmetaM% moralno neovisnog $ savjesnog# vime je promovirala pluralizam religija# )onu!ijanizam tumači kao humanističku religiju sa podlogom za prihvatanje trans!endentalnog duha Iozijega# $nterpretira neokonu!ijansku tradi!iju kao tradi!iju punog religijskog značaja# *u 0eimin$ &*70 - je u sredi"te svog zanimanja postavio
moderniza!iju konu!ijanstva% koje je defnirao kao zivu religijsku tradi!iju# (uprotstavljao se rekonstruk!iji konu!ijanizma kao apstratktnog teoretskog sistema flozofje% te je sam konu!ijanizam radije +ranio kao religiju nego kao flozofju# )ritikovao je upotre+u moderne psiholo"ke metodologije u proučavanju konu!ijanizma% kog je predočio kao duhovnu tradi!iju#
&3
9nto7hermeneuti5ka inter"retacija kineske 2lozo2je dvadeseto$ stoljeća: identitet 4 vizija
Suvremena kineska 2lozo2ja
(tajali"ta suvremene kineske flozofje zasnovana su na samoj tradi!iji kineske flozofje% koju prate učenja konu!ijanizma% daoizma $ kineskog +udizma# .jezino sada"nje postojanje omogu,ava joj razvoj koji se ogleda u pronalazenju odgovora na izazove zapadnjačke flozofje% kojoj se% s druge strane% suprotstavlja# )ineska flozofja pri+avlja novu vitalnost za transormiranje ljudskog zivota% dru"tva $ svijeta# (ama tematika suvremene kineske flozofja podrazumijeva teznju za prilago4avanjem tradi!ionalne flozofje )ine novom svijetu% "to uključuje $ priihvatanje odre4enih korisnih elemenata zapadnjačke flozoske misli# /azvoj inventivnih ideja u )ini počinje u 6# $ 8# vijeku po )ristu% koji prate propast Zhou poretka $ dolazak nove klase ljudi koji koriste &'
novonastale izume kokao +i do"li na vlast# .adalje% u periodu izme4u pium rata $ 1okreta četvrti maj iz &*&*# godine% dolazi do presije kineskog dru"tva od strane stranih upada te kulturne $ vojne domina!ije# vime se sprječava slo+odni razvitak ideja $ talenata# .a taj način% )ina 30# vijek dočekuje u stanju dezintergrirane kulture% pada konu!ijanizma $ op,eg sloma tradi!ije% "to zapravo znači da je postala zatočenikom zapadnjačke ideologije $ vrijednosti#
#ineske 4 za"adnja5ke "aradi$me: kriti5ki izazov 4 kreativni od$ovor
Za proučavanje kineske flozofje vazno je razumjeti njezinu distink!iju od zapadnjačke flozoske misli u kontekstu holističkih paradigmi krajnje jednostavnosti $ +ogate dvosmislenosti% za razliku od aristotelijanskog odnosa su+jekt-o+jekt koji znači odvojenost su+jekta od o+jekta% dok kineska misao propagira jedinstvo su+jekta $ svijeta# )inesko učenje se zasniva na nekoliko pojmova $ izgra4enih rela!ija me4u njima# .ajprije valja spomenuti benti @ konačnu z+ilju% dakle izvor iz kog sve izrasta# (tvari koje izrastaju iz +entija nazivaju se %ong unk!ija% te su one prirodni dio +entija# 1otom% vitalna snaga &i jeste unk!ija izvedena iz prin!ipa li# Gistink!ija izme4u ti supstan!ije $ yong-a jeste jednaka onoj izme4u glavnog izvora $ kasnijeg razvitka# Gakle% yong mora do,i iz ti% ali ne smije +iti odvojen od ti# 5ora postojati kontinuum izme4u ti $ yong-a u pona"anju $ !ilju# Kjudsko-kozmički odnos ima za posljedi!u shva,anje da je ljudska oso+a sredi"te ljudskog zanimanja% te da se mozemo +oriti za skoro savr"enstvo ljudske naravi# ilozoska tradi!ija )ine o+ez+jedila je onto-kozmolo"ko% ontoepistemolo"ko% onto-etičko $ onto-estetičko razumijevanje stvarnosti kao organskog jedinstva supstan!ije $ unk!ije# na smatra ontolo"ki prin!ip primarnim% mada pri tom suprotstavlja kozmologiju% epistemologiju% etiku $ estetiku toj ontolo"koj pozadini# vo ontolo"ko razumijevanje potiče iskustvo $ razumijevanje jednosti $ jedinstva% neodvajanja $ kontinuiteta svih stvari# ri temeljna prin!ipa na kojima počiva kineska flozofja kao ontokozmolo"ka $ onto-etička su: princip jedinstva konačne zbiljnosti ' ljudske osobe (jedinstvo čovjeka ' neba)* princip jedinstva prirode ' razuma u ljudskoj osobi* princip jedinstva moralnog razumijevanja ' moralnog djelovanja ' prakse.
