Josip GRBELJA_ Uništeni naraštaj - Tragične sudbine novinara NDH

Josip Grbelja

UNISTENI NARASTET TragidnesudbinenovinaraNDH

Zagreb2000.

Recenzenti: AleksandarStipdevi6 DragutinLudii-Luce Lektura: Ljiljana Grbelja Izdavai: Regod Za izdavoia: Kreiimir Pacadi Tisak: TiskaraKasanii

Naklada: 250

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveudili5na knjiZnica,Zagreb UDK 070(497.s) " t941./194s .,, GRBELJA,Josip Uni5teninaraStaj : tragidnesudbinenovinaraNDH / Josip Grbelja. Zagreb;Regod, 2000.- 233str.;ilustr.;24 cm ISBN953-6813-00-9 991203064

I S B N9 5 3 - 6 8 1 3 - 0 0 - 9

t

izraLavanjai knjiZevnost") i doktorjrao 1996. (tema: "Cenzura u hrvatskom novinsfvu 1945.-lgg0 godine"), stekavii akademskutitulu doktora hurnanistidkihznanosti(znanstveno polje: knjiZevnost). Novinarstvomse bavi od 1955.:,,polet',,,Skolske novine,,,,,pedagoiki rad, (sve strudno-amaterski, honorarno);"studentski list', (od zime 1959.hoiorarno, a 1963.-1964.obavljaoje funkciju zamjenika glavnog i odgovornog urednika profesionalno), "vjesnik u srijedu" (lektor, 1962.t, ,,sibenski lir, lglavni i odgovorni urednik, 1964.-1968.),dopisnik izdanjaNlsp_a ,,VjesniE,za srednji i sjeverniJadran(od I . III. I 968.), reporteru "startLf', vus-u i,;veiernient listu,; (u posljednjemi urednikod 19j5. do umirovrjenja),sveprofesionalno. objavljivaoje honorarno i u ostalim "Vjesnikovim,' izdanjima (,,Arena,,, ,,plaii ,jesni?,, "studio", "vikend" "svijet"), pa tf ,,oku,,,,,Hryatskom slovlt,, *Glasu umirovljenika", dasopisima"Zadarskarevija,,,,,Forum,,,,,Republika,,, sluZe6ise i pseudonimimaL. Trepus,G. Josi6,o. Rokov, J. Raslinac,G. prukljan(di6), Bety Travin i drugima. Objavio je Sezdesetak podlistaka(feljtona), tridesetakstruino-znanstvenjh radovao knjiZevnosti,pet knjiga (1978.,19g1., lgg3., lgg5., lggg., od kojih su dvije o novinarstvu - fakultetski udZbenici), napisao pet TV ,""nuriiu strudno-znanstvene "u filmove o Jadranu("Jegulje" su dobile medunarodnunagiadu), referiraona vi5e simpozijao knjiZevnomsfvarala5tvuu urbanim sredinama, dobio plaketu "Dragutin Domjani6" (1976.),a u tri mandatabio je biran zapredsjednika Hrvatskog druStvafolklorista. zivi u zagrebu,voli prirodu (rjekovito birje) i "dobre" dokumente.

Odmazda i poniZenje Nakon Sto je 1998. godine tiskao svoju knjign Cenzura u hrvatskom novinstvu 1945.-1990.,nastavioje dr. Josip Grbelja svoja arhivska istraZivanjai sada izlazi pred javnost s drugom knjigom, koja se mole smatrati komplementamomprvoj. U ovoj drugoj knjizi dr. Grbelja obradujenajtragidnijerazdobljeu povijesti hrvatskog novinarstva(...). Iz knjige proizlazi da su postojala dva osnovna razloga komunistidke odmazdeprotiv novinarakoji su pisali u NezavisnojDrLavi Hrvatskoj. To je prvo navadaboljSevikada prigodom preuzimanjavlasti ubija svekoji su mogli pisanom rijedi raskrinkati njihove plitke laZi i tako ugroziti njihovu vlast. Dogodilo se to u svim zemljamagdje su komunisti preuzeli vlast, pa tako i u Hrvatskoj. Po jednoj pojedinosti, medutim, razmjeri ubojstava i progona novinara u Hrvatskoj razlikovali su se od onih u drugim komunistidkim zemljama. U Hrvatskoj je, naime, na djelu bila odmazda detnika preodjevenih u partizane i uop6e srbokomunistanad hrvatskim novinarima,piscima i svima koji su pisali, plesali, pjevali itd. tijekom'trajanj.aNDH. Pod krinkom borbe protiv usta5tvaoni su se obradunavalisa svime Stoje nosilo hrvatskoime. Odmah po ulasku partizanat Zagreb osnovanaje u svibnju 1945. godine Zemaljskakomisija za istraiivanje zloiina okupatora i njihovih pomagaia u okviru koje je radila posebna Anketna komisija za utvrdivanje zloiina kulturnom suradnjom s neprijateljemkoja je imalazadatu - ispitivanje rada intelektualne elite tijekom NDH. Nikada u povijesti hrvatskog naroda nije inteligencija bila podvrgnuta takw poniZenju, a pojedinci takvim torturama. Saduvani dosjei znanstvenika, dlanova Akademije, sveudiliSnih profesora, glazbenika, slikara i -naravno- novinara otkrivaju dramu koju su prolazlli hrvatski intelektualci u poratno razdoblje- sve do 1952.godine(...) Trudio se dr. Grbelja da objektivno i na temelju arhivskih podataka rekonstruira djelatnostpojedinih novinara i novinskih ku6a, Sto je bez sumnje velika wijednost ove knjige, koja ne polazi od aprioristidkihpredrasuda,lijevih i desnih,ve6 od dinjenica koje semogu dokazatiarhivskom dokumentacijom. VaZno je upozoriti na tu stranuGrbeljineknjige,jer 6e sebudu6i istraZivadimo6i koristiti ovom knjigom kao izvorom obavijestio mjestimagdje seduvajudokumentikoje je on samkoristio(...) Bilo je potrebnonapisatiovu knjigu. Ona mora posluZitiza sjecanjenaLrtve totalitamogbezumlja.Ona ne smije, medutim,nikome posluZitida obnovi mrZnju prema akterima toga bezumlja, ve6 da sluZi kao povijesni memento sada5njerni budu6im nara5tajima- da se nikada vi5e ne ponove tragidni dogadajikoji su tako skupo stajali hrvatski narod. prof.dr.AleksandarStipdevi6

Vrij edanprinos povij esti hrvatskog novinarstva

PRED

Josip Grbelja specijaliziraose zavru(e teme hrvatskognovinarstva,za viSe nego Skakljivapitanja odnosapolitike i journalizmana ovirn prostorima,pa tako i u studiji, otvara najnovrloj,ditateljutek ponudenojdokumentaristidko-publicistidkoj bolnu temu novinarstvai novinarskih sudbinau NezavisnojDrLavi Hrvatskol, te odmahnakonnjenasloma 1945.i daljedo 1952.godine.

Katki dru5tvene izazovnoj, (1941.-l9 dok je jo5 obradi osj vrata), i po do materij: istinito,ob indoktrina razrniSlja Mnog djelatnicin javnost izl generaciji dijelovima

Grbelja nudi i dokumentarnoi posve napeto Stivo o jednoj vi5e nego tlagidnoj hrvatskoj epizodi. Iza dokumenata(uglavnomUdbinih) on, naime,otkriva Zive ljude i njihove sudbine.Iako u okolnostimakoje su nastupilenakon 10. travnja 1941.godine i dolaskapoglavnikaAnte Paveli6au Zagreb,Grbelja ne elaboriraosobito op5irno, iz konteksta 5to ga prepu5ta ditatelju otkrivaju se okolnosti jednoga gruboga nacionalistidkog, ksenofobidnog, antidemokratskog i anticivilizacijskog totalitarizma,kojemuje, htjelo/nehtjelo, podlegloi hrvatskonovinarstvo.O naravi usta5kogreLima,a onda i novinarstva,dovoljno, sam za sebe,zbori i faksimil iz Luii od travnja 1942. godine,iz kojega se razabirc da je "Dri.avni izvje5tajni i promidbeniured" razaslaosvim knjli,arama"Privremenipopis pisacazabranjenih za prodaju", medu kojirna se, primjerice, na5aoMiroslav KrleLa, a zabranjenisu bili i listovi Peiat, Danas,Izrqz, te sva iirilica. Osobita vrijednost Grbeljinih nalaza o stanju novinarstva u NDH jesu dokumentiranipodacio novinamai novinarima,koji idu do provincrjskihtiskovina i ryihova, uz rijetke iznimke ili nijanse,uglavnom unisonog usmjerer4a.U tom kontekstu za sve 6e budu6e istraZivadetoga tragidnog razdoblja hrvatskog novinarstva,uvjereni smo, biti od neprocjenjivekoristi Nepotpunipopis novinara prijavljenih u NDH. Stranicekoje ie nedvojbenoizazvati najvi5epozornosti,one su na kojima ovaj vrsni poznavateljnovinarskihprilika i neprilika trjekornDrugoga svjetskogratai poslijenjegadonosiPopisstrijeljanihnovinaraod 1945.do 1952., zalim Popis novinara ko.jisu 1945.emigrirali,te Popis novinarakojimaie oduzcto pravo pisanja. Zaninljivje, naravno,i Popis novinarakojima.jebio dopuiten rad. U Grbeljinoj poanti saZetoju poglavlju Tematikaza razmiiljanie i osudu kaZese:"Zaono Stosuu ratu 1941.-1945.nametnulinovinariakreditiraniuNDH, trebali su i odgovarari,ah ne svi za sve,sasvimaostalima(i okorjelim zlodincima). Mnogi od njih prihvatili sl pionirstvo r prvailvo usta5kogpokreta, Sto im je donosilo zvjezdanukarijeru, iako su tek bili sa zavr5enomosnovnom,trgovadkom ili srednjom Skolom, nedorasli za tematlku koja im se pojavila i nametnula u svjetskom ratu, ali bilo je i onih koji nisu srljali u kaijerizam, nego su. zaposlenjem,Stitili svoju egzistenciju". J Grbelja joS je jednom potvrdio da je ozbiljan istraZivad,dokumentaristi publicist, Ie da bez obzira o kakovoj i kolikoj je vrutoj temi ri1ei,,zna, uza svLL suhoparnostdokumenata,ditateljupruLtti zanimljivo i napetoStivo,gotovo kao u nekom krimicu. Rijed je o prinosu povijesti hrvatskog novinarstva vrijednorn pozornostr. Dragutin Ludii

K"jie

onda5njen sudbine(g ratnom i prepuStaj Osno u Hrvatskc nazivalokr najavnon Pred javnog pr viSemjes javnirn me javnu info Sudu knjige.

inarstva rinarstva,za vi5e rrima,pa tako i u loj sn-rdiji,otvara avi Hrvatskoj,te :dnoj vi5e nego reljudei njihove t 1941.godine i osobitoop5irno, ednogagruboga rticivilizacry skog rarstvo.O naravi rori i faksimil iz rvni izvje5tajnii sacazabranjenih , a zabranjenisu ra u NDH jesu crjskihtiskovina njerenja.U tom oblja hrvatskog i popis nownara rpozornostt,one rjekomDrugoga I1945.do 1952., ojimaje oduzeto t dopuitenrad. iiljanje i osudu :ditiraniu NDH, lim zlodincima). keta, 5to im je om, trgovadkom l i nametnulau lzam, nego su,

PREDGOVOR Katkad je trebalo podnijeti nesanice,gordinu i rnuke (osobne, obiteljske, dru5tvene, istraZivaladke)da bi se strukturirala (komponirala) knjiga o vrlo izazovnoj, delikatnoj, a skrivanoj, tabuiziranoj temi novinarstva NDH (1941.-1945.godine).Trebaloje i hrabrosti(za"upad" u Udbin fond dokumenata dok je joS udba bila na vlasti), i dosjetljivosti (u prikupljanju, osustavljivanjui obradi osjetljive, izazovne, tabuiziraneteme), i upornosti (,.kucanja,,na neka vrata),i podno5ljivosti(brojnih neprihvatljivihsugestija,zastraiivanja,uvjeravanja do materijalnihizdatakana Stetuobitelji ili osobnogkomoditeta)i ljudskosti(da se istinito, objektivno pristupi uniStenojgeneracijinovinara,a odbaceideologizacije, indoktrinacije, apriorizmi i "op6epoznatost" nekih uvjerenja, shva6anja ili razrniSljanja). Mnogo toga rijeseno je zahvaljuju6i brojnim suradnicima, a osobito djelatnicima Hrvatskoga driavnog arhiva (HDA) t zagrebu, pa evo prvi put u javnost izlaze dokumenti i biografrje o raspr5enoj,bolje uni5tenoj novinarskoj generaciji,prvi put se javnosti otkriva istina o surovom obradunu 1945. s dijelovima hrvatskih intelektualaca(novinara,publicista,znanstvenika). Knjiga, ovako prezentirana.komponirana bez uzora) u kojoj su odvagane ondainjenovinarsko-publicistidke ideje(dorninantnemisaoneaktualnosti)i ljudske sudbine(gorke,teske,tragidne,od 1941.do 1952.),pota6i6e nova istraZivanjao ratnom i poratnom novinarstvu,ali iuopie o novinarima koji se nekritidki prepu5tajujavnoj (medijskoj)profesijiu rniru,kriznimsituacijama iliu ratu. Osnovnoje, u tom pogledu,sljede6e: je zlodinom u poradu1945.-lg52.ratnim u Hrvatskoj bilo proglaSenoi ono Stoseu ratu 1941.-1945., kao i prije i poslije rata, nazivalokorekturom,lekturom,razmi5ljanjemishva6anjem,misljenjem ipravom najavno mi5ljenje.Nije poznatoje li toga bilo jo5 gdje u svijetu. Pred ditateljeje knjiga dospjelazahvaljuju6imaterijalnomstimuliranjuiz javnog poduzeia "Zagrebadke ceste" d.o.o. Zagreb, Svetice 48, odnosno vi5emjesednojsuradnjiautoras tim poduzeiemna projektu pribliZavanjapoduzeda javnirn rnedijirnai odgovolnostisvih sudionikakornunikacijskog procesaza svaku javnu infonnaciju. Sudujavnosti prepu5tase ocjenao aktualnosti,dopadljivosti i vrijednosti knjige.

Autor dokumentarist i ee,zna,uza svu /o, gotovokao u rstva vrijednom

UVOD

Novin

zo =. 7"

CD E

(D c).

Je po svoJu a joS nijes kao segr" studijama razgovorin To nc bespogov novinarstv drZavnepr "sponom I hegemoni oslobadat Zavr!; povijestin NDH, u in ubijeno ih strijeljali3 zabranjen sarro dvad "nestali",a pobiegli),r

z E

ir.

I Patetia 2 J o s i pG novinarstv llovlnsn,ul demokrats t r a Z i l rn o v i

3 Lauda 4 Mrzitel publikacij oni koji bi I

5 Spome 6 T i j a sM 1947godi 7 O emiS zabranjenr MUP-a RF sudskepre ( d ag a j e u J p r s a n or u 2

UVOD Novinarstvo1941.-1945.usklopuNezavisneDrZaveHrvatskeprepoznatljivo je po svojimposebnostimar u cjelokupnomenovinarskorn kontinuitetui kontekstu, ajos nije sustavnoistraZeno,vei opstoji i odrLavasekao tabu-tema(u arhivima)2, kao segmentarniiskaz laudatora3ili nrrziteljaa(u publikacijama:knjigama, studijama, raspravama, lecima) i kao zabranjena legenda (u susretima i razgovorimagradana). To novinarsfvoje 10. travnja 1941. znattlo radikalan, totalan, neupitan i bespogovoranraskids novinarstvomKraljevineJugoslavije,kojeje 1941.nazvano novinarstvom "Beograda i srpskih vlastodrZaca","sredstvom jugoslavenske drZavnepromidbe" i novirrarstvorn"Zidova i jugomasonaili glavnidara"s,te "sponom kapitala i tedevnih poduzeta", sredstvom "srpskih imperijalista i hegemonista"6i slidnim sintagmama,a (ega se nakon 10. travnja trebaro oslobadati. Zavr5iloje 8. svibnja1945.najdrastidnijirn kaznama5toih je svijetupoznaou povijestinovinarskeprofesije:od 330 novinarakoji su bili prijavljeni pri vladi NDH, u inozemstvoih je 6.-8. svibnja 1945.pobjeglo 129,u zavrsnimborbama ubijeno ih je devet, umrlo 13, ustaSesu strijeljale ili objesile trojicu, partizani strijeljali 37, dvojica su odmah umrla u emigraciji, ravno stotini bilo je doZivotno zabranjenosvakojavno pisanje(bavljenjeprofesijorn),a dopustenodaljnje pisanje samo dvadeseti sedmorici.ostali se i danas,nakon pola stolje6a,vode kao "nestali",ali se pouzdanozna da je Udba ubila neke u inozemsfvu(one koji su pobjegli),rnecfunjima i lvu BogdanaT.

I Patetidno-reporterski stil, prodornost,nasovnost. laudatorstvo,kontrolni sustav.represijai dr 2 Josip Grbeljaje u prilogu Veiernjeg lista Ob:or od l7 travnja 1994 objavio prvi iscrpniji tekst o noviuarstvu i novinama NDH Tek tih godina MUP Republike Hrvatskeje Udbinu dokurnentacrluo novinstvu i uovinarintaNDH predaona duvarle HrvatskonredrZavnomarhivu u Zagrebu Dotad su (do demokratskihpromjena u Hrvatskoj) pod strogorl kontrolom bili oni koji su u arhivilna i ditaonicarna traZili novine NDH radi proudavanja 3 Laudatorimase mogu snratrationi koji nekritidki hvale sve Stose dogatlalou novinarstvuNDH 4 Mrzitelji su oni kojirna se kosa diZe na glavi pri sanrorn spomenu NDH, koji su u knjigarna, publikacijamai raspravamarazvlli tzv opiepoznatost,nemoguinostprovjereonoga dime tereteNDH pa oni koji bi to razdobljenajradijeistrgli iz povrjestii zapretali. 5 Spomen-knjigaprve obljetniceNe:avrsneDr:ave Hnatske,Zagreb lg42,str 39 -40 6 Trjas Mortigija u svonteZrvolol:isui ostalinrzapisirnau Udbino.jtamnici u Zagrebuuodi strijeljauja 1 9 4 7 g. o d i n es, t r . 4 1 . 7 O e t n i g r i r a n i m ,s r i i e l j a n i m ,u m r l i n r , n e s t a l i m i o s t a l i m n o v i n a r i m 4 k o j i r n a j e b i o d o p u S t e ni l i zabranletrrad poslije svibnja 1945.vidjeti u HrvatskomedrZavnomarhivu uZagrebu,Maruliiev trg, Fond M U P - a R H , s p i s 0 1 3 - l i 2 l 1 8 . T u j e i e l a b o r a to p r o p a g a n d n o m a p a r a t uN D H , r a z n i p o t p i s i ,p o d a c ii s u d s k e p r e s u d e . O s m rItvi e B o g d a r r a g o v o r e n o j e n a t r i b i u nM i a t i c i i s e l j e n i k a u Z a g r e b u 7t.r a v n j a1 9 9 4 . (daga.leuBuenosAiresul9Tl.nepoznatiUdba5ugu5ioZicomokovratauBogdanovustanu),aotolneje pisanoi u zagrebadkonrlistu Zora 14. rujna 1995.,str. 36.

ll

,'t'1&a-a

n/F\rhtlclAt1lkl

1 '1r!lgl

Jnvnl

radoyl

2g vrlJene

,L. tlVt, t14&< +^ ll.
okupac,lJo.

'

'tn*4,2o'

tc4;ie-u*r{;

.,tiup,'|*1+;t;: .'i6{6,i.a":i;;" F;:',W"

t

.!i,'an )"^*,)O"yi( ,r,.6X"* / ^), t*;t ;V* ('$ q.|n vv |'' -.11 fL. S--1i9;l,'4'"^i,.*"At L d^'.-at^+"^* r,qi*>^[ a,u. .d,,t'rlrerlb€

1 e1.,

zn vrlJom(t

6' a,J)oLo-

a* ,Di ,4t- $e/ta-nr',^/i ' t/ , .. |i,o.r,L"(d1e,{'fd;,*.-. Io/o.lllkovanJa

doblvenR

2a vrl[ene

okrrlaclJg.'

okulaclJB.

,lVt H.l;lulvI7/

Da IL Je I)rlpadao 1ls16(koJ 111 koJoJ drugoJ fa$lstl6koJ

organlzaclJl

t,

"4/vv tZ,/na tt

la

srrrAdJlvao

jIl

lnrrie

I)onDgao Narodnoosfol'orllIaIkl

pokret...

,li';:;;3^W#:#&t.#'o',;%'#-:fi {+*, ;;1.m ;T-* h:t'#*;?ti; ir *,,,;:!f,#i:,fuiq:

t.

"

/lv'ro* il^n Gl;.0'*/*'',^j-) ;atd.i.--w t4,4-$.crr: : 4u-.[i1-.:.]- .1i* - . .&fi]r i 17".i, t ui. .ETit .,Tr,',4) .#i ; .L">. li^po,ner,ar Freiiur!tvnlJe

ll1

r'lavarrJe l
po,lAtska

Jesi, katnJlvo

lastorudnl

vu-o [Ctr r _qf_

potpls.'

dJelo.

f^,{r|"^Aono. ,i4/ !H A lf v])/R,,li,,,t'(ttQ.rcyr),J/-..,l-^^-

. _ _ vd,, l . r f 1 ib;onoi4 Lu,n"i7, t, ,1?vgT , _v / 3t iW"n;^;"1 _ ani| , G D ) - . o vo _[F-*..oo, -1*.!Ja-x.. wt_4./\1L/ t t._ QrU ."4r.

ni.ar iffiY llVv)

zKar- n,u,-J,{^. lriq/j5 /ZJ - C'b/

Upitni arak dr. Antuna Barca:vidjeti tekstoveo progonu intelektualacaljeti 1945.

alrtai,2'6, 1, /79o'.

r m 6 o k r r fa c l J o . ,

b*"1.^-

o r g a n l z a c1 J I

k l p o k r e t .. .

1r* c\iitl--",r*t., tnJlvo dJelo. 1s ..

7ono. ')n

t

Jt'{i}-'4

,1)'s^"\ . CrF

.lacaljeti 1945.

Okolnosti kuo bitna odrednica

Bitneo

OkruZ autoriteta. Tijas I Zivotopisu "Satno for Mihajlovi6 prerna hr ostvarenjin pojave u ) emigrana Nedi6asu uslijedilis dekati kak Tako sam, namJerav ekspanzi suProtsta sam pona Post ernigrant suNedi6 "nastava Odm "autoritat smirenje kojirn sn Poglavn namjeu sve tego hrvanju s pouzdan sposobn osovins doveztic Jur tudini vr Hrvatsk "tko su Prpi6je presliknekih novinaNDH: ukupnoje 194I .-1945.izlazilo355 listovai dasopisa'

8 Tija 9 Spo

Bitne odrednice

T$ffi#

t$str ll msfxfifr(i

OkruZjeu kojem j e nastalonovinarstvoNDH oslikavajunavodi tada5njih autoriteta. _ Tijas Mortigjija, glavni urednik Hrvatskognaroda i Spremnosti,u svojemje Zivotopisui ostalim zapisimau udbinoj tanrnici 1947.,uodi strijeljanja, zipisio: "Samo formalna razlllka izmedu dvaju krila jednog ekspanzionizma (DraLe Mihajlovi6ai generalaMilana Nedi6a- n.o.), u politidkoj biti jednak je odnos prema hrvatskom narodu, njegovim nacionalno-politidkim teLnjama i ostvarenjima.ovaj moment otvoreno sam isticao u nizu dlanaka, osvjetljuju6i pojave u Beogradu i paralelnost tamosnjih nastojanja s politikom lodonskih emigranatai njihova eksponentaMihajlovi6a. Iskrsavale su teskoie i zapreke. Nedi6a su uzimali u za5titu njernadkidiplomatski i vojnidki krugovi u Zagrebl, uslijedili su prosvjedi i prituZbe,cenzuraje u tom smislu nastupala,pa sam morao dekatikako bih ugrabio priliku da nastavims razotkrivanjemovog spleta i igre. Tako sam,:uznaprezanja i obilaZenja,iznio dio onogaStoje trebaloiznijeti i 5tosam (...) namjeravao kako bih. pridonio upoznavanjujavnosti s nastavkorn stare ekspanzionistidkepolitike u novim varijantama,nametnutimod ratnih prilika. U suprotstavljanjuovim opasnostima,oteZanom-u svoj onoj isprepletenosti,vidio samponajpreduduZnosti menekao publicista"6. Postojaoje, dakle,'Jqdanekspansionizam" s dvojicorntutora:"londonskim emigrantima"(Stitili su Mihajlovi6a) i "njemadkim krugovima u zagrebu" (stitili suNedi6a),pa setrebalodovijati i domiSljati/naprezatikako bi sesvijetuukazalona "nastavakstareekspanzionistidke politike", oneiz Kraljevine Jugoslavije. Odmah u podetku rata, osim te novinarske intencije, proklamirani su "autoritativnost Vode", "pomo6 velikih osovinskih saveznika" i "konadno smirenje,blagostanje,procvat,napredaki vi5e uljudbe": "... ali iz gornjegprikaza, kojim smo pokusali samo u bliedim crtama prikazati ogromnu djelatnost Poglavnika,moZeseocienitikolikomoramobiti zahvalniBoZjojProvidnosti,koja namje u ovim sudbonosnim vremenimadalanaiegdidnogvodu i uditelja(...)uza sve tegobe i patnje,kojimaje izvrgnut dovjedanskirod u ovome gigantskom hrvanju svjetskih velesila, hrvatski narod moZe biti miran i spokojan, moze se pouzdano povjeriti vodstvu svog Poglavnika, koji 6e ga svojom dokazanom sposobno5iu,odludno5dui vjerom u bolju budu6nost,te uz pomo6 velikih osovinskih saveznika,provesti kroz najteLedoba odkako postoji ljudski rod i dovezti do konadnogsrnirenja,blagostanja,procvata,napredkai vise uljudbe"e. JurePrpi6je tome 1943.dodaonovu dimenzijus tri obiljeZja:da se l94l . ,,u tudini vrlo malo znalo o Hrvatskoj", da su "najveii i najkulturniji narodi imali o Hrvatskoj slabei gotovo nikakve podatke",da "nisu ni znali gdjeje Hrvatska",niti "tko su Hrvati", osim, eventualno,da su "poluplemenskiprivjesak,, kao i Srbi. Prpi6je zatim istakao:"Usta5kapublicistikau okviru usta5keprornidbebila je

va i dasopisa. 8 Tijas Mortigirja, Zivotopis pisan 1947 u Udbinu zatvoru,str 3l 9 Spomen-knjiga NDH,Zagreb 1942 str 3'/

l5

najborbenijapublicistidkasila kojuje ikadau svojoj sluZbiimalahrvatskapolitika. Onda kad nismo imali nikakvih zakonitih mogu6nosti,onda kad smo bili progonjeni sa svih strana, tada dok je utjecaj zapadnih demokracija u Europi zajednos ustanovornSavezanarodabio vrlo jak, izjasnilase ustadkapublicistika, najvi5e pak preko Poglavnikovihdlanaka,jasno i glasno,za novi poredak u Europi"lo. U Kraljevini Jugoslaviji izlazilo je "na hrvatskom narodnom podrudju" (NDH) "14 dnevnikau ukupnojnakladiod kojih 120.000primjeraka"", ali su bili "strogo dirigirani" (preko agencije "Avale"), kor-rtrolirani(preko DrZavnoga tuZiteljstva,MUP-a, "CentralnogPresbiroa",drZavnih i banovinskihcenzora, hegemonistidki, antihrvatski. financijskihi izdavadkihtijela),u biti centralistidki, (pa u Kraljevini Jugoslaviji Bitne odrednicetih navodasu: ugroZenostHrvata i u ratu 1941.-1945.), prepoznavanje nositelja te ugroZenosti (srpski hegemonizam),opredjeljenjeza samostalnost Hrvatskei novi poredaku Europi (europeizam), nepogre5ivost autoriteta(Vode),"odekivanjeprilike" (djelovanjeu ilegalnosti ili pomo6u aluzija), radikalizam u publicistici, prikrivena sarnoinicijativnosthrvatskihnacionalista.

Radikalan zaolcret- prema hrvatstvu Nakon 10.travnjal94l."trebalo je zapodetiiznova,trebaloje raditi odludnoi brzo". Ve6 toga dana odludenoje da se provede"sve Stoje potrebnoza stvaranje novog ustrojstvanovinskei dojavnesluZbe",a toje konkretiziranoovako:"U vezi saspomenutom odlukompostavljenisu povjereniciu svim tiskarskimpoduzeiirna, koja su izdavaladnevnike.Obustavljenisr.rsvi dotadanjidnevnici,obustavljenisu takodersvi povremenitiskopisi, dok ne dobijuprivremenudozvoluzaizlaLenje.Na temelju te iste odluke osnovanje Hrvatski drLavni novinski ured. Ovaj je ured postavioosobesvog povjerenjau izpostaviCentralnogPresbiroai u Odsjekuza cenzuru kod DrZavnogtuZiteljsfva.Sam ravnatelj HDNU-a preuzeoje vodstvo 'Velebit'. dotadanjeagencije'Avala', ko-iaje joS I 0. travnjapretvorenau agenciju Odluke i mjere, doneseneu prvom dasu,trebaloje proveztitako da one postignu i svoju pravu svrhu"''. Anonirnni (nepoznati,joS neidentificirani)sudioniktih dogadaja,kojeg je nakon 8. svibnja 1945. saslu5avalaOznalUdba u jednoj od zagrebailrih 6elija, najvjerojatnijeu strahuza vlastitu sudbinu,ili da se dodvori, zapisaoje rukotn: "U prvim danimaustaSkog dolaskanavlast,proglasilisuoni novinarikoji su poticaliiz usta5kihilegalnihredova(kao Ivo Bogdani Tijas Mortigjija) 'sloboduStampe'. Usta5esu sami sebe smatrali revolucionarima,pa su, dolazecina vlast, i oni

'proglaSav

revolucija. godine znat suprotnostn 'sloboda St burZoaskom pitali su sek jednog fa5is savjavniZiv nad zemljon Vei nakon r organizirati postojatista sva5ta'nad tuZio5tvo,ne vidjelodaje su zabranjiv beogradskec utjecanja us stanovitihkli

Poujere

Anonim su u poraiu ( podeoorgan njemadkevoj dnevnihnovi knjiZevnika uredniStvavo biti neki det odnosnopred preuzimanjer Bogdanjepo ispravom,koj je iZig irnala glavnimkom kojih se to tii Bogdanau rr

l 0 J u r eP r p i i u U s t a i k o n g t o c l i i n j a k u1 9 1 3, Z a g r e b 1 9 4 3, p o d n a s l o v o n"rP o g l a v n i ki u s t a S k a p u b l i c r s t i k a ' , str 48 l l S p o n t e n - k n j i gNaD H , 1 9 4 2 , s t r 3 9 12 Spomen-knjigaNDH,1942 ,str 3'7

l6

l 3 H r v a t s k id r

E sz

a

'proglasavali' stanovite'slobode',odijukajuii na taj nadin s tradicijamapravih revolucija.'Sloboda Starnpe'- konkretno- u ustirnaustaskihnovinara194l. godinezna(,ilaje ukidanje 'predcenzure'drzavnog tuLioca.trebalaje biti neka suprotnost reZimuStampebivseJugoslavije,a po shva6anjunekih irnalaje to biti 'sloboda 5tampe'otprilike b'rZoaskogkaraktera,po ,rtru na druge iemlje s 'slobodom burZoaskom Stampe'.No ozbiljni novinarinisu vjerovali u te iluzije i pitali su se kako ie to dugo trajati.Znali su da ne moZebiti .slobode stampe'fod jednogfasistidkogpokrera,kao stoje ustaski,kodjednog reZimakojije htio da se savjavni Zivotodvijapo njegovojkomandi,znali su da ne moZeuit stouoae je dok nad zemljom stranaokupaciia,rat isridno. I zaista,ta je .sloboda,kratko trajala. vei nakon dva-tri dana,dim su se ustasemaro pribrali i snasli,dim su poe"ti organizirativlast, nestaloje te 'slobode'.Diskretnoje bilo saopienoda 6e ipak postojatistanovita'predcenzura', jer da ima neiskusnihnovinara,koji su u stanju svasta'nadrobiti': samo tu predcenzurune6evrsiti za ondaolnraZenodrZavno tuZio5tvo, negojedan posebniuredu kojem de sjeditisaminovinari.No doskorase vidjelodaje ostvarena jednatako oStra'cenzura'kakveranijenikad nije bilo. Bili su zabranjivanineki izrazi i pojmovi koji su se mogli Stampatii u dlba najtele beogradskediktatur-e.Tako je doslo do prvih podetaia organiziranogdjelovanja i udecanjaustaskedrLave u,itampi i propagandi.No to se nije dogodilo Lez rr. stanovitih klikaikih sukoba,,

politika. Ltska ad srno bili rija u Europi publicistika, ri poredaku m podrudju" " " , a l i s ub i l i l DrZavnoga ikih cenzora, antihrvatski. rgoslaviji(pa Losti (srpski daku Europi (djelovanjeu , prikrivena

diti odludnoi I za stvaranle lako:"U vezi poduze6ima, rustavljenisu izlaZenje. Na Ovaj je ured u Odsjekuza roje vodstvo :iju'Velebit'. rnepostignui Iaja,kojeg je baikih 6elija, je rukom:"U i supoticaliiz roduStampe'. a vlast, i oni l k ap u b il c i s t i k a " ,

Poujerenstvou redakcijamai prve "klike" Anonimac,Stosu potvrdilijo5nekinovinariNDHili honorarnisuradnici. koii sn u pora6u(1945.-1947.) bili saslusavani, na oznino/Udbinopitanje..Tkoje prvi podeoorganiziratiStampui propaganduu NDH?", odgovorioje: ,,Na dan ulaska njemadkevojske u zagreb,tj. 10. travnja 1941.godine,obisaoje uredniitva svih dnevnihnovina u zagrebu'rovinarIvo Bogdan,u drustvup.of.ilasa Mortigjije, knjiZevnika Antuna Nizetea i 'ovinara Daniiela Uvanovida. on -ie ouisuo uredni5tvavozecise autotnobilornu pratnjijednogoruZanogdovjeka(to.je prorao biti neki detektiv iz policije, povezansa ustaiama).Bilo le to kasno popodne, odnosnopredveder,kadaje ve6 Slavko Kvaternikpreko radio-staniceproglasio preuzimanje vlastisastraneusta5ai postanak NDH. DoSavSi u svakuredakcijy,Ivo Bogdanje potlaZioglavnogurednikai njegovogzamjenika,te se iskazaos jednonr ispravo', kojaje bila pisanana pisaioj'iasini,. potpiro- SlavkaKvaternika, a imalajeiZig. Sadrzajte ispravebioje:dr. SlavkoKvaternikimenujeIvu Bogdana glavnimkomesaro'r(povjerenikom)za starnpui propagandu u NDH, te pozivasve kojih se to tide da se njegovirnodredbarna pokoravalu.No vei prije dolaskaIve Bogdanau redakciju Hrvatskog dnevnika (glasila HSS-a, gdje sam ja radio)

e

l 3 H r v a t s k id r Z a v n ia r h i v( d a l j eH D A ) , F o n d M U p _ a ,s p i s0 1 3 . l / l g

bd

a

t7

'ustaSkogpokreta'da niiedandnevni telefoniraoje neki ZdenkoBlaZekovi6u ime naroda ("') list ne moLi \zalitoga dana prlie Hrvatskog teSkoradao.Nikako da izade, (. .) No tajse Ht.vatskinaiod tevederii te no6i nikakoda seod5tampa.Starirnprofesionalni

Uslaia.Mq oficire oslat Ove gt se o vlast u

I I lve Bogdanaokupljajednagrupamladih :ikalnihnovina"'

"j:'YlJi: '.:,1 ":'?#;'ift l'il'ff'?;

novinamaHrvatskastraia.Bogdanj"unub,ounikuzavr5iotrgovadkuakademiju godine'al1nr19nikadazavrsionijedan (tehnikum)i doSaonu .tua';" u?ug'Lt L927' kojoj je bio_direktor prof' Janko fakultet. USaoje u redakciju Hrvatske strtle, asovi u suradnicii .rr"ini"i klerikalninovinarski Simrak,kasnijebirk;;;;;tu4.i, Mario Matuli6 i PereLjubi6 (obadvaumt Liv, nalazise u Zagrebu,predajekao nas (bio je naizdrLavanlukazneu KPD-u Lep i-l to*" krugu, koji predstavljaostatke ovinar'Iako nije svr5iofakultet'mnogoJe i rovinarsko oko' Bio je vje5t pisanju

ihr

Gt,

lr)'il

I I I

I

'l lr1 \t ri

0n l.lit rio

I

I I

I

I

ili;: i r-r Sv

I id: I

l

I I l

pi5

K" ilc rni bri No 'lile j i st

i

' *' l

I

u Or5ani6una drugoj strani'

b, I

I

,lrr

odigraovaZnuulogu' On je podeoorganr po zanin-ranjuprofesorfizike i matemat jedr iakultet u Beogradu, oZenio se klerikalnomduhu,ali nije pripadaoskul iz krt okupljaoposebnugrupustudenata protuk u isticalo (ovo dru5tvosenarodito Doskorase Pokazaloda Postolt1t Stampi,a to su bili usta5kioficiri-ernig imali su zadatakdaorganizirajuStampu

iul Ed Bu Yir lir t0 lor

(-

beogradska I 9 4 I " n a r o d n im u d e n i k " ,- i e rg a i e p r o g o n i l a

Mortlgltlc' to.1c r a ei o n a l i z a l t t i.l p r c n l a z a p i s i m a l ' i j a s a Vid i Odluku usta5tvo rrikako a hegenionizmu' Je srpskorn

t8

17 "neki]t 18 HDA, Hrvatsko

nijedandnevni ikakoda izade, snodatu neito (...) ]umberra uredivanlist, i se da Pokazalo

Uslaia.Medu njima seisticaonaroditoneki Mrmi6", nesvr5enistudent(...)Na ove oficireoslanjalasejedna osjedkanovinarskagrupa:Matija Kovadi6i Mijo Tolj. Ove grupepredstavljale su svakaza sebepo jednu kliku, a te klike otimalesu seo vlastu Starnpii smjenjivaleza cijelo vrijemerata(...)"r8 lilu r,yir.ro i<: I !tli!llr rvolnr-r u 11ft1;1'1* r'1":: lclt "i.l.lnlu 6.'...:as'r,j, ', i'1:i.ri ,.f 1"' "'r' Lal l.<,liq u r.t', I l:r' P , r . t, o t : ! i : a ! 5volr

ilvut

irlilorr

ragrupamladih paje anonimac ' u klerikalnim ackuakaderniiu zavr5ionijedan .tor prof. Janko rovinarskiasovi rr Grgec,kojije :rnazijina Salati n 1 9 5l . g o d i n e ) . Pudkestranke', ikultet,mnogoJe rje5t pisanju i se prof. Tijas Sena),nesvr5eni resvrienistudent Jvi su se odmah It premaDraganu lnl.

rja 194l. godine Onje opagandu). Filozofski svriio runa, odgojen u negojeoko sebe 'a'AugustSenoa' raSveudiliStu)''. rtjelaodludivatiu ,elicetniz Italijei r usta3kogPokreta je progonilabeogradska

r Tijasa Mortiglile, to .1c ro ustaStvoVid i Odluku

f'vtroihu,

lenru

jr

Bcrlrard

rc

rli{u u.:cnijr Fl;rbcli.:"'

it Lrjo
[]r

I

tri411;.1';

i,,:rlir';

r,

irir',1

,, 1:riirv;,.,:it, Llr,: I-r;r,.r 11.,:,,1 r:.i1 ii.,;..rr: iiil ] r t . ) t r , i ' ri : :il:rr1tr l"; l)r,:rl)."ian .i ily.llyr;lirl,ti

' ';.

i'),i,r

,1.:n,

Oriavni izvgiirini i proniilreni'urrd :l r o : l e o i , : s v i m a t n j i i t r a n r o r : P ri v r c r , e n i p r n i : p i s a c a r a b r a n i e n i hz a prcdajuu K o i i g c o v i h p i r . : c ; ro o r a i u s e p r r r J : l i . r v l c , i;eaim ljuclimaDriavnoq izvjcilairiog i p:rrrnirlbanog ureda. Do:od su zabrarlcni dobrin diielonr naiqlavniiipisci m"rrksi:,ii. No ioi uviiek jt izrnrklomnogo por'roErif i i * . P o p i s F r , r n o s r o : of . e m a c ln " K _ a L q l io

1942_, o ,,"ffi !1fu,'od 22.,.iy.;.i,; ,-fifi6ffi-ifiA?t dvdrnc nri. Pr iu,,.nrrr: L.ranir:nifr virnoi

r;

Driavi

i pt,pi:

p,isac a z;.

u f'.ll:r. 6rodo'ju l-irvai:lioi;

I irlcri: ;ri'cr,ri<, .rLJlni:r. i,{iit:,, i , r.t ;->l1rlr : r t r ! t i r i i i l . . i p r r , i r r r i i , 1 r , 6 s , 5 ,. ,: ,r r ' , , i i l : i i , i :l,irri: ,::r].(iir. 1r.:i

atJirirf,!l

Lud, travanj 1942.,sIr. 160. l 7 " n e k i M r r n i i " j e . l o s i pM r m i i l 8 H D A , F o n d M [ ] P - a R H , 0 l 3 / 1 8 , e l a b o r a t" P r o p a g a n d iaS t a m p a u b i v S o jN e z a v i s n o D j rZavi I lrvatskoj", stranice96 - I 0 I

t9

Ta op5irnocitiranaizjavaoprvim danimanovinarstvau NDH doistasvjedodi !'brzom i odludnom" radu,ali i o istovremenojpojavi grupa5enja,karakteristidnoj o za politizirano novinarstvo svih razdoblja na hrvatskom podrudju (i Sire):jednu grupu tvorili su dr. Mile Budak i Dominik Bumber, drugu Ivo Bogdan, Tijas fr,loitig;la i Danijel Uvanovid, tre6u lvan Or3ani6 i sveudili5tarciiz dru5tva .,augusisenoa,,,detvrtupukovnikJosipMrmi6, Matija Kovadi6i Mijo Tolj.

Informacijski zamahpr at en cenzurom Od l4 predratnihdnevnihnovina mogle su nakon 10. travnja 1941.izlaziti samo tri: I,larodne novine, Hrvatski list i Hrvatski glas (koji je prestao izlaziti)' U drugoj polovini travnja 1941. u Radi6evo.iul. 32 u Zagrebu, pri Vlud", podeoje djelovati DrZavni izvjestajnii promidbeniured PredsjednidWu (DIPU), prvo pod nazivorn"DrLavno tajnidtvo za narodnoprosvje6ivanje",zatin-t kao Odjel Ministarstva udruZbe, pa kao DrLavno tajnidtvo za prornidbu MinistarstvaudruZbe,te od,24.lipnia 1941.,pod istitn nazivom's Hrvatskom Vlade.Od svega.le24' sluZbom(HIS-orn),takoderpri Predsjednidtvu izvje5tajnorn na poticaj kojeg su ured, promidbeni i izvjestajni sijednja1942.osnovanDrZavni je u Novt'r preimenovan (koji list Novi pokrenuti novi dnevnici: Hrvatski narod, pcir,\Bui,qrr*r*ns.r,u 6orfi1ios!

BROJ 3.

E&U€$

Igtrp&Hfim

zAcPnB. 1. SVI3NJA1941.

F{)lLtlll{1 b0r-r.li lttr:ir\}lA

c0Dlf{s i.

I{RVAT$Kffi SRIAVE [&KfiffO IA$TAVAE$A GRB,NRR,&V}{[ ilRTAVFiI flA$TAVA, PSfiIAVNIKOVA URED.IiI SAN'IOUFRAVI{IH DRZAVNII{ PgfiAI,FHAATI

Hrvatsku' Gospoda DIPI drLave" it kontroli (r "l. ( radu i dje da nadzir 2. d nadzorno podrudju) navedeni 3. da osirnSkok drZavnihr 4. dt 5. d tiskopisa 6. dz sadrZajno dobavljan l. da Usta5kom podrudjul 8. dz nakladnir 9. da 10.c slikokazn ll.dr suradnjis r 12. d prireclivan 1 3 .d 14. c priretluje Nezavisn 1 5 .d slikopis' zakonskih 1 6 .d javne ili pr

19 Spome

H doistasvjedodi r,karakteristidnoj ju (i Sire):jednu 'o Bogdan,Tijas Starciiz druitva iMijo Tolj.

tnia1941.izlaziti restaoizlaziti). u Zagrebu, pri promidbeniured zatim ,tjedivanje", vo za prornidbu orn, s Hrvatskom le.Od svegaje 24. a poticajkojeg su imenovanu Novtt )lrUINl *t{rJ.! x tl}ii\kA

IffiS

hffi ffisffi wffi

GODII']A i"

frVAT$Kfl i, Dfi.ff/L$}{i NIHURESE

Hrvalsku), Danas (koji je obustavljen, i umjesto njega pojavio se poldan), Gospodarstvoi saraievski novi /rst, u ukupnoj nakladi od 300.000prirnjerakare. DIPU je kao "vrhovna izvjeitajna i prornidbenaoblast za podr:udjeciele drLave"imao Sirokeovlasti, ali za ovu prigodu treba navesti 17 poznatlttr ttdaka o kontroli(cenzuri)tiska: "1. da neposredno i preko Hrvatskogdojavnogureda'croatia'daje pravac radui djelovanjucjelokupnognovinstvana podrudjuNezavisneDrLaveHrvatskei da nadzirerad i djelovanjenovinstva; 2- dau suradnjis Ministarstvomunutarnjihposlovai s Ustaskom nadzornorn sluZbomvrsi cenzurusvih dasopisa, novina i tiskopisa,koji izlazena podrudjuNezavisneDrLaveHrvatskei koji se unoseiz inozernstva, osim navedenihu todki 3; 3. daizdaiedozvolezaizlaLenjei razpatavanje svihvrstadasopisai tiskopisa, osirnSkolskihknjiga,sluZbenihizdanjatiskopisaHrvatskedrZavnetiskarei izjanja drZavnihoblasti, ustanovai zavoda; 4. da propisujemjereza sprjedavanje sirenjazabra'jenihtiskopisa; 5. da izdajedozvoleza obavljanjeposlovaurednikai izdavadapovremenih t iskopisa: 6. da nadziresvekolikuproizvodnjudoma6ihslikopisana podrudjudrZaveu sadrZajnom,tehnidkom i u trgovadkornpogledu, kao i da vodi nadzor nad dobavljanjern stranihslikopisa,i nad njihovirnprikazivanjemu zemlji; 7. dau suradnjis Ministarstvomunutarnjihposlova,Ministarstvomnastavei ustaskom nadzornom sluZbom vrsi cenzuru slikopisa koji se proizvode na podrudjuNezavisneDri.aveHrvatskei unoserz rnozetnstva; 8. da izdajei oduzirnadozvoleza radslikokaznim,slikopisnim,tiskarskiur, nakladnim,oglasnimi slidnirnposebnidkimpoduze6irna; 9. da nadzireproizvodnju,uvoz i izvoz gramofonskihploda; 10. da izdaje dozvole za otudivanje i davanje pod zakup tiskarskih i slikokaznihpoduzecal I 1. da odobravapriredivanjesvih vrsta izloLbina drZavnompodrudjui da u suradnjis mjerodavnimministarstvima nadzirenjihovo izvodenje; 12. da odobrava ustanovattta,na5im drLavljanina i drZavnim pripadnicima priredivanjeiz-lo2bi u inozenr stvu, 13.da vrii ob6uputnidarsku prornidbu; 14. da u suradnji s rljerodavnim ministarstvimaodnosno ustanovama prireduje kongrese medunarodnog znataja i organizira kulturnu suradnju NezavisneDrLaveHrvatskes inozemstvom; 15. da ustrojavai nadziredrZavnezavode'Hrvatski krugoval', ,Hrvatski slikopis' - (croatia filrn) i Hrvatski dojavni ured 'croatia', prerna propisirna zakonskihodredabao njihovu osnutkui radu; 16. da daje pravacsvekolikojpromidbenojdjeratnosti,sto je vrse pojedine javne ili privatneustanoveu drZavi; 19 Sponten-knjigaNDI!, 1942.str 40

2l

11. da daje pobude za uredenjetiska, novinstva, krugovala, slikopisa, nakladnogi oglasnogposlaputemzakona"'u. DIPU je imao ispostavuu Sarajevu,koja je obuhva6ala"velike ZupeSanui Luku"Plivu i Ramu.Hum. Vrhbosnu.La5vui GlaL.Usorui Soli,te Krbavu i Psat". Osim toga postojalesu ispostaveu Karlovcu("za velike ZupePokuplje,Vinodol, Podgorjei Modru5") i u Zemunu("za veliku ZupuVuka i gradZemun"). Uredje, osim Ob6egodsjeka,irnaoOdsjekza novinstvo,Odsjekza doma6u promidbu,Odsjekza inozemnupromidbu,Odsjekza slikopis,te tehnidkeuredeza pa se svjetlopisi izlolbeno-grafidkeradove.Odsjecisu se dijelili na podods.ieke, Odsjekza novinstvodijelio na Pododsjekza doma6enovinstvoi na Pododsjekza inozemnonovinstvo(s uredskininadzornicirna).

rubrike), Hrv strudnjak)i V Kasnije Hrastovec(su (sudacUprav drugi. Tehnidk Branko Paun suradniki kas

l{ovi dnevnici i novinari Osnovnekarakteristikednevnihnovinau NDH lxogu se nazvati"burnima", "promjenljivima", "dramatidnitna",Stoje bilo u skladu s ratnotn situacijorni okupacijom drLave. Uspostavomnove drLave,prestalisu izlaziti listovi koncerna"Tipografrja d.d." u Zagrebu(Veier, Jutarnji list, Obzor i Sviict - 7 dana),list Novosti Stoga je izdavala"JugoslavenskaStarnpad.d.", pa JugoslavenskiLloyd, Morgenblatl, Dva sata, ljednrk Koprive, Madekov (HSS-ov) Hrvalski dnevnik koji je tiskan u Peni6evu"Hrvatskotnetiskarskomezavodu" (bio je pod velikirn pritiskorn), Veiernji /rsr,Stepindevdnevnik(izlazioje najdulje)i drugi.Urnjestonjih pojavili SU SC:

1. HRVATSKI NAROD pozvanisu ua sastanaksvi stari Bumberovaneuspjeha, Nakon spomenutoga novinariHrvatskognaroda.listadr. Mile Budaka,lvanaOr5ani6ai DuSanalanka (izlazioje od 1939.godine,bio zabranienuredbomiz Beogradai ostaou narodnotn sjeianju), a sastankomje rukovodio Matija Kovadii'', dotad glavni urednik osjedkogaHrvatskog listo, te su svi, osirn llije Jakovljeviia, preuzeti u novu redakciju. Nova redakcija Hrvatskog narodo izgledala je ovako: Matija Kovadic (ravnatelj), Tijas Mortiglija (zarnjenik ravnatelja i glavni urednik), Danijel Uvanovi6(glavnipolitidkiurednik),Ante Rojni6(politidkisuradnik),Antun Senda (urednik brzo.javnihvijesti), Drago Juradid(urednik provincijskerubrike), Ivan Lavicki (urednik gospodarskerubrike), Zarko Hararnba5ii (urednik gradske 20 Sponten-knjigaNDH,1942, str 38 2l MatrjaKovadic,meduostaliur,autorjesiveknjigeNDllpoduaslovom''OdmetnidkazvjerstvaipustoScnjau N D H " , Z a g r e b ,1 9 4 2 i l 9 9 l ( r e p r i n t i z d a n j e s t r a n k e H K D I J ) i k n i i g e " O d R a d i c a d o P a v c l i 6 z r ' , a p r i p a d a o - i e L o r k o v i i e v o jM l a d i c i t l d b a g a . i e p o s l i . i e r a t a t r a Z i l a r u h a p s i l a d r u g o g M a t i j u K o v a d i i a ( p r j a n c a ) , t e g a n l u d i l a t r l t hap5enog d a n ad o k n r y co t k n l a p r a v i i d e n t i l e u

22

Na polo ostalapitanja prof. Marko ( Na poloi lista,uvodnic Moftigjija, Dz od 194 List je i uglavnornakt asrstent,a nov usta5amakoji (SdepanHras snrislazarep

Iovala,slikopisa, elikeZupeSanui te Krbavui Psat". okuplje,Vinodol, lemun"). )dsjekza doma6u tehnidkeuredeza pododsjeke, pa se i na Pododsjek za

rubrike),Hrvoje KriSkovii (suradniku lokalnoj rubrici), Slavko pavidi6 (vojni strudnjak)i Vlado Ciprian (kulturna rubrika). Kasnije su im se pridruZili: prof. Marko covi6 (kulturna rubrika), Sdepan Hrastovec(suradniku politidkoj rubrici), Ivo Braut (sportskarubrika), Jerko Simii (sudacUpravnog suda,sportskarubrika),studentiVilim Pero5,StanislavPolonio i drugi. Tehnidki urednik bio je Zvonko Mirosavljevii, 5ef Interne sluZbestudent BrankoPaunovi6,glavni stenografi politidki reporterRudolf Balas,a kao glavni suradniki kasnijeuredniku kulturnojrubrici knjiZevnik(pjesnik)Ivo Lendii. ,,31rmtr1r1$rIa.Y.coloT

s{qorAi1, (!5i*ai)a rei.

l { 0 F {J 6 Y O D C I

RAtrfu;

azvati"burnirna", nom sltuacuoml erna "Tipografija t NovostiStogaje Mlorgenblalt,Dva koji je tiskan u likim pritiskom), jestonjih pojavili ctlq.., l[!ri!

sastanak svi stari ia iDu5anaZanka ostaou narodnom d glavni urednik preuzetiu novu Matija Kovadi6 urednik),Danijel nik),AntunSenda ;ke rubrike),Ivan (urednik gradske

a zvjerstvai pustoSenla u P a v e l r i a "a, p r i p a d a oj e ( p i j a n c a t)e. g a m u d i l at r i

! {tird-

&iLuJ

.,rlr rs{i

Na poloZajuravnatelja,glavneosobeza politidka,personalna, kornercijalnai ostalapitanja,izmijenili su se: Matija Kovadi6,Danijel uvanovi6, Ivo Bogdan i prof. Marko iovi6. Na poloZajuglavnogurednika,kojije brinuoo politidkomusmjerenju(tedaju)' lista,uvodnicima(kojeje i sarnpisao)iostalim tekstovima,izrnijenilisu se: Tijas Mortigjija, DanijelUvanovi6i Antun Senda. Od 1941.do 1945.mijenjaose i ostaliredakcijskisastav. List je imao svoja dopisni5wau Berlinu (Stipe Tomidii, koji je pisao uglavnomaktualnedlanke),Bedu (dr. Homan,koji je specijaliziraoveterinu,bio asistent,a novinarstvomse bavioprivatno,uzgredno,teje 1944.,zbogneslaganja s ustasama koji su bili u Bedu,dobiootkaz),Rirnu(pjesnikIvo Lendii), Budimpesti (Stjepan Hrastovec) i Sofiji (novinar i knjiZevnik Ivo Balentovi6, koji je imao snrislaza reportaLu,a 1945.se vratio u Hrvatsku).

Na platnornpopisu Hrvatskog naroda bio je i publicist Sava Stedirnlija, "specijalistza balkanskapitanja": irnao je golemu biblioteku "Balcanica" (18 u"liHn kovdega),kojuje 1944.,navodno,i to uz pomo6Nijetnaca,odvezaou Bed. List je njegovao infonnaciju, izvje56e,dlanak,kritiku (prikaz), reportazu (osobitoputopisnui personalnu)i novelu.Glavnaorijentacijau tekstovimai na (intencijska):hvaliti vodu, hrvatstvoi novi iotografrjarnabila je prornidZbena porJag isticati zasebnuetnogenezuHrvata,njihovu kulturu, slobodoljubivosti samostalnost,kritizirati srpski hegelnouizalni imperijalizam (velikosrpstvo), boljievizam i kornunizamu Rusiji, te partizanskipokret kao dio boljievidke idetlogije. Unutar toga sklopa bilo je poprilidno aluzivnog i literariziranog pa i noviuaiiwa,napisao prirodnimljepotarnaili "obidnim" Zivotnimproblernirna, razbibrige. 2. NOVA HRVATSKA Novi Po vaZnostije Nova Hrvalskabila drugi dltevnik,u PYo vrijeme nazvat't sulatralo se narodu U NDH". uspostave /ist,kojije osnovandva-trimjesecanakort daje taj iist manle"usta5kiorijentiran" od Hrvatskognorodo.Orijentacijskashema bila im je gotovoista. je Prvi ravnatetji glavni urednikNoveHrvatsftebio je Matija Kovadii, kojeg je tbrzo zamljeniodr. Franjo Dujmovi6 iz SlavonskogBroda. odvjetnik, a njega u ' zavodaoZujku 1943.zamiieniodr. Edo Bulat, SefNakladnog Glavni uredniciposlijeM. Kovadi6amijenjali stt se ovako:Ivan Mrakovdii, Ivan Degrel,Ante Or5ani6,Ivan Arnbroziii Vilim Pero5' U unutrainjopolitidkoji ustaSkojrubrici pisali su ili su ih uredivali: BoZo Sarkanj, Franjo Bubani6, Franjo Rub"ina,Luka Puljiz, Franjo Trbuha, Stanislav polonio,Ivo Cerovaci TornislavCerovac.Kad su te rubrikespojene,urednikje bio Ivan Ambrozi6,kojije nekovrijemebio i vrsilacduznostiglavnogurednika. U gradskojrubrici,kojaje bila povezanas privredorn,urednikje bio Josip Zdunic,a njegovi najbliZisuradnici:TornislavMlinari6, Antun Konrad (kratko), Ljudevit tcaralkratko),Alojzije Lutz, SalihAli6, oton oreskovi6,Nikola Smoldi6, Privrednimpitanjirnabavio se Martin Tornidii, PericaVidakovi6i Vlado Presedki. kasnijepoznatipartizanski Balen, i i Antun Brajkovi6,a kratkovrijeme l94l . Sime intelektualac. Vanjskopolitidkurubriku uredivaoje lvan Degrel,a u njoj su radili: Ignacije te dr. Stjepanvidusi6 kao Dujsin, SlavkoCihlar, Ivan Arnbrozi6i lvan PavrliSak, lektor za agencijskerukoPise. Kulturnu rubriku vodio je vladirnir Kovadi6,uz suradnjuMilana Kati6a i HijacintaPetrisa. Provincijskurubriku uredivaoje PetarCiunio'

I ' l r v a t s k a1 9 1 2, t i s k a n o .ul " Z a g r e b a e k otii s k a r i ' ' .u v l a s t i t o m 2 2 D r F r a n j oD u . ; m o v r cu k n l i z i l v e O r u r d a n i n a i z d a n - jO u m r d a n i r r ak,a Z ed a j e t o b i l o " p o d c t k o n sr v i b n j a1 9 4 1" ( s t r 4 2 7 ) s ci d a j c t o b i o p r o f ' . M a r k o c o v i t 2 3 D r I r r a r r j o D u l n r o i , i 6 . ot cJ U d b i n u z a p i s u t v r d

nilc

nsd

nrbtt{ sd Fict\ hnt! R F trii t Br$ii sr ]:rr(sl X{dt i.Ntv {t$t $ i .e{s $$!rie \Nstt s f. $N r(:tnj$ X$ h r( gail$ri r!( s rfdrd *L Hi .:{tnD * rd} d h'lrrsg t4(s)& -rlr aFrJ*. s:| ist\vrkks r$ln r tr{n}i;e Q{!dl& Jt EN rl ssDnr! D*. r. !{i& gd ! l.Pra*l*g n,:t 63 -'r*ia rE iflkl.n: b\srni n+fin ,( rrrtF. r \ ^t\kF s+l^ NlJq lr N $k sn$kr

h bl {s dl.rb ,Ln *N:dSl s aln! tl${rt $ | &+! l t Ndsrril 9.!si4rr $mr rlNN KNE tr tufr. 6dc {.. ffi{radsl. n*ldl .rN laak iqtd&s!B Wamd !ilrsddild uxi6i d$*Sr t o*glsttu rro)i slq ai}! f, hil lo!{d N{s (8sdc W e rNt Fr

e"llrw sr'NUh s*4 il'.d* I oNld {M s I { F!Fq* rp eEIl{*-*/r'r; hN* /_6oilid ,!r46&ts eEhtlsF! al:N u b.sr Fdtwt dJ'r*r r.lm* otl.Nuft E n:J$ll : rD! a.fi dt! >'sdl b). Rdd&S, tslld M.Nntuhr{!r NI rNRNq Gr acsd dl*S b*lrfr v.Nr sntw ta ! k.da Y.ir l)N sseNAS

I *'{k Dtre xw a dN eD *h.iiNN tt:.iN l&:, i rr S!@E ts$ nll N*, Nl6d{a $F! f wNF Mr F\$^qS N{WR NC ltin&\sl!N 'R$|.nN(S xsN 6.Si$ RqA lls $ * {r{t. . $|si & Blc | [!kd x*dl 6{Ndi Ririi rKo !{ I rI rs l.Nw thl! tshd$1 rs br N&!

tritlN

Spor (kasnije5e Svoboda. Vladi prevoditel Tehni Matkovi6, revizori - t

rva stedimlija, Balcanica"( I 8 u Bed. dvezao kaz), reportaZu .ekstovimai na rvatstvoi novi i bodoljubivost (velikosrpstvo), dio boljSevidke literariziranog ,roblemima, Pai

,D&r^

?r froslr;A

t*{. 1=ffi:ik=;;,t'ii.rmrit'*riu

j(ru\D, F Sd! J !)r.r&il ausfr ldffi It n' ldhcB6! t tui. r4r, !,xr.drrl t{* dc&[u. b:iruadr :r I SA 1&r" * tlerJn ar/ik*, Fnr@ al, S. Sd lfti ;Mi 4n ;Mi an thi tsh hb s.rln Frr s.r9s $E.!sq,.f{ s'r.ua* k. 'i' a*r lz rtotr. ri \9$ ltdl.ts F'4trr. gdr E?d{t!s;d!jru. s! s jftrb ftHi r,fta rhilldc, r( Rua X! s Fhali &$,I b-* ,4n e Qki rk ilrrJ{$i 4qI k., pdil a*. R r,.. s,r*^ Blfl] ,^ rth.a rnr tt kd{.r.r !l..ru b..,i sY.s !rn:t hw sh )lnlrl i r,!le ,ao lol ldi F61sr., 3i r€i^ tliA, *s. r. ! N.Brr, 4u 1r ia,<. F.ba dn, p.r' t? src! Mrl*i. teka :i ,r'3.ird, e6 ,F:fta ttlr: ,R tdrsi 1.r tl d tt hrtt e, rls tr4t. ?5t i-::.rd ! ir d_r,. r.rj Bddlb E:f4 !s si!\. A,:.$ nna !Virl i$ h . dFrc'6rn tuaur, rd' '... r41 ,: ' rEa r? u.k!L) N j . ,nui N4 f,1rld t.br :lr!E.t.h* F ts r3{ fYcd }rys atc lt $:ft ir:in qic. ,*d^rr^ i\ ,14 r'fldl rna.'

menazvanly'ovi rodusesmatralo shema rntacijska

r',:kbliL ^Y*1jd er,M nr&ii6se rilii. 6!,. >tdtl slliiarvr{r, drri Jolv , J.i"hd il1ril1Pad l*r ra1ar Itrl. ri r:-_t r i& 6d 14 !r!ii, tF .'r.( haEf,*': {:!nl $u N.dtl ?borJt Eiiirlj r:.1\l* d& Utgrltil,As!.r\ D lt$it, $:€ri' b.1:t!;i r.nr:til. lla 5 ! t/b k sfdt. , llervnu..alr irl4l dr{s di! l!! lrrNt i! 4 !$rsr d*11, rir*ts ts!*tr n!.,rtr j (J!_lliB tnx( {r nc Drcas !:{ar 6u. j. 4"dll,|l+1trr6 d.,?. L &. in\{dl rrlt \'!t.l b, n'.tE !4itr1.-

.ovadi6,kojegje tnik,a njegaje u Ivan Mrakovdi6, uredivali:BoZo 'rbuha, Stanislav ne,urednikje bio rg urednika. dnikje bio JosiP Konrad(kratko), , NikolaSmoldi6, litanjimabaviose oznatipartizanski suradili:Ignacije iepanVidu5idkao r Milana Kati6a i

rdkojtiskari",u vlastltom

Sportskurubrikuuredivaoje Vilim Pero5,a s njim su suradivali:JosipDuri6 togalista),Ivan Ambrozi6,ing.Vladimir Bi6anii i Slavo (kasnije5efadministracije Svoboda. Vladimir Majer uredivaoje zabavnu rubriku i ujedno bio stenograf i prevoditelju listu. Tehnidki urednici bili su Branko OZegovii, Hijacint Petris i Dragutin Matkovi6,stenografi- Mihovil Kara, Velid Safranek,Nafis Baiagi6, korektori i revizori- Antun Brajkovi6,DragutinMatkovi6,FranjoBubin i JosipTuZanski.

25

NovaHrvatskaima|ajedopisnikaSamouBerlinu:IvuVudidevi6aizosijeka, apsolventaprava,.ko.iije zapravo bio ,uuiiuin^ u 2,upanJi,rrit"ii" stfnografije i r5nj" pd" toga radio u unutraSnjopolitidkojrubrici: dopisnik HD1J Croatia. novinarstvomsebavio od 1940'godine' prevladavajuinformativni (vijest' od novinarskihZanrovau NovojHrvatskoi i z v j e S 6 e ) , r e p o r t e r s k i ( f o t o - r e p o r t a Z a ) ' k o m e n t a t o r s k i ( o tekstovi s v r t ' k r isu tika)i obavijest).SadrZajno, komunikacijsko-protokolaini(komunike, apel, manjeideologiziraniivi5esu..usluZbi,,euforidnogradovanjailisentimenta "malog dovjeka". 3. POLDAN UsklopuredakcijeHrvatskognaroclakratkovrijemelg4l.godineiz]lazioje dnevnik Poldan. Smatralosedajeprevelikrazmakizmedujutarnjihive.dernjihizdanjanovina, p-odrudje' je , pa pokrenutpopodnlvni list sarnoza zagrebadko naroda, a glavni urednik U popodnevnikusu suradivalinoviniri Hrvatikog bio je StipeTomidi6' Ubrzo je list obustavljenzbog- StednjePaPira' 4. NARODNE NOVII{E

To imenova napredo Nij ministar Glz

5.t

Sa Nijemci ostale d ostaliht Ra Fockel, rubrike SoStar Antun S

Glor r.ri:iii!..''"!Fr

I r"

Nt uvjete r

Dr Ive On vrijeme no6nog tako di dopisn zbog s izvjeSt prestao Casert medun vrijem 5to je I Rimai sluSa dolask talijan

24 t'l osob 25D

26

idevi6aiz Osijeka, .ojije zapravobio politidkojrubrici: (vijest, Lformativni )svrt, kritika) i rLajno,tekstovisu nja ili sentimenta

t. godineizlazioje rjihizdanjanovina, 4 a glavni urednik

To su bile sluZbenenovine NDH i u njima su objavljivananaredenjao imenovanjima, premjeitajirna, otpustima, razrje5enjima u sluZbi, o napredovanjima, odlikovanjimai raznezakonskeuredbe. Nije bilo posebnihnapisa,ve6samomaterijalStosu ga sluZbenodostavljaliiz ministarstava. Glavni uredniklistabio je JurePavidi6,a odgovorniurednikMate Duldi6. 5. DEUTSCHE ZEITUNG IN CROATIEN SadrZajitoga lista bili su namijenjeni njemadkoj manjini i prido5lim Nijerncirnau Hrvatskoj.Trebaloje daza nj vrijede isti propisi (i reZim) kao za ostalednevnike, ali su Nijernci stvarno izmicali kontroli PrornidZbenogureda i ostalihtijelaNDH. Ravnatelj lista DeulscheZeitung in Croalien cijelo vrijeme rata bio je Fritz Fockel,a glavniurednikdr. JosipBobek,zatim dr. Erich Rothel.Urednikpolitidke rubrike bio je Alfred von Buttlar-Moscon,a u listu su najde56episali: Erich Soitari6,prof. Gustav SamSalovid, RorneoBudar, Robert Bauer, Hugo Wengl, Antun Sedlar,dr. SdepanBu6, Marko Fotez,dr. ing. ErnestMarks i drugi.

Glorificiranje naroda sa sjenomstraha I

na razliditimmjestimadodarat6eatmosferui Neke "slidice"ispridane/opisane uvjeteradanovinarau dnevnicimaNDH. Dr. FranjoDujmovii u tekstu"Hrvatskonovinstvoza vrijemeNDH" (u knjizi Ive OmrdaninaHrvatska 1942.) naveoje : "Uloga Sefavladinog ureda broj 2 za vrijemerata nije bila nimalo ruZidasta. Vrlo brzo izbilaje aferaFraneSuli6akao no6nogurednika zbog skra6enogRibbentropovat'govora o suradnji s Italijorn, tako da je Suli6 morao napustitiuredni5tvo.Drugi sludaj bio je onaj bedkog dopisnikadr. Jurja Brozidevi6a,kojeg su sru5iliTalijani,jer im nije konvenirao zbog svojih antifaiistidkihredakau svome brzoglasnome dnevnornepolitidkom izvjeStaju.Morao sarniz uredni5tvadati sluZbenuobavijestda je bedki dopisnik prestao biti dlanom uredni5tva. Sve te 'knedle' morao sam progutati sa Casertanoin25(...) Zagrebadki novinari imali su priliku napraviti nekoliko posjetaunutarOsovine(..) Novinarskoputovanjekroz ltaliju za rnedunarodnih vrijemeratapod sfvarnomokupacijomnjemadkevojskebiloje manjeugodnonego Stoje bilo predvitleno.NaS putni red obuhvatioje vodeie talijanskegradovedo Rirnai povratakprekoGenovei Milanado Trsta.U Rimu smo bili u crkvi sv. Petrai slu5aliglasangovor jednog kardinalao miru, da mu je sav svijet pljeskao.Pri dolaskuu Ministarstvovanjskihposlovaudinili smo sluZbeno-uljudnu vizitu Sefu talijanskediplomacije,gdjeje Vice Baric s ameridkomputovnicomu dZepudrZao 24 Von Ribbentrop, nacistidki vrhovnik, jedan od Gcstapovihvoila koli -jc ispleo obav-ycStajnu mreZu o s o b i t ou B e o g r a d ui o k o l i c i 25 Dr FranjoDtlmovi6,oc,str 428 Casertanojebiojedanodistaknutrjihnacistanaslu26iuZagrebu

Porfrrija(Biba)' rodenaKuliSii,sestra majkaKatarina 4atija, TijasMortigiija desno opisaoi Tijas kovitostislidnepojave,dosadpresu6ivane, je lbinu zatvoru u Zagrebu,uodi strijeljanja:"Trebalo

ipotpunostnov - n.o.)osobitopazitinatodnost (1941.-1945. neke dotada5 upozorenja; i prituZbe su danornicestizavale lli bez razlc opravdano navike u pisaniu bile su izopcene, ljudi ip inovi U novinarstvosu do5li uzirnatiu'obzii28(...) posla;podetnici,kao uvijek, predstavljajupitanjeza sebe;tr od forUu . poplavomnekriliekihslavopojkipojedincimaili nj s se tlatezati cesto veoma put i intervencijamapoduprte; s ili sumnjivih odbijati navaljivanjanepismenih p ""nruro*; i sastavaka neki znali upravo terorizirati s tetnom svojih d s time na5imljudima i oblastimave6 i mo6nimstraucima, ts uvr5tavazato jer govori o tonle i tome dovjeku,ustanovt pril o slika stekne se je da dovoljno nabrajati,ali I ovo su r tadaSnjemunovinarskomradu. Dani i tjedni plolazili os i politidki poslom, uz ni najmanje ugodne situacije, je F u klub, mislim "Gradanski"'igrao Zagrebadkinogometni nelii SportaSili funkcionar(Sportornse nikad ni najmanj pornuill ljude) donosi opSiranprikaz utakmicai gostovan itnuo.u,r.posla:u uvodnomi zaglavnomdijelu izbaciosamI clvenaolovkabllaie z ditavedijelove,a na sviln stranicatna dlanakbude Sportski,a ne u prvoln redu politidki' sa sup hvalamaDuceovoj Italiji i fa5istidkojvladavini,pa odnos stranu.U vedernjemizdanjulistatoje objavljeno'a sutrada kc Glavnom ravnateljstvuza javni red i sigurnostimaju sam Sto narodu, 1 oznadenoSto nije iziSlo u Hrvatskom jer 'mo udinio, slidno ili put isto drugi bih da savjetuju' Za Kasnije sarnimao prilike saznatikakoje i Taliianimau 'divan dlanak' (splendido articolo) upropastioi obezb je da ovakvim prilikamauspjehnastojanjau uredni5tvubio 'vi5e sile'' Uspjehetreba jer su nastupaleizvanurednidke 'preure tno,o. Stoje uspijevalone objaviti ili temeljito velikog napora(...) Sputanostii stalnojopasnoineizvles neposrednukrivnju treba traLiti u sarlom sustavuorganl otvorenirnpitanjekompetencijenad novinstvonli izravno strana zahiatalo i autoritativnoodludivalo,Zelje i upute1 n repofteri,rade6irnarljivoi zdu5no,tnukusu mudili i nikad je ,u5to 6" biti pozvanina odgovornost:trebaloih opravd prirnjer: povjerenikNarodnebankesluZbenoje pozvaont pitanjima,todnoje bilo objelodanjen irju.'u o valutarnin-r bjlsomudnozvonio na uzbunu,da je novinardonio netod tajne,i doSloje radi togado uhi6enjanovinaralPrilikesuse je nekim izvanrednimpovjerenikomza novinstvoimenova "Bzik,korneuzboksta5eJosipMrmi6'kasnijetakod

' k o j e j e t r e b a l ou z e 2 8 R i i e d i S t o i l r j e P a v e l i c p r e p o r u d i on o v i n a r i n r a a listu Gospodarskont

str 429-430 str 432

29 28

je mrtvadkigovor,paje prornukliciano zijevaood dosade.Medutim,kriv cianu prvu bio tumac,jer nije op$irnijepreveogovor gosta.U Milanu su nallr pokazali pridvr56ene su bile redakcije redakcijuti popita. Mussolinijevalista.Na zidovirna l.utnegeog.afskemape,koje su p|ikazivaletalijanskeaspiracije po londonskom --na Dalmacilu,Tirol, Istru,Goricu i Gradisku.Pri gledanjukaratagurnuo .,gouoi-u samu rebroAntu Orsani6a,da i on pogledate karte,da naurna njih uspotnenabude prvogasvjetskograta,koji se nije jasna- kako su nas doveli n misaonosrecliSte je zavrSiokako su ZeljeliTaliiani,nego trebaloda jedal FIrvatpotpiSe.Rimske polako udaljili26("')Sef ugovoreu smislutih geografskihkarata,te smo r" ruti,.t-t u OdvjetnidkekomoreJr. Ivo Politeo,i'ade dlan LoLe ijedini predratnisocijalist Hrvotskoj,uputio mi.ie kao odgovortlomdinbepiku za uredivanjelistazamolbu u til"t u raspraveprotivslobodnihzidaradonesuvjerodostoino'U tu da se izvjestu-ji c1a VladinrirMajela,koji.fe znaoi stenografiiu, svrhusamzamoliodlanauredniStva niie Kasni-ie dr. Politea' iz sucladonosikorektneuzvjestaje.6 deurusatr izviiestio drji vise reklarnirao.PrateciMiltbarevo pisanjeu MieseutikzPravnidkogdrustva. sallrizdatite esejeu nakladnomzavodukuce,i -jeurednikbio dr. Politeo,uaurjeravo prirediosvezatisak.ali su nteu tornesprijediliSefovicenzureIvo Bogdanidrugi' gradanske i\ije uspjelani Zdba drZavnornpoglavaru.Milobarji: bio stali boracza slobodei Drava"''.

(Biba)' Porfiri-ia rodenaKuliSii,sestra obireljskiskup- otacMatiia,maikaKatarina TijasMortigjija desno U mozaidnoj-le slikovitostislidnepojave,closadpreiu6ivane,opisaoi Tijas Mortigiija 1947., u Udbinu zatvoru u Zagrebu,uodi strijeljan-ia:"Trebalo .ie

(1941.-1 su danom navike u 1 uzirrratiu posla;pod borbu s po put r rnter celtzurolll;

neki znali na5imljud uvrStavazi nabrajati,, tada5njer poslom, u Zagrebadk neki Spor poznarnljr lrnaosalnI ditavedije dlanakbuc hvalamaD stranu.U v Glavnom r oznadenor savjetuju' Kasnijesa 'divan dla ovakvim p Jer su nas onome Sto velikog na neposred otvorenlrn stlana zah reporteri,r i za5to6e bi prirnjer:pc izjavu o va bjesornud tajne,i doS je nekimiz Bzik, kom

28 Rr.leii i Go-spodar

76 I)r IrranloDtrjntovic. o c , stl 429 -430 2 7 l ) r F r a n j oT ) u j m o v i i .o c - s t r 4 3 2

28

rtim,krivje Cianu ram pokazaliprvu bilesupridvr56ene r- po londonskom anjukaratagurnuo jih uspomena bude g rata,koji se nije at potpi5eRimske o udaljili26(...) Sef edratnisocijalistu rje listazamolburjerodostojno. U tu o i stenografrju, da rlitea.Kasnijenife ridkogdru5tva,diji tomzavoduku6e,i voBogdani drugi. 'oracza gradanske

t Porfirija(Biba), lne, opisaoi Tijas anja: "Trebaloje

- n.o.)osobitopazitinatodnosti potpunost (1941'-1945. novih imenai naziva,jer su danomicestizavaleprituZbei upozorenja,neke dotadaSnje novinarskefrazei navikeu pisanju bile su izopdene,opravdanoili bez ,azrigu, ari se to moraro uzimatiu obzir28(...; U novinarstvosu doili inovi ljudi ipiivikavaju se tehnici posla;podetnici,kao yvrjek,predstavljaju pitanjeza s"ebe; trebaloievoditi dnevnu borbus poplavomnekritidkihslavopojkipojedincimaili odbijati samohvale,koji put i intervencijatna poduprte;veomadesto natezatise s nieniadkomvoinidkonr "kojih cenzurom; odbijatinavaljivanja nepismenihili sumnjivihzuradnika, od su neki znali upravo terorizilatis temom svojih sastavakai prituZivati se 1e salro nasimljudirnaioblastirnave(,imoinim strancima, s time da se njihov dlanakne uvrstavazato jer govori o torlrei tornedovjeku,ustanovii sl. Moglo bi se i dalje nabra.iati, ali i ovo je dovoljno da se stekne slika o prilikama i teskodarna u tadasnjemunovinarskomradu. Dani i tjedni prolazili su rni ispunjeniovakvirn poslom, uz ni najrnanjeugodne situacije,politidki i osobno. Jeda' prirnjer. zagrebadkinogometniklub, mislim "Gradanski",igraoje u Rimu. poslije pourulku neki Sportasili funkcionar(sportornse nikad ni najnianjenisam zanimao,i ne poznan ljude) donosi opsiran prikazutakrnicai gostovanja. Uzimarn rukopis, i imaosatnposla:u uvodnorni zaglavnomdijelu izbacio,u,ri" samoredenicevei i ditavedijelove,a na svim stranicamacrvenaolovka bilaje zaposlena. Htio sarnda dlanakbude Sportski,a ne u prvorn redu politidki, sa supeilativnirn i zanosni'r hvalamaDuceovojItaliji ifasistidkojvladavini,pa odnosilose to ina sportsku stranu'U vedernjernizdanjulistato je objavljeno,a sutradandali su mi znatida na Glavnom ravnateljsfvuza javni red i sigurnostimaju kopiju dlanka i na njoj oznadenoSto nije izislo u Hrvatskort naroclu,sto sarnja tbacio i da mi ,ne ,,noze savjetuju'da bih drugi put isto ili slid'o udinio, nastatipitanje' (...) ier Kasnijesarnimao prilike saznatikakoje iTalijaniina uZagrebupoznato da sa'n 'divan dlanak' (splendido articolo) upropastioi obezboJio(decororito).pod ovakvimprilikamauspjehnastojanjau uredni5tvubio je daiekoiod polovidnosti, jer su nastupaleizvanurednidke'vi5e sile'. Uspjelietrebagledatiprvenstveno u onorneStoje uspijevalone objaviti ili terneljito'preurediii'. Skromni rezultati velikog napora(...) Sputanostii stalnoj opasnojneizvjesnosti novinarskograda neposrednukrivnju treba traLiti u samom sustavu organizacije: dugo ;e ostalalo otvorenimpitanjekompetencijenad novinstvomi izrivnog n'adzora, pa se s vise stranazahvacaloi autoritativnoodludivalo,Zelje i upute proturjedile. Urednici i repofteri, radeiirnarljivoizduSno,tnukusu mudiliinikad nisurnoglizr-ratikad ce i zaSto6e biti pozvaninaodgovornost: trebaloih je opravdavati iStititi.Opetjedan primjer: povjerenikNarodnebankesluZbenoje pozvaonovinare i dao listovima lo objelodanjeno, a rninistarfinancijaje ,inardonio netodnostii objavio drZavne rara!prilike su seposebnopogorialekad

Bzik, kor'e uzbok stase Josip Mrmii, *"J'ffilliT;"""#l-lT:*'JJ[:il']"Yil: 28 Riiedi sto ih ie Pavelii preporuiionovinarima, a k o j e j e t r e b a l o u z e t i u o b z i r . o b - , a ' l j e . es . u Gospotlarskon Iistu

negoli diletant (...) Sazvanaje konlerencijanovinara,i Mrmi6 izlaZekakve se kako sam na reforrn" imaju smjestaizvr5iti. Bila bi to prava "strahota zabluda", 'refortna' besmislena, mjestu povjerliivo rekao drugu pokraj mene; bila bi to Uzeo sam ditateljstva' od i odbila novine srozala potpunobi n"kultrinu,-apolitidka, a Mrmi6 razvljali, trisao stao sam Tek rijedi podeos izlaganlemopaskii prigovora. - jer .autoritatiuno'i ni najmanjeprijateljskiprekidame, obustavljaraspravljanje 'to ho6ePoglavnik' itd. kako se uobidavalo.Nikada vise nisam da tako mora biti, na^kojimabi bio jos netko osim htio prisustvovatinovinarskimkonferencijan-ra radio sam satn,kako samznaoimogao"2e' drugova; " s "politidkitnmomentom",koji seu Tijas Morligiija, pi5u6io nezadovoljstvu novinskom urednijtvu seizmografskiosje6ao,naveo je: "Redaju se neZeljene odajnepogreske,a sve to danomicemorasproZivlavati i pojave,zastranjivanja, gledatiu listu opravdaniai pozitivnatumadenjaonogaStosi u dusi odbijao,i o Eer-nunisi krio negodovanjei neslaganje.Sje6a'r se dobro i ne tnogu nikad zaboravitikakav bi sumoroblio lica urednikakad bi do5aopriposlantekst kojeg govora,kakve izjave.kadje redarstvoslalosvojeizvjestajeo'odmazdama'("') . k u p i l i b is e ,d i t a l i , i ,r u g ir n a n j ei l i v i S eg o v o r i l ia, s v i j e d n or n i s l i l iO N e k i s uS u t j e l d jedan drugtga pogledavuti.sto sam urislio i osje6ao,ne trebanrovdje ponavljati su odluku o s druge strane,uZurbavale i...) Spotnuju,t;"4n", i nemogu6nost, tako i mogucnost prilika ukazala se mi Kad napusianjuur"dnistuuHrvcttskinarod. je gorka Skola"'"' zatnene bilo ' sami udinio.Ono nekolikomjesecido BoZi6al94l Jere Jareb u tekstu "Pola stolje6ahrvatskepolitike" (KnjiZnica Hrvatske rneduostalim,naveoje: Aires 1960.),pi5u6iopolitici 1941.-1945., revije,Buenos "Na podrudjunovinstvatrebaistaknutidednikspremnost,koj i je vjerojatnobio do hrvatskitjednik. S druge stranebilo je donesenomnogo sadanajboljeuredivar-ri odlukaunovinstvuodmahu podetku1941.U novinstvusutada,a iu toku nesretnih oko rata,vodili glavnurijed novinariiz bivieg dnevnikaHrvatskostraia' iz kruga parnetno bilo smotrai iz osjedkogdnevnikaflrvatski list. Da lije flrv otskcr dasopisa Joi zabraniti izlaLeniedotada5njimvocle6imhrvatskimdnevnicimai novinama? gore,da li je bilo pametnoodbiti suradnjustarihi iskusnihhrvatskihnovinara?Uz ciieli ovu pocernu pogrjesku, trebat 6e podvrci kritidkoj ocjeni shva6ao nrje uglavnotn aparat u NDH, koji propagandistidko-novinarski i upravo nerazumnonapadao orijentacij^e vanjskopolitidke hrvatske delikatnost velike zapadnedemokracijei njihovedrZavnike"''' ideologije i nacionalne XOH, vidi se,i ratnepropagande, Siloje u novinarstvu poslanja etidkog isticanja do i kulture, (od glorifikacijenaroda,njegovepovijesti i drLave naroda u sluZbi Hrvatal, i zahtjevaupucenihintelektualcimada budu (reksto;i D. Zanka),i ideologizacijekulturnihustanova(kazalista),i urnjetnidkih i )abluda (prazrrihkrilatica), i reZirlskih nota, suvi5nihuopdavanjalgeneralizaciia, jeziku putovanju, ili rasama' pokretu, nakaradnopolitiziranihdlanakao usta5kom ali i ozbiljnih,infonnativnihi zanimljivihnapisa. -l'ijas -45 Mortigii.iau Zlvolopl.sr;(Udba)' 7'agrct:1947' slr 43 29 3 0 I ' i . j a sM o r t i g i i i a .Z i v o t o p i s . l 9 4 T, s t r 4 5 97 3I .lere.larebu"Polastol.1e6ahrvatskcpolitrke".Knji7nicaIIrvutskererr7e,BrtctrosAiresI960.str

m.7.

lJ eqnt(

Od tje velikog br povremen Bogdana,k urednikod

i

. : !

.'GTSMftAN

'""' 'I "t+i*:-..

a*

u 'oi-

I

t dstdb4&l ! r"mrrwr, vao'..nsl i i n*3 i lFqbh r ire@6tl I.reb!hNl r 9a ! I wlrlw 4 d l/urtslhldq .* i e bs!.ro& &= | !q! \.d. i!e€"N! rb$h '! I .s$s ul.*! r !' i d'dB, is tld ielKs.Er i{oF@!Fd i 'du nlha t ti-

,:s'""*" :

c.,rtrI 1

1. ,*u.. .-ill]d$;+

1. ,SP

KaZu infonniran kritike, po Ona je svc nervozne l prirnjese(< To je su predst nepridobi Spremnos

32 Udbin

laZekakve se kako sam na ' besmislena, tva.Uzeosam 'ijati,aMrmi6 ravljanje- jer davi5enisam r5 netkoosim om",koji seu se neZeljene proZivljavatii li odbijao,i o , rnogu nikad antekstkojeg (...) nazdama' ili bi se,ditali, dje ponavljati : su odluku o rguinost,tako orkaSkola"3o. ilca Hrvatske Llim,naveoje: rojatnobio do lesenomnogo tada,a iu toku r, iz krugaoko : bilopametno JoS Lovinama? novinara?Uz ocjeni cijeli nrje shva6ao rmnonapadao rlneideologije idkogposlanja rrodai drLave i umjetnidkih eneralizacija,i r ili putovanju,

9 6 0. s t r 9 7

Tjednici - za "pridobivanje" nelrtrelnih od tjednika,a bilo ih je 56, u ukupnojnakladiod 500.000primjeraka,te od velikog broja strudnih, drustvenih, vjerskih, sluZbenih i zabavnii dasopisa i povremenihtiskopisa,najvaLnijii najutjecajnijibio je tjednik spremnost,djeloIve Bogdana,kojije bio organizatoripokretad rista,a Tijas vtoriigi.la je bio glavni urednikod podetkado BoZi6a 1944. sodine

OVOG

OnRl,rU Sli.{OSEI

u

;

"*r.

1 r'4r i bj:,

.r

llK*r6 E4

d

u-*

'

,*, "*ot" I

BnI i rtuJost

l*,:4'Sii'r,fl*i[i'tif"f dci.te n.rbrD,4E

d.!

i a't!Y.. s1drs6

i rr

J:+

,i- +;"*--

$'i'i1{i,

]. SPRELINOST KaZu daje spremnost,zarazliku od dnevnika,imala zadatakformiranja,a ne informiranjaljudi, te da su zato u njoj izlazili dlanci nadelnogkaraktera,eseji, kritike, politidke i povijesno-politidke studije,dokumentarnidlanci i dokumenti. ona je svojom grafidkom opremom i ustaljenim rasporedommaterijala,bez one nervozne iskidanosti karakteristidneza dnevne novine i bez senzacionalistidke primjese(osobitou opremiteksta),nastojaladjelovatistaloZeno.32 To je, navodno,dinjenozbogformiranjamisljenjaod pridobivenihljudi, koji su predstavljali "elitu" ustaskih krugova, kako bi se mogli pridobiti ,JoS nepridobiveni",neopredijeljeni, kojima takvo misljenjeimponira. zbogtoga su za Spremnost,dodaju,vrijedili i drukdiji reZimi/kriterijicenzuie negozadnevnike:,,U 3 2 u d b i n o i z v . i e s i e , p i s a n o p i s a 6 i n r s t r o j e n r , v j e rl 9 o5 . ila -t ln9o5 2 , s t r 5 l ( u H D A - u )

3l

nloj se rnoglo napisati ponestosto drugi^^listovi nisu smjeli, a to se vidi i po suradnicima,koji su blli iz raznihsredina".ls vidjet ie se da je to jednostranaoznasko-udbaska konstatacija,kojom se htjeloornalovalitiili iskrivitiznadenjetekstovaobjavljenihu Spremnosti, odnosno "opravdati"velik broj suradnikakoji nisu bili ustase,negodak i partizani. Redakcijaspremnostinije bila velika.TijasaMortigjijuje od BoZi6a1944.na duZnostiglavnogurednikazamijeniodr. FranjoNevistic. Stalnisuradnicibilisu:dr. Milivoj Magdii, kojije obidnopisaouvodnikepod pseudonimom "verus"; dr. Mirko Kus-Nikolajev, autor clanaka iz etuo-sociologije; dr. Ante ciliga, pisac "principifelnih',(nadelnih)dlanakao komunizmu;dr. StjepanZimmerurann,profesorBogoslovnogfakulteta,koji .fe cestopisaodlanke/rasprave s podrudjafilozohje;dr. Vilko Rieger,autordlanakao zadrugarstvu;dr. Julije Makanac;dr.vladirnir Zidovec; dr. Franjo lvanidek i sveudiliSniprofesori Filip Lukas, Grga Novak, Mihovil Baracla,Antun Barac, Sre6koDragidevi6(tada5njikulturniata5e u Madridu)iMate.lelidi6,te novinarii knjizevnicirin Ujevi6, zlatko Petrak,MuhamedHadZijaki6(od 194t. do 1945. pisaoje dlankeo pro5lostimuslimana)i drugi, uglavnomzuanstvenaelita u tada5njojHrvatskoj. T. Mortigjijaje o prelaskuu spremnostnapisaoda rnuje to u prvoj fazi (1942. - potkraj svibnja 1943.) ornogudilo"reiativno slobodniji rad", da je u novoj publicistidkojfonni rnogao"vise kazati",ali i "vise toga rnirnoi6i,piesutjeti,ne uzirnati u obzir ili se ograni6itina fbrrnalno-vizualnustranLl,',da se tu moglo javnostupozoravati"posrednoi zaobilaznoprekopovijesnihi kulturnihpriloga,', te daje tako i "nastojao". zatimje o drugoj fazi radau spremnosti(od kraja svibnja 1943.d,oBoLila 1944.godine),kad je Ivo Bogdan presaou Novinski ured, a Mortiglija postao ravnatelji glavni urednik,istakao:"Kad sepogorsa.ju Zivotneprilike, prispjwam u nezavidanekonomskipoloZaj,ovise6io mjesednojpla6i,pripremamse - napustiti uredni5tvo,podnosimi ostavku,ali bez rezultata.MnoZe se i teSko6epolitiekog obiljeZja.Pri tolikom poslujos poveianadrustvenapovudenostima i politidkog odjeka. Na izloZenorn sam mjestu, kao rnunjovod privladirn zamjerke-, nezadovoljstva, prijeteiaupozorenja(...)'u Pi5uii o lukavstvinrapri prevodenjunjenradkihtekstova,Mortigjijaje naveo prirnjer tendencijskog izbora i doslovnog prijevoda ciljeva njihove "Stidostpolitik",zbog deganisu rnoglipokazatinezadovoljstvo, ali su nasli nadina da upozore na takva redakcijskalukavstva,tj. na "prornatranjeiocjenjivanje zbivanjaiskljudivos ltrvatsketodkegledi5tai po potrebido nacionalnogegoizrna, nepovezanosti terneljnihna5ihnastojanjas velikim imperijalistidkimsukobomu svijetu, potrebaintegralnogokupljanjahrvatskihsnagabez obzirana razliditost politidko-socijalnih gledanjai drugog.To je suprotnopolitidko-diplomatskirn i idejnimuputirnai 'Tagesparolama', koji su iz Wilhelmsstrasse danomicebivali dostavljani'na ravnanje'(...)." 3 3 U d b i n or z v j c S d c|.9 5 I - I 9 5 2 ( ? ) ,s r r 5 I 3 4 T M o r t i g i l a u T , i v o t o t : i s(ul ) d b a ) .s r r 5 l

O vanjs okupilaoko (crtadei slid politidkoji u tolikojavnih stranicmapo gledanja,des knjiZevnoj p knjiZevnoj i Zirnmennan Lukas, G. Nr Schneider, Ki - zbog nepisr nadobudnih broj poznatiji jo5 manjibro Su pravo prlg usta5tvui njih (...) prve ntorali svoga protivnika (sl najstroZe opo MiroslavuKrl ukljudivalesu partizanskirnr Kovadevidi d odgovaraosan

(.)uk

relatvino malo - riietkosena

njentadkogpos kritidara,k ton ali prekotogar je, primjerice prevodiocu'L nekim ispu5ta (kao ni u kaza novele,upozor de56eprituZbe loze usta5kog 'Sundanica'1 n

Kulturno naiin pojavan 35

32

'l'

Morrigjrja

,atosevidi iPo statacija,kojom se odnosno orernnosti, i partizani. odBoZi6a1944.na pisaouvodnikePod rutor dlanaka iz adelnih)dlanakao rg fakulteta,koji je )ger,autordlanakao . FranjoIvanidek i rrada,Antun Barac, Jelidi6,te novinarii ( o d 1 9 4 1d. o 1 9 4 5 . elita u znanstvena .ou prvojfazi (1942' rad", da je u novol ne imoi6i,PreSutjeti, moglo tu se da l-r", r i kulturnihPriloga", rnja1943.do BoZi6a , a Mortigiija Postao u prilike,prisPjevam naPustiti se prenam : i te5ko6epotitidkog rnostima i Politidkog privladim zamjerke, a, Moftigjijaje naveo da ciljeva nj ihove tvo,ali su na5linadina atranjei ocjenjivanje egolzma, nacionalnog u sukobom ialistidkim z obzirana razliditost i litidko-diPlomatskim fassedanomicebivali

je o vanjskimsuradnicimasprenmostiMortigjijaje napisao:"spremnoslth pomagace okupilaokt ZS0, ne ukljudujudiu tom broju prevodiocei tehnidke -knjiZevnoj, (crtadei slidne).Nikada dotad u hrvatskomnovinstvui publicistici politidkojiuop6e - nije u jednornlistu,ijoS u malornisjedkuvrellena, suradivalo iolikojavnih radnika,knjiZevnikai publicista,strudnihpisacai umjetnika.Na istim i idejno-kulturnih pojavljivalasu seirnenarazliditihpolitidkihshva6anja stranicma gledanja,eestoii.azito suprotnih,koja takvirn ostaju zablljeLenauna5ojkuJturnoji po lnji2evnoj povijesti po zastupanimidejama i izgradivanim prograrnirtra. tnliz"unoi i umjetni'ekojfizionomiji (Livadi6, Marakovic, Nazor, Begovi6, Zimmerrnann,A. Barac,A. Haler, Gavella,Tresic-Pavidi6,Me5trovi6,Radaus, Lukas,G. Novak, Bene5i6,Fancev,Dobronic, Kombol, Lj. Babi6, Kljakovic, jedino Karamani drugi).Nidija suradnianije odbijenaradi imenapisca, Schneider, poku5a.ia vrijednosti,nezrelih - zbognepismenosti, ili slabeknjiZevneili sadrZa.ine 'politidkihpisaca's pomodnimtezatnaili natruhama(...)'Neznatanje nado6udnih Spremnosti'a brojpoznatijiirknjizevnihimenakoja nisupripadalakrugusuradnrka imali stanoviSta svoga Sa suradnju. na pozivu jos manjibrtj onih Stosene odazvase itucli daleki suradnici', da se oko listaokupljaju'sumnjivi ,u pruul prigovaradi (...). shva6anjirna i njihovim usta5tvu NDH javile su se u Sprentttrtslii pritom stno vrel-nenu u (...) Prve polemike javnu zaititu pred otvorenim denunciranlet.n nloruii svoga suradnikauzeti u i protivnika(sludaj sveudilisnogprof. Dr. Alberta Halera). List .le zaplijenien o pozitivno iznosilo se najstrozeopornenut,jer je objavio dlanak u kojem MlroslavuKrleZi. Reprodukcijeurnjetnidkihdjela,redovnoi sustavnodonasane, ualazeu ukliudivalesu i vrijed'nalikovnaosfvarenjaonih za koje sarnlno? .du*:" Br.' paiiiranrki- redovinta(PostruZnik,Radaus,Para6,Detot]i, Sesti6,Sinraga, ltpozolal'ali' llle su Kad pt'euzimani. kovadevi6idrugi), za ueke su ihonorari odgovaraosatnda vijesti nisutodneili Stoslidno("')' ( ..) U kulturno-knjiZevnorndijelu lista dalo se tnanevrirati,izvana se i suZavaloi - Stoje od posebnogznadenjau radu spredavalo relatvinomalo zacliralo, - rijetko se nametalo.S Taliiancimaje nekovrijeme islo najteZe.Kulturni attache kn-iige,po ocjeni beletristidke uzalui namje slaonovoizaSle njanadkogposlanstva 'fraukofilstvo" se llalll kritidara,k tome,rnaleili nikakvevrijednosti'Prigovaralo ruskihpisaca,a u cijelosti ali prekotogamogloseprelaziti.TeZeje bilo s rrovelama je, primjerice, zaplijenjenzanimljiv i dobar dlanak o Maksirnu Gorkotn kao p;"uodiocu,Lijepe nase' ikako je do toga doslo:nastojanjada bi se naiao izlaz nisu urodila plodotn,tetnakao takva nije se strl.ielapojaviti nekim ispustanjima, (kao ni u kazaiStuizvoditi iajkovskijeve opere!).Kad su iziSledviie-tri poljske ved 'rnalopridekatno'.Na sadrZajnovela novele,upozorenismoda ne nastavljatno, 'odgojne i konstruktivne',posebnosa straneZenske de56epriiuZbebile su da nisu je podigla ttzbunuradi objavljenenovele vrhova do loze uitaskog pokreta,koja 'sundanica'nobelovca IvanaBunina. Kulturno-knjiZevnamblika bila je sustavno,gotovo posvellla,posvecena na5irnpojavanrai pitaniima,iz nadelnihi praktidnihrazloga,-ier.ie to najpnje 35

'l-

M o r t i g i i i a L tT , i v o r o p i s(tttJ d b a ) s, t r 5 l

33

suradnjai zadatakhrvatskogglasila,jer se tako laksemogla otklanjati nepoZeljna odbijati zahtievi".36 misli nije Ti primjeri,a slidnihje mnogo,potvrdujuda se sloboda.iskazivanja dakni u izvjestavanja, mogla ,arrni* sputatini u vrijeme ratnecenzurei dirigiranog "najusta5kijem"listu. 2. NEUE ORDNUNG 'Ijednik jeziku, donose6i Neue ordnung izlazioie t zagrebuna njemadkom propagiranja svrhom sa politidle i kulturne p"riloge i, Njemadke je stanovista. nacionalsocijalizma.Gotovo sve problemetretirao s toga Glavnog Prema vlastima NDH bio je neovisani nije potpadaopod cenzuru ravnateljstvaza promidZbu,ve6je pisaosuvereno,kaZu i svisoka' Ravnatelj i glavni urednik bio je Nijemac HermanPrcjbst' primile Neue Ordning je objavio prve podatkeo mar5aluTitu, Stosu usta5e kao NOB je prikazivala usta5kapromidZba vrlo nepovoljno, navodnL zatojer predvodi, tu borbu ustanaksrbaprotiv Hrvata,aNeie Ordnungieotkrio i tvrdio da istraZiti' bi trebalo eto, pravi Hrvat. Pozadinutoga Karl Peharl, Suradnicilista bili su: d-r.BoZo Sarkanj,dr. Teodor Uzorinac, Marijan Fuis i Hrvoje Macanovi6. 3. KRUGOVAL littu liednik Krugoval izdavala je zagrebadkaRadio-postaja'.-u Y ..sy vaZnijih prikazi izdvedaba, pojedinih objavljivani programi i komentari radio-priredaba,te strudnidlanci. ulogu. tato 3ebio promidZbenoorijentiran,nije imao vaZniju politidku Radio-postaje Glavni i odgovorniuredniktiol" RuOouanLatkovi6, ravnatelj i JerkoSkradi6' do 1943.godine,azatimlvanBalen,buro Teufel,LjeposavPerini6 Stanislav Prpii, Balentovi6,-Jure Ivan se: Kao suradnicitiednikaspominju Krugovalu t su ee56e Feftilio. Dario polonio, Franjo TrUJha,Marko e oule i ing. pisali i novinariiz drugih listova. 4. HRVATSKI RADNIK tjednik Hrvatski radnik,koiim Hrvatski radnidki savezizdavaoiezaradniStvo jeupravljaopredsjednikHRS-aAlojzPednik,akasnijeVjekoslavBlaskov. ^ ' uredni8ke posloveobavljali su Ivan vudeti6 i JureBoroje. 5. GOSPODARSTVO dana, a Kao tjednik za gospodarskapitanja iz|azio je u podetku svakoga kasnijetjedno. Ravnateljiglavniurednikdolg43'godinebiojeing.VladimirBo2i6,a kasnijeMilivoj Huber. Marija Kao stalniji suradnici,spominju se: Vladimir Trkalj, Rude Stagljar, Klandi6, Valent Orb.an, Zlatko Sertii, Vinko Sirovica, iomislatn Mikuli6, i drugi' AleksandarJeladi6,Rudolf Josi6,Daut DeZman,zvonimir cadkovi6 -56 36 T Mortig,,ijau Zivotopisu(tJdba),str 55

34

Jugos Ivice

(

l ravna nikak I

glasil zatim BlaZi

1 seljac ( Seljai Oznin pozdr

5

I preds dr. Fr: Bla5k

9 .I

1942.

c Ujevii I

Z Hrvats gaiA novlna L avijati poseb Z i namj

:ljna suradnjai vanjamislinije avanja,6akni u

:ziku,donose6i propagiranja riSta. nzuruGlavnog

primile r usta5e ivalaNOB kao rorbupredvodi, lc, Karl Peharl,

,aulistusu rikazi vaZnijih iku ulogu. lj Radio-postaje : i JerkoSkradi6. Prpi6,Stanislav su u Krugovalu

rkiradnik,koiim r Blaikov.

svakogadana, a ladimir BoLit, a Stagljar,Marija Valent Klandi6, rvi6i drugi.

