Hajrudin Buza, Siniša Tešanović, Stipo Petričević
JAVNE NABAVKE LEGISLATIVA I PRAKSA
1
2
RECENZIJE Prof. Dr. Zinka Grbo-Pravni fakultet u Sarajevo Recenzent je pred sobom imao djelo koje je vrijedno iz nekoliko razloga. Prije svega, tema javnih nabavki koju ova knjiga obrađuje je, kako u Bosni i Hercegovini tako i u Evropskoj uniji izuzetno značajna i aktualna, a druge strane vrlo delikatna ukoliko se u vidu imaju kontroverze koje prate postupke javnih nabavki. Sistem javnih nabavki koji je uspostavljen u Bosni i Hercegovini Zakonom o javnim nabavkama 2004. godine je tokom primjene pokazao mnoge nedostatke. Stoga su očekivanja od primjene novousvojenog Zakona izrazito velika, pod pretpostavkom da sadrži rješenja koja omogućavaju provođenje postupaka javnih nabavki kojima će se u punom kapacitetu realizirati načela najbolje vrijednosti za novac, transparentnosti i nediskriminacije. U tom svjetlu namjera je autorā da ovom knjigom anticipiraju mnoga rješenja za eventualne nejasnoće i nedoumice koje bi se pojavile prilikom primjene Zakona. Stoga autori za svaki pojedini član Zakona daju komentar i obrazloženje, fokusirajući se na teleološko tumačenje zakonskih odredbi. Na ovaj način djelo o kojem je riječ dobija status svojevrsnog vademecuma, uputstva za primjenu Zakona. Ovu očiglednu intenciju autorā potvrđuje činjenica da izdavanje ovog djela korespondira sa momentom primjene Zakona. U kontekstu toga da je tekst po svojoj prirodi i strukturi komentar Zakona naslov knjige je prilagođen sadržaju, budući da prezentira legislativu i tumači je, ne referirajući se pritom na literaturu, već na konkretne primjere iz prakse. Osim navedenog, tekst po svojoj sadržini predstavlja komparativnu analizu ranije važećeg Zakona o javnim nabavkama i propisa Evropske unije iz ove oblasti – Direktiva 2004/17 i 2004/18. Ukazujući na greške prilikom provođenja postupaka javnih nabavki prema ranije važećem Zakonu o javnim nabavkama adresati Zakona se usmjeravaju na ispravno shvatanje i razumijevanje njegovih odredaba. U pravcu ciljnog tumačenja Zakona, koje autori zagovaraju, a kojim bi se svrha javnih nabavki omogućila na ispravan način, u tekstu su prezentirani dijelovi iz obrazloženja odluka koje su donesene pred Evropskim sudom, odnosno Sudom Evropske unije. Ovim su autori nastojali predložiti najbolja rješenja i preduprijediti eventualne dileme i nejasnoće prilikom primjene pojedinih odredaba Zakona. Mišljenje je recenzenta da bi u pravcu ostvarivanja ovoga cilja bilo poželjno uvrstiti i domaću sudsku praksu, jer bi se time u većem obimu postiglo svojstvo komparativnosti ovog teksta, a time i upućivanja na najbolje prakse u provođenju postupaka javnih nabavki. Nadalje, imajući u vidu sadržaj, a time i svrhu ovoga teksta da bude priručnik za primjenu Zakona, autori su svjesno ograničili ciljnu grupu njegovih korisnika. Izbjegavanjem opterećivanja teksta pojedinostima koja nisu nužna za razumijevanje javnih nabavki u doktrinarnom smislu (pozivanja na literaturu u fusnotama) 3
omogućuje se čitaocima fokusiranje na rješenja konkretnih pitanja i problema u provođenju postupaka javnih nabavki u skladu sa pozitivnim pravom. Knjiga je namijenjena prije svega praktičarima, ali može koristiti i teoretičarima i studentima kao osnova i orijentacija za produbljivanje znanja iz područja javnih nabavki. Adresati Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine su mnogobrojni, kako ugovorni organi tako i ugovarači, te je iz tog razloga ovo djelo naročito značajno. Na osnovu navedenog zadovoljstvo mi je predložiti za objavljivanje knjigu “Javne nabavke – legislativa i praksa”, autora Hajrudina Buze, Siniše Tešanovića i Stipe Petričevića.
Prof. dr Zinka Grbo
4
Prof. Dr.Namik Čolaković, Univerzitet u Travniku Knjiga pod nazivom “ JAVNE NABAVKE : LEGISLATIVA I PRAKSA ”, autora Buza Hajrudina, dipl. iur., Tešanović Siniše, dipl. iur., Petričević Stipe, mr. sci, dipl. iur., sastoji se od predgovora i četiri uže tematski obrađena dijela, te aneksa i priloga. U predgovoru je istaknuta kompleksnost problematike javnih nabavki, pri čemu se naglašava da je novi Zakon značajan korak naprijed, kako u odnosu na jasnoću teksta i nova rješenja, tako i u implementaciji odredbi direktiva EU, odnosno ispunjavanje obaveza iz Sporazuma u stabilizaciji i pridruživanju. Ugrađujući bogato vlastito profesionalno iskustvo, autori su iskazali namjeru da sistematski obrade postupke javnih nabavki, kako sa teoretskog tako i sa praktičnog aspekta, u nastojanju da pomognu provođenje postupaka javne nabavke, kako onima koji ga neposredno provode (ugovornim organima), tako i onima koji učestvuju kao ponuđači. Kako je jedan od relevantnih ciljeva Zakona sprječavanje korupcije u javnim nabavkama, naglašena je neophodnost poštivanja drugih komplementarnih propisa, jer ni najbolji zakon o javnim nabavkama unilateralno ne može spriječiti ili iskorijeniti korupciju, ukoliko cijelo društvo ne iskorači smjeru poboljšanja dobre prakse i fer ponašanja na tržištu i savjesnog trošenja javnih sredstava, dok su javne nabavke samo jedan segment ukupnog ponašanja u društvu. Iz strukture teksta prateći odredbe Zakona u prvom dijelu rada, pod nazivom „Zakon o javnim nabavkama – Opšte odredbe“, kojim su obuhvaćeni osnovni pojmovi i definicije, opći principi, definirana podjela ugovornih organa na „klasične“ i „sektorske“, utvrđena tri osnovna predmeta javnih nabavki, subvencionirani ugovori, rezervirani ugovori, izuzeća od primjene zakona, definirana upotreba jezika i rad komisija za nabavku, se jasno uočava da su autori znalački definirali osnovne pojmove i procese kada je u pitanju pravni okvir postupaka javne nabavke, pri čemu je dat komentar na svaki član zakona nastojeći dati jasno tumačenje svake od odredbi, te je ukazano na nedostatke i dileme kod pojedinih odredbi koje nisu dovoljno jasne i koje bi mogle prouzročiti probleme u praksi. U nastavku knjige, u drugom dijelu pod naslovom „Početak, vrste i izbor postupka javne nabavke“, autori su pod razrađujućim naslovima, predstavili postupak javne nabavke kroz šest poglavlja, polazeći od utvrđivanja postupaka nabavke i obavještenja o nabavci. U ovom dijelu se u posebnom poglavlju daje tumačenje kvalifikacije kandidata i ponuđača, tenderske dokumentacije, tehničke specifikacije, pripreme i sadržaja ponude, alternativne ponuda, period važenja i garancije uz ponudu i grupa aplikanata - ponuđača. Dužna pažnja je posvećena postupanjima ugovornog organa, pri čemu je obuhvaćeno otvaranje ponuda, kriteriji za dodjelu ugovora, ocjena ponuda, neprirodno niska ponuda, preferencijalni tretman domaćeg, razlozi za odbacivanje zahtjeva za sudjelovanje ili ponude, prestanak postupka javne nabavke, odluka o izboru i poništenju, obavještavanje kandidata/ponuđača, ugovori, podugovaranje, obaveze ugovornog organa po završenom postupku. Naročita 5
pozornost je skrenuta za sektorske ugovorne organe koji obavljaju djelatnost na području vodosnadbijevanja, energetike, prometa i poštanskih usluga. Pitanja konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda i direktni sporazum su apostrofirana u poglavlju koje obuhvata ostale postupke javne nabavke. U odnosu na dosadašnju regulativu ovdje je došlo do stanovitih promjena u smislu obaveze objavljivnja obaviještenja o nabavci i javno otvaranje ponuda, čime je konkurenski postupak postao potpuno transparentan. U posljednjem poglavlju ovog dijela knjige su sistematizirane institucije koje prate primjenu Zakona, od čijeg djelovanja uveliko zavisi primjena novog Zakona i podzakonskih akata. U trećem dijelu pod nazivom „Postupak pravne zaštite“, daje se komentar i stručno tumačenje pravne zaštite u postupku nabavke, vezano za žalbu, ovlaštenja URŽ-a, spajanje postupaka, odlučivanje URŽ-a, izuzeća zbog sukoba interesa, upravni spor, prekršajne odredbe, supsidijarna primjena upravnog postupka, odnos prema ostalim propisima i pravo na naknadu troškova, čime se značajno doprinosi efektivnosti i efikasnosti kada su pitanju poslovi pravne zaštite u oblasti javnih nabavki. Četvrti dio pod nazivom „Prelazne i završne odredbe“ definira prelazne odredbe, elektronsku objavu, dinamički sistem kupnje i elektronsku aukciju, te prestanak važenja ranijeg Zakona i završne odredbe. Kao i u ranijem Zakonu, sastavni dio ovog Zakona čine Aneks I. koji se odnosi na listu radova na koje se primjenjuje Zakon i Aneks II. koji se odnosi listu usluga vezanih za postupke javne nabavke. Tekst autora Buza Hajrudina, dipl. iur., Tešanović Siniše, dipl. iur., Petričević Stipe, mr. sci. je pregledan i pisan odgovarajućim stilom, tako da je jednako prilagodljiv potrebama lica koja vrše postupke javne nabavke, ponuđača – aplikanata i institucija koje prate provođenje postupaka. Kvalitetu teksta, u velikoj mjeri, doprinosi dugogodišnje izgrađivano empirijsko iskustvo autora, koje je nadomjestilo problem nepostojanja adekvatne stručne literature u oblasti javnih nabavki u Bosnii Hercegovini, a s kojim su se autori susretali u njegovom pisanju. Poseban dio knjige se odnosi na sve dosada donesene podzakonske akte tako da svi učesnici u postupku javne nabavke na jednom mjestu imaju kako Zakon o javnim nabavkama tako i podzakonske akte koji bliže uređuju pojedina pitanja što sigurno doprinosi efikasnijoj edukaciji i primjeni odredbi o javnim nabavkma u praktičnoj primjeni. Vrlo značajan je i poseban dio knjige u kojem autori daju praktične primjere općih akata (pravilnici, odluke zapisnike), odnosno većinu značajnih procesnih obrazaca koji će pomoći zaposlenicima angažovanim na poslovima javnih nabavki da brže, efikasnije i kvalitetnije provedu postupak javne nabavke. Značaj datih primjera općih akata ili obrzaca je i u tome što su isti rađeni na bazi ne samo zakona već i dosada donesenih podzakonskih akata. Praktični primjeri će svakako pored standardizacije 6
postupanja, omogućiti manje educiranim zaposlenicima u ovoj oblasti da lakše provode postupke nabavki a sa druge strane obezbijeđen je potrebni nivo formalno pravnog sadržaja koji ti akti moraju imati. Mišljenja sam da je ova knjiga može koristiti u edukaciji odgovornih osoba, ali i svih zainteresiranih subjekata u oblasti javnih nabavki i predstavlja doprinos daljem razmatranju pitanja koja su otvorena ili dilemična s aspekta praktične primjene ili dostignutog ekonomsko političkog razvoja BiH. dr.sc. Namik Čolaković
7
Đinita Fočo, dipl. iur., Agencija za javne nabavke Nakon deset godina primjene Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, usvojen je novi Zakon o javnim nabavakama („Službeni glasnik biH“ broj 39/14), čija je primjena počela 27.novembra 2014. godine. Kako je u Bosni i Hercegovini, kroz desetogodišnju primjenu ranijih propisa u oblasti javnih nabavki stvorena i određenu praksa, to je primjena novog teksta Zakona, jedna vrsta izazova, kako za operativni nivo primjene, također je izazov i za autore rada „Javne nabavkeLegislativa i praksa“, koji daju određena pojašnjenja, bez da su mogli pratiti stvaranje prakse po odredbama novog teksta Zakona. Autori Buza, Petričević i Tešanović, kroz ovu knjigu daju pojašnjenja odredbi Zakona o javnim nabavkama, bazirajući se na dosadasnjoj praksi, kao i upute kako postupati, odnosno iskoristiti dosadašnju praksu, te je modificirati primjenom novih odredbi Zakona i podzakonskih akata. Autori kroz ovu knjigu, na jednom mjestu daju daju pregledno slijedeće tematske oblasti: a) Zakon o javnim nabavkama sa autorskim komentarima, zatim u određenim dijelovima sa uporednim prikazom sa Direktivama EU, odnosno praksom Suda EU; b) Podzakonska akta koja su do sada usvojena, c) Primjere akata, kreiranih od strane autora, a koji su predviđeni odredbama Zakona, kao pomoćni alat svim subjektima koji su obveznici primjene Zakona o javnim nabavkama, d) Bibliografiju. Autori u knjizi, uz tekst Zakona sa komentarima autora i citatima presuda Suda EU, daju set novih propisa u oblasti javnih nabavki, sa primjerima koji treba da olakšaju primjenu Zakona sa pratećim podzakonskim aktima, kao i primjere dobre prakse iz prethodnog perioda, te nude rješenja koja treba da otklone dosadašnju „lošu“ praksu u ovoj oblasti. Također, ova knjiga u više slučajeva daje i primjere prakse Suda EU, koja je veoma važna za stvaranje dobre prakse, kao i otklanjenje dilema, koje su posebno karakteristične za zemlje u tranziciji. Međutim, kako još uvijek ne postoje zvanični stavovi institucija iz sistema javnih nabavki, kao ni primjeri prakse na terenu, ovaj rad može da bude jedan od instrumenata koji će kroz svakodnevni rad utjecati na stvaranje prakse u oblasti javnih nabavki u Bosni i Hercegovini. Primjeri koje autori daju u trećem dijelu ove knjige, mogu imati dvojako dejstvo-sa jedne strane pomoć obveznicima primjene Zakona, a sa druge strane može se desiti „bumerang“ efekat, jer obveznici primjene propisa u ovoj oblasti, upravo na temelju uspostavljenih „primjera“ ili „modela“ ne posvećuju dovoljnu pažnju prilikom 8
pripreme akata, što u krajnjem dovodi do neuspješnih postupaka, koji ne rezultiraju krajnjim ciljem primjene Zakona-zaključivanjem ugovora o javnoj nabavci. Ono što daje poseban kvalitet ovom djelu su lični stavovi autora vezano za nova rješenja, a u vezi sa primjenom propisa u oblasti javnih nabavki, ali bez kritičkih osvrta na rješenja ponuđena u Zakonu, odnosno podzakonskim aktima, te će upravo stavovi autora, kroz primjenu ove knjige u svakodnevnom radu, utjecati na stvaranje prakse, i to ujednačene prakse u oblasti javnih nabavki. Na kraju smatram da će ova knjiga biti od koristi svima koji su obveznici primjene propisa u oblasti javnih nabavki, jer na jednom mjestu imaju sve propise kao i primjere koji su samo primjeri, odnosno pomoćno sredstvo koje mogu koristi kako bi kreirali vlastite dokumente koji se zahtjevaju Zakonom o javnim nabavkama. Stoga preporučujem Fakultetu za javnu upravu štampanje i publiciranje knjige „Legislativa i praksa primjene Zakona o javnim nabavkama“, autora Buza, Petričević i Tešanović. Đinita Fočo, dipl.iur
9
Mr. Dragan Vukajlović, dipl.ecc, Ured za razmatranje žalbi Poštovani čitaoče: Nakon 10 godina primjene Zakona o javnim nabavkama BiH, koji je donesen u 2004. godini i bio preteča za uvođenje i uspostavljanje sistema i procedura javnih nabavki u Bosni i Hercegovini, zasnovanih na određenim jedinstvenim pravilima provođenja javnih nabavki, u 2014. godini došlo je do usvajanja novog Zakona o javnim nabavkama. Za stari Zakon o javnim nabavkama BiH iz 2004. godine, kao i za sve podzakonske akte vezane za isti, nikako ne možemo reći da je bio loš zakon i loša regulativa, već naprotiv, bio je kamen temeljac uspostave novih pravila i principa javnih nabavki, zasnovanih na osnovnim načelima javnosti i transparentnosti jednakog tretmana i nediskriminacije, otvorene konkurencije, efikasnosti i ekonomičnosti, i koji su u velikoj mjeri uspostavili jedinstven sistem i unifikovanost procedura javnih nabavki u BiH. U paktičnoj primjeni starog zakona u desetogodišnjem periodu pojavio se niz nedorečenosti i praktičnih problema, koje su jedino mogle biti ispravljene donošenjem nove regulative. Nakon dugog perioda prožetog društveno-političkim turbulencijama i kretanjima u 2014. godini je došlo do usvajanja novog Zakona o javnim nabavkama u čije okvire su inkoporirane gotovo sve odredbe Evropskih direktiva, tako da isti predstavlja veoma napredan zakon sa izrazitim evropskim vrijednostima i isklesanim dobrim praksama pretočenim u pravne okvire. Imajući u vidu sve navedeno, kao i činjenicu da je novi Zakon o javnim nabavkama otišao, narodski rečeno, deset koraka naprijed u odnosu na druge materijalne propise i dosadašnju praksu, ova knjiga Legistlativa i praksa primjene zakona o javnim nabavkama predstavlja harmonizacijsku literaturu koja teoretski i praktično stvara jaku sponu pomoću koje se omogućava lakši prelaz sa prethodnih praksi i procedura na nova rješenja i nove alate vezane za javne nabavke. Sama činjenica da je novi Zakon o javnim nabavkama nešto više od dvostruko veći od starog zakona i regulative, opredjelila je autore da na praktičnoj i iskustvenoj osnovi i metodologiji objasne karakter i prednosti novih rešenja i alata i daju poređenje sa prethodnim rješenjima, što svakom čitaocu omogućava da spozna suštinu procedura i pravila javne nabavke. Naime, sagledavanjem same suštine knjige primjećuje se sistematičan pristup razradi novog Zakona o javnim nabavkama kroz tumačenja članova zakona pojedinačno, uz pragmatičan pristup uvođenja i poređenja sa dosadašnjim praksama, apostrofiranjem određenih nejasnoća, jasnim postavljanjem pitanja i dilema i na kraju sa veoma sveobuhvatnim pojašnjenjima i odgovorima na moguća sporna pitanja. Autori knjige su na osnovu svoga ogromnog iskustva u kompletnim procedurama 10
javnih nabavki, proželi praktičnu dimenziju i iskustva, kroz teoretski iznesene norme Zakona. Ovakvim pristupom u samoj formi i suštini knjige omogućeno je pretakanje teorijskih znanja u neophodna praktična znanja i primjenu, što je osnovni zadatak svake stručne literature pa i ove. Sama knjiga predstavlja sistematično složen materija u kome dominira jasno izražen spoj između teoriskih definicija i praktičnih rješenja zasnovanih na dugogodišnjem iskustvu koji u konačnici svakom čitaocu daju veliku mogućnost da se na jedan pragmatičan način upozna i stekne znanje o smislu i suštini kompletnog procesa javnih nabavki. Iznošenjem i detalnjim pojašnjavanjem dobrih praksi i praktičnih rješenja kao i pezentovanjem značajnog broja akata i dokumenta neophodnih za nesmetano funkcionisanje sistema javnih nabavki, autori su na ovaj način zaokružili kompletan sistem javnih nabavki, dajući neophodnu praktičnu (živu) dimenziju koja omogućava značajno lakšu primjenu Zakona o javnim nabavkama i njime definisanih postupaka i procedura provođenja javnih nabavki. Na kraju treba istaći da navedena knjiga, i kroz nju na ovaj način iznesena i pojašnjena problematika javnih nabavki omogućava svim obveznicima primjene Zakona o javnim nabavkama, lakše provođenje procedura javnih nabavki, upoznavanje sa novim iskustvima i alatima, do otklanjanja određenih nedoumica i praktičnih problema koji se pojavljuju u dinamičnoj oblasti javnih nabavki. mr. Dragan Vukajlović, dipl.ecc
11
12
Predgovor Iza nas je desetogodišnje razdoblje primjene prvog Zakona o javnim nabavama BiH (u daljnjem tekstu: Zakon) koji je, kao što je poznato, objavljen je u „Službenom glasniku BiH“ 49/04, sa izmjenama i dopunama koje u kasnije slijedile („Službeni glasnik BiH“:19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06, 12/09, 60/10 i 87/13, 47/14), koje su u većini slučajeva imale za cilj produžavanje rokova utvrđenih ovim zakonom kao i neke sitne ispravke. Zadnje dopune zakona objavljene u „Službenom glasniku BiH“ 87/13 i 47/14 odnosile su se na rekonstrukciju Ureda za razmatranje žalbi i promjene vezane za naknadu za žalbu, te određivanje nadležnosti Ureda u Sarajevu do uspostave podružnica u Banja Luci i Mostaru. Ovaj prvi tekst zakona pretrpio je mnoge kritike i primjedbe, počevši od nekih zakonskih rješenja za koje se smatralo da nisu prilagođeni primjeni u Bosni i Hercegovini, kao i da je Zakon sam po sebi nedosljedan, nejasan, konfuzan i kontradikoran, nomotehnički nije slijedio našu pravnu tradiciju i praksu, te da je koristio izraze koji su barem ispočetka bili teško prihvatljivi. Puno pravnih praznina ostavilo je mogućnost proizvoljnog tumačenja i zlouporabe odredbi, smatraju mnogi. Nejasne definicije i formulacije koristile su se za manipulacije kao i izgovor za lošu praksu ugovornih tijela i ponuditelja. Neki instituti predviđeni Zakonom, kao na primjer Okvirni sporazum, nisu riješili probleme u nabavama koje su trebali riješiti (rezervni dijelovi, avio karte, lijekovi, hrana). Nisu bila predviđena izuzeća za zakonske i prirodne monopole te su ugovorna tijela morala provoditi „postupak javne nabave“ iako je otpočetka bilo jasno da ne može biti konkurencije (npr. priključak struje, odvoz smeća) odnosno da će ugovor dobiti i mora dobiti već poznati gospodarski subjekt (npr. poduzeće koje odvozi smeće na određenom području, elektroprivreda koja na određenom području obavlja usluge i sl.). Ovo je opet imalo za posljedicu povećanje udjela pregovaračkog postupka u odnosu na druge postupke. Praktično je omjer pregovaračkih bez objave u odnosu na prosjeke EU i susjednih zemalja statistički bio znatno veći, iz čega se izvlačio zaključak da se u Bosni i Hercegovini ovaj postupak previše koristi. Dalje primjedbe su bile da Zakon nije uredio tržište javnih nabava, nije spriječio nelojalnu utakmicu, da postoje nejasne odredbe o grupi ponuditelja, o podugovaranju, pravu podnošenja ponuda za lotove, itd. Za gospodarske subjekte koji su morali primjenjivati zakon – uglavnom javna poduzeća (za koje je u novom zakonu koristi termin „sektorska ugovorna tijela“) dat je krut pravni okvir koji im je otežavao pribavljanje ugovora a imajući u vidu specifičnost njihovog statusa i poslovanja. Neke nejasne odredbe, odnosno formulacije od početka su se tumačile na način koji je otežavao pribavljanje ugovora, kao npr. kruta tumačenja da se ugovor može dodijeliti tek ako je ugovorno tijelo imalo tri valjane ponude (iako to u zakonu eksplicitno nije bilo propisano). Zbog toga je dolazilo do ponavljanja postupaka „za svaki slučaj – da netko ne bi prigovorio“ što je nepotrebno prouzrokovalo troškove novog postupka – ponavljanja 13
postupka. Nisu bili rijetki slučajevi da je u ponovljenom postupku ugovorno tijelo dobilo skuplju i nepovoljniju ponudu i sl. S druge strane, ponuditelji koji su dali nepovoljniju ponudu koristili su ovakve nejasne formulacije i kruta tumačenja, te je drugorangirani u slučaju dvije ponude prigovarao i ulagao žalbu samo zbog toga što ugovorno tijelo nije imalo tri valjane ponude (u želji da dobije drugu šansu i sljedeći put da povoljniju ponudu), te su u takvom slučaju obično uspijevali sa žalbom. Pretjerani formalizam dovodio je do toga da se ponuda koja suštinski ispunjava uvjete i izrazito je povoljna morala odbaciti zbog nekog nebitnog propusta (npr. propuštanje parafiranja jedne ili nekoliko stranica ponude). Prema obrazloženju predlagača novog zakona, novousvojeni tekst Zakona trebao bi riješiti ove probleme. Ipak, neovisno od kritika javnosti, prvi Zakon je ipak zaživio i primjenjivao se evo više od deset godina. Sudionici u postupku (ugovorna tijela, ponuditelji/kandidati), kao i druga tijela kojih se ovaj zakon ticao (Agencija za javne nabave, Ured za razmatranje žalbi, te revizije na različitim razinama koje kontroliraju zakonitost poslovanja) nekako su uspjeli nositi se s brojnim nedoumicama koje je tekst zakona prouzročio, a u konačnici (u globalu) primjenjivati pravila javne nabave pri kojem su se poštovala ili pokušala poštovati temeljna načela. Ipak, činjenica je da je sustav javne nabave u BiH uspostavljen. Tijekom primjene, relativno brzo bili su uočeni nedostaci ovog zakona, te je već 2009. godine bio predložen novi tekst zakona koji zbog raznih okolnosti (više političke nego pravne prirode) nije ugledao svjetlo dana. Nakon dugotrajnih napora od strane predlagača, uz nesebičnu (a možda i presudnu) asistenciju međunarodnih faktora koji su inzistirali na donošenju novog Zakona, novi tekst je usvojen. Naime, od zakonodavca se tražilo usuglašavanje ovog Zakona s direktivama Europske unije, odnosno ispunjavanje obveza iz potpisanog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine, Bosna i Hercegovina je preuzela obavezu daljnje harmonizacije svojih propisa sa legislativom EU, koja javnim nabavama daje veliki značaj. Oblast javnih nabava je jedna od najvažnijih oblasti u ukupnom procesu europskih integracija, te odredbe Sporazuma o stabilizaciji pridruživanju između BiH i EU nije mogao proći bez definiranja obveza BiH na području javnih nabava, a to je daljnje usuglašavanje domaćih propisa o javnim nabavama s propisima o javnim nabavama EU. U tom svjetlu, rješenja predviđena novim Zakonom osiguravaju primjenu pravila i zahtjeva EU u pogledu osiguranja slobode protoka roba, ljudi i kapitala, čime je nastavljen kontinuitet u ostvarivanju načela slobode otvorenog tržišta, a što je u skladu sa člankom 74. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Stoga je ovaj tekst Zakona u velikoj mjeri usklađen sa: Direktivama EU o javnim nabavama, odnosno direktivom koja se odnosi na tzv. klasični sektor, a sama direktiva 14
se u praksi naziva „klasična direktiva1, direktivom koja se odnosi na tzv. komunalni sektor, a sama direktiva se u praksi naziva „komunalna direktiva“2, te dvjema osnovnim direktivama o pravnim lijekovima, skupa sa još jednom direktivom koja dopunjuje obje prethodne direktive o pravnim lijekovima.3 Tekst nacrta je i rezultat Analize procedura i primjene Zakona o javnim nabavama Bosne i Hercegovine koju je usvojilo Vijeće ministara BiH na 13. sjednici, održanoj 12.07.2012. godine. Sam prijedlog teksta je rezultat javne rasprave u kojoj su komentare, primjedbe i prijedloge dostavili mnogi subjekti u BiH, a koje je predlagač Zakona prihvatio i ugradio u tekst Nacrta, nakon pribavljanja mišljenja o istima od strane predstavnika OECD - SIGMA, te amandmana koji su prihvaćeni u amandmanskoj fazi donošenja zakona. Novi Zakon trebao bi unaprijediti učinkovitost postupaka javnih nabava i otkloniti nedostatke uočene u dosadašnjoj praksi, stav je predlagača koji se navodio tijekom javne rasprave o nacrtu. Jasnije su definirane odgovornosti onih koji provode postupke, unaprjeđuje mehanizme prevencije zloupotreba u javnim nabavama, smanjuje troškove sudjelovanja u postupcima, smanjuje birokratske zahtjeve koji
1
2
3
Direktiva 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama, Direktiva 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga.U međuvremenu su tijela Europske unije donijela nove direktive o javnim nabavama kojima se stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ I Direktive 2004/17/EZ. U Službenom listu Europske unije L 94 od 28. ožujka 2014. godine objavljene su: Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ, te Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ. Države članice dužne su implementirati ove direktive u svoje nacionalne zakone, odnosno donijeti zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 18. travnja 2016. godine. Council Directive 92/13/EEC of 25 February 1992 coordinating the laws, regulations and administrative provisions relating to the application of Community rules on the procurement procedures of entities operating in the water, energy, transport and telecommunications sectors(92/13/EEC) Council Directive of 21 December 1989 on the coordination of the laws, regulations and administrative provisions relating to the application of review procedures to the award of public supply and public works contracts (89/665/EEC) Directive 2007/66/EC of the European Parliament and of the Council of 11 December 2007 amending Council Directives 89/665/EEC and 92/13/EEC with regard to improving the effectiveness of review procedures concerning the award of public contracts ,OJC, L 335/31, 20.12.2007. 15
opterećuju postupak i uvodi moderne fleksibilne tehnike i neke nove postupke javnih nabava koji su predviđeni direktivama Europske unije, a u dosadašnjem tekstu Zakona nisu bili predviđeni. Riješila bi se većina uočenih problema na terenu (nabavka održavanja i ugradnje rezervnih dijelova, nabavka avio karata, nabavka lijekova i reagensa u sektoru zdravstva, i sl.). Ujedno bi se ispunile preuzete obveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Olakšao bi se rad službenicima za javne nabave, te bi se više fokusirali na druge segmente koji nisu postupak nabave, ali su neodvojivi dio u lancu poslovnih procesa. Ujedno je bila namjera i da se konačno pomaknemo sa regionalnog začelja u harmonizaciji u oblasti javnih nabava. Sve ovo je predlagač naveo u obrazloženju prijedloga Zakona. Novi Zakon usvojen je od strane Parlamentarne skupštine BiH, a objavljen je u „Službenom glasniku BiH” br.39/14. od 19.5.2014. godine. Stupio je na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku BiH” tj. 27. 5. 2014. godine. Primjenjuje će se istekom šest mjeseci od dana stupanja na snagu, a zbog potrebe da se ostavi rok za donošenje niza podzakonskih akata, koji se prema odredbama zakona trebaju donijeti u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu, a bez kojih ne bi bila moguća pravilna primjena ovog Zakona. To znači da se svi postupci od 28.11. 2014. godine vode po odredbama ovog Zakona. Ranije započeti postupci dovršit će se po odredbama dosadašnjeg Zakona. Iako je tijekom javne rasprave bilo mišljenja da novi tekst Zakona ne donosi ništa novo i bitno, da se radi samo o „kozmetičkim izmjenama“, posebno da su tijekom javne rasprave kao i u samoj proceduri donošenja prihvaćeni amandmani i prijedlozi koji su opet predstavljali „kozmetičke dopune“ ovaj Zakon ipak predstavlja značajan napredak u odnosu na tekst dosadašnjeg Zakona. Sigurno će zbog jasnoće teksta isti prouzročiti manje problema u primjeni nego raniji Zakon, iako i u ovom usvojenom tekstu (kao i u tekstovima drugih zakona) i dalje postoje određene nejasnoće, kontradikcije i nedoumice. Međutim, u cjelini Zakon predstavlja značajan korak naprijed, kako u odnosu na jasnoću teksta i nova rješenja, tako i u implementaciji odredbi direktiva EU, odnosno ispunjavanje obveza iz Sporazuma u stabilizaciji i pridruživanju. Ipak, neovisno od bilo čijeg mišljenja, pa i mišljenja autora ovog teksta, najbolji sud o novom tekstu Zakona dat će praksa i život koji će pokazati hoće li isti znatno ili neznatno olakšati provođenje postupaka javnih nabava, ili će se tijekom primjene uočiti određeni nedostaci, koje će biti moguće otkloniti izmjenama i dopunama ili novim tekstom zakona. Uz napomenu da je jedan od ciljeva Zakona svakako sprječavanje korupcije u javnim nabavama, nužno je napomenuti da niti jedan, pa i najbolji zakon o javnim nabavama neće sam po sebi spriječiti ili iskorijeniti korupciju, ukoliko i drugi komplementarni propisi ne budu poštovani, odnosno ukoliko cijelo društvo ne ide naprijed u poboljšanju dobre prakse i fer ponašanja na tržištu i savjesnog trošenja javnih sredstava, a javne nabave su samo jedan segment ukupnog života i ponašanja u društvu. 16
Tijekom primjene dosadašnjeg Zakona autori su stjecali iskustvo u prezentacijama zakona, rješavanjem praktičnih problema primjene, pisanjem autorskih tekstova o primjeni dosadašnjeg zakona. Kao rezultat navedenih iskustava nastala je ova knjiga sa namjerom da se sistematski obrade postupci javnih nabava, kako sa teoretskog tako i sa praktičnog aspekta, a sve u želji da se pomogne osobama koje provode postupke nabava, ali i osobama koje u postupcima javnih nabava sudjeluju kao ponuditelji. U tekstu ove knjige dat je komentar na svaki članak zakona, pri čemu se nastojalo dati jasno tumačenje svake od odredbi, te je ukazano na nedostatke i dileme kod pojedinih odredbi koje nisu dovoljno jasne i koje bi mogle prouzročiti probleme u praksi. Bit će kritičkog osvrta na pojedine nejasne odredbe s pokušajem da se ponude neka rješenja bilo analogijom s drugim odredbama, rješenjima koja možda predstavljaju inovaciju ali ne povrjeđuju temeljna načela, kao i rješenja do kojih se došlo u primjeni direktiva- analogija s rješenjima i stavovima vezanim za direktive, posebno se pozivajući na odgovarajuće odredbe direktiva, te na presude odnosno stavove Suda Europske unije 4 koji je konačni i krajnji tumač legislative Europske unije. Stoga napominjemo da je ovaj Zakon donesen u duhu europskih direktiva, te se u nedostatku jasnog gramatičkog tumačenja isto može protumačiti jedino ciljno, a to je da se konkretnim odredbama zakona ispoštuju isti ciljevi kao i u direktivama. Stoga odredbe direktiva, pojašnjenja odredbi dana u preambulama direktiva, a posebno presude Suda Europske unije mogu pomoći u pravilnom tumačenju i ovog Zakona. Na neka pitanja koja će autori sami postaviti možda neće biti moguće pronaći odgovor sve dok o tome svoj stav ne zauzme praksa URŽ-a i sudska praksa. U ovoj ovoj knjizi često će dolaziti do usporedbe odredbi ovog Zakona s odredbama ranijeg zakona koji ćemo na odgovarajućem mjestu nazivati: „dosadašnji zakon“, ili „raniji zakon“, „ranija legislativa“ i sl. dok ćemo ovaj (novi) zakon zvati: Zakon, ili Zakon o javnim nabavama. Autori su svjesni da svaki prvi pokušaj sačinjavanja cjelovitog komentara može imati nedostataka, ali su pisali sa željom da otklone što više problema i nedoumica koji se u postupcima javnih nabava pojavljuju, analizirajući pri tome relevantne propise, iskustva, konsultirajući stručnjake iz pojedinih oblasti, a prije svega imajući na umu praksu kojom se sudionici u postupcima javnih nabava svakodnevno suočavaju u svome radu.
4
Sud Europske unije (Court of Justice of the EU), jedna od institucija europske unije, raniji naziv Europski sud pravde (ESP), odnosno 8 (European Court of Justice (ECJ). Sud tumači pravo EU-a kako bi se osigurala njegova jednaka primjena u svim državama članicama. On osim toga rješava i pravne sporove između vlada država članica i institucija EU-a. Privatne osobe, poduzeća ili organizacije mogu se također obratiti Sudu ako smatraju da je neka od institucija EU-a prekršila njihova prava. Ovu instituciju ćemo uovoj knjizi nazivati Sua Europske unije ili sud EU 17
18
S A D R Ž A J Recenzija - Prof.Dr.Zinka Grbo-Pravni fakultet u Sarajevu..................................... 3 Recenzija - Prof.Dr.Namik Čolaković, Univerzitet u Travniku................................ 5 Recenzija - Đinita Foćo,dipl.iur.-Agencija za javne nabavke BiH........................... 8 Recenzija - Mr.Dragan Vukajlović-Ured za razmatranje žalbi................................11 Predgovor................................................................................................................ 13 Zakon o javnim nabavkama................................................................................. 27 DIO PRVI - OPĆE ODREDBE............................................................................ 27 Predmet zakona...................................................................................................... 29 Definicije pojmova................................................................................................. 29 Opšti principi.......................................................................................................... 34 Ugovorni organ...................................................................................................... 42 Sektorski ugovorni organ...................................................................................... 45 Ugovori koji su predmet ovog zakona.................................................................. 47 Subvencionirani ugovori....................................................................................... 61 Ugovori na čiju dodjelu se primjenjuje poseban režim...................................... 63 Rezervisani ugovori............................................................................................... 67 Izuzeća od primjene odredbi ovog zakona.......................................................... 68 Povjerljivost............................................................................................................ 74 Upotreba jezika...................................................................................................... 77 Komisija za nabavke.............................................................................................. 78 DIO DRUGI –TOK POSTUPKA JAVNE NABAVKE....................................... 79 POGLAVLJE I. – POČETAK, VRSTE I IZBOR POSTUPKA JAVNE NABAVKE.............................................................................................................. 79 ODJELJAK A. – Početak postupka javne nabavke........................................... 79 Vrijednosni razredi................................................................................................ 79 Procijenjena vrijednost javne nabavke................................................................ 81 Podjela predmeta nabavke na lotove................................................................... 83 Uslovi za početak postupka javne nabavke......................................................... 87 Odluka o pokretanju postupka javne nabavke................................................... 90 ODJELJAK B. – Postupci nabavke..................................................................... 91 Postupci javne nabavke......................................................................................... 91 Uslovi za primjenu pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja............................................................................ 92 Uslovi za primjenu pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja.............................................................................. 94 19
Posebni uslovi za primjenu pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja za nabavku roba.............................................................................. 95 Posebni uslovi za primjenu pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja za nabavku usluga........................................................................... 96 Posebni uslovi za primjenu pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja za nabavku radova.......................................................................... 98 ODJELJAK C.- Vrste postupaka....................................................................... 101 Otvoreni postupak............................................................................................... 101 Ograničeni postupak............................................................................................ 101 Pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci................. 103 Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci.................. 106 Takmičarski dijalog............................................................................................. 109 Uslovi za primjenu takmičarskog dijaloga.........................................................113 Učesnici u takmičarskom dijalogu......................................................................114 Okvirni sporazum.................................................................................................115 ODJELJAK D. – Konkurs za izradu idejnog rješenja......................................118 Provođenje konkursa za izradu idejnog rješenja..............................................118 Konkursna komisija............................................................................................ 125 ODJELJAK E. - Obavještenje o nabavci i rokovi u ........................................ 127 postupku javne nabavke...................................................................................... 127 Obavještenje o nabavci........................................................................................ 127 Objavljivanje obavještenja................................................................................. 128 Prethodno informacionoo obavještenje............................................................. 129 Korištenje jedinstvenog rječnika javne nabavke –JRJN-a.............................. 130 ODJELJAK F. – Rokovi...................................................................................... 132 Način određivanja rokova................................................................................... 132 Redovni rokovi za podnošenje zahtjeva za učešće i ponuda............................ 132 Skraćeni rokovi za podnošenje ponuda............................................................. 133 Ostali rokovi......................................................................................................... 135 Računanje rokova................................................................................................ 136 POGLAVLJE II - PROVOĐENJE POSTUPKA JAVNE NABAVKE............ 137 Provjera kvalifikacija kandidata ili ponuđača.................................................. 137 Lična sposobnost.................................................................................................. 138 Sposobnost obavljanja profesionalne djelatnosti.............................................. 141 Ekonomska i finansijska sposobnost.................................................................. 142 Opšti uslovi za tehničku i profesionalnu sposobnost........................................ 145 Tehnička i profesionalna sposobnost u postupku nabavke roba..................... 148 20
Tehnička i profesionalna sposobnost u postupku nabavke usluga.................. 152 Tehnička i profesionalna sposobnost u postupku nabavke radova................. 154 Diskvalifikacija po osnovu sukoba interesa ili korupcije................................. 155 ODJELJAK B. - Tenderska dokumentacija...................................................... 157 Neophodne informacije....................................................................................... 157 Tehničke specifikacije.......................................................................................... 161 Preuzimanje tenderske dokumentacije.............................................................. 166 Pojašnjenja tenderske dokumentacije............................................................... 170 ODJELJAK C. – Ponuda.................................................................................... 172 Priprema ponude................................................................................................. 172 Sadržaj ponude.................................................................................................... 174 Alternativna ponuda............................................................................................ 178 Period važenja ponude........................................................................................ 180 Garancije uz ponudu........................................................................................... 182 Grupa kandidata/ponuđača................................................................................ 186 POGLAVLJE III - POSTUPANJE UGOVORNOG ORGANA..................... 189 ODJELJAK A. - Evaluacija ponuda.................................................................. 189 Otvaranje ponuda................................................................................................ 189 Kriterijumi za dodjelu ugovora.......................................................................... 191 Ocjena ponuda..................................................................................................... 196 Neprirodno niska ponuda.................................................................................... 198 Preferencijalni tretman domaćeg....................................................................... 200 Razlozi za odbacivanje zahtjeva za učešće ili ponude...................................... 202 ODJELJAK B. - Ishod postupka javne nabavke.............................................. 204 Prestanak postupka javne nabavke.................................................................... 204 Odluka o izboru i odluka o poništenju............................................................... 206 Obavještavanje kandidata i ponuđača o rezultatima....................................... 209 Ugovori.................................................................................................................. 209 Podugovaranje..................................................................................................... 213 ODJELJAK C. - Obaveze ugovornog organa po završenom postupku......... 215 Obavještenje o dodjeli ugovora.......................................................................... 215 Izvještaj o postupku javne nabavke................................................................... 216 Arhiviranje........................................................................................................... 217
21
POGLAVLJE IV - POSEBNE ODREDBE ZA SEKTORSKE UGOVORNE ORGANE KOJI OBAVLJAJU DJELATNOST NA PODRUČJU VODOSNABDJEVANJA, ENERGETIKE, PROMETA I POŠTANSKIH USLUGA ............................................................ 218 ODJELJAK A. -Opšte odredbe.......................................................................... 218 Područje primjene............................................................................................... 218 Vodosnabdjevanje................................................................................................ 219 Plin, toplotna i električna energija..................................................................... 220 Istraživanje i vađenje nafte, plina, uglja i ostalih čvrstih goriva..................... 222 Transportne usluge.............................................................................................. 223 Vazdušne, pomorske i riječne luke..................................................................... 223 Poštanske usluge.................................................................................................. 224 Nabavka koja se odnosi na više djelatnosti....................................................... 226 ODJELJAK B. - Posebne odredbe..................................................................... 227 Sistem kvalifikacije.............................................................................................. 227 Izuzeća za sektorske ugovorne organe............................................................... 232 POGLAVLJE V - OSTALI POSTUPCI JAVNE NABAVKE.......................... 236 ODJELJAK A. - Dodjela ugovora male vrijednosti......................................... 236 Vrste postupka za dodjelu ugovora male vrijednosti....................................... 236 Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda.................................................. 236 Dodjela ugovora u postupku konkurentskog zahtjeva..................................... 238 Direktni sporazum............................................................................................... 239 POGLAVLJE VI -INSTITUCIJE ZA PRAĆENJE PRIMJENE ZAKONA.................................................................. 242 Institucije.............................................................................................................. 242 Agencija za javne nabavke.................................................................................. 242 Kancelarija za razmatranje žalbi...................................................................... 244 DIO TREĆI – PRAVNA ZAŠTITA.................................................................... 245 POGLAVLJE I - POSTUPAK PRAVNE ZAŠTITE......................................... 245 ODJELJAK A. - Opšte odredbe........................................................................ 245 Stranke u postupku.............................................................................................. 245 Dostavljanje pismena u inostranstvo................................................................. 247 Jezik postupka...................................................................................................... 247 Aktivna legitimacija............................................................................................. 248 Zabrana zaključenja ugovora............................................................................. 249 22
ODJELJAK B. - Izjavljivanje žalbe................................................................... 252 Način izjavljivanja žalbe..................................................................................... 252 Postupak ugovornog organa po žalbi................................................................. 256 Rokovi izjavljivanja žalbe ugovornom organu................................................. 258 ODJELJAK C. - Pravna zaštita pred KRŽ-om................................................ 266 Dokazivanje u postupku po žalbi....................................................................... 266 Bitne povrede Zakona.......................................................................................... 267 Ovlaštenja KRŽ-a................................................................................................ 268 ODJELJAK D. – Žalba....................................................................................... 269 Sadržaj žalbe........................................................................................................ 269 Postupak sa neurednom žalbom......................................................................... 270 Izjavljivanje žalbe KRŽ-u................................................................................... 271 Administrativna taksa na žalbu.......................................................................... 271 Postupanje KRŽ-a po žalbi................................................................................. 273 Suspenzivno djelovanje žalbe............................................................................. 274 ODJELJAK E. - Odlučivanje po žalbi............................................................... 275 Odluke po žalbi.................................................................................................... 275 Spajanje postupaka.............................................................................................. 280 Odlučivanje KRŽ-a.............................................................................................. 281 Izuzeće zbog sukoba interesa.............................................................................. 282 POGLAVLJE II (PRAVNA ZAŠTITA PROTIV ODLUKA KRŽ-a).............. 283 ODJELJAK A. -Sudska zaštita........................................................................... 283 Upravni spor......................................................................................................... 283 Prekršajne odredbe.............................................................................................. 284 ODJELJAK B. - Supsidijarna primjena........................................................... 286 Supsidijarna primjena pravila upravnog postupka......................................... 286 Odnos prema ostalim propisima......................................................................... 386 ODJELJAK C. - Naknada troškova postupka................................................. 287 Pravo na naknadu troškova u postupku javne nabavke.................................. 287 Nadležnost u postupku naknade troškova......................................................... 288 Naknada štete....................................................................................................... 289 DIO ČETVRTI – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE................................ 289
23
Prelazne odredbe.................................................................................................. 289 Elektronske nabavke, elektronske aukcije i dinamički sistem kupovine................................................................................ 290 Prestanak važenja................................................................................................ 291 Završne odredbe................................................................................................... 295 PRILOZI............................................................................................................... 299 a)PODZAKONSKI AKTI ................................................................................. 301 Uputstvo za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda (Sl. glasnik BiH, br. 90/14) sa pripadajućim prilozima.................................... 303 Uputstvo o uslovima i načinu objavljivanja obavještenja i dostavljanja izvještaja u postupcima javnih nabavki u informacionom sistemu „e-nabavke“ (Sl. glasnik BiH, br. 90/14................................................................................... 333 Pravilnik o formi garancije za ozbiljnost ponude i izvršenje ugovora (Sl. glasnik BiH, br.90/14..................................................................................... 342 Pravilnik o postupku direktnog sporazuma (Sl. glasnik BiH, br. 90/14)........ 347 Pravilnik o postupku dodjele ugovora o uslugama iz Aneksa II. Dio B Zakona o javnim nabavkama (Sl. glasnik BiH, br. 104/14)............................................ 349 Odluka o obveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg (Sl. glasnik BiH, br. 103/14)................................................................................. 355 Pravilnik o uspostavljanju i radu komisije za nabavke (Sl. glasnik BiH, br. 103/14)................................................................................................................... 356 Uputstvo o uslovima i načinu na koji sektorski ugovorni organi dodjeljuju ugovore povezanom preduzeću, poslovnom partnerstvu ili sektorskom ugovornom organu koji je sastavni dio poslovnog partnerstva (Sl. glasnik BiH, br. 97/14)............................................................................................................... 361 Uputstvo o uspostavljanju i vođenju sistema kvalifikacije (Sl. glasnik BiH, br.96/14)................................................................................................................ 365 10...Uputstvo o načinu vođenja zapisnika o otvaranju ponuda (Sl. glasnik BiH, br. 90/14)............................................................................................................... 370 b) OGLEDNI PRIMJERCI RAZNIH AKATA I OBRAZACA Primjer Pravilnika o javnim nabavkama.......................................................... 376 Primjer Plana javnih nabavki............................................................................. 387 Primjer Odluke o pokretanju postupka nabavke putem direktnog sporazuma............................................................................... 390 Primjer Odluke o pokretanju postupka nabavke dodjele ugovora o uslugama iz Aneksa II. Dio B Zakona o javnim nabavkama (član 8. Zakona)............... 391 Primjer Odluke o pokretanju postupka nabavke robe/usluga ili radova koje su izuzete od primjene Zakona (član 86. stav 1. pod b. Zakona)........................ 392 Primjer Odluke o pokretanju postupka nabavke robe/usluga ili radova koje su 24
izuzete od primjene Zakona (član 10. Zakona)................................................. 394 Odluka o pokretanju postupka javne nabavke (član 18. Zakona).................. 395 Primjer Odluke o pokretanju postupka nabavke robe za dalju prodaju....... 396 Primjer Rješenja o imenovanju Komisije za nabavke..................................... 397 Primjer tenderske dokumentacije pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabavci......................................................................................... 400 Primjer Odluke o rezultatau postupka prekvalifikacije u pregovaračkom postupku – I faza.................................................................................................. 417 Primjer Poziva za dostavljanje početnih ponuda i pregovaranje u pregovaračkom postupku – II faza.................................................................... 419 Primjer Zapisnika o provedenom otvaranju inicijalnih ponuda (član 20. Podzakonskog akta)............................................................................................. 426 Primjer Zapisnika o provedenom otvaranju početnih ponuda u pregovaračkom postupku.................................................................................... 427 Primjer Zapisnika o provedenom pregovaranju.............................................. 428 Primjer Zapisnika sa otvaranja konačnih ponuda........................................... 429 Primjer tenderske dokumentaicje za otvoreni postupak roba........................ 431 Primjer Zapisnika o radu komisije o radu nakon otvaranja ponuda............. 467 Primjer tenderske dokumentacije –konkurenski zahtjev................................ 470 Primjer tenderske dokumentacije ograničeni postupak nabavke................... 478 Primjer Zapisnika o radu komisije za nabavku sa otvaranja zahtjeva – I Faza – ograničeni postupak ......................................................................................... 498 Primjer Zapisnika o radu komisije za nabavku sa otvaranja ponuda – II Faza – ograničeni postupak.......................................................................................... 526 Primjer Izjave o nepostojanju sukoba interesa (član 52. stav 4. Zakona)...... 532 POJMOVNIK....................................................................................................... 533 Literatura.............................................................................................................. 535
25
26
ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA DIO PRVI – (OPŠTE ODREDBE) Član 1. (Predmet Zakona) (1) Ovim zakonom uređuje se sistem javnih nabavki u Bosni i Hercegovini, utvrđuju pravila za postupke javnih nabavki, i to na način da se definiraju prava, dužnosti, odgovornosti i pravna zaštita učesnika u postupku javne nabavke, te nadležnosti Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija) i Ureda za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: URŽ). (2) Postupak javne nabavke odnosi se na postupke nabavke robe, usluga ili radova koje provodi ugovorni organ ili sektorski ugovorni organ iz čl. 4. i 5. ovog zakona, u skladu s odredbama ovog zakona i podzakonskih akata. ________________________________________________________________ Ovim članom uređuje se sadržaj Zakona, odnosno pitanja iz oblasti javnih nabavki na koje se Zakon odnosi. Sadržajno, ovaj Zakon je procesni zakon s elemetima materijalnih propisa. Pored odredbi koje su materijalno pravne prirode, niz je članova ovog zakona i podzakonskih akata koji procesno pravno regulišu pitanja koja su bitna u procesu javnih nabavki. Jedna od najvažnijih oblasti u ukupnom procesu evropskih integracija predstavlja oblast javnih nabavki. Stoga, regulativa predviđena ovim Zakonom o javnim nabavkama u najvećoj mjeri osigurava primjenu pravila i zahtjeva EU u pogledu obezbjeđenja slobode protoka roba i kapitala, čime se nastavlja realizacija načela slobode otvorenog tržišta, kao jedan od obaveza koje je BiH preuzela potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u junu 2008. godine, a u cilju dalje harmonizacije sa propisima EU. Ovaj Zakon bi trebao doprinijeti i unaprijediti efikasnost postupaka javnih nabavki, smanjiti i otkloniti nedostatke uočene u dosadašnjoj praksi primjene, jasnije definisati odgovornosti onih koji provode postupke, poboljšati procedure prevencije zloupotreba u javnim nabavkama, smanjiti troškove provođenja postupka nabavke kako za ugovorne organe tako i za ponuđače koji sudjeluju u postupcima javnih nabavki, smanjiti ili otkloniti zahtjeve koji su otežavali ili poskupljivali postupak javne nabavke, a nisu predstavljali bitne aspekte ponuda. Ovim Zakonom predviđeni su i moderni postupci i alati nabavke (okvirni sporazum, e-aukcija i dr.) koji su zasnovani na korištenju informatičkih sistema i tehnologija. 27
Poredeći ovaj Zakon sa ranijim zakonom odnosno sadržaj Zakona, mogu se konstatovati sljedeće karakteristike: - daljnja i u velikoj mjeri usklađenost sa evropskim direktivama javnih nabavki; - po obimu ovaj Zakon je znatno veći, jer u odnosu na raniji koji je imao 57 članova, ovaj Zakon ima 124 člana; regulisana su neka pitanja koja uopšte ranijim Zakonom nisu bila regulisana odnosno neka pitanja iz podzakonskih akata su regulisana ovim zakonom; - više od polovice odredbi prethodnog Zakona doživjelo je promjene; - dalja afirmacija i unaprijeđenje primjene osnovnih principa javnih nabavki: transparentnosti, konkurentnosti, jednakosti ponuđača, ekonomičnosti i efektivnosti, - regulisanje obaveznosti sistemskog planiranja i donošenja planskih dokumenata i njihova objava, - povećan stepen kontrole, - naglašena uloga informacionih tehnologija shodno dostignutom razvoju u BiH, - uređenost sistema edukacije i rada učesnika u postupku nabavke. Pregled strukture i sadržaja ovog zakona pokazuje da je isti podijeljen u tri dijela. U prvom dijelu Zakona (Opće odredbe čl.1-13) obuhvata: osnovne pojmove i definicije koji se koriste u njemu, opća načela (principe), definisana podjela ugovornih organa na „klasične“ i „sektorske“, utvrđena tri osnovna predmeta javnih nabavki, subvencionirani ugovori, tzv. „neprioritetne usluge“, rezervisani ugovori, izuzeća od primjene Zakona, utvrđeno šta se smatra povjerljivim podacima, definisana upotreba jezika i imenovanje komisija za nabavke. U drugom dijelu Zakona koje je dato u šest poglavlja regulisano je: -
-
-
28
Poglavlje I. (Tok postupka javne nabavke, čl. 14-43), obuhvaćeni su vrijednosni razredi, procijenjena vrijednost, lotovi, uslovi za početak postupka, odluka o pokretanju, postupci nabavke i uslovi za njihovu primjenu, obavještenja o nabavci, Jedinstveni riječnik javnih nabavki (u daljem tekstu:JRJN), rokoviredovni i skraćeni. Poglavlje II. (Provođenje postupka javne nabavke, čl. 44-62) regulisani su sljedeći pojmovi; kvalifikacija kandidata i ponuđača, tenderska dokumentacija, tehničke specifikacije, priprema i sadržaj ponude, alternativna ponuda, period važenja ponude, garancije uz ponudu, grupa kandidata/ponuđača. Poglavlje III. (Postupanje ugovornog organa, čl. 63-76) obuhvaćeno je otvaranje ponuda, kriteriji za dodjelu ugovora, ocjena ponuda, neprirodno niska ponuda, preferencijalni tretman domaćeg, razlozi za odbacivanje zahtjeva za sudjelovanje ili ponude, prestanak postupka javne nabavke, odluka o izboru i poništenju, obavještavanje kandidata/ponuđača, ugovori, podugovaranje,
-
- -
obaveze ugovornog organa po završenom postupku. Poglavlje IV. (Posebne odredbe za sektorske ugovorne organe koji obavljaju djelatnost na području vodosnadbijevanja, energetike, prometa i poštanskih usluga, čl. 77-86) reguliše posebne odredbe za sektorske ugovorne organe, sistem kvalifikacije. Poglavlje V. (Ostali postupci javne nabavke, čl.87-90), reguliše pitanja konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda i direktni sporazum. Poglavlje VI. (Institucije za praćenje primjene zakona, čl.91-93) reguliše pitanje institucija za praćenje primjene Zakona.
U trećem dijelu Zakona regulisana je pravna zaštita u postupku nabavke vezano za žalbu ugovornom organu i URŽ, ovlaštenja URŽ-a, spajanje postupaka, odlučivanje URŽ-a, izuzeća zbog sukoba interesa, upravni spor, prekršajne odredbe, supsidijarna primjena upravnog postupka, odnos prema ostalim propisima i pravo na naknadu troškova. U četvrtom dijelu definisane su prelazne odredbe, elektronska objava, dinamički sistem kupnje i elektronska aukcija, te prestanak važenja ranijeg Zakona i završne odredbe. Kao i u ranijem Zakonu, sastavni dio ovog Zakona čine Aneks I. koji se odnosi na listu radova na koje se primjenjuje Zakon i Aneks II. koji se odnosi listu usluga vezanih za postupke javne nabavke. Član 2. (Definicije pojmova) (1) Pojedini pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: a) ugovor o javnoj nabavci je ugovor s finansijskim interesom koji se zaključuje u pisanoj formi između jednog ili više dobavljača i jednog ili više ugovornih organa i ima za cilj nabavku robe, usluga ili izvođenja radova u okviru značenja ovog zakona, i to: 1) ugovor o javnoj nabavci robe je ugovor o javnoj nabavci čiji je predmet kupovina, najam i zakup robe ili lizing sa ili bez opcije kupovine robe, kao i ugovor koji kao usputnu stvar uključuje i ugradnju i/ili postavljanje i/ili montažu uz robu; 2) ugovor o javnoj nabavci usluga je ugovor o javnoj nabavci čiji je predmet nabavka usluga iz Aneksa II. dio A i B, koji su sastavni dio ovog zakona. Usluge koje su izuzete od ovog zakona navedene su u Aneksu II. Dio C, koji je sastavni dio ovog zakona. Ugovorom o javnoj nabavci usluga smatra se: 29
- ugovor o javnoj nabavci, čiji su predmet i roba i usluge, ugovor je o javnoj nabavci usluga, ako vrijednost predmetnih usluga prelazi vrijednost robe obuhvaćene tim ugovorom ili - ugovor o javnoj nabavci, čiji su predmet usluge i radovi, ugovor je o javnoj nabavci usluga, ako on uključuje i radove u smislu Aneksa I. koji je sastavni dio ovog zakona, a koji su sporedni u odnosu na glavni predmet ugovora; 3) ugovor o javnoj nabavci radova je ugovor čiji je predmet projektovanje i izvođenje radova ili izvođenje radova koji se odnose na jednu ili više djelatnosti utvrđenih u Aneksu I., koji je sastavni dio ovog zakona, ili radova ili izvođenje radova, bilo kojim sredstvima, koji odgovaraju zahtjevima koje je naveo ugovorni organ ili sektorski ugovorni organ. Pojam “radovi” podrazumijeva rezultat gradnje ili građevinskih radova uzet u cjelini, a koji je sam po sebi dovoljan za ispunjenje neke ekonomske ili tehničke funkcije. b) ugovorni organ u smislu ovog zakona je: 1) ugovorni organ iz člana 4. ovog zakona koji provodi postupak javne nabavke robe, usluga i/ili radova; 2) sektorski ugovorni organ iz člana 5. ovog zakona koji obavlja djelatnost u oblasti vodosnabdijevanja ili energetike ili prometa ili poštanskih usluga i koji provodi postupak javne nabavke robe, usluga i/ili radova; c) privredni subjekat je pravno ili fizičko lice, ili grupa takvih lica, koji na tržištu nude robe, usluge i/ili radove, a registrirani su za obavljanje predmetne djelatnosti, te mogu učestvovati u postupku javne nabavke, kao: 1) ponuđač koji je dostavio ponudu; 2) kandidat koji je dostavio zahtjev za učešće u ograničenom, pregovaračkom postupku ili takmičarskom dijalogu; 3) grupa kandidata/ponuđača (dva ili više kandidata/ponuđača) koji su dostavili zajednički zahtjev za učešće ili zajedničku ponudu; 4) dobavljač kojem je nakon postupka javne nabavke dodijeljen ugovor o javnoj nabavci. d) tenderska dokumentacija je dokumentacija koja sadrži minimum jasnih i odgovarajućih informacija u odnosu na izabrani postupak dodjele ugovora, a objavljuje je ili kandidatima/ponuđačima predstavlja ugovorni organ; ova dokumentacija uključuje obavještenje o nabavci, poziv za dostavu zahtjeva za učešće/ponuda (početnih i konačnih), tehničke specifikacije, kriterije za kvalifikaciju i izbor najpovoljnije ponude, nacrt ili osnovne elemente ugovora i druge relevantne dokumente i objašnjenja; e) otvoreni postupak je postupak u kojem svaki zainteresirani ponuđač može dostaviti ponudu; 30
f) zahtjev za učešće je pisani dokument koji privredni subjekat podnosi u prvoj fazi u ograničenom postupku, pregovaračkom postupku ili takmičarskom dijalogu; g) pretkvalifikacija je faza postupka u kojoj ugovorni organ, na osnovu kvalifikacionih kriterija definiranih u tenderskoj dokumentaciji, vrši izbor kvalificiranih kandidata koji će se pozvati da dostave ponude u ograničenom postupku, pregovaračkom postupku ili takmičarskom dijalogu; h) ograničeni postupak je postupak u kojem privredni subjekat može zahtijevati učešće i u kojem ugovorni organ nakon obavljene kvalifikacije poziva sve kvalificirane kandidate da podnesu ponude; i) pregovarački postupak je postupak u kojem ugovorni organ pregovara o uslovima ugovora s jednim ili više pozvanih ponuđača. Ovaj postupak može se provoditi sa ili bez prethodnog objavljivanja obavještenja o nabavci, isključivo prema uslovima utvrđenim u ovom zakonu; j) takmičarski dijalog je postupak u kojem svaki zainteresirani privredni subjekat može zatražiti da učestvuje u postupku, pri čemu ugovorni organ s učesnicima pozvanim u taj postupak vodi dijalog s ciljem razvijanja jednog ili više odgovarajućih rješenja koja mogu ispuniti njegove zahtjeve, i na osnovu kojih su izabrani ponuđači pozvani da podnesu ponude; k) konkurs za izradu idejnog rješenja je postupak koji ugovornom organu omogućava da osigura, u oblastima prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i građenja ili obrade podataka, plan ili rješenje koje bira konkursna komisija u postupku javnog nadmetanja sa ili bez dodjele nagrada; l) ponuda je dokument koji podnosi ponuđač, pri čemu nudi isporuku robe, pružanje usluge ili izvođenje radova, pod uslovima koje određuje ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji. Ponuda može biti: 1) prihvatljiva - ako ispunjava sve uslove koji se traže tenderskom dokumentacijom; 2) neprihvatljiva - ako ne ispunjava uslove koji se traže tenderskom dokumentacijom. m) alternativna ponuda je ponuda u kojoj se nude drugačije karakteristike predmeta ugovora u odnosu na one koje su navedene u tenderskoj dokumentaciji, pri čemu ta ponuda mora zadovoljiti minimalne uslove koje je postavio ugovorni organ; n) okvirni sporazum je sporazum između jednog ili više ugovornih organa i više dobavljača, zaključen u pisanom obliku, kojim se definiraju uslovi pod kojim se mogu dodijeliti ugovori tokom određenog perioda, u skladu s predviđenom cijenom i, gdje je moguće, predviđenim količinama; 31
o) ekskluzivno ili isključivo pravo je pravo na obavljanje djelatnosti iz člana 5. ovog zakona, koje nadležni organ u Bosni i Hercegovini posebnim zakonom, drugim propisom, ili odgovarajućim ugovorom dodijeli jednom ili više pravnih subjekata, što značajno utiče na mogućnost drugih subjekata da obavljaju te djelatnosti. Nosilac tog ekskluzivnog ili isključivog prava dužan je prilikom nabavke robe, usluga ili radova neophodnih za obavljanje tih djelatnosti, koje su dodijeljene kao ekskluzivno ili isključivo pravo, primjenjivati odredbe ovog zakona; p) Jedinstveni rječnik javne nabavke (Common Procurement Vocabulary) referentna je nomenklatura koja se primjenjuje u postupku javne nabavke, a istovremeno osigurava usklađenost sa ostalim postojećim nomenklaturama; r) elektronsko sredstvo odnosi se na korištenje elektronske opreme za obradu i arhiviranje podataka koji se šalju, prenose i primaju žičanom ili radiovezom, optičkim ili drugim elektromagnetnim sredstvima; s) pisani ili u pisanoj formi podrazumijeva svaki izraz koji se sastoji od riječi ili brojeva koji se mogu pročitati, umnožiti i naknadno saopćiti, a također i informacije koje se prenose i arhiviraju uz pomoć elektronskih sredstava, pod uslovom da je sadržaj osiguran i da se potpis može identificirati; t) lot (grupa) je dio predmeta nabavke nastao kao rezultat dijeljenja predmeta nabavke u posebne, srodne cjeline, koje se kao takve označavaju u tenderskoj dokumentaciji. _________________________________________________________________ Ova odredba Zakona daje pregled pojmova koji se koriste u ovom Zakonu, odnosno daje definicije pravnih termina i pojmova iz Zakona. Novine su uvođenje definicije takmičarskog dijaloga, ekskluzivnog ili isključivog prava, JRJN, što predstavlja daljnje usklađivanje sa Direktivama 17/2004 i 18/2004. U praktičnoj primjeni pokazalo se da određeni pojmovi nisu nikako, ili nisu dovoljno jasno definisani, te da bi njihovo jasnije definisanje pomoglo u primjeni. Prije svega tu mislimo na pojmove pravnog subjekta ili fizičkog lica kao ponuđača. U pogledu pojmova kojih više nema u ovom Zakonu, posebno treba izdvojiti takozvani „ubrzani ograničeni postupak” koji više nije predviđen Zakonom. Imajući u vidu da navedeni postupak, iako je ranijim Zakonom bio definiran, nije bio razrađen, i da je bila upitna njegova stvarna potreba za provođenjem, odnosno mogućnosti njegove zloupotrebe, ovim je otklonjena još jedna od dilema u praktičnom provođenju Zakona. Zakon je konačno odustao od pojma dobavljač u smislu ponuđača, jer je jasno to bio pojam u obligaciono komercijalnom rječniku, u smislu ugovorne strane koja vrši isporuku određene robe, odnosno označava onoga kojem je dodijeljen ugovor o javnoj nabavci, a ne pojam u smislu ponuđača ili kandidata u postupku javne nabavke. 32
Svojevremeno je Projekt EUPPP (Program podrške Evropske unije sistemu javnih nabavki u BiH), u cilju boljeg razumijevanja i standardizacije tumačenja određenih pojmova pored pojmova-definicija koji su dati u ovom članu, pripremio dokument pod nazivom «Glosar pojmova», (dostupan na web stranici: javne nabavke.gov.ba) koji se često koriste u kontekstu javnih nabavki na engleskom i bosanskom jeziku, koji sadrži definicije termina i može poslužiti kod dilema šta podrazumijeva određeni pojam. Cijeneći dosadašnju praksu primjene Zakona, kao i dilema koje su se javljale kod tumačenja ili značenja pojednih pojmova ovdje ćemo komentarisati neke od njih: - Pojam privrednog subjekta je u dosadašnjoj primjeni izazvao niz dilema. Stoga definisanje ovog pojma u smislu Zakona podrazumijeva subjekt koji je registrovan kod nadležnog suda za obavljanje privredne djelatnosti. - Pojam Fizičko lice kao ponuđača takođe se preciznije definiše. Već je rečeno u samoj definiciji privrednog subjekta da kandidat/ponuđač može biti i fizičko lice, što otvara pitanje šta sve stvarno spada pod taj pojam, obzirom na neke obavezne uslove koje kod pojedinih postupaka nabavke moraju ispunjavati ponuđači ukoliko žele učestovati u postupku nabavke, što kod fizičkih lica nije izvodiljivo (ukoliko je riječ o fizičkom licu u pravom smislu riječi). Naime, pod pojmom fizičko lice smatra obrtnik koji nema svojstvo pravnog lica, već djelatnost obavlja na osnovu odgovarajućeg odobrenja organa uprave. Što se tiče uslova koje treba takvo lice da ispunjava (član 45. Zakona) ugovorni organ treba postupiti na način da će od takvog lica tražiti da dostavi one dokaze koji su mogući, obzirom na svojstvo fizičkog lica, odnosno na predmet nabavke i uslove koji su postavljeni u smislu toga. Pitanje učešća fizičkog lica nameće se i kod postupanja po članu 46. Zakona Sposobnost obavljanja profesionalne djelatnosti, jer u slučaju obrtnika, odobrenje organa uprave je dokaz da može obavljati djelatnost. U slučaju provođenja postupaka „konkursa za izradu idejnog rješenja“ ponuđač može biti i fizičko lice koje posjeduje samo odgovarajuću stručnu spremu i profesionalno iskustvo (umjetnički prepoznatljiva referensa). Specifično za ovaj postupak nabavke je i činjenica da se u pogledu lične sposobnosti (član 45. Zakona) traži se samo uvjerenje nadležnog suda kojim fizičko lice dokazuje da u krivičnom postupku nije izrečena pravosnažna presuda kojom je osuđen za krivično dijelo učešća u kriminalnoj organizaciji za korupciju, prevaru ili pranje novca. - Ugovor o javnoj nabavci roba: kao definicija data u ovom zakonu je nešto drugačija u odnosu na definiciju iz ranijeg Zakona ali je, suštinski gledajući, slična. 33
Robom (engl..goods, supplies) se smatraju sirovine, proizvodi i drugi predmeti bilo koje vrste kao i električna energija, plin i voda i drugi energenti. U smislu Direktiva robe se mogu odnositi na kupovinu, zakup (iznjamljivanje) ili lizing (operativni ili finansijski) sa ili bez mogućnosti otkupa roba. Ugovor o javnoj nabavci robe uključuje i neophodnu pripremu mjesta izvođenja radova i usluga ugradnje-postavljanje ili montažu predmetne robe. Kao primjer nabavke robe putem lizinga je nabavka automobila „na lizing“ i predstavlja nabavku robe koja podliježe primjeni Zakona. - Ugovor o javnoj nabavci radova: Definicija nije pretrpjela značajne izmjene u odnosu na definiciju iz ranijeg Zakona osim što su navedeni i sektorski ugovorni organi, odnosno izostalo je navođenje forme ugovora jer to objektivno i nije materija ovog zakona. Ugovori o nabavci radova sigurno po svojim vrijednostima predstavljaju značajan iznos sredstava koji se kroz nabavku ugovornih organa realizuje a zbog svoje složenosti i kompleksnosti u realizaciji zahtijeva poseban pristup i poznavanje pored odredbi ovog Zakona poznavanje i niza drugih propisa koji su bitni za kvalitetnu pripremu tenderske dokumentacije, nacrta ugovora a i kasnije realizacije ugovora. Pojam „radovi” obuhvata dakle inženjering, projektovanje i izvođenje građevinskih radova kao i rekonstrukcije, adaptacije, restauracije i sl. Popis radova odnosno djelatnosti koje spadaju pod radove dat je u Aneksu I. Zakona. Uvid u popis radova dat u ovom ANEKSU I. pokazuje da nije došlo do suštinskih izmjena osim preciziranja određenih formulacija odnosno naziva pojedinih radova. Pored definicija koje su postojale u ranijem propisu a sada su preciznije definisane date su i definicije novih pojmova koje se po prvi put uvode u praksu javnih nabavki. Novi pojmovi dati kroz definicije su: takmičarski dijalog, sektorski ugovorni organ, ponuda s aspekta prihvatljivosti, ekskluzivno ili isključivo pravo, JRJN, lot, elektronsko sredstvo. Od ovih pojmova posebnu pažnju komentarisanja zaslužuje ekskluzivno ili isključivo pravo. Naime, privredni subjekt aktom nadležnog nivoa vlasti dobija ovlast tj. status sektorskog ugovornog organa, odnosno nameće mu se obaveza primjene zakona za postupke nabavke koji se primjenjuju za sektorske ugovorne organe. Član 3. (Opći principi) (1) Ugovorni organ dužan je da postupa transparentno, da se u postupku javne nabavke prema kandidatima/ponu-đačima ponaša jednako i nediskriminirajuće, na način da osigura pravičnu i aktivnu konkurenciju, s ciljem najefikasnijeg korištenja javnih sredstava u vezi s predmetom nabavke i njegovom svrhom. 34
(2) Opći principi obavezno se primjenjuju i poštuju i u postupku pravne zaštite. __________________________________________________________________ Ovaj član definiše osnovne principe-načela Zakona, kao što su transparentnost, jednak tretman prema svim ponuđačima, pravična i aktivna konkurencija, nediskriminacija, najefikasnije trošenje javnih sredstava u postupcima javne nabavke što se primjenjuje i u postupcima pravne zaštite. Također se može konstatovati da je ovaj član u potpunosti usaglašen sa Direktivama (član 10. Direktive 2004/17, odnosno član 2. Direktive 2004/18). Principi koji su definisani Direktivama EU kao i ovim Zakonom su osnovni principi na kojima se moraju temeljiti svi postupci javnih nabavki koje provode ugovorni organi.Tokom cijelog provođenja postupka javne nabavke ugovorni organi su dužni poštovati ove principe, i principi su dobra vodilja u slučajevima koji nisu definisani Zakonom, odnosno isti trebaju poslužiti kao osnova za pravilno rješavanje određenog pitanja. Ciljevi koji se žele postići primjenom principa u postupcima javnih nabavki su prije svega: dobijanje najbolje vrijednosti za javni novac, stvaranje stvarne tržišne konkurencije, otvaranje tržišta, jednak tretman pod istim uslovima za privredne subjekte u tržišnoj privredi. Ostvarivanje ovih ciljeva doprinosi privrednoj sigurnosti, razvoju kvalitetne proizvodnje, zaštiti okoline, promociji domaće proizvodnje i zapošljavanja, dok je na snazi primjena preferencijalnog tretmana, regionalnom razvoju, socijalnoj pravednosti itd. Ovim Zakonom Bosna i Hecegovina, kao zemlja koja teži evropskim integracijama kroz donošenje i primjenu ovog Zakona i ostalih propisa iz oblasti javnih nabavki ima zadatak i cilj uskladiti odnosno harmonizirati nacionalno zakonodavstvo sa propisima Evropske unije, što je jedan od uslova za punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Radi boljeg razumijevanja suštine i sadržaja principa ovdje ćemo komentarisati osnovne principe na kojima je zasnovan Zakona, odnosno direktive o javnim nabavkama, kao i obavezu ugovornih organa da ih poštuju prilikom provođenja svakog postupka nabavke: 1. 2. 3. 4. 5.
Transparentnost, Princip jednakog tretmana (nediskriminacije), Pravična i otvorena konkurencija, Najefikasnije korištenje javnih sredstava- Ekonomičnost, Zakonitost.
1. Princip transparentnosti zahtijeva i obavezuje ugovorne organe da svim 35
potencijalnim ponuđačima omoguće dostupnost relevantnih informacija, dosljedno i pravovremeno na pristupačan i rasprostranjen medij bez ikakvih, ili s razumnim troškovima. Ovaj princip tansparentnosti Sud Europske unije je izveo iz principa jednakog tretmana (C-275/98, Unitron Scandinavia, pr. 31). Ovim principom se obezbjeđuje da se potencijalnim ponuđačima pruže sve informacije koje se tiču javnih nabavki što: - obavezuje da se objavi obavještenje o nabavci, - o rezultatu postupka nabavke, - o donesenim odlukama informišu učesnici postuka nabavke; - provede otvaranje ponuda u formi koja je propisana za predmetni postupak nabavke i omogući na javnom otvaranju prisustvo zainteresovanim licima, Najčešći primjeri kršenja principa transparentnosti su: • • • • • • • •
obavještenje o javnoj nabavci uopšte nije objavljeno na način propisan Zakonom; obavještenje je objavljeno, ali ne sadrži informacije propisane Zakonom ili podzakonskim aktom ili sadrži informacije koje su netačne ili nejasne; obavještenje o nabavci objavljeno u medijima ograničenog tiraža, a nije objavljeno u „Službenom glasniku BiH” (od početka primjene ovog Zakona, objavljivanje se odnosi na Portal javnih nabavki) ugovorni organ primjenjuje kriterije za kvalifikaciju ponuđača i/ili dodjelu ugovora koji su drugačiji od onih koji su objavljeni; ugovorni organ je promijenio uslove tendera nakon objavljivanja obavještenja, različiti zahtjevi-uslovi navedeni u obavještenju o nabavci ili pozivu za dostavljanje ponuda od onih koji su dati u tenderskoj dokumentaciji, uslovi odnosno zahtjevi navedeni u obavještenju o nabavci, pozivu za dostavljanje ponuda ili tenderskoj dokumentaciji izmijenjeni u ugovoru koji se zaključuje sa izabranim ponuđačem uslovi izvršenja ugovora su promijenjeni nakon zaključivanja ugovora.
2. Princip jednakog tretmana (nediskriminacije). Sud Europske unije mnogo ranije prije donošenja direktiva razvio koncept osnovnih principa odnosno principa jednakog tretmana u postupcima javnih nabavki (C-243/89,Storebaelt, p.11 i 33) tako da je direktivama samo potvrđen i razrađen. Princip jednakog tretmana znači prikaz osnovnog principa jednakosti koji obezbjeđuje ponuđaču da u istoj situaciji budu isto tretirani. Princip jednakog tretmana zahtijeva pozitivno djelovanje, dok je princip nediskriminacije u gramatičkom smislu definisan negacijom, jer zabranjuje određene radnje-aktivnosti. Zahtjev jednakog tretmana nije samo formalan, već zahtijeva i praktičnu primjenu, odnosno da nejednakosti ne smije biti u praksi. Zabranjena je direktna i indirektna diskriminacija. 36
Direktna diskriminacija postoji kada se specifičnim zahtjevom, pravi razlika među ponuđačima (npr. prema: mjestu boravka, državljanstvu, jeziku, religiji i sl.). Indirektna diskriminacija će postojati kada se postavljaju neki uvjeti koji izravno ne isključuju bilo koga, ali ti uvjeti u konačnici dovode do istog rezultata kao i izravna odredba, odnosno izravna diskriminacija. Ugovorni organ na primjer ima spoznaja o tome da samo jedan kandidat-ponuđač može ispuniti određeni kriterij sposobnosti i onda zahtijeva ispunjenje tog kriterija, iako to nije nužno potrebno za provedbu toga posla. U provođenju javne nabavke zabrana diskriminacije znači da postupci i prakse javne nabavke ne smiju biti zasnovani na uslovima i zahtjevima kojima se obezbjeđuje zaštita, stimulisanje ili preferiranje ili diskriminacija određenih roba, usluga ili kandidata-ponuđača. Upotreba diskriminatornih radnji u javnim nabavkama narušava načelo konkurencije prilikom kupovanja, a samim tim i mogućnost ugovornih organa da postignu najveću vrijednost za svoj novac. Ovaj princip se treba primjenjivati u svim fazama javne nabavke i svim postupcima bez obzira na vrijednost nabavke. Na početku primjene ranijeg zakona imali smo primjer eklatantnog kršenja ovog principa. Često se u obavještenjima o nabavci i tenderskoj dokumentaciji moglo vidjeti da ugovorni organ navodi da se na „tender” (ovako ćemo zvati objavljeni postupak nabavke određene robe usluge ili radova obzirom da je opšte prihvaćeni pojam) mogu prijaviti tj. podnijeti svoje ponude ponuđači iz Bosne i Hercegovine. To je pogrešno, jer neovisno koji se postupak provodi, svim ponuđačima, bez obzira odakle dolaze (znači izvan Bosne i Hercegovine), dozvoljeno je da podnose svoje ponude, naravno pod uslovom da ispunjavaju uslove-zahtjeve utvrđene od strane ugovornog organa. Međutim, ovakvih primjera nakon dugo godina primjene Zakona je sve manje, dok i dalje možemo govori o narušavanju ovog principa kroz prikrivene odredbe u tehničkim specifikacijama (indirektna diskriminacija) ili uslove i zahtjeve koji su vezani za određene certifikate, ovlaštenja i odobrenja koja su entitetskog karaktera ili strukovnog bez ozbiljne potrebe ili razloga. Sud Europske unije u svojim presudama kao osnovu često je navodio principe jednakog tretmana i nediskriminacije i u tom smislu dajemo pregled nekoliko takvih presuda: 1) Odluka da ugovorni organ stupi u pregovore sa samo jednim ponuđačem na osnovu njegove neprihvatljive ponude i da promijeni kriterije za dodjelu ugovora tokom postupka da bi odgovarale tom ponuđaču, predstavljala je povredu principa jednakog tretmana (C- 243/89, Storebaelt, p. 38 - 45); 2) Objavljivanje obavještenja o ugovoru samo na državnom nivou, a ne objavljivanje tog obavještenja u Službenom glasniku (u slučaju ugovora iznad vrijednosnih 37
3)
4)
5)
6)
razreda EU) diskriminira strane kompanije (C-16/98, Komisija v. Francuska, p. 110 - 111); Upotreba klasifikacije francuskih stručnih organizacija u tenderskoj dokumentaciji predstavljala je indirektnu diskriminaciju, stvarajući bolje uslove za francuske kompanije da podnesu svoje ponude u kratkim vremenskim rokovima (C-225/98, Komisija v. Francuska, p. 81 - 82); Primjenjujući kriterije tokom procesa ocjenjivanja ponuda, koji ranije nisu objavljeni u tenderskoj dokumentaciji, ugovorni organ krši principe transparentnosti, mogućnosti predviđanja rezultata spora i jednakosti ponuđača (C-19/00, SLAC Construction, p. 24); Princip jednakog tretmana sprječava kriterij za dodjelu ugovora javne nabavke po kojem ponuđačeva ponuda može biti favorizovano procjenjena samo ako je proizvod koji je predmet ponude dostupan za inspekciju od strane ugovornih organa u krugu od 300 km od sjedišta ugovornog organa (C-315/01, GAT, p. 69); Ako kriterij za dodjelu ugovora nije dovoljno jasno formulisan (kriterij za dodjelu ugovora koji nije popraćen zahtjevima koji dozvoljavaju da informacije koje podnesu ponuđači budu efikasno dokazane), zahtjevi za jednak tretman i transparentnost nisu zadovoljeni (C-448/01, EVN,p.51-52).
Također, princip jednakog tretmana podrazumijeva da: • • •
• • •
iste informacije o uslovima za javnu nabavku trebaju blagovremeno biti dostupne svim potencijalnim kandidatima-ponuđačima (ova okolnost je u vezi i sa principom transparentnosti o čemu ćemo nešto kasnije više reći) prilikom kvalifikacije kandidata/ponuđača, mogu se primjenjivati samo nediskriminatorni i objektivni uslovi koji su zasnovani samo na profesionalnoj i tehničkoj sposobnosti i ekonomskom stanju, tehnička specifikacija se ne može pripremiti, usvojiti ili primijeniti ako uzrokuje preferiranje određenih roba, usluga ili ponuđača; kad god je to moguće, tendersku specifikaciju treba sačiniti uzimajući u obzir funkcionalne, operativne i zahtjeve za izvršenjem posla koristeći međunarodne i druge relevantne standarde, ponude se trebaju procijeniti, a ugovori dodijeliti isključivo prema kriterijima koji su objavljeni, žalbeni postupci i postupci oglašavanja trebaju biti dostupni svim kandidatimaponuđačima koji imaju zakonski interes za javnu nabavku, kandidati-ponuđači ne trebaju biti neopravdano i/ili bez valjanog razloga isključeni iz postupaka javnih nabavki.
Situacije u kojima ugovorni organ krši princip jednakog tretmana su, na primjer: • • 38
kada ne dostavi istu informaciju o javnoj nabavci svim potencijalnim ponuđačima ili svim učesnicima u postupku, prihvaća odnosno primjenjuje različite uslove za učešće raznih ponuđača,
• • • • • •
primjenjuje diskriminatorne zahtjeve-uslove za učešće prema ponuđačima, primjenjuje ili prihvaća različite zahtjeve ili dokumente od ponuđača koji učestvuju na tenderu, primjenjuje različite kriterije za dodjelu ugovora prema različitim ponuđačima, koristi diskriminatorne ili favorizirajuće tehničke specifikacije, primjenjuje preferencijalni tretman domaćeg, lokalnog ili regionalnog, mimo zakonski dozvoljenog okvira, dozvoli prijem ponude nakon isteka vremena za primanje ponuda.
3. Princip pravične i otvorene konkurencije ostvaruje se na način koji obezbjeđuje da postupci javnih nabavki trebaju biti javni tj. dostupni javnosti i svim potencijalnim ponuđačima. Provođenje postupka nabavki treba biti tako da podstakne veću konkurentnost među ponuđačima, mogućnosti da procijene svoju konkurentnost i šanse za dodjelu ugovora na osnovu dostupnosti tenderske dokumetacije i pravičnih uslova za sve učesnike, a koji su zasnovani na profesionalnim i tehničkim sposobnostima i/ili ekonomskoj sposobnosti, i da imaju jednake šanse za dobijanje ugovora. Kriteriji (kvalifikacioni uslovi) za procjenu kandidata-ponuđača, procjenu ponuda i dodjelu ugovora za javnu nabavku trebaju biti zasnovani samo na sposobnosti kandidata-ponuđača da zadovolji zahtjeve ugovornog organa u smislu profesionalne, tehničke i ekonomske sposobnosti. Kada otvoreni postupak nije praktičan ili je nemoguć, selektivno pozivanje na tender treba biti zasnovano na nediskriminatornim i objektivnim kriterijima, sposobnosti da se zadovolje zahtjevi nabavke koji su konzistentni sa principom otvorene i efektivne konkurencije i praksom. Primjena principa pravične i otvorene konkurencije zahtijeva se tokom cijelog postupka javne nabavke. Dosadašnja primjena ZJN je pokazala da imamo značajno narušavanje principa pravične i otvorene konkurencije kroz izbor postupka nabavke od strane ugovornog organa. Naime, statistički pokazatelji kao i dosadašnji revizorski izvještaji nadležnih entitetskih i državnih Ureda za reviziju pokazuju da je kod ugovornih organa evidentan veliki broj pregovaračkih postupaka, kao i konkurentskih postupaka nabavki bez objave obavještenja o nabavci. Uslovi odnosno osnovi za provođenje tih postupaka nabavki ili nisu zasnovani na razlozima koje predviđa Zakon ili je su vrlo upitan njihov osnov ili su proistekli iz razloga neplanskog i ne sistemskog pristupa nabavkama ili svjesnog izigravanja propisa. Često pozivanje na razlog hitnosti nije povezano sa činjenicom da je ta okolnost izvan ugovornog organa već je upravo do ugovornog organa što na vrijeme nije pokrenuo nabavku odnosno predvidio realne okolnosti za predmetnu nabavku. Pozivanje na ekskluzivnost se takođe često zloupotrebljava tj. često se u istu ravan stavlja npr. 39
činjenica da neki ponuđač je ovlašteni prodavač određene robe ili pružanja usluge sa činjenicom da neko ima eksluzivno pravo za određeno područje. Samo činjenica da određeni kandidat-ponuđač ima ekskluzivno pravo odnosno da je jedini kandidatponuđač na određenom području ili na određenoj robi-usluzi daje osnova za provođenje pregovaračkog postupka, dok je kod činjenice da je neko ovlašten može implicirati (i često je to tako) da može biti više ovlaštenih ponuđača što isključuje provođenje pregovaračkog postupka samo sa jednim ponuđačem. Pravičnost konkurencije je moguće posmatrati i kroz još jedan institut koji se primjenjuje u javnim nabavkama, a to je kod izbora kriterija za vrednovanje ponuda. Izbor kriterija najniže cijene znači da u tenderskoj dokumentaciji svi ostali elmenti vezani za uslove pod kojima se nabavlja rova, rad ili usluga moraju biti određeni tj. zadani od ugovornog organa i isto postavljeni prema svim ponuđačima. Naime, nije moguće pravično poređenje ponuda kod kriterija najniže cijene ako ugovorni organ ostavi otvorene druge elemente (npr. rok isporuke, način plaćanja, dužina garancije i slično). 4. Princip ekonomičnosti. Princip efikasnosti korištenja javnih sredstava, koji je također poznat kao princip razmjene „vrijednosti za novac”, a u biti znači da izbor između dvije ili više ponuda mora biti zasnovan na usporedbi troška u odnosu na dobiveni rezultat. Odabrano rješenje mora biti: a) Rješenje kojim se dobija isti rezultat ali uz manji trošak, ili b) Rješenje kojim se sa istim ili manjim troškom postiže bolji rezultat, ili c) Rješenje kojim se, iako uz veći trošak, postiže bolji rezultat (pod uslovom da ta dodatna efikasnost opravdava povećanje troškova). Postupci javne nabavke trebaju biti usmjereni na postizanje najveće vrijednosti prilikom kupovine roba i usluga ili izvođenja radova uz najmanji trošak. Sama cijena nije adekvatan pokazatelj ukupnih relevantnih troškova nabavke. Ugovorni organi trebaju prilikom javne nabavke uzeti u obzir razmjenu vrijednosti za novac u smislu relevantnih dobiti i troškova tokom cijelog postupka. Odgovarajuća ponuda sa najmanjom cijenom ne znači i najveću vrijednost-kvalitet za novac. Stoga, gdje god je to moguće i praktično izvodljivo, ugovorni organi treba da uzmu u obzir i druge faktore pored cijene (kvalitet predmeta naabvke, vremenski period isporuke, garanciju, usluge nakon prodaje, itd.) Dakle, svi učesnici u postupku javnih nabavki moraju se ponašati sa pažnjom dobrog domaćina i provoditi javne nabavke na način da za što manje novca nabave robu, uslugu ili radove zahtivanog kvaliteta i stvarnih potreba ugovornog organa. 40
Ovakvim pristupom ugovorni organi trebaju obezbijediti da se odlukom o dodjeli ugovora dobija isti rezultat ali uz manji trošak, ili da se sa istim ili manjim troškom postiže bolji rezultat, ili da se iako uz veći trošak, postiže bolji rezultat (pod uslovom da ta dodatna efikasnost opravdava povećanje troškova) Princip efikasnosti nabavke kao bitan princip nabavke ugovorni organi mogu ostvariti kroz odabir postupka nabavke, preciziranje uslova-zahtjeva prema ponuđačima koji trebaju biti primjereni predmetu nabavke, odnosno vrijednosti nabavke. Takođe specifikacije tj. tehnički zahtjevi koncipirani na stvarnim potrebama i mogućnostima ugovornog organa takođe utiču na efikasnost nabavke. Primjereni uslovi omogućit će većem broju kandidata ili ponuđača da nađu interes za učešće u nabavci. Veći interes kandidata ili ponuđača sigurno će dovesti da mogućnosti okončanja postupka u predviđenim rokovima, povećat će konkurenciju a time, za očekivati je, dovesti do ponuda sa boljim, konkurentnijim cijenama što je i cilj ugovornog organa. Jedan od značajnih problema i zamjerki na primjenu Zakona je upravo pitanje efikasnosti nabavki. Često su razlozi zašto nabavka nije efikasna adresirani na sam Zakon ali bez valjanih argumenata. Naime, ugovorni organi trebaju znati da pored objektivnih rokova i procedura koje sigurno zahtijevaju određeni vremenski period treba obratiti pažnju na to da je potrebno prije svega planirati nabavke, obezbijediti stručna lica koja poznaju procedure javnih nabavki, predmet nabavki, stanje na tržištu, ekonomske aspekte nabavke te shodno tome pripremiti primjerenu, zakonitu i nediskriminatornu tendersku dokumetaciju koja će obezbijediti efikasnu i ekonomski opravdanu nabavku. 5. Princip zakonitosti. Primjena ovog principa se zasniva na obavezi poštivanje i pravilne primjena o odredbi ZJN odnosno podzakonskih akata kao i ostalih materijalnih zakona koji se primjenjuju ili su neophodni u provođenji ili realizaciji nabavke. Ugovorni organi, koji su članom 3. definisani kao ugovorni organi dužni su da primjenjuju postupke javne nabavke na način i pod uslovima definisanim u ZJN. Postupci javne nabavke su otvoreni za reviziju (prigovor ili žalbu). Kandidatiponuđači koji imaju opravdan interes za javnu nabavku trebaju biti u mogućnosti da ulože prigovor ili žalbu na aktivnosti ugovorniih organa kojima se krše odredbe Zakona ii podzakonskiih akata ili drugih materijalnih zakona. Smatramo bitnim napomenuti još jednu činjenicu koja je vrlo bitna za provođenje principa zakonitosti. Naime, da bi ugovorni organi provodili postupke javne nabavke u skladu sa odredbama ZJN uz poštivanje osnovnih principa, nužno je da imaju 41
znanja o javnim nabavkama. Pogrešna primjena ZJN i podzakonskih akata za rezultat je imala povrede odredbi zakona, odnosno podzakonskih akata, a samim tim odugovlačenje postupaka javnih nabavki, poništavanje postupaka, prouzrokovanje štete za ugovorni organ i za kandidata-ponuđača, a takvo postupanje u konačnom je imalo povredu principa efikasnosti i zakonitosti. Ukoliko ugovorni organ povrijedi odredbe zakona ili podzakonskih akata, ne može se reći da ima status „neuke” stranke, jer državni službenici i zaposlenici moraju da ispunjavaju uslove za odgovarajuće radno mjesto, a samim tim i da poznaju propise koji se primjenjuju pri obavljanju poslova i radnih zadataka. Stoga je neophodna stalna edukacija kadrova u ovoj oblasti, jer javne nabavke su jedan od temelja EU i to je ovim zakonom posebno naznačeno i regulisano što sigurno predstavlja značajnu i bitnu novinu Zakona. Član 4. (Ugovorni organ) (1) Ugovorni organ, u smislu ovog zakona, je: a) Svaka institucija vlasti u Bosni i Hercegovini, entitetima, Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine, na nivou kantona, grada ili općine (u daljnjem tekstu: institucija vlasti na državnom, entitetskom ili lokalnom nivou); b) Pravno lice koje je osnovano za određenu svrhu s ciljem zadovoljavanja potreba od općeg interesa, a koje nema industrijski ili komercijalni karakter i ispunjava najmanje jedan od sljedećih uslova: 1) finansirano je, najvećim dijelom, iz javnih sredstava, ili 2) nadzor nad upravljanjem vrši ugovorni organ definiran u tač. a) i b) ovog stavа, ili 3) više od polovine članova skupštine, upravnog ili nadzornog odbora su imenovani ili izabrani predstavnici ugovornih organa iz tač. a) i b) ovog stava; c) Asocijacija koju su formirali jedna ili više institucija vlasti ili pravna lica definirani u tač. a) i b) ovog stava. (2) Ugovorni organi mogu donijeti odluku da zajednički provode postupak javne nabavke ili osnovati centralni nabavni organ. Pravila provođenja zajedničke nabavke i osnivanja centralnog nabavnog organa propisuje podzakonskim aktom Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće ministara BiH). (3) Agencija donosi pravilnik koji sadrži listu ugovornih organa po kategorijama koji su obavezni primjenjivati ovaj zakon. Svi ugovorni organi, koji su uvršteni u definiciju iz ovog člana, dužni su primjenjivati ovaj zakon i u slučaju kada nisu navedeni na listi ugovornih organa. __________________________________________________________________ 42
Ovim članom u skladu s Direktivom 2004/18 definisane su institucije koje se smatraju ugovornim organima iz tzv. klasičnog sektora - državni, regionalni, lokalni organi, organi kojima upravlja tzv. javno pravo, te asocijacije osnovane od istih. Definicija ugovornih organ data u ovom Zakonu jednostavnije je regulisana u odnosu na raniji tekst, ali istovremeno zahtijeva i određenje u pogledu nekoliko pitanja. Naime, stav 1. nije sporan jer su pobrojani svi nivoi vlasti, obzirom da su zakonom određene institucije vlasti. Primjena stava 2. ovog člana polazi od dvije pretpostavke: da je riječ o pravnim osobama koje su osnovane za zadovoljavanje potreba od opšteg interesa i da je ispunjen jedan od tri uslova –tri pretpostavke. Prva pretpostavka može izazvati problem u primjeni jer je upitno na koji se način iskazuje opšti interes, odnosno ko je taj ko određuje da li je određena oblast od opšteg interesa, odnosno pravno lice koje obavlja tu djelatnost. Postojeća zakonska regulativa to određenje utvrđuje kroz naziv „javno preduzeće“ i osnivač takvog preduzeća bi trebao kada određenu djelatnost smatra od opšteg interesa i kada za to određuje preduzeće koje će obavljati takvu djelatnost da to odgovarajućim aktom i utvrdi. Zakon o javnim preduzećima koji postoji u oba entiteta i u velikoj mjeri su slični jedan drugome, određuje ko utvrđuje djelatnosti od opšteg interesa i koje su za to pretpostavke. Zakon o javnim preduzećima F BiH5 određuje da je pravno lice javno preduzeće koje je registrovano kao privredno društvo i koje obavlja djelatnost od javnog društvenog interesa (energetika, komunikacije, komunalna djelatnost, upravljanje javnim dobrima i druge djelatnosti od javnog društvenog interesa) ili pravno lice definisano kao javno preduzeće posebnim propisom. Djelatnost od javnog društvenog interesa utvrđuje općina, kanton i Federacija BiH u okviru svojih nadležnosti. U Zakonu o javnim preduzećima Republike Srpske6 regulisano je da javna preduzeća osniva Republika Srpska ili jedinica lokalne samouprave radi obavljanja djelatnosti od opšteg interesa ili koje obavlja djelatnost od opšteg interesa. Pored navedenog predviđena je i opšta mogućnost da status javnog preduzeća mogu imati i preduzeća koja u strukturi vlasništva imaju najmanje 50% plus jedna akcija ili udio u vlasništvu Republike Srpske i koja zapošljavaju više od 50 lica.