re+a napomenuti da aktivnost $ kreativnost pojedin!a nisu odvojivi od !jelokupne z+iljnosti% ali su posve,eni njenom upotpunjenju# Za razliku od zapadnjačkog shva,anja trans!endentnog Ioga% kinesko
&7
shva,anje imanentnosti dao-a $ ne+a u svijetu kog smo dio jasno upu,uje na jedinstvo čovjeka $ ne+a dao-a# .akon "to se )ina zatvara za katoličke sve,enika &63'# godine% nastaje jaz od &>0 godina% tokom kog se ne zna da li je uop,e +ilo $ na koji način je izvr"ila utje!aj aristotelijanska misao ali $ kr",anska teologija na kinesku flozofju# Uz prijevode ?an u-a počinje ponovno uvo4enje zapdanjačke flozofje $ znanosti u )inu#
%an Fu 4 uvo;enje za"adnja5kih 2lozofskih "aradi$mi
?an u je% prevode,i pro+rana djela% nastojao upoznati kineske flozoe sa zapadnjačkom logikom kao oru4em za znanstveno $ logičko mi"ljenje# ( druge strane% ?an se +avio pro+lemom samog opstanka kineskog dru"tva $ naroda% te je zagovarao !jelovitu reormu kineskog dru"tva# (voje je prijedloge temeljio na osnovu mi"ljenja so!ijal-darvinista $ teorije evolu!ija koja se proji!ira na ljudsko dru"tvo# 1revode,i (pen!erovu L(o!iologijuM% EuDleyevu Leoriju evolu!ije $ etikuM% (mithovo LIogatstvo na!ijaM $ 5otesQuieov LGuh zakonaM% on nastoji predočiti kineskom narodu razvoj Pvrope $ =apana% koji su postigli modernosti koriste,i razum% znanost $ sustav modernih vrijednosti# =ednu od svojih temeljnih ideja ure4enja dru"tva zasniva na djelu% koje je ujedno $ preveo - L slo+odiM =# (# 5illa# Iiti (lo+odan znači oslo+oditi se sprega tradi!ije% ali istovremeno ograničiti svoju slo+odu do grani!a unutar kojih ona ne ugrozava slo+odu drugog pojedin!a# vime ?an navodi slo+odu kao !ilj $ motiviraju,u snagu ljudske evolu!ije# .avod: +,azmatraj slobo#u kao supstanciju ' razmatraj demokraciju kao #unkciju.- jasno povezuje kinesku paradigmu jedinstva supstan!ije $ unk!ije sa ?anovim učenjem# )asniji razvoj kineske flozofje o+iljezen je ve,im interesovanjem kineskih flozoa za zapadnjačke flozoe% pose+no )anta $ Iergsona% koji ,e +iti ključni za razvoj paradigmatske tvrdnje o kineskoj flozofji da je konača z+iljnost organsko jedinstvo supstan!ije $ unk!ije# !a"adnja5ka 2lozo2ja: mno$ostruki izazov
Zapadnjačka logička paradigma se moze ormulirati kao sljede,a tvrdnja: odvojita supstancija od #unkcije tako da #unkcija postaje svojim vlastitim supstancijama koje ne trebaju da se razumijevaju u odnosu prema izvornoj supstanciji. čigledna je razlika u odnosu na
kinesko jedinstvo supstan!ije $ unk!ije# )ineska flozofja jeste prvenstveno ontolo"ki orijentisana% te je time u direktnoj opre!i sa zapadnjačkim praktičnim svjetonazorom#
&>