Taj je list, zapravo, bio nastavakJugoslavenskogLtoyda iz Kraljevine Jugoslavije,koji je tretirao gospodarskai financijska pitanja, a bio je vlasnistvo Ivice Malnara,kojeg su Nijemci u podetkurata internirali u Graz. 6. NEDJELJNE VIJESTI List Sto ga je pokrenulo Hrvatsko novinarsko drustvo, jer Glavno ravnateljstvo za promidbunije pristalona "nedjeljnimir", tj. da nedjeljom ne izlaze nikakvenovine,kako su predlagalidak i profesionalninovinari. Nedjeline viiesti bile su informativnog karaktera i ujedno kao sindikalno glasilonovinara.U podetkusu se urednidkeekipe izmjenjivalesvakenedjelje,a zatimje postavljenastalna redakcija.Urednici su bili Ivo Mrakovdi6 i Josip BlaLina. 7. SELJACKO OGNJISTE 1j ednik s elj aiko ognj ii te, koj i je nastavakRadi6evaDo nta, bioje namijenjen seljacimai seljadkirnpitanjirna. Glavni urednikbio je JankoTorti6,nekadasnjiglavni urednikglasilaHSS-a seljaiki dom. Tortic je bio novinar i poslanik, a 1941.godine, kako se navodi u ozninu/Udbinu izvje56u, pristupio je ustaskom pokretu i organizirao slanje pozdravnihbrzojavaHSS-as terenaAnti Paveli6u. B. HRVATSK4 GRUDA Izlazio je kao tjedni dasopisu Kraljevini Jugoslaviji,a u vrijeme NDH predstavnikkonzorcijai odgovorniurednikbio je Antun Jedvaj.Suradnicisu bili: dr. Franjo Deak, dr. Euro Kumidi6, dr. Mirko Kosuti6,JosipFrajti6 i vjekoslav Blaikov. 9. PREPOROD Tjednik za kulturna,gospodarska i politidkapitanja,koji sepojaviou podetku 1942.na hrvatskomi talijanskomjeziku. odgovorni urednik bio je Dragan TeLak,a suradniciAnte Dabinovii, Tin Ujevi6,VladislavKuian idrugi. ]0. HRVATSKA KNLA Zrakoplovni promidbeni odsjek ZrakoplovsfvaNDH izdavaoje tjednik Ht'vatskakrila,kojegje uredivaozrakoplovnibojnik Mario Petrovi6.Urealivalisu ga i Alfons vedelik, Franjovuk, p'rofesorAleksandarMuLini6,Borivoj Svajeri novinarDragutinNovakovi6. U listu su objavljivanistrudnidlancio razvojuzrakoplovsfva, o Zivotu i radu avijatidara,o borbi avijatidarau domovini i na istodnombojistu. Imao je i svoje posebnefotografe- Marijanovi6ai Petaka. Zrakoplovni promidbeniodsjekizdavaoje i list Zrakoplovac,slidnogsadrZaja i namjene.

35

1]. KATOLICK] LIST list izlazio je i u Kralievini Tjednik zagrebadkenadbiskupije Katoliiki urednikbio je dr. JankoPeni6,a Jugoslaviji.za vrijemeNDH glavni itdgovorni izJavadkivlasnik Zagrebaikanadbiskupija' 12. |,IEDJELJA

prosvjetuNediel.iaizlazio je i u Tjednik za katolidki rad, drustveni Zivot i bilo je Veliko kriZarskobratstvoiz Kraljevini Jugoslaviji.Vlasnii i izdavadlista Zagreba. Nekovrijemepredstavniklistabiojedr.FeliksNiedzielski,zatimdr.Lav Znidar5i6. Adamovi6,zatirn dr' Ante Odgovorni urednik bio je neko vrijeme Matija Jerkovi dr. Mladen Gligo' ]3. HRVAT.SKA,STRAZA je, i bio vlasnik, konzorcl.l List za katolidki dom Hrvatska straict izdavao ..HrvatskastraLa".oogouorniurednicibili su StjepanHrastovec,Luka Brajnovi6i Antun Brajkovic.

Polumje

Polumj ulogu.Spom

]. USTA

Glasilot polumjesed dlanci ustaS Stardeviiai d reportaZevojr Nije bilc na raspolaga Ravnate student, koji Bubanii, Fra Stalnisr Ivan Or5ani6 Zlatko Milko

2. USTA

Tojez objavljivanis Kararnarko.

3. VELE

Glasilor o usta5komp Glavniu Tepe5. Izi5loje

4. HRVI

Vojni rr Nekolikoje p i Borac, odkt Cijelovr urednika izrn zarnijenioMr listopada19 Marijan Ebne kojegje otad Kao pril

36

je i u Kraljevini dr. JankoPeni6,a

Polumjeseinici - ideologi a i vojska Polumjesednici koji su izraziriza vrijemeNDH kao da su imari specifidnu ulogu.SpominjemosljedeieI istove:

elja izlazioje i u Zarskobratstvoiz

1. USTASA I (GUS_a)Ustaia izlazioje u podetkukao

ff iHH'jjx xl:11' i::i:T: ;T"f;[

;ki, zatim dr. Lav (,, zatim dr. Ante

rlasnik,konzorcij , LukaBrajnovi6i

srrahote zabtuda, reportaL.evojnih reportera i ostari ""0,:i:[?;frl,fl,l;#etica Nije bilo rubrika,negosu objavijivani rnaterijali

koji su redakcijitrenutnobili na raspolaganju. Ravnatelilistabioje Mijo Bzik, a uredniStvo su sadinjavali:Stanislavpolonio, student, koji je uglavnom pisao ideoroiko-politidke irvodnike, zatim Franjo Bubanii, FranjoTrbuhai Aleksanda,i.ibrant. Stalni suradnicib.ilisu: Mirivoj Karamarko, stoZernikSveudilisnogstoZera, Ivan orsani6,JurePrpii, Glsa.pejnovi6,povjerenik GUS-a,Ivo Barentovii,prof. zlatko Milkovi6, Emir Medvedovl6,dr. Matija perak, z.Tanodeidrusi. 2. USTASKAMLADEZ To je zapravo prirog ristu ustaia posveien iskljudivo ustaskoj mradeZi:

l}nffi::su

ugtavnorn poriridko-ideoroski napisi.Gravniurednikbiole Mirivoj

3. VELEBIT Glasiloustaske vojniceu kojemsuobjavrjivani ideoroiko-promidZbeni napisi o ustaskom pokretui o borbarna ustaskih idomobranskih jedinicaprotivNov_a. Glavniurednikbioje prof.Markoiovii, zatimvirim peroS i satnikDragan Tepe5. IziSloje svegasedambrojeva. 4. HRVATSKI DOMOBRAN vojni rnjesetnik Hrvatski domobran izrazioje kasnije kao polumjesednik. Nekoliko je putamijenjao ime: do 1942. izraziojepod nazivomHrvatski domobran i Borac, od kraja 1942.kao vojnik,a od ristopad a 1944.kaoHrvatski vojrik. Cijelo vrijeme izlaLenjaprodelnik listabioje DorninikBurnber,a na duZnosti urednika izrnijeniri su se: dr. Fedor cicak, dlmobran, ko;"g;" krajem 1941. zamijenio Milan Leskola!,-1jesa od Iipnja r943. Stanisra"v"poronio, njega od listopada1943. porudnik Mirko ceroua", njega od studenogar943. porudnik Marijan Ebner,a od sijednjado travnja te+s. ponovoj" ur"dnTkMirko cerovac, kojeg_jeotadao kraja ratazarnijenioJtsip Katalini6. Kao prilog toga lista, izlazioje mjesednikprosvietnik.

JI

Zivotu vojske i o U oba lista objavljivani su napisi o kulturno-zabavnom ostalimvojnim pitanjima. 5. POKRET PolumjesednikPokret bio je narnijenjenlikovnoj umjetnosti,a podeoje izlazitiu travnju 1942.godine.Glavni iodgovorniurednikbio je StjepanTomidi6, a nakonnjegaBrankoOZegovi6.Izdavadivlasnik listabilaje "Evropanaklada".

Mjeseinici - razliiita zanimanja Mjesednicisu okupljali publicistei sveudili5nuinteligenciju,ali i ostalekoji su bili skloni pisanju rasprava, studija, eseja, znanstvenijih prlkaza, ve6ih, zaokruZenijihi probranijihtekstova,namijenjenihintelektualnojvrhu5ci.Desetih je bilo vode6ih: 1. HRVATSKAREVIJA Kao mjesednik za kulturno-politidka pitanja, Hrvatska revija izlaztla je u vrijeme KraljevineJugoslavije,u izdanju"Matice hrvatske".Urednikje bio BlaZ dasopisza knjiZevnost,umjetnosti kulturu, u Juri5ii. Tadaje to bio reprezentativan knjiZevnici,medu kojima M. KrleZa,V. gotovo hrvatski svi kojem su suradivali Nazor, I.G. Kovadii, Duro Vilovi6, Vtadimir Vlaisavljevi6,A- Cesarec,dr. M. J. Senoa,S. Simi6,dr. Ivo Hergeii6,dr. B. Ivaki6,L. Zimbrek,Lj. Babi6-Dalski, Pasari6,B. Lovri6. Hrvatskureviju kreiralaje "Matica hrvatska",kao njen vlasnik od 1928.Do 1929.,kad je ugovorom pre5lau vlasnostdr.BlaLa Juri5i6a,kojije i uredivao dasopis,tiskaju6iga u tiskari"Narodnenovine" u 1650primjeraka.Zanimljivoje da je "Matica hrvatska",kao polog zaizlaLenjeRevije,uplatila 300.000tada5njih dinara, obvezuju6i ugovorom vlasnika, izdavadai odgovornog urednika BlaZa izlaZenjeRevijei eventualnideficit pokriti iz Juri5iiada 6e osiguratipetogodi5nje je todka ugovorakojom se,u sludajuda u Reviii toga pologa.Isto tako zanirnljiva bude objavljentekst koji bi mogao na5tetiti"Matidinu" ugledu ili ugroziti njen gospodarskiinteres(eventualnimprotestitnasa strane),skidala odgovornosts "Matice hrvatske". Dr. BlaZ Juri5i6rodenje 1891.u Vrgadi na istoimenomotoku kraj Biograda Prve n/m, srednjuSkoluzavr5ioje u Zadru,fakultetuZagrebu,gdjeje bio prof-esor je Politidko-partijski prava i filozof,rje. realnegimnazije,a promoviran za doktora nije bio opredijeljen,nitije Hrvatskarevija tada objavljivaladlankeo politici u Kraljevini Jugoslavijiio vanjskojpolitici, osobitone od 1928.godine.U njoj su Milan Ka5anin,Novak suradivalii knjiZevnicisrpskenarodnosti:Jovan^_KrSi6, Jovanovi6." Sirni6,Vlado Vlaisavljevii i Slobodan ured) br 12679lll Prs 1930 od 8 srpnla 1930 37 Dokument Uprave policrje zagradZagreb (Preds.jednrdki glasi: "Prerlmet:Tiskopis Hrvatska revlu z.apljena"(pohranjenu HDA-u, Savskabanovinabr 20612lll Pov , k u t r j a b r 1 5 2 ) ; d o k u m e n t O d e l j e n j a z a d r Z a v n u z a 5 t i t u M U P - a K r a l j e v i n e J u g o s l abvrr j2e5P6o9v1 / 1 9 3 9o d

38

U vri smijenjen osobni tajr hrvatske" i Mark, PoloZioje 1 9 4 1 .p o d podetkusv Nako dr. Branko od istaknu ZaNI profesori F Antun Dab Nakor knjiZevnik s uredivan

2. HR Smot koji su sm mezimiciI U ratu 2. kolovo novinarstv podetku s

(r941.-r9

inozemstv U ure stalno su s StankoVitl Ravna Zagreba, at 3. MA

U skl< kojima su c

23 srpnja "ignorira S Zagreb br separatisti suraclujui S 38 Dokume 4'1203138c rasturanje" policija" u I g o d i n ei n i k 39 lvo Omr

rotu vojske i o

sti, a podeoje depanTomidi6, ropanaklada".

ali i ostalekoji prtkaza, ve6ih, 'rhu5ci. Desetih

ija izlazilaje u dnikje bio BIaZ tnostikulturu,u a M. KrleZa,V. dr. M. Cesarec, J. Babi6-Dalski, nik od 1928.Do rji je i uredivao :a.Zanimljivoje 00.000tada5njih urednikaBlaZa deficitpokriti iz udajuda u Reviii ili ugrozitinjen a odgovornosts ku kraj Biograda rio profesorPrve olitidko-partijski ankeo politici u ;odine.U njoj su Ka5anin,Novak 930 od 8 srpnja1930 v i n a b r2 0 6 1 2 / lPl o v , ) o vb r 2 5 6 9 1 / 1 9 o 3d 9

u vrijeme NDH i dalje je izlazila Hrvatska revija, ali je BlaL Jurisii bio smijenjen,a za glavnog urednika postavljenje mladi knjiZevnik Marko iovi6, osobnitajnik Mile Budaka,knjiZevnikakojije prije 1941.bio odbornik "Matice hrvatske"idijije romanOgnjiite bio zabranjen4. srpnja1938.38 MarkoCovi6 roclenje 4. prosinca1915.u Subotici,ali senastaniou Zagrebu. PoloZioje ispitzrelostiiupisao studij filozofrje,ali se kao apsolvent12.prosinca 1941.podeo baviti novinarstvom i za NDH radio je u Hrvatskom narodu, te u podetkusvibnja1945.emigriraou inozemsfvo. Nakon covi6a, jos zaNDH, postavljenje zaglavnogurednikaHrvatskerevije dr. BrankoLivadii, pa olinko Delorko,a 1945.Tijas Mortigjija. U urednistvusu, od istaknutijih,bili Ivan Ivankovii i VladislavKu5an. ZaNDH najde56esuu Hrvatskojreviji suradivalidr. ErnestBauer,sveudili5ni profesoriFilip Lukas, Antun Barac, StjepanPataki, Marko Fotez,Isrned Zunic, AntunDabinovi6,Ljubo Karaman,te mnogi kulturniradnici i intelektualci. Nakon Drugoga svjetskog rata Hrvatsku reviju je u emigraciji uredivao knjiZevnikVinko Nikoli6, koj i seu podetkurata1991.vratiou domovinui nastavio s uredivanjemtoga tradicijski hrvatskogaknjiZevnoglista. 2. HRVATSKA SMOTRA Srnotra5isu takoderza KraljevineJugoslavijeimali svoj list Hrvatskasmotra, koji su smatrali ravnopravnim(po suradnicimai kvaliteti tekstova) "Matidinoj" mezimiciHrvatskoj revij i. U ratu I94l .- I 945. (za NDH) ravnateljlista bio je dr. Franjo Dujmovid, roden 2. kolovoza 1904. u Oriovcu (Slavonija), diplomirani pravnik, koji se novinarstvompodeo baviti 1926.,a za NDH radio je i u Novoj Hrvatskoj, E t podetku svibnja 1945. emigrirao. Glavni urednik za cijelo vrijeme rata (1941.-1945.)bio je prof. Ivan oriani6, koji je 1945. takoder emigrirao u inozernstvo i nastavios novinarstvom. u uredivadkomodboru bili su stipe Mosner,Duro Teufel i Mato Niksii, a stalno su suradivali dr. vtadimir Zidovec, dr. Lovro Kati6, Radovan Latkovi6, StankoVitkovii i drugi. Ravnateljem Hrvatske smolre ^bio je i izdava(, i pisac Ivo omrd,anin iz Zagreba.autorknjige HrvatskaI942'" . 3. MODELAR I JEDMLICAR U sklopu zrakoplovstvaNDH izlazili su mjesedniciModelar i Jedriliiar, u kojirna su objavljivani uglavnom strudninapisi s tih podrudjaljudskog zanimanja. 23 srpnja 1930 glasi: "Prednret: Hrvalska revija kao separatistidko-knjiZevni list" (navedenoje da " i g n o r i r aS r b i i u i J u g o s l a v ' j u "a , . u l i s t u s u , e t o , s u r a d i v a l i S r b i ) : d o k u m e n tU p r a v e p o l i c i j e z a g r a d Zagreb bt 15051/Prs 1930 od 8 lrstopada 1930 glasi. "Prednret'. Hrvatska revija kao separatistidko-knjiZevni dasopis"(odgovorenoje Beograduda taj list nije separatistidki,jer da u njemu suradujur Srbi) 38 Dokument Odeljka za drZavnu zaititu Kraljevske banke uprave Savske banovine Pov II -DZ Br 47203138 od 14 studenoga1938 glasi: "Predmet. Zabranjeneknjige Ognjiite od dr Mile Budaka rasturanje",poslano"svim sreskimnadelrricima, predstojnicimagradskihpolicija i komesarupogranidnih p o l i c r j a " u K r a l j e v i n i . l u g o s l a v i . iTi a j e z a b r a n a u b r z o s k i n u t a a d r u g a j e u s l i j e d i l a p o s l i j e s v i b n j a l g 4 5 g o d i n ei n i k a dn i j e s k i n u t a 39 Ivo Omrdanin Hrvatska l9l2 ,Zagreb, vlastito izdanje,str 434

39

Ure
Ideali

Tim moZese s kvaliteti i vrednujen najmanje razliditos osobitona sere6ida r sveudiliS je u pitanj redakcija Tu pr se pretpos ofvorile ka drukdija < vidicima,i doprinos,i U skl poduditi i tehniku i t koji su pril Odjer "poziv tren naredaba,I idealistim upropastil

llrvalska krile i

lo vrijeme rata

pitanja,bio je rnuje dojeseni

:icaizlazioje u io za strudnei opisje uredivao INCROATIEN r,aunjemusu brtu). Urednici rard Wegmann, rislavPintarii i

na hrvatskom, Itenu kojem su 'iziralaNDH,te en je uredivao vi6, dr. Franjo

Idealisti s kapitalnim temama Tim navodenjemnajosnovnijihpodatakao ristovimai dasopisima NDH ne moZesestedipotpunaslikao njihovojul kvaliteti i (ne)razvijenostisuradnje,jer vrednujemo,odredimo njihovo znaden najmanjeda ih usporeilujemos danain razliditost masmedijskog komuniciranjai u ratnim uvjetima,te na skolskuspremui osobitona (ne)osposobljenost urednika i suradnikaza novinarskuprof'esiju.MoZe sere6ida nikad u hrvatskojpovijesti nije u novinamasuradivalo vi5e znan'stvenika, sveudilisnih profesorai akademika,vise fakultetskiobrazovanihljudi. oni su, kad je u pitanjunovinarstvo, uvijekbili oprezni,a194r.-lg45.masovno su sepojaviliu redakcijamai stavili im na raspolaganjesvoje znanje. Tu pojavu,koja senije ponovirani do danas,nitko n1e pokusao objasliti, ari sepretpostavljada su se pred Hrvatirnaodjednom,stjecajem svjetskih(ne)prilika, otvorilekapitalnetemeo slobodi,suverenosti, ,u-oriulnorti, idJologijiioiu.;" oiru drukdija od one iz Austro-Ugarskeili Kraljevine lugoslavije,-o euiopskin-, vidicima,katolidkommoralu,novoj obitelji i svemustoj! podrazumijevalo velik doprinos,Zivotnikorak,sudbinuo kojoj se dotadsarnosaniariro. U skloputogana sudbinskuscenuodjednomsu doslii oni kojeje trebalotek poduditii osposobitiza nove zada6e,koji su izluga i gaja stali pred suvremenu tehnikui tehnologiju(makar i ratnu)ili s pasnjakau stroj, neskolovani, "olnieti koji su prihvatili zadacukojoj nisu bili dorasli. odjednom se otvorilo more potreba,i intektuarcisu, vjeruje se, razumjeri "poz\vtrenutka"(koji sveuznosi)irionu goremukoridinuupltu, p.iopdenja,ograsa, naredaba, proglasa,zdravica,protokolarnihvijesti, mitinga iii'panoa junacima s idealistima,a drugi su sve to proigrali,krivo usmjerili,karijeristidki iskoristili i upropastilicijeli nara5tajiz tadainjihjavnih mediia.

ije uspostavom ist Ministarstva uredniciMato i suprofesoridr. rvac,dr. Stjepan

lmu su tretirana Danimir-Zorko

4l

*tilnrln;

Plia4na ! gorovu

F E-f,nTn-ffiffi. Diinitx f.tseeovie nssliednik'vEleodmirql

*,\.i:il.r.,3I" .111.':;,':; il'':,' ro3 l-r"i..l l.r.,t ",,,1;"*ll i#;; '." t,'il;.i,":ri# !"

aq"i-lJ*ffi le l$3t tuibe

F_

-iil'i" ii, ifi.-*t,,;-,"'.**t

;Liii..il;**"* gEntral

s!"AAU

Alekt4dg e B&i

Pulu.tq

je 1945.,dakle List Novine,kojije izdavalaNovinarskanaklada,objavio 2. svibnja priie raspadaNDH, daje poginuoAdolf Hitler

CIENA 6O KUHI

Tisak

rLH&. ,44

"provinciji"

(iupumu) ^"'j*,j'til.fj1J,.ill

:,1*,:+,*+*; . r,a:.icr.

: l',:=lll ;.:l:';'l'"nl: *?l;*.*"*1"

TLANU IJ$KI} eral Atlktadd e 8si

Puluie

ibnja1945.,dakle

Ostaje '

' t,':r ' .f - i t

+

''fil

9qllaflfit

plEInFa

t,i;

- - {

-/fu

Poirdlni 6rDf Run; iP

'rqto"D

oRESlar!0

|

cf{nrar

!tBDilJA$lNI

f0aIarFtrl

41 l&r0l)

| lJaJa

{illfif,tl({ lls

DBZOOLnitt

.tsrltxl

Otl6L, icholo

Er'fix

lt

ll'tr

({'rr

*

w nrl

lE

t 1-r!!

3!:J

r&dFlsdJ & I Aril{! r{!( D!n( n \i *){ t,S a6q h |{ r!{ SA (Ea zn 1 r{t*. :N TdN.

Gndlnd

l

XXI

:,..:Xefki: kodffiiksrulia sguietski uuhitci

U sk prornidbe lspostava F veliki Zup voditelja i lokalnihlir Agen vanjskopo Kako navodino

Ostjek:

Jedan sbrui i nslnl{irtua*fia u[kulnnakod'trrlrasiin,rattiln sltuFilra,|rlinishiln iesoyielski - l{rvarsniufiil$Iu$a$akrdtnssilraizlazioi ne - t{astarrlia$f;r:ernalftipritiiakkod $sllilna hodilase retLruhorhirtrrertrlrraJ,r iiGl{!dslrs!od6Aslcbs.iSvie;lt?.{lltll}\r:I,1tr.)zi!.rjt\ir1{11-0xir;.r,.,,i,rr,.,r1-'r\: .., lit ..lGa:rtoiurI .,-. lii_lvrpollE st'.ldl}d $o tslait$ierqruood Kri?oxllognrrM.1(li!u!0vedt$i{r ila.ai1? l1ljil rjet0tlilr rlrrrrtrlrni,tJt.rtr'.alie, L1}ar*8c. t.irr'!q-utllf{Jelr, ,cuoalislk'$nssxilrafta:vils!{${{}kebarb.;la:aji}{rrltr,0!0til(($o;rr_rrc ltqltle(Litrrls, !)^rileransl$ | l.rsln dlv:1i.iD Pd esF' ... iiz{otrto-I'tutts 1'odniJl{on' s(ocr"li p{rniKtlb ieu g€ilenls U.rn{cilhtr. Sclrilruer: rr

vlad€

f azgovoru

.ea se-llocinra

'itatB: 1,7t4 oudtslJdn{ lFi{j i555 lapovd, brojnD
lsn navaljtvala. jdlte.

116r.!r$dld Gqf,ls 1k* rkrnrc !, ,1 iB4 lrrl4l Irrd{ldtrll drturdr al:d6 {r.:'!ri! ln6f\!. )lA!iijd riil q leg.rv tr.(rLlsr,lfil4edj\[-:, .{ du}lnila$! dll

r.ltr,io i.nr.

1l il/r

da bl jo oslob:

ir ol llrnaisl.rc lu:uu i trDfiirl+n ie l*lnn i/lr\:, lreri iltt lrlote r !rrd{}r .\rtrni'rr ta.i I;r;rr, nrLer jr0 rr rr.arrqri !v. \':,: 'rr\'r i.r :) l. jkl lre.lr1r, rx{; \;.!: Itq, r da d'!!rijakJl nd tonr riJ4 n,r' 1r:r.jr,

!,r

vlasti.On. osnovaoo: /rsta bili s Osijeku,kc SdepanHe NDH, pa S Donjem Vr (suradnikI Ye6 z zauzvratp Clavni ure vec 1942.c .ie Udba trz Veliacinial 1 9 2 6 k, o j i novinarsk r.rov inarsfv Hrttal,

llJLr.rr!q

usta5kistoi s funkcijeI kolovoza 1 akademiju poloZajugl List unutra5njo dopisnicili

,t/\

,

t

ustaJetabu-tema o novinarima

h

r.tM dle I rcon! L X i.{@(q a ld rra e .

o

!i

Rcd:

--T-ardr,t"rxi-

Agencija "Croatia" opskrbljivala je listove u provinciji (Zupama) vanjskopolitidkim i unutra5njopolitidkim vij estima. Kako je taj tisak nastajao,razvijao se i propao, pokazatie primjeri koje navodimo.

lr

000ffa 8ryrc

jelskiohrui i s$ln" ltsd tassinn ilosasa sllilro hwhnr$ { ?qdrfl1ltr opolla 6trlcrlb !u o!u!ral'la, blYrskq &t{ire-prtlf i r n4llfurhfflkG odnr4nct! dlY:rijs repB*o !!tg. Fd dlivord {46{tnli slrnicti! *seca nlerr td rcoEBl! I,.iDdenbqi]}&cttu l-i ll:ellN I }tr.Bi[{d ury t9IJ, I r5, rejielq t?,11, r li I elrrrill,ilsrr r &lalo,u o!{ii" pekrir'* P}' ,!ls b{lji{eFho

r:ig",il': Jf,'*, ::bj'llt'..., o: l.15i oliropl]6nJ Iois lopoer, brsjno drufb ttu. o!t5l€ rdlos F€!(qbE los, DrtiJpe lo piei!;ll6 rono Ed nepdi.lol.lrkih iti. ovi, Io rrdno oru.iia luukr l€ nr u4!r5!q irYrrlsg uoie{{ yF ron'rfi laLih P6tri$ tRrbidll aih Irrl{slova. pod.ltlcrapidnq ad I I ar Il a u.polkYliora le on odblJanir l6ltekih n;. prqluaapad6iF rte{rtlh oYdo rvdg i lPdrcm {or nlF! sd.6r6Dom loios niakom borbaooB 5kunl" r, Loja lo Frodtls do bol;' DhloDllenlh Fcl| olbi, td'e avalllytl", da bt l6 oslobrtiuo r{ tltoenskos t,: . lrndtnl$r te bCrn 1r!u\in, Irort. r {.!dont li$rnhu l{t nalor lh t{ aJJotqM!v. Q)i i rre.i;lr,rr{ii 1;rtlirrd'r lr4s da dls.ijrdl nrl kxri triic n',^ r!rJto (d l,iEsd.{?i" € r r ! a b 4 i i { ! us $ r u u l ' r ) lol lrrara, ta t(d tsr(dlll S tO{nclj u:rlldso u)rn r. r$e olldnlrr iajln rirunnt todForo0 4lhblJiail hsla Prl r L ullrerd 3t sorrebuh skld!h !ot& U 0vno, s Drrru.)i! rxr). o(llitrtYilr Fnrr.r!{he l1 pl_enadlvtrla lod ziFori{dsifr ,cnepla-lttganll, hrrurz rrt rlDo od llma ntproduJo u vlm borbrd. naE F{pEdal

Osijek:jedine privatne novine Jedanod najjadihprovincijskihlistova bio je osjedkiHrvatski /rsr, koji je izlazioi nekolikogodinaprije rata,te destobio pod udarompolitidko-policijske vlasti.On je bio vlasni5tvodionidkogdru5tvaStoga je zal
45

novinar od 1932 DraganBubli6,roden4. studenoga1895.u Garesnici,student filozofrje,novinarod 1914,u inozemstvuod 1945;viktor (Dragutina)Sonnenfeld, roden 22. sijednja 1902. u Petrijevcima,nastanjenu osijeku, srednjoikolac, novinar od 1934. godine; Rikard Hafner, roden 2. oZujka 1891. u osijeku, gimnazijalac,novinarod 1911,koji je za KraljevineJugoslavijebio destona listi osumnjidenihili optuZenih;Mirko Kajdi, roden29. kolovoza 1920.u osiieku, girnnazijalac. novinarod 1941,urednikrubrike"sirorn Slavonije".ve6ina ih je poslije 1945.ostalau Osijeku.Iz Vukovarase kao povremenisuradnikHrvatskog lista javljaoi Luka Puljiz,novinarod 1935.,a iz DakovaAsandaji6. U Osijekuje, kao organnjemadkemanjine,izlaziolistArenareicht,kojemje glavni i odgovomi urednik bio Nikolaus Stotzer, koji je 1945. pobjegao u inozemstvo.U listu su suradivaliSchram,BranimirAldgajeri drugi. Kao organ njemadkevojske, u osileku je izlazio i list Gias istine, koji je uredivaoStjepanFrauenheim,kojije strijeljannakon8. svibnja 1945.godine.

Bj elovar : novinari strij elj ani u Bjelovaru je za NDH izlazio tjednik Bilogora, koji je uredivao tadasnji logornik DomagojRuZii, a dlanoviredakcijei stalnisuradnicibili su prof. Julije Makanac(strijeljannakon8. svibnja1945.),IvanSestak(strijeljannakon8. svibnja 1945.),Kavuri6 (strijeljan nakon 8. svibnja 1945., navodnozato Sto je bio i pobodnik stoZernika),Vjekoslav Kirin (strijeljannakon 8. svibnja 1945. kao navodnilogornik),uditelj Trezi(,N. (strijeljannakon8. svinja 1945.)iMijo Hans (strijeljannakon8. svibnja 1945.).

Varaidin: glasilo za Zagorje JoS u vrijeme Kraljevine Jugoslavije u VaraZdinu je izlazllo Hrvatsko jedinstvo, u ratu glasilo za veliku lupu zagorje, u kojem su obradivanapolitidka, gospodarskai kulturna pitanja. Na mjestu glavnoga i odgovornog urednika izmijenilo se nekoliko osoba:Mirko Sladojevi6,stanko Paikvan,Josip Kolibas, Josip Belosevi6 (strijeljannakon 8. svibnja 1945.)i vinko \upti(,. od travnja 1942.,osim odgovornogurednika,postojaoje i ureclivad,i to prvo Josipvrandi6, a zatimJosipBeloSevic.

Sisak: Hrvatske novine Od 1941.do svibnja 1945.izlazioje u SiskutjednikHrvatskenovine.Glavni urednik bio je prof. KonstantinVolinski, porijeklomRus, bjelogardejac, koji je nakon8. svibnja1945.umro u logoru.Politidkedlankeu tom listu redovitoje pisao Ivan Petridevi6,tada5njidirektorgimnazije,kojije navodnopoginuo1945.godine. clanke o radu usta5kihorganizacijapisao je iuredivao logornik Roko Faget.

46

Karlot

od1

izlazio i z toga lista suradnici (strijeljan (strijeljan Hmc obustavlj Usta kojem je 1 Slavo Kru je tad bio Godi nekolikot

Petrinj

Cijel glasilovel KriZanii, r kao frankc kojem je c toga uredi Solde list Bosne, ko pomilovan Crikvenic Srnak, ust kraja rata, UHr Sulentii, p kasnijei s i drugi.

Dubrot,

U prr dnevnik rl Berkovi6i je izlaziodr listabilaje

student areSnici, ina)Sonnenfeld, , srednjoikolac, 391.u Osijeku, biodestona listi 920. u Osijeku, e". Ve6inaih je adnrkHrvatskog i6. veicht, kojemje 45. pobjegaou tgl.

as istine,koji je 945.godine.

rredivaotada5nji ili su prof. Julije Lnakon8. svibnja rato 5to je bio i ,ibnja 1945.kao )45.)i Mijo Hans

zlazilo Hrvatsko rdivanapolitidka, vornog urednika Ln,JosipKoliba5, rpdic. Od travnja o JosipVrandii,a

:kenovine.Glavni ogardejac,koji je u redovitoje pisao nuo1945.godine. RokoFaget.

Karlovac: Hrvatska sloboda Od travnja 1941. u Karlovcu je izlazio tjednik Hrvatskctsloboda, koji je izlazio i za Kraljevine Jugoslavije,ali pod naslovomSloboda.Vlasnik i urednik togalista bio je dr. Feliks Zidovec(strijeljannakon 8. svibnja 1945.),a glavni suradnicidr. Ante Niksi6, tada5njiveliki Zupan,Ante Butkovi6, AleksandarSanti6 (strijeljannakon 8. svibnja 1945.),studentiRatko i PavleDemut, te zlatko Fogeti6 (strijeljannakon8. svibnja 1945.),kojije pisaoreportaLeiztvornica. Hrvatska sloboda izlazila je samo tri mjeseca,jer je zbog nale tiral.e obustavljenonj eno tiskanje. Usta5ki promidbeni ured u Karlovcu pokrenuoje 1944. tjednik Pokuplje, kojemje glavni urednik bio dr. Zvonimir zudenigo,a njegov zamjenik i korektor SlavoKruZii. Stalnosu u listu suradivaliZlatko Fogetii i prof. FranjoNikii6, koji je tad bio SefPromidbenogureda. Godine 1943. poku5anoje izdavanje lista Domovina i svijet, ali je nakon nekolikotjedanai on bio obustavljen- zbogmale tiraLe.

Petrinj a: Hrvatska zemlja Cijelo vrijeme rata(1941.-1945.)izlazioje u Petrinji dednik Hrvatskazemlja, glasilovelikeZupeGora.Glavni i odgovorniurednicibili su:od 1942.prof. Kamilo Krilanic, roden 8. travnja 1908.u Petrinji, koji se i u Kraljevini Jugoslaviji isticao kao frankovac.Polovinon 1943,kad je kao porudnik pozvan u domobranstvo,u kojemje ostaodo kraja rata, zamijenioga je sveienik Nikola Soldo, koji je zbog toga uredivanjabio 1945.osudenna l6 godina zatvoras prisilnim radom. Nakon Solde list su uredivali: vojni sveienik Josip Vukeli6, pukovnik, doseljenikiz Bosne,koji je nakon 8. svibnja 1945.bio osudenna smrt strijeljanjem,ali je pomilovanna doZivotnurobiju, zatim puiten na slobodu,pa je nastavioZivot u Crikvenici;Ivan Bani6,usta5kidasnik;JosipHolup,uditelj,usta5kiporudnik;Faco Srnak,ustaSkilogornik u Petrinji,koji je na duZnostiglavnogurednikaostaodo kraja rata,kad je strijeljan. U Hrvatskoj zemlji suradivali su uditeljica Ivana Roki6, uditeljica Stefica .. Sulentid,podnarednikSime Vitkovii, autor raznih dlanakao borbama u Bosni, kasnijei s istodnogboji5ta,pa profesorica KarmelaDujmi6,vojni lijednikN. Sari6i drugi.

Dubrovnik: elaborat o Hrvatskoj U proljeie 1944. poteo je u Dubrovniku izlaziti informativno-politidki dnevnik Hrvatska, dije su izlaLenje organizirali novinari Jakov Mizler, Boris Berkovi6 i DragutinTuk, koji su zbog togaizzagrebadoputovaliu Dubrovnik.List jeizlazio do listopada1944.,asuradnike je imaou cijeloj Dalmaciji.Glavnazadafa je listabila da organiziranarodu borbi protivNoP-a, stoje i razumljivoako sezna

i1

daje HrvalskabllavlasniStvo nakladnogzavodaizZagrebai daje svaki UstaSkoga broj, prije izlaskau javnost, morao pro6i njemadkucenzuru. Cijelo vrijeme glavni urednik Hrvatske bio je Boris Berkovi6, roden 7. kolovoza 1920. u Zagrebu, nastanjenu Vinkovcima, student prava, koji se novinarsfvompodeobaviti od 1939.,azaNDH je radio u Hrvatskomnarodu.Ostali dlanoviredakcijebili su Jakov Mizler, DragutinTuk (strijeljannakon 8. svibnja 1945.), Slavko Svoboda(roden 12. prosinca 1919., suradnikNove Hrvatske, nastanjenu Zagrebu),Franjo Trbuha (roden l. listopada1919. u Goljaku kraj Klanjca, student prava, novinar od 1941., suradnik "Hrvatskoga drZavnoga krugovala") i Pero Vuki6 (roden 1907. u Dubrovniku, uditelj, nastanjenu Dubrovriiku, novinar od prije 1941., suradnik .Iadranskogdnevnika, Hrvatskog glasnika, Dubrave i Hrvatskogjuga, tada kao prista5aHSS-a, zatim od 1947. domobrantri i pol godine,od 1944.urednikgradskerubrike u listu Hrvatska,nakon rataosudenje na tri i pol godineprisilnograda,ali.lepomilovani nastavioje raditi kao namje5tenikKotarskoganarodnooslobodiladkog odborau Dubrovniku).

DLIOIILiV;rqIK. teLcr{al

'3-

kdloaari I91a

i 'u'",:?:'#I;ili"'n" odCuenn slolnliene tteprljfllulishe tlutlde fuino Pd*ipljgqs 26.000brt, a'oEie€eno49.000brt iz jedne neprijateljske ,,I*,,j;:;.1,1,;;rt;i?iluiX'" lii. 13,000..iittvih i .800 rarobljenih iftali su partizani u i.";i':fr,J,IX,llLi,i Siit;:;l:l:

bio'dofratnj*.;*

A'";'Ltuili"';"

'tuprie{i. .

ncpri;.tri.Ut

t;i:' """'"'"'"""'""

\r

1'vrIni.n

!b,

I'c,r"

K,:pr:i

.i:::"::.^"1-...i_1. il.^ilrlr';1lll: t*ti:

'i osb!:rdi

nn'a. si"'r.,,i't.r,o oi r'1,i,'..,

"i'il'-r.,,

';',,id"""i,1;1,;;;,;:

Kao najde5di dopisniciHrvcttskejavljali su seprof.JakovMatkovid,gvardijan fra Vjekoslav Bonifadii (roden 26. prosinca 1902. u Puntu na Krku, profesor "Mala franjevadkegimnazijena Badiji - Kordula,nakonratastarjeSina samostana ttrata" u Dubrovniku), fra Dominik Barac (strijeljannakon 8. svibnja 1945.), kanonik Dibanovi6,dr. Josip Baljkas iz Metkoviia (strijeljannakon 8. svibnja 1945.) i Vicko Bjeli5 (strijeljannakon 8. svibnja 1945.),te dr. Miho Skvrce, odvjetnik iz Dubrovnika,Frano Saric,studentiz Trstena,Nino Nuni6, dak, Ivo BogdanizZagreba,diji su tekstovisubotomdostavljaniprekoagencije"Croatia",

48

pa Ante D: "Gradske r suraduju6i Novog lista je 1944.pre dana i vrati Sestgodina Opunc b r . 1 5 8 5o d "Elaborato ujednojedc Dubrovniku likvidirani, izvjeSie) n provjeravan U izvjr izlalenju li provjeravan gornjim bro Dubrovniku koja bi narnr suposlali,io sve koji su u Identid primjericeiz urednik Bilc oslobotlenju profesor,pis urednik i pis stoZernika,nr je dlanke;log Trezic N., zi porudnik,pis suradivao u saradnikau I medutimnije N. Plavnica,k iemo to udin najglavnijisa smr6u. Mi 6e saradniktoga

40 Opunomo prednl,et:" Hrva

daje svaki 6, roden 7. va, koji se rodu.Ostali n 8. svibnja e Hrvatske, ioljaku kraj drZavnoga u nastanJen , Hrvatskog m od 1941. ilska,nakon avioje raditi rniku).

w coD, r -*a"* "tt )Ri'I"\liDlJl l1cn, 3 hDllr.ta rdw irvljseb*r jzr,aid ioirrn lj;1a rl. lir.r), tn?rdtv ,aF).rra r;nraj{, 'rJr si,51!l'rD lodl"!: "(i sr,uru fr{rr{(n ?r. ra[ '.i tvm k Jrdb rdlsl'inr.! ; csle ilrwni! dD ostli(o l{!hi[ Eo'sna{a roklm kojih *n ?lrpi6li le5r9'l"trtilhc. ).F0. lisrrrqie(tilt r i grerci<, lc so tr!. ru I nspsrvdoo iri.a r L nglazc re idirui lnlr !!rb!bn lrji;? k;h diloilirrjll sixr{. !l{Ci niw mdru:j@ loeain.[ih $kadri

1'#1 NNERHEItrI_:.iO\{

vi6,gvardijan rku, profesor "Mala rostana ,ibnja1945.), on 8. svibnja Miho Skvrce, :nic, dak, Ivo :ije "Croatia",

pa Ante Dageli6(roden9. sijednja1910.na Visu, nastanjenu Splitu,knjigovoda "Gradske mljekare", dlan HSS-a, koji se novinarstvorn podeo baviti 1932., suraduju6iza Hrvatski dnevnik iz Sibenika i okolice, a od 1941. dlan redakcije Novoglista u Sarajevu,od 1942.do 1944.glavni i odgovorniuredniktoga lista, kad je 1944.premje5tenu redakcijusplitskogaNovog doba, gdjeje ostaosvegamjesec danai vratio se u Sarajevona svoju prija5njuduZnost:nakon rata bioje osudenna Sestgodinaprisilnograda). Opunomo6stvo Udbe Dubrovnik,odgovaraju6ina depe5uUdbe za Hrvatsku br. 1585od 8. travnja 7952.,dostaviloje t Zagreb 12. travnja 1952.pod br. 459 "Elaborato usta5komlistu Hruatska,koji je izlazio u toku 1944.u Dubrovniku", a ujednojedostaviloi podatke"zaneke od saradnikatoga lista koji sedanasnalazeu Dubrovniku",napominjudida su ostali suradnicikoji su im poznati"ili nestaliili likvidirani, a neki pobjegli u inostranstvo".Budu6i da taj "elaborat" (Udbino izvjeS6e)nije bio potpun, obedanoje da 6e dubrovadka Udba "daljnjim provjeravanjernizvrSiti eventualnenadopune". U izvjeiiu broj 459 od27. svibnja 1952.godine ("Nadopunapodatakao izlalenju lista Hrvatska za vrijeme NDH") napominje se da "daljnjim provjeravanjem,kojeg smo izvrSili radi nadopuneElaborata,poslanogvam pod gornjimbrojem,nismomogli do6i,do imenadrugih saradnikaovogalista,poStou Dubrovnikunemanijednogod onih lica koja su vrSilaodgovornefunkcije u listu i koja bi nam mogla dati podatkeo saradnicima"ao. Neke nadopune"E,laboratu"ipak suposlali,i one potvrdujus kolikom je revno56ui upornoS6uUdba dugo proganjala svekoji su u vrijemeNDH pisaliu novinamaili govorili na radiju. Identidne su, nairne, depe5eili izvje56aiz ostalih mjesta u Hrvatskoj, primjericeiz Bjelovarao suradnicimalista Bilogora (18. travnja 1952.):"Glavni urednik Bilogore bio je biv5i logornik RuZidi6 Domagoj, ko.ii je nestao u oslobodenju,vjerojatno je streljan. Ostali saradnici su bili: Makanec Julio, profesor,pisaoje dlanke,poslijeoslobodenjajestreljan.SestakIvanizBjelovara, urednik i pisac dlanaka,poslije oslobodenjaje streljan.Kavuri6 N., pobodnik stoZernika, nestaou oslobodenju, vjerojatnoje streljan,bio je saradniklista ipisao je dlanke;logornikKirin Vjekoslavposlijeoslobodenjajestreljan,pisaoje dlanke; Trezi(, N., zanimanjernuditelj iz Korenova, kotar Bjelovar, inade bio usta5ki porudnik,pisao dlanke,poslije oslobodenja je streljan.Hans Mijo iz Bjelovara, suradivaou listu, nestaoje u oslobodenju,vjerojatnoje streljan.Od Zivu6ih saradnikau BjelovaruZivi Kolesari6Karla, koja je ponekadznala pisati dlanke, medutimnije bila stalnisaradniklista...Osimtogasaradivao je neki Halapalvaniz N. Pfavnica,kotarBjelovar,medutimzanjeganismomogli prikupiti podataka,ve6 6emoto udiniti naknadno,te 6emovam ih dostaviti.Kao 5toje iz gornjegvidljivo, najglavniji saradnicisu radi svojih neprijateljskihispadai zlo1inapokaZnjavani smr6u.Mi 6emo nastojatiprikupiti naknadnopodatke,da li jo5 gdje Zivi koji saradniktogatjednika,te 6emovas o tome izvijestiti".

40 OpunomoCstvoUdbe Dubrovnik br 459 od 12 travnja 1952 Udbi za NR Hrvatsktr-ll odjelyenje, p r e d m e t : " H r v a t s t a u s t a 3 k i t j e d n i k , p o d a c i , d o s t a v l j a j u"s( e FIDA,MUPRH,spis0l3il8,kutijabr 48)

49

Split: od San Marca do Novog doba Cim su 1941. Talijani stigli u Split, organiziranje propagandniured pod rukovodstvom obavje5tajnogdasnika Senette,a u prvim danima rata bilo je obustavljeno izlaLenjelista ly'ovo doba i umjesto njega podeoje izlaziti list na talijanskom jeziku San Marco, pod rukovodstvom spomenutogapropagandnog ureda. Glavni i odgovorni urednik San Marccr bio je zadarski Talijan Antonio a glavnisuradniciAnte Bezic(roden31.kolovoza1905.u Grohotama Just-Verdus, na Solti,nastanjenu Splitu,suradnikilistaPopolodi Spalato,nakon 1945.novinar u SlobodnojDalmaciji, suradnik Vjesnikoi Politike, proganjan),Ciro iidin-Sain (roden 1890. u Vodicama, profesor i stenograf, nastanjen u Splitu, direktor Gradskogmuzeja u Splitu, suradnik i lista Popolo di Spalato,propagatorkralja i Serif Segvi6,te nekolikotalijanskihnovinara. monarhije,odnosnodetniStva),

[S;"e;;;d;er0l;il6ii6-. 'ii{

it ^ rt$kq 3d*r_d tud@rsS-!.4"4dert

tul!

;d*rbr.sr.{tq!@rS. ,,

nrdcr

&n*

Nd!

ttd

t

zi.s.

.)i*

4

o yelikolr zort€tj! Flllrctotog ilovura i.^a; ;.i* d( i i;{'.: u!'s. . ib'@ t-i

Br#q*v.dFe@t $+ d.ar@dd8r'r4lnadd kdt.q*..!'e.*a d.BcMl,*.dra.ewrdr R6r/*;riril!.,. .tu4dlad6J6.',rs.rr*d,bL !! vrr€**4i.Fe&&rr*ab,

r.rrd 'rq.

*d

rq4

iavke sp U studenome1941.godine,umjestoSan Marca, podeoie izlazitilist Popolo di Spalato,diji je glavni urednik u podetkutakoderbio Antonio Just-Verdus,a kasnijega je (do veljade1943.)zamijenioTalijan Silvio Maurano,njegado pada Italije (19. rujna 1943.)Tomasseo(strijeljalisu ga partizani).Stalnisuradnicilista Popolodi Spatatobili su Aldo Lisicich,Manulli, Senetta,Ante Bezi6 i Ciro iidin Sain,a Talijan Gallardibio je Sefadministracije. je promidbeniuredpri Godine 1943.,dolaskomNijemacau Split,organiziran tamo5njojZupi,kojije vodio Milivoj Gracin,bilo daje Stogodpropagirano- preko radija,f istaiy'ovo doba,plakataili na drugi nadin.Na inicijativuministraEdeBulata

50

odrnahje bila c Do polovine I travnja1918.r Spremnosti, za medicine,kojir Hrvatskoj, kojr Ostali dlanovir student prava, Zagreb), partiz skedevai man Koljatii. Sudbinati identidnasudbi pobjegli u inoz nastavilipisanj ili toftura,da ie poSto su bili n lzapretane) mis svakodnevnim n

Zadar; sve

U razdoblju Il Giornale ditateljimau cijel je Alberto Giova La rivista L padaItalije 1943 Tacconi, rodak p prof. Amato Filip Dalntazia ra dugo odrZao:u l9 Antonio Rossi,za Governo datla Da Giornale ufr izlazio 1941.-lg4 Petrano(Talijan) i La vocedei,o List je dijeljenbes Pravi Dalmat samo Sestbrojeva Dalmazia.

rgandniured Pod rima rata bilo je je izlaziti list na ga propagandnog i Talijan Antonio 905.u Grohotama kon1945.novinar ), Ciro Ciein-Sain r Splitu, direktor )ropagatorkralja i lkih novinara.

ika Novo doba, koji je izlazio do kraia rata. urednik bio je IgnacijeDuj5in, roien 26. novlnarstvompodeobaviti 1941..radeii u

T.agreb),partizan, prebjeg u Italiju, vrar skedevai manjih kazali5nihkomada;. Koljatii. Sudbinatih i ostalih splitskih nc identidna sudbininovinara u ostalimkrai, pobjegli u inozemstvo,a rijetki ,u, nui nastavilipisanje,intimno vjeruju6i da ie ili tortura,da 6e dokazatiStostvarnornisl poStosu bili nestrpljivi, obidno su pc (zapretane) misli, te zav,rilavaliu n svakodnevnim neugodnimposjetarna Ud

Zadar: sve na talijanskomjeziku waizlaziloiuZadru. lv.nr\ na talijanskomjeziku, namijenjen rd l94l . do padaItalije.Direktortiita tio :ovaou Italiju. jiZevnost,koji je izlazio od 1g99.pa do rim listom,a uredivaogaje Hildebiando )natoraTacconia.U uredniStvusu radili perlini. V1arco talijanskom i hrvatskomjeziku, nije se

ii#i1ffi:11"{,ZiLy;::i,::,i : izlazitilist Popolo lnio Just-Verdus,a rano,njegado pada italni suradnicilista eBezi6i Ciro iidin promidbeniured Pri - preko propagirano ministraEdeBulata

i i drusi. Gionnle ufficiare der Governo deila Datitazia bioje sruZbenirist, koji je izlazio 1941.-1943.. na talijanskomi hrvatskomjeziku. ureaivati su ga Giovanni Petrano(Talijan)i spomenutiG. poli. La vocedei vorontari,grasirofasistidkestranke, uperenoprotiv komunizma. Listje dijeljenbesplatno. Prqvi Dalmatinac bio je rist "zaradnike" i "sav dalmatinskipuk,,,ali je izasro samo Sestbro-ievau 1942.godini. To je zapravobio prirog u ristu Ir Giornare di Dalmazia.

5l

Rijeka. autoritetiPera Za talijanske okupacije Rijeke izlazioje u tom gradu dnevnlk La vedette d'Itelia i dvomjesednikTermini,inadedasopisza knjiZevnost' Vlasnik i glavni urednikdnevnikaLa vedettad'ltalie bio je Arnaldo Viola' jer koji je 1943.otputovaou Rim, a na nekolikomjesecizamijeniogaje CesareCis, list taj uredivao kojije postavljenOsvaldoRamous, i" uUrro za glavnogurednika Politidkurubriku u tom listu uredivaoje Gino u Rijeku. panizana ulaska .ue do Rijeke (do sirola, dotada5njidirektorGimnazijeu Su5akui kasniji gradonadelnik Pietro Zande, Giacommo Lango, Ugo dolaska partizana),a u listu su suradivali: i Paparich Bare Bacci, lcilio colussi, Milovan Anovi6, Domenico Bevilaqua, mnogi drugi. vezeizlazioje dasopisTerntini'ali samo Pri Institutuza talijansko-hrvatske nekoliko brojeva, koje je uredio Giuseppe Gerrini, uz suradnju Giuseppea U Dominia,Victora MarL Australisa,AntunaBonifadiia,AntunaNizeteai drugih. iz Zagreba, Frangei lvo dr. profesor tom listu takodersu suraclivaliuniverzitetski dr. Drago Rubin, sef propagandeu Hrvatskome narodnotnkazalistu u Zagrebu, OsvaldoRamousi drugi. U svibnju 1944.,dvaputtjedno,podeoje u SusakuizlazitilistGlas Primoria, diji je vlasnil uio ar. Emii Heitian,a glavniurednikdo srpnja1944-biojeMario Krihnel, nakon njega Jerko Fante i N. Popovi6.ilanovi redakcijebili su Emil Simper i Fedor Katarini6,a ostali suradniciIvan Vidi6, Niko Pindi6,Ivan Cunt, Mario Purati6,Marko Sinovdidi PetarPripeti6'

Pula: od politike do humora 'Azione,vlasnika lvana U Puli je za talijanskeokupacije izlazio dnevnik L Mraka, kojem je odgovorni urednik bio Rudi Lanzini, a medu najpoznatijim suradnicimaRuggieloPascuccio(skvadristi agentOVR-e) i RicardoGiovannone' Prestaoie izlaziti s padom Italije (rujan 1943.)' Corriere Istriano.dnevnik kojemje do padaItalije vlasnik i glavni urednik je 1945' bio lvan Mrak, a nakonnjegovaodlaskau Italiju,Rudi Lanzini,izlazio do godine. Arena di Pola, koji je podeo izlaziti 1945. i izlazio do 1941.,a kasnije u listom.Glavni i odgovomiurednikbioje prof' Udinama,smatranje iredentistidkim Guido Milia, zatim SimeonManzini, pa Ricardo Giordano,Livio Sessa,otilio Calieto i Stenio Califi. Kao suradnicijavliali su se Lino Mondinezi, Reniigio Rugero Sepeti6,PetronioGiusto,EduardoBorigo,Alfredo Cosi,AnteoPalaschier, Radin i drugi. El spii,tjedni list za hurnori razbibrigu,izlazio.ieod 1945.do l94l ., a glavni urednik t io;" Rudi Lanzini, s kojim je suradivaoToni Molussa,ali i novinari iz listaArena di Pola. kojije izlaziood 1946.do 1941., Democraziacristiano,listzavjerskapitanja, uredivaoje SergioCionci, kojije pobjegaou ttaliju. 52

Tome ; urednikai su Rijeke i Pule identitet(mje Branzoli, W GaribaldoMz Giggi, Anteo Sudbinaim j pobjegli u in (pisanje).Oni (poratno)dob kontekstui iz casopisapod I u drugim pro d o l a z i l i s ui m rni5ljenjao ti nadziranii dr drZavu.Oni sr Itahji) imaju r

'nik La vedette

?krr*

\maldo Viola, rCesare Cis,jer redivao taj list edivaoje Gino lnik Rijeke(do t Zande,Pietro iarePaparichi 'mini, ali samo rju Giuseppea :teai drugih.U geiiz Zagreba, itu u Zagrebu, llas Primorja, t. bioje Mario e bili su Emil ;i6,Ivan Cunt,

rlasnikaIvana najpoznatijim l Giovannone. ;lavniurednik :ioje do 1945. ., a kasnijeu rik bioje prof. Sessa, Otilio rezi,Remigio chier,Rugero 94J., aglavni i i novinariiz t46.do 1947.,

53

K*MH T'RMffi& ,nDelrlaracijaodgnv*rncsti za ratne xlofineu* I

; ;'.,H",*ll:u'jii:li'".;.:n::tf',L*,f*l 'i.'tc"aal ;.;,;;;i;; "o li,i"i*'i11,-,""j u;'i3., . rr,,r r;.r;,r e ,:I,i t-;rq

iria'a1ifffl".fii|;'#f-:f',1":,ffi:''",#l; ds c"aqlroova zonimlliva '. t'

u h'rk^ b rao.c6ns D.vis lt";j! pror.rrrr. ii. t.duo* *!tdr d,;la 6k. .r,; Lj'.,rol" n. ci.ro d.q dr. la& ir4rt::;*,l ^r.ro d.uprja "*t

kkft.

F'!"i' n*i1!

ila-.41.;i1--;t*,E-:l:-*::,*"::*::: P.l::'ii1'"0""J.:,,*,1:,#f'J**,* i itil: ;*:*l .xL.---ry;HLq:"'1:-im:^1 fi,,:i:

str. 3 Hrvatskinarod,god.VII., br. 1246,od 28.1.1945',

1

v.

toclne

t,

,

tr.Br l. blr !d" Fn. bojiDre l.r4rkrh nh rjnttlJrpeul)rl3 1:t*v vid:nk! hdrije It r { qtd6hllvil n**i!" thf[" Pdsldni4l bilt d@biaili Fok{' I rt*4ld:fl le rbl{il ,ttrmri s- p4tiuklh _tt#61q r4, ds tstle $tr4r11t aM tdtsll }4tt$ici. ! R- ;ftiiiiri&t (1b€, nd&&adllet&lh .!d nlrtdte t s lrrsi(t wi.S FmftOh*tg,rtr n! t *. o* 6lF LzJe E€ &n16ilF, @lc q1.484 s?l E{ 4eft, kolt b +lk ffSo iEld, l@udu ?dl4 ltdiE re+ @ffi*ttryd lbryk lt belc., , .Pl66lh rJf41n! *ulsnri e drt rRt il Etrtd l@ ffi!pdjrlcliq ftalt F uYl.* d d Uuk s ec{dl!k' dl#i{ tmnr! rh. to lc t?6F sl:tttr M. s8$ ahot Irihr rsre, F dr f,{ tur - to l" rcur' :s Fq ulclr rrmxrJs crlm pil{o M r! A bod ti' @ latd I !o&db d' odililu Pt ryrit 10 otl" lJ'ssldc, rl6gi t.b ftDa Ltr Dltr!, n( td, iir ffiIIs &rnar$ d(b n dodlr B prig}! il*lFir I ifrs sB{ rr b ,lrb!4 F['lf f,tulq bhft u+U. tu & dr. . ce(b lilla ftifib/ dk& he otitnl r+*rp+ ! u:!ul sr*ttFtja | ffillg ?dr|Jffi, td1| lrcb!:! $r@dt ,m& drq4o aao I ijltr YrEft lte GtdJX(@ m h*jr # u&lq Esl;r, uv bolrl#irrella j@. d oeertk{niln rlt jr*!o h ia qtilrtril, rffitgri-, 'i* dans. wl.Y 5 d) tr{E sd I s 6rth* H k6lu s bl prirt{*ll d lo. dE rlle obt$@o gtl$:ko{ q ffi ry$lr ieddiuir ttMdryfku ,i" { F r'J.!Yen I Fd€h * L:FI€t.lt D dotdq n! sB t*l!*4l*j*dl3r *9 n]rfd. 1!?!i" I A!|9? lastti.&tl bil6 bl * m r l@t. lsi.tq *4 ndbll E Mtllkt I rjt.ef, r ii* tur?hlth i lL'#als hir# dr m$i rbr..{jt.. ntrn? llflfllll v.r*l i4 il| F.{itrrl6} b,ibi tJtlrc :!!'tr be l.oa,*di ttrts-t ftEI,'+1t

bLAz#rdv

i{

zu novinstvo

Domat

PoglavnikNezavisneDrZaveHrvatskedr. Ante Pavelic:simbol Vode

Vrhov (DIPU)- re HIS (Hrvat novlnswou Predsjedni poslovina C Novins Pododsjekz delu stajalir Podod pisanja,izvr a) dodj b) nad c) obje Predsjedni d) na p dogaclajeu d drZavnidini vaZnostii ra ruanedostat e) brin (tedajevi,od Podod bio Odsjekz Taj ods stranomsvij jest, kako bi zatirn istakn NDH "upozr osobinarnai drugih naro konkretizira polju rada n zadatakje n razurnljivim Nakon1 a) "brir Hrvatskoj i l "pratiti pisa

4l Sponen-k 42 Sponten-k

Domate temeza strani svijet Vrhovnad,rLavna novinskaustano (DfPU)- reguliranaje zakonskom ured HIS (Hrvatska izvje5tajnasluZba), .a novinstvou DIpU_u.Tirneje pr".tulo Predsjednidtvu vladei svi poslovite ust: poslovina Odsjekza novinstvo u DlpL Novinski odsjek,kojem je na delu. s.tajaonadstojnik,bio je podijeljen na Podods-iek zadomalenouinrtul i pododsjekLuiror"^ionouinrtuo, kojima su na delustajaliuredskinadzornici. Podods-iekza domaie novinstvo, kako se rnogro razabrati iz dosadasnjeg pisanja,izvr5avaoje sljedeie zada6e: e listovai povremenihtiskopisa: r (totalnacenzura): o ili putem..Croatiae,, o radupoglavnikai

rSavanje na5egnovinstvai na5egtiska,,; na novinara,izobrazbjmladih novinara rrilidnoje drukdijedefinirannego Sto je

rtidni narod doista zasluhuje,,at. To je smo Hrvati u sretnojprilici da na ovom Cotjerivatiili poljep5avati.prema tome udiniti stranom svietu pristupadnirn i rkepropagande: nstvu pi5e, prikazuje,govori i misli o

:,,",ff T,' i,J;:,"'j:, ffjl: ffini:H

4l Spomen-knjiga NDH, t?|? ,Odsjekzavanjskupromrebu, srr 39 /l srupac 42 Spomen-knliga NDLt. 1942.,str. 39./l.stuoac.

>l

dasopise, kulturne,gospodarske, politidkeislikopisnepriredbe,u kojirnadolazido izrai.ajaHrvatska"; b) "sprematigradivo zaizdavanjeknjiga, broiura,dasopisa, novina i ostailh tiskopisanamijenjenihinozernstvu..."; c) "organiziratipriredbena5ihdru5tavaili pojedinacau inozemstvu,preko kojih 6e strani narodi do6i u neposredandodir s tekovinamana5e prosvjetei uljudbe"; d) "odrZavati vezu s Hrvatima radnicima i izseljenicimau Evropi i prekomorskimzemljama,odrLavatiZivu narodnusviestkod njih i preko njih kao Zivogdiela domovineSiritiznanjeo Hrvatskoju njihovoj neposrednoj okolini"; e) "pripremati posjete i boravke u Hrvatskoj stranih druLtavai uglednijih pojedinacau svrhuupoznavanja naSezemljei naieg naroda"43. Na delu Odsjekabio je nadstojnik,uz njegasu bili izvjestiteljiza unutarnja i vanjska pitanja (edan za germanskugrupu zetnalja, drugi za romansku grupu zemalja i tre6i za ostale europske zemlje), zatim promidbeni izvjestitelji po europskimprijestolnicamai vaZnijimsredi5tima,a napokoni tehnidkoosoblje.S takvomorganizacijomOdsjekje podeodjelovatiu sijednjul942.,kadje donesena i spomenutauredbao osnivanjuOdsjekaza novinstvou DIPU-u, pri kojem je Pododsjek za inozemno novinstvo ustrojen na nadelu trostruke obavje5tajne (informativne) sluZbe. On je, s jedne strane, putem dnevnog novinsfva, obavje5tavao cjelokupnuhrvatskujavnosto svim onim politidkim,gospodarskirn i dru5tvenimpojavamaizbivanjirna u inozernstvukoja su izravno ili neizravno dodirivalaNDH,zatimje redovnoi todnoobavjestavao mjerodavnevlasti i osobeo najnovijim i najznadajnijimdogaclajirna Siromsvijeta,te u sklopu DIPU-a, a u suradnji s odgovornint vlastirna, uspostavljao i odrZavao stalnu vezu s inozemstvorni obavje5tavao inozemstvo.osvim djelatnostimadrZavnogZivotau NDH. Odsjek za novinstvo punu je paZnju posvetio i krugovalu (radiju), kao znadajnompromidZbenomsredstvu,te je "organiziranastalnaprisluSnasluZbana svim stranirnjezicima svih najvaZnijihkrugovalnih postaja inozernstva,kako prijateljskogi saveznidkog,tako i neprijateljskog"oo. Pododsjek za inozemno novinstvo suradivaoje i koordinirao djelovanje s Pododsjekotnza domaie novinstvo"kada je djelotvornoi dolidno inozemstvu trebaloodgovoriti na neke misli, izmiSljotinei podmuklanastojanjada se stvori zabunau hrvatskomnarodu ili kad je trebalo Siriti misli i djela saveznidkei prijateljskepromidbe(propagande)". Kolik je to bio posao>pofvrdujei to 5to su dnevno u tri izdanjanovinari pisali oko stotinu stranicaizvje5i,a,zatim dedno izvjeiie i zakljudnomjesednoizvje56e. Osim svegatoga,na stranejezike prevodenoje golemogradivoo Hrvatskoj koje je moglo zanimati pozvane goste ili gradane u inozemstvu, a osobito pridonijetiformiranjunjihovapogledana Hrvatsku.

43 Sponten-knjigaNDH,1942, str 39 /l stupac 4 4 S p o m e n - k n l t gN c tD H , 1 9 4 2 , s t r 4 l / 2 s t u p a c

58

Djelo roden 22. r 1 9 2 8 . )u, S Nizeteo)i KoriS Bedu i izvt Dragica Mi Bugarskoj

tojimadolazido novinai ostailh rzemstvu, preko raSeprosvjetei ra u Evropi i i prekonjih kao lnoj okolini"; Lvai uglednijih

Djelovali su i ku-lturniataSeipri veleposlanstvima u Berlinu (Luka Fertilio, roden22. veljadeI 903. u NereZii6una Bradu,diplomirani ekonomist,novinarod u Sof,rji(stipe Mozner),Brarislavi(knjiZevnik GenoSenedi6), Rimu (Ante l?.2s.), Nizeteo)i Bedu. KoriStenisu i mnogi urnjetnici,teje kompletnazagrebadka operagostovara u Bedu i izvela Nikolu suhita zrinskog i Eru s onoga svijeta, a Melita Lorkovi6, DragicaMartinis,Anka Jeladici zlataJurinacgostovalesu u Njemadkoj,Finskoji Bugarskoj.Hrvatskadramaje u Sof,rjiizvela Budakovo Ognjiire.

1rza unutarnjai rmanskugrupu izvjestiteljipo idkoosoblje.S ldje donesena i r, pri kojemje e obavjeitajne Log novtnstva, i 3ospodarskim r ili neizravno vlastiiosobeo u DIPU-a,a u talnu vezu s lvnogZivotau (radiju), kao uinasluZbana zernstva,kako r djelovanjes Io inozetnstvu ja da se stvori L saveznidke i uje i to 5to su zatim tjedno o o Hrvatskoj 'zu, a osobito

59

7C.? 6

JZ*f" adu.57( :

7,/-

L -rz /e.<-

zabranjenu Petatu neposrednouodi rata: Jedanod antiratnihcrleZaKrste HegeduSi6a takvim antiratnimcrteZimai napisimanapunjenesu tri arhivskekutije koje su pohranjeneu HDA-u u Zagrebui joS neistraZene

Tf

I

h

Veliki i t

,;:

A),Frv rrft'cAtsxt dh(';11tF..

c"l

-Jz:yeti iril"jeas

ii;,,;; 'laa,l., iuliJeca

r.

1 . 1 , aF : i D j . r i <

Vla

5ir;t

ul.?i.,

1s,; ll1or1 .r,

:l

rargosNt s b:gir) raarl]t!.lJrn t,XJuI$Trjtot 1:rr,!,r oi1 1a,jv,;i.

s{r( coyro

naIa

komll4ttri vrlJene

poAi:jkv

od 7 -

I lri

ir,A:

lff'Ji."Xr{,;:r;,

uext eA h . s/+5, N-

nije

bro.icyl.

drn,a (o

poLpu].,,

1r!lrsani

oDarne!lCujeno

u n.iSoj

kr:jiInlci

3 ssth.

Z

ii !1iO-::Xericut d n_.

ii1,i',

Ruii{es, :.V.q5.

q -1 . 2 _

tl (r(itr.na

f.

Ioayki:io )

a *€

Anketnojkomisijiposlanisu u lipnju 1945.primjerciKrugovalnoglista: dokazdaje bilo progonai rneduradio-novinarirna

U Spom Krugovalnas i na DrZavniz O prvon dvanaestgod pola devet sa Zagrebbila pr nikako dozvo postajeu Evr< svom podetk razvijaju u ve postajaZagreb snagomod 0,7 u njima uobit razululeva po Krugovalna p odjela,radi sa ujedno i u nor ostvarenjaNe; najnuZnijiuslc uspjeloje daljr U takvor Iako su svata I Zagreb ornogu suvremenikru vrtlog najZivlje trebalo izvrSit Krugovalnaslu razdoblje izrav prvinr danirna prornidbenomr kojeje izvr5ila Kvaternika o r prouzrodiloobi vojske", jer je poruku novog \ omogu6io, da dolazka", te da sudionikorn toli omoguiio da sv

45 Sponen-knjigc

Veliki i odgovorni zadaci u spomen-knjiziprve obrjetnice NDH (zagreb 1942.) navedenoje da je KrugovalnasluZbau NDH bira fodrjerj krugovarnupostaju zagreb ""?,!:DrZavnu i na DrZavni zavodza krugovalnu,iuZtu ,.Hrvatski krugorii,,.

1 rrnvAlsKE L (,;rt:8

malenimi tehnidkitako nesavrSenim da se ooredniti pribliZanonome Sto se danas

Jeeo

ostvarenjaNezavisne DrLave Hrvatske djelatnostiu Hrvatskoj.U oZujku 1941. pojadatiKrugovalnupostajuna4,5 kW.

prom idbenom raduKrugovar nepostaj e,ff;""

:r"""J'T:un|n'L|$;il

fi H:il'ilI koje je izvr5ila". U te "pojedi nui,r" ,idutke; ubrojani su: prograsgeneraraSlavka nikovu povratku u domovinu, ,,ito je tlji,' i ,,razoruLanjebiv5ejugosluu"nrk" noglo probiti blokiranim cestama,duo z daje bilo

45 Spomen-knligaNDH, 1942, Krugovalna slu Z6a,str 44ll

63

stupac

na za budu6apokoljenja.vaZnosttogauodit6e seboljeako iztaknemoda snirranje vaZna Napose Zagreb' nije vr5ila Krugovalnapostaja plodamaprije 10. travnja -postaje iz prvih dana drLavnog Zivota jest uredenje Krugoualn. ai"lutnori otavjestajne(infoflnacijske)sluZbe zaizgubljene.znadenjetogaradaKrugovalne akolztaknemodaje.kroz vriemeod Sestmjesecibilo proditano postaje.,odit1",-,-ro oko stotinuhiljadaovakvihobaviesti".uo U pogleJu rasporedaosjetila se ve6 od prvih dana bitna promjena:znak krugovalnepostajeGlavnogaustaskogstana"U postajeproinlenjenj. u rnak tajr-re su s to;, u boj!,,(uvedenje ve6 12.trav'ja 1941.).Ve6 od prvih dana"skinuta mjesto l.urpor"dusva djela riurt it.ri Zidovskihskladateljai izvoditelja,a dolidno "svedano su stvarale koje uglavnombudnicei koradnice doUitu;"doma6aglazba"'. e".rJ2agrebu su,a koliko su dopu5taleprilike i u pokrajini, poui"rino razpoloZenj pa su seiz niih "orili zvuci seprileniieobidavalo, natrgoveposiavljeniLvudnici,io hrvaiskihbudnicai koradnica,te su rnnogimogli duti vaLnakrugovalnadavanja"' je Nakon mjesecdanastvorenje rasporedKrugovalnepostajezagreb.koji bio dnevni rasporedpodinjaoje i zavrsavao obiljeZensljeJe6imbitnini znadajkama: 't]staska Hrvatska sviranjem hrvatskedrZavnei ustaskehimne i pozdravom sveHrvatei Hrvaticeu Domo.viniiizvan Domovine.Zivio Poglavnikl"' pozdravlja 'nn1e togarasporedje podinjaos "Dobro jutro!", a zavriavaos "l'aku noi!" izdanje ,u nu rasporedubila i dva "ideoloZkaizdanja(ernisije)": Svakodnevno ,,ZaDomspremni!"i izdanje"Ustaskaried".U prvomje triputdnevno(u 7, 12 i 21 a u sat) razradivanapo jedna misao ("tnotiv dana"), popra6enakoradnicom, ustaskih djelu i drugom izdanju se govorilo o povijesti ustaskeborbe, zivotu na narodniZivot i slidno,uz odgovarajucuglazbenu ustaskorn-pogleclu rnuEenika, pratnJu. ^ u ,.Izdanjuza pokrajinu"obradivanasu,na lagannadin,svapitanjanarodnog Zivota"koja se odnosena najiire narodneslojeve"' .,Dnevnimpredavanjima"svakogje danaobradivan'Jedansklop pitanja", U , povijesna primjerice:"hrvatskijezik'l "hrvatskaLena",knjiZevna,gospodarska predavanja,ili u posebnomciklusu"LaZi srpskenauke"' IJz dnevna Sportskaizvje56auvedenasu i "stalna teoretskapredavanjao tielesnogodgojanaroda,uvedenoje Sportu,a da bi seStovi5eproutdilo nastojanje posebnodnevnoizdanje'Jutarnjadelovje7ba"'' je lzdanje,,Radi ralost" bitoje namijenjenohrvatskiurradniciurai emitirano jednosatno svakogdana u vrijeme prekidanjarada u tvornicama,ili je posebno izdanjl ernitiranonedjeljornposlije podne,kako bi ga radnici slu5ali"u svojim ditaonicamai domovima"' Posebnoizdanjebilo je namijenjeno"za hrvatskedobrovoljcena iztodnomi ostalim bojistima", u koJernsu dvaput tjedno emitirani "Pozdravi hrvatskim ina dobrovoljcima",ito kad se doznaloda se Krugovalnapostajazagrebduje "iztodnombojiStu". Posebnotjednoizdanjepokrenutoje"za hrvatskoselo",pajednomtjedno"za Ustasu, Ustaski oslobodiladki pokret i za aensku ustasku m7adeL", zatirn 46 Sponten-kniigaNDI I, 1912, str 44 /2 stupac

svakodne rumunjsko "Hrvatska dnevnevijt Bilo. priredabai Glazb mjeSovitiz izvedbuve 1500gram izvedenan Radn krugovaln radio-list, Antunovo mnogo fotc naknadu,te Manjr Zagreb: po ernisijeslu

r dasnimanjena NaposevaZna L jest uredenje adaKrugovalne :i biloproditano lromjena:znak taSkog stana"U a "skinutasu s dolidnomjesto rarale"svedano
svakodnevne vijesti na sedam stranih jezika (njemadkom, talijanskom, rumunjskom,bugarskom,slovadkom,madarskomi turskom),,,politidkipregled',, "Hrvatskadjedja nedjelja", novinski pregled, jezilni tedajevi,neka predavlnla i dnevnevijesti, koji su postojali i prije 10.travnja, ali su preurecleni. Bilo je i mnostvo prijenosa iz zagreba i cijele d,r1ave,mnogo posebnih priredabai prigodnih izdanja(emisija). Glazbenirasporedtakotlerje znatnopromijenjen:osnovanje stalni pjevadki mjeSovitizbor Krugovalne postaje zagreb,pove6anje orkestar i ospo.obg"n ,u izvedbuve6ih djela (veliki i rnali orkestar),nabavljenol" u Njemadkoj i ttatili oto 1500gramofonskihploda(te ih je ukupnobiro6000),nekadomaia djeiaprvi su put izvedenana Krugovalnoj postaji Zagreb. Radnovrijeme (vrijeme emitiranja)produljenoje od l0 na l3 sati, aDrLavna krugovalnapostaja zagreb pokrenulaje i svoj list, prvo pod imenom Hrvatski radioJist, zatirn pod imenom Hrvotski krugoval: prvi broj objavljen je na Antunovo 13. lipnja 1941.u njemu su tiskani - tjedni iaspored,,urlititi graiivo i mnogofotografrja,a dijeljenje pretplatnicima(oko 60.000)krugovalauz neznatnu naknadu,te se smatraloda je to "pravi hrvatski obiteljski list,,. Manjejavno i vidljivo odvijalose tehnidkousavr5avanje Krugovalnepostaje zagreb:pojadanjeodasiljadaod 4,5 na r 0 kw (od sijednja1942.)omogu6iloje da emisijeslusajugotovo u cijeloj Hrvatskoj i Europi, te do cmoga mora.

tanjanarodnog skloppitanja", ;ka, povijesna L predavanjao ,da,uvedenoje je a iemitirano rnojednosatno Sali"u svojim na iztodnomi 'avi hrvatskim greb duje i na romtjedno"za ladeL", zatirn

b)

PodetakduZegrukopisanepoznatognovinaraNDH koji se nakon hap3enjaI 945. boravka u Udbinu zatvoruprisjeiao svegaStoje znao (HDA- fond MUP-a)

, tiii ,r.,r,).

, {' ,, ' , , '

.

'' r, ,,

|!

,,..,,;i-.1

/t);.'r.,i r i .J.,

J" ,..' r.' j1,."tr

y

"HFvutski kragovul, (rudio) t t:< .. 1'

{'-

]-lti, /it'4 i/z

tZ_.\/ .:.;4? .. ir,t5 zr -

/''

,: t,{1 -.1-, .).. _.1:,

, n .,,r"r-

,. , /,.... /: + . a ; . 1, '

z'. ,:'

,,..';;.,,7 'l

,/t2.,-

/ l.n

nja 1945.i 4UP-a)

s "da

usp ?tl!,I5 2.illil-l}IJlliIH

XliJ lui'

novih kr inozems nJenprav Up, pre5aoje postaja b stvoren j gospoda samosta izravno d

I ti5Tll''ll

Up,

u: tglfi|i,:"ut'0" il. "Drugi'" iut'fl rlill",.ltr[5,rtr$3iti$tS: hr* *i*{:[{irgi"lit|,t|i*l[ ?$n]":Hffijfi;:n"u*q e.,,IruErve".

14.''I,J'r,;rir:o 1:i; ^:..lliil*."fl.I;,,.t;l;",1-."?llll?*fli-",i:ltinr; tJit';ii _: I I - :nir:"',,?'ririiiiilY":i?i"p'ii^'il" uvc r-nJrge P"iifitil"riil.,iiic,1' r.,,*r;r,, riili Ii;:r-H: rili:"rl;ini -iffi l:{-ii:'',,lli ::liiir;-:i, 5t ,illi .tii,';: -iidi{t%H"{ st'ei)r'.

u 0Lr.

ti.?r. oi.tdi-t:i

. o d 4 - . ' I. I l 4 ! . g o ' : : r c ,

I;rit

:::

j;;;'i,";i;a;i[.zilitlu{ei?i ;i; tc;;il;oIf o d"l$ ."1 ' l ri i i, i r: n i c n 0kf -rJ,ilgt' ; r $ rlrlii' Ilf r".ij !'. !/'r u :.-u.Y

poslije8. svibnja 1945. Dio iz poduZegpopisalistova,revija iknjiga zabranjenih poduzeiaNDH izdavadka tiskala je su sve Sto godin.' bilo zabranjeno

za krugo krugoval izravnim Predsjed podrudju na nadin razvitku I "Hrvatskc izvedbu, krugovaln Nove krul samo 'Hr upravitel promidbe bio izravn odgovora Zavo svakodne krugovaln postaja,os zavoda"H etnlttrane politidki p pozdravi r znanstven Meilr krugovaln

47 Spome o d r e d b ao r

S "domatim kutkom" u Americi

)!r1t.

1242. ,r B._Ple* i ka"iivoiu* rr-Iia* Z,egteb. t gred. lide, Ls' ltt^ "nd.a ]bffi & $eYo* olni rl* :l'Narli: Ploieyl t"oq.r.n0 /.r-J L

ia hr* :o hr* ;!tqil n**

;va br-: go(ttne. rl'+ia rv'atska vGlidrF";

arod * " v,Ee-.,l i10 . i

nJa1945. DH

usporedo s razvojemHrvatskekrugovarnepostajezagrebpojavirose pitanje novih krugovalnih postaja, prosirenja broja slusatetja i-uspostavljanja veze"s inozemstvom.Krugovalna postaja zagreb to nije -ogtu rjesavati,pa ni zato sto njen pravni poloLajnije bio jasno rije5en. u podetkuje bivsi "Radio zagreb"bio dionidkodrustvo,a l. svibnja 1940. presaoje u drZavneruke, te je izabranupravni odbor od deset dlanova. cijela postajabila je podvrgnutanadzoru Ministarstva posta.Nakon 10. travnja tg+t. stvorenje provizorij, po kojemu je smanjeni upravni odbor vodio tehnidke i gospodarske poslovePostaje,a cjelokupnudjelatnostu svezis rasporedomvodioje samostalniravnatelj,koji vise nije bio podvrgnutnadzoruupravnogodbora, nelo izravno drZavnomtaj niku za promidLbu. u podetku 1942.donesenajezakonskaodredbao osnutkuDrZavnog zavod,a za krugovalnu sluZbu "Hrvatski krugoval" u zagrebua',po kojoj je , Hrvatski krugoval" postao "pravna osoba i samostanodrZavnopoiuze6e, koje stoji pod izravnim nadzorom DrZavnoga izvjeitajnog i promidbenog ureda kod Predsjednidtva vlade" (&l).'Svrha "Hrvatskogkrugovala,,bila je ..da na cielom podrudjuNezavisneDrLaveHrvatskeustrojavakrugovalnusluZbui njome upravlja na nadin da ono sluZi uljudbenom, prosvjetnom, moralnom i gospodarsko"m razvitku hrvatskog narodau domovini i u inozemstvu,,(&2). ojetokrug poslova "Hrvatskog krugovala" obuhvaiao je "sve poslove koji se odnose na -gradnju, izvedbu, ustrojstvo i vodenje cjelokupne krugovalne sluZbe u drLavi. Sve krugovalne postajeu drZavi stoje pod njegovom upravom i njegovim nadzorom. Nove krugovalnepostajemoZena podrudjuNezavisneDrLaie Hrvatske osnivati samo 'Hrvatski krugoval"' (&3). Na delu zavoda.,Hrvatski krugoval', bio je upravitelj, kojega je, na prijedlog prodelnika DrZavnoga iivje5tajnog i promidbenogureda(DIPU-a), imenovaopredsjednikvlade, puJ" on u svomeradu bio izravno potdinjentome proderniku,a za sveukupnoposlovlnj e Zavodabio je odgovoranpredsjednikuVlade.(& g. i 9.). zavod "Hrvatski krugoval" odmah je razvio Zivu djelatnost, iniciraju6i svakodnevneemisije za Hrvate u sAD, Kanadi i JuZnoj hmerici, i to preko krugovalne postaje "Velebit" u Zemunu (na kratkim vaiovima), tako da se ta postaja,osim zagrebadke, moZesmatratidrugompostajomkoja spadau nadleZnost zavoda"Hrvatski krugoval". Te ernisijepodelesu s. sijeen;i tg+2. i svakog dana emitirane su vijesti iz domovine i svijeta, naizmjenient predavanja, govori, politidki pregled,ustaskarije1 za Hrvate u Americi i glazba,'te dvaput mjesedno pozdravi rodbine i znanaca"svojoj braii u Americi,,. U emisijama su nastupali znanstvenici,ministri i sam poglavnik. Medu prvim vaZnijim zadacima"Hrvatskog krugovala" bilo je podizanje krugovalnepostajeu Banjoj Luci, zakoju je odasiljad izradenu ltaliii. 47 Spomen-kniiga NDH,1942, DrZavnizavod,zakrugovalnusluzbu"Hrvatskikrugoval',: zakonska odredbaoosnutkudonesenaje l7 sijednja 1942podbrojenrXXIV-l5s-z-lg42,str 4512stuDac

69

zavodje nastavioradovei na podizanju120kw glavnezemaljskekrugovalne postajeu Zagrebu,te na podizanjuvelikoga krugovalnogdoma iz kojeg bi se mogaoemitirati- reprezentativni raspored,kako bi se Hrvatskamogla predstaviti Europi i svijetu. Usporedos time odrnahje iniciranagradnjamanjih oda5iljadau brdovitim podrudjima,gdje seKrugovalnapostajaZagrebnije mogladuti, kako bi se,redeno je, "i najosamljenijem selu" omogudiloda "dobro slusasvoj hrvatskikrugoval,'. zavodje veliku paZnjuposvetioi iznalaLenjuputevada se "svakoj hrvatskoj obitelji, bez obzirana staleZ,osiguranjezinkrugovalza primanje,da bude slusad 'Hrvatskog krugovala',a prvi uspjehu tome bilo je "uvodenjehrvatskogapudkog krugovala za primanje, malog i srednjegtipa", jeftinog i u ogranidenirn,ali dodatnim kolidinarrra.Jednakoje bila vaLnai akcija postavljanjazvudnika na glavnirntrgovinama"u svim nasirntrgoviitima i gradovirna"- za vanjskiprijenos vaLnih enrisija (u Zagrebu su postavljenina dvanaesttrgova), zatirn proizvodn-ia "gramofonskihplodas hrvatskomglazbour"(u inozemstvui u domovini),pa akcija "sakupljanjana5ega glazbenoga narodnogblagai uob6edjelahrvatskihskladatelja, te da seto priredizaizvedbu","suradnjas prijateljskirnkrugovalima"(njemadkim, talijanskim,rurnunjskimi ostalirna), i suradnicima, [riga o podrrrlatku "kojih je potreba vrlo velika", izdavanje godi3njakaHrvalskog krugovala, kao stalnog izdanja,i drugo. Sveto razvijalose"pod velikim van-jskim zaprekarna, kaoito sunernogu6nost dobavepotrebnihtehnidkihnapravai manjakljudi".

Rat i "vedre veieri " Do 1942.u osijeku je postojalarazglasnapostaja,a otadaje poderadjelovati Krugovalnapostajaosijek, kojaje do | 943.enritiralasamona hrvatskomjeziku, a otadado svibnja 1945.i na njemadkomjeziku. DirektorKrugovalnepostajeosijek bioje dr. MladenKabalin,kojije 1944. oti5aos Nijerncima,a njegovzamjeniki ujednorukovoditeljGlazbenogodjelado 1943.bio je prof. Ante Kapitovi6,kojegje natoj duZnostizamijenio RadeIveli6. Cijelo vrijemeratau Glazbenornodjeluradili su MiroslavTun-rai Hugo Boranii, s tim Stoje Tuma ditao i Ustaiku riei. ReportaZe i "vedro vede"uredivaole i priredivaonovinarSime Starnpalija,a spikerisu bili KrunoslavSip i NevenkaHanak. voditelj knjiZevneredakcije,a kasnijei direktorKrugovalnepostajeosijek bio je prof. Krunoslav Sto5i6.Ernisijeza badkeHrvate uredivaoje prof. Ante JakSi6, a kao tehnidariu toj krugovalnojpostajiradili su FranjoSlabinaciZivko Novak. I u Dubrovnikuje do 10. travnja 1941.postojalasamo graclskarazglasna postaja,kojaje bila djelo amateraing. SirneTorbarinei Ive peka.potkraj 1941.iz zagrebaje dopremljenradio-uredaj,pa je podeladjelovati Krugovalnapostaja

70

Dubrovni govornog Vruticki, 1

od

Krugovalr postojala urednikbi Dire Lackovii, govorni, emisijeitd Rukc u torn odje Aranjo5, I Vuljevi6, J SefP SlavaBrat Dr. T Ivo Balen Balen,Dal StjepanJa UOr njemadki Direk Vjekoslav Jelakovici Suster,Stj U po Sarajevo,(

LIjske krugovalne a iz kojeg bi se noglapredstaviti acau brdovitim lko bi se,redeno :skikrugoval". svakojhrvatskoj , da budeslu5ad ,atskoga pudkog ,granidenim, ali rja zvudnikana vanjskiprijenos lim proizvodnja rvini),paakcija ;kihskladatelja, a" (njemadkim, cima,"kojih je z, kao stalnog u nemogu6nost

odeladjelovati jeziku,a :skom

Dubrovnik,kojornje cijelo vrijeme rata rukovodio Ive peko, a bio je i urednik govornogdijelaprograma.veljko Milisii rukovodioje Uredomprograma,a vlah Vruticki,porijeklomCeh,uredivaoje glazbeniprogram. od 1942. do kapitulacije Italije (rujan 1943.) djelovala je i zadarska Krugovalnapostaja,a od prosinca 1944.do svibnja 1945.u Rijeci i Suiaku postojalaje razglasnapostaja, kojom je rukovodio Marko Sinovdi6, glazbeni urednikbio je Mario Ktihnel,a tehnidkiAnte pajda5. Direktor drZavne Krugovalne postaje zagreb bio je cijeli rat Radovan Lackovi6,a njegovzamjenikAntun Nosil. ona je imala sljede6eo_djele: glazbeni, govorni, tehnidki, pa programskiured, emisije na stranim jezicima,pokrajinske emisijeitd. Rukovoditelj Glazbenogodjelabio je prof. zlatko Grgoievid, a kao suradnici u tom odjelubilisu: dr. Milan Horvat,Boris papandopulo, Mladen pozaic,Stjepko AranjoS,BoZo Mohadek,Mosa Marijanovi6, Kreso Fripec, Slavko Jankovii,lvo Vuljevid, Ferdo i Josip Pomykalo,te Maja KriZan. Sef Prograrnskog uredabio je Duro Teufel,a njegovisuradnici:Ivo Arkani6, SfavaBratani6iDanicaMaridii.ReZiserisubili dr.ZlatanMlinari6iBrunoDiirigl. Dr. Topali rukovodioje Gornjimodjelom,u kojemsu novinaribili: dr. Vudak, Ivo Balentovi6,Jure Prpii, Radovanwolf, ing. perse,Streha,Kreso Golik. Ivo Balen,Dario Fertilioi viktor Glovacki.Spikeriu Gornjemodjelubili su:dr. Srepel, StjepanJaksevac, Dragoi Milivoj Dobrenii,Matija i Melita Koleti6,te NedaBrlii. u odjelu za strane jezlke nije bilo stalnih namjestenika,nego su govorili njemadkivojnicii osobeiz stranihkonzulata. Direktor Tehnidkog odjela do 1943. bio je Branimir Radi6, a kasnije Vjekoslav MuZini6. u tom odjelu radili su inZenjeriRoman Galii, Tihomir Jelakovidi Barto5,te tehnidariVilirn Kopsa,vojko Trs, JakovMestrovii, Milan Suster,Sdepaniovi6, BoZoKel, paragai petrnel. U pododjelza pokrajinskekrugovalnepostajespadalesu krugovalnepostaje Sarajevo,Osijek i Dubrovnik.

t, kojije 1944. enogodjelado io RadeIveli6. ugoBorani6,s : Starnpalija, a postajeOsijek je prof. Ante Lbinac i Zivko ska razglasna ttkrajI 941.iz valnapostaja

7l

.'$J -i",

i rusr, 1i't':"1r , i . : 1

'l' li i, ,; l ;'r Y i{ lr l:i)I,:T I,::riI, ii'i ::.11r!i

()

: ;n G

v

3ii3i .-"1

:'

:t';.: lur.ii i

t,,r': tj:k l)[d ll:i:] 1.,irfi 1 t:'c i,' ) " llLrJl.lI i :rli ,; lri t i r:.i il:" :ii-\lit'iriri).

llnli-()ii0,;VL.{nTI 3jllril"':lin lif: ! -rifi'liy.ii il*^ici"irt jiia dt:iiiYilr.t :i.il i "riu

rl

]r:

i:ll*'iIli!

.::j-j-.-

*r: tr:i

j,:r: 1';u11s{y'i'rirrridii ;[i,I f ;;;f i:*i.Er;lll;;3.,*Ji,iulu*",nSe r' r.,;i:tlri s,:,iri;.,: il:,

I:r:.f.n;i'il

i

pn il'.}'.ullu e r;rirt:ti;(x!'ii{)'t'izbi'irldlii'i

}or'1t'i;r' u driiizi'

'

Itci:ri:Llilci;aki:iirui:i:tr:ruii?5,!tr*fljid'd';1i1g:'e-* Lu u i , ili:0

y.r inj

er:*;:(\ . :'.lr*rLl':to:: t tli,iof

'';lu

_ , .../ / .j ,ll:l

il2t'):l'i

6rs

iiecrtr

ic

r:lan

,'10 la,;3*11. 1 1 "'iil,'r. l'r r:r:r: rsvr:n l'i I i s t'o'li ;'-t

L 1 ' 1 1i : g 1 ; s i k e l l l : r i j t * t

'i1r:::li'' pclia:i3

oiiar:: [tr"nt)n i la i

j r: ra'11oLlpl'riru ilra::rr

o s11!ljijtli st ilt;t):r'tktt ka+r*ryrolt:'uiit_i*P:ral3{;e-N4i_ke;-l-]lJ;;6r'i'r' 1 ::]!l jLriri 'l'ii'il: rl:n;r' ' 1 ; ) l ' " : i r i : : p r i r n u.:l :;lr i': 1;i;i.r:r::e c:ilr+f ":i:a;1J

i,j:ij;rijjiir,jn f)ci-ri;l':lir,

r('rrr iy-

Dokumento zabraniletkao Milanu Sufflayus potpisomdr. Mile Budaka- uodi rata ( H D A , g r u p aX V I I I , i n v .b r . 3 l 8 l )

| l'

-;

'.ryi '?9i ''ri

,./ r :.el .)

i,

Ii i i1 U"4 :.;j a.: .'!

jt,a.

4.

*t

t1 &

i

Lr :-.,ni^-

" *

-: 1r r,,I ni

) Ll;iL* : lc,1tj-

;, atn

i l u iltitd.& :tu

S)

:jt,

i

rj!j

:;tl iJl,{il

:'l

Hrvatski dojavni ured

I

-'t I

--fr /

uodirata

"CFoatiu"

fledn*

ffiB@'

\@

ktsd ^r":J porr- 6*tef$id'

godlnu Xo 104', n .,cl godin@12BRO' 3.

U Yukovott4 rd. lttGanlq tg41

GODIXA II.