5 6
(Sl. novine FBiH br.8/05 i 81/08, 22/09), (“Sl. glasnik RS”, br. 75/04, 78/11) 43
Osim Zakona o javnim preduzećima može biti i neki drugi materijalni propis (npr. Zakon o poštama BiH ili entitetski propisi iz ove djelatnosti, Zakon o cestama itd.) koji određenu djelatnost smatra djelatnošću od opšteg interesa. Prema tome, za ispunjenje prve pretpostavke neophodno je da je odgovarajućim zakonom ili drugim aktom nadležnog organa utvrđena djelatnost od opšteg interesa, odnosno pravno lice koje će obavljati tu djelatnost. Druga pretpostavka je da obavljanje takve djelatnosti nema industrijski ili komercijalni karakter. Činjenicu da li privredno lice ima ili nema nema industrijski ili komercijalni karakter određuje osnivački akt kao i odluke upravljačkih tijela tog pravnog lica na osnovu izloženosti tržištu i uslovima poslovanja u slučaju kada je to pravno lice izloženo konkurenciji. Kao pomoć u određenju da li je pravno lice izloženo tržištu u obavljanju svoje djelatnosti može se koristiti stav Agencije objavljen na web stanici. Novinu u ovom članu čini i stav 2. koji reguliše mogućnost da ugovorni organi iz tačke a) i b) ovog člana koji osnivaju razne asocijacije (agencije, specijalizovane organizacije) također potpadaju pod ugovorne organe. Zajedničke nabavke se tretiraju u okviru ovog člana vrlo kratko odnosno na način da ugovorni organi mogu donijeti odluku da zajednički provode postupak nabavke, ali je regulisano da će podzakonskim aktom Vijeće ministara BiH odrediti pravila za provođenje ovakvog načina nabavke. Smatramo da zajedničke nabavke imaju ekonomsku opravdanost, ekonomičnost i racionalnost, koje se ogledaju u više aspekata. Naime, zajedničkom nabavkom se postiže: • smanjenje troškova objave i procedure nabavke, • smanjuje cijena predmeta nabavke jer se radi o većim količinama, • smanjuje vrijeme za postupak nabavke, • unificira predmet nabavke za više ugovornih organa, • racionalizuju potrebe sa realnim mogućnostima, • smanjuje administriranje. Ovom odredbom se daje mogućnost ugovornim organima, kao opcija koju mogu koristiti prilikom odlučivanja da li samostalno da nastupe pri objavi nabavke ili da u saradnji sa više ugovornih organa izvrše nabavku određene robe, usluge ili radova. Ukoliko se više ugovornih organa opredijelilo za zajedničku nabavku, ugovorni organi prije početka takve nabavke trebaju napraviti jedan sporazum kojim će bliže urediti svoje nadležnosti i odgovornosti. Naime, tim aktom treba regulisati koji će ugovorni organ provesti postupak nabavke sve do pravosnažnosti odluke o dodjeli ugovora, ko će postupati u eventualnom postupku revizije, kako će se pripremati tenderska dokumentacije, pitanje pojedinačnih ugovora i ostala pitanja bitna za 44
zajedničku nabavku. Očekivati je da će podzakonski akt Vijeća ministara o svim ovim pitanjima dati određena pravila postupanja. Stav 3. upućuje, da će Agencija donijeti listu ugovornih organa. Međutim, treba imati u vidu da druga rečenica ovog člana ne isključuje obavezu primjene Zakona ukoliko neki subjekt podpada pod definiciju, neovisno da li je ili nije na listi. Član 5. (Sektorski ugovorni organ) (1) Sektorski ugovorni organ je obveznik primjene ovog zakona ako obavlja djelatnosti u oblasti vodosnabdijevanja, energetike, prometa i poštanskih usluga, i to: a) ugovorni organ iz člana 4. ovog zakona kada nabavlja robu, usluge ili radove za potrebe obavljanja djelatnosti navedenih u čl. 78. do 83. ovog zakona; b) privredno društvo u kojem ugovorni organ ili više ugovornih organa ima ili može imati neposredan ili posredan prevladavajući uticaj na osnovu vlasništva, finansijskog udjela ili na osnovu propisa koji vrijede za društvo i koje obavlja jednu ili više djelatnosti navedenih u čl. 78. do 83. ovog zakona, kada nabavlja robu, usluge ili radove za potrebe obavljanja tih djelatnosti. Preovladavajući uticaj u smislu ove tačke postoji u slučaju kada ugovorni organ direktno ili indirektno: 1) ima natpolovičnu većinu osnovnog kapitala tog privrednog društva; ili 2) ima natpolovičnu većinu glasova koji su povezani s ulozima u tom privrednom društvu; ili 3) može imenovati više od polovine članova uprave, upravnog ili nadzornog odbora tog privrednog društva. (2) Privredno društvo koje na osnovu posebnog ili isključivog prava obavlja jednu ili više djelatnosti navedenih u čl. 78. do 83. ovog zakona i kada nabavlja robu, usluge ili radove za potrebe obavljanja tih djelatnosti, a nije ugovorni organ u smislu ovog zakona ili privredno društvo u smislu stava (1) tačka b) ovog člana, obveznik je primjene ovog zakona. (3) U slučaju da neku od djelatnosti definiranih u ovom članu obavlja više privrednih društava koja nisu obuhvaćena st. (1) i (2) ovog člana, Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, na zahtjev Agencije, a po zahtjevu odnosnog ugovornog organa, ocijenit će da li je relevantno tržište za datu djelatnost otvoreno za konkurenciju. U slučaju da je odlukom Konkurencijskog vijeća Bosne i Hercegovine to relevantno tržište proglašeno otvorenim za konkurenciju, privredno društvo koje obavlja konkretnu djelatnost nije 45
obavezno primjenjivati ovaj zakon za obavljanje te djelatnosti. __________________________________________________________________ Ovaj član definiše ugovorne organe koji su obuhvaćeni tzv. komunalnom direktivom EU 17/2004, a za koje su definisana posebna pravila. Stoga su nazvani „sektorski ugovorni organi“, a uslov da bi se svrstali pod pravila koja su obuhvaćena Direktivom 17/2004 moraju obavljati djelatnosti u oblasti energetike, saobraćaja, poštanskih usluga, vodosnabdijevanja, te ugovorni organi sa posebnim ili ekskluzivnim pravima. Odredba ovog člana je u potpunosti harmonizovana sa zahtjevima iz Direktive EU, te su i pravila, koja primjenjuju sektorski ugovorni organi, izdvojena u posebno poglavlje Zakona. Član 5. Zakona definiše sektorski ugovorni organ, kao obveznika primjene Zakona ukoliko obavlja djelatnosti na području vodosnabdjevanja, energetike, prometa i poštanskih usluga i kada nabavlja robu, usluge ili radove za potrebe obavljanja tih djelatnosti. Pod pojmom „sektorski ugovorni organ“ se podrazumijeva svako privredno društvo koje obavlja neku od naprijed navedenih djelatnosti i nad kojim ugovorni organ može vršiti dominantan uticaj po osnovu vlasništva nad tim društvom, finansijskog učešća u tom društvu ili po osnovu Pravila o upravljanju tim društvom. Ono što je bitno istaći je da, neovisno od načina i oblika organizovanja ugovornog organa, djelatnost koju obavlja određuje da li se radi o ugovornom organu koji primjenjuje pravila „klasične direktive“ ili pravila „komunane direktive“. Znači, da bi ugovorni organ bio sektorski ugovorni organ, mora obavljati jednu od navedenih djelatnosti, odnosno djelatnosti, a oblik organizovanja (javno preduzeće, društvo sa ograničenom odgovornošću, dioničko društvo, ili sl) a oblik organizovanja nije bitan s aspekta ocjene da li je ugovorni organ ili sektorski ugovorni organ. Ovdje je važno naglasiti da komunalna preduzeća koja se bave djelatnostima koje po svojoj definiciji ne potpadaju pod direktivu 2004/17. (npr. preduzeća koja se bave odvozom smeća ili u slučaju preduzeća čija je djelatnost vezana za gazdovanje šumama), nisu sektorski ugovorni organi. Ugovorni organi koji obavljaju djelatnosti iz komunalnog sektora, ali one koje nisu definisane Direktivom 17/2004, svoje djelatnosti obavljaju primjenjujući pravila tzv.„klasične“ direktive, tj. Direktive 2004/18, što znači da za ove ugovorne organe vrijedi definicija iz člana 4. stav (1) tačka b) ovog Zakona. Direktiva 2004/17 koja koordinira postupke nabavki za tzv.“komunalni sektor“ proteže se i na privatne kompanije (kojima je dodjeljeno ekskluzivno ili isključivo pravo), koje nisu direktno finansirane iz javnih sredstava. Kao što je već navedeno, organi koji djeluju u komunalnom sektoru ne djeluju u normalnim tržišnim okolnostima, zbog zatvorene prirode njihovih tržišta (monopol ili oligopol), ili zbog posebnih ili ekskluzivnih prava koja im dodijele državni organi. Pravni ili tehnički 46
monopol ograničava (ili čak onemogućuje konkurenciju). S druge strane, cijena i kvalitet koje oni nude su vrlo važne za društvo i ekonomiju. Stoga postoji potreba da se zadrži makar indirektna kontrola i uticaj na nabavke. Subjekti koji obavljaju djelatnosti na koje se odnosi „komunalna direktiva“, iako su u po vlasničkoj strukturi privatna preduzeća ili preduzeća sa mješovitim kapitalom, ukoliko obavljaju djelatnosti iz Direktive EU 17/2004 na osnovu posebnog ili ekskluzivnog prava, postaju obveznici primjene Zakona, ali samo za djelatnost koju obavljaju na osnovu ekskluzivnog ili isključivog prava. Država ili entitet ili kanton, dodjeljujući ekskluzivno ili isključivo pravo, ograničava broj kompanija koje mogu obavlajti te djelatnosti, te na taj način stvara se monopol ili oligopol. Dodjeljujući ta prava, država ograničava broj kompanija (na jednu ili više) koje imaju ovlasti da obavljaju određene aktivnosti, tako stvarajući monopol ili oligopol. Član 6. (Ugovori koji su predmet ovog zakona) Ugovorni organ dužan je dodjeljivati ugovore o javnoj nabavci robe, usluga i radova primjenjujući postupke definirane ovim zakonom i podzakonskim aktima. __________________________________________________________________ Ovim članom je naglašena obaveza i dužnost ugovornih organa da dodjeljuju ugovore o javnoj nabavci roba, usluga i radova primjenjujući postupke definisane Zakonom i podzakonskim aktima čime je i u ovom segmentu došlo do potpunog usklađivanja sa Direktivama 2004/18 i 2004/17. Ovi se takođe potvrđuje i jedan od principa javnih nabavki tj. princip zakonitosti. Znači, dužnost je ugovornih organa da prilikom nabavki roba, usluga ili radova provode postupke nabavki koji su definisani ovim zakonom ili podzakonskim aktima u svim slučajevima ako nekom odredbom ovog Zakona ili podzakonskim aktom, ta nabavka nije izuzeta. Smatramo da još jednom treba naglasiti da, u svim situacijama u kojima ugovorni organ troši sredstva tj. vrši nabavku, obavezan je provoditi neki od postupaka nabavke predviđenih ovim Zakonom ako nema zakonskog osnova za izuzeće od obaveze primjene postupka nabavke koje predviđa ovaj Zakon. Obaveznost primjene postupaka nabavke propisanih ovim Zakonom je naglašena i činjenicom da u u članu 116. stav 1. odnosno stav 2. pod a) predviđena mogućnost URŽ-a i Agencije za javne nabavke da može podnositi i prekršajnu prijavu nadležnom sudu ako ugovorni organ nabavi robu, uslugu ili radove bez postupka javne nabavke propisanog ovim zakonom. 47
Kod ugovora o nabavci roba, usluga i radova postoje neke nabavke koje zbog svojih specifičnosti izazivaju dileme i različite pristupe. Komentarisat ćemo neke od njih: Nabavka robe za dalju prodaju. Određeni broj ugovornih organ ima potrebu da, radi upotpunjavanja svoje osnovne djelatnosti ili proširenja asortimana usluge koju pruža, vrše i prodaju određenih roba ili te robe ugrađuje u drugi proizvod (dorada robe), koji se onda prodaje kao novi proizvod. Time ugovorni organi obezbjeđuju i dodatnu finansijsku korist koja utiče na ukupno finansijsko poslovanje. Problem koji se u praksi pojavljuje kod ovakvih nabavki ogleda se prije svega u činjenici što nabavka roba za dalju prodaju omogućuje najbolji finansijski efekat ako se nabavlja u kratkom vremenskom periodu, po trenutnim cijenama koje su promjenljive iz više razloga i što ponuđači takvih roba drugačije postupaju kada robu prodaju primjenjujući trgovinske principe, odnosno, komercijalni pristup prometu roba, a ne postupak nabavke. Znači, opšti interes je ugovornim organima omogućiti ostvarivanje što boljih uslova za poslovanje i efikasnije obavljanje registrovane djelatnosti. Međutim, važno je naglasiti da se izuzeća od primjene Zakona za nabavku robe koja je namijenjena daljnjoj prodaji odnose samo na sektorske ugovorne organe. Smatramo da te nabavke trebaju biti navedene u planu nabavki i da za iste treba biti donijeta odluka o pokretanju nabavke analogno kako je to navedeno u čl. 18. st. 2. Zakona. Član 86. ovog Zakona predvidio je da sektorski ugovorni organi, kada su u pitanju robe i usluge, izuzeti su od primjene Zakona ako nabavljaju robu ili uslugu za dalju prodaju ili davanja u zakup trećim osobama pod određenim uslovima. Naime, dva uslova su potrebna da se ispune da bi sektorski ugovorni organi mogli biti izuzeti od primjene ovog Zakona, i to: • da sektorskom ugovornom organu ne pripada posebno ili isključivo pravo na prodaju ili davanje u zakup predmeta takvih ugovora, • te da i drugi subjekti mogu slobodno prodavati ili davati pod zakup pod istim uslovima kao i sektorski ugovorni organ ili sektorski ugovorni organi. Kako su sektorski ugovorni organi uglavnom javna preduzeća i imajući u vidu da ovdje mogu biti angažovana značajna finasijska sredstva izuzeće od primjene Zakona, to ne znači da sektorski ugovorni organi ne trebaju imati regulisano ovo pitanje tj. ove nabavke potrebno je urediti internim aktima kao i neke druge nabavke (oročavanje sredstava, nabavka nekretnina, uzimanje u zakup nekretnina i dr.). Nadležni uredi za reviziju u svojim izvještajima često daju primjedbe i preporuke da se upravo ova pitanja regulišu internim aktima, kako bi se i kod ovih nabavki uvela transparentnost i omogućio veći stepen stvarne konkurencije i obezbijedila veća efikasnost trošenja javnih sredstava - naravno cijeneći specifičnosti takvih nabavki. 48
- Nabavka naftnih derivata je u prethodnom periodu stvarala probleme u praksi. Postupci javne nabavke čiji su predmet naftni derivati (gorivo za vozila i ulje za loženje), pokazali su se kao jedni od najsloženijih postupaka. Razlog za to je višestruk. Nesporno je da su cijene naftnih derivata podložne čestim promjenama u smislu stalnih povećanja ili smanjenja (benzin, dizel, lož ulje i eventualno drugi derivati). Tome prije svega doprinose promjene cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, ali tome mogu doprinijeti i drugi faktori, kao što su troškovi transporta, uvozne carine, radne snage, visina PDV-a, trgovinska marža i drugo. U postupcima javnih nabavki ugovorni organi često ne pripreme tendersku dokumentaciju na pravilan način, što rezultira prigovorima i žalbama, te u konačnici rezultira čestim neuspjehom u postupku. Time ne uspijevaju na vrijeme osigurati zakonit ugovor o javnoj nabavci, te se nađu u situaciji da moraju sklapati privremene ugovore u pregovaračkim postupcima, ili pak sklapati anekse postojećih ugovora s ponuđačima s kojima je ugovor već istekao, a sve opravdavajući razlozima hitnosti, odnosno sprečavanja štetnih posljedica „zbog nedostatka goriva, a vozila moraju ići na put“. Ne dovodeći u pitanje nespornu potrebu da „život mora ići dalje”, često se postavlja pitanje je li do sklapanja privremenih ugovora ili tzv. „aneksiranja“ – produžavanja ugovora koji su istekli došlo zbog okolnosti koje je ugovorni organ mogao predvidjeti i za koje snose odgovornost (hipotetička situacija da su postupci poništavani zbog nepravilno pripremljene tenderske dokumentacije), a koja se ne može podvesti pod razloge koji opravavaju primjenu pregovarački postupak bez objave obavještenja. Stoga će se ovdje obraditi bitni problemi vezani za postupke javne nabave čiji su predmet naftni derivati, nastojeći čitateljima ponuditi moguća rješenja i dati praktične upute kako provesti ovu javnu nabavku a da se pritom ne povrijede odredbe Zakona. Stoga je nesporno da je najbolji način da se za ovakve ugovore, odnosno za postupke javnih nabavki čiji su predmet naftni derivati, predvidi tzv. varijabilna cijena (cjenovna formula) odnosno mehanizam povećanja/smanjenja cijena za ugovore koji se sklapaju na duže vremensko razdoblje i u kojima su predviđene tzv. sukcesivne isporuke. Zakonsko uporište za varijabilnu cijenu ili tzv. cjenovnu formulu postoji u članu 72. stav 5. Zakona, jer Zakon nesporno dopušta da se u ugovorima, odnosno u postupcima javnih nabavki, konkretno u tenderskoj dokumentaciji (osnovnim elementima ili nacrtu ugovora), kada je to primjereno i korisno, ugrade odredbe o varijabilnoj cijeni ili cjenovnoj formuli, odnosno da se predvidi - propiše procedura povećanja ili smanjenja ponuđene i prihvaćene cijene iz ponude koja je pobjednik javnog nadmetanja. Pritom, Zakon insistira da cjenovna formula mora biti utemeljena na određenim/ definiranim objektivnim pravilima. Zakon dalje ne određuje koja pravila se smatraju objektivnim, što je i normalno, obzirom da se u postupcima javnih nabavki pojavljuje veliki broj različitih roba (proizvoda, usluga i radova), te bi parametre koji bi služili za usporedbu cijena bilo nemoguće nabrojati. Stoga držimo da insistiranje na objektivnim pravilima ne može biti ništa drugo nego zahtjev za objektivnim – realnim pokazateljem, kao elementom za korekciju cijene. Dakle, jedan od elemenata za korekciju cijene može biti samo pokazatelj koji ne ovisi niti od 49
kupca tj. ugovornog organa, a niti od prodavca tj. dobavljača, te mora biti primjeren predmetu nabavke. Kvalitetnom formuliranju cjenovne formule u tenderskoj dokumentaciji obje buduće ugovorne strane bit će maksimalno zaštićene, a takva formula će spriječiti zloupotrebe i izigravanje zahtjeva za pravičnom i otvorenom konkurencijom. Pritom je najbitnije da cijena na osnovu koje je neko pobijedio bude relevantna kao osnovica (baza) za korekciju cijena na gore ili na dolje. Parametar koji će se koristiti za poređenje cijelo vrijeme trajanja ugovora/okvirnog sporazuma mora biti konstanatan i objetivan. Pokazalo se da indeks kretanja cijena nafnih derivata koji objavljuje Agencija za satistiku BiH predstavlja najrealniji parametar. - Usluge održavanja i popravki (raniji naziv Usluga servisiranja i popravki) Osnovno pitanje koje ugovorni organi trebaju razriješiti na početku je pitanje da li je proizvođač opreme ustupio nekome ekskluzivno pravo (samo za jednog ponuđača) za održavanje opreme. Naime, ekskluzivno pravo opredjeljuje ugovorni organ da provodi pregovarački postupak bez obavještenja o nabavci. Drugo, u pripremi tenderske dokumetacije ugovorni organ mora jasno precizirati kakvo želi održavanje u smislu: • plaćanja naknade u obliku paušala ili održavanja po pozivu, • vrijeme odziva na kvar, • pitanje rezervnih dijelova i potrošnog materijala, • garancija , • tehničke dokumetacije, • obuke vlastitog osoblja, • naknade eventualnih šteta zbog nefunkcionisanja opreme u dužem vremenskom periodu, • obezbjeđenja rezervnih dijelova itd, Vremenski period na koji se zaključuje ovakav ugovor (ukoliko to finasijske mogućnosti dozvoljavaju) može biti i duži od jedne godine, jer se time postiže efikasnije korištenje finasijskih sredstava i obezbjeđuje operativnost opreme od jednog izvršioca usluge na duži vremenski period. Ove usluge sa aspekta sadržaja i primjene u praksi takođe su različito tretirane i tumačene te zaslužuju naš komentar. Naime, u većini slučajeva kod nabavki ovih usluga, pored angažama koji se odnosio na fizički rad (norma sat), bila je i nabavka neophodnih rezervnih dijelova, matrijala za čišćenje ili održavanje predmeta nabave. Gledajući ukupnu vrijednost nabavke evidentno u svim tim slučajevima roba (oprema, rezervni dijelovi, matrijali) su nosili 80% u odnosu na vrijednost rada tj. norma sati za ugovoreni period. Ova činjenica ukazuje da se nije vršila nabavka usluge već nabavka robe sa obavezom ugradnje. Međutim u praksi se to vrlo rijetko nazivalo ovim imenom koliko zbog nepoznavanja suštine nabavke a smatramo i zbog okolnosti da se ovim izbjegne specifikacija potrebnih roba odnosno prikrije stvarana 50
vrijednost nabavke. Naravno, za specifikaciju robe kod ugovaranja servisiranja, odnosno održavanja, potrebno je iskustvo i znanje o potrebama, poznavanje onoga što se ugovora, kao i način specificiranja onog što se eventualno zaboravi ili ne predvidi. Jedan od način rješavanja pitanja robe koja nije specificiran je da se predvidi određeni procentualni iznos u odnosu na procijenjenu vrijednost nabavke (recimo max. do 15%) koji će služiti za nabavke sve robe koja nije specificirana a ukaže se potreba za njenom nabavkom odnosno za eventualno probijanje planiranih norma sati koji su predviđeni prilikom pripreme specifiakcije. Kod pojednih ugovornih organ može biti potreba da se nabavlja samo stvarno usluga rada u smislu održavanja ili popravki koja se izražava kroz norma sate i tu nije problem da se to smatra uslugom i u tom smislu provodi nabavka. Također, ovjde treba napomenuti da se kod svih ovih slučajeva teži iskazivanja potreba količinski za vremenski period za koji se vrši nabavka na bazi ranijih potreba, odnosno iskustava kod istih ili sličnih nabavki. Naime, i kod ovih nabavki izbor treba zasnivati na vrednovanju iskazanih količina za taj vremenski period a ne na osnovu jedničnih cijena za robu odnosno norma satu. - Telekomunikacijske usluge U pogledu ovih usluga došlo je do značajnih promjena kako sa aspekta ugovornih organa tako i ponuđača. S aspekta ugovornih organa došlo je do promjene u smislu što je raniji Zakon u članu 3. stav 3 pod d) predviđao da se ugovornim organom smatraju i javna preduzeća koja obavljaju djelatnost pružanja jedne ili više javnih telekomunikacijskih usluga. To je impliciralo da su pojedini telekom operatori bili ugovorni organi, a drugi zbog vlasništva kapitala su bili izuzeti od primjene ZJN. Naravno, ta činjenica u praksi je dovela do neravnopravnog statusa i mogućnosti istog djelovanja na tržištu BiH odnosno specifičnost obavljanja ove djelatnosti i primjena ZJN je omogućavala brži i fleksibilniji odnos prema korisnicima ovih usluga onih operatora koji nisu primjenjivali Zakon. Također, razvoj ovih usluga u BiH, konkurentnost ovih usluga i mogućnost da svi operatori mogu djelovati na cijelom području BiH, odnosno da je obezbijeđena stvarna konkurentnost, definitivno je stvorila pretpostavke da se ova vrsta djelatnosti odnosno pravni subjekti koji obavljaju ovu djelatnost budu izuzeti od primjene ovog zakona. Stoga u definisanju ugovornih organa u ovom zakonu nemamo više odredbe koja eksplicitno određuje da je ugovorni organ pravni subjekt koji obavlja ovu djelatnost, odnosno, naglasak je dat na utvrđivanje činjenice da li obavljanje te djelatnosti ima komercijalni karakter što je kod pružanja telekomunikacionih usluga u BiH je evidentno. Ova situacija istovremeno nameće obavezu ugovornim organima da za nabavke usluga fiksne i mobilne telefonije moraju provoditi jedan o postupaka nabavki definisanih Zakonom. 51
Otvaranje tržišta u ovoj oblasti ne oslobađa privredne subjekte da u poslovanju obezbjede transparetntnost i zaštite najefikasnije tršenje sredstava a što će definisati kroz odgovorajući interni akt. Izbor poslovne banke za otvaranje transakcijskog računa i druge finansijske usluge vrši se, takođe, primjenom postupaka predviđenih Zakonom, a ovi ugovori se tretiraju kao ugovori o pružanju usluga. Ugovorni organ određuje primjerene kvalifikacione kriterije-uslove koji će odrediti respektabilnu-prihvatljivu banku za poslove koje ugovorni organ namjerava povjeriti banci (visina kapitala banke, struktura aktive, odobrenje Agencije za bankarstvo, Cetrifikat o osiguranju depozita, odobrenje Agencije za bankarstvo za obavljanje platnog prometa, odgovarajući finansijski izvještaji za određenu poslovnu godinu i dr.), odnosno, određivanje drugih uslova ili pribavljanje drugih informacija bitnih za sagledavanje statusa banke (način obračuna kamata, uslovi razročenja, visina sredstava koja se mogu deponovati, i sl.) kao i kriterije za vrednovanje same ponude (npr. kamatna stopa i dr.). Problem se u praksi pokazao kod postavljanja uslova za vrednovanje u smislu može li kamata na sredstva po viđenju biti predmet vrednovanja. Stav agencije je da može. Kod nabavke koja ima za predmet izbor banke za deponovanje – oročavanje sredstava postavlja se pitanje kako izvršiti izbor zbog specifičnosti potrebe ugovornog organa (rizika držanja sredstva na jednoj banci-disperzije rizika), da izabere više banaka za deponovanje sredstava. Kod ovih usluga najviše dileme je izazvalo pitanje kako tretirati oročavanja sredstava, u kontekstu što su to evidentno bankarske usluge koje nisu izuzete od primjene zakona a ne predstavljaju trošenje sredstava već se tim poslovnim odnosima pribavlja korist ugovornom organu. Prihvaćen stav je da ugovoranje ove usluge nije obuhvaćeno definicijom ugovora o javnoj nabavci usluga po zakonu. U kontekstu ovog pitanja često je dilema da li uzimanje kredita za potrebe ugovornog organa predstavlja nabavku po odredbama Zakona. Cijeneći sve gore navedeno ne vidimo razloga zašto to ne bi podrazumijevalo primjena zakona. Naime, konkurencija odnosno javno nadmetanje i u ovoj oblasti ima smisla sa više aspekata. Prvo pitanje kamate po kojoj se dobija kredit, grejs period, sredstva obezbijeđenja i druge pogodnosti su značajna pitanja i mogu uticati na racionalno trošenje sredstava što daje pored zakonske obaveze realan osnov za provođenje postupka nabavke. Shodno ovim specifičnostima ugovorni organ će formulisati i svoje kvalifikcione uslove odnosno kriterije za vrednovanje ponuda (visina kamate, grejs period i sl.). Napominjeno da je kod ovih nabavki procijenjena vrijednost iznos kamata, troškova i drugih pripadajućih naknada, tako da iznos glavnice kredita ne može biti uključen u procjenu vrijednosti nabavke. 52
Poslovi osiguranja sredstava i lica je, takođe, specifičan ugovor o nabavci usluga, kako u smislu određivanja kvalifikacionih kriterija, tako i kriterija za vrednovanje ponuda. Naime, ugovorni organ pored opštih kvalifikacionih uslova (član 45. i 46. Zakona) može predvidjeti i specifične kvalifikacione kriterije koji se odnose na ekonomsko finansijsku sposobnost i tehničko profesionalnu sposobnost (član 47. i 48. Zakona). Zbog specifičnosti ove vrste usluge i velikih vrijednosti kao i širokog spektra štetnih događaja koji mogu nastati, korisno je na poslovima osiguranja angažovati stručnu osobu koja poznaje oblast osiguranja i koja je u stanju osigurati adekvatnu zaštitu imovine i lica od nastanka štetnih događaja. -
Informatičke i uz njih vezane usluge
Pod ovim pojmom-kategorijom važno je napomenuti da se uslugom smatra izrada softvera po narudžbi gdje ugovorni organ daje elemente i zahtjeve u pogledu programskih-projektnih zadataka koje treba da riješi softver kao i druge specifičnosti vezane usluge za pomenuti softver, i to je takozvani „softver po narudžbi“. Međutim, obzirom na razvoj informacionih i softverskih rješenja odnosno sposobnost ponuđača da izrađuju vrlo složene i sveobuhvatne programe evidentno na tržištu postoji mogućnost da ugovorni organ mogu nabaviti gotov softver sa unaprijed uređenim programskim mogućnostima koji zadovoljava sve potrebe ugovornog organa. U tom slučaju takve softvere nazivamo tzv. „softver sa police“, što podrazumjeva i nabavku licenci, i tada se takva nabavka tretira nabavkom robe, a ne uslugom. Ukoliko ugovorni organ vrši najam ili lizing opreme- robe sa angažovanjem – najmom istog ponuđača takav ugovor se smatra nabavkom usluga, a ako je bez najma dobavljača - onda je ugovor o nabavci robe. -
Računovodstvene usluge, revizorske i knjigovodstvene usluge
Kod nabavke ovih usluga smatramo značajnim ukazati na nekoliko činjenica o kojima treba voditi računa prilikom provođenja postupka nabavke. Odabir postupka nabavke će prije svega zavisiti od procjene vrijednosti nabavke i shodno tome obaveza će biti primjena osnovnih pravila koji su propisani za taj postupak nabavke. Specifičnost nabavke ove vrste usluga ogleda se u određivanju obima usluge odnosno izrade tehničke specifikacije gdje je vrlo bitno odrediti šta će biti predmet usluge odnosno šta se sve očekuje da bude predmet revizorski, računovodstvenih ili knjigovodstvene usluge, posebno imajući u vidu specifičnosti određenih revizija koje pored finansijske oblasti često mogu biti vezane i za informacione sisteme. 53
Druga specifičnost o kojoj treba voditi računa jeste ko se može baviti pružanjem ovih usluga tj. ko može biti ponuđač, koje kvalifikacije treba posjedovati, odnosno ima li drugih ograničenja ili obaveza koja proizlaze iz materijalnih propisa koji uređuju ovu oblasti. Posebno ovdje naglašavamo potrebu konsultacije i uvida u zakone vezane za računovodstvo ili knjigovodstvo, odnosno međunarodne računovodstvene standarde. Stoga je prilikom pripreme za ovu nabavku dobro konsultovati stručnjake u ovoj oblasti, kako bi dobili stručne i kvalitetne izvršioce usluga, a sa druge strane revizije, nalaze, mišljenja ili izvještaje koji će biti validni i referentni za nadležne organe kako u pravnom licu kao i eksterno odnosno za treća lica. Usluge revizije, tj. revizorske usluge predstavljaju vrlo čestu uslugu koju većina ugovornih organa ima obavezu da ugovora, ili je ona potreba u cilju objektivne prezentacije poslovanja određenog subjekta. Karakteristike ove usluge kada je riječ o kvalifikacionim uslovima, pored obavezne registracije za takve usluge, treba fokusirati na profesionalni kadar s odgovarajućim licencama za obavljanje poslova revizije, kao i referencama (određeni broj već izvršenih revizija, uopšte ili kod privrednih društava iste ili slične djelatnosti - što je opet vezano za obim i složenost posla koji zavisi od statusa, oblika organizovanja i djelatnosti kojom se bavi ugovorni organ). Za kriterij vrednovanja ponuda ugovorni organi se većinom se odlučuju za kriterij „najniža cijena“ što smatramo opravdanim ako su jasno, odmjereno i kvalitetno određeni kvalifikacioni kriteriji. Još treba napomenuti da, obzirom da je riječ o usluzi koja se može ponavljati, racionalno je i ekonomski opravdano da se predvidi zaključenje okvirnog sporazuma za ovakve vrste usluga. -
Usluge konsaltinga u menadžmentu i uz njih vezane usluge, osim usluga arbitraže i mirenja te slične usluge
Neke od definicija konsaltinga su: Konsalting je poslovna aktivnost kojom se obezbeđuju preporuke klijentimaprincipalima, uz finansijsku nadoknadu, sa ciljem pružanja pomoći u rješavanju određenih problema u okviru već definisane oblasti poslovanja. Konsalting predstavlja ugovorni odnos između konsultanta i klijenta u kojem treba pomoći klijentu u definisanju, dijagnosticranju i rješavanju poslovnog problemazadatka. Znači ugovor o konsaltingu (engl. consulting contract) je ugovor kojim se stručne osobe konsultanti obavezuju pružati naručiocu savjetodavne usluge. Ugovor o konsultantskim uslugama je neimenovani ugovor poslovnog i obligacionog prava. Ovaj ugovor je teretan, dvostrano obavezan i konsenzualan. Zaključuje se, u 54
pravilu, pismenoj formi iako ista nije uslov postojanja ugovora. Usluge konsaltinga mogu se sastojati i u izradi predinvesticijskih studija, pripremi gradnje određenog objekta, usluga u toku gradnje određenog objekta (upravljanje ili nadzor nad gradnjom), davanju raznovrsnih savjeta, preporuka i mišljenja. Samo izvođenje radova ne smatra se konsaltingom, odnosno konsalting povezan s uslugama građenja, montaže, puštanja u rad itd., predstavlja o ugovoru o inženjeringu. U analizi konsultanskih usluga možemo razlikovati četiri modela pružanja konsultanskih usluga: • Ekspertni model – konsultant pruža direktnu uslugu konsultovanom koji nema dovoljno vremena da rješava određeni problem, odnosno zadatak. • Doktor-pacijent/recept model – konsultant savetuje konsultovanog šta nije u redu po određenom pitanju i šta treba da se uradi da bi se riješio problem. • Model medijacije – objediniti usluge odnosno mišljenja po određenom pitanju više osoba angažovanih na određenom projektu ili zadatku koji pokušavaju da riješe problem. • Proces konsultаcijа/sаrаdnjа je model u kojem se konsultаntu olаkšаvа proces rešаvаnjа problemа, a cilj je da se konsultovani uključi u traženje najboljeg rješenja pitanja koje se tretira. Najčešće oblasti u kojima se ukazuje potreba za angažovanjem konsultanata su: ekonomske strategije, uslužne djelatnosti, javne nabavke, obuka osoblja, razvojni programi, marketing usluge, know-how, informatička oblast, pravni konsalting, upravljačke usluge-managament agreement i druge. U oblasti javnih nabavki konsultanske usluge se sastoje u angažovanju stručnjakakonsultanata za izradu tenderske dokumentacije (prije svega tehničke specifikacije) kada nemamo zaposlenika- stručnjaka iz određene oblasti. Naime, najznačajnije pitanje u pripremi tenderske dokumentacije jeste dobro napraviti tehničku specifikaciju jer od toga zavisi hoćemo li dobiti željeni proizvod/uslugu/rad ili ćemo dobiti ono što nismo željeli. Naravno, i svi drugi aspekti u pripremi tenderske dokumentacije, analizi ponuda, radu komisija za nabavke mogu biti predmet konsultanskih usluga. Ovaj zakon ne poznaje posebno određenje u pogledu izbora postupka nabavke kako je to raniji zakon predviđao (ograničeni postupak nabavke) i smatramo da je to dobro jer nije ni bilo razloga za to, odnosno to je često organičavalo i usporavalo nabavku i otvaralo bespotrebne dileme kod postupaka manje vrijednsoti. Specifičnost konsultanskih usluga ogleda se kako kod određivanja kvalifikacionih uslova tako i kod odabira kriterija za vrednovanje. Smatramo da se zbog nerazvijenih kriterija za vrednovanje odnosno elementa 55
subjektivnosti koji se unosi kod odabira kriterija ekonomski najpovoljnije ponude posebno treba posvetiti kvalifikacionim uslovima koje zadaje ugovorni organ. Naime, smatramo da zbog nepostojanja dovoljnog iskustva u smislu vrednovanja ponuda po drugim kriterijima osim cijene, odnosno različitog postupanja nadležnih organa u postupcima žalbi po ovom pitanju, najbolje je postaviti kvalitetne kvalifikacione kriterije kojima će se obezbijediti ozbiljan i stručan konsultant, odnosno odrediti donje pragove u kvalifikacijama ponuđača i ključnog osoblja od kojeg se očekuje realizacija usluge a onda samo cijenom regulisati izbor najpovoljnijeg. Naravno pretpostavka ovakvog pristupa je da poznajemo bitne kvalifikacione uslove koje trebaju ispunjavati potencijalni ponuđači, odnosno da imamo realne elemente koji se odnose na potrebni rok izvršenja usluge, načina plaćanja i druge elemente koji su bitni za realizaciju konsultanske usluge. U kontekstu kvalifikacionih uslova najbolji pokazatelji su: prethodno iskustvo na obavljanju sličnih aktivnosti, upravljačke kvalifikacije, kvalifikacije osoblja, reference, i slično. Ovim kvalifikacionim uslovima se trebaju eliminisati ponuđači koji nemaju stručne kvalifikacije odnosno reference koji garantuju dobrog konsultanta. S tim u vezi, potrebno je na odgovarajući način ocijeniti potrebne profesionalne kvalifikacije kao prioritet u okviru faze pretkvalifikacije, kako bi se osiguralo da su takve kvalifikacije precizno utvrđene s ciljem uspješne realizacije ugovora. -
Reklamne usluge i usluge marketinga (sponzorski ugovori)
Nabavka marketinških usluga zbog specifičnosti koja se ogleda u činjenici da određeni ponuđači-izvršioci koji pružaju ove usluge zahvaljujući svom profesionalnom kvalitetu (osoban i prepoznatljiv umjetnički profesionalni pristup-dojam) koji je objektivno teško mjerljiv, stvaraju problem kod ugovornih organa kako angažovati takvog ponuđača a ispoštovati pravila postupka nabavke. Mogućnost koja ostaje ugovornim organima kada su ovakve situacije u pitanju i kada ih ugovorni organ detaljno obrazloži sa navođenjem valjane argumentacije je provođenje pregovaračkog postupka bez obavještenja. U okviru marketinških usluga specifične nabavke su se pokazali „sponzorski ugovori“ kojima često ugovorni organi ugovaraju svoje reklamiranje na sportskim događajima, zabavnim manifestacijama, sajmovima, kulturnim događajima, odnosno putem sportskih klubova, udruženja, organizacija ili slično. Dilemu otvara činjenica da često nije moguće predvidjeti na početku godine neke od spomenutih događaja, odnosno značaj tih događaja koji usljed određenih okolnosti mogu iznenada postati interesantno za ugovorne organe. Ukoliko ugovorni organ nije to pitanje riješio putem angažovanja marketinške agencije, jedino što ostaje kao mogućnost ugovornom organu je provođenje pregovaračkog postupka bez obavještenja. Naime, sve gore navedeni učesnici nabavke imaju bitno obilježje u smislu samog događaja, ekskluzivnog prava, osobenosti u smislu subjekta (sportski klub, organizacija koja 56
organizuje događaj i sl.), što su obilježja koja daju pravo ugovornom organu da provede odgovarajući pregovarački postupak nabavke. Često je kod ovakvih nabavki bitan „faktor vrijeme“, a ovaj postupak zbog nedefinisanosti obaveznih rokova daje mogućnost ugovornim organima da relativno brzo i efikasno provedu te postupke. Aneks II -Dio B Usluge koje su naveden u u ovom dijelu Aneksa II su u ovom zakonu posebno obrađene u članu 8 gdje smo bliže i komentarisali način nabavke ovih usluga koje još zovemo i „neprioritetne usluge”. Za njihovu nabavku predviđen je drugačiji režim koji je uređen posebnim podzakonskim aktom Vijeća ministara BiH (Pravilnik o postupku nabavke usluga iz ANEKSA 2 Dio B7 (u daljem tekstu: Pravilnik o o postpku dodlele ugovora usluga iz ANEKSA 2 Dio B), odnosno Zakon za ove vrste usluga nije dao odredbe koje se odnose na kvalifikacije ponuđača niti način tj. oblik postupka nabavke te navedeni podzakonski akt će postaviti fleksibilnije procedure obzirom na prirodu ovih usluga. Stoga sugerišemo pogledati komentar koji smo dali za ove usluge u okviru člana ovog zakona. Naravno, u okviru ovih neprioritenih usluga najviše će se realizovati nabavke koje se odnose na angažovanje poznatih i priznatih umjetnika ili specifičnih znanja (slikari, muzičari, glumci, ugostiteljske i hotelske usluge, usluge organizovanja sajmova, advokata i sl.) Ugovor o javnoj nabavci radova je specifičan po tome što može biti složen od više segmenata kao što je projektovanje, izvođenje, opremanje prostora, adaptiranje, rekonstrukcije, reastauracija i slično. Bitna pretpostavka za uspješno provođenje nabavke radova je imati pripremljenu investiciono tehničku dokumentaciju, potrebna odobrenja nadležnih organa kao i riješene imovinsko pravna pitanja. U okviru ove dokumentacije sigurno da predmjer i predračun radova koji je precizan i detaljne i stručno tehnički obrađen osnova uspješnog ugovora o izvođenju radova. Kvalitetan predmjer i predračun radova smanjuje rizik od naknadnih i viškova radova, smanjuje rizik od produženja rokova u kojem se radovi trebaju izvršiti, te osigurava realizaciju u okviru odobrenih sredstava za tu namjenu. Vrlo je bitno kroz tendersku dokumentaciju osigurati odnosno specificirati kvalitet materijala, odgovarajuće ateste i poštovanje propisa o građenju. Za kvalitetnu pripremu tederske dokumentacije za nabavku radova pretpostavka je dobro poznavanje: -
Materijalnih popisa koji se odnose na građenje i koji obvezuju ponuđače da pored registracije moraju ispunjavati i druge uslove kao bi mogli obavljati djealtnost
(„Sl. glasnik BiH“ br.104/14 )
7
57
- -
projektovanja, nadzora, izvođenja ili inžinjeringa. U BiH materijalni propisi iz ove oblasti su donijeti na nivo entiteta, Brčko Distriktu ili kantona (Zakon o uređenju prostora – Republika Srpska; Uredba o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i sudionicima u građenju-Federacija BiH; Zakon o prostornom uređenju Brčko Distrikta BiH kao i na nivoima kantona Zakoni o prostornom uređenju), Zakon o obligacionim odnosima, Posebne uzanse o građenju (Sl. list SFRJ br.18/77),
Proces ugovaranja je prije svega zasnovan na odredbama ZOO ali da ugovorne strane mogu ugovoriti i primjenu Posebnih uzansi o građenju, naročito za dijelove ugovora koji su specifični i posebno obrađeni navedenim uzansama. Nedovoljna zakonska uređenost oblasti gradnje objekata, odnosno ne postojanje propisa koji bi uređivali materiju obligacionih odnosa u građevinarstvu uopšte, a posebno onih koji su tu materiju uređivali između naručioca radova (investitora) i izvođača je dovela do donošenja Posebnih uzansi o građenju, koje su objavljene u „Službenom listu SFRJ“, br. 18/77, a koje se primjenjuju od 1. maja 1977. godine, čime su otklonjene praznine u ovoj oblasti. Nedugo nakon toga donijet je Zakon o obligacionim odnosima („Službeni list SFRJ“, br. 29/78). Međutim, stupanjem na snagu ZOO, bitno su izmjenjeni značaj, način i uslovi primjene uzanse. Zbog toga se postavilo pitanje da li ove posebne uzanse, ovakve kakve su, dolaze do primjene i pod kojim uslovima. Pitanje se postavilo naročito zbog odredbe člana 21. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima i čl. 1106. i 1107. st. 1. i 3. istog Zakona. Naime, odredba člana 21. stav 2. ZOO uređuje da se na obligacione odnose uzanse primjenjuju pod uslovom da su učesnici u obligacionim odnosima ugovorili primjenu ili da iz okolnosti proizlazi da su njihovu primjenu htjeli. Dakle, ovo najznačajnije pitanje u pogledu uslova za primjenu uzansi riješeno je zakonom na bitno drugačiji način nego što je bilo riješeno uzansom 2. Naime tom uzansom određeno je da se uzanse primjenjuju, ako ih ugovarači nisu u cjelosti ili djelomično isključili od primjene. Prema tome uzansa 2. utvrđuje pretpostavku da su ugovarači pristali na primjenu uzansi, ako njihovu primjenu nisu u cjelosti ili djelomično isključili od primjene. Međutim, odredbom člana 1107. stav 1. ZOO određeno je da se odredba opštih i posebnih uzansi, kojom se utvrđuje pretpostavka da su ugovarači pristali na primjenu uzansi, ako njihovu primjenu nisu u cijelosti ili djelomično isključili, ne primjenjuje poslije stupanja na snagu ZOO. Pošto je taj zakon stupio na snagu 1. oktobra 1987. godine, to je tim danom ugašena predpostavka o postojanju volje ugovarača da se uzanse primjenjuju, ako njihova primjenu nisu isključili. Naprotiv, zakon propisuje da se uzanse mogu primijeniti samo pod uslovom da je njihova primjena ugovorena, ili da iz okolnosti proizlazi da su ugovarači htjeli njihovu primjenu (prećutno ugovaranje). Sve ovo važi za primjenu uzansi na obligacione odnose zasnovane ugovorom o građenju, koji je 58
zaključen poslije stupanja na snagu ZOO, a to znači poslije 1. oktobra 1978. Okolnost da ZOO sadrži i odredbe koje uređuju neke odnose nastale zaključenjem i izvršenjem ugovora o građenju, ne znači da su ove posebne uzanse izgubile svaki značaj i važnost, te da se uopšte ne mogu primjeniti. Naprotiv, one i dalje postoje kao kodifikovan poslovan običaj i, pod uslovima propisanim zakonom, mogu se primjeniti u rješavanju pitanja: • • • •
koja nisu uopšte rješena propisima; koja su na istovjetan način rješena prinudno-pravnim (kogentnim) propisima, dakle na način na koji isto pitanje rješava i odgovarajuća uzansa, s tim što je uslov za primjenu uzanse da je njena primjena izričito ugovorena; koja su dispozitivna propisima rješana na istovjetan način koji isto pitanje rješava i odgovarajuća uzansa. I u ovom slučaju primjena uzanse mora biti izričito ugovorena; koja su dispozitivnim propisima rješena na suprotan način od onoga na koji isto pitanje rješava odgovarajuća uzansa, s tim što i u ovom slučaju primjena uzanse mora biti izričito ugovorena.
Ako je rješenje iz uzanse u suprotonosti sa rješenjem iz kogentne zakonske odredbe, primjena takve uzanse uopšte ne dolazi u obzir, pa ni u slučaju da ugovarači žele njenu primjenu odnosno da je njena primjena izričito ugovorena. ZOO sadrži odredbe, koje se odnose i na oblast građenja. Kada se to kaže misli se, prije svega, na one zakonske odredbe koje se odnose na ugovor o građenju. Te odredbe sadržane su u glavi XIII ZOO. Međutim, te odredbe ne rješavaju sva pitanja i odnose nastale zaključenjem i izvršenjem ugovora o građenju i kao takve nisu dovoljne da rješe sva pitanje i odnose. Zbog toga se u rješavanju takvih pitanja i odnosa za čije rješenje nedostaju odgovarajuće odredbe u glavi XIII pomenutog zakona, analogno primjenjuju odgovarajuće odredbe glave XII ZOO, a to su odredbe koje se odnose na ugovor o dijelu (→ član 641. ZOO) i koje naročito rješavaju pitanja odgovornosti za nedostatke u izvedenim radovima. Na sva ostala pitanja i odnose nastale zaključenjem i izvršenjem ugovora o građenju, a koji su od opšteg značaja, primjenjuju se, kao i na ostale obligacione ugovore, odredbe ZOO sadržane u glavi I i II toga zakona. Volja učesnika u obligacionim odnosima da u rješavanju pojedinih pitanja primjene ove kao posebne uzanse, može biti u posebnoj odredbi ugovora o građenju, koji mora biti sastavljen u pismenoj formi (→član 630. stav 2. ZOO), ili u zasebnom – docnijem zaključenom ugovoru, koji je obično dopuna ugovora o građenju. Zakav zaseban ugovor također mora biti sastavljen u pismenoj formi, kako to određuje odredba člana 67. stav 2. ZOO. 59
Uzanse koje predstavljaju tipične poslovne običaje za odnose u oblasti građenja objekata, mogu se primjeniti ne samo onda ako je njihova primjena ugovorena, nego i onda ako iz okolnosti proizilazi da su ugovorne strane htijele njihovu primjenu. Te i takve okolnosti postoje, ako je u pitanju takav poslovni običaj, koji je toliko rasprostranjen, uobičajan i poznat, da ga ugovorene strane uvijek priznaju i prihvaćaju. Najzad, ako je ugovorom o građenju ili njegovom dopunom predviđena primjena uzansi, a tim su ugovorom odnosno njegovom dopunom pojedina pitanja riješena na drugačiji način nego što to čine uzanse, primjeniti će se odgovarajuće ugovorne odredbe. Izvođenje radova je kompleksan posao koji u principu traje duži vremenski period, podložno je izmjeni okolnosti subjektivne i objektivne prirode te je vrlo bitno predvidjeti i regulisati te odnose prije početka radova, odnosno ugovorom obezbjediti kvalitetan kvantitativni i kvalitatvni prijem radova odnosno sve pretpostavke da radovi budu odobreni od strane investitora-ugovornog organa odnosno nadležnog organa (upotrebna dozvola ). Praksa izvođenja radova pokazuje da postoje nekoliko načina ugovaranja radova, jedan je po sistemu „ključ u ruke“, drugi po dogovoru ugovornih strana, a treći recimo po sistemu inženjeringa. Ugovaranje po sistemu „ključ u ruke“, podrazumjeva da ugovorena cijena obuhvata i vrijednost svih nepredviđenih radova i viškova radova i da je isključen uticaj manjka radova na ugovorenu cijenu. Time se obezbjeđuje ugovornom organu da nema dodatnih radova, sigurnost izvršetka radova za ugovorenu cijenu, ali pitanje praćenja kvaliteta izvršenih radova i ugrađenog materijala je više izraženo i traži dobar i konstantan nadzor. Smatramo da se kod manjih vrijednosti ugovora (konkurenski zahtjev) treba više preferirati sistem „Ključ u ruke“ i time ne davati mogućnost da ponuđači i ugovorni organi dogovaraju viškove i nepredviđene radove i time izigravaju postupak nabavke odnosno naknadno „namiruju“ eventualno niske cijene u ponudama a što je u realizaciji ugovora teško pratiti i kontrolisati. Kod ugovaranja izvođenja radova koji nisu zasnovani na sistemu «ključ u ruke» ugovorni organ ima više mogućnosti za promjene, i ima ograničenu fleksibilnost sa izvođačem tokom izvođenja radova, naravno loše strane ovakvog ugovaranja su dodatni radovi, probijanje rokova i povećanje cijena. Izvođenje radova po sistemu „inženjeringa“, podrazumjeva da se izvođaču ustupaju 60
sve aktivnosti od izrade tehničke dokumentacije (investicioni programi, projektni zadatci, glavni projekti), izgradnje, instalisanja opreme i stavljanja u funkciju objekta. Izvođenje radova na osnovu usvojenog glavnog projekta je najčešći oblik koji se pojavljuje u praksi i vrsta nabavke koja se primjenjuje između ugovornog organa i dobavljača. Kod takvih ugovora vrlo je bitno regulisati pitanje: viškova radova; naknadnih radova i nepredviđeni radova, pitanje cijena, promijenjenih okolnosti i druga pitanja bitna za kvalitet radova. Zakon pod nazivom „dodatni radovi“ podrazumjeva upravo pojmove: viškovi radova; naknadni radovi i nepredviđeni radovi tj. pojam novih radova predstavljaju naknadni radove po Uzansama. U obradi ovog pitanja ugovorni organ mora uvažavati definicije, suštinu i smisao koji je regulisan „Posebne uzanse o građenju“ te shodno tome dati odgovarajuće uslove-zahtjeve koji će biti obvezujući za izabranog izvođača radova. Shodno citiranim Posebnim uzansama o građenju: Viškovi radova su radovi koji su ugovoreni i neophodno ih je izvesti, ako se obim povećao u odnosu na dogovoreni; nepredviđeni radovi su radovi koji nisu ugovoreni ali su neophodni za završetak radova odnosno neophodno ih je izvesti, dok naknadni radovi, takođe, nisu dogovoreni ako nisu neophodni ali ih ipak investitor-ugovorni organ traži. Ukoliko ovo pitanje ugovorni organ detaljno ne riješi (reguliše) kroz tendersku dokumentaciju, odnosno, ugovor sa izabranim izvođačem radova, velike su šanse da će doći u problem u pogledu probijanja cijene radova a i rokova. Specifičnost kod izvođenja radova je da može doći do zajedničke nabavke više ugovornih organa, do mogućnost učešća konzorcija – grupe ponuđača kao i pitanje podugovoranja. Stoga je bitno da ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji, nacrtu ugovora odnosno ugovori koji se potpisuje nakon provedenog postupka nabavke detaljno reguliše sva ovoa pitanja tj. prava i obaveze ako bi u relaizaciji ugovorne došlo do problema, prologirnja rokova, penala ili raskida ugovora. Član 7. (Subvencionirani ugovori) (1) Odredbe ovog zakona primjenjuju se i za ugovore koje ugovorni organ direktno subvencionira s više od 50% ako: a) ti ugovori uključuju radove u smislu Aneksa I. ovog zakona; b) ti ugovori uključuju radove na bolnicama, objektima namijenjenim za 61
sport, rekreaciju i odmor, školskim i univerzitetskim zgradama i zgradama koje se koriste u administrativne svrhe. (2) Odredbe ovog zakona primjenjuju se i za ugovore koje ugovorni organ direktno subvencionira s više od 50% za ugovore za pružanje usluga koje su u vezi s radovima u smislu stava (1) ovog člana. (3) Ugovorni organ koji daje takve subvencije dužan je osigurati poštivanje odredbi ovog zakona u slučajevima kada subvencionirani ugovor dodjeljuje neko drugo fizičko ili pravno lice, odnosno dužan je i sam poštivati odredbe ovog zakona u slučajevima kada dodjeljuje subvencionirani ugovor za ili u ime tih fizičkih ili pravnih lica. __________________________________________________________________ Regulisanje ovog pitanja je značajno drugačije uređeno u odnosu na dosadašnji zakon. Prije svega, gledajući nomotehnički, sada je to poseban član u odnosu na raniji zakon, gdje je ovo pitanje bilo regulisano u okviru člana 4., a i sadržajno imamo značajne razlike. Definisanje subvencioniranih ugovora i u potpunosti slijedi koncept direktiva definisan u članu 8. Direktive 2004/18. Novinu predstavlja i činjenica da je sada preciznije definisana ova mogućnost sa nekoliko aspekata. Prije svega sada se to odnosi na usluge i radove dok za robe nije predviđeno (u ranijem zakonu se to odnosilo i na robe), što znači kada ugovorni organ dodjeljuje subvencionirani ugovor za robe da nije obavezan primijeniti propise iz javnih nabavki. Drugo, u podtački b) navedeni su objekti (objekti od opšteg interesa) na koje se odnose radovi koji su uključeni u ANEKS I ovog Zakona. Sada je određen i procenat tj. ukoliko ugovorni organi subvencioniraju ugovore o uslugama i radovima sa više od 50%, dužni su osigurati primjenu Zakona ili sami provesti postupak javne nabavke. Raniji Zakon je propisivao primjenu Zakona na sve ugovore koje su ugovorni organi subvencionirali i u najmanjem dijelu. Novinu u ovom zakonu predstavlja i stav 2. koji reguliše da kod subvencioniranih ugovora koji se odnose na radove obaveza je ugovornih organa da za usluge koje su vezane za te radove primjenjuje odredbe ovog zakona. Dosadašnja odredba oko subvencioniranih ugovora je izazvala problem koji se javljao kada se sredstva za subvenciju dodjeljuju pravnom ili fizičkom licu koje nije obveznik primjene Zakona. Naime, kao što znamo samo ugovorni organi mogu objaviti obavještenje o nabavci odnosno provoditi ostale procedure javnih nabavki. Međutim, u slučaju dodjele subvecioniranih ugovora pravno ili fizičko lice koje nije obveznik primjene Zakon nema mogućnosti objaviti obavještenje te se postavlja pitanje kako 62
ugovorni organ može obezbijediti poštivanje Zakona ako je dodijelio sredstva za subvencionirani ugovor pravnom ili fizičkom licu? Primjera u praksi za ove ugovore je mnogo; npr. različita davanja iz budžeta na svim nivoima vlasti za poljoprivredu a prema poljoprivrednicima, odnosno donacije ili oko obnove povratničkih kuća i slične aktivnosti prema pojedincima, gdje je nemoguće primijeniti Zakon i ispuniti sve zahtjeve koje nameće bilo koji od postupaka definisanih Zakonom. Odredba stava 3. ovog Zakona rješava ovo pitanje na način da obavezuje onog koji daje ili prima subvenciju da obezbijedi primjenu Zakona. Pored onoga što je već rečeno kod pojašnjavanja definicije subvecioniranih ugovora navodimo nekoliko mogućnosti kada se smatra da je riječ o subvencioniranim ugovorima i o obavezi subjekta da primjenju Zakon i to kada je: •
subvencionirani organ sam ugovorni organ – u ovom slučaju sam primjenjuje Zakon, • subvencionirani organ nije ugovorni organ, a ugovorni organ koji subvencionira sam bira izvršioca radova odnosno davaoca usluga, kada je ugovorni organ obavezan da primjeni odredbe Zakona, • subvencionirani organ nije ugovorni organ ali sam odabira izvršioca radova odnosno davaoca usluga - u ovom slučaju ugovorni organ koji subvencionira mora osigurati da subvencionirani organ poštuje odredbe Zakona kao da je i sam ugovorni organ. Znači, u svim slučajevima subvencioniranih ugovora može samo ugovorni organ objavljivati i provoditi postupak nabavke u ime subjekta kojem se dodjeljuje subvencija ako isti nije ugovorni organ. Član 8. (Ugovori na čiju dodjelu se primjenjuje poseban režim) (1) Na dodjelu ugovora koji za predmet javne nabavke ima usluge iz Aneksa II. Dio B, koji je sastavni dio ovog zakona, primjenjuju se odredbe ovog zakona, i to: odredbe koje se odnose na opće principe, pripremu tehničke specifikacije, period na koji se zaključuje ugovor, pravnu zaštitu, objavu obavještenja o dodjeli ugovora i dobrovoljno ex ante obavještenje o transparentnosti. (2) Postupak dodjele ugovora iz stava (1) ovog člana bit će uređen pravilnikom koji donosi Vijeće ministara BiH. (3) Postupci, uslovi, zahtjevi, definicije pojmova, izuzeća i ostala bitna pitanja u vezi s dodjelom ugovora u oblasti odbrane i sigurnosti bit će uređena pravilnikom koji donosi Vijeće ministara BiH na prijedlog Agencije. 63
(4) Ugovori u oblasti odbrane i sigurnosti iz stava (3) ovog člana odnose se na nabavku: а) vojne opreme, uključujući bilo koji njen dio, sastav i/ili sklop; b) sigurnosno osjetljive opreme, uključujući bilo koji njen dio, sastav i/ili sklop; c) radova, robe i usluga direktno povezanih s opremom iz tač.a) i b) ovog stava za bilo koji i za sve elemente njenog trajanja; d) radova i usluga za izričito vojne namjene; e) sigurnosno osjetljivih radova i sigurnosno osjetljivih usluga. Ugovori koje dodjeljuju diplomatsko-konzularna predstavništva i misije Bosne i Hercegovine, a čija je vrijednost manja od vrijednosnih razreda iz člana 14. st. (2) i (3) ovog zakona, bit će uređeni posebnim pravilnikom koji će donijeti Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i uz prethodnu saglasnost Agencije. __________________________________________________________________ Ovaj član predstavlja novinu u odnosu na raniji zakon i njime se definišu ugovori tj. nabavke na čiju dodjelu će se primjenjivati „poseban režim“, što će reći biti će određene posebne procedure koje bi trebale biti fleksibilnije ili specifične zavisno šta je predmet nabavke. U stavu 1. navode se usluge koje su navedne u Aneksa II Dio B i koje još nazivamo tzv. „neprioritetnim uslugama“ u koje spadaju: Hotelske i ugostiteljske usluge Usluge željezničkog transporta Usluge vodenog transporta Pomoćne transportne usluge i usluge podrške Pravne usluge Usluge zapošljavanja i osiguranja osoblja, osim ugovora o radu i rješenja o imenovanju Usluge istrage i osiguranja, osim usluga oklopnih vozila Obrazovne usluge i usluge stručnog usavršavanja Zdravstvene i socijalne usluge Rekreacione usluge, kulturne i sportske usluge Ostale usluge Na dodjelu ugovora za „neprioritetne usluge“ regulisano je da će primjenjivati odredbe ovog zakona koje se odnose na opšte principe, pripremu tehničke specifikacije, period na koji se zaključuje ugovor, pravnu zaštitu, objavu obavještenja o dodjeli 64
ugovora i dobrovoljno ex ante obavještenje o transparentnosti, što znači da ne postoji obaveza objavljivanja obavještenja o nabavci, utvrđivanja kvalifikacionih uslova niti je određena vrsta postupka nabavke koji će se provoditi kod „neprioritetnih usluga“ te shodno tome nisu određeni niti rokovi za provođenje postupka nabavke. Naravno, stav 2. ovog člana konstatuje da će se posebnim pravilnikom koje će donijeti Vijeće ministara BiH urediti postupak dodjele ugovora za ove usluge, tj. pravilnik će regulisati sve bitne elemente navedene koje obavezno treba primjenjivati kod nabavke ovih usluga (navedeni u stavu 1. ovog člana) kao i ostala pitanja potrebna za provođenje nabavke ovih usluga. Pravilnik o neprioritenim uslugama upravo je riješio navedena pitanja. Prvi put u zakonu u ovom članu se pominje i „dobrovoljno ex ante obavještenje o transparentnosti“ što je jedna od novina ovog zakona sa značajnim karakteristikama koje utiču na skraćivanja rokova i prava ugovornih organa ali obzirom da ovaj novi institut spada u vrstu obavještenja posebno ćemo ga pojasniti prilikom komentarisanja člana 36. zakona. Neprioritetne usluge treba posmatrati kroz nekoliko specifičnosti zbog kojih je i uveden poseban režim nabavke a ogledaju se u sljedećem: • • • • •
ugovorni organ može imati potrebu da ove usluge nabavlja od jednog ili više ponuđača, određene usluge mogu se vezati za stručnost ili neku drugu posebnost ponuđača koji je pruža, da lokacija ponuđača je značajna ili potrebna za ponuđača, da marketinška i promotivna sposobnost ponuđača je značajna za ugovorni organ, da usluga nije česta niti prepoznata u nomenklaturi javnih nabavki (JRJN) te su svrstane u „Ostale usluge“
Odgovor na pitanje šta se podrazumjeva pod „ostalim uslugama“ treba tražiti pored ostalog u svim onim uslugama koje nisu navedene u jedinstvenom rječniku javne nabavke tj. koje nisu dobile nomenklaturni broj. Pravilnik o neprioritenim uslugama (dat je u Prilogu ove knjige) predviđa mogućnost zaključenja ugovora za jednokratno izvršenje određene usluge ili sukcesivnu isporuku koja ne može biti duža od tri godine. Tehnička specifikacija je najznačajniji dio ove vrste nabavki usluga i, između ostalog, zahtijeva korištenje JRJN kao i druge uslove propisane članom 5. navedenog Pravilnika. 65
Postupak se pokreće donošenjem odgovarajuće odluke čiji je sadržaj propisan navedenim podzakonskim aktom (član 18. zakona) . Postoji mogućnost da ugovorni organ eventualno predvidi i neke od kvalifikacionih uslova predviđenih članom 45. do 48. Zakona u mjeri koliko je to neophodno. Komisija za nabavke je predviđena da provodi postupak nabavke i da na osnovu dostavljene ponude i utvrđivanja da ista ispunjava uslove, provode se pregovori na način propisan članom 10. ovog podzakonskog akta. Nakon donošenja odluke o izboru ugovorni organ može objaviti ex ante obavještenje i time skratiti rokove za podnošenje eventualne žalbe odnosno rokove za žalbu. U stavu 3 i 4. definiše se procedura nabavki za ugovore iz oblasti odbrane i sigurnosti, kako u pogledu navođenja šta sve može biti predmet nabavke, tako i u pogledu načina dodjele ovih ugovora. Podsjećamo da je ovo značajna izmjena u odnosu na raniji zakon koji je u u članu 5. ove nabavke izuzimao od primjene Zakona, što je bilo u neskladu sa Direktivom EU. Naime, bilo je iskrivljeno mišljenje da se direktive EU ne primjenjuju u oblasti odbrane i sigurnosti. Međutim, upravo je suprotno, jer je u članu 10. Direktiva 2004/18 navedeno: ”Ova se Direktiva primjenjuje na ugovore o javnim nabavkama koje dodjeljuju naručioci u polju odbrane koji podliježu članu 296. Sporazuma.” (riječ je o Sporazum o uspostavljanju Evropske zajednice kasnije preimenovan u u Sporazum o EU-Sporazum Maastricht)8. Posebna direktiva o nabavkama u polju odbrane i sigurnosti 81/2009 jasno je definisala nabavke u ovim oblastima. Pravilnik koji definiše ovo isto pitanje je u potpunosti preuzeo odredbe direktive o nabavkam na području odbrane i sigurnosti. Donošenje posebne direktive i njena primjena predstavlja sigurno kompleksno pitanje i polemika u primjeni iste. Stoga sugerišemo da u eventualnoj želji za temeljitijim razmatranjem ovog pitanja mogu poslužiti tekstovi. Peter Brauna – Tretiranje ugovora koji ne spadaju u opseg evropsklih direktiva o javnim nabavkama i tekst Martina Trybusa - Nabavka za oružane snage-Ravnoteža između sigurnosti i internog tržišta9. Naravno posebno naglašavamo da će poseban režim u pogledu dodjele ugovora iz oblasti odbrane biti vezan za nabavke roba, radova i usluga navedenih u stavu 4. dok će za ostale nabavke potrebne za ovu oblast važiti standardni sistemi nabavki kao i procedure i pravila navedena u ovom zakonu. Ugovorni organi iz oblasti odbrane (Ministarstvo odbrane) i sigurnosti (bezbjedonosne agencije, policijske agencije, MUP-ovi i sl).
8
9
66
Ugovor o Europskoj uniji poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta potpisan je 1992., a stupio je na snagu 01.01. 1993. godine. Države članice uspostavile su Evropsku uniju (EU) . U kjnizi Pravo i politika javnih nabavki, izbor tekstova, priredio dr. Martin Trybus, EUPP, Sarajevo, 2006. dostupna na web stranici Agencije za javne nabavke, rubrika: Publikacije
Iz navedenog je vidljivo da se radi o velikim budžetskim korisnicima –npr. obimne nabavke u oblasti prehrane i opšte potrošnje i energenata (hrana za vojsku, odjeća i obuća, naftnih derivata, sredstava za čišćenje i sl. Zbog potrebe ispunjenja strogih standarda koji važe u ovoj oblasti i nedovoljne objektivne određenosti obima nabavke pokazalo se da je priprema tenderske dokumentacije izuzetno značajna s aspekta propisivanja zahtjeva koje trebaju ispunjavati ponuđači, odnosno roba koju nude isti. Specifičnost ovih nabavki ogleda se u potrebi brzog teritorijalnog obezbjeđenja određenih roba (hljeb, svježe povrće i voće i sl.) kao i većeg broja dobavljača kako bi se obezbijedila sigurnost i efikasnost nabavke. Stoga se pokazuje opravdanim, racionalnim i efikasnim da ugovorni organi iz oblasti odbrane prilikom nabavke koriste okvirne sporazume kao ugovore kojima se dugoročnije i sigurnije vrši nabavka određenih roba i to sa više ponuđača, odnosno podjela na više lotova, pri tome pazeći da lotovi imaju smisla i osnova. U stavu 5. je regulisan poseban režim za nabavke koje provode diplomatskokonzularna predstavništva i misije Bosne i Hercegovine, jer je evidentna specifičnost djelatnosti ovih ugovornih organa, lokacije gdje se vrši nabavka i drugih okolnosti koje se iskažu u procesu obezbjeđenja sredstava za funkcionisanje DKP-a. Međutim, treba naglasiti da se poseban režim primjenjuje samo kod ugovora koje dodjeljuju diplomatsko-konzularna predstavništva i misije Bosne i Hercegovine čija vrijednost je manja od vrijednosnih razreda iz člana 14. st. (2) i (3) tj. kada je za robe i usluge manja od 250.000,00 KM, odnosno na radove manja od 9.000.000,00 KM. Također poseban režim je uređen posebnim Pravilnikom i istim riješena proceduralna pravila kao i način provođenja nabavke od strane DKP-a. U Prilogu knjige je ovaj Pravilnik. Član 9. (Rezervirani ugovori) (1) Ugovorni organ može u planu nabavki definirati postupke javne nabavke rezervirane samo za kandidate, odnosno ponuđače koji zapošljavaju, u odnosu na ukupan broj zaposlenih, više od 50% lica s invaliditetom, a koji ne mogu obavljati poslove u normalnim uslovima. (2) U obavještenju o javnoj nabavci ugovorni organ mora naznačiti da je postupak javne nabavke rezerviran isključivo za privredne subjekte iz stava (1) ovog člana. __________________________________________________________________ 67
Ova odredba predstavlja novinu u zakonu i daje mogućnost, a li ne i obavezu, da ugovorni organi predvide da pojedine nabavke rezervišu samo za pravne subjekte koji zapošljavaju osobe sa invaliditetom čime se ovoj kategoriji lica odnosno privrednih subjekata koji zapošljavaju takva lic daje prednost u odnosu na druge subjekte prilikom nabavke određene robe. Nakoliko pretpostavki treba biti ispunjeno da bi se ovakva nabavka mogla realizovati. Prije svega, ugovorni organ treba, cijeneći predmet nabavke, imati saznanja o mogućnosti da takve robe, usluge ili radove mogu pružati privredni subjekti koji zapošljavaju invalidna lica i da takvih subjekata ima na tržištu odnosno ta je procent zaposlenih lica veći od 50 %. Drugo, ugovorni organ u svom planu nabavke treba predvidjeti da će nabavku roba, usluga ili radova vršiti od takvih ponuđača. Treća pretpostavka je da se u obavještenju o nabavci naglasi da je predmetna nabavka rezervisana za takve privredne subjekte ponuđače. U praksi postojala je dilema: ukoliko privredni subjekt kojem je rezevisana mogućnost sudjelovanja na tenderu želi angažovati podugovarača da li se i na njega odnosi procenat od 50% zapošljavnja invalidnih lica? Smatamo da ne bi došlo do zloupotrebe ovog rezervisanog prava da i podugovarači trebaju u zbiru ispunjavati ovaj procenat zapošljavanja. Inače, ovom odredba predstavlja djelomično usaglašavanje s Direktivom 2004/17 koja tu mogućnost predviđa u članu 28., odnosno Direktivom 2004/18, koja ovo pitanje reguliše u članu 19. Član 10. (Izuzeća od primjene odredbi ovog zakona) (1) Od primjene ovog zakona izuzimaju se: a) ugovor o javnoj nabavci koji je zakonima u Bosni i Hercegovini proglašen državnom tajnom; b) ugovor o javnoj nabavci čije izvršenje zahtijeva posebne mjere sigurnosti, u skladu sa zakonima u Bosni i Hercegovini; c) ugovor koji se dodjeljuje u skladu s međunarodnim sporazumom prema kojem se primjenjuje posebna procedura međunarodnih, kreditnih ili donatorskih aranžmana ili ugovor o javnoj nabavci koji je zaključen u skladu s posebnim pravilima definiranim međunarodnim ugovorom između Bosne i Hercegovine i jedne ili više država za projekte koje će ugovorne strane zajednički izvoditi ili koristiti, ili na osnovu međunarodnih sporazuma o stacioniranju trupa koje zaključi Bosna i Hercegovina; 68
d) ugovor o javnoj nabavci prirodnih i zakonskih monopola, a koji mogu uključiti nabavku vode, električne energije, plina, toplotne energije i drugih usluga, do otvaranja relevantnog tržišta za konkurenciju; e) ugovor o kupovini ili zakupu postojećih zgrada, druge nepokretne imovine, zemljišta ili prava koja iz njih proističu, bilo kojim finansijskim sredstvima, uz obavezu ugovornog organa da osigura transparentnost te procedure, s tim što nabavka finansijskih usluga za kupovinu ili zakup postojećih zgrada, druge nepokretne imovine, zemljišta ili prava koja iz njih proističu, istovremeno, prije ili nakon ugovora o kupovini ili zakupu, u bilo kojem obliku, podliježe provođenju jednog od postupaka definiranih ovim zakonom; f) ugovor koji za predmet ima usluge iz Aneksa II. Dio C ovog zakona. (2) Koncesioni ugovori dodjeljuju se u skladu sa zakonima o koncesijama u Bosni i Hercegovini. (3) Ugovori o javno-privatnom partnerstvu dodjeljuju se u skladu sa zakonskim propisima o javno-privatnom partnerstvu. __________________________________________________________________ Ovaj član u cijelosti navodi sva izuzeća na koja se ne primjenjuje ovaj Zakon. Naravno, najznačajnija novina ovog člana je svakako regulisanje tj. izuzeće koje se odnosi na nabavke vezane za prirodni i zakonski monopol data u stavu 1. alineja pod d), o kojoj ćemo kod obrade pojedinih stavova više komentarisati. Na početku treba posebno naglasiti i skrenuti pažnju, što je uostalom i stav Suda Evropske unije, da se svi izuzeci moraju usko tumačiti i bez predrasuda prema osnovnim principima javnih nabavki. Prvim stavom pod a) obuhvaćeni su svi ugovori bez obzira odnose li se na robe, usluge ili radove i osnovno je da postoji odgovarajući zakon u BiH da se takva nabavka smatra državnom tajnom. U odnosu na raniji zakon kada je bilo previđena mogućnost proglašenja državnom tajnom i drugim propisima i upravnim odredbama sa je to predviđeno da može biti samo zakon. Nema posebnih obrazloženja šta se sve može smatrati državnom tajnom ali sa aspekta javne nabavke. Smatramo da ne treba ulaziti u taj domen jer da bi određena nabavka bila tretirana na taj način u proceduri proglašenja državnom tajnom sigurno, trebaju biti zadovoljena određena pravila i procedure odnosno treba biti data zadovoljavajuća obrazloženja. Prvim stavom pod b) predviđeni su ugovori koji podliježu odnosno čije izvršenje zahtijeva posebne mjere sigurnosti. Prava asocijacija ukazuje na ugovore koje se odnose na odbranu, policijske strukture ili druge robe, usluge i radovi koji su posebnim zakonom označene da trebaju biti sigurnosno obezbjeđene. Takođe i kod ovog izuzetka je predviđeno da to može biti određeno samo zakonom a ne i nekim drugim propisima ili aktima. 69
Prvim stavom pod c) regulisano je da se od primjene ovog zakona izuzeti ugovori koji nastaju na osnovu međunarodnih sporazuma u kojima je predviđeno da se primjenjuju procedure ili pravila međunarodnih, kreditnih ili donatorskih aranžmana. Najčešće situacije u praksi koje se pojavljuju su: •
•
da se ugovor finansira djelimično ili u potpunosti sredstvima međunarodnih kredita ili donatorskih subjekata (na primjer:USAID, EBRD-a, Svjetske banka, itd.) i da međunarodna kreditna ili donatorska organizacija ima svoje posebne postupke nabavki koji se primjenjuju na dodjeljivanje ugovora, da se u sporazumu zaključenim između državnih organa BiH i međunarodnih kreditnih ili donatorskih organizacija eksplicitno zahtijevaju primjenu propisa postupaka tih međunarodnih kreditnih ili donatorskih organizacija,
Ovo odražava međunarodnu praksu u smislu da sporazumi između međunarodnih organizacija (kreditor ili donator) i korisnika (države koja prima pomoć) sadrži stavku po kojoj dodjela ugovora o javnim nabavkama prema tom sporazumu mora biti dodijeljena u skladu sa postupcima te određene organizacije (npr. ugovori sa Svjetskom bankom-WB ili Evropskom bankom za obnovu i razvoj-EBRD, gdje se definiše da se postupak javne nabavke provodi u skladu sa procedurama WB, odnosno EBRD-a, ili Prag pravila). Ovakvi ugovori podliježu drugačijim pravilima i provode se na osnovu sporazuma sklopljenog između jedne ili više država za projekt koji će ugovorne strane zajednički izvoditi ili koristiti, pri čemu se sporazumom jasno precizira postupak javne nabavke, odnosno koja procedura javne nabavke će se primjenjivati u realizaciji spomenutog sporazuma. Dakle, osnovni uslov za primjenu izuzeća je da se međunarodnim sporazumom, ili kreditnim ili donatorskim sporazumom jasno i nedvosmisleno definišu procedure nabavke. Također, česta pojava u praksi je da pojedini ugovorni organi zato što su imali priliku primjenjivati pravila svjetske banke, EBRD-a, i cijeneći da su to međunarodna pravila respektabilnih organizacija, smatraju da mogu nastaviti sa primjenom istih i kod drugih nabavki iako to nije vezano za aranžman s takvom organizacijom, što naravno nije ispravno niti u skladu sa odredbom ovog člana 5. Posebno naglašavamo potrebu da ugovorni organi koji se nalaze u procesu zaključivanja poslovnih aranžmana s međunarodnim organizacijama trebaju prilikom sklapanja aranžmana voditi računa o ovome te skrenuti pažnju da se ove odredbe ugrade u takve aranžmane kako u provođenju takvih sporazuma ne bi bilo problema odnosno jasno regulisati na koji način će se provoditi nabavka. Naravno, postoje slučajevi da međunarodne kreditne ili donatorske organizacija realizaciju svojih projekata vežu za to da se postupci nabavke vezani za te projekte 70
provedu u skladu sa odredbama ovog Zakona ali da se određeni procenat roba ili usluga nabavi od određene organizacije ili određene zemlje, ili da se neki drugi uslov mora ispoštovati a koji preferira određenog proizvođača, što je neprimjenjivo sa aspekta primjene našeg Zakona. Stoga i u ovakvim situacijama prilikom pripreme takvih sporazuma treba skrenuti pažnju međunarodnoj organizaciji o neprovodivosti takvih odredbi odnosno da nije moguća zakonita primjena Zakona, odnosno da je neophodno u međunarodnim sporazumima definisati jasno po kojoj će se proceduri provoditi nabavka. Novina u ovom Zakonu je činjenica da se izuzeće primjenjuje i na međunarodne sporazume o stacioniranju trupa koje zaključuje BiH. Time su navedene vojne organizacije izuzete od primjene odredbi ovog Zakona kod nabavki za svoje potrebe, bez obzira da li riječ o stacioniranju trupa u BiH ili opremi trupa koje idu u druge zemlje u okviru međunarodnih sporazuma. Prvim stavom pod d) predviđena je novina u odnosu na raniji Zakon u smislu da su izuzeti od primjene ovog pravila utvrđenih ovim prilikom nabavke ovih roba odnosno usluga (ugovori koji se odnose na prirodne i zakonske monopole- nabavka vode, električne energije, plina, toplotne energije i drugih usluga, do otvaranja relevantnog tržišta za konkurenciju). Jasno je da su ove robe ili usluge vezane za određene monopole koji proizvođači ponuđači imaju na osnovu nekog zakonskog ovlaštenja ili prirodnog resursa koji je dodijeljen određenom subjektu (npr. priključak na vodovodnu mrežu, ili kanalizaciju). Izuzeće od obaveze da se provodi nabavka po odredbama ovog Zakona važit će dok navedena roba ili usluga ne bude izložena i dostupna na relevantnom tržištu od strane više ponuđača. Naravno, zakonodavac je ovdje naveo najčešće robe bez navođenja i konkretizovanja usluga na koje se odnosi izuzeće ali jasno je da se to odnosi na sve one usluge gdje evidentno nema konkurencije, već samo jedan ponuđač koji to pravo crpi ili iz zakona ili ovlaštenja ili nekog drugog akta nadležnog organa ili organizacije. Primjere usluga koje potpadaju pod izuzeća imamo kod usluga odvoza smeća, održavanja čistoće, usluga naplate putarine, usluga kontrole kvaliteta određenih roba, općinskih taksi za određene usluge i slično. Smatramo da je ovo značajna novina koja će prije svega doprinijeti fleksibilnosti i efikasnosti nabavke a sa druge strane smanjit troškove i vrijeme ugovornim organima koje su do sada imali u obaveznosti provođenja postupka nabavke i plaćanju troškova koji su proizlazili iz postupka. Također, ponuđačima će biti jednostavnije da ugovaraju ove usluge sa ugovornim organima odnosno u pripremi ugovora će biti relevenantne odredbe Zakona o obligacionim odnosima ili opštim uslovima koji vrijede za pojedine robe odnosno usluge kod ponuđača. 71
Prvim stavom pod e) regulisano je izuzeće koje se odnosi na ugovore koji se odnose na kupovinu ili zakup postojećih zgrada druge nepokretne imovine, zemljišta ili prava koja iz istih proističu, bilo kojim finansijskim sredstvima. Uvid u ovu podtačku pokazuje da je značajno preciznije definisano ovo izuzeće u smislu na šta se odnosi, obaveze da se obezbijedi transparentnost u ovoj nabavci iako je izuzeta od primjene kao i u smislu da nabavka sredstava za ove namjene nije izuzeta od primjene Zakona. Ugovornim organima se daje mogućnost da nabavke vezane za nekretnine mogu vršiti bez primjene postupaka nabavke predviđenih Zakonom. Naravno, ugovorni organ cijeneći svoje potrebe ili specifičnost nekretnine koju namjerava nabaviti može se opredijeliti da koristi neki od postupaka nabavke ukoliko mu to odgovora, ali nije obavezan. Znači, ova odredba izuzima ugovore koji imaju za svoj predmet kupovinu ili iznajmljivanje nepokretne imovine (zemlja, postojeće zgrade ili prava i privilegije koje iz njih proističu) bilo kojim finasijskim sredstvima. Dakle, ugovorni organ ovo izuzeće može koristiti za nabavku ili zakup zemljišta, postojećih objekata ili druge nepokretne imovine ili prava koja iz njih proističu. Međutim, nabavka financijskih usluga povezanih s prethodno navedenom nabavkom istodobno, prije ili nakon ugovora o kupovini, zakupu ili najmu, bilo u kojem obliku, podliježe primjeni postupaka javne nabavke definisanih Zakonom. Ovdje je također bitno istaći da ugovorni organ kupovinu ili zakup zemljišta, postojećih objekata ili druge nepokretne imovine ili prava koja iz njih proističu, pribavlja u zatečenom stanju, odnosno sve daljnje nabavke roba, ili usluga ili izvođenja radova na predmetu kupovine ili zakupa, podliježu primjeni odredbi Zakona. Naravno, ističemo i novinu u ovoj odredbi koja govori o ”obavezi ugovornog organa da osigura transparentnost tih procedura” što znači da ugovorni organ kod kod ovih nabavki treba imati odgovarajući interni akt-opći akt kojim će regulisati pravila kupovine nekretnina i time objektivizirati nabavku i učini je transparentnom jer je evidentno da se kod ovih nabavki troše značajna finasijska sredstva. Potrebu donošenja internog-općeg akta koje reguliše ovu proceduru podcrtavamo jer nadležni organi revizije često ovo s pravom stavljaju kao primjedbu ugovorni organima u smislu da nisu obezbjeđene adekvatne procedure i smanjeni rizici za zloupotrebu ovih nabavki i netransparentnost trošenja sredstava. Prvim stavom pod f) predviđena su izuzeća koja se odnose na Aneks II Dio C ovog Zakona. Riječ je o uslugama koje se odnose: 72
• •
Ugovori o radu i rješenja o imenovanju, Ugovori o finansijskim uslugama koji za predmet imaju : a) izdavanje, prodaja, kupovina ili transfer vrijednosnih papira i obveznica kao i drugih finansijskih instrumenata; b) usluge Centralne banke
• • •
Ugovori o arbitraži i pomirenju, Ugovori o pribavljanju, razvoju, produkciji ili koprodukciji programa za radio i TV emitovanje, Ugovori o pružanju usluga istraživanja i razvoja osim onih od kojih korist ima isključivo ugovorni organ ili sektorski ugovorni organ za svoju upotrebu pri obavljanju svojih aktivnosti i za koje naknadu u cjelini plaća ugovorni organ ili sektorski ugovorni organ.
Cijeneći sve gore navedene usluge ovdje ćemo komentarisati neke od njih zbog činjenice da mogu izazvati određene dileme i potrebe da se razjasni njihova suština: (1) Ugovori o radu i rješenja o imenovanju (u ranijem zakonu naziv ovih usluga je bio Ugovori o zapošljavanju) Često je pitanje koji se sve ugovori mogu podvesti pod ove usluge odnosno koji se sve radno pravni aranžmani mogu smatrati ugovorima o zapošljavanju. Smatramo da su to svi radno pravni odnosi koje poznaje Zakon o radu (rada na određeno, neodređeno vrijeme, obavljanje povremenih poslova, pripravnički, volonterski rad). Pod rješenjima o imenovanju se podrazumjevaju rješenja o imenovanjima na svim nivoima vlasti kao i imenovanja državnih službenika te imenovanja koja proizilaze izi drugih matrijalnih zakona. (2) Ugovori o finansijskim uslugama koji za predmet imaju: a) izdavanje, prodaja, kupovina ili transfer vrijednosnih papira i obveznica kao i drugih finansijskih instrumenata; b) usluge Centralne banke U ovom Zakonu, u odnosu na raniji, samo su dodate i obveznice koje se nisu spominjale u ranijoj formulaciji ovog dijela. Kupovina obveznica od države, odnosno entiteta česta je pojava, i organizuje se putem javnih poziva na kojima u najvećoj mjeri učestvuju javna preduzeća koja imaju slobodnih (oročenih sredstava). Shodno ovoj kategorizaciji u Aneksu II-Dio C jasno je da kupovina obveznica nije predmet javne nabavke i da se u biti i ovdje ne troše sredstva već se dugoročnim ulaganjem ostvaruje kamata kao prihod ugovornog organa. U praksi je ovo pitanje zanimljivo zbog činjenice da se kupovina ovih obeznica rijetko planira u planovima 73
poslovanja, zatim tretman ovih sredstava kao i način donošenja odluke o izvdvajanju ovih sredstava od strane organa upravljanja preduzećem. Smatramo da tretman ovih sredstava predstavlja dugoročno ulaganje odnosno investiciju i kao takvu je treba tretirati i evidentirati kroz planove poslovanja i shodno tome donositi takve odluke. Naravno, ukoliko takva ulaganja nisu predviđena planovima poslovanja potrebno je ista tretirati kao vanplanske odluke i donositi ih po proceduri koja je propisane za takve situacije. Prije svega i ove usluge su u odnosu na raniji zakon potpunije definisane i istim su dodate situacije. Stavom dva ovog člana posebno su tretirani ugovori koji nastaju kao posljedica koncesija i to pitanje je riješeno zakonom koji uređuje ovu materiju. Stav 3. regulisana je Posebnost i na neki način izuzeće od primjene odredbi ovog zakona koja se odnosi i na ugovore koji nastaju kao posljedica javno privatnog partnerstva koje je regulisano takođe posebnim propisima Pored izuzeća koja tretira ovaj član napominjemo i izuzeća za sektorske ugovorne organe u članu 86. Zakona gdje ćemo više komentarisati ova izuzeća. Ovim navedenim izuzećima su obuhvaćena gotovo sva izuzeća navedena u Direktivama 2004/17 i 2004/18. Član 11. (Povjerljivost) (1) Povjerljivim podacima ne mogu se smatrati: a) ukupne i pojedinačne cijene iskazane u ponudi; b) predmet nabavke, odnosno ponuđena roba, usluga ili rad, od koje zavisi poređenje s tehničkom specifikacijom i ocjena da li je određeni ponuđač ponudio robu, usluge ili rad u skladu s tehničkom specifikacijom; c) potvrde, uvjerenja od kojih zavisi kvalifikacija vezana za ličnu situaciju kandidata/ ponuđača. (2) Ako kandidat/ponuđač kao povjerljive označi podatke koji, prema odredbama stava (1) ovog člana, ne mogu biti proglašeni povjerljivim podacima, oni se neće smatrati povjerljivim. (3) Nakon javnog otvaranja ponuda nijedna informacija u vezi sa ispitivanjem, pojašnjenjem ili ocjenom ponuda ne smije se otkrivati nijednom učesniku u postupku ili trećem licu prije nego što se odluka o rezultatu postupka ne saopći 74
učesnicima u postupku. (4) Učesnici u postupku javne nabavke ni na koji način ne smiju neovlašteno prisvajati, koristiti za vlastite potrebe niti proslijediti trećim licima podatke, rješenja ili dokumentaciju (informacije, planove, crteže, nacrte, modele, uzorke, kompjuterske programe i dr.) koji su im stavljeni na raspolaganje ili do kojih su došli na bilo koji način u toku postupka javne nabavke. (5) Nakon prijema odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili odluke o poništenju postupka nabavke, a najkasnije do isteka roka za žalbu, ugovorni organ će po prijemu zahtjeva ponuđača, a najkasnije u roku od dva dana od dana prijema zahtjeva, omogućiti uvid u svaku ponudu, uključujući dokumente podnesene u skladu s članom 45. stav (2) ovog zakona, kao i pojašnjenja originalnih dokumenata u skladu s članom 68. stav (3) ovog zakona, sa izuzetkom informacija ponuđača označenih kao povjerljive u skladu s ovim članom. __________________________________________________________________ Ovaj član definiše povjerljivost prilikom provođenja postupaka javnih nabavki i kao takav je usaglašen sa Direktivama 2004/18/EZ i 2004/17. Povjerljivost se odnosi na sudionike postupaka javnih nabavki, te na same ugovorne organe koji provode postupak. Ovaj član se također referiše na odredbe Zakona o upravnom postupku (u daljem tekstu: ZUP). Značajne su novine u odnosu na raniji Zakon, a ogledaju se u sljedećem: • precizirano šta se ne može smatrati povjerljivim podacima. Ovdje je značajno napomenuti da se pod ličnom situacijom u smislu ovog člana smatraju svi kvalifikacioni uslovi iz člana 44. do 51 . Zakona. • određivanje povjerljivim podacima onih koji to ne mogu biti u smislu ove odredbe omogućava učesnicima u nabavci da iste tretiraju kao podatke koji nisu povjerljivi, • obaveznost učesnika u postupku nabavke da saznanja o svim podacima do kojih dođu prilikom uvida ili do kojih su došli na bilo koji način ne smiju koristiti, prisvajati ili prosljeđivati trećim licima, • preciziranje obaveze ugovornog organa da najkasnije do isteka roka za žalbu odnosno u roku od 2 dana od prijema zahtijeva omogući uvid u svaku ponudu i sve ostale kvalifikacione dokumente shodno članu 68. Stav 3. Zakona koji upućuje na kvalifikacione dokumente i odgovarajuća eventualna pojašnjenja, • predviđena prekršajna odgovornost ugovornog organa (čl. 116. st. 1. i st. 2. pod b) ukoliko ne zaštiti podatke koji su po odredbama ovog zakona povjerljivi. Naglašavamo da nakon prijema odluke o rezultatu postupka nabavke (odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača, odluka o poništavanju postupka nabavke) se stječe mogućnost uvida u podatke i informacije vezane za ispitivanje, pojašnjenje i ocjenu ponuda. 75
Povjerljivost u smislu ovog člana nije posebno tretirana ali bi se moglo konstatovati da bi se povjerljivim informacijama mogli smatrati sljedeći podaci: a) tehnološka znanja (know-how), izumi, patenti i sl. Pitanjima koja su prava i obaveze ugovornog organa kao i ponuđača koji traži uvid treba posvetiti pažnju sljedećim aktivnostima i iste provesti: •
pismeno i shodno zakonskoj odredbi zahtijevati uvid u rokovima predviđenim zakonom s navođenjem osobe ili osoba koje će vršiti uvid u ime ponuđača te naglasiti kada se želi uvid i na koji se predmet nabavke odnosi, • pismeno izvijestiti ponuđača o odobravanju uvida ili donijeti rješenje kojim se odbija uvid sa odgovarajućim zakonski m obrazloženjima i pozivanjem na zakonske propise koji regulišu pravo na odbijanje uvida, te voditi računa o drugim materijalnim propisima koji regulišu pitanje slobode pristupa informacijama, • ne ograničavati vremenski vršenje uvida, • voditi zapisnik o izvršenom uvidu i konstatovati bitne okolnosti sa uvida (mjesto, datum, učesnike uvida, ko je pisustvovao, šta je dato na uvid, šta je kopirano, eventualne primjedbe na vođenje uvida, • omogućiti kopiranja dokumenata u mjeri koja je dozvoljena odredbama ZUP-a, • voditi računa da se prilikom uvida ne ošteti dokument ili uvezanost dokumenta u ponudi, • obezbijediti da stručne osobe koje su upoznate sa postupkom nabavke vode uvid i daju potrebne informacije u mjeri koja je dozvoljena zakonom. Posebnost pristupa uvida u ponude treba razmotriti odnosno regulisati i tederskom dokumentacijom obzirom na činjenicu da se uz ponudu dostavljaju odgovarajuće izjave a da se kasnije dostavljaju dokazi od strane izabranog ponuđača koji su navedeni u izjavama a vezani su za kvalifikacije ponuđača kako je to navedeno i u Upustvu o pripremi modela tenderske dokumentacije i ponude („Sl. Glasnik BiH“ 90/14) u daljem tekstu: Upustvo za pripremu t.d. Obzirom da uvid treba omogućiti pregled svih relavantnih dokaza koje je ugovorni organ zahtijevao u t.d., neophodno je u t.d. propisati obavezu da izabrani ponuđač u određenom roku (do 5 dana) od dobijanja odluke dostavi sve dokaze navedne u izjavi odnosno da eventualni uvid omogućava i pregled svih tih dokaza. Na ovaj način se i ponuđači obavještavaju i imaju saznanje kada moraju pribaviti odnosno imati sve dokaze ako budu izabrani te na vrijeme mogu preduzeti mjere na obezbjeđenju istih. S druge strane ponuđač koji ima interes da izvrši pregled izabrane ponude tj. potencijalni podnosilac žalbe ima informaciju kada će biti dostavljeni svi relevantni dokazi te kada može zatražiti uvid a da ima dovoljno vremena da može pripremiti eventualnu žalbu. Bitno je takođe napomenuti da ugovorni organ treba odmah po dobijanju zahtjeva 76
omogućiti uvid kao se ne bi dodatno skaraćivao rok za žalbu i potencijalnom podnosiocu žalbe. Član 12. (Upotreba jezika) (1) Ugovorni organ dužan je pripremiti tendersku dokumentaciju u vezi s postupcima javne nabavke na jednom od jezika u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. (2) Ugovorni organ može dodatno pripremiti tendersku dokumentaciju i na engleskom ili drugom stranom jeziku, s tim da je dužan sačuvati cjelovitost sadržaja informacija iz tenderske dokumentacije pripremljene na jednom od jezika u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. (3) Ponuđač podnosi ponudu na jednom od jezika u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. Štampana literatura, brošure, katalozi ili slično prilažu se bez prijevoda, izuzev ako ugovorni organ tenderskom dokumentacijom ne zahtijeva da se i ti dijelovi prevedu. __________________________________________________________________ Ovim članom je definisana obaveza ugovornog organa da pripremi tendersku dokumentaciju na jednom od službenih jezika u BiH, ili eventualno na engleskom ili drugom stranom jeziku, s tim da je dužan očuvati cjelovitost sadržaja. Naravno, obaveza je shodno tome da i ponuđač svoju ponudu dostavi na jednom od službenih jezika. Novina ovog člana Zakona u odnosu na raniji zakon je da štampana literatura, katalozi se prilažu bez prevoda izuzev ako je ugovorni organ tederskom dokumentacijom tražio prevod. Kod primjene ovog člana u praksi se mogu pojaviti dva pitanja. Prvo, da li ova literatura treba da je uvezana u ponudi ili se dostavlja uz ponudu? Smatramo da se sa izrazom navedenim u stavu 3. da se „prilaže“ htjelo reći da se to ne uvezuje, a da se sigurnost ispunjenja uslova konstatuje kroz činjenicu popisa sadržaja tenderske dokumentacije koji je sastavni dio ponude i koji je uvezan. Sugerišemo da se u pogledu ovog pitanja konsultuje Upustvo za pripremu t.d. Ovo Uputstvo dato je u Prilogu ove knjige. Drugo pitanje, koje se je i do sada pojavljivalo kao problem, bilo je pitanje koji je prijevod mjerodavan? Smatramo da na ovo pitanje odgovor treba dati, odnosno precizirati tenderska dokumentacija, odnosno ugovorni organ treba precizirati je li treba biti zvaničan prijevod ovjeren od strane sudskog prevodioca. 77
Član 13. (Komisija za nabavke) (1) Za provođenje otvorenog postupka, ograničenog postupka, pregovaračkog postupka s objavom obavještenja i bez objave obavještenja, konkursa za izradu idejnog rješenja, takmičarskog dijaloga i konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda ugovorni organ obavezan je imenovati komisiju za nabavke. (2) Uspostavljanje i rad komisije za nabavke regulira se podzakonskim aktom koji donosi Vijeće ministara BiH. ___________________________________________________________________ Pitanje uspostavljanja komisije za nabavke nije regulisana Direktivama EU već je to pitanje ostavljeno na dispoziciju državama. Ovim Zakonom je utvrđena obaveza imenovanja Komisije za nabavke u postupcima nabavke: otvorenom i ograničenom postupku, pregovaračkom postupku sa objavom obavještenja i bez objave obavještenja, konkursu za izradu idejnog rješenja, takmičarskom dijalogu i konkurentskom zahtjevu za dostavljanje ponuda. Evidentno u odnosu na dosadašnji zakon došlo je do proširenja obaveze imenovanja komisije kada se provodi konkurentski postupak nabavke. Podzakonski akt će riješiti osnovna pitanja veza za rad komisije za nabavke kao i pitanja koja su do sada stvarala dilemu u pogledu rada komisija. Najznačajnija pitanja koja su riješena odnose se na sljedeće: • Obim ovlaštenja zadataka komisije koja sada može imati i zadatak da priprema tenderksu dokumentaciju što sigurno može doprinijeti efikasnosti rada u postupcima nabavke, • Obaveznost da u komisiji bude zaposlenik koji poznaje propise javnih nabavki, • Uloga sekretara komisije • Uloga službenika za javne nabavke je jasnije određena kao i određenost ko je taj ko je obavezan poznavati propise iz oblasti javnih nabavki odnosno predmet nabave, • Procesne radnje Komisije za nabavke su standardizovane kao i zapisnici u formalnom i sadržajnom smislu, • Rokovi postupanja su zakonom određeni i obavezujući, • U kompleksnim postupcima javne nabavke odnosno postupcima velike vrijednosti predviđena mogućnost imenovanja Komisije za evaluaciju-ocjenu ponuda čime se razdvaja tok postupka do otvaranja ponuda i postupak nakon otvaranja ponuda u smislu komisija ugovornog organa koji to provodi.
78
DIO DRUGI - TOK POSTUPKA JAVNE NABAVKE POGLAVLJE I. POČETAK, VRSTE I IZBOR POSTUPKA JAVNE NABAVKE Odjeljak A. Početak postupka javne nabavke
Član 14. (Vrijednosni razredi) (1) Za nabavke vrijednosti manje od 50.000,00 KM, u slučaju robe i usluga, ili 80.000,00 KM, u slučaju radova, ugovorni organ može primijeniti jedan od postupaka utvrđenih ovim zakonom, izuzev direktnog sporazuma, uz obavezu ispunjenja propisanih uslova za svaki postupak. (2) Primjena otvorenog ili ograničenog postupka, ili pregovaračkog postupka s objavom obavještenja ili bez objave obavještenja, ili konkursa za izradu idejnog rješenja, ili takmičarskog dijaloga obavezna je u slučaju kada je vrijednost nabavke za robe i usluge jednaka ili veća od: a) 250.000,00 KM, za ugovorne organe iz člana 4. stav (1) tač. a) i c) ovog zakona; b) 400.000,00 KM, za ugovorne organe iz člana 4. stav (1) tačka b) ovog zakona; c) 800.000,00 KM, za sektorske ugovorne organe iz člana 5. ovog zakona. (3) Kada je vrijednost nabavke, u slučaju radova, jednaka ili veća od 9.000.000,00 KM, ugovorni organ dužan je provesti otvoreni ili ograničeni postupak, ili pregovarački postupak s objavom obavještenja ili bez objave obavještenja, ili konkurs za izradu idejnog rješenja, ili takmičarski dijalog. (4) Kada je vrijednost nabavke robe, usluga i radova jednaka ili veća od vrijednosti iz stava (1) ovog člana, a manja od vrijednosti iz st. (2) i (3) ovog člana, ugovorni organ obavezan je primijeniti otvoreni ili ograničeni postupak, ili pregovarački postupak s objavom obavještenja ili bez objave obavještenja, ili konkurs za izradu idejnog rješenja, ili takmičarski dijalog. (5) Kada je vrijednost javne nabavke jednaka ili veća od vrijednosnih razreda iz st. (2) i (3) ovog člana, ugovorni organ dužan je dodatno oglasiti i sažetak obavještenja na engleskom jeziku na portalu Agencije i URŽ-a (u daljnjem tekstu: portal javnih nabavki). (6) Inicijativu za izmjenu i dopunu ovog zakona po hitnom postupku, u pogledu promjene iznosa vrijednosnih razreda, pokreće Agencija, uz prethodnu saglasnost Odbora Agencije, u slučajevima značajnih promjena, i to: 79
a) stope inflacije; i/ili b) ekonomskih uslova u BiH; i/ili c) zakonodavstva u EU o javnim nabavkama. __________________________________________________________________ U pogledu vrijednosnih razreda značajno je drugačiji pristup u odnosu na dosadašnji Zakon, i to kako po formi tako i po sadržaju tj. vrijednosnim razredima. Naime, vrijednosni razredi su postavljeni na način da je bitna odrednica da li je riječ o ugovornim organima (državnim subjektima) ili ugovornim organima koji predstavljaju javne subjekte koji su osnovani radi zadovoljavanja potreba od općeg interesa. Značajno je promijenjen i raspored vrijednosnih razreda. Tako možemo govoriti o četiri vrijednosna razreda. Prvi vrijednosni razred je do 6.000,00 KM (kao i do sada). Drugi vrijednosni razred je od 6.000,00 KM do dosadašnjeg domaćeg vrijednosnog razreda (50.000,00 KM za robe i usluge odnosno 80.000,00 KM ). Također ništa nije promijenjeno u odnosu na dosadašnju regulativu. Treći vrijednosni razred ide od iznosa 50.000,00 KM za robe i usluge odnosno 80.000,00 KM za radove, do iznosa koji se odnosi na robe i usluge do 250.000,00 KM za državne organe odnosno 400.000,00 KM za javna preduzeća odnosno 800.000,00 KM za sektorske ugovorne organe, a u pogledu radova do 9.000.000,00 KM. Četvrti vrijednosni razred ide iznad iznosa koji su utvrđeni u trećem vrijednosnom razredu. Posebnost regulisanja vrijednosnih razreda datih u novom Zakonu ogleda se kroz sljedeće karakteristike: • • •
Vrijednosni razredi opredjeljuju dužinu rokova za podnošenje zahtjeva odnosno ponuda; Određenje u pogledu dodatnog objavljivanja sažetka obavještenja na engleskom jeziku; Predviđena je prekršajna odgovornost ako se ugovorni organ ne pridržava vrijednosnih razreda odnosno dijeli vrijednost nabavke s namjerom izbjegavanja primjene propisanog postupka nabavke.