Gva glavna zadatka koja je )ina morala ispuniti da +i odgovorila izazovu Zapada jesu: interpreta!ija starog u novom $ interpreta!ija tradi!ionalnog u modernom# Zada,a suvremenog kineskog flozoa ima dva aspekta: trazenje o+lika ra!ionalnosti koji potvr4uju znanost $ demokra!iju% te trazenje prikladnosg mjesta $ glasa za tradi!ionalne vrijednosti# Uop,e% )ina je morala pomiriti svoju konu!ijansku tradi!iju sa prizeljkivanom moderniza!ijom# 2elike zada,e suvremene kineske flozofje su da prihvati modernost u ra!ionalnom o+liku% da transormira $ izrazi svoje vrijednosti $ ideje unutar tog novog o+lika% te da se pridruzi istinskim dijalozima sa zapadnjačkom flozofjom# 1ostoji $ pro+lematika samih termina# 1otre+no je najprije izvr"iti analitičku rekonstruk!iju tradi!ionalnih stajali"ta u modernom diskursu% potom sprovesti interpreta!iju starog u novom $ novog u starom% te time na izvjestan način svesti dvije spomenute paradigme na jednak diskurs# )onačno% potre+no je izvr"iti intelektualnu pro!jenu# dnos prema zapadnjačkoj flozoskoj misli je me4u kineskim flozofjma +io podijeljen# .eki su $ dalje zastupali stavove konu!ijanske tradi!ije% a drugi prihvatali zapadnjačku logiku $ paradigmu# .a kon!u% sredi"nja tema kineske flozofje 30# vijeka jeste otkri,e prin!ipa konu!ijansko-daoističkog mi"ljenja#
8s"ekti transformiranja
)ina je kon!em &*# vijeka +ivala politički $ kulturno razorenom# Hledano kroz kinesku paradigmu% )ina je +ila degeneriraju,a supstan!ija sa lo"im unk!ijama# okom prve polovine 30# vijeka% kineski flozof ,e nastojati tumačiti kinesku flozofju kroz svoju interpreta!iju zapadnjačke flozofje# Uop,e% u ovom periodu ,e se teziti od+a!ivanju kineskih tradi!ionalnih stanovi"ta% +udu,i da je uni"teni sistem +ivao do tada za"ti,enim od strane konu!ijanizma# .o% od sredine 30#vijeka pa naovamo% flozof u )ini nastoje razviti polje metode $ teorije% shva,aju,i da je Zapad imao ve, nekoliko takovrsnih revolu!ija $ historijskih evolu!ija# vo pitanje metode $ teorije se konkretno tiče misli da sama metoda moze +ivati ograničavaju,om u odnosu na spoznaju# .adalje% zapadnjačka znanost se moze promatrati kao oru4e% a kineski moral $ politika kao konačni !ilj u stajali"tu $ svrhu koja se tre+a ostvariti# /azumjeti kinesku kulturu znači razumjeti vrijednosti% a razumjeti zapadnjačku kulturu znači razumjeti znanje# $pak% sam dijalog )ine $ Zapada je uvelike prizeljkivan% +udu,i da moze imati pozama"an utje!aj u pro!esu kreativnih inoviraju,ih načina transormiranja $ trans!endiranja ove dvije tradi!ije# &9
(uvremena kineska flozofja je ovisila o kretanju iz izvanjskog mi"ljenja prema unutarnjoj reBeksiji% te značila aktivnu kreativnost koja trans!endira izvanjsko $ unutarnje# va teznja ka transorma!iji osigurava standardnu povoljnu pozi!iju za razumijevanje $ pro!jenu razvitka kineske flozofje 30# vijeka $ doprinose pojedinih kineskih flozoa#
Lo$ika 5etiri orijentacije 4 dijalektika 5etiri stu"nja 6anim modernizatorima ili pripadni!ima "rosvjetiteljske 2lozo2je mozemo nazvati flozoe Kiang hiao% Eu (hi $ Jang
Huo