&

.2.-

t PrefF

Agenc

ra grad Yut. _jo I o&o*lc. rFs'

ttJlyltrllni$Jryil l|ruqllJlln:l[ d;*fig;t'lf,:f;" '1'' 'i rd to L.l.q;'e+'a 1 1 e . t r 1l -, t , o l ,l ' ' l / , \ . : ( . ' . . 1 ; 5 6 , . "t":'"'"1'"'". '"",eor"ir"6cpd o,'+rtLsp.ur,€,.a;l"l;J*';' 1.",,1'1"^,'*':cllik4.P "r:BJd P o s i ' J ", p \a' d : 'hj " d PP: 'o: J ' - ppt tr i r d, r d ((i j,€€t t . d J l n a d . ; ' u t r l ^ r e u 1. .r ;r ; trddp dp d l r e l " r l o n d r r "" r"v ro d ^f l ^; .lI .; , H * rH, a{ J,r ', r, , , ' u . o ; J a ) d , J c ' e o r ' . d ' L r c . q i ' . , . . r.*6 Looc r- bn.-, €le fih d,,.," ,,.,.-l;.c. "{)c

v6:lk'.2@!r. v*",^p*""r Mratpderki'ozyo;,.FroN r i al vnn i E ' )r cr, "c , " . r,, , r,r or n m * dN dN dl ,,; i 6 ,, dd d .,-*,.- ;,.*r*r.r -r-rii r^,,r"j"

,:,H\:l::l:;,,;;"; tjl;lTJf*,proriiao,rn,i3",'^-;.:,,;";1,,,.,"j.,qcn.r i[i;:li.l,.l",li,,".ij.:",T.:l:i.J:il,."]",,i,1;

-*"*:mrgr."":l;tJ';i;::d;;li.*il"::'fr,:i.n:':l::;'1::':';:i;;i:'x5l":l!::',1;i':;J::i'1::'"r*'"arid ',,o,J(o'eh/s'o-,.'''r."is-

''4'lrrpe ; , , * " . i . i r r u - ' i . o r p o r , : r u ' m o-.{ ; j l l ; ; ; i . l : l m j :\:ll;,";"t*d'nr'! ioi u'pon go:po&Br'e"i .A'6].kei; ie, , " ; " 1 , . u , , . , ' n . ' o J . , i ; "C d ^ o v , , oa o , , r , n o ,hw o ' , - , n r n p v , , , .d d r oc i o , , aL. o " " , a i o r trdi' , ! * q . flii' i TJi'iliil ;;."':;.::'li;:i

l f .^b l , i ' l pifuerro i i . J ; - j ' TFrij'i l l " ; i 'ihrirns' , i , * j l i : h. ^:'

ffffx)l:l, iiji#jl ,l':il"il: :"ucr''hn *; *"",ff;irl I u h c l s , , o b i l o i l . e ' . . p' .,fi^- , ' ^ r " . " , . . " r . . , v 4 ,c. , s i o .*, : | ; : ; : ; j ; i , : l j . i ; : 1 ' : j ; l * riid!a{Flor.'oirdd.iri,o

jc,dr{.

!p'dro

p,.'v.so:.,

!.;no,t',ar

;:.:;n;.[:'"]:.:l;";if:; ?d}.juJ..

l.-^:",:,,;^,,i"-.,,,._'-,'--.1;-

n

rh

rn),di...,'ruilr\

L

i];5iy'$.:';t*:ll,ni*l [trffi*;j]Fiirjiii]: l Demago$iia

nlind hdbiilo, on6 ru io{ !;h6 i.;.6 jd &vo 6e rvjsetbm grnru. A kir,dh, toji ,vojih go,il,b ilo laosJrju z6 sel cldkoh, iat'6! rj6l[i u *esklm Zdgdiu i &hi- lilikDo ryojs nkei 1 v o J 6 s l o h d c , . i r u & n o , e ! !. . plovnlh rlj6!a. {!tin!, loi lijr.ijcl. nijo ,! ,.di n6rpolorrlri, 19, ni v s l i l 6 . pp'oo!!ddss r i l o tl e ." 9lt o- iaa. 1 oL , ihr-Jl *doo '.vno uto<.b u€ toion$doFoNvtotol'ozBorqu N u l.d'c^!td n,do, ndk bl dldvo bilr je&ood.rjbosd.,hdb6.e. 61,6in'qproJnorjorc-9r,..r,1):. v.,Sv!-roluod'apsj!M..!ot d.;dqLc6l6luodtova,4i&jw. d t.{,@.u r'uJ^ot t@r B f4tu otobito so9!d{lo rninorri. , oh {r Lr r c tnr! .prtuo r { jrrrM. rr .i lh. . i j d . n . , , t . , j d . Irrul o sl vv t6s. n t rt ui rl !r ldi tsul rl o i j rdini d r .qv i' rsv, r6 sn ,. e . na.

,:r .6!naFdr r !di .$,?< -.r,

bE .:{r bd,i \r vupdl e^bi oqd rmuor',o."oad,;t6..iodd;,e, u.

16,6iqdo;dortu!..,*obi

lkc(e' 0".,-r,""i1" Je js wrDlo po'els | 16!0 ld usrerrd ,hot' p%o| ,,oar. ' p,"1" *nr$.?tj!.. ^ n Lp , t , n a i u j r d n a M i c m ! ! p ! - I r " , u e . k ( o d c i l i h n s , 6 , t ; , t " l i - j : u airat], dd ,6 y!ir6,r t€d pirrqa c. lurplci, r,&ratn6ri re, u vd(o krqorbitjio it,'tit u rnF r,S6 dr brJailq l -.," :p"kvbnlt, prn"rlliilri, Ldrjjer ! d J v " ! u v J . l r"r" o . 9 q d , , o r ' r - b l ; r " i 6 , ^ o x i s , i' o i " i i j d , t r " s t1ry61i, up,a,s grda vu",-" *i' 1;j,,}' 'to.6; r ra do,;6 lnuvr;en" rola bls * ,.,,,,. tdo r No_ lfrt ;,ii\u st, u raloj pd',,_ &,,. jr,!ti, ta* l E j . 3". s, ,d, l . t s t j o z . j c a I r . r e j d g &33dd..iikkd; vv66 i k o l e , r 6 z . i 9€ € jj cc n n .. ii rl & _ S l t s o h . 4 q 1 ' 6 o vfioyr ,. Vutft, I "rt,o\o,,., n,,!!nro o..*... &Tdao. t'ia rJ,r.6a,N.:.oc,pDJ,<(a,"|.."b.r. 1",6!o..m,.tJ.rtr.l.'"r, ;s Lqavoil. p;J,,ein, | !"r nd, tu.ra.6rmr u vuro,6,r' l,i,it',r;',, ,uotit..qorrlor.luu:ho,h'1. r { , t L 6 . 1q16 du _ ry.vsort,. lhi.d .q n , r , . n d d. . a ^ : p d J n : * , . , . . lpr.,.th,,ot.r,d.n"p,*rr\diedoru t"i,tnriaxu&U(r;6F,.+^1.-l!.,.o,,6,.d,pojk,6,r !,_budddr,6,rc,rct6es,,en'a;srdhr8il.lrc.,l,.n:-Jir,d!^m:r^'urd .a soj o ,.'-u,/{dil ; Flo. l9orod6. koja,,.rj ,irr !a ic,rl,od pod n a r o l r a" !o; vL ,: h ro" rn r , e o v , , o ^ ' r i , c F - | p * , 6 o i i l /1rr,, rs ,4 iJ,,, 'i q.+l Uil rr l\ hhl i r rt i' ;, G r r..p6n. i l l lp6ae " .l ,nrr.ro^ o "Vrl,4r idl en-ol * t rvnle. ibl .el i-l l j l$do". N ; q4VBsLr .i l qr Ur ui tr . u n . t u t r _ r V o l q ll l n ' { tvl ov ro; rd' l;i #r o i ti f, or an,ft;oanr rkeoonJ c6 as o e l{e6! d! ,edl ^r A a ,l il lr i,.*1. rA- ., l/ rt ,s !?5, 1a ^. ..l ar os f! ti .aon , t t d r J o

s

Sidrt.bdnr(rruhedcrMrerobs!2"'1..1" vMril,!.,dr4,,i,r(r.bh.6'e.*

ll\rotvcjJp$ll}"r' opJrd' iid' !,' rto j"

'"

h,'"R,Jl.Sh,:a':a

lBlrao^o:roi,pJ'!.io'r't.rr!u;

et ' n bt6di |!Xu9oo'm ee'!{i 'ne|.m Poj l /?dnd5''':i <\'6i l ,€Fd& | ' qllr
o

il.r!{,h. p!!l.y.i. :}pa/d!i. N"' ^u per5di njcda p^u;llii"aifi i tnod; 3 oqrskin talurra, F !* 5yjelirfoqtd,i, orsrri .dhr)'. qdci;n io pjc"go. & 4ir. i,l ..oLlco.d".d";J,.6,,BarJ& ievn! .{rno'r*! i'nLI or jo s do. rc ;rvnJ ,a:n^lr,ron i ^n Fro,.J. diF o r v d i n a , o d 6 j r e 't B r i r ", . j q q o,S.,v.n 6h e-r-t"-'t; rq,oNBoJtur6li, - L,r. ro tr;!r.,iM, Iojo 6,n,s t.rutc.to;.rbbrrv bro'ositur!. \oj.t.n;F?'Morr.,a1.r_.nL&;3 p-,(d..ihJdJ,uptdA,,d.ertu \.Ji!r,ah!t6ov^oooi,lro..Ndr'rn. 'r6i na ;,:i Bounsr.. .,r' &,. i} '.e p.\,e{J n .,om. 4eg. Lqsr eqd ! ,. rsgl irn r lap-l rt p , .J. 6r r o..6l .i tl o ' : j . ; !, d rd4t ra a - *, W ^a oosgqq, ri :i d o 1' .Pi it o u !' 6 l '-d. iA' .OA! no o$an-p, :l ,at w P*Y' ,9 ne 16

rJdrlsq. nrjthir^ -Fr4. ,:iil'6'joop,cLlh'r!nra!i'rltnq b!"r. d'.'6 oaL.ie:.sb(e"

Nap.otie lell€ n. Wd& dEbrc trih*. * la r j o i i ,"olis. lslvq llem6ljs. kJlei.r m!d,oti 3k(2iiii{ ! ab.nlDor

UZa zavod tak\ Zbog o s n o v a n ai p o l o Z a ji o .je srediSt ''Avalina"

To je teZnja da s Tek , Banovir.ru Hlvatskogi pregled pri s u s t a v aH e cijelog svij dogadaja. brzojavne 1 Zakor l94l.regu preuznte p( hrvatske d< postale raz Da bi distlibuiral Novinsku s Novin Dorla, Inozer Novin ladile od 8 stroJetn. Sports osobitovaZ najnapetijic nadecanja. Gospo obar'jeStav donrovini i sirovinai n putadnevno u hrvatskin

Agencijskirekord dviju sluiba

BEolr.

ra?e liliku

)E bds lonEii

Latrai.Bt

, iah. p,a€ilri,u r.d!,!. di b t*q rstrjj€, . r.|njryio pd?., U t666 i p,avr urdtoil;ri. dc Jt ,Aaa,bE.r!ab,,, di trr f,!go-bFsbnDai_ r r p o r i i L d . s ,r o , ; 6 r a , a r ir , , r i i , d l h r ) !u dN& i d.r6 * e?Jc- Irlih svi wl rs. ndrctt s,mo nii, 9r.! !.t,juacg ! FKov.nrs rr.nih i dH''ar!;c 3rtffi6. 9 !f!4,,F\ J toh "r i4 r v.c [email protected]!r_ €n,ce bi !eh,il. dobrc 9. p,aialora, .l. i o

-

fa

potry.{. rpo/eduia ntr.. ph/ilJiivart i rk/m llljlirha, F L. pjcrlo, s dij6 jrt w!ri, 6Ji tu ijtu dr{lliJ oo io ath{r i or Fhor.s ,E s l?ri to.i.gdir x;dq 'o fa

Ba{**i ,y,iijE.

di^ koi,

u Zagrebuje l_920-osnovan"Telegrafsko-dograsni ured,,,i to je bio prvi zavodtakvevrsteu Hrvatskoj,kojije dojavrjivaoru-o br.roune i priradnevijesti. zbog teLnje za centrafizacijom,vei je r. kolovoza 1925. u Beogradu osnovanasluZbenaagencija"Avala", koja je iskoristilavladajuie okolnosti, svoi poloLaji ostalernogu6nosti, te obustavilarad "Telegrafsko-dojavnog ureda".Tako je sredi5tedojavne sluZbe prenesenou Beograd, a zagrebadkije ured postao "Avalina"podruZnica, ogranidena samona burzovnei priradnevijisti. To je potrajalodo l929.,kadase,kao posrjedicauvodenjadiktature,pojavira teLnjada se u Hrvatskojuspostavii srpskanovinskasluZba. Tek je rakon 10. travnja 1941. bivsa podruZnicaage'cije ,,Avala,' za BanovinuHrvatsku pretvorenau agenciju"velebit,', pa otada raste i djelokrug Hrvatskogadojavnog ureda: naglo se pove6avabroj izvora vijesti, t otieina I pregledprirnljenoggradiva,kao i broj stranicadnevnesluZbe.pomo6u rlaDrava sustavaHell i napravaza pritnanjeMorseovimznakovimahvatanesu vijesti iz cijelogsvijeta,kako bi sejavnostprekolistova,dnevnikai tjednika,uputilau razvoj dogadajaTi urerfa.iiprimali su godisnjeoko 20 miliju'a rijedi, vise n"go .u. brzojavnepostajeu cijeloj NezavisnojDrLaviHrvatskoi. Zakonskom odredbom broj cccLXVlI-tslgg-z-tr,4l. od 29. listopada 194I . reguliranoje da Hrvatskidojavniured,pod svojimnovim imenom,,croatia,,, preuzmeposao bivse agencije"velebit", dime su stvoreni uvjeti za izgradnju hrvatskedojavne sluZbe:brzo je pojadandnevni bulletin ,,croatiae,,,v41sti su postalerazgranjenijei kvalitetnije,osobitou jezidnojdistoii. Da bi se golemogradivosvakogdanasvladaloi izradilo,te najbrZimputem distribuiralopretpla6enirn ustanovama, cijelaje dojavnasluZbarazdijeljenana l.) NovinskusluZbui 2.) PovjerljivusluZbu. NovinskasluZbabilaje podijeljena na a) doma6ui b) inozemnu. Domaia sedijelilana l.) poritidku,2.) pokrajinsku i 3.) zagrebadku. lnozernna sluZbadijelilasena r.) dopisnidku 2.) gospodurrk,i 3.) sportsku. NovinskasluZbau uZernsrnislute riiedidijelilasena tri radnesluZbe.koie su radileod 8.30 do 23.30 sati idnevno su priredivaleoko I20 stranicaispisarri6 strojern. SportskasluZba,premapotrebi,protezalasena prvu i drugu radnusluZbu,a osobitovaZneSportske viiesti davanesu i u tredojradnojsluZbi.ponedjeljakje bio najnapetijidan,jer su pri'rane vijesti iz domadegi svjelkog sporta- s nedjeljnjih nadecanja. Gospodarsko-burzovna sluZba Hrvatskoga dojavnog ureda,,croatia,, obavjestavala je hrvatski prirad o svim vaZnijim gospoaarsrirndogadajiura u domovini i inozernsfvu,a osobito vaZnevijesti biL su o stanju deviza, cijeni sirovinainotiranju vrijednosnihpapirana glavninrsvjetskirnti-zistima. po vise putadnevnoobjavljivanesu i tedajniceraznihburza,za ioje je postojalozanimanje u hrvatskim novdarskirnzavodima,veleobrtui veletrgovini.vise puta dnevno

75

izdavanesu vijesti gospodarskogznalenja. Sve vijesti i tedajnice primane su putemi odmahdostavljanepretplatnicima. radio-telegrafskim Dopisniciiz domovinei inozemstvaslali su vijesti brzoglasom(brzojavom), a osobitosu bili vaZnidlancis posebnomoznakom"DopisnidkasluZba". Sve novinske grane dnevno su distribuirale 100-150 stranica ispisanih pisadimstrojem,a rekordje bio kadje (1942.)zasjedaoSabor(357 stranica). Posebna grana novinske sluZbe bila su izvje56a na stranim jezicima (njemadkom i talijanskorn), koja su distribuirana stranim poslanstvima i novinarima. listova"Croatia"je svevijestiodmahdostavljalauredniStvimazagrebadkih krugovalnoj a drZavnoj putem brzoteda,pokrajinskimlistovima- putembrzoglasa, postajitakodernajbrZimputem,destoi usredno6i. Doma6asluZba,kao sastavnidio novinskesluZbe,bila je, kako je redeno, vijesti. podijeljenana L) Politidkevijesti,2.) Pokrajinskevijesti i 3.) Zagrebadke Hrvatskoga pretplatnici svi opskrbljivani U politidke vijesti, kojima su dojavnogureda,ubrajanisu- Poglavnikovigovori,govori dlanovaHrvatskevlade i drugihmjerodavnihosoba,zatimizjavei odredbeiz ustaikihili upravnihkrugova, te zakoni,zakonskeodredbe,naredbe,odluke i pravilnici.Te vijesti stnatranesu "od velike vaZnosti". PokrajinskasluZba,nastojeiipokriti cijelo podrudjeNDH, radilaje pomoiu brzojava,brzoglasaidopisa (ako Stogodnije bilo ogranidenovremenom ili od osobite vaZnostiza cijelu drZavu). Ako je bila rijed o nesre6ama,osobitim druifvovnimvijestima,raduusta5kihi mjesnih radosnimdogadajirna, sludajevima, drZavnihvlasti, onda su takve vijesti distribuiranebrzo, rr-Inogei u prijevodu drZava.Do lipnja 1942. vanjskihdojavnihuredaili predstavnicima predstavnicima podrudjaNDH, ne desetina devet ta je "pokrajinskasluZba"obuhvatilavi5e od samogradovei gradi6enego i sela. su svevaZnijeu gradu,azato su bili zadtLeni vijestiobuhva6ale Zagrebadke posebnirepofteri,koji su obilazilimjerodavneosobei pratili razvojLivotaugradu' Nisu nastupalikao konkurentikolegamaiz novinaili s krugovalnepostaje.negosu svavlast, pred odima irnali geslo:Zagrebjeglavni grad i u niernuje usredotodena odatle dolazesve zapovijedi,zakoni, odredbei upute. Hrvatski dojavni zavod "Croatia" izgradivao je i pismohranu kako bi se u njoj prikupili svi podacio javnom Zivotu,koji bi (dokurnentaciju), osobitou iznenadnim mogli sluZiti na5im novinariurai stranimdopisnicirna, provjeriti. situacijama,kadaStogodtrebahitno U nekadasnjojpodruZniciagencije"Avala" u Zagrebu,koju je preuzela BanovinaHrvatska,radiloje 40 osoba,a u dojavnojagenciji"Croatia",nakonsamo godinudana,dvostrukoviSe:80 zaposlenih.Stariuredajiza prijernzamijenjenisu tada najmodernijimHell-pisadima,a odmahje bila narudenai vlastitaemisiona postaja,kako bi se "Croatia" mogla beZidnimputem povezatis dopisnicirnai svUetom.

76

ice primanesu m (brzojavom), tZba". mica ispisanih ' stranica). anim jezicima roslanstvimai adkihlistovaoj krugovalnoj rko je redeno, :badke vijesti. :i Hrvatskoga lrvatskevlade vnih krugova, :r smatranesu ilaje pomo6u nenomili od na, osobitim lkihimjesnih u prijevodu t lipnja 1942. dja NDH, ne bili zaduLeni votau gradu. ;taje,negosu :nasvavlast, pismohranu votu,koji bi rznenadnim 1e preuzela nakonsamo nijenjenisu ta emisiona pisnicirna i

IYovine iseljenih Hrvutu

Putovi t 'i:' :9:i":l , ,: i:.sl-; ':rs:a Yy: -"4q+*+ d "

*fia*:*""*?:

i)r:gr*1:, 6 ci;uj'r:a lliii I,

? rgiJ^j

ofir, /")

,

i;t{{1.: ,il$i;,

*+$*:*,*jt i li;{; ;r'

Jarr'J-r!,!

:

1 ' ; ! aj T I Y i | st

-

I J { i A.

" ; :: f l.:r .. ;a11.. r1 * l^ . , t , ;:;::;i..:'.'j

I;i:rl-l:

;rd B :i xrrs r ,',

,,j;@, ;ier :rvcjim srr:d.rirjcm r: ci j*l o:rt,i f 1 _ - c l ' i .l : . r ' i v j . r i r : l d j e J . o l : r i i : t j i v o : : * Z r . i l , n : " i oL : . g * 3 t j t i jrirn* ber:h"j*drrr:^i! '1 \ ; i . : : * ' r l . . r rl ' ; l ) a : r i lr*ldct;tj.3l::r:1,i: c'lj1.ll;.:liIi,j l joi ir *!iiiu iirr::liir .:^ ) : r j i r r . a . l r r , r l t l j f r s : r d * : : ; , r i r 1 ij c n ; i r l : l svegla lLl p:-ilr j*rlir-* . uirl'sTt,

sv(

.;.ijl.lJnlrlsti j. . :.. "l l; r: ,. .Xj :*, : l , i . ' . ;;";f;iliJgr':r i;t:_:,"\. i: i lti.,a

i l i ; 1 . ; r ' r ' r i i , ' , * i r r i e 4 : . A r r o C n : r i i j * i ; e r i t e ; t . . 1: _ r . i i l:lri i l r ; :t . . : . i ! l r a v g ; : , r O C r :i l e u t , t r . a r j c( l : r r * d r : j r : i

! - e t i i : r . : : ' u v g l r vel a s . ' r i l:rC.L;ir

r;e l;.r:diriji irujix-rXsj

r"edi ranenjn uz y:r.il:lt:i:

i r ' : : 1 r c i : : , r i ' i . r r s a . " i: ' r . -

] ,r'1 .\ .y'

iliX"i*l.jitdit{bffi Dokumentod 6.lII. 194I . o zabraniZenskogsvijetabr. l5l194l . zbogtri dlanka (HDA, grupaXVIII, inv. br. 3335)

U sklo prethodileil Hrvatima,kr Koresp njemadkorn francuskom stizaleiz ino kaZnjavali. Dr. Anl list Ustaia n U Ber Informations jednom tjed hrvatskomjr europskimzr IJ hent talijanskomi listova.U Pit nije zabrani engleskomjt podupiralii Zajedniiar i U JuZn destoilegaln MnoStv tada u Hrva potrebnapos dadesvjedo izdavanjelis primjerke no zapljeni,kojr toga, ostavlja DrZavniodvj u roku od mjr dok su vlasti sve bilo otkr "revoluciona dosjetlj ivost, na preventrv Kaoipc novinstvau c

Putovi domate rijeii

:tJ

7// /r:e OSifitn 1 8:lar:Iij

;r+ na j sl.lsi i a - jbr d r ; n r i i ro-i1ot i It;.] !i+

; ;)rikl ci-\

-€

dlanka

u sklopu svegadosad redenogao novinarstvuNDH treba reii da su mu prethodile ili su ga pratile neke novine izdavaneu inozetnstvu,a namijenjene Hrvatima,koje su ilegalnoubacivanei u Hrvatsku. Korespondencija"Grid" pokrenutaje prije rata u Bedu na hrvatskom i njemadkomjeziku, s pregledomtiska u prilogu. Poslijeje "Grid" izlazio i na francuskomjeziku. eesto su ga landari i agenti pronalazili u poiiljkama koje su stizaleiz inozemstva,list plijenili, a one kojimaje bio poslanispitivalisu i strogo kaZnjavali. Dr. Ante Pavelii pokrenuoje samu inozemstvu,u emigraciji,isam uredivao list Ustaia na hrvatskornjeziku. U Berlinu je izazilo viile listova: na njemadkom jeziku Kroatischer Inforntations Dienst, od 1932. i korespondencijaCroatiapress (triput tjedno, jednom dedno i na hrvatskomjeziku), te tjednik NezavisnaDriava Hrvatska (na hrvatskomjeziku) namijenjen hrvatskim radnicima i politidkim emigrantima u europskimzemljatna. rJ l,enevi je izlazilo francusko izdanje lista Croatiapress, kasnije i na talijanskomi hrvatskomjeziku, a u obim Amerikama usta5esu pokrenuli nekoliko listova.U Pittsbourghusedugo odrZaolistNezavisnaDriava Hrvatska,sve dok ga nije zabranilaVlada SAD, a u SjedinjenimAmeridkim DrZavamaizlazilaje na engleskomjeziku korespondencilaCroatia Press. Smatrase da su ustaSkipokret podupiralii neki listovi hrvatskihiseljenikau obim Amerikama'.Danica, Nada, Zajedniiar i drugi. U JuZnojAmerici iztazili su:Hrvatski Domobran (u BuenosAiresu), koji je destoilegalno stizaou Hrvatsku, zatim Hrvatskazastavai dasopisCroatia. Mno5fvo letaka,bro5ura,biltena i ilegalnih ili polulegalnihnovina izlazlloje tada u Hrvatskoj, zahvaljuju6i "rupi u zakonu". Za izdavanie novina nije bila potrebnaposebnadozvola,ve6 samoda redarstvonekomepunoljetnomgradaninu dade svjedoZbuo politidkom ponaianju i da on kod DrZavnogodvjetni5tvanajavi a tek tada bi obvezatne izdavanjelista. Tako bi novine iza5lei bile brzo raspadane, je izdavalodekreto redovito gotovo Ono odvjetni5tvu. DrZavnom primjerke nosili je su,osim lzdavad,i prekasno. je stizalo zapljeni,koju provodilo redarstvo,ali ono toliko. samo tiskali toga, ostavljali stotinjakprimjerakapublikacije,govoredida su DrZavniodvjetnik mogaoje zabranitidaljnjeizlaLenjelista-tek nakontri zapljene u roku od mjesecdanaili nakontri uzastopnezapljene.Da bi i to bilo izbjegnuto,a dok su vlasti bar doneklepo5tovalezakon,destosu mijenjani nazivi listova.Kad bi sve bilo otkriveno,zlostavljanisu ili zatvaraniurednici,ali su se pojavljivalinovi "revolucionari",jer tvoracjugoslavenskihzakonao tisku nije radunaona toliku dosjetljivost,upornosti poZrtvovnost,ve6 samona ekonomskustranuizdava5tvai na preventlvnucenzuru. Kao i polovinom 1942.,tako se moZei 1999.konstatiratida povijestusta5kog novinstvau dornovinii inozemstvujoS nije napisana.

79

Prvo je izalla Hrvarska gruda, a kad je ona obustavrjena,pokrenuta je Hrvatska zemlja, zati,mGrudobran, Njiva, Hrvqtska njiva, orai i sTai.posebno su hrabri i djelatnibili hrvatskisveudili5tarci i mlarli intelektualci,ko;i su pokrenuli niz novina (ovim kronoloskirnredom).Naia gruda, vjestnik sredii)jeg udruienja studenata,Alma M'ter, Rakovica, Hrvatska, Hrvatski akademiiar t uskok. Ustaskipolitidkiprvacidestosu ilegalnoizdavalibiltene, ve6inuIitografirano, koji su s jugo-stanovistabili proglasavaniveleizdajnidkima: Usraia, Vjesnik hrvatskih sveuiiliitaraca, politiiki ujestnik,Hrvatska ioita i opet (Jsta,ia. LegalnitjednikHrvatskinarod,koji jeu vrijemekadsu SrbitraZili sporazums Hrvatima izlazio godinu d,ana,uz velike teskoie i preventivru cenzuru, bio je kasnije zabranjen,a pokusaj izdavanjaZemrje,koja bi ga nadomjestira, ugusenjJu zametku.Kasnije,uz preventivnucenzuru,izaiaoje jedan broj tjednikac-roatii, jer je drugi broj redarstvozaplijenirove6 u tiskari (uit.;" .ubruii"n mirno zakona). Bilo je to u podetkusijednja1941. Vei 10.travnja 1941.kakoje redenona podetkuove knjige,jedna od prvih mjera ustaskevlasti bilo je preuzimanjenovrnstva,te su toga dana izaslenovine Ht"vatskinarod, a ustaskipovjerenikza novinstvopreureojJ sva glavna novinska poduze6ai novinskeustanoveu Zagrebu,te dobio ovlastidL uredi novinskiured. zahvat u novinstvobio je temeljit,i evo ito je o tome,kao i o prethodnome, naveoIvo Bogdan,povjerenikza novinstvo:"Novine u ustaikojHrvatskoj nisu i ne mogu biti sredsfvo spekulacije i zarade.One su izkljudivo sredstvo drLavne politike, narodnogodgoja i prosvjedivanja.Radi toga su svi izdavadinovina i dasopisamorali ponovno zatraLitidozvolu izlaLenja,bez i,egase nijedan list viie nije mogaotiskati.Trebalojedokazativlasni5tvo, izkazatir[dnlk" inamje5enike, te pruZitipodatkeo prihodima.Time su samipo sebiodpalisvi Zidovski listovi i svi iili o dobrohrvatskoganaroda.Izridito ie

Llezat,isnaDt sindikalnotje drugi. Ustaiki lz vretlena

tff?;:??' i J'"{#1i,K''',J^' LT'il.:"i;, t.1

rtr ovosti i Morgenbta,,!??listo vi o"j ;* n3""""X'i i:':;:1 "

;ft Hl.,,jL"il

poduze6u'Tipografijad.d.' tiska se sadadnevnikHrvatskinarod ,kojis. rarvio u najvedi dnevnik u drZavi.List je preuzeoditavu upravu i dobar dio urednistva prijasnjihtriju dnevniki J U biv5oj'Jugoslavenskoj stampi j eizlaziti d.d.' podeo ! dnevnik Novi list,kojij.e kasnijepromijenioimeu Niva Hivatska.l je on odrnahu podetkudalekoprema5ionakladuNovosti,koje su bilejedan od vodeiih listovau Jugoslaviji. Mjesto Morgenblatta podeoje izlaziti dnwnik Deutsche zeitung in Kroatien, je koncem 1941. preiao u vrasnidfvonjemadke narodnostne .\oji skupine..."48 u osijeku je 1941.-nastavioizraLenjeHrvatski rist, a u Sarajevu, umjesto dvaju zabranjenihdnevnika(Jugoslavensiogtistai Jugoslavenske poste),pojavio se sarajevski list. Postupnoje izgradensustavnouinu, kako bi se udovoryilo razliditim interesinra.gradana (vidjeti podatke o dnevnicima, tjednicirna, polumjesednicirna i mjesed'icimau ovoj knjizi): medu prvima se pojavio dednik 48 Sponen-kniigaNDH.l942,tekstlveBogda'a"Hrvatskonovrlstvo,,,str 36g -370,citatstr 370/l stuoac

80

e

pojedinihgra Za pron bilten Za dont ifi'ancuskom Ivo Bog Statnpe"ttave posebnici. Gli dionice pripa snaZanpolet, hrvatskihdne najvi5e32.00 naklade.Ravn hrvatskih dne dnevnika, ko knjiZevnostiI zabavnogStiv Naveden ureda"Croati vlade", preko radu Poglavn Ivo Bogc izvje5tajnii p krugovi protiv izravno interp potrebui olak

a, pokrenutaje Tai.Posebno su oji su pokrenuli injeg udruZenja i Uskok. ruIitografirano, Istaia, Vjesnik Ustaia. Zili sporazums )enzuru, bio je ila,uguienje u ikaCroatia, jer nimo zakona). ednaod prvih iza5lenovine lvna novinska ovinskiured. prethodnome, tskojnisui ne stvo drZavne vadinovina i edanlist vi5e namjeSenike, ki listoviisvi Ca.Izriditoje Jutarnji list, kih vlasnika. abranjene su drZavljenom ji serazviou r uredni5tva ieojeizlaziti rje odmahu 6ihlistovau z Zeitung in rarodnostne

NezavisnaDrittva Hrvcttskctza seljake, nastavioje s izlaLenjem Hrvctlski radttik sindikalnotjednoglasilosa dak 80.000primjeraka,pa humlristidki tiednik Silo. j orusr. Ustaskipokret i.lao je svojaposebnaglasila:tjednik (Jstaia(nastavak(Jstctie . iz vrernenaemigracije), tjednik Ustaika mlctdezi niz tehnidkih glasila za vod,e pojedinihgranaustaike or ganizacije. Zapromidlbu Hrvatskeu inozemstvui obavje5tavanje o Hrvatskoj izlazioje biltenZa dom, u detiri izdanjana detirijezika (hrvJtskom, ijemadkom, talijanskom i francuskom).Na njemadkomje izrazioi Neueordnung,namilenien inozemstvu. Stampe" naveo:"Ta Stampapi5eposveu ustaSkom duhu.Samoiznimnosu vlastnici posebnici.Glav^i dio novinaje vlastnidtvo,Usta5kog nakladnogzavodad.d.,,dije dionice pripadaju Glavnom UstaskornStanu.Nadalje, to nJvinstvo oznaduje snaZanpolet, osobito.ito se tide materijalnogauspjehu.-r.i;"je najveia naklada hrvatskih dnevnika bila nakladaJutarijegaiirto,'ioii i" ,iui doseg'uri dnevno najvi5e32.000primjeraka,dok se danasHrvarskinarid-kreie oko 100.000dnevne naklade.Ravnateljstva setrudeda sto vise pruZesvojim ditateljima.t zbilja, obseg hrvatskihdnevnikaje verik '(...) Hrvatski dnevnici 'vanjskoj Zereiati tip podpunoga dne.vnika,koji izvjes6uje o i unutarnjoj poritici, o gospodarstvu, knjiZevnosti,Iokalnirni pokrajinskimnovostimu.on"uni"i donosernnoZtvoslika, rrilogezaLene,djecuitd." jesti od svojih dopisnikai od dojavnog i promidbenoguredakod predsjedniStva vo' koji izradu-ie i sluZbeneobavijestio radupoglavnikai Vlade Ivo Bogdanje nako' toga smatraoda mora objasniti srjedeie:,,,DrLavni , izvjestajni i promidbeniured' vrsi preventivnucenzuru. U nadelu su sluZbeni krugovi protivnici svakecenzure,ali zasada,dok novinari ne budu u stanjusarni izravno interpretiratidane im upute, moZese kazatida oni ceuzuruosjeiaju kao potrebui olak5icu".

rru,umjesto te), pojavio udovoljilo tjednicima, Lvioqjednik 370/l srupac

8l

HrvatskodrZavnokazaliSte u Saraievu

HrvatskodrZavnokazaliSteu Osieku (Iz Spomcn-knjigeI. obljetnice NDH)

ir" ri i|,,r. .lrr/ i.'

-E t--t**

I

ol

n1

i

, II

11 r il tl

rft :*di-

Film (s

Lijevo : Dusa' Zanko' izRinau oilJ:s;J:l"r'"ff,ff ':'ffi t'""""i opere iBX i "o

Budui kulturi NI oditovanjin ono Sto je (proglasno odnosrrou c "protegnut funkciji. F i l m( s su preoruen Do us spadaopod Filmsku ce srediSnjica osobneinic Zagrebusau Novoj drZavi (Kral izvjestnihpc stranepukir obljetnice A ( s l i k o p i s ud) Ved pr posebnihpo prikazivanj protivnicen r a d i l oo e n p odmahpodv unutartadaS str.42.). To ravr okruZnicuu fihnskim po "bila neozb niZim sklon su kadkadair str. 42.). U j izkljudivo 'n drarne,a pos razodarani, u

fifu glikopis); u sluibi driave

z R i r n au

Bududi da do danasnema kompletnogai objektivnogaprikaza iri djela o kulturi NDH (filmskorn, kazarisnom, iriku.rko-, g[zbenorn i ostarirn oditovanjima), dak ni maturskog,diplomskog,magistarskog radairi disedacije,jer ono Sto je objavljeno pisano je pod dojmom jos viuiih pusdanih cijivi (proglasno-pamfletski) ili s tendencijorngorkog okrru, dak i apriorn" ,.rz-n;", odnosnou obliku basnao zlu, odrudirisrnoproblemnovinarskeprofesije u NoH "protegnuti"inataoditovanja:oni su ibili isprepletenijavnim s medijima,u istoj funkciji. Film (slikopis)ikinematografi(slikokazi),poputostalihdjelatnosti,radikalno su preorijentirani10.travnja l94l . u skladusa zahtjevimunou" dr?ave(NDH). Do uspostaveNDH (r0. travnja rg4r.) firm je - u trgovadkompogreiu spadaopod Ministarsrvotrgovirrei industrijeu Beogradr,olnorno podtamosnju Filrnsku centralu,koja je t zagrebt irnala svoju-podruZnicuzvanu.,Filmska sredi5njica",a onaje radilapremauputamai naredbamaiz Beograda, bez ikakve osobneinicijative.U Beograduje postojalai kornisijaza cenzuru filmova, a u Zagrebusanropotkolrr isija. Novoj vlasti u zagrebuosobitoje srnetaloito je film (srikopis)u prijasnjoj drzavi (Kraljevini Jugoslaviji) "bio smatrantek prostim sredstvom oUoguJiuur11u izvjestnihpojedinaca, dobrirndijerornnearijskogi nehrvatskog podrietla,a s dru[e strane pukim sredstvom zabavesirokih narodnih slojeva,,(spomen-knjigct pie obljetniceNDH, zagreb, 1942., str. 4r.), pa je to irebaro irasdistiti, t" ntn,u (slikopisu)dati "novo znadenje",koje je "odgovaralonadelimaustaikogpokreta,,. vei prvog dana preuzimanjavrasti firm (srikopis)stavrjenje pod nad,zor posebnihpovjerenika.F.vozasto:"prije svegabilo je smjestazabranjeno svako prikazivanjeslikopisa izradenihu zemljama koje su se oditovale kao izridite protivnice novoga poredka i nove drLaveHrvatske. Tu se, dakako, prije svega radilo o englezkim,arneridkimi sovjetskimslikopisirna.Slikopisje inade bio odrnahpodvrgnutnovoosnovanom Ravnatelistvu za frlm,kojeje poelIo djelovati unutar tadasnjegaDrZav'og tajnidtvaza narodnoprosvje6ivanje(spomen-knjiga, str.42.). To ravnateljstvoje."svim slikopisnimpoduzedimai slikokazitna,, uputilo okruZnicuu kojoj je napisanoda tadaSnjafilmska reklamanije sluZila na dastni filrnskirn poduze6imani vlasnicima kinernatografa,jer je, u) neznatne jzuzetke, "bila neozbiljna, vasarskai nerojalna,desto i laLna,-,, oirro.no da je ,,radunalas niZim sklonostimaposjetilaca, zavodilajavnostu bludnjutekstomislikama, koje su kadkadaimalejedva neznatnuvezu sa samimslikopisom',(sporuen-htjiga, str. 42.). U jednoj jedinoj sezonina taj su nadin,navodi se'd-alje,.,prikazivani izkljudivo'najsenzacionalniji' fi lmovi,'najslade,operete,.najmonumentalnije, drarne,a posjetioci su ipak, kraj svega hvilisanja, e'"rto nupuitali kinematogi-af razotarani,uvjerenida su prevareni.A rekramane bi smieravarati narod,,.

85

Zato jeredeno:"(,..) od sadareklarna6e biti ozbiljnai primjerena,a reklamirat ie i redateljei glurncekoji to zasluLe". jer se OkruZnicaje nakontakva"uvoda" postalaodre5itija,naredbodavadka, neporjecivozahtijevaloda se"slikopisii slikokazistaveu sluZbuhrvatskognaroda i drZavei da vi5enisu obidnatlgovina",da ih trebapromatrati"s glediStacjeline,a ne viSe s glediStauZih probitakapojedinaca",jer su slikopisi i slikokazi "ob6e str-42)' dobro",pa rnorajureklamirati"i novi duh i novovrielle" (Spomen-knjiga, vlastiNDH bioje da serijeSiproblernuvozafilmova, Drugi radikalanzaclatak trgovadkihpoduze6a.o tome se u dak Sesnaest jer time bavilo se u zagrebu "Sponten-knjli WarnerBross,Foxfilm i (Paramount, tvrtke doslovnokaZe:"ietiri a kako su arneridki podruZnice, Metro Goldwyn Mayer) bile su arnerikanske slikopisibili odrnahzabranjeniu na5ojdrlavi,to su i te tvrtke smjestabile predane likviiaciji. lsto je tako povedenodttrahpostupakiza likvidaciiu daljnjih detiriju tvrdki (Pan fihn, Merkur fihn, Gloria film i Monopol film), diji su vlastnici bili Zidovi. Sve spomenuteameridkei Zidovsketvrdke,kao i slikokazi trli vlastnici (...).Takoje ostalonaterenuosam nisu bili Hrvati,dobili su odmahpovjerenike slikopisnihtvrdki koje sebaveuvozotni prodajomslikopisa,aitai je brojjo5 velik" (Spomen-knjiga, str. 42.). nuvnat.ljswo za slikopis stvaraloje. dakako,uvjete i za vlastitu fihnsku karnerei proizvodnju,pa su ve6 prvih rnjeseciuovevlastinabavilenajsuvretnenije flhnu prvom Na ljudi. ostale ur"dui", te zaposlile desetak osposobljenih 1941' . svibnja 21 od je duvenigovordr. AntePaveli6a snimljenomu NDH prikazan je prikazano i u zagrebt:(film je dug 420 m). Do 16. oZujka 1942.snimljeno detrnaestfilmskih Zurnalapod nazivolnHrvatskau rieii i slici, sa 87 dogadaja, uglavnomonih s Markova trgau Zagrebu. odsjek za slikopissnimio je i sljede6efi lmove:sveiani dan (.13.lipnja 1941-' duZina480 m), Dan HrvatskogJunaka u osieki (93 I m), ustaSkctHrvatska slavi mrtve velikane(230 rn) i druge. Uredbomod 19. sijednja1942.osnovanje drZavnizavod"Hrvatski slikopis (croatia film)" sa sjedistemuzagre6u, a svrhaidjelokrug rada bili su mu: "('..) proizvodnja domaSih slikopisnih tiednika, poudnih, zabavnih, prornidbenihi ieklarnnihslikopisa,promicanjehrvatskihnarodnihi drZavnihprobitakaputem svekolikogprikazivanjaslikopisau domovini i donladih slikopisa,organizacija izvan domovine,te obvezatnoposredovanjekod izvoza dorna6ihi kod uvoza IzNjemadkeje odrnahnarudenoideset stranihsfikopisa"(sponten-kniiga,str.42.). vozllas ugradenimuredajirnazaprlkazivanjefilmova, pa je tako film, prvi put u mjesta(sela)' svojoj povijesti, stigaou hrvatskazabadena filmskekomoreu NDH je u srpnju 1941.postalaidlanicornMedunarodne Berlinu,dijije predsjednikbio conteVolpi di Misurata. s ukupno Na tada5njempodrudjuNDH postojalasu 154stalnakinematograf'a 52.390sjedala. cenzori su do polovine 1942.pregledali270 filmova (154 njemadka,50 talijanskih,24francuska,19 rnadarskihi dr.), a zabranilisvegaSest(svearneridke, engleskei sovjetske).

Izloib<

Nova dekoratere uredu(DlI njegov dje novina",n poduze6a inozemstv drZava; gr dvoranam ograda i p kipova). Ta rn nrladosti" Zrinjevcur Zagrebu, r protuboljS Zagrebalk< Odjeljenja "Pornoi", r naslovaza fotografrja ustanova,n putnidarsk "Danica" u U vri umjetnidki sfvaraladk taj ured svi veolla mn( 43.).Akade demuje on nalogu, osn unrjetnikai 1941.142.I Zagrebu o urnjetnikag hrv. umjetn zadnjih dar odlikovanih SifromMirc

a,a reklamirat avadka, jer se atskognaroda liStacjeline,a kokazi "ob6e tiga,str.42). vozafilmova, O tome se u rss,Foxfilm i su ameridki bilepredane ljnjih detiriju vlastnicibili diji vlastnici terenuosam rojjo5velik" ;titu filmsku rijekamerei rvom filmu vibnja1941. i prikazano i7 dogadaja, i p n j a1 9 4 1 . , vatskaslavi .skislikopis ; um u : " ( . . . ) midbenihi taka putem i domaiih kod uvoza ienoi deset , prvi put u : komoreu 'a

s ukupno

madka,50 : arneridke,

Izloibeno-grafi iki ured; ulcrasA\DH Nova vlast brzoje okupila i poznategrafitare"slikare,tehnidare,inZenjere, dekoratere i slidne strudnjake,te pri DrLavnomeizvje5tajnomi promidbenom uredu(DIPU), pri kojem su bili i novinari,osnovalaIzloZbeno-grafidki ured,a u njegovdjelokrugradaspadalisu: izrada,ocjenai odobravanjesvih letaka,"zidnlh novina",naslovnihstranicai opremaknjiga; slike,drZavniznakovi za ustanovei poduze6a,nadzor tehnidko-dekorativnihizvedbi raznlh izloLbi u zemlji i inozemstvu,odobravanjetakvih nacrtai izvedbi ako je izloLbupriredivala druga drLava;gradevnaili ukrasna(dekorativna)izvedbakod svih javnih nastupau dvoranamaili na slobodnomprostoru(od zastave,rasvjete,govornica,postolja, ograda i pomo6nih zgradado rnonurnentalnihi umjetnidkih plastika, reljefa ili kipova). Ta morndad, rnedu ostalirn, izradtla je idejnu skicu za "Radnu sluZbu rnladosti",tribine i ukrasena "Dan otca Domovine" na Kreiimirovu trgu i na ZrinjevcuuZagrebu,tribinei ukraseza lnedunarodnu utakrnicuu tenisuna Salatiu Zagrebu, reklamu za znak."Victoria" (plakate, letke, dijapozitive), poznate protuboljsevidkei protukomunistidkeplakate, preuredila cijelu dispoziciju Zagrebadkog zbora na jesenskoj izloLbi 1941., te modificirala glavni ulaz Odjeljenjaza umjetnidkiobrl i Usta5kogpaviljona.Izradili su i plakatei znakoveza "Pomoi", razne nacrteza pisatemape,za sponlen-albumes fotorafijama,mnoitvo naslovaza novine i knjige, opremu svakog broja "zidnih novina" s potrebnirn fotograhjama, karikaturama i natpisima, pa natpise i oznake raznih drZavnih ustanova,npf. za Hrvaskislikopisnizavod"croatia-fi1m",putnidarskeprospektei putnidarski sluZbeni znak, nacrte za odore pomo6nog osoblja u kinemtografu "Danica" u Zagrebu,oznakeza Krugovalnu postajuu Zagrebui drugo. u vrijeme takva snaZnog nastupa veliko znad,enjeimale su izloLbe umjetnidkih slika u Leipzigu i Bedu,gdjeje lzloLbeno-grafidkiured pokazao'Jak stvaraladkizannah, a naposekod prikazaizgradnjei bogatstvaNDH", odnosnodaje taj ured svim svojim djelovanjem"pokazaoda se i u ovim ratnim prilikarna moZe veorna mnogo stvarati" (spomen-knjigaprve obljetniceNDH, zagreb 1942., str. 43.).AkadernskislikarLjubo Babi6bioje jedanod stvaralaca u takvim prilikarna,o demuje on 1945.napisao:"U travnju 1941.,pod pritiskom, izveo sam, prema nalogu, osnove za znakovei novdaniceNDH; sa osamnaestoricomzagrebadkih urnjetnikaizveo sam dekoracijuNDH poslanstvaza Berlin god. 1942.U sezoni 1941.142., 1942.143. i 1943.144. odrLaosam predavanjau pudkom sveudilistuu zagrebu o francuskom slikarstvu 19. vijeka. rzlagao sam na I. izlozbi Hrv. umjetnikagod. l 941. i nalI. izloLbi god.1942.lstegodine izlagaosamna izloLbi hrv. umjetnikau Berlinu(...)Nisamprimio nikakvoodlikovanjeu NDH, premdaje zadnjih dana prije sloma NDH moje ime bilo objelodanjenomedu imenima odlikovanih(...) s NoP-om sam suradivaood konca god. 1942.kao aktivist pod SifromMiro 462. DaljnjavezaArho i Branko(...)".

87

Slidnosu djelovaribrojni srikari,grafidari,dekorareri, a posrije9. svibnja 1945.rnoralisu,kao i Lj. Babii, dokazivati da suna to biri prisirjeni, jer irnje inade prijetila opas'ost od progona "zbog kurturne suradnjJ s okupatorirnai .tezih njihovinrpornagadima".

Kazaliite, topovi katiti raliu i ostalemuze P r i k a z i v a dkia z a l i i n o g Z i v o t au H r v a t s k orj 9 4 r . - r 9 4 5 p . i s a l is u o . . l o n c n , , u kojemsu uadnu(od I 834.do I919.)bili "burnaisvietlaproilost,,(sravna kazalisna tradicija u Hrvatskoi), u sredini (od r9 rg.) "sikanizacija i zapostavrjan-ie,' (birokratizacija, cenzurai "rnesnakontrola"kazalisnogZivotau Hrvatsko-j), u nesto visenrsloju "zabranerodoljubnehrvatskernisli" (zabranlivani su komadi Mcttij' G_ubec, Zrinj.ski.Diogenei. dak i opereporin i rviiota srihi, zrinrki, te Goetrreo' Egmont),a 'a vrhu "lorca", zahvalju.iuii"podpori i pomo6i grada'stva",ipak.ie izgradivan "vlastiti urn-letnickistepen", sa stotinar.r.ra dramskih i glazbe'ih praizvedaba.

Sik Bec "sv kazi OD vod Zag Ser sud bale Let Berl dirip

Zag repe uSp prarz |epe

Stro vrije podj tripti nepo Raba kaza str. I

Rinr( rlenti (talij doka dratli

RuZicaKavLr5iii JoZaSeb

88

dese redat .fi'ak i Ljubo I Bez tr Goeth rob, S

;lije 9. svibnja jer imje inade okupatorimai

? u o "loncu,'u vnakazaliSna postavljanje,, skoj),u ne5to tmadi Matija te Goetheov ;fva",ipakje i glazbenih

Kome taj "lonac" nije ba5 jasan, moZda 6e pomodi sljedeie: ono o Sikanacijama, zapostavljanju,cenzuriranjuili zabranamaodnosi se na "tiraniju iz Beograda",koja je 1929.ukinula i posebnuglumadkuSkolu u Zagrebu,a ono "svietlo" i "umjetnidko"na zrelostZagreptanai umjetnikaHrvatskogadrZavnog kazaliSta uZagrebu,kojisu taj hramuzdigliu "veliku visinu" (Sponten-ktligaprve obljetniceNDH, Zagreb 1942.,str. 179.).Na toj visini, a pod "novim usta5kim vodstvom",doZivljenasu dva "visoka evropskagostovanja":u srpnju 1941. u Zagrebuje gostovalaKraljevskaopera iz Rima pod vodstvom maestraTullia Serafinai Oliviera de Fabritisa,koja je prve dvije vederi izvodila "Aidu" uz sudjelovanje BeniaminaGiglia i Marie Caniglia,a druge dvijeMadameButterflyi baletiz Verdieve opereZes VepresSicielienneste Vivaldievo djelo pod nazivorn Le quattro staggioni s primabalerinomAttiliom Radice. U rujnu je gostovala Berlinska filharmonija pod vodstvom intendantaWestermannaaz sudjelovanje dirigentaprof. HansaKnapperlbuscha. Hrvatsko drZavnokazali5teu U novome kazali5norngodi5tu 1941.11942. Zagrebu"razviloje izvanrednoplodanisvestran rad, koji se odituje u bogaton-t repertoarusviju grana kazali5nedjelatnosti".U drami, operi, baletu i opereti, usprkosrafalima,eksplozijamabombi ili strijeljanjima,izvedenje"niz znadajnih praizvedaba.nanovo uvjeZbanih repriza ili redovitih repriza" (koje su jezgro repertoara). Najve6i umjetnidki i nacionalnidogadaju drami bila je tada praizvedba Strozzijeve dranatizacije romana dr. Mile Budaka Ognjiite, djela koje je u to vrijeme ocijenjeno kao "nova epoha u suvremenojhrvatskoj knjiZevnosti", a s podjednakimushitompisanoje ili govorenou medijima i o praizvedbiboZiinog triptiha Betlehemska zvijezda (Prikazivanje od poroda Jezusova), djela nepoznatogadubrovadkogpisca iz 16. stoljeia, u suvremenojobradbi Vojmila Rabadana,s glazbenompratnjom Antuna Dobroni6a."Titne je Hrvatsko drZavno kazaliSte izvr5ilo svoju duZnostpremahrvatskojklasici" (Sponten-knjiga, str. 179.). premijernosu izvedenei HornbergoveTreinjeza U tom godi5tu(1941.11942.) Rin (povijesnakornedija),GerberovRajski vratar i WildgansovDies irae (svatri njenladka djela), te Traversi-Parkerov Kardinal i Nicodemieva Uiiteljica (talijanska djela), dok su Schillerovi Razbojnici i Goetheov Faust "ponovo dokazalipravuvisinu ove pozornice(reprizno)". "Reprizorn sa znadenjempraizvedbe" tada su smatrali i DeZmanovu dramatizacijuSenoinarofiranaZletqrevozlato,koja je bila na repertoaruoko detiri s novim desetlje6a,a izvedenaje kao prva predstavau godi5tu 1941.11942., redateljstvom i opremom.Izvedenesu i dvije satiridkekomedije:DregelyevDobar frak i Knoblockov Faun, a od domadih djela Ogrizovideva Hasanaginica, te Ljubovnici od nepoznatogapiscau izvedbi daka GlumadkeSkole. Medu redovitim reprizamabili su: DrLilev Dundo Maroje, Bogovi6evodjelo Beztretega i djela tadamladogaGeneSenedi6a S/ziaj s ulice i Spisbroj 5I6,zatinl Goetheova/y'genijana Tauridi, GoldonievaMirandolina, GianninievPomahnitali rob, Schurekovi Uliini pjevaii ijoS nekoliko djela "lakSegzna(enja".

89

Opera HrvatskogadrZavnogkazaliStau Zagrebuobradovalaje vlast NDH djelomidnopreradenomGotovdevomoperom Morctna,koju je nanovo (1941.) uvjeZbala,te Erom s onoga svijeta. Ponovoje stavljen na repertoari Wagnerov UkletiHolandez.U reprizamasu do izraZajado5lidorna6iskladatelji,pa su, osim Gotovdevihdjela,davaniZajcevNikolaSubicZrinskiiBara(,evaAdelovapjesnn,a RossinievSeviljskibrijai, od ostalihdjela- DonizettievaLucija Lanmtermoorsfta, Verdieva Aida, Don Carlos, Rigoletto i Traviala, PuccinievaMadame Butlerfly i Mcrnon Lescaul, Bizetova Llarmen, Leoncavallov Pctgliaccl, Mascagnieva Cavalleria rusticana i MassenetovWerther.Takav itolik operni repertoarrijetko godine,dak i gdje topovi nisu pucali. .iegdje izveden1941.11942. S rnnogo pohvala pisanoje u novinama i o "sjajnoj opremi i izvedbi" u Zagrebu Zellerove operete Ptiiar, zatim o obnovi Leltarove operete Eva i o praizvedbi operete Pjesntontkroz iivot tada nladih hrvatskih autora Asiia, Ore5kovi6ai Rubina.OperetaHDK-aje, osimtoga,op6instvozabavljalaPrejcevim Vieinim ienikom, Leharovom Veselom udovicom i Zemljom smiieika, te HerveovourMamzelleNitouche. Balet, iako je bio prezauzelredovitim opernim i operetnirnrepertoarotn, priredioje jedno premijernovedes koreografskiobradenirnskladbamaShopina, Ravela,Tijardovi6a,Hatzea,J. Straussa,Moniuszka,Cajkovskog,Dobronidai Papandopula,a reprizirana su tri baletna djela: Weberov Poziv na ples, Musorgskogalt/ocrtopustoigori i CajkovskogaZivol. je i I 5O-godiSnjica smrtiW.A. Mozarta,a vrhunac Nizom priredabauvelidana je u HDK-u bila izvedbaMozartovamotetaAve veruilti Requiemau D-molu, pod glazbenimvodstvomLovre Matadi6a. Ve6 spomenutaBerlinskafilharmonija,koja je gostovalau Zagrebuu rujnu 1941.,izvelaje jedne vederi,pod vodsfvomdirigentaLovre Matadi6a,Bersina Suniana pol.ja, u to doba "reprezentativnuskladbuhrvatskeorkestralneglazbe". Zbor pjevata iz Graza gostovaoje u Zagrebu24. sijednja 1942. i izveo orkestraizZagreba. kazaliSnog Requiem,uz sudjelovanje BrahrnsovEin deutsches je iz Bugarske,kojaje plesna grupa Ruske Koleve posjetila i narodna Zagre\ prekrasnim narodnim izvela"nizLivahnihi slikovitihbugarskihnarodnihplesovau noSnjama". PozornicanjemadkenarodneskupineuZagrebudvaputje izvelaveseluigru jeziku. Kurta GotzaIngeborgna njeuradkorn IJ Zagrebusu gostovali:tenor PavaoMarion-Vlahovi6,pjevadiceMarijana Radev,Gjurgia Milinkovid i Anka Jeladi6,zatim Yerza Misita, Karla Slehean, Marica Lubejevai drugi,a od stranihumjetnikaStojanKolarov iz Bugarske. kazali5nojgodini odrLanaje i matinejanovije hrvatske U toj 1941.11942. te dakdvanaest rodoljubnelirike,velikapriredbaza "Pom06"(19.prosinca1941.), posebnihradnidkih predstava.Od 6. rujna 1941. do 21. veljade 1942. tt oba zagrebadka kazali5ta(Velikom i Malom) izvedenoje dak 336 predstava. Hrvatsko drZavnokazaliSteu Zagrebu pripremaloje za izvodenjei sljede6e praizvedbeili reprize:RacineovuFedru. Shakespeareova Hamleta, Claudelova Taoca,StodolovuKarijeru Joika Puiika (Slovak),Poljanovljevodjelo Oci i dieco,

90

Muradbego radniku Ka Maruiiieva Ukupn Znataj 1 9 0 7 . i) u S djela "u sja doveou Os Iveliu,a za Stimac,glur -je ornogu6 autora-klas Sudermann Benavente. primili svar Osjed rusticanu. L vileniaka. Od op smijeika i I operetaiz p Ukupn 1 3 0d r a m aI oLujka 1942 rafali ili top Zivost 1941.do3 "ralttazansk "predstave: populamihi B i l oj e Druga unrjetnidk jesu li iz kaz brojni stvar kultura,bila u funkciji id (oslikavala neizbrisivo

je vlastNDH a n o v o( 1 9 4 1 . ) r i Wagnerov ji, pa su,osim Iovapjesma,a eviljskibrijai, rmeButter.flyi Mascagnieva pertoarrijetko i izvedbi"u >reteEva i o lutora Asiia, alaPrejcevim smijeika, te repertoarom, tma Shopina, Dobroniiai tiv na ples, ta, a vrhunac D-molu,pod ;rebuu rujnu 1iia, Bersina ne glazbe". 942. i izveo tizZagreba. irske,kojaje imnarodnim r veseluigru ce Marijana rla Slehean, garske. ije hrvatske ak dvanaest 942. u oba

MuradbegovicevaZnaja od Bosne, LarnzinaKonlrolorq (Lazmaje bio tehnidki radniku Kazali5tuijedno djelo vec mu je bilo izvedeno),StrozzievaTomislsvai MaruSi6eva Vilenika(Maru5i6je bio lijedniku DrniSu). Ukupnoje u Kazali5tubilo zaposleno509 dlanovainamjeStenika. Znalajnu aktivnostu to vrijeme razvijalasu i kazaliStau Osijeku(osnovanoje op6instvubilo "poklonilo" 450 190'1.) iu Sarajevu.Osjedkoje do 1941.tamoSnjem djefa"u sjajnim izvedbama",a tadaje (1941.) intendantprof. Mirko Perkovi6 doveou Osijek - za ravnateljadrameprof. Mirka Foteza,za ravnateljaopereRudu Ivelju, azatajnika Kazali5taIvana Stajcera.U drarnije zaredateljaluzetAn
'4.

e i sljedeie Claudelova Oci i dieca,

9l

Knlige i iasopisi: zamah za pamtenje Prvi prikazivadirazliditihznanja obidno su u novinarnaNDH nanise zapodinjali "stoljetnom borbom Hrvata" za svoju slobodu ldrzavrro pravo? politidkusamobitnost, pravona kulturuitd.),pa "teZkimvrernenirna neslobode,,, vrijednostima"narodnogpreporodau 19.stolje6u",nicanjern.,Maticehrvatske',, "Dru5tvasv. Jeronitna"i "Hrvatskeakaclemije", doprinosornsvih njih u ikolstvu i znat1jtl,a onda bi tvrdili daje to odgovaralotadainjirr ljuclima,clato danas.,moZe biti i zastarjelo".Temeljnaodrednicakojaje zatirnslijedilafbrmuliranaje ovako: "Dri'avaje danaszajednicasvih druZtvenihrazreda,pa je prematomu i brigaza Sirenjeznanjaprvenstvenopravo i duZnostdrlave" (spoien'-knjigaprve obtjetnice l\tDI'L,Zagreb 1942.,str. 177.). Ni sludajno,dakle,to nije rnogrobiti pravoi duZnostpojedinaca ili skupine ljudi, nikakav"dasovitpothvat". Zatoje ved 9' kolovozal94l . osnovan"Hrvatskiizdavaladki bibliografski zavod", kao drZavno poduze6e,a sv'lra mu je bila da izdaje i siri aleta enciklopedijskoga, leksidkogai bibliografskogaznadenjana hrvatskomi druginr jezicirna.Mogaoje izdavatiidruge knjigeiri publikacije,,od ob6eganarodnogi drZavnogznadenja", ali sarnoako bi rnu to odrediloMinistarstvonastave. zavod se odnrah obratio hrvatskojjavnosti i ponudio joj sljedeia izdanja: Hrvatsku Enciklopetliju (vec za r94l . najavljena su detiii sveska), knjiZicu Kroatien (narnijenjenuu prvorn reduza velesajrnove u Leipzigu i Becu);ozepni spornengodiinjak(uredenpremanarudzbiDI pU-a, kao i Kroctriez);knj igu pjesarna 42 (tiskanukao boZi6nidar hrvatskojjavnosti);enciklopedij u zatnladi,zinanjei radost (u l0 knjiga, s vise od 7000 stranica,s tisudamaslika, s viSe od 200 suradnika- pisacai slikara),zbirku "kulturno-poviestnih i putnidarskihrazpravao hrvatskimzernljopisnimi upravnirnjedinicama"pod naslovomHrvatskqu rieii i slici (u 1942.bio.ie planiran izlazakprvoga niza od iest knjiga: Zupu Bribir i sidraga, zupct Moctrui, Zupa ,santti Luku, Zupa Zagor.ie,Grad sarajevo i Gracl zagreb); knjigu Hrvatski pisci na srranintjezicirna (u 1942.trebaloje da izadu prijevodi knjiga: M. Budak - Novere inlemadkii,V. Nazor , Medujed Brundo /talijanski), D. Domjani(,- pjesme /njemadki/,A. Duki6 - Misti /niemadki/. Hrvatska i Evropa - eseji hrvatskihpisaca/francuski/,D. Simunovic'_ lvovalc /taliianski/.Do polovinete godinebile su sloZeneBuclakova, Nazorovai Dukiieva knfiga); zbirku od Sestvelikih arburnao "drazirnahrvatskogkrajobraza,'pod naslovornLiepa naia domovina (o draZi'ra "prekrasnihgoia i .in1"go n,,oru. bujnostkulturnogastvaranjai Sarolikosthrvatskihnarodnihno5nja".llanirano le da ve6 u 1942. izad.u:Hrvatska zenlja, Hrvatska kulturct,Hrvar.skaumjetnosri., Hrvatska unjetnost II., Hrvatske narodne noinje i Hrvatskeptctnitte);niz knjiga (najvaLnijadjela) iz hrvatskeproSlostipod naslovot'rrHrvatsict misao i riet kroz slolieto (bilo je planirano dau 1942.izadu: Karaman -Zivi hntatski spontenici ocl VIII. do xIL viekq,Neustiidter- (Jspontene, Ignjat Brlii - pismctsinu, Fortis- put po Dalmaciji, Hrvatska u baroku, Njemaiki puropisci o Hrvarskoi); Knjige o

92

Hrvalinta na Zivotu". na jeziku); prik suvremenih p 1942.izaduC Tijan-Kombo -Slat,onskipi, FranaGalovi sedaruknjiga renrek-djela pr Goethe- Ifig, njernadkorn,t Ktlliievni tjea knjiZevnostii godiSnjaklct Zivotopisonr ir uredivao dr. I Hn,atsku biblit ikadatiskano Da bi tak zaposlene 52 o slikarai fbtogr d-jelatnost u Hr Knjige su Jeronirna"ijoS Neposred u NDH, a brojn ratne zlodine,r Ministarstvapr (Zagreb 1941. lipnja 1945.An knjigu"ubacilir n e b i n i k a dn i n

na NDH napise (drZavnopravo, rimaneslobode", vlaticehrvatske", t njih u Skolstvui a to danas"moLe uliranaje ovako: r tomu i briga za ,aprve obljetnice lnacaili

skupine

dki bibliografski aje i Siri djela ltskom i drugirn iega narodnogi nastave. ;ljedeia izdanja: reska);knjiZicu i Bedu);Diepni ; knjigupjesama mladeZZnanjei , s viSeod 200 rskihrazpravao rvatskau rieii i r: Zupa Bribir i iarajevo i Grad raloje da izadu tedujed Brundo 'isli lnjema(kil, novi6- Novele rovaiDuki6eva rajobraza"pod sinjeganora, 1". Planiranoje 'ca umjetnost1., rne);niz knjiga isao i riei kroz :i spomeniciod ,tu,Fortis- Put koj); Knjige o

Hrvetima na stranint jezicima (niz knjiga "grade o hrvatskoj zemlji i hrvatskon-l Zivotu", na njernadkom, talijanskom, francuskom, madarskom i bugarskorn jeziku); prikaze "najznadajnijih djela iz na5e knjiZevne i kulturne poviesti te iuvremenih pitanja" pod naslovom Tekstovii pogledi ili TIP (bilo je planiranoda u -Hrvatskakronika' 1942.izadtC.Truhelka-[Jspomeneiednogpionira,P'Grgec Tijan-Kombol Odabranestranice Vilezoviia,Zorani6-Nazor Planine, T. Mati6 -slavonski pisci, P. Hektorovic ziri pjesnik staroga Hvara); Cielokupnadjela Frana Galovi6a i Nova diela Yladirnira Nazora (kao suvremenaknjiZevnost u sedamknjiga, a do polovine 1942.bile su objavljenedetiri); prijevodesvjetskih klasici (Cervantes- Don Quiiote u detiri knjige, remek-djelapod naslovom Sujetski Goethe- Ifigenija, Racine Fedro i dr. - sve u 1942); dvomjesednikCroatia (na njemadkom,talijanskorni francuskomjeziku, rasko5noopremljen,za strance); Knjiievni tjednik (podeo.ie izlaziti od BoZida 1941.: napisi iz svili podrudja knjiZevnostii umjetnosti); dasopisHrvotska starina (umjesto Narodne starine); godiSniutActa botanica; izvanrednodivot-izdanie Otac Domovine (u 1942., sa dr' Ante Stardevi6a-djeloje ZivotopisotoI najglavnijimdinjenicamai raspravama uredivao dr. BlaZ Juri5i6); tri sveska Rieinika hrvatskoga knjiZevnogjezika i Hrvatskubibtiogrffiu (sveStosu Hrvati ikadanapisalii tiskali i Stoje o Hrvatima ikadatiskano). Da bi tako impozantanprogrambio realiziran,bile su u uredniStvuZavoda prozaikai pjesnika, zaposlene52 osobe,a suradivalojejo5oko 400 znanstvenika, slikara i fotografa,pa je tako bila stvorenadotad najvedaorganizacijaza kulturnu djelatnostu Hrvatskoj. Knjige su, osim toga, izdavali i "Matica hrvatska",knjiZevno "Drustvo sv. poduzeia. Jeronima"i joS petnaestak NeposrednoposlijeDrugogasvjetskogratazaplijenjenesu sveknjigetiskane u NDH, a brojni autorido5lisu pod udarAnketnekornisijeZemaljskekomisijeza ratne zlodine, rnedu njina npr. i Vid Balenovi6,koji je 25. travnja 1942. od MinistarstvaprosvjeteNDH dobio nalog da ispravi vlastitu knjigu Opti zentliopis (Zagreb lg4i.,tre6e ispravljenoizdanje,prvo izdanjejoiiz 1923.),pa je on 28. iipnJa19a5.Anketno.ikomisiji napisaoda su rnu, bez njegovaznaniai odobrenja,u t nirgu "ubacili stavkekoje nije napisaoi koje,premasvorle politidkomuvjerenju, ne bi nikadni napisao".

93

- drugapozornicaosjedkogkazaliSta VaraZdinskokazaliSte (lz Spomen-knligeI obljetniceNDI{)

nrv. rorczuJ

novinur&

]YDH

Obetc odl

. DH J a p a n s kuio v i n a rpi o s j e t i lsi u l 2 . V I I l . 1 9 4 l N

odreden,: iuralisu sr "prinudn ustaSkog najmanje otkazni rc odreklisv dlanovim ostali drZ trom-iese odnosuna Irnal O tor naslovort hapSenja r Svaki nov odkaz,be ViSe 1 9 4 5 .p ,o kojem je ltaovamo naJSavre tzvl'sna,I s postupal llltenovan novinei p ili bivSi.r unutartog Prom nrinistarP raspoloZe poloZitiu udovoljiti, ruositi'Zut s takovim Nup izvansnag ttovinarsk 19 I)olilii

os-8/90

Obetanja i nade, poticaji i neujerice od 10. travnja 1941.do porovine 1942. poroL,jnovinarau NDH nije bio odreden,ali su zadrLaneneke ustanovekoje su i prije postojaleu korist novinara: imali su svojestaleskodruStvoi njegovo.ukouod.iuo, util" oa-uh bila predvidena "prinudna organizacija s imenovanim vodstvom I poa politidkim nadzorom ustaskogpokreta", pripremanesu i mjere o tome tko moZe biti novinar (oni s najmanjesrednjomstrudnomspremom),dobivalisu otpremninui pla6u za redovni otkazni rok, stjecali su dio prihoda od rista NedjetjnL vijesti (ei su se izdavadi odrekli svojih nedjeljnih izdanja,anovinariradili tesplatnl;, toie su dijelili svojim dlan_ovima u sludajunesposobnosti ili starosti,imali su mirovinJkoosiguranjekao i ostali drZavni narnjestenici,imali su bolesnidkoosiguranje,imali iu najmanli trom-iesedni otkaznirok i mjesecdanagodisnjegdopusta,prilidno povoljne pia6e(u odnosuna drugazanimanja)i slidno. Imali su i - veliku nadu,obe6anja,poritidkipoticaji nevjericu. o tome svjedodii partizanskidokument od 13.ozult
os-8/905

97

je zainteresirane novinare.I kroz nekoliko dana stizalisu novinama,uskomesao 'pakradki dekreti'. Svi su otpustenikoji nisu poloZili ustaskuprisegu. Medu otpustenimabllo je i ozenjenih s po osrnerodjece. onaj dugi odkazni rok, predvidenu 'Novinarskomzakonu" bio je smanjenna mjesecdana,a bogata pla6u,ito ne na redovnuplaiu kakvu otpremninasmanjenaje najednomjesednu 'minimalno oblikovanunajniZupla6u" koja iznosigotovo saclaprimaju,negotzv. vojska je odlukom obavije5tena polovicu dotada5njeredovnepla6e.Istovrerneno je javlieno da int po5ti jer a ukida, se odgoda duZnost, vojnidku da ih pozovena je tako ih odpu5teno naroda Hrvatskog iskopdatelefoneu stanovirna.Iz redakcije jadnici nadin na fini ti osam,a iz NoveHrvalskeoko petnaestnoviuara.Tako su . ,,50 lzlqranl...

5 0 P o l i t i d k ir e f e r a t o d2 0 t r a v n t at 9 4 5 u H D A - u ( b r v 5 iA I S P ) O S - 8 / 9 0 5s' t r l l

98

danastizalisu lrrsegu.Medu odkazni rok, lna, a bogata u plaiu kakvu iznosigotovo jeStena vojska avljenoda im enoih je tako na fini nadin

Teoretiiuri novinurstvu T{DH

' I ) ' | i i : i : , , r , . ; r , , : , . i r " ' ,J: U T A E f { J f l 3 g & f t , l E " f l & ' J l { 0 V l J E U l ' i f S T l

z A i R ! t s , p : r r f , ? !o i r l l : a 1 ? t 1

wffiffiffiffiffiffiffiw#ffi ffi ffiffi ekffi&#ffiffituwffiwffiw&

Jere Jt

w ffiwidfd

fl_FWffiffisWffi

tuffiw'ffi

'iq f5:.ffillf$ffi: ):i,5!,iilli *;V.\.H? o prdxe {. lzd;ujc izlazir najnovijimrij*stirnado? satiu jutro- !1.lzdanjes posljednjimvijestrirna ';:rLiil'l Br 703 ,i.ill;,1:ii;lr,;1"'" 60d$. ll:::'i;:i,:^Jii',.1.:^.ii,"i"iiiiiii:l:|i]:l;;':x1i

ffiffi.E$4ilflKJ#$ gJVI"}f,K U f;Afiffiffiffi{J

u B R I T A h I S I { I MR U K A f i N A H A R . A R ! I { f r R f f i rU ila i,{,qcsK

JSSJ'{iJg ODLUCIO

Dr Jere .

uglat,ltont t

Dokumentod 28. oZujka194l. o zabraniZagrebuikoglrsla istogadaturnazbog n a s l o v a" D r M a d e kj o S u v l e k u Z a g r e b u "( H D A , B H K B , b r . 1 2 6 4 4 1 4 1 ku , t .8 6 )

.fe llerazult-l

Ivo On

lyo Or sustA\r no autol'ltAtlvl dr'Zavu ob gospodarst - j et e S k o c au k o j i . j eo d l ' I 9 3 9 ,o d B . j e d i n s t v ui . Organ p l o n r i d Z b eI gdjeje od S p l o l - .I . O r S t l a Z e n ed a r Milkovic, I O r S a n i c . j et

,t \,

5 I .lcre.larc 52 Ivo Ont o d . y c l . l a" lkJ r

ffiry w&) s{trA

#,ex*{ffi tirnao podne ".'' 8r.703

REBU M

t|JtA ffi.

iffiffiffi rw8 €#

[444 'ac[K

i ODTUCIO *;41;:-:.j1.!1

$ffi atumazbog 1 4 l ,k u t .8 6 )

Jere Jareb: mnogo nesretnih odluka O novinarstvuNDH pisaoje 1960.i Jere Jareb pod naslovom "Pola stolje6a hrvatske politike- Hrvatskapolitika I 94 I . do 1945;' , te naveo:"S drugestrane,bilo je donesenomnogo nesretnihodluka u novinstvu odmah u podetku 1941.Unovinstvusu tada,a i u toku rata,vodili glavnu rijed novinari iz bivSih dnevnika, Hrvatske straie, iz kruga oko dasopisa Hrvqtska smotra i iz osjedkog dnevnika Hrvatski list. Da li je bilo pametno zabraniti izlaLenje dotada5njim vode6im hrvatskim dnevnicimai novinama?JoSgore,da li je bilo pametno odbiti suradnju starih i iskusnih Dr. JereJareb:GrijeSilose od hrvatskihnovinara?Uz ovu podetnupogrje5ku, podetka trebat 6,e podvrii kritidkoj ocjeni cijeli aparatu NDH, koji propagandistidko-novinski l.upravo politidke orijentacije uglavnomnije shva6aodelikatnosthrvatskevanjske je nerazumnonapadaovelike zapadnedemokracijei njihovedrZavnike..'"''.

Ivo Omrianin : dirigirano novinstvo Ivo Omrdanin je u knj izi Hrv atskaI 942. o novinarstvuNDH naveo: "Prija5nji sustav novinstva zamijenjen je dirigiranim novinstvom na principima autoritativnog ratnog reLima, koji je dobio zadalu da novostvorenu hrvatsku drZavu oblikuje u smislu hrvatskog nacionalizma, modernog narodnog gospodarstva i socijalnepravde.Te zadatenisubile malei u mnogompogledubilo je telko6a u provedbitih nakana,s obzirom na ostatkestarogadinovnidkogaparata, drLave,a od26. kolovoza kojije od 1918.do l94l . sluZioidejisrpskeunitaristidke 1939,od BanovineHrvatske,ispravljanjuzabludasrbijanskihteorijao narodnom jedinstvui jugoslavenstvu. Organizacijunovinstvaproveoje, u smislu zakljudakasjedniceVlade, Sef promidZbeprofesorIvan Or5ani6,koj i setih danavratio iz logoraKruS6icau Bosni, Aliopstanak gdjeje od Suba5iieveVlade bio zatodens viSehrvatskihnacionalista. je uskratio jer kojima prof. I. Or5ani6anije bio dugogvijeka, su ga sru5iliNijemci, 'Tipografrju' i slidne.Naslijedio gaje JoLa traLenedarovekao Tiskarskopoduzede Milkovi6, koji je svrSiokao poslanik (glavar gosp. izaslanstva)u Svicarskoj. Or5ani6je preuzeoorganizacijurnladeZikao pedagog(...)"". 5 l JereJareb:"Pola stolje6ahrvatskepolitike", KnjiLntca Hrvatskerevije, BuenosAires 1960 , str 97 52 Ivo Onrrdanin.Ilnatska 1942 ,"Zagrebadkatiskara",Zagreb,Preradovibeva2l-23,str 426 i dalje: odjefjak "Hrvatsko novinstvo za vrijeme NDH" - sjeianja dr Franje Dujntoviia iz knjige Hrvatska na

101

Jure Prpic-'snaina i mistiina trublia

zagrebadki promidba (Suff'lay), dr. Ante Pavelic, Dr. JurePrpi6:Prodorna NDH neki rornani,listovi i godi5njact, sveudilistarci, "U isto pa evo stoje napisaoo Milanu Sufflayu: vrienrekaostlaZtlairrristicnatrubljanauzbunugrllleplSaneriedivelikoglrrvatskog (1918'-1931'-n'o') ar.i[ri^"^ Suluiu,kojije ba5u to vrieme i nacionalist" udenjaka ipak tako u r"ioi n"uglednojknjizici' ali izdao svojih pozrratihdvanaesteseja riedio njtgovefoviestne l-']:i"Ootuune vetikoj isnaZnoj.SnuguSuflajevihL'eja' na granicidva-iusvietova' nacionalizma hrvatskomgranidarstrir,o ulozi hrvatskog 6e borbenosti'ostat dugo i dugo nezabot'avna snaganjegovogstila,f'":i"" zanosa.i eseje("')"' . muogih Hrvaia,koji su ditali te Suflajeve u duSaura oPaveli6evirnilancimaigovorimun"u"ojedasudostigliiprestigli Suff-layeve,azatitl.tistakao:..Svinjegovieranciigor,orisuobradunsaSrbijorn,oni izazivali n"p'uu'"t3uitako da- su,kod svih su borbeni i puni prietn-iaprema u d i v l i e n j e i ' o n i ' o n i " ' o " " s . i " d r . A r r t e P a v " l i " B " op-oruka g , u d t tpotlader.rog r e k a o i p o hrvatskog rudionijese riedibile,supruua usudio";i,;;g;"e njega do nitko trarodanarnetljivirnkalemegdarrskinrvlastodr5cima.|za20.lipnjai928. ("')"' je viSenegopoviestna vaZnost Poglavnikova negouskrsuu6a'Zatim llemasporazunla' Dr. A. Paveli6.ie,kaZePrpi6'rekao: 1929')' kad 'ie je njegova po,lita'lju l'czinka prrj" ."'t.tig'ott1e{O .s.1i1nja dr' A' e'rigraciiije U .,progla.e'asrpskafiut.l"urtodikiatura",bija: "izdr'ati!". teskont drZavu' naroda'borb.iza t:--"::ill' Paveli6pisao o proSlosiihrvatskog javnosto prilikamau frruutrka.upu6ivaostranu sta',u u kojem:" Zl"i"i"^t"OuSnju "Prvi put se Nato je J. Prpi6nadovezao: - promidZbeno.. ij i i tinredjei'ovao Jugoslav mogla koja je taio' nakon.d:gogvrerrlena' u Zivotu Hrvatskepojavilapromidba' u prilikama o uviek lose i s obilj",]-rlazi obavjestavano inozernstvo, obaviestavati Tltt|ttkos|obodenju,|976l)trjniovic.kaoizclavacNol,oglistcttrZagrcbu,stigaojclt)47trSaol]crn0rdotl

45-52 ?iTilLorn,,..pogravnikiusrask^publicirika".rcksrLr{./.rra.ry/rontgorlirniarnrtgl3.sLr 102

Jugos Hrvats l gotov Hrvat Jaka v zenrlje vriedn J zaslug sveud S broSu Zivi hr daje u "podk drZavu Mrzlor zlodin usta5k povije Hrvots Veleb osvaja l po lI(

hrvats plodn Herce kruh i C narodn

Dus

L osno\/ knj iZe (oko velepo JuZno danasr nrisli nego e 54D

InarsfvuNDH ii su u njemu 'aktidnu ulogu, :u iz razlii,itih uiana Zanka, a. vnik i usta5ka e borba nije nase vodila i nidbom,koja rorbi izvrSila ..s? ogu""". Mitan Suflaj zagrebadki i godiSnjaci, layu:"U isto rg hrvatskog . -1 9 3 1 . - n . o . ) Lli ipak tako "avneriedi o rju svietova, rezaboravna i prestigli irbijom,oni ih izazivali 'udio nijese 3hrvatskog rnja 1928. u(,a.Zatim .), kad je j i j e d r .A . ru, teSkom ,rilikamau Prviput se ,na,mogla rilikamau o Bernardou

Jugoslaviji,o stanju u kojem Zivi Hrvatska i o tome sto ZeleHrvati. U tudini se o Hrvatskojvrlo malo znalo.Najve6ii najkulturniji narodiimali su o Hrvatskoj slabe i gotovonikakvepodatke.Nisu znalinigdjeje Hrvatska,nije im bilo poznatotko su Hrvatii u najboljemsludajusu ih kaopoluplemenski privjesakubrajatiuz bok Srba. Jakavelikosrpskapolitidka promidbaje naroditoiza 1928.obavjeitavalastrane zemfjeo Hrvatskoj na svoj - srbskinadin,marljivoje lagalai svojatalasvehrvatske vriednoteza sebe(...)". J. Prpi6 je pokazaojos jednu sklonostsuperlativima,napisavii: "Najve6u zaslugu za ustaiku promidbu u Hrvatskoj imali SU, bez sumnje, ustase sveudili5tarci, te su i u tom radu izvr5iliveliki poviestnidio (...)',. Slijedile su dinjenice:da je od 1929. do l94l . izalao velik broj novina, bro5ura,knjiga, listova u kojima se govorilo o zahdevimaHrvata i stanjuu kojem Zivi hrvatski narod,da se tadaSnjapublicistika izjasnila zanovi poredaku Europi, da je unaprijed prosudivalakako je neizbjeLan- rat, u kojem 6e i hrvatski narod "podkriZati svoje radune,te nakon oslobodenjaod Srba- ostvariti svoju hrvatsku drLavt', da je Pavelii u Italiji, na talijanskomjeziku, pod pseudonimom Mrzlodolski, objavio knjigu strqhore zabluda u kojoj je prikazao boljsevidke zlodineu Rusiji i svijetu,te najavioobraduns komunizmom,da su vaZnuulogu u ustaskoj promidbi odigrali romani i raspraveo Zivotu bogumila, o hrvatskoj povijesti u Bosni i o Bosni; o hrvatskomjeziku, pa listovi Grii (kao prilog Hrvatskog domobrana za Europu) i ustaia (od 1932.godine), zatim dogatlaj s velebita (1932.).A ondaje Prpi6naveo:"Hrvatskavojskasene bori ni za dije tude osvajanje,negozato da sasvoje rodenegrudeiztjeradusmanina,koji ju je zaposjeo i po njoj hara i tamani (...) ona se bori zato dau toj svojoj samostalnoji nezavisnoj hrvatskoj drLavi uzpostavi vlast i vladu hrvatskog naroda (...) Bori se za svoje plodnotlo, sinje more, kr5evitevisove,Sumei proplanke,zaravnice,starodrevnu Herceg-Bosnu,za glavni gradzagreb (uhvatilaga je tudinskaruka), da osigura kruh i rniranZivot (...)". cilj ustaskepromidbe,premaPrpi6u,bioje: uspostavitinezavisnost Hrvatske, narodnuindividualnosti uvestiu sluZbenuupotrebuhrvatskijezik.

Duian Zanko: o etiikoj osnovi ustaitva u ustaikom godiiniaku 1943. i tekstje DusanaZankapod naslovom"Etidka osnova usta5tva", u kojem je taj veliki kazaliSni kritidar, autor napisa o knjiZevnosti,filozofrji, kulturi uopie, pisacnovinskihdlanaka,reportaLai eseja (oko 320 napisa), intendant Hrvatskoga narodnog kazalllta u zagrebu, veleposlaniku Parizu,emigrantijedan od vrhunskihintelektualaca u Venezuelii JuZnojArnerici, gdjeje i umro, ne vidjevsi rodni Sinj od 1945.godine, iznio za danasneobidnepogledena ustastvo.Napisaoje: "Prva klica ustaitva,zametnutau misli i volji Poglavnikovojjos-prijenegoje napustiosvojuzemlju,nije nistadrugo nego etidki krlk za slobodonf'sa. 5 4 D u S a n Z a n k o": E t i d k a o s ' o v a u s t a S t v a " uL l s t a i k o m g o d i i n j a k u t g l 3 , s t r l g 6 - l g g

103

To je Du5an Zanko objasnio ovako: "Spoznaja da hrvatski trarod sa svojorn povieiiu, sa svorn politidko-drZavnidkonr tradicijorn, sa svim etnidki izradeninr oznakarrra, sa izrazitomnarodnornkulturornr dokazanomsposobno5cu za kulturno stvaranje na svirn podrLrd-jirna, da taj i takav narodnemct slobocle- taje spoznajapokretalasvu hrvatsku narodnu borbu, ona je poslala Kvaternikau Rakovicu,onaje od Ante Stard.evi6a napravila najnesebidnijega uditelia,ona je nadahnjivala Radidevoprikupllanjesela, ona je konadno ruaSla u lidnosti Ante Paveliia od Providnosti Du5anZanko izabranog izvrSitelja (...)". Sveje to, ta borba,politidkamisaonosti zakljudnodjelo,premaD. Zanku,bilo "etidkogazna(,enja"'. traZiloje slobodu. Konstatiraviida se u ropstvurazvi.janepravda,neprirodno,zakljudioje da borbuprotiv ropstvatraZipriroda,traLirazun, traLi Bog i krSianstvo, jer je ona"Ll srZisvojojetidkaborba",atoje "oslikao"ovako:"Poviestjasnogovorida su narodi provodili borbu protiv robstva,naime borbu za slobodu, samo ustaitvorn,tj. nasilnim razfidanjernlanaca,uasilnimuklanjanjeurtirana i tiranskih potupaka, nasilnimdiS6enjem robskogaduha u svim njegovirnoblicima(nepostenje, laz, podrnitljivost,ucjenjivanje i dr.). Poviest .je takvu borbu ovjekovjedilakao najdastniju je u njenimtemeljnimpokretirnaleZalaborbasvih i najjunadkiju,,jer prirodnih i BoTjih zakona za ostvarenjeslobode,tj. jedinoga prirodnog stanja liudskogaZivota(...).Srbstvo,jugoslavenstvo, Zidovstvo,rrasonerija,lenjinizanri stari bolestni liberalizamraztakali su u intelektualninrkrugovima sve zdrave sokoveza stvaranje.iednoga hrvatskogautorileta,koji bi od svih bio priznat.Samo usta5tvoje rloglo lzz,juritito leglo truleZaiuspostavitijedan autoritet,a s njime i trloralnost,koja-ieu biti uviek osje6a.j podvrgavanja nedemu,sviesto duZnostima i nekoj sluZbi za obte dobro. Samo usta5tvo.je uspostavilodast sluSanjai tine stvorilo atmosf-eru sviestio obcemdobru, koje je viSeod dobra pojeclinaca i od laZnoginteresa kojekakvihstrandica (...)". Razvijajuiidaljernisaoo autoritetu, D. Zankoje naveodaje "koristustuknula pred poitenjem", iako u postenju"zori razboritostupravljacadrZave,politidki razborsvakogdrZavljanina, socialnapravda,svakapravidnost,rnudrosti krepost". zatin je istakao:"Autoritet je .jediniprincip etidkogaozdravljenjanaroda(...). DenTokratski princip,kolikogod.jeimaoprirnamljivihdoskodica za slobodurnisli. je upropastio skorosviet izjednadivSi dobro i zlo. Najve6igrieh dernokracije, tj. bez autoriteta, leLi u njenoj stidljivosti da se bori za dobro, a zigose zlo. lpohe Zalostnamjesavinakrivih nadela,kao Stosu jednakost,vladavinanaroda,vlast ve6ine,upropastiSe principelite i kvalitete,kojije dakakouviek u manjini(...) je gubioglavui plivaou zlodinimau irle uliudbe(pobadaj, cov.iek-rnasa korupcija. nraterializattr u stotiltuoblika imalogradanskintentalitetu tisu6uizraza).Eto,to ie

r04

s l i k aH r v a rasula.je donieti sa vriednost naclnraso recia,ne_9 novernlad stegui pod rn-jesto, ukl s u d b i n uu, < filozof: 'Dr zviezda,ka Stonaure6 je sluSanja jezg etidku D. Zar Podos nroZedozn "Dr. Aveli I 9 3 6 . ) " ,n a bio skrorn Poglavniko prijatelja.n oko Hrvatsl Iiniji Stard

ntasollefrle, na.jsitnijeg dilelio "i sr oportun lste, b i l o n r e d u' s lako.ie orlovskinr i I kod kojega r t e k o ji u r a n a nadbiskupsk otvoreno pre koji su ga bL Kvaterniku i pratio Hitlerc bavio idejorl udarai spren

5-sI) Zanko

l lr vatsko.i srno

bjasnio ovako: ld sa svojom jedinaca i od rristustuknula ;ave,politidki osti krepost". r naroda(...). ;lobodu misli, mokracije,d. a Zigoiezlo. naroda,vlast r manjini(...) :aj,korupcija, za).Eto,toje

slika Hrvatskedo 1941.godinel Zar u njoj ne razabiretesve znakovepropastii je u zadnji das moglo rasulajednogaod najstarijihnarodaEurope(...) Spasenje je uzpostavio hijerarhiju koji pokret, revolucionarni donieti samo usta5tvo,tj. je na vodstvoelitu jednakosti, postavio koji vriednostina mjestotugaljivemagle zakonai stvaranju u nad masom,koji se ne utide materialistidkomprincipu broja je posvetio odgoju prvu brigu reda, nego duhovnom principu vode-vladara,koji novemladeZi,koja 6e,protivnood starogdovjeka,znatislu5atizapovied,nametnuti stegui pod tom zapoviedii stegomizvrSitineki posao,duZnost,staviti se na pravo prazninui pusto5u Zivotu,rieSitisvoju bezposlidenje, mjesto,ukloniti ljendarenje, ,udbinu,udiniti neito pozitivnoi odredeno,sviestnaonogakrika o kojem govori 'Doskora6e se duti na cielom planetugrozovitkrik, koji 6e se popeti do filozof: zviezda,kao zavijanje bezbrojnihpasa,koji traZenekoga ili ne5to,lto zapovieda, i Stoname6eneki posaoili nekuobvezu'(J. Ortegay Gasset)'Pitanjezapovjedanja kao bitnu rje5ava ga usta5tvo stoga je druStva, slu5anja odludnopitanje ljudskoga etidkujezgru svojerevolucije(...)". D. zanko je "akljudio da je to "spasenjezastari narod hrvatskedrZave". podostase o Zankovupogleduna usta5tvo,dornoljublje,slobodui humanost moZedoznati iz njegovanapisau Hrvatskoj smotri (veljada 1942.)pod naslovom "Dr. Avelin iepuli6 udelovljenavjera u uskrsnudedraaveHrvatske(2' veljade o goiisnii"i srnrtitoga"vrlogmuaa".Navevsidaje dr. cepuli6 lg36.),,,napisanog bio skroman i povuden, ali od 1925. do 1935. i "najpoznatiji pobornik Poglavnikovih nadela i Poglavnikoverevolucionarneakcije" u krugu svojih prijatelja, naroditou "intimnom krugu ustaiki raspoloZenihmladih intelektualaca okoHrvatskesmotre",Lankoje ustvrdioda je dr. iepulii bio odgojen"na distoj i da je najo5trijei nadelnopostupao"protiv liniji Stardevi6-Kvaternik-Poglavnik" n',asonerije,protiv der-nokracije,protiv Zidovstva, protiv komunizma, protiv tragajugoslavenstvu",te da je u skladus tim odludnoi nesmiljeno najsitnijega -"i-svu hrvatsku inteligenciju- za i protiv", ne podnoseii "polovnjake, dijelio oportuniste,teoretidare,pasivnepromatrade,kritidarei zabadala,kakvih je najviSe i medu'klerikalcima'(...)"st' bilo meclu'seljakuju6iml lako je dr. iepuli6 pola svogavijeka p.roveokao neumornikatolidkiradniku D. Lankoie naveodaje on, "dim je opazio orlovskirlrikriZarslimorganizacijama, kod kojega sve6enikaanacionalnoizmotavanje",nad njim "prelamao Stap,a nekojima nadutanosa uskra6ivaoi pozdrav na ulici", pa da je kao lijednik u gimnaziji(1925.-1935.) i predavadu nadbiskupskoj sjernenistu nadbiskupskom ofvorenopred dacimanapadaoMasarykai Beneia,ironiziraosokolstvoi sve one koji su ga blagoslovljivali,daje napadaokralja Aleksandra,slobodnopredavaoo Kvaternikui Stardevifu,uvijek se obaraona engleskupolitiku i sa simpatijama pratio Hitlerov uspon,daje pisao i raspadavaoletke- ne boje6i se redarstva,da se 6avio idejom organiziranjahrvatskihpriduvnihdasnikaza svaki sludajdrZavnoga udarai spretnaose emigrirati,ali gaje teskabolestoborilau usponusnaga. 2 d et 9 3 6 ) " u 5 5 D Z a n k o : " D r A v e l i n d e p u l i i - u t j e l o v l j e n a v j e r a u u s k r s n u 6 e d r Z a v e H r v a t svkeet (j a Hrvatskoismotrt. GOD X. br 2.veliata 1942

105

D. Zankoje napiszavr5iokonstatac prije smrri,predBadnjakI935.,predao nurarnjegauredenjadrLave Hrvatske

)vnt smrsaona temeljukrsianskihnadela sviesti',,da su iz njegovihnadelaizbiiali da,',da su rnu iudoredei vjera,u osnJvi, r(Sufflayu),pa daje zabran-jivao sveStoih

Tijas Mortigiija; nacionarizam niie ustastvo

,

-tr. TrjasMortigiija t946.

Predsmrlni zapisi Tif asa Mortigjije, rodena7. travnja 1913.u Dubrovniku 1oj o.a Mata Mortigjije i nra.ike KaticerodeneI(uluSie;, ko.fi je maturirao u Dubrovniku i bio sveudiliStarac u Zagrebu, zatin-rjedan od najveiih hrvatskih intelektualaca(fiiozofski i pravni fakultet),Za NDH glavni i odgovorni urednikdednikaSpretnno,st, enrigrantoJ t9+S., uhvadenu Austriji, izrudenJugoslavijij lg4j. strijeljan,svjedodeo privladnoiti,razlgranosrr, ogranidenjirnai zarnkamanovinarskogpoziva l 9 4 l . -1 9 4 5 g. o d i n eu N D H . I preda utvrcfr

u.::l:iry obnovtjenognasrupanja (do g. politidki djelovati- nije ." oditorruo f,u politidkii dru5tvenisustav,nadelno val svJetovl.lo naziranje.Nacionalizautu ui

je da.se sve narodnesnageirrraju okupiti, :me.lj1ogi za ostvarenjeclrugih teinja le slobodeu vlastitornokviru. ktrinarstvoi s njirn povezani.icleoloiki itidkompodrudju.Ta, nacionalizam kao je6a, plod razvitka misli slobodarsfva, 106

pro5ireneod napredna,revt pojava, ali nir htijenja,kao sk okviru ntazzin socijalistidka s vanjskopolitid naroda, u cije oslobodiladka s duhu i sadrZa irnperijalizma koje bi mogle ii izvorni lik nac preoblikovanji Zivotai pro5iriv n l s un l u n o s i o naroda. Pokaz revolucionarn ujedinierrja. Ali, nosiocirna ne iz da rle opovrg ekspanzionizm gdjc se nacion nastojanjirna.K ekspanzionizn ide.ianacionaliz disto6i,u sredi narodau Evropi nacionalizam, dc ove krize, izvito nacionaliznta ka posebno-qsvjeto sustava,doktrine unutra5njojizgr odgovarajuiinr stupnjevanjevrij ( M u s s o l i n i )i ,d e: iako je takav 'ni Slorniose takod dini sedanaskaor politidkonrsvije nacionalneslobo fa5izan znai,ili neprispodobivo i,

:kolikotjedana voje na5nacrt r sam mnogo usvetinju",jer avu,da je dr. :anskih nadela nadela izbijali era,u osnovi, rvaosveStoih

VO Mortigjije, niku(od oca :neKuluSii), riku i bio r jedan od (filozofski i i odgovorni nt od 1945., wiji i 1947. 'azrgranosti, ;kogpoziva apisaoje i , temeljno poietnom u Zagrebu ri unutarnji ro posebno rje - znadi Lognaroda, :m sludaju. temeljje etno: biti ju okupiti, gih teZnja 'ideoloSki lizarnkao rodarsfva,

pro5ireneod pojedinaca-individuuma na narodnu zajednicu,javlja se kao napredna,revolucionarnaideja. lstinski nacionalizamne moZe biti stranadka - kao izraLaj op6eg narodnog pojava, ali niti protustranadka,ve6 nadstranadka htijenja,kao skup vrednotazajednidkihpripadnicimanarodnezajednice.U duhu i okviru mazzinijevskognacionalizrnamoguia su i konzervativnai liberalna i socijalistidkastrujanja.Najmanjeje pak spojiva s nacionalizrnomunutrainjo ili vanjskopolitidkareakcionarnost, podilaZenjeili obespravljenje svojeg ili drugog naroda, u cijelosti ili od desti. Nacionalizam i nastaje kao revolucionarna oslobodiladka snagana ustuktakvih pojava.Drugim rijedima:nacionalizamse po duhu i sadrZajubitno razlikuje od despotizma,Sovinizma,ekspanzionizmai imperijalizma;nije of'enzivan,nego obrambeni premavani i nasuprotpojavama koje bi mogle iznutraslabiti ili Stetovatinarodukao skupnosti.U ovome se sastoji izvorni lik nacionalizma.Ali, Zivot se odvijao u novim socijalno-politidkirn preoblikovanjima,s njirn stupa i ideja nacionalizma.Demokratiziranjernjavnog Livotai proSirivanjem obsegapolitidkognaroda,nacionalizampostajecjelovitijirn, nisu mu nosioci i pobornicisamoneki slojevi,u punijojje mjeri izraLajhtijenja naroda. Pokazalo se to najbolje u sludajevima kada je nacionalizam u revolucionarnomzamahu doveo do narodnog oslobodenja,ozdravljenja ili ujedinjenja.Ali, tadadolazii do kritidkogstanja,da seidejanacionalizmapo nekim nosiocimane izvrgne u kontrarevolucionarnosl,da ne postanereakcionarnom,d. da ne opovrgne samu sebe. Javljaju se i opasnosti pojava Sovinizma i ekspanzionizma prelnavani, Stose,dakako,jo5 prije oditovalou onim sredinarna gdje se nacionalizamnije ni mogao izgraditi u nacionalno-oslobodiladkim nastojanjima.Kod velikih drLava i naroda nacionalizamse pak sljubljuje s ekspanzionizmom ve6egstupnja,s imperijalizmom.Tako je dobranoizoblidena je u atmosferikoja najviSepogodujenjenoj izvornoj ideja nacionalinna.Saduvana disto6i,u sredinamajo5 neoslobodenihili (manjim dijelom) joS nesjedinjenih narodau Evropi,Aziji, kolonijahiomsvijetu.U ovim kasnijimpojavamaoduvanje nacionalizam, dok se izrodiona podrudjimasvojihprvih oditovanja.Meclutirn,sve ove krize, izvitoperenosti,zastranjivanjai zloupotrebenisu tako potresle ideju nacionalizmakao drugepojave,koje su doveledo postavljanjanacionalizmakao posebnog svjetovnog naziranja, zaokruLenogi ideolo5ki sazdanog politidkog sustava, doktrine.Takav'nacionalizam'postajeimperijalistidkinr instrumentonr iu unutra5njoj izgradnji i vanjskom nastupanju,najuZe povezan i isprepleten s odgovaraju6im'ideoloSkimkornpleksirna'(nadelniantidemokratizam, rasizanr, 'artikl stupnjevanjevrijednosti naroda i dr.). Uza sve isticanjenije za izvoz' (Mussolini),ide za tim kako bi se bezobzirnonametnuokao univerzalnapojava, iako je takav 'nacionalizam'prema misli universalismocontraditioin adjecto. Slomio se takoderi na ovoj svojoj strukturalnojsuprotrjednosti (kontradikciji).I dinisedanaskaodaje podsvojirnru5evinamapokopaouop6eidejunacionalizmau politidkorn svijetu, koju je inadeoteo njenoj nerazdrulivoj povezanostis idejom nacionalneslobode svakog naroda.Njemadki nacionalsocljalizam i talijanski fa5izam znad,rlisu atentat na istinski nacionalizam u nadelu, a u primjeni neprispodobivo ivi5e.Zar daosudornatentatorabudeobuhva6ena i njegovaLrtva?