Mogućnost izmjene i dopune ovog Zakona u pogledu promjene vrijednosnog razreda regulisana je na isti način kao u ranijem zakonu tj. dosadašnjem podzakonskom aktu, gdje je ovo pitanje bilo regulisano (člana 9. Uputstva o primjeni ZJN BiH). 80
Definisanje izmjena vrijednosnih razreda je usklađeno sa dopunama Direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ. Član 15. (Procijenjena vrijednost javne nabavke) (1) Ugovorni organ zasniva računanje procijenjene vrijednosti ugovora o javnoj nabavci na ukupnom iznosu koji će platiti, bez poreza na dodatu vrijednost (PDV). (2) Određivanje procijenjene vrijednosti javne nabavke vrši se na sljedeći način: a) Procijenjena vrijednost nabavke robe, usluga ili radova jednaka je novčanom iznosu koji ugovorni organ plaća, bez obračunatog poreza na dodatu vrijednost. Ova vrijednost, u slučaju ugovora o radovima, uključuje i objekte potrebne za izvršenje takvog ugovora, a koje je ugovorni organ dužan osigurati ili ustupiti izvođaču radova; b) Procijenjenu vrijednost robe, usluga ili radova čini njihova procijenjena tržišna vrijednost u vrijeme objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci ili, u slučajevima kada takvo obavještenje nije potrebno, u trenutku kada ugovorni organ započinje postupak javne nabavke; c) U određivanju procijenjene vrijednosti javne nabavke robe, usluga ili radova ugovorni organ dužan je uključiti sve elemente cijene koju plaća za nabavku te robe, usluge ili radova; d) Ako je javna nabavka robe, usluga ili radova podijeljena u nekoliko lotova, procijenjena vrijednost predstavlja zbir svih takvih lotova i ona se koristi za određivanje vrijednosnog razreda te nabavke; e) U određivanju procijenjene vrijednosti okvirnog sporazuma, ugovorni organ uzet će u obzir maksimalnu procijenjenu vrijednost, bez obračunatog poreza na dodatu vrijednost, svih predviđenih ugovora za cijeli period trajanja okvirnog sporazuma. (3) U slučaju ugovora o lizingu, najmu, zakupu ili unajmljivanju na otplatu razne robe, vrijednost koja treba da se uzme kao osnova za izračunavanje procijenjene vrijednosti nabavke je: a) u slučaju ugovora o javnoj nabavci na određeni rok, ako je rok kraći od 12 mjeseci, ili je 12 mjeseci, ukupna procijenjena vrijednost za ugovor ili, ako je rok ugovora duži od 12 mjeseci, ukupna vrijednost uključujući procijenjenu preostalu vrijednost; b) u slučaju ugovora o javnoj nabavci bez određenih rokova ili za koje se rokovi ne mogu definirati, mjesečna vrijednost pomnožena s 48. (4) U slučaju ugovora o javnoj nabavci robe ili usluga koji su po prirodi redovni ili koji se namjeravaju obnoviti u okviru datog vremena, kalkulacija 81
procijenjene vrijednosti ugovora bit će izračunata na osnovu sljedećeg: a) ili ukupna stvarna vrijednost uzastopnih ugovora iste vrste koji su dodijeljeni tokom prethodnih 12 mjeseci ili, ako je moguće, tokom finansijske godine kako bi se uzele u obzir izmjene u iznosu ili vrijednosti koje bi se mogle pojaviti tokom 12 mjeseci nakon zaključivanja osnovnog ugovora; b) ili ukupna procijenjena vrijednost uzastopnih ugovora dodijeljenih tokom 12 mjeseci koji su uslijedili nakon prve isporuke, ili tokom finansijske godine, ako je to duže od 12 mjeseci. (5) U slučaju ugovora o javnoj nabavci usluga, vrijednost koja treba da se uzme kao osnova za izračunavanje procijenjene vrijednosti ugovora će, ako je potrebno, biti procijenjena kako slijedi: a) za sljedeće vrste usluga: 1) usluge osiguranja: plaćanje premija i druge forme plaćanja, 2) bankarstvo i druge finansijske usluge: naknade, provizije, kamate i druge forme plaćanja, 3) ugovori za izradu idejnog rješenja: isplata naknada, provizija i druge forme plaćanja; b) za ugovore o uslugama pri čemu nije naznačena ukupna cijena: 1) u slučaju ugovora s određenim rokom, ako je rok jednak ili manji od 48 mjeseci: ukupna vrijednost za njihov puni rok, 2) u slučaju ugovora bez određenog roka ili s rokom dužim od 48 mjeseci, mjesečna vrijednost pomnožena s 48. (6) Ugovornom organu nije dozvoljeno dijeljenje predmeta nabavke s namjerom izbjegavanja primjene odgovarajućeg postupka definiranog ovim zakonom. (7) Ako predloženi ugovor sadrži alternativnu ponudu, osnov za utvrđivanje procijenjene vrijednosti ugovora je maksimalni mogući ukupni iznos javne nabavke. __________________________________________________________________ Ovaj član Zakona je u velikoj mjeri preuzet iz člana dosadašnjeg 8. Upustva o primjeni ZJN, s tim što su neki elementi više razrađeni, a odnose se na usluge zavisno od vrste, odnosno specifičnosti usluge, odnosno trajnja ugovora. Značajno je napomenuti da je članom 116. stav 2. pod c) odnosno stavom 3. predviđena prekršajna odgovornost kako za ugovorni organ tako i odgovorno lice u ugovornom organu u slučaju da se ugovorni organ ne pridržava uslova i načina javne nabavke prema procijenjenim vrijednostima ili dijeli vrijednost nabavke s namjerom izbjegavanja primjene propisanog postupka nabavke. 82
Najčešći oblici ne pridržavanja „uslova i načina javne nabavke prema procjenjenim vrijednostima“ imamo u pogledu: vrste postupka koji je obavezan, rokova koji su propisani za taj vrijednosni razred; vrste, forme i načina objavljivanja obavještenja ili sažetka o nabavci kako je to regulisano članom 14. Zakona, ili kada ugovorni organ suprotno pravilima utvrđenim u članu 15. Zakona izvrši utvrđivanje procjene vrijednosti nabavke. Prekršajnu odgovornost u pogledu „ili dijeli vrijednost nabavke s namjerom izbjegavanja primjene propisanog postupka nabavke“ imamo: kada ugovori organ dijeli nabavku na više dijelova iako po svojoj prirodi i suštini to predstavlja jedinstvenu nabavku, a nema dokazivo obrazloženje zašto dijeli nabavku, ili je evidentno da istu nabavku (isti predmet nabavke) provodi više puta u toku jedne godine, što pokazuje da je mogao objedinjavanjem nabavke na godišnjem nivou izvršiti jednu nabavku, ali bi očito morao provesti transparentniji složeniji postupak nabavke. Ovo pitanje izbjegavanja složenijeg odnosno transparentnijeg postupka nabavke bit će u primjeni novog Zakona umanjeno, jer svi postupci nabavke izuzev direktnog sporazuma sada zahtijevaju na neki način objavu na portalu javnih nabavki ili obavezu objave obavještenja o nabavci, tako da će biti smanjen interes za ovu vrstu zloupotrebe (posebno bila izražena kod primjene konkurentskog postupka bez objave obavještenja o nabavci). Jedino pitanje koje se u praksi nameće u a vezano je za to da li se može smatrati cijepanjem nabavke jeste situacija kada imamo npr. proveden otvoreni ili ograničeni postupak nabavke sa više lotova, i rezultat takvog postupka bude da se izvrši izbor za pojedine lotove dok se za neke treba poništiti postupak nabavke tj. pitanje da li se za poništene lotove treba provesti ponovni otvoreni ili ograničeni postupak nabavke ili je moguće provesti konkurenski postupak sa objavom obavještenja o nabavci jer procjenjena vrijednost nabavke daje mogućnost sa provođenje takvog postupka? Smatramo da obzirom da su sada svi postupci nabavke sa obaveznom objavom obavještenja o nabavci, te da je potrebno ponoviti istu vrstu postupka nabavke. Pitanje utvrđivnja procjene vrijednsoti javne nabavke usaglašeno je sa Direktivama. Član 16. (Podjela predmeta nabavke na lotove) (1) Ako ugovorni organ podijeli predmet nabavke na lotove, svi lotovi moraju biti naznačeni u tenderskoj dokumentaciji na način da se ponuđačima može omogućiti da dostave ponude za jedan lot ili više lotova ili sve lotove. (2) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji jasno i precizno definira uslove i način dostavljanja ponuda za lotove. 83
(3) Ugovor o javnoj nabavci zaključuje se posebno za svaki lot. Ako je jedan ponuđač najuspješniji za dva ili više lotova, može se zaključiti jedan ugovor. __________________________________________________________________ Podsjetimo ovaj zakon u ovom članu predviđa mogućnost da se predmet nabavke podijeli na dijelove, odnosno «lotove». U skladu sa principima ZJN BiH, kao i definisanju koje pružaju podzakonski akti (kao npr. standardne forme za obavještenja, i na kraju, prema praksi EU), postupak javnih nabavki općenito ima za rezultat odabir jedne, najpovoljnije ponude, i shodno tome zaključivanje, odnosno potpisivanje jednog ugovora. Isto tako nije nedozvoljeno da jedan postupak javnih nabavki ima za rezultat zaključenje više ugovora ali samo pod uslovom da je predmet postupka jasno podjeljen u više lotova, i samo u tom slučaju postupak nabavke se može završiti zaključivanjem više ugovora. Upotreba lotova podrazumijeva opće pravilo „jedan lot – jedan ugovor“, gdje, naravno, zaključivanje odvojenih ugovora ne mora biti neophodno ako jedan isti ponuđač dobije više lotova. Općenito, podjela nabavke na lotove ima dva osnovna cilja, kao što su obezbjeđenje maksimalne konkurencije i smanjenje troškova postupka javne nabavke. Pored toga podjela nabavke na lotove pomažu potencijalnim ponuđačima na način da lakše i uz minimalne troškove pripreme svoju ponudu. Odluka ugovornog organa da podijeli nabavku na više određenih lotova mogu biti različiti, npr. da omoguće (pravičnu) konkurenciju, da osiguraju potrebnu različitost nabavke robe, da racionaliziraju postupak nabavke, i sl. Više o aspektima podjele na lotove komentarisat ćemo u okviru obrazloženja člana 16. Zakona koji daje osnove za podjelu nabavke po lotovima. Regulisanje pitanja lotova u novom zakonu je u velikoj mjeri je usaglašen sa Direktivama. Prilikom podjele predmeta nabavke na lotove treba voditi računa da unutar lota predmeti budu što sličniji, homogeni i da pripadaju istoj grupi. Dosadašnja praksa u određenim slučajevima je pokazala da ugovorni organi u pojedinim slučajevima ne definišu na odgovarajući način nabavne kategorije ili grupe nabavke. Primjer lošeg grupisanja predmeta nabavke je stavljanje u istu grupu PC, klima uređaja, kopir aparata, grijalice i sl. Imajući na umu da tako različiti predmeti na tržištu obično imaju različite kategorije dobavljača, i čak ih i održavaju/servisiraju različite kategorije dobavljača, jasno je da ovakvo grupisanje predmeta nabavke nije odgovarajuće, ni s aspekta ostvarivanja pravične konkurencije, ni sa aspekta procedura. 84
Podjelu na lotove treba odrediti polazeći prije svega da je to tehnički moguće i da se time ne stvara veća šteta od koristi, da tako tehnički podijeljen predmet nabavke neće stvarati probleme u korištenju robe, usluga ili radova ili da za to postoje lokacijski razlozi. Lokacijski razlog za podjelu na lotove često može biti relevantan. Naime, često ugovorni organi imaju svoje organizacijske dijelove po cijeloj teritoriji BiH, a specifičnost predmeta nabavke ukazuje da nema stvarne konkurencije za navedni predmet nabavke ako bi se postavio kao jedinstvena nabavka, te ima opravdanja podjele na lotove. Sljedeće o čemu ugovorni organ treba voditi računa jeste činjenica da za pojedine predmete nabavke postoje specijalizovani dobavljači koji ne mogu dati ponudu ako se predmet nabavke daje kroz dijelove koji su tehnički zaokruženi i koji mogu funkcionisati i biti kompatibilni iako se nabavljaju od različitih dobavljača a sa druge strane ekonomska opravdanost za takvu podjelu je evidentna i opravdana. Ugovorni organ mora znati da podjela na lotove neće smanjiti vrijednost nabavke, jer procjena vrijednosti nabavke se vrši sabiranjem vrijednosti svih lotova koji se objavljuju u jednom obavještenju o nabavci, što je u skladu sa članom 15. stav 2. pod d) ZJN koji to pitanje reguliše. Spomenut ćemo još nekoliko bitnih obilježja kojih se ugovorni organi trebaju pridržavati prilikom provođenja nabavke kroz lotove: • podjela na lotove moguća je u svim postupcima nabavke, • ugovorni organ svoju odluku o podjeli nabavke na lotove mora navesti kako u obavještenju o nabavci tako i u tenderskoj dokumentaciji, • podjela na lotove znači da se može za svaki lot tražiti garancija za ponudu, odnosno, garancija za dobro izvršenje posla ako je odluka ugovornog organa da će zahtijevati neku od garancija.Naravno da bi se tražila garancija za ozbiljnost ponude mora biti ispunjena pretpostavka da je vrijednost tog lota jednaka ili veća od 100.000,00 KM kao je to propisano članom 61. stav 2. zakona. • da ugovorni organ odlučuje da li će ponuđačima dozvoliti da podnose ponude na sve lotove ili samo neke, • da podjela na lotove znači provođenje neovisnih postupaka nabavke gdje za svaki lot mogu biti različiti ili isti kvalifikacioni uslovi odnosno kriteriji za vrednovanje, • da se priprema tehnička specifikacija, odnosno, tenderska dokumentacija odvojeno za svaki lot, jer ponuđači možda žele učestvovati samo na nekim lotovima i ne interesuje ih tenderska dokumentacija za druge lotove, • ugovorni organ naplatu tenderske dokumentacije (ako je potrebno jer može 85
• •
biti i besplatna) treba organizovati po lotovima jer ponuđač ne treba da plaća tendersku dokumentaciju lotova koji ga ne interesuju, u praksi podjela na lotove pretpostavlja najčešće iste kvalifikacione uslove odnosno kriterije za vrednovanje. da se može predvidjeti da iste kvalifikacione dokumente za više lotova ponuđač može dostaviti na tri načina kako je to predviđeno članom 13. Uputstva o načinu pripreme tenderske dokumentacije i ponude (u daljem tekstu Up. o t.d.).
Također, u praksi se pokazalo dobrim da kod nabavki sa više lotova, ugovorni organ daje informaciju u tenderskoj dokumentaciji, odnosno, obavještenju o nabavci da, ukoliko ponuđač sudjeluje na više lotova može samo u jednom lotu dostavljati originale, odnosno, ovjerene kopije kvalifikacionih dokumenata dok u drugom lotu to mogu biti obične kopije sa naznakom u kom se lotu nalaze originali. Ova efikasna, praktična preporuka ugovornom organu ne predstavlja teret, a ponuđačima olakšava pripremu ponuda i smanjuje troškove pripreme ponuda. Podsjećamo također da u opredjeljenju da li je riječ o nabavci robe, usluge ili radova, pravilo je da će opredjeljivati šta je predmet nabavke ono šta prevladava, a o čemu su osnovna pravila data u članu 1. stav 1. Zakona. Novi Zakon je takođe u pogledu lotove regulisao još tri značajna pravila bitna za praktično postupanje: •
•
•
Ukoliko jedan ponuđač najpovoljniji u više lotova ugovorni organ može jednim ugovorom regulisati nabavku za više lotova sa naznačenjem svih bitnih elemenata ugovora za svaki lot ili zaključiti ugovor po svakom lotu (stav 3 ovog člana). Donošenje odluke o dodjeli ugovora treba obavezno biti za svaki lot pojedinačno jer je mogućnost žalbe, poništenja postupka nabavke neovisna od drugih lotova, te stoga tu logiku treba dosljedno poštovati prilikom odlučivanja o izboru najpovoljnijeg ponuđača, Izjavljena žalba ne sprečava potpisivanje ugovora o javnoj nabavci za lotove na koje nije izjavljena žalba (član 98. stav 4. zakona)
Značajno je također napomenuti da će primjena JRJN doprinijeti također jasnijem i određenijem definisanju predmeta nabavke, odnosno omogućiti da se sa manje dilema odredi šta može biti zasebna cjelina predmeta nabavke. Općenito, podjela nabavke na lotove ima dva osnovna cilja, kao što su obezbjeđenje maksimalne konkurencije i smanjenje troškova postupka javne nabavke. Pored toga podjela nabavke na lotove pomaže potencijalnim ponuđačima na način da lakše i uz minimalne troškove pripreme svoju ponudu. 86
Član 17. (Uslovi za početak postupka javne nabavke) (1) Ugovorni organ može započeti postupak javne nabavke ako je nabavka predviđena u planu nabavki ili kada ugovorni organ donese posebnu odluku o pokretanju postupka javne nabavke. (2) Ugovorni organ mora objaviti plan nabavki čija je vrijednost veća od vrijednosti utvrđenih u članu 14. stav (1) ovog zakona na svojoj internetskoj stranici, i to najkasnije u roku od 60 dana od dana usvajanja budžeta, odnosno finansijskog plana. (3) Ako se ugovor dodjeljuje na period duži od jedne godine, obaveze koje dospijevaju u narednim godinama moraju biti ugovorene u iznosima predviđenim propisima kojima se uređuje izvršenje budžeta ili finansijskog plana za svaku godinu posebno. __________________________________________________________________ Plan javnih nabavki je akt u kojem se detaljno planira potrošnja javnih sredstava putem provođenja jednog od postupaka javne nabavke koji je propisan Zakonom. Budžetom/finansijskim planom se u većini slučajeva ne razrađuje detaljno potrošnja finansijskih sredstava, nego se sredstva planiraju u okviru određenih budžetskih pozicija bez detaljne razrade kojom se definiše u koje će namjene biti potrošena. Tek nakon donošenja budžeta/finansijskog plana, nadležne institucije donose određene programe kojima se detaljnije razrađuje namjena budžetskih sredstava, kao što je to slučaj kod donošenja Programa kapitalnih investicija, ili npr. programa zajedničke komunalne potrošnje itd. Dosadašnji Zakon nije regulisao pitanje donošenja Plana javnih nabavki, tako da obaveza njegovog donošenja u skladu sa starim zakonom nije postojala. Međutim, obaveza svakog ugovornog organa je i do sada bila da transparentno i ekonomično troši javna sredstva, te iz toga proizilazi da se namjena budžetskih sredstava mora predvidjeti i detaljno planirati, što bi se moglo pripisati i savjesnošću rada rukovodioca svake institucije. Dakle, u prethodnom periodu, obaveza ugovornog organa da donese Plan javnih nabavki bila je regulisana u najvećem broju slučajeva opštim aktima samog ugovornog organa, npr. Statutom, Pravilnikom o internim kontrolnim postupcima i Pravilnikom o javnim nabavkama. Članom 17. stav (1) Zakona definisano je: „Ugovorni organ može započeti postupak javne nabavke ako je nabavka predviđena u planu nabavki ili kada ugovorni organ donese posebnu odluku o pokretanju postupka javne nabavke“. Dakle, ovom zakonskom odredbom je nedvosmisleno definisana obaveza ugovornog organa da donese Plan javnih nabavki, ali je alternativno ostavljena mogućnost da ugovorni 87
organ donese posebnu odluku o pokretanju postupka javne nabavke, koja bi se vjerovatno odnosila na nabavke koje nisu definisane planom odnosno donošenje ovih odluka u periodima kada ne postoji usvojen plan ili budžet a neophodne su nabavke. Koji bi to bili razlozi za donošenje ovakve odluke i koji su motivi zakonodavca da ostavi ovakvu mogućnost? Prvo, uvijek postoje neke vanredne situacije koje bi se mogle pripisati višoj sili, na koje ugovorni organ nije mogao da računa u vrijeme donošenja Plana javnih nabavki i koje se nikako ne mogu povezati sa ugovornim organom. Kao primjer su recimo elementarne nepogode, zbog kojih se mora vršiti hitna sanacija objekata i slično. Dalje, izmjena zakonskih propisa može stvoriti nove obaveze ugovornom organu koje nisu mogle biti predviđene prvobitnim planom. Drugo, ugovorni organ procjenjuje vrijednost određene nabavke u skladu sa tržišnim uslovima u vrijeme kada donosi Plan javnih nabavki, tako da u vrijeme pokretanja postupaka tržišni uslovi se mogu znatno izmijeniti. Također, iz dosadašnje prakse moglo se zaključiti da aktivna i veća konkurencija redovno donosi situaciju u kojoj ugovorni organ dobija za predmet nabavke cijene koje su skoro uvijek niže od procijenjenih (a ne radi se o damping cijenama). Iz ove situacije proizilazi mogućnost da ugovorni organ iskoristi sredstva koja su nastala uštedama iz već okončanih postupaka i dopuni Plan javnih nabavki, što će potvrditi posebnom odlukom o pokretanju postupka. Treće, postoji mogućnost da se realno pojavi potreba za novom vrstom nabavke koja nije bila u prvobitnom planu, a iz određenih razloga se pojavi potreba za tom vrstom nabavke, npr. u saobraćajnom udesu dođe do totalne štete na službenom automobilu, te se mora izvršiti nabavka novog automobila da bi proces rada mogao da funkcioniše (ovo samo u slučaju da je ugrožen proces rada). Četvrto, donošenjem određenih programa nakon usvajanja budžeta, npr. Programa kapitalnih investicija, vrši se i izmjena i dopuna Plana javnih nabavki ukoliko se Programom razrađuje stavka definisana budžetom/finansijskim planom. Dalje, pomoć od viših nivoa vlasti za realizaciju novih projekata, a koja nije planirana na početku godine, opet mora da prati dopuna Plana javnih nabavki. Svi gore navedeni slučajevi moraju dovesti do izmjena i dopuna Plana javnih nabavki i donošenja posebne odluke o pokretanju postupka koja ima za cilj najviše da opravda razloge zbog kojih se vrši izmjena i dopuna Plana. Ovi razlozi moraju biti objektivni, detaljno obrazloženi, nedvosmisleni i jasni, od čega zavisi ocjena organa revizije da li se u konkretnom slučaju radi o lošem planiranju ili opravdanoj potrebi za novim nabavkama. Donošenje posebne odluke u gore navedenim situacijama kao i u slučaju kada ugovorni organ nema usvojen plan poslovanja (ili budžet), nameće se kao obaveza koja se kasnije uključuje s vrijednostima navedenim iz te posebne odluke, a prilikom usvajanja planova poslovanja, budžeta ili rebalansa. Sadržaj posebne odluke nije propisna zakonom kao kod donošenja odluke o pokretanju postupka nabavke ali cijeneći kada se ista donosi odnosno koji su razlozi 88
za njeno donošenje. U Prilogu ove knjige dat je primjer posebne odluke o pokretanju postupka nabavke u kontekstu stava 1. ovog člana. Članom 17. stav (2) Zakona definisano je: „Ugovorni organ mora objaviti plan nabavki čija je vrijednost veća od vrijednosti utvrđenih u članu 14. stav (1) ovog zakona na svojoj veb – stranici, i to najkasnije u roku od 60 dana od dana usvajanja budžeta odnosno finansijskog plana“. Ovom zakonskom odredbom definisana je obaveza ugovornog organa da u navedenom roku objavi Plan javnih nabavki na svojoj web – stranici, što znači da ga u tom roku mora i donijeti. Međutim, da bi ugovorni organ krenuo u realizaciju konkretnih postupaka javnih nabavki, logično je da se Plan javnih nabavki donese odmah nakon usvajanja budžeta/finansijskog plana i objavi na web – stranici. Nijedna nabavka se ne može pokrenuti prije objave Plana (ukoliko za tu nabavku postoji obaveza objave), a postoje nabavke koje se moraju pokrenuti na početku godine da bi se obezbijedio proces rada u svakoj instituciji. Ono što je interesantno, ovom zakonskom odredbom je predviđena samo obaveza objave plana nabavki čija je vrijednost veća od 50.000,00 KM za robe i usluge, odnosno veća od 80.000,00 KM kada su u pitanju radovi. Međutim, to ne oslobađa ugovorni organ obaveze da sve nabavke planira, jer se ni jedan postupak ne može pokrenuti ako nabavka nije predviđena Planom javnih nabavki, bez obzira o kojoj se vrsti postupka radi, ili bez donošenja posebne odluke. Sugerišemo da se cijeli plan nabavke objavljuje, jer će se kod realizacije ugovora morati prikazati i ovi ugovori, te nema razloga da se transparentnost ne pojača. Članom 17. stav (3) Zakona definisano je: „Ako se ugovor dodjeljuje na period duži od jedne godine, obaveze koje dospijevaju u narednim godinama moraju biti ugovorene u iznosima predviđenim propisima kojima se uređuje izvršenje budžeta ili finansijskog plana za svaku godinu posebno“. Ovom zakonskom odredbom je naglašena obaveza ugovornog organa da ne može stvarati obaveze, dakle ni pokretati postupak javne nabavke ako nije obezbijedio sredstva za izvršenje ugovora. Kada je u pitanju ugovor o javnoj nabavci koja će se realizovati u toku jedne finansijske godine, onda se momentom obezbijeđenja sredstava smatra usvajanje budžeta/ finansijskog plana za tu godinu. Problem su nabavke čija realizacija, zbog njihove prirode, traje duže od jedne finansijske godine, te se postavlja pitanje šta bi se moglo smatrati „obezbijeđenim sredstvima“ u narednim godinama. Ovdje se Zakon poziva na propise koji uređuju izvršenje budžeta ili finansijskog plana za te godine (Zakon o budžetskom sistemu, Zakon o javnim preduzećima...), te bi se dugoročne obaveze morale planirati određenim dokumentima kao što je okvirni trogodišnji budžet, trogodišnji finansijski plan kod javnih preduzeća, strategija razvoja lokalne zajednice, odluke lokalnih parlamenata itd. U svakom slučaju, finansijska sredstva na zakonit način moraju biti predviđena u narednom periodu. Forma u kojoj se donosi Plan javnih nabavki nije definisana Zakonom, ali druge 89
zakonske odredbe upućuju na njegovu formu. Ono što bi svaki Plan javnih nabavki morao sadržavati je: vrsta i opis nabavke (predmet nabavke), procijenjena vrijednost, budžetska pozicija, kontni okvir, šifru iz JRJN naziv budžetskog korisnika (izvor finansiranja), vrstu postupka i period izvršenja (realizacije nabavke). U Prilogu ove knjige je primjer Plana nabavke. Priprema i donošenje Plana javnih nabavki bi svakako moralo biti vezano za pripremu i donošenje budžeta/finansijskog plana ugovornog organa u skladu sa relevantnim propisima koji uređuju ovu oblast. Dakle, već pripremu nacrta budžeta morao bi da prati i nacrt Plana javnih nabavki. Donošenjem budžeta/finansijskog plana stvaraju se pretpostavke za donošenje i Plan javnih nabavki. Za ugovorne organe izuzetno je značajna i složena aktivnost pripreme plana nabavke i zahtijeva angažovanje više zaposlenika. Proces pripreme za provođenje postupaka javnih nabavki sadrži niz pripremnih radnji. U planiranju javnih nabavki, ugovorni organi trebaju poći od definisanja potreba za narednu budžetsku, odnosno finansijsku godinu, ili trogodišnjih planova (javna preduzeća), te trebaju jasno definisati predmet javne nabavke, sredstva planirana za tu javnu nabavku, potrebne količine i period za koji je predviđena predmetna nabavka. Činjenica da je planiranje jedan od elemenata koji je u ranije periodu bio zapostavljen, i većina aktivnosti vezanih za postupke javnih nabavki provodila se neplanski. Upravo takav pristup ugovornih organa u postupcima javnih nabavki rezultirao je kašnjenjem u provođenju postupaka, a čime su dolazili u situaciju koja nije predviđena ZJN. Naime, nakon isteka prethodnih ugovora, našli bi se u situaciji da nisu imali osigurana sredstva za naredni ugovor. Nastao bi prazan prostor odnosno poteškoće u izvršavanju redovnih poslova. Član 18. (Odluka o pokretanju postupka javne nabavke) (1) Ugovorni organ pokreće postupak javne nabavke donošenjem odluke ili rješenja u pisanom obliku koje obavezno sadrži: a) zakonski osnov za provođenje postupka javne nabavke; b) predmet javne nabavke; c) procijenjenu vrijednost javne nabavke; d) podatke o izvoru – načinu finansiranja; e) vrstu postupka javne nabavke. (2) U slučaju izuzeća od primjene iz člana 10. ovog zakona ili za dodjelu ugovora 90
o nabavci usluga iz Aneksa II. Dio B, ugovorni organ dužan je donijeti odluku koja, osim zakonske osnove za izuzeće od primjene ovog zakona, sadrži osnovne elemente iz stava (1) tač. b), c) i d) ovog člana. __________________________________________________________________ Ovaj član takođe predstavlja novinu u odnosu na dosadašnji zakon i reguliše obavezu ispunjenja značajne pretpostavke da bi se postupak nabavke mogao smatrati pokrenutim, a to je donošenje odluke ili rješenja o pokretanju postupka javne nabavke, i sve šta odluka mora sadržavati. Donošenje odluke o pokretanju postupka nabavke nije predviđena Direktivama, jer se radi o internom aktu ugovornog organa. Donošenje ove odluke doprinijet će takođe sistemskom pristupu javnim nabavkama i određenju osnovnih elemenata bitnih za provođenje postupka nabavke već na samom početku. Naime, bitni elementi ove odluke vežu se prije svega na plana nabavki potom regulišu značajna pitanja izvora finansiranja odnosno finansijskog okvira koji je potreban da bi se realizovala nabavka. Obaveza donošenja odluke daje mogućnost praćenja stepena realizacije plana nabavki, efikasnosti ugovornog organa da realizuje nabavku tj. praćenje vremena potrebnog za realizaciju nabavke, te transparentan način praćenja vrste postupaka nabavki koje provodi ugovorni organ. Sistemskim planiranjem javnih nabavki, donošenjem odluka o pokretanju postupaka nabavki i provođenjem postupaka javnih nabavki na transparentan i zakonit način ostvaruju se značajne uštede, racionalnost i efikasnost javnih nabavki što i jeste jedan od osnovnih ciljeva javnih nabavki. U Prilogu ove knjige je primjer Odluke o pokretanju postupka nabavke. Odjeljak B. (Postupci nabavke) Član 19. (Postupci javne nabavke) (1) Ugovorni organ iz člana 4. ovog zakona za dodjelu ugovora o javnoj nabavci primjenjuje otvoreni ili ograničeni postupak, kao osnovne i redovne postupke. Pregovarački postupak s objavom obavještenja ili bez objave obavještenja, kao i takmičarski dijalog mogu se primijeniti kao izuzetak samo ako su za to ispunjeni uslovi utvrđeni ovim zakonom. (2) Sektorski ugovorni organ iz člana 5. ovog zakona primjenjuje otvoreni ili ograničeni ili pregovarački postupak s objavom obavještenja na ravnopravnom 91
osnovu. Pregovarački postupak bez objave obavještenja, kao i takmičarski dijalog mogu se primijeniti kao izuzetak samo ako su za to ispunjeni uslovi utvrđeni ovim zakonom. (3) Ugovorni organ može dodijeliti ugovor nakon provedenog konkursa za izradu idejnog rješenja, za poslove prostornog planiranja, arhitekture, građenja, obrade podataka, izrade plana ili dizajna. __________________________________________________________________ Polazeći od toga da je ovim zakonom uspostavljena podjela na „klasične“ i „sektorske“ ugovorne organe ovim članom je definisano koji se postupci mogu koristiti na ravnopravnoj osnovi a koji kao izuzeci pod određenim uslovima. Razlika u pogledu mogućnosti korištenja postupaka nabavke između klasičnih i sektorskih ugovorni organa ogleda se samo u mogućnosti da sektorski ugovorni organi mogu koristiti pregovarački postupak nabavki s objavom obavještenja ravnopravno uz otvoreni i ograničeni postupak, dok su pregovarački postupci nabavke kod klasičnih ugovornih organa izuzeci. Stav 3. predviđa mogućnost, odnosno reguliše koje su djelatnosti usluga pretežno vezane odnosno za koje se može provesti postupak nabavke konkursa za izradu idejnog rješenja te navode primjere tih usluga: poslovi prostornog planiranja, arhitekture, građenja, obrade podataka, izrade plana ili dizajna. Član 20. (Uslovi za primjenu pregovaračkog postupka s objavom obavještenja) (1) Ugovor o javnoj nabavci robe, usluga ili radova može se dodijeliti u pregovaračkom postupku s objavom obavještenja: a) ako u otvorenom ili ograničenom postupku ili u postupku takmičarskog dijaloga dobije sve ponude koje ne ispunjavaju uslove kvalifikacije, a osnovni uslovi za dodjelu ugovora se nisu bitno promijenili, ugovorni organ nije obavezan ponovo objaviti obavještenje o nabavci, pod uslovom da pozove sve svojim ponudama, te svoje ponude učine prihvatljivim; b) u izuzetnim slučajevima, kada zbog prirode robe, usluga ili radova ili zbog rizika povezanih sa izvršavanjem predmeta nabavke nije moguće prethodno određivanje ukupne cijene. (2) Ugovor o javnoj nabavci usluga može se zaključiti u pregovaračkom postupku s objavom obavještenja ako su predmet nabavke intelektualne usluge, kao što je usluga projektovanja, i usluge iz Aneksa II. Dio A kategorije 6 ovog 92
zakona čiji se opis predmeta nabavke ne može odrediti s dovoljnom preciznošću pa ugovor nije moguće zaključiti izborom najpovoljnije ponude u otvorenom ili ograničenom postupku nabavke. (3) Ugovor o javnoj nabavci radova može se zaključiti u pregovaračkom postupku s objavom obavještenja ako su predmet nabavke radovi koji se izvode isključivo u istraživačke, testne ili razvojne svrhe, a ne s ciljem sticanja dobiti ili povrata troškova istraživanja i razvoja. __________________________________________________________________ Ova odredba Zakona reguliše uslove koji trebaju biti ispunjeni da bi se mogao primjeniti pregovarački postupak s objavom obavještenja o nabavci. Sadrži nekoliko specifičnosti u odnosu na dosadašnji način regulisnja ovog postupka nabavke. Prva značajna novina odnosi se na okolnost da, u najčešćim postupcima nabavke tj. otvorenom i ograničenom postupku, dogodi se da postoje ponude koje ne ispunjavaju kvalifikacione uslove, te je data mogućnost ugovornom organu da ne ponavlja navedeni postupak niti ponovo objavljuje obavještenje o nabavci, već poziva učesnike da otklone nedostatke u ponudama. Smatramo da je ovu specifičnost datu u tački a) treba posebno pojasniti. Naime evidentno je da postupak nabavke iz otvorenog i ograničenog postupka nabavke prelazi u pregovarački postupak nabavke sa objavom obavještenja o nabavci, s tim da se smatra da je obavještenje objavljeno već prilikom prethodnog postupka (otvorenog ili ograničenog). Pretpostavke za provođenje pregovaračkog postupka su da je prethodno bio objavljen otvoreni, ograničeni ili takmičarski dijalog kao postupci nabavke da u tom postupku postoje ponude koje ne ispunjavaju uslove, i da nema potrebe mijenjati osnovne uslove date u t.d. u tom postupku nabavke. Sljedeće što stoji na raspolaganju ugovornom organu je da, cijeneći potrebu da nastavi sa ovim postupkom i činjenično stanje, bez ponovnog objavljivanja obavještenja o nabavci pozove sve ponuđače iz ovog prethodnog postupka nabavke koji nije uspio jer nije bilo prihvatljivih ponuda na pregovore u cilju otklanjanja nedostataka u ponudama, odnosno pregovora o pravnim ekonomskim i tehničkim aspektima ponude koji su zahtijevati u t.d. Znači, ugovorni organ ne može postavljati nove uslove već raspravljati o zadanim uslovima. Pregovori moraju biti na osnovama prethodno objavljene tenderske dokumentacije i tokom istih ne mogu se mijenjati bitno tehnički uslovi ponuda niti zadani uslovi. Nakon obavljenih pregovora shodno odredbama zakona ugovorni organ će pripremiti konačni zahtjev i specifikaciju i zatražiti od ponuđača da dostave 93
svoje konačne ponude. Dalji postupak se provodi shodno odredbama zakona i podzakonskim aktima. Druga specifičnost je predviđena kada je predmet nabavke takve prirode da nije moguće prethodno određivanje cijena, već je potrebno provođenje ovog postupka kako bi se kroz pregovore utvrdili svi bitni elementi nabavke, kao i uslovi shodno kojima će biti moguće nakon pregovora pripremiti konkretnu specifikaciju i zatražiti konačnu ponudu sa cijenom. Stavovi 2 i 3. ovog člana regulišu jasno kada je još moguće provoditi ovaj postupak nabavke posebno ga vežući sa usluge projektovanja koje po svojoj prirodi i može zahtijevati konsultacije i potrebu preciziranja uslova kao što je i riječ o finansijskim uslugama navedenim u Aneksu II Dio a) ovog zakona. Član 21. (Uslovi za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavještenja) Ugovorni organ izuzetno može ugovor o nabavci dodjeljivati putem pregovaračkog postupka bez objave obavještenja o nabavci u sljedećim slučajevima: a) kada nijedna ponuda ili nijedna prihvatljiva ponuda nije dostavljena u otvorenom ili ograničenom postupku i kada uslovi za ugovor nisu bitno promijenjeni u odnosu na uslove iz prethodnog postupka; b) kada nijedan zahtjev za učešće u ograničenom postupku nije dostavljen ili nijedan kvalificirani kandidat nije zatražio učešće u ograničenom postupku i kada uslovi za ugovor nisu bitno promijenjeni u odnosu na uslove iz prethodnog postupka; c) kada se iz suštinskih, dokazivih tehničkih ili umjetničkih razloga, ili iz razloga koji se odnose na zaštitu ekskluzivnih prava, ugovor može dodijeliti samo određenom dobavljaču; d) kada izuzetno, zbog dokazivih razloga krajnje hitnosti, prouzrokovane događajima nepredvidivim za ugovorni organ, ne mogu ispoštovati ovim zakonom utvrđeni minimalni rokovi za otvoreni, ograničeni ili pregovarački postupak s objavom obavještenja. Okolnosti kojima se opravdava izuzetna hitnost postupka ni u kom slučaju ne smiju se dovesti u vezu s ugovornim organom. __________________________________________________________________ Ovaj član predviđa kada se može provoditi pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabavci. Evidentno je da ovaj član u odnosu na raniji zakon nije doživio bitne izmjene. 94
Ono što je značajno napomenuti jeste da svaki pregovarački postupak bez objave obavještenja zahtijeva da postoje dobra obrazloženja i dokazivi razlozi za provođenje istog. Svi postupci revizija nadležnih organa pokazuju da prije svega da se ovo postupci provjeravaju i da kod primjene istih ima najviše nedosljednosti odnosno upitnosti i zakonske osnovanosti primjene ovih postupaka. Stoga je predviđena i prekšajna odgovornost u članu 116. pod d) u slučaju da ugovorni organ primijeni ovaj postupak suprotno odredbama koje regulišu kada se isti može primijeniti Također napominjemo da ugovorni organ, prilikom provođenja ovog postupka treba voditi računa o mogućnostima i uslovima koji su predviđeni čl. 28. jer Agencija može, nakon analize izvještaja, tražiti da se dostavi kompletan predmet kako bi se utvrdilo da li su bili ispunjeni uslovi za primjenu ovog postupka. Član 22. (Posebni uslovi za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavještenja za nabavku robe) Ugovor o javnoj nabavci robe može se zaključiti u pregovaračkom postupku bez objave obavještenja u sljedećim slučajevima: a) kada je roba koja se nabavlja proizvedena isključivo u svrhe: istraživanja, eksperimentiranja, proučavanja ili razvoja; ova odredba ne odnosi se na serijsku proizvodnju, s ciljem ostvarenja zarade ili nadoknade troškova istraživanja i razvoja; b) za dodatne isporuke od dobavljača iz osnovnog ugovora, koje su namijenjene ili kao djelimična zamjena redovnih isporuka ili ugradnje, ili kao proširenje postojećih isporuka ili ugradnje, ako bi promjena dobavljača obavezala ugovorni organ da nabavi robu koja ima drugačije tehničke karakteristike, što bi rezultiralo neskladom i nesrazmjerom, i dovelo do značajnih tehničkih poteškoća u funkcioniranju i održavanju, pod uslovom da vrijeme trajanja osnovnog ugovora kao i ugovora koji se ponavljaju ne smije biti duže od jedne godine i ne može preći 10% od vrijednosti osnovnog ugovora; c) za robe koje se prodaju i kupuju na berzovnom tržištu; d) za robe pod izuzetno povoljnim uslovima kada se nabavljaju ili od privrednog subjekta koji je u postupku likvidacije svojih poslovnih aktivnosti ili od stečajnog povjerioca ili stečajnog upravnika u postupku stečaja ili od povjerioca po osnovu poslovnog aranžmana ili u sličnim postupcima. __________________________________________________________________ 95
Pored opštih uslova koje ovaj Zakon propisuje kod provođenja pregovaračkog postupka bez objave obavještenja o nabavci, ovaj član Zakona - kao i član 23. i 24.reguliše, zavisno od toga da li je u pitanju nabavka robe, usluga ili radova, posebne uslove koji se primjenjuju kod provođenja navedenog postupka nabavke. Ovim članom regulisani su posebni uslovi u odnosu na nabavku robe i u odnosu na postojeći Zakon nema značajnih izmjena osim u jedne specifičnosti koje nije bilo u ranijem zakonu. Specifičnost se ogleda u tome da je sada određeno da dodatne isporuke robe mogu iznositi do 10% od vrijednosti osnovnog ugovora. Naravno podsjećamo da je bitno poštovanje i drugih pretpostavki koje su navedene u tački pod b) ovog člana a odnose se na to da samostalna nabavka neovisna od postojećeg ponuđača mogla bi izazvati nabavku drugačije robe drugih tehničkih karakteristika „što bi rezultiralo neskladom i nesrazmjerom, i dovelo do značajnih tehničkih poteškoća u funkcionisanju i održavanju“. Treba također napomenuti i još jednu navedenu pretpostavku za nabavku dodatne robe, a to je „da vrijeme trajanja osnovnog ugovora kao i ugovora koji se ponavljaju ne smije biti duže od jedne godine“. Podsjećamo takođe da je u slučaju ne pridržavanja uslova propisanih ovim članom takođe predviđena prekršajna odgovornost. Član 23. (Posebni uslovi za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavještenja za nabavku usluga) Ugovor o javnoj nabavci usluga može se zaključiti u pregovaračkom postupku bez objave obavještenja u sljedećim slučajevima: a) u slučaju ugovora o javnoj nabavci usluga, kada postupak dodjele ugovora slijedi nakon postupka konkursa za izradu idejnog rješenja, provedenog u skladu s odredbama čl. 33. i 34. ovog zakona, a ugovor se dodjeljuje pobjedniku, odnosno jednom od pobjednika konkursa; u slučaju više pobjednika, svi pobjednici konkursa pozivaju se na učešće u pregovorima; b) u slučaju ugovora o javnoj nabavci usluga za dodatne usluge koje nisu uključene u prvobitno razmatrani projekat ili u prvobitno zaključeni ugovor, ali koje usljed nepredviđenih okolnosti postanu neophodne za izvršenje ili izvođenje u njima opisanih usluga, i kada se takve dodatne usluge ne mogu, tehnički ili ekonomski, odvojiti od osnovnog ugovora bez većih nepogodnosti 96
za ugovorni organ. Takav ugovor može se zaključiti s dobavljačem kojem je dodijeljen osnovni ugovor, a ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za dodatne usluge ne može preći 30% od vrijednosti osnovnog ugovora; c) za nove usluge koje predstavljaju ponavljanje sličnih usluga povjerenih dobavljaču kojem je ugovorni organ dodijelio raniji ugovor, uz uslov da su takve usluge u skladu s osnovnim projektom za koji je bio dodijeljen osnovni ugovor, nakon provedenog otvorenog ili ograničenog postupka. Na mogućnost provođenja ovog postupka ugovorni organ dužan je ukazati pri provođenju otvorenog ili ograničenog postupka za osnovni projekat, a ukupne procijenjene troškove kasnijih usluga ugovorni organ uzima u razmatranje prilikom procjenjivanja vrijednosti javne nabavke. Ovaj postupak može se primijeniti samo u periodu od tri godine od dana zaključivanja osnovnog ugovora. ___________________________________________________________________ U ovom članu su definisani su posebni uslovi koji se odnose na usluge i u odnosu na raniji Zakon također nema značajnih izmjena, osim u dijelu definisanja procenta dodatnih usluga koji je sada propisan da može iznositi do 30% od vrijednosti osnovnog ugovora. Bitno je napomenuti da ugovorni organ je obavezan pratiti da budu ispunjene sve prepostavke za nabavku dodatnih usluga koje smo naveli kod obrazlaganja nabavki dodatnih roba. Mogućnost data pod tačkom c) ovog člana zaslužuje posebnu pažnju zbog karakteristika koje su predviđene, pogodnosti koje proističu u slučaju korištenja kao i dužine trajanja ove pogodnosti (3 godine) kao i činjenice da usprkos ovih pogodnosti, ugovorni organi ovo rijetko koriste. Ukazat ćemo na nekoliko karakteristika ove tačke c) a to su: - radi se o novim uslugama koje predstavljaju ponavljanje sličnih usluga ili radova povjerenih ponuđaču-izvršiocu usluge kojem je isti ugovorni organ dodijelio raniji ugovor, - nove usluge ili radovi su u skladu sa osnovnim projektom za koji je bio dodijeljen prvi ugovor, - da je prvi ugovor dodijeljen u skladu s otvorenim ili ograničenim postupkom, - da je na mogućnost vođenja ovog postupka ugovorni organ je ukazao već pri raspisivanju tendera za prvi projekat, - ovaj pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabavci zbog gore navedenih okolnosti može se provoditi odnosno primjenjivati samo tokom tri godine nakon zaključivanja prvobitnog ugovora. - procjena vrijednosti svi ugovora koji se predviđaju u periodu od tri godine je osnova za utvrđivanje procijenjene vrijednosti ugovora koja se daje prilikom provođenja prvog postupka nabavke. 97
Naravno da bi se mogla koristi ova pogodnost tj. mogućnost provođenja ovog postupka nabavke potrebno je da budu kumulativno ispunjeni svi gore navedeni uslovi. Jedno od dilema u primjeni je bila i od kada teče rok od 3 godine do kada se može koristi ova mogućnost sa istim ponuđačem? Odgovor na ovo pitanje dat je već u samoj formulaciji ovog člana. Naime, u zadnjoj rečenici se reguliše da se ovaj postupak može koristiti samo u periodu od tri godine“ od dana zaključivanje prvobitnog ugovora“, što znači da se period od tri godine računa od kada je prvobitni ugovor sklopljen. U praksi, primjenu ovog postupka imamo najčešće kada ugovorni ogan predviđa ugovaranje usluga koje su većeg obima i kada se izvode u dužem vremenskom periodu ili u fazama. Naravno, i drugi specifični razlozi mogu biti osnov za provođenje ovog postupka. Takođe ovim načinom nabavke ugovorni organ može za duži vremenski period riješiti pitanje pružanja određenih usluga, doprinijeti boljem, efikasnijem i racionalnijem trošenju sredstava. Činjenica je, takođe, da ugovorni organi ne koriste dovoljno ovu mogućnost, vjerovatno iz nepoznavanja prednosti koje daje ovaj postupak. Član 24. (Posebni uslovi za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavještenja za nabavku radova) Ugovor o javnoj nabavci radova može se zaključiti u pregovaračkom postupku bez objave obavještenja u sljedećim slučajevima: a) u slučaju ugovora o javnoj nabavci radova za dodatne radove koji nisu uključeni u prvobitno razmatrani projekat ili u prvobitno zaključeni ugovor, ali koji usljed nepredviđenih okolnosti, postanu neophodni za izvršenje ili izvođenje u njima opisanih radova, i kada se takvi dodatni radovi ne mogu, tehnički ili ekonomski, odvojiti od osnovnog ugovora bez većih nepogodnosti za ugovorni organ. Takav ugovor može se zaključiti s dobavljačem kojem je dodijeljen osnovni ugovor, a ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za dodatne radove ne može preći 20% od vrijednosti osnovnog ugovora; b) za nove radove koji predstavljaju ponavljanje sličnih radova povjerenih dobavljaču kojem je ugovorni organ dodijelio raniji ugovor, uz uslov da su takvi radovi u skladu sa osnovnim projektom za koji je bio dodijeljen osnovni ugovor, nakon provedenog otvorenog ili ograničenog postupka. Na mogućnost 98
provođenja ovog postupka ugovorni organ dužan je ukazati pri provođenju otvorenog ili ograničenog postupka za osnovni ugovor, a ukupne procijenjene troškove novih radova ugovorni organ uzima u razmatranje prilikom procjenjivanja vrijednosti javne nabavke. Ovaj postupak može se primijeniti samo u periodu od tri godine od dana zaključivanja osnovnog ugovora. __________________________________________________________________ Odredbe ovog člana odnose se na definisanje posebnih uslova za nabavku radova putem pregovaračkog postupka bez objave obavještenja i nešto je strožiji u odnosu na direktive, jer predviđa mogućnost dodatnih radova u iznosu do 20% u odnosu na osnovni ugovor. Ovakav prijedlog je rezultat dosadašnjih zloupotreba, posebno u situacijama kada nisu bili ispunjeni uslovi za primjenu ovog postupka. Mogućnost opisana pod tačkom a) tj. predviđa ugovaranja dodatnih radova i u praksi je česta pojava, odnosno, ukazuje se potreba za provođenje ovog postupka nabavke. Osnovni uslovi korištenja ove mogućnosti su: - da su radovi nastali u toku realizacije prvobitno zaključenog ugovora, - da su radovi nastali usljed nepredviđenih okolnosti, - da neophodni za izvršenje ili izvođenje u njima opisanih usluga, odnosno radova, - da se takvi dodatne usluge ili radovi ne mogu tehnički ili ekonomski odvojiti od glavnog ugovora bez većih nepogodnosti za ugovorni organ, - i da ukupna vrijednost ugovora dodjeljenog za dodatne radove ne prelazi 20% od vrijednosti osnovnog ugovora. Napominjemo da svi pobrojani uslovi moraju biti kumulativno ispunjeni. Osnovni razlozi zašto se pojavlje pitanje dodatni radova leži opet u nedostatku stručne i kvalitetne pripreme projektne dokumentacije, površne revizije projekata a u manjem dijelu zbog objektivnih i nepredviđenih okolnosti. Naime, ukoliko ugovorni organ, u ovom slučaju investitor, nije obratio dovoljno pažnje dobroj pripremi tehničke projektne dokumentacije, počevši od stručnog i detaljnog ispitivanja mjesta izvođenja radova (geološko, prostorno, infrastrukturno, klimatsko itd), utvrđivanju šta stvarno želi investitor, izradi kvalitetnog idejnog riješenja, izradi glavnog projekata, provođenje stručne, detaljne i kvalitetne revizije glavnog projekta, realno je očekivati da će se pojaviti dodatni radovi. Dodatni radovi sami po sebi predstavljaju problem za ugovorni organ iz više aspekata. Prvo, dodatni radovi povećavaju cijenu radova te mogu dovesti do probijanja planiranih sredstava kod ugovornog organa. Drugo, to neminovno dovodi u većini slučajeva do produženja roka završetka radova, i na kraju u formalno pravnom smislu obavezuje ugovorni organ na provođenje odgovarajućeg postupka nabavke.
99
Ukazat ćemo i na specifičnost izraza „dodatni radovi“ koji se koristi u ovom Zakonu, dok „Posebne uzanse o građenju“, koje su relevantne kada su radovi u pitanju, poznaju nazive tj.: viškovi radova; naknadni radovi i nepredviđeni radovi. Zbog značaja nabavke radova, značaja u primjeni posebnih uzansi o građenju dat ćemo značenje glavnih pojmova i to treba imati u vidu kada se vrši priprema ugovora odnosno nacrta ugovora kao dijela tenderske dokumentacije. Viškovi radova su radovi koji su ugovoreni i neophodno ih je izvesti, ali se obim povećao u odnosu na dogovorni; nepredviđeni radovi su radovi koji nisu ugovoreni ali su neophodni za završetak radova odnosno neophodno ih je izveti, dok naknadni radovi, takođe, nisu dogovoreni ali nisu neophodni ali ih investitor-ugovorni organ trži. Navedene definicije date su u članu 15. Posebnih uzansi o građenju. Ugovornom organu ostaje obaveza da ugovorom sa izvođačem radova precizno definiše kako se uvidentiraju dodatni radovi, ko daje saglasnost za izvođenje dodatnih radova, kada se oni mogu izvesti (tek nakon provođenja pregovaračkog postupka), način utvrđivanja cijena zavisno koja je vrsta dodatnih radova se izvodi i eventualno druga specifična pitanja. Naravno, vrlo je bitna uloga Nadzornog organa u evidetiranju, pračenju i procjeni potrebe za dodatnim radovima. Takođe, postavlja se pitanje da li ugovorni organ treba u odnosu na izvođača radova sa kojim provodi pregovarački postupak za ugovoranje dodatnih radova ponovo tražiti sve kvalifikacione dokumente predviđene članom 45. do 51. Zakona. Smatramo da to nije potrebno jer je u toku ugovor sa istim izvođačem radova kojem je prethodilo utvrđivanje kvalifikacionih uslova. Stoga smatramo da ovu činjenicu treba konstatovati u pregovaračkom postupku, te više pažnje posvetiti preciziranju dodatnih radova, njihovoj specifikaciji u kvantitativnom i kvalitativnom smislu kao i pitanju cijena. Naravno, pretpostavka je da će izvođač radova dodatne radove izvoditi pod svim uslovima koji su svojevremeno dogovoreni kod prvobitnog ugovora. Značajno je napomenuti da za ugovaranje dodatnih radova nije predviđeno da tome mora prethoditi otvoreni ili ograničeni postupak nabavke kako je to pod sljedećom tačkom b) ovog člana predviđeno. Stoga možemo zaključiti da svi postupci mogu biti pretpostavka za ugovaranje dodatnih radova, što je smatramo i opravdano jer gdje god se izvode radovi ili usluge može doći do okolnosti koje su navdene u ovoj tački, pa prema tome ima i potrebe da se reguliše njihova nabavka. Tačku b) ovog člana treba posmatrati analogno na način kao smo to opisali kod izvršenja usluga odnosno sve pretpostavke koje su potrebne za usluge primjenjuju se i kod radova.
100
Odjeljak C. (Vrste postupaka) Član 25. (Otvoreni postupak) U provođenju otvorenog postupka ugovorni organ dužan je: a) pripremiti tendersku dokumentaciju; b) objaviti obavještenje o javnoj nabavci; c) privrednim subjektima staviti na raspolaganje tendersku dokumentaciju; d) provesti javno otvaranje blagovremeno primljenih ponuda; e) izvršiti provjeru kvalifikacija ponuđača prema uslovima učešća u tenderskoj dokumentaciji i ocijeniti ponude prema kriterijima za dodjelu ugovora; f) obavijestiti ponuđače o ishodu postupka javne nabavke; g) ponuditi ugovor najuspješnijem ponuđaču; h) objaviti obavještenje i dostaviti izvještaj Agenciji u skladu s članom 75. ovog zakona. __________________________________________________________________ U ovom članu Zakona nema posebnih novina u u odnosu na raniji. Samo je hronološki navedeno koje se faze postupka provode i može se reći da ovaj postupak usklađen sa direktivama u tolikoj mjeri u kojoj direktive regulišu provedbu postupaka. Član 26. (Ograničeni postupak) (1) U provođenju ograničenog postupka ugovorni organ dužan je pripremiti tendersku dokumentaciju. Tenderska dokumentacija priprema se i dostavlja u dva dijela, i to: a) u fazi pretkvalifikacije i b) u fazi poziva za dostavljanje ponuda koji obavezno sadrži i kriterije za dodjelu ugovora. (2) Ograničeni postupak provodi se na sljedeći način: a) objavljuje se obavještenje o nabavci, kojim ugovorni organ poziva sve zainteresirane kandidate da zatraže dokumentaciju za fazu pretkvalifikacije; b) kandidatima se ustupi ili učini dostupnom dokumentacija za fazu 101
pretkvalifikacije; c) izvrši se provjera kvalifikacija kandidata; d) obavijeste se kandidati koji se nisu kvalificirali; e) dostavi se tenderska dokumentacija s pozivom za dostavljanje ponuda svim kvalificiranim kandidatima istovremeno; f) provede se javno otvaranje blagovremeno primljenih ponuda; g) ocijene se ponude prema kriterijima za dodjelu ugovora utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji; h) obavijeste se ponuđači o ishodu postupka javne nabavke; i) ponudi se ugovor najuspješnijem ponuđaču; j) objavi se obavještenje i dostavi izvještaj Agenciji u skladu s članom 75. ovog zakona. __________________________________________________________________ Regulisanje ograničenog postupka nabavke sadrži određene novine u odnosu na dosadašnji način provođenja ovog postupka. Prije svega predviđeno je da se tederska dokumentacija priprema u dva dijela tj. fazu predkvalifikacije i taj dio tederske dokumentacije se dostavlja potecijalnm kandidatima u cilju utvrđivnja koji kandidati ispunjavaju postavljene uslove i zadovoljavju zahtjeve ugovornog organa kao bi njihovi zahtjevi mogli biti proglašeni kvalifikovanim te isti podobni za poziv za dostavljanje ponuda u drugoj fazi. Drugi dio tenderske dokumentacije se priprema i dostavlja kandidatima koji su proglašeni kvalifikovanim kao bi isti mogli dostaviti svoje ponude. Prava faza (faza predkvalifikacije) ne predviđa javno otvaranje zahtjeva, ali predviđa takođe novinu koja je regulisana samim zakonom, odnosno podzakonskim aktom a odnosi se na obavezu pripreme zapisnika o ocjeni zahtjeva (član 20. Up. o pr. t.d. i p.). Specifičnost navedenog zapisnika se ogleda u činjenici da postoje dva dijela zapisnika i to prvi: u kojem se konstatuju svi bitni elementi postupka i podnesenih zahtjeva u sadržaju koji je dat u navedenom članu podzakonskog akta. Drugi dio ovog zapisnika o ocjeni zahtjeva kandidata radi se pojednično za svaki zahtjev kandidata i taj dio zapisnika može biti dostupan zainteresovanom kandidatu na uvid ako isti zatraži ali samo u dijelu koji se odnosi na njegov zahtjev. Naravno, ova mogućnost je vezana za okolnost kada kandidat sazna rezultate postupka kvalifikacije i činjenica da mu je zahtjev proglašen nekvalifikovanim, zahtijeva uvid u taj dio dokumentacije, radi utvrđivanja stvarnih činjenica. 102
Novim zakonom je i definitivno utvrđena obaveza donošenja odgovarajuće odluke o rezultatu predkvalifikacije te obavještavanje kandidaita o tom rezultatu. Naravno, dostavljanje takvih odluka kandidatima otvara mogućnost korištenja pravne zaštite na način i u rokovima propisanim ovim Zakonom. Nakon isteka zakonskih rokova u kojima je moguće ulagati žalbu na takvu odluku stječu se mogućnosti za provođenje druge faze ograničenog postupka u smislu slanja poziva kvalifikovanim ponuđačima da dostave svoje ponude. Druga faza, kao što smo rekli, započinje dostavljanjem poziva kvalifikovanim ponuđačima tj. dostavljanjem tenderske dokumentacije za drugu fazu sa svim bitnim elementitma na osnovu kojih se može pripremiti ponuda te izvršiti vrednovanje ponuda. Obavezno je javno otvaranje ponuda i o istom se sačinjavaju potrebni zapisnici predviđeni zakonom (zapisnik o zaprimanju ponuda koji čini sastavni dio zapisnika o javnom otvaranju ponuda. Analiza i vrednovanje tj. ocjena ponuda se vrši u formi i sadržaju koji je regulisan u podzakonskom aktu (član 21. Up. o pr. t.d. i p.). Član 27. (Pregovarački postupak s objavom obavještenja o nabavci) U provođenju pregovaračkog postupka s objavom obavještenja o nabavci ugovorni organ dužan je: a) objaviti obavještenje o nabavci; b) kandidatima ustupiti pretkvalifikacionu dokumenta-ciju; c) izvršiti provjeru kvalifikacija kandidata i o rezultatima kvalifikacija obavijestiti učesnike u postupku; d) istovremeno uputiti poziv izabranim kandidatima da učestvuju u pregovorima o tehničkim, ekonomskim, pravnim i drugim aspektima ugovora; e) pregovarati sa svakim kandidatom/ponuđačem posebno. Svim kandidatima/ponuđačima postaviti iste zahtjeve i dati im iste informacije. Ugovorni organ dužan je voditi zapisnike o postupku pregovora sa svakim ponuđačem koji će potpisati obje strane nakon okončanih pregovora. Nijedna informacija koja se dobije od kandidata/ponuđača niti informacije o rješenjima koja su predložili kandidati/ponuđači ne mogu se otkriti trećim licima bez prethodne saglasnosti tog kandidata/ponuđača; 103
f) na osnovu rezultata obavljenih pregovora, dostaviti tendersku dokumentaciju za konačnu ponudu i pozivati ponuđače da podnesu svoje konačne ponude; g) provesti javno otvaranje blagovremeno primljenih ponuda; h) izabrati najuspješnijeg ponuđača, u skladu s kriterijima za dodjelu ugovora utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji; i) objaviti obavještenje i dostaviti izvještaj Agenciji u skladu s članom 75. ovog zakona. __________________________________________________________________ Ovim članom zakona reguliše se postupak procedura kod provođenja pregovaračkog postupka nabavke s objavom obavještenja o nabavci dok član 20. Zakona reguliše uslove kada se može provoditi postupak nabavke. Specifičnost u odnosu na dosadašnji zakon ogleda se u činjnici da je sada daleko više opisana svaka faza postupka koja i šta isti sadrže i šta su obaveze ugovornog organa u svakoj fazi. Smatramo da posebno treba naglasiti pojedine faze i to: -
poslije zaprimanja zahtjeva ugovorni organ bez javnog otvaranja utvrđuje kvalifikovanost kandidata i donosi odgovarajuću odluku o rezultatu faze utvrđivnja kvalifikacija kandidata i dostavlja je učesnicima postupka nabavke. - Nakon isteka zakonskih rokova za ulaganje žalbe (10 dana po prijemu odluke -član 101 stav 1 pod d.) ugovorni organ poziva kvalifikovane ponuđače da dostave inicijalne-početne ponude kao bi se sa istim mogli provesti pregovori na bazi pravila datih u ovom članu pod tačkom e). Činjenica je da pitanje početnih /inicijalnih ponuda nije regulisano ovim članom ali polazeći od analogije da je u u članu 28. stav 5. to predviđeno u pregovaračkom postupku bez objave i da podzakonski akt predviđa inicijalnu /početnu ponudu smatramo da je i kod ovog postupka potrebno postupati na predloženi način, - na bazi obavljenih pregovora koji su provedeni na jednakim osnovama prema svim ponuđačima, rezultata pregovora o pravnim, ekonomskim i tehničkim karakteristikama predmeta nabavke, ugovorni organ priprema konačnu specifikaciju koja treba biti nediskriminatorna i dostavlja zahtjev prema svim kvalifikovanim kandidatima koji su prošli pregovora da dostave svoju konačnu ponudu. Zapisnici o svim ovim radnjama se vode u sadržaju i formi koja je propisna podzakonskim aktom (Up. o pr. t.d. i po.) - otvaranje konačnih ponuda se provodi javno i o tome se vode zapisnici propisani za postupak zaprimanja i otvarnja ponuda. Faze koja se odnosi na pregovaranje treba biti pored uslova koji su navedeni u ovom zakon u pogledu forme i postupka i sadržajno određena unaprijed od strane ugovornog organa ako bi bila transparentna i imala jednak odnos prema svim ponuđačim o svim 104
aspektima ponude. Znači, pregovori će se provoditi prije svega o tehničkim, ekonomskim, pravnim i drugim aspektima ponude tj. ugovora koji se namjerava zaključiti. Pregovori su u tehničkom smislu neophodni u situacijama kada ugovorni organ ne raspolaže sa dovoljnim znanjima o svih funkckionalnim mogućnostima predmeta nabavke ili pogodnosima koje može pojedino tehničko rješenje da ponudi, odnosno kada detaljnije saznanje o potrebma ugovornog organa može dati tehnički kvlaitetno rješenje shodno iskazanim potrebama. Tipičan primjer koji se najćešće spominje kada bi ovaj postupak bio koristan su velike havarije ili kvarovi na postrojenjima. Ugovorni organ zna da je nastao kvar ali ne zna kolike su razmjere kvara, šta je sve potrebno zamijeniti (popraviti), koliko će otklanjanje kvara trajati i koštati. Stoga su mu nužni pregovori odnosno prikupljanje informacija o tome što sve zapravo treba učiniti, kako i u kojim rokovima. Nakon pregovora (prikupljanja informacija) ugovorni organ će lakše sastaviti konačnu specifikaciju, definirati rokove te će dobiti povoljne i realne ponude. Takođe dobar primjer koji ukazuje na potrebu pregovoranja su zahtjevi vezani za informacione tehnologije gdje ugovorni organ zna okvirno šta hoće ali sve aspekte mogućnosti koje mu stoje na raspolaganju, vrijeme potrebno za realizaciju i ostale bitne karakteristike ne zna stoga pregovori trebaju dati odgovorena ta pitanja. Takođe primjer potrebe pregovaranja može biti i kod radova gdje su u pitanju specifični i kompleksni radovi gdje nema dovoljno znanja o tehnologijama izvođenja, potrebnim materijalima, vremenu izvođenja, te okviru cijena. Pregovori o „ekonomskim pitanjima“ podrazumjevaju raspravljanje pitanja koja se odnose na cijenu, način plačanja, ekonomske garacije, penale i druga ekonomska pitnja koja mogu biti od značaja indirektno na cijenu predmeta nabavke odnosno na uslove pod kojim se može realizovati ugovor. Pravni aspekt pregovora sastojao bi se od provjere i definisanja pravnog okvira i statusa ponuđača. Definisanje eventualno posebnih odobrenja ispunjavanja posebnih zakonskih uslova takođe spada u pravni aspekt pregovoranja. Posebno smatramo da predmet pregovora treba biti definisanje odredbi nacrta ugovora kao jednog od bitnih segmenata koji predstavlja završnu fazu postupka nabavke. Značaj prava i obaveza, jasnost normi i mogućnost realizacije ugovora, rješavanja sporova i nadležnost sudova, arbitriranje, su sigurno pitanja koja su bitna i koja se u ovom kontekstu trebaju definisati i nači svoje mjesto u nacrtu ugovora koji se dostavlja kao sastavni dio poziva za dostavljanje konačnih ponuda.
105
Član 28. (Pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabavci) (1) Ako je na osnovu uslova za izbor pregovaračkog postupka bez objave obavještenja o nabavci propisanih u čl. 21. do 24. ovog zakona moguće, postupak se vodi s jednim ponuđačem uz poštivanje principa ovog zakona, izuzev u slučajevima iz člana 21. stav (1) tač. a) i b) ovog zakona kada se postupak može voditi s više ponuđača. (2) U pregovaračkom postupku bez objave obavještenja o nabavci, uslovi za kvalifikaciju moraju se unaprijed utvrditi. Nakon provjere kvalificiranosti kandidata, u daljnjem toku postupka mogu učestvovati samo kvalificirani kandidati. O ishodu kvalificiranosti kandidata sastavlja se zapisnik u koji se unose sve bitne činjenice i dostavlja se onim kandidatima koji se nisu kvalificirali. (3) Za slučajeve iz člana 21. stav (1) tačka d) i člana 22. stav (1) tačka d) ovog zakona ugovorni organ nije obavezan tražiti dokumentaciju koja se odnosi na provjeru lične sposobnosti kandidata iz člana 45. stav (1) tač. b), c) i d) ovog zakona. (4) Ugovorni organ objavljuje na svojoj internetskoj stranici informacije o pregovaračkom postupku bez objave obavještenja o nabavci koji namjerava provoditi na način da će tendersku dokumentaciju učiniti dostupnom za sve zainteresirane kandidate/ponuđače. (5) Kvalificirani kandidati pozivaju se da dostave početne ponude. Dostavljanje početnih ponuda je osnov za pregovaranje. Ugovorni organ dužan je voditi zapisnike o postupku pregovora sa svakim ponuđačem koji će potpisati obje strane nakon okončanih pregovora. Konačnu ponudumogu dostaviti samo jedan ili više pozvanih ponuđača. Ugovorni organ bira ponudu prema kriterijima za dodjelu ugovora utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji. (6) U slučaju da su pozvana dva ili više ponuđača da dostave konačne ponude, ugovorni organ dužan je izvršiti javno otvaranje konačnih ponuda. (7) Ugovorni organ može nakon izbora ponude objaviti dobrovoljno ex ante obavještenje o transparentnosti u kojem obrazlaže ispunjenje uslova utvrđenih ovim zakonom koji opravdavaju primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavještenja i izražava svoju namjeru o zaključenju ugovora s najuspješnijim ponuđačem. Ako objavi dobrovoljno ex ante obavještenje o transparentnosti, ugovorni organ ne može potpisati ugovor o javnoj nabavci u roku 15 dana od dana objavljivanja obavještenja. (8) Nakon okončanog postupka, ugovorni organ dužan je: 106
a) zaključiti ugovor s najuspješnijim ponuđačem ili poništiti postupak javne nabavke; b) objaviti obavještenje o ishodu postupka; c) dostaviti izvještaj Agenciji, u skladu s članom 75. ovog zakona, a po zahtjevu Agencije i detaljno obrazloženje. __________________________________________________________________ Ovom odredbom zakona definisan je procedura koja se provodi ukoliko su ispunjeni uslovi za provođenje pregovaračkog postupka bez objave obavještenja o nabavci. Značajno je da se u cijelosti poštuju uslvi kao i procedura jer ovo spada u najnetransparentnije postupke nabavke i moguće zloupotrebe su najviše vezane za ovaj postupak nabavke. U pogledu razlika u onosu na dosadašnji način regulisnja ovog postupka došlo je do nekoliko novina odnosno bližeg definisnja postupka i to ćemo komentarisati u daljem obrazloženju. Prva konstatacija koja je regulisana je mogućnost vođenja postupka samo sa jednim što je i logično obzirom na uslove koji trebaju biti ispunjeni i činjenicu da u večini slučajeva koji su predviđeni za provođenje ovog postupka imamo već izabranog ponuđača ili je ponuđač određen svojim ekskluzivnim pravom na obavljanje djelatnosti koja je predmet nabavke ili je rijeć o hitnosti ili ponuđaču koji je u stečaju odnosno likvidaciji. Mogućnost vođenja pregovaračkog postupka s više ponuđača proizilazi iz situacija kada nema prihvatljivih ili nema nikako ponuda odnosno zahtjeva za učešće, ali i situacije da jednom području može biti ograničen broj ponuđača za predmet nabavke, ali ipak više od jednog. Znači, i u takvoj situaciji smo obavezni provoditi postupak s više ponuđača. Postavlja se pitanje kako provoditi s više ponuđača kada u otvorenom i ograničenom postupku nije bilo ponuda odnosno zahtjeva, a to su bili najtransparentniji postupci? Odgovor može bit samo u smislu da ugovorni organ, na osnovu svojih saznanja i instraživanja tržišta može imati podatke o određenim ponuđačima/kandiatima koji mogu realizovati ugovor te će se sa istima kroz provođenje ovog pregovaračkog postupka, odnosno pregovaranjem doći do ugovora koji ispunjava zahtjeve ugovornog organa, na bazi uslova koji će na jednakoj osnovi biti dati svim pozvanim ponuđačima/kandidatima. Stav 2. ovog člana daje novinu u odnosu na dosadašnji način provođenja procedure utvrđivanja kvalifikovanosti kandidata u smislu obaveze sačinjavanja zapisnika o u kojem se konstatuju sve bitne činjenice o provedenoj proceduri utvrđivanja kvalifikovanosti, te dostavljanja tog zapisnika kandidatima. Naravno, pretpostavka 107
za ovakvu postavku je da je bilo više kandidata i da se neki nisu kvalifikovali, kao i to da je potrebno donijeti odgovarajuću odluku o rezultatu postupka kvalifikacije, jer se kandidat koji nije kvalifikovan može žaliti. Situacija provođenja postupka s jednim ponuđačem takođe zahtijeva sačinjavanje zapisnika i konstatacije o kvalifikovanosti ponuđača te da će isti biti pozvan na pregovore odnosno dalju proceduru predviđenu ovim članom. Stav 3. je sada regulisao praktično pitanje i činjenicu da nema smisla u hitnim postupcima nabavke,odnosno situacijama nabavki od privrednog subjekta koji je u postupku stečaja ili likvidacije, tražiti dokumenta koja se odnose na ličnu sposobnost (potvrda da nije u postupku stečaja, potvrda o izmirenju obaveza PIO/ MIO osiguranja, plaćanje direktnih i indirektnih poreza) što je logično i razumljivo. Stav 4. izaziva najviše dilema i nedoumice obzirom na način kao se provodi ovaj postupak tj. da nema obavještenja o nabavci, a ovaj stav stavlja u obavezu ugovornom organu da na svojoj internetskoj stranici objavi informaciju o namjeri provođenja ovog pregovaračkog postupka bez objave obavještenja o nabavci i da će tendersku dokumentaciju učiniti dostupnom za sve kandidate. Smisao ovakve odredbe i njeno razumjevanju u kontekstu postupka koji se provdi možemo tumačiti jedino na način da se ovim pojačava princip transparentnosti tj. davanje informacije svim potencijalnim ponuđačima o tome kao se ugovorni organ odlučio o provođenju ovog postupka nabavke odnosno koji je uslov koristio kao pretpostavku za provođenje ovog postupka, te da će potecijalni kandidat imati i informaciju kroz postupak dodjele ugovora (obavještenje o dodjeli ugovora) o odabiru kandidata, odnosno ponuđača za predmetnu nabavku. Naravno, te su informacije značajne i bitne, jer potecijalni ponuđač, ukoliko smatra da nisu ispunjene sve pretpostavke za provođenje tog postupka nabavke, ili izabrani ponuđač ne ispunjava uslove da bude pozvan u ovom postupku nabavke, ili ima više kandidata/ponuđača koji su mogli biti pozvani, može uložiti žalbu u zakonskim rokovima zavisno od toga da li je objavljeno ex ante obavještenje o transparentnosti (u roku od 10 dana od dana objave ovog obavještenja - član 101. stav 4. pod a), odnosno u roku od 30 dana od dana objavljivanja obavještenja o dodjeli ugovora -član 101. stav 4 pod b). Stav 5. reguliše postupak u fazi kada imao kvalifikovane kandidate i zahtjev ugovornog organa prema kvalifikovanom/nim kandidatu.kandidatima da dostavi početnu ponudu kako bi se mogli otvoriti pregovori sa ponuđačem/ima. Naravno, obavezu sačinjavanja zapisnika o pregovorima treba provseti u formi i na način kako to predviđa ova odredba, odnosno podzakonski akt (Up. o pr. t.d. i po.). Stav 7. predstavlja novinu u ovom Zakonu. Daje mogućnost koja ugovornom organu da objavljivanjem ovog ex ante obavještenja o nabavci skrati rok za eventualno ulaganje žalbi, odnosno da nakon isteka roka od 15 dana od dana objavljivanja 108
ovog obavještenja, može potpisati ugovor a da potecijalni ponuđači gube pravo daljeg osporavanja ovog postupka nabavke, odnosno izabranog ponuđača. Naravno, nekorištenje mogućnosti ex ante obavještenja produžava mogućnost žalbe na trideset dana a rok teče od dana objavljivanja obavještenja o dodjeli ugovora, što je značajno duže. Objavljivanje ex ante obavještenja svakako i povećava stepen transparentnosti ovog postupka nabavke. Situacija provođenja pregovaračkog postupka nabavke zbog hitnih slučajeva (čl. 21. stav 1. pod tačkom d.) daje pravo ponuđaču da može zaključiti odmah ugovor ne čekajući istek roka od 15 dana. Stav 8. reguliše obavezu okončanja postupka nabavke kao i obaveze objavljivanja i izvještavanja o provedenom postuku nabavke. Obzirom da je podzakonskim aktom (član 36., 74.,75) regulisan način i forma obavještavanja i izvještavnja jasno je da će dostavljanjem obavještenja o dodjeli ugovora uspostavljeni sistem portala javnih nabavki istovremeno verifikovati i činjenicu izvještavanja Agencije o provedenom postupku nabavke koja je predviđena ovim članom kao i članom 75. Zakona. Član 29. (Takmičarski dijalog) (1) Ugovorni organ obavezan je u pozivu za dostavljanje ponuda putem takmičarskog dijaloga i/ili u opisnoj dokumentaciji navesti svoje potrebe i zahtjeve u vezi s predmetnom nabavkom. (2) Kandidatima koji su na osnovu objave blagovremeno dostavili zahtjeve za učešće i koji su, u skladu s ovim zakonom, dokazali svoju sposobnost dostavlja se poziv za učešće kao ponuđaču u postupku takmičarskog dijaloga. (3) O ocjeni sposobnosti kandidata sastavlja se zapisnik u koji se unose sve okolnosti bitne za ocjenu zahtjeva za učešće. Zapisnik mora biti sastavljen tako da kandidatu omogućava uvid u onaj dio zapisnika koji se odnosi na njegov zahtjev za učešće. (4) Kandidatima koji neće biti pozvani na učešće u takmičarskom dijalogu ugovorni organ obavezan je dostaviti odluku o nedopustivosti učešća najkasnije sedam dana od dana donošenja. Odluka o nedopustivosti učešća mora sadržavati razloge nedopustivosti učešća. (5) Ugovorni organ obavezan je izabranim kandidatima istovremeno poslati pisani poziv za učešće u takmičarskom dijalogu. Pozivu se mora priložiti opisna dokumentacija i moguća dodatna dokumentacija ili poziv treba da sadrži obavještenje da se opisna dokumentacija stavlja na raspolaganje elektronskim putem. (6) Poziv za učešće u takmičarskom dijalogu mora sadržavati podatke o: 109
a) objavi na osnovu koje se upućuje poziv za učešće u dostavi ponuda, odnosno u takmičarskom dijalogu; b) dodatnim dokumentima koje treba predati; c) rangiranju ili redoslijedu značaja kriterija za dodjelu ugovora – od najvažnijeg prema manje važnom, ako nisu sadržani u objavi; d) datumu i mjestu početka faze dijaloga, te o jeziku ili jezicima koji se koriste. (7) Ugovorni organ vodi dijalog s kandidatima s ciljem pronalaženja jednog ili više rješenja koja udovoljavaju potrebama i zahtjevima ugovornog organa. U dijalogu s kandidatima ugovorni organ može raspraviti sve aspekte ugovora o javnoj nabavci. (8) Ugovorni organ ne smije dostavljati podatke na diskriminirajući način kojim bi se u postupku dijaloga moglo pogodovati određenim kandidatima. (9) Tokom dijaloga ugovorni organ raspravlja sa svakim kandidatom samo o njegovom rješenju ili rješenjima koja je dostavio. O rješenju ili rješenjima drugih kandidata smije se raspravljati samo ako je ispunjen uslov iz stava (10) ovog člana. (10) Ugovorni organ smije, samo uz saglasnost kandidata, njegova rješenja ili dijelove rješenja ili povjerljive informacije proslijediti drugim kandidatima. (11) Ako ugovorni organ koristi mogućnost odvijanja postupka takmičarskog dijaloga u više faza koje slijede jedna za drugom, tada se broj rješenja o kojima se raspravlja u pojedinoj fazi može smanjiti na osnovu kriterija za dodjelu ugovora, a koji su navedeni u objavi ili u opisnoj dokumentaciji. Ugovorni organ će u objavi ili u opisnoj dokumentaciji predvidjeti tu mogućnost. Ugovorni organ obavezan je odluku kojom se ne uvažava neko rješenje u fazi dijaloga, uz navođenje razloga, dostaviti kandidatu preporučenom poštom ili elektronskim putem uz obavezu da je takav način dostave dokaziv, najkasnije u roku od sedam dana od dana završetka navedene faze. (12) Ugovorni organ može nastaviti dijalog sve dok ne pronađe rješenje ili rješenja najprimjerenija za ispunjavanje njegovih potreba i zahtjeva. Na kraju faze dijaloga mora postojati još toliko rješenja da je osigurano tržišno takmičenje. (13) Odluku o zaključenju faze dijaloga, s navodom osnovnih odrednica odabranog rješenja ili odabranih rješenja ugovorni organ obavezan je bez odgađanja dostaviti svim kandidatima u dijalogu, preporučenom poštom ili elektronskim putem, uz obavezu da je takav način dostave dokaziv. (14) Nakon završetka dijaloga pozivom na predaju konačne ponude, ugovorni organ obavezan je pozvati preostalog kandidata ili kandidate da na osnovu osnovnih odrednica odabranog rješenja ili odabranih rješenja u fazi dijaloga dostave svoju konačnu ponudu. U tom pozivu ugovorni organ obavezan je navesti krajnji rok za prijem ponuda, adresu na koju se ponude moraju poslati 110
i jezik ili jezike na kojima ponude moraju biti sastavljene. (15) Ponuda mora sadržavati sve potrebne elemente u skladu s potrebama i zahtjevima predmeta nabavke ugovornog organa. (16) Na zahtjev ugovornog organa ponuđač može svoju ponudu objasniti, precizirati i nadopuniti ako se time ne mijenjaju osnovni elementi ponude, ali ne na način koji bi mogao biti suprotan principima tržišnog takmičenja ili koji bi mogao imati diskriminirajući efekat. (17) Ugovorni organ obavezan je prema kriterijima za dodjelu ugovora, koji su određeni u pozivu za učešće ili opisnoj dokumentaciji i koji su tokom poziva za učešće u takmičarskom dijalogu nadopunjeni ili prilagođeni, odabrati ekonomski najpovoljniju ponudu. __________________________________________________________________ Takmičarski dijalog je postupak koji se provodi u više faza, a pogodan u određenim slučajevima zbog kompleksnosti projekta, bilo zbog kompleksnosti tehničkih zahtjeva ili pravnih i/ili ekonomskih aspekata ugovora koji se teško mogu utvrditi. Upravo zbog složenosti i kompleksnosti ove vrste postupka, veoma je bitno da ugovorni organ izvrši sve neophodne pripreme, prije nego počne sa postupkom. Veoma je važno da ugovorni organ razradi sve elemente projekta koji su mu poznati, da razvije vremenski plan odvijanja svih faza postupka, da ispita tržište u smislu da provjeri da li je realiziran sličan projekat, koliko je bilo učesnika koji su se prijavili za učestvovanje u postupku, te da jasno i precizno utvrdi uslove za kvalifikaciju. Slijedeća bitna aktivnost koju ugovorni organ treba da utvrdi prije nego će pokrenutu postupak da razvije inicijalnu listu pitanja o kojima će voditi dijalog sa kvalifikovanim kandidatima. Jedan od primjera dobre prakse u Velikoj Britaniji je da prije nego će pokrenuti postupak zakaže „otvoreni dan” za sve potencijalne učesnike, gdje će ugovorni organ prezentirati projekat koji namjerava razvijati, vremenski raspored aktivnosti i očekivanja od projekta. Na ovaj način svi potencijalni učesnici mogu dobiti osnovne informacije vezano za projekat koji je u pripremi. Nakon pripremne faze, ugovorni organ ima mogućnost da doradi svoje zahtjeve, a na osnovu informacija do kojih je došao na „otvorenom danu”. Također je veoma važno da ugovorni organ identifikuje i rizike koji se mogu pojaviti u toku realizacije projekta. Identifikovanje rizika je veoma važno iz razloga sto svaki od rizika koji budu identifikovani mogu dovesti do kašnjenja u realizaciji, a sto povlači dalje negativne posljedice po ugovorni organ. Nakon okončane faze priprema za početak postupka takmičarskog dijaloga, ugovorni organ objavljuje obavještenje o nabavci. Rok za prijem zahtjeva za 111
učešće je definisan članom 40. Zakona, jer duljina roka za prijem zahtjeva zavisi od procjenjene vrijednosti nabavke. Ovom obavještenju može prethoditi i prethodno informativno obavještenje (PIN). Ali, ukoliko ugovorni organ i objavi PIN, nema mogućnosti skraćenja roka za prijem ponuda. Nakon objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci zainteresirani kandidati mogu podnijeti zahtjeve za učešće Ono što je veoma bitno istaći da ugovorni organ u fazi pretkvalifikacije objavljuje uslove za faze dijaloga, kao i podkriterije sa relativnim učešćem na osnovu kojih će vrednovati ponude. Nakon prijema zahtjeva od zainteresiranih kandidata, ugovorni organ obavještava kvalifikovane kandidate da se pozivaju na pregovore, dok kandidate koji se nisu kvalificirali obavještava o razlozima zbog kojih se nisu kvalifikovali u slijedeću fazu i to najkasnije u roku od sedam dana od dana donošenja odluke. Odluka ugovornog organa mora sadržavati obrazložene razloge nedopustivosti učešća u narednim fazama dijaloga. Kandidati koji su se kvalifikovali se pozivaju na inicijalnu fazu dijaloga i dostavlja im se opisna dokumentacija. Inicijalna faza pregovora obično sadrži poziv da učesnici u ovoj fazi mogu dostaviti ponudu sa više rješenja, ali koja imaju isti rezultat, odnosno premet nabavke u ovom postupku. Za inicijalnu fazu dijaloga je veoma važno da ugovorni organ sačini i listu pitanja o kojim će se voditi dijalog, odnosno da svi učesniki imaju pitanja o kojima će se raspravljati vezano za njihovo rješenje (ili rješenja). Dijalog se vodi sa svakim učesnikom posebno i izrađuje se zapisnik o okončanoj prvoj (inicijalnoj) fazi dijaloga. Nakon što se zaključi ova faza, a prije nego se zakaže slijedeća faza dijaloga, ugovorni orgam može na osnovu obavljenog dijaloga, eliminisati nekog od učesnika a na osnovu ponuđenog rješenja u ovoj fazi dijaloga. Nakon toga dostavlja poziv za slijedeću fazu dijaloga onim učesnicima čija su rješenja u inicijalnoj fazi ocjenjena kao prihvatljiva za ovu fazu. Veoma je važno da u inicijalnoj fazi dijaloga, ugovorni organ kroz dijalog pokuša kroz pitanja Ugovorni organ nakon okončane faze inicijalnog dijaloga, a na osnovu dobijenih informacija, korigira svoje zahtjeve, alit e korekcije ne smiju biti suštinske, odnosno ne smiju odstupati od osnovnih zahtjeva iz obavještenja o nabavci. Nakon toga ugovorni organ sačinjava listu pitanja za drugu fazu dijaloga. Listu pitanja dostavlja zajedno sa pozivom na drugu fazu dijaloga svim učesnicima koji su prošli u drugu fazu dijaloga. Ponovo vodi dijalog sa svim učesnicima, po listi ranije dostavljenih pitanja, a u cilju iznalaženja najboljeg rješenja. U situacijama kada je učesnik ponudio više rješenja (veoma je važno naglasiti da učesnik ne smije dati dvije ponude već samo različita rješenja jedne ponude), ugovorni organ ponovo kroz 112
dijalog usmjerava učesnika ka jednom rješenju. Faze dijaloga se mogu voditi sve dok se ne dođe do rješenja koja će u potpunosti biti prihvatljiva za pripremu konačnih ponuda. Tokom vođenja dijaloga važno je da ugovorni organ ne naruši osnovne principe koji moraju biti ispoštovani, do kraja postupka. Nakon okončanja faze dijaloga, ugovorni organ poziva preostale učesnike da dostave konačne ponude. Učesnici podnose konačne ponude, na osnovu rješenja ponuđenih i predstavljenih tokom dijaloga.Nakon što podnesu ponude, ponude se mogu pojasniti ili doraditi na zahtjev ugovornog organa, a u skladu sa vođenim dijalogom (što se dokumentuje zapisnicima u svakoj fazi dijaloga) ako se time ne mijenjaju osnovni elementi ponude. U dijelu gdje se navodi da se konačna ponuda može nadopuniti, znači da učesnik svoju konačnu ponudu može optimizirati, odnosno ponuditi najoptimalnije rješenje. Dodjela ugovora se zasniva na objektivnim i nediskriminatornim kriterijima, koji su objavljeni u obavještenju o javnoj nabavci i od kojih ugovorni organ ne može odstupiti ni u jednoj fazi ovog postupka javne nabavke. Nakon dodjele ugovora, ugovorni organ objavljuje obavještenje o dodjeli ugovora. Član 30. (Uslovi za primjenu takmičarskog dijaloga) (1) Izbor takmičarskog dijaloga dopušten je ako je riječ o naročito složenom predmetu nabavke i ako zaključivanje ugovora nije moguće putem otvorenog ili ograničenog postupka javne nabavke. (2) Predmet nabavke se, u smislu odredbe stava (1) ovog člana, smatra naročito složenim ako ugovorni organ objektivno nije u mogućnosti navesti: a) tehničke specifikacije (tehničke opise predmeta nabavke) kojima može zadovoljiti svoje potrebe i zahtjeve i/ili b) pravne i/ili finansijske uslove ugovora. (3) Pri zaključivanju ugovora na osnovu takmičarskog dijaloga odluka o izboru donosi se isključivo prema kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude. __________________________________________________________________ Takmičarski dijalog kao vrsta postupka je dizajnirana samo za kompleksne projekte. Naime, ova procedura može biti primjenjena samo kada ugovorni organ zbog kompleksnosti projekta: -
Nije u mogućnosti objektivno definisati tehničke zahtjeve koji zadovoljili potrebe ugovornog organa; ili 113
-
Nije u mogućnosti objektivno specificirati pravne i/ili finansijske elemente projekta.
Ugovorni organ mora biti u mogućnosti dokazati da provođenje otvorenog ili ograničenog postupka ne može odgovoriti postavljenim zahtjevima upravo zbog složenosti projekta. Naime praksa u EU je pokazala da određeni izuzetno složeni predmeti nabavke se ne mogu nabaviti u skladu sa drugim vrstama postupka nabavke, a da bi se ispoštovao osnovni princip javnih nabavki – vrijednost za novac. Ovaj postupak zbog svoje fleksibilnosti, u smislu iznalaženja najoptimalnijeg rješenja je postupak koji se u puno većoj mjeri koristi za ugovore o koncesiji i ugovore o javno-privatnom partnerstvu. Član 31. Učesnici u takmičarskom dijalogu (1) Broj kandidata kojima će se dostaviti poziv za učešće u takmičarskom dijalogu ugovorni organ mora navesti u objavi, a određuje se u skladu s predmetom nabavke i ne smije biti manji od tri. Pravila moraju biti objektivna i nediskriminirajuća i moraju se objaviti. (2) Ako ugovorni organ utvrdi da je broj sposobnih kandidata veći od objavljenog broja kandidata kojima će biti upućen poziv za učešće u takmičarskom dijalogu, može ih pozvati sve ili između sposobnih kandidata odabrati najbolje kandidate, u skladu s brojem i pravilima navedenim u objavi. Razlozi za izbor navode se u zapisniku. (3) Ugovorni organ može nastaviti postupak pozivanjem jednog ili više sposobnih kandidata ako utvrdi da je broj sposobnih kandidata manji od objavljenog broja kandidata kojima će biti upućen poziv za učešće u takmičarskom dijalogu, a ako nema nijednog sposobnog kandidata, ugovorni organ mora poništiti postupak. __________________________________________________________________ Zakon je u potpunosti preuzeo odredbu iz Direktive jer govori o minimalnom broju kandidata kojima će se dostaviti poziv za učešće u dijalogu. Također, Zakon navodi postupanje u slučaju da je taj broj veći ili manji od minimalnog (onog navedenog u pozivu za učešće), kao i situaciji kada nema niti jednog kvalifikovanog kandidata i kada mora poništiti postupak. U ovoj posljednjoj varijanti ugovorni organ mora objaviti i obavještenje o poništenju postupka takmičarskog dijaloga. Nakon okončanja ovog postupka kada se zaključi ugovor o nabavci, ugovorni organ je dužan objaviti obavještenje o dodjeli ugovora.
114
Član 32. Okvirni sporazum (1) Okvirni sporazum može se zaključiti nakon provedenog otvorenog, ograničenog, pregovaračkog postupka s objavom obavještenja i konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda. Izuzetno, okvirni sporazum može se zaključiti i nakon pregovaračkog postupka bez objave obavještenja nakon poništenog otvorenog ili ograničenog postupka zbog toga što nije zaprimljena nijedna ili nijedna prihvatljiva ponuda. Jedan ili više ponuđača s kojima će biti zaključen okvirni sporazum biraju se u skladu s kriterijima za dodjelu utvrđenim u članu 64. ovog zakona. (2) Nakon zaključenja okvirnog sporazuma, njegove odredbe ne mogu se mijenjati. (3) Trajanje okvirnog sporazuma ne može biti duže od četiri godine, osim ako postoje opravdani razlozi, posebno u vezi s predmetom nabavke okvirnog sporazuma. (4) Okvirni sporazum zaključuje se s više ponuđača za isti predmet nabavke, te broj ponuđača s kojima se zaključuje okvirni sporazum ne može biti manji od tri, pod uslovom da postoji dovoljan broj ponuđača. Okvirni sporazum može se zaključiti i s dva ponuđača u slučaju ponavljanja postupka zbog nedovoljnog broja primljenih ponuda. (5) Ugovori koji se zaključuju s ponuđačima s kojima je zaključen okvirni sporazum mogu se dodijeliti: a) primjenom uslova utvrđenih u okvirnom sporazumu bez ponovnog zahtjeva za dostavu ponude, gdje se ugovor dodjeljuje najpovoljnijem ponuđaču, izuzev u slučaju da najpovoljniji ponuđač nije u mogućnosti isporučiti robu ili uslugu ili izvesti radove, ugovor se može dodijeliti narednom najpovoljnijem ponuđaču s kojim je zaključen okvirni sporazum ili b) ako svi uslovi nisu utvrđeni u okvirnom sporazumu i kada se ponuđači pozivaju da ponovo dostave ponude na osnovu istih ili preciznije definiranih uslova u okviru uslova iz okvirnog sporazuma, postupak se provodi u skladu sa sljedećim: 1) za svaki ugovor ugovorni organ pismeno se obraća svim ponuđačima s kojima ima zaključen okvirni sporazum; 2) ugovorni organ određuje rok za podnošenje ponuda, uzimajući u obzir složenost predmeta nabavke i vrijeme potrebno za dostavu ponuda; ponude se podnose u pismenom obliku, a njihov sadržaj ostaje tajan sve do isteka roka predviđenog za dostavu ponuda; 4) ugovorni organ javno otvara ponude i dostavlja zapisnik s otvaranja ponuda svim ponuđačima koji su dostavili ponude; 115
5) ugovorni organ dodjeljuje ugovor ponuđaču koji je dostavio najpovoljniju ponudu, u skladu sa uslovima iz okvirnog sporazuma, odnosno u skladu s precizno definiranim uslovima, u okviru uslova iz okvirnog sporazuma. (6) Ugovorni organ može predvidjeti zaključivanje okvirnog sporazuma u postupku konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda. __________________________________________________________________ Okvirni sporazum, kao jedan fleksibilan institut, veoma se koristi u zemljama EU. Naime, okvirni sporazum je idealna opcija u situacijama kada imamo nabavku roba, usluga ili radova koji se ponavljaju kroz određeno vremensko razdoblje ili kao opcija kada postoji mogućnost (vjerovatnoća manjeg stepena) da bi ugovorni organ u narednom periodu mogao imati potrebu za nabavku koja je predmet okvirnog sporazuma. Po svojoj prirodi, okvirni sporazum je veoma sličan ugovoru sa sukcesivnim isporukama, s jedinom razlikom koja se ogleda u činjenici da za ugovor imamo tačno definisane količine koje ćemo nabaviti u period trajanja ugovora, dok kod okvirnog sporazuma imamo okvirne količine. Također ovdje je bitna i razlika kada se zaključuje okvirni sporazum sa jednim ponuđačem i sa više ponuđača. Stav (1) člana 32. Zakona, u posljednjoj rečenici navodi da postoji mogućnost zaključivanja okvirnog sporazuma sa jednim ponuđačem. U svakom slučaju, zaključivanju okvirnog sporazuma sa jednim ponuđačem ili sa više ponuđača prethodi otvoreni, ograničeni postupak ili pregovarački postupak sa objavom obavještenja ili konkurentski zahtjev. Okvirni sporazum se može zaključiti i nakon pregovaračkog postupka bez objave obavještenja samo u slučaju kada je postupak (otvoreni ili ograničeni) koji je prethodio pregovaračkom postupku bez objave obavještenja poništen, onda ugovorni organ može provesti i pregovarački postupak bez objave obavještenja. Međutim, ovdje je bitno istaći da u otvorenom ili ograničenom postupku koji je poništen nije bilo ni jedne ponude odnosno ni jedne prihvatljive ponude. Onda može provesti pregovarački postupak bez objave obavještenja i zaključiti okvirni sporazum sa samo jednim ponuđačem. Ovo je bitno istaći jer kada provodi otvoreni ili ograničeni postupak s namjerom zaključivanja okvirnog sporazuma, u obavještenju o nabavci se mora izjasniti da li zaključuje okvirni sporazum sa jednim ili sa više ponuđača. Stoga, ako ne primi ni jednu ponudu, ili primi jednu prihvatljivu ponudu, a predvidio ja zaključivanje okvirnog sporazuma sa više ponuđača, mora poništiti postupak i tek onda provesti pregovarački postupak bez objave obavještenja. Bitno je istaći da se odredbe okvirnog sporazuma, nakon što se zaključi, ne mogu mijenjati cijelo vrijeme trajanja okvirnog sporazuma. Okvirni sporazum se može zaključiti na četiri godine, a izuzetno u slučajevima kada priroda predmeta nabavke to zahtjeva, može i na duži rok. Generalno, za sve nabavke koje nisu nabavke u polju dobrane i sigurnosti, ne postoje opravdani razlozi 116
zaključivanja okvirnog sporazuma na rok duži od četiri godine. Za nabavke u polju odbrane i sigurnosti, a u skladu sa Direktivom 81/2009 okvirni sporazum se može zaključiti na period do 7 godina. Ista ova odredba kao u Direktivi je preuzeta u Pravilnik o nabavkama u polju odbrane i sigurnosti. Također je bitno napomenuti da bi okvirni sporazum s jednim ponuđačem trebalo zaključivati na period ne duži od dvije godine. To je primjer dobre prakse, a neke zemlje su ovaj rok ugradile u propise o javnim nabavkama. Međutim, ugovorni organ može zaključiti okvirni sporazum i sa dva ponuđača, ali u ponovljenom postupku nabavke. Ovdje je bitno istaći razliku da u ovom slučaju ugovorni organ ima namjeru da ima konkurenciju unutar okvirnog sporazuma, bilo kroz rangiranje (u stvari ima alternativnog dobavljača u skladu sa članom 32. stav (5) tačka a)) ili u slučaju mini-tendera (član 32. stav (5) tačka b). Znači, bitna je razlika u odnosu na stav (1) člana 32. Kada potrebama ugovornog organa može odgovoriti i jedan ponuđač sa kojim će zaključiti okvirni sporazum. U slučaju zaključivanja okvirnog sporazuma sa više ponuđača, razlikujemo dvije situacije: -
Kada okvirni sporazum sadrži sve potrebne elemente na osnovu kojih se može dodjeliti ugovor bez dodatnog zahtjevanja ponuda unutar okvirnih količina, koje su definisane tenderskom dokumentacijom. U tom slučaju nakon provedenog postupka javne nabavke ugovorni organ sačinjava rang listu ponuđača sa kojima će zaključiti pojedinačne okvirne sporazume u koje će unijeti sve elemente iz tenderske dokumentacije i ponude tog ponuđača. Na taj način se formira rang lista ponuđača koji su dostupni ugovornom organu tokom trajanja okvirnog sporazuma i ugovorni organ uvijek obavezno poziva prvorangiranog ponuđača sa liste (tj. najuspješnijeg u postupku). U slučaju da taj ponuđač nije u mogućnosti realizovati isporuku, iz razloga koje mora pismeno obrazložiti na način da dokaže da nije u mogućnosti izvršiti isporuku iz objektivnih, dokazivih, razloga ugovornom organu, ugovorni organ poziva drugorangiranog ponuđača da on izvrši isporuku u skladu sa uslovima iz svoje ponude. Ugovorni organ bi u tenderskoj dokumentaciji trebao definisati precizno i ovu situaciju, kako bi spriječio manipulaciju ponuđača sa kojima zaključi okvirni sporazum. Dakle, ovaj oblik okvirnog sporazuma je idealna opcija u slučajevima kada ugovorni organ mora imati alternativnog dobavljača (napr. lijekovi za bolnicu, hrana za bolnice, hrana za obdaništa i sl.).