postoje,a dva navedena prav!a% s tim da moralno-metafzički konu!ijan!i sada razvijaju moralnu metafziku morala konu!ijanstva u postkantijanskom sustavu% dok praktičko-kulturolo"ki konu!ijan!i kultiviraju op,u mudrost praktičkih kulturolo"kih tradi!ija )ine u flozosko razumijevanje mudrosti zivota% morala $ estetike# ang =unyi o+jedinjujee ova dva prav!a u konu!ijanskom sustavu &6
o+ja"njenja $ razumijevanja% $ t kroz metafzičko stajali"te o moralnoj ra!ionalnosti# ri"adnici kineske marksisti5ke orijentacije Zhang Gainian%
eng i $ Ki Zehou su nastojali rekonstruisati kinesku flozofju zadrzavaju,i marksističku perspektivu $ metodologiju# Zhang Gainian je proučavao !jelokupnu historiju kineske flozofje% ali je +ivao vi"e konu!ijan!em nego marksistom# eng i je zelio defnirati teoriju mudrosti koja +i utjelovila daoistički duh otvorenosti% te je trazio slo+odu kao !ilj mudrosti $ zelio je shvatiti kako slo+oda $ mudrost mogu +iti utjelovljeni u konkretnim pojedin!ima pravednog $ ravnopravnog dru"tva# ( druge strane% Ki Zehou je kom+inirao konu!ijanstvo sa marksizmom u moderniziraju,em kontekstu suvremene )ine#
Ulo$e marksizma, konfucijanstva 4 neokonfucijanstva
.akon 1okreta četvrti maj% kinesko dru"tvo se udaljava od dotada"njeg konu!ijanskog stanovi"ta koje ga je iznevjerilo# 5arksizam% potom% odigrava ulogu nove supstan!ije uz mogu,nost za novu unk!iju% te uspjeva dosti,i !ilj% zahvaljuju,i svojoj holističkoj osnovi uz jasno razumijevanje z+iljnosti# 5arksističko vjerovanje u ljudski rad $ dru"tveni razvitak doprinijelo je ekvivalentnom odnosu konu!ijanstva $ marksizma# 1ojava neokonu!ijanstva se utjelovljuje u flozofji razumijevanja $ pro!jene% pri čemu +i konu!ijanstvo moralo imati flozoski $ ideolo"ki značaj% te ispuniti uslove modernog dru"tva# 2idljiva su dva simultana o+lika: marksiziranje konu!ijanstva $ konu!ijaniziranje marksizma% koji su uvelike prisutni kod modernih kineskih flozoa# Značaj modernog konu!ijanstva jeste u preporodu etičke vrijednosti $ kulturolo"kog o+lika čovječanstva% te u smje"tanju tih pitanja u moderne znanstvene $ tehnolo"ke kulture#
#riteriji onto7hermeneuti5ke analize 4 evaluacije
ntlo"ko-hermeneutička interpreta!ija jeste načina na koji flozofja interpretira z+iljnost $ zivot u svjetlu njezinog razumijevanja paradigme koja je utemeljena na tradi!iji tekstova% ili izvora iz tradi!ije# 1ostoji "est područja onto-hermeneutičkog razumijevanja $ interpretiranja#
&8
<= 'radicija je u ovom kontekstu +ila razvijana $ osnazivana% a
>=
?=
@=
A=
konu!ijanstvo $ neokonu!ijanstvo su +ili integrirani u "iri sistem kozmičkog djelovanja $ oso+nog razumijevanja# .jihovi uvidi u jedinstvo čovjeka $ ne+a su postavljeni za kreativnu $ kritičku potre+u# Uvi4a se u ovakvom kriterijumu uspored+a )antove teorije agnosti!izma sa kineskom tradi!ijom% navo4enje konu!ijanske ra!ionalnosti% ali $ defniranje kineske flozofje kao tradi!ije# .orizont je ilustriran kroz upotre+u metoa logičkih $ kon!eptualnih analiza# Upotre+ljava se zapadnjačka metodologija u svrhu interpreta!ije kineske flozofje z+iljnosti $ vrijednosti# .pr# =inova flozofja jeste +ila integra!ija