107

Zaito iz. Zivih djelotvornih politidkih po-imova ukloniti jecinu vazda naprednu i slobodarsku ideju pod svojim izvot'nim itnenotn zato jer je zlor'rpotriiebljenai p r i r a s l i n a m a i z o b l i d e n a ?K o l i k o j e p u t a i z o b l i c e n a d e m o k r a c i j a , z a r s e u i t n e s o c i j a l i z m an i i e d i n i l o i o n o 5 t oj e n e s p o j i v os n j e g o v i m d u h o m , a i p a k n i s u , s a s v i l n opravdano, stavljeni na indexl Istinski nacionalizam svojonl povijesnotr ulogotn t neokrnjenom Zivotnom vrijedno56u zasluZuje rehabilitaciju od ljage, za koju ne 'nacionaliznta' (.'.) | dtugi rnoZesnositi krivnje. Treba o5tro luditi nacionalizanrod svjetski rat - kako se u prvorn reclu odrazio u najve6em dijelu malih i srednjih i naro.la - bje5e borbotn za llacionalno pravo i suverenost, i u svojo.i sloZenosti ideje uskomesanosti pojava. Patriotizam i donlovinska Ilubar', iztaLali n a c i o n a l n o s t i ,i s t i c a n i s u k a o g e s l o i o d s t r a n er a t u . i u 6 ev e l e s i l e ,S o v j e t s k eR u s i j e ' I d e . i an a c i o n a l n o s t ip o k a z a l as e Z i v o u r i . j a k o r l , d r Z i d a . i e i d i Z e i s k o n s k a s n a g a n3enitrprirodnih ternelia. Zato -ierazumliiv i opravdan istinski nacionalizatn, koji nuZno proizlaziizpriznanja i oditovanja ide.ienarodnosti "'"'o' je O intcleklualno-kuhurncti izgrctclnii i sociialnim pilaniimo Tijas Mortigii-la i u i s t o n tz a p i s t t( 1 g 4 1. p r e c lU d b o m ) r t a v e o :" K a o p o p r a t n ap o j a v ae k s p a n z i o n i z m a . i n t e g r a l n o gj u g o s l a v e n s t v a 'n a s t u p ai n t e l e k t u a l n ao f e n z i v a ,k o j a p u t e r n S k o l ei .prosvjetnog rada', u publicistici i knjiZevnosti ide za nijekanjern hrvatske naroclne satnosvojnosti (individualiteta) i izraZajnosti kulturnih vrednota t ostvarenja; pod 6-sijedanjskolnvladavinom ovo se provodi kao sluZbenadrZavna p o l i t i k a . o b i l a z e n j e m i z a v a r a v a u - i e mc c n z u r e , u p o l u i l e g a l n o s t i i i l e g a l n o s t i suprotstavlia se naia intelektualno-kulturnadef'anziva,uz uspje5nuobranu razvija se suvremeno tumadenje i oblikovanje te stvaraladkirad na novolrle. Nastojanja i 1a ovot.npodrucju spadajuu sklop opceg otpora i tralodne borbe' Spominjern posebno, jer se moj rad goclinama odvijao u prvom redu i najvise uDravo lta ovom sektot'u. Najve6i dio moiih dlanaka i pismenih sastavaka, pi-edavanjai ref'eratau krugu sveudililtaraca' studii preko Skolskih okvila sve se to kretalo u krugu rrastojanja da se doprinese utvrdelr.iu i izgradnji naie etnicko-kulturtre satrrobitnostiu pro3losti i sadaSnjosti' i U politidka pitanja u uZernsrnislLrulazim tako zapravo posredno,izl'odeniern kasnije ni ni tada zakljudiima. Socijalno-ekonourskinr pitaniima nisatn se pak pos;bno bavio, osje6aju6ikako za to nelnaur potrebnestrudnespreme i predznanla. a h t i o s e k l o n i t i p o v r s n o gn a b a c i v a n j a( . . . ) .C i t c . t r d r Z a v n ap o l i t i k a i u p r a v au a s v i n t - tada' u podrudjima rnora biti socijalno usurjerena. U raspravljanju da li se v r e r n e u uo t p o r a i b o r b e - i l n a d a t i p r e d n o s tp o l i t i c k o r n i l i s o c i j a l n o t nt t t o n t e n t u , cilj' z a s t u p a os a r n m i 5 l j e n i ed a n a j p r i j e t r e b a p o s t i 6 i t e r n e l j n in a c i o n a l n o - p o l i t i d k i koji omogucuje i socijalna rjeSenja;dakle, najprije politidki tnotnent u vrerllettskorn slijedu.... Moja djelatnost kroz clesetgodista, kao sveucilistarcai uopce u predratnonr v r e n r c n n( 1 9 3I . - l 9 4 l . ) , i z n o s i n tn a j e d n o r n m . j e s t un, e s a l l o z b o g p r e g l e d n o s tvi e r i u p r v o m r e d u z a t o S t o 1 9 3 5 . / 1 9 3 6 .u m o j e m p o l i t i d k o m r n i s l j e n j u n e z n a c i preokret, svrSetakjednoga i podetak drugog doba, nego produZeni nastavak istih nasto.ianjau novir.nprilikanra i pocl novinl okolnostittra,dal-lniuizgradn-iuna istittt -f d t l l ' ] - a0 l 3 / l 8 5 ( r i l a s M o r t i g l i . j aZ: i v o t o p i s .I 9 4 7 u I I D A - u t ' c r n M

108

t e n r e l fi t l svoJlnr s HSS-u).

Ou

orgatTrz krugova

-jugosla vanjski p lstrnonl pokaziv poslijesr Odgovo razlikov vlastitoPripomi gibanja,r Dal. n i s ub i l a Zivkovii reZiutom pak da s odekivan solucijL ccnIrctlis nreduna smjeru rf posebno tome vi5 ovonl por htjeli srn posebnor Bilo ustaSk ih dlugihiz snlo.opa Nadalis krupnih r nrinirna Zap Jugoslav nije sebo od osan Jugoslav se organ

da naprednui :otrijebljenai zar se u ime k nisu,sasvim rom ulogomi e, za koju ne a' (...)I drugi lih i srednjih j sloZenosti i raLaji ideje etskeRusije. onskasnaga ralizam,koji Mortigjijaje nzionizmai rternSkolei :m hrvatske vrednota i na drLavna ilegalnosti 'anurazvija rdneborbe. u i najviie sastavaka, , rra svese rdnji naSe iodenjerni ni kasnije redznanja, vanasvim - tada, u momentu, itickicilj, menskom edratnom lnostivei ne znad,i Lvakistih na istim

temeljima,koji se u meni i udvrS6uju,kad su se podelajavljati skretanja,kojima se svojim snagamai danim moguinostima suprotstavlja- (...)" (skretanja prema HSS-u). O ustaikompokretu do 1941.:"A 5toje bilo s usta5kimpokretom,s usta5kom organizacijon u domovini kroz to vrijeme? Provedenaje samo u jednom dijelu krugova nacionalistidkog gibanja. Bila je tajna, ne samo prema tadainjim jugoslavenskimoblastimave6 i spram nacionalistidkihredova,pa i ljudi koje vanjski promatradismatrahusigurnim usta5ama.To je bilo i ostaje povijesnom istinom.Usta5ki pokret i Sire nacionalistidkogibanje u domovini ve6 su tada pokazivaliznakoveda nisu isto. Tu je zaletak ipodetak onog dvojstva(dualizma), poslijesveo5trijeocrtanog.A za5toseovo nije vidjelo i na vanjskoj,povrSnojslici? Odgovorje jedan: bilo je prekriveno,ili zamagljeno,s onim u demuu biti nije bilo razlikovanja- u nastupanjus teZnjornpostignu6anacionalno-politidkeslobodeu vlastitoj drZavnosti. Sve se uzimalo pod ovim zajednidkim nazivnikorn. Pripominjem: u ovom vremenu nalazio sam se u redovima nacionalistidkog gibanja,ne pripadaju6inikakvoj ustalkoj organizaciji,politidki nigdje udlanjen. opredjeljenje Dalje,vanjskopolitidkimomentpokazujeda za nacionalistidko Stajalismo u o5trojborbi s reZimima nisubila odludnaneka'ideolo5ka'mjerila. Zivkovi(,a,Uzunovidai Jefti6a,koji su se oslanjalina zapadnedernokracije,kao i reZimomStojadinovi6ai Cvetkoviia,koji su plovili drugim vjetrom.Razumljivo pak da smo paZljivo pratili revizionistidkanastojanja,bezideolo5kih poticaja, u odekivanjuda 6e potaknuti promjeneod kojih bismo mogli odekivati i povoljnu soluciju za djelotvorno priznanje prava na samoodredenjehrvatskog naroda; centralistiika i hegernonistidkaKraljevina Jugoslavija bila je ukotvljena u medunarodnomreakcionarnomsustavu,pribliZavanjeNjemadkoj i Italiji i5loje u smjerunjenogosiguranjai oduvanja.Ali, u vedrini odekivanjamudilaje i tjeskoba, posebnobojazanraditalijanskih presizanjana na5ezemlje.Neki su uvjeravali da tome viSe nema mjesta,rijetke su mogli tako jednostavnouvjeriti. Znatajanje t ovom pogledujedannapeti razgovorizmedudr. Ante Trumbi6ai dr. Mile Budaka; htjeli srnovjerovatiknjiZevniku,ali su nam misli bile uz politidarai diplomatu, posebnonalna s rnorskih strana. 'ideolo5kikompleks': drZanjenekih Bilo je jo5 sjenabojazni s obzirom na usta5kihemigranata,koji su se jo5 prije rata vratili u domovinu, te nastupanje drugih iz zemlje,zakoje se znalo da podrZavajuveze s emigracijom.Ali, drZali se mole razlozimasuprotstaviti. smo,opasnostisemoguukloniti,zastranjivanjima Napetostkritidnogstanja,splet Nadali smo se,sebeuvjeravali,vidjeli mogu6nosti. krupnih dogactajai potreba ulaganja svih snaga u borbi zastirali su bojazni, minimaliziraliih, ali ih ipak nisu mogli odstraniti(...)". Zapis Tijasa Mortigjije o iinu 10. travnja 1941. godine: "Kraljevina Jugoslavija,kadje ratni val dopro do granica,nije vojnidki podlegla.Njena vojska 'ratu nije seborila, ratovanjemne moZemonazvatinekoliko nepovezanihepizodau od osam dana'. Pred podetnim nastupanjern vanjskog udarca Kraljevina Jugoslavijanemo6nosesru5ila,bezotpora.Politidkije klonulakao cjelina,slomila se organski iznutra, centrifugalne snage bile su premodnenad centripetalnim.

r09

vojnidko rasulobjeseodrazdrZavno-politidkoga. od podetnenapukle23-godisnje drLavnetvorevinenastalesu ruievine. Da su Hrvati srusili Jugoslaviju, io ," n. moZeustvrditi,ali ostajepovijesttom istinomdaje nidasanisubili voljni branitini dielotvornosezaloLitiza stanjeilegaliteta, nametnutogim poslijeprvogasvjetskog rata. Rasulo samo po sebi oditovalo se kao pozitivan aogaaal u ittopu nas! nacionalno-politidke borbe.Navratilosestanjekaoposlijeslomadvo.inernonarhije godine1918.-politidkiprazno,ko,iedekai traZirjeSen-ie. Postojetacladva puta:i. dodekatii prinritiokupacijunavalnihsnaga,na taj sen"ein ponij"ti kao nivelizirani dio okupiranogpodrud.ia dotadaSnjih granicaKraljevine.lugosLvife, i takodalinju sudbinupovezatiuz ekspanzionistidku dinastijui njenepolitiekesnovet2. poku5ati vlastitirn politidkirn nastupom,poslije dugog odekivanjai borbe, stati na put Javno-pravnog oditovanja, obnavI j anja hrvatskedrZavnosti. Pri takvom izboru,nacionalni,unutrasnio-politidki rnornentupuiivao.jeda se krenedrugirn putem.Odlucije i5aou prilog i onda5njivanjskopolitidkirnoment. Obje tadaratuju6estranenisu u nadelubile protivneportol*1u ovakve Kraljevine Jugoslavije.Britaniji je bira ratni saveznik ijedan od uglova nJ.nog -zaan;eg politidko-diplomatskogsustavana kortinentu. Njemadka se do easi nastojala s njom povezati(pristup'Trojnompaktu'u Bedudne25. oZujkar94r.)i niie za5lau rat zatoda tu drZavulikvidirakao takvu,vei daje ukljudi u svoj sustav. Drugi partnerosovine,Italija,bilaje s time u suglasju,irnaia.jei svojenarnjere, ali ih ne bi suprotstavljala osnovamaReicha.rcoAtatva stanjasivari ostatipaiivanznadilose prepustitidoskoraSnjem povratkukaradordevi6ijanskih okova i vlastiu ovom ili onom obliku, pod udecajemjedne ili drugeratuju6estrane. osjeiajni i politidki n-rotivigovorili su da se krenedrugim putem.Sadrzaji smisaodinaod I 0. travnja l94l . -bez obziratkogaje od Hrvataizvrsio pokazuje hrvatskipotez,znadipokusajda se nadeizrazi rjesenje,da sepodignemona vlastite noge.Progla5enjehrvatskedrZavnesamostalnostizna(,rlojeispunjenjetemeljne todkenacionalno-politidkog programa . zato je i din od 10.tiavniakao takavu tom casuprimlien i pozdravljenpo hrvatskomnarodu.Drugog izla)a i nije bilo, osim pasrvnogprepustanjasudbini,a vid-ielismo karnoje to vodilo prelna tadaSnjenr stanjui prilikama(...)". f. Mortigfija je proturrradioi "preobraZajeustaskogpokreta u vremenu NDH", navodei.i: "Ustaski pokret u ovorn vremenu nije nadovezivanje na predratnonacionalistidkogibanje u domovini, i, to vi5e, taj pokret ne znadiu cijelosti ni nastavljanjerada i teLnjaonih koji su prije 10. iravnja bili ustaski i organizirani. To je nova pojava, zapravo niz pojavct s dvostrukint clvojsrvont (dualizmorl)'takoda i nernajedinstvenosti, osirnpo vanjskojprividnojslici,ali i to je prozirnos vidljivirn dijelovirnau okviru. PrijetlZnja iu portignr"emdrZavnosti, a tada nastojanjeza oduvanjerni ispunjavanjem - stvaraiiru uidni kut vanjskom promatradu,koji je tako mogao ste6idojam nekejedinstvenosti, je dok stvarnost upu6ivalana suprotnostii razroZnosti; drukdijesemoglo diniti pogledomizdaleka, u kojem se udaljenostipribliZuju,pa ispaja.iu(...) U sredistuiazrnatranla, ako se gleda politidki realno. stoji pojava tzv. u'taia-povratnika, posebno ,skupine pukovnika' kao najizraLajnlleg dijera ovog komfreksa,pu ,uio najprije o ovo.;

lt0

poJav sociia Jedna -jednes p r i 5 l ii razvlta razoda ntalob su pok enllgra l i u d i ,j u pogled desetlj ji na.javl nedost suzdrZ Stose rr

lln se p -javno r istovjet sejedin sunca.

Us

neobra Sirepru rod i sta brzo se propuS oduSev uzdiZu redovin -fako se Njegovr udublji udinka, postalis rnalo zn zanosut prijelaz ili javni obavljattretttal izvanre otvoren

rkle23-godiSnje slaviju,to se ne voljni branitini rvogasvjetskog u sklopu na5e zojnemonarhije tdadvaputa: 1. kaonivelizirani e,i takodaljnju lve;2.pokuSati e, stati na put ruiivaoje da se itidki moment. kveKraljevine ,glova njenog zadnjegdasa >Lujka1941.)i i u svojsustav. je namjere,ali statipasivankovai vlasti u tem.SadrZaji lio - pokazuje mo navlastite enjetemeljne o takavu tom ije bilo, osim na tada5njem I U vremenu vezivanjena rt ne znadi u bili usta5kii m dvojstvom j slici,ali i to n drZavnosti, ut vanjskom Je stvarnost om izdaleka, :anja,ako se no 'skupine prije o ovoj

pojavi i Stoje s njom povezano.odmah poslije 10. travnja(1941.)osjetili su se iolilutno-potitidkipreobra1aiii promjene,brzo su se podelijavljati novi obrisi' Jednaod prvih slika: udaljenosti nerazumijevanjeizmedu usta5a-povratnika,s jedne strane,a s druge krugova nacionalistidkoggibanja i ostalih, koji su zduSno pri5li ili prilazili djelu izgradnje.Prve pukotinepro5irit6ese u jaz. Ali, slijedimo rawitak u najkrupnijim crtama. Izricano ili u sebi pridrZavano,alije bilo odito razodaranjei politidkim i druStvenim drZanjem ustala-povratnika, njihova malobrojnostdoJrnoveje pojadavalai dinila upadnijim,suprotnijim sredini.Pojave su pokazivale kako je temeljno ishodi5te sraza i u poslovidnom nedostatku emigranata:nepoznavanjunovooblikovanogduha sredine,novih odnosa i novih uskim i ukru6enim ljudi-,javnog mnijenja. Povratnicisu nastupilisa zatvorenoS6u, (a prollo je i i veze poznanstva stara svoja na uglavnom ogranideni pogt"Ai.u, desetlje6e),sa strandarskimi klika5kim mentalitetom (...) Drugo, suprotno od najavljivanja, i odekivanja mnogih. onda, jo5 gore i osjetljivije: drZali su se nedostiZivo odabranim i jedino pozvanim, nisu prikrivali nepovjerenje i suzdrZljivostspram i istaknutijim pobornicimaprogramadrZavnostiu domovini, sto se malo smanjujeprosirenjemnjihova kruga i povezivanjems elementimakoji im se prikljuduju. Zauzimajy pak u drZavi kljudne i vode6epolozaje,nastupaju6i javno i formalno ili stvarno iza providnih kulisa ('..) Oligarhijsko-klika5ki istovjetuju sebes drZavom,to je u sredi5tushva6anjaovog tankog sloja. Smatraju seleiinim tvorcima drLave,trajno povlastenim,a drugi su samo odraLainjihova sunca. Usta5e-povratnicimorali su svoj krug pro5iriti.Pretankisloj s velikim brojem neobrazovanih,uza svu ljubomorno duvanu iskljudivost i zatvorenost,mogao 1e SirepruZiti krakovejedino pomo6unovih suradnika,tijesno uza se privezanih'Uz rod i starije znance,pridolazeelementiistog ili slidnogmentaliteta'upotpunujuse' brzo se dubi5e. Oni iz socijalnog sloja (bolje: taloga) konjukturnih arivista ne propustajuprilike - svoje londi6epristaviti vatri, dakako bez ogradai u najve6em tOtlSeutllny", ustaju6i naveliko, to im je nova vjera, a nije tesko pogoditi koga je uzdiLukao sve6enike,i kao Boga! Za jaki utjecajni zahvat pogodno tlo i u 'ideolo5ki' oblikovanihmalogradana, je bila rijed' ve6 ovdje o kojima redovima Tako se odvijao proces okupljanja i stapanjanovog socijalno-politiikog sloja' Njegovu por"bnoit i namjernuizoliranostzastiraloje vanjskim pogledimabez 'Legendarnostprvoboraca'imala je u podetku uiuuSiuun;unekoliko okolnosti. udinka, njom su povudeni i dobronamjerni,pa je neke od tih obuzela sredina, postali su neosjetljivi,neki i oronuli, otupila im je kritidnostgledanja;drugi su opet malo znali (ili nisu htjeli znati), malo su vjerovali, pa su u nekom rodoljubnom zanosuublaZavalinegativnepojave,drZali ih dijelom neodgovornih,neizbjeZivim prijelaznimpojavamaitd. Tredi su sebojali i doznatine5to,a gdje da bi prstomuprli itl ju"nij" o.rdili, bez najve6eopasnosti.ietvrti su se na5li u poloZajuda su, obavljajuei svoju dotada5njuredovituduZnost,s njima i suradivali,pa bilo uza sve mentalne ograde. Ukratko: novi socijalno-politidki sloj uvrijeZio se u spletu izvanrednih okolnosti ratnog vremena; to je spredavaloprodi56enjeodnosa, otvoreno ustajanjeoporbe, koja je sve vise rasla. Ulaganje snagau izgradnju i

lu

oduvanjeposluZilaje tako nekimakao zastornjihovim posebnirnnamjerama,koje nisu bile istovjetnes teZnjarnanaroda.A oni su sebeistovjetovalis drZavom!Ne moZebiti satnozanimljiva,ve6je i znadajnadinjenicada se ustaie-povratnici sa svojim proiirenim krugom nisu angaZiraliusamoj organizacijiustaikog pokreta,u neposrednojpolitidkoj djelatnosti i nastupanju,dapade kao da su to - i omalovaZavali. Ustvari,ustaskimpokretomoni su smatralisvojeredove,svoj rad, ustanove,u kojirna su se utaborili, okr56avaju6iih ustaikirn imenom (Ustaska NadzornaSluZba,Ustaskoredarstvoitd.); oni su tako'vodili politiku'! S takvim shvaianjima mogli su samo negativno djelovati svojom zaobtlaznomulogornutjecajernna vode6eredoveusta5kogpokretakao politidkeorganizacije. Predratnaklica, procvala,razgranala se,urodilaje plodovima.Ustaskipokret u vremenu1941.-1945.-lavlja sekao novapojavas dvostrukimdualizmom,takvim da poIitidki paratizira,umrtvlju.je(...)". O tome kako je postaoprofesionalninovinar ("podetaki svr5etak")Tijas Mortigjija je naveo: "Deseti travnja zatekaome u danima kad sam ve6 dulje vremenadruStveno-politidki staopo strani,odavSise strudnomradu i politidkom studiju, i pripremajucise za podetakdjelovanjana E,konomsko-komercijalnoj visokoj Skoli(u zagrebu).Nisam ni namjeravao, niti sam slutioda bih se posvetio novinarstvu,najmanjeda budemi profesionalnimnovinarom. Hrvatski narod spodetka je izlazio dnevno u malom opsegu, bez organiziranoguredniStva,vodio ga je Dominik Bumber uz suradnju dijela dotadainjegosoblja Iistova 'Tipografrje' , improviziranoi bez namjestenidkih odnosa.onda preuzimalist Matija Kovadi6kao ravnatelji glavni urednik,te se krajemtravnjasastavljai ustaljujeuredni5tvo.Kovadi6je do5aoiz Osijeka,tadase upoznajemo.Sigurnopotaknutod drugih, pozivameza dlanauredniStva1/rvatskog narodct,gdje sam nekoliko dana pomagao.PremiSljaosaln se, ali sam prihvatio ponudu,osjetivSiduZnostpripornoii prvim koracimahrvatskognovinstva,kojeje zalazllou novo razdoblje,oslobodenosponakapitalai tedevnihpoduze6a. Tako sam postaoprofesionalninovinar,ali s mi5lju da ie to biti privremeno polje moga rada,dok se zaputi.Stoje slijedilo,uvjeti i prilike rada u uredniitvu Hrvatskog naroda, nije moglo djelovati da bih namjeru napustio, dapadeje potkrepljivalo.Incident s mojim uhidenjemkao urednika i stanje poslije toga dovode do sazrijevaniaodluke o napuStanjuuredni5tvaHrvatskognaroda, dirn se ukaZeprilika i pruZi mogutnost.Da sarn tada otiSao,u znak prosvjedaprema onakvompostupkusalnnoln,kako samu prvi dasi htio, dovelobi to do posljedica, koje ne bi bile ni najmanjeu razmjerus izvedenimdinom, ali koje je bilo za odekivanjeu tadasnjim prilikama inadinu postupanja.Prijatelji su rne onda odvratili. Nisam srrio napustitiuredni5tvo,ako ne prijedem na neki politidki poloZaj,a to samu nadeluotklanjaoibezobzirana prilike.Djelomidniizlazotkriva se pokretanjemspremnosti, pa prelazim u taj list, znaju(,i da mi tjednik viie odgovarakao publicistui da 6u tamo biti po5tedendnevnihincidenata,sukobai neugodnostiu svezi s tekudim pojavamai dogadajima,na sto se tjedni list ne obazire.Tijekom prvegodineu sprenmosti(1942.)malo samradiou odnosuprema dotada,pa sam se opet mogao vratiti svolne strudnomradu. Kasniie sarn pak

n2

poslombio i UlaZem u rr novinarsko-u nalazeii se u upozorenJln inozemstvoz izvanrednepr nezavisniji ir odstranjenjel pomalo pode 'Matidina'kn rrjene 'Male

Naurjeravaos Skoli.Odmah donekle osigu berivima asis novirrstvapod Mortigjij Sprentnosti d prosv-ieda zbo Gorkog, lukav honorara njirr od-eovornost k

Vilim Pei

Vilir

1940.kao udit

t

nJerama, koje drZavom!Ne .povratnicisa :ogpokreta,u Lsuto-i rve,svoj rad, om (Usta5ka u'l S takvim m ulogom -

ue. staSki pokret nom,takvim etak") Tijas n ve6 dulje i politidkom rmercijalnoj seposvetio lsegu, bez dnju dijela rjeStenidkih :dnik,te se :ka,tadase Hrvatskog r prihvatio :va,kojeje (,a. nvremeno uredniStvu dapadeje rslije toga la, (,imse :daprema rosljedica, ie bilo za me onda politidki z otkriva lnik vi5e sukobai ni list ne suprema sam pak

poslombio i preoptere6en, kad preuzimamvodstvo lista (krajem svibnja 1943.). UlaZern u rad sve snage, obavljaju6i viiestruku duZnost u urednisfvu, ali novinarsko-urednidki posaoidalje srnatramprivremenim.Podnosiosamiostavku, nalazeli se u slabim materijalnim prilikama (...) ostavka nije uzetau obzir - s upozorenjimalPrije sam odbijaoi pomisao,kad se znalo govoriti,da bih otiiao u inozemstvoza dopisnikaili u kojem drugom svojstvu.Htio sam, kad prestanu izvanredneprilike, svojezanimanjei poloZaju drustvuurediti tako da budemsto nezavisniji intelektualacislobodniji u radu. Kad je s prosincem 1g44. odstranjenjemiz Spremnostiprestalornojeurednikovanjeu novinsfvu,mogaosam pomalo podeti ulaziti u Zivot koji sarn Zelio. Rado sam prihvatio suuredni5tvo 'Matidina' knjiZevno-kulturnogmjesednikaHrvatska revija, te uredniStvoizdanja njene ' Male knjiinice' i suurednistvo prosujetno-znanstvene knjiiniie. Namjeravaosam Stopriie nastupiti i radornna Ekonomsko-komercijalnojvisokoj Skoli.odmah bih u tom smislubio postupio,ali sarnprije togamoraonuzposlomi donekle osiguranim radom omogu6iti uzdrLavanjeobitelji, jer sto sam lnogao s berivima asistenta-vjeZbenika X. dinovnog razred,a. Tako sam po odlasku iz novinstvapodinjao,ali, kako stvaristoje,i ostao,zastaona podinjanju(...),' Moftigjija je zatim opisao Stoje kao glavni urednik Hrvatskog naroda i sprentnosli doZivio: od diktata, intervencija, smicalica, podmetanja nogu, prosvjedazbog objavljivanja nekih novela s poljskog jezika ili novele Maksirna Gorkog,lukavog objavljivanjareprodukcijaslika partizanskihslikara(i plaianja honoraranjima ili rodbini), do tuZba zbog uvrede ili klevete i pozivanja na odgovornostkod Poglavnika.

Vilim Peroi: u znakuparole "Vinceremo!" Vilirn Pero5(od ocaIvana i rnaikeBarbare rodeneSafer)rodio se l. sijednja1914.godine (daklekao novogodi5njedijete) u Moravicama (Gorski kotar), a stalno je bio nastanjerru Zagrebu (Preradovi6eva 39) i bavio se predavanjem u Skolii novinarsfvom. Govorioje, osim hrvatskog,talijanskii francuskijezik, bio oZenjen,otacj ednogdjeteta,1944.razv eden,pri kraju rata emigriraoje u inozemstvo,ali ga je specijalnabritanskapolicija 26. oLujka 1947. uhitilau Rimu i mjesecdanakasnije(27. travnja 1947.) izru(,ila vlastima FNRJ, koje su ga osudilena smrt i strijeljale. Vilim Pero5 Udba i JavnotuZila5tvoNR Hrvatske14. listopada1947.optuLllisu ga daje od 1936.do 1940.kao uditelj u Dubovcu i Vrbovclr razvijaopolitidku djelatnosti neprestano

I l3

listovirna",kao Stosu, kaZese u optuZbii presudi, "suradivaos klero-faSistidkirn blli Hrvatskastrctiai llrvatska reviia, kojije izdavala"Maticahrvatska",te se"kao takav kretao u druitvu dr. Franje Dujmovica, profesoraMarka Covica. Tijasa 'Matice hrvatske'. U pododborttodrZavaoje Mortigiije i drugih ustasaoko 'Matidinih' knj iga.Iz ovogaje jasnodaje okrivljeni a pisao.ierecenzije predavanja, 'Matice hrvatske',koja je ved u ono u okvit'tt PeroSrazvijaoznadajnuaktivnost i petokolona5kograda odnosno legalna vrijeme bila srediSteklero-faSistidkog organizacijau kojoj su kasnije istaknuti usta5ki funkcioneri razvijali svoju 'Te5ke konspirativnupetokolonaSkuaktivnost,kao Sto to proizlazi iz dlanka glasnikuusta5keorganizacijeUstqio broj 3 od u sluZbenom uspomele'Stampanog ( . . . )" j a n u a r a 1 0 1 9 4 4 g. o d i n es t r . 16. za drugom,sveteZei opienitiie,a u niih-leuvr5teno OptuZbesu senizale.ledna NDH do svibn-ial94l . uredivaosportskurubrikuu i to daje V. Perosod uspostave Hrvatskotn narodu, da ie zatin-rpremie5tenu Novu Hrvatsku za reporterau rubrike,a u travnju 1944.za glavnog politidkojrubrici,pa za urednikatzv. ustaSke je pisaoprotiv Zidova, u tot-urazdobl-iu je da te krajaNDH, urednika,Sto radio do iza kojeg suse velikosrpstvorn, s pokreta,izjednadena NOP-a (kao protuhrvatskog seuvisgusti dizali "u mirnim bosanskimselirnarazlijegaliplad,lelek i Skrgutzubi, pralnenovidirna,ostajahupopaljenaognjiSta,sruseneku6e'gariStei pustoS")i svih protivnika usta5tva,a velidao Pavelica,Franceti6a,Babi6a i druge' pa ustaiku organizacijui ustaSkepothvate,da je od 5. lipnja do 20. rujna 1942.uredivao polurni"r"Lnlk Velebit(iakoje kao glavniurednikbio potpisanMarko iovi6)' daje suradivaou listu LJstaia(u kojem.ie njegovareportaZa"lzmedu Zivota i smrti" proglasenanajboljom reportaZom"iz borbe protiv partizana"(Llstaia broj I od 8' sijednja 1943.),da je prisustvovaoustaikim konferencijanlazanovinarekoje su predvodili Vilko Rieger i kasnije lvo Bogdan,da .ie bio povjereniku savezu lajakaskihSportskihdruStavaiu nogometnomdrustvuHASK, daje potkraj 1944. nagovaraoostalenovinarelleka se upiSuu ustaskipokret,i slidno. u Italiju iNjemadku,gdje V. Perosje priznavaopisanjeo Sportui putovanjirna je svebilo - u znaku"Vinceretnol". S njim su osudenii novinar Daniiel Uvanovi6(od oca Ivana i majke Marije u Zagrebu,te dr' rodeneMilidevii), rodomiz Trsta(22. kolovoza1908.)i nastanjen iz sela Radisikraj rodorn Grgo EreS(od oca Mate i nrajkeManclerodeneSolin), Ljubu5kog(8. veljade 1912.),ko.iisu takoderuhi6eniu inozetnstvuiizrud'eni vlastimaFNRJ,te strijeljani.

Aktualne ideje i znanstvenaotkrita NDH pridonosei aktualneideje 1941.-1945. novinarsfva Razurnijevanju otkri6a,o kojirnasu u to vrijemepisaneknjige,ese-iii dlanci. znanstvena

ll4

DuSan politika hrv otkri6irna,na dva-tli papin "vodila bitkz S l a v e n a ' ,o n nepokoleblj .feknligaizda Hauptrnann oni ponovod zapazto. po dokazivanjinr Baradin Barada.je ukl Grgura Vll., Z v o n i m i r ad, i prst GreuraN U sven postavljena a Dr. Ivo r vlodara (1. sv u proudavan razlogio5tro On oblikujeZ gutatinelogic rueSto niie u re zinuti od duda teze.Sadases 6e biti obrade Zai,udo, kod nas.f oSuv Kararran, Ka Vjerojatno nji intelektualac opa .ioS.jedna ovoga posljed zastarjela miS javnosti,koja Rijed je pradornovin su kulnriniral zatvoreniili st

57 Duian Zank (lOD IV . br l:

uZbii presudi, ka",te se"kao ., i _ovtca,I uasa L odrZavaoje lajeokrivljeni r 1evei u ono rosnolegalna zvijali svoju :lanka'TeSke :taiabroj3od iihje uvriteno tskurubrikuu l reportera u 4. za glavnog rrotivZidova, zakojegsu se i seuvisgusti lusto5")i svih e, pa usta5ku )42.uredivao re ovi6),daje ivota i smrti" a broj I od 8. inarekoje su rik u Savezu potkraj1944. emadku,gdje majkeMarije lagrebu, te dr. la RadiSikraj vu i izrudeni

941.-1945. i ncr.

Du5an Zanko je u Sprentnosli (sije(,anj 1945.) pod naslovom "DrZavna politika hrvatskih vladara" progovorio o pronicavosti i novim znanstvenitn Tomi, _popuDukljaninu, otkri6ima,nakon Stoje "sve bilo stalona Porfirogenetu, dva-tri papina pisma i na nekoliko listina hrvatskihvladara"". Prvo se, kaZe, "vodila bitka o vjerodostojnostiPorfirogenetai Tome, zatim o 'pradomovini Slavena', onda je SiSii iza Klaiieve smrti postao prvi i jedini autoritet, nepokolebljivastijenapovijestiHrvata,osobitozadobanarodnihvladara(njegova je knjiga izdana1925.i desetak je godinabila Svetopismo).Nagrizalasuje otkriia Hauptrnanna,Sakada,Barade,Kati6a,Grge Novaka, Karamanai Guberine.Svi su oni ponovo ditali iste spomenikei svaki ih je proditaodrugadije,svaki je ne5to zapazio, povezao llanovo, osvijetlio novim svjetlorn i utvrdio novim dokazivanjima. za Sisi6evautoritetna ovorn podrudju: Baradinaotkriia bila su na.jopasnija je je Barada uklonio kraljaSlavena,a time palau vodu bezbrojnapisanijaoko pape sve, od GrguraNinskog do kralja Grgura VIl., dok napokonnije ispremije5ano Zvonirnira,dijaje smrt leZalakao nekasjenana savjestinarodnihvladara,dok je prst GrguraNinskog prijetiodastii ugledusamogakralja Tomislava. U svernu torne se, rnedutirn,polazilo od slavensketeze, koja je bila postavljena a priori. Dr. Ivo Guberinaje prvi koji je u svojoj knjizi Driavna politika hrvatskih vladara(I. svezak1941.) pokazaoda moZebiti objektivanprotivnikslavenskojtezi u proudavanjupovijestinarodnihvladara.Dr. Guberinauviek odgonetavapravi razlogi o5troumnotumadido kraja.Svepostavljaorganskiizraslo,a ne shematidki. On oblikujeLivoti dajemu du5uipodpunujasno6u.Pravoje dudokakosmornogli povjesnidara. gutatinelogidnostii prazninemnogihdosada5njih Neki su slutili da ne5tonije u redu;rni koji smo po duZnostipredavalipoviest,sto puta smo morali zinuti od dudapredprazninom,ali nitko se nije usudiodirnuti u svetinjeslavenske odekujerno drugi svezak,u kojem teze.Sadase sve bistri,pa s najve6iminteresotn i Zvonimir. 6e biti obradenKre5imirIII. Zadudo,poviestnese dinjenicenajsporijeSire,a najteLeizpravljaju, stogase kod nasjoSuviek vuku nekeotrcaneizaba(eneteze,kao da Barada,Sakad,Novak, Kararnan,Kati6 i Guberina nisu kroz posljednjihdeset godina ni5ta napisali. 'strudnjaka',a Siri krug Vjerojatno njihove strudnerazpravedita samo uZi krug glodeoglodanekosti iz Skolskihknjiga i novinskihuvodnika.Ima i intelektualaca - Sufflayai Pilara, jo5 jedna opasnost.Kod nasje visok kult dvojicepovjesnidara ovoga posljednjegaosobitou zadnjevrieme,pa se destoprepisujui njihova ve6 Time se urrosizbrkau Siroj zastarjela mi5ljenjao nekim povijestnimdinjenicarna. javnosti,koja nemamoguinostikontroliratikontradiktornamiSljenja(...)" Rijed je o "otkriiima" iranske,gotske, nordijske i joS nekih teorija o pradomoviniHrvata,koje su bile protiv iskljudivostislavenske teorije (teze),a koje su kulminirale1941.-1945. Oni koji su o tornepisalibili su nakonsvibnja1945. zatvoreniili strijeljani. 57 DuSanZanko: "DrZavna politika hrvatskih vladara (Nova tumadenja- novi vidicr)" u Spremnosti, G O D I V . b r 1 5 2 .o d 1 4 s i i e d n i a1 9 4 5. s t r 2

I l5

Uloga intelektamlacaI94I -. 1945. godine Dr. fra Krsto Kriian -ieu flrvatskon't norrdu 1945. godinc, u povodu knjige prof. dr. Stjepana Horvata Pisnta hrvul,skirn intelekluolcina, napisao prikaz pod i s t i n r n a s l o v o m ,u k o j c r r j e i z n i o d a j e t a j r e c t o r u t a g n i f i c u sH r v a t s k o - qs v e u c i l i l t a h r a b r o s t u p i o p r e d h r v a t s k ei n t e l e k t u a l c e b, e z o b z i r a n a m o Z e b i t n ep r i g o v o l e i 1 a b i j e s i r n r Z n j u s a s t a n o v i t e s t r a n e . D r . K . K r i z a n z a t i r r . i e n a v e o . " o n h o 6 ed a otvoreno rede svo.juriec o problernima hrvatske sada5r!ice,Zele6i da i svi hl,atski i n t e l e k t u a l c i' m a l o r a z b o r i t i j e ' p r o s u c l u - i u T.e r e t i i Z l t v e n e s r n i j u s l o m i t i h l v a t s k o g i n t e l e k t u a l c a .R a d i s e o b i t i i l i n e b i t i h r v a t s k o g n a r o d a , p a t e i k o i e i Z r t v c k o j e D o t l o v i n a t r a Z i o d s v o j i h s i n o v a i n t e l e k t u a l a c an e s m i j u b i t i u z r o k ' k o l e b a n j a ' , p o p u S t a n j ai k r i v o g p u t a r n n o g i l - irn t e l e k t u a l a c a( . . . ) " 5 t . Pretnatiln autorima, intelektualci inraju posebneduZnostiu I-lrvatskoj,pa oni. bolle od drugih staleZa,tnoraju uvid.jeti i obavljati te narodne duZnosti,te pokazati " v e 6 u o d p o r n u s u a g u i v e c u s a n r o s t e g u "j,e r - j e " d a n a s " ( 1 9 4 5 . g o d i n e ) v r h o l , n o nadelo za sve Hrvate: "izdrlatit" P r o f . d r . S t j e p a nH o r v a t j e P i s n t a p o d i j e l i o u p o g l a v l j a , u k o - j i m aj e i z n i o p o n e k o l i k o " v e l i k i h p i t a n j a " , t e i h " n r i r n o i z l a L e ,r a z b o r i t o r a z d l a n j u j e ,o b . j e k t i v n o obrazlaLe a sve u duhu hrvatskog narodnog idealizura, vedrog otpiurizrta u buduinost Hrvatske, i s lunogo duSe i srdca za ideal sanrostalne,nezavisne ijake [ - l r v a t s k eD r Z a v e( . . . ) " ( K . K r i Z a n ) . l. U poglavliu knjige Donos sa tciko iivi S. Ilorvat je iz'io da "r,eiina i n t e l e k t u a l a c ap r i p a d as t a l e Z un a r n j e i t c n i k ai v o d i b o r b u z a g o l i Z i v o t i u p l i l i k a u r a k o j e s u v r l o t e Z k e " , a l i i d a s u o r . r in e s p r e r n n i ,d i r r r c p o g o r i a v a j u z i v o t : r n u d i i h n ei z v . j e s n o s tb,l i z i n a r a t a ,n e s i g u r n o szt a s u t r a s n j i c up, a z a k l j u d u j u :" p a s i v i z i r a - i m o s e ! " . N e k e o d n j i h d a t r u j e s e b i d n o s t .z a t o . j e S . H o r v a t p r e d l o z i o : r a d i k a l n os e p r o r n i j e n i t i , k a k o b i Z i v o t b i o o d r Z i v z a s v e . D a l j e j e n a I l 0 s t r a n i c ak n j i g e S H o r v a t r a z l a d i o s l j e d e 6 em i s l i : 2. "O intelektualciura je stvorena krilatica da su pokvarena gosPotle,',a s t v o r i l i s uj e s a m i i z s t r a n a d k o - p o l i t i c k i h r a z l o g a ,p a H o r v a t k a Z e :m u d r a - j er i j e dd a trarod irrra inteligencifu kakvr-rzasluZr.r je, te se "tvrdnj a o pokvareno.jgospodi nora o d b i t i k a o p r e t - i e r a n ian e p r a v e d n a ,j e r b i s u r o m o r a l i z a k l i u d i t i d a j e i - s a m n a r o d p o k v a r e u . I p a k u s t v a r i i m a n e s t o o p o k v a r e n o s t ig o s p o d e .K o d i n t e l i g e n c i j ei n i a n e 5 t oS t on i i e u r e d u ( . . . ) E k s c e s i s ep o j e d i n a c ak n - j i Z eu d u 5 i n a r o d an a r a d u nd i t a v e i n t e l i g e n c i j e( . . . ) " 3. S. Horvat se dotakao i problenraikolovcrnu cctvjekouop6e, pa je iznio kako su srednje 5kole ogranidenena stjecanje znanla,a ne posveiuju se odgoju nrladezi. N j e g o v a p o u k a g l a s i : " N i j e s e h t j e l o z n a t i d a . j ez n a n j eu r u k a n r al o s e gd o v j e k ai l i u r u k a m a r r o r a l n o n e i z g r a d j e n o gc o v j e k a p r a v a o p a s n o s tz a l - i u d s k od r u z t v o ( . . . ) Skolovaniji provalnik pogibeljniji .ie od neradnika primitivca ( ) Treba

5 t l D r l i a K r s t o K r i T a n ." P t s n t ah r v a t s k i mi n t e l c k t u a l c i nzrt "u ! l r t ' u / s k o t nn u n x l u b r l 2 o d 6 s i i e i n i a 1 9 4 5 str l{

ll6

onenro-9 osposob 1

--D I

Kodvecih ne zrra.ju 5 ." P sti .javnct-s (r. S. hlvatskinr 7. "n\ Itrt,ot.sko, poslan-jcI osebu-jno 8. ".S

|l-lego\ a pc

Dr. fl' f ttgrt.rlot'a srquntost nego kad sr protir Hn i r r a S uS t e t u plosudiva (npr. Matij 9.''Hr ( . . . )Z a t o . j IIn'ati.pri

Ttoittturtlt bitna razlif razn'l.lern(-I da -je gor/in Yec zrlatltc)

r 0 ." N

orrakoristi . l u g o sl a vi j e raliku.Srbil .jc kanrufIir ncgo Zaqre S. Hor p r o l i v e n ak r u n l S t e n ag o Il. "P

,/udt'ttrto".d politiikonr i

rvoduknjige r prikazpod g sveudiliSta 'igovore r na On ho6e da svihryatski iti hrvatskog i Zrtvekoje 'kolebanja', skoj,paoni, te pokazati re)vrhovno je izniopo objektivno pimizmau risnei jake da "veiina r prilikama rt: mudi ih ;ivizirajmo dikalnose r knjigeS. tspodq", a

je rijedda podi mora samnarod rncijeima cunditave zniokako r mladeZi. vjekaiti u uZfvo(...) .) Treba

) n 1 a1 9 4 5,

onemogu6itistjecanjeznanjaonome koji nije 6udorednosposobanili dudoredno (...)" osposobljen 4. "Podloga je specijalizaciji moralni odgoj, koliko i prethodna naobrazba. - ne oholost,negodubljaponiznost, Kod ve6ihintelektualaca jer boljeznajukoliko ne znaju". 5. "ProZivljujemobezprinjernipad javnog tudoreda"..ve6,je nestalopravoga javnog stida,javili su se posebnidkiijavni moral. 6. S. Horvatje osudiobezboinihumanizam,jerda taj humanizam"udaljuje hrvatskinarod od njegovapoviestnogputa i podvrgava(ga) turlinskoj vlasti". 7. "Narod koji hode da se odrZi mora ostati vjeran sam sebi. Poviestniput hrvatskognaroda traLi da Hrvat ne izgubi svoju du5ui ne zaboravisvoje poviestno poslanje.Hrvatskainteligencija,promidu6iob6i napredak,ne smije ru5iti hrvatske jer bi se narodtadaotudio samomsebi i propao". osebujnosti, B.",|veslavenstvoi jugoslavenstvodva su pravca- koja vode hrvatski narods njegovapoviestnogputa(...)" Dr. fra. K. KriZanje o tome napisao:"Pisac(S. Horvat)kategoridkitvrdi daje jugoslavenstvo iluzija. Ujedinjenje sa Srbima imalo je pojadati na5u narodnu sigurnost.A dogodilose protivno.Nikada nismo bili u ve6oj pogibeljikao narod negokad smobili u zajednicis 'bratom' Srbinom.Srbisu sei s TalijancimaudruZili protiv Hrvata!A zar nisu ozbiljnopomi5ljalii na amputacijuhrvatskihkrajevana na5u Stetu,a na korist tre6ih?Iskrivljavali su hrvatskupoviest.Negativno su prosudivalina3epoviestnevelikanesamoda nam poru5ehrvatskutradiciju (...)" (npr. Matija Gubec,a intelektualcisu nasjeli). 9."Hrvatski se narod sviestnoopredielio za zapadnoeuropskikulturni krug (...) Za to je pridoniohekatorlbe zrtava.Zrtve su bile stra5nei brojne(...).Mi smo Hrvati, pristav5iuz zapadnieuropski krug kulturni, oblikovali posebno hrvatsko pointanje i posebnu hrvatsku narodnu kulturu. To su krupne riedi, jer je u njima bitna razlika izmedu nas i na5ih iztodnih susjeda.Radi ove razlike mi smo na razmjernomalom prostorudva posebnasvieta.Stogapisac(S. Horvat) zakljuduje da je godina 1918.brla naia hrvatskapogrjeSka.Ne pogrjeSkahrvatskognaroda, ve6 znatnovelikog diela hrvatskeinteligencije" 10. "NaS pisac tvrdi da nemapovratka u staro stanje", u Jugoslaviju,jer da ona koristi samo onirna koji o njoj govore,"a t{) nisu Hrvati": "O uzkrisivanju Jugoslavijegovoresamokomunistii velikosrbi;govoreo Jugoslaviji,a misle na velikuSrbiju, koju za vanjskisvietne moguopravdatipolitidkimargumentirna, pa je kamuflirajujugoslavenstvom (...) Srbi su uviek bili bliZi: i Bedu i Pe5tii Rirnu nego Zagrebu:stoganernapovratkau starostanje". S. Horvatje odludnoizjavio: "Izmedu nas iideje o obnovi Jugoslavijestoji prolivenakrv najpoZrtvovnijihhrvatskihsinova,leZeru5evinenaiih selai gradovai uniStenagolemahrvatskanarodnadobra(...)" I 1. "Pisac se izja5njava protiv federacije katoliikih driava od Baltika do Jadranct",dokazuju6ida moraju ostati"kod svojih vjekovnih teLnjaza podpunom politidkomsamostalnoSiu".

n7

l2. "Europaje u opasnosti.ier joj prieli najezdas izlokcr(...) Danasprieti Europi i Hrvatirnaaziatskikornunizarr.Boljievizam nadireu E,uropuuz pornoc europskihnaroda.PorraZuga angloarneridki saveznicii kornunistikoji se nalazeu (...)" svirl enropskirn drZavarra (niedeBoga Komunizaurje viden kao"gospodstvoZidovstva,kaobezv.jerstvo i krS6anstvo), nepriznavanje vriednosti kao materiializacijaZivota(pokvarenost), 'crvenograja' (zatvorenulaz i izlaz), osoba,ruSiteljeuropskekulture,progla5enje ruienje svake pozitivne vjere, a traLi kourunistidkuvjeru (najdogrnatskijuna svietu) ( .) [ tu korrunistidku v-jeru utvlduje na-ikrvavrjirntet'oron, tinr najnedovjednijim u poviestisvieta.Komunizarlkao sustavuzidao.ieu sustavorrr svoje temelje rnilijune Lrtava.Te Zrtve nisu sauroseljadke.Prva .le mjera koju komunizam provodi podpuna likvidacijo svilt intelektualaca(...) Nego ako je teroristidkikornunizarnopasnostza svu Europu, on .je stostrukaopasnostza jer je zlo u sebi,jer-jesmftonosniii za t.ualenegoza velikenarodeijer se Hrvatsku, kod nas pojavio udruZensa srbstvonr.Stoga ostaje naS narodni progrant:da budenrojedino HrvatoJilitMedunarodni se odnositerneljena zakonuobostranosti. Ne smijernose uzdati u drugoga:drugi ie nam biti prijatelji satro iz vlastitog (...)" interesa 13. S. Horvat raznlatrapitanje demokrociie i kaZe da ju .ie "izrodila demagogija". da je Drugi 14. S. Horvatje posebnopoglavljeposvetiontirolvorslvu'.kaLe dase prolilorrorekrvii dasu ostale svjetskiradbio najokrutnijiinajnedovjedniii, gomileru5evina,da su uodirataubijenimnogimirotvorci(S. Radii) i daje hrvatsko rnirotvorstvo'Jedino rnogu6aborbenataktika"kako bi semirotvorstvom"hrvatski jedinstvenu politidkuskupinu". narodsabraou 15. S. Horvat.ieiznio da je "PoglavniknastavioRadi6evupolitiku etidke borbe". I6. "Usta5tvoje stvoriloDrZavu". I 7. "Poglavnikje voda Hrvata". je pokretnacionalan i socialan". l8. "Usta3tvo bojazni Iz tih poglavljai tunadenjanaziruse golernistrahovi,opsjednutosti, za budu6nost,naporida sestvori i razvrjemalanarodna(hrvatska)zajednica,upire satrosvojnosti, se prstom u ono Stoje na putu jedinstvenosti,drZavotvornosti, obe6aje se boljitak sa "svetinjama" kao Sto su DrLava, Voda i Usta5tvo. Anakronizurise danaslako uodavaju,ali i ono Stoje potvrdilo vrijerne od pola prorodanski. stolje6a,u detlu su ti autoribili - sarnosvojni,

Irilip Lukas: "Ze hrvatskusamosvojnost" predsjednik"Matice hrvatske",autor brojnih Filip Lukas, dvadestgodi5nji e s e j a , d l a n a k a i g o v o r al o 9d 2 8 . d ol 9 4 5 . , z a k o j e g s e g o v o r i l o d a j e n a k o n S u f f l a y a drugi znadajan"govornik za Hrvatsku",objavioje, u izdanju"Matice hrvatske",u

118

F i l i pL r preds.je

izraZajaide oni dlanov duSevnos drugiura,kr sredinupre volju" (str. D. Zar knjizi (gov djela", zati ("titranjejr izgradivalo ("izvire iz it da se Hrvat tenla "noro narodnoga "probleni k problemau dlZavne rrr sanrosvojn Zanko postavror p protiv ideo premise,iz dvife kultu 2. lrvatski t rada(iliriza dapadejed

59 D Zank

nasprieti .rzpomoi ?nalazeu eceBoga 'riednosti z i izlaz), tskijuna offi, tim

idaoje u era koju r ako je inost za e ijer se rarn: da lranosti. 'lastitog izrodila : Drugi r ostale nratsko rvatski etidke

ojazni upire nosti, aStvo. I pola

rjnih flaya gtt, u

Filip Lukas:dugogodi5nji predsjednik"Matice hrvatske,'

tri knjige (L Hrvatska zemlja,II. Hrvatski narod i hrvatska driavna ntisao. IIL Liinosti-stvaranja-pokreti; pod zajednidkim naslovom Za hrvatsku samosvoinost i podnaslovomZakonizenrlje-krvi-duhiytesvoie eseje,clankei govore. O_^drugojknjizi u javnosti je govoreno i pisano'" da je "orijentirala najnoviju intelektualnugeneracijui pripravilaje za djelo konadnogaoslobodenja",a u njoj su Lukasovi govoriod 1928.do 1941.,pravefilipike, pa evo Stoje Lukas naveoo kulturnoj misiji hrvatskog pisca:"Piscimaje duZnost,a u isto doba mora im to biti i ponos, da budu u prvom redu zastupnici na5e konkretne obrazovanosti,pa

izraLaj aidejeabstra ktnosti,u 6z"\:1:; o;:J il{: ; #?:# Jl"ffi:,l',i:il :: "

oni dlanovi i koja kroz njih progovara.Pisci moraju osjeiati da titianje nlinlu" duievnosti ne dolazi od njih samih, vei da predstavljazajednicu s mnogim drugima, koji na svoj nadin kroz svoje individualneorotin" io isto rade i srtju sredinupreobraZavajuda se tako stopesve narodnesnageu jedinstvenu narodnu volju" (str. 176.). D zankoje, pi5u6iu spremnosrr(u travnju 1945.)o toi (drugoi) Lukasovoj knjizi (govorima), otkrio "Lukasov motiv i nutarnju gradu njegova govornidkog djela", zatim istakaoda je Lukas "konkretno izraLavaozelju i pltrebe zajednice; ("titranje je njegova glasa preobralavalo zagrebadku intet&tuatnu sredinu i izgradivalojedinstvenunarodnuvorju"), da je njegov ton bio ,,otmjenoborben,, ("izvire iz intelektualne i osje6ajne reakcijena zlobu,neistinu,zlu namjerui te2nju da se Hrvatskuosakatii ponizi, krivo prikaZei falsificira,,),daje njegovasredisnja tema "narodna kultura kao dokaz protiv teze narodnoga jedinstva i protiv te)e narodnogaciepanja nekih 'seljakuju6ih"', pa da je s mnogih aspekalaobradio "problem kulture i narodaob6enito,hrvatskekulture i hrvatskoganarodanapose, problem autohtonstva,znad,ajke hrvatstvai kulturno-politidkikontinuitet hrvatske drLavne misli; uistinu zakone zemrje, krvi i duha u oblikovaniu hrvatske samosvojnosti i samobitnosti',. Zanko je, nadalje,istakaodaje F. Lukas"prvi sustavno,temeljito i znanstveno postavioi punih trinaestgodinabraniotezudaje hrvatskakultura najjaii argument protiv ideologije narodnogajedinstva srba i Hrvata,,, a da su Lukisove temeljne iz govorau govor, sljedede:I . narodnostse oiituje u kulturi,a tu je rlee o !.?T1t": dvije kulture i dva naroda,teje jugosravenstvonegacijakuiturnogaprincipauopee i 2. hrvatski nacionalizamrazvijaosekroz prosvjeini,kulturni i kijiZevnimentalitet rada(ilirizam, Strossmayer);3. kulturnije rad od,prvihpodetakasmatranprvotnim, jedinim sredstvomnarodneborbe("prosvjetomk slobodi!,'dapade a to je ..pokret 59 D zanko: "LukasovaobranaHrvatske"usprentnosti,GoD IV ,br

ll9

166,od22 travntar945. str 7

a u t o h t o n ek u l L u r e " ) ;4 . k a k o j e [ a k u l t u r n a b o r b a i r n a l au s r e d i S n j e nor b l i k L jre z i d r r o p i t a n j e , s a t n aj e o d s e b e s t v o r i l a d i s p o z i c i j u z a n a r o d n oj e d i l s t v o S r b a i l - l r v a t a (.JAZU. jedinstvo crkava, "srpsko-hrvatski" jezik u Hrvatsko-i,kojem .je to bio s l u Z b e n i n a z i v . k u l t n a r o c l n ep j e s m e u K a r a d Z i 6 q , o j k o n c e p c i i i i t d . ) . N a k o n t i h k o n s t a t a c i j aD . Z a n k o . i e n a v e o : " s i g u l n o s c r . n o Z eu z t v r d i t i d a s e . j u g o s l a v i s t i d k a t n i s a ou v i e k i n t e n z i v n i j ej a v l j a l a k a d a s e h r v a t s t v op o s t a v l j a l on a k u l t u n r u b a z u ,a . f e r s e k u l t u r a s l r a t r a l a t e m e l j e m n a c i o n a l n eb o r b e ( c l o k s t a r d e v i 6 a n s kei l e m e n t i n i s u s t v a r h n ' a t s t v a p o s t a v i l i n a r c a l n u p o l i t i c k L rb a z u ) , k a d g o d . j e h r v a t s k ab o r b a n a s t u p a l at o b o Z e u i r n e t t a r o d n o g ap r i n c i p a , n a s t u p a l a . j eo d p e t e c l o g l a v e u r e i e n a b l j e 5 t a v i m k u l t u r n i r r d i a d e n r i n r a ,u k o j i n r a s e l j e s k a l a i l u z i j a . j u g o s l a v i s r i d k i h I a t t t o m a( s - i e t i n r os e s a u r o ' s l a v i s t i k e ' n a n a S e u rs v e u c i l i S t uu, n a i a n j a ' c k a v i c e ' o d n e k i h n a s i h p i s a c ai p r o f e s o r ap o s l i j e 1 9 1 8 . ,d e g as e d a n a ss v o j s k i s t i d e , b o r b eo k o i t n e n a ' J u g o s l a v e n s k ea k a d e u t i j e 'd a k u B a n o v i n i H l v a t s k o . j ,b u r e o k o ' M a t i d i n a ' Rieiniko ltrvalskih i ,srytskiltrijecictcldr'.Kostica, ukorienicne 'nepolitidnosti' naiih s v e u d i l i S n i hp r o f e s o r a ' u i m e d , i s t ez n a n o s t i ' , k a r i k a t u r e p r e c l n a r o d o m i p r e d p o v i e 5 6 u ,b e z b r o j u t r o s e n i he n e r g i j ao k o ' i i r i l o - u r e l o d s k e ' i d e j e i t a k o d a l j e , , Sli.iedila je Zankova tvrdnja da je I.'. Lukas naslupio "u atnrosfer.i tradicionalnih iluzija o kulturnorn ujedinjenju, ko.je .je tarnan inralo da pod diktaturom clovr5i politicko ujcdinjcnje. prva etapa u evolucrji ujeclinjenja u - l e d n a d e n j ec z i k a , r t a u k e ,p r o s r ' ' j e t n i hi n s t i t u c i j a ,k n j i Z e v n o s t i ,k r i t i k c , z a s t r l a . j e izvJestnotd n i e l t r i n t e l i g e n c i . fi ev i d i s l u h v e l o r . r ' r ' o b z o r a i t i n e 'tuo l i k o j n r . j c rd. ia Lukasu treba priznati cast prvoborca, kad baS kullurLt koo lukoyu poslavlja koo nujj aitt pro I u teiu n crrodnonr j edi n s lvu" . O j u g o s l a v e n s t v uj e Z a r r k o r e k a o d a j e " p s i h i d k a a b s t r a k c i j a "i " a p l i o r i s t i c k a f b r n r u l a " , k o . i o n s e n a o s n o v i v a n l s k i h z n a d a . j k ap, o s e b i c ej e z i k a , h t j e l o r i j e i i t i nacionalnopitanfe ovdje na Jugu, "bez obzira na to da su ovdje vcc posto.jalc i z g r a d e n et r i d u h o v n c s t v a n r o s t ii t r i n a l o d n e i n d i v i d u a l n o s t i " ,o c l k o . ij h s e ' ' s v a k a trarodnostoditu-ie- kao viSi etnidki individuuur u svojoj vlastito.jkulturi". ZaLo -ie. k a Z e ,t r e b a l o d o k a z a t i d a - i e r i j e c o " d v i e r a z l i c i t c k u l t u r e , e d a b i s e u o d i l o c l y a r a z l i d i t a n a r o d a , a n e r n i e 5 a l op o . i r n o v e( z a t u c l i p o l i t i d k i r a d u n ) o d v a p l e m e n a j e d r i o g al l a r ( ) d a( . . . ) " . Zanko je svoju analizu "l-ukasove obrane Hrvatske" zavr5io sljedeiom k o n s t a t a c i i o t t '"t D . a n a s s v e t o n r o Z d ai z g l e d aj e d n o s t a v n oi p r i r o d n o ,a l i n a n r ak o j i s r l o p r o 3 l i s r e d n f u S k o l u s a s r b i j a n s k i r nt e k s t o v i r n ap o v i e s t i i k o j i s n r o b i l i n a S v e u d i l i S t uo d 1 9 2 4 .d o 1 9 2 8 .g o d i n e ,k a d aj e b i t i H r v a t o m z n a d i l ob i t i i l i d u r l a k o n r ili herojern, narna je zadrhtalo srdce kada se Lukas usudio oboriti do-{nru kulturno--iugoslavistidketladicije. da -fezik. rasa i drZava kao objektivni faktori -l-ada sadinjava.jupojarn naroda. je usuclujerr se reci -Lukas za cielu jcdnu i d e a l i s t i d k ug e n e r a c i j u p o s t a o p o j a m ( . . . ) L u k a s j e p o s t a j a o s v e v i i e a u t o r i t e ti trublje hrvatske inteligencije isto tako poniZavaneiznutra kao progonjene izvaua". Kad se tirn tvrdnjama ili tezarna pridoda-ju one o moralu i politici ir Stardevi6evojnauci (da postoji sanrojeclanjeciini utoral- po5ten,personalistidan, u b i t i k r 5 6 a n s k i ,u k o . f c n . j e p o l i t i k a d i o c t i k e , u s r e 6 i v a n j ad o v j e k a , a n e n e k a k a v p r i r o d n i i p o l i t i d k i , d v o . j n ir n o r a l u k o . j e ms u b i t n e p r i j e v a r e i n c p r a v d e ,s p e c i f i c n i

t20

cil.fevii lai dio terrde

Stjepar " Povie

Tonr s snrisaosad iovinistidk duZnosti") su u Zagre Zinrn

santo IStoll kn,ava liekr l j u c i s k i ho b srclain-jica 1 o z l t a er r t a S r r ak a z a ? " ObjaS slijepi ude "iciealizant

c l ap l o t i r n i c vclikirni nta - nc za pl'a\ (

trcqo za bud I i k r i d a c i j ap n a v j c i t a - j us - l a n l s t \ 1pof o \ nr lregenro bolba za san su odvo.ien nalocla. kad rue'prilateli grrbikrir ica c . j el i n e . k a o 5 zlo na-jedno o r q a n i z a n t i,l o p r a v d a v ap r

6 t ) S rj c p a rZr i (i()t) l\/ . br

ikujezidno a i Hrvata Lje to bio Nakontih ;lavistidka nu bazu,a i elementi skaborba e ureSena avistidkih avice'od rorbeoko VlaLitina' sti'na5ih n i pred tue-" Ltmosferi da pod :dinjenja :astrlaje mjeri da vlja kao rristidka r rije5iti ostojale , "svaka Zatoje, ;ilo dva lemena :deiom na koji bili na dakom dogmu faktori jednu lritet i ,ana". itici u idan,u kakav :ifidni

ciljevi i laLi, obecanja,demagogija,nadanjai drugo),moZese pretpostavitivelik dio tendencijai idejakoje su branili ili nametalirazniautoriNDH.

Stjepan Zimmermann: "Poviestni smisao sadainjice " Torn sklopu autora pridodajemoi tekst SdepanaZitnmermanna"Poviestni smisao sadasnjice"(s podnaslovom:"Pogled u neposrednubududnost.Da li Sovinistidki i revolucionarni imperializam ili poredak osnovan na pravu i duZnosti"),objavljen6. svibnja 1945.u spremnosti6o, dakletri danaprije negosto su u ZagrebuSlipartizani. Zimmermannje, poputostalih,bio zabrinut,uznemiren,osje6aoje propastne samo istomi5ljenikanego i hrvatskognaroda,veliku tragediju.Napisaoje: "Kao krvavarieka,Stonosi bezbrojpoginulih,izranjenih,bolima i patnjamaizmudenilr ljudskih oblidja i u svom talogu.krije neslu6enemrZnjei nepravdei zvjersfvasadasnjicapolazi u nepoznatubuduinost (...) Pesirnizarn(e) preblagaried da oznadina5 stav prema tome razsuludovjedanstva. Zar -je dovjek uistinu tolika nakaza?" Obja5njavaoje zatim "Livotne odnose", "nuZdnost Livota" u kojem vlada slijepi udes (faturn), tvrde6i da je on naturalist fatalist, zatim sto je "idealizam-idealist" (a to su rnu bili: fantazija,gledanjena Zivot mirno Zivota),pa da protivniciidealizmane6eda dujuo moralu:"(...) njimaje jednakopravnost medu velikim i rnalimnarodima'beznadni ideal'.Njima 'Livot' zna(,itoda seborbavodi - ne za pravdu,za ljudsko pravo na obstanak,za medunarodnoosiguranjeslobode, negoza budu6nostgdje 6e idalje vladati nasilje,zarobljivanje,teror, okrutnost, likvidacijapravana dovjedjiobstanak...Mimo Livota govoreoni koji abstraktno navjeStajuslobodugovora i tiska i kojedega,a da ne pruZajunikoje konkretno jamstvoprovedbe:i koji na ta obe6anja nadovezujuprietnjesvakometko ne pristaje na hegemonijui diktaturu.Sto predstavljaZivotnuvolju naroda:njegovapoviestna borbazasamosvojniobstanak,ili krivotvorinate volje po nekim pojedincima,koji su odvojeni od volje naroda?Je li istinito ili laZnoprikazivanjeZivotne volje rtaroda, kad se njegova borba za obstanak proglaiuje izdajorn i sluZenjem neprijatelju,da bise mogleprirnienitikrvavemjereodmazde?Zar sepravonaroda gubi krivicarna pojedinaca?Nezdravi dielovi i odpadcine predstavljajuorganske cjeline, kao Stoi volju narodane izraLavajutipovi moralnih biednika,kojima je sve zlo najednoj i sve dobro na drugoj strani,i koji se kao talog daju prenositiu svaki organizam,ili koji Zives osobinamadovjedjeribice(...)Ali ni takvapredmnievane opravdavaprogonpripadnikaCrkve,koji u navedenompravcunikakone suraduju,

- Pogledu neposrednubuduinost" u Spremnosti, 60 StjepanZimmertnann:"PovieshrismisaosadaSnjice G O D I V , b r 1 6 8 ,o d 6 s v i b n i a1 9 4 5. s t r 2

t21

nego su samo vjerski opredieljeni.odito je dakle da se ovdje radi upravo o nasilnomoduzimanjupravana obstanak...,, Zirnmermannje zatirn tvrdio da "pokvarenavolja, nernoralna"upravlja,te "ljude pretvarau oruZanasredstva",da narodnavolja moZe biti krivotvorena i unutarnjegovaZivotnogokvira,u samojdrZavi,jer ta volja "i ne dolazido izra1aja, kad je vezanasredstvimakoja onemogu6avaju sloboduoditovanja,',a onda se upitao:"zan''rnali'narodii opetirnajubiti objektvelikih interesa, kojimavelidinu odreclujepohlepa (u politidkorr rjecniku: sovinistidki ili imperialni ili levolucionarniekspanzionizarn)? Molda ie i pravdoljubivopriznavanjeslobode ipak biti uvjetovano'zapadnjadkirn' kompromisima(...)Naseje stajalisteZivotorn odredenaalternativa:ili se pozvatina moral ili napustitidovjednost(...) Nego je pitanie:na demuse osnivapravona obstanakbioloZkii kulturni?U oba ta srn-lera na5je obstanakugroZeni uni5tavan,a obezc-ienj ivan-luljudskihZivotai razaranju kulturnihtekovinauzrokornje pomanjkanje moralnekulture.Zaustavititaj prodtr bezmoralnogdovjekai skrenutipoviestniZivot putenl kulturneobnove,to znad,i poviestnovriedan srnisaosadainjice.U pritisku (na NDH) ima odpor svoju rnotivaciju,jer 'pritisak' ovdje znad.inasilnu uzkratu prava na zivot kakav odgovaravolji kolektivneosobe.A to prvo znadiiudorednizakonkojiur seur-eduju odnosirneduzajednicama (...)Napokonsmo ondapredalternativom: ili 6e pravo biti kriterijetnodnosameduza.jednicama, ili 6e sevoditi borbaza uniSten1e? Nije li uniStavanjeu poviesti radalo uovim borbma u ime pravde?Zar ce budu6nost donieti takve odnose rnedu zajednicama,da ie oZivotvorbu pravde tr.ajno onernogu6ivati fizidkasrla?Za svesilnikeiz poviestiznadernoda su bili prolazni,a neuniStivje ostaodovjek- boracza pravdu,'.

t22

l radi upravo o na" upravlja, te i krivotvorenai lazido izraLaja, rja", a onda se kojimavelidinu rmperialni ili avanjeslobode jaliSteZivotom st (...)Negoje J obata smjera ota i razaranju lvititaj prodor nove,to znadi L odpor svoju r Zivot kakav jinrseureduju n: ili ie pravo Stenje? Nije ti ce budu6nost rravdetrajno ,iliprolazni, a

Progoni intelektualuca u Hrvatskoj ljeti 1945.godine

Kulturns

1-unJet-r]99-tl -t Z?A,te-b,-t+:--.ustsnova I -Ery.-t&C-Ka,9-Ee-d--e-q.f,J-ei-4gqgst1-

-

uprrNr

za alenovo

I

]

.[RrK

sa::ndnlko ustDnoYe

gsro

,ARHtyHRylilxt zAcREB

nay6d6ne

') r/ lv;J o s to

I

!

god 1 no rod J e n J a _ __ rrq e JI9.b+T_u_l(-9-l_89-9 i

NarodnoBt --_,,, ItIf _q.!,!Ig n 1 r o n J e 1 p o l . c Ua J d o

5/ zontnanlo l poloZaJ za vrlJsxoe otapaolJ€ dr 9,v.1945.---Rg-q-!I!!.---*

ll"*191,1f--:-.-..-- -

----

.-.

------' :..,'---_------- -

'

---

\i

I

6/'Porodldno

s ton J o _____qi s

7/

s ta n J e --P-e-qj-eduj-el.udu-ed..

tmovlnaKo

I9?z^eqd.*ialakav-oL'PsxLrc

Ju- -

!.r:5 _.._ okup8olJB-*-U.-lrsvnJ.q..1941 B/ Pub).1o1etldk1 l druG1 Javnl radovl za ElJono )q,r.orlilcl(on lzveo prema nalogu oenove ia znakove 1 noy6anlc€ NDH; sa osannaeetoricrm_z€.sr.e!ai\.llr_qEJ,".tt.1EF-.1? -e_.9._9q8_9fp_c_lj\f'NpU_.f_99]enr-t_yC_.2-s_.F9.rl-ln, -qcd . L942 . okf.!ao1Jo.-odr9f travna prodAvqnJa, Javno lzIoZbs,prlrodbG 1 sI. a ElJmo ;.ao ir cezonl-L94L,/42.7942/4J,L943/44'pr€davanJa u puEkoil rveudlllELu o francu. l:oo ilikar_i_ty!+-l:9:vJ.:Iplesag-._n_e__I.li1 _Zel-.ll,fy.rtnJg_!9.1.ts!-..S_€-lPJtl.L.r-rg_.IL, lzloibl_,go-c._1-9_4-2_r_1.,_!e__g_?9_rn-e-_.lzlagam lzlozbl

hrv_.uJet_llE-+_g.._E.eLrt4_u-:___ j

:lo/ odl..lkovanJa cob!vsha z4 rlJemo ot(upaolJe ...!,I-tqBn-,!I-1t!.19....n-lkekc,v-0. -ed.l1kovanJa U NDH premda lo zadnjlb dana prtJ€ slooa NDH moJe lmo bllo obJeL odanJeno flredJu . 1r c nlf a . odItkqyg-_n_lh+ff7' la

ff

Jo prlpadao

uetnKkol

111 koJoJ'drui.J

fa6lstIIkoJ

orgerlzrolJl

NlJc.

------l---r- ------- -- l tit;t""i,H?"8;T:l:?.r,j?,:,iil;*mt;?19:+,?,tH"p"Fiil-turTu""t"?i ?tuilgr*E.""Lii,tliyiit, jg p od E r dn,1l I1

1_ro _46_?.__.P.e_l_J lJ,

J-€

j_".[o_.!

_B] nE 9._ . _ .,

tU/ trtn.ScOle; Dod.atsk Lo(,.A./ luirllclreo u HIEZ-u 1941. rad:BoJa 1 sklad., 6tamlsoJ€ koJeta j. onenoiiu,jenc u AkademlJl po ustaSkoin reZlmu na poZetku i:DH. /TsJ J€ r-ad prlflIjen u Akadenijt L9+o,/ U privatnoJ nakladl Volzsk pul:1ici|ao cetlri Lnjl.ge gabranlh dJeIa. :vo 6st111 knJig€ Bu napl€ane 1 fllesilma ])uLl1c Lraile oa r&nIn l)rL jc IIDH, N;lrri\Jl.li: !re5uilv.)Jc 1 1 1 e . r r vrfn J o k r l y i . h p . , d . r t c k a J e B t k a Z n J l v o i J o l J .

_vlnstoru[nl poti]1o:

7!a->-qtutnd (n,

6Ph

lJ .:--/!!fu,, h.&4*, u*/4,t { ,,. , 1,

",,,i

i;*!1./, ,,1 r; ."ci+iii.

Dr. It

Nal okupato kornisij koja je i strijeljan rnitinzir organizi kazaliSt kultulni Zagrebu ispitiva te onl po ocjenjiv Zirnmer U1 ltema,v( opisala' drZavno Evo Stor progla5 pera u s razlnatra da se tir ovakvih Anr koji su o radi prir geografs odiSurnr neurnol naravi i r Ovo zna jz uniSten Evt l. t sljede6o zapadno podrudj Crnl Go (sve pod

Upitni arakLjube Babiia 6t vid

24.&I_9_Lrr:_._

y HnYltlxt AGREB

t.

,re.vxJq 1941 8a

oaan-

*23__Be,c-1_!n'.paolJo odr_ . E tu o r r i n !1.Lrrs--I.r; l sr l l n u . -._--'---

gdll: rc,v_a_ llo obJar ! r 1 z s o 1 J1

od a'at Rh1vf61E

a I sk1ad., a poaetku Volzeir PlEan€ 1 C Jo 1 r .

I

Dr. Ivan Krajai: nePremostiv iaz Nakon svibnja 1945. godine Zemaljskakomisija za utvrdivanje zlodina okupatorai njihovih pomagada(dalje: ZKRZ) osnovalaje posebnuAnketnu (dalje:AK), komisijuza utvrclivanjezlodinakulturnomsuradnjoms neprijateljern koja je ispitivala i predlagalaza kahnjavanje(ostajanjebez posla, zafraranje ili svih koji su pisali u novinamaNDH, govorili na radiopostajama, strrje"ljanje) rlitinrirnu, tribinarna ili u pudkorn sveudililtu (bez obzira o demu), koji su organizirali izloLbeili davaii svoje slike, glumili, plesali, svirali ili pjevali u kazalistima,predavali u Skolamaili na fakultetu, bili u upravarnapojedinih kulturnih drustavai uop6ejavno djelovali. U Hrvatskomedrzavnom arhivu u zagrebu, u Sest ve6ih kartonskih kutija, pohranjeni su dokurnenti o tirn i kaZnjavanjima, diskreditiranjima) ispitivanjima,kvalificiranjima(etiketiranjima, su to shva6alei kako a NDH, te oni potvrclujuStoje pisano,govorenoi dinjenoza ocjenjivalevlasti nakonsvibnja 1945.,kojih seonakopribojavaotek spomenutiS' Zimmermann(vidjeti ovdje njegovtekst). U prvoj kutijienketne komisije(AK), broj 685,i21945.godine,prvih dosjea hrvatskih intelektualacapodinjedosjeornbroj 5, u kojern-ieAK nema,.,n"6drurr-,u i opisaia "kulturni zlo(in" dr. lvana Krajada, ministra u Kraljevini Jugoslaviji u Spremnosti' dizavnog vijednika u NDH, koji se osobito istakaosvojim dlancima pisali Evo 5tomu je uvr5tenou zlodin:"Ustalki pisci(ve6tadasu svi koji su u ratu snageivjestinusvoga ustasama-n.o.)stavilisusvesvojeintelektualne proglaseni politidkih, naudnih izmedu tazlike nije bilo p".i u sluZbuneprijatelja.U tom oblici najraznovrsniji su se razmatranja,belet;isiidkih,umjetnidkih i drugih. Birali Izmedu rada. svrha ovog ,izdajnidkogkulturnog nadina da se tirn jade postigne "gor"g gospodaia'zauzimaiidnomjestt dr. Ivan Krajad..'"61 slugu ovakvih'losih je dlanakaobjavljenih1944.u tjednikuspremnost, njegovih Analizirano diset Izridito i, koji su ocijenjeniouuko,"t"ndencija ovih 6lanakaje jasno naglasavana. prozirne u kamuflirana tvrdnja, raii prividne serioznostii uverljivosti svojih je Oni izopadio' svjesno teorije,koje geogiafske,geopolitidke,rasno-nacionalne po da koji Iaiir mrZn3." nu bratskisrpskinarod.RaspirujemrZnju Hrvatana Srbe, mentaliteta,po svojoj diktatu svojekultureosmanlijsko-bizantinskog r-reurnoljivom balkanskihnaroda' i ostalih Hrvata istrebljenjern naravi inaravi svojezemlje idu za do tnedusobnog i borbu Hrvata jaz i Srba Ovo znadivjedni i nepremostivi izmedu uniStenja(...)" Evo kako su daljeanaliziraninjegovidlanci: l. Spremnostb;. l0l od 30. sijednja 1944.,str.2.: "Svoj dlanakzapodinje 'Transgresijadvaju susjednihpodrudja: sljededomproizvoljnomkonstatacijom: ialbansko zapadnogi istodnog- apeninskogi noravskog- u dinarsko-hrvatsko (Hrvatska, predstavljakonstantnupojavu,pren'takoioi pogodenezenilie podrudje 'Crna Gora i Atbanija) moraju poduzeti odgovarajute zajedniike obrantbenenlere (sve podvuklaAK - n.o.).SamaHnratskane bi dakle dovoljnosluZilaokupatoru, 6 l V i d u H D A - u : Z K R Z - A K , k u t l a b r 6 8 5 ' s p i sb r 5

125

ve6 se pomoduHrvatskernorastvoritijedan protusrbskiblok sa Crnom Goromi Albanijorn,koji ce njemadkornprodiranjuna istok i uni5tenjuna5egnarodarno6i pruZitive6ekoristi. Srbi su prema izvorima dr. KrajadaniZe moralnevrijednostii inferiornog rasnogsastava.ier naginju'po svojoj naravii odgojunihilistidkimprotueuropskim nastrojenjima i nekom siniplifikatorskom generaliziranjuu korist srpskog stanovniStva kao i podcjenjivanjumoralnihvrijednosti'.Nastoje da, ne biraju6i sredstva, zavladajucijelim Balkanorn. Oni su tipidniosvajadi. 'u Srbi svojoj uavalina dinarskopodrudjeradunajuna pomo6koju irn pruZa zapadni zavojevatelj balkanskog poluotoka', tJ Italija (naravno, poslije kapitulacije!),dija transgresija, premauvodnojtvrdnji dr. Krajada,stalnougroZava hrvatskopodrud.fe. Onarno je prirodan i nuZan savez Hrvatske,Crne Gore i Albanije kao njemadkeekspanzije(...) a ovdje opet blok Srbije i ltalije! Prava zlodinadka, rafinirana namjera i da se do maksimumaraspiri nacionalnamrLnja izmedu bratskognaroda(...)" 2. Sprentnosl br. 109od26. oZujkaI944.:Daljeje u Odlucio proglaSenju dr. Krajada"zlodincenru kulturi" navedeno:"U tu svrhunastojikod Hrvatastvoritii irnperijalistidke teZnjena StetuSrba.Tvrdi, nairne,daje SandZakhrvatski:'Hr-"rati starosjedioci su tu faktidnodoma6ii stranci"'. 3. Sprenrnosl br. ll0 od 2. travnja 1944.,str.8.: "Srbi su istrebliivaliove 'starosjedioce Hrvate musliurane',a srpskevo.inidkei nevojnidkeorganizacijesu 'neodgovornobjesnileprotiv sandZadkihI{rvata. To se vriilo zvjerski'. Ovdje laZnotvrdi o rnnogobrojnimpokoljima muslimanskihHrvata,koje da su izvr5ili S r b i( . . . ) " Dalje, nakonsvegatoga,tako istrgnutihcitatai uodljivih aninrozitetaprenra spominjanju"Hrvata" i "hrvatstva",Anketna kornisijaje dr. Krajadu u zlodin stavilai to Stoje pitao"ho6eli SrbijauspjetizatvoritiHrvatskusjuga i onemoguciti joj njen vlastiti hrvatski put na zapadniBalkan kao i vlastitu pror.netnu vezu s je Bugarskom?", zatin Sto "identifikovao interes i sudbinu Hrvatske s Njemadkom",jer.ie napisaoda "svakatransgresif a sastraneApeninskogpoluotoka na Jadranskuobalu sadrLi najvetu pogibelj za srednju Europu. a potom i za lVjemaiku,za Balkanskipoluotok,a zna(,ikonadnosigurnusrrft za Hrvatsku",te Stoje pisaoda se Hrvatskamora boriti na njemadkojstrani i u tu svrhu stvarati vojsku usta5a,SS-trupai domobrana. Sve to protiv dr. Krajadanapisano.je 9. lipnja 1945.a na daljnji postupak je 14.lipnja 1945.godine. (OZN-i,tuZila5tvu i vojnomsudu)otprernljeno

Dr. Vladimir Bazala: Alma mater Croatica U spisuAK br. 6 govori se o grijesinradr. VladimiraBazale,kojije 1945. irnao48 godina,a u ratu 1941.-1945. bio lijednik(specijalist za ginekologiju),

126

naslovniizv 194I . glavn ntajka Hrva U odlt odgovorniu rad, stajaoBerlinu, ko Ministarstv Njerladku i kao prijatel Dabit hrvatstvu)p navela: "H. pomaganJ zanemario kasnijesu s vec je on liberalizarn kornprotni god. IV., ru (tu je negd Putopiskoj poziv 'Aus poStivanjur da gaje do Dalje "idealnu Z bombardir napisaoda Milinkovic politidare( mater Cro Miloslavi6 Sumi" (ti s napadao p rurasonsk Doku uodavaSto obidnaili z lipnja 194 okrivlienir prijavu" (C

xom Gorom i I narodamoii i inferiornog ctueuropskim lnst srpskog l, ne birajuii oju im pruZa vno, poslije lnougroZava tlbanijekao zlodinadka, inja izmedu ,glaienjudr. atastvoriti i .ski:'Hrvati bljivaliove tnizacijesu ;ki'. Ovdje : su izvr5ili tetaprena u u zlodin remoguiiti ,nuvezu s rvatske s poluotoka ttom j za 'atsku",te ru stvarati postupak l.

je 1945. ologiju),

nasfovniizvanredniprofesor zagrebadkogsveudilistai od l. lipnja I 937.do kraja 1941.glavni i odgovorni urednik dasopisaAlma mater Croatica (Hraniteljica majka Hrv atska), glasni ka HrvatskogasveudiIi5nogdruStva. U odluci AK LKRZ o njegovu "zlodinu" navodi se da je "kao glavni i ..vrsioje petokolonaski odgovorniuredniktogaglasilapripremaoput okupatoru,,: 'inozemnog je rad, stajao u vezi ureda nastavnikaSveudili5tavisokih Skola' u Berlinu, koji je ured, prema vlastitim priznanjimaokrivljenog,stajaou vezu s l\4inistarstvomvanjskih poslova i Ministarstvom propagande.putovao je u Njemadkuidolazio uvezi s izrodimanaiegnaroda,koji su ve6 biliu Njemadloj, i kao prijatelje hrvatskognarodaoznadivaonajvederatnezlodince,,. Da bi tu oStrukvalifikaciju (op6enitu,bez dokaza,punu mrZnjeupravoprerna hrvatstvu)potvrdila,a onaje 1945.vodilau sigurnusmrt,Anketnakomisijaleaale navela: "Hrvatsko sveudili5nodrustvo osnovanoje 1935. u zagrebu: cilj pomaganjeHrvatskogasveudili5tau zagrebu,kojegaje bivii relim iz Beograda zanemario.Tako se stvarprikazivalajavnosti.U dru5tvosu se upisali rodoljubi, ali kasnijesu seu rukovodstvo,kao glavnifaktori,uvukli petokolona5i. Godine 1944. ve6 je on otvoreno nastupaokao propovjednik novoga poretka - odbaciti 'ostvari liberalizami marksizam sto prije, sto odtudnije, bez , a da se novi red kompromisa,najostrijimi najjadimrnjerarnai sredstvima? (Alma mater Croatica, g o d .I V . , r u j a nl 9 4 0 ' b r . l , s t r . 1 4 . ) . u i s t o m l i s t u , g o d . I Vl ..l,i p n j a l 9 4 l . , b r .1 0 (tu je negdje greika AK -n.o.) napisaoje okrivljeni dlanak 'Njemadkadanas. Putopiskoj ije vrijemepreteklo'.u tom dlankunavodi:daje pozvanu Njernadkuna poziv 'Auslandsamta'i da je to za njega bio znak paLnjeprema njegovom postivanjui ushi6enjuza njemadkukulturu,nauku i savremenisvjetskinazor,sto da gaje dovodilona put iskrenesaradnjes njemadkirnnaudnimradnicima(...)',. Dalje se dr. V. Bazalu okrivljavalo za to sto je Njernadku prikazao kao "idealnu zemljrf', Sto je u Frankfurtu n/rn vidio posljedice ,.ludadkog bombardiranja"Engleza(bolnice,crveni kriZ i drugi nevojnidkiobjekti), sto je napisaoda "Njemadka prima na pozorisnuscenu nase umjetnike - Gjurgiica Milinkovi6, Gotovac i Matadi6", sto je tamo susreo poznate znanstvenike i politidare(koje je AK okvalificiralaratnim zlodincirna),sto je u tasopisuAlma mater croatica I'tr. 10, lipanj 1941., str. 368., hvalio rad profesora dr. E. Miloslavi6a,dlana Komisije koja je istraZivala"toboZnjezlodine u Katynskoj Surni"(ti su zlodini dokazani,sssR ih je priznao 1ggl. - n.o.),a ,,istodobno napadao profesore Statnpara,Srnetanku,Budisavljeviia i druge, koje krsti masonskimperjanicama, demokratimai pravoslavcima',. Dokurnento svernutome (s ekaviziranimistrgnutimcitatima, iz kojih se uocavaStoje vlast nakonsvibnja 1945.smatralazabranjenimi zlodinadkim,dak i obidnaili znanstvena putovanja,susretei gostovanjalg4l.-1945.),napisanje 1l. lipnja 1945.,a zavriavasugestijomkoja je kaznumogla poostriti:.,vjerojainoje okrivljeni suradivaoi drugdje- Anketnakomisijato utvrdujei nadopunii6e ovu prijavu" (OZN-i i tuZila5tvu).

t27

Dr. Stjepan lviit: govor doktorandima SpisAK 7145.u kutiji br. 685 odnosise na dr. StjepanaIvSi6a,kojije 1945. imao58 godina,profesoraZagrebadkog sveudiliSta, ievo Stoje u njentunapisano: "Govor okrivljenogakaorectora magnificusct odrLandoktorandirnana prornociji od 31. X. 1941.Tim govoromokrivljeniuzdiLeusta5tvokao krijepost,a Zrfve ustaikih pokolja i borce NOR-a ubraja medu zavedene. Govor je propagandistidkog karaktera,a otiskanje u glasniku Hlvatskoga sveudiliSnog druStvaAlna rnaterCroctticct, god. V., Iistopad1941.Time je podinio zlodn iz dlana 13. Uredbeo vojnim sudovimaod 5. VI. i944, odnosnokrividnodjelo iz dlanal. Odlukeo za5titinacionalne dastiHrvatai Srbau Hrvatskoj. Kao rektor univerze- uZivaoje uaudnuaureolui popularnost,odrZaogovor 31. listopada1941.,kadje ve6 potocimatekla krv po na5o-i zemlji i kad je vec svakom,pa inajzatucanijem dovjekubilo-jasno i moralobiti-iasno 5toznadizanaSu otadZbinuPaveli6i njegovausta5kazlikovadkabandai Stoznadi usta5tvo.Osinr toga ta.j govor odrZanje - ne na kakvoj sluZbenojpriredbi, koja bi moZda okrivljenogavezalada se pokaZepokornimprernasvojim usta5kimpoglavicarna i da tako izbjegneprogonu.Okrivljeni-jeta-igovorodrZaomanupropria i tajje govor najgoregpropagandistidkog karaktera.To je otegotnaokolnostza okrivljenog. govoru, tJ tom koji se radi kratko6eprilaZeu prijepisu,okrivljeni kao rektor univerzevelidausta5kog'prvoborca' Polonijai drugeusta5e, koji da su svoj Zivot daliza uskrssvoganaroda,i tirneda su svojourkrvlju zamijeSalicernentza temelje nove slobodneHrvatske. Okrivljeni seu tornegovorutendenciozno sje6a,toboZesaZalo56u,azapravo pako56u, sa onih sinovaFlrvatske, koji da su po5liloiim putem,koji da ih je odveou propast. Oditoje daie ovim govoromokrivljeniimaonamjeruda posluZiu svojstvu rektorauniverzeneprijateljskoj propagandii da pokuSapokolebatina5usveudiliSnu mladost,kojaje, pridruZiv5iseNOP-u, pravilnoshvatilasvoj zadatak. U torr govoruokrivljeninavodida su seu usta5keredoveuvukli liudi, koji da su priie hododastilina Oplenac(Karadordevosjedi5te- n.o.)i da sesadaprikazu.ju kao praveusta5e, a da to nisu.Pritornokrivljeniistideapsurdnutvrdnju, da.jenjenru glavnoda se radi ustaSki,tj. toboZepoStenoi odanonarodu". I taj dokument,napisanu Zagrebu12. lipnja 1945.,potpisao.iereferent Anketnekornisije,a potpisipredsjednika i sekretara nisuditki - sall-ro su parafirani, Sto dokazuje da su se skrivali iza tolikoga protuhrvatstvai zadojenosti ideologijsk irn uastranostirrra.

Zaplij enjen Krugovalni list Yec iz spomenutihprimjeramoZese uoditi "tvrda linija" Anketnekomisije: totalna averzija prema Nijerncima (ntakar bili i znanstvenici),bespogovorna

128

obrana'' i l i S t oj e hrvatstv v i s i n ai r Bic se htjela lurentor sarnoko Ur Ferdina primljen to na pa krugova glasi:"A Margare Saljerno\ naSapo5 brojevi u Prilog: 1 Sek Krugovat upotrebu "manjkaj slijedila-

Dr. D

Ust znansrv

arke" za t glavnih i knjiga i er Sam hrvatska, radi5a,Dr bibliotek sanatoriji, kulturnodruZbe,ud Pod s "Odluci o povjereni

< o j i j e1 9 4 5 . ru naplsano: rapromociji rost,a Zrtve Govor je veudiliSnog io zlo(,iniz ,nodjelo iz rzaogovor kadje vei adizana5u itvo.Osim bi moZda lavicamai ajjegovor ljenog. kaorektor svojZivot zatemelje a zapravo e odveou rsvoJstvu eudili5nu i, koji da rrikazuju je njemu referent rafirani, ojenosti

rmisije: ovorna

obrana"bratskih Srba" i "bratskih Rusa',,osuda(na smrt) svegastoje bilo ustasko ili Stoje samoaludiralona usta5tvo,nestoblaZaosudaonog"aStoje aludiralona hrvatstvo,olako i vulgarnoetiketiranje,pogledna ljude s olinipskih ipobjednidkih) visina i njihovo omalovazavanje,krivo navodenjel'dokaza"i drugo. Bio je to progonkakav svijet nije upamtioni u jednomemaromnarodu, kao da sehtjela uni5titi intelektualnajezgrau Hrvatskoj,ili tuk kompletnaintelektualna memorija:bio je to sveobuhvatani temerjit progon,nadin usutkivanja i nametanja samokontrole,sijanja strahau klice buduiih generacijahrabrijih Hrvata. u dokumentaciji Anketne komisije, pod br. 9145., pohranjenoje pisrno _ FerdinandaPomykala,koje je 12. lipnja 1945.,istoga dana tad;e i-poslano, primljeno u UrudZbenornzapisnikuokruga zagreb,uu i." Radio-stani Zagr"b,i to na papiru jo5 sa zaglavljem "NezavisnaDrLava Hrvatska - DrLavni "" zavod,za krugovalnu sluZbu- HRVATSKI KRUGOVAL ZAGREB, vlaska ulica I 16,,,a glasi: "Anketnoj komisiji za utvrcrivanjezlodina kulturnom saradnjomzagreb, Margaretska l/II: Pozivom na razgovor s nasim ravnateljemdrugom RuZi6em, Safjemovam primjerkeKrugovalnogristaod10.IV. 4l . do I . v. 45. Kako naZalost nasaposiljkanije potpuna,obavjesdujemo vas, da vam stojena uvid kompletni brojeviuvezeniu nasojknjiZnici,Subi6evaulica20. Uredovnt vrijeme j-i od sata. Prilog: I omot Krugovalni list(...)SekretarAnkerne komisije (potpisje neditak) istogje dana potvrdio prijem Krugovalnog lista od 10. travnja 194r. do L svibnja-1945. ,"na prirrremenu upotrebu",ali su na po.sebnom jos danprile (t l . ripnja rg45.),popisani dokumentu, "manjkaju6i brojevi dostavljenoglista", sto znati iaje popiainu dokumentacija slijedila- nakonpljenidbe.