-
Kad okvirni sporazum ne sadrži sve elemente, odnosno u vrijeme provođenja postupka javne nabavke i trajanja okvirnog sporazuma, ugovornom organu nisu poznati svi elementi, niti mu mogu biti poznati svi elementi vezano za predmet nabavke, ugovorni organ u postupku nabavke koji prethodi zaključivanju okvirnog sporazuma u tenderskoj dokumentaciji navodi one elemente koji su mu poznati, 117
i na osnovu kojih vrši izbor ponuđača sa kojim će zaključiti okvirni sporazum. U momentu kada ugovorni organ iskaže potrebu za predmetom nabavke svim ponuđačima sa kojima ima zaključen okvirni sporazum dostavlja zahtjev da daju ponude na osnovu zahtjeva ugovornog organa, koji je detaljnije specificiran u odnosu na uslove iz okvirnog sporazuma. Također ponuđačima sa kojima ima zaključen okvirni sporazum daje dovoljno vremena da pripreme svoje ponude i iste dostave u ostavljenom roku. U pozivu za dostavu ponuda navodi mjesto i vrijeme otvaranja ponuda. Na javnom otbaranju ponuda saopštava elemente svih zaprimljenih ponuda, te nakon toga sačinjava zapisnik i donosi odluku o izboru odnsono o dodjeli ugovora unutar okvirnog sporazuma. -
Ovdje se otvara pitanje da li ponuđači sa kojima ugovorni organ ima zaključen okvirni sporazum imaju pravo žalbe nakon „mini-tenderisanja”? Indirektan odgovor na ovo pitanje daje odredba člana 101. stav (3) gdje stoji da ponuđač ima pravo žalbe, ukoliko ga ugovorni organ o tome obavijesti. Dakle, ovdje je ostavljeno diskreciono pravo ugovornom organu da li će obavještavati ponuđače uvijek kada bude provodio „mini-tender” unutar okvirnog sporazuma. Stoga ugovorni organ ima mogućnost da se opredijeli o tome, ali u tenderskoj dokumentaciji. Naime, u tenderskoj dokumentaciji kada se planira zaključivanje okvirnog sporazuma iz stava (5) ugovorni organ treba jasno naznačiti da li će obavještavati svaki put sve ponuđače sa kojima ima zaključen okvirni sporazum, kada bude dodjeljivao ugovore unutar okvirnog sporazuma. Naglasili bismo da je po ovom pitanju praksa u zemljama EU različita. U nekim zemljama nema mogućnosti žalbe kada se dodjeljuju ugovori unutar okvirnog sporazuma, dok u nekim zemljama postoji mogućnost žalbe kod dodjele ugovora unutar okvirnog sporazuma. I u ovom obliku okvirnog sporazuma količine mogu biti okvirne, a postoje situacije kada se neće moći odrediti ni okvirne količine, te u tom slučaju će se u tenderskoj dokumentaciji iskazati maksimalna vrijednost koja će se moći utrošiti tokom trajanja okvirnog sporazuma.
Okvirni sporazum će se moći zaključiti i nakon provedenog konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda. Prilikom zaključivanja okvirnog sporazuma nakon provedenog konkurentskog zahtjeva, vrijede ista pravila, kao i za ostale postupke koji su prethodili zaključivanju okvirnog sporazuma. Odjeljak D. Natječaj za izradu idejnog rješenja Članak 33. (Provedba natječaja za izradu idejnog rješenja) (1) Natječaj za izradu idejnog rješenja (u daljnjem tekstu: natječaj) provodi se kako bi ugovorno tijelo izabralo sudionika ili sudionike koji su ponudili najbolje rješenje odnosno idejno rješenje s ciljem: 118
a) dodjele ugovora o javnoj nabavi usluga pobjedniku natječaja ili jednom od pobjednika natječaja za izradu idejnog rješenja ili b) dodjele nagrade pobjedniku ili pobjednicima natječaja za izradu idejnog rješenja. (2) U slučaju iz stavka (1) točke a) ovoga članka, ugovorno tijelo nakon uspješne provedbe natječaja provodi pregovarački postupak bez objave obavijesti, sukladno članku 23. stavku (1) točki a) ovoga Zakona, tako što poziva pobjednika ili sve pobjednike natječaja na pregovore o uvjetima ugovora. (3) Ugovorno tijelo u odluci o pokretanju postupka i u obavijesti o nabavi utvrđuje cilj natječaja za izradu idejnog rješenja. (4) Natječaj se provodi na temelju natječajne dokumentacije koja obvezno sadrži podatke o: a) predmetu natječaja/opisu projekta; b) kriterijima za ocjenjivanje prema redoslijedu njihovog značaja; c) rokovima; d) broju pobjednika natječaja (jedan ili više); e) pravu primjene i korištenja natječajnih radova; f) novčanim nagradama, ako se dodjeljuju; g) vraćanju dokumentacije; h) načinu rada natječajnog povjerenstva. (5) Na natječaj za izradu idejnog rješenja mogu se prijaviti sve zainteresirane i pravne i fizičke osobe u smislu članka 2. stavka (3) ovoga Zakona, kao i fizičke osobe koje nisu registrirane kao gospodarski subjekti. (6) Ugovorno tijelo može se odlučiti za provedbu pretkvalifikacijskog izbora kandidata, koje će pozvati da dostave svoja idejna rješenja. U tom slučaju, ugovorno tijelo određuje nediskriminatorne kvalifikacijske uvjete kojima se osigurava stvarna konkurencija, te ih navodi u tenderskoj dokumentaciji. __________________________________________________________________ U Odjeljku D. poglavlja I. Zakona, odnosno člancima 33. i 34. propisan je natječaj za izradu idejnog rješenja kao poseban postupak javne nabave. U članku 2. st…t. k) data je definicija ovog postupka: k) natječaj za izradu idejnog rješenja je postupak koji ugovornom tijelu omogućuje da iz područja prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i gradnje ili obrade podataka osigura plan ili rješenje koje odabire natječajno povjerenstvo u postupku javnog nadmetanja s ili bez dodjele nagrada; 119
Kao što je iz stavka 1. članka 33. vidljivo, natječaj za izradu idejnog rješenja provodi se kako bi ugovorno tijelo izabralo pobjednika ili pobjednike koji su ponudili najbolje rješenje odnosno idejno rješenje sa ciljem da se dodijeli ugovor o javnoj nabavi usluga pobjedniku ili jednom od pobjednika natječaja za izradu idejnog rješenja, ili pak dodijeli nagrada pobjedniku ili pobjednicima. Napominjemo da ugovor dodijeljen kao posljedica izbora pobjednika može po svojoj prirodi biti samo ugovor o uslugama, što jasno proističe iz čl. 33. st. 1. t. a). Stavak 2. ovog članka jasno propisuje da se, u slučaju da se ugovorno tijelo za to opredijelilo, nakon uspješno provedenog natrječaja provodi pregovarački postupak bez objave obavijesti u skladu sa člankom 23. st. (1) t. a) ovog Zakona, tako što poziva pobjednika ili sve pobjednike na pregovore o uvjetima ugovora. Iz navedenog je vidljivo da u natječaju za izradu idejnog rješenja može biti jedan ili više pobjednika. Ako je proglašen jedan pobjednik, samo se on poziva na način predviđen za pregovarački postupak, a ako ih je više, pozivaju se svi pobjednici. Također, kada se predviđa samo dodjeljivanje nagrade bez daljnjeg provođenja pregovaračkog postupka, ovisno kako je ugovorno tijelo unaprijed objavilo, opet može biti jedan ili više pobjednika, odnosno ugovorno tijelo može dodijeliti prvu nagradu, drugu nagradu itd. ovisno od toga kako je unaprijed propisalo. Stavkom 3. ovoga članka samo je naglašeno da ugovorno tijelo u odluci o pokretanju postupka i u obavijesti o nabavi utvrđuje cilj natječaja za izradu idejnog rješenja. Dakle, unaprijed se mora opredijeliti hoće li se s pobjednikom/pobjednicima voditi pregovarački postupak ili će se samo dodijeliti nagradu ili nagrade. Stavak 4. ovoga članka propisuje koje podatke natječajna dokumentacija obavezno sadrži. Prije svega natječajna dokumentacija sadrži predmet natječaja/opis projekta. Iako to nije precizno navedeno, sasvim je razumljivo da se iz ovog opisa mora razumjeti što ugovorno tijelo zapravo želi. To je u stvari projektni zadatak iz kojeg je dovoljno vidljivo što ponuditelj (autor) treba izraditi, a što opet ovisi od konkretnog predmeta nabave. U točki b) ovog stavka propisuje se da natječajna dokumentacija sadrži kriterije za ocjenjivanje prema redosljedu njihovog značaja. Nije propisan makar minimum pravila kojih bi se ugovorno tijelo kao organizator natječaja trebao pridržavati. Koji bi to kriteriji za ocjenjivanje mogli biti, nigdje nije navedeno, zbog čega se povodom ovog pitanja u pomoć moraju pozvati opća načela i konkretne odredbe ovoga Zakona. Ovo stoga što nesumnjivo može doći do spora/žalbe ili žalbi i u ovom postupku, te nije jasno kako će se pojedina sporna pitanja u tom slučaju rješavati. Hipotetički ćemo pretpostaviti da je jedan od sudionika nezadovoljan odlukom o izboru (dodjeli nagrade) i smatra da je njegov rad „bolji“ „ljepši“ „prikladniji“, ili da će konačni ugovor (na bazi idejnog rješenja koji je sada u pitanju) stajati puno 120
više od njegovog idejnog rješenja, čime se „nepotrebno troše sredstva“ jer i njegovo rješenje u funkcionalnom smislu potpuno isto, a košta puno manje. Stoga, obzirom da konkretne odredbe ovog Zakona ne propisuju kriterije (osim što kažu da ne mora biti zasnovan na najnižoj cijeni ili ekonomski najpovoljnijoj ponudi) navest ćemo nekoliko mogućih kriterija i izvršiti njihovo testiranje kroz konkretne odredbe i osnovna načela Zakona. Opći princip zabrane diskriminacije obzirom na sjedište, zemlju porijekla, ili bilo koje osobno svojstvo nalaže da takvi uvjeti ne dolaze u obzir. Naravno da se od učesnika mogu tražiti određene stručne kvalifikacije ili iskustvo što nema veze sa naprijed navedenim, budući da to konkretne odredbe dopuštaju. Ovdje su u pitanju kriteriji za ocjenu, a ne kvalifikacijski kriteriji. Obzirom na prirodu i svrhu ovog natječaja, može se protumačiti jedino da natječajno povjerenstvo- žiri može odabrati i najljepše rješenje, odnosno pri izboru dolaze do izražaja i subjektivni elementi (dopadljivost). Ne treba zaboraviti da pri odabiru odnosno dodjeli nagrade može biti uzeta u obzir cijena, odnosno konačna cijena izrade predloženog rješenja. Primjerice, projekt za neku zgradu može biti najljepši, ali je previđena ugradnja preskupih materijala (npr. ukrasi od zlata), ili bi u konačnoj izradi cijena izrade bila tolika da je neprihvatljiva za ugovorno tijelo. Iako je najljepši, ugovorno tijelo će se teško odlučiti za njega jer neće imati novaca izgraditi objekt po tom projektu. Stoga se kombinacijom svih elemenata dolazi do najprihvatljivijeg rješenja i dodjeljuje nagrada odnosno proglašava pobjednik. Potrebno je poštovati načela transparentnosti, zabrane diskriminacije i ravnopravnog postupanja, kako u samom postupku, tako i u formuliranju zahtjeva odnosno kriterija. Već smo naveli da točka b) ovoga stavka propisuje da konkursna dokumentacija sadrži krijeterije za ocjenjivanje prema redosljedu njihovog značaja. Vidljivo je da se zahtijeva navođenje redoslijeda značaja, ali nije jasno mora li se pritom navesti i njihov „relativni značaj“ odnosno postotak važnosti (kao u drugim postupcima u slučaju kriterija ekonomski najpovoljnije ponude). Obzirom da relativni- procentualni ili matematički značaj pretpostavlja i matematički izračun (najbolji/razmatrani x relativni značaj - postotak), a u kriterije za ocjenu su uključeni i subjektivni elementi, držimo da je nemoguće kriterijima davati relativni značaj odnosno postotak. Stoga, držimo da je moguće značaj izražavati u nekim bodovima ili ih pak samo poredati po redoslijedu da bi budući autor znao što je to odlučujuće i čemu treba dati prioritet prigodom izrade idejnog rješenja. Obzirom da nije propisano koji bi kriteriji mogli biti za ocjenu najboljeg idejnog rješenja, navest ćemo nekoliko primjera i provesti ih kroz test razumnosti i zakonitosti u skladu s općim načelima Zakona i konkretnim odredbama koje dopuštaju odstupanje od općih načela. Dakle, kada postoji konkretna odredba koja dopušta odstupanje od općeg načela, jasno je da ona ima prioritet jer je izuzetak. 121
Prije svega, vidljivo je da ugovorno tijelo ima mogućnost pobjednika ili pobjednike natječaja pozvati na pregovore oko budućeg ugovora na bazi idejnog rješenja ili idejnih rješenja ako je više pobjednika. Samim time, ugovorno tijelo u ovoj varijanti ništa ne plaća pobjedniku, a od rezultata pregovaračkog postupka ovisi hoće li ili neće i tko će dobiti ugovor. Time nema mjesta spominjanju cijene samog idejnog rješenja, ali cijena budućeg ugovora koji će biti na bazi idejnog rješenja i te kako može imati značaja. U drugoj varijanti, kada se dodjeljuje samo nagrada ili nagrade, one se unaprijed određuju i nemaju utjecaja prigodom ocjene idejnih rješenja/radova, a kao i u prvoj varijanti cijena budućeg ugovora koji će biti na bazi idejnog rješenja može imati značaja. Stoga bi mogli doći u obzir elementi kao što su: cijena budućeg ugovora koji će biti na bazi idejnog rješenja, estetika, dopadljivost, uklapanje u prostor/ambijent (ideja mediteranske kuće u planinskom području ili obrnuto, kod stručnjaka sigurno neće naići na odobravanje), poštovanje tradicije gradnje nekog podneblja (ideja gradnje od materijala neprimjerenih nekom području može naići na neodobravanje iako je za neka druga područja sasvim prikladna), ekološki zahtjevi (što manja neškodljivost po okoliš, energetska učinkovitost) i sl. Osim prvog svi drugi elementi su subjektivni i nemjerljivi brojkama. Ipak, ne možemo reći da su nezakoniti jer imaju vezu s predmetom nabave i nisu nerazumni. Sud o prednosti nekom od radovaidejnih rješenja daje natječajno povjerenstvo (žiri,ocjenjivački sud) uz poštovanje anonimnosti o autoru i to je jedino što se zahtijeva. Drugačije u stvari ovaj postupak ne bi imao ni smisla. Natječajnom povjerenstvu (ocjenjivačkom sudu -žiriju) se mora vjerovati jer nisu znali autora – gledali su i ocjenjivali rad a ne autora. U točki c) ovog stavka propisuje se da konkursna dokumentacija sadrži podatke o rokovima. Članak 42. Zakona navodi da u natječaju za izradu idejnog rješenja rokove definira ugovorno tijelo na način da kandidati/ponuditelji na koje se ti rokovi odnose imaju dovoljno vremena za poduzimanje odgovarajućih radnji i pripremu ponuda, u zavisnosti od složenosti predmeta nabave. Dakle, rokovi nisu precizno propisani, a jedini uvjet je da su razumni – da se ostavi dovoljno vremena za poduzimanje odgovarajućih radnji i pripremu ponuda. Ovo će ovisiti od konkretnog predmeta nabave, njegove složenosti i okolnosti pod kojima se ovaj postupak vodi. O istima vidjeti komentare za čl.42. (rokovi). U točki d). ovog stavka propisuje se da natječajna dokumentacija sadrži podatke o broju pobjednika (jedan ili više), što je već komentirano prigodom komentara prethodnih točaka ovog stavka. U točki e). ovog stavka propisuje se da natječajna dokumentacija sadrži podatke o pravu primjene i korištenja natječajnih radova. Ovo je novina u odnosu na dosadašnje odredbe, i smatramo vrlo dobrim što je došlo do ovakve norme, budući 122
da su ugovorna tijela zaboravljala riješiti pitanje autorskih prava koja su po prirodi stvari vezana za ovaj postupak, te se kasnije našla u velikim problemima. Stoga unaprijed treba riješiti je podrazumijeva li dodjela nagrade otkup radova, odnosno što je s pravima koja pripadaju autoru (primjerice reguliranje prava vlasništva na dostavljenim modelima, prava korištenja s pravom na prenošenje prava korištenja ili bez njega, prava na izmjene i korištenje, pravo prve objave u korist organizatora natječaja i.t.d.). U točki f) ovog stavka propisuje se da natječajna dokumentacija sadrži podatke o novčanim nagradama, ako se dodjeljuju, i držimo da nema ništa sporno i nejasno u ovoj odredbi. Ugovorno tijelo unaprijed određuje nagrade ako se opredijelili za tu varijantu i dužno je se pridržavati unaprijed propisanih pravila. U točki g) ovog stavka propisuje se da natječajna dokumentacija sadrži podatke o vraćanju dokumentacije. Mada nije dovoljno jasno, dokumentacija može značiti jedino vraćanje radova ponuđačima. Uz ovo se pojavljivalo sporno pitanje može li ugovorno tijelo propisati da se radovi ne vraćaju, pa ni oni radovi koji nisu otkupljeni odnosno oni koji nisu nagrađeni, ili nisu proglašeni pobjednicima. Ne vidimo izričitu zakonsku smetnju i takvoj odluci, s tim što se kod složenih radova može postaviti pitanje opravdanosti odredbe o ne vraćanju jer može odvratiti autore od podnošenja idejnog rješenja u koji su uložili veliki trud, a eventualno i zbog opasnosti da se njihovim radovima ne posluži neovlaštena osoba budući da je (neovisno što nije dobio nagradu) autor uložio veliki trud i možda ima interesa zaštiti odnosno svoje ideje ostaviti za sebe. U točki h) ovog stavka propisuje se da natječajna dokumentacija sadrži podatke o načinu rada natječajnog povjerenstva. Odredba nije dovoljno jasna, odnosno nije jasno što bi trebalo biti napisano u dokumentaciju vezano za rad natječajnog povjerenstva, osim da će povjerenstvo ocjenjivati radove uz poštovanje anonimnosti. U stavku (5) propisuje se da se na natječaj za izradu idejnog rješenja mogu prijaviti sve zainteresirane i pravne i fizičke osobe u smislu članka 2. stavka (3) ovoga Zakona, kao i fizičke osobe koje nisu registrirane kao gospodarski subjekti.. Ova odredba znatno otklanja nedoumice i pitanja koja su se javljala u zakonskoj odredbi prethodnog zakona vezano za pitanje tko se smatra fizičkom osobom. Termin „fizičke osobe koje nisu registrirane kao gospodarski subjekti“ jasno određuje da se misli na fizičke osobe (građane), ali nisu svoju djelatnost registrirali (kao samostalni umjetnici ili sl.). Obzirom da Zakon u stavku 2. daje definiciju gospodarskog subjekta i eksplicitno spominje registraciju, odrednicom „kao i fizičke osobe koja nisu registrirane kao gospodarski subjekti“ otklonjena je svaka mogućnost različitog tumačenja. Na ovaj postupak se mogu javiti pravne osobe, fizičke osobe koje su registrirale svoju djelatnost ali ne kao pravnu sobu, te i fizičke osobe koje uopće nisu registrirane. Najbolje idejno rješenje ne mora ponuditi samo onaj tko se time bavi u vidu zanimanja nego svatko tko za to ima 123
talenta ili sklonosti odnosno stručno obrazovanje iz oblasti koja je predmet nabave. U tom slučaju se nameće pitanje kako zadovoljiti načelo jednakog tretmana. Od onih koji su registrirani tražila bi se odgovarajuća dokumentacija (npr. da nisu u stečaju), a od onih koji nisu registrirani po prirodi stvari to se ne može tražiti niti bi oni takve dokaze mogli podnijeti. Šteta što zakonodavac nije riješio i ovu dilemu, ali se posredno može zaključiti da dokaz o registraciji apsolutno nije potreban, dok ostaje pitanje ostalih dokaza vezanih za osobnu situaciju (neosuđivanost, plaćanje poreza itd..) Međutim, opet se javlja problem. Ugovorno tijelo kao organizator natječaja i u skladu s potrebama obzirom na predmet nabave, ima nekada potrebu zabraniti sudjelovanje fizičkim osobama koje nisu registirane za tu djelatnost. Primjerice, izrada idejnog projekta koji će služiti za pribavljanje urbanističke suglasnosti po svojoj prirodi je zapravo idejno rješenje i može se podvesti pod pojam idejnog rješenja u smislu odredaba zakona koje trenutačno razmatramo. Da bi odabrani idejni projekat bio validan dokument za pribavljanje urbanističke suglasnosti, mora biti izrađen i ovjeren od osoba ovlaštenih za projektiranje. Pritom nije bitno radi li se o samostalnom projektantu ili projektnom birou koji je registriran prema propisima o obrtu (obrtnik- fizička osoba ili je registriran prema propisima o gospodarskim društvima ili poduzećima (poduzeće- pravna osoba). Stoga nije jasno može li u ovom slučaju ugovorno tijelo ograničiti sudjelovanje na pravne i fizičke osobe (obrtnici) odnosno propisati da pravo sudjelovanja imaju dobavljači koji su registrirani za predmetnu djelatnost. U tom slučaju, u pogledu kvalifikacijskih kriterija nema razlike između ovog i drugih postupaka. U slučaju da se radi o predmetu nabave, odnosno idejnom rješenju za koje se neće ni zahtijevati odgovarajuća ovjera jer neće služiti za pribavljanje bilo kakvih daljnjih suglasnosti (npr. najljepši plakat), ugovorno tijelo bi moglo dopustiti sudjelovanje i običnim građanima (koji su fizičke osobe ali se nisu registrirali za tu djelatnost). U tom slučaju će kriteriji za kvalifikaciju biti primjereni fizičkim osobama kao građanima i od njih se neće zahtijevati dokumenti koje ne mogu dostaviti. Primjerice, može se zahtijevati uvjerenje da uredno izmiruje svoje porezne obveze (da nema dospjelih a neplaćenih poreza), ali se ne može zahtijevati uvjerenje da nije pod stečajem ili likvidacijom jer on ne može ni biti u takvoj situaciji. Međutim, formulacija „propisuje se da se na natječaj za izradu idejnog rješenja mogu prijaviti sva zainteresirane i pravne i fizičke osobe u smislu članka 2. stavak (3) ovog zakona“ očito zabranjuje da se sudjelovanje ograniči samo na pravne i fizičke osobe koje su registrirane, a isključe fizičke osobe koje nisu registrirane (građani). Prema stavku (6) Ugovorno tijelo može se odlučiti na provođenje pretkvalifikacijskog izbora kandidata, koje će pozvati da dostave svoja idejna rješenja. U tom slučaju, ugovorno tijelo određuje nediskriminatorne kvalifikacijske uvjete kojima se osigurava stvarna konkurencija, te ih navodi u natječajnoj dokumentaciji. Iz ove 124
formulacije je jasno da se natječaj za izradu idejnog rješenja može voditi i po metodama ograničenog postupka (na provedbu pretkvalifikacijskoga odabira kandidata) ali također se može voditi i po metodama otvorenog postupka. Sami kvalifikacijski kriteriji dakle nisu precizirani, a jedino se inzistira na tom da budu nediskriminatorni. Stoga na nediskriminatoran način (primjerenost predmetu i svrsi ove nabave) ugovorno tijelo je ovlašteno samo utvrđivati kvalifikacijske kriterije koji su predviđeni čl. 45.- 47. Zakona. Koji bi od kvalifikacijskih kriterija bili primjereni ovom postupku nabave, treba posebno razmisliti u svakom predmetu nabave. Najčešće će se raditi o odgovarajućim stručnim kvalifikacijama (diplomama, stručnim certifikatima ili sl.) dok bi se ostalo bilo upitno obzirom da za same ideje ne igra ulogu ni financijska snaga niti neki drugi uvjeti u pogledu tehničke i profesionalne sposobnosti. To je očito i iz stavka 2. članka 34: Ako se od sudionika u natječaju zahtijeva određena profesionalna kvalifikacija, onda većina članova natječajnog povjerenstva mora imati istu ili jednako vrijednu kvalifikaciju. Članak 34. (Natječajno povjerenstvo) (1) Natječajno povjerenstvo provodi postupak i donosi odluku o izboru jednog ili više najpovoljnijih rješenja sukladno odgovarajućoj ovlasti koju je ugovorno tijelo dužno pravovremeno osigurati. (2) Ugovorno tijelo imenuje članove natječajnog povjerenstva. U njegov sastav ulaze isključivo fizičke osobe priznate stručne reputacije. U sastav povjerenstva za natječaj ne mogu se birati članovi čiji privatni interes utječe ili može utjecati na nepristranost njihova rada u povjerenstvu. Ako se od sudionika u natječaju zahtijeva određena profesionalna kvalifikacija, onda većina članova natječajnog povjerenstva mora imati istu ili jednako vrijednu kvalifikaciju. (3) Sadržaj prispjelih natječajnih radova ne smije se otvarati prije isteka roka za njihovu dostavu, uz obvezno osiguranje anonimnosti, i to sve do donošenja odluke. (4) Natječajno povjerenstvo potpuno je neovisno pri izboru jednog ili više pobjednika između natječajnih radova, koji se predaju anonimno. Natječajno povjerenstvo može saznati imena sudionika u natječaju isključivo nakon donošenja odluke o izboru. (5) Pravovremeno prispjeli radovi ocjenjuju se i rangiraju sukladno kriterijima za ocjenjivanje utvrđenim u natječajnoj dokumentaciji. Ti kriteriji ne moraju obvezno podrazumijevati najnižu cijenu ili ekonomski najpovoljnije ponuđeno rješenje. (6) Natječajno povjerenstvo obvezno je voditi zapisnike o radu na svojim 125
sastancima, koje potpisuju svi nazočni članovi i koji su sastavni dio njegovog konačnog izvješća o postupku. (7) Natječajno povjerenstvo donosi odluku o izboru jednog ili više najpovoljnijih rješenja u izvješću o postupku, koje također potpisuju svi njegovi članovi i koju povjerenstvo po okončanju postupka dostavlja ugovornom tijelu na daljnje postupanje. __________________________________________________________________ U članku 34. sadržane su odredbe o natječajnom povjerenstvu. Zbog specifičnosti predmeta nabave i kriterija odabira, i natječajno povjerenstvo (koje se u praksi zove i ocjenjivački sud - žiri) je specifično, obzirom na svoj sastav i nadležnosti. Stavkom (1)propisano je da Natječajno povjerenstvo provodi postupak i donosi odluku o izboru jednog ili više najpovoljnijih rješenja sukladno odgovarajućoj ovlasti koju je ugovorno tijelo dužno pravovremeno osigurati. Stoga se u odluci o imenovanju Povjerenstvo ovlašćuje za ocjenu projekata i određivanje jednoga ili više pobjednika. Stavkom (2), prvom rečenicom, propisano je da Natječajno povjerenstvo imenuje ugovorno tijelo. Držimo da tu nema ništa sporno ine treba posebno komentirati. Drugom rečenicom propisano je da u njen sastav ulaze isključivo fizičke osobe priznate stručne reputacije. Nije dovoljno jasna odredba fizičke osobe priznate stručne reputacije, odnosno što se pod izrazom „reputacija“ mislilo. Jedino se može zaključiti da se za Povjerenstvo zahtijeva da bude sastavljeno od osoba čiji ugled jamči da će biti neovisne u procjeni iako je i izraz „ugled“ vrlo širok pojam i može se različito tumačiti. Trećom rečenicom propisano je da se u sastav Natječajnog povjerenstva ne mogu birati članovi čiji privatni interes utiče ili može uticati na nepristrasnost njihovog rada u povjerenstvu. Držimo da u ovoj odredbi nema ništa sporno i da se u tom pogledu treba referirati na odredbe o sukobu interesa. (čl. 52. Zakona) Četvrtom rečenicom propisana je obveza da u slučaju da se od sudionika u natječaju zahtijeva određena profesionalna kvalifikacija, onda većina članova natječajnog povjerenstva mora imati istu ili jednako vrijednu kvalifikaciju. Razlog tome je sasvim jasna, a to je izbjegavanje mogućnosti kasnijeg prigovaranja da su radove procjenjivale nestručne, odnosno nekompetentne osobe. Stavcima (3) i 4). propisane su odredbe o anonimnosti: Sadržaj prispjelih natječajnih radova ne smije se otvarati prije isteka roka za njihovu dostavu, uz obvezno osiguranje anonimnosti, i to sve do donošenja odluke, što znači da se anonimnost mora očuvati sve do proglašenja pobjednika. Stavak (4) posebno naglašava neovisnost povjerenstva te ponovno naglašava zahtjev za anonimnošću: Natječajno povjerenstvo potpuno je neovisno pri izboru jednog ili 126
više pobjednika između natječajnih radova, koji se predaju anonimno. Natječajno povjerenstvo može saznati imena sudionika u natječaju isključivo nakon donošenja odluke o izboru. Stoga, po prirodi stvari, ovo povjerenstvo ne može pregledati niti imati na uvidu kvalifikacijske dokumente, jer se anonimnost ne bi mogla sačuvati. Zato se proces kvalifikacije (diskvalifikacije) mora povjeriti nekom drugome. Po prirodi stvari to bi trebala obaviti povjerenstvo za nabave. Bitno je da su nakon faze selekcije Povjerenstvu za natječaj dospjeli radovi iz kojih ne mogu saznati identitet autora. Tek nakon što proglase pobjednika ili pobjednike, identitet autora se može saznati. Stavak (5) propisuje da se pravovremeno prispjeli radovi ocjenjuju se i rangiraju sukladno kriterijima za ocjenjivanje utvrđenim u natječajnoj dokumentaciji. Ti kriteriji ne moraju obvezno podrazumijevati najnižu cijenu ili ekonomski najpovoljnije ponuđeno rješenj. Time zakon izričito naglašava da najniža cijenu ili ekonomski najpovoljnije ponuđeno rješenje ne moraju biti odlučujući, odnosno da mogu biti odlučujući neki drugi kriteriji, što je već komentirano povodom prethodnih stavaka ovoga kao i prethodnog članka. Stavkom (6) propisano je da Natječajno povjerenstvo obvezno je voditi zapisnike o radu na svojim sastancima, koje potpisuju svi nazočni članovi i koji su sastavni dio njegovog konačnog izvješća o postupku. Stavkom (7) propisano je da natječajno povjerenstvo donosi odluku o izboru jednog ili više najpovoljnijih rješenja u izvješću o postupku, koje također potpisuju svi njegovi članovi i koju povjerenstvo po okončanju postupka dostavlja ugovornom tijelu na daljnje postupanje. Time je otklonjena dilema tko donosi konačnu odluku o izboru, što je bilo nejasno u tekstu prvog zakona.
Odjeljak E. (Obavještenje o nabavci i rokovi u postupku javne nabavke) Član 35. (Obavještenje o nabavci) (1) Ugovorni organ objavljuje obavještenje o nabavci za otvoreni postupak, ograničeni postupak, pregovarački postupak sa objavom obavještenja, konkurs za izradu idejnog rješenja, takmičarski dijalog i konkurentski zahtjev za dostavu ponuda. (2) Obavještenje o nabavci svim zainteresovanim privrednim subjektima pruža dovoljno informacija koje će im omogućiti da ocijene da li imaju interes da učestvuju u postupku javne nabavke i dostave zahtjev za učešće, odnosno ponudu. 127
(3) Obavještenje o nabavci sadrži kratke informacije u skladu sa bitnim elementima iz tenderske dokumentacije. (4) Sažetak koji se objavljuje na engleskom jeziku sadrži samo minimum podataka iz obavještenja o nabavci iz stava (3) ovog člana. __________________________________________________________________ Ovaj član zakona definiše obavezu objave obavještenja o nabavci za sve postupke javne nabavke, osim pregovaračkog postupka bez objave obavještenja i postupka direktnog sporazuma i dalje afirmiše princip transparentnosti i zakonitosti provođenja postupaka nabavke. Također, može se konstatovati da je ova odredba usaglašena sa Aneksom VII. Direktive 2004/18. Član 36. (Objavljivanje obavještenja) (1) Sva obavještenja o nabavci, dodjeli ugovora, poništenju postupka javne nabavke, dobrovoljno ex ante obavještenje o transparentnosti i prethodno informacijsko obavještenje kao i sažetak obavještenja o nabavci na engleskom jeziku, ugovorni organ objavljuje na portalu javnih nabavki. Sažetak svih obavještenja objavljuje se u “Službenom glasniku BiH”. (2) Obavještenja iz stava (1) ovog člana pripremaju se i šalju na objavljivanje elektronski, u formi, na način i u rokovima koji se definiraju podzakonskim aktom koji donosi Agencija. (3) Obavještenja iz stava (1) ovog člana ugovorni organ može dodatno objaviti i u drugim publikacijama ili na drugoj internetskoj stranici, pod uslovom da se ta obavještenja ne smiju objaviti prije dana njihovog objavljivanja na portalu javnih nabavki. Takva dodatno objavljena obavještenja ne smiju sadržavati druge informacije, osim onih objavljenih na portalu javnih nabavki. (4) U slučaju postupka javne nabavke čija je vrijednost definirana u članu 14. stav (5) ovog zakona, sažetak obavještenja o nabavci na engleskom jeziku obavezno se objavljuje na portalu javnih nabavki. (5) Dodatno objavljivanje iz stava (4) ovog člana ugovorni organ može koristiti i u slučaju kada je vrijednost javne nabavke manja od iznosa iz člana 14. stav (5) ovog zakona. __________________________________________________________________ Ovaj član donosi značajne novine u odnosu na raniji zakon. Prije svega tu mislimo na činjenicu da se sva obavještenja objavljuju na Portalu 128
javnih nabavki, a sažetak tih obavještenja u „Službenom glasniku BiH“. Ugovorni organ će ovom načinom objave značajno smanjiti troškove objave. Objava u „Službenom glasniku BiH“ sa svim aneksima, obzirom na cijenu koja je važila, kao i broj postupaka nabavki bila je značajna stavka u budžetima ugovornih organa a za „male“ ugovorne organ sigurno da je opterećivala budžet i predstavljalo značajan izdatak. Sažetak koji će se objavljivati u „Sl. glasniku BiH“ predstavlja kratku informaciju o postupku nabavke. Obaveza objavljivanja sažetka na engleskom jeziku je propisan za nabavke čija vrijednost je jednaka ili veća za robe i usluge od 250.000,00 KM (državni organi) odnosno 400.000,00 KM (javna i druga preduzeća koja obavljaju djelatnost od opšteg interesa) odnosno 800.000,00 KM za sektorske ugovorne organe, a kada su u pitanju radovi jednaka ili veća od 9.000.000,00 KM, koji se objavljuje na portalu javnih nabavki. Stav 5. ovog člana daje mogućnost ali ne i obavezu ugovornom organu da sažetak na engleskom jeziku može objaviti i za nabavke čija je vrijednost manja od gore navedenih vrijednosti. Pravila o oglašavanju i transparentnosti regulisna ovim članom usaglašena su sa Direktive 2004/18. Član 37. (Prethodno informacijsko obavještenje) (1) Ugovorni organ može u prethodnom informacijskom obavještenju objaviti: a) prilikom nabavke robe - ukupnu procijenjenu vrijednost ugovora ili okvirnih sporazuma po grupama proizvoda koje ugovorni organ namjerava dodijeliti u sljedećih 12 mjeseci. Grupe proizvoda ugovorni organ utvrđuje u skladu sa oznakama iz Jedinstvenog rječnika javne nabavke; b) prilikom nabavke usluga - ukupnu procijenjenu vrijednost ugovora ili okvirnih sporazuma u svakoj od kategorija iz Aneksa II. Dio A koje ugovorni organ namjerava dodijeliti u sljedećih 12 mjeseci; c) kod nabavke radova - bitna obilježja ugovora ili okvirnih sporazuma koje ugovorni organ namjerava dodijeliti. (2) Obavještenje iz stava (1) tač. a) i b) ovog člana objavljuje se na početku kalendarske godine. (3) Obavještenje navedeno u stavu (1) tačka c) ovog člana objavljuje se odmah nakon donošenja odluke kojom se odobravaju planirani ugovori o radovima ili okvirni sporazumi koje ugovorni organ namjerava dodijeliti. __________________________________________________________________ 129
Ovim članom definisan je jedan novi institut - prethodno informacijsko obavještenje. Objavom ovog obavještenja, ugovorni organi imaju mogućnost skraćenja rokova za prijem ponuda odnosno zahtjeva za sudjelovanje. Više o pogodnositima koje proizilaze iz objave prethodnog informacijskog obavještenja dat ćemo o obrazlaganju članova 40. i 41. Zakona. Ovaj član zakona naravno reguliše kao se određuje procjenjena vrijednost za prethodno informacijsko obavještenje, zavisno dali su u pitanju robe, usluge ili radovi. Stav 2. i 3. regulišu da se ovo obavještenje objavljue na početku kalendarke godine za robe i usluge dok je za radove to predviđeno da se objavljuje prilikom donošenja odluke kojom se odobrava planirani ugovor o radovima ili okvirni sporazum (odluka o pokretanju postupka nabavke). Značano je napomenuti da je članom 41. stav 2 pod b), regulisan takođe uslov da se može koristi pogodnost skraćenja rokova da prethodno informaciosko obavještenje treba biti objavljeno najmanje 52 dana a najviše 12 mjeseci prije slanja obavještenja o nabavci na Portal javnih nabavki. Institut prethodnog informaciskog obavještenja regulisan ovim članom usaglašen je s Direktivom 2004/18, sa izuzetkom koji se odnosi na procijenjenu vrijednost roba, usluga i radova koja je niža nego prema Direktivama. Obizirom da se radi o mogućnosti korištenja prethodnog informaciskog obavještenja na ovaj način se žele motivirati ugovorni organi da primjenjuju ovaj institut te tako skrate postupak nabavke. Član 38. (Korištenje jedinstvenog rječnika javne nabavke – JRJN-a) (1) Ugovorni organ obavezan je u obavještenju o nabavci i tenderskoj dokumentaciji, prilikom opisa predmeta nabavke, pozvati se na oznake i nazive iz Jedinstvenog rječnika javne nabavke (u daljnjem tekstu: JRJN). (2) JRJN i uslove njegove primjene, na prijedlog Agencije, propisuje Vijeće ministara BiH posebnom odlukom. ___________________________________________________________________ Ovim članom definisana je obaveza ugovornih organa za korištenjem Jedinstvenog rječnika javne nabavke (JRJN) - novinu u zakonodavstvu Bosne i Hercegovine. Ovaj rječnik sadrži sve predmete javnih nabavki razvrstane po grupama roba, 130
usluga i radova s ciljem ujednačenja oznaka i opisa predmeta nabavke. Usaglašen sa Direktivama i svakako će omogućiti lakšu primjenu od strane ugovornih organa i ponuđača. Značajno je takođe napomenuti da je definicije pojedinih pojmova proizilaze iz «Opšteg rječnika javnih nabavki» (Common Procurement Vocabulary-CPV), koji podrazumjeva nomenklaturu koja je usvojena Regulativom EC br: 2195/2002 a izmjenjena i dopunjena Regulativom EC br:2151/2003, a služi za opis predmeta javnih nabavki u obavještenjima o nabavkama i u tenderskoj dokumentaciji. Navedeni rječnik javnih nabavki na svim službenim jezicima EU može se naći na: http://simap.eu.int. JRJN ima za cilj stanadardizaciju termina u cijeloj EU koji se koriste za opis predmeta nabavke i to su kodovi od 9 cifara koji klasificiraju različite proizvode, usluge ili vrste radova. Npr. broj:145120000-3 simbolizira asfalt, ili recimo br: 45214200-2 simolizira-građevinske radove izgradnje škola a br:50322000-8 simbolizira uslugu održavanja računara. Ovom primjenom numeričke identifikacije predmeta javne nabavke olakšava se razumijevanje obavještenja i u više jezičnom okruženju, automatsko pretraživanje objavljenih obavještenja u informatičkom sistemu. Značajno je također napomenuti sa se uspostavljanjem ovog sistema označavanja predmeta nabavke i sami ponuđači upoznaju sa način o objave obavještenja, kao i nabavkama koje se provode u zemljama EU. Prema tome, ukoliko ponuđači ispunjavaju uslove za učešće na tim tederima, postupak nabavke koji se provodi na osnovu ovog Zakona je usklađen sa evropskim direktivama odnosno postupkom nabavke koji se providi u zemljama EU. Obavještenja se šalju elektronski i njihovo objavljivanje je besplatno. Obavještenja o javnim nabavkama koja obrađuju direktive objavljuju se u Službenom glasniku Evropske unije (OJ-Official Journal). Navedeni službeni glasnik daje informacije o: Ugovorima o javnoj nabavci u zemljama članicama, Ugovorima o javnim nabavci institucija EU; Ugovorima Phare, Tacis, Cards i drugim ugovorima za centralnu i istočnu Evropu; Ugovorima unutar GPA/ WTO (SAD, JAPAN, Švicarska) itd. Sva obavještenja o javnim nabavkama objavljena u Službenom glasniku Evropske unije (OJ-Official Journal) dostupna su na internetu u elektronskoj verziji u Tendesrs Electronic Dail (TED)-http:// ted.publications.eu.int
131
Odjeljak F. Rokovi
Član 39. (Način određivanja rokova)
(1) Ugovorni organ dužan je odrediti rokove za prijem zahtjeva za učešće i ponuda, uzimajući u obzir složenost predmeta nabavke i vrijeme potrebno za pripremu zahtjeva za učešće i ponuda koji ne mogu biti kraći od rokova utvrđenih ovim zakonom. (2) Rok za prijem ponuda u otvorenom postupku, odnosno zahtjeva za učešće u ograničenom postupku, pregovaračkom postupku s objavom obavještenja i takmičarskom dijalogu računa se od dana slanja na objavu obavještenja o nabavci na portal javnih nabavki. Rok za prijem ponuda u ograničenom i pregovaračkom postupku sa i bez objave obavještenja računa se od dana upućivanja poziva za dostavu ponuda kvalificiranim kandidatima. (3) U slučaju ispravke ili izmjene obavještenja o nabavci, odnosno tenderske dokumentacije, rok za prijem ponuda, odnosno zahtjeva za učešće računa se od dana slanja na objavu ispravke na portal javnih nabavki, odnosno upućivanja ispravke tenderske dokumentacije svim ponuđačima koji su do tog datuma preuzeli tendersku dokumentaciju. __________________________________________________________________ Posebna novina u ovom Zakonu se odnosi na način od kada se računaju rokovi za podnošenje zahtjeva odnosno ponuda u odnosu na dosadašnji zakon. Naime, ovim Zakonom je predviđeno da se rokovi računaju od dana slanja na objavu obavještenja o nabavci, a ne od dana objavljivanja obavještenja o nabavci. Međutim informatički sistem portala javnih nabavki bi trebao obezbjediti da to vremenski period od momenta slanja do objave na portalu javnih nabavki bude vrlo kratak i da se može mjeriti u satima i da stoga ova specifičnost neće utjecati na utvrđene rokove. Međutim, treba biti pažljiv kod slanja poziva za dostavljanje ponuda, jer se također računaju rokovi od dana upućivanja poziva, te paziti da se, obzirom gdje se upućuju poziv, (isti grad, entitet, država u regionu ili EU), odredi/poveća zakonski rok za period koji će biti potreban za uručenje. Naravno, postoji mogućnost da se elektronskim sredstvima pošalje poziv, obezbijedi potvrda prijema i putem pošte pošalje poziv sa tačnim određenjem od kada se smatra poslan poziv odnosno koji je kranji rok za prijem ponuda. Član 40. (Redovni rokovi za podnošenje zahtjeva za učešće i ponuda) (1) Ugovorni organ dužan je u otvorenom postupku za vrijednosni razred iz člana 14. st. (2) i (3) ovog zakona utvrditi minimalni rok za prijem ponuda od 45 dana od dana slanja na objavu obavještenja o nabavci na portal javnih 132
nabavki. (2) U slučaju ograničenog postupka, pregovaračkog postupka s objavom obavještenja o nabavci i takmičarskog dijaloga za vrijednosne razrede iz člana 14. st. (2) i (3) ovog zakona ugovorni organ dužan je utvrditi: a) minimalni rok za prijem zahtjeva za učešće ne kraći od 30 dana od dana slanja na objavu obavještenja na portal javnih nabavki i b) u slučaju ograničenog postupka, minimalni rok za prijem ponuda ne kraći od 35 dana od dana upućivanja poziva kvalificiranim kandidatima za dostavu ponuda. (3) U otvorenom postupku nabavke za vrijednosni razred iz člana 14. stav (4) ovog zakona, rok za prijem ponuda ne može biti kraći od 20 dana od dana slanja na objavu obavještenja o nabavci na portal javnih nabavki. (4) U ograničenom postupku, pregovaračkom postupku s objavom obavještenja i takmičarskom dijalogu, za vrijednosni razred iz člana 14. stav (4) ovog zakona, rok za prijem zahtjeva za učešće ne može biti kraći od 15 dana od dana slanja na objavu obavještenja o nabavci na portal javnih nabavki, a rok za prijem ponuda u ograničenom postupku ne može biti kraći od 15 dana od dana upućivanja zahtjeva za dostavu ponuda. ___________________________________________________________________ Zavisno od vrste postupka nabavke, vrijednosnog razreda a i činjenice da li je riječ o zaprimanju zahtjeva ili ponuda ovim članom su određeni minimalni redovni rokovi koji se moraju ispoštovati prilikom provođenja odabranog postupka nabavke. U odnosu na dosadašnji zakon, može se reći da je došlo do produžavanja rokova, ali samo za one vrijednosti nabavke koje podliježu međunarodnoj objavi obavještenja. Međutim, pogodnosti koje mogu dovesti do skraćenja rokova, traže od ugovornih organa da imaju sistemski pristup javnim nabavkama i veći stepen transparentnosti, kao i potrebu realnog planiranja po svim osnovama. Zbog različitosti rokova, ovisno o vrsti postupka nabavke ili fazi postupka nabavke ili skraćenjima koja su moguća, u komentaru narednog člana dat je tablerani pregled rokova i mogućih skraćenja. Član 41. (Skraćeni rokovi za podnošenje ponuda) (1) Ako je ugovorni organ objavio prethodno informacijsko obavještenje, može utvrditi: a) rok za prijem ponuda iz člana 40. stav (1) i stav (2) tačka b) ovog zakona koji nije kraći od 25 dana od dana slanja na objavu obavještenja o nabavci 133
na portal javnih nabavki u otvorenom postupku, odnosno upućivanja poziva kvalificiranim kandidatima za dostavu ponuda u ograničenom postupku i b) rok za prijem ponuda iz člana 40. st. (3) i (4) ovog zakona koji nije kraći od 13 dana od dana slanja na objavu obavještenja o nabavci na portal javnih nabavki u otvorenom postupku, odnosno upućivanja poziva kvalificiranim kandidatima za dostavu ponuda u ograničenom postupku. (2) Ugovorni organ smije koristiti skraćene rokove iz stava (1) ovog člana pod uslovom: a) da su u prethodnom informacijskom obavještenju bile sadržane sve informacije koje treba da budu sadržane u obavještenju o nabavci, ako su te informacije bile poznate u trenutku objavljivanja prethodnog informacijskog obavještenja i b) da je prethodno informacijsko obavještenje poslano na objavljivanje najmanje 52 dana, ali najviše 12 mjeseci prije dana slanja obavještenja o nabavci na portal javnih nabavki. (3) Rokovi za prijem ponuda iz člana 40. stav (1), stav (2) tačka b) i st. (3) i (4) ovog zakona mogu se skratiti za pet dana ako ugovorni organ omogući neograničen i direktan pristup tenderskoj dokumentaciji i drugim dodatnim dokumentima putem elektronskog sredstva, ne zahtijevajući naknadu, i to od dana objave obavještenja na portalu javnih nabavki. U obavještenju o nabavci ugovorni organ mora navesti internetsku adresu na kojoj je dostupna ova dokumentacija. ___________________________________________________________________ Ovaj član predstavlja novinu u odnosu na rješenja iz ranijeg Zakona, a predstavlja mogućnost brže provedbe procedure postupka uz poštivanje osnovnih načela i usaglašeno je sa Direktivama. Mogućnost da se skrate rokovi utvrđeni članom 40. zakona data je zavisno o kojem postupku nabavke odnosno kojoj fazi postupka nabavke se radi. Dvije su mogućnosti koje stoje na raspolaganju ugovornom organu u smislu skaračenja rokova i to: objava prethodnog informacijskog obavještenja ili omogućavanje ponuđaču neograničen i direktan pristup tenderskoj dokumentaciji putem elektronskih sredstava i pod uslovom da se ne zahtijeva naknada za istu. Radi lakšeg pračenja zavisno od vrste postupka nabavke koliko se mogu skarati rokovi ukoliko je objavljeno prethodno informacijsko obavještenje ili je omogućen neograničen i direktan pristup tenderskoj dokumentaciji putem elektronskih sredstava i pod uslovom da se ne zahtijeva naknada, dajemo tabelu sa navedenim rokovima:
134
Vrsta postupka/ Vrijednosni razred
Rok za prijem zahtjeva za učešće
Rok za prijem ponuda
Rok za prijem ponuda ako je objavljen PIO
Rok za Rok za prijem prijem zahtj. za ponuda sa učešće sa objavom objavom TD TD na na PJN bez PJN bez naknade naknade
Otvoreni domaći
-
20
13
-
15
Otvoreni međunarodni
-
45
25
-
40
Ograničeni domaći
15
15
13
10
10
Ograničeni međunarodni
30
35
25
-
30
Preg. s objavom domaći
15
-
-
-
-
Preg. s objavom međunarodni
30
-
-
-
-
Tak. dijalog domaći
15
-
-
10
-
Tak. dijalog međunarodni
30
-
-
-
-
Stav (2) ovog člana postavlja također uslov za korištenje skraćenja rokova, u smislu da sadržaj informacija u prethodnom informacijskom obavještenju i obavještenju o nabavci bude isti ako su informacioje bile poznate u vijeme objave prethodnog informacijskog obavještenja i da bude poštovan rok, tj. da prije objave obavještenja o nabavci prethodno informacijsko obavještenje bude objavljeno majmanje 52 dana prije, odnosno 12 mjeseci ranije. Član 42. (Ostali rokovi) Ostale rokove u pregovaračkom postupku sa i bez objave obavještenja, takmičarskom dijalogu i u konkursu za izradu idejnog rješenja definira ugovorni organ na način da kandidati/ponuđači na koje se ti rokovi odnose imaju dovoljno vremena za preduzimanje odgovarajućih radnji i pripremu ponuda, u zavisnosti od složenosti predmeta nabavke. __________________________________________________________________ Budući da je evidentno da za pojedine faze u pregovaračkom postupku sa i bez objave obavještenja, takmičarskom dijalogu i u konkursu za izradu idejnog rješenja nisu definisani pojedni rokovi ostavljena je mogućnost ugovornom organu da definiše primjerene rokove. 135
Pregled utvrđenih rokova i usporedba sa svim fazama u pojedinm postupcima nabavke ukazuje da rokovi nisu određeni kod: a) pregovaračkog postupku nabavke sa objavom obavještenja za dostavljanje inicijalnih/početnih ponuda kao i rokovi u kojima se pozivaju ponuđi /kandidati da pristupe pregovorima, b) pregovaračkog postupka bez objave obavještenja za sve faze postupka nabavke, c) konkursa za izradu idejnog rješenja c) konkurenskog zahtjeva za dostavljanje ponuda, d) direknog sporazuma, Smatramo da ti rokovi, osim izuzetnih situacija, ne bi trebali biti ispod 7 dana jer bi to trebao biti najmanji okvir u kojem ponuđači mogu imati dovoljno vremena na pripreme ponudu ili se pripreme za pregovore po predmetu nabavke. Član 43. (Računanje rokova) Na rokove koji nisu posebno definirani ovim zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku. ___________________________________________________________________ Ovaj član utvrđuje primjenu ZUP-a za rokove koji nisu posebno definisani Zakonom odnosno način računanja rokova ako nije određen ovim zakonom. Ovo smatramo značajnim zbog činjenice i potrebe u utvrđivnja od kada se počinju računati rokovi odnosno kako se postupa u slučaju da završetak roka pada u nedelji ili dane državnog praznika koji je proglašen zakonom kao neradni dan. Stoga, ukoliko ovim Zakonom nije precizno utvrđen neki rok, primjenjuju se odredbe ZUP-a.
136
POGLAVLJE II. PROVEDBA POSTUPKA JAVNE NABAVE Članak 44. (Provjera kvalifikacija kandidata ili ponuditelja) (1) Ugovorno tijelo provjerava i ocjenjuje je li kandidat/ponuditelj pouzdan i sposoban provesti ugovor sukladno uvjetima utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji. (2) Ugovorno tijelo određuje u tenderskoj dokumentaciji uvjete za kvalifikaciju tako što utvrdi minimum zahtjeva za kvalifikaciju kandidata/ponuditelja u pogledu njihove osobne sposobnosti, ekonomskog i financijskog stanja, te njihove tehničke i/ili profesionalne sposobnosti. (3) Minimum kvalifikacijskih uvjeta koje ugovorno tijelo odredi za kandidate/ ponuditelje, kao i dokumenti koji su im potrebni za dokazivanje toga, obvezno trebaju biti razmjerni predmetu javne nabave i sukladni s njim. Postavljeni uvjeti ne smiju biti ograničavajući za konkurenciju i moraju biti jasni i precizni. (4) Ugovorno tijelo zahtijeva od kandidata/ponuditelja samo one dokaze koji su nužni da bi se utvrdilo ispunjava li kandidat/ponuditelj kvalifikacijske uvjete koje je postavilo ugovorno tijelo. (5) Ugovornom tijelu nije dozvoljeno odbiti zahtjev za sudjelovanje ili ponudu isključivo na temelju toga što su podneseni ili od pravne ili od fizičke osobe iz članka 2. stavka (1) točke c) ovoga Zakona ili skupine kandidata/ponuditelja. (6) Samo onim kandidatima/ponuditeljima čije kvalifikacije ispunjavaju uvjete utvrđene u tenderskoj dokumentaciji dopušteno je nastaviti postupak javne nabave. __________________________________________________________________ Članak 44. definira provjeru kvalifikacija kandidata ili ponuditelja u pogledu njihove osobne sposobnosti, ekonomskog i financijskog stanja, te njihove tehničke ili profesionalne sposobnosti. Članak 44. insistira na minimumu kvalifikacijskih uvjeta. U stavku 3. izričito propisuje da minimum kvalifikacijskih uvjeta, koje je ugovorno tijelo odredilo za kadidate/ponuditelje, i broj dokumenata koji su potrebni za njihovo dokazivanje, moraju biti razmjerni predmetu nabave: Minimum kvalifikacijskih uvjeta koje ugovorno tijelo odredi za kandidate/ ponuditelje, kao i dokumenti koji su im potrebni za dokazivanje toga, obvezno trebaju biti razmjerni predmetu javne nabave i sukladni s njim. Postavljeni uvjeti ne smiju biti ograničavajući za konkurenciju i moraju biti jasni i precizni. 137
Ovo naglašavanje minimuma, usklađenosti i razmjernosti od velikog značaja za pravilnu primjenu Zakona. Postavljanjem zahtjeva koji nemaju izravne veze sa predmetom nabave, ili nisu razmjerni s obimom i veličinom nabave, izravno se krše odredbe članka 44., ali se narušava i načelo zabrane diskriminacije jer dolazi do eliminacije ponuditelja koji sasvim uredno mogu izvršiti ugovor, a ne ispunjavaju uvjete koji su u stvari nepotrebni i imaju samo ograničavajući učinak. Uvjete, kao i dokaze iz kojih će biti vidljivo ispunjava li ih kandidat/ponuditelj, potrebno je unaprijed pravilno definirati. Zahtijeva se da se uvjeti unaprijed navedu u tenderskoj dokumentaciji kako se ne bi naknadno prilagođavali ili dopunjavali. U praksi često dolazi do konfuzije i nerazumijevanja samih uvjeta kao i dokaza kojima se potvrđuju ili ne potvrđuju zadani uvjeti, što kao rezultat može imati povredu temeljnih načela javnih nabava, povredu nekih izravnih odredbi Zakona, ali također može rezultirati problemima i neuspjehu u konkretnom postupku javne nabave (poništavanju i ponavljanju postupka). Pravilna primjena uvjeta o podobnosti i sposobnosti, utvrđivanje vrijednosnih pokazatelja, te povezujući sve navedeno s predmetom nabave, ugovorno tijelo sebi osigurava da će ponuditelji koji uspiju dokazati svoju sposobnost biti u mogućnosti izvršiti predmet nabave na kvalitetan način i u za to predviđenom roku, a da se istovremeno ne povrijede temeljna načela javnih nabava. U praksi se često događa da ugovorna tijela ne obraćaju pozornost na ove odredbe te ih se ne pridržavaju prigodom provođenja konkretnog postupka javne nabave. U člancima 45., te 47.-51. također se zahtijeva utvrđivanje minimalnih uvjeta. Sami uvjeti nisu ništa drugo nego unaprijed definirane činjenice koje će (ili neće) pokazati da je ponuditelj sposoban izvršiti budući ugovor. Potrebno ih je razlikovati od dokaza koji se pojavljuju najčešće u obliku isprava. Članak 45. (Osobna sposobnost) (1) Ugovorno tijelo, osim u slučajevima iz članka 21. stavka (1) točke d) i članka 22. stavka (1) točke d) ovoga Zakona, dužno je odbaciti zahtjev za sudjelovanje ili ponudu ako kandidat/ponuditelj: a) u kaznenom postupku je osuđen pravomoćnom presudom za kaznena djela organiziranog kriminala, korupciju, prijevaru ili pranje novca, sukladno važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registriran; b) pod stečajem je ili je predmetom stečajnog postupka, osim u slučaju postojanja važeće odluke o potvrdi stečajnog plana ili je predmetom likvidacijskog postupka, odnosno u postupku je obustavljanja poslovne djelatnosti, sukladno važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registriran; 138
c) nije ispunio obveze u vezi s plaćanjem mirovinskog i invalidskog osiguranja i zdravstvenog osiguranja, sukladno važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili propisima zemlje u kojoj je registriran; d) nije ispunio obveze u vezi s plaćanjem izravnih i neizravnih poreza, sukladno važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registriran. (2) Kandidat/ponuditelj kojemu bude dodijeljen ugovor obvezan je dostaviti sljedeće dokumente kojima će potvrditi da se slučajevi navedeni u stavku (1) ovoga članka ne odnose na njega: a) uvjerenje nadležnog suda kojim dokazuje da u kaznenom postupku nije izrečena pravomoćna presuda kojom je osuđen za kazneno djelo sudjelovanja u kriminalnoj organizaciji, za korupciju, prijevaru ili pranje novca; b) uvjerenje nadležnog suda ili tijela uprave kod kojeg je registriran kandidat/ ponuditelj kojim se potvrđuje da nije pod stečajem niti je predmetom stečajnog postupka, da nije predmet likvidacijskog postupka, odnosno da nije u postupku obustavljanja poslovne djelatnosti; c) uvjerenja nadležnih institucija kojima se potvrđuje da je kandidat/ponuditelj izmirio dospjele obveze, a koje se odnose na doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje; d) uvjerenja od nadležnih institucija da je kandidat/ponuditelj izmirio dospjele obveze u vezi s plaćanjem izravnih i neizravnih poreza. (3) Kao dokaz za ispunjavanje uvjeta iz stavka (2) toč. c) i d) ovoga članka prihvaća se i sporazum ponuditelja s nadležnim poreznim institucijama o reprogramiranom, odnosno odgođenom plaćanju obveza ponuditelja po osnovi poreza i doprinosa i neizravnih poreza, uz potvrdu poreznih tijela da ponuditelj izmiruje svoje reprogramirane obveze po predviđenoj dinamici. (4) Kandidat/ponuditelj u svrhu dokaza o ispunjavanju uvjeta iz stavka (1) ovoga članka dužan je dostaviti izjavu ovjerenu kod nadležnog tijela, u obliku i na način koji podzakonskim aktom propisuje Agencija. (5) Zahtjev za sudjelovanje ili ponuda odbija se ako je kandidat/ponuditelj bio kriv za težak profesionalni propust počinjen u razdoblju od tri godine prije početka postupka, koji ugovorno tijelo može dokazati na bilo koji način, naročito značajni i/ili nedostatci koji se ponavljaju u provođenju bitnih zahtjeva ugovora koji su doveli do njegovog prijevremenog raskida, nastanka štete ili drugih sličnih posljedica zbog namjere ili nemara gospodarskog subjekta određene težine. (6) Ako ugovorno tijelo ima sumnje o postojanju okolnosti koje su navedene u st. (1) i (4) ovoga članka, može se obratiti nadležnim tijelima u cilju pribavljanja potrebnih informacija u predmetnom postupku. 139
(7) Ugovorno tijelo dužno je u tenderskoj dokumentaciji odrediti dokumente koje zahtijeva od kandidata/ponuditelja koje on, kao fizička osoba registrirana za obavljanje predmetne djelatnosti, dostavlja uz ponudu, a koji su dokazi o ispunjavanju uvjeta iz ovoga članka. (8) Za kandidate/ponuditelje čije je sjedište izvan Bosne i Hercegovine ne traži se posebna nadovjera dokumenata koji se zahtjevaju u stavku (2) ovoga članka. (9) U postupku natječaja za izradu idejnog rješenja, od fizičkih osoba traži se samo uvjerenje nadležnog suda kojim se dokazuje da u kaznenom postupku nije izrečena pravomoćna presuda kojom je osuđen za kazneno djelo sudjelovanja u kriminalnoj organizaciji, za korupciju, prijevaru ili pranje novca. __________________________________________________________________ Člankom 45. propisano je kada se gospodarski subjekt (kao kanididat ili ponuditelj) obvezno isključuje iz nadmetanja. Stavkom 1. to je i zričito propisano, uz logične izuzetke (hitni postupak, nabava robe pod izuzetno povoljnim uvjetima u postupku likvidacije ili stečaja, ili u sličnim postupcima). Ovo je značajno poboljšanje teksta budući da u dosadašnjem zakonu nisu bili predviđeni ovi izuzeci, što je izazivalo nedoumice i probleme vezano za pitanje moraju li se u hitnom postupku tražiti dokazi vezani za osobnu situaciju. Treba napomenuti da se iz stavka 1. ovoga članka može zaključiti da Zakon ima u vidu samo pravnu osobu, a ne odgovornu osobu. Pitanje tzv. osobne situacije kandidata/ponuditelja riješeno je na drugačiji način u odnosu na dosadašnju legislativu. Naime, redefinirani su uvjeti odnosno situacije zbog kojih kandidat/ponuditelj nije mogao sudjelovati u postupku javnih nabava, odnosno kada se morao isključiti iz nadmetanja (pitanje stečaja i likvidacije, plaćanja poreza i doprinosa, kažnjavanost). U cilju usuglašavanja se direktivama, kao razlog obveznog isključivanja iz postupka javne nabave uvodi se i situacija kada je kandidat/ ponuditelj u kaznenom postupku je osuđen pravosnažnom presudom za kaznena djela organiziranog kriminala, korupcije, prevare ili pranja novca. Također, iako situacija da je kandidat/ponuditelj pod stečajem ili je predmet stečajnog postupka, ostaje kao obvezni razlog za isključenje iz nadmetanja ali je predviđen izuzetak u slučaju postojanja važeće odluke o potvrdi stečajnog plana. Zakonodavac je dakle prepoznao posebnu situaciju kada jeste otvoren stečaj, ali postoji stečajni plan, te da takve kandidate/ponuditelje ne treba isključivati iz nadmetanja, jer i po drugim propisima mogu nastaviti obavljati djelatnost, neovisno nastavlja li u punom ili smanjenom obimu. Posebno je značajno što su ispuštene odredbe o kažnjavanju za tzv. „profesionalni prekršaj“, odnosno odredbe da se gospodarski subjekt mora isključiti iz nadmetanja ako je kažnjen za „teži profesionalni prekršaj“. Radilo se o terminologiji koju ne poznaju drugi propisi, što je otežavalo pribavljanje uvjerenja od nadležnog suda da nije kažnjavan za „teži profesionalni prekršaj“. Umjesto obveznog isključivanja iz 140
nadmetanja ukoliko je kandidat/ponuditelj kažnjavan za „teži profesionalni prekršaj“ uvodi se isključenje za „težak profesionalni propust“ počinjen tijekom razdoblja od tri godine prije početka postupka, a to ugovorno tijelo može dokazati na bilo koji način. To se odnosi na posebno značajne nedostatke koji se ponavljaju u izvršenju bitnih zahtjeva ugovora koji su doveli do njegovog prijevremenog raskida, nastanka štete ili drugih sličnih posljedica zbog namjere ili nemara ponuditelja. Novost je što ponuditelji ubuduće neće podnosti ove dokaze uz ponudu, nego će dostavljati ovjerene izjave da ne potpadaju pod situacije zbog kojih bi morali biti isključeni, a samo pobjednik dostavlja originale ili ovjerene kopije u roku koji je propisan u tenderskoj dokumentaciji. Naputkom o pripremi tenderske dokumentacije i ponuda propisan je sadržaj ove izjave pri čemu se odmah uočava da će izjava vrijediti jedino za konkretni tender, što usložnjava situaciju i otežava ponuditeljima da pravovremeno pripreme ponudu. Za obrtnike je dovoljan dokument „potvrda nadležnog općinskog tijela da mu je dozvola da se bavi predmetnom djelatnošću još uvijek važeća“ (ili potvrda sa sličnim sadržajem), jer ništa drugo ne može ni dostaviti. Što se tiče plaćanja poreza i doprinosa, Zakon precizno navodi da se kandidat/ ponuditelj isključuje iz nadmetanja ako ne može dokazati da uredno izmiruje doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje, te izravne i neizravne poreze. Članak 46. (Sposobnost obavljanja profesionalne djelatnosti) (1) Ugovorno tijelo može zahtijevati u tenderskoj dokumentaciji od kandidata/ ponuditelja da dokažu svoju registraciju u odgovarajućim profesionalnim ili drugim registrima zemlje u kojoj su registrirani ili da osiguraju posebnu izjavu ili potvrdu nadležnog tijela kojom se dokazuje njihovo pravo na obavljanje profesionalne djelatnosti koja je u vezi s predmetom nabave. (2) Dokumenti iz stavka (1) ovoga članka priznaju se na teritoriju Bosne i Hercegovine, bez obzira na to koja razina vlasti ih je izdala. __________________________________________________________________ Članak 46. propisuje da ugovorno tijelo u tenderskoj dokumentaciji može od kandidata/ponuditelja zahtijevati da dokažu svoju registraciju u odgovarajućim profesionalnim ili drugim registrima zemlje u kojoj su registrirani ili da osiguraju posebnu izjavu ili potvrdu nadležnog tijela kojom se dokazuje njihovo pravo da obavljaju profesionalnu djelatnost, koja je u vezi sa predmetom nabave. Upotrijebljen je izraz „može“, što bi moglo značiti i da ne mora. Time se postavlja pitanje je li 141
ugovorno tijelo ovlašteno ne tražiti dokaz da je kandidat/ponuditelj registriran za predmetnu djelatnost. Stoga treba imati u vidu definiciju gospodarskog subjekta iz čl. 2… Zakona: c) gospodarski subjekt je pravna ili fizička osoba ili skupina takvih osoba koja na tržištu nudi robe, usluge i/ili radove, a registrirana je za obavljanje predmetne djelatnosti, te može biti sudionik u postupku javne nabave... Iz ove definicije može se zaključiti da se svojstvo gospodarskog subjekta koji može biti sudionik u postupku javne nabave veže za njegovu registraciju, zbog čega smo mišljenja da se dokaz o registraciji u odgovarajućim profesionalnim ili drugim registrima zemlje u kojoj su registrirani uvijek treba tražiti. Ne znamo kako bi to izgledalo da na javnom tržištu (javnoj nabavi) roba, usluga i radova sudjeluje onaj koji nije uopće registriran za neku djelatnost. Vezano izraz „ili da osiguraju posebnu izjavu ili potvrdu nadležnog tijela kojom se dokazuje njihovo pravo na obavljanje profesionalne djelatnosti koja je u vezi s predmetom nabave“ mogli bi se pojaviti problemi u praksi jer nije jasno radi li se tu o uvjetu (a time i dokazu) da je netko registriran za obavljanje predmetne djelatnosti, ili pak radi li se o mogućnosti da se traži dodatni dokaz (npr. licenca) Podsjetimo da pozitivni propisi za pojedine djelatnosti ne zahtijevaju samo da je gospodarski subjekt registriran, nego da ima i odgovarajuće licence (dozvole) kao i da su obvezno učlanjeni u neke strukovne udruge. Primjerice, zaštitarske tvrtke ne mogu pružati usluge bez odgovarajuće licence, kao i dobavljači koji se bave trgovinom lijekovima, građevinske trvtke itd. materijalni zakon koji regulira određenu oblast propisuje je li pored registracije potrebno imati i neko drugo odobrenje (licencu). I prigodom primjene dosadašnjeg zakona, stalan problem se postavljao oko pitanja traže li se odgovarajuća odobrenja (licence) u okviru pitanja sposobnosti za obavljanje profesionalne djelatnosti, ili u okvirnu tehničke i profesionalne sposobnosti. Mada to izričito ne proizilazi iz ovih odredbi, dosadašnji stav Agencije za javne nabave bio je da se licence mogu tražiti samo u uvjetima za dodjelu ugovora, zbog stava da traženje licenci u fazi kvalifikacije ima ograničavajući karakter.
Član 47. (Ekonomska i finansijska sposobnost) (1) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji može utvrditi minimalne uslove u pogledu ekonomske i finansijske sposobnosti kandidata/ponuđača, kao i dokaze koji se zahtijevaju, a koji mogu biti: a) odgovarajući dokument koji izdaje banka ili druga finansijska institucija, a kojim se dokazuje ekonomsko-finansijska sposobnost u pogledu činjenica koje se mogu dokazati iz dokumenata koje izdaje banka ili druga finansijska 142
institucija u skladu s pozitivnim propisima; b) garancija za pokriće osiguranja od odgovornosti za realizaciju predmetnog ugovora iz oblasti njegove registrovane djelatnosti; c) poslovni bilansi ili izvodi iz poslovnih bilansa, za period ne duži od tri posljednje finansijske godine ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je ponuđač odnosno kandidat registriran, odnosno počeo s radom prije manje od tri godine, ako je objavljivanje poslovnog bilansa zakonska obaveza u zemlji u kojoj je kandidat/ponuđač registriran; u slučaju kada ne postoji zakonska obaveza u zemlji u kojoj je kandidat/ponuđač registriran, dužan je dostaviti izjavu ovjerenu od nadležnog organa; d) izjavu o ukupnom prometu kandidata/ponuđača i, kada je to primjereno, o prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora, za period ne duži od tri posljednje finansijske godine ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja,ako je kandidat/ponuđač registriran, odnosno počeo s radom prije manje od tri godine; izjava koja se prilaže ovjerava se kod nadležnog organa. (2) Ako zahtijeva jedan ili više dokumenata iz stava (1) ovog člana, ugovorni organ dužan je u tenderskoj dokumentaciji jasno i precizno definirati dokaze koje je kandidat/ponuđač dužan dostaviti u svrhu dokazivanja ekonomske i finansijske sposobnosti. (3) Kandidat/ponuđač može, gdje je to odgovarajuće i za određeni ugovor, u ponudi naznačiti da raspolaže kapacitetima drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu odnosa koji s njima ima. U tom slučaju, mora dokazati ugovornom organu da će na raspolaganju imati potrebne resurse. Pod istim uslovima grupa kandidata/ponuđača može se osloniti na kapacitete učesnika grupe ili drugih privrednih subjekata. (4) Dokumenti navedeni u stavu (1) ovog člana dostavljaju se kao obične kopije zajedno sa izjavom koju ovjerava kandidat/ponuđač, u formi i na način koji propisuje Agencija podzakonskim aktom. __________________________________________________________________ U odnosu na raniji Zakon, što se tiče uslova, odnosno dokaza u pogledu ekonomske i finansijske sposobnosti, može se konstatovati da ima razlika, kako u pogledu bolje preciznosti po pitanju dokaza koji se mogu zahtijevati u cilju dokazivanja ekonomsko finansijske podobnosti, tako i novina koje ranija odredba nije sadržavala. Prije svega, preciznost se odnosi na odgovarajuća dokumenta koja se mogu zahtijevati od banaka ili drugih finansijskih institucija (stav 1. pod a) gdje su sada konkretnije navedeni dokumeti kojima se od strane banke dokazuje ekonomska sposobnost u smislu finansijske snage, stanja otvorenih računa ili pristupa određenim sredstvima koja omogućava banka određenom privrednom subjektu-ponuđaču. 143
Također, u stavu 1. pod b) na izvjestan način imamo konkretizaciju dokaza koji se može zahtijevati, a odnosi se na dostavljanje određenih garancija kako od banke tako i kod osiguravajućih društava u smislu realizacije konkretnog ugovora a tako i osiguranja ponuđača u smislu djelatnosti kojom se bavi kod specifičnih nabavki, odnosno djelatnosti. Primjer ovog imamo: kod nabavke usluge osiguranja imovine, kada se od ponuđača traži da ima reosiguranje kojim može pokriti eventualni nastanak štetnih posljedica odnosno mogućnost isplate osigurane sume; osiguranje objekata u kojima se obavlja djelatnost koja je specifična ili rizična kako zbog prirode djelatnosti, lokacije gdje se objekat nalazi ili izloženosti djelovanjima koja mogu prouzročiti štetu (poštanska djelatnost, banke ili slično); djalatnost koja je od općeg interesa ili je njeno obavljanje podložno nasilnom djelovanju (pljačke, provale, otuđenja imovine). Smatramo da je moguće zahtijevanje dokaza oko poslovnih bilansa ili zahtjeva da računi ponuđača nisu bili blokirani u nekom prethodnom periodu, ali je upitna njihova stvarna upotrebna vrijednost. Naime, nesporno je da se njima dokazuje ekonomska sposobnost određenog ponuđača u prethodnom periodu, ali je to u svakom slučaju prošlost - a svjedoci smo da se ekonomsko stanje subjekta često mijenja u kratnom periodu (naročito u BiH) zbog stanja privrede i ukupnih ekonomskih odnosa. Kod kompleksnih nabavki i velike vrijednosti možda se i može naći opravdanje za eventualno zahtijevanje nekih od ovih dokaza. Značajno je navesti da je sada novina u Zakonu u pogledu srazmjernosti zahtjeva koje se odnosi na ukupni promet (stav 1. pod d), da se isti može tražiti samo do dvostrukog iznosa procjenjene vrijednosti nabavke odnosno pojedninog lota, a shodno članu 7. stav 5. Uputstva za pripremu tenderske dokumentacije i ponuda. Primjerenost utvrđivanja ovog zahtijeva regulisana je i kod nabavki koje predviđaju zaključenje okvirnog sporazuma (član 7. stav 6. Uputstva o pripremi t.d.) Izuzetno, stav 7. citiranog podzakonskog akta predviđa mogućnost da se, kada postoje opravdane okolnosti koje su vezane za rizike odnosno specifičnost nabavke, može tražiti i više uslova, finansijske sposobnosti. Više uslova znači da se mogu propisati nekoliko uslova ako je to mogiuću iz dokaza propianim ovim članom, odnosno da zahtijevani ukupni promet može preći dvostruki iznos koji je određen kao maksimalno mogući koji se može zahtijevati. Naravno, takve slučajeve treba obrazložiti i navesti u T.D. pazi. Stav 3. ovog člana može u praksi izazvati određene nedomice odnosno dileme; kako je moguće kod ekonomsko finansijske podobnosti raspolagati kapacitetima drugih subjekata? Odgovor koji za sada možemo jedino ponuditi i koji može biti ostvariv je da to možemo primjenjivati samo kod zahtjeva koji se mogu odnositi na obaveze vezane za reosiguranje koje ponuđač treba imati kod osiguranja objekata ili opreme kao bi se ugovorni organ obezbijedio u slučaju nastanka štetnih događaja da se može naplatiti do punog iznosa vrijednosti objekta, opreme odnosno onoga što je osigurano. 144
Novinu predstavlja i stav 4. ovog člana koji reguliše obavezu dostavljanja odgovarajuće izjave u smislu da će ponuđač dostaviti te dokaze ukoliko bude izabran u primjerenom roku (smatramo da isti treba biti do 5 dana od dana dostavljanja odluke o izboru) kao i običnih kopija dokaza koji se traže. U pogledu ovih izjava Zakon konstatuje da iste trebaju biti ovjerene od strane kandidata/ponuđača, dok podzakonski akt - Uputstvo o pripremi t.d. (član 21. -Aneks pod d.), navodi da ova izjava treba biti ovjerena od strane nadležnog organa (općina ili notar). Očekivati je da će nadležna Agencija ovu razliku riješiti zauzimanjem odgovarajućeg stava po ovom pitanju, a do tada smatramo da ponuđač neće praviti grešku ako postupa kako je to zakonom regulisano. Naravno, ovjerom kod nadležnog organ sigurno se izbjegava rasprava po ovom pitanju. Na kraju, podsjećamo da se u pogledu ekonomsko finansijske podobnosti, kao i u ranijem zakonu, može kumulirati ispunjenje uslova u slučaju da na tenderu učestvuje grupa ponuđača tj. bitno je da jedan od ponuđača ispunjava zadani uslov. Član 48. (Opći uslovi za tehničku i profesionalnu sposobnost) (1) Ugovorni organ može, zavisno od vrste, količine ili obima, ili namjene predmeta nabavke, zahtijevati dokaze koji se odnose na tehničku i profesionalnu sposobnost. (2) Ako ugovorni organ zahtijeva dokaz o uredno izvršenim ugovorima, taj dokaz podnosi se u formi spiska izvršenih ugovora uz potvrdu koju daje druga ugovorna strana o njihovoj realizaciji. U slučaju da se takva potvrda iz objektivnih razloga ne može dobiti od ugovorne strane koja nije ugovorni organ, vrijedi izjava privrednog subjekta o uredno izvršenim ugovorima, uz predočavanje dokaza o učinjenim pokušajima da se takve potvrde osiguraju. (3) Potvrda o uredno izvršenim ugovorima mora sadržavati sljedeće podatke: a) naziv i sjedište ugovornih strana ili privrednih subjekata; b) predmet ugovora; c) vrijednost ugovora; d) vrijeme i mjesto izvršenja ugovora; e) navode o uredno izvršenim ugovorima. (4) Kandidat/ponuđač može, gdje je to odgovarajuće i za određeni ugovor, u ponudi naznačiti da raspolaže kapacitetima drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu odnosa koji s njima ima. U tom slučaju, mora dokazati ugovornom organu da će na raspolaganju imati potrebne resurse. Pod istim 145
uslovima grupa ponuđača može se osloniti na kapacitete učesnika grupe ili drugih privrednih subjekata. (5) Ugovorni organ može tražiti od kandidata/ponuđača da pismeno pojasne dostavljene reference. (6) Ako se u tenderskoj dokumentaciji zahtijeva osiguranje certifikata koje izdaju nezavisna tijela, a kojima se potvrđuje da kandidat/ponuđač zadovoljava određene standarde osiguranja kvaliteta, ugovorni organ dužan je pozvati se na sisteme osiguranja kvaliteta koji se zasnivaju na odgovarajućim evropskim serijama standarda koje su potvrdila tijela koja su u skladu s evropskim serijama standarda koje se tiču izdavanja certifikata. Ugovorni organ dužan je prihvatiti i druge dokaze o ekvivalentnim mjerama osiguranja kvaliteta od kandidata/ponuđača koji nemaju pristupa takvim certifikatima. (7) Ako zahtijeva jedan ili više dokumenata kojim kandidat/ponuđač dokazuje tehničku i profesionalnu sposobnost, ugovorni organ dužan je u tenderskoj dokumentaciji jasno i precizno definirati te zahtjeve. __________________________________________________________________ Ovom odredbom regulisani su opći uslovi za tehničku i profesionalnu sposobnost kojih se trebaju pridržavati ugovorni organi kada pripremaju tendersku dokumentaciju, odnosno predviđaju kvalifikacione zahtjeve iz ove oblasti. I kod ovog kvalifikacionog uslova naglasak je da on bude primjeren procijenjenoj vrijednosti nabavke i naravno, u skladu sa predmetom i specifičnostima nabavke. Potreba primjerenosti ovog zahtjeva naglašena je i u članu 7. stav 5. Uputstva o pripremi t.d., gdje je regulisano da dokaz ne može biti viši od procijenjene vrijednosti nabavke, odnosno od procjenjene vrijednosti pojedinog lota. Specifično kod definisanja ove primjerenosti je činjenica da navedeni član podzakonskog akta u podtački b) pod 2. navodi da, ako se traži više ugovora, da njihov zbir također ne može prijeći procjenjenu vrijednost nabavke tj. da u takvim situacijama ponuđači mogu ponuditi više ugovora manjih vrijednosti kao bi ispunili zbirni zahtjev ugovornog organa. U praksi ovakav stav može izazvati probleme jer ugovorni organ, cijeneći kompleksnost ugovora, može zahtijevati upravo vrijednost u jednom ugovoru, a ne više manjih ugovora. Rješenje koje se nameće je tražiti jedan ugovor navedene vrijednosti kao bi se izbjeglo cijepanje ugovora tj. dobijanje više ugovora koji ne oslikavaju sposobnost za realizaciju većih ugovora. Cijeneći dosadašnju praksu, pokazalo se da definisanje jednog od zahtjeva koji su predviđeni u sljedećim članovima Zakona, zavisno da li je riječ o robama, uslugama ili radovima (član 49.,50., i 51.), predstavlja najsigurniji način utvrđivanja kvalitetnog ponuđača. U ovom kontekstu posebno je značajna referens lista (odnosno uspješno izvršeni ugovori) jer ona na najbolji i nedvosmislen način pokazuje kakvog ponuđača imamo na tržištu, odnosno kakve su njegove sposobnosti i mišljenja kranjih korisnika 146
o do sada realizovanim ugovorima. Novinu predstavlja stav 2. i 3. ovog člana koji konkretnije definiše upravo pitanje referens liste i potvrda kranjih korisnika. Evidentno da je prepoznat značaj ovog zahtjeva, odnosno potvrde kranjeg korisnika. Naglasak je dakle da se od ponuđača zahtjeva spisak o uredno izvršenim ugovorima (a ne ugovori kako je do sada često pogrešno traženo i izazivalo polemike oko povjerljivosti ugovora i često dovodilo do poništavanja tenderskih dokumentacija). Uz spisak je ponuđač obavezan dostaviti potvrde kranjih korisnika tj. onoga prema kojem je izvršen ugovor o tome da je navedeni ugovor uredno izvršen. U praksi je u ovom smislu uočeno nekoliko nedosljednosti odnosno pogrešnih pristupa: a) da ponuđač bez objektivnih razloga ne dostavlja navedenu potvrdu; b) da potvrdu dostavi sam ponuđač; c) da glavni izvođač daje potvrdu svom podugovaraču, d) potvrda ne sadrži osnovne podatke o ugovoru ti podatak da je uredno izvršen ugovor. Svi navedeni slučajevi su nepravilni, jer se navedeni zahtjev odnosi na kranjeg primaoca robe, usluge ili radova, te mora sadržavati sve potrebne podatke i konstataciju činjenice o urednom izvršenju ugovora. Kako bi se otklonile nedoumice u ovom smislu stav 3. ovog člana je precizno definisao šta navedena potvrda kranjeg korisnika treba da sadrži. Naime, vrlo čest slučaj u praksi je bio da ponuđač navedenu potvrdu ne dostavi bez navođenja objektivnih razloga koji ukazuju na nemogućnost dostavljanja takve potvrde i pribjegavaju davanju svoje vlastite izjave da su uredno izvršili ugovor. Stoga skrećemo pažnju kako ugovornim organima tako i ponuđačima na zadnji dio rečenice u stavu 2. ovog člana, koja navodi kada ponuđač može dostaviti vlastitu izjavu i pod kojim uslovima ona može biti validna tj. navodi se da vrijedi izjava privrednog subjekta tj. ponuđača o uredno izvršenim ugovorima, „uz predočenje dokaza o učinjenim pokušajima da se takve potvrde obezbjede“. Za tehničku i profesionalnu sposobnost značajno je i da ponuđač može, u cilju ispunjenja zahtjeva datih u tenderskoj dokumentaciji, po ovom osnovu računati i na kapacitetete drugih subjekata, odnosno nije obaveza da mora imati tražene kapacitete u svom vlasništvu. Npr. imati odgovarajuće prostore, hladnjače, kamione, kranove, mašine ili ljudske resurse specifičnih znanja i sl., odnosno nije obavezan imati zaposlenike u stalnom radnom odnosu, ali mora imati dokaze o nekoj vrsti angažmana i mogućnosti pristupa toj opremi, odnosno stručnjacima ili drugim potrebnim zaposlenicima, te ponuditi dokaze koji potvrđuju taj angažman (npr. ugovor o zakupu, poslovnom aražmanu, ugovor na određeno vrijeme, ugovor o djelu, ugovor o povremenim i privremenim poslovima ili neki drugi vid pravnog posla). U stavu 6. ovog člana preciznije je regulisano pitanje pozivanja na određene 147
certifikate u smislu da takvi cetifikati trebaju biti jasno određeni, mogući i da su zasnovani na odgovarajućim evropskim standardima. Značajno je napomenuti da pozivanje na određene standarde treba uvijek postaviti na način da su prihvatljivi i odgovarjući ekvivaletni takvih standarda ako postoje. Vezano za ovo pitanje, u praksi je čest slučaj koji zaslužuje pažnju, a odnosi se da ugovorni organ u tederskoj dokumentaciji po osnovu ovog kvalifikacionog uslova zahtijevaju određenu „autorizaciju ponuđača“, u smislu da ponuđač ima odgovarajuće ovlaštenje za prodaju robe, vršenje usluga od proizvođača opreme. Povodom ovoga možemo konstatovati da ima smisla i održiv je zahtjev samo kod nabavke robe i usluga koji su zaštićeni na način da je mogu prodavati samo određeni trgovci ili pružati od njih ovlaštena pravna ili fizička lica, odnosno da je riječ o značajnim nabavama kako po tehničkim svojstvima tako i svojoj komplesnosti, odnosno da se takva roba ili usluga ne može podvesti pod robu ili uslugu široke potrošnje, odnosno kada materijalni propis određuje prometovanje tom vrstom robe (lijekovi, oružje i sl.). U praksi takođe imamo čest slučaj da se pod profesionalnom i tehničkom sposobnošću navode tj. zahtijevaju dokazi ili postavljaju uslovi koji nisu vezani za ponuđača (što je bit ovog kvalifikacionog uslova), već za sam predmet nabavke. Recimo, često imamo pogrešene zahtjeve - podvođenje pod ovaj kvalifikacioni uslov: dužinu garancije, vrijeme odziva na kvar, pristup rezervnim dijelovima, tehničke karakteristike opreme i sl., što treba izbjegavati i ovakve zahtjeve vezati za tehničku specifikaciju gdje opisujemo predmet nabavke ili u nacrtu ugovora gdje regulišemo prava i obaveze. Na kraju komentara ovog člana bitno je napomenuti da ponuđeni dokazi u narednim članovima Zakona po osnovu ovog kvalifikacionog uslova su okvir u kojem se trebaju kretati ugovorni organi prilikom određivanja svojih zahtjeva. Međutim, činjenica je takođe da član 7. Upustva za pripremu t.d. predviđa mogućnost da se u opravdanim okolnostima koji moraju biti vezani za rizike koji proizilaze iz predmeta nabavke ti uslovi mogu proširiti te da o tome u tenderskoj dokumentaciji trebaju biti data odgovarajuća obrazloženja. Član 49. (Tehnička i profesionalna sposobnost u postupku nabavke roba) U postupku javne nabavke roba, ugovorni organ može zahtijevati jedan ili više dokaza o tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti kandidata/ponuđača i to: a) popis izvršenih ugovora u skladu sa članom 48. stav (2) ovog zakona, a koji su u vezi sa predmetnom nabavkom, za period ne duži od tri godine, ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja, ako je kandidat/ponuđač registrovan, odnosno počeo sa radom prije manje od tri godine; 148
b) opis tehničke opremljenosti i osposobljenosti kandidata/ponuđača, mjere za obezbjeđenje kvaliteta i njegovu opremljenost i osposobljenost za ispitivanja i istraživanja; c) navode o angažovanom tehničkom osoblju i tehničkim organima, za poslove postavljanja i instalacije robe koja se nabavlja, a za koje se ne zahtijeva da su zaposleni kod kandidata/ponuđača; d) uzorke, opise i/ili fotografije roba koji su predmet isporuke, a čiju vjerodostojnost je kandidat/ponuđač obavezan da potvrdi ukoliko to ugovorni organ zahtijeva; e) uvjerenje koje izdaje nadležna institucija ili agencija za kontrolu kvaliteta, a kojim se potvrđuje da na odgovarajući način tačno označena roba odgovara određenim specifikacijama ili normama; f) potvrdu kandidata/ponuđača o prihvatanju postupka kontrole robe složenije vrste ili robe koja izuzetno treba služiti nekoj posebnoj svrsi, koju provodi ugovorni organ ili u njegovo ime nadležni organ zemlje sjedišta privrednog subjekta, a koja se odnosi na proizvodne kapacitete privrednog subjekta i, ako je potrebno, na način izrade studija i istraživanja, te mjere za kontrolu kvalitete koje koristi privredni subjekt. ___________________________________________________________________ Ovim Zakonom je posebno definisana tehnička i profesionalna sposobnost za robe, usluge i radove. Član 49. definiše samo tehničku i profesionalnu sposobnost kad je u pitanju javna nabavka roba. Ovim članom predviđeni su samo dokazi koji se mogu zahtijevati u svrhu ispunjavanja kvalifikacionih uslova definisanih u tenderskoj dokumentaciji. Da bi ugovorni organ predvidio neke od ovih dokaza, prvo mora da odredi uslove u pogledu tehničke i profesionalne sposobnosti. Ugovorni organ može da postavi samo uslove koji se mogu dokazivati sa dokazima koji su predviđeni ovim članom. Dakle, kad ugovorni organ postavi određen uslov, odmah mora predvidjeti i dokaz koji su ponuđači dužni dostaviti da bi ispunili postavljeni uslov, u protivnom, tenderska dokumentacija bi bila poništena u postupku po žalbi, što je bio čest slučaj u praksi. Tačkom a), kao dokaz je predviđen spisak izvršenih ugovora za period, ne duži od tri godine, odnosno od dana registracije, ako je ponuđač registrovan ili počeo sa radom prije manje od tri godine. Ova odredba se poziva na član 48. stav (2) koji definiše i dostavljanje potvrda uz spisak izvršenih ugovora (referenc listu), čiji je sadržaj propisan članom 48. stav (3) Zakona. Povrde mora izdati druga ugovorna strana koja je izvršila kupovinu i prijem robe. U slučaju sumnje u dostavljene reference, ugovorni organ ima pravo da zatraži pojašnjenje referenci, u skladu sa članom 48. stav (5) Zakona, te da na svaki dostupan način provjeri njihovu vjerodostojnost. Postavlja se pitanje kako računati period od tri godine, što svakako ugovorni organ mora definisati tenderskom dokumentacijom. Prirodno je da se taj period računa od 149
dana objave obavještenja o nabavci. Ako je ponuđač registrovan kasnije, odnosno u periodu kraćem od tri godine, to ne znači da će mu biti ublaženi uslovi za učešće, već samo dostavlja referens listu od momenta kad je počeo sa radom. Takođe, pošto zakon operiše terminom „izvršenih ugovora“, potvrde se ne mogu odnositi na do sada izvršene sukcesivne isporuke, a sve obaveze po ugovoru još nisu izvršene. Još jedna bitna stvar je da ponuđači ne moraju dostaviti potvrde za sve realizovane ugovore iz referenc liste, već samo dovoljan broj potvrda kojima dokazuju ispunjavanje minimalnih uslova postavljenih u tenderskoj dokumentaciji u pogledu vrijednosti ili vrste izvršenih ugovora. U skladu sa članom 7. stav (3) Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda, uslov koji se postavlja u vezi sa ovim članom Zakona mora biti u vezi sa predmetom nabavke i razmjeran predmetu nabavke. Stavom (4) istog člana Uputstva definisano je da je uslov u vezi sa predmetom nabavke, ako se traži dokaz o uredno izvršenim istim ili sličnim ugovorima kao što je predmet nabavke. Ono što je bitno, ugovorni organ mora definisati šta podrazumijeva pod sličnim ugovorima o isporuci (što je širok pojam), jer u protivnom neće ni moći dokazati da je u pravu ako odbije ponudu, cijeneći da se potvrde ponuđača ne odnose na slične ugovore. Dalje, diskreciono pravo ugovornog organa je da traži jedan ili više ugovora. U ovom smislu 7. stav (4) tačka b) Uputstva oprikpremi tenderske dokumentacije propisuje određena ograničenja. Ako ugovorni organ traži dokaz o izvršenju jednog ugovora, onda ne može tražiti da njegova vrijednost bude veća od procijenjene vrijednosti nabavke, odnosno lota. Ako ugovorni organ traži dokaz o izvršenju više ugovora, onda zbir tih ugovora ne može biti veći od procijenjene vrijednosti nabavke. Međutim, problem se javlja kada je u pitanju učešće grupe ponuđača. Postavlja se pitanje (ako se traži samo jedan ugovor), da li se vrijednost ugovora koju dostavlja svaki član grupe sabira, ili uslov koji je postavljen mora ispuniti bar jedan član grupe. Smatramo da bar jedan član grupe mora ispuniti u potpunosti postavljeni uslov u vezi sa vrijednosti jednog ugovora, dok u slučaju da se zahtijeva više ugovora, onda bi grupa ponuđača mogla kumulativno ispunjavati ovaj uslov. Tačka b) se odnosi na tehničku opremljenost ponuđača. Kada je u pitanju nabavka roba, to bi se moglo odnositi na posjedovanje objekata u kojima se određena roba čuva (ako je primjereno predmetu nabavke) ili na posjedovanje određenih prevoznih sredstava kojima će se roba isporučivati. Naravno, treba imati u vidu činjenicu da ponuđač može, u skladu sa članom 48. stav (4), iznajmiti te objekte ili vozila i ne mora ih imati u vlasništvu, što će dokazati određenim ugovorima o najmu ili zakupu. Kao dokaz u smislu ove odredbe bi se mogao zahtijevati spisak osnovnih sredstava ovjeren od strane ponuđača ili izjava o tehničkoj opremljenosti koja u postupku ocjene ponuda može biti i predmet provjere ako se tako definiše tenderskom dokumentacijom. Tačka c) se odnosi na broj i stručnost radne snage koja se zahtjeva za izvršenje 150
konkretnog ugovora. Ugovorni organ ne može zahtijevati da imenovana lica budu stalno zaposlena kod ponuđača, nego ih ponuđač može angažovati po drugom osnovu (npr. ugovor o djelu). Jedini slučaj kad ugovorni organ može zahtijevati da su određena lica stalno zaposlena kod ponuđača, je slučaj, kada je zakonskim propisom regulisano da ponuđač za određenu vrstu djelatnosti mora imati stalno zaposleno osoblje određene struke. Kao dokaz u smislu ove odredbe bi se mogao zahtijevati spisak zaposlenih lica ovjeren od strane poreske uprave ili ugovori o angažovanju određenih lica. Ako se zahtijeva određen stepen stručnosti, ugovorni organ bi mogao tražiti i određene dokaze o kvalifikacijama tog lica (diploma, stručni ispit i sl.). Tačka d) se odnosi na uzorke, opise ili fotografije roba, koji se dostavljaju da bi se ugovorni organ uvjerio, prije svega, da ponuđena roba odgovara tehničkim specifikacijama. Pored uzoraka, u okviru ove odredbe se najčešće zahtijevaju određeni katalozi ili tehnički dosjei izrađeni od strane proizvođača, kojima se dokazuju tehničke specifikacije robe. Tačka e) se odnosi na uvjerenja o kvalitetu (sertifikate) za robu, kojim se dokazuje da roba ispunjava određene standarde i specifikacije. Tačka f) govori u stvari o izjavi ponuđača, kojom će omogućiti provjeru svojih proizvodnih kapaciteta i mjera koje mora zadovoljiti u svrhu obezbjeđenja kvaliteta robe koja je predmet nabavke. Radi se uvijek o kontroli proizvodnje složenije robe, gdje ugovorni organ može provjeru izvršiti i prije dodjele ugovora, a i u postupku realizacije ugovora. Naravno, svi uslovi u vezi sa proizvodnjom robe moraju biti definisani tenderskom dokumentacijom, a kontrolu može da vrši sam ugovorni organ (ako ima takvih kapaciteta) ili može angažovati ovlaštena lica ili institucije da vrše takvu periodičnu provjeru. U vezi sa dostavljanjem dokaza iz ovog člana, Uputstvom nije predviđena Izjava, kao što je to slučaj kod javne nabavke usluga (član 50.) ili radova (član 51.). Ugovorni organ, u ovom slučaju, mora sam odrediti koje dokaze ponuđači dostavljaju uz ponudu i na koji način se vrši njihova ovjera, što zavisi od vrste dokumenta i ko ga izdaje. U vezi sa tim, dokumenta koja izdaje ponuđač (kao npr. referenc lista), mogli bi biti potpisani i ovjereni od strane ponuđača, dok bi se dokumenti koje izdaju drugi organi morali dostaviti kao originali ili ovjerene kopije (npr. potvrda o uspješnoj realizaciji ugovora). Na kraju treba napomenuti da je diskreciono pravo ugovornog organa da odredi neke uslove u pogledu tehničke i profesionalne sposobnosti ili ne. Dakle, ovaj član nije obavezan i ugovorni organ ga koristi kad smatra da je jedan od ovih uslova značajan u svrhu provjere kvalifikacija ponuđača.