kineske metafzike yi promjene $ moderne flozofje matematike $ logike# .a ovaj način% =in spaja horizonte% "to dalje znači stvaranje novog horizonta za razumijevanje dao-a# (ljede,i primjer nalazi se u engovoj flozofji% u kojoj je poku"ao integrirati kinesku metafziku sa zapadnjačkom metodologijom# .adalje% Zhang Gogsun jeste razvionovi horizont iz kineskog osje,anja z+iljnosti $ zapadnjačke epistemologije% razvijaju,i teoriju spoznaje koja je vodila metafzi!i utemeljenoj na kineskom +udizmu $ kantijanskoj flozofjiMetod se da promatrati kao vje"tina za analizu $ konstruk!iju% te kao pristup za odre4ivanje temeljnih pitanja z+iljnosti $ vrijednosti# U prvom smislu se primjenjuju metode analize $ logike u svrhu rekonstruiranja konu!ijanskih pojmova li% Qi $ dao u kineskom flozoskom sistemu# U drugom smislu% metod moze +iti kori"ten za otkri,e ili opravdanje% pri čeu mora pretpostaviti sadrzajnu flozofju koja opisuje stvarnost $ defniraju,a pitanja# vo znači kori"tenje zapadnjačkih% marksističkih $ drugih metoda u svrhu interpreta!ije kineske flozofje# (uvremeni neokonu!ijan!i posjeduju metodolo"ka zanimanja% ali je metod postizanja konačnog jedinstva ne+a $ čovjeka unutarnji za njihovo ontolo"ko mi"ljenje umjesto da mu je izvanjski# vo znači intelektualnu intui!iju# 1omi"ljenju eng ija% transorma!ijom teorije se do+iva metod% kojim se doseze ve,e znanje $ mudrost# 4stina se smatrala konačnom u seri konu!ijanske utopije# Oak $ nakon izno"enja kantijanskog ograničenja nemogu,nosti saznanja konačne istine% pojava naokonu!ijanstva u )ini ipak odrzava vjeru u tu končnu spoznaju# 1ostojalo je $ tumačenje konačne istine sadrzane u ljudskoj oso+i od strane Nu uguana% usmjereno ka razvitku čovjekove ličnosti $ samoispunjenja# #reativnost kineske flozofje očituje se u razvoju novog sistema kineske flozofje% koji e nuzno morao +iti propra,en intelektualnom kreativnosti kineskog naroda# d dva o+lika kreativnosti% prvi jeste polazio sa stanovi"ta konu!ijanizma% a drugi od zapadnjačke flozoske metode kako +i dosegnuo
&*
metafzičke pozi!ije koje su odrazavale tradi!ionalno stajali"te# 1otonji je imao svoj drugi o+lik% po kom se zapadnjačka flozofja promatra kao supstan!ija% a njezina unk!ija se pronalazi u kineskoj flozofji# .o% Niong (hili daje aspekt nedjeljivosti supstan!ije $ unk!ije ti%ong buer # vim uvidom se metafzika tumači kao vrhovna z+iljnost% "to se nadalje povezuje sa moralnom mudro",u ljudskog zivota# Niong ovime pronalazi ontolo"ku vezu stvarnosti $ morala% "to ,e kasnije +iti nazvano Lmetafzikom moralaM# Niongov učenik% 5ou Zongsan razvija teoriju Lhotimične suspenzijeM% po kojoj se znanost razvija kroz suspenziju moralnog suda# 1otom% ang Gongmei promatra ljudski zivot $ kulturu kao +ogatu panoramu kreativnih impulsa ljudskih oso+a# (u"tina kreativnosti jeste u proizvo4enju zivota% kao izvora ljudske prirode $ razuma# = rimjena se ogleda u tradi!ionalnom shva,anju kineske flozfje