Dr. Dragutin Sa/br: o hrvatskomjeziku U spisu AK 12145.od 14. lipnja 1945.navedenesu kulturne,prosvjetnei znanstveneustanove,zavodi i drustvau Hrvatskoj koji su morali ispuniti ,,Upitne ar,ke"za sve zaposlene,od podvornika do ravnateljaili dekana,od novinara do glavnih i odgovornihurednika,od bornidarado primarijusa,od tiskara do pisaca knjiga i enciklopedija. Samo u zagrebu navedenoje 96 ustanova: Univerzitet zagreb, Matica _ hrvatska, HAZIJ, Glazbeni zavod (Hrvatski drLavni konzervatorij), Hrvatski Drustvo pravnika, Braia hrvatskog zmaja,pudko sveudiliste,Sveudilisna J1disa, biblioteka,svesrednje,vise i visokeskore,akademijei fakulteti,klinike, ljedilista, sanatoriji, zdravstveni zavodi, primaljska udilista, lijednidke ko,oor", kulturno-umjetnidka drustva, knjiZevna, pjevadka, sportska i ostala drustva, druZbe,udruge i strudnenaklade. Pod sljede6imbrojern(Ak l3145.)okvalificiranje rad dr. Dragutina Safara.u "odluci o zlodinu (...)" doslovno pise: "Dr. Dragan Safbr, advokat i ustaski povjerenik odvjetnidke komore u zagrebu, pisao .ye u giasniku Hrvatskoga t29

sveudili5nogdrtltva AIma mater croatica, godi5telY ., iz prosinca1940./41.,str. 159.-162.,o hruatskomjeziku, s oditomtendencomda Stovi5e razdvoji hrvatskii srpski narod,dokazujudida su srpski i hrvatski jezik razlititi jezici". To je, navodi se dalje.dr. Safarpisaou povoduknjige dr. Guberinei Krstida Razlike izmedu hrvatskog i srpskog knjiievnog jezika, u dlanku "Hrvatski i srpski jezik dva su razliditajezlka", dakleda nisu isti. Kornisijaje navelaito da se dr. Safar"osvrnuoi na milljenja i radovevuka KaradLi(,a,Dure Danidi6a,Dure Surmina i ostalih pobornika razvoja i jedinstva srpskog i hrvatskogjezika imputirajudi im iskljudivo politidke protuhrvatske motive i dinjenice". Bilo je to dovoljnoda ga, kao i ostale,predajuna postupakOZN-i, TuZilaitvu zagradzagrebi Vojnom suduDrugearmije,kojomje zapovijedaoKodaPopovi6,a koja je u Zagreb stigla samovoljno,mimo naredenjaviSe komande ili ritova naredenja.

te Stoje tir strahujuod Komi "odgovora poslala Vo. opasnostbi 15. kolovo sobom pon d a n a( 1 5 .k grada Zagr "Odluke o z Vojnog sud Da sve koji su op Hrvalskom Zagrebuje

Dr. Ljudevit Jurak: smrt zbog istine Pod brojem AK 11145.,u kutiji broj 685, koja je pohranjena u Hrvatskome drZavnom arhivu u Zagrebu,zavedenje spis u kojem se govori o Ljudevitu Juraku, sveudili5nom profesoru,tadanastanjenuu Gunduli6evojulici 20. u Zagrebu,koji je 1945.imao 50 godina.U "Kratkom opisu i kvalifikaciji zlodina", rubrici iz "Odluke o utvrdivanju zlodina okupatorai njihovih pomagada",navedenoje: "SveudiliSni profesor Ljudevit Jurak bio je dlanorn t.zv. Medunarodnog povjerenstva o nalazima u Vinici, kojeje imalo zadatakda masovnipokolj u Vinici pripiSeprijateljskojSovjetskojRusiji, Dr. Ljudevit Jurak te je nakon toga u Hrvatskom narodu od 25. srpnja 1943.,broj 790. str. 3., napisaodlanak 'Skupni grobovi u Vinici - Razmatranjeo nalazima u Vinici prigodom rada Medunarodnogpovjerenstva',i u tom dlankupubliciraofotografrjutendencioznog karaktera vrse6i pritom svjesno i zlonamjerno propaganduprotiv prijateljske SovjetskeRusije,a potom posrednoi protiv interesana5eganaroda. Timeje podiniozlodinizdl. 13.Uredbeo vojnimsudovimaod 5. maja 1944." U rubrici "Odluke (...)" pod naslovom"Pojedinostio zlodinu",u viSetodaka, prof. dr. Jurakupredbadeno je Stoje sudjelovaou toj komisiji,jer da suje Nijemci osnovali kako bi pokolj "manuelnih radnidkih, pudkih, ukrajinskih slojeva" pripisali"boljsevidkojvlasti", zatim Stoje potpisaozapisniku kojem se govori o pobijenim dije su ruke na letlimabile svezaneuZetom,azatiljakprobu5enmetkom,

130

Dr. Lju

Dosjez progla5enra NDH drZav u Zagrebu,c svoju erudic svojim nadi U Spre okrivljenoga s proslave 1 komisija uvi toboZeoduS postavilana prostoru i vl duZnosti,mc povjesno znz duZnostzato od najelitnij

62 Yid lteier, 63 Vid Dopis pokoljuu Katy kutiji br 687 64 Yid zagret

:a 1940./41., str. zdvojihrvatski i '.1

.

rberinei Krstida {rvatskii srpski t i radoveVuka voja i jedinstva r protuhrvatske N-i, TuZila5tuu lodaPopovii, a rndeili Titova

utiji broj 685, me drZavnom is u kojem se sveudili5nom luliievojulici 50 godina.U ,dina",rubrici l okupatorai : "Sveudililni dlanomt.zv. nalazima u rsovnipokolj :tskoj Rusiji, rroduod 25. pisaodlanak godom rada ndencioznog prijateljske naja1944." viSetodaka, uje Nijemci :ih slojeva', segovori o enmetkom,

te Stoje time tendencioznoi zlonamjernoobmanjivaoi zavodionaie seljake,.da strahujuod Rusije",odnosno"djelovaona na5emaseodanevjeri,,. Komisija je stoga ustanovila da je okrivljeni prof. dr. Ljudevit Jurak "odgovoranza gore opisanadjela", pa je svoju "odluku (...)" 9. srpnja 1945. poslalavojnom suduna daljnji potupak,s prijedlogomda ga ,,uhapse, jer postoji opasnostbijega". zbog togaje oZN-a za grad zagreb pozvalaprof. dr. Jurakada 15.kolovoza 1945.u l0 sati dode u sobu br. l0 "radi davanjapodataka,'ida sa sobomponese"lidne isprave",a PavaoMihulja, izvrsniorgan,izvijestioje istoga dana(15. kolovoza 1945.)daje prof. dr. Jurak"presudornvojnog sudaKomanJe gradazagreba strijeljanjoi 10. lipnja 1945.",dakle dva mjesecaprije pisanja "odluke o zlodinu(...)" i ostalihdokumenata, u kojima su se predstavnicioZN-e i Vojnog sudasamo- pravili Englezima. Da sve bude tragidnije,SSSRje priznaopokolje u vinici i Katynskoj sumi62, koji su opisani dak u 34 napisa u travnju-lipnju 1943. u Novoj Hrvatskoj, Hrvatskom narodu, Donqu Zeitungu i Deutsche Zeitungu in Kroatienuut. i zagrebuje 15. studenoga1990.traLenarehabilitacijaprof. dr. Juraka6a.

Dr. Ljudevit Zimperman:sujesnisebe Dosje Ak 19145.odnosisena dr. Ljudevita zimpermana,i evo zbog degaje on proglasenratnim zlodincem:"1. okrivljeni dr. Ljudevit Zimpermanza vrijeme NDH drZavnivijeinik, povjerenikAdvokatskekomore,jedno vrijeme i sef poiicije uZagrebu, dao se u sluZbuneprijateljske propagande unose6iu svojeelankesvu svoju erudiciju. Neprijateljska propagandatrebalaje ovakve pisce da blefiraju svojim nadinompisanja:toboZeZivim patriotizmomi blistavosdusvogapera. U Spremnostiod 19. travnja lg4L., br. 8, god. I., done5enje elanak okrivljenoga'Bit 10.travnja'.U sredinitogapropagandistidkog dlankadolazislika s proslave godiSnjice10. travnja 1942., kako 'poglavnik' (tu rijed Anketna komisija uvijek je pisalau navodnicima- n.o.) prolaziJeladi6evimtrgom usred tobole oduSevljenog mnostva.Taj dlanakpodinjeovim uvodom: .Sudbinanasje postavilana vrhunactakvog sveljudskogdoZivl.javanja, kakvog doselepovijest u prostoru i vrernenu nije iznijela. S toga stanovista,svjesni sebe i svih svojih duZnosti,moramo nastojati punom spoznajomobuhvatiti kulturno-pravnu bit i povjesnoznadenjezbivanjana dan 10. travnja 1941.u prvom redu.yeto nasa duZnostzato jer Zivimo kao funkcija svoje druZtvovneokoline, kako to veli jedan od najelitnijih mozgova sadainjice ortega y Gasset.U drugom redu je to nasa

62 Y id Veiernj i li st iz Zagreba od,27 lipnja 199| 63 Vid Dopis DekanataMedicinsko8 fakulteta u Zagrebu ZKRZ-I o novinama u kojima je pisano o pokolju u Katynskoj Sumi,Zagreb, 19 lipnja 1945 a kojije pohranjen u HDA-u, , ZKRZ-AK 145145u kutiji br 687 64 Yid zagrebalki l/eiernji list od l6 studenoga1990 godine

l3r

duZnostzato jer nam se na taj nadinvidovnjadkiotvarapogledu budu6nost, koje temelji podivajuupravou na5ernpokoljenju'. Istide da ovako 'vidovnjadki' ne moZeda vidi onaj koji je uvjeZbanu igru politidkogstrandarenja i taj da ne6erno6ishvatitibit dogadajana dan 10.travnja. Potomnaglasujeda se politikane sastojiu lagodnomubiranjuzlatnlhplodova,vei da je politika veliki preokretideja i vjerovanjai da se njena rlretodasastojiu borbenomubiranjukrvavih plodovasa Ziva zelenadrve6a. Za 10.travnja 194I . u spornenutom dlankutvrdi okrivljenidoslovnoovo: 'Taj danje povjesniposljedakrazvo-ia hrvatskedrZavotvorne politidkeniisli i u njenonr neprekinutomslijedukroz stolje6aod kobnogdanagod. 1097.u Petrovojgori.Ta na5apolitidkadrZavotvorna r.nisao bilaje kroz svih osami pol stolje6abipolarnon, jedne tj. izbijala.ie s straneu vazda budno.isvijesti hrvatskog naroda u odnosu jskirn i geopolitidkim vlastitoga vrhovnidkog prava u n-jegovirnetnograf,r granicama,a s druge straneje izbijala u vazda Zivoj vjeri u uskrsnudetoga temeljnogpravasvogaetnidkogi politidkogbiia'. Okrivljeni, povezujuii ideje Pavla Vitezovi6a,Ante Stardevi6ai Eugena Kvaternika,koji da su pripremaliono Stoje do5lo10.travnja1941.,navodidaje u podetkuXX. stolje6ado5lodo razdoblja'kadpo davnojskovanojosnovidolazisa strane zlatne i crvene internacionaledo pokuiaja razbijanja atoma 6udoredau pojedinostimai njihovim narodnimdruZtvovnimzajednicama. Tako se stadoieu svijetuoblikovativrlo oitro izrai,ene dvije frontedvajugledanjanaLivot,kojeonda dodoie u ovaj gigantskisukob'. Okrivljeni navodi: 'Ovo je ujednovrijernei prostoru kojirna se odvija treii dio trilogije hrvatskedrZavotvorne politidkernisli.U okviru naimetogapovjesnog zbivanjau nas iu svijetuproizlazinarodniprvoboracdr. Ante Paveli6.Obdaren smislomza bitnostZivotnihstvarnostiizdiLese nad svakida5njicuLivotai jasnim povjesnim gledanjem saZirna u.jedno sve dotadanje elemente hrvatske drZavotvorne politidkemisli, dodajeim svojutaktikui svojuborbenuorganizaciju, pa pred svijetomeuropskei svjetskepolitidkesavjestidokazuje: daje hrvatskopitanjekroz stolje6abilo Zivo i daje ono vazdabilo; da je hrvatskopitanje u biti svo.iojpovjesnopravo.jednoganaroda,koji je oduvijekbio od velikog znadenjapo europskepolitike; daje pravednorje5enjehrvatskogpitanjabezuvjetanzahtjevpovjesneistineu probitkupolitidkogi gospodarskog ravnoteZjau Novoj Europi. Konadnona hekatonrbarna hrvatskihLrtavaprovodiu Zivot povjesnodjelo: Uskrsnu6evrhovnidkogpravahrvatskognaroda'(...)" Anketnakomisijaje dr. Lj. Zinpermanuzamjerilai na sljede6imdlancima: "Misao i ostvarenje.Od Ante Stardevi6ado Ante Paveliia" (Spremnost,god.L, broj I 6 od 14.lipnja | 942.),u kojemje o 13.lipnjapisaokao o hrvatskornblagdanu sv. AntunaPadovanskog, i to povezaos dva "oca dolnovine"- Antom Stardeviiem iAntom Paveli6em,tvrdedida nije puka sludajnost to Sto su "i Paveliii 1889. upravosvogsindi6astavilina krstupod za5titornovogasveca";dlanak"Pravo,rati tnir" (Spremnosl,god.l., broj 2l od 19. srpnia 1942.),jerda je u sredinidlanka otisnutaslika "koljadaJureFrancetida, koji toboZenosi rnir krajevirna,gdje da su

t32

partizani navodiok Tirn neprijate 'Poglavn

moralai t je odurne naiim na nakontog zadnji na lurogaou\ njemad,k lz to da se dod Ova Sau UstaSko Petrak,nc lz ta ideologij podgrijav drZavotv (izdavad

Dr. Vt

"s

tt Dr

prijateljs

ruduinost,koje vjeLbanu igru lan 10.travnja. h plodova,ve6 :toda sastoji u ovnoovo: 'Taj isli i u njenom trovojgori. Ta iabipolarnom, 'odau odnosu geopolitidkim skrsnu6etoga 'i6a i Eugena navodidaje u novidolazisa a iudoreda u r sestadoSe u ,rot,kojeonda e odvijatre6i gapovjesnog :lii. Obdaren votai jasnim Lte hrvatske organizaciju, ilo; roda,koji je esneistineu esnodjelo: m dlancima: rost,god.L, rmblagdanu Stardeviiem veliii 1889. "Pravo,rat i :dini dlanka , gdjeda su

partizanidonijeli krv i oganj", pa da je branio i pravo Njemadke iNDH narat, a navodiokako "Amerika nije imala razlogada se zaratl". Time se dr. Zimperman- obrazloLilaje Anketna komisija - stavio u sluZbu neprijateljskepropagande,jer je "propagirao tzv. fa5istidki novi poredak, a u 'Poglavniku'vidio 'vidovnjaka',diva, samopregornog prvoborca,dovjekaetike i okrivljenoga doista i dodvoravanje poniZenih. Puzavost moralai braniteljamalih i je rnogla Skoditi je mnogo je odurnenaravi. To propagandanajgorevrsti, koja nalirn narodnim interesima.Tim otegotnijeza okrivljenoga,da su ti dlanci pisani nakontoga,kad su usta5kazlodjelave6 bila doseglavrhunac.Unatodtoga daje ve6 zadnji nas dovjek, koji je mogao biti zaveden neprijateljskom propagandom, mogao uvidjeti pravu istinu, okrivljeni publicista,uvaZenipravnik, zalaLese za njemackeciljeve rata. lztogase mora zakljuditi daje okrivljeni zlonamjernovrsio ovu propagandu, da se dodvori svojim gospodarima. Ova komisijautvrdujedaje okrivljeni odgovoranzagoreopisanadjela. odjela u NDH, kao ravnatelj Saudesnici:Bogdan lvo, SefPropagandistidkog Usta5koganakladnog zavoda d.d. Marovska 11, i urednik Spremnosti Zlatko Petrak,novinar,Zagreb,Marovska11." lztakve odluke o Zirnpermanovu"zlodinti' proizlazi da je sve podredivano ideologijskoj formuli o suprotnom miSljenju kao neprijateljstvu, dime je podgrijavana mrLnja do olakih likvidacija. eak je i sama pomisao na hrvatsku drZavotvornu misao bila pogibeljna za njena autora i za njegove suradnike (izdavade).

Dr. VtadimirZidovec: "Kuta za narodni

'ja"'

U dokumentu Anketne komisije broj 22145. iz 1945. opisani su "zlodini" dr. Vladimira Lidovca,"Paveli6evausta5eod prije sloma Jugoslavijei petokolona5a,poslanika NDH u Sofiji, kasnije visokoga usta5kog duZnosnika, jednoga od najambicioznijih usta5kihpisaca", koji je "pisao ustrajno od podetka 1941. sve do kraja oZujka 1945' i velidao Pavelidai usta5kanadela,raspirivao mrZnju na bratski srpski narod, hvalio Njernadku i novi poredak, okomljuju6i se s najve6om Zestinomna Narodnooslobodiladki pokret". Dr. Vladimir Zidovec U posebangrijeh stavljenomu je to 5tomu "dlanci o Bugarskoj vrve podvalama prema koje je pisao "s namjerom da zavede na5u Rusij i", a prijateljskojSovjetskoj

t33

javnost", dimeje "udinio zlodinneprijateljske propagande", osobitou dlancimau kojima sezgraLaopisuju6iprilikeu Sofrji"nakonosloboclenja Bugarske",odnosno duveneporatne"Osudeu Sof,rji". Komisijaje zakljudila:kriv je" Pojedinostio tome navelaje dak u 18.todaka.SaZimamoih maksirnalno, ali objektivno: 1. zamjerenomu je Stoje u dlanku"O seljadkojideologiji"(Hrvatskasnntra, god. 1941.,broj 5-6, svibanj-lipanj) kritiziraovode HSS-a iglorificirao Milu Budaka,koji daje u svom Ognjiitu dao najmo6nijuideju o na5emseljaku,koji voli svoju grudu zemlje,te Stoje dlanakzavr5iorijedima:"Na tom temelju gradit 6emo kuiu naSu,ku6u vei davno saZeljenu,ku6u u kojoj 6e se u slobodi razviti nai - u na5ojnezavisnoj narodni 'ja' sa svim svojim osebinamai karakteristikama drLavl"; 2. optuLenje daje u dlankuIn hoc signo vinces(Hrvatskasmotra iz 1941.,broj 7, srpanj)citirao iz Paveli6evagovora od2l. svibnja 1941.sl-jedeie:"Hrvatska NezavisnaDrZavajest,bit ie i ostatie samoorgankoji sluZihrvatskomeseljadkom i radnonrnarodu.Nama hrvatskiseljaknije najeziku, negona srcu".Zatirndaje i u torn dlanku kritizirao HSS,tvrdeii kakoje ta strankaglavinjalaizmeduMoskve, LondonaiPariza, odnosnodopustilaSrbiji da zveckamamuzama,a da su Hrvati odavna izabraliZapad; 3. Okrivljenje daje u dlanku"Temelji bugarskogdruitva" (Hrvatskastnotra od 1941.,broj 9-10, rujan-listopad, str.460.)"kroz mutnuprizmu svojeusta5ke orijentacije"promatraoprilike u Bugarskoj,komunizarnproglasiodemagogijom i prorekaokako ie i ta zernlja,nakonpobjedeu ratu,graditi"sutra5njicuEurope"; 4. u dlanku "Makedonska borba" (Hrvalska smolra iz 1942., broj 7-8, srpanj-kolovoz) daje "velidaoborbuVMRO-a,anajglavnijeda muje pritomnapad na Srbe. Tvrdio je da je podjannljivanlejednih naroda po drugirna stvorilo neodrZivopolitidkostanjeu Evropi,te je moralodovestido rata(...)". I tako svedo todke 18,odnosnodo dlanka"Crna Gora" (Hrvatskinarod,broj 1296 od 28. oZujka 1945.),u kojem je, prema tvrdnji Anketne kornisije,dr. Vladimir Zidovec"tendencioznoprikazaostanjeu Crnoj Gori, krivo prikazaoi samucrnogorskupovijest,te ustvrdioda su u zabludioni koji misle da je ve6ina Crnogoraca opsjednuta komunizmour". Toj dlanak je dr. Zidovec, navodi Kornisija,zavr5ioovako:"Crna Gora6e i ubudu6evoditi borbuprotiv boljSevizrna i partizanstvate najezdes istoka,te 6e se prikljuditi op6oj borbi, koju protiv boljSevizmai ostalihneprijateljadanasvodi Europapredvodena od Njemadke". Tim dlancima- zakljudilaje Anketna komisija - dr. Zidovec je "vr5io neprijateljskupropagandu,velidao krvnika Paveli6ai usta5kanadela,raspirivao rnrZnjuna bratskisrpskinarod i hvalio Njemadku,a u laZnomsvjetluprikazivao djelovanjenarnaprijateljskeSovjetskeRusije.Tirneje okrivljeni podiniodjeloiz d l .l 3 . i l 4 . U r e d b e o v o j n i m s u d o v i m a o d 5 . m a j a l 9 4 4 . o d n o s n o i z d l . 2 . s t a v l . , 2 . , 3..6.. 8. i9. Odlukeo zaititi nacionalne dastiHrvatai Srba". Koa suudesnicidr. Zidovcau tolnenavedenisu: Ivan Or5ani6,glavni urednik Hrvatske snlotre, Torna5i6eva 1, i odgovorni urednik Mato Nik5i(,, Zagreb,

134

Meduli6ev Usta5kogn ravnatelj U Hrvatskog, Tojer sludajevim suuted komunistid hrvatstvo; nezavisno rnogu grije ve6e,dak i hrvatstvu, I (kao genoc

Ante C

Doku pohranjen komisija t povjerenik Nove Hrva povrelnen napisaom predavanj rnrZnju izn rasneprog Korni djelo iz dl. s t a v 1 . ,2 . , OStro Hrvatske i kao krivid (veiinorn) "veiina u I pa zatim S Drug objavljent zato Stoje jugoslave U te2 Sto se "prz

u dlancimau ike",odnosno

Lksimalno, ali ztskasmotra, ificiraoMilu aku,koji voli rgraditiemo i razviti na5 j nezavisnoj z 1941.,broj :: "Hrvatska e seljadkom Ltimdaje i u du Moskve, la su Hrvati tskasmolra o1eusta5ke ragogijomi Europe"; broj 7-8, itomnapad ta stvorilo wrod, broj nisije, dr. prikazao i je veiina ;, navodi ljSevizma lu prottv nacKe' . je "vriio 'aspirivao rikazivao r djeloiz t a v1 . , 2 . , iurednik Zagreb,

Meduli6eva 2, zatim Franjo Nevistii, zagreb, Jeladi6evtrg 8/II kao ravnatelj Usta5kognakladnogzavoda,kojije izdavaospremnost,paMarko iovi6, profesor, ravnateljUstaskoganakladnogzavoda,iAntun Senda,glavni i odgovorni urednik Hrvatskog naroda. To je u to vrijeme(1945.godine)bila stra5naosuda,a otadaseu svim slidnim - ponavljala,bilo opisnoili u nabrajanjudlanakaUredbei odluke,jer sludajevima su u te dokumente, pod tim dlancima, bili ugracleni- nadela i program komunistidkog pokreta: internacionalizami sovjetizam, a ni pod koju cijenu hrvatstvo; bratstvo sa srpskirn narodom, a nikakva hrvatska odvojenost ili nezavisnost; velidanjesocijalistidkih (komunistidkih)zemalja,bezi primisli da one mogu grijesiti; antinjemadkii antieuropskistav; hvaljenjeNop-a i razvijanje ito veie, dak i nedokazljive,mrZnjepremaNDH i katolidanstvu,a preko njih i prerna hrvatstvu,koje je izjednadavanos nacionalizmom(u blaZoj formi) i s ustaitvorn (kao genocidnirnpokretom).

Ante Orianit: tko iivi u Srbiji? DokumentiAnketne komisije o Anti orsani6u,svrsenomfilozofu izLupanje, ' pohranjenisu u HrvatskornedrZavnomarhivupod brojemAK 69145., a u njima ta komisija tvrdi_da je on u podetku travnja 1941. bio imenovan za ustaskog povjerenikau Zupanji,u podetkusvibnja daje postavljen zaodgovomogurednika Nove Hrvalske, daje tada suradivaoiu Hrvatskoj smotri, a kasnije, kao urednik povremenih izdanja "ustaske Stampe",u dnevniku Nova Hrvatska (u kojem je napisao mnogo dlanaka) i u Hrvatskoj smotri, te da je u Meduvremenu drZao predavanjai politidke govore "u kojima je harangiraohrvatskernaseraspirujuii mrZnju izmedu Srba i Hrvata, a u nekojima dlancimatakoder stvarao psihozt za rasneprogone". Komisija je zakljudila:"Sa ovim Stampanimi verbalnirnradom podinioje djelo iz dl. 13.i 14.Uredbeo vojnim sudovimaod 5. maja 1944.odnosnoiz tl. 2. stav I ., 2.,3., 6.,8. i 9. Odlukeo za5titinacionalnedastiHrvata i Srba,'. ostro mu je zamjerenona dva dlanka. Prvi, pod naslovom "Etnidki sastav Hrvatske i Srbije", objavljen u Hrvatskoj smotri broj 3 od 1941.,okvalificiran je kao krividno djelo zato Stoje orsani6,tvrdi Komisija, napisaoda "u Srbiji Zive (ve6inorn)Makedonci s Bugarima,Arnauti, Turci, te Rumunji s ostalima,',ito je "ve6inau Srbiji", a da Srbi u Hrvatskojnisu Srbijanci,"negoRusi,Bugari,cigani, pa zatim Srbijanci (koloni sti i drZavni dinovnici, daklenajmanjeje Srba)',. Drugi dlanak, pod naslovom "Uloga Hrvata u slomu balkanskefronte", objavljenu Hrvatskojsmotri broj 9- l0 iz 1941., okvalificiranje kao krividnodjelo zato Stoje or5anid napisaodaje "hrvatski narod znatnodoprinio raspadu(porazu) jugoslavenske vojske 1941.,zajednos Nijemcima". u teLakzlodinstavljenomu je ito stoje bio "ustaSaiprije padaJugoslavije,', Stose "pravio da je svestranistrudnjak",sto je "laZnim podacimao Zivotu Srba

135

;kog naroda,,, Sto je .,slavio ustaitvo kao

u totn sludaju, hrvatstvo tendenciozno

U "Odluc Tomo Mati6, Franjo Fancev dr. Stjepan Ivi profesor. Kao doka povijesneokolr zapisnika3. sku u prijepisu,zat prijepiszapisn

Dr. Albert Bazala; posjeti i govor ojisusejavnoogla5avali u ratuI 941._lg4l.

. Takoje pred komisiju dospioi sludaj dr. u mirovini (69 godina),Stose razabire iz ohranjenau Hrvatskorne drZavnomarhivu neoprostivgrijeh dr. AlbertaBazaleto ito

,dr. AIbert Bazalatime,,podinio krividno u o nacionalnojdastiHrvatai Srba"' u "pojedinostirna o zlodinu,,i, ,uku]H Filozofskogfakutteta 15. pros 5"r"i:lii Zemaljsku komisiju Hrvatske za utvr ,lbefta Bazalu u pogleduinkrirniniranih Ve6 sutradannakonprirnitkate .,molbe,, :akomisijaposlalajedosjeo dr. Bazali sa ilozofskogfakultetaito prije vrati, paje

r36

Dr. Euger

Pod broje Sladoviia,te "p prijava protiv S Skoleu Zagreb hrvatske drLave (Sprentnost,svit smolra, broj 5snlotra, broj 7-8 Njernadkoj',ref islamskisvijet' pravo' (Hrvatskt strtotra, broj I lvrii zlonamjern Pavelica,ustrojs toboZeprotestn€ O n i k o j i s u1 i njihovimnapis dokurnentudari njihovo pamien

Ivo Bogda

Slidnoosta godina), iz ZuE povjerenikaza c glavnogurednik Spremnostiod |.

ustaSfvokao anjai pljadke dki strudnjak, l Rusimoraju graLaose nad ata"idrugo. :akaoi ostale tendenciozno

1941.-t945. mtavljenisu ih Zagoraca, moupravnih r" i druga), nnazijama i fakultetima r i sludajdr. razabireiz nomarhivu azaleto 5to : znanostii orandumu l promJenu

. r v .1 9 4 1 . nasjednici {DH". io krividno l i Srba". va istralna , zamolila njihovih vi nauvid iminiranih e "molbe" . Bazalisa rati,paje

U "odluci o zlodinu(...)",osimtoga,kao suudesnicidr.Bazalenavedeni su dr. Tomo Matii, predsjednikJugoslavenske akademijeznanosti i umjetnosti,dr. Franjo Fancev,sveudiliSniprofesor,dr. Dragutin Borani6,knjiZevni tajnik JAZTJ, dr. Stjepan lvsii, sveudili5niprofesor, i dr. Ljudevit Hauptmann,sveudilisni profesor. Kao dokazi za vrlo teSku optuZbu, u kojoj se nisu priznavale nikakve povijesneokolnosti,protokolarnakultura(nuZnost)ili prisile,navedenisu: prijepis zapisnika3.skupnesjednice IAZIJ od 19.travnja1941.,s prilozimatogazapisnika u prijepisu,zatim dasopisAlma mater croatica, god. IV., iz 1941.,str.367.,te prijepiszapisnika4. sjedniceJAZU od l . srpnja1941.godine.

Dr. Eugen Sladovi1: islamski Hrvati Pod brojem AK 84145.Anketna komisija opisalaje ',grijehe,,dr. Eugena Sladovi6a,te "predmet"poslalajavnom tuZiteljuzagradzagreb:"podnosi se ova prijava protiv Sladovi6dr. Eugenu,profesoruEkonomsko-Komercijalne Visoke Skoleu zagrebuna daljnji postupak.Istije objavio ove dlanke:'ustavni temelji hrvatskedrLave'(Spremnost,travanj1942.),'Dru5tveno-politidkisustavHrvatske, (spremnost,svibanj |942.), 'Pravo odpora- potrebadrustvenihreforrli' (Hrvatska smotre, broj 5-6, 1942.), 'DrZavni ustav i drZavno ustavno pravo' (Hrvatska stnotra,broj 7-8 i 9-10, 1942.),'Visoka Skotaiznanost u nacionalsocijalistidkoj Njernadkoj', referat (Hrvatski narod, prosinac 1942.),'lslamski Hrvati u NDH i islamski svijet' (Hrvatskastnotra,broj 3-4, 1943.),'Finskozemljistei seljadko pravo' (Hrvatskasmolra, broj l-2, 1944.)i 'NacionalniZivotni prostor' (Hrvatska smotra,broj I l-12, 1944.).u tim dlancimaprijavljeni,izrabljuju6isvoj polozaj, vrii zlonamjernupropaganduza nacionalsocijalizam,glorificira usta5kanadelai Paveli6a,ustrojstuousta5kevlasti- kao najidealnije,ispridavausta5kezlodinekao toboZeprotestneodgovornihlica (Hrvatskasiltotra, broj 10, iz 1942.),,. oni koji su potpisivalitako ostre,katkadi opravdane, ocjenei osudeo piscima i njihovim napisimanijednomsenisu potpisali- ditko,negosu samoparafiralii na dokumentudarili pedat,simbolidnoudaraju6ii pedatna hrvatskeintelektualce, nj ihovo pamienje, razrni Sljanje i v iz ionarstvo.

Ivo Bogdan: politiiki ilanci Slidno ostalim napisimaje i "Odluka o zlodinu (...)" Ive Bogdana(oko 40 godina), iz Zagreba, "novinara, glavnog ravnatelja propagande, ustaskog povjerenika za cjelokupnu Stampu,saveznidaraslobodnih zvanja, ravnatelja i glavnog urednikaHrvatskognaroda od 20. travnja 1943.do 8. veljade 1944. i spremnostiod l. oZujka 1942.do 22. studenoga1942.",te zakljudenoda je ion 137

"svjesno i zlonamjernopomagao okupatorau ostvarenju njegovog plana za uni5tavanje narodaJugoslavije,te potstrekavaoi nagovarao na izvr5enjemasovnogklanja,pljadkei drugih zlodinaprotiv na5ihnaroda(dl. 13. Uredbeo vojnim sudovimaod 5. maja 1944.). Ova Kornisijastogautvrdujedaje Bogdan Ivo odgovoran za goreiznesena kriv i dnadjela". U "kratkom opisu i kvalifikaciji zlo(ina", navedenog u spomenutoj odluci, kai.e se: "Bogdan Ivo bio -ie jedan od stubova usta5ko-nacistidkepropagande kroz cijelo vrijerne okupacije. Svakodnevno .je pisao politidke dlanke,drZaogovore i predavanjana radiju,gdjeje uvijek besavjesno i zlonamjerno je nacionalnumrZnjuizmeduSrba harangiraoprotivNOP i saveznika. Raspaljivao i Hrvata,pozivaona borbudo istrage,i to na straniNjernadke,s kojom Hrvatskada stoji i pada.Tirneje svjesnoizlonamjernopomagaoneprijeteljuu njegovornplanu da uni5tinarodJugostavijei potstrekavao na izvrSenjemasovnihzlodina(...)". Buduci da se sastavljadu te optuZnicevaljdaudiniloto preblagirn,ponovioje: "Svi Bogdanovidlanciodi5ustrahovitom rnrZnjorrnaNOP ibratski srpskinarod (. .) On teLidasestvoriStove6ijaz izmedubratskognaroda(...)NOP identificirasa velikosrpstvom(...) LnputiraNOP-u, Srbima i Rusima- istrebljenjeHrvata (...) Fluika na medusobnuborbu do istrage(...) Tirneje dao nesumnjivdoprinosu izgradnjionogafatalnogustaikogmentalitetaprernakojem nije bio grijeh zaklati Partizanaili Srbina,paliti sela,pljadkati imovinu itd. On je direktni krivac za po.iavutolikog broja koljada (...) NOP mu je komunistidki i protunarodni,a istodobno i Sovinistidkivelikosrpski pokret (...) Kleveie Sovjetsku Uniju, Saveznikei druge (...) Glorificira Njernadku,nacionalsocijalizarn s kcjim da je Hrvatskasudbinskipovezan1dirneje sfvaraogermanofilskiduh (...) Potkrajrata (propagandorn) (...)Tvrdi da ne postoji smrt i stradanja deraoje narodu besrnislenu slavenskarasa,da Hrvati iBugari nisu Slaveni,dirneje nastojaoda HrvateStovi5e otrgne od ruske i slavenskebraie, te da dade etidku i historijsku podlogu germanofilskojorijentaciji hrvtaskih zavedenihmasa (...) Tirne je svjesno i zlonamjernopomagaookupatorai ostvarenjunjegovaplanazauniStavanje naroda Jugoslavije,te potstrekavaoi nagovaraona izvrSenjumasovnogklanja,pljadkei drugihzlodinaprotiv naiih naroda(dl. 13.Uredbeo vojnirn sudovimaod 5. V. 1e44.) Ova Komisija stogautvrduje,da je BogdanIvo odgovoranza gore iznesena krividnadjela(...)U Zagrebu,29.lipnja 1945;'. Tako te5kih optuZbanije se dulo ni na Ntirnberikom procesuod 20. rujna 1945.do I . Iistopada 1946.protivprvakaHitlerovaTre6egReicha,optuZenih zbog ratnihzlodinapredMedunarodniur vojnim sudomu Niirnbergu(Bavarska),gdje su proglabenikrivirna i osudenina slurt v-ie5anjem Goring(otrovaose prije izvr5enja

r38

kaz Sa kaz nji inc htj

gol

An

D

t7

d tl S n b

l-l

o l.

L I I

) okupatorau uniStavanje o i nagovarao adkei drugih 13.Uredbeo .). daje Bogdan ividnadjela". rciji zlolina", :i, kaLe se: od stubova kroz cijelo Lo je pisao redavanjana zlonamjerno izmeduSrba rHrvatskada govomplanu ina(...)". , ponovioje: srpskinarod lentificirasa r Hrvata(...) ' doprinosu ;rijehzaklati ni krivac za :unarodni,a tsku Uniju, kojim da je Potkrajrata la nepostoji vateStovi5e ku podlogu e svjesno i 'anjenaroda ja, pljadkei na od 5. V. rreiznesena d 20. rujna rZenihzbog ka),gdjesu je izvr5enja

kazne), Ribbentrop, Keitel, Kaltenbrunner,Rosenberg,Frack, Frick, Streicher, Sauckeli Bormann; na doZivotni zavor Hess,Funk i Raeder;ostali na vremenske kazne, a trojica su bila oslobodena.Ivo Bogdan, koji ni u demu nije usporediv s njima, jer im nije bio ni do koljena, pobjegaoje pred stra5nomosudom u inozemstvo,odakle ga Saveznici,valjda ga ne smatrajuii tolikim zlodincem,nisu htjeli dak ni izruditi jugoslavenskim vlastima. KaLu da se udba sedamdesetih godina pobrinula za njegovo smaknu6eu vlastitom Bogdanovu stanu u JuZnoj Americi, u kojem je nadenzadavljenZicom.

Danijel Crljen: ilanci i lcnjige Jednakokao i svima napisanaje 2. srpnja 1945."Odluka o zlodinu(...)" DanijelaCrljena (oko 40 godina), profesora iz Sibenika, "novinara, Sefapropagande,glavnog urednika Hrvatskog godiinjaka 1945., urednika Hrvatskog radnika 1945. i suradnika Ustaikog godiinjaka 1945.,te usta5kogpukovnika". O njemu ie, nakon "Kratkog opisa kvalifikacije zlodina", u "Pojedinostima o zlodinu"doslovnonavedeno: " l . Okrivljeni u svojoj knjizi Naiela hrvatskog ustaikog pokreta, Stampanoj 1942., Danijel Crljen glorifikuje Paveli6a, nazivajudi ga genijem hrvatskog naroda, onoga koji je u emigraciji izradioustaikanadelau koj ima da senalazidusaPoglavnikova,akroz njegavjedna du5ahrvatskognaroda.Stidljivo tvrdi da su Hrvati iranskogporijekla, potvrcluju6i time teoriju Segvi6evuda Hrvati nisu Slaveni,buduii da se metlu Slaveneubrajaju Srbi i Rusi, koji su pravoslavnevjere,jer da Hrvati, dolaze(,iu danaSnjudomovinu, nisu imali nikakve veze sa seobom ostalih slavenskihnaroda. Srbe naziva balkanskomruljom, koja daje l 918. opijenaslavomtudepobjede zarobllahrvatski narod i stavila ga u okove. On u cijelosti opravdava nasilja, masovna klanja, deportacijui pljadku Srbau smisluusta5kihnadela,te iznalada samoHrvat moZeu NDH biti gospodar,kojernuje prva i sveta duZnostda odisti svoje podrudje od nehrvatskihelernenata,tj. od Srba.Tvrdi da je NDH putem usta5tvajedina kadra uhvatitiseuko5tacsakapitalizmom,dok su komunisti- zlodinadkifantastiu teoriji i fantastidki zlodinci u praksi. Komunisti da su svakom svojom ludadkom revolucijomsvimavi5eSkodilinegosamomkapitalizmu. 2. U svojoj knjizi Nai Poglavnik uzdiLe pojam Poglavnika, do boZanstva,i trudi se da historijskim putem dokaZe kako Hrvati nisu slavenskogporijekla. Njemu je izdajnik Pavelid idol, ideolog usta5kih nadela,voljom naroda izabrani voda i genij poslanod samogBoga.Paveli6evul2-godi5njuemigracijui prodaju

139

DalmacijeItaliji naziva mudrim drZavnidkimdjelom. Besrarnnoubjeclujeditavi hrvatskinaroddaje stajaou ustaSkojborbi protiv Srba.Po njemu,Srbijapripada zaostalomsvijetu,koji smije tek poboZnoproviriti krozvratazapadneEurope,ne bi li ne5tonaudioitako se pribliZiokulturi icivilizaciji. Za JugoslavijukaZeda je trojanski konj, kojeg je velikosrpstvo uvuklo u Hrvatsku sa ciljem razorenja hrvatskedrLavnesvijesti,a Poglavnikje onaj koji je to sve providio i proglasio glavnim neprijateljirnaHrvatske:velikosrpstvo,Zidovstvoi komunizam,protiv kojih je poveonesrniljenuborbudo istrage. Poglavnik,Hitler, SpanjolskiFranco,slovadkiJ. Tiso, portugalskiSalazar, francuski Petain,rurnunjski Antonescuvai.e za okrivljenika kao prvoborci za borce naziva pla6enim nacistidkinovi poredaku Evropi. Narodnooslobodiladke protiv Hrvatske dobili odobrenjei slugamacrvene Moskve, koji su za borbu blagoslov od najve6egtladitelja u povijesti dovjedanstva,crvenog diktatora Staljina,koji u sebi udruZujekrvolodtvoNerona,sadizamod Sade,razbojnidku okrutnostiaruge i uZitak u masovnim pokoljimajednog pravog bolj5evikas perverznimzlodinadkimnagonimapokvarenogZidova. politidkorn pregledu, 3. U nlLe navedenimdlancima,radio-predavanjirna, jedinstvenosti je raspirivanjerasnei vjerskenetrpeljivosti,terazbljanje propagirao na5ihnaroda,koji su bili sprernniokupatorupruZiti otpor.Zagovaraoje teoriju KerubinaSegvi6ao rasalxai prikazivaoHrvateGotima,a ne Slavenima,kako bi na taj nadin StoZe56eraspirivaonacionalnurnrZnjunarodaJugoslavijei tirne slabio njen otpor pred agresijomfa5izmai pripremaoga na brutalnirat. Ovakvim svojim radom doprinio je osnovnom zadatku na5eg neprijateljada terorom i svim raspoloZivimsredstvimaradi na razbijanjujedinstvenogotporanaroda. Upravo sadistidkije uZivaou progonimabra6eSrba,vredaju6isve Stoje frontu nazivao srpsko,a radi postizavanjaStoboljeg efekta,Narodnooslobodiladku ponovnog Hrvata. zarobljavanja to sve u cilju -ievelikosrpskimkomunizmom,a je govore kako slijedi Napisao sljedeiedlanke,odrZaopredavanjai politidke (togau dosjeunema n.o.). Saudesnici:Ante OrSani6,odgovorni urednik Nove Hrvatske , Zagreb, Marovska 28A; Tijas Mortigjija, Zagreb,Jeladidevtrg 8/ll, odgovorni urednik Spremnosti;Vilirn Pero5,odgovorniurednikNove Hrvatske(...) U Zagrebu,2. srpnja1945;'. Oni koji su to potpisali (neditko!) ne samo da su pokazali ideologijsku opijenost,iznenadujudernrziteljstvona sve Stoje hrvatsko,opijenostsrpskirni kakva svijet ne poznaje,nego i zadivljujuii ruskim bratstvom,zanesenjaStvo trik bio bridak poput srnisaoizmiSljanjai uvelidavanjakako bi propagandistidki rnadau rukama glavosjeda,koji bi i najrnirnijegradanelxogao potrestido potrebe da postanuosvetniciili ubojice,da krenu ulov za tako opisanimpojedincima.Bio -ieto lov na Hrvateo kojem svijetnikadnije doznao,o kojemjoS ne znani stotinku lstrne.

140

Dr

Med rspu

NAV€

Med DrLa umir talijz

redo usta Sto j

PotP

otok vrue Izabt pnoF polit zaslu odlid podv

polit svak godir germ lnatet

intele svibn

redov t945 rekto javni Visol Skole dinov za NI

ubjedujeditavi Srbijapripada e Europe, ne bi riju kaZeda je lem razorenja lio i proglasio tnrzam)protiv alski Salazar, prvoborci za rivaplaienim i odobrenjei rog diktatora , razbojnidku bolj5evikas rm pregledu, :dinstvenosti ao 1e teoriju a,kakobi na i timeslabio kvimsvojim rom i svim a.

;r sveStoje rntunazivao ja Hrvata. kakoslijedi , Zagreb, rni urednik lagrebu,2. leologijsku : srpskimi adivljujuii idakpoput dopotrebe rcima.Bio ri stotinku

Dr. Blai Jurisit: stari pravqi Dr. Danilo Medakovid, rektor Visoke pedago5ke ikole u Zagrebt, Medulidevaul. 33, dostavioje 26.lipnja 1945.Anketnojkomisiji Hrvatske2l ispunjeni upitni arak (spis AK 94145.),s napomenom:"Ono Sto je u njima navedeno,pouzdanoje". Prvi ispunjeniupitni arakje njegov,i iznjega se doznajeda je dr. Danilo Medakovi6 roden 1890. u Gradacu,Srbin, do 10. travnja 1941. bio direktor DrZavneIV. rnuskerealnegimnazijeu zagrebu,a ve6 15. svibnja 1941.da je umirovljen,da je u podetkulipnja pobjegaoizzagreba,ali ipak dospiou zatvor i talijanskilogor,te u lipnju 1944.pristupioNOP-u,a nakonratapostao- rektorom. Drugi upitni arakispunioje prof.dr. DragutinStrohal,roden1884.u zagrebu, redovni profesorvisoke pedagoske5kole,o kojernje rektor dr. Medakovi6,u ime ustanove,napisao:"Uvijek je stajaona pravojslavenskojliniji i bio protivniksvega Sto je narodu od njegovih neprijatelja sugerirano.Izgraden i dvrst karakter i potpunosiguranza politiku NOP-a". U takvu kontekstuzanimljivje upitni arak dr.BlaLaJuri5i6a, rodena1891.na otoku Vrgadi, opiina Biograd na lnoru, redovnog profesora VPS-a, a kratko vrijetne i redovnogasveudiliSnogprofesora.on je u ratu 1941.-1945.uredio Izabrana djela Ante Stardevi6a,izdao Nacrt hrvatske slovnice za svoje slu5atelje, priopiio u uskrsnjim i boZiinim novinamapokoji dlanak iz povijestijezika i politidkepovijestihrvatske, paje bio iodlikovan redomI. stupnjasazvijezdom(za zasfugena podrudjujezika iknjizevnog stvaranja),ali je u upitnomearku naveoda odlidje nije primio - sluZbeno,ve6 rnu ga je "u zadnji das predao Skolski podvornik". Rektordr. Medakovi6je o dr. B. Juri5i6unaveo:"Kao stariprista5apravaike politike, dini se da je bio bliz hrvatskoj drZavnoj ideji za vrijeme NDH, ali je svakakobio protivnikonih krvavihmetoda.Ono Stoje pisaozavrijemeproSledetiri godine ukazuje na njegov stardeviianski mentalitet, no bio je protivnik germanofilskognaziranja.odbio je ponudenukatedru na Sveudili5tu.Nema rnaterijalada ga se okrivi kao fa5istidkogpomagada". Nekoliko dosjeaiz te visoko5kolske ustanovedodaratie ne samodime su se intelektualcibavili u ratu l94L-1945. nego iSto im se dogodilou pora6u(nakon svibnja 1945.). Dr. Juraj Justinijanovii,roden 1895. u Starigradu,do 10. travnja 1941. redovniprofesorPornorskevojne akademijeu Dubrovniku,a otadado 9. svibnja 1945. redovni profesorVisoke pedagoikeSkoleu Zagrebu(od lipnja 1944. i rektor),napisaoje u upitnomarku da 1941.-1945. nije publiciraonijedanredakili javni rad, a zatimje, na pitanje o suradnjis NOP-om, odgovorio:"Kao rektor Visoke pedago5keSkole,za5tiiivao sam porodiceonih slu5adai dinovnikaove Skolekoji su odlazili u partizane".Rektor dr. Medakovi6na to je dodao:"Kao dinovnik,prof. dr. Justinijanovi6 bio je uvijek korektan,a nije ni za Jugoslavijeni za NDH pokazivaoarnbicijeda se razliditim reZimimapribliZi. Kao ispravani

l4l

postendovjek, nalazioje, iako u manjoj mjeri, razumijevanjaza one koji su bili progonjenii odlaziliu NOB". Dr. Lovre Katii, roden 1887.u Solinu,do podetkatravnja 1941.upravitelj Privatnebiskupskegimnazije s pravom javnosti u Splitu, a otada do podetka svibnja 1945.ravnateljDrZavneII. realnegimnazijeuZagrebui redovniprofesor visoke pedagoskeSkoleu zagrebu,o svomeje publicistidkomradu 1941.-1945. naveo: "Napisao sam nekoliko raspravao hrvatstvu Dalmacije protiv Talijana i njihove teze,jednu zbirku novela(kojuje objavilo Drustvo sv. Jeronima),Hrvatsku povijest u zajednici s Baradom i Sidakom,Tri najveta hrvatskakralja (u Dru5tvu sv. Jeronima)". Dalje je naveodaje u PudkomsveudiliStuuzagrebu odrLaodva predavanjao hrvatstvuDalmacije i njenoj vaZnosti(takoderprotiv talijanske teze),te na radiju nekolikopredavanjao dalmatinskimgradovima. Na upit o suradnji i pomaganjuNOP-a, dr. Kati6 je naveo: "lzravno nisam suradivao,neizravnopomagaopojedince(npr. novdano- Bulj u bolnici Sv. Duha), zaklonio nekoga Kastelanina,Vicka Perusinu,u Stenjevadkubolnicu, prof. Pavletiia,uapien,i pojedinedake". U primjedbamaje naveo: "Bio sam pozivan na njemadke priredbe i predavanja,ali se nigda nisam odazvao.Odbio sam i poziv da predajemna talij anskoj gimnaziji". Rektor dr. Medakovii je o dr. Lovri Kati6u napisaoda je bio "na hrvatskoj distojstraniprotiv talijanskogposizanjana naSuobalu.Kao sve6enikje po svojoj prilici posjedovaoizvjesnudozu reakcionarnosti, ali nije poznatoda je makar i indirektnosudjelovaoili pornagaonasiljareLinaza NDH. lzgledadanema razloga da bi ga se ubrojilo u red onih koji su sa okupatoromdirektnosuradivali". Ing. FraneCota, akademskikipar, roden 1898.u Kninu, u ratu 1941.-1945. izvanredniprofesor Visoke pedagoikeSkole i honorarninastavnikTehnidkog fakultetauzagrebu, naveoje u upitnomarku da je od 1941.do 1945.u dasopisu Alma mater Croatica napisao strudnu raspravu "Don Buli6 i fra Marun" (arheolozi),te sudjelovaou kiparskom natjedaju 1941.za spomenik Stardevidu, zatim da je u Pudkom sveudili5tuu zagrebu odrZao predavanjapod naslovom "Starohrvatski spomenici u Dalmaciji", "Rodin" i "Michelangelo", da je sudjelovaona izloZbamahrvatskih umjetnika u Zagrebu 1941.-1944.,te na izloLbana istih umjetnika u Bedu i Berlinu (s dva kiparskarada). O suradnjii pomaganjuNOP-a naveoje: "Kupovao sam bon zaratni zajamod tada5njegtajnika VPS-a Filipa Ravliia. Prekokipara Augustindiiaprenio ne5to novcaza sestrupjesnikaVladimiraNazora". Rektordr. Medakovi6je o ing. F. coti napisao:"Iz kukavidlukasudjelovaosa svojim radovima na izloLbamaza vrijeme NDH. Navodi za indirektnu vezu s NOP-om su istiniti.Nema uvjetada budepredvedenpredanketnukomisiju". U slidnomstilu o sebisu pisaliprofesorJosipDemarin,dr. Marijan petras,dr. Mate Mudrovdi6, prof. Josip Gattin, nastavnikvjeZbaoniceVPS-a Ivan Rukavina (o njemu je ustanovanapisala:"Bio je fa5istidkinastrojen"),vladimir Tomasid (ustanova:"politidki nezainteresiran"), nastavniku vjeZbaoniciFranjo Filipovi6

t42

(ust ogri neza NOI

prog tezu

proti zast (iran mod mr2t prav

Dr

intel pisa usta

viso (dos

Nikc Ekor 2. st

Filip obja

UE

najp sred nave nast tvore

kom pa je

koji su bili . upravitelj 1o podetka ni profesor 941.-1945. Talijanai l, Hrvatsku (u Dru5tvu edavanja o e na radiju vnonlsam Sv.Duha), ,icu, prof. lriredbe i rdajemna hrvatskoj po svojoj e makari nrazloga 4t.-1945. 'ehnidkog dasopisu Marun" .ardevi6u, raslovom '', da je 1., te na zajamod rio nesto :lovaosa U VEZU S

iiu". etras,dr. i.ukavina TomaSii rilipovii

(ustanova:"sklon politici NOP-a"), nastavnikJosip BlaZina(ustanova:"nije se ogrijeSio o politiku NOP-a"), lvan Toplidanin (ustanova: "politidki nezainteresiran")i dr. Josip Roglii (ustanova:"potpuno siguran za politiku NOP-a"). Ako se to zna, i "istinito je", te ako se pribroje ve6 spominjanetisuie progonjenihintelektualaca,pitanjeje'. zarje teSkopogoditi tko je u poradulansirao tezu o ustaSoidnostiili genociduHrvata?Gdje je taj na5aotakve Hrvate? Mnogi od te5kooptuZenihnovinarai publicistanikad sejavno nisu izjasnili protiv Rusaili Srba,dakni protiv bratstva(edinstva), ali su samimtim Stosujavno zastupali hrvatstvo i Hrvate, odnosno razvijali neke teorije o podrijetlu Hrvata (iransku,gotsku,nordijsku...), a drugeodbacivali(slavensku), te StosuteZilinovoj, modernojEuropi,a ne ostajanjuna Balkanu,bili ne samooptuZeniza vjersku i rasnu mrZnju ili za potpirivanjegenocidnostinego i obespravljeni(ostalibez posla,bez pravana profesiju),proganjani(prisiljavanida radeza Udbu) ili strijeljani(njih 37).

Dr. I{ikola PerYit: ZemljopisA|DH Anketna komisija ZKRZ-a pozabavila se nakon svibnja 1945. tisu6ama intelektualacau Hrvatskoj koji su u vrijeme NDH morali raditi i Zivjeti (predavati, pisati,govoriti,crtati,svirati,podudavatii slidno),tretirajudiih kao da su svi bili ustaSe. Medu njima na5aose i dr. Nikola Per5i6,profesorEkonomsko-komercijalne visoke Skoleiz Zagreba,kojije bio optuZenzbog dlanakai knjige ZemljopisNDH (dosjeAK 100/45.). Prvoje javnituZilaczagradZagreb dr. 3. srpnja1945.dobio"Predmet:Per5i6 je Nikola", u kojem pisalo:"Podnosise prijavaprotiv Per5i6dr. Nikole, profesora Ekonomsko-komercijalne visokelkole izZagreba,na postupakradi delikta izdlana 2. stav 1.,2.. 6. i 9. Odlukeo za5titinacionalnedastiHrvatai Srba". U toj je prijavi navedeno:"Dr. Nikola PerSi6izdaoje u suradnji saprofesorom Filipom LukasomZemljopisNDH.U Spremnoiliod 10.travnja1942.,br.7,str.9., objavioje dlanak"Idealno sredi5teHrvatske,Banja Luka u pro5lostii sada5njosti". U Spremnosliod 4. listopada 1942.,br. 32. str. 3., objavio je dlanak "Drina najprirodnija granica. Pogranidnarijeka dviju geopolitidkih cjelina, kulturnih sredinai narodnihpodrudja".IzdavanjemZemljopisaNDH i objavljivanjem gore navedenih dlanaka prijavljeni je najbolje posluZio okupatorima u njihovom nastojanju da razdijele Hrvate od Srba i da osnutak NDH prikaLe kao neku tvorevinu za hrvatski narod". Javni tuZilacje 10. kolovoza 1945. (broj KG 734145.)zamolio Anketnu komisiju da mu po5aljupopissvegaStoje dr. N. Perii6objaviou ratu 1941.-1945., pa je ta komisija,odgovarajudi17.kolovoza1945.na tu zamolnicu,navela: "1. ZemljopisHrvatskeII. dio 2. Naia domovina.svezakI.

143

3 . Hrvatskikrugovalod 28. VIII. do t0. tX. 1944. 4. Spremnostza godint 1942. 5. Podnesak dr. Per5iia Umoljavase naslovda ovoj kornisijiprimjerkeod I do 4 sto prije povrati,jer ih komisijadnevnorabi.Drugogadokaznogmaterijalaova komisijanema". Kad je pro5lojos nekolikodana,Anketnakomisijaje sluZbenimpismomod 31. kolovoza1945.podsjetila javnogtuZiocana "predmet"o dr. Nikoli persi6u, te istakla:"l-l gore navedenompredmetu,a na zamolnicuod 10.kolovoza 1945.broj KG 734145.dostavilismovaln, meduinim prilozima,sprentnostza 1942.godinui Ht"vatskikrugovalod 28. vlll. do 10.IX. 1944.s molbomda nam seovi priloziSto prije vrate,jer ih ova komisijadnevnorabi (...)" Dodali su da su i telefonskimputemurgiralida im sevrateti prtlozi,alitome nile udovoljeno,te ponovourgirajupovratak"po donosiocu"pisma. U to vrijeme pred Anketnom kornisijom naili su se i svi zaposleniu Hrvatskomekatolidkon.r kasinuuzagrebu(AK l02l4s.):dr. Kamilo Dodkal,kojije 1941.-1945. objavio i drugi svezak knjige Diecezanski muzej Nadbiskupije zagrebaike, otisak strudneradnjeo stvaranjuDiecezanskogmuzeja iz Katoliikog lista(priloLioje obasveska);dr. FranjoGrundler,koji se"nije baviopolitikom";dr. MatijaMarkov,kojije prije 1941.iu ratu 1941.-1945. uredivaoKritanskuikotui predavaoo blaZenomNikoli raveli6u; vjekoslav Sa6er,koji nije niita objavio,a pomagaoje djecu koja su bila u NoP-u (sin Mirko, k6erkaMarija Gospodneti6, snahaZorai unukaDamira).PredKomisiiom su se na5lii drusi iz te ustanove.

Dr. Mirko Koiutic: pravo na driavu U dosjeuAK 105/45.obradenje sludajdr. Mirka Ko5uti6azbog viSedlanaka objavfjenihl94l.-1945. u spremnosti,koji su nakonsvibnja 1945.ocijenjenikao "ozbiljno zlonarnjernodjelo iz dl. 13. i 14. Uredbeo vojnim sudovima".Evo tih dlanakai navodakoji su inkrirninirani: l.Dr. Mirko Kosuti6je u spretnnostiod 15.ozujka 1942.(broj 3, stranicar.) objaviodlanakpod naslovom"Ni5tetnostdrZavnihdina od 1918.idalje do 10. travnjal94l . za Hrvatskui hrvatskinarod",u kojemje iznio daje vet,2g.listopada 1918.uskrslaiobnovljenaNDH(na osnovizakljudaka hrvatskogSaboraod toga dana)i daje ta drLava,na tetnelju laZnepretpotavkenarodnogjedinstva hrvatskog, slovenskogi srpskognarodauklopljenau biviu Jugoslaviju;da Hrvati imaju pravo na svoju drLavu,zasebnood Srbai odijeljenood Srba;da Hrvati pripadajuzapadnoj europskojkulturi, a Srbi bizantinskojkulturi (to su dva kulturna svijeta,dva pogleda na Livot i 6udorede);da su Hrvati pod utjecajem najviieg morala rirnokatolidke vjere razvilisvojeposebnemoralnei duhovnevrijednosti;da su Srbi proLeti materijalistidkimpogledom na svijet, a Hrvati idealisti; da su Srbi zavojevadikoji imaju znadenjenomadskihplernena,a Hrvati braniteljipravdei istine,te da nikad nisu posizaliza tudim; da su Hrvati u svoju krv primili jake

t44

prllnJeS

sernits povjerlj Cl tom dla hrvatsk naroda Nezavis nasrtaju dok nru obnovio Tir europsk 2.1 Sprenm vezan z zajedni 3.1 dlanak 75-god kolovoz utomc nosioci idealizr sarlood slobodn 4.1 Koiutii su pose osvojio, prirodna Na su prido hrvatsko politidk svjetsko je "zagn Hrvatirn imaju "p predalar

ije povrati,jer I nema". m pismomod :oliPerii6u, te .tza 1945.broj t942.godinui ovipriloziSto ilozi,ali tome zaposleniu )odkal, koji je tVadbiskupije z Katoliikog rlitikom";dr. znskuikolu i ta objavio,a iospodnetii, ustanove.

zi5edlanaka ljenjenikao ra".Evo tih stranica1.) aljedo 10. ).Iistopada rra od toga hrvatskog, najupravo u zapadnoj rijeta, dva :g morala dasuSrbi a su Srbi i pravdei 'imilijake

prim.ieseetidke nordijskerase,a srbi primjesak ciganskenomadskei plemena semitskekrvi, pa su zato rukavi, prevejani,trimueni i sebidni,dok su Hrvati povjerljivi,pouzdanii prije sveganosiocistaroga hrvatskogposten;a. clanovi Anketnekomisije,osirnspomenutoga, nasrisu da dr. M. Kosutii u tom dlanku istide: "ustaiki pokret, koji je duh-ovna revolucija, nikra iz duse hrvatskognaroda i vjedne njegove telnje i borbe za pravdu i siobodu hrvatskog naroda,za puno i neokrnjenoostvarenjehrvatskoga dizavnog prava i obnovljene NezavisneDrLave Hrvatske(...), davaoje ustrojnodjeloworn] i krvavi otpor proti nasrtajui nasilju beogradskihvlastodrZacana Zivot hrvatskoga narodasve do dasa dok rnunije uspjelo,teje uz izdainupomo6svojihsaveznika,"po nasempoglavniku obnovioNezavisnuDrLavuHrvatsku,'. Time je, kaZese,dr. Kosutidistakaodaje Hrvatska,.novi dimbenikpotrebar-r europskorne novoln poretku,a Jugoslavija-iezanj izgubljena,,. 2. U dlanku "sudadkanezavisnotu autoritatitvnil dizuui,', koji je objavljen u spremnostiod I l. kavnja r 943.(broj 59), dr. M. Kosutii j e iznioaale suoac;eaino vezan za vodu, koji je obrikovan u zakonu, a zakoi je izraz u vodi Livu& zajednidkevolje narodnezajednice. 3.u spremnosti.o.d r9. rujna r943.(broj g2, stranica2.)dr. Kosuti6je objavio dlanak "Hrvatska drZavnost za nagodbe, .po.uru,ru i danas,,, u povodu 75-godi5njiceHrvatsko-ugarskenugodb" i 4-godisnjice Sporazumaod 26. kolovoza1939..a AnketnakomisijaZkRZ-a jenukon,uibnlu td+s. oclenila da on u tom dlanku "svirn silama nastojiodvojiti Hrvate od Sr6a',,tvrdeii da su srbi nosioci kulture materijalizrnai hegernonije,',a Hrvati sljedbenici Zivotnog idealizrna",da je "Nezavisna DrLaia Hrvatska uskrsra,, i da ,.znadi potpuno samoodredenjehrvatskognaroda: suverenihrvatski drZavni narod i suverena slobodnahrvatska drLava',. 4. u sprentnosriiz r943. (broj 96 i 97, stranicar 0.-BoZi6ni dvobroi) dr. M. Kosuti6je objaviodlanak"Nas narodnoZivotniprostor,,, u kojernje istakao.,(...)da su posebnoBosna i Hercegovinai Srijem bili oduvijek hrvatske zemlje,koje je osvojio,nastanioikultivirao hrvatskinarod,',te da..Hrvatsku od Srbije dijeli prirodnagranica- Drina (...)', Na temeliutako izvadenihcitataiz Kosutiievepublicistidke djelatnosti,kojoj su pridodani neki biografskipodaci (da je za NDH bio drZavni vijeinik, dla' hrvatskogSabora,saveznidar za "Hrvatskiruu", ku6evrasnik a,,. poznarposvome iz veleizdajnidkogprocesaprije prvoga -aZnisudacprotiv 52 otpuienaSrbina,da

predalavojsci na daljnji postupak.

"#J;. ilH: ["-iH,'#:ffi',J ffi"I etna komisiia zKRZ-a optuZilaga je i

145

Ivo Balentovit; dopisnik iz Sofil" i Jedanod poznatijihnovinaraNDH, kojije kao dopisnikHrvatskognaroda narodu. Dojavnoguredaiz soirle pisaou Hrvatskojsmotri,spremnosti,Hrvatskom prvu Nivoj Hivatskoj i fJsti,i, a objavljivao,i u Krugovalu, te 1942.tiskao svoju 1945. Godine 1913.). (25. travnja Zupanji u roden knjigu,bio je lvo Balentovi6, a evo u.utio se iz Bugarskei odmahje bio zatvoreni osudenna pet godina zatvora' zaSto. od 4. srpnja1945.,optuZilaga AnketnakomisijaZKRZ-a, pod brojem 106145. jo5 od prije rataorganizirani je daje kao "ustaski;ovinar", dopisnikNDH iz Sof,rje, Srbai odludnose protivio bra6e protiv ustasa,daje u svojim napisima'harangirao i cincarima",da.ie ciganima svakoj zajednicis njirna, nazivaju6iih balkanskim pisao uvijek "s tendencijo- ,.urpi.iuanjamrZnjerneduna3im narodima,dime.ie iz podinioziodiniztl.13.Uredbeovojnirnsudovimaod5. svibnja1944.,odnosno travnja dl. L i2. Odlukeo zastitinacionalnidastiHrvatai Srbau Hrvatskojod24. je lg45.", navode6ida u bijeguu Sof,rji. koje U "Pojedinostimao ziodinu",u sedamtodaka,navedenesu inkriminacije su teretile Balentovi6a. u l.IJ Hrvatskj smotri broj 7 iz 1941.,u tekstu pod naslovofir"lz ropstva juna5tvo i politidku nezavisnui sloboinu Hrvatsku", navodno "ironizira srpsko svetosavske nekakve temelju na je forsirano i Srba,koje da izmisljeno sposobnost pokretdaje ustaski sarno i visini: na ideologije.Taj kult it' i" t1.unioi diZaosvijest a u.iedno i velidini, juna5tvu, snazi bio poZvandirazbiieiu izmi5ljotinuo srpskom u svoje Hrvatske da kao iskljudivazdruuu,nuguhrvatskognarodapreuzlnesudbinu ruke". 2.UsvojojbroluriGeneraljenestaoprvi(izdanieDIPU'1942')'pi5u6io navodnoje "korteSki,i,da neposrednimurro"i-u njemadko-jugoslavenskograta, bacaoblato na sveono 5toje srpsko, gospoJarima", se dodvori svojim fa5istiSkirn izmiiljaju6i najpodlije laLi, i s druge straneslave6iNijernce i nepobjedivost DrZavu n;"*alie vojske, t
t46

5 "Nepn Anket provac 6 "Dvad partva ,7

dlanci najve6 svako hegem osovln novr p( 4)

stranic b) )36, st c) stran ici d) stranic e) J90, str

0

1943.,I g) 1942.,I h) 28. oL, i) travnja

i)'

broj 20, k) kolovoz l)' od 20. r ( Balento kraju Zr pisao "t Srba i I propag

skognaroda i (skomnarodu, ao svoJuprvu Godine1945. zatvora,a evo 5.,optuZilaga .aorganizirani :noseprotivio :arima",da je dima,dimeje 4.,odnosnoiz od 24.travnja iminacijekoje "lz ropstvau vo i politidku 'e svetosavske ki pokretdaje idini,a ujedno vatskeu svoje )42.),pi5u6io ''korteiki,i da r Stoje srpsko, nepobjedivost visnu DrZavu Lnica3.), pod kovareZimau na i njegovih i daje taj isti kako na Stetu nica3.), pod goslavijuu rat ernopodvalila r, pu5tajudi da

5.lJ Novoj Hrvatskoj od 6. lipnja 1942.(broj 130,stranica pod naslovom "Neprijatelji drZave su boljSevidkiodrnetnici",Balentovi6je, prema tvrdnji Anketne komisije, nazvaoNOPi borcekukavidkinrbanditirna,koji da u Hrvatskoj provadajumasovnipokolj Hrvata, itd.". 6.IJ Spremnostiod 21. lipnja 1942.(broj 17, stranica3.), pod naslovom "Dvadeset dana s partizanima", Balentovit "izopadeno prikazuje Zivot kod partizana,koji su neljudi, Zivotinje i sve ono Stone spadau ljudsko drustvo". 7. Anketna kornisijazKRZ-aje o Balentovi6unavela:"u niL.enavedenim dlancirnanastavlja svoju petokolona5kurabotu, te kao usta5ki dopisnik u Sofrji najvedimdijelom obradujeodnoseizmeduBugarai Hrvata i, dabome,gotovo u svakom dlanku ode5avase o naiu bra6u Srbe, prikazujuii ih kao nekulturne, hegemoniste,koji ho6e da preuzmu dominantanpoloZaj na Balkanu, hvali rjalizam,koj ije jedini kadarda uvede osovinskesile,a osobitoHitlerovnacionalsoc novi poredaku Europi,pa i na Balkanu".Ti dlancisu: a) "Nji5e se p5enidnoklasje",Hrvatski narod od26' srpnja 1942.,broj 162, stranica9.; b) "VaZnostkrugovalnepromidbe",Hrvatskinarodod 8' listopada1942',broi 236.stranica10.: c) "Hrvatski pisci i knjige", Hrvatski narod od 20' sijednja1942-,broj230, stranica7.; d) novela "Nebo gori", Hrvatski narod od24. sijednja 1942.,broj 334, stranica6., e) novela"smanjivanjeu svijesti",Hrvatskinarod od 3. sijednja1942.,broj 790. stranica7.: f) "Prvi bugarski novinar - Daniel Krapdev", Hrvatski narod od 2' srpnja 1943.,broj 770, stranica3.; g) "Tajanstvena zgradaduhova", Radio-Zagreb,Spremnost,od 22. oLujka 1942.,broj 4, stranica8.; h) "S borcimana snjeZnimplaninamaod Romanijedo Ozrena",Spremnostod 28. oZujka 1942.,broj 5, stranica3.; i) "Na krhotinarnapropalevelidine (tri satau Beogradu)",Spremnostod29. travnja 1942.,broj 8, stranica5.; j) "Sokadijau svojoj pjesrni,igri i odjedi", Spremnostod 12.kolovoza1942., broj 20, stranica3.; k) "Partizanavise nema(ostalesu samopljadkaskehorde)",Spremnostod 16. kolovozal9+2.,broj 25,stranica3.; l) ,.Srbisu vei prije ratapripremaliguerilskui partizanskuborbu", spremnost od 20. rujna 1942.,broj 30, stranica3. (...) Anketna komisija ZKRZ-a navela je u "ObrazloLenju" da je Ivo kojije u rodnom Balentovi6jo5 prije rata bio organiziraniusta5ai petokolona5, kraju Zupanji pripremao teren za okupatora,te da je u svojim dlancima,koje je pisao "u raznitn usta5kimdnevnicima", iskazivao iskonsku mrZnju "proti brade Srba i bratskog ruskog naroda, raspirivao mrZnju izmedu naroda Jugoslavije, propagiraoza fa5istidki sistem Hitlerov i svojim harangiranjemznatno doprinio

147

progonuSrba",da u svim svojim publikacijama,.slabi otpor naseganarodaproti okupatorovanasilja nad nasim narodima,sirenjem nacionarne,vjerske i rasne nesnoSljivosti, odnosnoopravdavanjem okupacije,te osudivanjemoslobodiladke borbenaroda", daje kao dopisnikDojavnogureda iz Sofije zastupao..fasistidku t" razdvajanjetnslavenskihnaroda nu Burkunu pripremao i !z?y teren za novi Hitlerov poredak". zbog tako teike kvarifikacije, u kojoj sve vrvi od poruistina i nepotpunih nayo.da, Komisijaje Ivu Balentovi6aproglasiraratnirnzlo8incem (dl. r 3. uredbeo vojnimsudovimaod 5. svibnjarg44.idr.2. stav r.,2.,3.,6.,g. i9. odrukeo zastiti nacionalnedasti),ali je ipak.osuden"samo" na pet godina zatvora,iz kojegje izisao 1950.i otadastalnoZivio u L,upanji,rade6ikao nai.lestenik FD ,:Granidar,,,nakon Povremenoje pisaoza osjeEkiGtas Slavonijei zagrebadki :,:9Lj.:,?t: -""zaposlen. yJesntkI Jporlske novosti.

Tijas Mortigiija-' gtavni urednikspremnosfi6s Profesoru,novinaru, glavnom i odgovornom uredniku Hrvatskog narodq i Spremnosti (od 22. studenoga1942) Tijasu Mortigfiji, kad mu je bilo oko 35 godina, Anketnakomisija ZKRZ-a svalila ie na pleia doistateZakteret. Ve6 u "Kratkom opisu kvalifikacije zlo(,jna,' (spis AK 108/45.od 4. srpnja 1945.)navelaie daje on u svojimbrojnimpolirickim dlancimau Spremnostii Hrvatskom narodu, te obavljanjem svojih funkcija odgovornog urednika spomenutihlistova, pa i kao dlan izaslanstva hrvatskih novinara u Slovadkoj i na podrudju istodnog boji5ta, "raspaljivao nacionalnu mrZnjuizmeduSrbai Hrvata,stvarao i pro5irivaoj az izmedunj ih, stvaraoi dizao borbeni duh kod zavedenih

saveznika, a u koristokupatora, stvarao ffi:[i";:"rf*J,i#tffi"]

glorificirao nacizam,Njemadku i ustaiku NDH i njihov vjedni savezi sudbinsku t-dnija' li

glavniurednik spremnosrl. vid ovdjerekst,kaoi reksr"TiiasMortigilia:nacionatrzam nije

"flf::

r48

povezano ostvariva izvr5enje sudovima U"P ratne zlod 2397) nav 1 .d a (u srpnju predstavlj l94l ., bro 2. da a)"zz NOP daje b) "Tr da 10. tra

NEZAVISNOS c) "Ni

stranicaI.:

d)"u

broj 90, str Trumbiia k e) "Po 107,strani kako su par elementa,a

u,,ob

komisijaza Tijas Morti6 dakle vei u odluduju6i Spremnosti, uobidajeno "Inteli6 raspaljivaoj SluZiosepri i krivofvore protunarodn hrvatoZdere pretvoriti u s po usta5kimI tendencupro Jugoslavijed politidkufun

I narodaproti erskei rasne rslobodiladke Lo"fa5istidku erenza novi i nepotpunih 13.uredbeo ilukeo za5titi ojegjeiziSao tidar",nakon i zagrebadki

. .6\

tr-

r, glavnomi Hrvatskog (od 22. r Mortigjiji, 35 godina, -a svalilaje rt. )m oplsu (spis AK i.) navelaje t politidkim Hrvatskom )n svojih urednika i kao dlan rovinara u u istodnog nacionalnu ata,stvarao h, stvaraoi zavedenih enebraie i enje Srba, sudbinsku :ionaltzam nije

povezanost",dime da je "svjesno i zlonamjerno pomagao neprijatelju u ostvarivanju njegova plana za uniitavanje naroda Jugoslavije i nagovarao na izvrsenje masovnih zlodina protiv naseg naroda" (dl. 13. uredbe o vojnim sudovimaod 5. svibnja 1944.). U "Pojedinostimao zlodinu".o kojirnaje raspravljara i Hrvatskakomisijaza ratne zlodine (zH. br. 6157) i Zemaljska komisija za ratnezlodine (ZKRZ broj 2397) navedenoje, u Sesttodaka,sl.jedeie: 1. daje Tijas Mortigjija kao dlan"Hrvatskihnovinara"dulje od pola mjeseca (u srpnju 1941.)boravio u Slovadkoji u podrudjimaistodnogbojista,gdje je predstavljaoustaikuNDH i propagiraou koristNDH (Hrvatski narod od20. srpnja 1941.,broj 156,stranica3.); 2. daje napisaodlanke: a)"Zadnji poku5aji",Spremnostod 28. studenoga1943.,broj92,stranica 12.: NOP da je srpski pokret, koji ide za uni5tenjemHrvatske; b) "Temeljnizahtjev",spremnost od3l.listopada 1943.,broj gg, stranical.: da 10. travnja 1941. zna(,i postignuie hrvatske potitidke slobode i drZavne nezavisnosti, koji da se mora obranitisvirnmoguiim sredstvima; c) "Na5a 1918.idanainja", Spremnostod 7. studenoga1943., broj 89, stranical.: da su 1918.godineSrbiprevarilii zarobiliHrvate; d) "u hrvatskomPanteonuna Jadranu",spremnostod 14. studenoga1943., broj 90, stranical.: da MortigijavdiLe politidku ikulturnu vrijednostdr. Ante Trumbi6akao preteduAnte Paveliia; e) "Politidki savezkomunistai ustaia",spremnostod 12.oZujka1944.,broj 107,stranica3.: da se Mortigjija obarana srpskanediievskai ljoti6evskatvrtlenja kako su partizaniveiinom Hrvati i dokazujeda su partizaniregrutirani iz srpskog elementa,a NOP daje velikosrpskipokret(...). u "obrazloLenju" tih navodaAnketnakornisija(pa i hrvatskaijugoslavenska komisija zaratnezlodine),navelaje,Stoje vojni sudza gradzagrebusvojio,daje Tijas Mortigiija vec 19.travnja 1941.postaoodgovorniurednikHrvatskognaroda, dakle vei u samompodetkudekretiranogLivotaNDH, uZivaju6ipuno povjerenje odluduju6ihustaSa, da mu je 22. studenoga 1942.povjerenoi odgovornourednistvo spremnosti, koju funkciju je obavljao do svibnja 1945. zatim je u stilu tada uobidajenomza najteLeoptuZbenastavljeno: "Inteligentan,vjest na peru, besvjestan, moralnoneosjetljiv(kao i ustase), raspaljivaoje nacionalnumrZnju izmeduSrba i Hrvata,stvaraojaz medu njima. SluZiosepritom laZnimteorijama,izmisljenimtvrdnjama,izopadivanjem dinjenica i krivotvorenjemhistorijskihistina.Tu ne bira sredstvasamo da postignesvoju protunarodnu,izdajnidkusvrhu i dazasluLiJudinuplaiu. PrikazujeSrbekao neke hrvatoZdere,koji drukdiji ne rnogu biti. Time postiZeefekt da se i Hrvati trebaju pretvoriti u srboZdere,Stose izrazilo u poznatimmasovnimklanjima srpskogZivlja po usta5kimkoljadimai uni5tavanju selai imovine,logorima,odvadanjimaitd. Istu tendencuprovadanapadajimanaNoP, koji da je velikosrpskipokret, aizanove Jugoslavijeda se skrivavelika Srbija.Napadai slavenstvokao ideoloikuutopiju i politidkufunkciju i kamuflaZuza imperijalistidke ciljeveSovjetskeUnije. Jednako

t49

i Zidove, koje nazivlje prljavim degenericimai neprijateljimahrvatskeslobode. Time izazivljei progonei istrebljenj e Zidova. Zato drLi hvalospjeveNjernadkoj, Hitleru i nacizrnu i stalno ponavlja da je sudbina Hrvatske povezana sa Njemadkorn.Sto praktidki znadi da se Hrvatskavojnidki i politidki bezuslovno tnora podloZiti Njemadkoj i slijepo jo.j sluZiti, ne prezaju6ini pred najve6im Lrtvama.Hitler i Poglavniksu geniji, ljudi Providnosti,sre6aza dovjedansfvoi apsolutniautoriteti,kojirna se rnoraropski sluZiti.Ako se joS istakneda je ovaj izdajnidki zlodinadki rad Mortigjijin trajao neprestanokroz cijelo vrijeme okupacije,tada.jasno izlazidaje on Skolskiprirnjerratnogzlodinca,kojije svjesno pomagaookupatorau istrebljivanjuna3egnaroda,te podstrekavaona izvrSenje nrasovnihzlodina.Ova kornisijastogaga utvrdujeodgovornimza gorenavedena krividnadjela". Svakaod tih redenicamonstruozno.ie komponiranakako bi se dojmile Sto ju onogaStoMortigjija nije ni rekaoni napisao,a Stoje stravidnijirna u predstavljan narastalou fantazijskojglavi mrzitelja Hrvatskei hrvatstva,koji je, osirn toga, bio tek mali Hrvat referent,u odnosuna velike mrziteljeiz Bleiburgai kriZnihputova, koji su likvidiralitisu6eHrvatau vrijememira (1945.-1947.). Yet,je, uostalorn, navedeno Mortigjijino shvaianje nacionalizma,(kontra)revolucije,socijalnih pitanja, drZavne politike, usta5kog pokreta, o dinu 10. travnja 1941., usta5ama-povratnicima i o novinarstvuu". Sada,kako bi sedokazalatvrdnjao Sirirn tendencijarna takva izmi5ljanja,koji su pred svijetorntrebali Hrvate pokazatiu najruZnijemsvjetlu,objavljujuseMortigjijini zapisio novinalstvuuodi strijeljanja 1947., dok je jo5 vjerovaoda ne6ebiti pogubljen. 1. "Za rnoje opredjeljenje bio je odludan nacionalno-drZavni,a ne politidko-ideolo5kimoment.Slika prilika javljala mi se u torn svijetlu.Podetno djelovanjena mene,i to daje partizanskipokretzapodeos podrudjaSrbijei Siriose zapadno,kao i kratkotrajni tamo5njisporazumpartizanai Mihajlovica. Kasnije se pokazalodaje to bio taktidkipotezpri podetkui detnicisu krenulisvojim putem,ali politidki odjek ostavljatraga,partizanskiodrediiNarodnooslobodiladka vojskau prvim vremenimasastavljenisu najvi5ei preteZnood srpskogelementa- Stoje i mar5alTito kasnije iznio, rnislirn u spisu 'Nacionalnopitanje u Jugoslavijiu svijetlosti narodnooslobodiladke borbe', pa na terenu dolazi do nepoZeljnih hrvatsko-srpskih sukoba,na obostranuStetu.Dogadajiseodvijajuu isprepletenosti razmahane borbei s bratoubiladkim sudarima,Storaskidadovjekanacionalistidkih osjedaja,joS viSeako otvorenirnod,imai kritidki gleda i na unutra5njepojave,u vodeiim krugovimaNDH. Tako sam bio medu svirnetim kao raspet,a politidki najteLeproZivljavao stradanjehruatskognaroda,grdevito ustrajanjevode6ih na bespudu,unutra5njei vanjskeudarcena5ojdrZavnosti,koju, po mojem najdubljern uvjerenju,treba spasitii saduvati(...) Sve se na jedno uvijek svodilo: saduvati hrvatsku drZavnost,da bude temelj mogu6nostislobodnoguredenjaunutra5njihi vanjskihodnosa,poloZajai putau budu6nosti.S ove todkegledi5taoblikovaosam svoja mi5ljenjao pojavamai dogadajirna,ravnaose u radu. Nutarnje-politidko 6 6 V i d t c k s t o v d j e : " T r j a s M o r t i g i r j a : n a c i o n a l i z a r nn i j c u s t a S t v o "i " T i j a s M o r t i g i j a : g l a v n i u r e d n r k SDremnosti"

150

zbivanj nactona odupira nepopu pokaziv bio lom potezim j e i S l ak idejorn < par1.izan kada na politici l pogleda 2. "oligarh ). iskaznic organlza dinjenic Logora, jednome ustaSko aal

Or$Zlltz?t

povucen 4.^ preteZno 2 1 . ) .O d r povuesn kasnije publicis pitanja ( druStven priprerna (vid. str. najrnanje malom o suradnju namjeSte urednik,r Osijeka. uredniSt se, ali s hrvatskoE tedevnih1

vatskeslobode. eveNjemadkoj, e povezana sa dki bezuslovno pred najve6im covjedanstvoi lkne da je ovaj cijelo vrijeme , kojije svjesno lo na izvr5enje gorenavedena sedojmile Sto rapisao, a Stoje osimtoga,bio kriZnihputova, i je, uostalom, ;ije, socijalnih ravnja 1941., tvrdnjao Sirim ate pokazati u todistrijeljanja IrLavni, a ne ijetlu.Podetno Srbijei Siriose i6a.Kasnijese ljim putem,ali ladkavojskau renta- Stoje i Jugoslavijiu o nepoZeljnih sprepletenosti rcionalistidkih inje pojave,u ret,a politidki je vodeiih na m najdubljem dilo: saduvati . unutraSnjih i ,blikovao sam mje-politidko a: glavnr urednik

zbivanjeu NDH i sluZbenovanjsko opredjeljivanjenije pogodovaloovakvim nacionalistidkimnastojanjima,te se trebalo opasnosudariti sa zastranjivanjimai odupirati kro6enju niza stranputicu, tegobno se provladiti. Tvrdokornost i vladaju6egsloja,ustrajanjena onim metodamai politidkm putevima, nepopustanje pokazivalosei oditovalokao protudrLavno,kaourotaprotiv samogsebe'Tako sam bio lomljen izmedu htijenja i moguinosti, u srazu interesa naroda i drZave s potezimavladaju6ihkrugova,izmedusvoganacionalizmai sluZbenepolitike, koja je i5la katastrofalistidkimputem. IJzdrLaosam do kraja, neraskidivo povezan s idejom ostvarivanjahrvatskedrZavnosti.U ovom okviru stoji i moj odnos prelna borbi, a u potpunostiie se shvatiti partizanskompokretu i narodnooslobodiladkoj ono Stoiznosimna slijedeiim stranicamao usta5kompokretui kadanadoveZemo politici kroz ditavovrijernerata.Time 6e biti u cijelostidanaslika mojih politidkih pogledai uvjerenja(...)" negativno: 2. o ustaskom pokretu Morrigiija se izjasnio (...)" drZavom sa sebe "oligarhijsko-klika5kiistovjetuju 3. "Od kraja 194l. ili podetka1942.dlansampokreta,tadamije dostavljena iskaznica.Na tome je do kraja ostalo. Kao prije toga, ni dalje nisam imao organizacijskihveza s usta5kimpokretom i ljudima, Sto se pokazuje i u nekoliko dinjenica:nisam upla6ivaodlanarinuni zavirio u prostorijepodrudnogTabora i Logora, nisam se odazivaopozivima,kroz ditavovrijeme nisam prisustvovaoni jednornepolitidkom sastankui skup5tini,a na dogovorei sastankeu Glavnom usta5kom stanu nisam ni bio pozivan. Takav je moj odnos prema usta5koj organizaciji.U dru5fveno-politidkimodnosima i vezama bio sam suzdrZljiv, kako mi se zamjeralo(...)" povudeni 'nedruStven', 4...U nekoliko navrata dosadasnjegizlaganjadotaknutoje ovo glavno i u preteZnomdijelu vremenajedino podrudjemojejavne djelatnosti(vidi str' 1.,2' i ) t.). Oamah na prvim stranicamnaizloLiosam,uz strudnirad, povijesno-kulturnai do kojih najvi5edrZimi kojima samse publicistidkaostvarenja, povijesno-politidka lasnije mislio iskljudivo posvetiti. Na ovom mjestu, u op6em prikazu publicistidko-novinarskedjelatnosti, izlaLem urednidki rad i politidku stranu pitanja (...) Deseti travanj zatekaome u danima kad sam vei dulje vremena iru5weno-politidki stao po strani, odav5ise strudnomradu i politidkom studiju, i visokoj Skoli i se za podetakdjelovanjana Ekonomsko-komercijalnoj pripremaju6 (vid. str. | .,21.,22.).N isamni namjeravaoni slutioda bih seposvetionovinarstvu, najmanjeda budem i profesionalninovinar.Hrvatski narod je u podetkuizlazio u malom opsegu,bez organiziranoguredni$tva,a vodio ga je Dominik Burnber uz 'Tipografrje', improvizirano i bez suradnjudijela dotada5njegosoblja listova namjeitenidkihodnosa.Onda preuzimalist Matija Kovadi6 kao ravnatelj i glavni urednik, te krajem travnja sastavljase i ustaljujeuredni5tvo.Kovadii je doSaoiz Osijeka. Tada se upoznajemo.Sigurno potaknut od drugih, poziva me za dlana uredniStvaHrvatskog naroda, gdje sam nekoliko dana pomagao.Premi5ljaosam se, ali sam prihvatio ponudu, osjetiv5i duZnost pripomo6i prvim koracima hrvatskognovinstva,kojeje zalazilou novo razdoblje,oslobodenosponakapitalai tedevnihpoduze6a.Tako sam postaoprofesionalninovinar, ali s miSlju, kako sam

l5l

odmah i pri angaLiranjurekao, da 6e to biti privremenopolje moga rada, dok se zaputi.Stoje slijedilo,uvjeti i prilike radau uredni5tvuH.N. nijemoglo djelovatije potkrepljivalo.Incidents mojim uhi6enjemkao da bih namjerunapustio,dapade urednikaistanje poslije tog (vid. str.3.) dovode do sazrijevanjaodluke o napu5tanjuuredni5tva1{N., dim se ukaZeprilika i pruZimogu6nost.Da sam tada oti5ao,u znakprosvjedapremaonakvompostupkusamnom,kako samu prvi dasi htio,dovelobito do posliedica, kojeni najrnanje ne bi bileu razmjerus izvedenim dinom,ali koje su seodekivaleu tada5njirn prilikarnai nadinupostupanja. Prijatelji su lne onda odvratili. Nisam smio napustitiuredni5tvo,ako ne predemna neki pofitidki poloZaj,a to sam u nadeluotklanjaoi bez obzirana prilike. Djelomidni izlaz otkriva sepokretanjem Sprentnosti,pa prelazimu taj list, znajucida mi tjednik uop6evi5e odgovarakao publicistii da cu tamo biti poSteden dnevnihincidenata, sukobai neugodnosti u svezis tekudirnpojavarnaidogadajirna,na Stosetjedni list ne obazire.Tijekom prve godineu Spremnosti(1942.)r.nalosarnradio u odnosu prernadotada,opet sam se mogaonavratiti svolre strudnomradu.Kasnije sam pak poslom i preoptere6en, kad preuzinranrvodstvo lista (krajem svibnja 1943.). UlaZenr u rad sve snage, obavljajuii viSestrukuduZnost u uredniStvu,ali novinarsko-urednidki posaoi daljesrnatrarn privrernenirn. Podnosiosami ostavku, nalaze(,ise u slabim r-naterijalnim prilikarna.Zaokupljenradorn,nisarn rnogao vremenski dospjeti na nuzzaradu,pa sarl ovisio o nrjesednojplaci bez ikakvih posebnihnagradai 'prekovremenihsati', a nadelnosam se protivio tzv. dodacirna za reprezentaciju.Ostavkanije uzetau obzir - s upozorenjima!Prije sarnodbijao i pomisao,kako se znalo govoriti, da bih oti5aou inozemstvokao dopisnik ili u kojemdrugornsvojstvu.Htio samkad prestanuizvanredne prilike,svojezanimanje i poloZaju dru5tvuuredititakoda budernStonezavisnijiintelektualac i slobodnijiu radu.Kad je s prosincem1944.godine,odstranjenjemizSpremnosti,prestalo moje urednikovanjeu novinstvu,rnogaosm ponalo podetiulazitiu Zivotkoji samZelio. Rado sam prihvatio suuredniStvoMatidina knjiZevno-kulturnogmjesednika Hrvatska revija, te uredniStvoizdanja njene 'Male knjiZnice' i suuredni5tvo 'Prosvjetno-znanstvene knjiZnice'.NaurjeravaosalnStoprije nastupitii radomna Ekonomsko-kornercijalnoj visokojSkoli.Odmahbih u tom smislubio postupio,ali prije toga morao sam nuzposlom i donekle osiguranim radom omoguiiti tzdrLavanje obitelji. jer Sto sar.nmogao s berivima asistenta-vjeZbenika X. dinovnograzreda.Tako sampo odlaskuiz novinstvapodinjao,ali, kako sadastvari stoje,i ostao,zastaona tom podinjanju(...)" 5. Opisujuci vrlo iscrpnorad u Hrvalskontnarodu i Spremnosti,T. Mortigiija je, meduostalim,iznio i svojeurednidkesukobe,smicalice,"zavjetrine"(pisanjem i objavljivanjemtzv. nepolitidkihtekstova),pa hrabrostda objavi novelepoljskih Zidova, novelu Maksima Gorkog, koji je na ruski preveo "Lijepu na5u", te reprodukcije slika gotovosvih partizanskihslikara(PostruZn P arada, ika, Radau5a, Detonija,Sestiia,Sirnage,Br. Kovadevi6ai drugih), zatimokupljanjeuz list, oko 250 suradnika-intelektualaca najrazliditijihpolitidkihshvadanja i pogleda(Livadii, Marakovi6, Nazor, Begovi6, Zimrnermann, A. Barac, Haler, Gavella, Tresi6-Pavidi6, Me5trovi6,Radau5,Lukas,G. Novak, Bene5i6,Faucev,Dobroni6,

t52

Kornbol,L suradnjaus Nijerncima rstlcanJem

Vjekos

Kao r Ozne i sud Vjekoslav Ozna 1235

u od

je vi5en-ie LUI Vrandi6evr da predsta bolesnihpl posljednjij napisao:"L su veliki n socijalizrn 2.U L dlanku "Dr dovjekapu 3.U IVrandiiev vojarni "na narodza vr i pljadki.i r pomisli na Komisija,1 komunisti faraona". 4.U objavljenjr kojernje ve Osvr6uii se predaju,Vr kukavicak 5.Ub politiku p podrZaval

a rada,dok se qlodjelovatirhicenjemkao nja odluke o . Da samtada m u prvi dasi u s izvedenim anja.Prijatelji edemna neki e. Djelomidni idamitjednik ih incidenata, o sedednilist rdiou odnosu snijesampak 'ibnja1943.). 'edniStvu,ali ;arni ostavku, nisammogao i bez ikakvih zv. dodacima samodbijaoi Copisnik ili u rje zanimanje islobodniji u prestalomoje oji samZelio. 1 mjesednika suuredniStvo iti iradomna r postupio, ali n omoguditi jeZbenikaX. ko sadastvari T. Mortigjija re"(pisanjem rvelepoljskih pu naiu", te au5a,Paraia, e uz list, oko eda(Livadi6, 3r, Gavella, :v,Dobroni6,

Kombol,Lj.Babi6,Kljakovid,schneider,Karamanidrugi)'padanikomnife daje prkosioTalijanima, rbo! i-"nu, negozbognepismenosti, suradnjaus-kradena ] neobjatljivanjemtekstovakoji su pristizali u redakciju,a Nijeflrcima i ustaSama itd. isticaniemhrvatstvakako su ga shva6alihrvatskinacionalisti,

VjekoslavVraniit: napadna boliSevizam KaoministaruPavelidevojvladi,podudarAnketnekomisije,atoznadii - ili javnih govorai ozne i sudova,dosaoje zbog pisanjau novinama1g4l.-1945 -, ZKRZ 2398145 6155145., Zh VjekoslavVrandi6tar r oqlzi. od a. srpnja 1945., Ozna12356od l5' rujna 1945.). Uodluciouwrdivanjuzlodinakulturnomsuradnjomsokupatoromnavedeno je vi5e njegovih "zlodina". 2., objavljenje 1. tJ Hrvatskomnarodu od 2 sijednja 1942.,broi 35, stranica je komisijarekla Vrandi6evtekst,'NadrusevinamastareEurope",zakoii Anketna u nizu "posljednji Vrandi6a) da predstavljanapadna boljsevizatnkao (citirali su organizma' bolesnihplodova,racionaliiidkomfilozofrjotnotrovanogdruStvenog imputirali da je posljednjije odsjek te5kogdru5tvenogoboljenja"'Oalj.9s.umu Zivoti u ideale,na kojoj nupiruoi,U toj sLroj Eu.oii sijevnulaje iskravjereu bolji vatru nacionalnog su veliki muZevi Hitler i Mussolini inogli rasplamsatisvetu socijalizmai faSizma". 2.IJHrvatskomnarorluodl4'srpnja1944',broi1083'stranica3''Vrandi6u ,.Dojmovi o Poglavniku" pritazuje Paveli6akao "vladara i prvoborca, dlanku dovjekapunog osjedajapremanarodu"' objavljenje 1143,stranica3., 3.lJ Hrvatskon,,"noroduod23.rtjnal944.,broj Vrandi6ev"Govor vojnicima", u kojemr vojarni"na ustrajnuborbuprotivvelikosr narodzavrijerne livota sa Srbijom bio u I i pljadki,i daje samospomenna to doba pomisli na uspostavunikakve Jugosla' komisija, tvrdi da je, po Marksu izmi5 komunistidkopokusnopodrudjei tamo < faraona". 4.|JHrvatskomnaroduodl0'listopada1944.,broj.||5],stranica2., jednoj skupstini u Sarajevu,u objavljen je vrandidev govor Sto ga ie odrLaona ao narodnim neprij atelj i ma' naziv koj em j e v eI i dao naci onalsocri alizam,a p artizane sedo 15' rujna 1944' osvr6u6ise na pozivNOV upu6enPaveliievimvojnicimada se na5lo"nekoliko predaju,Vrandi6je rekaodaie to uvredaza hrvatskinarodi da kukavica koji su smatralida je doiao car 5. U broiuri (Jrotaprotiv Hrvatskt politiku prema NDH, Vrandi6 tvrdi podrZavalanajtje5njuvezu s talijansko t53

najizdasnijepodupiralapartizaneoruZjem,u borbi protiv nasegnaroda"(Anketna komisija kale da je to bezo(na laL). Taj poratni organ Zernaljske komisije za ratne zlodine (ZKRZ) u "obrazloLenju"svoje"odluke (...)" naveoje da se vrandi6 "obarasvom Zestinom na bratskuSovjetskuRusiju,koja da imadeteZnjuda u Hrvatskojponovouspostavi velikosrpskuhegemoniju.Kada je ve6 svakom djetetu bilo jasno da Njemadka rnora izgubiti rat, ou, kao vjeran slugaokupatora,poziva na5 narod na borbu clo istrageprotiv NOV (...)" Anketnakomisija,kojoj nije nedostajala ma5tovitost u trganjucitatai rjedniku kojim je ljude slalau zatvoreili pod giljotinu (na streliSte), navelaje daje Vrandii primio i niz odlidja:Paveli6evred krunekraljaZvonirniraL stupnja- postav5itirne vitezom,zatim Malu srebrnurnedaljuza hrabrost(dvaput),velered sa zvijezdonr redaza zasluge,pa talijanskoodlidje Grandufficiale,ustaskiiasni znak, koji se podjeljivaoonim usta5anako.ji su ustaskiradili u zemlji prije 10. travnja 1941. godine. Na ternelju svega iznesenogAnketna komisija je vrandi6a proglasilaza jer daje udiniozlodiniz tl. 13. i 14.Uredbeo vojnim sudovimaod ratnogzlodinca, 5. travnja 1944.,odnosnoiz tl. 2. stavak1., 2., 3.,6., 8. i 9. Odluke o za5titi nacionalnedasti. vei 13. srpnja 1945.oznaje tu odluku proslijedilaJavnomtuZiocuza grad zagreb,kojiju je primio20. srpnja1945.(K.G. broj743145.), te detiridanakasnije (24. srpnja1945.)proslijedioVojnornsuduKomandegradazagreba,stoje znadilo da IV. odsjek(Ozna)mora Vrandiia uhapsitii privestisudenju.