151
Član 50. (Tehnička i profesionalna sposobnost u postupku nabavke usluga) U postupku javne nabavke usluga, ugovorni organ može zahtijevati jedan ili više dokaza o tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti kandidata/ponuđača i to: a) popis izvršenih ugovora u skladu sa članom 48. stav (2) ovog zakona, a koji su u vezi sa predmetnom nabavkom, za period ne duži od tri godine, ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja, ako je kandidat/ponuđač registrovan, odnosno počeo sa radom prije manje od tri godine; b) obrazovne i profesionalne kvalifikacije pružaoca usluga i/ili kvalifikacije njegovog rukovodećeg osoblja, i naročito kvalifikacije licâ koja su odgovorna za pružanje konkretnih usluga; c) izjavu o angažovanom tehničkom osoblju ili tehničkim organima, a za koje se ne zahtijeva da su zaposleni kod kandidata/ponuđača; d) izjavu pružaoca usluga o prosječnom godišnjem broju zaposlenih i o broju rukovodećeg osoblja u posljednje tri godine; e) izjavu o tehničkoj opremljenosti i osposobljenosti i mjerama kojima raspolaže pružalac usluga za izvršenje konkretnih usluga i osiguranje kvaliteta; f) potvrdu kandidata/ponuđača o prihvatanju postupka kontrole usluga složenije vrste ili usluge koja izuzetno treba služiti nekoj posebnoj svrsi, koju provodi ugovorni organ ili u njegovo ime nadležni organ zemlje sjedišta privrednog subjekta, a koja se odnosi na proizvodne kapacitete privrednog subjekta i, ako je potrebno, na način izrade studija i istraživanja, te mjere za kontrolu kvalitete koje koristi privredni subjekt; g) izjavu kandidata/ponuđača da prihvata preduzimanje mjera upravljanja zaštitom okoline i mjera energetske učinkovitosti koje će privredni subjekt primjenjivati prilikom pružanja usluga. __________________________________________________________________ Član 50. definiše tehničku i profesionalnu sposobnost kad je u pitanju javna nabavka usluga. Ovim članom predviđeni su samo dokazi koji se mogu zahtijevati u svrhu ispunjavanja kvalifikacionih uslova definisanih u tenderskoj dokumentaciji. Da bi ugovorni organ predvidio neke od ovih dokaza, prvo mora da odredi uslove u pogledu tehničke i profesionalne sposobnosti. Ugovorni organ može da postavi samo uslove koji se mogu dokazivati sa dokazima koji su predviđeni ovim članom. Dakle, kad ugovorni organ postavi određen uslov, odmah mora predvidjeti i dokaz koji su ponuđači dužni dostaviti da bi ispunili postavljeni uslov. U protivnom, tenderska dokumentacija bi bila poništena u postupku po žalbi, što je bio čest slučaj u praksi. Što se tiče dokaza iz tačke a), c), e) i f) pozivamo se na komentar člana 49. Zakona, osim onih dijelova koji su karakteristični samo za robe. Naravno, ove odredbe treba 152
posmatrati u kontekstu usluga. Tačka b) definiše mogućnost da ugovorni organ zahtjeva dokaze o obrazovnim kvalifikacijama ponuđača i zaposlenog osoblja. Ugovorni organ ne može zahtijevati da imenovana lica budu stalno zaposlena kod ponuđača, nego ih ponuđač može angažovati po drugom osnovu (npr. ugovor o djelu). Jedini slučaj kad ugovorni organ može zahtijevati da su određena lica stalno zaposlena kod ponuđača, je slučaj, kada je nekim drugim zakonskim propisom regulisano da ponuđač za određenu vrstu djelatnosti mora imati stalno zaposleno osoblje određene struke. Kao dokaz u smislu ove odredbe bi se mogao zahtijevati spisak zaposlenih lica ovjeren od strane poreske uprave ili ugovori o angažovanju određenih lica. Ako se zahtjeva određen stepen stručnosti, ugovorni organ bi mogao tražiti i određene dokaze o kvalifikacijama tog lica (diploma, stručni ispit i sl.). Tačka d) je izazivala najviše polemike u dosadašnjoj praksi, jer ugovorni organi nisu koristili ovaj dokaz na pravi način. Dokaz se ne smije tretirati bukvalno kako je napisano. U ovom kontekstu riječ „prosječan“ treba potpuno zanemariti, jer se u ovoj odredbi radi samo o primjeru. Ovaj dokaz veoma rijetko treba koristiti ili nikako, jer ponuđač u trenutku dostavljanja ponude pokazuje svoju pravu sposobnost i kapacitete da izvrši ugovor, dok možda te kapacitete nije imao prije tri godine. Insistirajući na uslovu da su ponuđači u posljednje tri godine morali imati određen broj zaposlenog ili rukovodnog osoblja predstavlja na neki način ograničavanje konkurencije, te uslove u ovom smislu veoma rijetko treba postavljati. Izuzeno, ako se radi o složenim i rizičnim ugovorima, ugovorni organ bi mogao da koristi ovaj uslov, uz dostavljanje izjave kao jedinog mogućeg dokaznog sredstva, u smislu ove odredbe. Tačka g) je definisana kao mjera opreza, te se zahtijeva od ponuđača da dostavi izjavu da će prilikom realizacije ugovora preduzeti sve mjere na zaštiti životne okoline i druge mjere. U vezi sa dostavljanjem dokaza iz ovog člana, Uputstvom je predviđena Izjava kao dokaz o ispunjavanju uslova iz tačke c), d), e) i g). Zakonom, podzakonskim aktima, a niti ovom izjavom nije predviđeno da se nakon izbora najpovoljnije ponude dostave dokazi kojima se potvrđuje vjerodostojnost date izjave. Njena vjerodostojnost bi se mogla provjeravati samo u slučaju sumnje u datu izjavu, ili po osnovu žalbenih navoda drugog ponuđača. Što se tiče ostalih dokaza, ugovorni organ mora sam odrediti koje dokaze ponuđači dostavljaju uz ponudu i na koji način se vrši njihova ovjera, što zavisi od vrste dokumenta i ko ga izdaje. U vezi sa tim, dokumenta koja izdaje ponuđač (kao npr. referenc lista), mogli bi biti potpisani i ovjereni od strane ponuđača, dok bi se dokumenti koje izdaju drugi organi morali dostaviti kao originali ili ovjerene kopije (npr. potvrda o uspješnoj realizaciji ugovora). Na kraju treba napomenuti da je diskreciono pravo ugovornog organa da odredi neke 153
uslove u pogledu tehničke i profesionalne sposobnosti ili ne. Dakle, ovaj član nije obavezan i ugovorni organ ga koristi kad smatra da je jedan od ovih uslova značajan u svrhu provjere kvalifikacija ponuđača. Član 51. (Tehnička i profesionalna sposobnost u postupku nabavke radova) U postupku javne nabavke radova, ugovorni organ može zahtijevati jedan ili više dokaza o tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti kandidata/ponuđača i to: a) popis izvršenih ugovora u skladu sa članom 48. stav (2) ovog zakona, a koji su u vezi sa predmetnom nabavkom, za period ne duži od pet godina, ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja, ako je kandidat/ponuđač registrovan, odnosno počeo sa radom prije manje od pet godina; b) obrazovne i profesionalne kvalifikacije izvođača radova, i/ili kvalifikacije njegovog rukovodećeg osoblja, i naročito kvalifikacije licâ koja su odgovorna za izvođenje konkretnih radova; c) izjavu o angažovanom tehničkom osoblju ili tehničkim organima, naročito onom osoblju koje je angažovano za poslove nadzora i kontrole kvaliteta, a za koje se ne zahtijeva da su zaposleni kod kandidata/ponuđača; d) izjavu izvođača radova o prosječnom godišnjem broju zaposlenih i broju rukovodećeg osoblja u posljednje tri godine; e) potvrdu o građevinskim mašinama i tehničkoj opremi kojom izvođač raspolaže u svrhu izvršenja ugovora; f) izjavu kandidata/ponuđača da prihvata preduzimanje mjera upravljanja zaštitom okoline i mjera energetske učinkovitosti koje će privredni subjekt primjenjivati prilikom izvođenja radova. __________________________________________________________________ Član 51. definiše samo tehničku i profesionalnu sposobnost kad je u pitanju javna nabavka radova. Ovim članom predviđeni su samo dokazi koji se mogu zahtijevati u svrhu ispunjavanja kvalifikacionih uslova definisanih u tenderskoj dokumentaciji. Da bi ugovorni organ predvidio neke od ovih dokaza, prvo mora da odredi uslove u pogledu tehničke i profesionalne sposobnosti. Ugovorni organ može da postavi samo uslove koji se mogu dokazivati sa dokazima koji su predviđeni ovim članom. Dakle, kad ugovorni organ postavi određen uslov, odmah mora predvidjeti i dokaz koji su ponuđači dužni dostaviti da bi ispunili postavljeni uslov, u protivnom, tenderska dokumentacija bi bila poništena u postupku po žalbi, što je bio čest slučaj u praksi. Što se tiče dokaza iz tačke a), b) c), d) i f) pozivamo se na komentar člana 50. Zakona, osim onih dijelova koji su karakteristični samo za robe. Naravno, ove odredbe treba posmatrati u kontekstu radova. Jedina razlika je što se lista izvršenih ugovora zahtijeva za period ne duži od pet godina. Tačka f) je karakteristična za radove, jer posebno definiše dokaz posjedovanja 154
građevinskih mašina i tehničke opreme u svrhu izvršenja ugovora. Kao i u ranijim komentarima, ističemo da ponuđač ne mora imai u vlasništvu ove mašine, nego ih može iznajmiti. U vezi sa dostavljanjem dokaza iz ovog člana, Uputstvom je predviđena Izjava kao dokaz o ispunjavanju uslova iz tačke c), d), e) i g). Zakonom, podzakonskim aktima, a niti ovom izjavom nije predviđeno da se nakon izbora najpovoljnije ponude dostave dokazi kojima se potvrđuje vjerodostojnost date izjave. Njena vjerodostojnost bi se mogla provjeravati samo u slučaju sumnje u datu izjavu, ili po osnovu žalbenih navoda drugog ponuđača. Što se tiče ostalih dokaza, ugovorni organ mora sam odrediti koje dokaze ponuđači dostavljaju uz ponudu i na koji način se vrši njihova ovjera, što zavisi od vrste dokumenta i ko ga izdaje. U vezi sa tim, dokumenta koja izdaje ponuđač (kao npr. referenc lista), mogli bi biti potpisani i ovjereni od strane ponuđača, dok bi se dokumenti koje izdaju drugi organi morali dostaviti kao originali ili ovjerene kopije (npr. potvrda o uspješnoj realizaciji ugovora). Na kraju treba napomenuti da je diskreciono pravo ugovornog organa da odredi neke uslove u pogledu tehničke i profesionalne sposobnosti ili ne. Dakle, ovaj član nije obavezan i ugovorni organ ga koristi kad smatra da je jedan od ovih uslova značajan u svrhu provjere kvalifikacija ponuđača. U vezi sa dostavljanjem dokaza iz ovog člana, Uputstvom je predviđena Izjava kao dokaz o ispunjavanju uslova iz tačke c), d) i f). Zakonom, podzakonskim aktima, a niti ovom izjavom nije predviđeno da se nakon izbora najpovoljnije ponude dostave dokazi kojima se potvrđuje vjerodostojnost date izjave. Njena vjerodostojnost bi se mogla provjeravati samo u slučaju sumnje u datu izjavu, ili po osnovu žalbenih navoda drugog ponuđača. Što se tiče ostalih dokaza, ugovorni organ mora sam odrediti koje dokaze ponuđači dostavljaju uz ponudu i na koji način se vrši njihova ovjera, što zavisi od vrste dokumenta i ko ga izdaje. U vezi sa tim, dokumenta koja izdaje ponuđač (kao npr. referenc lista), mogli bi biti potpisani i ovjereni od strane ponuđača, dok bi se dokumenti koje izdaju drugi organi morali dostaviti kao originali ili ovjerene kopije (npr. potvrda o uspješnoj realizaciji ugovora). Na kraju treba napomenuti da je diskreciono pravo ugovornog organa da odredi neke uslove u pogledu tehničke i profesionalne sposobnosti ili ne. Dakle, ovaj član nije obavezan i ugovorni organ ga koristi kad smatra da je jedan od ovih uslova značajan u svrhu provjere kvalifikacija ponuđača. Član 52. (Diskvalifikacija po osnovu sukoba interesa ili korupcije) (1) U skladu s važećim propisima u Bosni i Hercegovini, ugovorni organ dužan je odbiti zahtjev za učešće u postupku javne nabavke ili ponudu ako je kandidat/ 155
ponuđač sadašnjem ili bivšem zaposleniku ugovornog organa dao ili je spreman dati mito u obliku novčanih sredstava ili u bilo kojem nenovčanom obliku, s ciljem ostvarivanja uticaja na radnju, odluku ili tok postupka javne nabavke. Ugovorni organ informira u pisanoj formi ponuđača i Agenciju o odbijanju takvog zahtjeva ili ponude te o razlozima odbijanja. (2) Svaki kandidat/ponuđač dužan je uz ponudu dostaviti i posebnu pismenu izjavu da nije nudio mito niti učestvovao u bilo kakvim radnjama koje za cilj imaju korupciju u predmetnoj javnoj nabavci. (3) U slučaju da zahtjev ili ponuda koju ugovorni organ primi u toku postupka javne nabavke prouzrokuje ili može prouzrokovati sukob interesa u skladu s važećim propisima o sukobu interesa u Bosni i Hercegovini, ugovorni organ dužan je postupiti u skladu s propisima u Bosni i Hercegovini. (4) Ugovorni organ ne smije zaključivati ugovore o javnoj nabavci s privrednim subjektom, ako rukovodilac ugovornog organa ili član upravnog ili nadzornog odbora tog ugovornog organa istovremeno: a) obavlja upravljačke poslove u tom privrednom subjektu ili b) je vlasnik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na osnovu kojih učestvuje u upravljanju, odnosno u kapitalu tog privrednog subjekta s više od 20%. (5) Ako je određeni privredni subjekat direktno ili indirektno učestvovao u tehničkim konsultacijama u pripremi postupka javne nabavke, ugovorni organ mora preduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurao da konkurencija ne bude narušena učestvovanjem tog privrednog subjekta kao kandidata/ponuđača u postupku javne nabavke u odnosu na ostale kandidate/ponuđače. Takve mjere uključuju davanje svih informacija ostalim kandidatima/ponuđačima koje su saopćene za vrijeme tehničkih konsultacija ili su nastale kao rezultat tehničkih konsultacija i određivanje adekvatnih vremenskih rokova za prijem zahtjeva za učešće i ponuda. Mjere koje su preduzete ugovorni organ navodi u zapisniku o ocjeni ponuda iz člana 65. ovog zakona. (6) Privredni subjekat iz stava (5) ovog člana ne može učestvovati u tom postupku javne nabavke kao kandidat/ponuđač samo ako ne postoji drugi način da se osigura poštivanje principa jednakog tretmana. (7) Prije odbacivanja zahtjeva za učešće, odnosno njegove ponude, kandidat/ ponuđač mora imati priliku da dokaže da njegovo učestvovanje u tehničkim konsultacijama ne ograničava konkurenciju. ___________________________________________________________________ Član 52. propisuje diskvalifikaciju kandidata/ponuđača na osnovu sukoba interesa ili korupcije. Uvažavajući različite propise koji definišu sukob interesa u Bosni i Hercegovini, ova odredba je dopunjena i stavom da, u slučaju da je određeni privredni subjekt sudjelovao u tehničkim konzultacijama, ugovorni organ mora 156
poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osiguralo da konkurencija ne bude narušena. Stav 1. ovoga člana ne razlikuje se mnogo od dosadašnje odredbe. Radi se o obavezi isključenja iz postupka ukoliko je kandidat/ponuđač (misli se na ovlašteno lice kandidata/ponuđača) nudi bilo kakvo mito ili pogodnosti s ciljem ostvarivanja uticaja na radnju, odluku ili tok postupka javne nabavke. Ugovorni organ informira u pisanoj formi ponuđača i Agenciju o odbijanju takvog zahtjeva ili ponude te o razlozima odbijanja. Stavom 2. uvedeno je novo pravilo da je sastavni dio svake ponude posebna pismena izjava ponuđača/kandidata da nije nudio mito niti učestvovao u bilo kakvim radnjama koje za cilj imaju korupciju u predmetnoj javnoj nabavci. Saržaj izjave propisan je podzaskonskim aktom- Uputstvom o pripremi modela standardne tenderske dokumentacije i ponuda. Stav 3. se poziva na pozitivne propise „o sukobu interesa“ tj. propise o sprječavanju sukoba interesa koje važe na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini. Dakle, ukoliko pojedini propisi o sprječavanju sukoba interesa zabranjuju učestvovanje nekog ponuđača u postupku javne nabavke, takvi propisi se moraju ispoštovati. Očito je da se radi o eventualnom odbacivanju ponude nakon podnošenja ponude, a ne unaprijed, jer je to situacija o kojoj govore sljedeći stavovi ovog člana. Stav 4. precizira kada je ugovornom organu zabranjeno zaključivati ugvore o javnoj nabavci zbog sukoba interesa. Podzakonski akt – Uputstvo o pripremi Modela tenderske dokumentacije i ponuda predviđa da se u tenderskoj dokumentaciji mora unaprijed označiti koji privreni subjekti ne mogu učestvovati kod određenog ugovornog organa. Stavovi 5, 6. i 5. preciznije reguliraju pitanje tehničkih konsultacija koje su i prije bile sporne. Vidljivo je da tehničke konzultacije ne dovode do toga da se privredni subjekt s kojim su vođene odmah isključi iz nadmetanja ili da mu se zabrani nadmetanje. Takav privredni subjekat ne može učestvovati u tom postupku javne nabavke samo ako ne postoji drugi način da se osigura poštivanje principa jednakog tretmana. Prije odbacivanja zahtjeva za učešće, odnosno njegove ponude, kandidat/ponuđač mora imati priliku da dokaže da njegovo učestvovanje u tehničkim konsultacijama ne ograničava konkurenciju. Odjeljak B. (Tenderska dokumentacija) Član 53. (Neophodne informacije) (1) Ugovorni organ dužan je pripremiti tendersku dokumentaciju u skladu sa odredbama ovog zakona i podzakonskim aktima. U tenderskoj dokumentaciji, ugovorni organ daje potpune informacije o uslovima ugovora i postupku dodjele 157
ugovora, a koji su kandidatima/ponuđačima dovoljni za pripremu zahtjeva za učešće, odnosno ponuda na stvarno konkurentskoj osnovi. (2) Obavještenje o nabavci pripremljeno u skladu sa članom 35. ovog zakona čini sastavni dio tenderske dokumentacije. (3) Tenderska dokumentacija sadrži kao minimum slijedeće informacije: a) naziv i adresa ugovornog organa, te kontakt gdje kandidati/ponuđači mogu tražiti informacije ili pojašnjenje; b) izabrani postupak dodjele ugovora i podatak o tome da li se predviđa zaključivanje okvirnog sporazuma; c) opis roba, usluga ili radova, te navođenje oznake i naziva iz JRJN-a; d) količinske specifikacije za robe ili opis posla ili zadatka za usluge i radove i tehničke specifikacije; e) mjesto isporuke robe ili izvršenja usluge ili izvođenja radova; f) naznaka mogućnosti za podnošenje ponuda po lotovima; g) rokovi za isporuke roba; izvršenje usluga; izvođenje radova; h) navođenje mogućnosti za podnošenje alternativnih ponuda i minimalni zahtjevi koji moraju biti ispunjeni u slučaju alternativnih ponuda; i) minimalne uslove za kvalifikaciju kandidata, odnosno ponuđača, kao i dokazi na osnovu kojih se vrši ocjena; j) kriterij za dodjelu ugovora utvrđen kao „ekonomski najpovoljnija ponuda“ sa podkriterijima ili „najniža cijena“; k) period važenja ponuda; l) garancija za ozbiljnost ponude, garancija za dobro izvršenje posla i svako drugo traženo obezbjeđenje za privremena plaćanja; m) mjesto, datum i vrijeme za prijem zahtjeva za učešće, odnosno ponuda; n) mjesto, datum i vrijeme otvaranja ponuda; o) informacija o kalkulaciji cijene, ako je primjenjivo; p) zahtjev u pogledu upotrebe jezika; r) nacrt ugovora ili osnovne elemente ugovora. (4) Tenderska dokumentacija se priprema u skladu sa modelima standardne tenderske dokumentacije, koje propisuje Agencija. (5) Prilikom pripreme tenderske dokumentacije, ugovorni organ dužan je poštovati principe jednakog tretmana i nediskriminacije kandidata/ponuđača. Ugovorni organ ne smije koristiti savjete bilo kojeg lica, koje može imati bilo kakav direktni ili indirektni interes za ishod postupka dodjele ugovora, ukoliko je vjerovatno da to može uticati na stvarnu konkurenciju za predmetni ugovor. (6) Ugovorni organ može napraviti izmjene i dopune tenderske dokumentacije pod uslovom da se one dostave zainteresovanim kandidatima/ponuđačima istog 158
dana, a najkasnije pet dana prije isteka utvrđenog roka za prijem zahtjeva za učešće ili ponuda. U slučaju da takve izmjene podrazumijevaju suštinsku promjenu predmeta nabavke, ugovorni organ će produžiti rok za prijem zahtjeva za učešće ili ponuda u zavisnosti od složenosti predmeta nabavke. Rok za produženje ne može biti kraći od sedam dana. __________________________________________________________________ Neophodne informacije o tenderskoj dokumentaciji ne odstupaju mnogo od dosadašnje zakonske regulative i usklađene su sa direktivama EU. Stavom (1) i (4) definisana je obaveza ugovornog organa da pripremi tendersku dokumentaciju u skladu sa zakonom, podzakonskim aktima, odnosno modelom standardne tenderske dokumentacije koji priprema Agencija. Međutim, dosadašnja praksa je pokazala da mnogo ugovornih organa nije ispravno koristilo modele standardne tenderske dokumentacije koji su se koristili po starom zakonu. Sama riječ „model“ znači da se tenderska dokumentacija može i mora prilagođavati svakom konkretnom postupku javne nabavke, sve u zavisnosti šta je predmet nabavke. Najveće greške su upravo i činjene doslovnim prepisivanjem modela, što je u najvećem broju slučajeva rezultiralo očiglednim kontradiktornostima u tenderskoj dokumentaciji, koje su u postupku pravne zaštite redovno bile sankcionisane poništenjem postupka javne nabavke od strane nadležnog organa. Dalje, ugovorni organ mora dati ponuđačima potpune informacije o uslovima ugovora i postupku javne nabavke da bi ponuđači mogli pripremiti ponude na stvarno konkurentskoj osnovi (stav (1)), uvažavajući osnovne principe zakona, princip jednakog tretmana i nediskriminacije ponuđača (stav (5)). Nepotpune informacije u tenderskoj dokumentaciji redovno dovode do pogrešnog tumačenja tenderske dokumentacije i dostavljanja različitih ponuda, što je opet u postupku pravne zaštite rezultiralo poništenjem postupaka javne nabavke. Primjer iz prakse: Ugovorni organ je za predmet nabavke imao „usluge kreditnog zaduženja“, a tenderskom dokumentacijom je bilo definisano da se ponude pripremaju na bazi vrijednosti EURIBORA sa zvanične web stranice na dan xxxx. Jedan broj banaka je pripremio ponude na bazi EURIBORA koji je bio u primjeni na taj dan, a druge banke su pripremile ponudu na bazi vrijednosti EURIBORA koji je objavljen na taj dan, a njegova primjena počinje tek za nekoliko dana. Ponude se iz tog razloga nisu mogle porediti. Stavom (5) je takođe definisano da se ne mogu prilikom pripreme tenderske dokumentacije koristiti savjeti lica koji bi mogli imati interes za ishod postupka nabavke, ako se učini vjerovatnim da to može uticati na stvarnu konkurenciju u konkretnom postupku nabavke. Ovdje se prije svega radi o angažovanju određenih stručnih lica na tehničkim konsultacijama, kako je to definisano članom 52. stav (5), (6) i (7) Zakona. Isto tako, ovo se odnosi i na lica koja su u sukobu interesa u skladu sa ostalim odredbama člana 52. Zakona i drugim propisima o sukobu interesa u BiH. Stavom (6) definisana je mogućnost izmjena i dopuna tenderske dokumentacije, kao 159
i rok do kojeg se takve izmjene moraju dostaviti ponuđačima. Međutim, postavlja se pitanje koje su to „suštinske promjene predmeta nabavke“ zbog kojih ugovorni organ mora produžiti rok za dostavljanje ponuda za najmanje sedam dana. U vezi sa ovim stavom je sigurno i izmjena tenderske dokumentacije koja je izvršena na osnovu zahtjeva za pojašnjenje, u skladu sa članom 56. stav (3) Zakona, kojim je propisano da se rok mora produžiti za najmanje sedam dana ako učinjene izmjene zahtjevaju od ponuđača da izvrše znatne izmjene u svojim ponudama i/ili da prilagode svoje ponude. U svakom slučaju, ugovorni organ mora da procijeni da li se radi o suštinskim promjenama predmeta ugovora, odnosno bolje rečeno uslova ugovora, te da li je ponuđačima potrebno dodatno vrijeme za pripremu ponuda. U praksi može doći do različitih situacija u vezi sa izmjenom ili dopunom tenderske dokumentacije. Prvo, ako dolazi do izmjene podataka i uslova koji su definisani obavještenjem o nabavci, onda se svakako mora objaviti i ispravka obavještenja o nabavci i produžiti rok za dostavljanje ponuda jer postoji mogućnost da se na osnovu objavljenih, izmijenjenih uslova prijavi još ponuđača za učešće u postupku, a produženje roka za dostavljanje ponuda je obavezno radi poštovanja principa jednakog tretmana ponuđača. Drugo, ako se izmjenama tenderske dokumentacije nameću nove obaveze ponuđačima u vezi sa prikupljanjem dodatne dokumentacije, mijenjaju se tehničke specifikacije, bitni elementi budućeg ugovora, kriteriji za dodjelu ugovora ili druge izmjene koje objektivno zahtjevaju dodatno vrijeme za pripremu ponuda, ugovorni organ mora produžiti rok za dostavljanje ponuda. Treće, postoje i izmjene kojima se olakšava ponuđačima priprema ponuda, pojednostavljuju se uslovi za učešće ili se bitno ne mijenjaju propisani uslovi, te iz tih razloga ne postoji niti jedan objektivan razlog za produženje roka. Npr. u uslovima budućeg ugovora mijenja se iznos penala koji će se naplaćivati u slučaju neurednog izvršenja ugovora, što ne utiče na pripremu ponude, produžava se rok za isporuku robe, što ide u prilog dobavljaču itd. U svakom slučaju, gdje god ugovorni organ ne može sa sigurnošću dokazati da izmjena tenderske dokumentacije ne utiče na blagovremenu pripremu ponude, najbolje je da produži rok za dostavljanje i otvaranje ponuda. Zakonom nije propisan rok za preuzimanje tenderske dokumentacije, ali obavještenjem o nabavci je predviđeno da se ugovorni organ izjasni do kojeg dana ponuđači mogu preuzeti istu. Prema dosadašnjem stavu Agencije za javne nabavke BiH, rok za preuzimanje tenderske dokumentacije mogao se ograničiti maksimalno osam dana, računajući do dana određenog za dostavljanje ponuda. Odredbe o tenderskoj dokumentaciji su detaljno razrađene Glavom II. Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda. Članom 2. Uputstva, za razliku od dosadašnje zakonske regulative, tenderska dokumentacija se mora pripremati u dva dijela kada je u pitanju ograničeni postupak, pregovarački postupak sa i bez objave obavještenja i takmičarski dijalog. Prvi dio je samo kvalifikacija ponuđača, a drugi osnov za pripremu ponude (inicijalne i konačne). Članom 3. Uputstva definisan je sadržaj tenderske dokumentacije, kojim je definisano da se tenderska 160
dokumentacija sastoji od pet dijelova: opšti podaci, podaci o predmetu javne nabavke, uslovi za kvalifikaciju kandidata/ponuđača, podaci o zahtjevu za učešće/ ponudi i ostali podaci. Pojedine stavke iz sadržaja tenderske dokumentacije se neće komentarisati u okviru ovog člana jer se obrazlažu u okviru drugih članova Zakona, u zavisnosti na koju se materiju odnose. Član 54. (Tehničke specifikacije) (1) Tehničke specifikacije moraju svim kandidatima/ponuđačima omogućiti jednak i nediskriminirajući pristup nadmetanju. Tehničke specifikacije će uključivati, kad god je to moguće, kriterij pristupačnosti za ljude sa invaliditetom ili kriterij dizajna za sve korisnike. (2) Tehničke specifikacije, uz poštivanje obaveznih bosanskohercegovačkih tehničkih pravila, određuju se: a) pozivanjem na tehničke specifikacije i, uz uvažavanje slijedećeg redoslijeda, na bosanskohercegovačke standarde kojima se preuzimaju evropski standardi, evropska tehnička odobrenja, zajedničke tehničke specifikacije, međunarodni standardi, druge tehničke referentne sisteme koje su utemeljila evropska tijela za standardizaciju ili, ako oni ne postoje, na bosanskohercegovačke standarde, bosanskohercegovačka tehnička odobrenja ili bosanskohercegovačke tehničke specifikacije koje se odnose na projektovanje, izračun i izvođenje radova te upotrebu proizvoda, pri čemu se svaka uputa mora označiti riječima »ili ekvivalent«, ili b) u obliku izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva koji mogu uključivati ekološke elemente i elemente energetske učinkovitosti, ili c) u obliku izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva iz tačke b) stav (2) ovog člana, uz poziv na tehničke specifikacije iz tačke a) stava (2) ovoga člana kao sredstvo za pretpostavku usklađenosti s izvedbenim ili funkcionalnim zahtjevima, ili d) pozivanjem na tehničke specifikacije iz tačke a) stava (2) ovoga člana u pogledu određenih obilježja i pozivanjem na izvedbene ili funkcionalne zahtjeve iz tačke b) stava (2) ovoga člana u pogledu drugih obilježja. (3) Ako se tehničke specifikacije odrede u skladu sa tačkom a) stav (2) ovoga člana, ugovorni organ ne smije ponudu odbiti s obrazloženjem da ponuđena roba i usluge ne odgovaraju specifikacijama koje je on naveo, ako ponuđač odgovarajućim sredstvima (tehnički dosije, izvještaj o izvršenom testiranju od strane ovlaštenog tijela i drugi slični dokumenti izdati od nadležnih institucija) u svojoj ponudi dokaže da rješenja koja je on u ponudi predložio u jednakoj mjeri odgovaraju tehničkim specifikacijama na koje se poziva. (4) Ako se tehničke specifikacije odrede u obliku izvedbenih ili funkcionalnih 161
zahtjeva u skladu sa stavom (2) tačke b) ovoga člana, ugovorni organ ne smije odbiti ponudu koja odgovara bosanskohercegovačkom standardu kojim se preuzima evropski standard, ili evropskom tehničkom odobrenju, zajedničkoj tehničkoj specifikaciji, međunarodnom standardu ili tehničkom sistemu standarda koji je izradilo evropsko tijelo za standardizaciju, ako se te specifikacije odnose na izvedbene ili funkcionalne zahtjeve koje ugovorni organ zahtijeva. Ponuđač mora u svojoj ponudi odgovarajućim sredstvima dokazati da ponuđena roba, usluge ili radovi koji odgovaraju standardu, odgovaraju izvedbenim ili funkcionalnim zahtjevima ugovornog organa. (5) Ovlašteno tijelo za ocjenjivanje usklađenosti u smislu ovoga člana je nezavisni laboratorij, tijelo koji će izvršiti potvrdu usklađenosti, nadzorno ili drugo tijelo koji učestvuje u postupku ocjenjivanja usklađenosti, koji je od organa državne uprave ovlašten provoditi postupke ocjenjivanja usklađenosti prema odgovarajućim standardima kojima se preuzimaju evropski standardi. Ugovorni organ će prihvatiti certifikate koje su izdala ovlaštena tijela u drugim državama, ako su izdate u skladu s međunarodnim ugovorima koje je zaključila Bosna i Hercegovina. (6) Odgovarajućim sredstvom, u smislu ovoga člana, smatraju se tehnički dosijei koje izrađuje proizvođač ili izvještaj o ispitivanju koje sastavlja ovlašteno tijelo za ocjenjivanje usklađenosti. (7) Ako su ekološki zahtjevi za predmet nabavke određeni u obliku izvedbenih zahtjeva ili funkcionalnih zahtjeva u skladu sa stavom (2) tačkom b) ovoga člana, ugovorni organ se može u svrhu opisa predmeta nabavke pozivati na tehničke specifikacije ili njihove dijelove određene evropskim, bosanskohercegovačkim, multinacionalnim ili drugim ekološkim oznakama kvalitete: a) ako su specifikacije prikladne za definiciju obilježja robe ili usluga koje su predmet ugovora o javnoj nabavci, b) ako se zahtjevi postavljeni za ekološku oznaku kvalitete zasnivaju na informacijama sa naučnom podlogom, c) ako su ekološke oznake kvalitete izrađene i donesene u okviru postupka u kojem mogu učestvovati svi zainteresovani kao što su potrošači, proizvođači, trgovci i organizacije za zaštitu okoline, te d) ako je ekološka oznaka kvalitete dostupna i stoji na raspolaganju svim zainteresovanim. (8) Ugovorni organ može u tenderskoj dokumentaciji navesti pretpostavku da roba i usluge označene određenom ekološkom oznakom kvalitete odgovaraju tehničkim specifikacijama utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji. (9) Osim ako nije opravdano predmetom nabavke, u tehničkoj specifikaciji ne 162
smije se uputiti na određenog proizvođača, na porijeklo ili na poseban postupak, na marke, patente, tipove ili određeno porijeklo, ako bi se time pogodovalo ili isključilo određene privredne subjekte ili određene proizvode. Takve su napomene izuzetno dopuštene ako se predmet nabavke ne može dovoljno precizno i razumljivo opisati, ali se bez izuzetka moraju označiti s dodatkom »ili ekvivalent«. Nepoznavanje predmeta nabavke ne oslobađa ugovorni organ obaveze za definisanje predmeta nabavke na stvarno konkurentskoj osnovi. (10) Ako se izuzetno objavi poziv za određeni proizvod s dodatkom »ili ekvivalent«, ponuđač mora na za to predviđenim praznim mjestima, prema odgovarajućim stavkama, navesti podatke o proizvodu i tipu odgovarajućeg proizvoda koji nudi te, ako se to traži, i ostale podatke koji se odnose na taj proizvod. Kriteriji mjerodavni za ocjenjivanje ekvivalentnosti navode se u opisu predmeta nabavke. Dokaz ekvivalentnosti u smislu ispunjenja zahtjeva vezano za predmet nabavke je dužan obezbjediti ponuđač u skladu sa zahtjevima definisanim u tenderskoj dokumentaciji. Proizvodi koji su u tenderskoj dokumentaciji navedeni kao primjeri smatraju se ponuđenima ako ponuđač ne navede nikakve druge proizvode na predviđenom mjestu. (11) Ugovorni organ može utvrditi posebne uslove vezane uz izvršenje ugovora, pod uslovom da su oni u skladu s relevantnim propisima u Bosni i Hercegovini i da su navedeni u objavi ili u tehničkim specifikacijama. Uslovi koji uređuju izvršenje ugovora mogu se posebno ticati socijalnih i ekoloških pitanja. __________________________________________________________________ Poznavanje tehničkih specifikacija je osnov za uspješnu pripremu tenderske dokumentacije i uspješno okončanje postupka. Loše sačinjene tehničke specifikacije su često bile predmet žalbi ponuđača ili su dovodile do loše realizacije ugovora. Razlog za to je nedovoljno poznavanje predmeta nabavke i odsustvo stručnih lica kod pripreme tehničkih specifikacija. U praksi se pokazalo da je mnogo jeftinije angažovati stručnu osobu za pripremu tehničkih specifikacija, nego se upustiti u provođenje postupka sa lošim ili nepotpuno određenim tehničkim specifikacijama. Stavom (1) je definisano osnovno pravilo koje važi za pripremu tehničkih specifikacija, a to je da ugovorni organ mora svim učesnicima postupka omogućiti jednak tretman, odnosno nediskriminirajući pristup nadmetanju, uključujući tu i kriterije koji se moraju ispuniti prema osobama sa invaliditetom ili kriterij dizajna za sve korisnike predmeta nabavke. Najjednostavniji primjer je izgradnja javnog objekta koji mora biti pristupačan za osobe sa invaliditetom i sl. Stavom (2) je nametnuta obaveza ugovornim organima da poštuju i primjenjuju bosanskohercegovačka tehnička pravila, te na koje standarde i norme se može pozivati ugovorni organ prilikom izrade tehničkih specifikacija, određujući 163
redoslijed pozivanja na određene standarde, tehničke norme, tehnička odobrenja ili druge tehničke referentne sisteme (zvaćemo ih zajedničkim nazivom „standardi“). Prvo, ugovorni organ se mora pozivati na BH standarde kojima su preuzeti evropski standardi, koje su uspostavila evropska tijela za standardizaciju. Drugo, ako ovakvi standardi ne postoje, ugovorni organ se može pozvati samo na bh standarde, uz navođenje oznake „ili ekvivalent“. Treće, ugovorni organ može pripremiti tehničke specifikacije u formi izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva, bez navođenja određenih standarda ili sa pozivanjem na određene standarde kao pretpostavku usklađenosti zahtjeva sa određenim standardima. Dalje, ugovorni organ se može pozvati na određene standarde u pogledu jednih obilježja, dok će se pozvati na izvedbene i funkcionalne karakteristike u pogledu drugih obilježja. Sve ovo naprijed govori o činjenici da se tehničke specifikacije moraju pripremati sa stručnim licem koje poznaje predmet nabavke. Ovo uključuje i poznavanje Zakona o standardizaciji u BiH. Prva informacija o postojanju ili nepostojanju bh standarda za određeni predmet nabavke se može dobiti od nadležnog Instituta za standardizaciju, te ukoliko takav standard ne postoji, smatramo da se ugovorni organ može pozivati ili na druge evropske standarde ili na izvedbene i funkcionalne karakteristike predmeta nabavke. Ova odredba Zakona je interesantna iz razloga što Zakonom nije predviđen slučaj kada za određeni proizvod ili uslugu ne postoji uopšte bh standard. Analogno odredbama stava (1) mogla bi se tehnička specifikacija u ovom slučaju pripremati na bazi izvedbenih ili funkcionalnih karakteristika predmeta nabavke. Međutim, smatramo da nije pogrešno u ovom slučaju i pozvati se na određene standarde predviđene u Evropskoj uniji, uz naznaku da će se prihvatiti i ekvivalent tom standardu, koji u potpunosti ispunjava uslove iz postavljenih tehničkih specifikacija. Stavom (3) i (4) definisana je obaveza ugovornom organu da prihvati ekvivalent u pogledu određenih standarda. U slučaju da se ugovorni organ poziva na određene standarde i tehničke norme, ne može odbiti ponudu iz razloga što ponuđena roba ili usluge ne odgovaraju specifikacijama iz tenderske dokumentacije, ako ponuđač može da dokaže da rješenja koja nudi u potpunosti odgovaraju tehničkim specifikacijama iz tenderske dokumentacije. Ove činjenice se mogu dokazivati tehničkim dosijeima izrađenim od strane proizvođača, izvještajima o testiranju proizvoda koji je izvršila ovlaštena institucija ili drugim dokumentima koje izdaje samo ovlaštena institucija. Isti princip, ali obratno, primjenjuje se ako ugovorni organ odredi tehničke specifikacije u formi izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva, teret je na ponuđaču da dokaže usklađenost određenih standarda ili tehničkih normi sa definisanim izvedbenim ili funkcionalnim karakteristikama. U kontekstu čitavog ovog člana, kako je to definisano stavom (5), ocjenu usklađenosti tehničkih normi i standarda može vršiti samo nezavisna laboratorija koja je ovlaštena i tehnički osposobljena za ispitivanje određenih materijala. Ovlaštenje za određene vrste ispitivanja mora dati isključivo nadležni organ državne uprave. Tako imamo slučajeve u BiH da nadležno ministarstvo izdaje rješenje određenim institutima 164
ili privrednim subjektima, koji posjeduju opremljene laboratorije, da mogu vršiti ispitivanje građevinskih materijala i proizvoda i daju stručni nalaz o ispitivanju. Takođe, ovim stavom je definisano da će ugovorni organ prihvatiti sertifikate iz drugih zemalja, ako su izdati u skladu sa međunarodnim ugovorima koje zaključila BiH. Dakle, ovo zahtjeva od ugovornog organa široko poznavanje propisa, koji se protežu i na međunarodne ugovore. U ovom kontekstu upućujemo i na entiteske zakone o građevinskim proizvodima koji dijelom govore o priznavanju inostranih standarda. Naime, usklađenost određenog proizvoda sa standardima i tehničkim normama ocjenjuje nadležni institut u BiH, tako da možemo doći u paradoksalnu situaciju, da institut uopšte nije opremljen i osposobljen da izvrši potrebna ispitivanja. To je npr. slučaj sa PEHD cijevima za vodu koje ne posjeduju domaći standard, pa u slučaju da ponuđač dostavi sertifikat s međunarodno priznatim DIN standardom, teško je naći laboratoriju u BiH koja će ispitati kvalitet cijevi u skladu s ovim standardom. Jedino rješenje je postojanje međunarodnog ugovora, kako je to naprijed navedeno. Stav (7) i (8) govori o ekološkim zahtjevima, odnosno ekološkim oznakama kvaliteta. U svakom slučaju, pozivanje na ekološke oznake je dozvoljeno, pod uslovom da su prikladne za definisanje obilježja robe ili usluge, da su zasnovane na naučnoj podlozi a ne proizvoljno, da je u izradi ekoloških oznaka učestvovao širok krug subjekata (potrošači, proizvođači, trgovci i organizacije za zaštitu životne sredine), kao i najbitnija stvar, da ekološku oznaku može pribaviti za svoj proizvod ili uslugu svaki zainteresovani subjekt. Znači, pribavljanje ekološke oznake ne može biti ograničeno samo za određeno tržište i mora se raditi o ekološkom zahtjevu koji ima priznanje širokog kruga subjekata i mora biti verifikovan propisima u BiH ili Evropskoj uniji. Stavom (9) i (10), kao i u ranijem Zakonu, definisana je zabrana ugovornom organu da tehničkom specifikacijom upućuje na određenog proizvođača, na porijeklo robe ili poseban postupak, zatim na marke, patente, tipove ili određeno porijeklo, što dovodi do favorizovanja određenih privrednih subjekata ili određenih proizvoda. Samo izuzetno, kada se predmet nabavke ne može dovoljno precizno opisati, dozvoljeno je navođenje naprijed navedenih elemenata uz naznaku „ili ekvivalent“. U tom slučaju, ugovorni organ će predvidjeti u tehničkoj specifikaciji ili obrascu za cijenu ponude prazan prostor, u kojem će ponuđač upisati podatke o ekvivalentu koji nudi. Ponuđač je dužan dokazati da ekvivalent u svemu odgovara proizvodu koji je predmet nabavke, a za koji je ugovorni organ propisao minimalne tehničke karakteristike. Veoma malo je proizvoda za koje ugovorni organ ne može propisati precizne tehničke karakteristike. Koji su to proizvodi mora utvrditi sam ugovorni organ, te iz mjera opreza i dosadašnjih različitih stavova u praksi nećemo iznositi stavove po tom pitanju u ovoj knjizi. Ono što je sigurno utvrđeno u dosadašnjoj praksi je da se kod nabavke vozila ne možemo pozivati na određene marke i tipove vozila. Prema dosadašnjoj praksi Kancelarije/Ureda za razmatranje žalbi, ne bi se mogli pozivati ni na određene marke tonera, iz razloga što se tehničke specifikacije tonera mogu precizno utvrditi, uz dostavljanje određene dokumentacije o kvalitetu. 165
Ako je predviđeno dostavljanje ekvivalenta, a ponuđač ne upiše nikakve podatke u prazan prostor koji je predvidio ugovorni organ, smatra se da je ponuđena marka i tip proizvoda koji je ugovorni organ imenovao u tenderskoj dokumentaciji. Stav (11) govori o fazi realizacije ugovora, za koju ugovorni organ može definisati posebne uslove, ali koji će biti aktuelni tek u fazi izvršenja ugovora. Ovi uslovi nisu aktuelni u fazi pripreme ponude, ali se ponuđačima nagovještava da će se morati pridržavati određenih uslova prilikom izvršenja ugovora. Kao primjer se navode uslovi koji se tiču socijalnih i ekoloških pitanja. Npr. ugovorom će se definisati da ponuđač mora ispuniti određene uslove za zaštitu životne sredine (granica zagađenja) prilikom proizvodnje i isporuke određenih materijala potrebnih za izvođenje radova (lomljeni kameni agregat, asfalt i sl.) Član 55. (Preuzimanje tenderske dokumentacije) (1) Ugovorni organ, izuzev u slučaju iz tačke d) ovog stava, kandidatima/ ponuđačima mora tendersku dokumentaciju učiniti dostupnom, na način za koji se opredijeli kandidat/ponuđač, i to: a) lično preuzimanje u prostorijama ugovornog organa; b) na pismeni zahtjev kandidata/ponuđača; c) zajedno sa pozivom za dostavu ponuda; d) objavljivanjem tenderske dokumentacije na Portal javnih nabavki na što će ukazati u obavještenju o nabavci, u skladu sa podzakonskim aktom koji donosi Agencija. (2) Kada kandidat/ponuđač uputi zahtjev za dostavu tenderske dokumentacije, ugovorni organ otprema tendersku dokumentaciju odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana prijema zahtjeva. Ako je ugovorni organ odredio skraćene rokove za dostavu ponuda, odnosno zahtjeva za učešće, u skladu sa ovim zakonom, krajnji rok za otpremu tenderske dokumentacije je dva dana. (3) Ugovorni organ ne može učiniti dostupnom tendersku dokumentaciju nijednom kandidatu/ponuđaču prije objavljivanja obavještenja o nabavci. (4) Ugovorni organ za sve kandidate/ponuđače može odrediti jednaku novčanu naknadu koja se plaća za tendersku dokumentaciju. U tom slučaju novčana naknada uključuje samo stvarne troškove za papir, ispis, umnožavanje, za nosač podataka, kao i naknadu mogućih poštanskih troškova. Ukoliko je određena novčana naknada za tendersku dokumentaciju, tada je kandidat/ponuđač dužan uz zahtjev za učešće, odnosno ponudu dostaviti i dokaz o uplati tenderske dokumentacije, izuzev u slučajevima iz stava (1) tač. c) i d) ovog člana. 166
(5) Svi zainteresovani kandidati/ponuđači imaju pravo uvida u tendersku dokumentaciju prije otkupa, izuzev u slučaju iz stava (1) tačka d) ovog člana. Ugovorni organ je dužan, na pismeni zahtjev privrednog subjekta, omogućiti uvid u tendersku dokumentaciju na način za koji se opredijeli kandidat/ ponuđač, i to: a) u prostorijama ugovornog organa, ili b) dostaviti preporučeno poštom sa povratnicom zainteresovanom kandidatu/ponuđaču, ili c) putem elektronske pošte u zaštićenom nepromjenjivom obliku dostaviti zainteresovanom kandidatu/ponuđaču. __________________________________________________________________ Preuzimanje tenderske dokumentacije je ovom zakonskom odredbom riješeno na sasvim drugi način u odnosu na dosadašnju legislativu, a koji prije svega olakšava ponuđima da na jednostavan način, na osnovu vlastitog izbora preuzmu tendersku dokumentaciju. Prije svega, ponuđač je dužan uputiti zahtjev za preuzimanje tenderske dokumentacije, koji u pravilu mora biti pisanim putem. U vezi sa tim, veoma je bitno da ugovorni organ tenderskom dokumentacijom propiše način korespodencije sa ponuđačima, ali na način da olakšava tu korespodenciju, a ne da ju otežava, sve iz razloga da učini efikasnijim postupak javne nabavke i omogući aktivnu konkurenciju. S tim u vezi, ugovorni organ bi morao da omogući prijem zahtjeva za preuzimanje tenderske dokumentacije na svaki način koji mu je tehnički dostupan i pouzdan (pisani zahtjev, faks, e-mail i sl.). Prvi način je „lično preuzimanje tenderske dokumentacije u prostorijama ugovornog organa“. U ovom slučaju ugovorni organ mora precizno navesti u tenderskoj dokumentaciji gdje se tačno preuzima tenderska dokumentacija, a najbolji način je da kontrolu nad preuzimanjem ima službenik za javne nabavke ili lice koga on ovlasti, prije svega zbog činjenice da ponuđač prilikom preuzimanja mora potpisati dostavnicu ili drugi akt kojim će potvrditi njen prijem, sve iz razloga što od tog datuma počinju teći rokovi za ulaganje žalbe na tendersku dokumentaciju u skladu sa članom 101. Zakona. Drugi način je „na pismeni zahtjev kandidata/ponuđača“, što bi se moglo smatrati u ovom slučaju da ponuđač želi da mu se tenderska dokumentacija dostavi poštom, iako nije posebno naglašeno ovom pravnom normom, jer je pisani zahtjev i u svakom drugom slučaju potreban. Iz dosadašnje prakse, ponuđači su najčešće zahtijevali da im se tenderska dokumentacija dostavi putem elektronske pošte, što uopšte nije sporno i ubrzava korespodenciju između ugovornih organa i ponuđača. U ovom slučaju veoma je bitno da ugovorni organ zaštiti integritet tenderske dokumentacije na način da onemogući njene neovlaštene izmjene. Druga bitna stvar je da ponuđač potvrdi prijem dokumentacije da bi ugovorni organ opet mogao pratiti rokove koji su bitni za ulaganje žalbe. Ovde se može pojaviti samo jedan bitan problem, ako ugovorni organ zahtjeva popunu obrasca za cijenu ponude na originalnom obrascu, iz razloga 167
što se u pojedinim slučajevima predmjeri radova obimni i sadrže obimne tehničke specifikacije. Zbog predostrožnosti, ugovorni organ bi mogao zahtijevati da se takav obrazac popuni na originalnoj specifikaciji zbog mogućih manipulacija tekstom i brojevima, što je u praksi bilo slučajeva, a Komisija za javne nabavke bi morala danima provjeravati da li se ponuda koju je dostavio ponuđač identična sa tehničkim specifikacijama iz originalnog obrasca. U ovom slučaju ugovorni organ će dostaviti tendersku dokumentaciju elektronskim putem, a originalan obrazac predmjera radova (zaštićen od strane ugovornog organa), dostaviti ponuđaču preporučenom pošiljkom ili lično, a ovakav način dostave svakako mora biti definisan tenderskom dokumentacijom. U okviru ovog načina dostave je svakako i uobičajeni način putem preporučene pošiljke sa povratnicom. Treći način je „zajedno sa pozivom za dostavu ponude“, što bi se odnosilo na ograničeni postupak, pregovarački postupak sa i bez objave obavještenja i takmičarski dijalog, nakon što ugovorni organ izvrši izbor kvalifikovanih kandidata u postupku pretkvalifikacije, dostavi im poziv za dostavljanje ponude u završnoj fazi postupka, a uz taj poziv im uruči i tendersku dokumentaciju koja je bila pripremljena u dva dijela. Četvrti način je „objava tenderske dokumentacije na portalu javnih nabavki zajedno sa obavještenjem o javnoj nabavci“. Ugovorni organ je dužan ovu činjenicu definisati samim obavještenjem o nabavci, čime je na najtransparentniji način učinio dostupnim tendersku dokumentaciju svim ponuđačima. Ako još dodamo činjenicu da se tenderska dokumentacija ne naplaćuje, onda to povlači i skraćenje rokova za dostavljanje zahtjeva za učešće/ponuda, što je obrazloženo u drugom dijelu komentara zakona. Zakonom je propisano da će se način objave regulisati podzakonskim aktom koji donosi Agencija za javne nabavke BiH. Međutim, veoma bitna činjenica kod ovakvog načina preuzimanja tenderske dokumentacije je da ugovorni organi znaju ko je preuzeo tendersku dokumentaciju na ovaj način, iz najmanje dva razloga. Prvo, u skladu sa članom 56. stav (2) Zakona ugovorni organi moraju dostaviti pojašnjenje svim ponuđačima koji su preuzeli tendersku dokumentaciju ili za koje imaju saznanja da su je preuzeli. Drugo, kao i u prethodnim slučajevima od dana preuzimanja tenderske dokumentacije počinju teći rokovi za ulaganje žalbe, pa bi ugovorni organ morao imati potvrdu od svakog ponuđača o datumu preuzimanja tenderske dokumentacije. U svakom slučaju, ovo pitanje treba da riješi pomenuti podzakonski akt. Stav (2) je veoma jasan i podrazumijeva obavezu ugovornog organa da po prijemu zahtjeva dostavi tendersku dokumentaciju ponuđačima odmah, a najkasnije u roku od tri dana, na način koji zahtijeva ponuđač. Ako ugovorni organ koristi skraćene rokove (zbog objave prethodnog informacionog obavještenja), onda je rok za dostavu dva dana. Prilikom dostave važi računanje rokova po Zakonu o upravnom postupku. 168
Ugovorni organ ne može učiniti dostupnom tendersku dokumentaciju nijednom ponuđaču prije nego što objavi obavještenje o nabavci (stav (3)), što je ispravno u skladu sa načelom jednakog tretmana ponuđača u postupku. Postavlja se pitanje preuzimanja tenderske dokumentacije kada je u pitanju konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda, jer pored obaveze objave na portalu javnih nabavki, ugovorni organ je dužan i dostaviti konkurentske zahtjeve na najmanje tri adrese. Stav (4) govori o mogućnosti, ali ne i obavezi ugovornog organa da odredi naknadu za tendersku dokumentaciju. Ova naknada realno mora biti veoma mala, jer uključuje samo troškove njenog štampanja i dostavljanja. Prvo, troškove papira čija je cijena na tržištu poznata, drugo, troškove ispisa i umnožavanja, što podrazumijeva potrošnju tonera prilikom štampanja i kopiranja tenderske dokumentacije, treće, troškove nosača podataka ako se tenderska daje npr. na CD-u ili USB-u. Na kraju, naknada uključuje i poštanske troškove, ukoliko se dostavlja poštom, a takvi troškovi su poznati i minimalni. Ako uzmemo za primjer da tenderska dokumentacija ima 500 listova, poznato je da takav jedan ris papira košta između 5 – 6 KM. Ako je cijena jednog tonera oko 90 KM, a prosječan toner može štampati oko 1500 listova, znači da su troškovi papira i štampanja ove tenderske dokumentacije oko 35 KM, na šta se još samo mogu dodati realni troškovi amortizacije štampača. Pretpostavimo da ovu tendersku dokumentaciju dostavljamo poštom, te da bi poštanski troškovi iznosili otprilike oko 15 KM za slanje obimne dokumentacije, nameće se zaključak da troškovi tenderske dokumentacije koja sadrži oko 500 listova može iznositi maksimalno 50 – 60 KM. Međutim, u najvećem broju slučajeva tenderske dokumentacije sadrže maksimalno do 50 listova, pa se postavlja pitanje opravdanosti njene naplate, ali u svakom slučaju ta naknada mora biti minimalna. Ono što je bitno istaknuti, naknada za tendersku dokumentaciju nikako ne može uključivati troškove njene pripreme kao što su npr. angažovanje stručnih lica na njenoj izradi, troškove za izradu projektne dokumentacije kod izvođenja radova, izradu geodetskih podloga (osim ako se dostavljaju fizički ponuđačima pa se moraju naplatiti samo troškovi štampanja). Na kraju, ponuđač mora dostaviti dokaz o uplati naknade najkasnije uz zahtjev za učešće, odnosno ponudu. Naravno, ova odredba se ne odnosi na slučajeve ako se tenderska dokumentacija dostavlja uz poziv za dostavljanje ponude onim ponuđačima koji su ispunili uslove pretkvalifikacije u ograničenom postupku, pregovaračkom postupku i takmičarskom dijalogu, jer se naknada morala zahtijevati već u prvoj fazi postupka. Takođe, ukoliko je tenderska dokumentacija objavljena na portalu javnih nabavki, ne postoje uopšte troškovi njene izrade. Svi ponuđači imaju pravo uvida u tendersku dokumentaciju prije nego što ju otkupe, uz podnošenje pisanog zahtjeva ugovornom organu. Naravno, ukoliko je tenderska objavljena na Portalu javnih nabavki ovo pravo ne važi u formalnom smislu jer je automatski i omogućen uvid u istu. Za razliku od dosadašnje legislative ponuđači imaju pravo da izaberu način na koji će izvršiti uvid. Prvi način je uvid u prostorijama ugovornog organa što je i do sada bila česta praksa, a o izvršenom uvidu bi se trebala 169
sačiniti službena zabilješka ili zapisnik u svrhu dokazivanja da je ponuđač iskoristio svoje pravo. Drugi način je da ponuđač zatraži da mu se tenderska dokumentacija dostavi putem preporučene pošiljke na uvid što će biti veoma rijedak slučaj, s obzirom da nije u interesu ponuđaču da gubi vrijeme čekajući dokumentaciju samo zbog uvida. Opravdano bi bilo samo u slučaju ako ponuđač obavijesti ugovorni organ nakon prijema i uvida, da zvanično i preuzima tendersku dokumentaciju koju je primio na uvid i o tome pisanim putem obavijesti ugovorni organ. U ovom slučaju ugovorni organ nema potrebe da dva puta šalje istu tendersku dokumentaciju. Treći način je najpraktičniji i koristiće se u najvećem broju slučajeva, a to je dostavljanje na uvid putem elektronske pošte u zaštićenom obliku zbog mogućih zloupotreba. Na kraju, da bi učestvovali u postupku javne nabavke ponuđači su dužni nakon izvršenog uvida podnijeti ugovornom organu pisani zahtjev za preuzimanje tenderske dokumentacije, kako je to naprijed obrazloženo komentarom ovog člana. Član 56. (Pojašnjenja tenderske dokumentacije) (1) Zainteresovani kandidati/ponuđači mogu, u pisanoj formi, tražiti od ugovornog organa pojašnjenja tenderske dokumentacije blagovremeno, ali najkasnije deset dana prije isteka roka za podnošenje zahtjeva za učešće ili ponuda. (2) Ugovorni organ dužan je odgovoriti u pisanoj formi, a odgovor sa pojašnjenjem dostavlja svim kandidatima/ponuđačima koji su otkupili tendersku dokumentaciju, ili za koje ima saznanja da su istu preuzeli na jedan od načina iz člana 55. ovog zakona, u roku od tri dana, a najkasnije pet dana prije isteka roka za podnošenje zahtjeva za učešće ili ponuda. (3) Ako odgovor ugovornog organa dovodi do izmjena tenderske dokumentacije, i te izmjene od kandidata/ponuđača zahtjevaju da izvrše znatne izmjene i/ili da prilagode njihove ponude, ugovorni organ je dužan produžiti rok za podnošenje zahtjeva za učešće ili ponuda najmanje za period od sedam dana. (4) Ako se nakon obezbjeđenja tenderske dokumentacije pokaže da se ponude mogu pripremiti samo nakon posjete mjestu izvođenja usluga ili radova, ili nakon pregleda dokumenata na osnovu kojih je pripremljena tenderska dokumentacija, rokovi za prijem ponuda produžavaju se za period od najmanje sedam dana, kako bi se omogućilo da se svi ponuđači upoznaju sa svim informacijama koje su neophodne za pripremu ponuda. (5) U slučaju da je tenderska dokumentacija objavljena na Portal javnih nabavki, pojašnjenja tenderske dokumentacije iz ovog člana definisati će se podzakonskim aktom iz člana 55. stav (1) tačka d) ovog zakona. ___________________________________________________________________ 170
Ponuđači imaju pravo, nakon preuzimanja tenderske dokumentacije, da traže pisanim putem pojašnjenje tenderske dokumentacije, što je i do sada bila praksa, najkasnije deset dana prije isteka roka za podnošenje zahtjeva za učešće ili ponuda, u zavisnosti o kojem se postupku radi (stav (1)). Ugovorni organ je dužan odgovoriti u pisanoj formi, a odgovor dostaviti svim kandidatima/ponuđačima koji su otkupili tendersku dokumentaciju ili za koje ima saznanja da su ju preuzeli, ako je tenderska dokumentacija objavljena na Portalu javnih nabavki (stav (2)). Rok za dostavljanje odgovora na zahtjev za pojašnjenje je tri dana od dana prijema zahtjeva, što je novina u odnosu na dosadašnju legislativu, ali najkasnije pet dana prije isteka roka za dostavljanje zahtjeva za učešće/ponuda. Određivanje ova dva roka je sasvim opravdano, jer se može desiti da ponuđač zahtijeva pojašnjenje odmah nakon objave obavještenja o nabavci, a prema dosadašnjoj legislativi rok za odgovor je bio samo jedan, i to pet dana prije isteka roka za podnošenje ponuda. Iz razloga efikasnosti i ekspeditivnosti u provođenju postupaka ugovorni organ će u ovom slučaju biti dužan odgovoriti na pojašnjenje u roku od tri dana od dana prijema zahtjeva, ne čekajući istek roka koji je do sada bio regulisan. Međutim, ono što je veoma bitno, a ne sadrži ova zakonska odredba je to da ugovorni organ ne smije otkrivati identitet onog ponuđača koji je zahtijevao pojašnjenje, niti identitet ponuđača kojima šalje odgovor, sve iz razloga poštovanja osnovnih načela zakona, načela aktivne i pravične konkurencije i sprečavanja eventualne nelojalne konkurencije i „džentlmenskih sporazuma“. Članom 15. stav (8) Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda, definisano je da nije dopušteno davanje informacija o zaprimljenim ponudama do trenutka javnog otvaranja ponuda, što potvrđuje naprijed navedeni stav o zaštiti identiteta ponuđača u postupku. Iz tih razloga odgovor na pojašnjenje uvijek treba da počinje riječima, npr: „Na osnovu zahtjeva jednog od potencijalnih ponuđača ugovorni organ je pripremio pojašnjenje ...............“. Ako odgovor na pojašnjenje dovede do izmjena tenderske dokumentacije, zbog kojih ponuđači moraju znatno da izmjene ili prilagode svoje ponude, ugovorni organ je dužan produžiti rok za dostavljanje zahtjeva za učešće/ponuda za najmanje sedam dana (stav (4)). Razlozi zbog kojih se ovaj rok mora produžiti su detaljno obrazloženi komentarom člana 53. Zakona. Poseban slučaj i razlog za produženje roka za dostavljanje ponuda je definisan stavom (4) i veoma je precizan. Prvo, kada je su predmet nabavke radovi i usluge, objektivno se može dogoditi da tenderska dokumentacija ne pruža dovoljno podataka za kvalitetnu pripremu ponude, te ponuđači zahtjevaju da izvrše detaljan obilazak lokacije na kojoj će se izvoditi radovi ili pružati usluge. Drugo, ponuđači mogu da zatraže i pregled određene dokumentacije koja je u vezi sa predmetom nabavke, opet da bi kvalitetno pripremili ponudu. Očigledan primjer je zahtjev ponuđača za pregled projektne dokumentacije kod izvođenja radova, koja može u toj mjeri biti obimna da 171
iz praktičnih razloga ne može biti sastavni dio tenderske dokumentacije, nego su to inače samo predmjeri radova sa tehničkim specifikacijama. Naravno, idealno bi bilo da se svaka projektna dokumentacija može dati kompletna u elektronskom obliku, što bi riješilo ovu situaciju, ali u praksi je poznato da postoji veliki broj ogromnih projekata koji su davno izrađeni, i to samo u analognom obliku. Da bi ugovorni organ izbjegao obe situacije definisane ovom zakonskom odredbom, već tenderskom dokumentacijom treba da predvidi mogućnost obilaska lokacije i odredi termine za obilazak, kako je to i definisano članom 3. stav (2), tačka e) podtačka 2) Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda. Analogno obilasku lokacije, ugovorni organ će odrediti termine i za pregled dokumentacije koja je po mišljenju ponuđača bitna za pripremu ponude. Ako je tenderska dokumentacija objavljena na Portalu javnih nabavki, pojašnjenje tenderske dokumentacije će se vršiti na način propisan podzakonskim aktom Agencije za javne nabavke (stav (5)). Odjeljak C. (Ponuda) Član 57. (Priprema ponude) (1) U postupku javne nabavke kandidat/ponuđač se pridržava zahtjeva i uslova iz tenderske dokumentacije. (2) Ponuđač može prije isteka roka za dostavu ponuda svoju ponudu izmjeniti, dopuniti je ili od nje odustati. Ukoliko zbog izmjene ili dopune dođe do promjene ukupne cijene ponude, nova cijena se mora obavezno navesti. Izmjena ili dopuna ponude se dostavlja na isti način kao i ponuda i to u roku koji je naznačen u obavještenju o nabavci i tenderskoj dokumentaciji. U slučaju povlačenja ponude, prije isteka roka za dostavu ponuda, ponuđač može pismeno zahtijevati povrat svoje neotvorene ponude. (3) Svaki ponuđač može podnijeti samo jednu ponudu. _______________________________________________________________ Osnovni dokument za pripremu ponude je tenderska dokumentacija, i u tom smislu ponuđači se moraju pridržavati svih uslova koji su propisani tenderskom dokumentacijom. Odredbe o ponudi su detaljno razrađene Glavom III. Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda. Članom 8. Uputstva detaljno je definisan način pripreme ponude. Ponuda se uvijek mora dostaviti u originalu, ispisana neizbrisivom tintom, a ugovorni organ može zahtijevati od ponuđača i dostavljanje kopije ponude, što naravno nije obaveza. Ako se zahtijeva dostavljanje kopije, onda se mora jasno naznačiti šta je 172
„original“, a šta „kopija“. Veoma je bitno naglasiti da kopija ponude, ako se traži, mora sadržavati sve dokumente koje sadrži i original. U dosadašnjoj praksi bilo je slučajeva da su ponuđači prigovarali na činjenicu da kopija ponude nije kompletna, što je bez ikakve potrebe komplikovalo čitav postupak. Članom 8. stav (8) Uputstva definisano je da ako postoji razlika između originala i kopije ponude, vjerodostojan će biti original, čime je riješena i ova dilema. Novina u odnosu na dosadašnju legislativu je što Uputstvo predviđa i mogućnost dostavljanja kopije ponude na mediju za pohranjivanje podataka (npr. CD), što ugovorni organ mora predvidjeti u tenderskoj dokumentaciji ako se odluči za ovu opciju. Zbog različitih tehničkih uslova koje posjeduju ponuđači, praktično bi bilo omogućiti ponuđačima da dostave kopiju ponude u analognom obliku ili npr. skenirana dokumenta na CD-u, prema izboru ponuđača. Osnovni razlog za to je što je samo original ponude mjerodavan prilikom ocjene ponuda. Način dostave ponude i pakovanja dokumenata je precizno definisan članovima 11. i 12. Uputstva. Ovog puta je je definisano šta tačno mora biti naznačeno na koverti ponude, kao i način dostavljanja dokumenata koji su zajednički za više lotova. Zbog dosadašnjih problema u praksi, ponuđačima koji dostavljaju ponudu za više lotova je omogućeno da kvalifikacionu dokumentaciju koja je zajednička za više lotova mogu dostaviti ili u posebnoj koverti ili uz ponudu koja je prva po redoslijedu lotova na koji se ponuđač prijavljuje ili posebno za svaki lot. Zbog lakšeg i jednostavnijeg evidentiranja ponuda, sve koverte sa lotovima bi trebalo upakovati u jednu jedinstvenu kovertu ili paket (ako je ponuda obimna), a na koverti naznačiti na koje se lotove ponuda odnosi, pored ostalih elemenata propisanih članom 11. stav (2) Uputstva. Stavom (2) ovog člana, kao i članom 13. Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda propisan je postupak izmjene ili dopune ponude, kao i način odustajanja od ponude. Bez obzira da li se radi o izmjenama, dopunama ili odustajanju od ponude, ta radnja se mora izvršiti prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ovo otklanja dileme koje su se do sada pojavljivale u praksi, gdje je bilo slučajeva da ponuđač na samom otvaranju ponuda, ili u periodu od isteka roka za dostavljanje ponuda do javnog otvaranja ponuda, izjavljuje da odustaje od svoje ponude i zahtijeva da mu se ponuda vrati. Nakon isteka roka za dostavljanje ponuda, svakom ponudom raspolaže isključivo ugovorni organ, te je u skladu sa tim dužan da otvori svaku blagovremeno primljenu ponudu, izvrši njihov pregled i ocjenu u skladu sa Zakonom. Izmjena ili dopuna ponude se dostavlja na isti način kao i osnovna ponuda i evidentira se novim rednim brojem u zapisniku o zaprimanju ponuda, koji je novina u novom zakonu (član 15. Uputstva). Ponuda se zvanično i smatra zaprimljenom u trenutku zaprimanja posljednje izmjene ili dopune. Ako ponuđač želi odustati od svoje ponude, mora uputiti pisani zahtjev ugovornom organu. U tom slučaju ugovorni organ je dužan vratiti neotvorenu ponudu ponuđaču. Neotvorena ponuda se može vratiti ponuđaču, bez odgode, još samo u slučaju kada je dostavljena nakon isteka roka za dostavljanje ponuda. Takva ponuda se ne evidentira 173
u zapisniku o zaprimanju ponuda, ali će se evidentirati u zapisniku o ocjeni ponuda kao zakašnjela ponuda. Kao što je već rečeno, sve ponude ili izmjene i dopune se moraju evidentirati u zapisniku o zaprimanju ponuda u skladu sa pravilima kancelarijskog poslovanja, a ponuđaču se mora izdati potvrda o prijemu ponude, ako je ponudu predao lično na protokol ugovornog organa. Bez obzira na koji način ponuđač dostavlja ponudu, ona je blagovremena samo ako stigne na protokol ugovornog organa do isteka roka definisanog u tenderskoj dokumentaciji, čime se ovim zakonom odstupilo od pravila dostavljanja propisanih Zakonom o upravnom postupku, kada je u pitanju dostavljanje putem preporučene pošiljke. Na kraju ovog dijela treba istaći da je zapisnik o zaprimanju ponuda povjerljiv dokument i ne može biti dostupan neovlaštenim licima, čime se štiti identitet ponuđača sve do javnog otvaranja ponuda. Stavom (3) definisano je da ponuđač može dostaviti samo jednu ponudu, što se ne odnosi samo na cijenu ponude. Ako se od ponuđača traži da se izjasni i o drugim elementima ugovora, kao npr. rok isporuke, način plaćanja i sl., ponuđač takođe ove podatke ne može nuditi alternativno. U vezi sa ovim stavom ponuđači ne mogu ujedno dostaviti i osnovnu i alternativnu ponudu, ako je dostavljanje alternativne ponude dozvoljeno tenderskom dokumentacijom, jer to nije alternativna ponuda u smislu Zakona. Član 58. (Sadržaj ponude) (1) Svaka ponuda obavezno sadrži slijedeće elemente: a) ime i sjedište ponuđača, a za grupu ponuđača podatke o svakom članu grupe ponuđača, kao i jasno određenje člana grupe koji je ovlašteni predstavnik grupe ponuđača za učešće u postupku javne nabavke, za komunikaciju i za zaključivanje ugovora; b) dokaz o garanciji, ako se traži; c) cijena sa svim elementima koji je čine, kao i potrebnim objašnjenjima, na način kako je definisano u tenderskoj dokumentaciji; d) dokaze o ličnoj, poslovnoj, finansijskoj, tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti, osim u fazi dostavljanja ponuda u ograničenom, pregovaračkom postupku sa ili bez objave obavještenja i takmičarskom dijalogu, prema zahtjevima iz tenderske dokumentacije; e) navode da se radi o alternativnoj ponudi, ako je ista dozvoljena; f) datum ponude; g) potpis podnosioca ponude ili ovlaštene osobe na osnovu punomoći koja u tom slučaju mora biti priložena u orginalu ili ovjerenom prijepisu; h) ponuda mora biti ovjerena pečatom podnosioca ponude, ako po zakonu države u kojoj je sjedište podnosioca ponude podnosioc ponude ima pečat ili dokaz da po zakonu države u kojoj je sjedište podnosioca ponude podnosioc 174
ponude nema pečat; i) popis dokumentacije koja je priložena uz ponudu. (2) Ponuda mora biti čvrsto uvezana i sve strane ponude numerisane (izuzev dokaza o garanciji iz tačke b) stava (1) ovog člana, te štampane literature, brošura, kataloga i sl.). ________________________________________________________________ Elementi koje ponuda mora da sadrži su definisani ovim članom, ali detaljan sadržaj ponude sa potrebnim pojašnjenjima definisan je članom 9. Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda, kojim je detaljno razrađen ovaj član zakona. Stavom (2) Uputstva definisano je da ponuda sadrži: a) Popunjen obrazac za ponudu, čiji je minimalan sadržaj definisan u stavu (4) istog člana. Pored osnovnih podataka o ugovornom organu, ponuđaču i predmetu nabavke, po prvi put se zahtijevaju i podaci o podizvođačima, ako je moguće, i/ ili podaci o dijelu ugovora koji se ima namjeru dati u podugovor. Ako se radi o grupi ponuđača, podaci o podizvođačima se moraju dati za svakog člana grupe. Komentar ovog dijela o podizvođačima je sastavni dio komentara člana 73. Zakona. Obrazac mora da sadrži i cijenu ponude koja je razložena na cijenu bez PDV-a, iznos PDV-a i ukupnu cijenu sa PDV-om. Ako ponuđač nije u sistemu PDV-a, istu cijenu upisuje u rubriku cijene sa PDV-om i bez PDV-a. Pored naprijed navedenih elemenata obavezan sadržaj obrasca za ponudu je i period važenja ponude i datum i potpis ponuđača. Dalje, veoma je bitno da obrazac za ponudu mora da sadrži i sve podkriterije po kojima ponuđač daje ponudu, ako se radi o kriteriju „ekonomski najpovoljnija ponuda“. Naprijed navedeni podaci su ono što obrazac za ponudu mora najmanje da sadrži. Uputstvom za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda, kao prilog je dat primjer obrasca za ponudu. Obrascem se definišu i određene izjave u vezi sa postupkom javne nabavke, da se ponuda ne bi komplikovala sa dodatnim dokumentima i posebnim izjavama. U prvom redu to je izjava da ponuđač prihvata sve uslove propisane tenderskom dokumentacijom bez ikakvih rezervi i ograničenja. Druga izjava je izjava o ispunjavanju uslova za primjenu preferencijalnog tretmana domaćeg, ali je treba primjenjivati kada se steknu uslovi za njegovu primjenu (Odluka Savjeta ministara). Predviđena je i izjava o dostavljanju traženih garancija, kao i izjava ponuđača da će dostaviti dokaze o kvalificiranosti za koje je dao izjavu. Kao posebna izjava predviđena je izjava o sukobu interesa propisana članom 52. Zakona. Sve ostale eventualne izjave su pokrivene prvom izjavom da ponuđač prihvata sve uslove iz tenderske dokumentacije. Dakle, primjer obrasca iz ovog uputstva je model koji uvijek treba prilagoditi konkretnom postupku javne nabavke, tako da ugovorni organ može uvijek dodati ili oduzeti neke njegove elemente, u zavisnosti od uslova 175
definisanih tenderskom dokumentacijom (npr. izbrisati odredbe o garanciji ako se garancija ne zahtjeva). b) Garanciju za ozbiljnost ponude, ako je tražena (komentar u članu 61.) c) Izjavu o ispunjenosti uslova iz člana 45. (komentar u članu 45.) d) Izjavu i obične kopije dokumenata iz člana 47. (komentar u članu 47.) e) Izjave i potvrde kojima se dokazuje tehnička i profesionalna sposobnost (komentar u članovima 48.-51.) f) Popunjen obrazac za cijenu ponude, kako je to definisano članom 5. Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda. Obrazac mora da sadrži jednu ili više stavki, u zavisnosti od predmeta javne nabavke. Svaka stavka mora da sadrži najmanje tekstualni opis, jedinicu mjere, količinu, cijenu po jedinici mjere bez PDV-a, ukupnu cijenu stavke bez PDV-a koja je proizvod količine i jedinične cijene. Ako ponuda sadrži više stavki, obrazac sadrži zbirnu cijenu svih stavki ili podiznosa bez PDV-a. Ono što je novina, ugovorni organ mora omogućiti u obrascu za cijenu ponude da ponuđači eventualno iskažu popust, kako po svakoj stavci i ukupno ili samo ukupno. Nakon iskazanog popusta, obrazac mora da sadrži ukupan iznos bez PDV-a. Obrazac za cijenu ponude je mjesto gdje se popust obavezno mora evidentirati, ako ga ponuđač uopšte daje, jer će se smatrati da ponuđač uopšte nije dao popust, bez obzira što ga je evidentirao u nekom drugom dijelu ponude (član 14.stav (4) Uputstva). Primjeri obrazaca za cijenu ponude su u dati u prilogu Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda. g) Potpisan prijedlog ugovora ili okvirnog sporazuma, ako je sastavni dio tenderske dokumentacije. Ovakva odredba upućuje na činjenicu da prijedlog ugovora i ne mora biti sastavni dio tenderske dokumentacije, pa samim tim i ponude. Međutim, članom 3.stav (2) tačka d) podtačka 16) Uputstva definisano je da tenderska dokumentacija između ostalog sadrži i nacrt ugovora ili osnovne elemente ugovora, odnosno okvirnog sporazuma. Jedini zaključak koji se može izvući iz ovih odredbi je da tenderska dokumentacija ne mora po svaku cijenu da sadrži prijedlog ili nacrt ugovora koji će ovjeriti ponuđači i dostaviti kao jedan od elemenata ponude, ali osnovni elementi budućeg ugovora svakako moraju u određenoj formi da budu definisani tenderskom dokumentacijom i te uslove mora da prihvati ponuđač (npr. potpisivanjem izjave u obrascu za ponudu) da bi se izbjegli eventualni nesporazumi prilikom zaključenja ugovora. Ipak, uzimajući u obzir da tenderska dokumentacija mora biti jasno i precizno definisana, te da se ugovor o javnoj nabavci zaključuje u skladu sa uslovima iz tenderske dokumentacije, prihvaćene ponude i Zakonom o obligacionim odnosima, preporuka je da svaka tenderska dokumentacija sadrži prijedlog, odnosno nacrt ugovora u kojem će biti definisani svi uslovi budućeg ugovora na jednom mjestu (između ostalih bitnih elemenata svakog ugovora, npr. penali, ugovorne kazne, retencija, rokovi, garancije i sl.). Ovjerom takvog prijedloga ugovora više neće biti dilema prilikom zaključenja ugovora. 176
h) ostalo traženo u tenderskoj dokumentaciji (uzorci, katalozi, tehnička dokumentacija, fotografije, skice, izjave itd.). Većina od ovih dokumenata pripada kvalifikacionim uslovima koji se odnose na tehničku i profesionalnu sposobnost kod javne nabavke roba, pa će se u tom dijelu ponude i zahtijevati, kao dokaz tehničkih karakteristika robe (npr. član 49. tačka d)). Izuzetno, ako se zahtjeva poseban dokaz koji je u vezi sa predmetom nabavke, a ne pripada kvalifikacionim uslovima, onda ga treba navesti odvojeno u sadržaju ponude. i) datum zahtjeva za učešće/ponude, potpis i pečat ovlaštenog lica ponuđača. Svi ovi elementi su sastavni dio obrasca za ponudu, te ih ne treba posebno komentarisati, osim činjenice da pečat nije potreban ako je u pitanju strani ponuđač, koji dolazi iz zemlje u kojoj je propisano da pečat nije potreban (uz prilaganje takvog dokaza). Međutim, što se tiče ovlaštenog lica ponuđača, u praksi je bilo dosta sporova. Naime, ovlaštena lica su uvijek registrovana u rješenju o registraciji privrednog subjekta, a u praksi se često dešavalo da ponudu potpišu druga lica zaposlena kod ponuđača, bez posebnog pismenog ovlaštenja, što je dovodilo do ulaganja prigovora od strane drugih ponuđača koji su vršili uvid u te ponude. Dakle, ako ponudu potpisuje lice koje nije upisano u sudski registar, onda se mora priložiti i pimeno ovlaštenje za potpisivanje ponude. j) popis dokumenata uz zahtjev za učešće/ponudu, koji čini sadržaj zahtjeva za učešće/ponude. Popis dokumenata je obavezan dio sadržaja ponude i predviđen je da se sačini nakon Obrasca za ponudu (vidi Aneks 1 Uputstva). Ako se ponuda sastoji iz više dijelova, to mora biti naznačeno u sadržaju ponude. Međutim, bilo bi u najmanju ruku neopravdano i nepotrebno odbiti ponudu ako se popis dokumenata nalazi i na nekom drugom mjestu u ponudi. Bitno je da on stvarno sadrži popis svih dokumenata koji se dostavljaju. U tom smislu ugovorni organ bi trebao u tom dijelu tenderske dokumentacije naglasiti da ponuda neće biti odbijena ako se popis dokumenata nalazi i na nekom drugom prikladnom mjestu u ponudi. Pored naprijed navedenih sastavnih dijelova ponude Zakon propisuje i obavezu ponuđača da navede da se radi o alternativnoj ponudi, ako je ista dozvoljena i ponuđena. Stavom (2) ovog člana definisan je čvrsti uvez ponude i numerisanje. U pravilu, ponuda mora da čini cjelinu, ali u praksi ima dosta slučajeva kada se ponuda zbog svoje obimnosti iz praktičnih razloga ne može uvezati na način da čini cijelinu. Iz tih razloga Uputstvom je i predviđeno da se ponuda zbog objektivnih razloga može izraditi u dva ili više dijelova, s tim da ponuđač ima obavezu da u sadržaju ponude navede od koliko se dijelova ponuda sastoji. Bez obzira da li ponuda čini cjelinu ili je izrađena od više dijelova, ona mora biti čvrsto uvezana na način da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova. U tom smislu, svaki dio predstavlja cjelinu i čvrsto se uvezuje, ako je ponuda 177
izrađena iz više dijelova. U dosadašnjoj praksi, kao siguran način čvrstog uveza je bio knjižni uvez ili uvez ponude osiguran jemstvenikom. Međutim, ugovorni organ ne može ograničavati ponuđače samo na ovakav način uveza. Oni se mogu navesti u tenderskoj dokumentaciji kao primjer, a ostaviti ponuđačima i mogućnost da uvežu ponudu i na neki drugi način kojim će se zaštiti integritet ponude, odnosno način kojim se onemogućuje naknadno vađenje ili umetanje listova. Postavlja se pitanje čvrstog uveza dokumenata koji se objektivno i ne mogu čvrsto uvezati ili to dovodi do znatnih poteškoća. Kao primjer, teško je zamisliti da se bilo kakav traženi uzorak može uvezati, kao i mediji za pohranjivanje podataka (CD, USB i sl.). Dalje, često se uz ponudu dostavljaju razni katalozi i brošure koji su već sami po sebi čvrsto uvezani, pa i numerisani. U svim ovim slučajevima dužnost ugovornog organa je da precizno navede u tenderskoj dokumentaciji na koji način će se dostaviti ovi dijelovi ponude, a obaveza ponuđača je da ih obilježi, dostavi na način kako je to definisano tenderskom dokumentacijom i navede ih u sadržaju kao i svaki drugi dio ponude. Pored čvrstog uveza, stranice ponude moraju biti označene i rednim brojem. Ako se ponuda sastoji iz više dijelova, svaki sljedeći dio počinje rednim brojem kojim se nastavlja redni broj stranice kojim završava prethodni dio. Obaveza numerisanja važi za svaki dokument u ponudi, bez obzira ko ga je izdao i na šta se on odnosi. Ipak, postoje dokumenti koji ne podliježu obavezi numerisanja. Prvo, garancija kao dio ponude se ne numeriše direktno, nego na način koji je propisan Pravilnikom o obliku garancije za ozbiljnost ponude i izvršenje ugovora (komentar u okviru člana 61. Zakona). Dalje, ako ponuda sadrži štampanu literaturu, brošure, kataloge koji imaju izvorno numersane brojeve, onda se ni ti dijelovi ponude ne numerišu dodatno. Međutim, ugovorni organ bi trebao, da bi izbjegao bilo kakve dileme i nesuglasice oko pripreme ponude, definisati tenderskom dokumentacijom da se ova vrsta literature, kojom se najčešće dokazuju tehničke karakteristike neke robe, dostavlja uz ponudu bez obilježavanja rednih brojeva, ali da u sadržaju ponude gdje se navodi naziv tog dokumenta mora navesti broj izvorno numerisanih stranica, čime će biti izbjegnuti svi nesporazumi. Druga dilema koja je u praksi izazivala sporove je činjenica da li se smatra validnim numerisanje svih stranica ili samo listova. Ova dilema je sada otklonjena članom 8. stav (7) Uputstva, kojim je definisano da ponuda neće biti odbačena ako su samo listovi ponude numerisani, uz obezbijeđen kontinuitet numerisanja. Dakle, tenderskom dokumentacijom treba propisati da ponuđači mogu prema vlastitom izboru numerisati stranice ili listove ponude. Ono što je novina u ovom dijelu pripreme ponude, zakon više ne zahtijeva potpisivanje ili parafiranje stranica ponude. Član 59. (Alternativna ponuda) (1) Alternativna ponuda je ponuda kojom ponuđač daje alternativni prijedlog za predmet javne nabavke. Ugovorni organ obavezan je u tenderskoj 178
dokumentaciji naznačiti da li odobrava alternativnu ponudu. Alternativna ponuda je dopuštena samo onda kada je kriterij za dodjelu ugovora ekonomski najpovoljnija ponuda. Ako tenderska dokumentacija ne sadrži odredbu kojom se dopušta dostava alternativnih ponuda, onda one nisu dozvoljene, i kao takve se odbacuju. (2) Ugovorni organ dužan je u tenderskoj dokumentaciji navesti minimum zahtjeva koje alternativna ponuda obavezno treba ispunjavati, kao i ostale zahtjeve za njeno podnošenje. Ugovorni organ uzima u razmatranje samo one alternativne ponude koje ispunjavaju minimum postavljenih zahtjeva i obezbjeđuju realizaciju odgovarajućeg predmeta nabavke. (3) Ponuđač je dužan dostaviti dokaz da alternativna ponuda u svim elementima zadovoljava minimum postavljenih zahtjeva iz tenderske dokumentacije. (4) Ugovorni organ koji daje mogućnost podnošenja alternativnih ponuda ne može odbiti alternativnu ponudu samo na osnovu činjenice da bi ona vodila ka promjeni vrste i karaktera ugovora. __________________________________________________________________ Alternativna ponuda se može primjeniti u oblasti inovativnih tehnologija. Sama riječ kaže, alternativna ponuda je ponuda koju ponuđač nudi kao zamjenu za konkretan predmet nabavke, odnosno daje alternativni prijedlog za predmet javne nabavke. Pravo ugovornog organa je da dozvoli ili ne dozvoli dostavljanje alternativne ponude. Alternativnu ponudu je moguće dozvoliti samo ako je kriterij za dodjelu ugovora „ekonomski najpovoljnija ponuda“. Suština alternativne ponude je doći do istog cilja na drugi način, npr. primjenom drugih tehnologija koje će u potpunosti zadovoljiti minimalne uslove koje je ugovorni organ definisao tenderskom dokumentacijom. Tako je i definisano stavom (2) ovog člana, gdje je definisano da je ugovorni organ dužan navesti minimum zahtjeva koje alternativna ponuda mora ispunjavati, te da ista mora obezbjediti potpunu realizaciju predmeta nabavke. Ugovorni organ uvijek definiše minimum zahtjeva, ali je na teretu ponuđača da dostavi dokaze da alternativna ponuda ispunjava uslove koje je ugovorni organ definisao. Izbor tih dokaza vrši ponuđač, ali oni moraju biti dokumentovani i detaljno obrazloženi. Veoma je bitno da ugovorni organ ne može odbiti alternativnu ponudu (ako ju je dozvolio), čak i ako ona mijenja vrstu i karakter ugovora, što će biti ilustrovano dolje navedenim primjerom. 179
Primjer: Ugovorni organ ima namjeru da uvede centralno grijanje u poslovni objekat. Predmet javne nabavke je nabavka peći na čvrsta goriva (energenti: ogrevno drvo ili ugalj), radijatora i ostale instalacione opreme sa uslugama ugradnje. Međutim, ugovorni organ dozvoljava dostavljanje alternativne ponude koja mora ispuniti minimalne tehničke karakteristike propisane tenderskom dokumentacijom. Minimalne tehničke karakteristike su postavljene na način da sistem centralnog grijanja mora ispuniti minimalne uslove u pogledu kapaciteta peći da postigne određeni stepen zagrijanosti svih prostorija u određenom vremenskom periodu, u skladu sa postavljenim standardima i normama, da ispunjava minimalne uslove u pogledu zaštite okoliša, da je određena minimalna garancija za opremu i postprodajni servis u određenom periodu, minimalni zahtjevi u pogledu dimenzija opreme koja se ugrađuje zbog veličine prostorija u kojima mora biti smještena i drugi minimalni tehnički zahtjevi koje mora da zadovolji sistem centralnog grijanja. Ugovorni organ određuje podkriterije u okviru kriterija „ekonomski najpovoljnija ponuda“, npr. cijena opreme, garantni rok za opremu, operativni troškovi na bazi cijene predloženih alternativnih energenata ili energenata koji su definisani tenderskom dokumentacijom, indeks zagađenja okoline, postprodajni servis itd. Jedan od ponuđača dostavlja alternativnu ponudu u kojoj nudi uvođenje centralnog grijanja na energent „pelet“, koji se tek u posljednje vrijeme uvodi u sisteme centralnog grijanja. Dostavlja dokumentaciju (certifikate, tehničke dokumente, kataloge i sl.) kojima dokazuje da ponuđeni sistem centralnog grijanja u potpunosti zadovoljava minimalne karakteristike tražene tenderskom dokumentacijom i da u potpunosti ispunjava uslov u pogledu stepena zagrijanosti prostorija. Nakon što ugovorni organ utvrdi da alternativna ponuda u svemu ispunjava postavljene uslove, ostalo je samo da izvrši bodovanje u skladu sa postavljenim podkriterijima, da bi utvrdio koja je ponuda u stvari ekonomski najpovoljnija. Međutim, ugovorni organ prilikom postavljanja podkriterija mora imati u vidu da se najpovoljnija ponuda mora isplatiti na duži vremenski period, i u tom pravcu mora biti oprezan prilikom izbora podkriterija i njihovog relativnog učešća. Jedini način da to postigne je angažovanje tima stručnjaka koji će biti angažovani na izradi tenderske dokumentacije. Član 60. (Period važenja ponude) (1) Period važenja ponude određuje ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji. Period važenja ne može biti kraći od roka navedenog u tenderskoj dokumentaciji, ali ugovorni organ ne može utvrdi rok kraći od 30 dana. Ukoliko ponuđač u ponudi ne navede period njenog važenja, smatra se da ponuda važi za period 180
naznačen u tenderskoj dokumentaciji. (2) U periodu važenja ponude, ugovorni organ može zahtijevati od ponuđača, u pisanoj formi, da produži period važenja do određenog roka. Svaki ponuđač ima pravo da odbije takav zahtjev, i u tom slučaju ne gubi pravo na povrat garancije za ozbiljnost ponude. (3) Ukoliko ponuđač ne odgovori na pismeni zahtjev ugovornog organa u pogledu produženja perioda važenja ponude ili ne pristane da produži rok važenja ponude ili ne obezbijedi produženje garancije za ozbiljnost ponude, smatra se da je ponuđač odbio zahtjev ugovornog organa, te se njegova ponuda ne razmatra u daljem toku postupka. (4) Ponuđač koji pristane da produži period važenja ponude, i o tome u pisanoj formi obavijesti ugovorni organ, produžava period važenja ponude i dužan je obezbjediti produženje garancije za ozbiljnost ponude. U periodu produženja važenja ponude, ponuda se ne može mijenjati. ________________________________________________________________ Ugovorni organ je dužan odrediti period važenja ponude, kao jedan od obaveznih elemenata tenderske dokumentacije, u skladu sa članom 3. Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda. Taj rok nikako ne može biti kraći od 30 dana, a ugovorni organ treba da ocijeni za koje vrijeme može izvršiti ocjenu ponuda, donijeti odluku o izboru najpovoljnije ponude i zaključiti ugovor, što će prije svega zavisiti od složenosti predmeta nabavke. Upravo taj predviđeni rok će i usloviti odluku ugovornog organa da odredi period važenja ponude. Članom 9. stav (4) Uputstva definisano je da obrazac za ponudu obavezno sadrži i rok (period) važenja ponude. U dosadašnjoj praksi bilo je dosta slučajeva da ponuđači u obrascu za ponudu upišu kraći period važenja ponude od onog koji je definisan tenderskom dokumentacijom, ali samo iz razloga što nisu dobro proučili tendersku dokumentaciju ili su je površno čitali. Ugovornom organu bi u tom slučaju ostalo samo da odbije takvu ponudu, a može se desiti da je najpovoljnija. Preporuka u ovom pravcu bi bila da ugovorni organ sam upiše period važenja ponude u obrazac za ponudu koji je jedan od aneksa tenderske dokumentacije, jer ga je već odredio u tenderskoj dokumentaciji. Time bi upozorio ponuđače na postavljeni uslov i spriječio eventualne slučajne greške. Ako ipak ugovorni organ ostavi prostor u obrascu za ponudu da ponuđači popune period važenja ponude, onda bi bar u zagradi trebao da naglasi koji je minimalan period. U tom slučaju postoji mogućnost da ponuđač ponudi duži period od definisanog, što takođe nije sporno. Ipak, ako u tom slučaju ponuđač ne popuni taj dio obrasca, ponuda ne može biti odbijena, nego će se smatrati da ponuđač prihvata rok koji je definisan u tenderskoj dokumentaciji. Ugovorni organ ima pravo da zahtjeva od ponuđača da produže period važenja svoje 181
ponude, ali samo prije isteka perioda važenja ponude koji je definisan tenderskom dokumentacijom i ponudom ponuđača. To se može desiti kada iz objektivnih razloga ugovorni organ nije uspio u određenom roku izvršiti ocjenu ponuda i okončati postupak. Ponuđač u tom slučaju može postupiti na dva načina. Prvo, može pisanim putem odbiti zahtjev za produženje opcije ponude. U tom slučaju ugovorni organ mu je dužan izvršiti povrat garancije za ozbiljnost ponude (ne može ju aktivirati), ali u daljem toku postupka neće razmatrati tu ponudu. Drugo, može se desiti da ponuđač u ostavljenom roku uopšte ne odgovori na zahtjev ugovornog organa. U tom slučaju smatra se da je ponuđač odbio zahtjev ugovornog organa, te ugovorni organ postupa kao i u prvom slučaju. Treće, ako ponuđač pristane da produži period važenja ponude dužan je u ostavljenom roku dostaviti ugovornom organu produženu garanciju za ponudu. Pristanak ponuđača ništa neće značiti ako u ostavljenom roku ne dostavi novu garanciju, jer nedostavljanje garancije opet povlači iste posljedice kao i da je ponuđač odbio produženje važenja ponude. Naime, potrebno je pojasniti da ugovorni organ može tražiti u prvi mah da ponuđači pisanim putem pristanu na produženje važenja ponude. Ponuđačima koji pisanim putem pristanu na produženje opcije ponude ugovorni organ će dati dodatni rok da dostave produženu garanciju. Ugovorni organ može postupiti i na drugi način, da zatraži jednim zahtjevom od ponuđača da produže period važenja ponude i dostave produženu garanciju, ostavljajući dovoljan rok za dobijanje garancije. Ako u predviđenom roku ponuđač ne dostavi garanciju opet se smatra da je odbio zahtjev ugovornog organa. Na kraju, ako ponuđač pristane da produži period važenja ponude, dužan je to učiniti pisanim putem, kao i dostaviti ugovornom organu produženu (novu) garanciju za ponudu. Naravno, sama ponuda dostavljena u postupku javne nabavke ne može se mijenjati ni u jednom dijelu, u daljem toku postupka, što znači da produženje opcije ponude ne utiče na dostavljenu ponudu. Član 61. (Garancije uz ponudu) (1) Vrste garancija su: a) garancija za ozbiljnost ponude je garancija za slučaj da ponuđač odustane od svoje ponude u roku važenja ponude; b) garancija za uredno izvršenje ugovora je garancija za slučaj da ponuđač kojem je dodjeljen ugovor ne izvršava svoje obaveze iz ugovora ili ih neuredno izvršava. (2) Ugovorni organ može zahtijevati da se ponuda garantuje odgovarajućom garancijom za ozbiljnost ponude. Garancija za ozbiljnost ponude ne može se zahtijevati ukoliko je vrijednost nabavke manja od 100.000,00 KM. (3) U slučaju kada je vrijednost nabavke jednaka ili veća od vrijednosti iz stava 182
(2) ovog člana, garancija za ozbiljnost ponude neće preći 1,5 % procijenjene vrijednosti ugovora. Grupa ponuđača dostavlja garanciju koja odgovara traženom iznosu, bez obzira da li je dostavlja jedan član, više ili svi članovi grupe ponuđača. (4) Ugovorni organ može zahtijevati da se izvršenje ugovora garantuje odgovarajućom garancijom za izvršenje ugovora. Garancija za izvršenje ne može se zahtijevati u iznosu većem od 10% od vrijednosti ugovora. Grupa ponuđača dostavlja garanciju koja odgovara traženom iznosu, bez obzira da li je dostavlja jedan član, više ili svi članovi grupe ponuđača. (5) Ugovorni organ ne može odbaciti garanciju za ozbiljnost ponude ili garanciju za uredno izvršenje ugovora na osnovu činjenice da garancija nije izdata u Bosni i Hercegovini, pod uslovom da garancija za ozbiljnost ponude i garancija za uredno izvršenje ugovora, ispunjavaju uslove postavljene u tenderskoj dokumentaciji. (6) Forme garancije za ozbiljnost ponude i izvršenje ugovora definisati će se podzakonskim aktom koji donosi Agencija. ________________________________________________________________ Vrsta garancija koje ugovorni organ može zahtijevati u postupku javne nabavke definisane su ovim članom Zakona i Pravilnikom o formi garancije za ozbiljnost ponude i izvršenje ugovora (u daljem tekstu: Pravilnik). Pravilnikom je detaljnije regulisan način dostavljanja i povrata garancija. Zakon je predvidio dvije vrste garancija: garanciju za ozbiljnost ponude i garanciju za uredno izvršenje ugovora. 1. Garancija za ozbiljnost ponude se dostavlja uz ponudu, ako se ugovorni organ odlučio da ju zatraži. Dakle, na ugovornom organu je da procijeni da li će zatražiti ovu vrstu garancije ili ne. Garancija se može zatražiti samo pod dva kumulativno ispunjena uslova: prvi, da je procijenjena vrijednost nabavke (naravno bez PDV-a) jednaka ili veća od 100.000,00 KM, a drugi, da iznos garancije ne može preći 1,5% procijenjene vrijednosti nabavke, ako je ispunjen prvi uslov. Primjeri: Ako je procijenjena vrijednost nabavke 100.000,00 KM, vrijednost garancije koju ugovorni organ zahtjeva ne može preći iznos od 1.500,00 KM. Ako je procijenjena vrijednost nabavke 5.000.000,00 KM, vrijednost garancije ne može preći iznos od 75.000,00 KM. Ako je predmet nabavke podijeljen na lotove, ovo pravilo se odnosi na svaki lot pojedinačno, što znači da procijenjena vrijednost jednog lota mora biti najmanje 100.000,00 KM, da bi se garancija zahtjevala za taj lot, a garancija se mora dostaviti za svaki lot odvojeno. Naravno, ugovorni organ može tražiti i manji iznos od maksimalnog, sve u zavisnosti od procjene rizika koji nosi konkretan postupak nabavke. 183
Po prvi put se zakonom definiše i način na koji garanciju dostavlja grupa ponuđača, te u tom smislu garanciju može dostaviti bilo koji član grupe, više članova grupe ponuđača ili svi članovi grupe. To praktično znači, da zbir garancija koje se dostave mora odgovarati traženom iznosu, bez obzira koliko garancija se dostavi od strane članova grupe i ko je dostavio garanciju. Ugovorni organ ne može postavljati uslov da garanciju dostavi ovlašteni predstavnik grupe ponuđača, što je bio čest slučaj u praksi. Oblici garancije za ozbiljnost ponude su propisani članovima 2. i 4. Pravilnika. Pravilo je da se garancija dostavlja u obliku bezuslovne bankarske garancije čija je forma propisana i sastavni je dio Pravilnika. Da bi ponuđači bili upoznati sa formom garancije koju moraju dostaviti, ovaj obrazac mora biti sastavni dio tenderske dokumentacije, kao jedan od njenih aneksa. Veoma je bitno upozoriti ponuđače u tenderskoj dokumentaciji da dostavljena garancija mora imati sve elemente koji su propisani obrascem, u suprotnom ponuda će biti odbijena. Članom 4. Pravilnika propisano je da ugovorni organ može, izuzetno, kada to smatra primjerenim, zahtijevati i da se garancija dostavi u obliku čeka, mjenice ili gotovinski (gotovinski ekvivalent ili bankovni transfer). U posljednjem slučaju, teško je očekivati bilo kakvu gotovinsku uplatu koja nije klasičan bankovni transfer sa računa ponuđača na račun ugovornog organa, što se dokazuje dostavljanjem dokaza o uplati. Međutim, Pravilnikom je definisano da garancija mora biti primljena prije isteka navedenog roka, što znači do vremena isteka roka za dostavljanje ponuda. S obzirom na pravila bankarskog poslovanja, teško je utvrditi da je transfer novca izvršen baš u određeni sat i minut, ali je bitno da Komisija utvrdi da je novčani ekvivalen primljen na račun ugovornog organ najkasnije na dan isteka roka za dostavljanje ponuda čime se obezbijeđuje jednak tretman svih učesnika u postupku. Ako bi Komisija utvrdila da je novčani ekvivalent primljen npr. dan poslije isteka ovog roka, takva ponuda bi morala biti odbijena. Ako se garancija dostavlja u obliku čeka ili mjenice onda ugovorni organ mora definisati na koji način se popunjavaju i ovjeravaju ti dokumenti. Dalje, ako ugovorni organ nije precizno naveo oblik garancije, ponuđač može dostaviti bilo koji od propisanih oblika, što bi analogno moglo da znači da ugovorni organ može izričito i dozvoliti ponuđačima da dostave jedan od propisanih oblika garancije, koji im najviše odgovara. Članom 3. Pravilnika definisan je način dostavljanja garancije za ozbiljnost ponude. Garancija se ne smije dostaviti oštećena, bez obzira da li je oštećenje nastalo bušenjem garancije ili na bilo koji drugi način, nego se mora dostaviti u plastičnoj foliji, koja je uvezana u sastavu ponude. To praktično upućuje na dosadašnju praksu pakovanja garancije u plastične, providne folije – vrećice, koje sa strane imaju otvore predviđene da se folija može umetnuti u fascikl ili registrator u kojem se dostavlja ponuda. Ono što je bitno, ponuđač mora obezbijediti da se garancija ne može neometano izvaditi iz plastične folije, što se može praktično učiniti zatvaranjem otvora folije 184
sa naljepnicom preko koje se stavlja pečat ponuđača, a što je jednostavniji i lakši način u praksi. Drugi način je da se otvor na foliji obezbijedi jemstvenikom, a na mjesto vezivanja se stavi naljepnica preko koje se otisne pečat ponuđača, dakle, na isti način na koji se najčešće čvrsto uvezuje i komplena ponuda. Način dostavljanja garancije je veoma bitan, jer je ugovorni organ dužan odbiti ponudu ako garancija nije dostavljena na propisan način. Dakle, u praksi se može desiti da je garancija dostavljena u formi koja je predviđena zakonom i apsolutno je važeća, ali zbog formalnog nedostatka koji se odnosi na način dostavljanja, ugovorni organ mora odbiti ponudu u skladu sa članom 3. stav (3) Pravilnika. Članom 5. Pravilnika definisan je način postupanja sa garancijom za ozbiljnost ponude. Gotovinski ekvivalent se mora vratiti ponuđaču u roku od 10 radnih dana, a ostali oblici garancije u roku od 5 radnih dana, i to samo u sljedećim slučajevima: ako se ponuda odbije kao neprihvatljiva, istekom perioda važenja ponude, zaključenjem ugovora o javnoj nabavci ili okvirnog sporazuma, stupanja na snagu ugovora o javnoj nabavci (npr. ako je stupanje na snagu ugovora uslovljeno dostavljanjem garancije za uredno izvršenje ugovora), poništenjem postupka javne nabavke i ako ponuđač povuče svoju ponudu prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ugovorni organ je dužan u pisanoj formi obavijestiti ponuđača o razlozima povrata garancije i izvršiti njen faktički povrat. Razlozi zbog kojih se garancija može aktivirati definisani su formom garancije koja je prilog Pravilniku, a to su sljedeći slučajevi: ako ponuđač povuče svoju ponudu prije isteka roka opcije ponude, ako najpovoljniji ponuđač odbije potpisati ugovor ili ga ne potpiše u roku koji je odredio ugovorni organ, ako ne dostavi garanciju za uredno izvršenje ugovora ili dostavi lažne izjave vezane za kvalifikaciju. Ovo posljednje znači da će garancija biti aktivirana i ako izabrani ponuđač uopšte ne dostavi dokumentaciju kojom potvrđuje vjerodostojnost date izjave o ispunjavanju kvalifikacionih uslova definisanih tenderskom dokumentacijom. Članom 5. stav (3) Pravilnika definisano je pravo ponuđača da osporava realizaciju garancije za ozbiljnost ponude, ali to ne sprečava ugovorni organ da aktivira traženi oblik garancije i deponuje sredstva na vlastiti račun. Međutim, sredstva koja su naplaćena po osnovu garancije ugovorni organ mora deponovati na određeni račun, odnosno ne smije ih trošiti dok god ponuđač ne iscrpi svoja prava žalbe na odluku ugovornog organa da ova sredstva realizuje. Ovde se ne radi o donošenju posebne odluke u pisanoj formi o aktiviranju garancije, jer nije ni predviđena Zakonom. Radi se o eventualnoj žalbi na faktičku pravnu radnju ugovornog organa u postupku, te ugovorni organ ne smije trošiti deponovana sredstva dok se spor ne okonča. 2. Garanciju za uredno izvršenje ugovora dostavlja izabrani ponuđač u roku koji odredi ugovorni organ, a koji ne može biti duži od 15 dana od dana zaključenja ugovora. Ova vrsta garancije takođe nije obavezna, ali je najefikasniji način za zaštitu realizacije ugovora, te je svakako poželjno sa aspekta savjesnog poslovanja zaštiti ugovorni organ od zloupotreba koje se često dešavaju pri izvršenju ugovora (nekvalitetno izvršenje poslova, propuštanje rokova i sl.). Oblici garancije koje 185
ugovorni organ može zahtijevati su isti kao i kod garancije za ozbiljnost ponude, bezuslovna bankarska garancija kao pravilo, i izuzetno, ček, mjenica ili gotovinski ekvivalent. Takođe, ona se mora dostaviti u originalu i neoštećena na bilo koji način, s tim da nema posebnog načina za njeno dostavljanje ugovornom organu, osim što mora biti dostavljena do tačno određenog roka koji odredi ugovorni organ. Shodno tome, jedini način njenog dostavljanja bi bio da se dostavi lično na protokol ugovornog organa ili preporučenom pošiljkom, što bi trebalo definisati već tenderskom dokumentacijom u skladu sa članom 7. stav (3) Pravilnika. Garancija se može aktivirati ako dobavljač prekrši bilo koju odredbu ugovora, što mora biti opet definisano samim ugovorom između ugovornog organa i dobavljača. Ugovorni organ mora paziti i na činjenicu da se ugovor o javnoj nabavci zaključuje u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima, te u tom smislu precizno definisati ugovorom u kojim slučajevima će se dobavljaču dati eventualno dodatni rok za ispunjenje određene obaveze prije nego što se garancija aktivira. Garancija se može zahtijevati maksimalno u iznosu do 10% vrijednosti ugovora. Bez obzira što sam termin „vrijednost ugovora“ podrazumijeva ukupnu cijenu ponude sa uključenim PDVom, ipak je poželjno naglasiti tenderskom dokumentacijom i ugovorom da se radi o vrijednosti ugovora sa PDV-om da bi se izbjegli eventualni sporovi u vezi sa tim. Ono što je još bitno istaći kod ove vrste garancije je da ona može pokrivati, pored samog perioda izvršenja ugovora, i periog date garancije za isporučenu robu, okončane radove ili izvršene usluge, ali ukupan iznos garancije za oba perioda ne može preći maksimalni iznos tražene garancije (do 10% vrijednosti ugovora). U ovom smislu, dobavljačima se može omogućiti i da dostave jednu garanciju za period izvršenja ugovora, a drugu za period trajanja garantnih rokova, s tim da njihov ukupan iznos kumulativno ne može preći traženi iznos garancije (npr. 5% za prvi period i 5% za drugi, ako je tražena garancija za uredno izvršenje ugovora od 10%). Zakonom je definisano pravo ugovornog organa da ovu vrstu garancije aktivira ako dobavljač ne izvrševa svoje obaveze iz ugovora ili ih neuredno izvršava. Da bi se izbjegli bilo kakvi sporovi, koji bi mogli nastati u vezi sa činjenicom kakva je i kolika šteta nastala u vezi sa neurednim izvršenjem ugovora, poželjno je da ugovorni organ definiše ugovorom da će se garancija aktivirati u punom iznosu ako dobavljač ne izvršava svoje ugovorene obaveze. Tenderskom dokumentacijom i ugovorom takođe treba definisati i način i rokove povrata garancije, jer Zakon i Uputstvo ne definišu posebno ovo pitanje, već upućuju na uslove iz ugovora. Što se tiče forme i izbora oblika garancije upućujemo na komentar o garanciji za ozbiljnost ponude. Član 62. (Grupa kandidata/ponuđača) (1) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji precizira dokumente koje dostavlja grupa kandidata/ponuđača, odnosno svaki član grupe. 186
(2) Ugovorni organ ne može zahtijevati da grupa kandidata/ponuđača osnuje novo pravno lice kako bi dostavila zahtjev ili ponudu, ali može poslije izbora od grupe ponuđača zahtijevati određeni pravni oblik u mjeri u kojoj je to potrebno za zadovoljavajuće izvršenje ugovora. Grupa kandidata/ponuđača je dužna dostaviti podatke koje ugovorni organ zahtjeva u tenderskoj dokumentaciji. (3) Kandidat/ponuđač koji je samostalno podnio zahtjev za učešće, odnosno ponudu, ne može biti član grupe kandidata/ponuđača u istom postupku javne nabavke. Član grupe kandidata/ponuđača ne može biti član druge grupe kandidata/ponuđača u istom postupku javne nabavke. (4) Grupa kandidata/ponuđača solidarno odgovara za sve obaveze. ______________________________________________________________ Grupa ponuđača u postupku javne nabavke predstavlja jedno tijelo, odnosno jednu cjelinu i učestvuje u postupku javne nabavke sa istim statusom kao jedan ponuđač. Razlika između grupe ponuđača i jednog ponuđača su obaveze koje ima grupa ponuđača u vezi sa ispunjavanjem kvalifikacionih uslova i definisanjem odnosa između članova grupe. Članovi 45. i 46. Zakona ne razlikuju dostavljanje kvalifikacionih dokumenata kada je u pitanju jedan ponuđač i grupa ponuđača, što znači da kvalifikacione uslove u pogledu lične sposobnosti i sposobnosti za obavljanje profesionalne djelatnosti mora ispunjavati svaku član grupe, te u tom smislu svaki član grupe mora dostaviti traženu dokumentaciju. Kada je u pitanju ekonomska i finansijska sposobnost, kao i tehnička i profesionalna sposobnost, grupa ponuđača se može osloniti na kapacitete učesnika grupe, kako je to definisano članovima 47. stav (3) i 48. stav (4) Zakona. To znači da bilo koji član grupe može ispuniti postavljeni uslov u tenderskoj dokumentaciji kada su u pitanju članovi 47. i 48. Zakona. U skladu sa naprijed navedenim, ugovorni organ je dužan definisati tenderskom dokumentacijom koje dokumente mora dostaviti grupa ponuđača. Stavom (2) ovog člana definisano je da ugovorni organ ne može zahtijevati od grupe ponuđača da osnuje novo „pravno lice“ da bi učestvovala u postupku. Međutim, istim stavom je definisano da se od grupe ponuđača može zahtijevati određeni pravni oblik nakon donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača, u mjeri u kojoj je to potrebno za zadovoljavajuće izvršenje ugovora. Ova pravna norma je preuzeta iz prakse Evropske unije, gdje postoje određeni oblici pravnog organizovanja više privrednih subjekata u npr. konzorcij, koji su neophodni za izvršenje složenijih ugovora veće vrijednosti. U zakonodavstvu Bosne i Hercegovine ovaj oblik pravnog organizovanja privrednih subjekata nije poznat, te nije ni primjenjiv u ovom trenutku. Jedini pravni oblik koji bi se mogao zahtijevati u našim uslovima je konzorcijski ugovor (ugovor o poslovnoj saradnji) koji grupa ponuđača mora sačiniti i dostaviti ugovornom organu nakon prijema odluke o izboru najpovoljnije ponude, u roku koji odredi ugovorni organ. Analogno rokovima koji se odrede za dostavljanje ostale dokumentacije koju dostavlja izabrani ponuđač, u istom roku bi se trebao dostaviti i konzorcijski ugovor. Ugovorni organ mora definisati i koje podatke ovaj ugovor 187
mora sadržavati, te u skladu sa drugim odredbama zakona, podzakonskim aktima i dobrim poslovnim običajima to bi bili minimalno sljedeći podaci: ko su članovi grupe ponuđača sa tačnim edentifikacionim elementima, ko ima pravo istupa, predstavljanja grupe i ovlaštenje za potpisivanje ugovora u ime grupe ponuđača, kao i utvrđenu solidarnu odgovornost između članova grupe ponuđača za obaveze koje preuzima grupa ponuđača. Ukoliko ponuđač ne dostavi definisani pravni akt sa definisanom sadržinom, tenderskom dokumentacijom mora biti definisano da će se ugovor dodijeliti sljedećem ponuđaču sa rang liste, u skladu sa članom 72. stav (3) Zakona. Obrazac za ponudu mora takođe sadržavati osnovne podatke o članovima grupe ponuđača, uz obaveznu naznaku člana grupe koji je ovlašten za komunikaciju sa ugovornim organom. U dosadašnjoj praksi čest slučaj je bio da ugovorni organ tretira jednog od članova grupe kao vodećeg partnera, u smislu da taj član grupe ima veću obavezu u pogledu ispunjavanja kvalifikacionih uslova i drugih obaveza definisanih tenderskom dokumentacijom. Ovakva praksa je bila pogrešna iz razloga što su članovi grupe potpuno ravnopravni u postupku javne nabavke i izvršenja ugovora, što se ogleda u činjenici da moraju preuzeti solidarnu odgovornost za sve obaveze iz ugovora (stav (4)). Ovlašteni predstavnik grupe ima jedino značaj u tome što je izabran da komunicira sa ugovornim organom i da potpiše ponudu i ugovor o javnoj nabavci. Stav (3) govori o sprečavanju prividne konkurencije u postupku javne nabavke, te u tom smislu jedan isti privredni subjekt se ne može dva puta ili više puta pojaviti u istom postupku javne nabavke. Dakle, ne može biti u istom postupku i član grupe ponuđača i učestvovati samostalno sa svojom ponudom ili u isto vrijeme biti član dvije grupe ponuđača. U navedenim slučajevima ugovorni organ odbija sve ponude u kojima je učestvovao taj privredni subject, što mora biti definisano tenderskom dokumentacijom. Sve odredbe koje se u naprijed navedenim slučajevima odnose na ponuđača, analogno se primjenjuju i na kandidate u ograničenom, pregovaračkom postupku i takmičarskom dijalogu.