značaja prakse koja se tiče onog "to kazemo $ onog u "to vjerujemo# vo se naziva gong#u-om činjenjem napora# (vi suvremeni kineski flozof predani konu!ijanstvu $ neokonu!ijanstvu su orijentisani ka praksi $ dru"tvenom dejlovanju% dok su samo neki predani kontemplativnom ili spekulativnom vlastitom svjedočenju vrhovne istine# eng iova transorma!ija teorije u metodu $ vrlinu podrazumijeva vrlinu kao praksu prema mudrosti# 2izija idealne vrline jeste utjelovljena u dao-u% gdje je $ o+jedinjena sa metodom# ( druge strane% Ki Zehou prikazuje praksu kroz okus na su+jektivnost ljudske oso+e% koja su+jektivno",u moze primjeniti svoje okruzenje $ čak trans!enirati historiju#
4staknute karakteristike 4 "itanja u suvremenoj kineskoj 2lozo2ji
1ostoji "est karakteristika suvremene kineske flozofje% koje% naravno% nisu univerzalne za sve flozoe% te se promatraju kroz različite flozoske dis!ipline# 1itanja koja proističu iz ovih karakteristika vazna su za komparativno proučavanje kineske $ zapadnjačke flozofje# 1rva karakteristika: dominacija %ijin$ 2lozo2je "romjene C(iD kao vodeće$ "rinci"a= n se zasniva na onto-kozmolo"kom jedinstvu supstan!ije $ unk!ije# ilozofja ?ijinga razumije raznovrsne promjene ljudske kreativne djelatnosti% trans!enden!ije $ povratka# 1ostoji tvrdnja da Lyi ne posjeduje supstan!ijuM% koja pokazuje Lpomanjkanje su"tine stvariM kako +i opravdala legitimnost reorme# ?ijing onto-kozmolo"ka paradigma posluzila je $ kao temelj za paradigmatsku transorma!iju $ kao model za onto-hermeneutičku interpreta!iju# ?i se koristio kako +i se defnirala promjena $ razumio 30
dao# ?i flozofja +ila je tumačena kao flozofja vrhovne z+iljnosti% ili je pak izvorno yi +ilo defnirano kao z+iljnost +enti# 1ro+lematika paradigme jedinstva ti $ yong javlja se u pogledu nerazja"njenog načina integriranja supstan!ije $ unk!ije% kao $ u odnosu trans!endentalnog Ioga $ znanosti te naturalističnosti dao-a# Gruga karakteristika: fokus suvremene kineske 2lozo2je na ljudsku osobu# )ineski flozof o+ra,aju pozornost na prirodu $ vrhovnu z+iljnost% te su usredsre4eni na prirodu u ekologiji $ dao% tj# na univerzum u kozmologiji# Grugim riječima% nemaju potre+u za proučavanjem tras!endentalnog Ioga% s druge strane zastupljenog u zapadnjačkoj flozoskoj misli# 2azno je napomenuti da učenje kineske flozofje nikako nije antropo!entrizam% ve, tenden!ija ka holizmu $ organizmu ljudske oso+e% prirode $ ne+a# re,a karakteristika: artikuliranje razvitka meta2zike morala# eorije o metafzi!i morala koje rastvaraju $ otkrivaju +i,e u moralnoj svijesti mogu z+uniti Zapadnjake% jer su kod njih do+ar zivot $ ra!ionalni metafzički zivot razdvojeni# Ptika u kineskoj flozofji mora +iti povezana sa kozmologijom% a moral mora +iti upravljen na dao# Oetvrta karakteristika: neodvajanje metode 4 istine# (uvremena kineska flozofja je% za razliku od stare% trazila metod kojim +i se ustanovila $ predočila istina o dao-u# $z ti-yong