Matija Kovaiic: ravnatelj za promiibu DosjeAnketnekomisijebroj 115145. od 6. srpnja1945.,odnosnodosjeiZh 7835k. ili7835145.,teZKP.Zbr.2l39l45. odnosesena MatijuKovadiia,koji je u to vrijeme imao oko 50 godina,a bio je Hrvat, novinar,rodom s podrudjavelike Gorice, urednik osjedkogaHrvatskoglista, koji je I 941. stigaou zagreb i do kraja rata (1945.) obavljao znad,ajne funkcije: bio je ravnateljza promidbu, povjerenik l{ovog /rsla (kasnije Nova Hrvatska) i Hrvatskog naroda, kroz cijelo vrijeme okupacije"govorioje i pisaou duhuustaskihnadela,Leljaipolitike."Godine r 945. prekoAustrilepobjegaoje u Italiju,odakleje, premanekim usmenirnkazivanjirna, izrudenjugoslavenskimvlastimai strijeljan,ali dokazao tome u arhivima(zasad) nerna,odnosnodaje umro u inozemstvu. U "Pojedinostimao zlodinu" iz "odluke o utvrdivanjuzlodinaokupatorai njihovih pomagada"(srpanj 1945.)navedenasu dak 33 teskaKovadi6evagrijeha, viSenegoza bilo kojeg novinaraNDH. l. Postaoje povjerenik zazatekliNovi list ve6 pruog danaNDH, a 14.travnja odgovorni urednik Hrvatskog naroda, zatim 19. travnja 1941. ravnatelji glavni

154

urednik drZavn 2. propag Italije", stranic prvom tl0vlnat

Hrvati r irnaiu i 4. "Osuje frontu r 5. 1942.( irnovin Japano 6. Sprentr lnora u pnnosl 1. stranic vjekov kulturn Njemai 8. borbi p Kovad stranic 9. "Velik znacen stvaral cijelor novi sv za bolj Nijernc l( "PoloZ tvrdeii podrud

Ja"(Anketna (ZKRZ) u omZestinom vo uspostavi a Njemadka na borbudo Ltairjedniku aje Vrandi6 ostav5itime t zvijezdom nak,koji se wnja 1941. 'oglasila za rdovimaod re o zaStiti tcu za grad anakasnije t je znatilo

dosjeiZh 1 kojije u NaVelike i do kraja ,ovjerenik r vrijeme line1945. ivanjima, ra(zasad) upatorai n grijeha, l. travnja i glavni

urednik toga lista, te konadno irnenovanza glavnog ravnatelja za promidZbu i drZavnogvije6nika. 2.U Zlataruje odrZaogovor ispunjen"uobidajenom ustaSkomi huikadkom propagandnomfrazeologijomo velidanjuPoglavnika,usta5tva,NDH, Njemadkei Italije", Stoje objavljenou Hrvatskomnarodu od 26. svibnja 1941. (broj 103, stranica4.) pod naslovom"Hrvatsko zagorjeuz Poglavnika". 3.U Spremnostiod26.travnja|942.(broj 9, stranica4.), u napisu"Odlukena prvom kongresunovinara novog poretka", osvrnuo se pohvalno na taj osovinski novinarskikongres,odrZanu prvoj polovicitravnja1942.u Veneciji,te naveoda su Hrvati upoznatii stavljeniu red kulturnihosovinskihnaroda,da od toga kongresa imaju i odekujuvelike koristi. 4. U Spremnostiod 13. rujna 1942.(broj 29, stranica 3.) objavioje dlanak "Osuje6enplan Engleskei Sovjetau Hrvatskoj" - da porno6uNOV stvore drugu frontu na Balkanu. 5. U tekstu"Ku5nje ie prestati",objavljenomu Spremnostiod22.listopada 1942.(broj 39, stranica1.-2.),Kovadi6je naveodaNOP uniStavahrvatskeZivotei imovinu kako bi sru5ioNDH i novu Europu,d. Njernadku,koja 6e, ujedinjenas Japanom,sigurnosvladatineprijatelja. 6. Kovadii je u napisu"Povezivanjestvaraladkihsnaga",koji je objavljenu Spremnostiod 6. prosinca1942.(broj 41, stranicaL-2.), tvrdio da sehrvatskinarod mora u usta5kojborbi protiv NOP-a StoviSepovezatipod vodstvomPoglavnikai prinositinajveie mogu6eZrtveu obraniNDH i nove Europe. 7. U tekstu"K tre6ojgodini slobode"(Spremnostod 1l travnja I 943.,broj 59, stranica1.) M. Kovadi6slavi tre6ugodi5njicuNDH, tvrde6idaje NDH ostvarenje vjekovnih teLnja Hrvata i jedina mogu6nostza hrvatsku slobodu, prosperitet i kulturni napredak, tim vi5e Sto se NDH oslanja na vjemo prijateljstvo s Njemadkom, za lto glavna zaslugapripadaPoglavniku,dovjeku Providnosti. 8. Vjeru da 6e usta5kaPoglavnikovaHrvatska konadno pobijediti u te5koj borbi protiv sila nepravdei protiv duha i dinjenicakoje stoje na putu napretka,M. Kovadii je iznio u napisu"Tre6iUskrsu slobodi"(Spremnostbr. 61, Uskrsnibroj, stranicaL). 9. Prigodom 10. godi5njicestvaranjaTreiega Reicha Kovadi6je u tekstu "Velika obljetnica"(Spremnost od 31. sijednja1943.,broj49, stranical.)uzdizao znadenjei vrijednost nacionalsocrjalizma i Hitlerovu lidnost: da je genijalni stvaralacnovog poretka, kojeg je Providnostdala njemadkom narodu, Europi i cijelom svijetu,da ga podigneizzla i nevolje,te obraniod bolj5evizma,a stvori novi svijet pravde,radai zadovoljstva,daje Tre6i Reich spasza europskukulturu i za bolji napredak, a hrvatski narod da je u zajednidkoj borbi s Talijanima i Nijemcima,pod Poglavnikovimvodstvom,izvojevaosvoju slobodu. 10.OdnosTurskepremaSovjetskomSavezuM. Kovadi6je opisaou dlanku "PoloZajiprobici Turske" (Spremnostod 14.veljade1943.,broj 51, stranical.), tvrde6i da Sovjetski Savezima teritorijalneaspiracijena Dardanelei druga turska podrudja,te da Turska ne6eratovati na strani Saveznika.

155

I l. U napisu "Velika ried u pravorn tasu" (Hrvarski narod od 9. sijednja 1 9 4 4 - , b r o j 9 2 9 , s t r a n i c a r . - 2 . ) K o v a d i i d o pn o gs li a v n i k o v g o v o r n a p r o s r a v i r5. godiSnjiceustaskogpokreta,koji daje slusaoceudinio snazniL i nepoiolebljivim, zatimje ponoviouobidajenefrazeo vrijednostiPaveli6eve lidnosti(daje narodni genij' dovjek Providnosti,dalekovidni drZavnik,narodni borac, da je stvorio usta5kipokret u NDH ispasio Hrvatsku,da je vjeranNjemadkoj, kojale trajnai vjedna,jer je u skladusa zivotnim i drZavnimp.obi"iru hrvatskognaroda,,. 12-o saveznis_tvu Hrvatskei Njemadkeda je pisaou tekstu,,Nepokolebivo savezni5tvo i prijatelistv o" (Hrvatskinarodod +. ozuiua1944.,broj976, str.l .), a u povodu putovanja dr. Mandi6a i dr. Stijepe Periia, paveii6evih ministaia, k "velikom Ftihreru",te da u torn tekstu ,,pjevaodu vjed'orn i nepokolebivom savezniStvu izrneduHrvatskei Njemadke".ono da ve6siolje6imapostoji, te se,.ne rnoZeni zamislitijadei sigurnilepolugegranitnogprijateljstva,,. 13. M. Kovadii je u tekstu "Najavljeni potusal in uiri",, (Hrvotski narod od. 22-travnja1944.,brojr0r6, str. r.) naveo:"Njemadka oruzunuiduhovna hrana spasavacijeli svijetodboljSevidkeopasnosti. EventualnominvazijornSaveznicibi nastupiliprotueuropski, a sudarinvazionistidke vojskes Njernadko m znad,io bi za Anglo-Amerikance gubitakrata.Oni vodebesmislenu politikuna vlastituStetu, au korist SovjetskeUnije',. 14. u napisu"Neuspjehobmane"(Hrvatski narod od 2. lipnja 1944., broj 1049)da M. Kovadid "polemiziras poznatimNedidevcem, dr. Spalajkovi6emi pobija njegovetvrdnje da je partizanstvohrvatskipokret. Tvrdi, nasuprot,da je Narodnooslobodiladki pokretvelikosrpskipokret,a partizaniu ogromnoj veiini Srbi. Nadede se sa Sparajkovidemtko je vise usluga udinio Nijemcirna. Spalajkovi6eva je svrhada NDH i ustaStvodiskreditiratoa Nl.yemaca, a tada bi tj. ustase'proigrali dano irn njemackopovjerenjei izgubili drZavu,,tj. _!l*i, NDH''. 15' M' Kovadii je optuZenda u napisu "zna(ajno prizna'rje iz kruga velikosrba"(Hrvatski naroelod lg. srpnja 1944.,broj tbgs,'str. 3.) razvija istu tendencijukao pod brojeni l4: "Kritizira bro5uruNedi6evcaodnosno DraZinovca LjubiSePetrovi6apod naslovom Tainiplan velikosrpskeideje i njezineekspanzijei zakljudujekakoje bitni njen sadrZaj- da su Hrvati najveii inajopasnrji neprijatelji srbije i srpsfva.Zakljudujenadarjeda su partizaniregrutiranilz'srpskog iirliu,,." Zemaljskakornisijaza ratnezlodinedaljeje M. Kovadi6a optuila aa 1e u tekstu"Rodoljubi borac"(Hrvatskinaroclodg.kolouora 1944.,broj 1104.str.3.),u rubrici "ln rnelnoriam", hvalio dr. Marka Lameiiia, u"iikog Z,pana, kao "odusevljenogi poZrfvovanog ustaskogradnikai borca',;iaje u tekstu.,H.atska u svjetskomzbivanju" (Hrvatski naroiod 23. kolovoza rg+4., broj r Il6, str. r.) naveokakoje "Jugoslavijabila nerazumanbrakvelevlasti, dokje NOU tristori.lsta nulda i stvarnostsadainjicei budu6nosti",pa dase ,.ni nova Jugoslavijane nioZe ostvariti iz istih raz.logakao i bivsa,,,te da ,.Titove boljseiiete bande nisu jugoslavenska Nov, negooruZaniborjsevidkibanditizam,',ia je na Novu godinu 1943- na zagrebadkoj radio-stanici odrLao predavanjJ pod naslovom "Medunarodnii unutarnjipolitidkipoloZaj NezavisneDr1aveHrvatske na prelazuu

r56

godir NDH Italii podr (Hrvt legio snag NOP Zagr njiho istak nago druS protu Parti tekst Novo knjig daje izvrS naro broj t NOP "Kad istidu idal Hrvo itd.

Hrva "Sve Balk: najod partiz

Hrva, stere

ne lTl(

velja Konfi pred neool

Mosk

rd 9. sijednja a proslavi15. okolebljivim, daje narodni Ia je stuorio rjaje trajna i eroda". Iepokolebivo 6,str.1.),a u ministara,k rokolebivom .oji,te se"ne rki narod od rovnahrana Saveznici bi zna(,io bi za itu Stetu,a u 1944.,broj tjkoviiem i rprot,da je nnojveiini tlijemcima. t, a tada bi Jrlavu', tj. t iz kruga azvija istu )raLinovca kspanzijei reprijatelji : Livlja". la daje u l.str.3.), u rana, kao {rvatskau 6, str. 1.) ristorijska Lne moZe Lndenisu ,ugodinu raslovom prelazuu

godinu 1943.",te istakaoda su obje situacijevrlo povoljne:,.Medunarodna politika NDH usmjerenaje u pravcu saveznistvai vjednog prijateljstva sa Njernadkom i Italijom, a unutarnjau odrZanjuustastvai NDH i eliininiranju,rprlog Zivlja s podrudjaNDH"; da je u dlanku"ustaljenevjere ususretdanimanovih uspjJa,' (Hrvatski narod 3. sijednja1943.,broj 621. str. l.), prigodomdefilea hrvatskih legionarauZagrebu,kadje govorio i dr. Ante Pavelii, "i"liduo hrvatske oruZane snage,koje da ie se znati i moii boriti rameuz rames Njernadkomi Italijom protiv NoP-a i Saveznikado konadnepobjede";da je i 14. sijednja 1943.govoiio na Zagrebadkojradio-stanici,Stoje sutradanobjavljeno pod nu.iouom ,,Odmetnici i n j i h o v o f i c e i n a l i d j e " ( H r v a t s k i n a r o d o d l 5 . s i j et o d+ n j3a. , b r o 1 6 3 1 , s t r . 3 . ) , t e d a j e istakao:"Partizani su rekrutovaniiz najtamnijih siojevadrustvasa svim njegovim nagonima.To su barabe,propalice,ubojice,paliku6ei pljadkasi.Tu su iZijoii svitr drustvenihslojeva,no srdiku partizanasadinjavajuSrbi. partizanstvoirna izrazito protuhrvatsko obiljeZje. Medu niima nema Hrvata, osim zlodinacapo naravi. Partizanstvo sluZiSovjetskojuniji, medunarodnom Zidovstvui velikoj sibi.yi,';da u tekstu"optuZujerno"(Hrvatskinqrod od r7. sijednja1943.,broj633, str. r., te u Novoj Hrvatskoj od 30. oZujka 1945.,broj r5, str. l.- to je greska!) prtkazuje sivu knjigu kao neoborivdokazpaftizanskihzlotina:,,rzraaavlrgraLanjenadtvrjnjama daje eventualnapartizanska djelatnostsamoreakcija.natoboZnjanasilja,koja daje izvr5iohrvatskinarod'(...)"; dalje daje M. Kovadidopisivaort.aduniaislamsklh narodapod boljsevidkomi engleskomvlasti (Hrvatski narod od 7. veljade 1943., broj 651, str.2.), proizvoljnoobjavio popis partizanskihprvakakao dokaz da je NoP velikosrpskipokret(NovaHrvatskctod I g. veljade1943.broj 42, stt.3.:tekst "Kad im seskinekrinka");da Zigoieone Hrvatekoji sumnjajuu pobjeduosovine, istidu6ida "Hrvatskai Srbijane moguvi5enikadabiti u jednornedrzavnomsklopu'; i da bi pobjedaSaveznikaiNop-a "znacirapropastHrvatskei Europe,,(Nova H r v a t s k a o dl l . v e l j a d e l g 4 3 . , b r o j 3 6 , s t r . 3 . , t e k s t , . o n i r n a k o j i t e s k o s i r v a 6 a j u ' , ) , itd. 28. M. Kovadid.ie optuZeni zbog teksta "zalto nemirni Balkan,' (Nova Hrvatsko od 22. kolovoza 1944.,broj 193,str. r.-2.) u kojern -ie,kaLese, iznio: "Svetosavskavelikosrpskamisao bila je uvijek uzrokom ,r"-i.u i sukoba na Balkanu. Srbi su besprimjerni megalomani, a srpska historija ispunjena najodvratnijimintrigamai zlodinima.To je mradnisvesrpskiduh, koji ;e roJio i partizanstvoi koji hoie da uniStiHrvate". 29- u tekstu "Besmislenostideje ponovne uspostaveJugoslavije,,(Nova Hrvatskctod 2'7. oZujka 1945.,broj 72, str.2.) daje M. Kovaei6 ,;podvukao stereotipne ustasketurdnjeo nemogudnosti uspostave jer Srbi i Hrvati Jugoslavije, ne mogu Livjeti u jednoj drZavnoj zajednici,,. 30. M. Kovadi6u tekstu"Hrvatskai 'Krimska' izjava',(Hrvatskinarod od25. 1945.,broj 1270, str.5. - opet greska)"prigouurusto u zakrjudcima _veljade Konferencijeu Jalti nije NDH uopie spomenuta,ve6 samo Jugoslavija. To da predstavljaveliku politidkugreskuAngro-Amerikanaca. je urnjetnai Jugoslai,ija neodrZivatvorevina.Naroditoposlije 1941.godineNovu Jugoslaviju da iorsira Moskva,jer bi ostvarenjern TitoveJugoslavijeRusijudovelani Judru,1. U tu svrhu

t5'l

Rusijakoristii idejuslavenstva. PoslijekrimskeizjavedaHrvatimapreostaje samo dosadainjiput borbe". 31. u tekstu "crveni Beograd"(Hrvatski narod od 22. oZujka 1945.,broj 1291,str. l.) M.Kovadi6 je naveoda je "HrvatskaodludnaprotivnicaNop-ai Demokratske Federativne Jugoslavije, koje ideje karakteriziraju srpsku beogradsku politiku". 32. u napisu"Dalekosezniciljevi Moskve" (Hrvatskinarod od 30. oZujka 1945.,broj 1298,str. l.) iznio je: "Ruski imperijalizamhode da obuhvaticijeli Balkan, Dardanele,Bospor, obale Egejskog, Jonskog i Jadranskogmora i Podunavlja.zato mt kao odskodnadaskasluZinovaJugoslavija,tj" r,elikaSrbijai sveslavenska maska",itd. u obrazloLenjusvih tih navodakonstatiranoje daje Matija Kovadi6od prvoga do posljednjegdanaNDH napisao,govorio,predavaoi nastupao, siiu6imedunarod opasni otrov; da .ie, kao ustasa,raspaljivaomrZnju izrnedu Srba i Hrvata i tirne oslabljivaoNoP i olaksavaonjemadkupobjedu;daje prvenstveno huskaona Srbe, ne stide6isepritomoditih lazi,kontradikcijai nelogidnosti; da su premanjemuSrbi neka dudovi5ta,stvorenada uniStavajuHrvate,pa logidki Hrvati moraju unistiti njih; daje neprestano tvrdio kakoje NOP velikosrpskii komunistidkipokret,Zele6i hrvatskemaseokrenutiprotivNOP-a;da sekao sluganeprestano umiljavaosvotne njemadkom gospodaru;da je partizaneusporedivaos najteZirn zlodincima, najgorimolosern,kojem su se pridruZilii pojedinizlodinciHrvati;da su Zidovi predstavnici velikog kapitala i fanatidni komunisti; da je napadao i Anglo-Arnerikance, tvrde6ida za SovjetskuUniju, kao nerazumnipolitidari,vade kestenje iz vatre;da glorificira faiizam, Njemadku i Italiju; da je proradunatu svojoj zlonamjernojpla6enidkojizdajnidkojakciji po nalogui u koristNjemadke; da velida Hitlera i Poglavnika,koji su mu geniji, poslaniciProvidnosti,gotovo bogovi koje Hrvati gotovo poboZnomoraju sluSatii pokoravatiim se; da su posljedicetakva Kovadi6evapisanja:rrasovnaklanja,unistavanjasela i krajeva, raseljavanje,logori, odmazde vjeianjima, pa osnivanie ustaikih postrojba, SS-trupa,legija,gestapovaca, domobranai drugih,kojisu svi tjeraniu borbuprotiv vlastitognaroda,a u sluZbii iskljudivojkoristiokupatora. ObrazloLenjezavr5avakonstatacijomdaje M. Kovadi6 intelektualnizadetnik svih poznatihzlodinstava, tipidanratni zlodinac,pa gaje 6. srpnja1945.Kornisija proglasilaodgovornimza svanavedena krividnadiela.

U

l. svibnja 1 9 4 1t, 'preZir

dovjek sretan Pogla 2 "LaLnr prehra i vr5a prijate 3 t942.

SU SC

Dr. Vilko Rieger: tkoje lcriv? u dosjeuZKRZ broj 2687,Zh broj 6321 i AK broj 132145., kojije takoder pohranjenu HrvatskomedrZavnomarhivu,kutija 687, opisanaje "teSkakrivnja" dr. ing. Vilka Riegera, kojem je 1945. bilo oko 40 godina, inade profesora Ekonomske kornercijalne visoke skole u zagrebu, prodelnika Drzavnoga

158

partizt uniSt narod

r.)-

partrzt

(objat

1apreostajesamo

Zujka1945.,broj rtivnicaNOP-a i eriziraju srpsku td od 30. oZujka a obuhvaticijeli ranskogmora i tj. velikaSrbijai cvadiiod prvoga ijuii medunarod i Hrvata i time huikaona Srbe, remanjemuSrbi i morajuuni5titi ikipokret,Zele6i rmiljavaosvome :im zlodincima, ti; da su Zidovi je napadao i politidari,vade 1e proradunatu oristNjemadke; 'idnosti,gotovo li im se; da su r selai krajeva, ikih postrojba, i u borbuprotiv
koji je takoder 'teika krivnja" raceprofesora ra DrZavnoga

izvje5tajnog i promidbenog ureda (DIPU-a), nastanjenau Zagrebu,za kojeg se tada vjerovalo da je pobjegaou inozemstvo. O njemu je redeno da je u brojnim novinskim dlancima, govorima i predavanjima, te u objavljenim knjigama i na javnim nastuPima velidaoNDH i Poglavnika,Hitlerovu Njemadku, suradnju i vjedni savez Hrvatske s Njemadkom, stvaraojaz izmedu Hrvata i Srba, rasPaljuju6i narodnu mrZnju, da je naPadao i klevetaoNOP, pridaju6i mu tudinske i zlodinadkeosobine,daje suradivao s okupatorom i doma6im izdajicama Dr. Vilko Rieger i time podiniozlodinizdl. 12.Zakona o vojnim sudovima. ..Pojedinostima njegovidlanci,govori iknjige: su navedeni zlodinu" o u .,Pivi Hrvatskoj" (govor odrZan l. DrLavi Nezavisnoj u rada blagdan l. svibnja uHrvatskomnaroduod2' svibnja1941.naRadio-staniciZagreb,objavljen 1ga1,broj79,str.6.),tekstukojem"radnicimaobe6ajeda6euNDH,gdjene6ebiti ,preZivjeiogi razornogmarksizma', radnici uLivati sva prava i Zivjeti dostojnog ne6ebiti. cijeli narod bit 6e dovjeka.Imat 6e .u"gu u izobilju. Nezaposlenosti sretan i zadovoljan. Sve to treba zahvaliti uspostavi NDH i njenu tvorcu Poglavniku". 2. ..PrehranaHrvatske" (spremnost od 27. ruina 1942., broj 31, str. 1.): pa daje zato o5te6ena "LaLnotvrdi daje bivsa Jugoslavijaostavilapraznaskladi5ta, u NDri. Osim toga,da zlodinadkebande(tj. NoP) unistavajui paleusjeve prehrana -i je iz vrbalice.Zlonamjernotvidi daiz zemlienije ni5ta izvezeno,ve6 naprotiv, da prijateljskih zemaljauvezenomnogo Zita". :. V. niegerle u tekstu"Tko su na5i neprijatelji"(Spremnostod 25. rujna da 1g4L.,broj35, str.1 .) napisaoda su"vode komunista,ti. partizana-velikosrbi", ..ii imenom pod Komunistidke partije razvile prve pljadka5ke bande su se partizani",dasu to "sve sami zlodinci,pljadka5i,zvijeri u ljudskoj spodobi,koji d1 uni5tavajusve Stoje hrvatsko i radena istrebljenjuhrvatskognaroda.No, hrvatski narod 6e njih istrijebiti". 4."Pokazalisu svoje karte" (Hrvatski narod od9. svibnja 19429broj 421, str' 1.) - tekst u kojem .je v. nieger napisao:"Srbi su uvijek isli, a i sada pod partizanskimimenom idu za istrebljenjemHrvata islamskevjere". 5. U govoru odrZanom 30. svibnja 1942. na Jeladi6evutrgu u zagrebu (objavljenomt Hrvatskomnarodu od 2. lipnja 1942) broj 438, II. izdanje,str' l')

159

podizaoje "ustaski duh, koji je stvorio NDH i koji 6e je obraniti od Nop-a i Saveznika". 6. "Sto bi htjeli Saveznici"(sprentnostod29. studenoga1g42.,broj40, str. 1.): tekst u kojem je v. Rieger,prema navodu Komisije za ratnezlodine, napisaoda 6e Anglo-Amerikanciizgubiti rat ida izgledakomidno Sto vei sada (1942.)raspravljajuo njihovommiru, da "oni nemajunijednenapredneidejei da su njihovamiSljenjao buduiernupolitidkom,socijalnomi ekonomiko* por"tku tuko razlii,itada se nloZegovoriti o pravoj zbrci, ali da je svima stalokako bi zadobili prevlastu Europi i svijetu". 7. u tekstu"Neuspjelasrpskaigra" (sprenmostod27.lipnja 1943.,broj70, str' 1.) napisaoje:"Velikosrpstvoje htjelo zarobiti Hrvatsku i ostalebalkanske narode.Na europskornjugoistoku-ie pozitivan samo ustaskipokret, koji daje jamstvo za mirni i paralelniZivot Hrvatskei Slovadkei iskliudujeornetanje sa strane irnperijalistidkihidelogija. prikaz dranka dr. Franza Ronneberserau 'Grenzbote' iz Bratislave". 8. "Na5adruitvovnapolitika" (spremnostod25. srpnja1943..broj74,str.3.): Rieger raspravljao socijalnojpolitici uop6e,a naroditou Hrvatskoj,koja da se provodi"u duhuusta5kihnadela,'. 9. "Tko je kriv" (sprenmost od 17.listopadar943.,broj g6, str.3.):"Rieger napadaonekoji da su izbacilikrilaticukakosu 'usta5esvemukrivi'. Naprotiv,dJza sve Sto dobra iman-ro,lnoramo zahvaliti usta5arnakoji se protiv NOP-a i ostalih neprijateljaborefanatidnoi poZrtvovno.Partizani,Talijanii ostalineprijateljida su krivi za zlo koje nasbije". 10. "Boljsevizami Europa" (spremnostod l. oZujka lg4z., broj l, str. 2.): "Boljievizam ide za osvajanjemEurope,azatimcijelogsvijeta.Boljsevizamrnrzi Hrvate i otvorenopriznajeda bi najradijepoubijali sve Hrvate.BoljSevicida su napafi Njemadkukoja ih je suzbila.oni na fi'onti raspisujuposebnenagradeza hrvatskeglave.Engleskaje pala pod utjecajMoskve,kojoj je Europu izrudilana milost i nernilost.No, pobjedaHrvatskeje sigurna". Godine 1942.u Hrvatskomnarodu (broj 3 r 5., str. 2.) i u Novoj Hrvatskoj (broj 2, str.3.) v. Riegerje napisaoda.je godina1941.bila,,ispunjena.udo,l,, borbon i uspjesirna, od kojih je uspostava NDH najveii i na.jslavnijiu hrvatskoj povijesti", te da svaki Hrvat rnora duvati NDH i boriti se za nju, inadeje nije dostojan.Velidaoje Paveli6a,kao tvorcaNDH, te Njernadku,Italiju i Japankao saveznikeNDH. Te je godineu lrrvat,skomnartdu (broj 340, str. 5.) dio svojih opredjeljenjaiskazaoi tekstom"Hrvatski sveudiliStarci - naSiprvoborciza novi poredak",au Hrvatskojsntotri (broj l r-12, str. 45j.-459.),u tekstu,,Rakovicai Velebit",prikazaoKvaternikovrakovidkiustanaki UstanaknaVelebitu,istidu6ida oni za Hrvate "predstavljajusirnbolZrtvovanjaza nacionalneideale.To je, kaZe, "sveto vrelo s kojeg je usta5kipokret crpao svetu vodu poZrfvovnosti.oni su konadnopobijedilii oZivotvoriliNDH, ko.ia6e biti vjedna". 16.v. Riegerje u tekstu"Dostojanstvonaroda"(Nova Hrvarskaod 2. rujna 1943.,broj 205, str.2.),odnosnou "teoretskomrazlaganjuo dostojanstvu narodai prava na obranu svo.ie nezavisnostii drZavnosti",ustao protiv bioloikog

r60

uniS nep

194 nje 194

nelsl

pao str. I Pog

(Spr, da "' borit jedn

broj Engl ho6e Euro poro korn pobjr

str. 4 osud napo kuie, ranJe osud borbc

kojo.i

iz 19 "uspo povu moZe nelna

ekono to gle Engle

iti od NOP-ai ,.,broj40, ratnezlodine, o Stovei sada Ineidejei da su m poretkutako *o bizadobili 1943.,broj 70, tale balkanske roj74,str.3.): oj, koja da se r. 3.):"Rieger {aprotiv,da za OP-ai ostalih prijateljida su ,roj l, str.2.): mrzi iSevizam ,ljSevici da su re nagradeza pu izrudilana Hrvatskoj njenaradom, ji u hrvatskoj inadeje nije u i Japankao 5.) dio svojih borciza novi r "Rakovicai tu,istidu6ida . To je, kaZe, rosti.Oni su a od 2. rujna stvunarodai v bioloSkog

uniStavanjanaroda, osim kad je tkogod "zakleti neprijatelj", koji se od svoga neprijatelj stva ne da odgovoriti". JoSje pisao o nadelimaeuropskesuradnje(Hrvatski narod od 16. sijednja 1944.,broj 935,str. l.), tvrde6idaje Europakulturno-povijesni pojami da su izvan nje Engleskai Rusija, zatim o ratnim panidarima(Spremnostod 14. studenoga 1943, broj 90, str. 3.), koji zlonamjerno,ili iz malodu5nosti,ili straha,Sire neistinitevijesti na StetuNDH, pozivajuii ih da s tim prestanuili 6e biti uklonjeni, pa o nacionalsocijalizmu (Spremnost i ustaStvu od 6. veljade1944.,broj 102, je str. 3.), velidaju6iHitlera da stvorio novi europskipolitidki i socijalniduh, te Poglavnikakao tvorca novog pokretau Hrvatskoj. I Rieger se, dakako, dotakao Jalte u tekstu "Neprijateljske osnove" (Spremnost od 18.veljade1945.,broj 157,str. L), tvrdedikako sestvaramogu6nost da "velikosrpsko-partizanska vlada bude nametnutanarodu", ali da 6e se Hrvati boriti protiv takvihplanovai pobijediti,jer da oni ne6ei ne mogusaSrbimaZivjetiu jednoj drLavi,da je Jugoslavijaumjetnatvorevina,koja je zauvijek propala. 2l. "Budu6nostEuropeirnalih naroda"(Spremnost od 15.travnja 1945., broj 165, str.2.) - Riegerje iznio sljede6etvrdnje: Europa6e biti bez Rusije i Engleske,koje Europi i ne pripadaju;zakljudcis Jaltesu nerazumnii nepravedniho6eda uspostaveJugoslavijui Cehoslovadku, Stobi znadiloludost,dak i propast Europe,ti zakljudci odaju sebidnosti ignorancijuSaveznika,htjeli bi zapravo porobiti Europu, spram naroda nemaju obzira, Sto dokazuje primjer cijepanja i komadanja Poljske; u interesu Europe i Hrvatske mora se nastaviti borba do pobjede. 22."PovijesnakrizaEurope"(NovaHrvatska,Uskrsnibroj iz 1945.,broj76, str. 4.) - tu krizu Rieger vidi u bombardiranjuiz anglo-ameridkihaviona,po u osudamarumunjskih i bugarskihsudovatamo5njim"osovinskim pristalicama", rlaposeu nadinuratovanjaNOP-ajer dapartizani sve razaraju- besmisleno:pale ku6e, Skole, uni5tavaju Zito i marvu, ubijaju djecu, starce, Lene, zarobljenike, ranjene i bolesne."Krizaje i u stvaranju pojma 'ratnog zlodinca', a najvi5e u osudamanarodnihsudovau Jugoslaviji".Zakljudakmu je da se samozajednidkom borbomosovinskihsnagamoZeEuropaspasitiizte krize. 28. U optuZniteretuvr5tenaje i Riegerovaknjiga ^Slaroi novogospodarstvo,o kojoj je pisanou Hrvatskomnarodu broj 3 I 8 od 6. sijednja 1941. 29. Riegerjeu tekstu"Naia duhovnarevolucija"(Hrvatskasmotrabroj 1l-12 iz 1942. i Nova Hrvatska od 21. sijednja 1943.,broj 18, str. 3.) napisaoda "uspostavaNDH predstavljarevolucionarnidin kakva nije bilo u hrvatskoj povijesti.To je djelo usta5kogpokreta.Trebaprovestii duhovnurevoluciju,koju moZeprimiti samopravi usta5kiduh. Ili usta5kaHrvatskaili propast.Treieg puta nema.Partizanisu hrvatskineprijatelji,jer su tudi elementi vanjski pla6enici". 30.-39.Kao i pod brojem28. pisaciznositeoretskarazlaganjao socijalnoji ekonomskojpolitici uop6e,o socijalizmu,odnosnomarksizmu,gdje ih pobija.Sve to gledanokroz specijalnuprizmuNDH. Ekonornskoi socijalnostanjeu Americi i Engleskojprikazuje negativno.

l6l

lJ obrazloLenjuOdluke o zlodinuredenoje da sveto, uz ostalo,potvrdujekako je dr. Vilko Rieger"svoje neospornovisokekvalitetestaviou sluZbuokupatorai izdajicePaveliia,i to kroz cijelovrijemetrajanjaNDH";daje "u svojimdlancimai govorimapod brojem 1-22raspaljivaomrZnjuizmeduHrvata i Srba,tvrde6ida su Srbi vjedni neprijatelji Hrvatima"; da je to objavljivao u svakome svome politidkomdlanku,poput ostalihsvojih drugovau zlodestomzanattt- Bogdana, Kovadida,Mortigjije i drugih"; da je NOP prikazivaokao "velikosrpskipokreti zakletogneprijateljahrvatstva";da je o partizanimaiznosio"nemogu6etvrdnje: oni su tudinci, vanjski pladenici,zlodinci, zvijeri u ljudskoj spodobi. Ubijaju hrvatskestarce,Zene,nejakudjecu,zarobljenike,ranjenikei bolesnike.UniStavaju ku6e, Skole,rlarvu, Zito, vrSalicei ciiela sela.Idu za istrebljenjemHrvata", na temelju degaje pozivao Hrvate na obranu,tj. na istrebljeniepartizanai Srba,koji sadinfavajugolernuvedinu partizana",dimeje "poticao na masovnezlodine protiv Srbai uopie boracai pristalicaNOP-a,slabe6itirneNOF i pomaZu6iokupatoru"' Nakon niza slidnihoptuZbao "Riegerovuzalaganjuda trebabiolo5kiistrijebiti neprijatelje"(Srbe),pristaliceNOP-a, odnosnohvaliti "izdajnike", Njemadku i druge,u obrazloZenjuOdluke o zlodinunavedenoje: "Riegertjera svoj sramotni ,unut.u" do samogkraja.Zadniinjegovidlancipisanisu u travnju 1945.(dlanak I tim dakle nekolikodanaprije oslobodenja' pod brojem 2l dne 15.04.1945.), laZeo sigurnojpobjediNjemadkei NDH i sipljesvoj razorni dlancirnabesavjesno na borbu do posljednjegdovjeka.Vjerojatnoie ve1 za zapravo otrov. Pozivlje vrijeme pisanjadlankaspakiraokovdegei svojejudino i opljadkanozlato, a po svrSetkudlankasigurnoje ve6 sjediou luksuznomautomobilui odjurio u pravcu Zapada.LaLe da Nijernci nisu uvozili na5eZito, mast i dr., StoviSeda su k nama iziozili. Da postigne svoju zlodinadkusvrhu, govori o neslozi Saveznika,medu kojima bi trebalodoci do rata,dime 6e se situacijatemeljitopromijenitiu korist NDH. Zlonamjernotvrdi da je u SovjetskojUniji te5kosocijalno,ekonomskoi politidkostanje.Sveje tamobezplana.Samoda seodrZipolitidkavlast.lnade,daje ^Sovjetska a NOP dajoj sluZiza ostvarenjeimperijalistidkih Unija irnperijalistidka, ciljeva na Balkanu i .ladranu.Moskva da je neprijateljicaHrvata,koja raspisuje u"j"n" na hrvatskeglave. Ona je komunistidka,ali ipak pomagadSovinistidkog velikosrpstva". Zbog svegatogaKomisijaje 10.srpnja1945.ocijeniladajeion "praviratni zlodinac",jednakokao Stoje napisalaza37 novinarakoji su strijeljaniljeti iujesen 1945.,odntsno za tisu6estrijeljanihvojnika ili dasnikaNDH, te dlanovanjihovih obitelji.

filip Lukas; smiernicehrvatskogiivota Govor Filipa Lukasana sjedniciskupnogodboraMatice hrvatske29. travnja 1941, zatim knjiga Hrvatski nctrod i hrvatska driavna ntisao (izdanje "Matice hrvatske" 1944.), knjiga Liinosti-svaranja-pokreti (izdanle "Matice hrvatske

t62

1944.),zl uredio) i utvrdivan F i l i p uL u Hrvatsko vr5io plo vjerske oslobod naciona U"I nrrZnjup pflmjer p

"ok

vrijeme Neposre a dinovn Novi listt odrZanep Crje onatno,d naSernuj najboljet l. L okrivljen dlanak' daje sku prisustvo Novom lit dogadaje spomen dogadaje bitnim z

NEZAVISN

Zrtve,a o moZebiti hruatskur za tzgt'a Poglavn Nakon tc doglavni bogoSto Kvaterni Ivice Kiri

rdujekako kupatorai dlancima i 'deii da su ne svome Bogdana,
19.travnja e "Matice hrvatske

1944.),zbornik Naia domovina(izdanjeGlavnogaustaskogastana,koju je Lukas uredio) i ostalapublicistidkai govornidkadjelatnostpotakli su 1945.Komisiju za utvrdivanjeratnihzlodina- kulturnomsuradnjoms okupatorom- da otvori dosjeo Filipu Lukasu(AK-ZKRZbr. t33l45.,GIJZ2689,kutija6g7,kojaje pohranjenau Hrvatskome drZavnomarhivu u zagrebu),te da u njemu navede:,,okrivljeni je vr5io propaganduu korist okupatorai njihovih pomagadasirenjemnacionalne, vjerske i rasne nesno5ljivosti i opravdanjem okupacije, te slabljenjem oslobodiladke borbe.Timeje podiniodeliktiz dl.2. to1.I .,2. i 6. odluke o zastiti nacionalnedasti". U "Pojedinostimao zlodinu"upotrijebljen je rjednikkoji otkriva neobuzdanu mrZnju prema sveuruhrvatskome,pa se te "pojedinostio zlodinu,,,kao slikovit primjer progonahrvatskihintelektualaca, navodeu cjelini: "okrivljeni bio je predsjednikMatice hrvatskevise godinaprije rata.MH za vrijeme predsjednikovanjaokrivljenoga bila je stjeciste tzv. petokolonaSa. Neposrednoprije slomabivSeJugoslavijebioje tajnik zloglasnidr. Mile Stardevi6, a dinovnikMaticebio je Ivica Kirin, kasnijezloglasnisefpolicijeu Zagrebu(vidi Novi listod 30. travnja1941.,broj 2, str. 16.).Basraditogaje ban Subasi6poslije odrZanegodi5njeskupitineMH od 29. prosinca1940.postavioMatici povjerenika. cijeli rad okrivljenogaza vrijeme dok je bio predsjednikMH usmjerenje onarno,da se pripraviput zlikovadkojustaskojNDH. Kakoje MH uZivalaugledu na5emujavnom Zivotu, uslijed toga je djelovanjei rad okrivljenoganajviie i najboljeposluZioneprijateljskojpropagandii slabioNOB. 1.u Novom li.stuod 30. travnja 1941.,broj 2, str. 16.,objavrjenje dlanak okrivljenogakao predsjednikaMH "o postavljanjukomesara,', a odmah izatoga dlanak'Govori profesoraLukasai dr. Budakana sjednici",u kojemje objavljeno daje skupniodbor MH29. travnja 1941.odrLaosvojuprvu sjednicuu NDH, daje prisustvovaoi doglavnikministardr. Mile Budak. Tu sjednicuje, premaprikazuu Novomlistu od 30 travnja1941., otvoriookrivljenikaopredsjedniki istakao'vaane dogatlaje posljednjeg vrelnena MH i u Zivotu hrvatskog naroda, a narod,itoje spomenuo komeserijat,koji je Matici narnetnuoban Subasic.za najnovije dogatlaje- rekao je prof. Lukas - treba zahvaliti hrvatskom narodu, koji metlu bitnim znadajkaurasvoga karatkera posjeduje istinsku ljubav za slobodu i nezavisnost. Hrvatskije narodu borbi za slobodui nezavisnost pridoniobeskrajne Zrtve,a odludnizavr5niuspjehtrebapripisatipoglavnikudr. Anti Paveliiu.Matica moZebiti ponosna(itoje za vrijemenasilnogvladanjasrpskevlastivr5ilamuZevno hrvatskuduZnosti izradivalahrvatskukulturnusamobitnost i takoudarilaosnovice za izgradnju drLave'. Taj je govor zavriio pokrikom: 'Neka Bog ispuni Poglavnikovei na5eileljei nekaZivi ostvariteljnove Hrvatskedr. Ante pavelii!,. Nakon toga se u spomenutomedlanku prikazuje kako je okrivljeni pozdravio doglavnika Budaka i izrazio ponos MH ito je upravo Budak postao ministar bogostovlja i nastave.okrivljeni je na toj sjednici komemorirao smft petra Kvaternika,aizatogaproditaoizvjes6eo progonuMatidinihdinovnika,zloglasnog Ivice Kirina i tajnikadr. Mile Stardevida.

t63

2. Okrivljenije napisaotri knjige: Hrvalskazentlja,Hrvalski narod i hrvqlska driavna misao i Liinosti-stvaranja-pokreti,kojeje izdalaMH 1944.godine. U knjizi Hrvatski narod i hrvatskadriavna ntisao napisaoje predgovorsam okrivljeni, koji nosi datum 'sredinomrujna 1944.'. U tom predgovoru,na str. 9., uspjelii kod ku6ei veli doslovno:'Tako smo u borbi za vlastitunarodnuposebnost u vanjskom svijetu. Ustraju li Hrvati i u borbi za svoju drZavu- u Sto se svi pouzdanonadamo- tada6e irn drZavapremapravusamoodredenja biti i u cijelorne medunarodnornsvijetu konadnopriznata'. Prikazuju6idaljeu tornpredgovorukako su Srbi hdeli razbitisloZneIrrvatske Hrvat postane redove,veli: 'Ako ovim rnojimdlancimapostignemsamoto da-iedan Hrvatskeu svojoj drLavi, svjesnimi odgovornijimu borbi za slobodui nezavisnost postigaosam svoj cilj'. 'Hrvatskanarodnasamobitnost','Problem U citiranoj knjizi obratlujetemu hrvatskekulture', te na str.7l., u cilju da prikaZekako su Hrvati posebannarod, koji nema ni5ta zajednidkogasa Srbima,zlobno primjeiuje da Dante u svome 'Raju' posebnohvali Hrvate pripisujudiim posebnei dobre zna(ajke"a Srbima drugeznadajke,tj. zle. U poglavlju 'stnjernice i elernentiu razvoju hrvatskogLivota', na str. 99, dolazi do tvrdnje da je Drina vjekovna granica izmedu Istoka i Zapada.Zapadtt spadaju Hrvati, a istodno od Drine Srbi. Nadalje, na str. 109. prikazuje tendenciozno kakoje JovanDudi6htio Me5trovitaprtkazatiSrbinom. poglavlju'O U duhu hrvatskekulture', na str. 129. tendencioznoiznosi: 'Hrvatskasekulturaodlikujenekommeko6om,vjednomnadomu pobjedupravdei i sa destonaivna i neizdiferencirana istineu svijetu.Dobrotaje ta elernentarna, malim aktivizmom". U poglavlju'Osebnosthrvatskekulture'na str. 133.ponovopostavljatvrdnju linija na BalkanuizmeduIstokai Zapada.Na daje Drina 'najvaLnljademarkaciona 'Gubitak Bosne izazvao bi rastrganostkompaktnosti str. 135. doslovno veli: politidki Zivot'.Na hrvatskihzemalja,pa bi svaki dio bio nemo6anza samostalan porijekluHrvata.Tvrdi str. 146.i 147.iznosiokrivljeni mi5ljenjeo neslavenskorn da o podrijetluHrvata ima u naudnirnkrugovirnanekolikoteorijai potorndodaje: 'Po svemuizgledavjerojatnije,kako danasnaukatvrdi, da su Hrvati zaistaprvotno koja se iz svogaprvoga iranskogprostoraspustilapreko bili neslavenskajezgra, Kavkazau Pontijskunizinu i tu u5lau plazmuplenrenaAnta, odaklesenaselilaiza Karpataitu osnovalaBijelu ili Veliku Hrvatsku'.Na str. 149. opettendenciozno iznosi toboZnjerazlike izmedu Srba I Hrvata. Hrvatski borci, po prikazivanju okrivljenoga, drLese drukdije,a srpskidrukdije.Kraljevi6 Marko pokazuje,prema prikazivanjuokrivljenoga,sasvimoprednaetidkasvojstvaod hrvatskihjunaka. Svete teorijeizmi5ljaokrivljenisamozatoda seizmeduSrbai Hrvatanapravi jaz, atoje bila i tendencaokupatora.Pritomsemorakonstatiratida su nepremostivi gotovosvavrela na koja se okrivljeni poziva- njernadkeprovenijencije. Na koncu te knjige napadase Toma5Masaryk,koji da je Zelio da nestane Hrvata.I tu postojitendencada senasodvratiod zajednicesaslavenskimnarodima. Nakon Masarykanapaoje okrivljeni ruski komunizam.Okrivljeni na str. 212.

164

govon c da stupi kasnije: 3.1 okrivlje dugadk su slobo (str. 45. jedno ar Trumbi federali ne bi mc svoj rad gospod premda druga za izravno dorna6e Un dalje.Na dokaZec ho6eda r Na Matice h Paveli6 svoJrnl F priznanj toga dje zakljudi narodnih dobate3 iskaZena east, te c zahvaln jednogla pfllna pll audijenc Nas Maticihr prije nis ideolog kao kateg , 4 DI

T.

podeoje 1

d i hrvatska odine. dgovorsam r, na str. 9., i kod kuie i r Stose svi i u cijelome ne hrvatske vat postane ojoj drZavi, ','Problem :bannarod, te u svome :, a Srbima na str. 99, da. Zapadu . prikazuje zno iznosi: rdupravdei rciranai sa vlja tvrdnju Zapada. Na rmpaktnosti iZivot'.Na vata.Tvrdi .omdodaje: istaprvotno rstilapreko naselilaiza ndenciozno rikazivanju zuje,prema r junaka. ratanapravi atiratida su da nestane r narodima. n str.2J2.

govori o ruskoj ideji mesijanizrna,po kojoj bi Rusija bila pozvanaod Providnosti da stupi na delo dovjedanstvai donesespassvijetu,i to najprije sa pravoslavljem,a odnosnokomunizmom. kasnijesa boljSevizmom, 3. U knjizi Liinosti - stvaranja - pokreti sadrZanisu eseji, govori i dlanci 'Makar Hrvatska bila uru okrivljenoga. U toj knjizi je i esej o Anti Stardevi6u; dugadkaili uru Siroka,makarbilo u njoj samopetHrvata,nekaih je samopet,ali da 'najdi56ehrvatskekrvi' su slobodni';Ante Stardevi6- da su muslimniHrvati 'Dr. (str. 45.). U dlanku Ante Trumbi6 i ideja hrvatskedrZavnosti.Odgovor na jedno anonimnopismo iz Splita', na str. 151.,tvrdi doslovnoza Trumbi6a:'Dr. Trumbi6kao politidari rodoljubne bi nikad radioza novuJugoslaviju,pa bila ona i jer ona ne bi pruZalajamstvo zanal opstanak.Dr. Trumbi6 federalistidkiuredena, ne bi mogaosuradivatis onima koji su iz Srbijepreili u Hrvatskui ovdje prenijeli svoj rad razaranjau zajednici s Talijanima, te dosad uni5tili mnogo kulturnih i gospodarskih ustanova- meduostalim500 pudkihSkola- dok svojuzemlju 5tede, premda preko nje prolazedvije najvaZnijestrate5kepruge, jedna za Carigrad, a drugazaSolun-Atenu,nitise bombardirajunjihovigradovi,premdaje Srbijapod izravnornokupacijornNjernadke,vei se bombardirajuhrvatskigradovi i ubijaju dorna6enevineZrtve. U netomcitiranojknjiziprikazanjeLivot i rad Maticehrvatskena str. 155.pa dalje.Na str. 183.donosiokrivljenijednu usporedbuiz Sv.Pismasamoradi togada dokaZeda je neispravnorni5ljenje- da istinu rnoZesamove6inazastupati.Time ho6eda omalovaZinadeladernokracije. Na str. 193.objavljenje govorkojegje okrivljeni odri'aona glavnojskupStini Matice hrvatske8. oZujka 1942.Taj govor je panegirikusta5tvu,a naposeAnti 'Hrvatskinaroddugujesvim Paveli6u.Okrivljenije u tom govorudoslovnorekao: svojim prethodnicima,kao i suvremenimborcima za hrvatsku drZavu,veliko priznanje;on se bezbrojnimZrfvamai mudenicirnaklanja, aLwim ostvariteljima Stovanjei zahvalnost.Odbor Matice hrvatske toga djela iskazuje svoje r-rajve6e je zakljudio da sedr. Anti Paveli6u,koji je u posljednjojfazi borbeprikupiosveniti narodnih Leljai kao borac stajaona delu svih narodnih teLnja,te konadnou ovo doba teSkesvjetskekrize - narodneZeljepriveo u djelo i postigaoostvarenjeNDH, iskaZena glavnoj skup5tiniMatice hrvatske,prvoj iza drZavnogosnivanja,najveia dast, te da se zamoli skup5tinada trru u znak priznanja iskaZesvoju odanost i zahvalnosti da mu Odborto pismenosaop6i.Uvjerensamda 6eto glavnaskupitina jednoglasnoi s odu5evljenjem sediZei uz burnoodobravanje prihvatiti'.SkupStina prima predsjednikovprijedlog. Iz toga govora razabirese da je Odbor MH bio u audijencijikod Poglavnika,s tim da ga pozdravi(str. 201.). Na str.246.opisujeokrivljenirad Maticehrvatskei tvrdi daje glavnuuloguu Matici hrvatskoj,osimokrivljenog,vr5iodr. Mile Stardevi6i da su i oni Hrvati,koji prije nisu bili zadojenipravaikom idejom, bez promi5ljanjaspontanoulazili u stavio kojidaje idejuslobodeidrZavnenezavisnosti ideologijudr. Ante Stardevi6a, kao kategoridkiimperativsvim dlanovimanarodnezajednice. 4. Pod uredni5tvomokrivljenoga, a kao izdanje Glavnoga usta5kogstana, je podeoje godine 1943.izlazitizbornikNaia dontovina.Ova komisijapregledala

r65

knjigu I., svezak 1., te svezak2. Oba sveskaimadu I174 stranice.To je djelo propagandistidkogkaraktera. Prvi svezak je providen slikom izdajnika Ante Paveli6ai nosi naslov 'Hrvatska kultura - politiika povijest Hrvata'.I5lo se tim izdanjima za tim da se naSaSirokajavnost oduievi za tvorevint faliztna, za NezavisnuDrZavuHrvatsku,a time da seoslabinarodnooslobodiladki front, da se Stove6i jaz utini izrneduHrvata i Srba. Ova komisijautvrdujedaje okrivljeni kriv za goreopisanodjelo.

Dodatak lzjava g. Filipa Lukasa o komesarijatuu Matici hrvatskoj, Novi list (Nova Hrvatska),Uskrs l94l ., br.2, od 3 I . travnia 1941. OdrZ.aogovor na prvoj sjednici MH u NDH, Novi list od 30. travnja 1941., broj 2, str. 16. Dao izjavu suradnikuNovog lista. objavljenu u Noyom listu od l. svibnja 1941.,broj 3, str. 15. Napisaoknj igu ZemljopisNDH, Spremnoslod I 5. oZujka 1942.,6roj2, str.7.; knjigu Politiiki pogledi, Sprernnostod 4. travnja 1943.,broj 58, str. 3.; knjigu Dr. Ante Truntbit, Spremnosl,prosinac1943,broj96-97,str. 5.; knjigu Smjernicei elementiu razvoju hrvatskognaroda, Spremnostod22.listopada 1944.,broj 140, str.2." Polastoljedaposlijetakote5keoptuZbemoZeseuoditiu demusu bili suodenii suprotstavljeni Filip Lukasi njegoviprogonitelji,tko je govorioistinu,a tko je bio u ideologijskojzanesenosti, ponesenosti ili zabludi.

Vinkolttikolit: pjesniino i hrvatstvo

Vinko Nikolii

PoslijepolastoljedamoZeseocijeniti5toje proZivioi kako se oslobadaonekih zanesenosti profesorVinko Nikolii iz Sibenika,kojije prije rata bio pjesnik i srednjo5kolskiprofesor,u ratu pobodnik u Usta5korn stozeru, pjesnik i publicist u Zagrebu,gdje je bio i nastanjen, zatim u poraduemigrant,velikan knjiZevnei uopie hrvatske rijedi u inozemstvu, pa povratnik i poznati zastupnik u Saboru RepublikeHrvatske.O njemu se u Hrvatskotne drZavnom arhivu (ZKRZ-AK 134145.,kutija 687) duva vi5e dokurnenata,koje treba ispridati da se slikovitije prikaZeporatni(nakon svibnja 1945.)progon hrvatskihintelektualacakoji su stvaraliza vriiemeNDH.

t66

pr,

zlodine Vinko ) ideolog funkcio sudovin 1945., 1 proslije Vo Odjelje nije mo5 zamolje dopisao istakla" 1945.T pod bro "Dostav Vinka, n stoZera predves Da uhapSe strijeljan 1 0 8 3 ,s t pjesrnei zavrSio nasljedn velidina hrvatskih Poglavn ko.jije sv on je i si zaslugo Na Poglavn tijelorn n vidi Pog suzanije narediva pobjegav Nik( broj 340, jeztka, "z dinjenica

To je djelo lajnika Ante '. ISlose tim falinna, za .i front, da se ).

vi list (Nova 'avnja1941., rd l. svibnja xo12,str.7.; .; knjigu t Sntjernicei i4.,broj 140, bilisuodenii atkoje bio u

je cijenitiSto Lzanesenostr , kojije prije lfesor,u ratu pjesnik i i nastanjen, knjiZevnei elnstvu, pa u Saboru Hrvatskome 4145.,ku.tija 'ebaispridati nkonsvibnja rlacakoji su

Zemaljskakomisija zaratne Prvoje I l. srpnja 1945.,podbrojem 631812689, iz kojeje vidljivo daje prof' Odluku grad Zagreb zlodineposlalaJavnomtuZiocuza i da je "kao usta5ki Zagrebu Vinko Nikoli6 bio pobodniku Usta5komstoZeruu na takve usta5ke se ideolog objavio niz usta5kihpolitidkih dlanaka,pa kako funkcionarei njihovo djelovanjeodnoseodredbedl. 13. i 14. Uredbe o vojnirn sudovimaod 5. maja 1944",odnosnodaje javni tuZilacza gtadZagreb28. srpnja 1945., pod brojern KG-929145.,taj spis (odluku o utvrdivanju zlotina 1...1) Vojnom suduKomandegradaZagreba. proslijedio ' tu Odluku dostavio Vojni sud je 7. kolovoza 1945.,pod brojern 151'7145., odjeljenju zastiienarodaza gradzagreb(ozN-i), uz napomenuda vinko Nikoli6 nij"11oguobiti pronaden"po$tose,po svoj prilici, nalaziu bjegstvu",paje OZN-a ,a*o5"nu da povede "daljnji postupak".Na taj dokument netko je olovkom .Nepiijavljen I.-VII.", zatinr "Drugi otsjek", a druga osobaje crnilom dopisao: istakla"istraZitiadresu",te udarilapedatOZN-e kraj broja 8914 od 7' kolovoza 1945.To je bio signalDrugomodsjekutajnepolicijeOZN-e da 13.kolovoza1945' I.-VII. OZN-e za grad zagreb: pod brojlrn 408 obavijesti opunomo6enistva ;,Dostavljase na provjeiu, time da se izvijesti i dostavepodaciza prof. Nikoli6 Vinka, nastanjenoguLagrebu,ali neprijavljen,ratni zlodinac,pobodnikUstaskog i stoZerau Zagrebu. Sakupiti podatke i u sludaju pronalaska odmah hapsiti predvestiovornodsjeku(...)"' Da nije pobjegao,prof. vinko Nikoli6 sigurno bi bio strijeljan kao ostali uhap5enintrninari,jlr ga je Zernaljskakomisija optuZilateZenego neke koji su strijeljani.Navedenon1, j" du je u Hrvatskomnarodu od 14. srpnja 1944.,broj tOSf, sff.6., pod naslovtm "Opjevani Poglavnik" opsirno prikazaopjesnikei je dlanak pjesme ispjevane"za vrijeme niegovefasistidkevladavine",s tim da je zavrsio:"Neka se vidi Stosu hrvatskipjesniciosjetili u Poglavniku.On njima nasljednikhrvatskihbanovai kraljeva,on je posjedniki duvar narodnihsnagai veli8ina, on je osvetnik hrvatskih grobova,on je nastavljadrada i borbe najveiih hrvatskih sinova, on je sve i najljepsei najdraZei najvedi u svome narodu' poglavnik im je ostvaienjesnastolje6a,on je jamac sretnebudu6nosti,on je onaj to.jiie svojim pobjednidkimlovoromiskitio grbovehrvatskihvelikanai heroja,ali koji 6e se njegovom sre6ezasve budu6ehrvatskenarastaje, on.le i silaestoUoOe, zaslugomradati kao slobodniu svojoj drlavl". ila to je Kornisijadodala:"Okrivljeni priznajeda je toliko odaransvojirn poglavnikoinda, kadaga vidi na ulici, u kinu ili na slici,naviruInu suzena odi,a tije'iom mu prolaze trnci od uzbudenja". Zatim se ponavlja takvo uzbudenjekad vldi Poglavnitu 1l suze),pa KornisijakaZe:"Ovom licemjercusigurnonitijedna je suzanij-epala,a niti su gaproZimalitrnci uZasanad strahovitimpokoljimakoje ulogu krvnidku svoju naretlivaotaj njegov idol Paveli6,a kojije konadnootpjevao preko granice,smatrajuii da 6e izbje(,izasluZenojkazni". pobjegavsi " Nitotleu je zamjerenoi sto se u Hrvatskomnaroduod 31. sijednja1942., broj 340,str.7., pod naslovom"Pjesnistvou narjedju",upustiou analizuhrvatskog jezika, "za kojegatvrdi da se bitr-rorazlikuje od srpskogai da je tome dokazom einlenica 5to hivatski jezik irnade izradena narjedja: dakavsko, kajkavsko i

16'1

Stokavsko",dime se "u svojem harangiranjutrudi da sto bolje istakne razljku izmeduhrvatskogi srpskogjezika,pa sasvojomfilozofskomargurnentacijorn pada u protuslovljekadatvrdi da hrvatskijeziknije istokao Stoje i srpski,jer da Hrvati imadutri narjedja- Stokavski,kajkavskii dakavski,kao da i Srbi nisu stokavci,'. u dlanku"Stotagodi5njicaMatice hrvatske"(Hrvatskinarod od 10.veljade 1942.,broj 348, str. 7.) Nikoli6 je iznio da u radu hrvatskihkulturnih ustanova Matica hrvatskastoji na delu - u kulturnom i nacionalnomvodstvu hrvatskog naroda,pa stogaona spadau najhrvatskije, a ujednonajsveobuhvatnije ustanove. Komisija rnuje zamjerila:"U Matici hrvatskojon vidijednu od najnaciolalnijih ustanova Hrvatske, koja je kroz stolje6a bila ludonosau borbi Hrvata za sar.nostalnost i pretedausta5tva". U dlanku"Krv nas.jezaprisegla"(Hrvatskinarodod 29. oLujka1944., broj 99'7, str. L) "Nikoli6 je odao priznanje hrvatskim srednjo5kolskim nastavnicimakoji su prisustvovalisaborovanjuu Zagrebuikojorn su prigodorn pokazalivisoku hrvatskusvijesti ljubavza Poglavnika".Komisijaje tvrdila da in time "imputiraodusevljenje jerje napisao:'Manji broj ih je u ustaskom za ustastvo, pokretu,ali svi su svjesnidaje ustastvonajve6edobrohrvatskognarodai daje sve Sto hrvatski osje6a i radi, ustastvo,bez obzira na upis i plisegu. Krv nasje zapriseglau ljubavi za dornovinu'. okrivljenorre, dakle, mnogo smeta sto se hrvatski narod nije listorn upisao u ustase,a narodito mu je krivo sto i srednjo5kolski profesoritone udine(...)alida ioni, kao isav narod,diiu ustaikim dnhorn,misleustaskiidjeluju, bezdijegbi djelovanjaHrvatskapropala.on ovime bijedno pred soborn i pred svojim sankilotimaopravdavaneznatnibroj upisanih ustaSa,ali se popravljatvrdnjorn da ipak ditav hrvatski narod diie i djelujeu ustaskomduhu,dime se htio dodvoritisvojirrrokupatorskimgospodariura". Kornisijaje tvrdila da V. Nikoli6 velica usta5tvoi dlankorn"Ustastvoje nosifacnovogaporetka"(Hrvatskinarod od 18.studenoga1942.,broj 584,str.3.), u kojern"izdajnikaPaveli6apostavljana pijedestalboZanstva". Daljeje Komisija navela:"Po njernu,tko nije ustaSa, nije Hrvat,negoneprijatelj.On kaZe:'NDH je ustaSka drLava,izato svakinjezinsin urorabiti ustaSal usta5au svojim rnislima,po svojinr djelinra, po svojirn leljana, po svoln radu, po svemu svom djelovanju, usta5a po svont Zivotu privatnonr i javnom, ustaia po svojoj smrti'. po okrivljenikovu uvjerenju'usta5tvoje pojarrrnovog poretka.Usta5tvonosi novo je revolucija,na5afanatidnavjera.Poglavnikje nosilacusta5tva. 6udorede, usta5tvo I tko usta5tvodira prijateljili neprijatelj- tko kalja uzvi5enostusta5kernisli,tko ga kuSasamoosjeniti,oduzetimu njegovodivno 6udorede- prijateljilineprijatelj - dira na.josjetljivijidio naiih dusa,dira i zjenicunasegoka, dira u poglavnika'. U tom dlankuNikolii uzdiLeustaitvo i prikazujega kao jedinog nosiocanovog poretka.Sve Hrvatekoji nisu usta5eprogla5ujeneprijateljima, jer po njernusvaki Hrvat mora biti ustasapo mislirna,po djelima,po Leljama,po radu i po svome djelovanju,a tko sarnopokusada ustaskusvetinjudira, dira u njegovoboZansfvo Poglavnika.on drsko i pokvareno identificira poStenuHrvatsku sa jednirn najordinarnijirlsvjetskirnrazbo.jnikom, ubojicorn,paliku6omislugourokupatora.

r68

Nik studeno hrvatsko bez koje ono Stoj tabor ust razaradk okrivljen okrivljen nacional sve u ci okupator ratnogzl< l. i 2.od (-oV nacln, po zapravo, pravilu iz koliko je Nikoli6a rnteresan Osv razgovor predstavn hrvatski r Dodao je "Hrvati 2 nikakva"; vrijedili " prirode re kako nte p nikad nijr srnrtnirl r naplsaov pokretbil tragedijer

Ante (

Taj r svrhu pov AK broj ll

staknerazliku :ntacijompada i, jer da Hrvati suStokavci". od 10.veljade rrnihustanova tvu hrvatskog .nijeustanove. jnacionalnijih bi Hrvata za a 1944., :dnjoSkolskim Lsu prigodom : tvrdilada im je u usta5kom odai daje sve r. Krv nas je smetaSto se r krivo 5to i diSuusta5kim ala.On ovime broj upisanih ie i djeluje u rrima". "Usta5tvoje rj 584,str.3.), eje Komisija .aZe:'NDH je n mislima,po n djelovanju, j smrti'. Po vo nosinovo silacusta5tva. Skemisli,tko ilineprijatelj oglavnika'. osiocanovog r njemusvaki u i po svome vo boZanstvo u sa jednirn n okupatora.

Nikolii, navodise, i u dlanku"lzvori narodnesnage"(Hrvalskinarod od24. studenoga 1942., broj 590, str. 3.) govori "o usta5koj vjeri koja se bazira na hrvatskojprollosti i njenim velikanima",pa da je ta "pro5lostizvor usta5kevjere, bez koje bi Hrvatskapropala".Komisijaje tvrdila da je time "svjesnooblatiosve ono Stoje Hrvatirna bilo sveto", te da je smisaotih dlanaka:"da Hrvate utjera u tabor usta5kihzlikovaca, da bi time olak5aookupatoru njegovu neprijateljskui razaradkuaktivnostu Jugoslaviji,kako bi kasnije,kadadodedo narodnogsudenja, okrivljenornu i njegovim usta5kimkrvnicima bilo lak5e. Svima tim djelima okrivljenije vrijedaodastsvoganarodarade6iprotiv osnovihinteresanaroda,Sirio borbunaroda,a nacionalnumrZnju,opravdavao okupaciju,osudivaooslobodiladku sve u cilju slabljenjaotporne snage naroda u oslobodiladkojborbi, dime je okupatoru olakSaonjegov fa5istidki posao.Ova kornisija ga stoga utvrduje kao ratnogzlodincau smilu dl. 13.Naredbeo vojnirnsudovimaod 5. svibnja 1944.i al. 1. i 2. Odlukeo za5titinacionalnedasti". iovjek koji je to ll. srpnja 1945.potpisaouZagrebu,na isti, ili ne5toblaZi potvrdujuii, nadin,potpisaoje stotineOdluka o zlodinuhrvatskihintelektualaca, je prema hrvatskome, Stoje u zapravo,koliko sarnbio opsjednutmrZnjom svemu je, jasno pravilu izjedna(,avaosa usta5tvom.Iz teksta Odluke i bez komentara, koliko je izrniSljaoili dodavao,pretjerivao ili podilazio, okrivljuju6i Vinka Nikoli6a tak i za "vrijedanjedasti vlastitognaroda" i za rad "protiv osnovnih interesanaroda". O svemunavedenomV. Nikolii j e 7. travnja I 993. u Nedjeljnoj Dalmaciji, u razgovorus novinaromMarinkom Culiiem, objavljenimpod naslovom"Nisam predstavnikustaSa u Saboru",odgovorio:"I danasmirnesavjestikaZemda sambio s nacizmomi fa5iztnour". hrvatskinacionalist,ali odbijarnda se to izjednadava Dodao je da se u ono vrijerne,u onoj situaciji,"nije moglo puno birati", da su "Hrvati Zeljeli svoju drZavu", ali da je "mogudnostizbora bila mala, gotovo nikakva",da su "usta5edo5lina vlastpudenl",da mnogotoganije Inogaore6ijer su vrijedili "ratni zakoni,nimalo bezopasni",da je sve bilo dirigirano"zbog rata i prirode reLirna";da on nije bio "nikakav usta5kiideolog, a najmanjedlan vlade, kako me predstavljaju beogradskirnediji";daje Pavelii "zaludivaonarod" i da mu nikad nije mogao oprostiti potpisivanjeRimskih ugovora ("smatrali smo ih snrrtninr udarcem nezavisnoj hrvatskoj drlavi"); da je (poslije, u inozemstvu) napisaovi5e tesktovau kojimaje iznosiorni5ljenje"kako su poglavnik i usta5ki pokretbili ispodrazinedogadaja,te da nisu izveli poukeizporazaNDH i kasnije tragedijeu znakuBleiburga,itd.

Ante Ciliga: desetgodina u SSSR-u Taj referentZKRZ-a potpisaoje istogadana(1 1. srpnja 1945.)i "Prijavu u svrhu povedenjapostupka"protiv profesoraAnte Cilige iz Zagreba(ZKRZ 2690, AK broj 139145.), kojuje podnioJavnomtuZiocuzagradZagrebi u kojojje naveo:

t69

"Okrivljenije, kao pobodnikUsta5kogstoZeraZagreb,godine 1943.napisao bro5urupod naslovornDesetgodina z SSSR-a,koju je objavio i u dlancimau tjedniku Sprernnost,zatim dlanke pod naslovom 'Istra u novim prilikama' (Hrvatskinarod od 18. rujna l943.,broj 837, str. 3.), 'Na sibirskimputevima' (Hrvatski narocl,BoZi6 1944.),'Na sovjetskojfronti' (Hrvatski narod od 2. srpnja 1944.,broj 10703,str.4.),'AmerikatraZisvoj put'(Spremnostod I l. srpnja1943., broj72, str. l.), 'Sada5nja bitkazaeuropskisjever'(Spremnost od23. srpnja1944., broj 127,str.3.),'lskrepod pepelom'(Sprentnost od 30. sijednja1944.,broj 101, str.9.), a odrZaoje ipredavanjeo temi 'Svjetskapovijest'(18.svibnja 1943.u GlavnomstanuStaliSkihpostro.iba). U gore citiranojbro5uriokrivljeni 'autoritativno'prikazujestanjeo beatskoj slavenskojRusiji, zakoje zlonamjernoiznosi da je odajno i da je ruski narod najobidnijirob boljSevizma.Tvrdi da je on to osobnoproZivioza vrijeme svoga desetgodi5njeg boravkau Rusiji.StanovniStvo daje odrpano,da vladaterornajgore vrste, da je ne samo sav seljadki nego i znatan dio radnidke klase protivan kornunizmu, da tamo vlada duh egoizrna, lakta5tva,grniZenjadak i rnedu komunistinra,da se u kapitalistidkimzernljamasusre6evi5e idealizrna,po5tenog drugarstvai morala nego u Rusiji. da sovjestkavlada s nepovjerenjemgledana inozemnekomuniste,kojida su sarlo figure na Sahovskojdasci,da je pjatiljetka urodilaneduvenomgladu,daje I 928.,nakonsfvaranjakolhoza,nastalaglad i daje 1929.broj logora5apremaSio10,000.000du5aitd. Na koncu iznosi svoju tvrdu vjeru da ie ruskorn narodn uspjeti da konadno strese sa svojih leda jaram bolj5evizrna. U ostalimsvojimdlancitnavrSioje okrivljenipropagandu u koristneprijatelja, propagiraofa5izarni njegoveprotagoniste, velidaoustaitvoi Paveli6a,u najgorem prikazivaostanjeu Rusiji i pozivaona odludnuborbuprotiv svjetlui zlonam.jerno boljSevizma, naposekod nas,ato znadiprotivNOP-a. Knjiga okrivljenogapod naslovor"t"t prilaLesepod (...) Desetgodina zrS.9.SR-u u svrhupovedenjapostupka". Taj postupak,da Ante Ciliga nije u pravo vrijeme pobjegaou inozernstvo, zavriio bi negdjena.iasenovadkom strati5tuili na livadi kraj Samobora.

Dr. Eduard Miloslavit: grobovi u Katynu Zerrraljska komisija zaratnezlodine14.srpnja1945.pod brojemZKRZ269l ili AK 145145. uputilaje Vojnorn suduKonrandegradaT,agreba Odluku kojomje 13.srpnja1945.dr. E,duarda Miloslavi6aproglasilazaratnogzlodinca, mole6ida ga vojna policijauhapsi,a poito sesurnnjalodaje ve6 pobjegaou inozemstvo, toje Vojni sudobavijestioOZN-u gradaZagreba, a ona lV. odsjekOZN-e za Hrvatsku, koja je o tome razaslaladepe5uo hap5enjuMiloslavi6a, ali je iz Zagrebastigao odgovor da on ne stanuje tt Zagrebu, ve6 da je najvjerojatnijepobjegaou lnozemstvo.

t70

Dr.

U sveud je tri pr grobov komis je bilo svjetlu tilIe

o[ II (J

!.1

svih du pozdra str.36 kao na okrivlj Zagreb naroda svojim odgaja prije ili toga vi, nametr

ine 1943.napisao oiudlancimau ovim prilikama' irskimputevima' arodod 2. srpnja I l. srpnja1943., 23.srpnja1944., t 1944.,broj l0 t , svibnja1943.u stanjeo beatskoj a je ruski narod ra vrijeme svoga adaterornajgore : klase protivan rja dak i medu rlizrna,po5tenog renjemgleda na daje pjatiljetka xtalagladi daje nosisvoju tvrdu ojih letla jaram rristneprijatelja, liia, u najgorem 1nuborbuprotiv 'ilaZesepod (...) r u inozemstvo, rbora.

u emZKRZ269l tdlukukojomje inca,moleii da rozemstvo, toje '-e zaHrvatsku, Zagrebastigao 1jepobjegaou

'Jffi Dr. EduardMiloslavic traaenje izbog pisanjao KatynskojSumi,a bio je u pravu

U Odluci o utvrdivanjuzlodinakaZese da je dr. Eduard Miloslavi6, inade sveudilisniprofesoru Zagrebu,okrivljenza kulturnusuradnjus Nijemcima:odrZao komisijekojaje ispitivala je tri predavanjau Njemadkoj,bio je dlanMedunarodne grobove u Kafynu, te je kao dlan toga povjerenstvaobjavio podatke o radu te kojoj komisije,koji su se"potpunopodudaralis namjeramanjemadkepropagande, je bilo stalodo toga da narnaprijateljskui saveznidkuRusiju prikaZeu najgorem svjetlu",dimeje "posrednoterneljitoSkodiobitnim interesimana5egnaroda'pa se tirneogrijesioo dl. 14.Uredbeo vojnim sudovimaod 5. maja 1944.godine". je: o zlodinu"navedeno U "Pojedinostitna .,1.okrivljeni je odmahpo osnutkuNDH imenovanpovjerenikomza vrsenje svih duZnostidekanaMedicinskogfakultetau Zagrebu.To imenovanjeradosnoje Alnta ntaterCroaticctiz 1941., druStva pozdravioglasnikHrvatskogasveudiliSnog str.365.,kojegje uredivaodr. Vladimir Bazala,akojegje ova komisijave6utvrdila ili AK broj 6145.).U izjavi koju je kao narodnogneprijatelja(vid. broj 1777145. okrivljeni dao urednikuAlnta rnaterCroaticaokrivljenije istakaoda profesorna 'koji duboko poznajeduSunaSega Zagrebalkom sveudiliStutnoZebiti sarnoonaj naroda,koji je srastaos grudom svoje zemlje Hrvatske,kojije patio i trpio sa svojim i branio prava svoje djedovine.Samo takav, a nikada tudinac ne moZe odgajatina5uhrvatskujavnost,jer on ne osje6as na5imnarodom.Stranamu sekrv prije ili poslijeotruje,te postajeizdajicomi narodnimneprijateljem'.odmah iza 'Natna toga vidi se da je pod tudincirnaokrivljeni rnislio na Srbe,jer je tvrdio: nametnutistranielementikroz 20 sodina radili su samoza vlastite interesei za

t7l

je hrvatskodrZavno vlastitukorist'. Tu izjavu zavr5ioje:'ZagrebadkosveudiliSte profesorirnazahrvatski narod'. sveudiliSte, a radit 6e s hrvatskir-n je 2.U Hrvatskontnaroduod ll. oZujka1943.,broj 687, str.2., objavljena 'Tri predavanjaprof. dr. Miloslavi6au Njemadkoj'.U toj debelirnslovimanotica: priznatistrudnjakza sudbenu notici opisujese da je okrivljeni kao'mealunarodno pro5lih znanstvenapredavanjana i krirrrinalistiku dana tri medicinu odrZao njernadkirnsveudili5tirna u Breslau,Konigsbergui Halleu,gdje je bio primljeni pozdravljenkao znanstveniradnik svjetskogglasa.Na poziv rektoraspomenutih sveudili5taprof. Miloslavi6 odrZaoje predavanjeo posljedicamasvojih novih daje okrivljeni stupiou vezu s prvinr istraZivanja'U toj je notici daljeob.lavljeno njemadkirnstrudnjacima,koji su mu iskazali velike podastikao znanstvenom radniku i plodonosnornistraZivadu,i kao Hrvatu, Sto se posebnonagla5avalo. Novinstvoda je posvetiloznatnupalnju njegovudolaskuu Njemadkui odrZanim predavanjirna,upozoravaju6ikako je okrivljeni u nas priznat kao prvorazredni i kriminalistidkistrudnjak.Njemadki list BreslauerNeuste sudbeno-medicinski napose Nahrichten da je pozdravioMiloslaviiev dolazaku Breslaui spomenuo njegov hrvatski rodoljubni rad u inozemstvu,gdje da je kao prvoboracsvoje narodnosti rlorao godineprovesti. str. l. i 8. objavljenje od 4. svibnja1943.,broj722, 3.lJ Hrvatskomnarodu dlanak'Zlotin kod Katynau svjetlunalazaeuropskihudenjaka.Sudsko-lijednidko utvrdenjeo groznornurrorstvuizvedenomnadpoljskirndasnicima'.lztogadlanka, a i iz ranijih i kasnijih dlanaka,kojih je sijasetkod nas bilo objavljenoo tom predrnetu(vidi popis dlanakao tom predmetukoji se prilaZe),razabirese da se izmedu 28. i 30. travnja 1943. u Katynskoj Sumi kraj Smolenskasastalo 'povjerenstvo vode6ihpredstavnika sudbenemedicinei kriminalistikeeuropskih visokih Skola i drugih sveudiliSnihprofesoralijedniStva',koje da je ispitivalo se da su groblja poliskih dasnikau Katynskoj Surnikraj Smolenska.Ob.iavliu.ie dlanovi povjerenstvabili predstavniciiz okupiranihzernaljaBugarske,Dauske, Rumunjske,Slovadke,Madarske,a od Finske,Nizozemske,CeSkogprotektorata. okrivljeni,kao redovitiprofesorsudbene str.tzv. NDH daje bio dlanpovjerenstva nredicinei krirninalistikena Sveudili5tuu Zagrebu.Spominje se da .ie u tom por,jerenstvubio jedan dlan iz ltalije,jedan zdravstveninadzornik,kojegadaje poslao predsjednikfraucuskevlade, a naposeda je radovirna i vije6anjima povjerenstvaprisustvovaoredovitiprofesorsudbenernedicinei krinrinalistikena njernadke SveudiliStu u Bratislavidr.Buchtz.dodiielienVrhovnomzapovjedniStvu komisija (podvukla Zernaljska iskopavanja kod KaEna radi vodenja oruZanesnage je javno povjerenstva kod toga rniSljenje,navodno n.o.). Da se opsjeni prisustvovaodr Naville, redoviti prof'esorza sudbenurnedicinuUniverzitetau i5lo se zatitn, kako se to kasnijevidi i iz Genevi.Od stranenjernadkepropagande sludajau Vinici, da seZrtvenjemadkihzlodinapripi5uSovjetskojRusiji.ISloseza tim da se bolj5evizamprikaZeu najgorem svjetlu, kako bi se u okupiranim zemljama stvorio strah pred boljSevizmorn. Njernadkapropagandaje u ovom sludajuusporedostupalasaciljevirnanjemadkogmilitarizma.Kad seRusiju,kako je prvotno Hitler mislio, nije moglo uni5titi za tri mjesecai kad se vidjelo daje

t72

Hitlero svjetlu

ol

otkri6in Suminz Evropi, Iz inicijat toboZe povJer ostalirn Giesdo dasnic daihk odekiva N ijernc bore pr nekolik neka is obdukc komisij obducir neke po U ustanov ispaljen je to, da ustanov pronade Katyns hici u zr rukom. NtJ gore na Surnaro cinidke1 zgraLa Po mnijenj da su ir ustanov potpisa 4.I iz Katyr

vatskodrZavno 1.,objavljenaje emadkoj'.U toj {ak za sudbenu predavanjana : bio primljen i craspomenutih a svojih novih u vezus prvim ) znanstvenom ro nagla5avalo. dku i odrZanim o prvorazredni eslauerNeuste au l spomenuo rvoboracsvoje

najgorern Hitlerov plan krivo skovan,trebaloje Rusiju i boljsevizamprikazati u svjetlu.Stvaraose bauk boljievizma. okrivljeni se stavio u sluZbute njernadkepropagandei'sudjelovao'u Katynskoj otkriiima u tcutynu i dao je svoj potpis na zapisnik,da su zvjerstva u po posijali groblja Suminad poljskim oficirima izviSitine Nijernci,koji su tolika Evropi, ve6 Rusi,odnosnoSovjetskaRusija' dao iz objavljenogdlanka viii se da je voda zdravstvaReicha dr. Conti da te sumu, Katynsku inicijativudu i" porouunavodni'strudnjaci','udenjaci'u da.ie tvrdi se dlanku U jedinstvenog sludaja. ovoga toboie doprinesurazjasnjenju koii da su,medu oliko na kolodvoru ostalim, potvrdili da su se u ozuiku itravnju 1940.skoro dnevno poljski nalazili se su kojima u vlakovi ve6i Giesdovou blizini Katyna iskrcavali a sumu, Katynsku u prevozeni uhi6enike dasnici,koji da su ondau samovozimaza ih' da ih kasnije nikad vi5e nisu vidjeli. ikaZukoie su to ivati da svii ii I lo dal IZS

8. objavljenje lsko-lijednidko Iz togadlanka, iavljenoo tom zabirese da se lenska sastalo ;tikeeuropskih ta je ispitivalo vljujese da su arske,Danske, vladarske, a od cfesorsudbene e daje u tom i, kojegada je i vijeianjima iminalistike na iStvunjemadke rljskakomisija L povjerenstva Univerzitetau :asnije vidi i iz usiji.ISloseza u okupiranim da je u ovom e Rusiju,kako : vidjeloda je

neka

ma (podvukla Zemaljska da su t-"iriiu - n.o.),,lugun ni"*ud,kevrhovne komande,a dlanovipovjerenstva obduciraliosobnodevetlle5inaod 2500 lje5inai da j n.o.). nekeposebnoizabranesludajeve"(podvuklaZemaljskakomisijaje uzrok smrti da se tvrdi prikazu, U g"t"-itirunoto dlt'tku, odnosno da su hici zatlljak, u hitac ustanovljlenkod svih ljesinabez iznimke hitac u glavu, 'strudnjake' blizineida ih je ispalilaspretnaruka.Zate ispaljeniiznu.lneposrednije su je to, dakako,lurundokazda su to udinili boljSevicii nitko drugi' Kod lje5inada "ustanovljenejednake verige na rukama i da verige odgovaraju onima koje su ruskih grailanskihosoba,koje da su takoder iskopaneu pronadeie i na ryeSinama cinidkida su i katynskoj Sumi,a koje da su pokopanemnogoprije' Iznosi:: nlqulj" jednako sigurnom hiciu zatiljak kod tih lje5inaruskih gratlanskihosobaispaljeni rukom. petgodina'Iz Nijerncimajetrebaloda sedokaZeda su zvjerstvaudinjenapflje 'strudnjaci', i njemadkim rukovodeni gore na'uedenogdlanka razabirese da su se argumetl iznose tvrdnju iu,ru.o- Herfom, odmah prihvatili tu tezu, a za tu drugomei naprti vlastiti zlodin cinidkeprirode- svojstveninjemadkojpropagandi: I

se nad tim zlodinom. zgraLaj " ptvjerenstvo je, premaprikazu gore spomenutogdlank-a,do5lo do op6enitog umoreniu oZujkuilitravnju 1940.Izprlkazasevidi mnijenjada su pol.lski-easnici je za 70 posto njih da su ispitivane,a dijelom obducirane982 ljesine, i da je taj zapisnik ustanovljenaistovjetnost.ZapaLase da se iz prikaza ne vidi da potpisaoizaslanikfrancuskevlade dr. Costedoat' je 4.lJ Spremnostiod20.lipnja1943.,broj 69, str.6., objavljen dlanak'tapaji profesora razgovor odnosno iz Katynske Sume Majko'BoLja Czestochowa',

r73

Miloslavi6as ameridkornnovinarkom.Taj razgovorjemisteriozan. Nosi potpis A'V. Hausberger. Ta Amerikankaje distaNjemica.Na eetudlanka dolazislikana kojoj poljski svedenikblagosivljesmrtne ostarkezvjerski poubijanih poljskih dasnikau Katynskoj iumi kod Smorenska,a ispod dlankaje fotografiju dlunouu povjerenstva.Taj dlanak je zapravo intervju te navodno imeridke novinarke s okrivljenim,a u njemuse prikazujedaje 30. svibnja r943.okrivrjenoga u njegovu stanuposjetilajedna arneridkanovinarka,da od okrivljenoganajbolje doznui.tinu o uZasimaKaff'a. Po svemu izgledakako je okrivljeni i^lrtil ovaj intervju, da svojim izlaganjimamoZedati veiu vrijednost(...) Na pitanjenovinarke:,zar su ovi poljski ratni zarobljenici bili zaistatako iznakaLeni2Bila sam pod dojrnom da se veiini njih vidio samo jedan precizni hitac u zatiljak' okrivljeni je odgovorio , doslovno:'Posve ispravnosto se tide gravnoguzrokasmfti, afi plzite,mrtvaci nisu bili ratni zarobljenici.Kada bi bili, to bi bila sasvimdrugaprida.To su bili poljaci koji su prebjeglisvojoj slavenskoibraii puni uviereniuau e" tamo naii zairirn i (podvukla 'zar zwrrr4urNd ZemaljskaAUrrrsr-la j\a prtanJe komisija . n.o..r. n.o.).Na pitanjenovrnarke novinarke'Lar su ih R*i su Rusi ubili?,, ubili?,, okrivljeni 'BoljSevici!

je odgovorio:

Moramo biti paZljivi i uvijek razlikovati Ruse od

boljsevika.Ne smije se nikadadogoditida optuZirnoditavjedan narod zazlodine boljSevidke srranke'(...)u dlankuje navefleno daje ubijenit uilo oko 16.000. ova komisijautvrdujedaje okrivrjeniodgovorun ri gor"opisanodjero(...)". Sovjetskevlasti su 27. lipnja l99l . prvi put javno piznale i javnotblavile da je poljske dasnikeu Katynskoj Sumikraj Smoienskai ukrajinskeradnike i seljakeu Vinici pobio StaljinovNKVD (tajnapolicija,;.

Aleksandar Seitz; knjige, ilanci, govori Profesori drZavnisaveznidaru NDH Aleksandarseitzizzagrebaobjavio je knjige Pravedna borba Hrvatske i put do hrvatskog socijalizma. napisao niz dlanakai odrZaogovg.raipredavanjau kojimaje, poput ostatih,..hvario ustaitvo, velidaodr' Antu Paveli6a,napadaobraiu Srbe,i.ur" i nu.odnoo.iobodiladke borce, raspirujuiitime nacionalnu,rasnui vjerskumrZnju,,.Zemaljskakomisija zaratne zlodinesvakuje od citiranihtvrdnjadokazivalaovako: " 1. Okrivljenije poslije 1944.naRadio-stanic i ZagrebodrLaopolitidkigovor kasnijeStampaou jednoj knjiZici pod naslovoipravedna borba Hrvitske, Iojegje koju je takoder rasturio medu svoje lakovjerneditaoce.U toj knjiZici okrivljeni opravdavanadin i sredstvao postankuNDH kao i opravdanuborbu Hrvata za sioju samostalnost.Sve ono Stoje protiv ustastvaprograsujeneprijateljim a Hrvata,a naposeseokomljujena borceiz narodnooslobodiladke fronte,na nasubra6uSrbei na bratsku slavensku Rusiju (...) Govoreii o sastavu partizanske vojske, tendencioznotvrdi da su partizanisami Srbi, a ono par zavedenih _ Hrvata ne znaEi niSta,jer 'hrvatskinarodnagonskiosjeia odvratnostprema boljievizmu,gledajuii u njemu i pojavutudu hrvatskomi europskomduhu,,.

174

2.U nastojanje smislu us predstavl prema suc utakmice sustava'. ka1e:'Dat klasa, a to motikom, Hrvatska I seljadka d potresenn tek bilo dr Poglavnik Osi, kojim bise-dr stoljedim Okrivljen nastavlja: promidba tudin s izt svoju neza prezani pr Glavnoje Hruatima, Koliko je teZnja.Na Slobodn - Zeleode 3. Ot niz dlanak izdao u dv a) Pr b) Or svega"'.

u"o

Seitza,Zer poloZaj dr Predsjedn 1942. ime 1944.ime "imao pril govora i p

rlosipotpis azislikana ih poljskih ija dlanova rovinarkes au njegovu loznaistinu intervju,da r 'Zarsuovi jrnomda se , odgovorio nrtvacinisu biliPoljaci aii za5titui I (podvukla ', okrivljeni Lti Ruse od d za zlo(,ine 16.000. djelo(...)". r objavileda rei seljakeu

ra objavioje napisaoniz rlio usta5tvo, iladkeborce, isijaza ratne rlitidkigovor 'baHrvatske, ici okrivljeni vatazasvoju na Hrvata,a r bra6uSrbei rske vojske, ata- ne znadi nu, gledaju6i

- *t::g?ll;."*"JlfiH1;

i spremnostt"lj"ll: Hnatskoi Novoi mnarodu, sve sabraot je. uglavnom fr"d*unju, Sto ieni dlanci'govori i Predavanja: , Desetgodina a SSSR-u' 'Hrvatska mora stajati iznad i"r" t"fi"ft:

"imao prilike da u korist okupatoravoc gouoru i predavanjaradnicima' seljac t75

ditavom narodu,dime je srabiootpornu snagunaroda u narodnoosrobodiradkoj borbi"' Redenoje daje Seitz"u inkriminiranimdielirnaideoloiki vrsio propagandu ustastva,prikazuju6itaj pokretkao nestosto nikadai nigdje nije i neieporto]uti,u satno lrlu je slidan nacionalsocijalizam. on Zeli au nu i"*"lju usta5kihnadela provedesocijalnupreobrazbuu Hrvatskoj,jer da Hrvatska sa r.istastvom ostajeili propada:nernatredegaputa.ovaj izdajnikjos i detvrtegodine ratadrskopropagira nekakvi hrvatski socijalni.pre obraLaj,koj i ti s" po ni emlu, valjda, imao temef itl na stotinamahiliada ubijenih Srba i Hrvata, koje je i on svojim harangiranjem prouzrodio.okrivljeni sluganskiuzvelidavanaj[rvavif eg nepriiateljanasegna.oda, Nijemce, njihovu vojsku uzdiLedo neba,a sa druge stiane biati sve ono stoje u rrotiv bra6eSrbai ostalihbratskihnaroda i Savezu najgoremsv.jetlu,a NOB naziva .odnoj:'Reci mi da ti ne kaZern'.Radisvih ,ikakao ratnogzlodincau smisludl. 13. 1 9 4 4o' d n o s n o izdl'2' st' L,2',3',6', g . i 9 . o d r u k eo z a s t i tni a c i o n a l n e dorti,,.'uju Tako dudoviSnukvalifikaciju,ternerjenuna istrgnutirn citatirna,montazama, insinuacijarnai agitprop-parorama, potpisaoje 12. s.pnja r945. u Zagrebuisti dovjekkojije onakoteiko optuzioAntu cirigu, vinka Nlkoriia ijos mnoge,dak predlaZu6i.iavnom tuZiocuzagradzagreb(koL, je to predloZioozN-i) da se..digne sekvestarnad imovinom osumnjidenoga" A. Seitza,sto znadi da mu se oduzrne pravoupravljanjaimovinorn.

Marijan Mikac; hrvatski slikopis UpraviteljDrZavnogasrikopisnogzavoda"Hrvatskisrikopis,'Marijan . Mikac iz.Tagreba,autor knjige Tri godine rida hrvatskrg srikopiso iirdanie DrZav'oga sli kopi snog zav oda" Hrvatski srikopi s - c roatia-fi lln zagreb),'op j i sat e postana"k, razvo.i,vrste i znadenjefilma. Zernaljskakornisija za ratnezrodine,podnoseii r2. srpnja r945. .iavnom tuZiocuza gradzagreb prijavu protiv Mikca - zbog,,povrede nacionarnedasti,,, navefaje daje on radio u "vaLnojpropaga'dnojustaskoj ustanovi,kojaje posrije doslau sastavDrZavnogaizvjestajnogi promidtenogu.ldu (DIpu) u nadleznosti Ministarstvanarodneprosvjete,a zatim se razvirau slikopisni ods-iekGlavnog ravnateljstva za promidbuu nadleZnosti istogaministarstva,iekonadnopridodana Preds-iedni5tvu Vlade", pa daje u drugomdijeruknjige,govore6io firmu u NDH, izniokakoje filrn postavljen "na zdraveosnove",aa spominle,.prvi snimljenifilm od 2 I . svibnja 1945.,koj i daje i pogravnik pohvario, ,uo-" govoruna Markovu trgu"' Nakon toga Komisijaje istakla:"Naroditohvali hrvatskizvudni slikokazni tjedanHrvatska u rijeiii s/rci, ko-iije sadrZavaosnimke samoiz hrvatskogajavnog iivota (podvuklaKomisija- n.o.),a izrazirojesvakih detrnaestdana.prvi brojje iza5ao28' VIII' l94l . ovaj tjedniZurnalpredstavlja osobituvrstuzurnalistike- od t76

velike1 sanroh okrivlje publik buduia NDH u ravnate Njemad hrvatsk zabranje s neprija (dl. 2. st naslovu1 Otc pravnik, "hrvatsk u skladur

Boio ,

M,.. I napisao je (broj 2679 ZKRZ-a ( okupatoro ..I. U naslovom t9at . i dat revoluciiaI lnoZe ponr istinu - da h istorijsko bisnto sma ntoralni os konadno iz politidko-d lnno-qeZrtv privedu kr najvelidans naroda, epo sfvoriti. Tak

rslobodiladkoj ropropagandu :6epostojati,a ;ta5kihnadela vom ostajeili skopropagira rotemeljitina arangiranjem raSeg naroda, ono Stoje u rtskihnaroda NOB naziva n'. Radisvih i s l ud l . 1 3 . 1.,2.,3.,6., montaZama, 4agrebuisti mnoge,dak Iase"digne se oduzme

jan Mikac )rZavnoga postanak, i. javnom ne casti", je poslije dleZnosti Glavnog ridodana u NDH, jenifilm vlarkovu ikokazni uavnog i brojje ike- od

velike propagandne vrijednosti.Naroditou konkretnomsrudaju,gdje se snimaro lidnostii odnosnedogaclaje u NDH. I sam :vr5iosvoj povijesni zadatak,stekaosvoiu

lii}xl;'jjJ"# Tf;:,"T?,: : T:;;ff

ivljeni dalje navodi da je spomenuto ravnateljstvouspostavilovrlo prodne veze sa inozemstvom,u prvom redu s Njemadkom,Rumunjskom,Srovadkom,Finskom i Mada.rko'',, od dega da je hrvatski film imao velike koristi. od tih zemaljadobivali su fihnove u zamjenuza zabranjene ruske,engleskei ameridke.Mikac Marijanje, dakle, kulturnosuradivao s neprijateljimai narodnimizdajicarnai time podinio povredunacionalnedasti (dl. 2. st. l. odtuke o zastitinacionalnedasti Hrvata i srba u Hrvatskoi).Stogase naslovu(tuZiocu)podnosiova prijavaradi daljnjega trivienog frogona,,. rvu(snrrtnupresudu)pisaohumorist,a ne r to doba mogao snimati nego tadaSnji ivalo,promicalo,upotpunjavaloi Sirilo_ uoln.

Boio Kavran; politiiar i publicist ovjednik ustaia i stoZernikZupe Zagreb, oje suZemaljskakomisijazaratnezlodine ztodine(broj 693911) i Anketnakomisiia o ratni zlodin - kulturnom suradnjoms

okupatorom "1. u ustaikom godiinjaku od 1945.,na str. I95., objavio je dranakpod naslovom'Usraitvo i buduinostNDH,, u kojemje pokoiie i fryaetu nad Srbirna 1941.i dalieu Hrvatskojkarnufliraonazivomir.uuirt ,"uo"ru"i.j", paje rekao:.ova revolucijauperenaje.proti tudinu,koji namje o gravi " radio iko;i se ni danasne moZepomiriti sa dinjenicomuskrsnudaNDH, toJi ni danasneie da priz'a goru regonatraguzeli samo ono ito nam po Iila bi radi togasudbonosna zabludakada a sebi svrhom,jer bisrnotime podrezali r Sto bi se ona radi takovog shva6anja je zada(,a ve6a, plemenitija. Ona le Proces'koji iziskujemnogojunaetvai providnost mnoge zrtve. je dosudilaousni

podredenostihrvatskoganaroda ne srnije i ne moZe biti govora, jer usta5esu prihvatili borbuza podpunobsegStardeviievogprogramai usta5kihnadela'' 2. IJ Ustaikorngodiinjaku od 1945.,na str. 167., napisaoje dlanak pod 'Sve za slobodui nezavisnost Hrvatske'.Bra6uSrbenazivazlodinadkim naslovom 'Pa elementomprotiv kojegatrebado krajaizvr5itiborbu,pa na str. l6l. raspiruje: ipak moramoreii da se na5aborbaodvijalapod mnogoteZimokolnostimanegou prija5njavremena,jer smo zapodeliborbu s neprijateljima,koji granides obidnim )toein"i*u, kojimani5tanije sveto,te koji su nasnastojaliuni5titi,Stonajprostijim zlodinadkim mjerama, Sto podmuklo56ui toboZnjom bratskom zabrinuto5iu za hrvatskinarodi njegovubudu6nost'.U velidanjuizdajnikaPaveli6aiznosidaje on morao oti6i u tudinu kako bi konadno uspio skinuti zlodinadku krinku s velikosrpskemisti, koja kao stalnaopasnostprijeti cijeloj Europi' 'u Golgoti leZi 3. IJ Novoj Hrvatskoj,Uskrs 1944., str. 2., pod naslovom zajednici sa u bratskoj Hrvata Zivot on Uskrsnu6a', velidanstvo srnrti i misterij i domovinom. narodom nad Srbirna nazivasluZeniemtudincu, izdajstvorn 4.IJ Novoj Hrvatskoiod 21. travnja 1944.,broj93, str.3., pod naslovom .Hrvatski narod Zeli da Svevi5njiblagoslovomokruni Fijhrerovodjelo na sre6u njemadkognarodai nove Europe',on glorificira Hitlera kao bogomdanogvodu njernadkognaroda,kojeg je Providnostpozvalada spasiEuropu i Hruate. 5.lJ Novoj Hrvatskoj od 8. lipnja 1944.,broj 132, str. 3., pod naslovom .Ustaske proslave drzavnih blagdana" okrivljeni u svojstvu upravnog zapovjednika ustasa izdao je zapovijed svima stoZernicima, logornicima, je rekao: tabornicimai postrojbamao proslavi drZavnihusta5kihblagdana,pa 'Proslave,r,oruluu cijelostii prvenstvenoimati ustaSkoobiljeZje,tj' i inicijatornoi provedbenomorajuodisatipravim usta5kimduhom,te pruZatisliku praveusta5ke bdludnosti i ustrajnostiu radu za udvr56enjei za sigurnostdrZave,te biti izljev bezgranidneljubavi i odanostiprema Poglavniku,tvorcu i uskrisiteljuNDH i u glavaruusta5kogpokreta- tako da ie radativjerom u snagupokretai predanoSdu njegovo vodstvo kod ostvarivanjausta5kihnadela"'. Time je mr. ph. Bozo Kavran, kaZese t "obrazloLenju" odluke o zlodinu, "vrsio propaganduu korist neprijatelja- u najveiern opsegu,zagovaraofasizami je usta5tvo njegove piotagoniste; on baca ljagu na hrvatski narod fvrde6i da je najglavniia zadafa iskonska krvna manifestacijahrvatskog dovjeka i da mu i etnidkim povijesnim njegovim u naroda hrvatskog okupljanje i spasavanje na Srbe time aludiraju6i elemente, nacionalne gruni"u*u, eliminirajuli sve ostale pokoljima masovnim je doprinio loji Zive u Hrvatskoj,dime ogromnimdijelom naie bra6eSrba,koje on naziva zlodinadkimelementomproti koga treba do kraja izvr3itiborbu,Stoznadisvepoklati.On velidaizdajnikaPaveli6a(...) (daje morao otici i vratiti se).Onog luclakaHitlera,koj i je ditavuEvropubacio u krv i vatru, da bi zadovoljio svoju bolesnu ambiciju, okrivljeni je nazvao bogomdanimvodom njemadkognaroda,kojegje samoProvidnostposlalada spasiEvropui Hrvate("') Du ,u" proslaveimaju usta5koobiljeZje- njegovaje naredba.Okrivljenije ovom" svojom kulturnom propagandomSirio nacionalnu,vjersku i rasnu netrpeljivost, svestrano potpomagao okupatora, a osudivao oslobodiladku borbu naroda'

178

OdrZa pomag sve da Stoga1

o

knjiga koje do radio z udbi, a domov najzvje

Dr. ,

Vinkon godine Gr aktivan Pa zaStiti ; tekstov l. 2. str.9.; 3. 4.

jer ustaSesu nadela'. e dlanakpod a zlodinadkim 'Pa raspiruje: rstimanegou 'ides obidnim c najprostijim brinuto56uza znosidaje on iku krinku s

je najtje5njeodnosesasvimaeksponentima vojskei vlasti,a okupatorske OdrZavao pomagaoje fa5istidketeZnjejoS prije slomaJugoslavijeu cilju njenaporaza,a to sveda bi Stoboljepostigaoslabljenjeotpornesnagenarodau oslobodiladkojborbi. Stogaga ova komisijautvrdujekao ratnogzlodinca(...)" O BoZidaru Kavranu i njegovim suradnicimaobjavljenaje u emigraciji knjiga,u kojoj seistideda su mu roditelji,joS kao djetetu,"usadiliu du5uonevrline koje dovjekaoplernenjuju:ljubiti Boga,svojeroditeljei narod...",pa Stoje Kavran radio zaNDH, Stou emigraciji 1945.-1948., kako se 3. srpnja 1948.sam predao Udbi, a kako gaje Udba,potkrajkolovoza1948.,skupas onimakojeje otpremaou domovinu rijedima "Dovidenja u domovini!", rnudila, osudila i "ulnorila na najzvjerskijinadin".