188
POGLAVLJE III (POSTUPANJE UGOVORNOG ORGANA) Odjeljak A. (Evaluacija ponuda) Član 63. (Otvaranje ponuda) (1) Ponude se otvaraju na javnom otvaranju ponuda, neposredno nakon isteka roka za prijem ponuda. Ponude primljene nakon isteka roka određenog za prijem ponuda se neotvorene vraćaju ponuđačima. (2) Ponude se otvaraju na sjednici Komisije za nabavke na dan i vrijeme koji su navedeni u tenderskoj dokumentaciji. Svi ponuđači koji su na vrijeme dostavili ponude ili njihovi ovlašteni predstavnici, kao i sva druga zainteresovana lica imaju pravo da prisustvuju postupku otvaranja ponuda. Izmjena krajnjeg roka za prijem ponuda uticat će na promjenu datuma otvaranja ponuda. (3) Koverte otvara predsjedavajući Komisije za nabavke na otvorenoj sjednici, ili drugi član Komisije, bez obzira na to da li sastanku prisustvuju ponuđači ili njihovi ovlašteni predstavnici. (4) Prilikom otvaranja ponuda prisutnim ponuđačima se saopštava: a) naziv ponuđača; b) ukupna cijena navedena u ponudi; c) popust naveden u ponudi koji mora biti posebno iskazan; ukoliko popust nije posebno iskazan smatra se da nije ni ponuđen; d) podkriteriji koji se vrednuju kod kriterija ekonomski najpovoljnije ponude. (5) Rezultati postupka javnog otvaranja ponuda unose se u zapisnik, koji obavezno sadrži sve elemente iz stava (4) ovog člana. Formu zapisnika propisuje Agencija podzakonskim aktom. (6) Kopija zapisnika o otvaranju ponuda dostavlja se svim ponuđačima odmah ili najkasnije u roku od tri dana od dana otvaranja ponuda. (7) Postupak provjere kvalifikacije kandidata, odnosno ponuđača i ocjena ponuda provode se na zatvorenim sjednicama Komisije za nabavke. ________________________________________________________________ Stavom (1) definisana je obaveza javnog otvaranja ponuda, koje se mora zakazati „neposredno“ nakon isteka roka za dostavljanje ponuda. Riječ „neposredno“ svakako znači da se javno otvaranje ponuda mora obaviti isti dan kada ističe rok za 189
dostavljanje ponuda. Vrijeme između isteka roka za dostavljanje ponuda i termina za javno otvaranje ponuda podrazumijeva vremenski period potreban da se ponude protokolišu, evidentiraju u zapisnik o zaprimanju ponuda i dostave Komisiji za javne nabavke, što u zavisnosti od postupka javne nabavke procijenjuje ugovorni organ. U praksi, za sve ove radnje kod većine ugovornih organa ne treba više od 1 – 2 sata. Ponude koje stignu na protokol ugovornog organa nakon isteka roka za dostavljanje ponuda, vraćaju se ponuđačima neotvorene i ne evidentiraju se u zapisnik o zaprimanju ponuda. U praksi, bilo je slučajeva da ponuda stigne preporučenom pošiljkom ugovornom organu prije isteka roka za dostavljanje ponuda, ali zbog interne organizacije kod samog ugovornog organa ponuda ne bude dostavljena blagovremeno na protokol gdje se evidentira datum i čas njenog prijema. U tom slučaju Komisija je vršila javno otvaranje ponuda, bez ponude koja greškom nije proslijeđena na vrijeme. Ako ponuđač dokaže (putem knjige pošte ili na drugi način) da je ponuda stigla blagovremeno, postupak javne nabavke bi morao biti poništen, jer se ovakve greške ne mogu ispraviti retroaktivno. Stavom (2) definisana je obaveza Komisije za javne nabavke da ponude otvara tačno na dan i čas koji je definisan tenderskom dokumentacijom. Ako ugovorni organ pomjeri rok za dostavljanje ponuda, dužan je pomjeriti i datum i vrijeme otvaranja ponuda. Javnom otvaranju ponuda mogu prisustvovati sva zainteresovana lica, bez obzira na razlog zbog kojeg žele prisustvovati i da li imaju bilo kakve veze sa učesnicima u postupku javne nabavke. Naravno, javnom otvaranju ponuda mogu prisustvovati ponuđači ili njihovi pismeno ovlašteni predstavnici, i oni u stvari mogu jedini preduzimati određene pravne radnje kada je u pitanju postupak javnog otvaranja ponuda, npr. potpisati i preuzeti zapisnik sa javnog otvaranja ponuda, dati primjedbe na postupak javnog otvaranja ponuda i sl. Predstavnici ponuđača su dužni Komisiji dostaviti pismeno ovlaštenje za prisustvo javnom otvaranju ponuda, ako nisu upisani kao ovlaštena lica u sudski registar. U ovom slučaju predstavnik ponuđača bi se mogao pozvati na činjenicu da je on lično direktor preduzeća, što će Komisija utvrditi uvidom u rješenje o upisu u sudski registar (ako je sastavni dio ponude) i identifikacijom lica putem javne isprave. Stavom (3) definisano je da koverte otvara predsjedavajući ili bilo koji član Komisije, što upućuje jasno na činjenicu da su svi članovi Komisije ravnopravni u radu i odlučivanju. Ponude se moraju otvoriti u naznačeno vrijeme, bez obzira na prisustvo ponuđača ili njihovih ovlaštenih predstavnika. Stavom (4) definisani su elementi ponude koji se čitaju na javnom otvaranju ponuda. Može se reći da je ovim zakonom preciznije i bolje definisano šta se obavezno čita na javnom otvaranju. Prvo, kao i do sada, čita se naziv ponuđača. Drugo, ukupna cijena ponude, čime je jasno definisano da se jedinične cijene ne čitaju na javnom otvaranju. Treće što se čita je eventualno ponuđeni popust koji mora biti posebno iskazan u ponudi. U skladu sa članom 5. stav (3) i članom 14. stav (4) Uputstva 190
za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda popust mora biti posebno iskazan u obrascu za cijenu ponude, te ako nije posebno iskazan u ovom obrascu, smatraće se da uopšte nije ponuđen, bez obzira da li je u nekom drugom dijelu ponude naznačen, čime se upozorava Komisija da na javnom otvaranju ponuda posebno obrati pažnju na ovaj obrazac. Četvrto, i posljednje što se čita na javnom otvaranju ponuda su podkriteriji koji se vrednuju u okviru kriterija „ekonomski najpovoljnija ponuda“, čime je otklonjena greška dosadašnje zakonske regulative koja nije predviđala čitanje podkriterija na javnom otvaranju ponuda. U skladu sa članom 9. stav (5) Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda ponuđeni podkriteriji moraju biti sastavni dio obrasca za ponudu. Stavovima (5) i (6) definisana je obaveza evidentiranja podataka sa javnog otvaranja ponuda i način dostavljanja zapisnika sa otvaranja ponuda. Ove činjenice su definisane i Uputstvom o načinu vođenja zapisnika o otvaranju ponuda, čiji je prilog i obrazac zapisnika. Pored obaveznih elemenata koji se čitaju na javnom tvaranju ponuda, zapisnikom je predviđeno da Komisija utvrdi da su koverte sa ponudama ispravno zatvorene, zapečaćene ili potpisane, iako ne postoji obaveza da se ove činjenice saopštavaju javno. Pored elemenata koje je sadržavao zapisnik po starom zakonu, sada se evidentira i činjenica da li je objavljeno obavještenje na portalu javnih nabavki, pored datuma prijema ponuda evidentira se i čas prijema ponude, kao i spisak neblagovremeno primljenih ponuda do momenta javnog otvaranja. Tačkom 13. Zapisnika predviđeno je i da se mogu dati primjedbe na postupak otvaranja ponuda i ostale saopštene informacije, što je takođe novina u odnosu na dosadašnju zakonsku regulativu. Međutim, primjedbe na postupak javnog otvaranja ponuda bi mogli dati samo ovlašteni predstavnici ponuđača, jer kako je već navedeno, samo oni mogu preduzimati određene pravne radnje u postupku otvaranja ponuda. Nakon što Komisija unese sve obavezne podatke, zapisnik potpisuje predsjedavajući ili drugi član Komisije, kao i svi ovlašteni predstavnici ponuđača. Zapisnik se dostavlja u pravilu prisutnim ponuđačima odmah, a ostalim ponuđačima u roku od tri dana, u skladu sa računanjem rokova iz Zakona o upravnom postupku. Stavom (7) definisano je da se nakon javnog otvaranja ponuda, provjera kvalifikacija ponuđača i ocjena ponuda vrši na zatvorenom sastanku Komisije, o čemu se sastavlja zapisnik čija je forma definisana Glavom IV Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda. Član 64. (Kriteriji za dodjelu ugovora) (1) Ugovorni organ dodjeljuje ugovor na osnovu jednog od slijedećih kriterija: a) ekonomski najpovoljnija ponuda, ili b) najniža cijena. (2) Ugovorni organ je dužan kriterij ekonomski najpovoljnije ponude razraditi 191
u tenderskoj dokumentaciji, na način da definiše i detaljno razradi podkriterije za ocjenu u skladu sa prirodom i svrhom konkretnog predmeta nabavke. Podkriteriji mogu biti: kvalitet predmeta nabavke, cijena, tehnička sposobnost predmeta nabavke, funkcionalne i ekološke karakteristike, operativni troškovi, ekonomičnost, postprodajni servis i tehnička pomoć, rok isporuke ili rok za izvršenje i sl., uz obavezu da se u tenderskoj dokumentaciji utvrdi precizna metodologija vrednovanja svakog podkriterija. (3) Uslovi za kvalifikaciju kandidata, odnosno ponuđača iz čl. 45. do 51. ovog zakona ne mogu biti podkriteriji za ocjenu ponuda. __________________________________________________________________ Kao i u ranijem Zakonu, jedina dva kriterija za dodijelu ugovora su: najniža cijena i ekonomski najpovoljnija ponuda. Za razliku od cijene, podkriteriji za vrednovanje ponuda moraju biti samo sastavni dio obrasca za ponudu, u skladu sa članom 9. stav (5) Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda. Kad je u pitanju kriterij „najniža cijena“ sve jasno, najpovoljniji ponuđač je onaj koji ponudi najnižu ukupnu cijenu za predmet nabavke, uz uslov da se radi o prihvatljivoj ponudi i ponuđaču koji je ispunio sve kvalifikacione uslove propisane tenderskom dokumentacijom. U slučaju da dva ili više ponuđača ponude istu najnižu cijenu za predmet nabavke, postupak se poništava jer ugovorni organ nema objektivnog kriterija da izabere najpovoljniju ponudu, poštujući princip jednakog tretmana ponuđača. Dakle, ugovorni organ ne može koristiti neka uobičajena pravila iz pravne prakse kao što su:“prvi u vremenu, jači u pravu“ ili „izvlačenje najpovoljnije ponude iz šešira“ da bi u ovom slučaju izvršio izbor najpovoljnijeg ponuđača. Cijena mora biti uvijek izražena u obrascu za cijenu ponude, i to cijena za svaku stavku koja je predmet nabavke i ukupna cijena bez PDV-a, kako je to definisano članom 5. stav (2) Uputstva. U obrascu za cijenu ponude mora biti naznačen i popust ako ga ponuđač namjerava dati, u protivnom smatra se da ponuđač nije ni dao popust na cijenu, kako je to definisano članom 14. stav (4) Uputstva. Cijena mora biti naznačena i u obrascu za ponudu, u skladu sa članom 9. stav (4) Uputstva, ali u ovom obrascu ponuđač je dužan iskazati i PDV i ukupnu cijenu sa PDV-om. U skladu sa članom 17. stav (4) Uputstva, cijena bez PDV-a izražena u obrascu za cijenu ponude ima prednost u odnosu na cijenu ponude bez PDV-a izraženu u obrascu za ponudu, čime je napušten dosadašnji stav iz prakse da se ponuda odbija ako je iznos cijene različito izražen u ova dva obrasca. Kad je u pitanju kriterij „ekonomski najpovoljnija ponuda“, ugovorni organ je dužan detaljno razraditi podkriterije, ali sve u skladu sa prirodom i svrhom predmeta nabavke. To znači da podkriteriji moraju imati smisla, odnosno mora postojati opravdana potreba i realna mogućnost za njihovim postavljanjem. Npr. ako je u pitanju budžetska institucija, podkriterij „odgođeno plaćanje“ nema smisla ako se ponudi duže od jedne finansijske/budžetske godine, jer budžetske institucije ne 192
mogu preuzimati obaveze ako nisu obezbijeđena sredstva za određenu namjenu, u skladu sa propisima kojima se uređuje izvršenje budžeta. Dakle, u ovom slučaju podkriterij „odgođeno plaćanje“ bi bio jedino opravdan u slučaju da se ograniči maksimalno do isteka finansijske godine. Izuzetak od ovog pravila bi bio jedino slučaj da je određena investicija planirana okvirnim budžetom ili planom javnih investicija koji se donose na period od tri godine. Članom 17. stav (3) Zakona upravo je i definisano da obaveze koje dospijevaju u narednim godinama (ako se ugovor dodijeljuje na period duži od jedne godine) moraju biti ugovorene u iznosima predviđenim propisima kojima se uređuje izvršenje budžeta ili finansijskog plana za svaku godinu posebno. Takođe, pored opravdanosti postavljanja nekog podkriterija, ugovorni organ mora u svakom trenutku imati obrazloženje zašto je relativno učešće nekog podkriterija baš u određenom iznosu (npr. 30%). Npr. kod nabavke automobila veoma bitan podkriterij može biti „operativni troškovi“, koji se između ostalog može odnositi na potrošnju goriva u određenom periodu (prosječan vijek automobila ili period u kojem je predviđena njegova zamjena). U ovom slučaju ugovorni organ mora matematički dokazati da mu se više isplati kupiti automobil koji je skuplji, a manje troši, jer će se to u određenom dužem periodu pokazati kao bolja investicija. U svakom slučaju, relativno učešće mora biti objektivno, opravdano, u skladu sa prirodom i svrhom predmeta nabavke. Stavom (2) Zakona navedeni su kao primjeri određeni podkriteriji, sa naznakom „i sl.“, što znači da ugovorni organ može postaviti i slične podkriterije koji se odnose na predmet nabavke, te da mora tenderskom dokumentacijom definisati preciznu metodologiju njihovog vrednovanja. Koji se god podkriterij odredi, on se mora odnositi na „predmet nabavke“, a nikako se ne može odnositi na ponuđača kao privrednog subjekta u smislu člana 2. stav (1) tačka c) Zakona. U tom smislu je i definisano stavom (3) ovog člana da se kvalifikacioni uslovi iz člana 45. – 51. Zakona ne mogu koristiti kao kriteriji za dodjelu ugovora. Dakle, sve što se odnosi na ponuđača kao privrednog subjekta može biti samo predmetom kvalifikacija, odnosno određivanja kvalifikacionih uslova za učešće na tenderu po sistemu „prošao“ ili „pao“, a samo ono što se odnosi na predmet nabavke može biti kriterij za dodjelu ugovora. Članom 3. stav (2) tačka d) podtačka 9) Uputstva takođe je propisana obaveza ugovornom organu da razradi metodologiju vrednovanja ponuda u tenderskoj dokumentaciji. Istim članom je definisano da, u slučaju istog broja bodova, prednost se daje ponudi sa nižom cijenom, za razliku od naprijed navedenog postupanja kada je u pitanju kriterij „najniža cijena“. Kada je postavljen kriterij „ekonomski najpovoljnija ponuda“, cijena uvijek mora biti jedan od podkriterija, u skladu sa članom 3. stav (6) Uputstva. Izuzetno, ako se radi o zaključenju okvirnog sporazuma sa više dobavljača u kojem nisu određeni svi uslovi za zaključenje pojedinačnih ugovora, cijena ne mora biti jedan od podkriterija za izbor ponuđača. Najbolji primjer za ovakav pristup izboru ponuđača u okvirnom sporazumu bi bile razne vrste tekućeg održavanja (održavanje automobila, računarske opreme, postrojenja i sl.) gdje je teško predvidjeti i definisati spisak rezervnih dijelova koji će u budućnosti biti predmet zamjene ili opravke. U 193
ovom slučaju je moguće da ugovorni organ tenderskom dokumentacijom specificira opremu koja će biti predmet održavanja i odredi druge podkriterije za dodjelu ugovora kao što su npr.: postprodajni servis, operativni troškovi (udaljenost servisa od sjedišta ugovornog organa), rok odziva na intervenciju i sl. Nakon zaključenja okvirnog sporazuma sa više dobavljača, ugovorni organ vrši mini – tenderisanje, u skladu sa članom 32. stav (5) tačka b) Zakona, svaki put kada mu je potrebna intervencija u vezi sa opravkom opreme. U ovom slučaju, ugovorni organ prvi put traži od svih dobavljača sa kojima je zaključio okvirni sporazum da mu dostave ponudu, koja sadrži cijenu konkretnog rezervnog dijela sa uslugama ugradnje ili opravke. Ono što se jedino javlja kao problem u ovakvom pristupu je obaveza ugovornog organa da obezbijedi lice ili lica koja će stručno izvršiti defektaciju kvara, kao uslov za pripremu zahtjeva za dostavljanje ponude u mini – tenderisanju. Jedna od mogućnosti je da svaki od dobavljača koji su zaključili okvirni sporazum izvrši defektaciju kvara i ponudi cijenu opravke, što mora biti definisano okvirnim sporazumom, sve u zavisnosti od vrste predmeta nabavke. Metodologija vrednovanja ponuda mora biti definisana na način da se prvo odredi relativno učešće svih podkriterija (npr. cijena 70%, rok isporuke 20%, garantni rok 10%), a potom način vrednovanja ponuda za koji postoje dva uobičajena pristupa. Prvi pristup je putem postavljanja formula, što je i do sada bilo detaljno razrađeno modelom tenderske dokumetacije, a drugi pristup je utvrđivanje bodovne skale i na osnovu toga broja bodova koji ponuđač dobija za ponuđene uslove u vezi sa predmetom nabavke i postavljenim podkriterijima. Metodologija vrednovanja ponuda je detaljno razrađena u primjeru tenderske dokumentacije, te se u ovom dijelu komentara ne obrađuje. U daljem tekstu ćemo obraditi samo određene podkriterije koji su i u dosadašnjoj praksi bili sporni prilikom njihovog definisanja. Kvalitet predmeta nabavke – najviše se odnosio na ponuđene robe. Prvu stvar koju ugovorni organ mora utvrdi je egzaktna činjenica šta to čini jednu robu kvalitetnijom od druge, bez paušalne ocjene kvaliteta. Druga stvar koja mora biti utvrđena, koja institucija je ovlaštena i tehnički opremljena da ispita i utvrdi kvalitet određene robe, kao i to da je ovlaštena da izda stručni nalaz i mišljenje u pogledu kvaliteta određene robe. Nakon što utvrdi ove dvije stvari ugovorni organ je dužan definisati minimalne karakteristike koje određena roba mora da ispuni, a zatim utvrditi način vrednovanja kvalitetnije robe prema unaprijed utvrđenoj metodologiji. Npr. ako se kvalitet određenih proizvoda od kože (odjeća, obuća i sl.) mjeri stepenom tvrdoće kože, u tom slučaju ugovorni organ definiše tenderskom dokumentacijom minimalni stepen tvrdoće koji taj proizvod mora da posjeduje, a zatim definiše metodologiju vrednovanja kvaliteta u smislu da će proizvod sa većim stepenom tvrdoće dobiti veći broj bodova, u skladu sa definisanom formulom ili bodovnom skalom. Sljedeće što ugovorni organ mora da definiše tenderskom dokumentacijom je institucija koja će 194
vršiti ispitivanje svakog dostavljenog uzorka. Komisija će u postupku ocjene ponuda pribaviti od nadležne institucije stručni nalaz o ispitivanju uzorka i na osnovu toga izvršiti bodovanje kvaliteta robe. U ovom slučaju bi se radilo o objektivnoj ocjeni kvaliteta robe, pri čemu ugovorni organ nije favorizovao ni jednog ponuđača. Tehnička sposobnost predmeta nabavke – u primjeni je bila sporna jer su ugovorni organi često miješali ovaj kriterij sa tehničkom sposobnošću ponuđača, te se često u praksi pojavljivao kao kriterij za dodjelu ugovora „broj mehanizacije koju posjeduje ponuđač“ i sl. U kontekstu ovog podkriterija, samo ono što se odnosi na tehničke, odnosno funkcionalne karakteristike predmeta nabavke može biti predmet ocjene. Npr. predmet nabavke je određeni uređaj za koji je ugovorni organ utvrdio minimalne tehničke karakteristike, odnosno funkcije koje mora da posjeduje. Tenderskom dokumentacijom je definisano da će svaka dodatna funkcija koju taj uređaj može da obavlja biti bodovana sa određenim brojem bodova, u skladu sa bodovnom skalom i relativnim učešćem ovog podkriterija. Naravno, ugovorni organ bi trebao definisati koje dodatne funkcije predmetnog uređaja su značajne za ugovorni organ, pa će u tom smislu biti i predmet bodovanja. Bilo bi neopravdano da ugovorni organ boduje određene funkcionalne karakteristike robe koje mu uopšte nisu značajne u radu i poslovanju, te bi se u tom smislu moglo govoriti o neopravdanom favorizovanju određenih ponuđača. Ekološke karakteristike – uvijek su u vezi sa zaštitom životne sredine, te u tom smislu podkriterij bi uvijek mogao da bude određeni stepen ili indeks zagađenja okoline koji stvara rad određenog uređeja, npr. emisija izduvnih gasova. Operativni troškovi – radi se o troškovima koje ugovorni organ ima u vezi sa korištenjem isporučene robe, izvršenim uslugama ili izvedenim radovima. Najbolji primjer je naveden u naprijed navedenom tekstu kada je u pitanju nabavka automobila, te u tom smislu bodovanje potrošnje goriva automobila koji se nudi. Što se tiče svih podkriterija za dodjelu ugovora, najbitnije je da ugovorni organ obavezno postavi, gdje je to primjereno, donju ili gornju granicu ili okvir u kojem će cijeniti ponuđene podkriterije. Npr. ako je podkriterij „rok završetka radova“ sasvim je logično da ugovorni organ odredi minimalni rok ispod kojeg se ne može ponuditi vrijeme izvođenja radova, sve u skladu sa tehničkim normama propisanim za izvođenje konkretne vrste radova. Ako je podkriterij „odgođeno plaćanje“, ugovorni organ bi trebao postaviti najkraći i najduži rok u kojem može vršiti plaćanje, u skladu sa propisima kojima se uređuje izvršenje budžeta ili finansijskog plana, odnosno planiranim prilivom novčanih sredstava. Takođe, bitno je odrediti na koji način će se nuditi odgođeno plaćanje (dani, mjeseci). U okviru koji je postavio ugovorni organ, ponuđači će nuditi odgođeno plaćanje i vršiće se bodovanje prema utvrđenoj metodologiji. 195
Član 65. (Ocjena ponuda) (1) Ugovorni organ ocjenjuje ponude koje su podnijeli kvalifikovani ponuđači, primjenjujući kriterij za dodjelu ugovora utvrđen u tenderskoj dokumentaciji. (2) Nakon ocjene ponuda, ugovorni organ dužan je sačiniti Zapisnik o ocjeni ponuda koji sadrži najmanje slijedeće podatke: a) naziv ugovornog organa, b) predmet javne nabavke, c) naziv ponuđača čije su ponude odbijene i razloge za njihovo odbijanje, d) dodjelu bodova po podkriterijima za ocjenu ponuda, ukoliko je kriterij ekonomski najpovoljnija ponuda, prema metodologiji utvrđenoj u tenderskoj dokumentaciji, e) rang listu ocjenjenih ponuda, počev od najuspješnije ka najmanje uspješnoj, f) naziv ponuđača čija je ponuda ocjenjena najpovoljnijom, g) vrijednost ugovora ili okvirnog sporazuma. (3) U otvorenom i ograničenom postupku, pregovori između ugovornog organa i ponuđača nisu dozvoljeni. _____________________________________________________________ Ocjena ponuda se vrši na zatvorenom sastanku Komisije za javne nabavke. Rad Komisije se bazira na utvrđivanju prihvatljivosti ponude sa aspekta postavljenih uslova iz tenderske dokumentaciju, ispunjavanja kvalifikacionih uslova svakog od ponuđača i ocjeni prihvatljivih ponuda u skladu sa kriterijem za dodjelu ugovora definisanog tenderskom dokumentacijom. Stavom (2) definisan je po prvi put i sadržaj zapisnika o ocjeni ponuda. Ovaj sadržaj je detaljno definisan i članovima 18. – 20. Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda, za svaku vrstu postupka javne nabavke. U skladu sa članom 71. stav (2) Zakona Zapisnik o ocjeni ponuda se dostavlja ponuđačima uz obavještenje i odluku o izboru, te stoga je veoma bitno da sadrži sve elemente propisane Zakonom i Uputstvom, jer bi svaki nedostatak sadržaja mogao biti predmetom žalbe ponuđača. Sadržaj zapisnika je precizno i jasno definisan, te ga ne treba posebno komentarisati. Zapisnik potpisuju sve osobe koje su vršile pregled i ocjenu ponuda. Ako bilo ko od članova Komisije za javne nabavke odbije potpisati zapisnik, sačiniće se službena zabilješka koja je prilog zapisniku. Ono što je novina u odnosu na raniji Zakon, zapisnik mora da sadrži i prijedlog odgovornoj osobi ugovornog organa za donošenje odluke o izboru ili odluke o poništenju postupka, što je ranije bilo sastavni dio izvještaja o radu Komisije, kao posebnog akta. Kada 196
se zapisnik o ocjeni ponuda završi, u njemu se ne može ništa dodavati ili mijenjati. Ukoliko ima potrebe za dopunom zapisnika, Komisija je dužna sačiniti dodatak zapisniku koji, pored odgovornih osoba zaduženih za ocjenu ponuda potpisuje i osoba koja je inicirala njegovu dopunu. Ono što je specifično kod sadržaja zapisnika o ocjeni zahtjeva za učešće u ograničenom postupku, pregovaračkom postupku sa objavom obavještenja o nabavci i takmičarskom dijalogu (član 19. Uputstva) je da se on izrađuje u dva dijela. Prvi dio zapisnika sadrži sve elemente koji se tiču ispunjavanja uslova za učešće kada je u pitanju svaki kandidat posebno, uz sve ostale obavezne podatke o toku prvog dijela postupka. U ovaj dio zapisnika ni jedan ponuđač nema pravo uvida. Drugi dio zapisnika izrađuje se za svaki zahtjev za učešće odvojeno (posebno za svakog kandidata), a kandidatu se može omogućiti uvid u samo onaj dio drugog dijela zapisnika koji se odnosi na njegov zahtjev za učešće. Drugi dio zapisnika ne sadrži podatke o imenima kandidata koji nisu ispunili uslove za učešće u postupku, kao ni razloge zbog kojih ih nisu ispunili. Ovaj dio zapisnika ne sadrži ni listu kandidata koji će biti pozvani da dostave ponude ili pozvani na pregovaranje, kao ni prijedlog odgovornoj osobi u vezi sa ishodom prvog dijela postupka. Razlozi odbijanja pojedinih zahtjeva za učešće navedeni su Odlukom o rezultatima pretkvalifikacije, kao i podaci o kandidatima koji su ispunili zahtjeve. Ono što je još bitno u ovom dijelu, a o čemu je se više govori u komentaru Odluke o izboru najpoavoljnije ponude, rad Komisije na zatvorenom sastanku (pregled i ocjena ponuda) je ograničen, što nije bio slučaj u ranijem Zakonu. Kako je ugovorni organ dužan donijeti Odluku o izboru ili poništenju postupka najkasnije sedam dana nakon isteka roka opcije ponude, u tom smislu i rad Komisije se mora okončati ranije, da bi se Odluka o izboru ili poništenju postupka mogla donijeti blagovremeno. Stavom (3) je definisano da u otvorenom i ograničenom postupku pregovori između ugovornog organa i ponuđača nisu dozvoljeni. Ovdje treba naglasiti da pregovori nisu dozvoljeni ni u postupku „Konkurs za izradu idejnog rješenja“, s tim da ugovorni organ može rezervisati pravo da sa pobjednikom ili pobjednicima Konkursa vodi pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabavci u svrhu dodjele ugovora o javnoj nabavci usluga, pa su u ovom postupku dozvoljeni pregovori (vidi komentar člana 33. Zakona). Takođe, kako se ovaj stav Zakona ne odnosi direktno na postupke male vrijednosti, treba naglasiti da pregovori između ugovornog organa i ponuđača nisu dozvoljeni ni u postupku „Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda“.
197
Član 66. (Neprirodno niska ponuda) (1) Ukoliko ugovorni organ ocijeni da je ponuđena cijena neprirodno niska, pismeno će od ponuđača zahtijevati da obrazloži ponuđenu cijenu. Ako ponuđač ugovornom organu ne ponudi osnovano obrazloženje, koje može između ostalog sadržavati i poređenje sa cijenama na tržištu, ugovorni organ će odbaciti ponudu. (2) Ponuđač je dužan pismeno dostaviti detaljne informacije o relevantnim sastavnim elementima ponude, uključujući elemente cijene, odnosno razloge ponuđene cijene. Ugovorni organ uzima u razmatranje objašnjenja koja se na primjeren način mogu odnositi na: a) ekonomičnost proizvodnog procesa, pruženih usluga ili građevinske metode; b) izabrana tehnička rješenja i/ili izuzetno pogodne uslove koje ponuđač ima za dostavu roba ili usluga ili za izvođenje radova; c) originalnost roba, usluga ili radova koje je ponuđač ponudio; d) usklađenost s važećim odredbama koje se odnose na radnu zaštitu i uslove rada na mjestu gdje se isporučuje roba, pruža usluga ili izvodi rad; e) mogućnost da ponuđač prima državnu pomoć. (3) Ukoliko ugovorni organ utvrdi da je ponuda neprirodno niska zato što ponuđač prima državnu pomoć, ponuda može biti odbačena samo ukoliko ponuđač nije u mogućnosti dokazati, u okviru razumnog vremenskog roka određenog od strane ugovornog organa, da je državna pomoć dodijeljena u skladu sa važećim zakonom. ___________________________________________________________________ Neprirodno niska ponuda se u stvari odnosi konkretno na neprirodno nisku ponuđenu cijenu. Ovaj član je u skladu sa Direktivama EU i pretrpio je neke izmjene u odnosu na raniji Zakon. U pravilu, ako ugovorni organ sam ocijeni da je ponuđena cijena neprirodno niska, dužan je pimenim putem zatražiti od ponuđača da obrazloži ponuđenu cijenu. Članom 17. stav (7), (8) i (9) Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda dodatno je definisano pitanje neprirodno niske cijene. Uputstvom je propisana obaveza ugovornom organu da u određenim slučajevima mora zatražiti obrazloženje neprirodno niske cijene, i to: - -
Ako je cijena ponude za više od 50% niža od prosječne cijene preostalih prihvatljivih ponuda, ukoliko postoje najmanje tri prihvatljive ponude i Ako je cijena ponude za više od 20% niža od cijene drugorangirane prihvatljive ponude.
Bez obzira da li se radi o obavezi ugovornog organa da zatraži obrazloženje 198
neprirodno niske cijene ili je ugovorni organ sam procijenio da je cijena neprirodno niska, ponuđač je dužan dostaviti „osnovano“ obrazloženje. Upravo riječ „osnovano“ znači da odgovor ponuđača ne može biti paušalan, nego se mora zasnivati na opravdanim i objektivnim razlozima. Odgovor ne može biti opravdan ako ponuđač npr. odgovori da želi da pokloni dio robe, usluga ili radova ugovornom organu jer se mora imati u vidu da neprirodno niska cijena ruši jedinstveno tržište svake države, što je nezamislivo i neopravdano sa aspekta globalne ekonomije u državi. Stavom (2) definisano je da obrazloženje neprirodno niske ponude naročito mora da sadržava obrazloženje elemenata cijene, jer se na drugi način ne može ni dokazati da je ponuđena cijena realna. Tačkama a) do e) definisano je sa kojih se aspekata može obrazlagati ponuđena cijena. Prvo, moderan tehnološki proces može da dovede do velikih ušteda koje se direktno odražavaju na cijenu ponude, što određene ponuđače dovodi automatski u opravdanu prednost. Npr. savremene mašine mogu dovesti do velikih ušteda prilikom izvođenja radova, proizvodnje robe ili vršenja određenih usluga. Drugo, određeni ponuđači mogu imati prirodno pogodnije uslove i prednosti u odnosu na druge ponuđače. Npr. kod izvođenja radova, blizina sjedišta ponuđača mjestu izvođenja radova, blizina asfaltne baze, separacije i sl. dovodi do velikih ušteda u transportu što se direktno odražava na ponuđenu cijenu izvođenja radova. Treće, ponuđač je mogao kupiti robu pod izuzetno povoljnim uslovima na tržištu, što se takođe odražava na ponuđenu cijenu. Npr. mogao je kupiti robu od privrednog subjekta u postupku stečaja ili likvidacije. Dalje, u postupku javne nabavke se može pojaviti i sam proizvođač robe, koji objektivno ima prednost u odnosu na distributere robe. Obrazloženje se može odnositi i na savremene uslove zaštite na radu i uslove rada koji mogu dovesti do velikih ušteda. Ono što je novina u ovom Zakonu, ponuđač može pravdati nisku cijenu i činjenicom da prima državnu pomoć (subvenciju i sl.), s tim da mora dokazati da tu pomoć prima u skladu sa važećim zakonskim propisima. Kao primjer iz dosadašnje prakse, treba pomenuti usluge nadzora nad izvođenjem radova. Cijene ovih usluga su postale drastično niske u posljednjih par godina, što dovodi u sumnju objektivno i stručno vođenje nadzora. Niska cijena usluga nadzora dovodi i do sumnje da postoje džentlmenski dogovori između nadzornog organa i izvođača radova, a u vezi sa tim i određenih koruptivnih radnji. Ponuđač koji nudi usluge nadzora mora u svakom trenutku biti spreman obrazložiti cijenu koju je ponudio. U cijenu ove usluge mora biti uključeno najmanje: minimalne naknade stručnim licima za period izvođenja radova, troškove smještaja ili prevoza na mjesto izvođenja radova i sve druge troškove koje objektivno ima nadzorni organ u postupku vršenja nadzora. Često se radi o veoma visokoj cijeni izvođenja radova koji traju i do godinu dana, a cijene nadzora ne mogu da pokriju ni naprijed navedene minimalne troškove. Bez obzira na koji aspekt se odnosi obrazloženje cijene, to obrazloženje mora biti objektivno, nedvosmisleno i dokazivo. Kada primi pismeno obrazloženje cijene od ponuđača, ugovorni organ prihvata obrazloženje kao opravdano ili odbija ponudu iz 199
razloga što ponuđač nije uspio da dokaže da je ponuđena cijena realna, te da će biti u mogućnosti po toj cijeni isporučiti robu, izvršiti uslugu ili izvoditi radove. Međutim, ono što je bitno napomenuti u ovom kontekstu je da ugovorni organi imaju dosta drugih mehanizama da se zaštite od nekvalitetne realizacije ugovora, kao što su garancije za uredno izvršenje ugovora, penali, ugovorne kazne i sl., tako da moraju biti veoma oprezni kod odluke da odbiju neku ponudu kao neprirodno nisku, bez čvrstih razloga za takvu odluku. Član 67. (Preferencijalni tretman domaćeg) Primjena preferencijalnog tretmana domaćeg se definiše posebnim podzakonskim aktom koji donosi Vijeće ministara BiH u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. ___________________________________________________________________ U skladu sa Odlukom Vijeća/Savjeta ministara o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg (u daljem tekstu: Odluka)10, primjena ovog instituta je obavezna u postupcima javnih nabavki. Primjena preferencijalnog tretmana domaćeg je omogućena i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, kojim su i utvrđene maksimalne stope preferencijala u narednih pet godina. Preferencijal se ne može primjeniti jedino prema zemljama članicama CEFTA-e, što mora biti definisano tenderskom dokumentacijom, kao i svi ostali uslovi u vezi primjene preferencijalnog tretmana. Odlukom je definisano da je ugovorni organ dužan primjeniti preferencijalni tretman isključivo u svrhu poređenja ponuda, i to za preferencijalni faktor utvrđen članom 1. tačka (b) Odluke. U dosadašnjoj praksi je bio čest slučaj da ugovorni organi prijave da su primjenili preferencijalni tretman domaćeg, što nije bilo tačno. Naime, ako u postupku javne nabavke učestvuju i domaći i strani ponuđači (osim ponuđača iz zemalja CEFTA-e), ugovorni organ je dužan, u svrhu poređenja ponuda, umanjiti domaće ponude za preferencijalni faktor. Ako takvo umanjenje cijene dovede do promjene na rang listi ponuđača onda možemo govoriti da je preferencijalni tretman primijenjen u postupku. U suprotnom (ako se rang lista ne promjeni) smatra se da preferencijalni tretman nije ni primijenjen. Dakle, može se desiti da domaća ponuda nakon primjene preferencijalnog faktora pobijedi ponudu ponuđača iz inostranstva, iako je cijena domaće ponude veća. Ugovorni organ će u tom slučaju primjenu preferencijalnog faktora obrazložiti u zapisniku sa ocjene ponuda i dodijeliti ugovor domaćem ponuđaču čija je ponuda skuplja. Ugovorni organ će u ovom slučaju plaćati veću cijenu za predmet nabavke, u cilju zaštite, razvoja i obnove privrede BiH u periodu tranzicije. Ono što je interesantno kada su u pitanju zemlje CEFTA-e, Odluka objavljena u Sl. glasniku BiH br 103/14).
10
200
preferencijalni tretman se ne može uopšte primjeniti prema ponuđačima iz tih zemalja. Ponuđač iz ovih zemalja može ponuditi stranu robu, a da se prema njemu ne može primjeniti preferencijalni tretman, jer je potpuno isključen u odnosu na ove ponuđače. Domaćim ponudama se smatraju ponude koje dostave pravna ili fizička lica sa sjedištem u BiH i koja su registrovana u skladu sa zakonima BiH. Pored ovog uslova, kada su u pitanju robe, najmanje 50% ukupne vrijednosti11 roba moraju imati porijeklo iz BiH, dakle, da su proizvedene u BiH. Kada su u pitanju radovi i usluge, dodatni uslov je da najmanje 50% radne snage su rezidenti iz BiH. Razlika u odnosu na ranije zakonodavstvo je što se kod radova ne zahtijeva da najmanje 50% materijala koji se ugrađuje bude porijeklom iz BiH. Tačkom d) Odluke definisano je da ugovorni organi moraju navesti u tenderskoj dokumentaciji dokaze kojima ponuđači dokazuju da podliježu primjeni preferencijalnog tretmana. Obrascem za dostavljanje ponude koji je sastavni dio Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda predviđena je izjava u kojoj se ponuđači izjašnjavaju da li njihova ponuda ispunjava uslove za primjenu preferencijalnog tretmana domaćeg. Takođe je predviđeno da ponuđač dostavi dokaze o ispunjavanju uslova za njegovu primjenu, koje određuje ugovorni organ tenderskom dokumentacijom. Prvi zajednički uslov u pogledu sjedišta i registracije ponuđača se lako dokazuje, te kao dokaz u svakom slučaju je rješenje o registraciji, koje je u pravilu uvijek sastavni dio ponude. Kada je u pitanju dokaz da su lica uključena u izvršenje ugovora rezidenti iz BiH (kod radova i usluga), ova činjenica bi se dokazivala izjavom ponuđača koja sadrži podatke o angažovanoj radnoj snazi, kako je to i predviđeno kao dokaz članovima 50. i 51. Zakona. Kada su u pitanju robe, mogući dokazi bi bili određeni sertifikati za robu ili drugi dokazi koji sadrže podatke o proizvođaču ili potvrde Vanjsko – trgovinske komore BiH ili Privredne komore jednog od entiteta. Smatramo ipak, da ima mnogo jednostavnih nabavki gdje nema potrebe opterećivati ponuđače dostavljanjem konkretnih dokaza o ispunjavanju uslova za primjenu preferencijalnog tretmana domaćeg, pa bi bilo praktično rješenje da se kod ovakvih nabavki zahtjeva samo izjava u obrascu za ponudu, a u slučaju sumnje u datu izjavu da se zahtjeva dostavljanje dokaza ili da se izvode dokazi po uloženoj žalbi od strane drugog ponuđača. U vezi sa naprijed navedenim, praksa će pokazati da li je ovakvo rješenje moguće, iako ga smatramo ispravnim. Zapaža se da obrazac za ponudu predviđen Uputstvom o pripremi modela tenderske dokumentacije i ponuda (Sl. glasnik BiH br.90/14) u predviđenom obrascu za dostavljanje ponude (Aneks I.) odstupa od ove definicije; naime, u točki 4. (Izjava ponuđača) , ispušteno je „ ukupne vrijednosti odponuđenih roba“ , što može dovesti do znatnih problema pa je potrebno obrazac, odnosno formulaciju prilagoditi formulaciji iz ove Odluke o obaveznom prefrencijalnom tretmanu koja je u biti ispravna i otklanja probleme koji su mogu pojaviti jer formulacija „50% ukupne vrijednosti roba“ nije isto što i formulacija „50% ponuđenih roba“.
11
201
Član 68. (Razlozi za odbacivanje zahtjeva za učešće ili ponude) (1) Ugovorni organ odbacuje zahtjev za učešće ili ponudu, ako kandidat/ ponuđač nije dostavio tražene dokaze ili je dostavio nepotpune dokaze ili je lažno predstavio informacije koje su dokaz ispunjenja uslova iz čl. 45. do 51. ovog zakona; (2) Zahtjev za učešće, odnosno ponuda kandidata/ponuđača ili grupe kandidata/ ponuđača koji je/su direktno ili indirektno učestvovali u pripremi postupka javne nabavke će biti odbačena u slučaju iz člana 52. stava (7) ovog zakona. (3) Ugovorni organ može pozvati kandidate/ponuđače da u roku od tri dana pojasne dokumente koje su dostavili u skladu sa čl. 45. do 51. ovog zakona ili da dostave original dokumente radi poređenja sa kopijom, koja je dostavljena uz ponudu, a u cilju otklanjanja formalnog nedostatka dokumenata. (4) Ugovorni organ je dužan odbaciti zahtjev za učešće ili ponudu i u slijedećim slučajevima ako: a) ponuđač u svojoj ponudi ne navede cijenu, nego samo navede da će ponuditi cijenu koja je za određeni postotak ili vrijednost niža od ponude s najnižom cijenom, ili ponudu u kojoj cijena nije iskazana u ukupnom iznosu, u skladu sa zahtjevima iz tenderske dokumentacije; b) se uz ponudu zahtijeva garancija za ozbiljnost ponude, a ista nije dostavljena uz ponudu; c) nije otklonjen nedostatak iz stava (3) ovog člana; d) se ponuda odnosi na više lotova nego što je ugovorni organ dozvolio tenderskom dokumentacijom i obavještenjem o nabavci; e) je u ponudi data alternativna ponuda, a ona nije dopuštena; f) u ponudi pisanim objašnjenjem ponuđača nije otklonjen nedostatak ili nejasnoća; g) za ponudu ponuđač nije pisanim putem prihvatio ispravku računske pogreške; i) ako ponuda nije potpuna i ne ispunjava zahtjeve iz tenderske dokumentacije, j) i u drugim opravdanim slučajevima. ________________________________________________________________ Razlozi za odbacivanje zahtjeva za učešće ili ponude su mnogo preciznije definisani u odnosu na raniji Zakon, što će vjerovatno imati kao rezultat manje uloženih žalbi i efikasnije provođenje postupaka. Odredbe su u skladu sa Direktivama EU. Stavom (1) jasno je definisano da će zahtjev za učešće ili ponuda biti odbijena ako ponuđač ne dostavi sve dokaze kojima dokazuje ispunjavanje kvalifikacionih uslova 202
definisanih tenderskom dokumentacijom. Isti slučaj je i kada ponuđač/kandidat dostavi izjave o ispunjavanju kvalifikacionih uslova, a kasnije ne dostavi dokaze kojima se potvrđuje vjerodostojnost date izjave ili dostavi dokaze kojima se ne potvđuju traženi uslovi. Stavom (2) definisano je da će zahtjev za učešće ili ponuda biti odbačena ako kandidat/ponuđač ne dokaže da njegovo učestvovanje u tehničkim konsultacijama ne ograničava konkurenciju. Diskvalifikacija po ovom osnovu je detaljno objašnjena komentarom člana 52. Zakona. U kontekstu ove odredbe bitno je istaći da se licu koje je učestvovalo u tehničkim konsultacijama mora pružiti mogućnost da dokaže da svi ponuđači imaju jednak tretman u postupku i da njegovo učešće u tehničkim konsultacijama nije proizvelo bilo kavu prednost određenom ponuđaču u postupku. Međutim, sam ugovorni organ mora voditi računa o ovoj činjenici, te mora i preduzeti sve mjere da tehničke konsultacije ne izazovu sukob interesa. Naime, već u fazi kada vrši tehničke konsultacije, najbolje rješenje je da se tehničke specifikacije učine dostupnim svim potencijalnim ponuđačima, na način da se postave na web stranicu ugovornog organa. Na taj način svi potencijalni ponuđači mogu da komentarišu tehničke specifikacije i da daju primjedbe na iste. To bi bio prvi preduslov da se obezbjedi jednak tretman svim potencijalnim ponuđačima. Ako je učinio sve da obezbjedi jednak tretman, ugovorni organ neće automatski zahtijevati od ponuđača koji je vršio tehničke konsultacije da dokazuje naprijed navedene činjenice. Jedini slučaj kada bi to morao učiniti je ako neko od ponuđača uloži žalbu na ovu činjenicu. U tom slučaju ugovorni organ će zahtijevati da se ponuđač izjasni o činjenicama iz žalbe i pisanim putem dokaže da tehničke specifikacije, koje su bile predmet tehničkih konsultacija, nisu ograničile konkurenciju i da omogućavaju učešće velikog broja privrednih subjekata u postupku. U odgovoru na žalbu ugovorni organ će koristiti i vlastite argumente (mjere koje je sam preduzeo), kao i dokaze koje je obrazložio ponuđač. Stavom (3) daje se mogućnost ugovornom organu da zatraži pojašnjenje određenih dokumenata iz ponude ili da zatraži originalne dokumente radi poređenja sa kopijama, sve u cilju otklanjanja formalnih nedostataka. Pojašnjenje dokumenta naravno ne smije značiti dopunu ponude u bilo kojem smislu, nego samo određenu potvrdu ugovornom organu da pravilno tumači sadržaj određenog dokumenta, koji možda samo terminološki ima određenu dilemu. Formalni nedostaci dokumenta moraju biti takve prirode, da uopšte ne utiču na ispravnost ponude i ne narušavaju jednak tretman ponuđača. Npr. prilikom ovjere dokumenta, određeni dijelovi dokumenta su pokriveni mastilom i slabo se vide, te ugovorni organ zahtjeva da se dostavi originalan dokument radi poređenja sa kopijom. Stavom (4) precizno su definisani razlozi zbog kojih je ugovorni organ dužan da odbaci ponudu i ovdje ćemo prokomentarisati neke od njih. Prvi razlog je ako ponuđač nije dao cijenu nego svoju ponudu izrazio na drugi način kako je 203
to definisano tačkom a) ili nije dao ukupnu cijenu. Naravno da se radi o bitnom nedostatku u ponudi, jer je ponuđač dužan pripremiti ponudu u skladu sa uslovima iz tenderske dokumentacije. Dalje, ponuda se odbacuje ako je ponuđač učestvovao na više lotova, nego što je ugovorni organ dozvolio. Ovdje je bitno istaći da ugovorni organ mora imati opravdan razlog zašto ograničava učešće ponuđačima samo na određen broj lotova. Ako takav razlog ne postoji, onda bi se radilo o vještačkom ograničavanju konkurencije. Kao primjer kada bi ovo bilo opravdano je slučaj podjele na lotove kod nabavke usluga vođenja platnog prometa, gdje bi ugovorni organ mogao ograničiti učešće ponuđačima na određen broj lotova, zbog mogućnosti izbora više banaka, odnosno disperzije rizika. Dalje, ako je ugovorni organ omogućio dostavljanje alternativne ponude, ponuđač može dostaviti samo alternativni ili samo osnovnu ponudu, pa će ponuda biti odbačena ako se dostave dvije ponude. Razlog za odbacivanje ponude je i ako ponuda nije potpuna, odnosno ne ispunjava zahtjeve iz tenderske dokumentacije, čime su prakično obuhvaćeni svi razlozi za odbacivanje ponude (ponuda nije čvrsto uvezana, nije pripremljena u skladu sa aneksima, nisu dostavljeni uzorci i sl.). Na kraju, zadnjom tačkom daje se mogućnost ugovornom organu da odbaci ponudu i u svim drugim opravdanim slučajevima koji nisu decidno navedeni u ovom članu, a koji naravno moraju biti osnovani. Odjeljak B. (Ishod postupka javne nabavke) Član 69. (Prestanak postupka javne nabavke) (1) Postupak javne nabavke može se okončati: a) zaključenjem ugovora o javnoj nabavci ili okvirnog sporazuma; ili b) poništenjem postupka javne nabavke. (2) Ugovorni organ je obavezan poništiti postupak javne nabavke u slijedećim slučajevima: a) nije dostavljena nijedna ponuda u određenom krajnjem roku; b) nije dostavljen nijedan zahtjev za učešće u ograničenom postupku, u pregovaračkom postupku sa ili bez objave obavještenja ili u takmičarskom dijalogu; c) nije dostavljen broj ponuda određen u članu 32. stav (4) ovog zakona, ukoliko je bilo predviđeno zaključenje okvirnog sporazuma; d) nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva; e) cijene svih prihvatljivih ponuda su znatno veće od obezbjeđenih sredstava za predmetnu nabavku; f) zbog dokazivih razloga koji su izvan kontrole ugovornog organa i koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka javne nabavke. ________________________________________________________________ Razlozi za okončanje postupka javne nabavke sadrže izmjene u odnosu na raniji 204
Zakon. Postupak nabavke se može okončati samo zaključenjem ugovora ili okvirnog sporazuma ili poništenjem postupka. Ugovorni organ je dužan poništiti postupak u slučajevima definisanim stavom (2) ovog člana, odnosno, postupak se ne može ni poništiti iz drugih razloga. Svaki od ovih razloga je bitno prokomentarisati. Razlozi definisani tačkama a), b) i d) su veoma jasni. Ako nije dostavljena nijedna ponuda ili nijedan zahtjev za učešće jasno je da se postupak prirodno mora poništiti. Analogno ovoj situaciji postupak se mora poništiti i ako nema prihvatljivih ponuda. Ono što je značajno u ovoj situaciji je činjenica da više ne postoji obaveza ugovornog organa da poništi postupak iz razloga što je primio manje od tri prihvatljive ponude, kako je to bilo definisano ranijim Zakonom. Ovog puta, ugovornom organu je dovoljna jedna prihvatljiva ponuda da okonča postupak zaključenjem ugovora. Tačkom c) definisano je da se postupak poništava ako nije dostavljen broj ponuda određen u članu 32. stav (4) Zakona, ako je bilo predviđeno zaključenje okvirnog sporazuma. Početak primjene novog Zakona je stvorio nedoumice kada je u pitanju član 32. Zakona, pa će u tom pravcu postojati i određene nedoumice kada je u pitanju ovaj razlog za poništenje. Naime, članom 32. stav (4) Zakona definisano je da broj ponuđača sa kojima se zaključuje okvirni sporazum ne može biti manji od tri pod uslovom da postoji dovoljan broj ponuđača, a nakon ponavljanja postupka može se zaključiti i sa dva ponuđača. Stavom (1) istog člana se operiše sa terminom „jedan ili više ponuđača sa kojima će biti zaključen okvirni sporazum ....“. Članom 3. stav (2) tačka b) podtačka 10) Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda propisana je obaveza ugovornom organu da u tenderskoj dokumentaciji naznači da li će zaključiti okvirni sporazum sa jednim ili više ponuđača. U ovom trenutku stav nadležnih institucija je da se okvirni sporazum može zaključiti i sa jednim ponuđačem, a ugovorni organ mora naznačiti u tenderskoj dokumentaciji sa koliko ponuđača će zaključiti okvirni sporazum. Iz svega naprijed navedenog proizilazi da bi se postupak nabavke mogao poništiti u smislu ove tačke Zakona ako nije dostavljen dovoljan broj ponuda da bi ugovorni organ zaključio okvirne sporazume sa brojem ponuđača koji je predvidio tenderskom dokumentacijom. Postavlja se pitanje, šta ako ugovorni organ definiše tenderskom dokumentacijom da će zaključiti okvirne sporazume sa najmanje tri ponuđača, ako bude bilo toliko prihvatljivih ponuda, te da se u tom smislu ogradi i ostavi mogućnost da zaključi okvirni sporazum i sa jednim ili dva ponuđača. Obavještenje o nabavci zahtjeva da se izjasni da li se okvirni sporazum zaključuje sa jednim ili sa više ponuđača. Dakle ako se predvidjelo sa jednim, ne može se zaključiti sa više i obrnuto ako je predviđeno sa više ne može se zaključiti sa jednim. Smatramo i da je takav pristup ispravan, s tim da će u budućnosti biti dosta polemika u vezi sa svim ovim problemima, te da će se tek u praksi izgraditi stav u vezi sa naprijed navedenim. 205
Tačkom e) definisano je da se postupak poništava ako su cijene svih prihvatljivih ponuda znatno veće od sredstava koja su obezbijeđena za konkretnu nabavku. Ovdje postoji nekoliko stvari koje treba napomenuti. Prvo, ugovorni organ je dužan u Odluci o pokretanju postupka navesti procijenjenu vrijednost nabavke (kao i u Planu javnih nabavki), te ukoliko dobije samo jednu ponudu sa iznosom do procijenjene vrijednosti ne može poništiti postupak iz ovog razloga. Drugo, postupak se nužno i ne mora poništiti ako su sve prihvatljive ponude iznad procijenjene vrijednosti nabavke, odnosno ako su veće od sredstava koje je ugovorni organ obezbijedio za konkretnu nabavku. Ako ugovorni organ utvrdi da je najpovoljnija ponuda u skladu sa tržišnim uslovima i da može obezbijediti dodatna sredstva za realizaciju nabavke (realokacija i sl.), u tom slučaju može izvršiti izbor najpovoljnije ponude i na taj način okončati nabavku. U dosadašnjoj praksi najviše problema i zloupotreba je bilo kada je u pitanju poništenje postupka iz razloga definisanih tačkom f) – drugi dokazivi razlozi koji su izvan kontrole ugovornog organa i nisu se mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka. Razlozi za poništenje u smislu ove tačke su veoma rijetki, jer je veoma malo slučajeva koje ugovorni organ nije mogao planirati i koji se ne mogu dovesti u vezu sa ugovornim organom. Npr. u toku je postupak nabavke radova na rekonstrukciji nekog objekta, a objekat se sruši u vrijeme vođenja tog postupka. Naravno da više nema smisla rekonstrukcija objekta, te postupak treba poništiti. Može se desiti da u vrijeme vođenja postupka bude donesen novi zakonski propis ili drugi akt nadležnog organa, koji na drugi način propisuje materiju koja je u vezi sa predmetom nabavke, tako da se nabavka više ne može realizovati u skladu sa uslovima iz tenderske dokumentacije. U toku vođenja postupka može se desiti i događaj koji predstavlja višu silu (elementarna nepogoda), zbog koje se više ne može realizovati određeni projekat na način kako je to bilo definisano tenderskom dokumentacijom. Ako se desi bilo koji od naprijed navedenih slučajeva, ugovorni organ je dužan poništiti postupak javne nabavke. Član 70. (Odluka o izboru i odluka o poništenju) (1) Ugovorni organ donosi odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili odluku o poništenju postupka nabavke u roku koji je određen u tenderskoj dokumentaciji kao rok važenja ponude, a najkasnije u roku od sedam dana od dana isteka važenja ponude, odnosno u produženom periodu roka važenja ponuda u skladu sa članom 60. stav (2) ovog zakona. (2) Odluke iz ovog člana se dostavljaju kandidatima/ponuđačima u roku od tri dana, a najkasnije u roku od sedam dana od dana donošenja odluke, i to: elektronskim sredstvom ili putem pošte ili neposredno. 206
(3) Odluka o izboru sadrži: podatke o ugovornom organu, broj i datum donošenja odluke, podatke o javnom oglašavanju, vrstu postupka nabavke, broj zaprimljenih ponuda, naziv i podatke o izabranom ponuđaču, detaljno obrazloženje razloga za izbor, uputu o pravnom lijeku, potpis ovlaštenog lica i pečat ugovornog organa. (4) Odluka o poništenju postupka nabavke sadrži: podatke o ugovornom organu, broj i datum donošenja odluke, podatke o javnom oglašavanju, vrstu postupka nabavke, zakonski osnov za poništenje postupka nabavke, detaljno obrazloženje poništenja, uputu o pravnom lijeku, potpis ovlaštenog lica i pečat ugovornog organa. (5) Odluku o rezultatu pretkvalifikacije kandidata u postupku koji se sastoji od dvije ili više faza ugovorni organ donosi nakon okončanja faze pretkvalifikacije. Ova odluka sadrži: podatke o ugovornom organu, broj i datum donošenja odluke, podatke o javnom oglašavanju, vrstu postupka nabavke, broj zaprimljenih zahtjeva za učešće, naziv i podatke o kvalifikovanim kandidatima, podatke i obrazloženje o nekvalifikovanim kandidatima, uputu o pravnom lijeku, potpis ovlaštenog lica i pečat ugovornog organa. (6) Odluke iz st. (3) i (4) ovog člana ugovorni organ objavljuje na svojoj web strani, ukoliko istu posjeduje, i to istovremeno sa upućivanjem istih ponuđačima koji su učestvovali u postupku javne nabavke. __________________________________________________________________ Jedini način okončanja postupka javne nabavke je donošenje Odluke o izboru najpovoljnije ponude i zaključenje ugovora ili donošenje Odluke o poništenju postupka. Rok za donošenje ovih odluka je period važenja ponude određen u tenderskoj dokumentaciji (opcija ponude), a najkasnije sedam dana nakon isteka roka opcije ponude. Ako je period važenja ponude produžen na zahtjev ugovornog organa, onda se odluke moraju donijeti u dodatnom roku opcije ponude. Međutim, ovdje postoji praktičan problem koji može stvoriti neprilike ugovornom organu u vezi eventualnog aktiviranja garancije za ozbiljnost ponude. Naime, u skladu sa članom 5. stav (1) tačka a) Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda ugovorni organ je dužan istekom perioda važenja ponude vratiti garanciju ponuđaču, ako je odbio ponudu kao neprihvatljivu. Formom garancije za ozbiljnost ponude takođe je definisano da će se garancija aktivirati ako je ponuđač povukao svoju ponudu prije isteka roka važenja ponude utvrđenog u tenderskoj dokumentaciji. Ostali slučajevi aktiviranja garancije se takođe odnose na period važenja ponude. Iz obe definicije može se zaključiti da se garancija za ozbiljnost ponude ne može aktivirati nakon isteka opcije ponude, odnosno da se izdaje na taj period. Zbog ove činjenice, ugovorni organ može donijeti Odluku o izboru ili poništenju postupka sedam dana nakon isteka opcije ponude (što je u skladu sa Zakonom), a da ne može 207
aktivirati garanciju ako ponuđač odbije potpisati ugovor ili recimo, ne dostavi garanciju za uredno izvršenje ugovora. Ovaj problem se može prevazići samo na način da ugovorni organ period važenja ponude odredi u roku koji je dovoljan za rad Komisije za nabavke, donošenje Odluke, zaključenje ugovora i dostavljanje garancije za uredno izvršenje ugovora. Na taj način će se izbjeći sve dileme u vezi sa garancijom za ozbiljnost ponude. Stavom (2) definisano je da se odluke moraju dostaviti ponuđačima u roku od tri dana, a najkasnije u roku od sedam dana, računajući od dana njihovog donošenja. Rok od sedam dana se poklapa i sa slanjem obavještenja o rezultatima postupka iz člana 71. Zakona, o čemu će biti riječi u komentaru tog člana. Takođe, ovim stavom je definisan i način dostavljanja Odluke, i to: putem pošte ili neposredno, što je i do sada bio uobičajen način dostavljanja, ili elektronskim putem, što bi u ovom smislu moglo podrazumijevati slanje putem faksa ili e-maila. Ugovorni organi moraju biti oprezni, ako odrede u tenderskoj dokumentaciji mogućnost elektronskog dostavljanja Odluke, jer često nastanu sporovi u vezi sa činjenicom da li je Odluke primljena ili ne. Praksa će pokazati da li postoje svi uslovi za dostavljanje putem elektronske pošte, jer kod nas nisu uređeni propisi koji regulišu problematiku elektronskog potpisa. U svakom slučaju, ako je predviđeno dostavljanje elektronskim putem, ugovorni organ bi morao zahjevati da se prijem Odluke adekvatno potvrdi. Stavom (3) i (4) definisan je obavezan sadržaj Odluke o izboru i Odluke o poništenju postupka. Forme odluke su date kao primjeri u ovoj knjizi pa ih ne treba posebno komentarisati. Ono što je bitno istaći, sadržaj odluka je potpuno usaglašen sa Zakonom o upravnom postupku jer posjeduje sve elemente pravnog akta u upravnom postupku. Nedostatak bilo kojeg elementa koji je propisan, imao bi za posljedicu poništenje Odluke u postupku žalbe. Stavom (5) definisan je obavezan sadržaj Odluke o pretkvalifikaciji kandidata u postupcima koji se sastoje od dvije ili više faza. To važi za ograničeni postupak, pregovarački postupak, takmičarski dijalog i izuzetno za konkurs za izradu idejnog rješenja ako se ugovorni organ odlučio za pretkvalifikacionu fazu u skladu sa članom 33. stav (6) Zakona. Ova Odluka sadrži, između ostalog, nazive kvalifikovanih kandidata i nazive kandidata koji nisu ispunili kvalifikacione uslove sa obrazloženjem razloga odbijanja zahtjeva. Odluka o izboru iz stava (3) ne sadrži ove podatke jer postoji obaveza dostavljanja zapisnika o ocjeni ponuda u kojem su ti razlozi obrazloženi. Međutim, kada je u pitanju faza pretkvalifikacije kandidata, razlozi zbog kojih se odbija zahtjev za učešće su sastavni dio drugog dijela zapisnika pretkvalifikacije u koji kandidati nemaju pravo uvida, pa su ti razlozi sastavni dio Odluke o pretkvalifikaciji. Stavom (6) definisana je obaveza ugovornom organu da objavi na svojoj web stranici Odluku o izboru ili Odluku o poništenju, istovremeno sa njenim upućivanjem 208
ponuđačima. To ne važi za Odluku o rezultatima pretkvalifikacije. Obaveza objave u postupcima koji imaju dvije ili više faza je obaveza objave Odluke o izboru ili poništenju postupka koja se donosi u drugoj, odnosno završnoj fazi postupka. Naravno, ova obaveza važi za ugovorne organe koji posjeduju internetsku stranicu. Član 71. (Obavještavanje kandidata i ponuđača o rezultatima) (1) Ugovorni organ je dužan istovremeno, a najkasnije u roku od sedam dana od dana donošenja odluke, pismeno obavijestiti kandidate/ponuđače koji su blagovremeno podnijeli zahtjeve ili ponude o odlukama koje su donesene u pogledu pretkvalifikacije, ocjene ponuda ili poništenja postupka. (2) Ugovorni organ je dužan uz obavještenje o rezultatima postupka dostaviti i odgovarajuću odluku iz člana 70. ovog zakona i zapisnik o ocjeni ponuda iz člana 65. stav (2) ovog zakona. ________________________________________________________________ Ovim članom definisana je obaveza ugovornom organu da obavijesti ponuđače o odlukama koje su donesene u postupku pretkvalifikacije (ako se radi o dvostepenom ili višestepenom postupku) ili o odlukama o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili poništenju postupka. Dakle, radi se o klasičnom propratnom aktu kojim se uručuju naprijed navedeni pravni akti iz člana 70. Zakona. Krajnji rok za dostavljanje obavještenja, kao i odluka iz člana 70. Zakona, je sedam dana od dana donošenja odluka kojima se odlučuje o ishodu postupka ili rezultatima prekvalifikacije. Ranijim Zakonom je bilo takođe definisano da ugovorni organ mora obavjestiti ponuđače o odlukama koje su donesene u pogledu pretkvalifikacije, ocjene ponuda ili obustave postupka, ali se nigdje nije pominjala odluka kao pravni akt, nego samo sadržaj obavještenja ponuđačima. U novom Zakonu, precizno je definisana obaveza donošenja odluke kao pravnog akta, a sadržaj obavještenja je sveden na obavezu ugovornog organa da obavjesti kratko kandidate/ponuđače o odlukama koje su donesene i uruči im kao prilog odgovarajuću odluku iz člana 70. Zakona i zapisnik o ocjeni ponuda, koji sadrže detaljno obrazloženje toka postupka i odluka u vezi sa ocjenom ponuda (stav (2) Zakona). Primjer obavještenja je dat u ovoj knjizi. Član 72. (Ugovori) (1) Ugovorni organ dostavlja na potpis izabranom ponuđaču prijedlog ugovora i to nakon isteka roka od 15 dana, računajući od dana kada su svi ponuđači obavješteni o izboru najpovoljnije ponude. Izabrani ponuđač prihvata prijedlog ugovora i zaključuje ugovor. 209
(2) Ugovor o javnoj nabavci se zaključuje u skladu sa zakonima o obligacionim odnosima u Bosni i Hercegovini. Ugovori koji se dodjeljuju u otvorenom postupku, ograničenom postupku, pregovaračkom postupku sa objavom ili bez objave obavještenja, konkursu za izradu idejnog rješenja ili takmičarskom dijalogu, izuzev ugovora iz člana 21. stav (1) tačka d) ovog zakona, ne mogu se zaključiti u periodu od 15 dana od dana kada su ponuđači obavješteni o ishodu postupka nabavke. (3) Ugovorni organ dostavlja prijedlog ugovora onom ponuđaču čija je ponuda po rang listi odmah nakon ponude najuspješnijeg ponuđača, u slučaju da najuspješniji ponuđač: a) propusti dostaviti originale ili ovjerene kopije dokumentacije iz čl. 45. i 47. ovog zakona, ne starije od tri mjeseca od dana dostavljanja ponude ili zahtjeva za učešće, u roku koji odredi ugovorni organ, ili b) propusti dostaviti dokumentaciju koja je bila uslov za potpisivanje ugovora, a koju je bio dužan pribaviti u skladu sa propisima u Bosni i Hercegovini; ili c) u pisanoj formi odbije dodjelu ugovora, ili d) propusti da dostavi garanciju za izvršenje ugovora u skladu sa uslovima iz tenderske dokumentacije i u roku koji mu je odredio ugovorni organ; ili e) propusti da potpiše ugovor o nabavci u roku koji mu je odredio ugovorni organ; ili f) odbije da zaključi ugovor pod uslovima navedenim u tenderskoj dokumentaciji i ponudi koju je dostavio. (4) Ukoliko izabrani ponuđač ne dostavi garanciju za izvršenje ugovora u ostavljenom roku, nakon zaključivanja ugovora, zaključeni ugovor se smatra apsolutno ništavim. (5) Prilikom dodjele ugovora o nabavci, cijena navedena u najpovoljnijoj ponudi, kao i uslovi utvrđeni u tenderskoj dokumentaciji, ne mogu se mijenjati. Izuzetno, ako se u tenderskoj dokumentaciji predviđa odredba o promjenjivosti cijena sa objektivno utvrđenim pravilima o promjenjivosti cijene, takva odredba se unosi u ugovor o javnoj nabavci. (6) Ugovorni organ u ugovoru obavezno postavlja uslov da ponuđač kojem je dodijeljen ugovor o javnoj nabavci nema pravo da zapošljava, u svrhu izvršenja ugovora o javnoj nabavci, fizička ili pravna lica koja su učestvovala u pripremi tenderske dokumentacije ili su bila u svojstvu člana ili stručnog lica koje je angažovala Komisija za nabavke, najmanje šest mjeseci po zaključenju ugovora, odnosno od početka realizacije ugovora. __________________________________________________________________ Stavom (1) ovog člana definisano je „pravilo“ da se ugovori u postupcima javnih nabavki ne mogu zaključiti prije nego što protekne rok od 15 dana, računajući od 210
dana kada su svi ponuđači obavješteni o izboru najpovoljnije ponude. Dakle, prvi dan kad se može zaključiti ugovor ili okvirni sporazum, je 16. dan od dana prijema Odluke o izboru od strane svih ponuđača. Međutim, izuzeci od ovog pravila su definisani stavom (2) ovog člana, članom 89. stav (3) Zakona i članom 98. Zakona. Ugovor se može zaključiti i prije isteka roka od 15 dana (stav (2) ovog člana) u slučaju provođenja pregovaračkog postupka bez objave obavještenja o nabavci, ako je razlog za vođenje ovog postupka krajnja hitnost, definisana članom 21. stav (1) tačka d) Zakona. Članom 89. stav (3) Zakona definisano je da u postupku konkurentskog zahtjeva, ako je primljena samo jedna prihvatljiva ponuda, ugovorni organ dodijeljuje ugovor tom ponuđaču u roku od deset dana od dana okončanja postupka. Dakle, kad ugovorni organ dostavi Odluku i izboru jedinom ponuđaču u postupku, dužan je u roku od 10 dana zaključiti ugovor. Ipak, preporuka ugovornim organima je da sačekaju bar protek roka za žalbu na odluku u konkurentskom zahtjevu (5 dana), jer se mogu dogoditi situacije da potencijalni ponuđači ulože žalbu na postupak iz bilo kojih razloga, nakon što pročitaju sadržaj Odluke koju je ugovorni organ npr. transparentno objavio na web stranici. Analogno ovom članu, ako je u postupku konkurentskog zahtjeva bilo i više prihvatljivih ponuda bez uložene žalbe u zakonskom roku, ugovorni organ je opet dužan zaključiti ugovor u roku od 10 dana, od dana dostavljanja Odluke o izboru svim ponuđačima (član 98. stav (5) Zakona). Kako se žalba na Odluku o izboru u konkurentskom zahtjevu može izjaviti i preporučenom pošiljkom zadnji dan isteka roka (dakle 5. dan), ugovorni organ mora biti oprezan i sačekati da prođe očekivani rok za prijem preporučene pošiljke, pa tek onda zaključiti ugovor (savjet je 10. dan). Pored naprijed navedenih izuzeća za zaključenje ugovora u predviđenom roku, komentarom člana 98. Zakona su objašnjena i druga izuzeća. Prvo, ugovor se može zaključiti i prije isteka roka od 15 dana ako je samo jeda ponuđač učestvovao u otvorenom postupku, pregovaračkom postupku bez objave i postupku dodjele ugovora o nabavci usluga iz Aneks II dio B i njegova ponuda je izabrana. Isti slučaj se primjenjuje na situaciju ako je jedan ponuđač učestvovao u drugoj fazi ograničenog postupka, pregovaračkog postupka sa objavom i takmičarskog dijaloga. Dalje, istek roka od 15 dana ne mora se čekati ni u slučaju dodjele ugovora nakon provedenog mini – tenderisanja u okvirnom sporazumu, a ni poslije dodijele ugovora u sklopu dinamičkog sistema kupovine (kad ovaj postupak bude u primjeni). Međutim, ako je ugovorni organ objavio ex ante obavještenje o transparentnosti nakon pregovaračkog postupka bez objave obavještenja i nakon postupka dodjele ugovora o nabavci usluga iz Aneksa II dio B, dužan je sačekati protek roka od 15 dana, iz razloga što ponuđači neće imati pravo žalbe u kasnijoj fazi postupka (nakon objave obavještenja o dodjeli ugovora). Stavom (2) ovog člana takođe je definisano da se ugovor zaključuje u skladu sa zakonima o obligacionim odnosima u BiH. Ugovorni organ bi uvijek trebao definisati u ugovoru da će se primjenjivati odredbe Zakona o obligacionim odnosima. Međutim, u praksi, ugovorni organi malo koriste mehanizme koji su predviđeni u svrhu zaštite realizacije ugovora, koji su predviđeni Zakonom o obligacionim odnosima. Pored 211
garancija, koje su predviđene ovim Zakonom, poželjno je da ugovorni organi predvide i druge mehanizme propisane Zakonom o obligacionim odnosima, u svrhu obezbjeđenja kvalitetnog izvršenja ugovora, kao što su penali, ugovorne kazne, retencija i sl. Stavom (3) precizno su definisani slučajevi u kojima ugovorni organ može predložiti dodjelu ugovora sljedećem ponuđaču na rang listi. Pored klasičnih razloga za dodjelu ugovora drugom ponuđaču, koji su veoma jasni (odbije dodjelu ugovora, propusti da potpiše ugovor u određenm roku ili pod uslovima iz tenderske dokumentacije, ne dostavi garanciju ili drugu propisanu dokumentaciju), tačkom a) je definisano i da će se ugovor dodijeliti drugom ponuđaču sa rang liste ako najpovoljniji ponuđač ne dostavi originale ili ovjerene kopije dokumentacije iz člana 45. i 47. Zakona, ne starije od tri mjeseca, u roku koji odredi ugovorni organ. Ovaj član Zakona je jedino mjesto u Zakonu gdje se pominje način i uslovi dostavljanja dokumentacije, kojom se dokazuje lična sposobnost i ekonomska i finansijska sposobnost ponuđača. Bez obzira o kojem se razlogu radi, Zakon ne predviđa donošenje posebne odluke o izboru sljedećeg ponuđača na rang listi, što je predmet velike rasprave u praksi. Ako praksa ne dovede do drugačijih stavova, smatramo da obaveza donošenja ovakve odluke ne postoji. Dužnost ugovornog organa bi bila da pisanim putem predloži sljedećem ponuđaču zaključenje ugovora prema uslovima iz tenderske dokumentacije i njegove ponude, te ako ponuđač pristane, da se pristupi zaključenju ugovora. U prilog ovakvom stavu ide i činjenica da su svi ponuđači upoznati sa razlozima izbora najpovoljnije ponude, rang listom i unaprijed utvrđenim uslovima za dodjelu ugovora drugom ponuđaču, tako da su imali priliku da se žale na sve činjenice u vezi sa tim. Stavom (4) definisana je sudbina ugovora koji je zaključen, ali će stupiti na snagu tek kada najpovoljniji ponuđač dostavi garanciju za uredno izvršenje ugovora. Ovakav ugovor će se smatrati apsolutno ništavim ako ponuđač ne ispuni ovaj uslov, što se mora definisati i samim ugovorom. Stavom (5) definisano je da se nakon dodijele ugovora uslovi iz tenderske dokumentacije i ponude ne mogu mijenjati. Jedini izuzetak je u slučaju ako ugovorni organ predvidi tenderskom dokumentacijom varijabilnu cijenu, odnosno, cijenu koja se može mijenjati u toku izvršenja ugovora, prema strogo definisanim uslovima i parametrima koji su unaprijed definisani tenderskom dokumentacijom. Utvrđeni parametri u svakom trenutku moraju biti objektivni, dostupni javnosti i utvrđeni od nadležnih institucija. Stavom (6) je definisana zabrana pobjedniku tendera da zapošljava po bilo kojem osnovu lica koja su bila uključena u pripremu tenderske dokumentacije ili u svojstvu člana Komisije ili stručnog lica, i to u periodu od šest mjeseci od dana zaključenja ugovora, odnosno početka realizacije ugovora. Ova zabrana se odnosi na izvršenje konkretnog ugovora o javnoj nabavci. 212
Član 73. (Podugovaranje) (1) Ugovorni organ ne može zabraniti podugovaranje, ali može tražiti od kandidata/ponuđača da se izjasni da li namjerava dio ugovora podugovaranjem prenijeti na treće strane. (2) Ukoliko se kandidat/ponuđač izjasni da namjerava dio ugovora podugovaranjem prenijeti na treće strane, ugovorni organ je dužan u ugovor o javnoj nabavci unijeti tu odredbu, kao osnov za zaključivanje podugovora između izabranog ponuđača i podugovarača. (3) Ponuđač kojem je dodijeljen ugovor neće sklapati podugovor ni o jednom bitnom dijelu ugovora bez prethodnog pismenog odobrenja ugovornog organa. Elementi ugovora koji se podugovaraju i identitet podugovarača obavezno se saopštavaju ugovornom organu blagovremeno, prije sklapanja podugovora. Ugovorni organ može izvršiti provjeru kvalifikacija podugovarača u skladu sa članom 44. ovog zakona i obavijestiti dobavljača o svojoj odluci najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o podugovaraču. U slučaju odbijanja podugovarača, ugovorni organ je dužan navesti objektivne razloge odbijanja. (4) Nakon što ugovorni organ odobri podugovaranje u skladu sa stavom (3) ovog člana, dobavljač kojem je dodijeljen ugovor je dužan prije početka realizacije podugovora dostaviti ugovornom organu podugovor zaključen sa podugovaračem, kao osnov za neposredno plaćanje podugovaraču, i koji kao obavezne elemente mora sadržavati slijedeće: a) robe, usluge ili radove koje će isporučiti, pružiti ili izvesti podugovarač, b) predmet, količinu, vrijednost, mjesto i rok isporuke robe, pružanja usluga ili izvođenja radova, c) podatke o podugovaraču i to: naziv podugovarača, sjedište, JIB/IDB, broj transakcijskog računa i naziv banke kod koje se vodi. (5) Dobavljač kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora. ________________________________________________________________ Institut podugovaranja je pretrpio značajne izmjene u odnosu na raniji Zakon i nešto je oštrije postavljen u odnosu na Direktive EU. Ugovorni organ sada ne može zabraniti podugovaranje. Ono što ugovorni organ može da zahtijeva od ponuđača je da se izjasne da li imaju namjeru „dio“ ugovora podugovaranjem prenijeti na treće strane. Ovo bi za početak prvo značilo da se ne može čitav ugovor prenijeti na podugovarače, ali postojeće zakonske odredbe i podzakonski 213
akti ne definišu koji obim podugovaranja se može odobriti. Drugo značajno pitanje je, u kojem dijelu postupka i na koji način se može zahtijevati od ponuđača da se izjasne o namjeri podugovaranja. Članom 9. stav (4) tačka d) Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda definisano je da Obrazac za ponudu, između ostalog, mora sadržavati „podatke o podizvođačima, ako je moguće, i/ili podatke o dijelu ugovora o javnoj nabavci, ako se dio ugovora o javnoj nabavci daje u podugovor“. Ova odredba Uputstva govori o više stvari. Prvo, očigledno je da se namjera podugovaranja mora izraziti u ponudi, odnosno u Obrascu za ponudu. Drugo, odredba sadrži dva alternativna uslova, odnosno zahtjev da ponuđač unese podatke o podizvođačima (ako je to moguće) i/ili podatke o dijelu ugovora koji namjerava podugovarati. Iz ovoga se može zaključiti da ponuđač može dati jednu ili drugu informaciju, čime bi se smatralo da je izrazio namjeru podugovaranja. Ovo je sasvim logično, jer postoji mogućnost da ponuđač još nije siguran kojeg će podugovarača izabrati, ali je siguran da želi dati u podugovor određeni dio posla. Treće, ponuđač mora biti registrovan i sposoban sam izvršiti posao koji je predmet nabavke, te u tom smislu nije ni značajno da li će se podaci o podugovaraču dati prije ili poslije dodjele ugovora. U kontekstu svega što je naprijed navedeno, smatramo da bi bilo dovoljno da ponuđač samo izjavi da ima namjeru podugovaranja, ali imajući u vidu odredbe Uputstva, za sada to ne može biti praksa dok se možda drugačije ne riješi u budućnosti. Stavom (2) je definisana obaveza ugovornom organu da unese u ugovor o javnoj nabavci odredbu o podugovaranju, koja je osnov za zaključenje podugovora između izabranog ponuđača i podugovarača. Odredba o podugovaranju se unosi samo na osnovu izjave kandidata/ponuđača da ima namjeru podugovaranja, kako je to definisano ovom odredbom. To znači da u momentu zaključenja osnovnog ugovora identitet podugovarača ili dio ugovora koji se podugovara ne mora biti poznat. Bitno bi bilo da se u osnovni ugovor unese odredba koja bi mogla glasiti ovako: „Ugovorne strane su saglasne da izvođač radova ustupi trećem licu izvođenje dijela radova (navesti koji dio ako je poznato u momentu zaključenja ugovora), pod uslovom da ugovorni organ odobri podugovaranje, u skladu sa članom 73. Zakona o javnim nabavkama BiH. Izvođač radova ne može sklapati podugovor ni o jednom bitnom dijelu ugovora bez prethodne pismene saglasnosti ugovornog organa ......................... (u nastavku citirati odredbe stavova (3), (4) i (5) ovog člana)“. Stavom (3) je upravo definisana obaveza ponuđača da zatraži od ugovornog organa saglasnost na podugovaranje prije nego što zaključi ugovor sa podugovaračem. Ova saglasnost se može zatražiti u bilo kojoj fazi realizacije ugovora, prije nego što se podugovarač treba uvesti u posao. Dobavljač mora u tom momentu zatražiti pisanim putem saglasnost za podugovaranje navodeći podatke o podugovaraču i dio ugovora koji se namjerava ustupiti na izvršenje podugovaraču. Ugovorni organ će, na osnovu vlastite procjene, odlučiti da li da provjeri kvalifikacije podugovarača u skladu sa članom 44. Zakona. Ako se odluči na provjeru, ugovorni organ mora voditi računa da uslovi koje zatraži moraju biti srazmjerni dijelu ugovora koji se 214
podugovara. U tom smislu, ugovorni organ bi mogao da provjeri ispunjavanje uslova iz člana 45. Zakona, ili jedan dio tih uslova. Mogao bi da zahtijeva, što je i logično, da je podugovarač registrovan za dio posla koji mu se daje u podugovor. Što se tiče ekonomske i finansijske sposobnosti i tehničke i profesionalne sposobnosti, mogli bi se postaviti samo uslovi koji su bili postavljeni i ponuđačima u postupku javne nabavke, ali bi morali biti srazmjerni dijelu ugovora koji se podugovara. To znači, ako se postavlja uslov da podugovarač ima uspješno iskustvo u realizaciji ugovora, takvo iskustvo bi se moglo tražiti samo iz oblasti koja je predmet podugovora, i proporcionalno vrijednosti podugovora, u skladu sa članom 7. Uputstva. Imajući u vidu da se odgovor dobavljaču mora dostaviti u roku od 15 dana, sve ove provjere se moraju završiti u tom periodu. Ako ugovorni organ odbije zahtjev za podugovaranje, razlozi na kojima tu odluku temelji moraju biti objektivni. To upravo znači da provjera podugovarača mora biti usklađena sa odredbama člana 44. Zakona, te da se u tom smislu ne mogu postavljati nemogući i nesrazmjerni uslovi. Ako nije vršio ovu provjeru, ugovorni organ nema ni razloga da odbije podugovaranje. Ako je podugovaranje odobreno, dobavljač će zaključiti podugovor i dostaviti ga ugovornom organu sa svim propisanim elementima iz stava (4) ovog člana. Propisno dostavljen podugovor je osnov za plaćanje dijela posla podugovaraču, što je takođe novina u odnosu na raniji Zakon. Jedini odgovoran za realizaciju ugovora je dobavljač sa kojim je ugovorni organ zaključio osnovni ugovor, što mnogo govori o samom institutu podugovaranja i drugačijem statusu podugovaranja u odnosu na grupu ponuđača kod koje je predviđena solidarna odgovornost za realizaciju ugovora. Na kraju treba još jednom istaći da dobavljač sa kojim je zaključen osnovni ugovor, mora biti u potpunosti kvalifikovan i sposoban da izvrši ugovor i bez podugovarača, pa stoga i snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora. ___________________________________________________________________ Odjeljak C. (Obaveze ugovornog organa po završenom postupku) Član 74. (Obavještenje o dodjeli ugovora) (1) Ugovorni organ je dužan za otvoreni postupak, ograničeni postupak, pregovarački postupak sa objavom ili bez objave obavještenja, konkurs za izradu idejnog rješenja ili takmičarski dijalog objaviti obavještenje o dodjeli ugovora na osnovu rezultata postupka dodjele ugovora, najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključivanja ugovora ili okvirnog sporazuma. (2) U slučaju dodjele ugovora iz člana 8. ovog zakona i zaključenih okvirnih sporazuma, ugovorni organ objavljuje obavještenje o dodjeli svih ugovora u toku 215
jedne godine, i to najkasnije 30 dana od isteka kalendarske godine. (3) Obavještenje o dodjeli ugovora iz st. (1) i (2) ovog člana sadrži informacije koje utvrđuje Agencija podzakonskim aktom. Stavom (1) je definisana obaveza objave obavještenja o dodjeli ugovora ili okvirnog sporazuma za sve postupke javne nabavke u klasičnom sektoru, osim za postupke male vrijednosti (konkurentski zahtjev i direktan sporazum). Rok za objavu obavještenja je 30 dana od dana zaključenja ugovora ili okvirnog sporazuma. Stavom (2) posebno je definisana obaveza objave obavještenja o dodjeli ugovora iz oblasti za koje je propisan poseban režim, utvrđen podzakonskim aktima Savjeta/ Vijeća ministara BiH. To su ugovori o nabavci usluga iz Aneksa II dio B Zakona, ugovori iz oblasti odbrane i sigurnosti i ugovori koje dodjeljuju diplomatsko – konzularna predstavništva i misije Bosne i Hercegovine. Obaveza objave obavještenja o dodjeli ugovora iz ovog stava odnosi se i na objavu svih pojedinačnih ugovora zaključenih na osnovu okvirnog sporazuma. Obavještenje o dodjeli svih navedenih ugovora se objavljuje najkasnije 30 dana od isteka kalendarske godine u kojoj su zaključeni. Obavještenja o dodjeli ugovora definisana ovim članom se objavljuju na Portalu javnih nabavki, a sažetak svih obavještenja se objavljuje u „Službenom glasniku BiH“. Sadržaj svih obavještenja je propisan Uputstvom o uslovima i načinu objavljivanja obavještenja i dostavljanja izvještaja u postupcima javnih nabavki u informacionom sistemu „E-nabavke“ (Službeni glasnik BiH“, broj 90/14). Član 75. (Izvještaj o postupku javne nabavke) (1) Ugovorni organ obavezan je dostavljati izvještaje Agenciji, za otvoreni postupak, ograničeni postupak, pregovarački postupak sa objavom ili bez objave obavještenja, konkurs za izradu idejnog rješenja, takmičarski dijalog, konkurentski zahtjev za dostavu ponuda i direktni sporazum, kao i u slučaju dodjele ugovora iz čl. 8. i 10. ovog zakona, u formi, na način i u rokovima koje utvrđuje Agencija podzakonskim aktom. (2) Nakon što ugovorni organ dostavi izvještaj Agenciji, dužan je na svojoj web stranici, ukoliko istu posjeduje, objaviti osnovne elemente ugovora za sve postupke javne nabavke, kao i sve izmjene ugovora do kojih dođe u toku realizacije ugovora, na način i u formi koji će propisati podzakonskim aktom Vijeće ministara BiH. ___________________________________________________________________ Ovim članom propisana je obaveza dostavljanja izvještaja o provedenim postupcima 216
javne nabavke koji se dostavljaju Agenciji za javne nabavke BiH. Novina u ovom Zakonu je što su istom aplikacijom „E – nabavke“ obuhvaćena sva obavještenja u postupcima javnih nabavki, izvještaji i pretraga ugovornih organa i privrednih subjekata. Forma, način i rokovi dostavljanja izvještaja su definisani Uputstvom o uslovima i načinu objavljivanja obavještenja i dostavljanja izvještaja u postupcima javnih nabavki u informacionom sistenu „E-nabavke“. Za sve nabavke za koje je dostavljeno obavještenje o dodjeli ugovora (vidi član 75. Zakona), nije potrebno posebno dostavljanje izvještaja u smislu ovog člana. Aplikacija „E – nabavke“ na osnovu dostavljenog obavještenja o dodjeli ugovora omogućava generisanje izvještaja o postupku javne nabavke, tako da poseban izvještaj nije potreban. Poseban izvještaj se mora pripremiti za konkrentski zahtjev, direktan sporazum i za dodjelu ugovora koji predstavljaju izuzeća od primjene Zakona, u smislu članova 10. i 86. Zakona. Rok za dostavljanje izvještaja je 30 dana od dana zaključenja ugovora. Stavom (2) je definisana potpuno nova obaveza u odnosu na raniji Zakon, a radi se o obavezi ugovornog organa da objavi osnovne elemente ugovora za sve postupke javne nabavke na svojoj web stranici, nakon dostavljanja izvještaja Agenciji. Ugovorni organ je dužan objaviti i sve izmjene ugovora do kojih dođe u toku njegove realizacije. Forma u kojoj će se objavljivati ugovori propisuje Savjet/Vijeće ministara BiH. U vrijeme izdavanja ove knjige ovaj podzakonski akt nije donesen. Član 76. (Arhiviranje) Zaključeni ugovori o nabavci, zahtjevi, ponude, tenderska dokumentacija i dokumenti koji se odnose na ispitivanje i ocjenjivanje zahtjeva i ponuda, kao i drugi dokumenti vezani za nabavku čuvaju se u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine koji se odnose na arhiviranje. ___________________________________________________________________ Ovaj član daje samo načelnu odredbu o arhiviranju i upućuje na druge propise o arhiviranju. Svi dokumenti koji su vezani sa postupak javne nabavke čuvaju se u skladu za propisima o arhiviranju u BiH i pravilima kancelarijskog poslovanja. Ono što je bitno istaći, predviđena je prekršajna odgovornost za ugovorni organ ukoliko ne čuva ovu dokumentaciju u skladu sa pomenutim propisima.