jedinstva defnira se mi"ljenje kao djelatnost koja !ilja ka istini# )reativno o+iljezje kineske flozofje jeste preo+razaj metoda u istinu $ stine u metod# .aposljetku% za Zapad ostaje nerazja"njeno kinesko stanovi"te intui!ije o z+iljnosti dao-a% čime se očigledno propituje kineska metodologija# 1eta karakteristika: formalna "rila$odba znanosti 4 znanstvene metodolo$ije u kineskoj 2lozo2ji# .eki kineski flozof su sugerisali superiornost trans!enden!ije iznad znanosti% a ijeva transorma!ija teorije mudrosti nije razrije"ila način transormiranja znanstvenog znanja u zivotnu mudrost# )ineske flozofja% na kon!u% nije o+ez+jedila reBeksiju ljudskih etičkih vrijednosti koje leze u osnovi prakti!iranja nauke $ njene tehničke primjene# Resta karakteristika: relativno rijetka "odrobna ras"rava o "oliti5koj 2lozo2ji u terminima temeljnih konce"ata moći, o"će$ dobra, slobode 4 jednakosti nasu"rot o"seznoj ras"ravi o etici u suvremenoj kineskoj 2lozo2ji # vakvo stanje
+i moglo +iti zastupljeno usljed političke ideologija koja je prisutna u )ini% mada se o demokratiji govorilo jo" od 1okreta Oetvrti maj iz &*&*# godine# 1retpostavlja se da +i svaki govor o politi!i morao +iti prilago4en konu!ijanskoj $ holističkoj paradigmi% iako +i +ilo veoma zanimljivo čuti mi"ljenja suvremenih kineskih flozoa o ovoj temi#
3&
o5eci veliko$ dijalo$a 4 o5ekivanje budućnosti
Oitav sistem kineske flozofje je empirijski utemeljen uz vrijednosti koje vode njegovoj organiziranosti $ odgovorima na stvarnost# (vaka flozoska tradi!ija unk!ionira kao znanstvena teorija% stoga generalna popravka zapadne $ kineske flozofje nije mogu,a% ali je mogu, postupni oporavak# (uvremena kineska $ zapadnjačka flozofja mogu očuvati svoja +itna uvjerenja $ vrijednosti% mada im u tom mogu odmo,i rigidna $ dogmatska za"tita# 1romjene u paradigmama su mogu,e uz kontinuiranu komunika!iju $ zelju za prilagod+om% dok sam dijalog moze stvoriti mogu,nost stapanja zajedničkih vrijednosti# )ao posljedi!a shva,anja kineske flozofje kao svjetske flozofje% napredovat ,e dva područja novog flozoskog mi"ljenja: interpreta!ija kroz ontologije $ metodologije% te glo+aliza!ija etike $ epistemologije# eorija o Iogu $ kozmologija o dao-u +i mogle koegzistirati u flozofji kroz pokrivanje iste osnove $ okvira ljudskih iskustava z+iljnosti# nto-kozmologija dao-a% ne+a% li $ Qi moze se angazirati u zatvorenom $ kontinuiranom dijalogu sa teolo"kim $ metafzičkim zapadnjačkim tradi!ijama# Gana"njem svijetu jesu potre+ni etika $ moral koji +i se suočili sa zivotnim pitanjima $ samim ljudskim opstankom% "to upu,uje na činjeni!u da je danas mnogo potre+nija praktična od teorijske flozofje# eorija Lintegrativne etikeM +i mogla doprinijeti unutarnjem razvoju moralne sposo+nosti pojedin!a# (uvremena kineska flozofja je snazna u metafzi!i% a sla+a u nau!i $ demokratiji# $pak% ona moze doprinijeti razvoju glo+alne estetike% logike% te političke flozofje pravde#
33