'Golgoti

leZi i zajednicisa rnonl. rodnaslovom jelo na sre6u ndanogvodu vate. od naslovom u upravnog logornicima, pa je rekao: inicijatorno i praveustaSke te biti izljev iteljuNDH i predanoS6u u ke o zlodinu, rao fa5izami l je usta5tvo vnija zadaca n i etnidkim time na Srbe m pokoljima rebado kraja (dajemorao r ivatru,dabi anim vodom i Hrvate(...) ljenije ovom netrpeljivost, rrbu naroda.

Dr. Antun Bonifaiit: pjesmeo europskomduhu Profesor i knjiZevnik u Zagrebu Antun rodom iz Punta na Bonifadi6(1901.-1986.), Krku, jedan od najznadajnijih hrvatskih knjiZevnikau egzilu, prevoditelj, suradnik u brojnirn dasopisinra,urednik Savremenika, autorromanaKrv majkezemlje(Zagreb1935.), Mladice (Zagreb 1943.),Bit tete kao bogovi i I,'leka bude sujetlost (Buenos Aires 1950.), zbirka poezijePjesme(1926., 1932. i 1936.)i Sabranepjesnte (Chicago 19'74.),knjiga eseja Ljudi Zapada (Zagreb 1929.) i Paul Val|ry (Zagreb 1940.),dospioje za NDH na poloZaj visokoga drZavnog dinovnika, a 1945. Dr. Antun Bonifadii je prvo u Brazil,zatimu SAD, gdjeje ernigrirao Zivio sve do smrti u Chicagu1986.godine.S je Vinkom Nikoli6em Bonifadid osnivatelj izbjeglidkeHrvatske revije I951. godinei svedo 1954.u tomje dasopisu objavljivaopjesme,esejei recenzijeknjiga. Godinamaje bio i predsjednikHrvatskogaoslobodiladkogpokreta(HOP) i aktivan dlan u raznimantiboljSevidkimorganizacijama. Partizanisu ga 1945.optuZiliza delikt iz(,1.2.,stavka1.,2. i 3. Odlukeo zaltiti nacionalne dasti, terete6i ga da je u novinama NDH objavio sljede6e tekstove: 1. "GraditeljReicha",J Spremnosti od 1. oZujka1942.,br.l, str.7., 2. "Europskiduhje naSaosebe", u Sprentnostiod 28. oZujka 1942.,br. 5, str.9.; 3. "Lice noveRumunjske", u Sprentnosti od 31. svibnja1942.,br.14,str.7.; 4. "Zemlja i duh Bugara",uSprentnosti od 5. srpnja1942.,br. 19, str. 9.;

179

5. "Ujedinjavanje europskog duha - Sastanakeuropskih pjesnika u Weirnaru",l Sprentnosti od25.listopada1942.,br.35,str.9.; 6. "Kulturno sfvaranjeHrvata",u Spremnostiod23. srpnja1944.,br.12J, str.2.; 7 . "lzgubljena zraka" (pjesma),u Spremnosllod prosinca 1943.,br. 96 i 91, str.5.; Napisaoje petpjesarna u Spremnostiod24. prosinca1942.,br.44i 45, str. 15.; je Napisao novelu"Spomenik", u Sprernnosli od 1943.,br. 6 l, str. I 3.; Pjesme"Na Zalu"i "Krv", u Sprentnosli od travnja1944.,br.I I 1 i I 12,str.9.; 8. "Nova godina- naSasnaga",u Hrvatskomnaroduod 1. sijednia1942., b r . 3 1 4 ,s t r .1 0 . ; 9. "Kako su trovali hrvatskedu5e",u Ustqikorngodi|njaku 1942.,str. 199. Tvrdilo se da je u tim napisirna i pjesmama "glorificirao faSizarni nacionalsocljalizarn, Mussolinija i Hitlera, Pavelida i usta5ki pokret; da je u Bugarskoj,Rumunjskoji "podrZavaovezesa fa5istidkirnknjiZevnimkrugovin-ra Njenradkoj,napadaoZidovei SovjetskuRusiju". Zato jejavni tuZilac Hrvatske8. prosinca1945.pod brojerr G.480/45.od Zemaljskekomisijeza utvrdivanjeratnihzlodinau Zagrebu,Margaretskaulica l, zatraLioda mu "najhitnije" dostavepodatkeo Antunu Bonifadi6u,koji je bio "istaknutiustaSkifunkcioner,namjeSten i u MinistarstvuvanjskihposlovaNDH i zaduLenza kulturne veze", a koji je prije dolaska partizanat Zagreb pobjegaou inozemstvo. Na to je Zemaljskakornisija13.prosinca1945.odgovorilada je podatkeo Bonifadiduposlalajo525. srpnja1945.javnorntuZiocuzagradZagreb. pratili su ga iu Zna(,i,traZilisu ga, a premanekim Udbinimdokumentima, inozemstvu.Da su ga uhvatili, vjero.jatnobi zavriio poput kritidara Kerubina Segvi6a,StjepanaBosanca,Andrije RadoslavaGlava5ai Milivoja Magdi6a,pa pjesnikai prozaikaFranaBinidkog,Mile Budaka,Ivana Softe,GabrijelaCvitana, Marijana Matija5evida,Vinka Kosa,Nikole Kordi6a,Felixa Niedzielskogi Ilije Jakovljevi6a. Stijepo Milovi6-Kodan.je u prvoj polovini lipnia 1996.u Vjesnikuobjavio podlistak pod naslovom "Bonifadiceva Hrvatsko simfoniia", te ie u tekstu pod naslovom"Hrvatskune6esvladatinitko, ona bje i bit 6e vazda"(Vjesnik,5. lipnja 1996.),usporeduju6ilvana GoranaKovadi6a(partizanskogpiscapoerneJama) i AntunaBonifadi6a(piscapoemeLlrvcrtskq sintfunijo),naveodaje Bonifadi6bio na drugoj idejnoj ipolitickoj straniod one koju je braniol.G. Kovaci6(partizanske). Doslovnoje napisao:"Za Endehazijeon je visoki drZavnidinovnik, a kada se dogodipokolj, izdajai masakr,ne samousta5anegosvih Hrvatakod Bleiburgai na desecimadrugih mjestapo Sloveniji,Bosni i Hercegovinii Hrvatskoj,Bonifadi6 ie, Sto kasnijeto viSe - biti na ustaikim pozicijarna.U mladostije, medutim, prisjetimose, bio odu5evljeniJugoslaven,na njegovje prijedlog,kaZu,njegov rodni Punat na Krku postaoAleksandrovo,a prvu svoju neobjavljenuknjigu rraslovioje 6irilidnim pismenima (Poietniike pesme), i ispisao je uredno kaligrafskiekavicom(. .). U Bonifadi6evojpoerniHrvatskosirffinijct. medutim,

r80

nernanika nipoStose intimnovr na Sto ni Bonifadiie snaZnima pjesniStvu Popoviia, sirrtJbnijuA nadahnuto stravidnom 1 9 4 5 . ,k a d zlikovci, ia Bonifadiie ljubavlju i t

Dr. Frc

AnketL saZelaje u " 32 godine,I docenta na Hrvotskorn , odrZaojei n u Evlopi, ha oslobodilad sudovirnaod nacionalne d

. . 1u . 5

nadela radn (korporativi 2. U Sp navodu odit korporativiz misao leZi u podrudjuu dr 3. U ^S naslovorn 'S poretkai zala 4.U Hry 'Hrvatska po narodneie viS

pjesnika u . , b r .7 2 7 , b r . 9 6i 9 7 , i 45,str.15.; r.13.; 112,str.9.; ja 1942., , str.199. faSizam i kret; da je umunjskoji .480145. od skaulica 1, koji je bio Lova NDH i pobjegaou : podatkeo li sugaiu l Kerubina lagdi(,a,pa rlaCvitana, skogi Ilije tku objavio tekstupod i k , 5 .l i p n j a ne Jama) i 'adi6 bio na Lrtizanske). a kada se :iburga ina Bonifadi6 medutim, Zu,njegov :nu knjigu je uredno medutim,

nemanikakva idejnogi ideloSkogopredjeljenja,osim za hrvatstvoi Hrvatsku.Ipak, nipo5tose ne bi rnoglore6i da i Bonifadi6nemaotklonapremafa5izmu,on odito intimnovrlo jasnorazludujeustaitvoifa5izam,odnosnonacizam(...)Budu6idani na Sto nismo toliko ranjivi kao na vlastite zablude u mladosti, veliko je Bonifadi6evo iskrenojugoslavenstvorezultiralo - nakon razolaranja- isto tako (...) Trima poemamau suvremenomehrvatskom snaZnimantijugoslavenstvom pjesniSwu - Goranovoj Jami, Kaltelanovim Tifusarima i Oiima Vladimira Popoviia, sada treba dodati detvrtu, u Domovini dosad nepoznatu,Hrvatsku sitnfoniju Antuna Bonifadiia. Hrvatskasimfonija izuzetnoje zanimljivo, sloZenoi nadahnutopjesnidkoostvarenje,koje nam rijetko dojmljivo i snaZnosvjedodi o stravidnomeksodusuhrvatskognarodaneposrednonakonrata,u krvavom prolje6u 1945.,kada su tisu6e Hrvata kod Bleiburga i drugdje naprostopobijeni, kao zlikovci, iako su mnogi bili tek rodoljubi ili jedino nevine Zrtve, svjedodi o Bonifadiievu doZivljaju toga dogadaja,koji je nadasveiskren, istinit, nadahnut ljubavlju i patnjom,te snaZani originalan(...)"

Dr. Franj o l{evistit : "Hudovnarazjedinjenost" AnketnakomisijaZKRZ-a sve za Stoje optuZilaostalenovinarei publiciste je u "Kratkom opisui kvalifikacijamazlodina"za dr. FranjuNevisti6a,oko saZela "stoZernikausta5kogasveudili5nogstoZera",i 32 godine,hrvatskenacionalnosti, docenta na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Doslovno to glasi: "Okrivljeni je u Hrvatskom narodu, Spremnosti i Ustaikom godiinjaku napisao niz Elanaka, a odrZaoje i nekolikogovorakojimaje velidaousta5kipokret,Hitlerovnovi poredak u Evropi, harangiraoprotiv braie Srbai Rusa,dimeje slabio odpor na5egnarodau oslobodiladkoj borbi, pa je time podiniozlodin izdl. 13. i 14. Uredbeo vojnim sudovimaod 5. maja 1944.odnosnoiz dl. 2. stav1.,2.,3.,6.,8. i 9. Odlukeo za5titi nacionalnedasti" Zatimje u petnaesttodakanavedenNevistiiev "zlodin": " l . U S p r e r n n o sot d i 1 3 .s r p n j a1 9 4 2 . , b r . 4 2 ,s t r . 8 . , p o d n a s l o v o m ' N o v a nadelaradnog prava', oduSevljavase rezultatimafaiistidke revolucije u Italiji (korporativizam). 2.U Spremnosli od 28. lipnja 1942.,br.18,str. 8. (ili u prvom ili u drugom navodu odita je gre5kau broju lista - n.o.), pod naslovom 'Stali5ka misao i korporativizam',iznioje misaodaje socijalizanr temeljkorporativizma,da stali5ka misao leZi u naravi dovjeka,da su stali5keskupine usmjereneprema politidkom podrudjuu duhu nadela'sve u drLavi,sveza drLavu,nikad niStaprotiv drLave'. 3. U Sprentnosliodnosno t Ustaikom godiinjaku 1943., na str. 329., pod naslovom 'Smisao novog poretka', razmatraunutarnjo-etidkismisao novog poretkai zalaLese za Hitlerov novi poredaku Evropi. 4.U Hrvatskomnarodu od 5. listopada1944., br. 1153,str.3.,pod naslovom 'Hrvatska politika na liniji misli',kaLe da hrvatski suvremenedrZavno-politidke narodnedevi5e biti klin u tu
l8l

samojedan narod,hrvatski,sajednom ideologijom,pa aluzijom na Srbe kao na drugi narod zavriava'.'A tarnogdje postojijednaideologija,a onaje nuLnazajednu narodnu drzavu, tamo ne mogu postojati i Livjeti dva naroda,, dto znadi da je harangiraou pravcu protjerivanjaodnosnounistavanjaSrbau Hrvatskoj. 5. u Hrvatskomnaroduod 24. Iistopada1944.,br.I 169, str.3., pod naslovom 'Opozicija ili neprijateljstvo',govori o jedinstvenostiHrvata na izborima 1935.i 1938.,rnnogohvali JankaPustu,a braiu Srbenazivanajvedirnneprijateljima, jer su oni opozicija u hrvatskoj drLavi, pa zavrsava:'u pitanju drLavene moZe biti opozicijeHrvatske.To ondaviSenije opozicija,ona postajestvamoneprijateljstvo i izdaja' . 6. U Hrvatskom narodu od 28. studenoga1944.,br. ll9g, str. 2., pod naslovom'BoljSevizarnnijededuhovnosti protivnikje svakefilozofije'(nastupno predavanjeSto ga je okrivljenik odrZao na Univerzitetu kao docent), vjeruje u propastboljSevizrna kao sistema,pa to izraLavaovirnmislirna:'Taklica jest vjera boljsevikau apsolutnupravdu i apsolutnujednakostmedu ljudin-tana-zenlji, a bujno stablokoje iz te vjererastejesu strahovitanasilja,koja boljSevizamvrii nad ljudskomosobno56u, da bi tu svojuutopijskuvjeru u apsolutnujednakosti pravdu proveou Zivot'. 7.u Hrvatskomnaroduod 10.prosinca1944.,br.r209,str.3., pod naslovom 'Hudovna razjedinjenost i sudbinaEurope',trpaHrvateu zapadnuevropejitinu,jer da obzirorn na svoju kulturu pripadaju zapadu, samo da bi podvukao sto ve6u razlikuod braceSrba,pa napadaplan o stvaranju'jugoslavenske federacije',koju bi imao provesti'komunistidkibandit balkanskihsrpskihhorda,avanturistTito, koji smatrasvojomsvetomduZno56u ubijati katolidkesve6enike,. 8. u Hrvatskomnaroduod 21. prosinca1944.,br.1218,str. r ., pod nasrovom 'Ruska zagonetkai tni Hrvati', pi5e da boljSevidkapolitika ide putevimaruske carske politike, a glede sveslavenskeruske politike kaLe daje ona laLnai da jt Rusijaistidekao mamacza ostaleslavenskenarode,pai za Hrvate(...). 9.u Hrvatskontnarodu,BoLic 1944.,prilogXVI., pod nazivom 'DrLavau svijetlumarksizma',govori o biti komunistidkenaukeo drLavi. 10. u spremnostiod 15. travnja 1945.,br. 165, pod naslovom 'Hrvatska drLava- europskapotreba',trudi se da dokaZekakoje hrvatski geografskiprostor odludanu razgranidenju imperijalnihinteresaizmeduEngleskei Rusije,i slijedom togatrebada Hrvati do zadnjekapi krvi braneovo podrudje(...). 1 l . u s p r e m n o s tUi ,s k r s1 9 4 5 . , b r1. 6 3i l 6 4 , p o d n a s l o v o m ' N a c i o n a l n a i radnadrLava',diferencirarnarksistidkukoncepcijuod nacionalnekoncepcije,za koju tvrdi da vodi radunai o nacionalnommomentu,dok se za marksistidkuto ne rnoZere6i (...). 12. u spremnosti od 22. travnja 1945, br. 166, pod naslovom 'znak naieg vremena', analiziramemorandumrektora hrvatskih sveudiliStaupu6enrektorima inostranihuniverza,pa istideda je taj korak od historijskogznatajaza sudbinu hrvatskognaroda. 13. u spremnostiod 11. oZujka 1945.,br. 160,pod naslovom'Europska samoobrana',razmatraEuropu kao jedinstvenii jednodusniblok nacija u borbi

182

prottv van neprijatel

t 4 .u

aristokrac detvrtu aris protiv bilj5 1 5 .N "ObrazloLe usta5komd borbu proti usta5tvoip 16. srpnja Nevistid" r intelektua l. na bolj5 njene zamk marksistid je 504) i na

Milivoj

Milivoj I zaboravili snleli zabora lc

67 Otokar K

Jugoslavrji,p 68 Euro Bas 1e prvakHSS zabranjenopi j e d n o g ao d v c

ra Srbekao na nuZna zajednu to znati da je tskoj. podnaslovom r o r i m a1 9 3 5 i. ateljima, jer su ne moZebiti reprijateljstvo , str. 2., pod ije'(nastupno nt), vjeruje u licajestvjera na zenlji, a rzamvr5i nad kosti pravdu odnaslovom cpejitinu, jer iao Stoveiu :racije',koju Lnturist Tito, ld naslovom :vimaruske aLnai da ju ). r 'DrZavau r 'Hrvatska fski prostor , i slijedom acionalna i cepcije,za tidkuto ne lnakna5eg rektorima ra sudbinu 'Europska ja u borbi

protiv vanevropskihsila, kojejoj prijeteuniStenjemitime na5esaveznikesmatra neprijateljima. 14- u spremnostiod 25. veljade 1945.,br. 15g., pod naslovom .ietvrta aristokracija',osvr6ese na Stardevi6evu tezu o tri aristokracije,pa je izrnislio i detvrtu aristokracijuvolje, koja je zaHrvate narodito znaEajniu danasnjojborbi protiv biljSevizacije. 15.Napisaoje jo5 sljedecedlanke(...)- navedenoih je deset,a zatimje, u "obrazloZenju",istaknuto:"Dr. F. Nevisti6 odgajaoje univerzitetskumladostu ustaskornduhu, da od njih izgradi ideorogei propagatorefasizma, da ih 5alje u borbupnotivna5egnarodana terenu,da od njih stvoriizdajice,,,dimeje propug'i.uo ustastvoi postaopetokolonai, pa gaLKRZ utvrdujekao ratnog zlotiici,o 8emule 16. srpnja 1945.obavijesten javni tuLirac,kojije 14.rujna iq+s.,.,predmetom Nevistii" upoznao vojni sud za grad, zagreb. I tako je jos jedan hrvatski intelektualac(publicist)bio proglase - iakoje upozoravao: n za ratnogzlodinca l. na boljsevizamkao na europskuopasnost,2. na .,sveslavensku ruskupolitiku" i njenezamke;3. na potrebueuropskesamoobrane;4. na zabludeiopasnostiocl marksistidke teorije;5. na ubijanjekatotidkihsvedenika (u ratu i pora6uubijenoih je 50a) i na dr.

Milivoj Magdit: u smrt zbog lcritike SudbinaMilivoja Magdi6a,rodena1900.u Koprivnici, u obitelji poreznog sluZbenika, je za prvo poratno razdoblje reprezentativna 1945. u tome kako su olako izricane smrtne presude. Ve6 kao student Pravnog fakulteta u Zagrebu bio je izabran za predsjednika zagrebadke podruZnice Jugoslavenskoga akademskogkluba "JurislavJanu5ii',(tainik ie bio OtokarKer5ovani6T). Diplornirao;e t-eZ:.1i Euro Basaridek6smu je ubrzo omogu6io kratkotrajnozaposlenjeu Savezudobrotvornih dru5tava "Narodna zaltita". Kasnije, poloZiv5i Milivoj Magdii: Hrvati su sudski ispit, radio je do polovine 1928. kao zaboravili one ljude koje nisu smjeli zaboraviti, pa te sigurnojoS sudski pristav u Pakracu,odakle je, po kazni, lakie ntcne. zbog politidkog djelovanja u Savezu 6 7 O t o k a r K e r S o v a n (i 1 9 0 2 . - 1 9 4 1 .-). i e d a n o d p r e d r a h r i hp r v a k a l r j e v o g i k o m u n i s t i d k o gp o k r e t au J u g o s l a v i j ip, o l i t i d a ri p u b t i c i s ts, t r i j e l j a t gi a u s t a 5 Cl 9 4 l . g o d i n e . 6 8 E u r o B a s a r i d e k , j e d aond p r e d r a t n i hp r v a k aH S S - a ,u b i j e n2 0 -l i p n i a 1 9 2 8 . uS k u p S t i nJi u g o s l a v r y kea, d 1 e p r v a k H S S - a S t j e p a nR a d i i r a n l e n( o n j e u m r o 8 . k o i o v o z a 1 9 2 8 .o d r a n e ) :o t o m u b o . l s t y ub i t o . l e zabranienopisanje Pucaoje dvorski agerrtPuniSaRadi6;ubivii tada i Stjepanovasinovca pavla Radiia, jednoga od vorla HSS-a.

183

zemljoradnika,premjeitenu Staru Pazovu.Dav5i otkaz, preseliose u Osijek i otvorio odvjetnidkiured. Kad se izjasnioza narksizaLn,birali su ga u Rajonski komitetKP Gornji grad,pazatajnikaNarodne pomoii Jugoslavije, ali ujednosuga kornunisti sumnjidili za dojave policiji, provale u organizacijui za stradanje pojedinaca. Iz Osijekaje,uz prijetnjulikvidacijorrl.rnot"ao pobjeii u Zagreb,gdjeje podeo suradivati u Socijalnoj ntisli, Krtjiievnim novittomct,Rijeii. Koprivanru i drugim Iistovima,istiduci se u knjiZevnirni kazaliSnimkritikama socijalnimi politidkim esejima, raspravarnao liberalizrnu io radnidkirn pitanjirna (sindikatima). U 1935. godini, z6o9 poznatilrkornunistidkihobradunau Moskvi (protiv boljSevidkihprvaka Zinovjeva, Buharina i Rikova), Magdii se razodaraou marksizam,a 1937.oko toga se sukobios BoZidaromAdZijorn6e, pa je istupioiz Partije i postaojednirn od njenih najopasnijihprotivnika. U raspravi "Kojinr putern?"napisao.ie: "(...) Ideal socijalizmane rnoZese ostvariti djelovanjernu smislu narksistidkih zasada,te je radi toga potrebno strogo odvajanje od tnarksizrnasvih onih koji teZeza ostvarenjemtakvih ustanovakoje ie ornoguciti slobodanrazvoi lidnostiu smisluhunianistidkog ideala,harmonidnog odnosau dru5tvui socijalnopravo(...)". Potkrajsijecnja1939.komunistisu uzvratiliMagdi6u,EduarduFleischeluTo i dr. Mirku Kus-NikolajevuTr. traleci njihove otkaze iz Saveza privatnih namjeitenikau Zagrebu,jer da "te5korade6i"(5ire6i"nove" ideje)jedu radnidki kruh. Ubrzoj9-JosipKras72okvalificilaoMagdi6ai slidne"fa5istidkiorijentiranim dinovnicima"'', pa je Magdi6a, dok je izlazio iz dvorane, nakon neuspjele konf-erencijeu Radnidkoj kornori, nekoliko stotina prista5a Partije napalo kamenjemi palicama,ostaviv5iga u uvjerenjudaje tnrtav. Poput brojnih Hrvata, i Magdi6 je pozdraviostvaranjeNDH 1941.,a Ivo Bogdan, ravnateljSpremnosti,dao mu je polovinom 1942. posao u Glavnom savezustaleSkihpostrojba.U redakcijuSpremnostidoSaoje 1944.i u listu aktivno suradivaodo kraja rata, zalaLu(,ise za zapadnudernokracijui ideju o hrvatskoj drlavi.Nije odobravaooblik reLinai njegovepoteze,a karnolinjemadkiitalijanski udecaj,niti je u obnoviJugoslavijevidio pravduza hrvatskinarod. U svibnju 1945.Magdi6 je pobjegaou inozemstvo,pro5aokroz nekoliko izbjeglidkih logora, u Rimu se upoznao sa sveienikom Krunoslavom Draganovi6em'"i s nj irn po I taliji i Austriji zbrinjavaohrvatskeizbjeglice.Tvrdio 6 9 B o Z i d a r A d 2 t l a ( 1 8 9 0 - 1 9 4 1) t a k o d c r j c d a n o d p r e d r a h r i hp r v a k a l i j e v o g a , k o r n u n i s t i d k o gp o k r e t 4 p o l i t i d a ri p u b l i o i s rs, t r i j e l j a l g i a u s t a s el 9 4 t u Z a g r e b u

je da. se do. Je to boljS suna pisan syjets Rirnu kao-r I

odmal deka s pri jerz ustaSk l. "Pc luraJstc je da s i prista napad hn,atsl 3. "Da

t

Magdi svoJlrn godine kojoj s ideolo orUeut Magdir je sirnb IT

Dragan drZavu demok oZujku

7 0 E d u a r dF l e i s c h e rM , a g d i 6 e vi s t o m i S l . j e n i k 7 l D r M i r k o - K u s N i k o l a j e rv,i:d o v d j e b i o g r a f ) j u u o d j e l j k u " P o p i s n o v i n a r a k o j i s u p r o m i j e n i l i p r oB f ' ieos i i u " c mnovan1c ; c o s u d e nn a v i S e g o d i S n t; a 7 2 J o s i p K r a S ( 1 9 0 0 - 1 9 4 1) - p r e d r a t n i r a t n i d l a n P o l i t b i r o aC e n t r a l n o gk o r r r i t e t aK P H n , a t s k e ,p o g i n u ou o r u Z a n o ms u k o b us u s t a 5 a n rla9 4 l u k o l o v o z u 73 Sve u tekstu Zvonimira Despotao Milivo.ju Magdiou, objavljenom u Hrvatskontob:oru t>
r84

75 Pr 'li'oiio

76 Zt' 7 70 1 Buen 78 Dr 187 -2

r se u Osijek i ga u Rajonski tli ujednosuga i za stradanje Zagreb, gdjeje i, Koprivama i ta socijalnimi iim pitanjima v4oskvi(protiv e razodaraou paje istupioiz spravi"Kojim djelovanjemu odvajanje od : ie omogu6iti :nogodnosau r FleischeruTo i eza privatnih tjeduradnidki iorijentiranim ron neuspjele )artije napalo [ 1 9 4 1 . a, I v o o u Glavnom u listuaktivno ju o hrvatskoj dki italijanski kroz nekoliko Krunoslavom llice.Tvrdio Inrstidkogpokret4

srpskogekspanzionizma" ' a osobitoga je daje KPJ "predstavnikmoderniziranoga "Uvjeren da StepincaT5. Alojzija nadliskupa se dojrnioprocesprotiv zagrebadkog 'proces te katolicizma, protiv je to zapravo srpstva protiv hrvatsfva, bezvjerja je upozoriti svoje tradicionalizma',odludio toljievizrna protiv zapadnjadkog Podeo je s procesa. toga javnost znadenju pravom o sunarodnjakei svjetsku (/vuijoiiami,ukojoj je trebaoobraditipolozajHrvata izmedudva pisanjenrknjige -stigao je napisatiprvih 140stranica,kadasu ga (21. oZujka1947') tt svletsta rata. Rirnu uhitili Englezi.Mjesecdanakasnijeizrudili su ga jugoslavenskimvlastirna kao- ratnogzlodinca,iakouNDH nije imaonikakavpotolui,nitije bio vojnik"76' U domovini su mu komunistipredloZilida im ponovo pristupi,jer da ie ga odrrlahosloboditii dati rnu njegovstani golernubiblioteku,a u suprotnomda ga paje optuZen:l.za dekasmrt.Magdi6je odbiosvakumogu6usuradnjui popustanje policijom(protiv komunista),2' daje stupiou prijeratnusuradnjusazagrebadkorn Magdi6je odgovorio: postaoameridkiSpijun. ustaskusluZbu,3.daje u inozer.nstvu je i kao 1. "Poznati jugoslavenski policajac Cvetko Horvat Deanovi6 poznat policije",2."lstina majstorkonsirukcije,tj.da samprije ratabio agentzagrebadke ja nacionalistu hrvatskog u evoluirao pokreta je samod pristaielijevogaradnidkog ratnih dlanakao njegovih iz i prista5uintegralnogkatolicizma".Tadasu mu citirali je kao pravo "Moje napadimana komuniste,Srbe i Zidove, pa je odgovorio: da o svakojpojaviu javnom ZivotudademsvojemiSljenje", hrvatskogintelektualca 3. "Da samameridkiSpijun,ne bi rnebili predali!". tJ Hrvatskoj,u"iii-1Bu"nosAires, rujan 1965.)opisanoje sudenjeMilivoju je Magdi6u(sudenje s dr. vladimirom Zidovcem),i istaknuto:"Milivoj Magdi6 dana jednoga zimskog. ttLnoga .uoji* stavorn i ponasanjemna ovom procesu goiin" 1948.pokazaosvu svoju moralnusnagu,superioranintelekt iodludnost, jasan fojoj se rnora diviti. Neospornainteligencija,velika novinarskaerudicija, ideoloski stav u socijalnim i nacionalnimpitanjima, kao i potpuna vjerska 'integralnomkatolicizmu',pokazalaje Milivoja orijentacijaprema(kakosamrede) svjesngi dostojno,postao Magdi6au pravomsvjetlu.SvojomZrtvom,podnesenom . je simbolom n" .urno hruatskihnovinaran"go i svih hrvatikih intelektualaca"lT o demuje pisaoi dr. Krunoslav raduu inozernstvu, U svolre publicistidikol.u narodana samostalnu je hrvatskoga pravo Draganovii 1tO6:.;78,Magdi6 isticao NDH, suradnju svih u one od drzavu, vodenje razboritije hrvatske politike U demokratskihstranaka,grupai pojedinacau takvoj politici i antijugoslavenstvo. je pred streljadkivod. oZuiku 1948.izveden

: n i l i p r o f e s r l uB" i o rvarsKe, pogtnuo u 'uod 18 listopada p r i k n j uu R i m u i l i ednikemtgrantske avrbovalaUdba. te

BlaZeviia 75 procesprotiv A. Stepincaopisanje u knlizi tuZitelja(kasnryepolitidarai drZavnika)Jakova (podlistci) Traiio soni crvetu 4it,Zagre' iSlo., rtr. 20 -2g i u brojnim drugim knjigarla ili novinama . r v a t s k io b : o r , 1 8 X 1 9 9 7 , s t r 3 2 - 3 3 76 ZvonimirDespotH '77 r i n o z e m s t v uv i d u H m a t s k o i r e v i j i G O D X V , s v 3 ( 5 9 . ) ' OM Magdiiuinjegovoj publicisticu 2 9 3 B u e r r o sA i r e s ,r u j a n 1 9 6 5 , s t r 2 9 2 str 78 Dr Krunoslav Draganovi6.ie pisao o M Magdiiu u Hnatskoj revyi br 2 od tipnja 1963 ,

r87-200

t85

t-Ipitni arci AK ZKRZ-a: strah i osude Zbog sumnjeu suradnjus usta5arna, Nijemcima i Talijanima,odnosnozbog "zlodinau kulturi",AnketnakornisijaZKRZ-avecI 4. lipnjaI 945.,dakledokje jo5 slavljen zavr5etak rata, a mrtvi pokapani na grobljima, naredila je partijsko-frontovskirn, policijskirn i pravosudnirntijelima i organizacijamada upitne arke (s preciznirnpitanjirna)zahtijevajuod zaposlenihu 96 prosvjetnih, kulturnih,zdravsfvenih,odgojnih ili znanstvenihdru5tavai ustanovau Zagrebu, medu kojima su bili: UniverzitetZagreb(svi profesoriiostalo osoblje),"Matica hrvatska" (svi dlanovi), Jugoslavenskaakademijaznanosti i umjetnosti (svi akadernicii ostali zaposleni),Hrvatski drZavni konzervatorij,Hrvatski radi5a, Hrvatskanarodna PravnidkodruStvo,"Bra6aHrvatskogzrnaja",PudkosveudiliSte, i sveudiliSna knjiZnica,Ekonomsko-kornercijalna visokaSkola,Visoka pedagoSka Skola,UditeljskaSkola,StrudnaSkola(Segrtska), sve pudkeSkole,razliditemu5ke ili ZenskedrZavne ili strudneSkole,gimnazije, druStva,Akademija likovnih umjetnosti,Lijednidkakomorau Zagrebui drugi- svi zaposleni. iim su ispuniliupitnearke,najrazliditijetortureproSlisu: dr. Kvirin Klement Bonefadi6,splitski biskup (zbogjednog govora u katedraliSv. Duje); rnnogi iz Dru5tva Lidana Hrvata; iz Ljedili5taza Livdanebolesti Zelengaj;PoludrZavne ZenskestrudneSkoless.milosrdnicasv. V.P. u Zagrebu(NirnfaPetrovii, Velimira Jagatic,Nada Cvitan, Suzana Brli6, Slavka Zurl, Elvira BaSi6, Kreiirnira Gavrandi6,KazirniraPetrovi6,RulaZic i dr.);DrZavne[II. Zenskerealnegirnnazije u Zagrebu(AnclelkaKai6, KataTijardovi6,ZdenkaLorkovi6,Ana Bonifadi6,Jelka Vuceli6,Kata Ursic,Nada Sir. PavaoFijan.Ljubica Henebeng , Zorka Tiljak, Ivka Bujas,dr. MarijanaKralj idr.); HrvatskogapravnidkogdruSfvauZagrebu(dr. Edo Lovrii, dr. StankoFrank,dr. Miroslav Santek,dr. Ivan Ba6ac,dr. Vilko Herites, Dinko M. Vlatkovi6, dr'.Miroslav Matica, Ivo Politeo,dr. Hugo Werk, dr. Juraj Andrassy,dr. Ivo Krbek, dr. Sre6koZuglia,dr. Milan Iv5i6,dr. Natko Katidii, dr. knjiZniceu Zagrebu(dr. Albert Verona i dr.); iz Hrvatskenarodnei sveudiliSne JosipBadalic,Vjera BendiS,Mira Bene5i6,DanicaBersa,Blanka Otokar,Jelena Buri6, Mara Cvijanovi6,dr. Dana Cuckovii, dr. Davorin Mintas, Josip Andreis, BrankaHerge5i6, dr. JelenaIbler idrugi.); pa Ante OrSaniiizZtpanje (filozof); neki iz Zidovske bogo5tovneop6ine;brojni suradnicii zaposleniciHrvatskoga knjiZevnogdru5tvaSv. Jeronirna(dr. Ferdo RoZii, Milutin Mayer, dr. Velimir DeLeli(,,Kuzma Moskatelo,dr. Josip Andri6, dr. Janko Peni6,mons. dr. Josip Londari6,dr. JosipLach i dr.);zaposleniciu HrvatskomedrZavnomkonzervatoriju (Mladen Pozajit,, Zlatko CrgoSevic, Cedomil Dugan, Lovro Matadi6 i dr.); trinaestoricanajodgovornijih iz Nadbiskupskeklasidne gimnazije s pravom javnosti (Nikola Svigir, lvan Sturlan,dr. Gabrijel Valedii, RafaelRadica,Josip Berka, Janko RaznoZniki dr.); petorica iz Hrvatskogakatolidkog kasina (dr. Karnilo Dodkal,dr. FranjoGrundler,VjekoslavSa6er,Josip Krapinai dr. Matija Markov); brojni lijednici i ostaloosobljeiz Bolnice milosrdnihsestarau Zagrebu (dr. Teja Blin5ek,dr. VatroslavFlorschiitz,dr. AnastazijaVukovii, dr. Bogoslav

IU6

Barac,t fakulte Albert I Ramiro Vladirn dr. Van dr. Ljt Rirloke Stjepa dr. Frar Maksin lvan O ostaloj Rijeci,t i idelog poveli odnosu Je glave,g prepuS Urnira dvades profesi

rdnosnozbog tkledokjejoS naredila je Lizacijama da i prosvjetnih, 'a u Zagrebu, rlje),"Matica rjetnosti(svi vatskiradi5a, ltskanarodna kapedagoSka zliditemu5ke nija likovnih ,irinKlement ie);mnogi iz PoludrZavne vi6,Velimira i, Kre5imira negimnazije nifadii,Jelka r Tiljak,Ivka rebu(dr.Edo ilko Herites, :rk, dr. Juraj r Katidii,dr. Zagrebu(dr. tokar,Jelena ,sipAndreis, nje(filozof); Hrvatskoga dr. Velirnir ns.dr. Josip rnzervatoriju tadii i dr.); l s pravom iadica,Josip kasina(dr. i dr. Matija 'a u Zagrebu lr. Bogoslav

Barac,dr. Ante Padovan,dr. Tvrtko Dujmu5i6i dr.); brojni profesoriFilozofskog fakultetauZagrebu (dr. StjepanAntoljak, dr. Antun Barac,dr. Miho Barada,dr. Albert Bazala,dr. Kreiimir Balenovi6,An
'.' . .,4.','

tr

h''{b

J'rpned

.".' :'.' : :.".'.'.':'.'.':'':":':

Upitni arak dr. PetraSkoka

t87

Jr''''

'

''

):lP r.:r'l',

{

,, '";"

"

,to', ,

- i'

t

r

!lll1

t

-'

, : " .'

j';'l

: ' i r r l l i ll : , ,

:

Dr. FerdoRoZii je 1945.pisaoAnketnojkomisiji da-jeopia karakteristika DruSrvasv. Jeronintau Zagrebubila antifa5istidka

Poimeniine sudbine novtnara uo 1952.godine a

t

)ruStvasv.

t\ t(ulturhJ ustanova|,, fu

.-=3*.

t

t*y4^a=4.:

-n-

t.l

UPITNi

Sifrorn Hrvatsf nelna u novlnal NDH, I tada ( I sje6anj

zaErenovo t i3i:i:l \' 1 lme .- --

I/

Proztne

2/

niJasto

3/

Narod.nost

4/

z€nlmnJe

1 Eodlna

fr"

.4--.

tu

+.'

J-tL14f,4-{1 -

rodJenJn

"--

h14.JL-

. -hhaLr.I'g.oa/- :1 polctaJ

do 6.Iv. I94I.--*

TT lualre6l

* - t4!4r?t+4,!4--.fr 5/

zonlmanJo

1 poIoZaJ

za vrl,Jebe

ustallor

okul

tr42

*"ll'::' "'-*---.1-Y-',trY---.l-.; -:l--.-

6 l Porod,lEno stan je --slt&st-

l__-_'-",_-"--

-- .-*-l\,

i

s/?*L1-g1-",t1.r*,t-t-*st-J.E\1,'!,u?"-t-?),E'1ffi*'5il'M,ffi T-rtf,r,l

odlllrovanJa

Io/

d.ob1v6na za vrlJoreo

.:* 1n..r4e-.[g rr/

.

4 oa:.t

.c-"*

'l&--

okupao!J'e

'-a-.;t

,,flr*_***oAgr-J--t4:4---.-

-d44-"-*

propag ostalin ulaga paZnju je rela progla idelog drugi , poslje duZno J Beog 1951

.a1*-sn-++t'--*---

^^lJ. ; ,< 4*:^) l d r u ' 5 a Jf a 6 l s t l E i t o J o r c a r 1 z r o 1 l 1 , J o p ' r r p a a i o u J t . S I - J r r r d o l o "_--;;

),

l-.--..-..---.-.-- -----: I

I'{nf

razre( stano Naklz poSt

glmnl

Zagr

fakul Tren Upitni arakdr. Tome Matica

I

Udbin spispod Jifrom 013.1i 2/18 u Hrvatskome drZavnom arhivu u zagrebu pohranjenje Udbin spis pod Sifrom 013.1 i 2/18, koji je naslovljen"PropagandniaparatNezavisneDrlave Hrvatske",a u njemu su: popis novinaraprijavljenihu NDH, popis osobakojih nemau glavnom popisu,popis novinarakojirnaje zauvijekoduzetopravo pisanjau novinama,popisnovinarakoji Zive u emigraciji,elaborato propagandii Stampiu aparatu,popisnovinarakoji su NDH, podacio onimakoji su radiliu propagandnom zatim povedi rukopis sa Hrvatskoj, tada (1950.-1951.)Livjeli (i poneki radili) u jednogaod izrudenihi zatvorenihnovinara,razni dopisi i depe5e. sjedanjima U tome elaboratukaZe se: "Radi pravilnijeg obuhvatanja problema koji se nameiu u razradivanju neprijateljskih elemenata i pojava u propagandnim ustanovama, izvr5ena je godine 1950.-195L rekonstrukcija djelovanja propagandnog aparatabiv5eNDH. Po uzoruna vrlo jaku i raSirenupropaganduu ostalim faiistidko-totalitarnim drLavatna,te ogromnanovdanasredstvakoja su se ulagalau te svrhe,vlastodr5ciNDH su takoderovom pitanju posvedivaliveliku paZnju.Obziromnateritorijukoju je obuhvatalaNDHi broj stanovniiwa,izlazllo je relativno mnogo svakovrsnihlistova, edicija i publikacija, ne radunaju6irazne proglase,letke itd. Logidno, da je broj lica aktivnih u pisanju i Sirenju usta5ke idelogijebio velik. Jedanod tih ljudi uspioje da u danimaoslobodenjapobjegne, drugi dio je uhva6eni kaZnjen,dok je jedan rnanji dio ostaou zemlji. Od ovih posljednjihmanji ih broj i danasradi u Stampi-uglavnomna nevaZnirni sporednirn

--T-;-'! _

::!1' -a-'r;Z;!.

&-.-\e.1 ><^ .4j.

*"-li.\ 'r. I -, .-r ,-. ' Id

, l.', ---=t:1

*w..,

duZnostitna". Jedan(komplerirani)primjeraksvih tih materijalabio je poslanudbi FNRJ u Beograd.Sada(prvi put) iz njegaobjavljujemosudbinesvih novinaraNDH do 1 9 51 . s o d i n e .

I{epotpunpopis novinarapriiavlienih u I{DH I . Ali6, Salih,roden30.xI.1910. u Bijeljini, svr5ioSestrazredagimnazijei pet razredamedrese.u novinarstvuod 1933.,za NDH radio je t Novoi Hrvatskoi, stanovaoje u Zagrebu, Pazinska 4, a poslije rata radio je privatno, zatinl u Nakladnom zavodu Hrvatske,Ministarstvu ribarstvaNRH i Zagrebalkoj vojnoj po5ti.Umirovljenje 1953.,aumroje ll. oZujka1982.u Zagrebu2. AmbroLi6.Ivan, roden l5.xl. 1900. u Zvorniku, svrsio tri razreda girnnazije,u novinarstvuod 1935.,zaNDH radiou Novoi Hrvatskoj,stanovaojeu Zagrebu,Mesnidka26. 3. Andri6, dr. Josip, rotten l4.III.l894. u Bukinu (Badka), svr5io pravni fakultet,u novinarstvuod 1919.,zaNDH pisaou Obitelii,stanovaoje u Zagrebu, Trenkoval.

l9l

_4. Androvii, Ivan, roden l5.XII.l816. u Skradinukraj Irnotskog,za NDH radio u Ht'vatskontradiii, stanovaoje uZagrebu, Domjaniieva 15. 5. Babii, Franjo,roden l9.XII.l908. u Babinoj Gredi, svriio iest razreda girnnazije,u novinarstvuod 1932.,za NDH radioje u osjedkomeHrvatskontlistu, stanovaoje u Osijeku,BosanskaI l. 6. Babi6,ing. ph. Ivo, roden 10.X.1904.u Bugojnu,radioje u Farmaceutskont ujestniku,stanovaoje u Zagrebu. 7. Babit,, Milan. roden 20.V.1905.u Lepoglavaru(Petrinja),svr5iorealnu gimnaziju, student Ekonomsko-komercijalnevisoke Skole u Zagrebu, u novinarstvuod 1933.,zaNDH beznamje5tenja, je u zagrebt,llicall,a stanovao je poslijerataradio u beogradskoj Politicr. 8. Badini6,Rude,roden30.VIII.1888.u Pa5manu (Biogradn/rn),svr5ioSest razreda gimnazije, u novinarskoj sluZbi od 1908., za NDH radio je u Gospodarskomlis/u, stanovao-ieu Zagrebu,Petrova4 I . 9. Baldii, Olga, rodenaBivec, rodena20.1V.1897.u Zagrebu,zavidajnau Kotoru,svrsilasedamrazredaviSedjevojadkeSkole,rastavljena, u novinarstvuod I 9 17., za NDH radi laje u Hrvatskontnarodu,stanovala je u zagrebu,Masinskoga 19,a poslijerataradilaje u Vjesniku.gdjeje iumirovljena. 10. Balen, Ivan, roden 9.VIl.l911. u Jablancu,poloZio ispit zrelosti,u novinarstvuod 1941.,zaNDH radioje u "Hrvatskojkrugovalnojpostaji",stanovao je u Zagrebu,Ludbre5ka27, odakleje, surnnjalose,odseliou inozernstvo. I 1.Balentovi6,Ivo, roden 25.4.I 913. u Zupanji.svrSiotri razredasrednje Skole,u novinarstvuod 193I., za NDH radioje u "DrZavnojkrugovalnojpostaji", stanovaoje u Zagrebu,Pantovdak18, a poslije rata bio je dopisnik iz Zupanje osjedkogaGlasa Slavontjei zagrebadkogaVjesnika. 12. Bartulica,Milostislav, roden 6.V.1893.u Kotoru, zavi(ajanu Donjim Kastelinra,poloZio ispit zrelostiiz pravai filozo{.rje,u novinarstvuod l9ll. ( u 5ibenskoniNaprednjakr.r), za NDH radio.ieu MUP-u i Ministarstvuza udruZbui druZtvenuskrb, stanovaoje u Zagrebu, Kukuljevi6eva9, a poslije rata do unrirovljenja, radioje u Maticiiselienika Hrvatske. Urlro.jeuzagrebu20.sijednja I984. 13.Baiagii, Nafiz, roden7.X1.1921. u BanjojLuci, zavidajanu Nevesinju, svr5io trgovadku akademiju,u novinarstvuod 17.11.1942., radto je u llovoj Hrvatskoj,stanovaoje uZagrebu,Toma5iieva12. 14. Bekl, Fedor,roden l2.XlI.l9l8. u Zagrebu,poloZioispit zrelostina Mudroslovnornfakultetu,u novinarstvuod 1931., za NDH radio u Hrvqtskont narodu,stanovaoje u zagrebu,Boskovidev a 32, a poslijerataradioje u vjesniku, odakleje bio otpuSten. 15. Bena5i6,Zvonirnir,roden6.VIII.lg18. u Detroitu(USA), zavi(,ajan u Dakovu,svr5iotrgovadkuakademiju,u novinarstvuod I 937., zaNDH radioje u osjedkomeHrvatskontelistu, stanovaoje u osijeku, Kupska 4, a poslije rata nije vi5eradio kao novinar.

1 6 .B svr5ioisp Hrvatskon 1 1 .I fakultet u listu Hrva 1 8 .t trgovadku radio je u Ribnjaku 1 9 .E u novina humores dr., stano proslnca (u rukopi 20.1 1 9 2 J . .z a vode6i nr Argentin 21. sluZbiod KrajiSka 22. povijest ataSe u stauova zatNor,a

ispit zre stanova 24. NDH ra 25. novinar Lovrans 26 novlnar Erdodyj 21 realnun stanova

79 Vid ob.iavl.j

t92

lg, za NDH Sestrazreda ttskontlistu, naceulskom ,rSiorealnu lagrebu, u , l l i c a 7 7 ,a svr5ioSest adio je u :avidajnau narstvuod fa5inskoga zrelosti,u ', stanovao /o. a srednje j postaji", z Zupanje u Donjim 1 9 1 1(. u udruZbui : rata do ).sijednja evesinju, u lVovoj elostina "vqlskont

vjesniku, idajanu rdioje u ratanije

16.Berkovi6,Boris, roden7.VIII .1920.u Zagrebu,zavitajanu Vinkovcima, svr5io ispit zrelosti,studentprava,u novinarsfvuod 1939.,za NDH radio je u Hrvatskomnarodu, stanovaoje tr Zagrebu,Mlinarska cesta49. 11. Bitanit,. ing. Vladimir, roden 23.V.1914.u Bjelovaru,svr5ioTehnidki fakultetu Zagrebu,bio beznamje5tenja, u novinarstvuod 1934.,za NDH radio u listu Hrvatska krila, stanovaoj e u Zagrebu,Kuderina58. 18.BilaS,Rudolf,roden 14.1V.1908. u Bosanskorn Novoln, svr5iodrZavnu trgovadkuakademiju(diferencijalnarnatura),u novinarstvuod 1935.,za NDH radio je u Hrvatskom narodu, stanovaoje u Zagrebu, Primorska 29, kasnije na Ribnjakubr. 1, a poslijeratazavr5ioje u inozemstvu(JuZnaAmerika). 19.BlaZina,Josip,rodenl4.lll.l903. u KriZi5iu,svr5iopomorskuakademiju, u novinarstvuod 1933., potpisivao se pseudonimomJoZdenko,osobito pod humoreske,za NDH radioje u listu Nedjeljnevijesti, Hrvcttskinarod, Spremnosti dr., stanovaoje u Zagrebu,Perkovdeva2, pobjegaou svibnju 1945.,umro 13. prosinca1987.u Cochabambi(Bolivija),ostaviv5iiza seberornanSuton (u rukopisu). 20. Bogdan,Ivo, roden30.1X.1907. u Cavtatu(Dubrovnik),u novinarstvu od 1927., za NDH radio je u Spremnostii Hrvatskom narodu (ravnateljstvo),bio vodedi novinar, propagandisti cenzor,stanovaoje u Zagrebu,odselio 1945.u Argentinu,gdjegaje, sumnjase,Udbaubila I 8. kolovoza1971.godineTe. 21. Boroje,Ljubo, roden I 8.III.1920.u Ravnom,studentprava,u novinarskoj je tZagrebu, sluZbiod 1.lX.194l.,zaNDHradiojeu Hrvatskomnarodu,stanovao Kraji5ka13. 22. Bo5njak,Mladen,roden5.IX.l 912.u Zagrebt,diplomiraoje geografijui povijest. za NDH radio je kao prosvjetni pristav u Ministarstvu prosvjete,i kao ataSeu Ministarstvuvanjskih poslova, suraduju6iu novinama i dasopisima, stanovaoje u Zagrebu,Badali6eva10.,a poslije rata osudenje na vi5egodi5nji zatvor,ali je ostaou njemudo podetka1950.,kad se zapo5ljavakao bibliotekar. 23. Bo5njak-Dragovedki, Ivia, roden 19.XIl.l8l9. u Dragovcima,poloZio ispit zrelosti i tri tedajateologije,za NDH radio je u Novom listu u Sarajevu, je u Sarajevu. stanovao Cobanija7. 24.BoLi(.ing.Vladinrir,roclen13.1X.1914. u Vrbovskom,poloZioVEKS, za NDH radioj e u Gospodarstvu.stanovaoje u Zagrebu,Vramdeva I 2. 25. Brajkovi6,Antun,roden8.VI.1887.u Gospi6u,svr5iopravnifakultet,u novinarstvuod 1925.,za NDH radioje u Novoj Hrvatskoj, stanovaoje u Zagrebu. Lovranska| 7. 26. Brajnovi6,Luka, roden 13.I.1919. u Kotoru,svriio realnugimnaziju,u novinarstvuod 1.V.1941., radio je u Hrvatskoj straii, stanovaoje u Zagrebu, Erdodyjeva2. 27. Brezovski.Gjuro.roden l3.VIl. I 922. u Zidenicana(Brno).Ceh.svrSio realnumaturu,unovinarstvuod l5.IX.l942.,radiojeuosjedkomeHrvatskomlistu, stanovaoje u Osijeku, Prilaz 2. 7 9 V i d t a b e l u " P o p i s U d b i n i h Z r t a v au h r v a t s k o je m i g r a c r j i "( r e d n i b r o j 2 5 : l v o B o g d a n ) ,k o j a j e o b j a v l j e n a uz a g r e b a d k o m l i s t uZ o r a o d l 4 r u j n a 1 9 9 5 , s t r 3 6

193

28. Brkii, [van, roden 19.VII1.1889. u Lovincu, svriio Filozofski fakultetu Zagrebl, u novinarstvu od 1920.,za NDH nezaposlen,stanovaoje u Zagrebu, Primorska17,umro. 29. Brkic, Teodor, roden 5.X. 1922.u Zagrebu,svr5io realnu gimnaziju.za NDH bio je namjesten u Alqrmu. stanovaoje t Zagrebu,KriZanideva16. 30. BroZidevid,dr. Juraj, roden 14.IV.1907.u Hrvatskim Karlovcima, zavitajan u Nuitru, svr5iofilozofski fakultet, zaNDH radio je u Novoi Hrvatskoj (dopisnikiz Beda),stanovaoje u Bedu,XVIII. Sternwarterstr.62. 31. Bubani6,Franjo,roden26.1X.1921.u VaraZdinskimToplicama,poloZio ispit zrelosti,u novinarstvuod l6.VL l94l., za NDH radioje u tjedniku Ustaia, stanovaoje u Zagrebu,Perkovdeva2, a poslije rata "nestaoje, pobjegaoili je likvidiran". 32. Bubli6, Dragan, roden 3.XI.1895. u Gare5nici,poloZio dvije godine filozofrje, u novinarstvuod 1914.,za NDH radioje u osjedkomeHrvatskomlistu, napisaoknjigu protiv masonerijei broiuru o smrti StjepanaRadi6a,stanovaoje u Zagrebu,Perkovdeva2, t inozemstvu(Austrij i i Kanadi) od svibnja I 945, umroje u Klagenfurtu17.XII. 1987. 33. Buhin, Franjo, roden 27.YI1.1921.u Sv. Martinu, slu5ad prava, u novinarstvu od 1.VIll.1942., radio je u Novoj Hrvatskoj, stanovaoje u Vrapdu Gornjem (Zagreb). u MudnojRijecikrajKoprivnice,zaNDH 34.Bzik,Mijo, roden13.IX.1907. posebnipovjerenikza novinstvoi promidZbupri vladi radioje kao obavje5tajac, NDH, kao dlan Sabora,sluZbenipovjesnidarusta5kogpokreta,poglavni pobodnik, sve u dinu pukovnika,te u tjedniku (Jstaia,stanovaoje uZagrebu,a odmah poslije rata smatralosedaje ubijen ili daje u inozemsfvu:JA gaje zarobilau Sloveniji,pa je u Zagrebuosudenna kaznusmrti. 35. Cerovac,Ivo, roden l4.VL l9l8. u Zagrebu,svrSioje pravo,u novinarstvu od 1939.,za NDH radio je u Novoj Hrvatskoj, stanovaoje u Zagrebu,Nad Liponi 24, a poslijerataZivioje u Zagrebu. u Zagrebu,svr5iodva semestra 36. Cerovac,Tomislav,rotlen 13.XI1.1920. filozofrje,u novinarstvuod 1940.,zaNDH radioje u listu EKVS-a ijedan setnestar Domovina Hrvatska,stanovaoje uZagrebu,NadLipom 24, a poslije rataZivioje u Zagrebu(nije bio novinar). 37.Clhlar,Slavko,roden3.VIII.l896. u Senju,svr5ioje Pomorskuakademiju alije i radio u u Kotoru, u novinarstvuod 1923.,za NDH bio je bez namjeStenja, Novoj Hrvatskoj, stanovaoje t Zagrebu,Dra5kovi6eva(ili Dvornidideva) 12, a poslijerataradioje u rijedkomarhivu ili muzeju. na uZagrebu,svr5iojedansemestar 38. Ciprin,Vladimir,roden28.III.1903. Pravnom i SestsemestaranaFilozofskom fakultetu t Zagrebt, u novinarstvuod 1932.,za NDH radio-jet Hrttatskomnarodu, stanovaoje tZagrebu, Vramdeva12, a u svibnju 1945.odseliou inozemstvo. u Brodu na Kupi, svr5iotrgovadku 39. Cividini, Tomislav,roden20.1I.1883., Skolu (sa ispitom zrelosti), u novinarstvu od 1909., za NDH radio je u Gospodarskomlistu, stanovao.ieu Zagrebu,Mussolinijeva6, umro je 195L

194

40 "likvidi 41 zavitaj NDH ra 42 trgovad (dopis sarajev 43 realnu I listuNe splitsk 44 poloZio radio u Zagreb l2.tv.1 45 u novln Sarajev 46 novina "Croat stanov Argent 4', zavrSio Gospoa partizar 48 zavrSio NDHra 49 razreda stanov Zagreb 50 5l (YaraL novina Musso

lski fakultet u je u Zagrebu, gtmnaziju, za a 16. Karlovcima, voj Hrvatskoj :ama,poloZio lniku Ustaia, rbjegaoili je dvije godine ntskom listu, je u stanovao 945,umroje ;ac prava, u je u Vrapdu rice,zaNDH Zbupri vladi ni pobodnik, dmahposlije Sloveniji,pa novinarstvu NadLipom lva semestra dioje u listu rtaZivioje u u akaderniju ije i radiou i(,eva)12, a semestar na 'inarstvuod 'amceva72, r trgovadku radio je u 1951.

40. Crni6, Rudolf, zavitajanu Dugotn Selu,zaNDH bio jebez namjestenja, "likvidiran po narodnimv lastilna". 41. iadkovi6, Zvoninir, roden 17.XI.1895.u Sv. Nedjelji (Samobor), zavi1ajanu Velikoj Gorici, svr5iotrgovadkuakademiju,u novinarstvuod 1934.,za NDH radio j e u Gospodarstvu, stanovaoje u Zagrebu,Medve5dak 1I . 42. iermak, Ljudevit, roden l4.vIII.l902. u Sarajevu,tu i zavidajan,svrSio trgovadkuakaderniju,u novinarstvuod 192L, za NDH radio u Hrvcttskomnarodu (dopisnik), stanovaoje u Sarajevu,Derventska 17, a poslije rata radio u sarajevskomOslobodeniu. 43. iogelja, Jeronim,roclen20.VII.1899.u Konjevratima(Sibenik),svrsio realnugimnaziju(sa ispitomzrelosti),u novinarstvuod 1923.,zaNDH radioje u je u Zagrebu.2eriavi6eva5.a poslijerataradioje u listuNidieljnevijesti,stanovao splitskoj Slobodnoj Dalmaciii. 44. (ovi6, Marko, roden l7.XII.l9l5. u Subotici, zavr1ajanu Zagrebu, polozio ispit zrelosti,apsolventfilozofrje,u novinarstvuod l2.XII. 194l ., za NDH radio u Hrvatskoj reviji, Novoj Hrvatskoi i Hrvatskom narodu, stanovao je u Zagrebu,Tulkanova 17, a pri kraju rata pobjegaoje u inozemstvo,umro je 1 2 . t V . 1 9 8 3u. S a oP a o l u . 45. Dageli6,Ante,roden.9.1.I 9 I 0. u Visu, zavrSiodetirirazredasrednjeSkole, u novinarstvu od 1932.,za NDH radio u Novont listu u Sarajevu,stanovaoje u Sarajevu,Kevrin potok 1. 46. Degrel, Ivan, roden 17.V.1909.u Zupanji, zavr5io pravni fakultet, u novinarstvuod 15.VII.1932.,za NDH radio u Hrvatskome dojavnom uredu "croatia", u spremnosll (urednik) i Novoj Hrvatskoj (urednik i glavni urednik), stanovaoje uiagrebu,Vramdeva 12,a poslije rataLivio jeu Austriji, Spanjolskoji Argentini,umroje 27. svibnja 1976.rtFlorencijuVareli kraj BuenosAiresa. u Budimpeiti, zavl'ajan u Zagrebt, 4J. DeLman Daut, roden 17.V11.1911. radiou listu novinarstvuodlg42.,zaNDH zavrSioklasidnugimnazijuuZagrebu,u je u poginuo 46, je u Zagrebu, Harambasi6eva Gospotlarstvo, stanovao partizanima. u velikoj Kopanici, 48. Divi6, Andrija,roden30.XI.1913.u stitaru,zavidaian novinarstvom,za podeo baviti poznato se otkad nije bilo filozofskifakultet, zavrsio je Petrova4T. u Zagrebu, postaj i", stanovao je krugovalnoj NDH radio u "Hrvatskoj detiri zavr5io Virovitici, u Ivan. roden 10.XI.1873. 49. Dobravec-Plevnik. razredagimnazije, u novinarstvuod 1891, za NDH bio ie bez namjeitenja, je u Virovitici, Zvonimirovtrg I, a postijerataLivioie kao urnirovljeniku stanovao Zagrebu. 50. Dolinay, Zdenko,za NDH dopisnikHrvatskoglista iz Bratislave. u Vinici 51. Dugi, Franjo,roden l9.XI.l9l3. u Vratnu (VaraZdin),zavl(,ajan (VaraZdin), zavrSio pet razreda gimnazije i detiri tazreda konzervatorija, u novinarstvuod I 936., zaNDH radioje u Hrvatskomnarodu,stanovaoje u Zagrebt, Zagreb. Mussolinijeva18,a poslijerataradioje na Radio-stanici

195

52. Dui5in, Ignacije,roden 26.1V.1918.u Ka5tel-Novom,gdje je bio i zavi(,ajan, u novinarstvuod I 941.,za NDH radioje u Spremnosli,stanovaoje u Zagrebu,Erdodyjeva5, a poslije rata ZivioJe u lnozemstvu. 53. Dujrnovii, dr. Franjo,roden2.VIII.l904. u Oriovcu,zavi(,ajanu Oriovcu, zavr5iopravni fakultet s doktoratom,u novinarstvuod 1926.,za NDH radio je u Novoj Hrvatskoj i Hrvatskoj smotri, stanovaoje u Zagrebu, Smidiklasova21, a poslijerataZivioje u inozemstvu(Brazil). (Brad),zavidajanu 54. Duj5in,Viktor Antun,roden5.IX.1898.u NereZi56u Zagrebu,zavrSiovojnu pomorskuakademijuu Cileu, novinarod 1940.,suradnik Spremnost i, stanovaoje u Zagrebu,Kvaternikova5. 55. Duvandid,Marko, tipogral, za NDH suradnikGrafiike revije i Grafiikog lista, stanovaoje u Zagrebu,BreS6enskoga 4. 56. DZikovski,Eugen,roden 14.11.1898. u Bihadu,zavidajanu Sarajevu, zavr5io osarn razredagirnnazije i dva drZavnaispita iz prava,u novinarstvu od 1921.,za NDH bio je suradnikNovog lista iz Sarajeva,stanovaoje u Sarajevu, Jezero2, umroje 1944. 57. Duri6, Josip,roden21.l.l9l 1. u Karlovcu,zavidajan u Karlovcu,zavrSio detiri razredarealnegimnazijeitrgovadkitedaj,u novinarstvuod 1927.,zaNDH bio je suradnikly'ove Hrvalske,stanovaojeuZagrebu,llica 145. 58. Eropkin, Apolon, zaratasuradniklistaBankarsluo,stanovaoje u Zemunu. 59. Faget,Stjepan,roden 28.VII.1906.u Zagrebu,zavitajanu Petrovskom, zavr5ioSestrazredasrednjeSkolei dvarazredaglumadke,u novinarstvuod 1928., suradnikSponren-krlltr1e Samobor,stanovaoje u Zagrebu,Petrova59. 60. Fedorov,Nikolaj, roden 21.1.1892.u Odesi, zavilajanu Odesi,zavr5io Pravni fakultet u Odesi, u rrovinarstvuod 1912.,za NDH suradnikHrvatskog naroda, stanovaoje u Zagrebu,Klaiteva12. 61. Fertilio, ing. Dario, roden 23.111.1909. u NereZi56u(Brad), zavriio poljoprivredni fakultet, u novinarstvu od 1941., suradnlk Hrvatskog krugovala, stanovaoje uZagrebu,Biankinijevaul., a poslijerataZivioje u Aurerici. 62. Feftilio, Luka, roden 22.11.1903.u NereZi5du(Brad), zavidajan u NereZi56u,diplomirao na Ekonomskornfakultetu u Frankfurtu, u novinarstvuod 1928.,za NDH radio u poslanstvuNDH u Berlinu,gdjeje i stanovao.Poslijerata Z i v i oj e i p i s a ou i i l e u , u m r oj e 3 0 . V 1 . 1 9 8 u 5 .S a n t i a gdoe C h i l e u . 63. Filipovi6,Marijan,poslijerataostaou zemlji. 64. Fuis, Marijan,roden 14.XI.1908.u Virovitici, zavidajanu Beltincima, zavr5iodetirirazredasrednjeSkdle,u novinarstvuod 1937., zaNDH suradnikNeae Ordnungct,stanovaoje u Zagrebu,Ilodka 16, a poslije rata radio je kao fotograf u Jugoslavenskoj akadernijiznanostii umjetnostiu Zagrebu. 65. Galedii, Duro, dopisniknovina iz Lupoglava. 66. Ganibegovi6, Muharem,roden28.11I.1903. u Banjoj Luci, gdjeje bio i zavitajan,zavr5iodetirirazredaosnovneSkolei biljeZnidkitedaj,u novinarstvuod je u Banjoj Luci, Gjumi5dica5. 1930.,suradnikl/ovog doba, stanovao

196

6' zavrSi u Zagr 6T Je prav stanov Nazorc

6

zavitaj Madu i 1( zavrSi 1921. '7

1t zavriio Pokret

7

Vinkor stanovz Jt glmnaz suradn

7: Zagreb Zagreb u Zagr 1( sedam Hrvatst kao um 1i zavrSi Hrvatsl 78 pet raz "Croat kao urn 19 zavrSi HrvalsJ 80 zavrSi stanov

gdje je bio i stanovao je u lanu Oriovcu, DH radioje u klasova21, a ), zavii,ajanu )40.,suradnik e i Grafiikog u Sarajevu, ,vlnarstvuod : u Sarajevu, lvcu,zavriio 27.,za NDH eu Zemunu. Petrovskom, 'ruod 1928., lesi,zavr5io Hrvatskog Lc),zavriio krugovala, 31.

avidajan u rnarstvuod Poslijerata

Ieltincima, dnikNeue fotograf u

je je bio i rarstvuod

67. Gasparac, Juraj,roden23.IV.1879.u Delnicama , zavttajanu Delnicama, zavr5iopravnifakultet,u novinarstvuod 1904.,zaratabeznamjestenja, je stanovao u Zagrebu,Vla5ka53, a poslijerataje umirovljen. 68. Giunio,Petar,roden l5.IV.l 894.u Korduli, zavidajanu zagrebu,zavrlio je pravnifakultet,u novinarstvuodrg23.,zaNDHbio je suiadnlkiove Hrvatske, stanovaoje u zagrebu, Palmotideva6, a posrije rata takoderje Livio u zagrebu, Nazorova19. 69. Glojnari6, Mirko, roden 3r.VIII.r9l4. u selu Made (kotar zlatar), zavi(,ajanu Madu, zavrsiorealnugimnaziju,u novinarstvuod 1935.,Zivio je u Madu i "likvidiranje po narodnojvlasti,'(nakonsvibnja lg4i.). 70. colik, Miroslav, roden 24.IV.r895. u Susaku,zavitajanu FuZinama, zavrsioje osarn razredagirnnazije iratnu lnaturu u Marburgu, u novinarstvuod l92l .,zaNDHsuradnikagencije"croatia",stanovaoje uzagrebu,perkovdeva2. 71. Gcinner,Eduard,rodom iz petrinle. 72. Grskovii, Branimir,roden30.XII.1908.uzagrebu,gdjeje bio i zavidajan, zavr5ioFilozofskifakultetu zagrebu,u novinarstv u od 1929.,suradivaoje u listu Pokret,stanovaoje u Zagrebu,Amru5eva9, objesiliga ustaie. 73. Grubi5a,Ivan, roden.l7.xll. 1894.u Grubisima(kotar pazin),zavitajanu vinkovcima, u novinarstvu od 1924., za NDH suradnik Hrvatskog naroda, stanovaoje u zagrebu,Dobojska28, a poslije rataje odseliou inozemstvo. 74. Guden, Mihael, roden 14.IX.1923.u Zagrebu,zavrsio detiri razreda gimnazije i dvorazrednutrgovadkuskolu, u novinarstvuod 1942., za NDH suradnik"Agencije Stefani",stanovao je uZagrebu,RabarovaI5. 75. Harambasii,Zarko, roden 3.IV.1904. u Novoj Gradiski, zavidajanu Zagrebu,zavr5iodva semestraPravnogi sedamsemestaraFilozofskog fakultetau zagrebu,u novinarstvuod 1930.,zaNDH suradnikHrvatskognaroda,stanovao je u Zagrebu,, Hatzova22. 76.Hafner,Rikard,roden2.lll.l89l. u osijeku,gdjeje bio i zavidajan, zavrsio sedarnrazredagimnazije,u novinarstvuod 1917.,za NDH suradnikosjedkoga Hrvatskog lista, stanovaoje u osijeku, Gajev trg9, aposlije rataZivio je u osijeku kao urnirovljenik. 77- Hafner,vladirnir, roden l3.vl il.lg\j . u osijeku, gdjeje bio i zavitajan, zavr5io dva senrestraprava, u novinarstvuod 1942.,za NDH bio je suraJnik Hrvatskog lista, stanovaoje u Osijeku, Reidnerova65. 78. Har-tl,Franjo,roden I8.vl.l B9j. u oroslavlju, zavitajanu Ludini, zavrsio pet razreda gimnazije, u novinarstvuod r9rj., za NDH suradnik agencije "croatia", stanovaoje u zagrebu,vinogradska 7, a poslije rata Livio je u zagrebu kao urnirovljenik. 79. Hladic, Marija, rodena 30.X.1898. u Zagrebu, zavitajna u Zagrebu, zavriila osam razredavi5e djevojadkeSkole,u novinarstvuod 1924.,suradnica HrvatskogaZenskoglista, stanovalaje u Zagrebu,Savskacesta l6l. 80. Hollaus,walther, roden 19.1v.1918.u Banjoj Luci,zavidajanu Budaku, zavr5iofilozofski fakultet,u novinarstvuod 1941., suradnikagenciie,,croatia,'. stanovaoje u Zagrebu,Opatidka6.

t97

staliS.Poslijerataradio 8l . Horvat,Branirnir- preSaou djelatnidornobr6nski uPAZ-u pri MUP-u NR Hrvatske(?). 82. Horvat, Vladimir, rotlen22.VIII.l89l. u Kra5i6u,zavr5iodetiri razreda srednjeSkole,u novinarstvuod 1929.,za NDH suradnikNove Hrvalske, stanovao jeuZagrebu,Trumbi6eva12,aposlijeratabiojearhivaruzagrebadkorn Vjesniku. 83. Hrastovec,Stjepan,roden lO.XII.l909. u Gornjem Ku6anu,zavidajanu Bi5kupcu (kotar VaraZdin),apsolventprava,u novinarsfvuod 1930.,za NDH je u BudimpSeti, a stanovao suradnikHrvatskognaroda(dopisnikiz BudimpeSte), poslijerataje odseliou inozemsfvo. 84. Huber,Milivoj, roden l4.VII.19l0. u Desiniiu,gdjeje bio i zavidajan, nedovr5enakomercijalnaSkola,u novinarstvuod 1932.,za NDH suradniklista stanovaoje u Zagrebu,MoSinskoga12. Gospodorstvo, 85. Ilini6, Milan, roden I 5.X. I 9 I 8. u Zagrebu,gdjeje bio i zavidajan,zavr5io je pravni fakultet,u novinarstvuod 1939,zaNDH bio je sluZbenikPromidbenog odjela UFA, stanovaoje u Zagrebu,Klaideva26, a poslije rata - u inozemstvu (Njenradka). 86. Ivandii, Sdepan, roden l0.VIIl.l902. u Boljevcima, zavidajanu MedudraZju(Korenica),zavrSiopet razredasrednjeSkole,u novinarstvuod 1928., za N DH suradnikHrvatskognaroda, stanovaoie u Zagrebu,DomobranskaI . zavidajanu Teslicu, u Kotor-Varo5u, 87. Jagodi6,Franjo,roden19.III.1919. zavr3iodetiri razredaosnovneSkole,za NDH suradnikiz Teslida(dopisnik)za Novu Hrvalsku i Hrvatski /fu'/,stanovaoje u Tesli6u- Rudopolje. 88. Jedvaj,Antun, suradnikHrvcttskegrude, stanovaoje u Zagrebu,poslije ratastrijeljan. u uZagrebu,zavidajan Aleksandar, roclen25.X,1.1919. 89. Jeladi6-BuZimski, Zagrebu,studentagronotnije,u noviuarstvuod 1942., uradnik lista Gospodarslvo, stanovaoje u Zagrebu,Opatidka6. je u Zagrebu,Smidiklasova 2, a poslijerataZivioje 90. Jelovac,Vuk, stanovao u Banjoj Luci kao umirovljenik. 91. JerkovAnte,ernigrirao. Novom, zavi(ajan 92.Jozit,.NikolaRudolf,rodenl2.lV. 1913.u Bosanskom 1936',zaNDH od gimnaziji, u ttovinarstvu u Bijelom Brdu, maturiraonarealnoj je dopisnikiz BratislavezalistGospodarstvo,stanovao u Bratislavi. zavidajanu 93. Juradi6,Drago, roden 15.V.1905.u Sinjakovu-Majdan, Derventi,zavr5iotrgovadkuakaderniju,u novinarstvuod 192I ., za NDH suradnik Hrvalskog narodo, stanovaoie u Zagrebu,Smidiklasova20, a poslije rata bio je korektor u zagrebadkon Vjesniku. u Zagrebu,gdje je bio i zavidaian, 94. Jurdec,Marijan, roden 15.11.1919. svr5eni pravnik sa sudadkirn ispitom, u novinarstvu od 1939., u ratu bez namje5tenja, stanovaoje u Zagrebu,Petrinjska2, a poslije rata radio je u Glasu iz Slavonije Osijeka. 95. Juri6, Marija-Zagorka,rodena l.lll.l877. u Golubovcu, zavidajnau Zagrebu,zavr5ila detiri razredavi5e djevojadkei dva razredapreparandije,u rrovinarstvuod 1896,za NDH suradnica]{ove Hrvalske,stanovalaje u Zagrebu,

198

Dolac 8 listovim 96 Filozof stanova 9', Jesenic 1941.,z 1 9 ,a p c 98 pet razr l{ovog, 99 gitnna Hrvatst

r

srednj Nove F l( klasid stanov Zagreb

ll

zavrS Novog Zagre I prava!

kraju navod 1 Ka5te

Hrt,alt I zavida surad I DrZav suradt je kac

Lipo'u izvjes poslij

oslijerataradio c detiri razreda ttske, stanovao iom Vjesniku. ru, zavidajanu 930.,za NDH rBudimpSeti, a io i zavitajan, suradniklista idajan,zavr5io Prornidbenog u Inozemstvu zavi(,ajanu stvuod 1928., rranskal. jan u Tesli6u, (dopisnik)za grebu,poslije t, zavitajanu iospodarstvo, e rataZivioje

n, zavi(,ajan 36.,za NDH zavid,ajanu DH suradnik e ratabio je i zavitajan, u ratu bez t je u Glasu zavidajnau rarandije,u u Zagrebu,

Dolac 8, a poslije rata kao umirovljenicasuradivalaje povremenou tjednim listovimai groznidavopisalajednodinke. zavriio 96. Jutrila, Slavo,roclen9.VIII.18'79.u Pri5linu,zavidaianuZagrebu, Filozofski fakultet u Zarebu, u novinarstvu od 1905., u ratu bez namjeitenja, stanovaoje u Zagrebu,Petreti6evtrg 3. 97. Kadi(,, Branko, roden 4.IV.1919. u Jesenicama(Omi5), zvidajan u Jesenicama,zavr!io dva semestrana Mudroslovnom fakultetu, u novinarstvuod 1941.,zaNDH suradnikagencije"Croatia",stanovaoleuZagrebu, Gunduli6eva 19,a poslijeratasumnjalose da Zivi u Sarajevuili u Spanjolskoj. 98. Kadi6,Re5ad,roden25.VI.1912.u Sarajevu,zavilajanu Sarajevu,zavrSio ., za NDH suradnik sarajevskoga pet razredasrednjeSkole,u novinarstvuod 193'7 je ef. Kadi6a 10. Muhameda u Sarajevu, Novog lista, stanovao u osijeku, zavllajan u osijeku, zavrsio 99. Kajdi, Mirko, ro
199

108' Kern-Madkovii,Mirivoj, roden 5. verjade1g90.u Samoboru, pokretad 1939.tjednikasatyricus,za NDH suradivao je u ristui;lo,-sianovaoje u zagrebu, poslije rata osuden.i" sedamgodina zatvora,arije pusten 1950., lu a od 1952. uredujetjednuedicijuHunrcres kcl. 109.Kirigin, ing.Nikora,roden29.Iv.r9l9. u Mircama(Brad),zavi(ajanna Bradu,zavrsioPoljoprivredno-Sumarski fakultetu zugr"ur, ,r-novinarstvu od 1941, suradnikseljaikog ognjiita, stanovaoje u zagrebu,Draskoviceva27. I l0' Klanjdi6, varent, roden r7".I.rg9g. u zagrebu,)avid,ajanu zagrebu, zavrsio trgovadku akademiju, u novinarstvu rg I; .:- ,a NDH suradnik Gospodarstva,sta'ovaoje u zagrebu, Savskac. 5, a"d" poslijeratanije radio u tisku. I I I ' Konrad,Autun,roden l7.rII. r90g. na Hvaru,,uuiiuiunu poZegi,zavriio sedamrazredaginrnazije,u novinarstvu od 193r., za NDH'suradnik Hrvatskog naroda,stanovao-je u Zagrebu,pahnoticeva64. I l2' Konjhodzii, Mahrnud,roden 27.x.tr,05. u Ljubuskom, zavidajanu Ljubuskom, zavrsio pravni fakurtet. u novinarstvu od rg2g., suradnik polurnjesedn ikaIstok, je Kosade43, a posrije 1!or:d.stanovao u Za.grebu,stjepana rataradioje u sarajevskim i zagrebadkimnovinarna. I 13.Kosutii, Sida,rodena20.ril.1902. u Radoboju,zavrsirauditerjskuskoru, u novrnarstvuod r938- suradnicaigravna urednicaHrvatskogaienskog rista, stanovafa je u Zagrebu,DeZnranovpro1ur3., a posrijeratabilaje rektoricau NZH, Vjesniku i Seljaikoj slozi. ll4' Kovadi6,Kresimir,rodenl6.rv.rggg. u zagrebu,zavitajanu Karlovcu, zavr5iopravo ifilozofrju, u novinarstvu od r909.,rriodnik rvorira,stanovaojeu Zagrebu,Voiarska cesta92, a poslije rata suradivaoje u Kerempuhu. ll5. Kovadi6,Vradimir,roden 2g.tII. 1907.u vi"t"""i,"a, ru i zavitajan, zavr5iopravoi filozofrju,u novinarstvu od 1936.,zaNDH suradnik.A/o veHrvatske, stanovaoje u zagre,bu,iedoina 20, a posrije rata bio.le korektor u Nakradnorn zavodu Hrvatske,odnosno,,Zori,' . I l6' Krali, Rudorf,roden2 l .xil.190g. u.zagrebu, zavidajar-ru BuenosAiresu, zavrsioSestrazredarearnegimnazije, u novinaritvuod r929., zaNDH suradnik Ht"vatskognaroda, stanovao.jeu Zigiebu, Vodovodna3. I 17. Kremar,Stjepan... I I 8' Kresi6,Stiepan,roden22.rI.r9r5. u DonjernHrasnu(Stotac),dipromirao je filozofrju, za NDH suradivao u "croatiji-, stanovao je u Zagrebu,Maftiievag, a poslijerataradio.ieu zagrebadkom NopbK-u i stanovaou Buli6evoj5. ll9' Kriskovii' Hrvoje, rode, 6.rv.r905 u Senju, zaxid,ajan , zagrebu, zavrsio pravni fakultet, u novinarsfvu od 1926.,za NnF| ruruo nrk Hrvatskog naroda, stanovaoje u Zagrebu,Nova Ves g I . '20' Krvarii, Karniro,rode' 23.rv rgg4 u Sarajevu,zavitajanu osijeku, zavrsiokadetskuskoru,u novinarstvu od r929.,zaNDir suradnikHrvat,skogrisra stanovaoje u Osiieku, Franjina5, a poslije rata Livioje u inozemstvui urnro u rnjestuVilla Ballesteru ArgenriniZ:.lll. iqSS. l2l' Kulenovii, Narnik, rode' Iz.xil.rg12. u Tesnju, zavitajanu Banjoj Luci, zavr.io niZu srednjuskoru,, novinarstvuod I939., za NDH sruzbenik

DrZavn stanova 12 ponutn 12 prava,u je u Sar la tLt

SarvaS Hrvatsk, u Slove 12 t2 razreda noroda, ltovlnar.

t2'

(PeljeSa Hrvolskt novlnar.

t2t rataLivi t29

dva razrr statlovao

13 zavr5ioI

domobra l3l Zagrebu NDH su postaop( I)Z

klasidnu1 Zagrebu I J-)

ZAVI'SlO pr

1 9 2 6 . s, r Zagrebu Rijeke. 134 poloZioi Filozofsk Hrvatske

lru, pokretad e u Zagrebu, , a od 1952. zavitaianna t v uo d 1 9 4 1 , u Zagrebu, H suradnik io u tisku. iegi,zavr5io . Hrvatskog zavidajanu , suradnik 13,a poslije ljskuSkolu, rskoglista, icau NZH, Karlovcu, novaojeu zavi(,ajan, Hrvatske, akladnom osAiresu, I suradnik

iplomirao iieva8, a Zagrebt, [rvatskog Osijeku, 'koglista i umro u r Banjoj luZbenik

DrZavnog izvjestajnogi prornidbenogureda pri predsjedniSwuvlade NDH, je uZagrebu,Palmoti6eva stanovao 26,poginuoje 1944.uoborenomzrakoplovu. 122.Kvai(',Ante, roden I 6.lI.l9l I . u Bizovcu, zavilajanu valpovu, arhitekt ponutrice,suradniku Suvrentenosti. l23.Lasit,,Emil, roden 1.1.1907. u Sarajevu,zavi(ajanu Sarajevu,apsolvent prava,u novinarstvuod 194I ., za NDH suradniksarajevskogNovog lista, stanovao je u Sarajevu,Hrvoja Vukdi6a6. 124. Lavicki, Mihovil (Milan), rorlen20.IIL1901.u Sarajevu,zavid,ajan u Sarva5u(osijek), diplomiranipravnik,u novinarstvuod 1921.,za NDH suradnik Hrvatskognaroda, stanovaoje u zagrebt, Petrinjska5 I , "likvidiran po N ijemcirna u Sloveniji"(?). 125.Lenolik, Ivo, suradnikHrvatskognaroda iz Rirna. 126.Lisni6Ivan,roden6.xI.l9l l. u Glini, zavita-ian u Glini, zavrsiosedam razredarealne gimnazije, u novinarstvuod 1938.,za NDH suradnik Hrvatskog naroda, stanovaoje uzagrebu, Buliieva 10,a poslije rata nije u Zagreburadio kao novlnar. 127. Lopin, Martin, roden 16.1.1918. u Zuljanima, zavitajanu Janjini (Peljeiac),zavrsioklasidnugimnaziju,u novinarstvuod 1938.,zaNDH suradnik Hrvatskognaroda, stanovaojb uzagrebu,Tkaldi6eva19,a poslije ratanije vise bio novlnar. 128.Lupis-Vukii, Ivan, u ratu bez namjestenja, Zivioje u Oredi6ima,poslije rata Livio kao urnirovljenik. 129. Lutz, A lojzij e, roden I 5.IX. I 922. u Sidu, zavidajanu Vukovaru, zavr5io dva razredagimnazije,u novinarstvuod 1942, za NDH suradnikNove Hrvatske, stanovaoje u Zagrebu,Maksimirska13,a tu je Livio i poslijerata. 130. Ljeskovac,Milan, r'oden10.VII.1904.u Bednji, zavidajanu Bednji, zavr5iofilozofski fakultet u novinarstvuod 1921.,za NDH suradnikHrvatskog domobranct,stanovaoje u Zagrebu,IlL cvjetno naselje6. l3 I . Macanovi6,Hrvoje,rodenI .VI.1904.u Arbanasima(Zadar),zavidajanu zagrebu, apsolventtehnidkogfakulteta,u novinarstvuprofesionalnood 1926.,za NDH suradnikNeueordnunga, stanovaoje uzagrebl,Meduli6eva 18,poslije rata postaopoznatisportskinovinar. 132. Malinar, Ivo, roden 28.XII.1889.u Bugojnu,tu i zavitajan,zavr5io klasidnuginrnaziju,u novinarstvuod 1908.,suradnikbedkesuradnje,stanovao je u Zagrebu,StjepanaKosade64. 133. Mandekii, Vinko lvan, roden 20.L1902.u Kraljevici, tu i zavitajan, zavriio pomorskuakadernijui pet sernestara tehnidkogfakulteta,u novinarstvuod 1926., suradnik DrZavnogaizvje5tajnogi promidbenogureda, stanovaoje u zagrebu,Mrazoviieva 10,a poslijeratabio je dopisnikslovenskog poroievalca iz Rijeke. 134.Mandeki6,dr. Vinko, roden3.X.1884.u Kraljevici,zavidajanuZagrebu, poloZio ispit zrelosti na Gospodarskomudili5tu u KriZevcima,diplomirao na Filozofskomfakultetuu Breslavu,u novinarstvuod 1925.,za NDH suradnik,Ay'ove Hrvatske,stanovaoje u Zagrebu,Ilirski trg 7.

201

135. Mandl, Romualdo (Aldo), roden 7.II.rggg. u Krapini, zavilajan u zagrebu, zavrlio pravni fakultet, u novinarstvuod 1912.,za NDH radio je u Promidbenomodjelu UFA-e, stanovaoie u zagerbu,Bauerova 19, a poslije rata Zivioje kao umirovljenik,te5kobolestan. 136- MandLuka,Mihra, roden 15.xL1921..u Kupresu,zavrsio trgovadku akademiju, u novinarstvu od 1940.,za NDH suradnikiarajevskog Novig lista, stanovaoje u Sarajevu.eelikova l, a poslijeratapobjegao. 137. Markovi6, Ivan, u novinarstvuod 193g.,za NDH suradnik dednika Ustaia, stanovaoje u Zagrebu,Veliki dol I 5. 138. Markovi6-stedimlija, savo, roden 27.1.1907. u Stijeni (piperi, Podgorica),zaviEajanu Piperima,zavrsio srednjuskolu u Leskovcu,dvije godine filozofije i studirao pravo, u novinarstvuod 1927.,za NDH suradnikHrirckog naroda, stanovaoje u Zagrebu,Nad Liporn 3. 139' Maslov, vicko, roden 29.v.1901. u Visu, zavidajanu Visu, zavrsio osnovnuSkolu,u novinarstvuod 1936.,suradnikHrvatskognaroda, stanovaoje u zagrebu,Nikoliieva12,a poslijeratabioje povjerenikStambenog uredaI. rajona. 140- Matesii, Josip, za NDH suradnik Nove Hrvatike, oopisnik iz Generalskog je u Generarskom Stola,stanovao Stolu,a poslijerataLiviouZagrebu. l4l .Matic, dr. zlatan(Franjo),rorlenI .x.1902.u Splitu,zavitajanuosileku, doktorirao na pravu, novinar, suradivaoje u Transkontinent-pressz, stanovaoje u Zagrebu,Nova Ves 29, a poslije rataLiviou inozemstvu. 142. Matkovi6, Dragutin, suradivao je u Novoj Hrvatskoj, stanovao u zagrebu, Marovska povukaoje prijavnicu, a po.ti.i" rata suradivaoje u _28, zagrebadkom e Narodnom listu. 143.Mayer, vladirnir, roden3 I .VIII. 190i-. u virovitici, zavitajanu zagrebu, zavr5iodva semestraekonomije,dva sernestrapravai detiri semestiafilozofrje, u novinarstvuod 1928.,za NDH suradnikNove Hrvatske, stanovaoje u zagiebu, Vukotinoviieva4, poslijerataradioje u zagrebadkomVjesniku. 144.Mihajlovski,Eugen,roden 1897.u petrogradu,zavitajanu petrogradu, Rus, zavr5iomaturu i vojnu akademijuu petrogradu,u novinarstvuod t9i4., za NDH suradnikHDU "croatia", stanovaoje uzagrebu,Tuskanac7g, a poslije rata (od 1950.godine)navodnoje Zivio u Madarskoi. 145. Mihodevi6,Petar,roden 24.VI.l8gg. u Rabu,zavidajanu Zagrebu, zavrsiopravnifakultet,u novinarstvuod l922.,suradnikHDU ,.croatia,,stanovao , je u Zagrebu,Vinogradskal, "usta5ega objesite 1943.',. 146. Mihovilovi6, Ive, roden 21.rx.r905. u premanturi(Istra),zavidajanu Puli, zavrsio trgovadku akademiju, u novinarstvu od 1924.. za NDH bez namje5tenja(povukaoje prijavu), stanovaoje u zagrebr.r, Buconji6eva6, aposlije rata radio je u Vjesnikovim izdanjima. 147. Mikulii, dr. Tomislav, roden 7.vll l9ll. u osekovu, zavitajan u Popovadi, zavrsio pravni fakultet, u novinarstvu od 1937., suradnik lista Gospodarstvo,stanovaoj e u Zagrebu.Ilovska 20. 148. Mirosavljevid, Zvonimir, roden g.v.1905. u Zemunu, zavidajan u zagrebu, zavrsio detiri semestramedicine,u novinarstvuod lg4l., za NDH

202

surad pnvat I zavrS Hrvat, I Dubro od 19 stano\ Engle I zavita surad I BogiS I pravn Zagre I 1 semes ll,ap l: zavrSi stanov l: zavrSi Hrvats inozen li zavrSi Prepor RadioI -

ernorn

l( iadinci naroda inozem l6 Skolup "Croati l6 stanov

ravlcaJanu radioje u poslijerata r trgovadku [ovog lista, 'ik tjednika ni (Piperi, vije godine Hrvatskog su, zavr5io anovaojeu aI. rajona. opisnik iz uZagrebu. r u Osijeku, movaoje u ;tanovao u divaoje u uZagrebu, ilozofrje,u u Zagrebu, )etrogradu, d 1924.,za poslijerata t Zagrebu, ", stanovao ravidajanu NDH bez 6, a poslije avidajanu rdnik lista avidajanu , za NDH

je suradnikHrvatskog naroda, stanovaoje u Zagrebu,Ilica 73, a poslije rata bio privatni slikar. u Zagrebtt,zavi(,qant zagrebu, 149.Mlinari6, Tomislav,roden3 1.1.1920. 1941.,za NDH suradnikNove od novinarstvu zavr$iosrednjuglazbenuSkolu,u Hrvatske,stanovaojeuZagtebu, Kraji5ka 23. 150. Mortigjija, Tijas, roden 7.IV.1913. u Dubrovniku, zavidaian u Dubrovniku, ,uursio Filozofski fakultet uZagrebt, studiraopravo' u novinarstvu od 1941., suradnikHrvatskognaroda i Spremnosti(i glavni i odgovorni urednik), stanovaoje u Zagrebu,Medvesdakg4,u svibnju 1945' pobjegaou inozemstvo' i strijeljali 1947. Engleziga izrudili paftizanima,koji su ga sasluSali 151. Moskatelo, Kuzma, roden l0.III.l909. u Starom Gradu na Hvaru, zavilajan u Starom Gradu, zavr5io filozofski fakultet, u novinarstvu od 1929', suradnikObitelji, stanovaoje u Zagrebu,Kralja Tomislava21' 152. Mrakovdii, dr. Ivan, suradnik lista Novine, stanovaoie u zagrebt, Bogi5i6eva5, navodnoje pobjegaou ltaliju. 153.Novak, Antun,'roden22.X.1918.u Hvaru, zavitaianu Hvaru, zavrsio je u pravni fakultet, u novinarstvu od 1942.,suradnikSeliaikog ognjiita, stanovao Zagrebu,PetraM. Kvaternika3. l54.Orban, Ratimir, suradnikKozarskogujestnika' 155.Orban, zlatko,rodenl4.vII.19l6. uzagrebu,tu izavidajan,zavr(io Sest semestaramedicine.suradniklistaGospodarslvo,stanovaoje u Zagrebt, Senoina I l, a poslijeratauredivaoje agronomskerubrikeu listovima' i5O. OreSkovi6,Oto;, riden 22.Yll.l9l7 . u Zagrebu,zavitaian t Zagrebu, zavrsio detiri razreda klasidne gimnazije, za NDH suradnik Nove Hrvatske, stanovaoieuZagrebu, Tratinska54, pobjegaou inozernstvo' 157. Oriani6, Ante, roden 28.1V.1901. u Vukovaru, zavilaian u Zupanji, Nove zavr$io Filozofski fakultet u Zagrebu,u novinarstvuod 1941.,suradnik u Hrvatske, stanovaoje u Zagrebu,Nodilova 4, a u svibnju 1945' odselio inozernstvoi urnro2.x.lgsg. u Temperleyu,u provincijiBuenosAires. 158. OZegovi6,Branko, roden 16.VL1916.u Splitu, zavi(,aianu Splitu, lista zavrsio klasidnu girnnaziju u Splitu, u novinarstvuod 1939., suradnik je na radio rata poslije Preporod, stanovaoie i Zagrebu, Solovjeva 16, a Rijeka. Radio-stanici je 159' Pasa,Antun, za NDH suradnikPromiibe, stanovao u Zagrebu, irnomerec 3. 160. paunovi6,Branko, roden ll.VIII.l920. u eadincima,zavidajanu iadincima, zavrsio srednjuSkolu,u novinarstvuod 1941.,suradntkHrvatskog u naroda, stanovao je na zagrebadkojKustosiji, Kruskovac 22, a odlaze'i inozemstvonavodnoje poginuo 1945. u Krasici,zavrsio Franjo,ioclen29.IX 1907.u Krasici,zavidajan I 61. Pave5i6, suradnikHDU za NDH Skolupolitidkihznanostiu Pragu,u novinarstvuod 1928', ,.croatia" i Nedjeljnih viesti, stanovaoje u zagrebu,Tuskanova35. 162. Pavidi{ Mile, suradlik Hrvatskoggrafiikog radnika i Grafiike revije, 4. stanovaoje u Zagrebu,Bre56enskoga

203

163. Pavidii, dr. Slavko,roden 5.1X.1885.u Vinkovcima,tu izavidajan, doktor prava (zavrsioje i topnidku kadetskuSkolu),u novinarstvuod 1939., suradnik Hrvatskog naroda. Spremnosli, Hrvatskog domobrana, Za dom, Hrvatskog krugovala i dr. listova, stanovaoje u Zagrebu,Istarska9, a od svibnja 1945.navodnoje Ziviou Bedu,urnroje u jesen 1945.u Klagenfurtu. 164.Pavi5ii(Pavidi6), Josip,roden15.XI.l895.u DonjemVaro5u,zavtdajan u Donjem Varo5u,zavriio tri tedajapreparandije, u novinarstvuod I 92 I , za NDH je u osiieku, Rokova34., suradniki suvlasnikosjedkogaHrvatskog/istz, stanovao a poslijerata,kao umirovljenik,bioje knjigovodanekezadrugeu inozernstvu (?). 165.Pavrli3ak,Milan, roden 6.V.1913.u Zagrebu,tu izavidajan,zavr5io PravniiapsolviraonaFilozofskorn fakultetuuzagrebu,u novinarstvuodlg3l.,za NDH suradnik Nove Hrvatske, stanovaoje t Zagrebu, Lovranska l0 (ili 40), a poslijeratanavodnoje Zivio u Trstu,nije bio novinar. 166.Pavu5ek, Berislav, roden 28.1.1909.u Cabru, zavrEajanu Karlovcu, zavr5iosrednjuSkolu,u lrovinarstvuod 1931.,za NDH bez namje5tenja, stanovao je u Zagrebu,Crnatkova9, podinioje sarnoubojstvo. 167.Peharl,Karlo,roden27.lll.1891. u Grazu,zavid,ajan u Zagrebu,zavr5io tri razredaviSetrgovadkeSkoleu novinarstvuod 1925.,za NDH suradnikNeue Ordnunga,stanovaoje t Zagrebu,Vukovi6eva30. 168. Peko, Ivo, roden 24.11L1903.u Mrcinama (Konavlje), zavidajanu Dubrovniku,zavr5iotrgovadkuakaderniju(s rnaturom),u novinarstvuod 192'7., je u Dubrovniku,Tabakerije13. ravnateljKrugovalnepostajeDubrovnik,stanovao f 69. Perojevid,Marko, roden 16.X.1876.u Trogiru, zavitajanu Zagrebu, zavrSioteoloSkif-akultet,suradnikNovog lista, stanovaoje u Sarajevu,Kedina 12, gdjeje takodersuradivao u novinanra. 170. Pero5,Vilim, roden l.l.l9l4. u Komorskim Moravicama(danas Moravicekraj Vrbovskog),zavidajanu SvetornKriZu Zatretju,zavriio uditeljsku Skofu i studiraona ViSoj pedago5kojSkoli, u novinarstvuod 1941.,suradnik Hrvalskognaroda i Nove Hrvotske,stanovaoje u Zagrebu,Trnjanska4l , strijeljan je 1947.godine,kad i Tijas Moftigiija, DanijelUvanovi6,Crga EreSi drugi. I 7 l . P e r o 5Z, v o n i r r r i r . . . 172.PerF;e, ing. Franjo... I73. Per5i6,lvan, roden 6.1V.1814.u Zagrebu,tu i zvid,ajan, zavrSioje trgovadkitedaj u Bedu i pravni fakultet, u novinarstvuod 1896.,za NDH bez namje5tenja, stanovaoje u Zagrebu,Pod zidom 10,umroje u Zagrebu. 174. Petanjek,Viktor, roden l4.VII.1922. u Zagrebt, zavitajanu Zagrebu, zavr5iotrgovadkuakademijuidva semestraEKVS-a, u novinarstvuod 1941., je uZagrebu,Bauerova suradnikNoveHrvatske,stanovao 6, a poslijerataradioje u zagrebadkornVjesn iku. 175. Petrak, Zlatko, roden 7.11I.1920. u Karlovcu, zavid,ajan u Karlovcu, zavrsiosrednjuSkolu,u novinarstvuod 194L, suradnikSprenmosti,stanovaoje u Zagrebu,Trg Kulina bana 1, a poslijeratanije se znaloje li u inozemstvuilije nestao.