217
POGLAVLJE IV. POSEBNE ODREDBE ZA SEKTORSKE UGOVORNE ORGANE KOJI OBAVLJAJU DJELATNOST U OBLASTI VODOSNABDIJEVANJA, ENERGETIKE, PROMETA I POŠTANSKIH USLUGA Odjeljak A. Opće odredbe Član 77. (Oblast primjene) (1) Ovo poglavlje Zakona sadrži posebne odredbe koje primjenjuje sektorski ugovorni organ koji obavlja djelatnosti u oblasti vodosnabdijevanja, energetike, transporta i poštanskih usluga, te sektorski ugovorni organ kada zaključuje ugovore za potrebe djelatnosti u navedenim oblastima. vku određenih djelatnosti, a koja primjenjuju sektorski ugovorni organi, definisani u članu (2) Ovo poglavlje Zakona ne primjenjuje se na ugovore koje sektorski ugovorni organ zaključi u svrhe koje ne uključuju obavljanje njihovih djelatnosti opisanih u čl. 78. do 84. ovog zakona ili radi obavljanja takvih djelatnosti u drugoj zemlji u uslovima koji ne uključuju fizičku upotrebu mreže ili geografskog područja unutar Bosne i Hercegovine. __________________________________________________________________ Direktiva 2004/17 posebno definiše pravila za naba 5. Zakona. Kada sektorski ugovorni organ obavlja djelatnosti u oblasti vodosnabdijevanja, energetike, transporta i poštanskih usluga, uključujući i privredne subjekte (član 5. stav (2) Zakona) koji pomenute djelatnosti obavljaju na osnovu ekskluzivnog prava, dužni su primjenjivati posebna pravila definisana u posebnom poglavlju. Sektorski ugovorni organ primjenjuje posebna pravila kada se dodjeljuju ugovori o nabavci, koji su direktno povezani sa djelatnosti koju obavlja, ali se posebna pravila primjenjuju i druge ugovore o nabavci koji se dodjeljuju u svrhu obavljanja djelatnosti na osnovu kojih je definisan kao sektorski ugovorni organ. U stavu (2) ovog člana definisane su situacije kada sektorski ugovorni organ ne primjenjuje ove odredbe Zakona, a to su situacije: a) Kada sektorski ugovorni organ zaključuje ugovore o nabavci u svrhe koje ne uključuju obavljanje njegovih djelatnosti definisanih u ovom Poglavlju, odnosno kada obavlja druge djelatnosti koje ni u jednom segmentu ne uključuju, niti zavise od obavljanja djelatnosti na osnovu koje je definisan kao sektorski ugovorni organ. b) Kada obavlja djelatnosti, koje su definisane ovim Poglavljem, u drugoj 218
zemlji i u uslovima koji ne uključuju fizičku upotrebu mreže ili geografskog područja u Bosni i Hercegovini. Znači, djelatnosti koje su definisane u stavu 2. su djelatnosti koje nisu u svrhe djelatnosti definisanih ovim Poglavljem, ili su djelatnosti koje podrazumijevaju obavljanje izvan Bosne i Hercegovine, te ne koristi mreže (kod energije, transporta, vodosnabdjevanja) ili geografsko područje (ugalj, nafta, plin, aerodrom, luka, i dr.) i na iste se ne primjenjuju odredbe ovog poglavlja . Evidentno je također da, ukoliko su neke od djelatnosti koje u svrhe obavljanja djelatnosti iz ovog Poglavlja, mogu biti također izuzete od primjene odredbi ovog Poglavlja, ako su izložene stvarnom tržištu (član 81. stav 2; 83.stav 4.) ili su ispunjene određene kvote za pojedine djelatnosti, ili neki drugi uslovi posebno definisani za svaku djelatnost (član 78. stav 2. i 3.; 79. stav 2. pod b., stav 4. pod b.) navedeni u ovom poglavlju. Član 78. (Vodosnabdijevanje) (1) Djelatnosti u oblasti vodosnabdijevanja, u smislu ovog zakona, su: a) stavljanje na raspolaganje (pružanje) ili upravljanje nepokretnim (fiksnim) mrežama za javno snabdijevanje u vezi s proizvodnjom, prijevozom (transportom) ili distribucijom pitke vode; b) snabdijevanje (napajanje) tih mreža pitkom vodom. (2) Sektorski ugovorni organ primjenjuje odredbe ovog zakona za javne nabavke ili konkurse za projekte koje provodi, odnosno organizira za obavljanje djelatnosti iz stava (1) ovog člana i koji je: a) povezan s projektima vodogradnje, te s projektima navodnjavanja ili odvodnjavanja (isušivanja) pod uslovom da količina vode koja će se koristiti za snabdijevanje pitkom vodom iznosi više od 20% od ukupne količine vode stavljene na raspolaganje takvim projektima, ili instalacijama za navodnjavanje ili odvodnjavanje (isušivanje); ili b) povezan s odvodnjom ili pročišćavanjem otpadnih voda. (3) Sektorski ugovorni organ obavezan je primijeniti odredbe ovog zakona, kada obavlja djelatnosti koje se odnose na snabdijevanje (napajanje) mreža pitkom vodom u svrhu javnog snabdijevanja od subjekta koji nije ugovorni organ i ne smatra se djelatnošću u smislu stava (1) ovog člana ako: a) taj subjekat proizvodi pitku vodu, jer mu je ona potrebna za obavljanje neke djelatnosti koja nije djelatnost iz čl. 78. do 84. ovog zakona te 219
b) napajanje (snabdijevanje) javne mreže zavisi samo od vlastite potrošnje tog subjekta i ne iznosi više od 30% ukupne proizvodnje pitke vode, u odnosu na prosjek prethodne tri godine, uključujući i tekuću godinu. __________________________________________________________________ Oblast vodosnabdijevanja je definisana kao oblast na koju se primjenju posebna pravila, ali pod odgovarajućim uslovima. Kada sektorski ugovorni organ stavlja na raspolaganje vodovodnu mrežu u svrhu proizvodnje, transporta i distribucije pitke vode i kada snabdjeva tu mrežu pitkom vodom, smatra se da obavlja djelatnost kao sektorski ugovorni organ Odredbe Zakona koje se odnose na posebne djelatnosti definisane ovim članom, se primjenjuju u slučaju kada sektorski ugovorni organ u oblasti vodosnabdijevanja obavlja djelatnosti opisane kao proizvodnja, transport, distribucija i snabdjevanje mreže pitkom vodom, i to kada se radi o ugovorima koji su povezani sa izgradnjom postrojenja u oblasti vodosnabdjevanja, sa projektima navodnjavanja, isušivanja, ali samo pod uslovom da količina vode koja će se koristiti za napajanje mreža pitkom vodom je viša od 20% ukupne količine vode koja se daje na korištenje u tom projektu. Dakle, ako se gradi objekat u oblasti vodosnabdjevanja, ili se kroz isušivanje ili navodnjavanje, uz odvodnju i prečišćavanje otpadnih voda, može proizvesti pitka voda koja će se staviti na raspolaganje mreži za snabdjevanje pitkom vodom, smatra se samo u slučaju da je rezultat gradnje tog objekta proizvodnja pitke vode kojom će se mreža snabdjevati sa procentom većim od 20%. U tom slučaju se primjenjuju posebne odredbe koje se odnose na sektorski ugovorni organ. U situaciji kada je sektorski ugovorni organ obavezan primjeniti odredbe Zakona u svrhu obavljanja djelatnosti vodosnabdjevanja za napajanje mreže pitkom vodom, u svrhu javnog snabdjevanja, od subjekta koji nije ugovorni organ, ali se ne smatra djelatnošću u smislu stava (1) ovog člana, samo ukoliko taj subjekt proizvodi pitku vodu za obavljanje druge djelatnosti, koja nije djelatnost definisana čl.78 do 84. Zakona, te napajanje mreže pitke vode zavisi od proizvodnje pitke vode tog subjekta i ne iznosi više od 30% ukupne proizvodnje pitke vode u odnosu na prosjek posljednje 3 godine. Dakle, imamo subjekta koji prilikom obavljanja svoje djelatnosti, kao nus proizvod ima pitku vodu i snabdjevanje javne mreže zavisi od tih količina vode, ali ni u kom slučaju zavisnost napajanja javne mreže pitkom vodom ne može biti veća od 30% u posljednje tri godine, uključujući i tekuću godinu. Član 79. (Plin, toplotna i električna energija) Djelatnosti u oblasti plina i toplotne energije na koje se primjenjuju odredbe ovog zakona su: 220
a) stavljanje na raspolaganje (pružanje) ili upravljanje nepokretnim (fiksnim) mrežama za javnu uslugu u vezi s proizvodnjom, prijenosom i distribucijom plina i toplotne energije; b) snabdijevanje (napajanje) te mreže plinom ili toplotnom energijom. (2) Ako snabdijevanje (napajanje) mreža plinom ili toplotnom energijom u svrhu javne usluge obavlja subjekat koji nije ugovorni organ, to se ne smatra djelatnošću u smislu stava (1) ovog člana ako: a) proizvodnja plina ili toplotne energije od strane tog subjekata nastaje kao neizbježna posljedica obavljanja djelatnosti koja ne spada u djelatnosti iz st. (1) ili (3) ovog člana ili iz čl. 78. do 84. ovog zakona; b) je snabdijevanje javne mreže posljedica privrednog iskorištavanja napajanja i ako u odnosu na prosjek posljednje tri godine, uključujući i tekuću godinu, ne čini više od 20% prihoda subjekta. (3) Sektorski ugovorni organ obavezan je primijeniti odredbe ovog zakona, kada obavlja djelatnosti iz oblasti električne energije, i to ako: a) stavlja na raspolaganje (pružanje) ili upravljanje nepokretnim (fiksnim) mrežama za javnu uslugu u vezi s proizvodnjom, prijenosom i distribucijom električne energije; b) snabdijeva (napaja) tu mrežu električnom energijom. (4) Ako snabdijevanje (napajanje) mreža električnom energijom u svrhu javne usluge obavlja subjekat koji nije ugovorni organ, to se ne smatra djelatnošću u smislu odredbe stava (3) ovog člana ako: a) subjekat proizvodi električnu energiju zbog toga što je njena potrošnja potrebna u svrhu obavljanja neke djelatnosti koja nije djelatnost iz st. (1) ili (3) ovog člana ili iz čl. 78. do 84. ovog zakona; i b) napajanje (snabdijevanje) javne mreže zavisi samo od vlastite potrošnje tog subjekta i ne iznosi više od 30% ukupne proizvodnje energije, u odnosu na prosjek prethodne tri godine, uključujući i tekuću godinu. ___________________________________________________________________ Djelatnosti u oblasti plina, toplotne energije i električne energije su djelatnosti u smislu ovog Zakona u slučaju kada sektorski ugovorni organi stavljaju na raspolaganje ili upravljanje nepokretnim mrežama za javnu uslugu u vezi sa proizvodnjom, prenosom i distribucijom plina, toplotne i električne energije i kada snabdjevaju fiksne mreže plinom, toplotnom i električnom energijom. Dakle, u svim ovim slučajevima sektorski ugovorni organi primjenju odredbe Zakona iz Poglavlja kojim su definisane ove djelatnosti. U slučaju kada napajanje mreže plinom ili toplotnom energijom vrši subjekt koji nije ugovorni organ (subjekat koji obavlja djelatnost na osnovu ekskluzivnog ili 221
isključivog prava), onda to nije djelatnost iz stava (1) ovog člana, pod uslovom da proizvodnja plina ili toplotne energije nastaje kao neizbježni nus proizvod od druge djelatnosti koju obavlja taj subjekt, a koja nije djelatnost iz čl.78-84. Zakona. Bitno je da ta djelatnost nije definisana u stavovima (1) i (3) člana 79. Zakona. Također, ako je napajanje mreže plinom i toplotnom energijom javne mreže posljedica privrednog iskorištavanja napajanja i ako u odnosu na prosjek posljednje tri godine (uključujući i tekuću) ne čini više od 20% prihoda subjekta, ne smatra se djelatnosšću u smislu stava (1) ovog člana. Znači ovdje imamo bitne uslove a to je: da taj subjekt privredno iskorištava napajanje plinom ili toplotnom energijom ali prihod mu nije veći od 20% u posljednje tri godine. Kod napajanja javne mreže električnom energijom od strane subjekta koji nije ugovorni organ, ne smatra se djelatnošću smislu stava (1) i (3) člana 79. Zakona, ako subjekt proizvodi električnu energiju jer mu je ona potrebna za obavljanje djelatnosti koja nije djelatnost iz čl.78 do84. Zakona i napajanje javne mreže zavisi od proizvodnje električne energije tog subjekta i nije veće od 30% ukupne proizvodnje enrgije u odnosu na prosjek prethodne tri godine, uključujući tekuću godinu. Suština odredbi st. (2) i (4) člana 78. Zakona je u tome da redovno snabdjevanje javnih mreža zavisi od količina kojim javnu mrežu napaja taj subjekt, uz definisana ograničenja.
Član 80. (Istraživanje i vađenje nafte, plina, uglja i ostalih čvrstih goriva) Sektorski ugovorni organ obavezan je primjenjivati odredbe ovog zakona kada obavlja djelatnosti istraživanja i vađenja nafte, plina, uglja i ostalih čvrstih goriva, i to kada se obavljanje te djelatnosti odnosi na iskorištavanje geografskog područja u svrhu istraživanja ili vađenja nafte, plina, uglja ili drugih čvrstih goriva. __________________________________________________________________ Ovom odredbom se definišu sektorski ugovorni organi koji obavljaju djelatnosti istraživanja i vađenja nafte, plina, uglja i ostalih čvrstih goriva. Prilikom obavljanja ovih djelatnosti, ovi sektorski ugovorni organi primjenjuju sva pravila koja su definisana ovim poglavljem. Ali je veoma važno istaći značaj zašto su ove djelatnosti izdvojene. Na to upućuje posljednji dio odredbe, a glasi „iskorištavanje geografskog područja”. Dakle na jedan drugačiji način su definisana prirodna i nacionalna bogatstva.
222
Član 81. (Transportne usluge) (1) Djelatnosti u oblasti transporta, u smislu ovog zakona, su: a) kada se stavlja na raspolaganje (pružanje) ili upravljanje mrežom za usluge javnog prometa željeznicom, automatiziranim sistemima, tramvajem, autobusom, trolejbusom ili žičarama; b) mreža na području transporta postoji ako se usluge u prometu obavljaju u skladu s uslovima, npr. za linije, transportne kapacitete, redove vožnje i slično, a koje je utvrdio nadležni organ. (2) Pružanje javnih usluga autobuskog prijevoza nije djelatnost, u smislu odredbi ovog člana, ako i drugi subjekti mogu pružati te usluge općenito ili na određenom geografskom području pod istim uslovom kao i sektorski ugovorni organ. __________________________________________________________________ Djelatnost u oblasti transporta veže se za fiksne mreže (željeznica, metro, tramvaj, trolejbus žičara) ali i autobuski saobraćaj, ali pod određenim uslovima definisanim Zakonom. Smatra se da mreža u transportnim uslugama postoji kada nadležni organ odredi uslove za rad sektorskih ugovornih organa koji obavljaju transportne djelatnosti. Naime, kako se radi o javnoj usluzi, nadležni organ kroz definisanje uslova određuje uslove rada ovih mreža. Kao uslovi mogu se navesti slijedeći: redovi vožnje, linije na kojima se pružaju transportne usluge, trase, dionice, kapaciteti i sl. Ali kod pružanja prevoza autobusom, ova usluga se ne smatra djelotnosšću iz ovog poglavlja, ukoliko i drugi subjekti imaju dozvolu da pružaju usluge transporta autobusom, na određenom području, pod istim uslovima kao i sektorski ugovorni organ. Naime da bi drugi subjekti obavljali usluge transporta autobusom, moraju da ispunjavaju sve uslove koje definiše nadležni organ. Dakle, izjednačavaju se sa sektorskim ugovornim organom, u pogledu ispunjavanja postavljenih uslova za obavljanje djelatnosti autobuskog transporta. Ali u tom slučaju onda autobuski transport nije djelatnost u smislu ovog člana. Član 82. (Zračne, pomorske i riječne luke) Sektorski ugovorni organ koji obavlja djelatnosti zračnih, pomorskih i riječnih luka i koje se odnose na iskorištavanje geografskog područja u svrhu stavljanja na raspolaganje zračnih luka, pomorskih luka, riječnih luka ili drugih prometnih terminala, prijevoznicima u zračnom, pomorskom ili riječnom prijevozu, obavezan je primjenjivati ovaj zakon. ___________________________________________________________________ 223
Obavljanje djelatnosti u zračnom, pomorskom i riječnom saobraćaju se veže za zgrade i objekte koji se izgrade na geografskom području i koriste se za potrebe prevoza u zračnom, pomorskom i rječnom saobraćaju. Dakle, primjena Zakona se odnosi na sektorske ugovorne organe koji upravljaju izgrađenim objektima na geografskom području i koji pružaju usluge u obavljanju svoje djelatnosti. Bitno je istaći da prevoznici koji koriste usluge (korištenje piste, veza u luci, pratećih objekata) nisu ugovorni organi u smislu ove odredbe. Indirektno iz ove odredbe proizilazi da se radi o objektima koji su izgrađeni na geografskom području, i koji se stavljaju na raspolaganje za obavljanje djelatnosti pružanja usluga u zračnom, pomorskom i riječnom prometu, ali ova odredba uključuje i druge objekte u oblasti transporta, a to su stanične zgrade u željezničkom i drumskom saobraćaju. Članak 83. (Poštanske usluge) (1) Poštanske ili druge usluge koje ne uključuju poštanske usluge su djelatnosti koje se obavljaju pod uvjetima određenim ovim člankom. (2) Poštanske usluge u smislu stavka (1) ovoga članka su usluge primanja, prijenosa i uručenja poštanskih pošiljaka. Te usluge obuhvaćaju: a) rezervirane poštanske usluge, a to su poštanske usluge koje sukladno zakonima o pošti obavlja jedino javni operater; b) poštanske usluge koje se obavljaju na slobodnom tržištu sukladno odredbama zakona o pošti. (3) Poštanska pošiljka je pismovna pošiljka, poštanska i brzojavna uputnica i paket koji sadrži robu s ili bez komercijalne vrijednosti, bez obzira na težinu, adresirana na određenog primatelja kojemu treba uručiti pošiljku. Poštanska pošiljka, u smislu stavka (2) ovoga članka, odnosi se i na knjige, kataloge i tisak. (4) Druge usluge koje ne uključuju poštanske usluge jesu usluge koje se obavljaju na sljedećim područjima, pod uvjetom da te usluge obavlja subjekt koji obavlja poštanske usluge u smislu stavka (2) ovoga članka i pod uvjetom da te usluge nisu izravno izložene tržišnom natjecanju, a to su: a) usluge upravljanja poštanskom službom (usluge i prije i poslije otpreme, kao što su usluge upravljanja urudžbenim uredom); b) usluge dodane vrijednosti u vezi s elektroničkim sredstvima i koje se u cijelosti pružaju putem elektroničkih sredstava (uključujući sigurno slanje šifriranih dokumenata elektroničkim sredstvima, usluge vođenja adresa i slanje 224
preporučene elektroničke pošte); c) usluge koje se odnose na pošiljke drukčije od onih pošiljaka naznačenih u stavku (3) ovoga članka (npr. neadresirane pošiljke, reklamne pošiljke, promidžbene pošiljke i sl.); d) financijske usluge prema definiciji iz Aneksa II. Dijela A. Kategorije 6. ovoga Zakona; e) filatelističke usluge; f) logističke usluge koje su kombinacija fizičke dostave i/ili skladištenja i drugih nepoštanskih djelatnosti. ___________________________________________________________________ U ovom članku Zakon propisuje da se njegova primjena Zakona odnosi na sektorska ugovorna tijela koja (i kada) obavljaju djelatnosti koje se smatraju poštanskim uslugama i koje su dalje pobrojane u ovom članku. Sve što služi za podršku nabrojanim uslugama nabavlja se primjenom ovog zakona. I obrnuto, za podršku nekih drugih djelatnosti a koje ovdje nisu pobrojane, sektorsko ugovorno tijelo je oslobođeno primjene Zakona. Stavkom 1. ovoga članka data je vrlo nejasna odredba ili definicija koje su to djelatnosti uključene u poštansku djelatnost: Poštanske ili druge usluge koje ne uključuju poštanske usluge su djelatnosti koje se obavljaju pod uvjetima određenim ovim člankom. Nije jasna formulacija ili druge usluge koje ne uključuju poštanske usluge su djelatnosti koje se obavljaju pod uvjetima određenim ovim člankom. U svakom slučaju, potrebno je dalje razmotriti sve usluge odnosno djelatnosti (ili u krajnjem slučaju aktivnosti) koje su pobrojane u daljenjem tekstu ovoga članka. Stavkom 2. ovoga članka daje se definicija poštanskih usluga i slična je (iako ne istovjetna), definicijama koje daju enitetski zakoni i zakon BiH o kojima je regulisana poštanska djelatnost: usluge prijema, prijenosa i uručenja poštanskih pošiljki (rezervirane poštanske usluge, koje nisu na slobodnom tržištu i povjerenu su javnom poštanskom operateru (javnim poštama - sve do implementiranja europskih direktiva koje predviđaju otvaranje tržišta i za ove usluge), te tzv. univerzalne poštanske usluge koje jesu poštanske usluge, ali se dio njih obavlja na slobodnom tržištu, kako zakon navodi, u skladu s odredbama zakona o pošti (pri čemu moramo imati u vidu da u BiH postoji više zakona koji reguliraju poštansku djelatnost). Stavkom 3. ovoga članka daje se definicija poštanskih pošiljki i u biti ne odstupa mnogo od definicija koje su date u zakonima o poštanskoj djelatnosti. Stavkom 4. definiraju se druge usluge koje biti nisu poštanske usluge, kada ih obavlja sektorsko ugovorno tijelo, ali samo ukoliko nisu izravno izložene tržišnoj konkurenciji. Dakle, za ove usluge je potrebno utvrditi ima li sektorsko ugovorno 225
tijelo privilegiju za njihovo obavljanje ili su izloženi konkurenciji. Ako su izložene konkurenciji, sve što je potrebno za njihovu podršku ne nabavlja se prema ovom Zakonu. I obrnuto, ako sektorsko ugovorno tijelo ima privilegiju (npr. da mu je i to na nekom području području rezervirano za njega), sve što mu treba za podršku pribavljat će se prema ovom Zakonu. Od svih nabrojanih usluga posebno treba obratiti pažnju na financijske usluge prema definiciji iz Aneksa II. Dio A kategorije 6 ovog Zakona, kao i filatelističke usluge. Za njih treba imati obrazloženje i čvrste dokaze da su izložene tržišnoj konkurenciji, obzirom da se npr. uručivanje mirovina po općoj percepciji veže za poštansku djelatnost i poštare, iako je u potpunosti izloženo tržišnoj konkurenciji (mirovina se može preuzeti na banci ili da neki drugi način – građanin- umirovljenik se slobodno opredjeljuje na koji način će primati mirovine). Druge financijske usluge kao npr. plaćanje računa za komunalije na poštanskim šalterima, uplata raznih pristojbi - taksi itd. ne bi trebale biti sporne jer je i po današnjoj precepciji jasno da se mogu obaviti i kod banaka- ovisno od volje građanina. Također, evidentno je da javni poštanski operatori (u okviru svoje djelatnosti) obavljaju niz djelatnosti koje ne spadaju u rezerviranu poštansku uslugu i da su te usluge izložene stvarnoj tržišnoj konkurenciji kao na primjer: usluge kurirske službe, brze pošte, produkcija raznih dokumenata, hibridne pošte, razne vrste filatelističkih usluga sa pratećom robom, marketinške usluge za treće osobe, usluge posredovanja u osiguranju ili drugim financijskim uslugama. Smatramo da nabava koja služi podršci za navedene usluge, kao i neke druge koje ispunjavaju uvjet izloženosti konkurenciji, može biti izuzeta od primjene postupaka nabave predviđeni ovim Zakonom, te da isto treba odrediti i regulirati internim aktima (o javnim nabavama) kao i urediti procedure i načine nabave. Naravno, smatramo da navedene nabave, iako su izuzete od primjene Zakona ipak trebaju biti zasnovane na temeljnim načelima javnih nabava u mjeri u kojoj je to moguće. Član 84. (Nabavka koja se odnosi na više djelatnosti) (1) Na predmet nabavke koji se odnosi na obavljanje više djelatnosti iz ovog poglavlja primjenjuju se odredbe ovog dijela zakona za onu djelatnost koja je glavni dio predmeta nabavke. (2) Ako se na dio predmeta nabavke planiranog za obavljanje jedne od djelatnosti primjenjuju odredbe ovog poglavlja zakona, a na drugi dio predmeta nabavke se ne primjenjuju odredbe ni ovog poglavlja ni poglavlja II. i III. ovog zakona, te ako nije moguće objektivno utvrditi za koju je djelatnost namijenjen pretežni dio predmeta nabavke, onda se postupak javne nabavke provodi u skladu s odredbama ovog dijela zakona. (3) Ako dio predmeta nabavke planiran za obavljanje jedne od djelatnosti podliježe odredbama ovog poglavlja zakona, a drugi dio predmeta nabavke 226
podliježe odredbama poglavlja II. i III. ovog zakona, te ako nije moguće objektivno utvrditi za koju je djelatnost namijenjen pretežni dio predmeta nabavke, onda se postupak javne nabavke provodi u skladu s odredbama poglavlja II. i III. ovog zakona. ___________________________________________________________________ Za nabavke koje provode sektorski ugovorni organi, a u kojim predmet nabavke se koristi i za osnovnu djelatnost i djelatnost koja nije osnovna, po preovladavanju djelatnosti, postoje slijedeće situacije i pravila koja se primjenjuju, i to ukoliko se: a) predmet nabavke odnosi na obavljanje više osnovnih djelatnosti, primjenjuju se odredbe čl.77.do 84.dijela Zakona za onu djelatnost koja preovladava, odnosno kojoj pripada predmet nabavke. b) predmet nabavke koji po svojoj prirodi spada u osnovnu djelatnost na koju se primjenjuju pravila za sektorske ugovorne organe, ali spada i u djelatnosti na koje se ne primjenjuju ni odredbe za sektorske ugovorne organe, ni odredbe za klasične ugovorne organe, te ako nije moguće realno odrediti za koju je djelatnost namijenjen glavni dio predmeta nabavke, onda se postupak javne nabavke provodi u skladu s odredbama čl.77.do 84. Zakona, odnosno po pravilima za sektorske ugovorne organe. c) Predmet nabavke jednim dijelom spada pod pravila za sektorske ugovorne organe, a drugim dijelom se primjenjuju odredbe za klasične ugovorne organe, te ako nije moguće realno odrediti za koju je djelatnost namijenjen glavni dio predmeta nabavke, onda se postupak javne nabavke provodi u skladu s odredbama za klasične ugovorne organe. Ovom odredbom se određuju pravila za postupanje, kako bi se spriječila potencijalna opasnost izbjegavanja pravilne primjene odredbi Zakona. Posebno pod tačkom b) Jer tu postoji opasnost da se izbjegne primjena zakona. Ali isto tako se spriječava manipuliranje nabavki na koje treba primjeniti odredbe koje se odnose na klasične ugovorne organe. Stoga je veoma bitno da ugovorni organ u odluci o pokretanju postupka javne nabavke ili kod pripreme prethodnog informativnog obavještenja jasno odredi i definiše koja će se pravila primjeniti u slucajevima kada postoji „dvojna”namjena predmeta nabavke. Odjeljak B. Posebne odredbe Član 85. (Sistem kvalifikacije) (1) Sektorski ugovorni organ može uspostaviti i voditi sistem kvalifikacije kandidata/ponuđača. Sektorski ugovorni organ koji uspostavi ili vodi sistem kvalifikacije obavezan je u objavi navesti svrhu sistema kvalifikacije i način 227
kako se mogu zatražiti pravila kvalifikacije, te osigurati da privredni subjekat u svakom trenutku može zahtijevati kvalifikaciju. Ako sistem kvalifikacije traje duže od tri godine, uspostavljanje sistema kvalifikacije objavljuje se svake godine. Pri kraćem trajanju sistema kvalifikacije dovoljna je objava na početku postupka. (2) Sistem kvalifikacije, u skladu sa stavom (1) ovog člana, može obuhvatati različite stepene, a vodi se na osnovu objektivnih kvalifikacijskih kriterija i kvalifikacijskih pravila koje postavlja sektorski ugovorni organ. Kvalifikacijski kriteriji i pravila mogu se po potrebi ažurirati. (3) Kvalifikacijski kriteriji i pravila, u skladu sa stavom (2) ovog člana, mogu obuhvatati uslove o finansijskoj i ekonomskoj i/ili tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti. Sektorski ugovorni organ obavezan je predvidjeti kriterije i pravila kvalifikacije, kao i razloge isključenja. (4) Ako kvalifikacijski kriteriji i pravila sadrže uslove finansijske i ekonomske i/ili tehničke i profesionalne sposobnosti, privredni subjekt se u svrhu dokaza zahtijevane sposobnosti može u datom slučaju osloniti na resurse drugih privrednih subjekata, nezavisno od pravnog odnosa između njega i tog privrednog subjekta. U tom slučaju on mora dokazati da tim resursima zaista i raspolaže sve vrijeme trajanja sistema kvalifikacije. (5) Pod istim pretpostavkama kao i u stavu (4) ovog člana, i grupe ponuđača mogu se osloniti na resurse svojih članova ili drugih privrednih subjekata. (6) Kvalifikacijski kriteriji i pravila, u skladu s odredbom stava (2) ovog člana, stavljaju se na raspolaganje zainteresiranim privrednim subjektima na njihov zahtjev. Sektorski ugovorni organ obavještava svaki zainteresirani privredni subjekat o izmjeni i dopuni kvalifikacijskih kriterija i pravila. Ako sektorski ugovorni organ smatra da sistem kvalifikacije drugih sektorskih ugovornih organa odgovara zahtjevima i uslovima ponuđača, odnosno kandidata koji su kvalificirani, učinit će dostupnim nazive tih drugih sektorskih ugovornih organa kvalificiranim kandidatima. (7) Sektorski ugovorni organ dužan je podnosioce zahtjeva u primjerenom roku obavijestiti o odluci koju je donio o kvalifikaciji podnosioca zahtjeva. Ako se odluka ne može donijeti u roku od četiri mjeseca nakon zaprimanja zahtjeva za kvalifikaciju, sektorski ugovorni organ dužan je podnosioca zahtjeva najkasnije dva mjeseca nakon zaprimanja zahtjeva za kvalifikaciju obavijestiti o razlozima produženja obrade i navesti kada će biti donesena odluka o prihvatanju ili odbijanju njegovog zahtjeva. Podnosilac zahtjeva obavještava se o odluci o zahtjevu za kvalifikaciju najkasnije u roku šest mjeseci nakon prijema zahtjeva za kvalifikaciju. (8) O negativnim odlukama o kvalifikaciji, uz navođenje razloga, podnosilac zahtjeva obavještava se bez odgađanja, a najkasnije 15 dana nakon donošenja 228
odluke. Razlozi se moraju zasnivati na kvalifikacijskim kriterijima koje je uspostavio sektorski ugovorni organ u skladu sa stavom (3) ovog člana. (9) Uspješni podnosioci zahtjeva uvrštavaju se u spisak, pri čemu je moguća daljnja podjela prema predmetu nabavke, za koji su pojedini podnosioci zahtjeva kvalificirani. (10) Sektorski ugovorni organ može privrednom subjektu osporiti priznanje kvalifikacije samo iz razloga koji se zasnivaju na kriterijima koje je utvrdio sektorski ugovorni organ u skladu sa stavom (3) ovog člana. Sektorski ugovorni organ osporava priznatu kvalifikaciju privrednom subjektu, o čemu ga obavještava u pismenoj formi, uz navođenje razloga, i to u roku ne kraćem od 15 dana od dana kada osporava kvalifikaciju. (11) Ako se poziv na nadmetanje objavljuje uspostavljanjem sistema kvalifikacije, ponuđači, odnosno kandidati biraju se u ograničenom postupku javne nabavke ili u pregovaračkom postupku javne nabavke između privrednih subjekata koji su se kvalificirali u okviru sistema kvalifikacije. (12) Uspostavljanje sistema kvalifikacije objavljuje se u skladu s članom 36. ovog zakona, u formi koja će biti definirana podzakonskim aktom koji donosi Vijeće ministara BiH. ___________________________________________________________________ Iako po nazivu izgleda da je sistem kvalifikacije nešto novo i posebno, bitno je istaći da svi ugovorni organi koji su provodili višefazne postupke nabavke su na jedan način pravili sistem kvalifikacije nakon faze pretkvalifikacije (lista kvalifikovanih kandidata). Stoga je sistem kvalifikacije okončana faza pretkvalifikacije, nakon koje se formira lista kvalifikovanih ponuđača, koji će isporučivati robe, pružati usluge ili izvoditi radove. Za razliku od višefaznih postupaka nabavke, gdje nakon pretkvalifikacije odmah slijedi faza poziva za dostavu ponuda, sistem kvalifikacije se formira za duži vremenski period tokom kojeg ugovorni organ ima na dispoziciji listu kvalifikovanih ponuđača koju koristi cijelo vrijeme trajanja sistema kvalifikacije. Obavještenjem o uspostavi sistema kvalifikacije, sektorski ugovorni organ je obavezan navesti svrhu sistema kvalifikacije i način kako se privredni subjekti mogu prijaviti u sistem kvalifikacije, odnosno na koji način mogu tražiti pravila kvalifikacije tokom trajanja sistema kvalifikacije. Veoma je važno istaći da privredni subjekat u svakom trenutku može zahtijevati kvalifikaciju. Jer, ukoliko privredni subjekt u momentu objave uspostave sistema kvalifikacije ne ispunjava uslove za sistem kvalifikacije ali tokom trajanja sistema kvalifikacije stekne uslove za isti, ima mogućnost podnijeti zahtjev za uvrštavanje za preostali dio trajanja sistema kvalifikacije. Također, ako sistem kvalifikacije traje npr. tri godine, sektorski ugovorni organ ima obavezu svake godine objaviti isti za preostali dio trajanja sistema kvalifikacije. To je kao jedna vrsta podsjetnika za privredne subjekte koji su u međuvremenu ispunili uslove tražene sistemom kvalifikacije. Ako sistem kvalifikacije traje duže od tri godine, uspostavljanje sistema kvalifikacije objavljuje se svake godine. 229
Sistem kvalifikacije je moguće uspostaviti i voditi za robe, usluge ili radove za koje sektorski ugovorni organ ima često potrebu ili se radi o nabavci robe ili pružanju usluga ili izvođenju radova koji su kontinuirana potreba sektorskog ugovornog organa. Osnovna svrha sistema kvalifikacije je da ugovorni organ ima na dispoziciji kvalifikovane kandidate, odnosno potrebni su kratki rokovi za dostavu ponuda svim kvalifikovanim kandidatima. Sistem kvalifikacije može uključivati više nivoa unutar sistema kvalifikacije, koji se obavezno objavljuju u obavještenju o uspostavi sistema kvalifikacije. Pod nivoima kvalifikacije se predviđa situacija kada predmet nabavke uključuje više stepena složenosti, te shodno stepenu složenosti predmeta nabavke se definišu i različiti zahtjevi u pogledu ispunjavanja kvalifikacijskih uslova. Primjer za ovu situaciju je sljedeći: u izvođenju radova možemo imati slijedeće stepene: a) rušenje zgrada i drugih objekata; b) priprema gradilišta za miniranje; c) drenaža gradilišta. Dakle radi se o poslovima različitog stepena složenosti, na osnovu kojih se i formiraju nivoi unutar sistema kvalifikacije. Što se tiče kriterija za kvalifikaciju, isti se mogu odnositi na sve one zahtjeve koji su definisani u čl.45. do 51. Zakona, a koji uključuju ličnu sposobnost, finansijsku i ekonomsku i/ili tehničku i profesionalnu sposobnost. Sektorski ugovorni organ obavezan je predvidjeti kriterije i pravila kvalifikacije, kao i razloge isključenja. Vezano za odredbu člana 45. Zakona, ista se ne navodi u sistemu kvalifikacije, ali kako je ova odredba obavezna u svim postupcima nabavke, a kako je sistem kvalifikacije predkvalifikacija za višefazne postupke, jasno je da se i u sistemu kvalifikacije zahtjevaju dokazi o ispunjavanju uslova iz člana 45. Zakona. Ovdje se otvara jedno pitanje: kada privredni subjekti dostavljaju dokaze o kvalifikaciji. Analogno ograničenom postupku, kada privredni subjekti uz izjavu dostavljaju obične kopije dokaza, proizilazi da nakon što budu obavješteni da su uvršteni u sistem kvalifikacije, obavezni su dostaviti originale ili ovjerene kopije dokaza, na osnovu kojih je utvrđeno da ispunjavaju uslove za sistem kvalifikacije. U svrhu dokazivanja kvalificiranosti u pogledu finansijske i ekonomske i/ili tehničke i profesionalne sposobnosti, privredni subjekt se može osloniti na resurse drugih privrednih subjekata, nezavisno od pravnog odnosa između njega i tog privrednog subjekta. U tom slučaju on mora dokazati da tim resursima zaista i raspolaže sve vrijeme trajanja sistema kvalifikacije. Oslanjanje na finansijsku i ekonomsku sposobnost drugog privrednog subjekta je moguće samo u izuzetnim slučajevima. U naprijed navedenom primjeru može se kao uslov tražiti reosiguranje za radove miniranja gradilišta za osoblje koje će raditi na tim poslovima. U tom slučaju se polisom reosiguranja privredni subjekt oslanja na osiguravajuće društvo kod kojeg je izvršio reosigiuranje osoblja. Dakle, oslanjanje na finansijske i/ili ekonomsku 230
sposobnost drugih privrednih subjekata mora biti primjereno za odgovarajući ugovor, odnosno vrstu predmeta nabavke. Vezano za grupu ponuđača, dokazivanje finansijskei/ili ekonomske sposobnosti, odnosno tehničke i profesionalne sposobnosti je moguće i poželjno unutar grupe ponuđača, jer se zbog dokazivanja kvalificiranosti i udružuju u grupu ponuđača. Sektorski ugovorni organ je dužan podnosioca zahtjeva za uvrstavanje u sistem kvalifikacije, obavijestiti o odluci koju je donio o zahtjevu za kvalifikaciju u primjerenom roku, ali ne dužem od 6 mjeseci. Ukoliko sektorski ugovorni organ odbije zahtjev za uvrštavanje u sistem kvalifikacije, privredni subjekt ima pravo žalbe Uredu za razmatranje žalbi. Ukoliko sektorski ugovorni organ donese odluku kojom se odbija zahtjev, uz obavezno navođenje razloga za odbijanje, kao i obrazloženja istih, te o tome obavještava podnosioca zahtjeva bez odgađanja, a najkasnije 15 dana nakon donošenja odluke. Uspješni podnosioci zahtjeva uvrštavaju se u listu kvalifikovanih kandidata, za preostali period trajanja sistema kvalifikacije. Nakon što je uspostavljen sistem kvalifikacije, sektorski ugovorni organ prema svojim potrebama, poziva sve kvalifikovane kandidate iz sistema da dostave svoje ponude u roku utvrđenom tenderskom dokumentacijom. Za uspostavu i vođenje sistema kvalifikacije sektorski ugovorni organ obavezan je slijedeće: a) b) c) d)
donijeti odluku o uspostavljanju i vođenju sistema kvalifikacije; pripremiti dokumentaciju koja se odnosi na sistem kvalifikacije; objaviti obavještenje o uspostavljanju sistema kvalifikacije; dostaviti zainteresovanim kandidatima dokumentaciju koja se odnosi na sistem kvalifikacije; e) obavjestiti kandidata u pisanoj formi o odluci koju je donio o kvalifikaciji kandidata; f) formirati i vodi listu kandidata koje poziva za učešće u postupku javne nabavke kada ima potrebu za robama, uslugama ili radovima koji su predmet sistema kvalifikacije; g) ažurirati listu kandidata tokom perioda trajanja sistema kvalifikacije na način da dodaje kandidate koji su se u međuvremenu kvalifikovali, odnosno da briše kandidate koji su u međuvremenu izgubili kvalifikaciju. Kao i svaki postupak javne nabavke, i sistem kvalifikacije počinje odlukom u pisanoj formi, koja sadrži pravni osnov, predmet nabavke i period trajanja sistema kvalifikacije. Kako se radi o otvorenom sistemu, cijelo vrijeme trajanja sistema kvalifikacije, sva dokumentacija koja se odnosi na sistem kvalifikacije mora biti dostupna privrednim subjektima koji mogu u toku trajanja sistema kvalifikacije steći 231
uslove za uvrštavanje u sistem kvalifikacije. Svaki privredni subjekt koji ima ili koji je imao interes u sistemu kvalifikacije, može podnijeti žalbu, na način i u rokovima predviđenim ovim zakona, na: a) uspostavljeni sistem kvalifikacija i može zahtijevati uklanjanje diskriminatornih kvalifikacionih kriterija i pravila iz obavještenja o uspostavljanju sistema kvalifikacije i dokumentacije koja se odnosi na sistem kvalifikacije; b) negativnu odluku o kvalifikaciji; c) odluku o prestanku/osporavanju kvalifikacije. Isto tako, tokom trajanja Sistema kvalifikacije, ukoliko se dese promjene vezanio za uslove vezane za sistem kvalifikacije, ugovorni organ ima pravo tražiti od svih kvalifikovanih kandidata u sistemu kvalifikacije da dostave dokaz o ispunjavanju novog uslova, do kojeg je došlo iz razloga koji su izvan kontrole ugovornog organa (napr. promjena materijalnih propisa vezano za jedan ili više uslova za sistem kvalifikacije). Isto tako ugovorni organ može u obavještenju za uspostavu sistema kvalifikacije predvidjeti zahtjev za periodične provjere ispunjavanja uslova definisanih u sistemu kvalifikacije. U slučaju da kvalifikovani kandidat ne dostavi dokaze, sektorski ugovorni organ donosi odluku o brisanju privrednog subjekta iz sistema kvalifikacije. Protiv te odluke brisani kandidat ima pravo žalbe. Član 86. (Izuzeća za sektorske ugovorne organe) (1) Sektorski ugovorni organ, osim izuzeća iz člana 10. ovog zakona, izuzet je od primjene ovog zakona, i kada dodjeljuje: a) ugovor za nabavku robe ili usluga za daljnju prodaju ili davanje u zakup trećim licima, pod uslovom da sektorskom ugovornom organu ne pripada posebno ili isključivo pravo na prodaju ili davanje u zakup predmeta takvih ugovora, te da i drugi subjekti mogu slobodno prodavati ili davati pod zakup pod istim uslovima kao i sektorski ugovorni organ ili sektorski ugovorni organi; b) ugovor koji zaključi sektorski ugovorni organ u svrhe koje ne uključuju obavljanje djelatnosti definiranih čl. 78.-84. ovog zakona. (2) Sektorski ugovorni organ koji obavlja djelatnosti definirane zakonom izuzet je od primjene odredbi ovog zakona za ugovore koje dodjeljuje povezanom preduzeću, poslovnom partnerstvu ili sektorskom ugovornom organu koji je sastavni dio poslovnog partnerstva. Uslovi i način na koji se dodjeljuju ovi ugovori bit će definirani uputstvom koje donosi Vijeće ministara BiH, u roku 232
od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona. __________________________________________________________________ Pored izuzeća iz člana 10. Zakona, postoje i dodatna izuzeća za sektorske ugovorne organe. Zakon izuzima od primjene postupaka javne nabavke sektorski ugovorni organ za nabavku robe ili usluga za daljnju prodaju ili davanje u zakup trećim licima, pod uslovom da sektorskom ugovornom organu ne pripada posebno ili isključivo pravo na prodaju ili davanje u zakup predmeta takvih ugovora, te da i drugi subjekti mogu slobodno prodavati ili davati pod zakup pod istim uslovima kao i sektorski ugovorni organ ili sektorski ugovorni organi. Kao dobar primjer možemo navesti primjer iz obavljanja ugostiteljske djelatnosti unutar sektorskog ugovornog organa, kada sektorski ugovorni organ nabavlja pića i napitke za dalju prodaju svojim uposlenim i gostima. Ono što je bitnio je da sektorski ugovorni organ internim aktom jasno definiše nabavku za te potrebe (količine, cijene i sl.) i da ima razrađene procedure kojima će pratiti i dokumentovati da to što je nabavljeno za daljnju prodaju je i stvarno prodato (npr. prodate količine, zalihe, dobit i sl.). Sljedeće izuzeće koje se primjenjuje na sektorski ugovorni organ je dodjela ugovora koji nisu potrebni za obavljanje djelatnosti koji nekom subjektu daju status sektorskog ugovornog organa. Ovo izuzece se prvenstveno odnosi na privrednog subjekta koji obavlja djelatnost iz ovog Poglavlja na osnovu ekskluzivnog ili isključivog prava. Posebno je i izuzeće koje se odnosi na ugovore unutar povezanih preduzeća, odnosno poslovnog partnerstva, što je regulisano posebnim podzakonskim aktom Vijeća ministara BiH. Povezano društvo je svako društvo čiji se godišnji izvještaj konsolidira sa izvještajem sektorskog ugovornog organa u skladu sa zahtjevima iz pozitivnih propisa o računovodstvu i reviziji u Bosni i Hercegovini, a u slučaju subjekata na koje se ne odnose Zakon o privrednim društvima FBiH i Zakon o privrednim društvima RS, svako društvo nad kojim sektorski ugovorni organ ima ili može imati neposredan ili posredan prevladavajući uticaj u smislu člana 5. stav (1) tačka b) ZJN, ili koje ima ili može imati prevladavajući uticaj na sektorski ugovorni organ, ili koje zajedno sa sektorskim ugovornim organom podliježe prevladavajućem uticaju drugog društva na osnovu vlasništva, finansijskog udjela ili na osnovu pravila koja vrijede za društvo. Poslovno udružnje je udruženje osnovano isključivo od više sektorskih ugovornih organa u svrhu obavljanja djelatnosti u smislu člana 78-84. ZJN, sa društvom povezanim sa jednim od tih sektorskih ugovornih organa. 233
Odredbe ZJN se ne primjenjuju ako ugovor o javnoj nabavci zaključuje: a) sektorski ugovorni organ sa povezanim društvom, ili b) poslovno udruženje sa društvom povezanim sa jednim od sektorskih ugovornih organa unutar poslovnog udruženja. Izuzeća se odnose na ugovore o: - nabavci robe potrebne za obavljanje djelatnosti definisanih članom 78-84. ZJN, pod uslovom da najmanje 80% prosječnog prometa povezanog društva, u odnosu na ukupan promet roba koje to povezano društvo isporučuje, za prethodne tri godine, potiče od isporuke te robe društvima sa kojima je povezano; - nabavci usluga koje su potrebne za obavljanje djelatnosti definisanih članom 7884. ZJN, pod uslovom da najmanje 80% prosječnog prometa povezanog društva u odnosu na sveukupne usluge koje to povezano društvo pruža, za prethodne tri godine, potiče od pružanja takvih usluga društvima sa kojima je povezano; - nabavci radova potrebnih za obavljanje djelatnosti definisanih članom 78-84. ZJN, pod uslovom da najmanje 80% prosječnog prometa povezanog društva u odnosu na sveukupne radove koje to povezano društvo izvodi, za prethodne tri godine, potiče od izvođenja takvih radova za društva sa kojima je povezano. Ugovor o javnoj nabavci koji se dodjeljuje unutar poslovnog udruženja biće izuzet od primjene zakona, ako: a) poslovno udruženje je osnovano isključivo od više sektorskih ugovornih organa u svrhu obavljanja djelatnosti u smislu člana 78-84. ZJN, sa jednim ili više tih sektorskih ugovornih organa, ili b) sektorski ugovorni organ sa poslovnim udruženjem čiji je sastavni dio, pod uslovom da je poslovno udruženje osnovano u svrhu obavljanja djelatnosti u smislu člana 78-84. ZJN, tokom perioda od najmanje tri godine, i da je aktom o osnivanju poslovnog udruženja određeno da će sektorski ugovorni organi koji čine to poslovno udruženje, biti u njegovom sastavu najmanje tri godine. Izuzimanje iz odredaba ZJN je predmet dva uslova: 1. Društvo mora biti pridruženo sektorskom ugovornom organu. Pridruženo društvo je ono društvo u kojem su godišnji obračuni konsolidovani sa obračunima sektorskog ugovornog organa. Pridruženo društvo je bilo koje društvo nad kojim sektorski ugovorni organ direktno ili indirektno može da provodi dominantan utjecaj. Isti je stav je i kada su i sektorski ugovorni organ i društvo izloženi dominantnom utjeicaju nekog trećeg društva. 2. Osnovna svrha postojanja društva mora biti prodaja ili pružanje usluga unutar „grupe”, a ne prodavanje usluga na otvorenom tržištu. S obzirom da određeni broj društava ima svoje komercijalne djelatnosti, Zakon postavlja kriterije tako da 234
zahtjeva da minimum 80% prosječnog prometa društva u posljednje tri godine je realizovan unutar grupe. Postupak nabavke za robe, usluge i radove koji su izuzeti od primjene Zakona provode se pripremom tenderske dokumentacije po oblicima koji se primjenjuju u postupcima javnih nabavki utvrđenim Zakonom i podzakonskim aktima uz mogućnost izmjena u pogledu kvalifikacijskih uslova, dužine rokova, specificiranja tehničkih uslova koji su zasnovani na potrebama ugovornog organa ili standardizaciji opreme, usluga i radova koji se koriste u Ugovornom organu, te postupaka revizije koji je moguć kod redovnih sudova shodno zakonskim propisima u BiH.
235
POGLAVLJE V. OSTALI POSTUPCI JAVNE NABAVE Odjeljak A. Dodjela ugovora male vrijednosti
Članak 87. (Vrste postupka za dodjelu ugovora male vrijednosti) (1) Postupci javne nabave za dodjelu ugovora male vrijednosti su: a) konkurentski zahtjev za dostavu ponuda i b) izravni sporazum. (2) Ugovorno tijelo provodi postupak konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda u slučaju kada je procijenjena vrijednost nabave robe ili usluge manja od iznosa od 50.000,00 KM, odnosno kada je procijenjena vrijednost nabave radova manja od iznosa od 80.000,00 KM. (3) Ugovorno tijelo provodi postupak izravnog sporazuma za nabavu roba, usluga ili radova čija je procijenjena vrijednost jednaka ili manja od iznosa od 6.000,00 KM. (4) Ugovorno tijelo može za vrijednosti nabave iz st. (2) i (3) ovoga članka provesti jedan od postupaka iz čl. 25. – 35. ovoga Zakona. _________________________________________________________________ Članak 87. definira vrste postupaka za dodjelu ugovora male vrijednosti i to: konkurentski zahtjev za dostavu ponuda i izravni sporazum. Dakle, ostala su ista dva postupka u ovom vrijednosnom razredu: Konkurentski zahtjev za dostavu ponuda i izravni sporazum. Međutim, konkurentski zahtjev je znatno drugačije reguliran, o čemu će biti više riječi prigodom komentiranja sljedećih članaka. Procijenjene vrijednosti nabave za koje se može primijeniti ovaj postupak ostale su iste (50.000,00 KM za robe i usluge, odnosno 80.000,00 KM za radove).
Članak 88. (Konkurentski zahtjev za dostavu ponuda) (1) Konkurentski zahtjev za dostavu ponuda je postupak u kojemu ugovorno tijelo upućuje zahtjev za dostavu ponuda za nabavu roba, usluga ili radova određenome broju ponuditelja, pri čemu taj broj ne može biti manji od tri i obvezno objavljuje dodatnu obavijest o nabavi na portalu javnih nabava. 236
(2) Prilikom pripreme ove vrste postupka, ugovorno tijelo dužno je donijeti odluku o pokretanju postupka i koristiti model konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda, koji propisuje Agencija. (3) Zahtjev za dostavu ponuda obuhvaća primjerene i dovoljne informacije na temelju kojih ponuditelji mogu pripremiti svoje ponude na stvarno konkurentnoj osnovi. Ugovorno tijelo dužno je u zahtjevu navesti: precizan rok i mjesto primanja ponuda, minimum dokumenata kojima se dokazuje kvalificiranost ponuditelja (ukoliko ih zahtijeva) i sl. (4) Ugovorno tijelo dužno je predvidjeti javno otvaranje ponuda. __________________________________________________________________ Članak 88. propisuje dodjelu ugovora u postupku konkurentskog zahtjeva. U odnosu na dosadašnju regulativu došlo je do znatnijih izmjena. I kod ovog postupka sada obvezno javno objavljivanje obavijesti o nabavi (ukinut je konkurentski zahtjev bez objave). Druga novost je što sada je predviđeno i obvezno javno otvaranje ponuda(st. 4. ovog članka), čime je postao potpuno transparentan i u bitnom (a to je javno oglašavanje obavijesti i javno otvaranje ponuda) ne razlikuje se od otvorenog postupka. Štoviše, predviđeno je da se i za ovaj postupak obvezno imenuje Poverenstvo/komisija za javne nabave (čl. 13. st. 1.), te mogućnost da se i nakon ovog postupka (ili pomoću ovog postupka) zaključi čak i okvirni sporazum (čl. 32. st. 1). Čak je moguće primijeniti i kriterij ekonomski najpovoljnije ponude (čl. 89.st.1.). Za razliku od otvorenog, ovdje se ne moraju primjenjivati uvjeti odredbe o diskvalifikaciji zbog osobne situacije. I dalje je predviđeno obvezno slanje zahtjeva za dostavu ponuda najmanje trojici potencijalnih ponuditelja, iako se može konstatirati da je pojačavanjem transparentnosti i ovo slanje izgubilo prvobitnu svrhu. Moguće je da je zakonodavac imao u vidu manju vrijednost nabave i mogući nedostatak interesa ponuditelja, te je omogućio (ali zapravo nametnuo) i pismeni poziv najmanje trojici potencijalnih ponuditelja. Rokovi u ovom postupku nisu propisani, zbog čega ostaje samo opće pravilo da isti moraju biti razumni u kontekstu predmeta nabave odnosno da se obzirom na predmet nabave moraju ostaviti rokovi koji su dovoljni da ponuditelj može kvalitetno pripremiti ponudu. U biti, sada je najvažnija razlika što nakon neuspješnog konkurentskog zahtjeva nema mogućnosti prelaska na pregovaračke postupke. Stoga je za pretpostaviti da će se ovaj postupak, iako ne vidimo sada bilo kakvo ugrožavanje načela transprantnosti (javno oglašavanje, javno otvaranje ponuda) nešto manje koristiti upravo zbog nemogućnosti da se nakon neuspjeha prijeđe na pregovaračke postupke, te će se radije koristiti otvoreni postupak koji daje tu mogućnost.
237
Članak 89. (Dodjela ugovora u postupku konkurentskog zahtjeva) (1) Dodjela ugovora u postupku konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda temelji se na kriteriju najniže cijene ili kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude, sukladno odredbama članka 64. ovoga Zakona. (2) Svaki ponuditelj može ponuditi samo jednu cijenu, i to ukupnu cijenu, koju ne može mijenjati nakon isteka roka za dostavu ponuda. Ugovorno tijelo ne može pregovarati o ponudi, kao ni o cijeni. (3) Kada ugovorno tijelo primi jednu prihvatljivu ponudu, dodjeljuje ugovor tome ponuditelju, i to najkasnije u roku od deset dana od dana okončanja postupka javne nabave. __________________________________________________________________ Članak 89. propisuje način provođenja konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda. Novost je da, pored kriterija najniže cijene, postoji mogućnost primjene i kriterija ekonomski najpovoljnije ponude (st.1.). Omogućeno zaključivanje ugovora i kada je zaprimljena i samo jedna prihvatljiva ponuda. U stavku 2. samo je naglašena zabrana pregovaranja, koja inače vrijedi i za otvoreni postupak. Stavkom 3. nameće se obveza dodjele ugovora u roku od 10 dana od dana okončanja postupka javne nabave. Ova formulacija je prilično nejasna. Vjerojatno se mislilo na odluku o rezultatima postupka (ne mora se valjda ugovor dodijeliti ako ponude nisu prihvatljive), te na rok od 10 dana od dana isteka roka za dostavu - otvaranje ponuda, budući da se postupak okončava zaključenjem ugovora ili poništenjem postupka. Također, ova odredba je vjerojatno posljedica namjere zakonodavca da spriječi odugovlačenje ovog postupka i nepotrebno (neopravdano) poništavanje postupka. Dakle, u ovom slučaju ne postoji mogućnost da se postupak poništi opravdavanjem da nije bilo dovoljan broj prihvatljivih ponuda. Ova odredba se ne može protumačiti drugačije nego da ugovorno tijelo mora donijeti odluku o rezultatima postupka – bilo dodjelom ugovora ili poništenjem, u roku 10 dana od dana isteka krajnjeg roka za dostavu ponuda – ili pak otvaranja ponuda (koje bi opet trebalo biti isti dan).
238
Član 90. (Direktni sporazum) Direktni sporazum je postupak u kojem ugovorni organ nakon ispitivanja tržišta traži pismeno prijedlog cijene ili ponudu od jednog ili više ponuđača i pregovara, ili prihvata tu cijenu, kao uslov za konačni sporazum. Ugovorni organ je dužan da donese interni pravilnik o postupku direktnog sporazuma, koji treba biti usaglašen sa modelom pravilnika o postupku direktnog sporazuma koji propisuje Agencija. ___________________________________________________________________ Direktni sporazum je postupak male vrijednosti, definisan kao takav članom 87. Zakona i Pravilnikom o postupku direktnog sporazuma.12 Pravilnik Agencije je donesen kao model, a ugovorni organi su dužni donijeti vlastite Pravilnike u roku od tri mjeseca, od dana stupanja na snagu Pravilnika koji je donijela Agencija. Direktni sporazum se može provoditi ako je procjenjena vrijednost „istovrsnih“ nabavki jednaka ili manja od 6.000,00 KM. Direktni sporazum više nije ograničen, kao u ranijem Zakonu, sa iznosom od 10% ukupno planiranih sredstava za javne nabavke. To znači da se može upotrebljavati neograničeno, s tim da ugovorni organ mora voditi računa da ne „cijepa javnu nabavku“, odnosno da ne zloupotrebljava ovaj postupak u svrhu izbjegavanja drugih postupaka javne nabavke koji su svakako transparentniji. Npr. ugovorni organ ima namjeru da izvrši nabavku kompjuterske opreme u toku jedne finansijske godine, u vrijednosti do 6.000,00 KM. Ugovorni organ može ovu opremu nabaviti jednim postupkom direknog sporazuma, ili sa više postupaka direktnog sporazuma (npr. 6 x 1.000,00 KM), s tim da ukupna vrijednost nabavljene opreme u toku jedne finansijske godine ne može preći iznos od 6.000,00 KM bez PDV-a. Koja je nabavka istovrsna, ugovorni organ sam procijenjuje, imajući u vidu funkciju i namjenu predmeta nabavke, u koje se sve svrhe upotrebljava, kao i njegove tehničke karakteristike. Kao primjer može se navesti grupa iz jedinstvenog rječnika javnih nabavki sa oznakom 09000000-3 – nafta i naftni derivati. Unutar ove grupe postoje pogonska goriva za motorna vozila, ali i čvrsta goriva za loženje (lignit i sl.). Naravno da se ove dvije vrste goriva ne mogu svrstati u istovrsnu nabavnu grupu, jer imaju različitu namjenu, a nisu ni isti dobavljači koji vrše proizvodnju i isporuku ove robe. Dakle, ne radi se o cijepanju nabavke ako ugovorni organ izvrši nabavku pogonskog goriva u vrijednosti od 6.000,00 KM, a npr. u istoj vrijednosti izvrši i nabavku čvrstog goriva za loženje. Prva obaveza propisana Pravilnikom je donošenje odluke o pokretanju postupka iz člana 18. stav (1) Zakona. Uslov za donošenje ove odluke je da je nabavka planirana u Planu javnih nabavki ili je donesena posebna odluka o pokretanju postupka, kako je to komentarisano članom 17. Zakona. Nakon donošenja odluke o pokretanju
12
„Službeni glasnik BiH“, broj 90/14. 239
postupka, ugovorni organ ispituje tržište i traži od jednog ili više privrednih subjekata da u pisanoj formi dostave ponudu. Dakle, izbor je na ugovornom organu da li će zatražiti jednu ili više ponuda, cijeneći tržišne uslove i vrstu predmeta nabavke. Ponudom se može smatrati i predračun privrednog subjekta. Pravilnik se ne bavi pitanjem koja osoba ili služba će zatražiti ponudu u postupku direktnog sporazuma, što treba prvo regulisati internim pravilnikom ugovornog organa. Smatramo da bi to trebala biti služba koja obavlja poslove javnih nabavki. Smatramo da ugovorni organi trebaju svojim pravilnikom omogućiti i komunikaciju u postupku sa svim sredstvima komunikacije koje ugovorni organ može obezbjediti (poštom, lično, faksom, e-mailom ...), jer se radi o jednostavnom postupku javne nabavke. Nakon što primi ponudu, ugovorni organ je slobodan da pregovara sa ponuđačem o cijeni ili da prihvati ponuđenu cijenu ili da odustane od provođenja ovog postupka i provede neki drugi postupak javne nabavke. Kako god da postupi, obaveza ugovornog organa je da izvrši nabavku koja obezbjeđuje adekvatnu razmjenu vrijednosti za novac, što znači da u postupku revizije tog predmeta, uvijek se može postaviti pitanje opravdanosti konkretne nabavke. Pravilnik ne pominje ni obaveznost donošenja odluke o direktnom sporazumu, kako je to bilo definisano ranijim podzakonskim aktom. To znači da ugovorni organi moraju internim pravilnikom rješiti način prihvata ponude u direktnom sporazumu. Da li će to biti klasična odluka kao pravni akt, ili odobrenje ovlaštenog lica u vidu zabilješke na spisu (izveštaju o provedenom postupku) ili će to biti samo pisano obavještenje ponuđaču da je ponuda prihvaćena, to ugovorni organ mora riješiti vlastitim pravilnikom. Smatramo da je minimalno potrebno sačiniti službenu zabilješku o provedenom postupku ili izvještaj, u kojem će biti obrazložen tok postupka i izbor ponuđača. Članom 7. Pravilnika definisan je način zaključenja okvirnog sporazuma. Ako je vrijednost nabavke do 1.000,00 KM, direktni sporazum se smatra zaključenim dostavljanjem računa ili druge odgovarajuće dokumentacije (npr. okončane situacije). U ovom slučaju smatramo da je dovoljno potisati račun i evidentirati ga kao direktan sporazum, bez posebne procedure, osim onog što je već propisano. Ako je vrijednost nabavke veća od 1.000,00 KM ugovorni organ je dužan zaključiti ugovor. Međutim, primjenjujući odredbe Zakona o obligacionim odnosima, smatramo da se ugovorom može smatrati i narudžbenica, što bi bilo praktično rješenje kada su u pitanju robe. Praksa će pokazati da li je ovaj stav ispravan, što u ovom trenutku ne možemo tvrditi. Zakon nije predvidio mogućnost žalbe u direktnom sporazumu, a praksa će pokazati da li će nešto biti izmjenjeno u pogledu ovog stava. Nakon provedenog direktnog sporazuma, obaveza ugovornog organa je da dostavi izvještaj Agenciji putem aplikacije „E – nabavke“ i objavi elemente ugovora na 240
svojoj web stranici, u skladu sa podzakonskim aktom Savjeta/Vijeća ministara. Dakle, direktni sporazum je postupak koji mora biti detaljnije razrađen internim pravilnicima, a naročito pitanje ovlaštenja za vođenje ovog postupka, način komunikacije sa ponuđačima, način evidentiranja i obrazlaganja toka postupka, kao i način prihvata ponude. Ova pitanja bi trebalo odvojeno riješiti za nabavke do 1.000,00 KM kao jednostavnije nabavke, a posebno za nabavke preko 1.000,00 KM.
241
POGLAVLJE VI (INSTITUCIJE ZA PRAĆENJE PRIMJENE ZAKONA) Član 91. (Institucije) Agencija i URŽ su institucije nadležne za praćenje primjene ovog zakona i podzakonskih akata. _______________________________________________________________ Član 91. definiše postojanje Agencije za javne nabavke i Ureda za razmatranje žalbi kao institucija nadležnih za praćenje primjene Zakona i podzakonskih akata. Formiranje ovih institucija nije predmet Direktiva već je stavljeno na dispoziciju državama članicama da nacionalnim zakonodavstvom urede to pitanje. Član 92. (Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine) (1) Agencija je samostalna upravna organizacija sa statusom pravnog lica. Agencija ima sjedište u Sarajevu i pečat u skladu sa Zakonom o pečatu institucija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o pečatu institucija BiH). (2) Agencija ima dvije filijale sa sjedištem u Banjoj Luci i Mostaru. Filijale nemaju status pravnih lica. Filijale imaju pečate identične pečatu Agencije, koji dodatno sadrže naziv i sjedište filijale. (3) Uloga Agencije je da osigura pravilno provođenje ovog zakona. Za ostvarivanje uloge Agencije utvrđene su sljedeće nadležnosti: priprema i izrada nacrta zakona, nacrta izmjena i dopuna zakona i pratećih podzakonskih akata, u svrhu osiguranja njihove djelotvornosti i svrsishodnosti; b) unapređenje informiranosti ugovornih organa i ponuđača o propisima o javnim nabavkama i njihovim ciljevima, postupcima i metodama; c) objavljivanje priručnika i uputstava, kao i izrada i ažuriranje standardnih obrazaca i modela u skladu s odredbama ovog zakona; d) pružanje tehničke pomoći i savjetodavnih mišljenja ugovornim organima i ponuđačima u vezi s pravilnom primjenom ovog zakona i podzakonskih akata; e) uspostavljanje sistema praćenja postupaka koje provode ugovorni organi za nabavku robe, usluga i radova, s ciljem edukacije i otklanjanja uočenih nepravilnosti u pojedinačnim postupcima javnih nabavki; f) prikupljanje podataka, izrada analize i objavljivanje informacija u vezi s postupcima javnih nabavki i dodijeljenim ugovorima o javnim nabavkama; g) razvijanje i uspostava elektronskih informacionih sistema u oblasti javnih nabavki u Bosni i Hercegovini; 242
h) pokretanje, podržavanje i stvaranje pretpostavki za razvoj prakse elektronskih nabavki i komunikacija u oblasti javnih nabavki; i) organiziranje i održavanje obuka za ovlaštene predavače i službenike za javne nabavke, objavljivanje informacija u vezi s obukama, te priprema priručnika i drugih pratećih materijala za profesionalni razvoj u oblasti javnih nabavki u skladu s podzakonskim aktom koje donosi Vijeće ministara BiH; j) praćenje rada ovlaštenih predavača i vođenje evidencije o akreditiranim predavačima iz oblasti javnih nabavki i službenicima za javne nabavke; k) izrada godišnjih izvještaja za Vijeće ministara BiH. (4) Agencija ima direktora i Odbor Agencije. (5) Direktor Agencije ima status sekretara s posebnim zadatkom. Izbor i imenovanje direktora Agencije, s mogućnošću jednog ponovnog imenovanja, kao i razrješenje s dužnosti je u nadležnosti Vijeća ministara BiH, u skladu s odredbama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH. (6) Direktor Agencije predstavlja i zastupa Agenciju, rukovodi radom Agencije, organizira i osigurava zakonito i efikasno obavljanje poslova iz nadležnosti Agencije, donosi podzakonske i druge akte kojim se osigurava zakonito i efikasno obavljanje poslova i odgovoran je za rad Agencije. (7) Odbor Agencije nadležan je da razmatra pitanja u vezi s funkcioniranjem i unapređenjem sistema javnih nabavki, te daje prethodnu saglasnost na akte, kojim se uređuje sistem javnih nabavki, koje donosi Vijeće ministara BiH ili direktor Agencije. (8) Odbor Agencije ima pet članova. Članovi Odbora Agencije su predstavnici Ministarstva finansija i trezora BiH, entitetskih ministarstava finansija, Direkcije za evropske integracije, i predstavnik Vlade Brčko Distrikta BiH. Posmatrači u Odboru Agencije su predstavnici: Vanjskotrgovinske komore BiH, Udruženja poslodavaca BiH i entiteta, te nevladinog sektora, direktor Agencije i predsjedavajući URŽ-a. Vijeće ministara BiH imenuje članove Odbora Agencije i to na mandat od pet godina. Odbor Agencije donosi poslovnik o radu u roku od 30 dana od dana objavljivanja odluke o imenovanju u “Službenom glasniku BiH”. Članovi Odbora Agencije, većinom glasova, između sebe biraju predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg, na period od dvije godine. Odbor Agencije održava sjednice najmanje dva puta godišnje. Za rad članova Odbora Agencije isplaćuje se naknada u skladu s odlukom Vijeća ministara BiH. (10) Odbor Agencije na sjednicama vodi zapisnike, te priprema informacije i inicijative koje, preko Agencije, upućuje Vijeću ministara BiH na usvajanje. (11) Svi ugovorni organi u Bosni i Hercegovini dužni su sarađivati s Agencijom 243
i Odborom Agencije kada oni obavljaju svoje aktivnosti koje proističu iz nadležnosti utvrđenih ovim zakonom i podzakonskim aktima. ___________________________________________________________________ Član 92. definiše status Agencije za javne nabavke i njezine nadležnosti, te imenovanje direktora i članova Odbora. Novina u odnosu na dosadašnju regulativu je da se Odbor sastoji od pet članova, te da se umjesto dosadašnja četiri stručnjaka koja su se birali putem javnog konkursa, kao članovi Odbora pojavljuju predstavnici Direkcije za evropske integracije i Vlade Brčko Distrikta BiH. U nadležnosti Agencije, pored dosadašnjih dodate su i: organiziranje i održavanje obuka. Član 93. (Ured za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine) (1) URŽ je samostalna, nezavisna institucija sa statusom pravnog lica, sa sjedištem u Sarajevu. URŽ ima pečat u skladu sa Zakonom o pečatu institucija BiH. (2) URŽ ima sedam članova, od čega po dva iz reda naroda u BiH, jedan iz reda ostalih, pri čemu su dva člana iz reda naroda u BiH iz Republike Srpske, četiri iz reda naroda iz Federacije Bosne i Hercegovine, a jedan iz reda ostalih alternativno se bira iz jednog ili drugog entiteta. (3) Tri člana URŽ-a, između kojih se bira predsjedavajući, moraju imati univerzitetsko obrazovanje pravnog smjera i položen pravosudni ispit. Ostala tri člana URŽ-a su stručnjaci s visokom stručnom spremom u oblasti izvođenja radova, javnih nabavki, transporta ili strateškog poslovnog upravljanja. (4) URŽ će imati dvije filijale, sa sjedištima u Banjoj Luci i Mostaru. Filijale neće imati status pravnih lica. Filijale će imati pečate identične pečatu URŽ-a, koji će kao jedinu dopuštenu razliku sadržavati naziv i lokaciju filijale. (5) Filijale u Banjoj Luci i Mostaru imaju po pet članova, od kojih su tri člana priznati stručnjaci upravnog prava i/ili upravnog postupka, a dva člana su stručnjaci u oblasti izvođenja radova, javnih nabavki, transporta i strateškog poslovnog upravljanja i biraju se putem javnog oglasa. (6) URŽ sa sjedištem u Sarajevu nadležan je za donošenje odluka po žalbama za vrijednosti nabavke u iznosu većem od 800.000,00 KM, kao i za sve nabavke institucija Bosne i Hercegovine i institucija Brčko Distrikta BiH, i drugih ugovornih organa Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta BiH. (7) Filijale URŽ-a u Banjoj Luci i Mostaru nadležne su za donošenje odluka po žalbama za vrijednosti nabavke do 800.000,00 KM. Nadležnost filijale određuje se prema entitetskom sjedištu ugovornog organa. (8) URŽ rješava po žalbama u postupcima javne nabavke. 244
(9) Članovi URŽ-a su u izvršavanju svoje funkcije nezavisni, jednaki i vezani isključivo za Ustav BiH i zakone u Bosni i Hercegovini. (10) Članove URŽ-a imenuje Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: PSBiH). PSBiH donosi odluku o pokretanju i provođenju procedure izbora i imenovanja, imenovanju ad hoc komisije za izbor i imenovanje članova URŽ-a. Ad hoc komisija sačinjava listu uspješnijih kandidata i dostavlja je PSBiH koja imenuje na dužnost i razrješava dužnosti članove URŽ-a. (11) Mandat članova URŽ-a je pet godina, s mogućnošću jednog ponovnog imenovanja. U slučaju prijevremenog razrješenja jednog od članova URŽ-a, novi član URŽ-a imenuje se za ostatak mandata. (12) Ako PSBiH ne imenuje blagovremeno članove URŽ-a, članovima URŽ-a produžava se mandat do imenovanja novih članova, ne duže od osam mjeseci. _________________________________________________________________ Član 93. definiše status i ulogu Ureda za razmatranje žalbi. Direktive omogućuju državama članicama da daju ovlasti nad žalbenim postupcima organima koji nemaju sudski karakter, pod uslovom da je osigurana i sudska zaštita. Za razliku od dosadašnje regulative pored sjedišta URŽ u Sarajevu, uspostavljaju se filijale sa sjedištem u Banja Luci i Mostaru. Također, definiše se podjela nadležnosti između sjedišta i filijala. DIO TREĆI – PRAVNA ZAŠTITA POGLAVLJE I. POSTUPAK PRAVNE ZAŠTITE Odjeljak A. Opće odredbe Članak 94. (Stranke u postupku) (1) Stranke u postupku pravne zaštite su: žalitelj, ugovorno tijelo i odabrani ponuditelj, a svojstvo stranke mogu imati i drugi gospodarski subjekti koji imaju pravni interes u predmetnom postupku javne nabave. (2) URŽ obavještava odabranog ponuditelja o vođenju postupka povodom žalbe, po službenoj dužnosti, dok se ostale osobe sa svojstvom stranke mogu prijaviti za sudjelovanje u postupku povodom žalbe. (3) Svaka stranka ima pravo izjasniti se o zahtjevima i navodima druge strane i predložiti dokaze. URŽ svakoj stranci u postupku dostavlja podneske koje zaprimi u predmetu, o kojima se raspravlja o glavnoj stvari ili predlažu nove 245
činjenice i dokazi. (4) Svaka stranka ovlaštena je razgledati spis predmeta, osim onoga dijela ponude i dokumentacije koji je sukladno zakonom utvrđen tajnim ili povjerljivim. (5) Ugovorno tijelo dužno je u postupku povodom žalbe, na zahtjev URŽ-a, dostaviti dokumentaciju u roku koji odredi URŽ. ___________________________________________________________________ U trećem dijelu ovog Zakona - poglavlju I. reguliran je postupak pravne zaštite. Kao što će dalje biti komentirano, postupak pravne zaštite u ovom (novom) Zakonu znatno se razlikuje od dosadašnjih zakonskih rješenja (ukidanje instituta prigovora, različiti rokovi za žalbu na pojedine radnje u postupku, institucionalni okvir itd.), o čemu će biti više riječi prilikom komentiranja narednih članaka. U članku 94. Zakon definira strane u postupku pravne zaštite. Stavkom 1. propisano je tko može biti stranka u postupku po žalbi: žalitelj, ugovorno tijelo i odabrani ponuditelj, a svojstvo stranke mogu imati i drugi gospodarski subjekti, koji imaju pravni interes u predmetnom postupku javne nabave. Za razliku od prethodnih zakonskih rješenja, ova odredba to eksplicitno određuje. Pitanje tko može biti stranka u postupku ne trebamo miješati s pitanjem aktivne legitimacije (prava na ulaganje žalbe) koje je regulirano člankom 97. Zakona. Stavkom 2. propisano je da o vođenju postupka po žalbi, URŽ obavještava odabranog ponuditelja po službenoj dužnosti, dok se ostale osobe sa svojstvom stranke mogu prijaviti za učešće u postupku po žalbi. Dakle, u slučaju da je donijeta odluka o izboru na koju se netko žali, izabrani ponuditelj se obavještava po službenoj dužnosti te može sudjelovati u postupku i braniti svoj interes da odluka o izboru ostane na snazi. Ostali gospodarski subjekti se javljaju sami kada ocijene da imaju interes u predmetnom postupku. Stavkom 3. propisano je da se svaka stranka ima pravo izjasniti o zahtjevima i navodima druge strane i predložiti dokaze. URŽ svakoj stranci dostavlja podneske koje zaprimi u predmetu, o kojima se raspravlja o glavnoj stvari ili predlažu nove činjenice i dokazi. Ova odredba se ni u čemu ne razlikuje od odredbi drugih upravnih postupaka. Stavkom 4. propisano je da je svaka stranka ovlaštena razgledati spis predmeta, osim onog dijela ponude i dokumentacije, koji je u skladu sa zakonom utvrđen tajnim ili povjerljivim. U ovoj odredbi jedina specifičnost je što su uzete u obzir odredbe o tajnim i povjerljivim podacima. Stoga treba mati u vidu članka 11. st. 1. i 2. Zakona prema kojima se povjerljivim podacima ne mogu smatrati: a) Ukupne i pojedinačne cijene iskazane u ponudi, b) Predmet nabave, odnosno ponuđena roba, usluga ili rad od koje zavisi poređenje sa tehničkom specifikacijom i ocjena da li je određeni 246
ponuditelj ponudio robu, usluge ili rad u skladu sa tehničkom specifikacijom, c) Potvrde, uvjerenja od kojih zavisi kvalifikacija vezana za osobnu situaciju kandidata/ponuditelja. Ukoliko kandidat/ponuditelj, kao povjerljivim, označi podatke koji ne mogu biti proglašeni povjerljivim podacima, isti se neće smatrati povjerljivim. Također treba imati u vidu prekršajnu odredbu iz članka 116. st. 1. i st. 2. c) prema kojima je zaprijećena kazna ugovornom tijelu, ako ne zaštiti podatke koje mu proslijedi gospodarski subjekt, označivši ih kao povjerljive. Obzirom da se ovdje radi o razgledanju spisa u žalbenom postupku, izgleda da povreda odredaba o povjerljivosti nije kažnjiva ukoliko istu povrijedi službena osoba Ureda za razmatranje žalbi. Stavkom 4. propisano je da je Ugovorno tijelo dužno u postupku po žalbi, na zahtjev URŽ-a, dostaviti dokumentaciju u roku koji odredi URŽ. Obzirom, da u postupku po žalbi ugovorno tijelo ima svojstvo prvostupanjskog tijela, ni ova odredba se ne razlikuje od odredbi drugih upravnih postupaka. Članak 95. (Dostavljanje pismena u inozemstvo) Stranci koja sudjeluje u postupku povodom žalbe pred URŽ-om, a čije je sjedište, prebivalište ili boravište izvan Bosne i Hercegovine, URŽ može poštom dostaviti pismeno. ___________________________________________________________________ Članak 95. definira dostavu pismena putem pošte u inozemstvo. Ova odredba na drugačiji način od rješenja zakona o upravnom postupku rješava pitanje dostavljanja pismena u inozemstvu, što će značajno olakšati proceduru dostave i omogućiti nesmetan završetak postupka, budući da je dostavljanje pismena preko tijela uprave nadležnog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine komplicirana procedura. Istu treba promatrati kao lex specialis u odnosu na druge (upravne) postupke. Članak 96. (Jezik postupka) Postupak pravne zaštite vodi se na jednom od jezika koji su u službenoj uporabi u Bosni i Hercegovini te latiničnim ili ćiriličnim pismom. ___________________________________________________________________ Članak 96. definira da se postupak pravne zaštite vodi na jednom od službenih jezika u BiH. To znači da je inozemni žalitelj ili druga stranka u postupku dužna podneske dostavljati na jednom od službenih jezika u BiH, te osigurati prijevod eventualnih dokaza odnosno dokumenata koji su na stranom jeziku. Mada nije izričito rečeno, dokumenti odnosno dokazi koji su na stranom jeziku trebaju biti prevedeni i ovjereni od sudskog tumača. 247
Članak 97. (Aktivna legitimacija) Žalbu može podnijeti svaki gospodarski subjekt koji ima ili je imao interes za dodjelu ugovora o javnoj nabavi i koji učini vjerojatnim da je bila ili je u konkretnom postupku javne nabave mogla biti prouzrokovana šteta zbog postupanja ugovornog tijela, a koje se u žalbi navodi kao povreda ovoga Zakona i podzakonskih akata od strane ugovornog tijela u postupku javne nabave. ___________________________________________________________________ Članak 97. definira aktivnu legitimaciju, odnosno tko ima pravo na podnošenje žalbe. Zakon je u ovom članku općenito naveo da žalbu može podnijeti svaki gospodarski subjekt koji je imao interes za dodjelu ugovora o javnoj nabavi i koji učini vjerojatnim da je bila ili je mogla biti u konkretnom postupku javne nabave prouzrokovana šteta zbog postupanja ugovornog tijela. Na prvi pogled, za pravo na ulaganje žalbe imaju dva kumulativna uvjeta: da ima interes i da mu je prouzročena šteta ili je šteta mogla nastupiti. Kakav interes ima onaj kome šteta nije mogla nastupiti ali nije nastupila - nije jasno. Šteta što nije korišten termin „ opravdan pravni interes“ jer je to pravni standard čije značenje je općenito poznato i nije sporno. Formulacija „interes“ se može različito tumačiti. Netko će imati interes npr. samo da naškodi ugovornom tijelu ili nekom ponudtelju koji je dobio ugovor, iako sam neće imati neku korist, niti ga odluka ugovornog tijela pogađa. Stoga držimo da se ovo pitanje neće moći protumačiti na drugačiji način nego da interes za podnošenje žalbe ima samo onaj gospodarski subjekt kome je šteta nastupila ili mogla nastupiti, zbog čega se formulacija svodi zapravo na jedan uvjet: da ima pravni interes, a taj interes ima onda kada učini vjerojatnim da mu je šteta nastupila ili je mogla nastupiti. Naravno da je i izraz „vjerojatnim“ vrlo rastezljiv pojam i da se može različito – usko ili široko tumačiti. Gospodarski subjekt/potencijalni žalitelj je ili učesnik u postupku, ili bi bio učesnik u postupku da nije bilo neke nepravilnosti. Njegov interes će se moći dokazivati samo utvrđenjem da se bavi predmetnom djelatnošću i da je zainteresiran da postupak bude zakonit. U odredbi nema daljeg pojašnjenja koji bi to bio gospodarski subjekt koji ima interes i kako će potencijalni žalitelj – gospodarski subjekt učiniti vjerojatnim da mu je šteta prouzročena ili bi mogla biti prouzročena. Iz formulacije je vidljivo da se interes neće pretpostavljati (..i koji učini vjerojatnim..). To bi značilo da Ured za razmatranje žalbi – a i ugovorno tijelo moraju ispitivati postoji li interes za dodjelu ugovora, a žalitelj to učini vjerojatnim, što bi značilo da je dužan ukazati zašto bi mu mogla nastupiti šteta. Odredba kaže da žalitelj mora učiniti vjerojatnim da mu je prouzrokovana šteta ili bi mu ista mogla biti prouzrokovana. U skladu s prethodnim ispitivanjem procesnih pretpostavki (blagovremenost, ovlaštenje, dopuštenost) prije upuštanja u meritum, pri ispitivanju dopuštenosti morat će se utvrđivati i procjenjivati pravni interes, odnosno neće se moći automatski pretpostavljati. 248
U najčešćem broju slučajeva ovo pitanje (pravnog) interesa neće biti sporno, ali će u određenim slučajevima taj (pravni) interes biti jako sporan. Podnositelji žalbe su obično učesnici u postupku, bilo da su preuzeli tendersku dokumentaciju bilo da su već podnijeli ponudu. Gospodarski subjekt koji je preuzeo TD uočava navodne nepravilnosti i žali se na iste. Podnositelj žalbe je i učesnik u postupku čija je ponuda odbačena kao neprihvatljiva, te učesnik u postupku koji je nezadovoljan odlukom o izboru i smatra da je ista nezakonita, npr. ponuditelj koji je proglašen pobjednikom nije zakonito izabran ili pak zbog nekog drugog razloga. Njegov interes da ospori zakonitost izbora je nesporan. Za ovakvu vrstu žalitelja nikada se nije postavljalo pitanje aktivne legitimacije. Naravno da se i na ovo može naći primjedba. Npr. u jednom od postupaka žalitelj je pravilno rangiran na peto mjesto rang liste, a drugi, treći i četvrti su također pravilno rangirani. Međutim, isti osporava prihvatljivost ponude prvorangiranog, te bi u slučaju da se to pokaže točnim, prvorangirani ponuditelj bio eliminiran, a ugovor bi se dodijelio drugorangiranom (koji po našoj pretpostavci nije uložio žalbu). Kakav interes ima taj (petorangirani) žalitelj? Kakva mu je šteta nastupila ili je mogla nastupiti. Kako god se pitanje prvorangiranog riješi, žalitelj koji je peti od toga nema ništa. Treba li takvu žalbu odbaciti kao nedopuštenu ili o njoj meritorno odlučivati? O ovome će praksa URŽ-a morati zauzeti stav. Još spornije pitanje je kada se stječe svojstvo učesnika u postupku javne nabave, odnosno kada žalbu mogu podnijeti oni koji nisu učesnici u postupku. Već je naprijed navedeno da je pravo na podnošenje žalbe u konkretnom postupku javne nabave, odnosno prava na zaštitu i gospodarskim subjektima koji nisu zvanično podnijeli ponudu sasvim sukladni zahtjevima direktiva. Opravdan pravni interes za to nesumnjivo može postojati, primjerice da se i on bavi djelatnošću koja je predmet javne nabave i da se nije prijavio zato što ne ispunjava zadane uvjete, a kasnije sazna da je ugovor dodijeljen onome tko također nije ispunjavao uvjete.
Članak 98. (Zabrana zaključenja ugovora) (1) Ugovorno tijelo ne može potpisati ugovor o javnoj nabavi u roku od 15 dana od dana kada su ponuditelji obaviješteni o izboru najpovoljnijeg ponuditelja. (2) Zabrana potpisivanja ugovora iz stavka (1) ovoga članka ne primjenjuje se: a) ako je samo jedan ponuditelj sudjelovao u otvorenom postupku, pregovaračkom postupku bez objave obavijesti i u postupku dodjele ugovora o nabavi usluga iz Aneksa II. Dijela B. i njegova je ponuda izabrana; b) ako je samo jedan ponuditelj sudjelovao u drugoj fazi ograničenog postupka, pregovaračkog postupka s objavom obavijesti i natjecateljskog dijaloga i njegova je ponuda izabrana; 249
c) u slučaju dodjele ugovora unutar okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava kupnje. (3) Zabrana potpisivanja ugovora iz stavka (2) točke a) ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju kada ugovorno tijelo objavi dobrovoljno ex ante obavijest o transparentnosti u pregovaračkom postupku bez objave obavijesti i u postupku dodjele ugovora o nabavi usluga iz Aneksa II. Dijelu B. (4) Uložena žalba ne sprječava potpisivanje ugovora o javnoj nabavi za lotove na koje nije uložena žalba. 5) U slučaju da na odluku o dodjeli ugovora u postupku nabave male vrijednosti nije uložena žalba, ugovorno tijelo dužno je zaključiti ugovor u roku od deset dana od dana obavještavanja sudionika u postupku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja. ___________________________________________________________________ Članak 98. propisuje „zabranu zaključenja ugovora“. Iako u naslovu članka to ne piše, iz sadržaja članka je vidljivo da se radi o zabrani zaključenja ugovora dok ne istekne tzv. razdoblje mirovanja. Institut tzv. „razdoblja mirovanja“ (standstill period) uveden je novelama europskih direktiva o pravnim sredstvima. To je razdoblje između datuma dostave odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja i datuma sklapanja ugovora. Očito da je ovo razdoblje mirovanja uvedeno da bi se spriječila ili makar ublažila šteta koja potpisivanjem ugovora može nastupiti, a u međuvremenu je pokrenut žalbeni postupak. U stavku (1) propisuje se da Ugovorno tijelo ne može potpisati ugovor o javnoj nabavi u roku 15 dana od dana kada su ponuditelji obaviješteni o izboru najpovoljnijeg ponuditelja. Zakon ništa ne govori o tome na koje se postupke ovo odnosi, te bi se moglo zaključiti da se odnosi na sve postupke predviđene za domaće i međunarodne vrijednosne razrede (otvoreni, ograničeni, pregovarački postupak s objavom i bez objave, natjecateljski dijalog). Za postupke male vrijednosti vrijede druga pravila predviđena u stavku 5. Izuzeci od zabrane potpisivanja ugovora predviđeni su st. (2) i (3). Stavkom (2) t.a) propisano je da se zabrana potpisivanja ugovora iz stavka (1) ovog članka se ne primjenjuje ako je samo jedan ponuditelj sudjelovao u otvorenom postupku, pregovaračkom postupku bez objave obavijesti i u postupku dodjele ugovora o nabavi usluga iz Aneksa II Dio B i njegova ponuda je izabrana. Ovo znači da ugovorno tijelo ne mora čekati istek od 15 dana u slučaju da je samo jedan ponuditelj sudjelovao u otvorenom postupku. Također, ako je samo jedan ponuditelj sudjelovao u pregovaračkom postupku bez objave obavijesti, ugovorno tijelo ne mora čekati istek od 15 dana. Dalje, ako je samo jedan ponuditelj sudjelovao u 250
postupku dodjele ugovora o nabavi usluga iz Aneksa II. Dio B i njegova ponuda je izabrana, ovaj rok od 15 dana se ne mora čekati. Točkom b) ovog stavka propisuje se izuzetak od zabrane ako je samo jedan ponuditelj sudjelovao u drugoj fazi ograničenog postupka, pregovaračkog postupka s objavom obavijesti i natjecateljskog dijaloga i njegova je ponuda izabrana. Točkom c) propisuje se izuzetak od zabrane u slučaju dodjele ugovora unutar okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava kupnje. Stavkom 3. ovoga članka propisano je da se zabrana potpisivanja ugovora iz stavka (2) točke a) ovoga članka ne primjenjuje u slučaju kada ugovorno tijelo objavi dobrovoljnu ex ante obavijest o transparentnosti u pregovaračkom postupku bez objave obavijesti i u postupku dodjele ugovora o nabavi usluga iz Aneksa II. Dijelu B. Postavlja se pitanje je li ova odredba suprotna odredbi članka 28. st. 7. Zakona u kojoj je propisano da ugovorno tijelo može, nakon izbora ponude, objaviti dobrovoljnu ex ante obavijest o transparentnosti…… ali… ako objavi dobrovoljnu ex ante obavijest o transparentnosti ……… ne može potpisati ugovor o javnoj nabavi u roku 15 dana od dana objave obavijesti. Dakle, odredbe su naizgled suprotne jedna drugoj. Ovo bi moglo izazvati probleme u praksi jer na kraju nije jasno omogućuje li objavljivanje ove ex ante obavijesti zaključenje ugovora bez čekanja isteka razdoblja mirovanja, ili ne omogućuje. Treba imati u vidu odredbu stavka 2. ovog članka, po kojoj se zabrana zaključenja ugovora kod pregovaračkog postupka bez objave, ali i nabave usluga iz Aneksa II. Dio B. ne primjenjuje samo u sitaciji predviđenoj u ovome stavku - točka a), tj. ako je samo jedan ponuditelj sudjelovao u tom pregovaračkom postupku bez objave obavijesti i/ili u postupku dodjele ugovora o nabavi usluga iz Aneksa II. Dio B. i njegova ponuda je izabrana. Stoga u svim ostalim slučajevima vrijedi zabrana zaključenja ugovora u roku od 15 dana, pa i vezano za članak stavak 3. ovog članka. Očito se radi o nespretnoj formulaciji koja ne može na kraju značiti ništa drugo nego da se razdoblje čekanja ne primjenjuje jedino u slučaju ako je samo jedan ponuditelj sudjelovao, pa i u ovim postupcima (pregovarački, i neprioritetne usluge-Aneks II. Dio B.) i njegova ponuda izabrana. Smatramo da jedino ovo ima smisla. Naime, cilj zabrane ( tj. cilj razdoblja mirovanja) je da se smanji rizik od zaključenja ugovora a da žalba bude uložena. U situaciji kada je jedan gospodarski subjekt sudjelovao u postupku i čak izabran, teško je očekivati da će se on žaliti (žalba svakako ostaje u odnosu na obavijest o dodjeli ugovora – za druge gospodarske subjekte koji smatraju da im je povrijeđen interes). Međutim, o ovome će svoj stav morati zauzeti i mjerodavne institucije (Agencija i Ured za razmatranje žalbi) Stavkom (4) propisano je da izjavljena žalba ne sprječava potpisivanje ugovora o javnoj nabavci za lotove na koje nije izjavljena žalba. Ovime su se otklonile neke dileme koje su se ranije pojavljivale u slučajevima kada se žalba nije odnosila na sve lotove. 251
Stavkom (5) propisano je da je u postupcima male vrijednosti (konkurentski zahtjev i izravni sporazum) ugovorno tijelo dužno zaključiti ugovor u roku od deset dana od dana obavještavanja učesnika postupka o izboru najpovoljnijeg ponuditelja. Dakle, prema ovoj formulaciji, ne samo da ugovorno tijelo nije dužno primijeniti razdoblje mirovanja, nego mora zaključiti ugovor u roku od deset dana od dana obavještavanja učesnika postupka o izboru najpovoljnijeg ponuditelja. Odjeljak B. Ulaganje žalbe Članak 99. (Način ulaganja žalbe) (1) Žalba se ulaže ugovornom tijelu u pisanom obliku izravno, elektroničkim putem, ako je elektroničko sredstvo određeno za način komunikacije u tenderskoj dokumentaciji, ili preporučenom poštanskom pošiljkom. (2) Žalba se podnosi u dovoljnome broju primjeraka, a koji ne može biti manji od tri, kako bi mogla biti uručena kvalificiranom kandidatu ili izabranom ponuditelju, kao i drugim strankama u postupku. (3) Datum zaprimanja žalbe izravno u ugovornom tijelu, odnosno datum zaprimanja žalbe elektroničkim putem uz osiguranje dokaza o upućivanju odnosno zaprimanju žalbe, ili datum predaje na poštu preporučene poštanske pošiljke smatra se danom uručivanja žalbe. (4) U slučaju izravne predaje žalbe, ugovorno tijelo dužno je izdati žalitelju potvrdu o vremenu zaprimanja žalbe. (5) Ako ugovorno tijelo odbije izdati potvrdu o vremenu zaprimanja, smatrat će se da je žalba podnesena u roku, osim ako ugovorno tijelo ne dokaže suprotno. ___________________________________________________________________ Članak 99. propisuje način ulaganja žalbe. Za razliku od dosadašnje regulative, ovaj zakon ne predviđa prigovor kao jedan od pravnih lijekova. Prema stavku 1. ovoga članka, žalba se ulaže ugovornom tijelu. Prema članku 107. Žalitelj žalbu izjavljuje URŽ-u putem ugovornog tijela, u rokovima i na način propisan ovim zakonom. Radi se samo o nedosljednosti teksta što ne bi trebalo prouzročiti neke probleme. Žalba se ulaže u pisanom obliku. Što bi to bio „pisani oblik“ jedino je moguće zaključiti iz definicije članka 2. Zakona s) pisani ili u pisanom obliku podrazumijeva svaki izraz koji se sastoji od riječi ili brojeva koji se mogu pročitati, umnožiti i naknadno priopćiti, a također i informacije koje se prenose i arhiviraju uz pomoć elektroničkih sredstava, pod uvjetom da je sadržaj osiguran i da se potpis može identificirati. Iz ove definicije proističe da će se pod „pisanim oblikom“ smatrati 252
dokument poslat mailom tek kada se potpis može identificirati. Da li formulacija „da se potpis može identificirati“ znači elektronski potpis, odnosno potpis koji će se verificirati prema pravilima o elektronskom potpisu, nije dovoljno jasno. Dalje, vezano na načine ulaganja žalbe, ista se može uložiti na više načina: prije svega izravno, (što znači da se može predati na pisarnicu ili prijamni ured (protokol) ugovornog tijela. Zbog dalje formulacije da se žalba može predati i elektroničkim putem, ako je elektroničko sredstvo određeno za način komunikacije u tenderskoj dokumentaciji, moramo imati u vidu definiciju elektronskog sredstva iz članka 2. Zakona: r) Elektronsko sredstvo odnosi se na korištenje elektronske opreme za obradu i arhiviranje podataka koji se šalju, prenose i primaju žičanom ili radio vezom, optičkim ili drugim elektromagnetskim sredstvima“. Nakon ovoga se naravno nameće logično pitanje koja su to konkretno sredstva: telefaks? e-mail ? postoji li nešto treće (teleprinter je ionako zastario i više se ne koristi)?. Smatramo nespornim da će faks (telefaks) do daljnjeg ostati kao jedno od sredstava elektronske komunikacije jer i do sada nije bilo nekih većih problema (iako ih je bilo). Dakle, elektronskim putem (u ovom slučaju faksom) žalba se može se uložiti samo ako je to elektronsko sredstvo (faks) definirano kao način komunikacije u tenderskoj dokumentaciji. Proističe da ugovorno tijelo ima ovlaštenje isključiti način komuniciranja elektronskim putem (budući da se žalba ovim putem može izjaviti ako je ugovorno tijelo predvidjelo takav način komuniciranja. To znači – ako ugovorno tijelo to nije predvidjelo, na taj način žalba se ne može ni podnijeti. Delikatno pitanje će biti što se događa ako je ugovorno tijelo isključilo elektronski način izjavljivanja žalbe, a ponuditelj žalbu ipak izjavi na taj način. O tome će praksa Ureda za razmatranje žalbi i sudska praksa morati zauzeti stav. Dakle, što se tiče e-maila (elektronske pošte), prije svega ne možemo reći da to nije elektronsko sredstvo komunikacije, što znači da bi moglo doći u obzir. Zato trebamo imati u vidu da se pisani oblik smatra i informacija dostavljena elektronskim sredstvom, pod uvjetom da je sadržaj osiguran i da se potpis može identificirati (članka 2. t.s). Obzirom da kod nas još nisu implementirani propisi o elektronskom potpisu, smatramo da bi se još uvijek mogao isključiti način podnošenja žalbe e-mailom. Neovisno od toga, nesumnjivo da će jednoga dana i to zaživjeti, nakon čega će se postaviti niz pitanja i praktičnih problema kao npr. kako postupati kada primatelj ne može otvoriti (pa time ni isprintati) primljeni dokument, smatra li se da je takav podnesak podnesen danom slanja elektronskom poštom ili danom primitka, mora li se obavijestiti podnositelj podneska o potvrdi prijema podneska. itd. Elektronskim putem dostavljen podnesak morao bi se smatrati podnesenim u trenutku kad je evidentiran na uređaju za primanje takvih poruka, nakon čega bi trebalo bez odgađanja elektronskim putem obavijestiti podnositelja podneska o potvrdi prijema podneska. Nadalje, ako se iz tehničkih razloga ne može pročitati podnesak u elektronskoj formi, o tome bi se trebao se bez odgađanja elektronskim putem ili na drugi prikladan način obavijestiti podnosilac, koji je dužan ponovo 253
poslati podnesak u ispravnoj elektronskoj formi koja je u upotrebi u tom organu ili ga dostaviti na drugi način. Ako to podnosilac ne učini u ostavljenom roku, moglo bi se smatrati da podnesak nije ni podnesen.“ Također, podnesci bi se mogli podnositi elektronskim putem svakog radnog dana u toku 24 sata, a smatralo bi se da je podnesak predat elektronskim putem pravovremen ako je do isteka roka primljen u sustav za primitak podnesaka. Time bi se ovaj način uskladio s odredbama upravnog postupka. Stoga će trebati posebno pripaziti kako u tenderskoj dokumentaciji definirati način komuniciranja. Hoće li se moći dopustiti način komuniciranja elektronskim putem za neku drugu komunikaciju (npr. zahtjev za pojašnjenje TD), a za izjavljivanje žalbe isključiti neko ili oba moguća elektronska sredstva, ostaje da se vidi. Drugim riječima, postavlja se pitanje je li zakonita odredba tenderske dokumentacije u kojoj bi bilo određeno-propisano da se žalba podnosi isključivo pismenim putem - neposredno na protokol, putem pošte (preporučenom poštanskom pošiljkom), ili faksom, a da se isključi slanje mailom. Ako se tako odluči, u tenderskoj dokumentaciji to treba posebno naglasiti. Ako se precizno ne propiše, trebalo bi onda imati u vidu da bi žalba mogla pristići i putem e-maila. Ne trebamo zaboraviti da će se žalba prosljeđivati Uredu za razmatranje žalbi (skupa s dokumentacijom) zbog čega se žalba (koja je eventualno pristigla putem e- maila), mora printati. Smatramo da se žalba neće moći URŽ-u proslijediti e-mailom i ako to izričito ne piše. Na kraju, pismena žalba se može poslati, kako se u stavku 1. navodi i preporučenom poštanskom pošiljkom. Logično da se odmah postavlja pitanje što će biti sa žalbom koja je pristigla običnom, a ne preporučenom poštanskom pošiljkom. O tome će praksa morati zauzeti stav. Stavkom (2) propisano je da se žalba podnosi u dovoljnom broju primjeraka, a koji ne može biti manji od tri, kako bi mogla biti uručena kvalificiranom kandidatu ili izabranom ponuditelju, kao i drugim strankama u postupku. Kod ove odredbe nužno se nameće pitanje koji je to dovoljan broj primjeraka, i kako će ugovorno tijelo postupiti kada žalitelj nije dostavio dovoljan broj primjeraka. Ako je žalba došla u „papirnom obliku“ (neovisno na koji način je prispjela), ali u nedovoljnom broju primjeraka, držimo da se u tom slučaju žalitelj poziva da dopuni žalbu odnosno otkloni nedostatke i osigura dovoljan broj primjeraka (skupa s pratećim prilozima). Međutim, prema članku 106. (1) Ako dostavljena žalba ne sadrži podatke iz člana 105. stav (1) tač. a), b), c), d) e), h) i j) ovoga zakona, URŽ poziva žalitelja da upotpuni žalbu i određuje rok koji ne može biti duži od tri dana od dana prijema zahtjeva za dopunu. Iz sadržaja se ne može zaključiti da se žalba odbacuje ako nije dostavljena u dovoljnom broju primjeraka. Ostaje opet pitanje šta se događa ako žalitelj ne postupi i ne dostavi dovoljan broj primjeraka. Ako se ne može odbaciti kao neuredna, ostaje samo Ugovornom tijelu ili URŽ-u da iskopira dovoljan broj primjeraka. 254
Nadalje, kako bi se žalba koju je moguće poslati elektronskim sredstvom (faksom i eventualno e-mailom) slala u najmanje tri primjerka (i u više ako je potrebno), nije dovoljno jasno. Trebalo bi biti dovoljno da se faksom proslijedi jedan primjerak žalbe, odnosno da se e-mailom pošalje jedan „atachment“ žalbe, a ugovorno tijelo će ionako samo isprintati ili iskopirati potreban broj primjeraka.