204

novln Tom

Vrbn Ustas inoze

u Zag

ponlo Zagre

stude UstaS Zagre se da

(lmot dopi sudb

Kupi "Crot

Vesi, knjiZ stano

zavrS stano

u no Zagre

istup

apso Hrvat

zavrS fakul stano inoze

u i zavidajan, tvu od 1939., na, Za dom, ), a od svibnja o5u,zavidajan t 9 2 1z, a N D H r, Rokova34., remstvu(?). iajan, zavr5io u od 1937., za l0 (ili 40), a u Karlovcu, :nja,stanovao ;rebu,zavr5io uradnik Neue zavid,ajanu Nu od 1927., abakerije 13. n u Zagrebu, u,Kedina12, ;anta (danas iio uditeljsku i I ., suradnik 41,strijeljan i drugi.

r, zavrSioje zaNDH bez u. t u Zagrebt, ,u od 1941., ataradioje u u Karlovcu, tanovaojeu :mstvuili je

176. Petris,Hijacint, roden 2.1.1906.u Vrbniku (Krk), diplorniraopravo, novinar od 1930., suradnik Nove Hrvatske, stanovaoje u Zagrebu,Trg kralja Tomislava21, umroje l95l . u Zagrebt. 177. Polonio, Stanislav,roden 22.vI11.1923.u Vrbniku (Krk), zavidqanu prava,u novinarstvuod 1941.,zaNDH suradniklista Vrbniku, zavr$iotri semestra (Jstaia, stanovaoje t zagrebu,Perkovdeva2, a poslije rata nije se znalo je li u inozemstvui Ii je likvidiran(Bleiburg). je 178.Preindl,Otmar,zaratabioje u vojnoj sluZbiu istodnojBosni,stanovao uZagrebu,Dordi6eva8. 179. Preissler,Percy, roden 21.X.1898.u Puli, zavilaian u Puli, zavr5io je pomorsku akademiju, suradnik lista DeutschesNachrichtenbiiro, stanovao u Zagrebu,Slovenska2. 180.Prpi6,Jure,roden l6.XI .lgz0. u Dali (Vojvodina),zavldajanuzagrebu, student prava, u novinarstvuod 1941., za NDH suradnikHrvatskog krugovala, (Jstaie, (Jstaikog godiSniaka i drugihnovina i publikacija, imao je stanove u 53,a 1951.mislilo I l, i u Bedu(Wien 7), Schottemfeldgasse Zagrebu,Badali6eva se da se krije u Zagrebu. l8l. puljiz, iuka, roden 24.X.1913.u Vukovaru, zavidajanu Runoviiima je (lmotski),ruursiodetirirazredaginnaziie,unovinarstvuod 1935.,zaNDH bio dopisnik NoveHrvatske.stanovaoje u Vukovaru. Samac3. a poratnanjegova sudbinanije poznata. zavidajanu Severinuna 182.Fupi6,Oton,rodenI I .VI.1900.u Petrovaradinu, Kupi, zavrsiopravni i filozofski fakultet,u novinarstvuod 1918.,suradnikHDU "Croatia", stanovaoje u Zagrebu.Skrlceva47. 183.Radi6,Vladimir, roden 14.V.1906.u Zagrebu,zavidajanu Martinskoj Vesi, zavrsio trgovadku i eksportnu akademiju u Pragu, te novinarsku sekciju knjiZevnogfakuiteta u Parizu, u novinarstvuod 192'7.,za NDH bez namjestenja, stanovaoje u Zagrebu,Goljak 10. t t+. nafajel, Oto, roden l9.lll. l9l 8. u Osijeku, zavidaianu StarojGradiSki, zavrSiotrgovadku akademiju,u novinarstvuod 1940., suradnikHrvatskog lista, stanovaoj-eu Osijeku, RuLiia}4,a poslijeratanavodnoje Zivio u StarojGradi5ki' u Medovdocu,zavrsiodetirisemestraprava, t gS.Rai6,Vlaho,rodenI .1.1921. je u novinarstvu od 1941., za NDH suradnik Hrvatskog naroda, stanovao u 12. Zagrebu,Radi5ina 186. ReZek,Ivo, namjeStenikodjela za umjetnostMinistarstvaprosvjete, istupio6.XL 1941., stanovaoje u Zagrebu,gdjeje i poslijeratabio slikar. 187. Rojni6, Ante, roden 30.I.1905.u Medulinu, zavilaian u zagrebtt, apsolvent Fillzofskog fakulteta u Zagrebt, u novinarstvu od 1929., suradnik Hrvatskog noroda, stanovaoje u Zagrebu'Vinkoviieva 15' t88. Rubina,Franjo,roden 13.v.1917.u varaZdinu,zavitaianu VaraZdinu, Ekonomsko-komercijalnog Filozofskogi sedamsemestara zavr5ioSetsemestara fakultetau Zagrebu,u novinarstvuod l94l ., suradnikNove Hrvatske i Novog lista stanovaoie u Zagrebu,Perkovdeva2, a poslije rata pobjegaoje, navodno, u inozemstvo.

205

l89.RuZi6,dr'Z|atan,roden8.VIII'lSg4.uKa5teliru,zavilajanlZagrebl, visoku Skolu u zagrebrt, u zavrsio pravni fakultet i Ekonomsko-komercijalnu je zagrebt,Heinzelova stanovao u novinarstvudo 1939.,zaNDH beznarnjestenja, ratan'rjeradio kao novinar' 29. a poslije "Su-u.dii;a, ing' Harndija' rod i90.

Zagre.bu' .1902' u Zagrebu' zavidaiant uZagrebu'u nivinarstvu od 1942'' suradnik zavrsiosrednjuumjetnidkuakaderniju je itova Alarm i Pokret, stanovao u Zagrebu' 1 9 3 .S e f i 6 ,O m e r H ' , r o d e n l l ' X l ' 1 8 9 7 ' zavr5io tri razredaSer'sud' Skole,u novlni je (dopisnik iz Mostara),stanovao u Mosl godine' proveo i Prve Poratne je u u,Bratislavi,a poslije rata radio je 194. Senedi6,dr. Geno,bio novinar "Jadran-filmu" u Zagrebu' ggg. t zagrebu, zavidajnau Jezeranima, -Gospodarstvo' 1g5. Serti6,r'riri:r,l"a"na 7.VIII. l stanovalaje u lista zavrsila visu djevol;;t, sk;il, suradnica Zagrebu,Dralkov i6eva62' lg6.Sinkovic,BoZidar,roden2g.IX.lgl5.lZadretju,zavtlajanuZadretjtl, zavrsiosrednjuSkolu,unovinarstvuodl93S',suradnik|istaDomovinaHrvatska, stanovaoje u Berlinu,Wilmersdo lgT.Sirovica,Vinko,rotlen8.XII.|8,|2.uSibeniku,zavit,ajanuSibeniku, z a v r S i o u d i t e l j s k u S k o l u , u n o v i n a r s t v u o d l g 2 5 ' 'je s u r a d n i k l i s t a G o s p okao darstvo' poriii" rata Zivio navodnou Sibeniku stanovaoje u Zagre6r,Taborska4, a umirovljenik,nije se bavio novinarstvom' u Prozoru' zavidaianu Travniku' 198. Skodibu5i6,Vinko, roden 1914' naroda od lg4l'' suradnik Hrvatskog apsolvent agrono*ije, u novinarswu je.iP*joj Luci' Kralja Kre5imiral5' (dopisnikiz Banjefi'["], stanovao u Zagrebtt' 5'lll'1895' ; ivetom [vanu'.zavidajan 199.Slavi6,,'*:"'rod"n z a v r s i o F i l o z o f s k i i T e h n o l o 5 k i f a k u l t e t u Z a g r e b l , u20' novinarstvuodl9l9.,za B-o5kovi6eva je NDH bez namje5tenja,stanovao uZagtebt' g.tt.t6qs. u Karlovcu, zavitaian u Karlovcu, 200. Smoldie,'iorip, roden

202. Son zavidajanu Ol suradnikHrval navodnoZivio 203.SPo Filozofskifak vijesli, stanov 204.Sta5 zavrSiorealnu stanovaoje u i 205. Sud zavr5io tri raz suradnikleks takoderje sur 206. Sud Marofa, zavi 1943.,doPi 207. Su HanZekovi6 208' Sv stanovaoje u (do 2000.). 209.Sv 2 1 0 .S Y zavriio detir o d 1 9 2 3 .s, u ul. 4, gdjeje 2l 1. S Zagrebu,za' Nove Hrvats 212' St 192'7.,zaNI listova,stan 'l je Zivio u dasnidkuod 2 1 3 'S zavr5iodeti sarajevsko 2 1 4 .S doktorirala t Zagrebt,

2 1 5s. Zagrebu,zavr5io detiri razredagimnaz S6l.,zaNDH suradnikNoveHrvatske Narodnom listu' poslijf rata radio je u zagrebadkome 206

zavr5iotrgt

tjan u Zagrebu, t t Zagtebu, u :bu,Heinzelova u, zavidajanu tskoga naroda, raotehniku. m u Na5icama, ., suradniklista a poslijerata u an u Zagrebu, 1942.,suradnik ian u Mostaru, NoveHrvatske iili u Sarajevu) rataradioje u ru Jezeranima, ;tanovalaje u jan l ZaEretju, vina Hrvatska, m u Sibeniku, Gospodarstvo, r Sibenikukao r u Travniku, tskog naroda i r a1 5 . ian t Zagrebu, r od 1919.,za r u Karlovcu, iou DrZavnom idki dol 20, a n listu. ; zavi(,ajanu ovinarstvuod ssolinieva 9, a

202. Sonnenfeld, viktor (Dragutin), roden 22J]902. u Petrijevcima, zavilajan u osijeku, zavrsio srednju Skolu, u novinarstvu od 1934., za NDH je suradnikHrvatskog lista u Osijeku, stanovaoje u Osijeku,TrLna ulica 17, gdje navodnoZivio i poslije rata. 203. Spordi6, Ivo, roden 28.II. I 887. u Zagrebu,zavilajan u Zagrebu,zavriio Filozofski fakultet u Zagrebu,unovinarstvuod I 9 I 2., zaNDH suradnikNedjelinih vijesti, stanovaoje u Zagrebu,Pavidi6eva23, gdieie i umro' 204.Stasi6,Antun, roden LVIII.l92l . u Gorici, zaviEaianuVrbniku na Krku, zavr5iorealnugimnaziju uZagrebu,unovinarstvuod 1942.,suradniklistaZa Dom, stanovaoje u Zagrebt,Nova c. 192. 205- Sudec,Duro, roclen 14.II.1903.u KriZevcima,zavrdajanu vidovcu, zavr5io tri razredagimnazije i Merkurov tedaj, u novinarstvuod 1929.,za NDH suradnik Tetcstilnogujestnika,stanovaoje u Zagrebu,Tu5kanova30, a poslije rata takotlerje suradivaot Tekstilnomujesniku. 206. Sudec.Valentin,rotlen 13.II.1914.(ili 1919.)u ostricama kraj Novog Marofa, zaviEajanu Novom Marofu, zavr5io pravni fakultet, u novinarstvu od 9' je u Bedu,IX. Ttirkensstrase lg43. dopisnikiz BeEazaNovuHrvatsku,stanovao zoz. suaie, Frida, suradnica HDU "croatia", inade supruga rezisera HanZekovi6a,stanovalaje u Zagrebu. 208. Svoboda,Slavo,roilen 12.XII.1919.,zaNDH suradnikNove Hrvatske, stanovaoje t Zagrebu,poslije rata radio ie u zagrebadkim,lporlskim novostima (do 2000.). 209. Svova,Maksim, suradniksarajevskogNovog lista' 210. Sykora,otokar, rotten20.II.1902.u Banjoj Luci, zavldajanu Sarajevu, zavr5iodetiri razredagimnazije i dva razredatrgovadkeakademije,u novinarstvu od 1923.,suradnik Hivatskog lista i Novog lista, stanovaoje u Sarajevu,Kartal gdjeje bio iposlije rata(?). uI.4,-z"ti. -Safran"k, V"lid (Vilim), roden 8.V.1886. u Zagrebu,zavidajanu Zagrebu,zavrlioosamsemestaraprava,u novinarstvuod l9 I 2., za NDH suradnik Nove Hrvatsfte,stanovaoieuZagrebu, Klaiieva 19, umro' 212. Sahinovi6-Ekrernov,Munir, roclen1900. u Sarajevu,u novinarstvu od lg27., za NDH suradnikDrZavnogaizvjestajnogi promidbenogureda,te brojnih listova,stanovaoje u SarajevuiZagrebu,Klaileva44-46, a poslije ratatvrdilo seda je Zivio u Tursktj, iako neki izvori govore da nije bjeLao, nego da je obukao dasnidkuodoru,izasaona ulicu i poginuou travnju 1945.u Sarajevu. 213. 5antri6,llija, rotlen20.VIL1903.u Makarskoj,zavilaianu Makarskoj, zavr5iodetiri razredagratlevinskeSkole,u novinarstvuod 1932.,za NDH suradnik je u Makarskoj. sarajevskogaNovog/rsla (dopisnik iz Makarske),'stanovao 214. $arid, dr-.Ljiljana, rodena g.VII.1905. u Zadru, zavitaina u Zagrebu, je doktorirala izprava,u novinarstvu od 1929.,za NDH bez namje5tenja,stanovala t Zagrebtt,Marti6eva33 . 1 t S. Sari6,ing. Miljenko, roden 6.VI. I 907. u Zagrebu,zavi(,ajanu Zagrebu, zavr5iotrgovadkuakademlu i VEKS, u novinarsfvuod 1927.,za NDH u vojsci,

207

je uZagrebu,lvkandeva18,a poslijerataradioje u nekomministarstvuu stanovao Beogradu. 216. Sarkanj,BoZo, roden 24.1V.1918.u Zagrebu, zavi(,ajanu Zagrebu, apsolventprava,u novinarstvuod 1941., suradnikNove Hrvatste, stanovaoje u Zagrebu,Perkovdeva2, a u svibnju 1945.odselioje u inozemstvo. 217. Segina.Dragutin,roden 6.11.1890. u Krivom Putu, zavidajanu Ozlju, zavr5ioViSu Skoluza umjetnosti umjetnidkiobrt u Zagrebt, u novinarstvuod je uZagrebu,Zerjaviceva 8. 1926.,zaNDH suradnikHrvcttskognaroda,stanovao 2l 8. Senda,Antun, roden26.XI1.1907 . u Ljubuikom, zavidajanu Gornjem Vakufu, zavr5io pravni fakultet, u novinarstvu od 1928., suradnik Hrvatskog jena20 godinai je uZagrebu,NovaVes27, a poslijerataosuden naroda,stanovao je je na 10 godina kazna mu smanjena bio u kazneno-popravnomdomu: tamnovanja. 219. Siprak. Ivica, novinar, izv-iestilacRiznice, stanovaoje t Zagrebt, Zvonimirova(ili Buconjiieva)25, a poslijeratabio je privatninamje5tenik. 220. Skrbi6 (Skrgii) Nikola, roden 7.XII.1901. u Karlovcu, zavi1ajanu Zagrebu,zavr5iosrednjuSkolu,u novinarstvuod l928.,zaNDH suradnikHDU "Croatia",stanovaoje tZagrebu, Goljak 48, gdjeje ostaoi poslijerata. u Krndiji,zavriio 221.Smit,Alojzije,roden9.1X.1919. u Osijeku,zavidajan realnugimnaziju,u novinarstvuod 1939.,zaNDH suradnikosjedkogaHrvatskog lista i zagrebadkoga Hrvatskognaroda, stanovaoje u Zagrebt, RuZina94, a poslije rataradioje u GlasuSlavonijeiz Osijekaili u Sveudili5nojklinici u Zagrebt. 222. Stagljar,Rudi (Drago), roden 9.lX.l 897. uTuzli, zavidajanu Karlovcu, zavrSiojedan razred srednjetehnidkeSkole,u novinarstvuod 1919.,za NDH suradniklista Gospodarslvo.stanovaoje u Zagrebu,Klai6eva44-46, a poslije rata nije vi5ebio novinar. 223. Stahan Cvjetko, roden 31.VIII.1900. u Zlataru, zavttajan u Zlataru, od 1926.,savjetniku Ministarstvuprosvjete zavr5iopravnifakultet,u novinarstvlu NDH, suradnikSef aikog ognjiita, stanovaoje u Zagrebu,M. Nehajeva23, odakle je pobjegaopredJA. 224. Stefan,Nelly, rodena 17.1X. I 894. u Novom Mestu, zavidajnau Novom Marofu, zavrSiladetiti razredadjevojadkeSkolei dvarazredatrgovadkeakademije, je u u novinarstvuod 1920.,za NDH suradnicalistaDeutscheZeitung,stanovala Zagrebu,Kuderina72. poslijerataumirovljenica. zavidajanu KriZovljan 225.TeLak,Dragan,roden13.1X.1901. u VaraZdinu, Cestici, zavr5io pet razreda girnnazije, u novinarstvu od 1922., suradnik Preporoda,stanovaoje u Zagrebu,DeZrnanova7, a poslije rata bio je tehnidki urednik zagrebadkogVjesnika. 226. Ttjan, Pavao, roden 15.VI.1908.u Senju, diplomirao slavistikuna Filozofskomfakultetuu Zagrebu,za NDH postaotajnikomili urednikomrazliditih izdanja HIBZ-a (Knjiievni tjednik 1941.-1942, Tekstovi i pregledi, Hrvatska misao i rijei, Vedraknjiga, Sujetskiklasici i dasopisCroatia), urednikomkulturne rubrike Spretnnosti,u podetkusvibnja 1945.emigriraoje u Italiju i Spanjolsku, razvivSivrlo plodanintelektualnirad.

' 221. Osijeku,za iDrZavno Zivioje u ir 228.1 kotar Grad Nove Hrva, 229. apsolvent1 urednikPo navodnoje 230.7 godinu EK stanovaoje [X.1962.u 23t.1 Klanjcu, st krugovala, 7. a poslije nepoznata 2 3 2 .I zavrSiotri ri oruZanihsn Trumbiiev aa1 /.J J.

T I

zavriio tlgr Hrvatskog I zagrebadkor a1^

a

Cetingradu suradniklis radioje u Bc 235. T (Podvinje),s 236. U novlnarstvu D'Anunzio I 231.U (Omi5),zavr 1 9 3 0 . z, a N I Zagrebu,Pa 238.Uz doktor prava Neue Ordnu

ministarstvuu n u Zagrebu, je u stanovao lajanu Ozlju, cvinarstvuod :rjaviieva8. m u Gornjem ik Hrvatskog ra20 godinai a l0 godina : l Zagrebu, :Stenik. zavitajan t rradnikHDU rta. ndiji,zavriio gaHrvatskog r 94,a poslije lagrebu. r u Karlovcu, 9., za NDH a poslijerata n u Zlataru, .vuprosvjete ,a23, odakle na u Novom eakademije, je u anovala r KriZovljan 1., suradnik je tehnidki Iavistikuna rmrazliditih 'i, Hrvatska rm kulturne Spanjolsku,

'7 227. Tolj, Mijo, roden .1I.1907. u Veljacima, kotar Ljubuski, zavidaianu Osijeku,zavriio srednjuSkolu,u novinarstvuod 1926.,suradnikHrvatskognaroda i DrZavnogaizvje5tajnogi promidbenogureda,stanovaoje uZagrebu,a poslije rata Zivioje u inozemstvu,gdjeje pobjegaopredJA. 228. Tomidii, Martin, roden22.Il.l908.u RajevuSelu,zavidajanu Lovincu, kotar Gradac,zavr5io jedan razredgimnazije, u novinarstvu od 1936., suradnik Nove Hrvatsfte,stanovaoje :uZagrebu,Palmoti6eva4' 229. Tomi(,i6,Sdepan,roden 26.V.1919'u Otodcu, zavldajanu Zagrebu, apsolventprava,u novinarstvuod 1938.,za NDH suradnikSpremnosti,glavni urednik Poldana i Pokreta, stanovaoie t Zagrebu,Trumbiieva 15, a poslije rata navodnoje Zivio u Bedu. 230. Torti6,Janko,roden2 l .xll. l 902. u Petrinji, tu i zavidajan,zavr5iojednu godinu EKVS-a, u novinarstvu od 1929.,za NDH obavljao ie razne duZnosti, stanovaoje uZagrebu,Novakova l, a poslije rata odselioje u SAD i umro 30. IX.1962.u Los Angelesu. 231. Trbuha, Franjo, roden l.X.l9l9. u Goljaku (Klanjec), zavilaian u Kfanjcu, student prava, u novinarstvuod 1941., suradnik Hrvatskoga driavnog krugovala, Nove Hrvalske i Plave reviie, stanovaoje u Zagrebu' Gupdevazviiezda 7, a poslije rata nije se znaloje li ubijen ili je pobjegaopred JA. Sudbinamu je nepoznata. 232. Treml. Emilijan, roden 6.X.1916.u Derventi, zavt(,ajanu Sarajevu, zavr5io tri razredagimnazije,u novinarstvuod 1938.,namje5teniku Ministarstvu oruZanih snaga NDH u Sarajevu - Odgojni odsjek, stanovaoje u Sarajevu, Trumbi6eva7. 233. Trisler, Mirko, roden 24.VII.l9l9. u Osijeku, zavilaian u osijeku, zavrSio trgovadku akademiju, u novinarstvu od 1938, suradnik osjedkoga Hrvatskog lista, stanovaoje u Osijeku, Pejadeviieva6, a poslije rata radio je u zagrebadkomKerempuhui Viesnikovindnevnicimai revijama. 234. Turkalj, Vladimir, roden 14.1V.1887.u Modrusu, zavidajan u u novinarstvuod 1911.,zaNDH Sumarstva, Cetingradu,zavr5ioosamsemestara suradnik lista Gospodarsfvo,stanovaoje u Zagrebu,Kuderina 46, a poslije rata radioje u Borbi (Zagreb). 235. TurLanski,Josip, roden_l8.lll.l9l0. u Bukovlju, zavitajan u Brodu (Podvinj e), stanovaoje u Zagrebt, Zeriavi6eva 9 . 236. lJjevit, Lenka, zavriila srednju Skolu, apsolventica u Zagrebu, u stan u Via Gabriele novinarstvuod 1922.,zaNDH u Splitu - bez namje5tenja, D'Anunzio 12,poslijerata- umirovljenica. 237. IJvanovi6, Danijel, roden 22.v1I.1908. u Trstu, zavi(,ajanu Priku (Omi5), zavr5ioSestsemestaraFilozofskog fakulteta uZagrebrt,u novinarstvuod 1930., za NDH suradnik Hrvatskog naroda i agencije "Cfoatia", stanovaoje u Zagrebu,Pavi6eva3, a strijeljanie 1941.godines grupomnovinara. 238.rJzorinac,dr. Theodor,roden30.VI.1909'u Jajcu,zavrtajanu Ogulinu, doktorprava,u novinarstvuod 1935.,zaNDH osnivadpoduzedakoje izdajelistove Neue Ordnung, Za dom, Alarm i Pokret, stanovaoie u Zagrebu, Hatzova 10, a

209

poslijeratabio je osudenna rmrt, odnosnona 20 godinazatvorai 195I . joSje bio u logoruGradi5ka,dak sve dok nije izvrsio l0 godinarobije, a1956.ernigriraoje u Njemadku. 239.Yaratovid-HadZi,Murat, roden 8.IV.1904.u Sarajevu,zavriio je detiri razreda gimnazije, u novinarstvu od 1935., suradnik sarajevskogNovog lista, je u Sarajevu, stanovao ielikova l, alise r95r. nije znaloje lijos u Sarajevu. 240-Yernic-Turanski, dr. Zdenko,roclen24.IV.r885., zavid,ajan u Karlovcu, zavrsio filozofski fakultet, u novinarstvuod 1910.,za NDH suradnik HDU "croatia", stanovaoje u Zagrebu,Kukuljeviieva 5 l, umro je 1942.u zagrebr. 241. Vidakovi6,Perica,roden 6.X.1922.u Subotici,zavilajanu Subotici,u novinarstvuod1941.,suradnikNoveHrvatske,stanovaojeuzagrebu,Heinzelova2, teu svibnjuI 945.nestao. 242-Yiduli6, dr. Sdepan.roden 12.x1.1886. u varpovu, zavidajanuValpovu, zavr5iotehnologiju,u novinarstvuod 1926.,za NDH suradnikNove Hrvalske, stanovaoje u Zagrebu,Jurkoviieva 8. 243. Yodvarska,Slavko, roden 1.xI.1884.u FuZinama,zavi(ajanu Novoj -.pvrsiopravni fakultet,u novinarstvuod l9z9.,za Bukovici (PodravskaS)latina), NDH radio je u njemadkom poslanstvu u Zagrebu, stanovaoje u zagrebu, Perkovdeva 2 (Novinarskidorn). 244. Yu(,eti6,Ivan, roden 26.X. 1912.u Brinju, zavi(ajanu Brinju, zavrsio sedam razredagimnazije, u noginarstvuod 1937.,suradnlk Hrvatskog radnika, stanovaoje u zagrebu,Perkovdeva2,a u svibnju 1945.pobjegaoje pred JA. 245. Vudidevid, Ivo, roden 4.IL1920. u Osijeku, zavid,ajanu Zupanji, apsofventprava i uditelj stenografije,u novinarstvuod 1940.,za NDH dopisnik HDU "croatia" iz Berlina, stanovaoje u Berlinu iu svibnju 1945.ostaoje u inozemstvu. 246.Vukeli t, pl.Zv onimir,rodenI 4.VIIL I 876. u Senju, zavid,ajanu Zagr ebu, zavr5io pravni fakultet, u novinarstvuod 1899.,za NDH suradnik Hrvatskog naroda, stanovaoje u Zagrebu, Gajeva 32, a poslije rata nije smio objavljivati napiseu novinama.Umroje l8.lll.l947. 241. Yukota. Pero,roclen7.VIt. I 923. u Dubrovniku,zavida.ian u Dubrovniku, studentfilozofrje, u novinarstvuod 1942.,s'rradnikHrvatskognaroda, stanovaoje uZagrebu,BauerovaI3. 248. wagner, Marijan, '.oden 2l.Iv.lgl4. u Teichenau adk. (Sudeti), zaviEajanu Bjelovaru,zavrsioosamrazreda gimnazije,u novinarstvuod 1940.,za NDH suradnikosjedkogaHrvatskoglisra, stanovaoje u Zagrebu,Gajev trg 9, a ne zna se gdjeje Zivio poslijerata. 249. werle, Miroslav,roden30.v.1908.u Rumi, zavitajanu osijeku, zavrsio pravni f'akultet, u novinarstvu od 1931., za NDH suradnik Hrvatskog naroda (dopisnikiz Osijeka),stanovaoje u Osijeku,Draikovi6eva33. 250.zduni(,,Josip,rotlen30.III.lBg7.u otodcu, zavidajanuZagrebu,zavriio pet semestara teologijei detirisemestra pravnogfakulteta,u novinarstvuod 1917., 1923.,iod 1938.,stanovaojeuZagrebu,Srebrenjak ll8.

2t0

t) t.

zavr5io d stanovaoj Tom ljudima ( odnosno ekonomij koje suza Evo i 5. Bari6,I 9. Bonifad Dominik; Sredko; Muhamed 25. Ivanid Nikola: 2! Krunosla 37. Magd M i r k o ;4 1 44. von Bu 48. Nizete 52. Pejno Bonifacije dr.Vilko;( 63. Skrad 67. Stoha Hasan;69 73. Wiesn Vladimir; Neki r listovirna) poznati, ta jugoslaven ZKRZ-a, n suradnjus jugoslaven likvidirala

Popis s

Rodbi koje su im r

1 9 5l . j o S j eb i o u i6.emigriraoje u , zavr5ioje detiri
251. Zibrat, Aleksandar,roden I 3.IIl.l92l. u Zagrebu, zavilajan u Zagrebl, zavr5io detiri semestraprava, u novinarstvu od 1943., suradnik lista Ustaia, stanovaoje u Zagrebu,Granice27, a zatimje emigrirao. Tom popisunovinara,a vei letimidnose moZeuoditi da je rijed o mladim ljudima (18-25 godina), uglavnom gimnazljalcima, trgovcima i studentirna, odnosno o diplomiranima na humanistidkimfakultetima (filozofrja, pravo, ekonomija),zapravomu5karcima,pridodanje 1951.-1952.popis od jo5 79 osoba koje suzaNDH pisaleu novinamaili sepojavljivalena radiju(dakle,ukupno330). Evo i toga popisa:1. Alpi; 2. Balic, Franjo;3. Barac;4. Barada,Miho; 5. Bari6,Leo "Bobi";6.Bari(,, Vice; 7. Ba5agii,Nafis; 8. Bilad, Jeronim; 9. Bonifadi6,dr. Ante; 10.Bo5njak,Dragovedki,IvSa;I I . Braut,Ivo;;12.Bumber, Dominik; 13.Ciliga,Ante; 14.Crljen,Danijel;15.Covii. Marko; 16.Dragidevid, Sreiko; 17. Durdan; 18. Golik, Kre5o; 19. Grdevi6,Mladen; 20. HadLijakil, Muhamed;21.Halper;22.Hanlekovid,Fedor;23.Horvat,lvo 24. Horvat,Josip; 25. Ivarridek,dr. Franjo;26. Jelidi(.dr. Mate; 27. Jirha,Branko;28. Kirigin, ing. Nikola: 29. Konrad, Antun; 30. Kovadi6, Matija; 3 l. Kristi6; 32. Krsti6, dr. Krunoslav;33. Kuzmi6,Rikard;34.Lendi(,,lvo;35. Lisni6,Milan; 36.Luki(,,Joza; 37. Magdi6,Milivoj; 38. Marakovii, dr. Ljubomir; 39. Mati5i6,Ivan; 40. Meke5, Mirko;41. Meldicki,Ladislav;42.Mtkac, ing. Marijan;43.Mlinovic,dr.Zlatan; 44. von Buttlar-Moscon,Alfred; 45. Mrmii, Josip;46. ???;47. Nikoli6, Vinko; 48. Nizeteo,Antun;49.Novak,dr. Grga;50. Or5anii,Ivo;51. Pavi6,Milan; 52. Pejnovi6,Grga;53. Perini6,Ljeposlav;54.Perini6,Vjekoslava;55.Perovi6, Bonifacije;56. Pe5ka,Emil; 57. Probst,Herman;58. Prribst,dr. Willy; 59. Rieger, dr. Vilko; 60. Schwell,Mara; 61. Seitz,Aleksandar;62. SkamerZa, Ivo; 63. Skraci6.Jerko:64. Srnerdel. Ton; 65. Stajduhar;06. Stedimlija,Sava"Savi6"1 67. Stohan,Cvjetko (on je upisankao Stahan,pod br. 223. - n.o.); 68. Suljak, Hasan;69. Teufel,Duro; 70. Topali,dr. Zvonko;71. Ujevi6,Tin;72. Vlai6, Adolf; 73. Wiesner, Ljubo; 74. Wolf, Hinko; 15. Zibrat, Marijan; 76. Zidovec, dr. Vladimir: 11. Zivic, Viktorl 78. Zokall dr. Eugen;79. Zokalj.Zdenka. Neki od tih novinara,publicistaili znanstvenika koji su 1941.-1945.pisali u listovimaNDH, odnosnogovorili na krugovalu(radiju), bili su vrlo popularni, poznati, talentirani,ali ih je ve6ina do 1951. bila u inozemstvu,daleko od jugoslavensketajne policije (OZN-e, Udbe), nekeje dohvatilaAnketna komisija ZKRZ-a, nekevojni sudovi(Stoje opisanou ovoj knjizi), neki su od njih prihvatili suradnjus tijelima nove vlasti i afirmirali svoj talent u novoj drLavi,a nekeje jugoslavenskatajna policija, dak desetlje6imakasnije, traLila po svijetu i likvidirala.

P opis strij eljanih novinara Rodbina,prijatelji i znanci,traLe|i u pora6usvoje najmil ije, najdraZ,qoneza koje su im rekli da su "nestali", vjerovali su da ih tragovi vode do poratnih logora,

211

skrivenih6elija jama u koje su pobjedniciubacivaliubijene,do zatvora, Sabiralista, a oni "procuriti"' gdje bilo i uito raa ili golih otoka,oa ee inmrmu""iluo "nestalima" doznati istinu. iona 6e moZda biti bolna za Istinu otkrivamo tek sada (1999' godine)' dr' Josip' 2'Barac' popisa: t potomke strijeljanih novinara' Evo njihova -n1tit<.13' Vicko; 6' Bubani6' Bjeli5' 5' Boris; fra Dominik; 3' Belo5evii,Josip;4' Berkovi6' Mariian; Fuis' Zlatko 9' er"":"t 7. Frauenheim,Sdepan;8' Fogetic' Jedvaj'Antun: 13' Karamarko' Mijo:12' Hans, 10. Hajdinovi6,Stjepan;ll' N'; 15' Kirin' Vjekoslav;16' Makanac' Ljudevit (strijeljalegJu,ius"l; l4' Kavuri6' Situije;19'Mihodevi6'Petar(objesile dr. Julije; 17.Magdi6,Milivoj; l8 Marlllo' Ivanl 23' Pero5'Vilim; 20. Mortigii", ii:"t; ?J. P-ujlu5"Anteizz'Peko' ga usta5e); Zvonimir Streha; sr.rueie,lert
I PukemrZnjeili osvete'

Popis novinarakoii su 1945'emigrirali U strahuod smrti, vi5egodi5njegta sloboda, od besPravlja koje se odek Zimmermann:"Poviestnismisaosada5n

;lJ[l;,i6;l:";].:T1T l; ::i:T"'ff

212

medutim,c viSe svoje europskim vlastima,k U inc (voda Kulr BabineGr Hrvatska z lista La ve 8. BlaZina Antun; ll 14. Butko (glavniur (uredniks 19.Colus lista Aren 24. Demu (suradnik Giusepp Arenad'l 32.Duld novinet Giusepp Giornale iz Pule), (veliki Zt 42.Heiti 43. Holu 45. Hras 49. Just dr. Mlad Otiliol5 Matija;1 novlnar (odgovo 60. Lisi (suradn (urednik 66. Mit odgovo Lino;7 lvan;'73 Spirigi Oton;7

skrivenih6elija lrocuriti",a oni L biti bolna za losip,2. Barac, ko;6. Bubanii,

u 3. Karamarko, ; 16.Makanac, Petar(objesile . Pero5, Vilim; onimir Streha; mit, prof.; 32. 37.Uvanovii, r;40.Zidovec, rmdokumentu Lljujudiupravo vijetu,dakni u radkoj,Italiji i e prednjadilai lkompokretu, nanji zapadni

t i gradanskih rdje: Stjepan ludu6nost...": 5 nagomilane rstvoje, pred Sto su imali rrzoproii, da sim Stosu se rcljievizmu i tori,novinari iakavzlodin, :mstvaih se,

medutim, dio nije vratio ni nakon pola stolje6a,neki su u tudini i umrli ne vide6i vi5e svoje najmilije (osobito potomke),a neke su saveznici,uhapsivsi ih po europskimlogorima,osobitou Austriji i Italiji, vratili (izrudili)jugoslavenskim vlastima,koje su im sudilei brojne- likvidirale. u inozemstvosu od 6. do 8. svibnja 1945.pobjegli: r. Aldgajer,Branimir (votla Kulturbunda, koji je suradivaou brojnim listovima); 2. Babit,, Franjo (iz Babine Grede, suradnikHrvatskog lista);3. Bani6, Ivan (glavni urednik tjednika Hrvatska zemlja u Petrinji); 4. Basso,walther; 5. Bevilaqua,Domenico (suradnik listaLavedettad'Italia iz Rijeke);6. Bianchi,Giorgio;7. Bilas (iliBalas), Rudolf; 8. BlaZina,Josip- "JoZdenko";9. Bogdan,Ivo (ubijenu emigraciji);10.Bonifadi6, Antun; I I . Brancoli, Enzo- "Coppi"; 12.Bubli6,Dragan;l3. Bui, dr. Stjepan; 14. Butkovi6, Ante (suradnik tjednika sloboda u Karlovcu); 15. califi, Stenio (glavni urednik listaArena d'Pola iz Pule); I 6. caromio, Guido; I 7. cionci, Sergio (urednik sve6enidkogtjednika Democraziachristiana); 18. ciprin, vlado; 19.colussi, Pietro (suradnik listaLa yedettad'Italia);20. cosi, Alfredo (suradnik listaArena d'Pola);21 . Crljen,Danijel;22. eovic, Marko; 23. Degrel,[van; 24. Demut, Pavle(suradniklistaHrvatskaslobodaiz Karlovca); 25. Dernut,Ratko (suradnik lista Hrvatska sloboda iz Karlovca); 26. DeLman,Daut, 27. Domini Giuseppe(suradnik lista Termini iz Rijeke); 28. Dorigo, Eduardo (suradnik lista Arenctd'PoIa);29.Dragitevi6,Sreiko;30. Dujmovii, Franjo,3l. Dujiin,Ignacije; 32. Duldi6, Mate; 33. Diirigl, Bruno; 34.Faget,Roko(glavni urednik listaHrvatske novineu sisku); 35. Fertilio,Dario; 36. Fedorov(Fjodorov),Nikolaj; 37. Gerrini, Giuseppe(glavni urednik lista Terntini); 38. Giovannini, Alberto (direktor lista Il Giontaled'Dalmaziaizzadra);39. Giovannone,Ricardo(suradniklistaz'Azione iz Pule),40. Gracin,Milivoj (SefpromidbenoguredaZupeSplit);4l . Hefer,Stjepan (veliki Zupanza Baranju ijedan od vlasnikaosjedkogaHrvatskog rista; 42.Heitijan, dr. Emil (urednik i vlasnik listaGlas primorja,izlazio u Susaku); 43. Holub, Josip (uditelj, suradnikHrvatskezemlje u petrinji); 44. Homan (?); 45. Hrastovec,Stjepan;46.Ielati6, dr. Mate; 47. Jerkov,Ante; 4g. Jirka, Branko; 49. Just-verdus,Antonije (glavni urednik lista san Mqrco iz Splita); 50. Kabajn, dr. Mladen (direktor Radio-sluZbeu osijeku); 51. Kadii, Branko;52. Kalieto, otilio; 53. Kapitovi6, Ante (zamjenikdirektorakrugovalau osijeku); 54. Kovadi6, Matija;55. KruZii, Slavko;56 Krvarii, Kamilo (roden23.|v.1894.u Sarajevu,u novinarstvu od 1929., suradnik Hrvatskog lista u osijeku); 57. Lanzin, Rudi (odgovorniurednikL'Azione iz Pule);58. Latkovi6,Radovan;59. Lendi6,Ivo; 60. Lisicich, Aldo (suradnik lisra popolo di spalato iz Splita); 61. Longo, Ugo (suradniklista La vedettad'Italia iz Rijeke), 62. Lukas; Filip; 63. Manzin, Simeon (uredniklistaArenad'Pola);64. Marusi,Garibaldo;65. Medea,Casalotti; 66. Mihajlovski, Eugen; 67. Miksi6, prof. Franjo; 68. Milia, Guido (glavni i odgovorni urednik lista Arena d'Pola); 69. Mlinarii, dr. Zlatan: 70. Modinezi, Lino; 7l. Molussa,Toni (suradnikhumoristidkogristaEt spin iz pule), 72. Mrak, rvan;73. Mrakovii, rvan;74. Muljat Loris; 75. Nevisti6,Franjo;76. Nikolinica, Spirigione; 77. Nizeteo, Ante (suradnik lista Termini iz Rijeke); 7g. oreskovi6, oton; 79. orsani6,Ante: 80. orsani6,prof. Ivan; 81. paparich,Bare(suradniklista

213

La vedettad'Italia iz Rijeke); 82. Pascuccio,Rugiero-Rugielo(suradnik lista llrvatskog L'Azione,squadristi agentOvre);83. Pavidii,Josip(suradnikosjedkoga lista;84.Pavidi6,Jure(umrou emigraciji);85.Pavidi6,Slavko(umrou emigraciji); 86. PavrliSek,Milan; 87. Perlini,dr. Marco (uredniklistaLa rivista Dalmaticaiz Zadra),88.Per5e,ing. Franjo;89. Petronio,Giusto(suradniklistaArenad'Pola); listaGiornalefficiale del'governodellaDalmazia 90. Poli. G. (uredniksluZbenog izZadra);91. Polonio,Stanislav;92. Pripetid,Petar(suradniklistaGlas Printorja; 93. Probst, Herman; 94. Prpit, Jure; 95. Putarich,Mario; 96. Radin, Rugielo (suradniklistaArenad'Pola);97. Ricato,Giordano(suradniklistaArenad'Pola); 98. Rieger,dr. Vilko;99. Rornersa,Giggi; 100.Rossi,dr. Antonio (uredniklista Dalntaticarurale); l0l. Rubina,Franjo; 102.Salascher,Anteo: 103. Sangiorgi, Pietro; 104.Schram;105.Scorza,Carlo, 106.Senetta(rukovodilacpropagandnog uredaza talijanskeokupaciieu Splitu); 107. Sessa,Livio (suradniklista Arena Nikolaus(glavnii Marko; 109.Skrbin,Janko;I 10.Stotzer, d'Pota);108.Sinovdi6, odgovorni urednik Grenzreichtau Osijeku), lll. Sari6,Franjo; 112' Sarkanj, Savol Remigio(suradniklistaArenad'Pola);114.Stedimlija. BoZo;I 13.Sepeti6. I 16. Tolj. 115.Tacconi,Hildebrando(glavni urednik listaLa rivista Dalmatica); Mijo; 117.Tomidi6.Stjepan;ll8. Topoli,dr.; I19. Torti6,Janko; 120.Trbuha, Franjo:121.Urni6,Josip;l22.Yeterano,Giovanni;123.Vidakovi6,Perica; l24.Yiola. Arnadlo (vlasniki glavni uredniklistaLa vedettad'Italict); 125.Vruticki.Vlah; 126.Vudek,dr.;127.Vudeti6,Ivan; 128.Vudidevi6,Ivo; 129. Zande,Giacommo (suradniklista La vedeltad'Italia); 130. Zudenigo,dr. Zvonimir; B | . Zrbrant,Aleksandar.

54. Mirl Ivan; 58 Ante;6' Milan; ( Franjo; Jure;74 78. Rdt 82. Sar 86. Ste 90.Tom 94. Uzo Pero;9f

Popi

Sv nakon I Ustaia svoju pr je staln povrem Sportsk nastanj rubrici)

Popis novinara kojimaie oduzetopravo pisania DoZivotnopravopisanja(pravona profesiju)oduzetoje u svibnju 1945.ravno stotini novinara,od kojih su neki bili u ernigraciji,a drugi u domovini. Evo ih poimence:1. Ambrozi6, Ivatr; 2.Babi(,, Franjo;3. Bala5,Rudolf; 4. Balentovi6, Ivo; 5. Belobrajdid,dr. Leopold,6. BlaZina,Josip,7. Bobek,dr. Josip;8. Bogdan, Ivo;9. Bonifadi6,dr. Ante, 10. Boroje,Jure; 11. Bubanii, Franjo; 12. Bubi6, Dragan;13.Budar,Romeo; 14.von Buttlar-Moscon,Alfred; 15.Bzik, Mijo; 16.Cerovac.Ivo; I 7 . Cerovac,Mirko; 18. Cerovac,Tomislav;19.Ciliga, dr. Ante; 20. Ciprin, Vladirnir;2l . Crljen,Danijel;22. Covi6,Marko; 23. Degrel,Ivan; 24.Dev1i6,Milica: 25. Dujmovii, dr. Franjo;26.Duj5in,ing. Viktor Antun; 27. Fedorov(Fjodorov),Nikolaj; 28. Fertilio,Luka;29. Floss,Julius;30' Frickel, Stjepan,34.Hiihn, lvan;33.Hrastovec, dr. Gerda;32.GrubiSa, Fritz'.31.Fcirtsch, dr.Ivo; 35. Ilii, Andrija;36. Ilini6,Milan; 37.Iagati6,Mato;38.Jerkov,Antun; 39. Juzba5i6,St.; 40. Kern-Madkovid,Milivoj; 41. Korenidki,Zvonimir; 42. Kovadic,Matija; 43. Krvari6, Kamilo; 44. Ktihne, Karl; 45. Kus-Nikolajev, Mirko;46. Latkovi6,Radovan;47.Lendic,Ivo; 48. Lenz, Sepp;49. Lovri6, Vlah; 50. Magdi6,Milivoj; 51. Marunii, [vo;52. Milkovii, Josip;53.Milkovid, Zlatko;

214

Ivo E repo omenta tema objavi

(suradniklista kogaHrvatskog 'o u emigraciji); ta Dalmatica iz Arenqd'Pola); della Dalmazia GlasPrimorja; ladin, Rugielo Arenad'Pola); r (uredniklista 03. Sangiorgi, propagandnog rik fistaArena rolaus(glavni i l12. Sarkanj, :dimlija,Savo; ca); 116.Tolj. 120.Trbuha, Perica; , io); levi6,Ivo; Zudenigo,dr.

tisqnja u 1945.ravno lvini. Evo ih l. Balentovi6, p; 8. Bogdan, r; 12. Bubi6, k, Mijo; iga,dr. Ante; rel,Ivan; Antun; ;; 30.Frickel, n,34. Htihn, :ov,Antun; nlr; rs-Nikolajev, ,ovrii, Vlah; tvi(,, Zlatko;

54. Mirkovi6,, Zvonimir; 55. Mortigjija, Tijas; 56. Mosner, Stipe; 57. Mrakovdi6, Ivan; 58. Mrmii, Josip;59.Nikoli6, Vinko; 60. Novakovi6,Milan;61. Or5ani6, Ante;62. orsani6, Ivan; 63. Pavidi6,Jure,64.Pavidi6,dr. Slavko;65. pavrlidak, Milan;66. Pejnovi6,Grga;67.Penavit,Tomica;68.peroi, Vilim;69. perie, ing. Franjo;70. Petrak,zlatko:71. Polonio,Stanislav;72. probst,Herman; 73.prpi6, Jure;74.Puljiz, Luka; 75. Radi6,Vladimir; 76.Raic,Vlaho;77. Rieger,dr. Vilko; 78. Bdtl, dr. Erih; 79. Rubina,Franjo;80.Rudali6,Jure;81. Softa,Ivan; 82. Sarkanj,BoZo; 83. Se_nda, Antun; 84. Si5ulj, Vjekoslav; g5. Stahan,Cvjetko; 86. Stedimlija,Sava;87. Suljak,Hasan;88. Teufel,Duro; g9. Tolj, Mijo; 90. Tomidi6,Sdepan;9l. Torti6,Janko;g2.Trbuha,Franjo;93. Uvanovi6,Danijel; 94. Uzorinac, dr. Teodor; 95. Vitkovid, Stanko;96. Vudidevi6, Ivo; 97. Vukota, Pero; 98. Wiesner,Ljubo; 99.Zaneti6,Janko; l00.ZibratAleksandar.

Popis novinara kojimaje bio dopuiten rad Svegadvadeseti sedmoricinovinaraNDH bio je dopustenrad u profesiji i nakon 8. svibnja 1945.godine. Bili su to: l. Balentovii, Ivo, suradniklistova ustaia i Krugoval, kojije bio dopisnik iz Sofije Hrvatskognaroda, a 1942.tiskao svoju prvu knjigu. osudenje na pet godinazatvora,iz kojegje izi5ao1950.i otada je stalnoZivio u ZupanjikaonamjestenikFD "Granidar",paje bio nezaposlen, alije povremeno pisao za osjedki Glas Slavonije i za zagrebalke listove vjesnik i Sportskenovosti;2. Bezi(,, Ante, roden 3l.VIII.l905. u Grohotamana Solti. nastanjenu Splitu, suradnik listova san Marco i Popolo di splato (u gradskoj rubrici),zaposliose poslije ratau splitskoj SlobodnojDalmaciji, ali je ostao bez posla i povremenoje suradivaou zagrebadkom Vjesniku i beogradskojPolitici; 3. Braut, Ivo, roden 30.III.1921.u Korni6u (Krk), student Agronomskog fakulteta u Zagrebu, korektor i sportski reporter u Hrvatskom narodu, odakle je potkraj sijednja 1945.bio otpu5ten,radioje nakonsvibnja 1945. u sportskoj, gradskoj i privrednoj rubrici zagrebadkogaVjesnika, sve do umirovljenja: razvio se u jednoga od najboljih hrvatskih reportera uopde; 4. Cerjan, Eduard, roden 3.VII.l9l0. u VaraZdinu,koji je za rata bio urednikBorovskoglista, od I .VIII.l946. podeo je objavljivati u zagrebadkomVjesniku i razvio Ivo Braut: Od 1950.slobodni reporter,glosist,uvodnidari se u aktivna i dobra novinara;5. Cihlar, Slavko, komentatorsa Sirokim dijapazonom roden 3.VIII.1896. u poznatoj senjskoj tema i problema,u Vjesnihtje knj iZevno-umjetnidkojobitelji, koj i je zavr5io objavio niz feljtonau nastavcima Pomorskuakademijuu Kotoru, a novinarstvom

215

se podeobaviti 1923.godine,suradivaoje za NDH u vanjskopolitidkoj rubrici l,'love Hrvatske (govorio je njemadki,talijanski i fi'ancuski),a poslije rata, Liveti u Rijeci, honorarnoje pisaoza Rijeiki list i zagreba(ki Vjesnik, uglavnom o ternama iz kulture i urnjetrrosti,pokazuju6i iztzetnu memoriju, n"toczapalanjai talent pisanjal6. Cackovi6, Zvonimir, roderr11.Xl.1895.u Sv. Nedjelji (Samobor),koji je u Kraljevini Jugoslaviii zavrSio trgovadku akademiju i radio kod Marceliukli "Jugoslavenskog Lloyda". a za NDH u listu Gospodctrstvo(burzovni izvjestitelj) i kao Sef kabinetadr. BogdanaStopara(velikog Ztpanau Zagrebu),poslijerataradioje kao kodNarodneitampe;7.Cukli,Marcel,roden16.I.l92l.uZagrebu, SefradiosluZbe kojije zavr5ioSestsemestara Filozofskogfakultetau Zagrebu.a novinarstvomse podeobaviti 1938.godine, suraduju6iu Zagrebaikotnlistu i VeselontVandrokaiu (prijevodis engleskogjezika).za NDH je bio korektoru listovirnaHrvat,skakrila i Preporod, poslije rata (od 1946.)u Kerernpuhz.suraduju6ii t Novorrtsvijelu; 8. Derne-DeLe,lzrael. u ratu urednik biltena ma{Iarskenacionainemanjine u Osijeku,poslije rata osudenna pet godina zatvora,a pedesetihgodina,Zive6iu Osijeku, suradivaoje u rnadarskotnlistu koji je izlazio u Zagrebu;9. Konrad, Antun. roden 17.XII.1908.u Hvaru, nastanjenu Zagrebu,bavio se novinarstvom . elovi6, o d 1 9 3 1 .g o d i n e ;1 0 . K a r a ,M i h o v i l ,r o d e n3 0 . X . 1 9 1 4u. Z a g r e b u ; 1 1 K je Zagrebu,Trg u Poljani,bio nastanjen Milko, roclen30.1X.1888. u daruvarskoj JoZeV lahovi(.a2; 12.Macanovi6, Hrvoje, roden 1.VI. I 904. u Arbanasima (Zadar),nastanjenu Zagrebu,Meduli6eva 18, koji je za rata (do 1943.)suradivaoulistuNeue Ordnung,a poslije toga (do 1945.) bio u logoru Mauthausenu (Njernadka),postaoje poslije rata novinar u Habunekovu Narodnom sportu i jedan od najpoznatijih radio-novinara, govore6i dak devet jezika (najbolje talijanski, francuski, engleskii Spanjolski);13. Mandekii, Vinko, roden 20.1.1902.u Kraljevici, nastanjenu Rijeci; 14. Matkovi6, Dragutin, roden 8.XII.1907. u Donjern Lapcu; 15. Mayer, Vladirnir, roden 31.VIILl907. u Virovitici, Hrvoje Macanovii nastanjen u Zagrebu; 16. Mazzieli, Ettore, rodom iz Rijeke; 17. Mikuli6, dr. Totnislav, Viktor, u Zagrebu;18. Petanjek, roderi7.VII.l9l I . u Osekovu(Kutina),nastanjen roden 14.VII.1922.u Zagrebu,nastanjenu Zagrebu,Mrazovi6eva3; 19. Pindic, Nikola, roden 5.VII .1902,u Cunskom(Lo5inj), nastanjenu Lo5inju; 20. Rojnid

2t6

Ante, ro p o s l i j er se dozn Nakladn nastanJ (Vukovr nastanJ gdje je

nastan_ Osijeku (prije ra zagreba na.jvr.je nastanJ korekto Ne

V. Tur socijal ljudirn KP nec demok novlnarl

lnformb

novlllar sjecanju dajo5( netl1au

Popi

Nc profesi plakate lvan. bi N O P .p kaznad uz opa druStv Z i v i oj e niStapl do 194 kao da s

'ataradioje kao 92l.uZagrebu, ovinarstvomse tm Vandrokaiu Hrvatskakrilq i 'omsvijetu; rlne manjine u ;odina,Ziveii u bu; 9. Konrad, e novinarstvom u; I l. Kelovi6, u Zagrebu,Trg ;,Hrvoje,roden Lr),nastanjenu je za rata (do Inung,aposlije Mauthausenu rata novinar u u i jedan od govoredi dak ski, francuski, ndeki6,Vinko, , nastanjen u rgutin, roden r; 15. Mayer, u Virovitici, uzieli, Ettore, dr. Tomislav, :tanjek,Viktor, r 3; 19.Pindi6, rju; 20. Rojni6

u Medulinu,nastanjenu Zagrebu,Vinkovi6eva 15, bio je Ante, roden 30.1.1905. poslijeratatVjesnitu isuradivaouGlasuIstre,alijeizVjesnika bio otpuStenkada se doznalo da je za rata napisao neki dlanak protiv NOP-a, pa se zaposlio u NakladnomzavoduHrvatske;21. Smoldi6,Nikola, rotlen3.XI.1885.,u Karlovcu, nastanjen u Zagrebu; 22. Sonnenfeld, Viktor, roden 1902. u Petrijevcima (Vukovar),nastanjenu Osijeku;23.Skrgi6,Nikola, roden7.XII,1908.u Karlovcu, nastanjenuZagrebu,Goljak 48 24. Smit, Alojzije, roden 9.IX.1919.u Osijeku, gdje je bio i nastanjen;25. TeLak, Dragan, roden 13.IX.1901.u VaraZdinu, nastanjenu Zagrebu,DeZmanova7:26. Tri$ler, Mirko, roden 24.VII.1919. u Osijeku, koji je zavrSiotrgovadkuakademiju,radioje u osjedkomeHrvatskomlistu (prije rata i zarata), a poslije ratau Glasu Slavoniie i Vijestima,od lipnja 1947.u zagrebadkomKerempuhu i drugim Vjesnikovim izdanjima, postav5ijedan od najvrjednijih novinara; 27. Turkal} Vladimir, roden 14.IV.1887' u Modru5u, nastanjen u Zagrebu,za rataje suradivaou listu Gospodarstvo,a nakon rata bio je korektor, pa tehnidki urednik Borbe (zagrebadkoizdanje). Neki od tih 27 novinara(A. Bezi6, S. Cihlar, E. Cerjan,Z. CaEkovil, V. Turkalj) u prvim su poratnim godinama iskazivali negativan stav prema socijalizmu i komunizmu (da su se socijalizarni komunizam diskreditirali,da ljudima donosebijedu, utapanjelidnosti u kolektiv i masovni terorizam, pa da se KP ne6e odrZati na vlasti bez bajuneta),a hvalili su Zapad, osobito zapadnu demokraciju i ekonomiju, tvrdedi da 6,eZapad ipak pobijediti. Neki su se od tih novinara politidki umrtvili, dva-tri su zavoljeli da5icu,jedan je bio optuZenzbog Informbiroa (194S.godine),a neki su pristali na suradnjus novim vlastima.U novinarskim krugovima, zbog svoje strudnosti,profesionalnosti,trajno 6e ostati u sje6anjuIvo Braut, Marcel iukli, Hrvoje Macanovi6i Mirko Tri5ler, a treba ista6i da joi (1999. godine)pi5u u novinamaSlavo Svobodai Tomislav Butorac,kojih nemau tom popisu.

Popis novinara koji supromiienili profesiju Nova vlast se 1945. suodilasa 45 novinarakoji vise nisu radili u svojoj profesiji.Evo njihova popisa:l. Alii, Salih,poslijerataZivio uZagrebu i pisao plakatei ostaloza ulidnu organizacijuFronte,bore6ise s nesta5icom;2.AmbroZi6, Ivan, bio je poslije rata optuZenda je u Novoi Hrvatskoj i na krugovalu klevetao NOP, pa je osudenna osam godina zatvora(neprijateljskodjelovanje),ali mu je teje22. svibnja 1948.puStenna slobodu, kaznadvaput(1946.i 1948.)ublaZivana, uz opasku da je i u KPD-u "sirio neprijateljskupropaganduprotiv postojeiega dru5tvenoguredenjaFNRJ";3. Andri6, dr. Josip,poslije Drugogasvjetskograta Zivio je uZagrebu i bio tajnik Dru5fvasv. Jeronima.Pratilo se njegov rad, ali nije ni5ta primije6enoStobi bilo protiv dru5tvenoguredenja.OptuZbeza drLanje1941. do 1945.(turnejapoNjernadkojs pjevadkimdru5tvom"Kolo", diji je bio dirigent) kao da su mu oproitene;4. Ba5agii,Nafiz, saZenomi dvoje djeceZivio je u Banjoj

217

Luci, a ondasenastaniouZagrebu.Bio je zbogInformbiroaosudenna godinudana Zvonko,poslijeratabioje degasedrZaosasvimpasivno,5. Bena5i6, zatvora,nakon u osjedkome osudenna trimjesecaprisilnograda,a ondaje bio Sefradunovodstva poduze6u"Tramvaj", 6. Bonifadi6,fra Vjekoslav,poslije rata bio je starje5ina samostana"Mala bra6a"u Dubrovniku i navodnoje "providno izigravaolojalnost prema novoj vlasti"; 7. BoLi6, ing. Vladimir, poslije rata bio je direktor radunovodstvau zagrebadkompoduzeiu "Josip Kra5", izbiegavaiuli bilo kakve politidke izjave,a druZe6ise uglavnomsa strancima;8. Brajkovii, Antun, poslije iata bio je korektor u Narodnom listu i aktivan u radu Narodne fronte, a kad je umirovljen- pasiviziraosei rijetkos kim druZio:g. iiein-Sain, iiro, iakoje poslije rata bio tereien za detnidkupropaganduu splitskim ratnim listovima San Marco i Popolo di Spalato, te za ratno druZenje s prvacima Orjune (Organizacije stranke),ne nacionalistidke jugoslavenskihnacionalista)i JNS-a(Jugoslavenske Lna seje lizatoodgovarao prednovim vlastima,ali seznadaje bio direktor Muzeja u Splitu; 10.Cerovac,Tomislav,poslijerataproveoje dva mjesecau logoru,zatim Zivio u zagrebu,te bio uditelj u osnovnoj Skoli velika Gorica, navodnose negativnoiira1avajfti o "narodnitnvlastima"; 11.Dageli6,Ante, roden9.I.1910' na Visu, zavr5io detiri razredasrednjeSkole,koji je u novinarstvuod 1932. (dopisnik listaHrvatski clnevnikza sibenik iokolicu), a koji je u svibnju 1941. po.tuo dlan redakcije sarajevskogaNovog lista, pa i njegov glavni i odgovorni urednik (1942.-1944.),neko vrijeme i splitskogaNovog doba,bio je poslije rata osudenna Sestgodinaprisilnog rada;12.Faget,Stjepan,poslijeratanije se bavio novinarstvom,ve6je bio direktor buffeta na Britanskomtrgu uZagrebtti navodno je izjavljivao:"Pod ovirn uvjetimaneiu pisati.Imam previ5etrgovadkogduhada Uih izgubio glavu zbog suradnjes jugoslavenskimkomunistirna";73' Giunio, Petar, poslije rata Zivio je u zagrebu, pasivizirajuii se: nije se odazivao na frontovske radr-reakcije, a navodno se katkad i negativno izrazio o tada5njemu je u dru5tveno-politidkomuredenju; 14. Golik. Miroslav, poslije rata radio poduze6uia raspodjelufilmova u Zagrebu,posaoprilidno Stetanzazdravlje, avec je bio slabog zdravljai fizidki dostaoronuo. Politidki se pasivizirao,iako ima je rni5ljenjaaa ie Uio protivnik ondaSnjice;15. Hafner, Rikard, umirovljen u Haramba5id, 16. ribarstvu; Osi;Ltu, i pisao je strudnedlanke o slatkovodnom zuiuo,poslije rata,Iele bolestan,ne rade6inigdje, Zivio je uzagrebu, nadaju6ise da ie sereZimpromijenitiikomunisti si6i savlasti; 17.Huber,Milivoj, poslijerata zauzimaoje odgovorna i rukovode6arnjestau Narodnoj fronti, ali je 1946. bio uhapsenzbog Spijuna^e, koia mu nije dokazana,pa je osloboden,i ponovo se aktivirao u NF: 18. Ivanidei, dr. Franjo, roden l8.l'1906. u Dapcima (eazma), zavr5iofilozofski i medicinskifakultet,prije rata HSS-ovac,u ratu imenovanza SefaAntropolo5koginstitutau Zagrebu,naspecijalizacijiu Njemadkoj,pa suradnik Spremnosii, vrlo zasluZanstrudnjak za iskopavanjestaroslavenskihgrobova u ptuju. poslije rata bio je Sef Antropolo5kogzavodaMedicinskog fakultetau Zagrebti "pristaSazapadnedemokracije";[9. Kajdi, Mirko, poslijerataDivizijski vojni sud za oblastSlavonijuosudioga je na osamgodinazatvora'Pobjegaoje iz KPD-a Lepoglava19.x1j946.. ali je uhva6eniponovo je izdrlavaokaznu;

218

20. Kara sudjelova navodnos zatvoren,i u "Jadran je jedanb studentp studenom partizans osuafennz (radiou "' Milivoj, , nastanje humorist Kern-Ma prihvatio zatvora.) suradujet se vi5ent ponekad Karlovcu se u Zagr Leksikog inZenjer5 rubrike.( naplsanI izvjestite Hrvatsko lipnju l9 pomilov rata izja. oslobod seda6e novevlas Crkve pr 28. KriS "zbog sv bio uhi6e Uditeljsk ga tko od Zagrebu Zagrebu promidb drugimli

ragodinudana slijeratabioje a u osjedkome r je starje5ina 'avaolojalnost o je direktor rii bilo kakve Antun,poslije onte,a kad je iakojeposlije a SanMarco i (Organizacije e stranke),ne rektorMuzeja logoru,zatim L,navodnose xlen9.I.1910. fvu od 1932. svibnju194I . ri i odgovorni je poslijerata r nije sebavio :bu i navodno Ldkogduhada ; 13. Giunio, odazivaona o tadainjemu a radio je u :dravlje,a ve6 rao, iako ima rirovljenje u HarambaSi6, u, nadaju6ise rj, poslijerata i j e 1 9 4 6b . io , i ponovo se ima (Cazma), imenovanza j, pasuradnik ih grobova u g fakulteta u 'ataDivizijski 'objegaojeiz kaznu,

20. Kara, Ljudevit, poslije rata, "zbog velike starosti" (roden je 1879.), nije sudjelovaou aktivnostimaNF ni u novinarstvu;21. Katalinid,Josip,poslije rata, navodno se prikriv5i, dospioje u dopisniSfro Vjesnika,ali je otkriven, uhapSeni zatvoren,a nakon zafroraZivioje u Zagrebu;22.Kati6, Milan, poslije rata radioje u "Jadran-filmu" u Zagrebui u ulidnoj organizacijiNF. Godine 1946.strijeljanmu je jedan brat i otadase potpuno povukao;23.Katult6,Ivan, roden 1923.ttOmi5u, student prava, od 1942. u Zagrebu, vojni novinar, 1944. vratio se u Split, u studenom 1944. pristupio NOV-u i radio u Prop-odjelu Prve dalmatinske partizanskebrigade,u srpnju 1945.izTrLidaie pobjegaou Italiju, alije bio vraien i osudenna pet godina prisilnograda.Poslije izlaskaizzatvora Zivio je u Omi5u (radio u "Napretku") i pisao skedevei manja kazali5nadjela;24. Kern-Madkovi6, Milivoj, roden 5.II.1890. u Samoboru,knjiZevnik, bez stalnog namje5tenja, nastanjen u Zagrebu, Petrova 42, podeo je potkraj 1939. izdavati vlastiti hunroristidki list Satiricus, ali su ga vlasti u podetku 1942. zabranile i Kern-Madkoviiu ponudile da bude urednik humoristidkog lista Si/o, Sto je prihvatio i na toj duZnostiostao do kraja rata, atadaje osudenna sedamgodina zatvora.Nasloboduje uvjetnopuSten15. sijednja1950.,pa mu je ponudenoda alije odbio,navodnopod izgovoromda suradujeu "Vedroj vederi"Radio-Zagreba, se vi5e neie baviti politikom. lzdrLavaose od honorarakao glazbenik, sviraju6i ponekadi na Radio-staniciZagreb;25. Klanjdi6,Valent, poslije rata radio je u Karlovcu kao distributernovina i tu je osudenna l8 mjeseciprisilnog rada,vratio seu Zagrebi radio u razliditim poduze6ima,svedok nije zaposlenkao daktilografu Leksikografskomzavoduu zagrebu;26.Koliba5,Josip,roden 1917.u Osijeku, naroda,kasniiei suradnikgradske zaNDH korektor.Flrvatskog inZenjerSumarstva, je rubrike. Godine 1942.otpu5ten iz sluZbezbog jednoga dlanka "koji nije bio napisan u usta5kom duhu", ali je na intervenciju V. Riegera, zaposlen kao izvjestitelj za veliku hupuZagorjeu VaraZdinu.Tu je oko dva mjesecabio urednik Hrvatskog jedinstva, azatim, do kraja rata, urednik njemadkog lista Ogledalo.U lipnju 1945. uhap5enje t Zagrebui osuden na kaznu smrti strijeljanjem, ali je pomilovan ikaznarnu je smanjenana 20 godina zatvora;27.Ko5uti6, Sida,poslije iata izjavljivala je, navodno, da su oni, HSS-ovci, mrzili usta5e i odekivali oslobodioce,te da su od narodnevlasti odekivali suradnju,a ne progone,nadaju6i se da 6e dodi do kompromisaizmedu Madeka i komunista.Osudivalaje postupak novevlasti premadomobranskimdasnicima,koji sti sudeni,a odobravalaje borbu crkve protiv novogadrustvenoguredenja.Rijetko je izlazila u drustvo; 28. Kri5kovi6.Hrvoje, poslije rataZivioje neprimjetnouZagrebu,gdje je 1948., "zbogsvoga aktivnog rada i propagiranjausta5kogpokretaza vrijeme okupacije", bio uhi6eni zafvoren;29.KriLani6,Kamilo, poslijeratatrebaojeraditi kao profesor Uditeljske Skoleu Petrinji, ali u Petrinjuuop6enije dolazio,boje6i se,navodno,da ga tko od poznatihprijavi vlastima;30. Kus-Nikolajev,Mirko, roden I 1.V.1896.u Zagrebu, tu i nastanjen,Dugi dol 5, sa zavr5enim Filozofskim fakultetom u Zagrebu, za NDH bio je rukovodilac biblioteke pri Glavnom ravnateljstvuza promidbu, a pisao je i dlanke u Spremnosti,Hrvatskom narodu, Neue Ordnungu i drugim listovima, i to iz podrudjasociologije,etnografijei povijesti kulture. Poslije

2t9

rata bio je osuden na I I godina prisilnog rada, ali se Zalio svim tadasnjim strukturama,azanjegasu sezauzimalii neki ameridkiknjiZevnici(Upton Sinclair), paje oslobotlenprije istekakazne.Nije se "zbogpro5losti"mogaozaposliti; 31. Mirosavljevii, zvonimir, navodno sejednako drZaou Kraljevini Jugoslaviji, NDH i u FNRJ (veselodru5tvo,a ne politika),pa su on, bratmu dr. vladimir i neki Kocmut izradivali raznereklame,oglase,crteLe,teje on crteLeobjavljivao.Izbai,en je iz Dru5tvanovinaraHrvatske,pa je zivio od prihodasvoga brata koji je bio asistentna odsjeku za povijestFilozofskogfakultetauzagrebu;32. orban,zlatko, poslije rata dlan NF, ali nije aktivno sudjelovao u radu (kao ni za Kraljevine Jugoslavijei za NDH), vedje Zivio skromno.rade6iu poduzeiu"Skolskaknjiga" u Zagrebu;33. Pave5ii,Franjo, vlasnik lista Primorje u Kraljevini Jugoslaviji,za NDH dopisnik iz Rirna nekih listova, zatim suradniknovinskeagencije"Croatia", radioje poslijeratau CentralnojugostiteljskojSkoliu Opatiji.Primje6ivalosedaje vrlo religiozan i da istide svoje hrvatstvo,ali ne i da je neprijateljski raspoloZen premanovoj vlasti (samosepasivizirao,nije bio aktivan);34. Peharl,Karlo, iakoje radio u listuNeue Ordnung,usta5esu ga progonile,jer mu je suprugabila Zidovka, a poslijeratabio je aktivanu raduNF, zatim se 1949.oZenioZenomdijeg su brata, zbog navodneSpijunaZe u ratuza Gestapo,osudili na smrt, pa se primjeiivalo da daje "neprijateljske izjave", te se nije Inogao zaposliti, aizdrLavao se od novca i paketaprimanih iz inozemstva;35. Pejnovi6,Grga,roden 1915.u DebelomBrdu (Gospi6),za NDH rukovodilac Ureda za kontrolu izdavadkedjelatnostiGlavnog ravnateljstvaza promidbu u Zagrebu, poslije rata osuden na 15 godina strogog je u KPD-u);36. Preindl,Otmar,roden3l.V.l9l7.uZagrebu, zatvora(izdrLavao zavr5ionekoliko semestaraarhitekture,nastanjenuZagrebu,Dordideva8, do 1938. nije imao stalnog zanimanjai mijenjaoje mjesto boravka,a tadaje postaoglavni dopisnik DNB-a za Hrvatsku, do uspostaveNDH, kadaje postaoglavni urednik novinske agencije "Croatia". Poslije rata pisao je pisma raznim iseljenidkim druStvimau SAD i nudio im informacijeo politidkom i ekonomskomstanjuu zemlji. Zauzvratje od njih traLio raznedarove.Pisaoje i radiopostajamaParizi London, te osobno DesmonduClarcu, komentatoruRadio-Londona,sugeriraju6i im kakvebi trebalebiti emisijeza Jugoslaviju.Govorioje i protiv socijalizma,teje zbog svegapredansudu(kaznanije poznata).Nrjeradio nigdje,ve6 se izdrLavaood raznihhonorara,37. Pavi5i6,Josip,poslijeratazaposliose u osjedkom"Otpadu"; 38. Ramous,Osvaldo,prije rataZivioje u Rijeci idjelovao kao novinaru listu Za vedettad'Italia (antijugoslavenski dlanci),za ratase pridruZioTalijanima, 1943. postaoje glavni i odgovorniurednik listaLavedetta d'Italia, prije kraja rata podeo je simpatiziratiNOP, odmahnakon rata radioje kao novinar, azatim se zaposliou rijedkomkazaliStu(viceintendant) i bio umjetnidkivrloaktivan(politidkipasivan). Kad su izbili sukobi Italije i Jugoslavijeoko Trsta i Istre,Radio-stanica Beograd traltla je izjave od pripadnika talijanske narodnosti,pa i od Ramousa,ali je on odbio to s obrazloZenjem da u Trstu ima uZu rodbinu,koju bi time eventualno izloLioraznimneugodnostima; 39. Sladovii,Mirko, roden1893.u Klanjcu,zavr5io Sestrazredagimnazije,trgovac,nastanjenu eakovcu, za bivie Jugoslavijevlasnik prodavaoniceu e akovcu, od l93l . urednik listaHrvatskoiedinstvoi dlanGradskog

220

odbo za|.]m gdje . simp prisil godin ustaS poslij na rad u Petr Skolu lovac dlank radiokoji je rataos ondaj Pero,r surac Hrvatt grads prisiln odme Kotar 4 5 .Z d detiris je ure (posta paslvr K rnoZer obvez zapad "nepri odnos T novln ove ko rodbin B ijedna Sudda nj ihov novina

m tadainjim tonSinclair), rposliti; i Jugoslaviji, adimiri neki ivao.Izbaden a koji je bio rban,Zlatko, a Kraljevine ;kaknjiga" u Lgoslaviji, za ie "Croatia", ivalosedaje i raspoloZen Larlo,iakoje ilaZidovka, ijegsu brata, nje6ivaloda e od novca i rbelomBrdu rstiGlavnog lina strogog . t Zagrebu, a 8 , d o1 9 3 8 . ostaoglavni rvni urednik iseljenidkim rm stanjuu iamaPariz i sugeriraju6i alizma,teje zdrLavaood n "Otpadu"; ar u listu Za nima,1943. a ratapodeo e zaposliou ;kipasivan). icaBeograd ;a, ali je on eventualno {cu,zavr5io vije vlasnik LnGradskog

odboraHSS-a u VaraZdinu,u ratu (do 1942.)takoderurednik Hrvatskogjedinstva, zatim domobran(intendant),zarobljenu Sarajevu(od partizana)iupu6en u logor, gdje je proveo dva mjeseca, pa se zaposlio u dakovedkom "Zitoprometu", simpatiziraju6iHSS; 40. Senda,Antun, poslije rata osudenje na 20 godina prisilnograda,alimu je PrezidijumNarodneskupStine FNRJ smanjiokaznuna l0 godina,te jeizdrLavaokaznuu KPD-u;41. Stagljar.Rudi, u ratu nije bio prista5a usta5kogpokreta, iako je radio u listu Gospodarslvo(usta5esu ga dak hapsili), a poslije ratabio je vrlo aktivan u raduulidneNarodnefronte uZagrebui dragovoljac na radnimakcijamauZagrebui izvangrada;42. Vitkovii, Sime,ro
221

prava, jer je novinarski Sud dasti, osnovan poslije svibnja 1945' godine' to prihvatio,proglasivsite novinare"ratniln zlodincima"(vidjeti zagrebadkidnevnik 14.travnja 1945.iUdbin prijepisiztogavjesnikanadinjen viesnikod25.listopada ratnih podstrekadima i 1'952.:o novinarimafa!istima,intelektualnimzadetnicima zlodinaso.

pohranjen.ieu HDA-u. u fbndu MUP-a RH' 80 udbin prijepisvlesnikovaizvjesia sa sjerlniceSudadastiDNH-a u s p r s up o d S i f r o m0 l 3 / 1 8

222

45. godine,to ebadkidnevnik rjen 14.travnja ekadimaratnih

Zukljuinu ruzmutrunju

fonduMUP-a RH,

Razl

zE f

(D I

(=. I

N

t

N I

o

5 oq a. o O( h t (D

(= .=.

Te zlod.in ZKRZ) pregle cjelini NDH-n Dr aktualn karakte Stoje b demor T. surovir odnosi znadilo nrislirn Ta govore pojedin koja je novlnar jeuja demok telne, a pribliZ prihvat zabavn zrtanstv genera neprijat prvornn (strijelj Ta ustaSe( HSS-ov paliku6 naciona provJer krivi go zapaliti,

Razliiiti i dominantni sadrZaji Tek poslije8. svibnja 1945.,kad su Zemaljskakomisijaza utvrdivanjeratnih zlodina okupatora i njihovih pomagada(ZKRZ), te njena Anketna t
225

su mnogi,kako sevidi iz njihovih biografijakojeje pisalaOznallJdba,pomagali ili simpatiziraliNOP, odnosnopropagiralizapadnudernokraciju.

Izazovni primj eri " optepoznatosti " U brojnirn poratnim dokumentima ili knjigama navodi se. po sistemu nepreciznogili nepotpunogcitiranjaautoraili knjiga, bez pobliZihoznaka,da je, primjerice, HSS-ov list Hrvatski dnevnik opravdavao "politiku pribliZavanja zemlje (Jugoslavije - n.o.) fa5istidkom bloku". Slabu stranu te op6epoznatosti otkrivaju argutnenti.Glavni i odgovorniurednikHrvatskogdnevnikabio je dr. Ilija Jakovljevi6, predratni predsjednikDru5tva knjiZevnika Hrvatske, koji je prvi i jedini poslije izbora 1939.objavio u listu izbornerezultate(Stoje bilo zabranjeno),i to u tekstu jednoga Katedralisova romana u nastavcima.Zbog njegove lijeve orijentacije, vei u podetku vlasti NDH zavriio je u zagrebadkomzatvoru i u logorima Jasenovaci StaraGradi5ka,odakleje pu5ten 18. prosinca 1942. i do BoLilaproveo u zatvoruna Savskojcestiu Zagrebu.Kad je osloboden,pratili su ga agenti,alije uodi novog hap5enjato osjetio i 1944.pobjegaou partizane(do kraja rata), a odmah poslije rata, kao liberalnije orijentiran, raziSaose s kornunistima. Godine 1948., pod sumnjivim okolnostima,u vezi s ispitivanjemo "sludaju Hebrang", zavr5io je Zivot u Udbinu zatvoru u Beogradu.Njegova knjiga Konc-logor na Savi, koja je zavrSena1945.godine, objavljenaje u Zagrebutek 1999.,a iz nje se iskri Jakovljevicevoantifa5istidkoi antiustaiko raspoloZenjei narodnosnoopredjeljenje. Drugi primjer "opiepoznatosti": list Hrvatska smotra Kerubina Segvi6a, listovi Kcttoliiki tjednik i Vrhbosna,koje je uredivao sarajevskibiskup dr. Ivan Sari(,, Hrvatska snaia zagrebadkogKaptola, sam biskup Sari6 i joS poneki sve6enik,iako nisu istovremeni,dakni tematskiili ljudskiidentidni,izjednadenisu s Katolidkorn crkvom u Hrvata, a kako su oni irnali i tema o pokr5tavanju, Zidovstvu,Srbirnai NOP-u, to je Katolidkacrkva, diji su oni vrlo neznatandio, optuZivana za proustaStvo"an general" (u cjelini). NajdeS6ese "zaboravlja" (pre5u6uje) daje I 0l katolidkisvedenikbio aktivanantifa5ist, da su svi provincijali franjevadkogreda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ve6 u podetku rata (10.-12. lipnja l94l .uZagrebu) usvojili Upute,da nijedanfranjevac(od njih 720) ne smije biti udlanjen u usta5ki pokret, niti sudjelovati u progonima Srba i Zidova, u oduzimanju njihova imetka, niti u iseljavanju Srba i naseljavanjuHrvata, da su katolidki biskupi pod vodstvom kardinala Alojzija Stepinca, izdali 1942. priop6enjeo tome tko moZe biti pokr5ten(strogo privatna stvar), da je u logoru Jasenovacstradalo40 katolidkihsve6enikai da ih je u ratu i pora6uubijeno 504 (pravoslavnih2 l7), itd. U "op6epoznatost" (bez navodenja izvora, dakle neargumentirane, neprovjerljive)spadajui dvije duveneizjave dr. Mile Budaka:ona od 8. srpnja 1941.u Vukovaru ("Srbi koji Zive u Hrvatskojinisu Srbi, nego'dotepenci'

226

sed "Poc sup (Jug tzra\ drLa suB tzvo

koja naro kon pok stan takv "Ne kasr stva Nikr bila

'-rat

koji ubij kon

Je\ kon joi t cital Hrv

, pomagaliili

po sistemu 'znaka,daie, pribliZavanja fepoznatosti bioje dr.Ilija koji je prvi i zabranjeno), i iegovelijeve Lzatvoru i u a 1942.i do r,pratilisuga ane(do kraja iomunistima. n o "sludaju :gova knjiga Zagrebutek mpoloZenjei ,ina Segvi6a, ikup dr. Ivan i jo5 poneki zjednadeni su rckr5tavanju, teznatandio, "zaboravlja" 'i provincijali rata(10.-12. /20) ne smije i Zidova, u {rvata, da su izdali 1942. aje u logoru ubijeno504 gumentirane, od 8. srpnja r 'dotepenci'

/prosjadki doseljenici/ sa istoka, koje su kao nosadei sluge doveli u Sriem Turci. Oni su ujedinjenisamos Pravoslavnomcrkvom, a mi nijesmo uspjeli da ih asimiliramo.Medutim, nekaznajudaje na5alozinka:'Ili se pokloni ili seukloni!"') i onana Velikoj skupitini (dijoj?)u Gospi6u(bez datuma!):"Jedandio Srba 6emo pobiti, drugi raseliti,a ostale6emo prevestiu katolidku vjeru i tako pretopiti u Hrvate"). Kad se citiraju te izjave, obidno se navede pet podebljih knjiga ili zbornika (bez oznake izdanja ili stranice), pa se tako stvorilo citatologijsko kolo "op6epoznatosti" (nemoguinostiprovjere).U novije vrijeme misli se da je slidno diskreditiranje osoba iz rukovodstva NDH Sirila organizacija "PodzemnaHrvatska" (oko 400 dasnikai dodasnikaKraljevine Jugoslavije),kojoj su pripadali JURKOM (Jugoslavenskirevolucionarnikomitet) i JUREPOH (Jugoslavenskirevolucionaini pokret Hrvata) u Zagrebu, a koji su bili pod izravnom komandomDraLeMihajlovi6a (dokumento tome duva se u Hrvatskome drZavnomarhivuuZagrebupod signaturomOS-1/83isignaturomOS-l/3). MoZda su Budakoveizjave i todne,ali to trebaprihvatiti tek kad seobjavi precizan,potpun izvor (dokument),znanstvenoprovjeren. "Op6epoznatosti"ne moLe izma(,ini konstatacijaiz prvih poratnih knjiga, a je koja kasnije, bez navodenja izvora, prepisivana,i glasi: "Teror nad srpskim narodom (1941. godine - n.o.) je sustavan: hap5enja, transportiranja u koncentracionelogore, iseljavanja,masovni pokolji, drugi oblici nasilja, pljadka, pokr5tavanje.Sa njegovim porastomSirio se i oruZaniustanakZivotno ugroZenoga stanovni5tva".Je li moglo biti i obratno:prije ustanak,onda teror?Nisu rijetka ni takva mi5ljenja, npr. Vinka Nikoliia u Nedjeljnoj Dalmaciji od 7. travnja 1993.: "Ne smije sezaboravitida su se Srbi digli na oruZanupobunu,iako to ne opravdava kasnije represalijepremanjima". Kad gaje novinar Marinko euli6 podsjetioda su stvari bile "kronolo5ki obratne"(prvo pokolji, npr. u Gudovcu,pa pobune),V. Nikoli6 je odgovorio:"Ja mislim da nije tako,negoonakokako samrekao.Prvoje bila pobuna,a ondarepresalije"(str.38). je i Sto5taiz brojnih nedatiranihi neautoriziranih, "Op6epoznato" sumnjivih "ratnih" letaka i bro5ura,koje su potpisivalesve vojske, stranke ili skupine, a u kojima sve vrvi i od "zakletih usta5a",klerofaiista, mrZnje, pokolja ili "olakog ubijanja komunista", od diskvalificiranja i podmetanja.Evo, za ilustraciju,jedne konstatacije:"Zakratko vrijeme, od 10.travnja do polovine svibnja 1941.,ubijeno je vi5e stotina komunista. Zbog toga pripadniii KPJ odlaze u ilegalnost i konspiraciju".Zna se,medutim,da su komunistidjelovaliilegalnoi konspirativno jo5 u Kraljevini Jugoslaviji (prije rata), a ne tek od vremenaNDH, te da u tom citatu, koji se nekritidki prenosi (Siri), nedostajeglavni navod: gdje je i kada u Hrvatskoj "za kratko vrijeme" (...) ubijeno vi5e stotina komunista", jer u

227

zbornicima dokumenatao NoR-u (sedamdesetak knjiga) takav dokument ne postoji. Nitko, ipak,ne rnoZesprationo Stoje NDH udinio,niti se to ovdje poku5ava, vei se "ratnatematika',ieli prezentrrati lbjektivno, istinito,potpuno,znanstveno, pa i odistitiod nagornilanepolitidkeili povijesne,,pra5ine,,.

Tematikaze razmistjanje i osudu za ono sto su u ratu 1g4l.-1945.narnetnuri novinari akreditiraniu NDH, trebalisu i odgovarati,ali ne svi za sve,sa svimaostalima1i ot o4"tim zlodincima). Mnogi rnedu njirna prihvatiri su "pionirstvo,, ,,prvastuL,, iri ustaskogpokreta, ito im je donosilo zvje"danu karijeru, iako su tek biri sa zavrsenomosnovnorrl, trgovadkom ili srednjom skororn, nedorasri za tematiku [o;u i- se pojavira i nametnulau svjetskomratu, ali biloje i onih koji nisusrrjaliu t u.,j".iru,n1negosu, zaposlenjem, Stitilisvoju egzistenciju. Ternatikao kojoj se pisaro iri govorilo javnim u rnedijimaNDH moZe se grupirati ovako: l ' perspektivnost"novog poretka" u Europi, pod vodstvom sila osovine (Njenradke,Italiie, Japanai njihovih saterita), oanorno nacizmai falizma; podrZavanje"kurta drZavnosti":niita pojedinadno, nisru u interesnim skupinama; ulta Vode',(Hitlera,Mussolinia,dr. Ante a providnost,a ne anarhijsko_liberalnog, ji je prikazivankao ,,kaotidan,,; zdanice hrvatskognaroda,,,koji je, kako ij.e5iti ..hrvatsko pitanje,, u Jugoslaviji dati blagostanje,zdravlje i novu lutturu i

umJetnost; t- podrZavanje"kurta jednog naroda" u NDH: to je vodiro u progone i -^^,raslzaml 6' razoblidavanje"sprskog hegemonizma", dime se desto opravdavalo progoneSrba,potrebustvaranja"distel'Hrvatske i rasizaml ro dijela Hrvatske:muslimani su Hrvati rra6i',dviju vjera (islamskei katolidke): :la: uslijedila su odvodenja u logore i l;

sli o oduzimanjuprivatnog vlasni5tva, ric ij ative, ko Iekt iv izac iji, iabr anjiv anju i gladi,besperspektivnosti u soci;alizmu

ni

k( p(

sn

ot

pa

str (H

en (D

etr

por

llor

rad po

poj

pre

ND us 5to Sto

zna slui

228

lokumentne lje pokuSava, , znanstveno,

raniu NDH, zlodincima). pokreta,Sto r osnovnom, ;e pojavilai am,negosu, )H moZese ;ila Osovine ama; L interesnim ria, dr. Ante r-liberalnog, rt';

rojije, kako Jugoslaviji rvukulturui r progonei rpravdavalo ri su Hrvati katolidke); u logore i vlasniStva, branjivanju ;ocijalizmu

10. antiboljSevizarn: pisalose igovorilo o surovom,nemilosrdnomteroru,o radikalnirn (fanatiziranirn) komunistima, o podvalama i kratkorn viieku boljSevizmau svijetu; I l. propagiranjepotrebemobilizacijei odlaskahrvatsko-bosanskih voinika na istodnobojiSte; 12. optuLivanjeNoP-a za zrod,inenad Hrvatima i Bosnjacinta,za njegovu kornunistidkuorijentaciju,veiinski srpskisastavi za noveneda6ekoje, u .tueulu porazaNDH, donosi hrvatskomnarodu; 13. pisano je i govoreno o vjerskim prelascima i pokatolidavanju, smaknu6imasve6enika,stavovimaCrkve; 14. razvijana je ideja o Banjoj Luci kao sredi5tuNDH: o prvim novim objektirna(prornetnicamai zgradarna); 15. detni5tvo je izjednadavanos odmetnistvom,zlorn i zlodinom, s partizanstinorn,a prikraju rata propagiranaje suradnjaustasai detnika; 15. pisano je o pudu vokid-Lorkovii, koji su, s nekim pukovnicima, strijeljani, jer su traZili pribliLavanje Hrvatske zapadt, suradnju s Madekom (HSS-orn)iNOP-om; 17. u dominantnutematikuspadaloje i iskrcavanjeSaveznika(ameridkih, engleskih, francuskih i vojnika njihovih suradnika) na jadranskoj obali (Dubrovnik,Sibenik,Velebit) 18.pisanoje o izbjeglidkojvladi u Londonu; 19.dominiralesu iinformacije o sporazumuTito_Suba5ii; 20. politizirani su neki kulturni sadrZaji,osobito o jeziku i knjiZevnosti, etnografrji i glazb| filmu i kazaliitu; 21' umjetnost je kroatizirna i europeizirana:slijedila je trendove "novog poretka" u Europi, ali s nacionalnomnotom; 22. sadrLajio Zenarnabili su moderni,originarni,ali s ratnom primjesom; 23. duhovnost (religijska opredijeljenost)isticanaje vise nego ikad u novinarskojpovijesti; 24. teme s ratiSta, vrlo brojne, na udarnirn stranicama i u udarnim radioernisijama, Sto se rat bliZio kraju, postajale su objektivnije, s manje pobjednidkezanesenosti, pesimistidnije: dakje objavljenaHitlerovasmrt; 25- zabavnii zanimljivi (znanstveni)sadrZajinikad se u tolikoj mjeri nisu pojavili u povijestihrvatskognovinarstva; 26. fotografrjesu bile u sluZbi ideje, promidZbe,vrlo brojne i dopadljivo prezentirane, itd. Tim nabrajanjemdominantnih tematsko-sadrZajnih preokupacijanovinara NDH moZeseopravdationo Stoje redeno- da svi oni nisubiiipodjednakozlodinci, u sluZbiokupatorai njihovih pomagada,nego i profesionalcilioji su morali Livjetii,, 5toje katkad znatilo i pokoriti se,trpjeti, pisati protiv uvjerenja,protiv profesijie,a Stose u miru ne moZei ne smijeopravdati. Tek u drustvu u kojem se shvati da je novinarstvo profesija, s obiljeZjirna znanosti,ne6e biti optuZivanii osudivaninovinari koji prenoseprotokolirne, sluZbene,nametnute,potrebne,zanimljive i brojne ostall informacije, dak ni oni

229

koji iznosevlastitomiSljenjeo dogaclajima i pojavamazanimljivimjavnosti,jer je nadelo javnosti u demokratskom svijetu valnije od ostalih nadela, osobito ideologiziranihili diktatorskiuzurpiranih.Novinarstvoje istina (ne izmi5ljanje), golemapotrebajavnosti (ne doziranana kapaljku),nezamjenjivatvar u ljudskom i rastajanja, tijelu i dru5tvu(ne politidkatabletaili injekcija),mogu6nostsastajanja suosje6anjai radovanja,djelovanjai poticanja,otkrivanja i dograclivanja,otvaranja i zbrajanja(ne uniformiranost),pa ga tako valja i tretirati i razvijati.

SA

P U

o

B R P Ir N tl

T P N L T

c c

E \

i

t I I i II

I (

I 1

Mirko Puk

230

m javnosti,jerje nadela,osobito (ne izmiSljanje), tvar u ljudskom ianjai rastajanja, ivanja,otvaranja lti.

SADRZAJ "'""9

PREDGOVOR...

" ' ll

uvoD OKOLNOSTI KAO BITNA ODREDNICA Bitneodrednice.. Radikalan zaokret- premahrvatstvu Povjerenstvou redakcijamaiprve"klike" Informacijskizamahpra6encenzurom N o v i d n e v n i ci in o v i n a r i . . . . . Glorificiranjenarodasa sjenomstraha 'Ijednici-za"pridobivanie"neutralnih. Ptlumjesednici-ideologijaivojska Mjeseinici _ razlititarani*anja Idlalisti skapitalnimtemama TISAK U "PROVINQIJI" (ZIJPAMA) O s t a j e t a b u - t e m anoo v i n a r i m a . . .' Osijek:jedineprivatnenovine. Bjeiouai: novinari strijeljani VlraZdin: glasilo zaZagorje S i s a kH : rvatskenovine Karlovac: Hrvatska sloboda Petrinja:Hrvatskazemlia oHrvatskoi Dubrovnik:elaborat Split: od San Marca do Novogdoba ' Zadar:sve na talijanskomjezit
KRUGOVALNAPOSTAJAZAGREB Veliki i odgovorni zadaci L.

s 5

"HRVATSKI KRUGOVAL" (RADIO) S "doma6imkutkom"u Americi Rat i "vedre vederi" HRVATSKI DOJAVNI URED "CROATIA" Agencijski rekord dviju sluZba NOVINE ISELJENIH HRVATA Putovi domaderijedi . NOVINARSTVO I KULTURA UNDH Film (stikopis):u sluZbidrLave ured;ukrasNDH. . . ' ' IzloZbeno-erafidki Taliu i ostalemuze' kalili Kazali5te:topovi

231

"""15 ' ' ' 16 " " '17 " " " "20 " " ""22 " " " "27 " " " '31 ' " '31 """'38 ' "41 ' " '45 " " ' " '45 " " 46 " " 46 """"46 " " 47 """41 """'4'7 ' ' ' 50 " " ' 51 " """'52 ' ' ' ' 52 ' ' ' '57

63 69 10 75 79 85 87 88

Knjige-i dasopisi:zamahza parndenje . . .92 POLOZAJNOVINARA U NDH O b e 6 a n j ian a d e ,p o t i c a j i n e v j e n i c e ....g7 TEORETTdARINOVINARSTVA Ig4I.-I945.GODINE JereJareb:mnogo nesretnihodluka . . . l0l Ivo Omrdanin:dirigiranonovinstvo . . . l0l JurePrpi6:snaZnai rnistidnatrublja . . . 102 D u 5 a nZ a n k o : o e t i d k o j o s n o v i u s t a 5 f v a ......103 Tijas Mortigjija: nacionalizarn nije usta5tvo . . . 106 VilimPero5:uznakuparole"Vincerem ..o . !,, ...... 113 A k t u a l n ei d e j ei z n a n s t v e n a o t k r i 6 a . ...ll4 Ulogaintelektualacalg4l.-1945.godine ..... il6 F i l i p L u k a s":Z a h r v a t s k u s a r n o s v o j n o s t , , . . ...llg StjepanZimmermann:"Poviestnismisaosada5njice,, . . . . .. . l2l PROGONI INTELEKTUALACA U HRVATSKOJ LJETI I945. GODINE D r . I v a n K r a j a dn:e p r e r . n o s t i v i a r . . ...125 Dr. Vfadimir Bazala:Alma mater Croaticrt . . . 126 D r . S t j e p a lnv 5 i 6 g: o v o r . d o k t o r a n d i m a . . . ....12g Z a p l i j e n j eKnr u g o v a l n i l i s t . . . ......"12g D r . D r a g a nS a f a ro: h r v a t s k o m jeziku. .......12g Dr. LjudevitJurak:srnrtzbogistine. .. 130 D r . L j u d e v i t Z i m p e r n a ns:v j e s nsi e b e. ...... 131 D r . V f a d i r n i r Z i d o v e c : " K u 6 a z a n a r o d n i ., .i a , , , ..... 133 A n t e O r 5 a n i t6k: o Z i v i u S r b i j i ? . . . . . ..135 Dr. Albert Bazala:posjetii govor . . . . .136 Dr. EugenSladovi6:islamskiHrvati " . .137 Ivo Bogdan:politidkidlanci . . . l3l DarrijelCrljen: dlancii knjige . . l3g Dr. BlaZ Juri5i6:staripravaS . . . l4l Dr. Nikola Per5i6:ZemljopisNDH . . . .143 Dr. Mirko KoSutii: pravona drLavu . . . 144 Ivo Balentovii:dopisnikiz Sofije . . . . .146 Tijas Mortigjija: glavni urednikSpremnosti . . . l4g VjekoslavVrandi6:napadna boljSevizam . . . . 153 M a t i j a K o v a d i 6r a: v n a t ezl ja p r o r n i d b u .......154 Dr. Vilko Rieger:tko je kriv? . . l5g F i l i p L u k a ss: m j e r n i c e h r v a t s kLoi vgo t a ......162 Vinko Nikoli6: pjesni5tvoi hrvatsfvo . . 166 Ante Ciliga:desetgodinau SSSR-u . . . 169 Dr. EduardMiloslavid:groboviu Katynu. . . . .170 A l e k s a n d a r S e i kt zn:j i g e , d l a n c i , g o v o r i ......174 M a r i j a nM i k a c :h r v a t s k i s l i k o p i s . .....176 B o Z o K a v r a np:o l i t i d a r i p u b l i c i s t .....177 D r . A n t u nB o n i f a d i 6p: j e s m e o e u r o p s k odmu h u . ....l7g

232

.......92 .......97 ......101 ......101 ......r02 ...... 103 .. . . . . 106 . . . . . . I l3 ......114 . . . . . . I l6 ...... ll8 ......121 +5.GODINE ......125 ......126 ......r28 ......t28 ......129 ......130 . . . . . . 131 ...... t33 ...... 135 ......136

... 181 D r . F r a n j o N e v i s t i 6" H : u d o v n a r a z j e d i n j e n o .s.t." . . . 183 Milivoj Magdi6:u smrt zbog kritike . . . . ..186 UpitniarciAKZKRZ-a:strahiosude. POIMENICNE SUDBINE NOVINARA DO I952. GODINE .. .. . ... 191 U d b i ns p i sp o dS i f r o r0n1 3 , 1i 2 b r o j 1 8 . . . . ........191 NepotpunpopisnovinaraprijavljenihuNDH .......211 P o p i ss t r i j e l j a nni ho v i n a r a . . . . . . . . . .212 Popisnovinarakoji su 1945.enrigrirali. . . . . . . .214 Popisnovinarakojimajeoduzetopravopisanja.. . . . . . . .215 Popisnovinarakojirnaje bio dopuitenrad . . .217 Popisnovinarakoji su promijeniliprofesiju ZAKLJUCNA RAZMATRANJA .......225 R a z l i d i ti id o m i n a n t nsia d r Z a j i . . . .226 lzazovniprimjeri "op6epoznatosti". . . . . .228 Tematika zarazmilljanje i osudu .....231 SADRZAJ

t{,

......137 ...... 139 ......141 ......143 ......144 ......146 ......148 ..... . 153 ......154 .... . . 158 ......162 ......t66 ......169 ......170 ......114 ......176 ......177 ,.....119

ZJJ