Stavkom (3) propisano je da kada se smatra da je žalba uručena: Datum
zaprimanja žalbe izravno u ugovornom tijelu, odnosno datum zaprimanja žalbe elektroničkim putem uz osiguranje dokaza o upućivanju odnosno zaprimanju žalbe, ili datum predaje na poštu preporučene poštanske pošiljke smatra se danom uručivanja žalbe. Ako se žalba predaje izravno ugovornom tijelu, tj. predaje na protokol - prijamni ured ili pisarnicu, datum uručenja žalbe je nesporan. Smatra se da je žalba uručena na dan primitka jer je dan primitka isti kao i dan predaje. Međutim, u slučaju kada se žalba zaprimi elektronskim putem uz osiguranje dokaza o upućivanju, odnosno zaprimanju žalbe, problemi mogu nastati oko pitanja kada se smatra da je žalba pravovremeno izjavljena. Proističe da se računa datum zaprimanja, a ne datum slanja što bi trebao biti isti dan u slučaju da žalitelj šalje žalbu elektronskom poštom (e- mailom), osim kada dođe do tehničkih problema (moguće je da se elektronska pošta ne uruči isti dan). Dalje, ako je žalba poslana e-mailom posljednjeg dana za izjavljivanje žalbe (npr., 10. u nekom mjesecu) nakon isteka radnog vremena (npr. u 20,00 sati) kontakt osoba ugovornog tijela će otvoriti mail tek sutradan (ili dan- dva kasnije ako je sljedeći ili još jedan dan neradni), te će za žalbu saznati nakon isteka roka. Kada se smatra da je žalba izjavljena, „uručena“ i „zaprimljena“? Stoga, ako je žalba poslana putem elektronske pošte (e –maila) zadnjeg dana na koji rok ističe sve do 24,00 sati, neće biti moguće drugačije postupiti nego smatrati da je ista pravovremeno izjavljena, neovisno kada je kontakt osoba ugovornog tijela otvorila mail i saznala za žalbu. Isti je slučaj i sa slanje žalbe putem telefaksa, s tim što je dokazivanje datuma slanja pomoću telefaksa nepouzdano zbog tehničkih svojstava ovog uređaja (datum se može namjestiti). Datum predaje na poštu preporučene poštanske pošiljke smatra se danom uručivanja žalbe. U ovom slučaju, žalba je pravovremeno izjavljena kada se pravovremeno preda na poštu te ovdje nema nekih spornih pitanja u ovom pogledu. Ostaje sporno pitanje šta je s ne preporučenom (običnom) pošiljkom, kao i što se smatra pod pojmom „pošta“, odnosno da li se pod ovim pojmom smatraju samo javni poštanski operateri (javne pošte) ili se po tim pojmom mogu smatrati i privatne kompanije koje su registrirane za poštanske (kurirske usluge). Oko ovog pitanja vodile su se rasprave i ranije, te je zauzet stav da se predaja pošiljke privatnom operateru ne smatra ujedno 255
i predaja organu, te bi se u tom dostavljanje žalbe putem privatne kompanije koja se bavi poštanskim uslugama smatralo dostavljanje putem kurira, što znači da se radi o izravnom-neposrednom dostavljanju te bi se dan izjavljivanja žalbe smatrao dan uručenja žalbe (na protokol, prijemi ured - pisarnicu ili drugoj osobi ugovornog tijela ovlaštenoj za prijem pošiljki). Stavkom (4) propisano je da je u slučaju izravne predaje žalbe, ugovorno tijelo je dužno izdati žalitelju potvrdu o vremenu prijema žalbe. Radi se o potvrdi prijema žalbe kao i svako drugog podneska i držimo da u tom pogledu nema ništa sporno. Članak 100. (Postupak ugovornog tijela povodom žalbe) (1) Ugovorno tijelo dužno je u roku od pet dana od zaprimanja žalbe utvrditi pravovremenost, dopuštenost i je li žalba uložena od ovlaštene osobe. (2) Ako ugovorno tijelo utvrdi da je žalba nepravovremena, nedopuštena ili uložena od neovlaštene osobe, odbacit će je zaključkom. Protiv ovoga zaključka žalitelj ima mogućnost podnijeti žalbu URŽ-u, i to u roku od 10 dana od dana zaprimanja zaključka. (3) Ako je žalba pravovremena, dopuštena i uložena od ovlaštene osobe, ugovorno tijelo, razmatrajući žalbu, može utvrditi da je ona djelomično ili u cijelosti osnovana i svojim rješenjem ispraviti radnju, poduzeti činjenje ili može postojeću odluku ili rješenje staviti izvan snage i zamijeniti je drugom odlukom ili rješenjem, ili poništiti postupak javne nabave, te o tome obavijestiti sudionike u postupku javne nabave na način određen ovim Zakonom u roku od pet dana od dana zaprimanja žalbe. (4) Protiv rješenja ugovornog tijela iz stavka (3) ovoga članka može se uložiti žalba URŽ-u, putem ugovornog tijela, u roku od pet dana od dana zaprimanja rješenja. (5) Ako ugovorno tijelo postupajući povodom žalbe utvrdi da je žalba pravovremena, dopuštena i uložena od ovlaštene osobe, ali je neosnovana, dužan je u roku od pet dana od dana zaprimanja žalbe proslijediti je URŽ-u, sa svojim izjašnjenjem o navodima žalbe, kao i potpunom dokumentacijom vezanom uz postupak protiv kojeg je uložena žalba. ___________________________________________________________________ Članak 100. propisuje rad ugovornog (kao prvostupanjskog) tijela po žalbi. Ugovorno tijelo je dužno u roku od pet dana od zaprimanja žalbe utvrditi pravovremenost, dopuštenost i je li žalba izjavljena od strane ovlaštene osobe (st.1.) Ukoliko utvrdi da 256
je žalba nepravovremena, nedopuštena ili izjavljena od strane neovlaštene osobe, istu će odbaciti zaključkom. Protiv ovog zaključka žalitelj ima mogućnost podnošenja žalbe URŽ-u i to u roku od 10 dana od dana prijema zaključka (st.2). Ove odredbe se na razlikuju od odredbi većine propisa o upravnom postupku te ih smatramo nespornim i nepotrebnim za dalje komentiranje. Stavkom 3. ovoga članka propisano je da nakon utvrđivanja procesnih pretpostavki, ugovorno tijelo razmatra žalbu u meritumu. Pritom može utvrditi da je ona djelomično ili u cijelosti osnovana i svojim rješenjem ispraviti radnju, poduzeti činjenje ili može postojeću odluku ili rješenje staviti izvan snage i zamijeniti je drugom odlukom ili rješenjem, ili poništiti postupak javne nabave, te o tome obavijestiti sudionike u postupku javne nabave na način određen ovim zakonom, u roku od pet dana od dana primitka žalbe. Specifičnost u odnosu na slične odredbe upravnih postupaka je ovlaštenje ugovornom tijelu da može ne samo poništiti pojedine radnje u postupku javne nabave nego i poništiti postupak javne nabave. Naravno da se odmah postavlja pitanje koji su to razlozi zbog kojih sada i ugovorno tijelo može poništiti postupak. Smatramo da su to isti razlozi zbog kojih i Ured za razmatranje žalbi može taj postupak poništiti (čl 103. i čl. 111.) Protiv rješenja ugovornog tijela koje je uslijedilo povodom žalbe, odnosno postupanja ugovornog tijela kao prvostupanjskog, može se izjaviti žalba URŽ-u (st. 4), s posebnim rokom na žalbu - u roku od pet dana od dana primitka rješenja. Primjećuje se da je za posebnu žalbu protiv zaključka o odbacivanju žalbe predviđen žalbeni rok od 10 dana, a za žalbu protiv rješenja kojim povodom žalbe ugovorno/ prvostupanjsko tijelo zapravo drugačije rješava pravnu stvar, predviđa se žalbeni rok od 5 dana. Ne može se zaključiti koji je razlog za ovakvo predviđanje žalbenih rokova, obizirom da smatramo da je trebalo biti upravo obrnuto. Naime, ako se povodom žalbe drugačije riješi, odnosno donese drugačije rješenje, protiv takvog rješenja mogli bi se posebno žaliti i drugi sudionici (npr. kada umjesto prvotnog „pobjednika“ ugovorno tijelo povodom žalbe poništi tu odluku i sada dodijelu ugovor žalitelju). U svakom slučaju, ovih rokova se treba pridržavati. Stavak (5) propisuje dalje postupanje sa žalbom kada ugovorno tijelo smatra da su ispunjene procesne pretpostavke ali smatra da je žalba neosnovana. Ukoliko ugovorno tijelo postupajući po žalbi utvrdi da je žalba blagovremena, dopuštena i izjavljena od ovlaštene osobe, ali je neosnovana, dužan je u roku od pet dana od datuma zaprimanja žalbe istu proslijediti URŽ-u, sa svojim izjašnjenjem na navode žalbe, kao i kompletnom dokumentacijom vezano za postupak protiv kojeg je izjavljena žalba. Dakle, ugovorno tijelo šalje žalbu s dokumentacijom i svojim izjašnjenjem/odgovorom na žalbu. Samo izjašnjenje može viti duže ili kraće, ali je bitno da ugovorno tijelo istakne sve činjenice i okolnosti vezane za pojedine žalbene navode. 257
Smatramo posebno važnim napomenuti da bi se ugovorna tijela morala ponašati savjesno i odgovorno u smislu da uložene žalbe ne zadržavaju odnosno da po žalbama postupaju striktno prema ovim odredbama, jer se u suprotnom može nanijeti šteta kako ponuditeljima, tako i samom ugovornom tijelu. Članak 101. (Rokovi za ulaganje žalbe ugovornom tijelu) (1) Žalba se može uložiti: a) najkasnije sedam dana prije isteka roka za podnošenje zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda u odnosu na podatke iz obavijesti; b) najkasnije 10 dana od dana preuzimanja tenderske dokumentacije; c) najkasnije 10 dana nakon zaprimanja zapisnika o otvaranju ponuda u odnosu na radnje, postupanje, nečinjenja ili propuštanja u postupku otvaranja ponuda; d) najkasnije 10 dana nakon zaprimanja odluke kojom se odlučuje o pojedinačnom pravu iz javne nabave u odnosu na postupak pregleda i ocjene sposobnosti, te postupak pregleda, ocjene i izbora najpovoljnijeg ponuditelja; e) najkasnije 10 dana nakon isteka roka za donošenje odluke o pojedinačnim pravima iz javne nabave iz točke d) ovoga stavka. (2) Žalba se ulaže najkasnije 30 dana nakon saznanja da je ugovor zaključen bez provođenja postupka javne nabave u suprotnosti s ovim Zakonom, a najkasnije u roku od jedne godine od dana zaključenja ugovora u tom postupku. (3) U slučaju dodjele ugovora unutar okvirnog sporazuma iz članka 32. stavka (5) ovoga Zakona ili unutar dinamičkog sustava kupnje iz članka 123. ovoga Zakona, žalba se ulaže najkasnije 30 dana ako ugovorno tijelo obavijesti ponuditelje da je zaključen ugovor na temelju okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava kupnje u odnosu na postupak dodjele ugovora unutar okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava kupnje. (4) U slučaju pregovaračkog postupka bez objave obavijesti i postupka dodjele ugovora o nabavi usluga iz Aneksa II. Dijela B., žalba se izjavljuje najkasnije: a) 10 dana od dana objave dobrovoljne ex ante obavijesti o transparentnosti, ako je ova obavijest objavljena; b) 30 dana od dana objave obavijesti o dodjeli ugovora, ako dobrovoljna ex ante obavijest o transparentnosti nije objavljena. (5) U postupcima nabave male vrijednosti iz članka 88. stavka (1) točke a) ovoga Zakona, žalba se ulaže u roku od pet dana od dana zaprimanja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja. 258
(6) Žalitelj koji je propustio uložiti žalbu prema odredbama st. od (1) do (5) ovoga članka, gubi pravo tražiti ispitivanje zakonitosti po istoj osnovi u kasnijoj fazi postupka. ___________________________________________________________________ Članak 101. propisuje rokove za ulaganje žalbe „ugovornom tijelu“ (kako se u naslovu ovog članka navodi). Već smo prigodom komentiranja prethodnih članaka postavljali pitanje da li se u stvari žalba izjavljuje ugovornom tijelu, ili Uredu za razmatranje žalbi, a preko (putem) ugovornog (prvostupanjskog) tijela. Činjenica je da će se svaki pisac žalbe zapitati na koga će žalbu nasloviti. Hoće li je nasloviti na URŽ, putem ugovornog (prvostupanjskog) tijela, ili će je nasloviti na Ugovorno tijelo s napomenom da je za URŽ. Neovisno od ove nepreciznosti, smatramo da to neće izazvati veće probleme u praksi. Bitno je da žalba bude upućena na adresu ugovornog tijela i da i adresa bude pravilna radi uredne dostave. Ovaj članak propisuje subjektivne i objektivne rokove u kojima se žalba može izjaviti. Novina u odnosu na dosadašnju regulativu je da se rokovi za izjavljivanje žalbe uglavnom duži, te da su različiti ovisno o tome na koje akte, odnosno na koje radnje se izjavljuje. Prvi rok za izjavljivanje žalbe koji je propisan ovim člankom je rok za žalbu na obavijest o nabavi; najkasnije sedam dana prije isteka roka za podnošenje zahtjeva za učešće ili ponuda u odnosu na podatke iz obavijesti. Ova odredba bi mogla izazvati probleme u primjeni. Naime, pri ovakvoj formulaciji može se dogoditi da rok za izjavljivanje žalbe protiv tenderske dokumentacije istekne, a rok za izjavljivanje žalbe na obavijest o nabavi ne istekne. Treba imati u vidu da se žalba na obavještenje odnosi na podatke iz obavijesti. Međutim, obzirom da žalba ima suspenzivno djelovanje, odnosno obustavlja se postupak nakon prijema žalbe, u praksi će se desiti dogoditi da nitko nije imao primjedbi na tendersku dokumentaciju odnosno da su rokovi za žalbu istekli, a prispije žalba na obavijest o nabavi. Stoga smatramo da je bolje bilo ovaj rok ograničiti npr. na sedam ili deset dana od dana objave obavijesti čime ne bi došlo do ovakve situacije. Drugi rok za izjavljivanje žalbe odnosi se na tendersku dokumentaciju; najkasnije 10 dana od dana preuzimanja TD. Zakon (opet) ne precizira odnosno ne propisuje rok do kojeg se tenderska dokumentacija može preuzeti. Time je ostao neriješen problem koji se pojavljivao i u dosadašnjem zakonu, odnosno pitanje: može li ugovorno tijelo graničiti rok za preuzimanje tenderske dokumentacije, i na koliko dana. Naime, iz sasvim praktičnih razloga za ugovorna tijela nije povoljno (mada nije zabranjeno) da se tenderska dokumentacija može preuzeti sve do isteka roka za podnošenje ponuda. To praktično znači, budući da nema odredbe koja bi ovo zabranjivala, ako u obavijesti o nabavi nije ograničen rok preuzimanja, potencijalni ponuditelj se može pojaviti na dan isteka roka (a to je ujedno i dan otvaranja ponuda) zatražiti tendersku dokumentaciju i na istu odmah uložiti žalbu. Zahtjev za pojašnjenje TD 259
ne može se podnijeti, budući da se pojašnjenje može tražiti 10 dana prije isteka roka za podnošenje ponuda. Ako pak uloži žalbu na tendersku dokumentaciju u roku od 10 dana od dana preuzimanja, ne može se reći da je žalba neblagovremena. Time se proces blokira, odgađa ročište za otvaranje ponuda, a ugovorna tijela ne znaju što će s već primljenim ponudama, hoće li ih čuvati, hoće li ih vratiti neotvorene itd. S druge strane, ako ugovorna tijela ograniče rok za preuzimanje tenderske dokumentacije, postavlja se pitanje dokle mogu ići sa skraćivanjem roka za preuzimanje tenderske dokumentacije. Smatramo da je bilo potrebno uskladiti ove rokove. Potrebno je napomenuti da je u primjeni dosadašnjeg zakona Agencija za javne nabave zauzela stav da se rok za preuzimanje tenderske dokumentacije može ograničiti na osam dana prije isteka roka za dostavu ponuda. Obzirom da je žalba na tendersku dokumentaciju usko povezana s institutom pojašnjenja (čl. 56.) postavlja se pitanje može li se žalba uputiti na pojašnjenje tenderske dokumentacije, odnosno na akt kojim se daje pojašnjenje TD, kao i na propuštanje ugovornog tijela da odgovori na pojašnjenje. Obzirom da je zakon u članku 101. naveo rokove za žalbu na pojedine radnje u postupku javne nabave, pri čemu nema roka žalbe na pojašnjenje, na prvi pogled moglo bi se reći da se na pojašnjenje žalba ne može uložiti (ili, ako se uloži da će biti nedopuštena). Argument za to bi bi sljedeći: U čl 101. navedno je na što se žalba može uložiti i u kojim rokovima,. Obzirom da nema roka za pojašnjenje niti se ono spominje, žalba na pojašnjenje je nedopuštena??? Međutim, nesporno je da pojašnjenje tenderske dokumentacije može predstavljati izmjenu ili dopunu tenderske dokumentacije, što znači da bi se nakon prispijeća pojašnjenja žalba mogla izjaviti/uložiti ponekada i na čitavu tendersku dokumentaciju. Razlog tome je što je pojašnjenje sastavni dio TD, te žalitelj promatra tendersku dokumentaciju u cjelini, te smatra da je nakon pojašnjenja po njegovom mišljenju jasno da je tenderska dokumentacija nezakonita. Dobavljač npr. traži pojašnjenje za neku odredbu TD, a nakon pojašnjenja shvati odnosno tvrdi da je ta odredba nezakonita. Dakle, žalba bi bila dopuštena, neovisno je li osnovana ili nije. Kako Zakon ne spominje, odnosno ne precizira rok za izjavljivanje žalbe na pojašnjenje, postavlja se pitanje koji je rok za ulaganje žalbe u ovakvom slučaju. Smatramo da ne može biti drugačiji nego deset dana od dana primitka pojašnjenja, odnosno deset dana od dana kada je ugovorno tijelo trebalo dati pojašnjenje ali je propustilo to učiniti. Praksa Ureda za razmatranje žačbi i stav Suda BiH u konačnici vjerojatno će vrlo brzo razriješiti ovo pitanje jer je za očekivati česte žalbe na pojašnjenje tenderske dokumentacije. Isti je slučaj kada ugovorno tijelo vrši izmjene i dopune tenderske dokumentacije. Ostaje pitanje da li se u tom slučaju dobavljač može žaliti samo na izmjene i dopune, odnosno na podatke izmjena i dopuna, ili će moći isticati žalbene navode u odnosu na podatke koje je imao već u prvoj verziji tenderke dokumentacije, a na te podatke nije isticao žalbu. Smatramo da će to biti faktičko pitanje, odnosno u svakom konkretnom slučaju morat će se cijeniti je li se žalbeni navod koji se odnosi na neku odredbu iz prve verzije TD mogao na vrijeme isticati, ili je usko vezan sa izmjenama i dopunama (pa i pojašnjenjem), te je tek sada 260
jasno da je pojedina odredba TD nezakonita. Sljedeći rok za izjavljivanje žalbe odnosi se na radnju otvaranja ponuda; najkasnije 10 dana po prijemu zapisnika o otvaranju ponuda, u odnosu na radnje, postupanje, nečinjenja ili propuštanja u postupku otvaranja ponuda. Zakon ne precizira koji bi bili žalbeni razlozi u žalbi na radnju otvaranja ponuda. Smatramo da to mogu biti samo proceduralni razlozi, odnosno žalba bi mogla biti usmjerena da se pri otvaranju ponuda nije poštovala propisana procedura. Na primjer, propušteno je da se nečija pravovremena ponuda otvori i pročitaju propisani podaci, otvorena ponuda koja nije pravovremeno prispjela, nisu ispravno pročitani podaci koji se predviđaju (cijena i eventualno drugi elementi za ocjenu ponude) itd. Također smatramo da je rok za izjavljivanje žalbe na radnju otvaranja ponuda predug, odnosno da će nepotrebno usporiti proces nabave. Naime, nakon otvaranja ponuda ugovorno tijelo neće moći poduzimati daljnje radnje evaluacije ocjene ponuda dok se ne uvjeri da su rokovi za ulaganje žalbe na radnju otvaranja ponuda istekli. Doduše, moglo bi se sve skupa protumačiti da to nigdje i ne piše, tj. da se pregled i ocjena ponuda mogu vršiti na zatvorenoj sjednici odmah nakon radnje otvaranja a, ako žalbe eventualno bude, prekinut će se sve radnje. Vezano za žalbu na proceduru otvaranja ponuda treba imati u vidu odredbu ičl. 103. st. 1. t. d po kojoj je apsolutno bitna povreda zakona i povreda postupka prilikom otvaranja ponuda, odnosno propuštanje roka za ocjenu zahtjeva za sudjelovanje. Sljedeći rok za izjavljivanje žalbe odnosi se na odluke kojima se odlučuje o pojedinačnom pravu iz javne nabave u odnosu na postupak pregleda i ocjene sposobnosti, te postupak pregleda, ocjene i izbora najpovoljnijeg ponuditelja; najkasnije 10 dana po prijemu odluke kojom se odlučuje o pojedinačnom pravu iz javne nabave u odnosu na postupak pregleda i ocjene sposobnosti, te postupak pregleda, ocjene i izbora najpovoljnijeg ponuditelja. Ovu formulaciju, koja je prilično složena i komplicirana, treba dobro razmotriti i otkriti na što se u stvari odnosi. Postupak pregleda i ocjene sposobnosti trebao bi rezultirati odlukom o rezultatima faze kvalifikacije ili odlukom o poništenju ako nije bilo kvalificiranih u višefaznim postupcima (ograničeni, pregovarački, natjecateljski dijalog). Postupak pregleda, ocjene i izbora najpovoljnijeg ponuditelja trebao bi rezultirati odlukom o rezultatima postupka (u otvorenom postupku), dodjelom ugovora ili odlukom o poništenju (ako nije bilo kvalificiranih) . Problem se pojavljuje zbog različito propisanog načina obavještavanja o rezultatima kvalifikacije u ograničenom, pregovaračkom postupku s obavijesti i pregovaračkom postupku bez obavijesti, te u natjecateljskom dijalogu. Podsjećamo da se u ograničenom postupku obavještavaju kandidati koji se nisu kvalificirali (čl. 26. st. 1. t. d)). U pregovaračkom postupku s obavijesti, o rezultatu kvalifikacije obavještavaju se svi sudionici (čl. 27.st.1.t.c)). U pregovaračkom postupku bez objave obavijesti 261
„o rezultatu kvalificiranosti kandidata sastavlja se zapisnik, u koji se unose sve bitne činjenice, a on se dostavlja onim kandidatima koji se nisu kvalificirali. (čl. 28. st. 2., druga rečenica). Dakle, u prva dva slučaja Zakon ne propisuje na koji način se kandidati obavještavaju (odlukom o rezultatima postupka ili samo u formi pisma-obavijesti, dok se u trećem slučaju (pregovarački bez objave) propisuje da se dostavlja zapisnik. Nadalje, u natjecateljskom dijalogu „o ocjeni sposobnosti kandidata sastavlja se zapisnik, u koji se unose sve okolnosti bitne za ocjenu zahtjeva za sudjelovanje. Zapisnik mora biti sastavljen tako da kandidatu omogućuje uvid u onaj dio zapisnika koji se odnosi na njegov zahtjev za sudjelovanje“ (čl. 29. st.3)). Dakle, u ovom slučaju izgleda da se kandidat ne mora uopće obavještavati, nego mu se samo omogućiti uvid u onaj dio zapisnika koji se odnosi na njega. Nije teško uočiti da su ovakve odredbe o obavještavanju o rezultatima pretkvalifikacije u višefaznim postupcima u suprotnosti sa odredbom iz članka 71. st. 1. Zakona, koja glasi: „(1) Ugovorno tijelo dužno je istodobno, a najkasnije u roku od sedam dana od dana donošenja odluke, u pisanom obliku obavijestiti kandidate/ponuditelje koji su pravovremeno podnijeli zahtjeve ili ponude o donesenim odlukama u pogledu pretkvalifikacije, ocjene ponuda ili poništenja postupka. Stoga će o ovim nejasnoćama morati zauzeti stva praksa Ureda za razmatranje žalbi i sudska praksa, a u svakom slučaju, svaka osoba ima pravo na žalbu od momenta kada je obaviještena odnosno službeno saznala za neku radnju. Sljedeći rok za izjavljivanje žalbe odnosi se zapravo na propuštanje ugovornog tijela da donese odluke iz prethodne točke (odluka o rezultatima postupka, odluka o rezultatima pretkvalifikacije, ili odluka o poništenju postupka). I u ovoj točki se radi o nespretnoj formulaciji „Na odluke o pojedinačnim pravima najkasnije 10 dana po isteku roka za donošenje odluke o pojedinačnim pravima iz javne nabave iz tačke d) ovoga stava“. Ova odredba nije dovoljno jasna i mogla bi izazvati velike probleme u praksi. Na prvi pogled ispada da se žalitelj može žaliti „na odluke o pojedinačnim pravima“ u roku od 10 dana od kada je odluka trebala biti donesena, iz čega je vidljivo da odluke u stvari i nema. Uostalom, iz prethodne točke je vidljivo da se odluka o rezultatima i ne donosi u pojedinim postupcima – dostavlja se samo zapisnik i to samo kandidatima koji se nisu kvalificirali ili se omogućava uvid u onaj dio zapisnika koji se odnosi na pojedinog kandidata. Nadalje, nije dovoljno jasno koja su to pojedinačna prava, odnosno što se sve smatra pod pojmom „pojedinačnim pravima“. Radi li se o propuštanju ugovornog tijela da u određenom roku donese odluku o rezultatima ili još o nekim pojedinačnim pravima nije dovoljno jasno, o čemu će praksa Ureda za razmatranje žalbi i praksa suda BiH u presudama po upravnim sporovima morati zauzeti stav. Držimo da se ova odredba može odnositi jedino na propuštanje ugovornog tijela da u određenom roku završi postupak. U otvorenom postupku je lako raspoznati da je člankom 70. st. 1. to i propisano: Ugovorno tijelo donosi odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja ili odluku o poništenju postupka nabave u roku koji je određen u tenderskoj dokumentaciji kao rok važenja ponude, a najkasnije u roku od sedam dana od dana isteka važenja 262
ponude, odnosno u produženom razdoblju roka važenja ponuda sukladno članku 60. stavku (2) ovoga Zakona. Međutim, u višefaznim postupcima nije propisan rok u kojem se mora obaviti kvalifikacija i učesnici obavijestiti o rezultatu zbog čega će biti vrlo sporno od kada teče desetodnevni rok za propuštanje. Ako istog nema, ne može se utvrditi jeli žalba pravovremena, nepravovremena ili je možda i preuranjena, što će sve izazvati znatne probleme u praksi. Sljedeći rok za izjavljivanje žalbe odnosi se na zaključenje ugovora: najkasnije 30 dana po saznanju da je ugovor zaključen bez provedenog postupka javne nabave u suprotnosti s ovim zakonom, a najkasnije u roku od jedne godine od dana zaključenja ugovora u tom postupku. Ovdje se radi o subjektivnom i objektivnom roku u situaciji kada potencijalni ponuditelj sazna da je ugovorno tijelo zaključilo ugovor suprotno odredbama zakona o javim nabavama. Sljedeći rok za izjavljivanje žalbe odnosi se zaključenje ugovora unutar okvirnog sporazuma iz članka 32. stavak (5) ovog Zakona ili unutar dinamičkog sistema kupovine iz člana 123. ovog Zakona; najkasnije 30 dana ukoliko ugovorno tijelo obavijesti ponuditelje da je ugovor na osnovu okvirnog sporazuma ili dinamičkog sistema kupovine zaključen u odnosu na postupak dodjele ugovora unutar okvirnog sporazuma ili dinamičkog sistema kupovine. Dakle, radi se o žalbi nakon zaključenja ugovora. Ova odredba bi mogla izazvati velike probleme u praksi, a vjerujemo i brojne polemike i različita shvaćanja o njezinom pravom smislu i volji zakonodavca. Doslovnim - jezičnim tumačenjem moglo bi se zaključiti da je ugovornom tijelu ostavljeno na volju, prije svega da obavještava ili ne obavještava ostale sudionike o tome s kime je zaključio ugovor u okviru okvirnog sporazuma ili dinamičkog sistema kupovine, što odmah implicira da je ugovornom tijelu ostavljeno na volju hoće li uopće biti pravne zaštite – prava na žalbu odnosno žalbe u takvim slučajevima. Dakle, rok od 30 dana je ukoliko ugovorno tijelo obavijesti ponuditelje da je ugovor na osnovu okvirnog sporazuma ili dinamičkog sistema kupovine zaključen. Svaki čitatelj će odmah postaviti logično pitanje: a koliki je rok ako ugovorno tijelo ne obavijesti ponuditelje da je ugovor zaključen? Zašto se onda uopće obavještava ponuditelj (učesnik - potpisnik okvirnog sporazuma) da je ugovor zaključen? U svim drugim načinima nabave (opet naglašavamo da okvirni sporazum i dinamički sustav kupovine nisu postupci nego tehnike- načini nabave) o zaključenju ugovora se ne obavještavaju drugi ponuditelji, isti se obavještavaju o izboru (odluka o dodjeli ugovora ili odluka o izboru najpovoljnije ponude). Ima li u slučaju okvirnog sporazuma i dinamičnog sustava kupnje ugovorno tijelo uopće obavezu da obavještava sudionike s kime će sklopiti konkretni ugovor? Izgleda da se o sklapanju ugovora mogu ali i ne moraju obavijestiti ostali- ako obavijeste onda ima žalbe i rok je 30 dana, a ako ne obavijesti – izgleda i nema žalbe jer se ne može žaliti ako obavijest nije dobio. Koje će se ugovorno tijelo onda odlučiti na obavještavanje ako već ne mora i time omogućiti žalbu, što u krajnosti znači odlaganje izvršenja ugovora. Što kao je već započeo (podsjetimo da unutar okvirnog sporazuma ili 263
dinamičkog sustava kupnje nema ni razdoblja čekanja (čl. 98.st.2.c). Kod razmatranja ove problematike treba imati u vidu i čl. 74. st. 2. odnosno odredbu da u slučaju dodjele ugovora iz članka 8. ovoga Zakona i zaključivanja okvirnih sporazuma, ugovorno tijelo objavljuje obavijest o dodjeli svih ugovora tijekom jedne godine, i to najkasnije 30 dana od isteka kalendarske godine. Formulacija „i zaključivanja okvirnih sporazuma” nije dovoljno jasna tj. nije jasno da li se mislilo na zaključivanje pojedinačnih ugovora koji se zaključuju u okviru (ili na temelju okvirnih sporazuma), ili se mislilo zaista na zaključivanje okvirnih sporazuma kao što doslovno piše. Usporedbom ove odredbe - formulacije sa odredbom stavka 1. ovog članka da je Ugovorno tijelo dužno objaviti obavijest o dodjeli ugovora najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključivanja ugovora ili okvirnog sporazuma, može se samo zaključiti da se prema stavku 1. obavijest o zaključenju okvirnog sporazuma objavljuje u roku od 30 dana od dana zaključivanja okvirnog sporazuma. Stoga bi se odredba stavka 2. tj. odredba objavljivanju obavijesti o svim dodijeljenim ugovorima u okviru okvirnog (ili svih okvirnih sporazuma) što je u biti neka zbirna obavijest nakon isteka kalendarske godine. U suprotnom odredba stavka 1. ne bi imala smisla. Očito da se radi o nespretnoj formulaciji i doslovnim tumačenjem ove odredbe su zaista u koliziji. I o ovome će praksa morati zauzeti svoj stav. Sve ovo je navedeno u kontekstu pitanja ima li - ili nema žalbe, odnosno ima li ili nema pravne zaštite u slučaju sklapanja ugovora u okviru okvirnog sporazuma i koji su rokovi za ulaganje žalbe ako je žalba po ovom zakonu dopuštena - predviđena uza ovu situaciju. Naime, i pažljivim pregledanjem i isčitavanjem članka 101. (koji propisuje rokove za žalbu) ne može se pronaći rok za žalbu na obavijest (odluku o dodjeli ugovora) u okviru okvirnog sporazuma. Prethodne odredbe govore o žalbi na obavijest o zaključenju ugovora - a zaista nedostaju odredbe o žalbi na obavijest ili odluku kome je dodijeljen ugovor. Podsjetimo se na Članak 71. (Obavještavanje kandidata i ponuditelja o rezultatima) tj. odredbu da je Ugovorno tijelo dužno istodobno, a najkasnije u roku od sedam dana od dana donošenja odluke, u pisanom obliku obavijestiti kandidate/ponuditelje koji su pravovremeno podnijeli zahtjeve ili ponude o donesenim odlukama u pogledu pretkvalifikacije, ocjene ponuda ili poništenja postupka. Dakle, treba razlikovati obavještavanje o izboru ili o „dodjeli ugovora” od obavještavanja o zaključenju (sklapanju) ugovora. U pogledu ove dileme upućujemo na komentar članka 32. Zanimljivo će biti pratiti praksu URŽ-a i Suda BiH po ovom pitanju, obzirom da zbog različitog reguliranja okvirnog sporazuma do sada ovo pitanje nije ni postavljano. Sljedeći rok za izjavljivanje žalbe odnosi se na slučaj pregovaračkog postupka bez objave obavijesti i postupka dodjele ugovora o nabavi usluga iz Aneksa II. Dio B. 264
U tom smislu, rok za žalbu je: o 10 dana od dana objave dobrovoljne ex ante obavijesti o transparentnosti, ako je ovo obavijesti objavljena; o 30 dana od dana objave obavijesti o dodjeli ugovora, ako dobrovoljne ex ante obavijesti o transparentnosti nije objavljena. Podsjetimo da se ex ante obavijet o transparentnosti ne mora objaviti (i zove se dobrovoljna obavijest). Stoga će ugovorna tijela procjenjivati što im je povoljnije. Sljedeći rok za izjavljivanje žalbe odnosi se na žalbene rokove, kako se navodi „u postupcima nabave male vrijednosti (iz čl. 88. st. (1) t. a) ovog zakona“. Obzirom da u postupke male vrijednosti spada konkurentski zahtjev za dostavu ponuda i izravni sporazum na prvi pogled proističe da se žalba može izjaviti i na dodjelu okvirnog sporazuma. Dakle, u postupcima nabave male vrijednosti iz člana 88. stav (1) tačka a) ZJN žalba se izjavljuje u roku od pet dana od dana prijema odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja. Primjećuje se da u članu 88. stav (1) ne postoji točka a). Očito se radi o tehničkoj pogrešci te da se mislilo na odredbu člana 87. stav (1) točka a) u kojoj se spominje konkurentski zahtjev za dostavu ponuda, na način da je određeno da postupci javne nabave za dodjelu ugovora male vrijednosti su: „a) konkurentski zahtjev za dostavu ponuda, što znači da se ne spominje izravni sporazum iz čega bi se dalo zaključiti da žal ba u postupku direktnog sporazuma nije ni dopuštena. Treba skrenuti pažnju da odredba članka 101. stav (5), propisuje rok za žalbu samo na odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja. Obzirom daje Zakon izdvojio poseban rok za žalbu u slučaju postupaka male vrijednosti, moglo bi se opet zaključiti da u postupcima male vrijednosti nije dopuštena žalba na obavijest o nabavi, na tendersku dokumentaciju, ili na radnju javnog otvaranja ponuda. Štoviše, naizgled proističe da žalba nije moguća niti nakon odluke o poništenju postupka, kao mogućeg ishoda predmetnog postupka. Smatramo da ovakvi zaključci neće biti mogući, odnosno da za sve ove slučajeve ostaju rokovi kao u postupcima za domaće vrijednosne razrede. (st.1. članka 101). Nadamo se stoga da će praksa URŽ-a, kao i drugih relevantnih tijela prije svega zauzeti stav da je u postupku konkurentskog zahtjeva žalba moguća kako na obavijest o nabavi, tako i na tendersku dokumentaciju, radnju javnog otvaranja ponuda i odluku o poništenju postupka, te dati odgovore koji su to rokovi. Stavkom (6) propisano je pravilo na koje treba obratiti posebnu pozornost i koje treba imati u vidu: Žalitelj koji je propustio izjaviti žalbu prema odredbama st. (1) do (5) ovoga člana, gubi pravo tražiti ispitivanje zakonitosti po istoj osnovi u kasnijoj fazi postupka. To znači da se npr. u žalbi na odluku o izboru neće moći isticati navodi da je tenderska dokumentacija nezakonita, odnosno neće se moći 265
ukazivati na nedostatke koji su se ranije mogli isticati. Ipak, treba imati u vidu da će i povodom žalbe na odluku o izboru biti moguće poništiti postupak zbog bitnih nedostataka tenderske dokumentacije zbog kojih nije moguće utvrditi osnovanost ili neosnovanost žalbenih navoda. (čl. 103.). Odjeljak C. Pravna zaštita pred URŽ-om Članak 102. (Dokazivanje u postupku povodom žalbe) (1) Stranke u postupku dužne su iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve ili odluke, postupke, radnje ili nečinjenja, te predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. (2) U postupku pravne zaštite ugovorno tijelo dužno je dokazati postojanje činjenica i okolnosti na osnovi kojih je donijelo odluku o pravima, poduzelo radnje ili propuštanje te provelo postupke, koji su predmetom postupka po žalbi. (3) U postupku pravne zaštite žalitelj je dužan dokazati ili barem učiniti vjerojatnim postojanje činjenica i razloga koji se tiču pravnog interesa za podnošenje žalbe, povreda postupka ili povreda primjene materijalnog prava koje su istaknute u žalbi, za koje zna ili bi trebao znati. ___________________________________________________________________ Članak 102. definira dokazivanje u postupku po žalbi. Stavkom 1. propisano je da su stranke u postupku su dužne iznijeti sve činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve ili odluke, postupke, radnje ili nečinjenja, te predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju. Ova odredba se ne razlikuje od odredbi zakona o upravnom postupku. Stavkom 2. propisano je da je ugovorno tijelo dužan dokazati postojanje činjenica i okolnosti na osnovu kojih je donio odluku o pravima, poduzeo radnje ili propuštanja te proveo postupke, koji su predmet postupka po žalbi. Ova odredba bi mogla izazvati probleme u praksi jer je teret dokazivanja prebačen na prvostupanjsko tijelo, a ne na žalitelja. Izgleda da se odustalo od starog pravila da onaj koji nešto tvrdi to i dokazuje. Također, člankom 105. st. 1. t.h) predviđeno je da se u žalbi navodi i prijedlog dokaza, što znači da će žalitelj predlagati dokaze. Smatra li se time da je i teret dokazivanja na njemu, nije dovoljno jasno jer je prethodno napisano da je ugovorno tijelo dužno dokazati… Nadalje, stavkom 3. propisano je da je u postupku pravne zaštite žalitelj je dužan dokazati ili barem učiniti vjerojatnim postojanje činjenica i razloga koji se tiču pravnog interesa na podnošenje žalbe, povreda postupka ili povreda primjene 266
materijalnog prava, koje su istaknute u žalbi, za koje zna ili bi trebao znati. Time nije dovoljno razjašnjeno na kome je teret dokaza, iako će se sve po našem mišljenju morati svesti na postupak dokazivanja iz zakona o upravnom postupku. Ostaje da se vidi kako će praksa Ureda i Suda protumačiti ove odredbe. Članak 103. (Bitne povrede zakona) (1) U postupcima javne nabave apsolutno bitne povrede zakona su one povrede o kojima URŽ vodi računa po službenoj dužnosti i koje mogu dovesti do poništenja postupka u potpunosti ili djelomično, i to: a) neusklađenost tenderske dokumentacije s ovim Zakonom ili podzakonskim aktima, koja je dovela do nemogućnosti utvrđivanja osnovanosti žalbenih navoda ili koja je dovela do narušavanja temeljnih načela ovoga Zakona, odnosno nezakonite dodjele ugovora; b) provođenje postupka javne nabave bez donošenja odluke o početku postupka javne nabave, sa sadržajem određenim člankom 18. ovoga Zakona; c) objavljivanje obavijesti o postupku javne nabave koje nisu sukladne ovome Zakonu ili podzakonskim aktima i tenderskoj dokumentaciji; d) povrede postupka prilikom otvaranja ponuda, odnosno propuštanje roka za ocjenu zahtjeva za sudjelovanje. (2) Relativno bitne povrede zakona su povrede koje mogu dovesti do poništenja postupka javne nabave ako se uspostavi izravna veza između povrede i ishoda postupka. ___________________________________________________________________ Članak 103. propisuje- definira koje su apsolutno bitne povrede Zakona o kojima vodi računa URŽ po službenoj dužnosti i koje mogu dovesti do poništenja postupka - u potpunosti ili djelomično, te relativno bitne povrede koje mogu u određenim slučajevima dovesti do poništenja postupka. Stavkom 1. t. a) apsolutno bitnom povredom proglašena neusklađenost tenderske dokumentacije sa ovim zakonom ili podzakonskim aktima, koja je dovela do nemogućnosti utvrđivanja osnovanosti žalbenih navoda ili koja je dovela do narušavanja osnovnih principa ovog zakona, odnosno nezakonite dodjele ugovora. Ovo je i do sada bio najčešći razlog poništenja postupka, o čemu posebno treba voditi računa. To se posebno odnosi na nerazumljivost tenderske dokumentacije, kontradikcije pojedinih odredbi, neusklađenost uvjeta i dokaza, te diskriminatorne tehničke specifikacije. Točkom b) ovoga stavka kao apsolutno bitna povreda postupka predviđeno je i provođenje postupka javne nabave bez donošenja odluke o početku postupka javne nabave, sa sadržajem određenim članom 18. ovoga zakona. Smatramo da ovo ne bi 267
smio biti čest slučaj poništenja postupka jer zaista ne postoji bilo kakva potreba da se ne donese ova odluka, pa i s propisanim elementima. Točkom c) ovoga stavka kao apsolutno bitna povreda postupka predviđeno je i objavljivanje obavijesti o postupku javne nabave koje nisu u skladu sa ovim zakonom ili podzakonskim aktima i tenderskom dokumentacijom. Najčešće će se raditi o neusklađenost obavijesti s tenderskom dokumentacijom ili će se raditi o nekim nezakonitim odredbama. Obzirom da će za obavijest o nabavi postojati obrasci u elektronskoj formi koje je teško zaobići, u formalnom smislu teško će doći dio drugih povreda. Točkom c) ovoga stavka kao apsolutno bitna povreda postupka predviđene su i povrede postupka prilikom otvaranja ponuda, odnosno propuštanje roka za ocjenu zahtjeva za sudjelovanje. Sasvim je razumljivo da nema smisla ponavljati ove radnje ako je bilo povreda te se u takvim slučajevima postupak mora poništiti. Stavkom 2. ovoga članka kao relativno bitne povrede zakona predviđene su povrede koje mogu dovesti do poništenja postupka javne nabave, ako se uspostavi direktna veza između povrede i ishoda postupka. Znači da ove povrede mogu dovesti do poništenja postupka ako su utjecale na ishod postupka. Članak 104. (Ovlasti URŽ-a) (1) URŽ u postupku pravne zaštite postupa u granicama zahtjeva iz žalbe, a po službenoj dužnosti u odnosu na povrede opisane u članku 103. stavku (1) ovoga Zakona. (2) URŽ nije dužan kontrolirati činjenično i pravno stanje koje je bilo predmetom prethodne žalbe u istom postupku javne nabave. ___________________________________________________________________ Članak 104. propisuje ovlaštenja URŽ-a povodom žalbe. Stavkom 1. propisano je da u postupku pravne zaštite, tj. postupajući po žalbi URŽ postupa u granicama zahtjeva iz žalbe, a po službenoj dužnosti u odnosu na povrede opisane u članku 103. st. (1) ovog zakona. Formulacija u granicama zahtjeva iz žalbe može izazvati probleme jer treba razlikovati žalbeni zahtjev (npr. da se postupak poništi, u cijelosti ili djelomično, da se preinači neka odluka prvostupanjskog tijela, da se žalitelju dodijeli ugovor i sl.) od žalbenih navoda, odnosno ukazivanja na pojedine (prema mišljenju žalitelja) nezakonite odredbe, radnje ili sl.) pri čemu možda ima još nezakonitosti ali žalitelj ne ukazuje na njih. Procesni propisi najčešće određuju da se drugostupanjska tijela kreću u granicama zahtjeva i u granicama žalbenih navoda. Iz ovih odredbi je sasvim jasno da će URŽ moći poništiti postupak iako to nije zahtijevano u žalbi (zbog bitnih povreda). Smatramo da će u konačnici 268
biti relevantni žalbeni navodi, a povrede koje nisu sadržane u žalbenim navodima bit će predmet razmatranja URŽ-a samo ako se radi o apsolutno bitnim povredama. Posebno će biti zanimljivo vidjeti kako će Ured postupiti kada niti jedan žalbeni navod nije osnovan, ali postoje bitne povrede koje je Ured sam uočio i ne tiču se niti jednog žalbenog navoda. Uvažava li se tada žalba (kako ako niti jedan navod nije osnovan) vraća li se naknada žalitelju /zašto ako mu ni jedan žalbeni navod nije osnovan), i na koga padaju troškovi žalbenog postupka, o svemu tome morat će praksa dati svoj stav. Nadalje, bit će zanimljivo kako će URŽ postupati kada uoči npr. apsolutno diskriminatorne tehničke specifikacije ali isti uopće nisu predmet žalbenih navoda. Stavkom 2. propisano je da URŽ nije dužan kontrolirati činjenično i pravno stanje koje je bilo predmetom prethodne žalbe u istom postupku javne nabave. Nije dovoljno jasno zašto je ovo uopće naglašeno i kakvu vrstu pravne norme ovo predstavlja. Valjda je dopušteno ono što nije zabranjeno. U svakom slučaju ova odredba omogućuje URŽ-u da samo procijeni hoće li gledati prethodno stanje ili neće. Odjeljak D. Žalba Članak 105. (Sadržaj žalbe) Žalba sadrži: a) ime ili naziv žalitelja, prebivalište ili sjedište žalitelja, ime zastupnika ili punomoćnika žalitelja ako ga ima; b) naziv ugovornog tijela protiv kojega se podnosi žalba; c) broj i datum postupka javne nabave i podatke o objavljivanju obavijesti o javnoj nabavi, ako je obavijest objavljena; d) broj i datum odluke o izboru ponude, poništenju postupka ili druge odluke ugovornog tijela; e) druge podatke o radnji, propuštanju radnje ili postupcima ugovornog tijela koji su predmetom postupka ili o predmetu nabave; f) opis činjeničnog stanja; g) opis povreda ovoga Zakona i podzakonskih akata i obrazloženje; h) prijedlog dokaza; i) dokaz o plaćenoj administrativnoj pristojbi na žalbu u iznosu propisanom člankom 108. ovoga Zakona; j) potpis žalitelja ili potpis ovlaštene osobe odnosno punomoćnika (ako ga žalitelj ima) i pečat (ako ga žalitelj ima). ___________________________________________________________________ Članak 105. propisuje sadržaj žalbe te je istim sadržaj propisan približno odredbama 269
zakona o upravnom postupku. Iste ne bi trebale prouzročiti veće probleme u tumačenju i primjeni. Članak 106. (Postupak s neurednom žalbom) (1) Ako dostavljena žalba ne sadrži podatke iz članka 105. stavka (1) toč. a), b), c), d) e), h) i j) ovoga Zakona, URŽ poziva žalitelja da upotpuni žalbu i određuje rok koji ne može biti dulji od tri dana od dana zaprimanja zahtjeva za dopunu. (2) Ako žalitelj ne postupi prema zahtjevu URŽ-a sukladno stavku (1) ovoga članka, žalba će se odbaciti kao neuredna, osim ako bi se iz njenog sadržaja moglo postupati i ako žalba ima postavljen žalbeni zahtjev i dokaz o plaćenoj administrativnoj pristojbi na žalbu. ___________________________________________________________________ Članak 106. regulira postupanje s neurednom žalbom. Prema stavku (1) ako dostavljena žalba ne sadrži podatke iz članka 105. stav (1) toč. a), b), c), d) e), h) i j) ovoga zakona, URŽ poziva žalitelja da upotpuni žalbu i određuje rok koji ne može biti duži od tri dana od dana prijema zahtjeva za dopunu. Obzirom da u članku 105. st. 1. postoje točke od a) do j) očito je da se žalitelj ne poziva na dopunu zbog nedostatka iz: Točke f) - opis činjeničnog stanja; Točke g) - opis povreda ovoga Zakona i podzakonskih akata i obrazloženje; Točke i) - dokaz o plaćenoj administrativnoj pristojbi na žalbu u iznosu propisanom člankom 108. ovoga Zakona. Smatramo da će biti spora oko pitanja odbacuje li se žalba ako se ne postupi po točki i) čl. 105. st. 1.: dokaz o plaćenoj administrativnoj pristojbi na žalbu u iznosu propisanom člankom 108. ovoga Zakona. Naime, u članku 106. st. 1. nabrajanje razloga zbog kojih se žalba može odbaciti kao neuredna iza „i“ ispuštena je zagrada te bi se trebao tumačiti kao veznik: a), b), c), d) e), h) i j) ovoga Zakona. Moguće je da će na kraju biti protumačeno da se radi o tehničkoj pogrešci i da se žalba može odbaciti i iz ovog razloga (i), mada se gramatičkim tumačenjem nikako ne može doći do toga. Prema stavku (2) Ako žalitelj ne postupi po zahtjevu URŽ-a u skladu sa stavom (1) ovog članka, žalba će se odbaciti kao neuredna, osim ako bi se iz sadržaja iste moglo postupati i ako žalba ima postavljen žalbeni zahtjev i dokaz o „plaćenoj administrativnoj pristojbi na žalbu“. Opet se radi o nepreciznosti izraza „dokaz o 270
plaćenoj administrativnoj pristojbi na žalbu“, te nije jasno misli li se na naknadu na žalbu iz članka 108., (obzirom da taj članak nosi naslov: „Naknada na žalbu“), ili se misli na administrativnu pristojbu koja se inače plaća na žalbu pored ove naknade13. Dalje, žalbeni zahtjev se spominje tek u ovom stavku, a ne u članku 105. koji propisuje sadržaj žalbe. Ipak, ako žalbeni zahtjev postoji, te ako je plaćena „administrativna pristojba na žalbu“ (radi li se ipak o naknadi iz čl. 108. nije dovoljno jasno kako smo naprijed prokomentirali), što ipak znači da je žalbeni zahtjev vrlo bitan i treba biti jasno i precizno izražen. Iz odredbi stavka 2. ovog članka vidljivo je dalje da je za pozivanje žalitelja da upotpuni žalbu ovlašten isključivo URŽ, a ne ugovorno tijelo: Ako žalitelj ne postupi prema zahtjevu URŽ-a... Prema članku 100. i ugovorno tijelo razmatra žalbu u pogledu procesnih pretpostavki, te ako su iste ispunjene, može povodom žalbe izmijeniti svoje ranije odluke (ili izmijeniti tendersku dokumentaciju ukoliko je žalba na TD), odnosno otkloniti nedostatke na koje je ukazano u žalbi. Zbog ovakve formulacije zakonske odredbe, u slučaju neuredne žalbe to se neće moći učiniti. Dakle, s jedne strane po žalbi ne može postupiti jer je neuredna, a s druge strane nije ovlašten tražiti da žalitelj upotpuni žalbu. Stoga će u takvom slučaju žalbu morati proslijediti URŽ-u da ovo tijelo to učini. Držimo da je bolje bilo propisati, odnosno dati ovlaštenje i ugovornom tijelu da zahtijeva upotpunjenje žalbe, jer se ovako postupak nepotrebno odugovlači. Članak 107. (Ulaganje žalbe URŽ-u) Žalitelj ulaže žalbu URŽ-u putem ugovornog tijela u rokovima i na način propisan ovim Zakonom. ___________________________________________________________________ Član 107. propisuje način izjavljivanja žalbe URŽ-u. Žalba se izjavljuje URŽ-u putem ugovornog tijela. Već smo prigodom komentiranja čl. 101. ukazali da članak 101. propisuje rokove za ulaganje žalbe „ugovornom tijelu“ Neovisno od ove nepreciznosti smatramo da to neće izazvati veće probleme u praksi. Bitno je da žalba bude upućena na adresu ugovornog tijela i da i adresa bude pravilna radi uredne dostave. Članak 108. (Naknada na žalbu) (1) Žalitelj je obvezan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od: Zakon. o administrativnim taksama. (Sl. glasnik BiH, broj: 16/02, 19/02, 43/04, 8/06, 76/06, 76/07 i 3/10.
13
271
a) 500,00 KM za procijenjenu vrijednost nabave do 50.000,00 KM; b) 800,00 KM za procijenjenu vrijednost nabave od 50.001,00 KM do 80.000,00 KM; c) 2.000,00 KM za procijenjenu vrijednost nabave od 80.001,00 KM do 250.000,00 KM; d) 3.500,00 KM za procijenjenu vrijednost nabave od 250.001,00 KM do 400.000,00 KM; e) 5.000,00 KM za procijenjenu vrijednost nabave od 400.001,00 KM do 800.000,00 KM; f) 7.500,00 KM za procijenjenu vrijednost nabave od 800.001,00 KM do 9.000.000,00 KM; g) 10.000,00 KM kada je vrijednost nabave jednaka ili veća od 9.000.000,00 KM. (2) Žalitelj uplaćuje odgovarajući iznos naknade iz stavka (1) ovoga članka na temelju podataka o procijenjenoj vrijednosti nabave iz tenderske dokumentacije. (3) Prije razmatranja žalbi URŽ je dužan utvrditi je li žalitelj uplatio naknadu sukladno st. (1) i (2) ovoga članka. (4) Ako procijenjena vrijednost nabave nije poznata u trenutku ulaganja žalbe URŽ-u ili nije objavljena, naknada za pokretanje žalbenog postupka plaća se u iznosu od 2.000,00 KM. URŽ će pozvati žalitelja na plaćanje razlike naknade u određenom roku ako se tijekom žalbenog postupka utvrdi da je naknada plaćena u nedovoljnom iznosu. (5) Kada se žalba ulaže na odluku o izboru ili poništenju, a ne odnosi se na nabavu u cjelini nego na jedan ili više lotova nabave, naknada iznosi trećinu iznosa iz stavka (1) ovoga članka. (6) Naknada se uplaćuje u korist proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine i ona je nepovratna u slučaju neosnovane žalbe. (7) Ministarstvo financija i trezora BiH donijeti će instrukciju o načinu uplate, kontrole i povrata naknada propisanih ovim člankom. ___________________________________________________________________ Članak 108. propisuje naknadu na žalbu i način plaćanja iste. Visina ovisi o procijenjenoj vrijednosti nabave. Kao što je vidljivo, naknade za žalbu su nešto niže u odnosu na izmijenjene naknade iz dosadašnjeg zakona, ali opet znatno više od onih koje su vrijedile gotovo cijelo razdoblje važenja zakona- sve do izmjena iz 2013. godine. 272
Stavkom 2. propisano je da žalitelj uplaćuje odgovarajući iznos naknade na temelju podataka o procijenjenoj vrijednosti nabave iz tenderske dokumentacije. Dakle, procijenjena vrijednost je temelj za izračun naknade. Nadalje, prema stavku 3. URŽ je dužan prije razmatranja žalbe utvrditi je li žalitelj uplatio naknadu. Ako utvrdi da naknada nije plaćena, nije dovoljno jasno postupa li sukladno čl. 106. (Postupak s neurednom žalbom), obzirom da je u čl. 105. st. 1. i) propisan sadržaj žalbe, te između ostalog i i) dokaz o plaćenoj administrativnoj pristojbi na žalbu u iznosu propisanom člankom 108. ovoga Zakona. Očito da je došlo do konfuzije termina, jer administrativna pristojba (taksa) nije isto što i naknada, a s druge strane u članku 108. propisani su iznosi naknade a ne takse (pristojbe). Stavkom 4. predviđeno je postupanje kada procijenjena vrijednost nabave nije poznata u trenutku ulaganja žalbe URŽ-u ili nije objavljena. Ta situacija će se rijetko događati, mada nije isključena. U tom slučaju naknada se plaća u iznosu od 2.000,00 KM, ukoliko se naknadno utvrdi stvarna vrijednost, URŽ će pozvati žalitelja na plaćanje razlike naknade. Stavkom 5. (propisano je postupanje u situaciji kada se žalba ne odnosi na sve lotove, ali samo kada se žalba ulaže na odluku o izboru ili poništenju, a ne odnosi se na nabavu u cjelini nego na jedan ili više lotova nabave. U tom slučaju naknada iznosi trećinu iznosa koji bi bio na ukupnu procijenjenu vrijednost. Nažalost, ispuštena je odredba dali se to odnosi i na druge situacije, npr, kada se žalba odnosi na tendersku dokumentaciju, a ne na sve lotove. Stavkom 6. propisano je kome pripada naknada: Naknada se uplaćuje u korist proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine. Sljedeća rečenica pojašnjava šta se događa s naknadom ako žalba osnovana. Formulacija „i ona je nepovratna u slučaju neosnovane žalbe“ može značiti jedino da je u slučaju osnovane žalbe povratna, tj. da se vraća žalitelju sa istog računa na koji je uplaćena. To potvrđuje i odredba stavka 7.: Ministarstvo financija i trezora BiH donijeti će instrukciju o načinu uplate, kontrole i povrata naknada propisanih ovim člankom tj. da će ovaj podzakonski akt propisati tehniku povrata. U skladu s tim Ministarstvo financija i trezora donijelo je ovu instrukciju koja je objavljena u „Sl. glasniku BiH“ broj 86/14. – Instrukcija o načinu uplate, kontrole i povrata naknada propisanih člankom 108. Zakona o javnim nabavama. Članak 109. (Postupanje URŽ-a povodom žalbe) (1) URŽ nakon zaprimanja žalbe utvrđuje pravovremenost, dopuštenost i je li žalba uložena od ovlaštene osobe. 273
(2) Kada URŽ utvrdi da je žalba pravovremena, dopuštena i uložena od ovlaštene osobe, nastavit će razmatrati žalbene navode. ___________________________________________________________________ Članak 109. propisuje postupanje URŽ-a po žalbi. Ova odredba se bitno ne razlikuje od odredbi propisa o upravnom postupku. Međutim, neovisno što je ugovornoprvostupanjsko tijelo već utvrđivalo procesne pretpostavke, iz odredbe je vidljivo da to opet utvrđuje i URŽ. Članak 110. (Suspenzivno djelovanje žalbe) Uložena žalba odgađa nastavak postupka javne nabave, zaključenje i/ili provođenje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma do donošenja odluke URŽ-a . ___________________________________________________________________ Članak 110. propisuje suspenzivno djelovanje žalbe do donošenja odluke URŽ-a. Zakonodavac se opredijelio na opće pravilo da žalba ima suspenzivno djelovanje, što znači da ugovorno tijelo „prekida“ postupak, odnosno postupak ne može nastaviti dok odluka po žalbi ne postane konačna. Napominjemo da smo ovdje koristili izraz „prekida“ obzirom da je u tekstu dosadašnjeg zakona za prekid postupka korišten izraz „obustava“, a po našem mišljenju adekvantiji je izraz „prekid“ budući da drugi procesni propisi tako nazivaju situaciju kada se sa postupkom mora zastati zbog nekih razloga. Najvažnije pitanje koje se postavlja u svezi s institutom suspenzivnog djelovanja je vezano za rokove za izjavljivanje žalbi koji su, kako je već komentirano kod odredbi o rokovima, nisu jedinstveni. Dakle, za pojedine radnje i akte propisani su različiti žalbeni rokovi. Stoga će biti potrebno pripaziti da se nakon određene radnje na koju postoji pravo žalbe sačeka protek roka za žalbu propisanog za tu radnu, te postupak nastaviti kada se ugovorno tijelo uvjeri da žalba nije prispjela (uložena). Dobra je okolnost što se žalba šalje putem ugovornog tijela, tako da ugovorno tijelo ima odmah saznanje o postojanju žalbe, što je prednost u odnosu na odredbe dosadašnjeg zakona. Nadalje, iako je jasno da se žalba šalje putem ugovornog tijela, nesumnjivo će se događati da žalitelj pošalje žalbu izravno Uredu za razmatranje žalbi. S takvom žalbom Ured će morati postupiti na način da je bez odlaganja proslijedi ugovornom tijelu da bi se spriječile štetne posljedice. Naime, ne bi se mogao izvući zaključak da se takva žalba odbacuje, jer to ne proističe iz odredbi o upravnom postupku a ovaj zakon nije propisao ovu situaciju. 274
Odjeljak E. Odlučivanje povodom žalbe Članak 111. (Odluke povodom žalbe) (1) U postupku pravne zaštite URŽ može: a) obustaviti postupak povodom žalbe zbog odustanka od žalbe; b) odbaciti žalbu zaključkom zbog nenadležnosti, nedopuštenosti, neurednosti, nepravovremenosti i zbog toga što je uložena od osobe koja nema aktivnu legitimaciju; c) odbiti žalbu zbog neosnovanosti; d) poništiti odluku, postupak ili radnju u dijelu u kojemu je povrijeđen zakon ili podzakonski akti; e) odlučiti o zahtjevu ugovornog tijela za nastavak postupka javne nabave; f) poništiti ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u okolnostima iz stavka (2) ovoga članka. (2) URŽ će poništiti ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum ako je ugovorno tijelo: a) primjenilo pregovarački postupak bez objave obavijesti ili postupak dodjele ugovora o nabavi usluga iz Aneksa II. Dijela B. u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona; b) propustilo objaviti obavijest o nabavi na portalu javnih nabavi ako se to zahtijeva ovim Zakonom; c) zaključilo ugovor ili okvirni sporazum u suprotnosti s člankom 98. ovoga Zakona ako to sprječava URŽ da razmotri žalbu prije zaključenja ugovora ili okvirnog sporazuma; d) zaključilo ugovor ili okvirni sporazum bez primjene postupka javne nabave, osim u slučajevima kada je to ovim Zakonom dopušteno. (3) Ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum neće biti predmetom poništenja ako je, u slučajevima iz stavka (2) toč. a), b) i d) ovoga članka, ugovorno tijelo imalo opravdane razloge smatrati da postupa sukladno ovome Zakonu, ako je dobrovoljno objavilo ex ante obavijest o transparentnosti i ugovor ili okvirni sporazum nije zaključen prije isteka razdoblja od 15 dana nakon objavljivanja te obavijesti. (4) U opravdanim slučajevima navedenim u stavku (5) ovoga članka, URŽ može ostaviti na snazi ugovor ili okvirni sporazum koji je predmetom poništenja, u opsegu u kojemu je ugovor ili okvirni sporazum već proveden. U tom slučaju URŽ će ugovornom tijelu odrediti novčanu kaznu u iznosu naznačenom u 275
stavku (8) ovoga članka. (5) URŽ neće poništiti ugovor ili okvirni sporazum ako, nakon što je razmotrio sve bitne okolnosti, utvrdi da prevladavajući razlozi u vezi s općim interesom zahtijevaju da ugovor treba ostati na snazi. (6) Opći interes u smislu stavka (5) ovoga članka ne odnosi se na ekonomski interes u izravnoj vezi s ugovorom ili okvirnim sporazumom, što posebno obuhvaća troškove koji mogu nastati zbog zakašnjenja u provedbi ugovora ili okvirnog sporazuma, troškove koji proizlaze iz provođenja novog postupka javne nabave, troškove koji mogu nastati zbog promjene gospodarskog subjekta koji provodi ugovor ili okvirni sporazum i troškove pravnih obveza koje su rezultat poništenja ugovora ili okvirnog sporazuma. Ekonomski interes za ostanak ugovora na snazi može se smatrati važnim općim interesom samo kada bi poništenje ugovora ili okvirnog sporazuma dovelo do nerazmjernih posljedica. (7) Poništenje ugovora ili okvirnog sporazuma ima učinak od trenutka zaključenja ugovora. (8) Novčane kazne iz stavka (4) ovoga članka nameću se ugovornom tijelu u iznosu do 5% vrijednosti ugovora, uzimajući u obzir vrstu i opseg povrede, kao i okolnosti pod kojima je počinjena povreda. (9) Kazna određena prema odredbama ovoga članka uplaćuje se u korist proračuna državne, entitetske ili lokalne razine u kojoj ugovorno tijelo ima sjedište. (10) URŽ rješenjem odlučuje o glavnoj stvari, a u ostalim slučajevima zaključkom. (11) URŽ je dužan donijeti zaključak ili rješenje povodom žalbe u roku od 15 dana od dana kompletiranja žalbe ugovornog tijela, ali ne kasnije od 30 dana nakon zaprimanja žalbe od ugovornog tijela. (12) U iznimno složenim slučajevima, predsjedatelj URŽ-a može zaključkom produljiti rok iz stavka (3) ovoga članka, ali ne dulje od 30 dana. Ovaj zaključak dostavlja se svim strankama u postupku. (13) Rješenje ili zaključak URŽ-a iz ovoga članka je konačno i izvršno. ___________________________________________________________________ Članak 111. propisuje koje su ovlasti URŽ-a za postupanje povodom žalbe. U slučaju da je žalitelj odustao od žalbe, postupak se obustavlja (st. 1. a). Iako izričito 276
ne piše, postupak se obustavlja zaključkom kao i u drugim upravnim postupcima. Točkom b) st. 1. ovoga članka propisano je da Ured može odbaciti žalbu zaključkom zbog nenadležnosti, nedopuštenosti, neurednosti, neblagovremenosti i zbog toga što je izjavljena od osobe koja nema aktivnu legitimaciju; Ukoliko URŽ utvrdi da nije nadležan za postupanje po žalbi, prema formulaciji moglo bi se zaključiti da istu odmah odbacuje zaključkom. Međutim, treba imati u vidu odredbe Zakona o upravnom postupku pokojem se žalba ne odbacuje ukoliko se može utvrditi tko je nadležan, te se u tom slučaju neko tijelo oglašava nenadležnim, a žalbu prosljeđuje nadležnom tijelu. Ako ne može utvrditi tko je nadležan za postupanje po žalbi, ista se odbacuje zaključkom. Ostali razlozi odbacivanja žalbe koji su isti kao i u drugim upravnim postupcima su nedopuštenost, neurednost, i neblagovremenost. Međutim, formulacija zadnjeg razloga iz ove točke razlikuje se od formulacija iz upravnih postupaka: i zbog toga što je izjavljena od osobe koja nema aktivnu legitimaciju. Svi upravni postupci govore da se žalba odbacuje ako je izjavljena od neovlaštene osobe. To nikako nije isto što i izjavljivanje od osobe koja nema aktivnu legitimaciju. Aktivna legitimacija se veže za pitanje prava na ulaganje žalbe, te ako ne postoji pravo na ulaganje žalbe, žalba je nedopuštena. Podsjetimo se da smo prigodom komentiranja članka 105 i 106. uočili da se prema formulaciji neće moći tražiti upotpunjenje žalbe ako ista nije potpisan i nema pečat. Stoga je ova odredba i zbog toga što je izjavljena od osobe koja nema aktivnu legitimaciju zbunjujuća. Kako će se utvrditi da osoba nema aktivnu legitimaciju, i što se podrazumijeva pod pojmom osoba u ovom kontekstu nije dovoljno jasno. Posebno ako nema ni potpisa osobe, a proističe da žalba doduše treba sadržavati potpis ovlašten osobe i pečat (ako ga žalitelj ima) ali se zbog tog nedostatka ne može tražiti upotpunjavanje žalbe. Točka c) govori o odbijanju žalbe zbog neosnovanosti. To je situacija kada su ispunjene procesne pretpostavke, ali žalba nije osnovana te se odbija. Ova odredba se ne razlikuje od drugih procesnih propisa. Točkom d) dano je ovlaštenje URŽ-u da poništi odluku, postupak ili radnju u dijelu u kojem je povrijeđen zakon ili podzakonski akti. Ni ova odredba se ne razlikuje od drugih procesnih propisa. Točkom e) dano je ovlaštenje URŽ-u da odluči o zahtjevu ugovornog tijela za nastavak postupka javne nabave. Naime, opće pravilo je da žalba ima suspenzivno djelovanje, ali zakon prepoznaje da može postojati opravdan interes za nastavak postupka i prije nego se o žalbi odluči (npr. sprječavanje veće štete). URŽ će procjenjivati opravdanost interesa i o tome odlučiti na način da dopusti ili ne dopusti nastavak postupka. Točkom f) dano je ovlaštenje URŽ-u da poništi ugovor o javnoj nabavi ili okvirni 277
sporazum u okolnostima iz stava (2) ovog članka. Za razliku od dosadašnjeg, ovim Zakonom se uvodi ovlaštenje da se ugovor poništi iako je već sklopljen. U stavku (2) ovoga članka propisano je u kojim situacijama će URŽ poništiti ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum: • ako je ugovorno tijelo zaključilo ugovor na temelju pregovaračkog postupka bez objave obavijesti, a zato se nisu bili ispunili uvjeti zakonski uvjeti, ugovor se poništava. Isto tako ako se ugovor odnosi na usluge Aneksa II dio B i zaključen je suprotno predviđenoj proceduri, isti se poništava. • ako je ugovorno tijelo propustilo objaviti obavijest o nabavi na Portal javnih nabava ako se to zahtjeva ovim zakonom. • ako je ugovorno tijelo zaključilo ugovor ili okvirni sporazum u suprotnosti sa člankom 98. ovog zakona ako to sprječava URŽ da razmotri žalbu prije zaključenja ugovora ili okvirnog sporazuma. Dakle, ako je ugovor ili okvirni sporazum zaključen a da se nije poštovalo razdoblje mirovanja iz čl. 98. Drugi dio rečenice ako to sprječava URŽ da razmotri žalbu prije zaključenja ugovora ili okvirnog sporazum nije dovoljno jasan jer je očito da je žalba došla nakon zaključenja ugovora ili je eventualno ugovor zaključen tijekom žalbenog postupka (nije se poštovala odredba o suspenzivnom djelovanju) zbog čega u svakom slučaju ugovor sklopljen prije odluke po žalbi. • ako je ugovorno tijelo zaključilo ugovor ili okvirni sporazum bez primjene postupka javne nabave, osim u slučajevima kada to ovaj Zakon dopušta. Ovo se odnosi na situaciju kada je ugovor sklopljen bez bilo kakvog postupka javne nabave, odnosno na situaciju kada se pogrešno smatralo da zaključenje ugovora ne podliježe proceduri javnih nabava. Obzirom na formulaciju „URŽ će poništiti“, koja očito znači da se ugovor mora poništiti, u stavku (3) navedeni su slučajevi odnosno okolnosti kada se ugovor ipak neće poništiti iako se prema stavku (2) ovoga članka trebao poništiti. • Ako je, u slučajevima iz stava (2) t.. a), b) i d) ovog člana, ugovorno tijelo imalo opravdane razloge smatrati da postupa u skladu s ovim Zakonom, • ako je objavio dobrovoljnu ex ante obavijest o transparentnosti i ugovor ili okvirni sporazum nije zaključen prije isteka razdoblja od 15 dana po objavi te obavijesti. Stavkom (4) propisano je da u opravdanim slučajevima (koji se dalje navode u stavku (5) ovog članka) URŽ može ostaviti na snazi ugovor ili okvirni sporazum koji je predmet poništenja, u obimu u kojem je ugovor ili okvirni sporazum već izvršen. U tom slučaju URŽ će ugovornom organu odrediti novčanu kaznu u iznosu naznačenom u stavu (8) ovog članka. Prije svega, vidljivo je da URŽ može, a ne 278
mora ostaviti na snazi ugovor ili okvirni sporazum, pa čak ni u obimu u kojem je ugovor ili okvirni sporazum već izvršen. Koji su opravdani slučajevi nije precizno navedeno, što će se morati cijeniti povodom svakog konkretnog slučaja. Također je nejasno zašto se može poništiti dio ugovora koji je već izvršen (u cijelosti ili djelomično) i koje će biti pravne posljedice poništenja izvršenog ugovora. U zadnjoj rečenici ovoga stavka propisana je obveza URŽ-a da u tom slučaju URŽ ugovornom tijelu „odredi“ novčanu kaznu u iznosu naznačenom u stavku (8) ovog članka, tj. do 5% vrijednosti ugovora, uzimajući u obzir vrstu i obim povrede kao i okolnosti pod kojima je povreda počinjena. Stavkom 5. propisano je da URŽ neće poništiti ugovor ili okvirni sporazum ako, nakon što je razmotrio sve relevantne okolnosti, ako utvrdi da prevladavajući razlozi u vezi s općim interesom zahtijevaju da ugovor treba ostati na snazi. A što se smatra, odnosno što ne smatra općim interesom, propisano je u stavku (6) ovoga članka: Opći interes u smislu stava (5) ovog člana ne odnosi se na ekonomski interes u izravnoj vezi sa ugovorom ili okvirnim sporazumom, što obuhvaća posebno troškove koji mogu nastati zbog zakašnjenja u izvršenju ugovora ili okvirnog sporazuma, troškove koji proizlaze iz provedbe novog postupka javne nabave, troškove koji mogu nastati zbog promjene gospodarskog subjekta koji izvršava ugovor ili okvirni sporazum i troškove pravnih obaveza koje su rezultat poništenja ugovora ili okvirnog sporazuma. Ekonomski interes da ugovor ostane na snazi može se smatrati važnim općim interesom samo kada bi poništenje ugovora ili okvirnog sporazuma dovelo do nerazmjernih posljedica. Očito se radi o situaciji kada bi poništenje prouzrokovalo veliku štetu bilo po ugovorno tijelo bilo po širu društvenu zajednicu. Tako npr. ne bi bilo neopravdano održati na snazi ugovor o ugostiteljskim uslugama za vrijeme neke manifestacije od šireg društvenog značaja iako se ispostavilo da je nezakonito zaključen, posebno kada je manifestacija počela i nije moguće organizirati i zaključiti drugi ugovor a da se ne dovede u pitanje ugled ili održavanje te manifestacije. Stavkom (7) ovoga članka propisano je da poništenje ugovora ili okvirnog sporazuma ima učinak od momenta zaključenja ugovora. Radi se o tzv. ex tunc ništavosti. Stavkom (8) ovoga članka propisano je da se novčane kazne iz stavka (4) ovog člana „nameću“ ugovornom tijelu u iznosu do 5% vrijednosti ugovora, uzimajući u obzir vrstu i obim povrede kao i okolnosti pod kojima je povreda počinjena. Držimo da je bolje bilo koristiti izraz „izriču“ mada i ovaj izraz ne može ništa drugo značiti. Zakon je nametnuo kaznu, a URŽ kaznu izriče. U svakom slučaju, ovisno od težine povrede i drugih olakšavajućih ili otežavajućih okolnosti kazna može iznositi najviše 5% vrijednosti ugovora koji je nezakonito sklopljen. Stavkom (9) ovoga članka propisano je da se Kazna određena prema odredbama ovoga članka uplaćuje se u korist proračuna državne, entitetske ili lokalne razine u kojoj ugovorno tijelo ima sjedište. Držimo da je ova odredba vrlo sporna i da će, 279
makar u početku primjene zakona izazvati probleme u praksi. Nije naime jasno u korist kojeg proračuna će se u stvarnosti odrediti uplata kazne. Sjedište ugovornog tijela nije isto što i razina ugovornog tijela. npr. sjedište nekih tijela koja su na državnoj razini je u Sarajevu, nekih u Mostaru, a nekih u B. Luci. Sjedište nekih tijela koja su na razini entiteta nije u glavnom gradu entiteta nego u nekom drugom gradu. Stavkom (10) ovoga članka propisano je da URŽ o glavnoj stvari odlučuje rješenjem, a u ostalim slučajevima zaključkom. Smatramo da nema ništa sporno u ovoj odredbi i da se ne razlikuje od odredbi drugih upravnih postupaka. Stavkom (11) ovoga članka propisano je da je URŽ je dužan donijeti zaključak ili rješenje po žalbi u roku od 15 dana od dana kompletiranja žalbe od strane ugovornog tijela, ali ne kasnije od 30 dana nakon prijema žalbe od ugovornog tijela. Kako ćemo vidjeti iz st. 12., izuzetno se ovaj rok može produžiti za još 30 dana. Ovime je Uredu za razmatranje žalbi propisan rok u kojem mora završiti postupak po žalbi. Krajnji rok za završetak žalbenog postupka je 30 dana nakon prijema žalbe od ugovornog tijela. Obzirom da je rok 15 dana od dana kompletiranja žalbe, proističe da se žalba mora što prije kompletirati da bi se ispoštovao rok od 30 dana. Što će se dogoditi ako žalba nije kompletirana na vrijeme, i čija je odgovornost, ostaje da se vidi. Stavkom (12) ovoga članka propisano je da U izuzetno složenim slučajevima predsjedavajući URŽ-a zaključkom može produžiti rok iz stava (3), ali ne duže od 30 dana. Ovaj zaključak se dostavlja svim strankama u postupku. Dakle, u izuzetno složenim slučajevima krajnji rok za rješavanje po žalbi je 60 dana. Koji slučajevi će se smatrati složenim nije objašnjeno. Smatramo da će to najčešće biti slučajevi kada je potrebno vještačenje ili je potrebno pribaviti mišljenje neke druge institucije. Stavkom (13) ovoga članka propisano je da je rješenje ili zaključak URŽ-a iz ovog članka konačno i izvršno. Dakle, radi se o konačnosti drugostupanjskog rješenja kao i u drugim upravnim postupcima. Time se po rješenju mora postupiti neovisno je li protiv njega pokrenut upravni spor kao izvanredni pravni lijek. Pritom nije sporno da eventualnom privremenom mjerom - odlaganjem izvršenja rješenja može do odgode izvršena, što se ne razlikuje od drugih postupaka.
Članak 112. (Spajanje postupaka) (1) Ako postoji više žalbi koje se odnose na isti postupak javne nabave, predsjedatelj URŽ-a može donijeti zaključak o spajanju postupaka bez utvrđivanja postojanja bilo kakvih drugih uvjeta za spajanje postupaka. U tom 280
slučaju donosi se jedno rješenje povodom žalbi u tom postupku javne nabave. Rokovi se računaju od dana zaprimanja posljednje žalbe. (2) Protiv zaključka URŽ-a iz stavka (1) ovoga članka nije dopušten pravni lijek sukladno ovome Zakonu. ___________________________________________________________________ Članak 112. propisuje spajanje žalbenih postupaka ukoliko se više žalbi izjavljenih pred URŽ-om odnose na isti postupak javne nabave. Ne razlikuje se od procesnih odredbi upravnih postupaka. Članak 113. (Odlučivanje URŽ-a) (1) URŽ u postupcima povodom žalbe odlučuje u vijećima sastavljenim od predsjedatelja vijeća i dva člana vijeća. (2) U složenim slučajevima i slučajevima međunarodnih vrijednosnih razreda, predsjedatelj vijeća predlaže rješavanje slučaja na plenarnoj sjednici. (3) Zasjeda se u plenumu u slučajevima kada se donosi novi stav u odnosu na ranije zauzete stavove. (4) U slučajevima iz st. (2) i (3) ovoga članka predsjedatelj vijeća donosi poseban zaključak. (5) Članovi URŽ-a ne mogu se suzdržati od glasovanja. (6) Rješenje odnosno zaključak iz članka 112. stavka (2) ovoga Zakona potpisuje predsjedatelj vijeća i akt se ovjerava pečatom URŽ-a. (7) Sastav vijeća za odlučivanje povodom žalbe posebnim rješenjem utvrđuje predsjedatelj URŽ-a. Predsjedatelj URŽ-a može predsjedati vijećem za odlučivanje povodom žalbe. (8) Zaključci i rješenja URŽ-a, kao i presude Suda Bosne i Hercegovine po njima, javno se objavljuju na portalu javnih nabava. ___________________________________________________________________ Članak 113. propisuje način odlučivanja URŽ-a, a same odredbe primjenjivat će Ured za razmatranje žalbi u svojem radu.
281
Članak 114. (Izuzeće zbog sukoba interesa) (1) Član URŽ-a ili druga osoba koja je uključena u postupanje u određenom predmetu ne može donositi odluku o njemu ili biti uključena u postupak odlučivanja ako je s ponuditeljem ili ugovornom tijelom, pravnim predstavnikom ili osobom koju su ovlastili ponuditelj, ugovorno tijelo ili njihovi pravni predstavnici, članovi uprave ili odgovorni predstavnici: u poslovnoj vezi, u izravnoj ili neizravnoj (uključujući rodbinsku vezu, zaključno s četvrtim stupnjem) rodbinskoj vezi, u bračnoj (čak i ako je došlo do prekida braka) ili izvanbračnoj zajednici ili u tazbinskoj vezi, zaključno s trećim stupnjem. (2) Član URŽ-a odnosno druga osoba koja je bila u radnom odnosu odnosno zaposlena kod ponuditelja ili ugovornog tijela, a od prestanka radnog odnosa nisu protekle dvije godine sukladno stavku (1) ovoga članka, ne može donositi odluke o određenom predmetu niti biti uključena u postupak rješavanja istog predmeta URŽ-a. (3) U slučaju postojanja razloga iz st. (1) i (2) ovoga članka, kao i drugih razloga za izuzeće, član URŽ-a mora bez odgode obavijestiti predsjedatelja URŽ-a, koji je dužan donijeti odluku o izuzeću člana URŽ-a. Protiv ove odluke nije dopuštena žalba sukladno ovome Zakonu. Odredbe ovoga stavka primjenjuju se i na drugu osobu koja je uključena u rješavanje određenog predmeta ako, prema odredbama ovoga članka, ne može biti uključena u postupak njegovog rješavanja. (4) U slučaju da kod predsjedatelja URŽ-a postoje razlozi iz st. (1) i (2) ovoga članka, predsjedatelj URŽ-a dužan je bez odgode o tome obavijestiti ostale članove URŽ-a, koji donose odluku o izuzeću. (5) Protiv odluke iz st. (3) i (4) ovoga članka nije dopušteno posebno uložiti pravni lijek sukladno ovome Zakonu. ___________________________________________________________________ Članak 114. propisuje izuzeće članova URŽ-a zbog sukoba interesa. U biti se ne razlikuju od odredbi o izuzeću u drugim upravnim postupcima.
282
POGLAVLJE II. PRAVNA ZAŠTITA PROTIV ODLUKA URŽ-A Odjeljak A. Sudska zaštita Članak 115. (Upravni spor) (1) Protiv odluke URŽ-a, ugovorna tijela i sudionici u postupku mogu pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) u roku od 30 dana od dana zaprimanja odluke. (2) Upravni spor povodom tužbe koju podnesu stranke u postupku javne nabave vodi se po žurnom postupku. (3) Ugovorno tijelo ili sudionik u postupku može podnijeti i zahtjev za odgodu konačnog rješenja ili zaključka URŽ-a zajedno s tužbom kojom se pokreće upravni spor u roku iz stavka (1) ovoga članka. (4) Cijeneći javni interes i štetu koju bi odgoda konačne odluke URŽ-a mogle izazvati, o zahtjevu iz stavka (3) ovoga članka rješava Sud BiH posebnim rješenjem, kojim odgađa izvršenje konačne odluke URŽ-a na određeno vrijeme ili do donošenja odluke suda povodom tužbe u upravnom sporu. __________________________________________________________________ Članak 115. propisuje mogućnost podnošenja tužbe u upravnom sporu protiv odluke URŽ-a. Izraz odluka odnosi se na rješenja i zaključke, obzirom da URŽ odlučuje u formi rješenja ili zaključka. Posebno je značajna odredba da protiv odluke URŽ-a i ugovorno tijelo može pokrenuti upravni spor. Zbog nedostatka ovakve odredbe u dosadašnjem zakonu, Sud BiH je dugo uskraćivao pravo da ugovorno tijelo pokrene tužbu protiv rješenja URŽ-a, te je takve tužbe odbacivao kao nedopuštene. Smatramo ovo vrlo korisnom odredbom jer će ista, kao i javno objavljivanje rješenja URŽ-a i presuda Suda BiH primorati URŽ na pojačanu pažnju. Naime, u dvojbenim situacijama, bez ove odredbe, URŽ bi se mogao nešto komotnije ponašati i jednostavno završiti postupak na štetu ugovornog tijela, svjestan da ono ne može pokrenuti upravni spor i dokazati ispravnost svojih odluka. Sada otpada nemoć ugovornog tijela da pravnim sredstvima zaštiti svoje interese u slučajevima kada su mu odluke poništene, a uvjeren je da je postupio u skladu sa propisima. Stavkom 2. ovoga članka propisano je da je Upravni spor po tužbi koju podnose stranke u postupku javne nabave žuran/hitan postupak. Smatramo da bi i ovo moglo doprinijeti učinkovitosti postupaka, obzirom da se po tužbama protiv rješenja URŽ-a rješavalo jako sporo, čak po nekoliko godina. Ostaje vidjeti koliko će sud 283
BiH ozbiljno shvatiti ovu odredbu jer protiv iste nema sankcije, a nije određen ni krajnji rok za rješavanje po tužbi, kao što je na sreću određen za rješavanje po žalbi. Šteta što zakonodavac nije išao dalje i odredio da se postupak pred Sud mora završiti u određenom roku (npr. tri mjeseca) ili sl. jer bi se time znatno pospješila pravna sigurnost i značajno doprinijelo učinkovitost javnih nabava. Stavcima 3. i 4. ovoga članka propisana je mogućnost odlaganja izvršenja konačnog rješenja URŽ-a. Radi se o privremenoj mjeri, te u tom smislu neće biti većih problema prigodom primjene. Bitno je da Ugovorno tijelo ili učesnik u postupku može podnijeti i zahtjev za odlaganje konačnog rješenja ili zaključka URŽ-a. Zahtjev se podnosi zajedno sa tužbom kojom se pokreće upravni spor u roku iz stavka (1) ovog članka. Članak 116. (Prekršajne odredbe) (1) URŽ podnosi prekršajnu prijavu kod nadležnog suda za prekršaje kada utvrdi da je bilo povreda postupka javne nabave koje predstavljaju prekršaj u smislu odredaba ovoga Zakona. U slučajevima kada nije bilo postupka povodom žalbe, Agencija podnosi prekršajnu prijavu nadležnom sudu za prekršaje kada utvrdi povrede ovoga Zakona koje su u njenoj nadležnosti. (2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj ugovorno tijelo: a) ako nabavi robu, radove ili usluge bez provođenja postupaka javne nabave propisanih ovim Zakonom, osim u slučajevima kada je to zakonom dopušteno; b) ako ne zaštiti podatke koje mu proslijedi gospodarski subjekt, označivši ih kao povjerljive, a koji prema odredbama ovoga Zakona mogu biti proglašeni povjerljivima; c) ako se ne pridržava uvjeta i načina javne nabave prema procijenjenim vrijednostima i dijeli vrijednost nabave s namjerom izbjegavanja primjene propisanog postupka nabave; d) ako primijeni pregovarački postupak bez objave obavijesti suprotno odredbama čl. 21., 22., 23., 24. i 28. ovoga Zakona; e) ako ne stavi na raspolaganje tendersku dokumentaciju svim gospodarskim subjektima koji su je tražili, sukladno obavijesti o javnoj nabavi, odnosno ne omogući uvid u nju; f) ako ne poštuje rokove za primanje zahtjeva za sudjelovanje i ponuda; g) ako pri pripremi tehničke specifikacije ne poštuje važeće tehničke standarde, propise ili norme; h) ako ne dostavi odluke za koje je ovim Zakonom propisana obveza dostavljanja 284
ponuditeljima u postupku javne nabave; i) ako ne dovrši postupak javne nabave zaključivanjem ugovora o javnoj nabavi ili odlukom o poništenju; j) ako zaključi ugovor o javnoj nabavi koji nije sukladan s odabranom ponudom i uvjetima određenima u tenderskoj dokumentaciji; k) ako ne čuva dokumentaciju o javnoj nabavi, sukladno s propisima o arhiviranju dokumenata; l) ako ustupi postupak nabave ili za provedbu nabave ovlasti treću osobu ili osobu koja nije ugovorno tijelo u smislu ovoga Zakona da bi na taj način izbjegao njegovu primjenu; m) ako na zahtjev URŽ-a ne dostavi traženu dokumentaciju ili onemogući uvid u dokumentaciju; n) ako ne izvrši rješenje URŽ-a; o) ako predmet ugovora, natječajne uvjete, tehničke specifikacije ili druge elemente javnog poziva prilagodi konkretnom ponuditelju ili ako dodijeli ugovor ponuditelju koji je sudjelovao u pripremi natječajne dokumentacije ili nekog njenog dijela, a nije u postupku dokazao da nije bio u povoljnijem položaju; p) ako ne dostavi izvješće o dodijeljenom ugovoru; r) ako ne donese plan nabava i ne objavi ga na internetskoj stranici ugovornog tijela. (3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 3.000,00 KM kaznit će se odgovorna osoba u ugovornom tijelu za prekršaj iz stavka (2) ovoga članka. (4) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj ponuditelj ako je dao netočne podatke u dokumentima kojima dokazuje osobnu, poslovnu, financijsku, tehničku i profesionalnu sposobnost. (5) Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 2.000,00 KM kaznit će se i odgovorna osoba ponuditelja za prekršaj iz stavka (4) ovoga članka. (6) URŽ podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu prema sjedištu ugovornog tijela. (7) URŽ, rješavajući u postupku povodom žalbe, a na osnovi stanja u spisu, može podnijeti kaznenu prijavu. ___________________________________________________________________ Članak 116. propisuje prekršajne sankcije protiv ugovornih tijela i njihovih odgovornih osoba, kao i kazne za ponuditelje, a vezano za kršenje odredbi ovog Zakona. 285
„Prekršajna prijava“ (zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka), podnosi se nadležnom sudu prema sjedištu ugovornog tijela. Prema st. 1. ovoga članka, ovlašteni za podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka su isključivo URŽ i Agencija za javne nabave. URŽ podnosi „prekršajnu prijavu“ (zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka), kada utvrdi da je bilo povreda postupka javne nabave koje predstavljaju prekršaj u smislu odredbi ovog Zakona. Radi se o saznanju povodom konkretne žalbe. Agencija za javne nabave je ovlaštena podnositi „prekršajnu prijavu“ samo u slučaju da nije bilo postupka po žalbi, a kada utvrdi povrede ovog zakona koje su u njenoj nadležnosti. Iz ove odredbe može se zaključiti da Agencija nije ovlaštena podnositi „prekršajnu prijavu“ kada je povodom bilo kojeg postupka javne nabave došlo do žalbe, neovisno kako se postupak završio. Formulacija „u slučaju da nije bilo postupka po žalbi, ne bi se mogla drugačije tumačiti. Stoga će ostati nejasno je li Agencija ovlaštena i u slučajevima da je žalba bila nepravovremena pa je stoga odbačena, slučajevi kada je žalba uložena pa povučena i sl. Odjeljak B. Supsidijarna primjena Članak 117. (Supsidijarna primjena pravila upravnog postupka) Na postupak pred URŽ-om koji nije uređen odredbama ovoga Zakona primijenit će se odredbe Zakona o upravnom postupku. ___________________________________________________________________ Članak 117. propisuje supsidijarnu primjenu pravila upravnog postupka na postupanje URŽ-a u slučajevima koji nisu propisani ovim Zakonom. Prema tome, Zakon o javnim nabavama je lex specialis, a u svemu što nije propisano ovim zakonom, primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku. Članak 118. (Odnos prema ostalim propisima) Na odgovornost ugovornih stranaka za ispunjenje obveza iz ugovora o javnoj nabavi primjenjuju se odgovarajuće odredbe zakona o obveznim odnosima. ___________________________________________________________________ Članak 118. propisuje obvezu primjene odredbi zakonâ o obveznim odnosima / obligacijama koje nisu u koliziji s ovim zakonom.
286
Odjeljak C. Naknada troškova postupka Članak 119. (Pravo na naknadu troškova u postupku javne nabave) (1) Ako ugovorno tijelo povrijedi odredbe ovoga Zakona ili podzakonskih akata, gospodarski subjekt ima pravo zahtijevati od ugovornog tijela naknadu troškova za pripremu ponude i troškova sudjelovanja u postupku javne nabave. (2) Pravo iz odredbe stavka (1) ovoga članka ne postoji ako je, nakon donošenja odluke o izboru ili nakon odluke o poništenju postupka javne nabave, URŽ utvrdio da kandidat/ponuditelj čija ponuda nije razmatrana, ni uz poštivanje odredaba ovoga Zakona i podzakonskih akata, ne bi imao stvarne izglede za izbor njegove ponude ili čija je žalba odbijena. ___________________________________________________________________ Članak 119. propisuje pravo gospodarskog subjekta na naknadu troškova za pripremu ponude i troškova sudjelovanja u postupku javne nabave. Stavkom (1) ovoga članka propisano je da, ako ugovorno tijelo povrijedi odredbe ovoga zakona ili podzakonskih akata, gospodarski subjekt ima pravo od ugovornog tijela zahtijevati naknadu troškova za pripremu ponude i troškova učešća u postupku javne nabave. Prije svega, podsjećamo da se ovaj članak nalazi u poglavlju o pravnoj zaštiti, a formulacija ima pravo od ugovornog tijela zahtijevati...naizgled upućuje da se gospodarski subjekt obraća ugovornom tijelu. Međutim, stavak (2) ovoga članka upućuje da se u stvari radi o pravu žalitelja da traži od Ureda za razmatranje žalbi da mu odredi nadoknadu na teret ugovornog tijela. To proističe i iz članka 120. st. 1.: Za rješavanje zahtjeva za naknadu troškova u postupku javne nabave iz stava (1) članka 119. ovog zakona nadležan je URŽ. Pravo iz odredbe stava (1) ovoga člana ne postoji ako je, nakon donošenja odluke o izboru ili nakon odluke o poništenju postupka javne nabave, URŽ utvrdio da kandidat/ponuditelj čija se ponuda nije razmatrala, ni uz poštivanje odredbi ovog Zakona i podzakonskih akata, ne bi imao realne izglede za izbor njegove ponude, ili čija je žalba odbijena. Dakle, vidljivo je da će Ured za razmatranje žalbi, kada žalitelj zahtijeva nadoknadu, u svakom konkretnom slučaju procjenjivati odnosno utvrđivati da li je žalitelj imao realne izglede dobiti ugovor čak i da nije bilo povreda ovog zakona. Dakle, ako je imao realne izglede (a što se smatra realnim posebno je pitanje koje će Ured morati riješiti), žalitelj ima pravo na nadoknadu troškova i to samo: 1. za 287
pripremu ponude i 2. troškova učešća u postupku javne nabave. Neovisno kako će se utvrđivati troškovi za pripremu ponude (koji su bili opravdani troškovi, koji nisu itd..) i troškova sudjelovanja (što se sve pod sudjelovanjem može podvesti - nije dovoljno jasno), očito da se ovim člankom ne priznaje nadoknada štete koja se sastoji u šteti zbog izgubljenog ugovora, odnosno izgubljenoj dobiti. Očito da će se u takvim slučajevima gospodarski subjekt morati obratiti redovnom sudu. To proističe iz čl. 121.: Svaki od učesnika postupka javne nabave koji je pretrpio štetu zbog povrede ovog zakona ima mogućnost pokrenuti postupak za ostvarivanje prava na naknadu štete zbog izmakle dobiti pred nadležnim sudom, prema općim propisima o naknadi štete. Članak 120. (Nadležnost u postupku naknade troškova) (1) Za rješavanje zahtjeva za naknadu troškova u postupku javne nabave iz članka 119. stavka (1) ovoga Zakona nadležan je URŽ. (2) Zahtjev za naknadu troškova dopušten je samo ako je URŽ utvrdio da: a) zbog postupanja suprotno odredbama ovoga Zakona ili podzakonskih akata, odluka nije donesena prema navodima iz obavijesti o nabavi za ponudu s najnižom cijenom ili za ekonomski najpovoljniju ponudu ili b) je izbor postupka javne nabave bez objave obavijesti bio suprotan ovome Zakonu ili c) je odluka o poništenju postupka javne nabave bila suprotna odredbama ovoga Zakona ili podzakonskih akata ili d) je odluka o izboru, koja je donesena u korist jednog gospodarskog subjekta bez sudjelovanja drugih subjekata u postupku, na temelju odredaba ovoga Zakona ili podzakonskih akata bila nedopustiva; ili e) ugovorno tijelo, nakon znatnog prekoračivanja roka za donošenje odluke i suprotno zahtjevu ponuditelja za nastavak postupka javne nabave, postupak nije nastavio niti ga je okončao odlukom o izboru najpovoljnijeg ponuditelja, odnosno odlukom o poništenju. ___________________________________________________________________ Iako članak 120. nosi naslov „Nadležnost u postupku naknade troškova“, u stavku 1. riješena je nadležnost URŽ-a, dok se stavak 2. odnosi na uvjete koji se moraju ispuniti da bi se priznala odnosno odredila nadoknada. Stavkom (2) propisano je kada je Zahtjev za nadoknadu troškova „dopušten“. Izraz „dopušten“ nije dovoljno jasan u ovom kontekstu, obzirom da bi mogao upućivati na pitanje procesne pretpostavke. Bolja bi bila formulacija da se gospodarskom subjektu može odrediti nadoknada troškova na teret ugovornog tijela, ako su 288
ispunjeni predviđeni uvjeti. Zahtjev za nadoknadu troškova je dopušten, a faktičko je pitanje njegova osnovanost. Članak 121. (Naknada štete) Svaki od sudionika u postupku javne nabave koji je pretrpio štetu zbog povrede ovoga Zakona ima mogućnost pokrenuti postupak za ostvarivanje prava na naknadu štete zbog izmakle dobiti pred nadležnim sudom, prema općim propisima o naknadi štete. ___________________________________________________________________ Članak 121. propisuje mogućnost pokretanja postupka za nadoknadu štete pred nadležnim sudom svakom od sudionika postupka javne nabave koji je istu pretrpio. Međutim, treba imati u vidu da se radi samo o naknadi štete zbog izmakle dobiti. Ovime je URŽ- oduzeta nadležnost da odlučuje o nadoknadi štete zbog izmakle dobiti, pri čemu je URŽ-u dato u nadležnost da odlučuje o nadoknadi troškova (troškova za pripremu ponude i troškova učešća u postupku javne nabave), koji je u biti prvi vid moguće štete (stvarni troškovi). DIO ČETVRTI – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 122. (Prijelazne odredbe) (1) Postupci javne nabave pokrenuti do početka primjene ovoga Zakona u kojima nisu zaključeni ugovori o javnoj nabavi bit će okončani prema odredbama Zakona o javnim nabavama koji je na snazi u vrijeme pokretanja postupka javne nabave. (2) Ako se protiv odluke ugovornog tijela koja je donesena sukladno stavku (1) ovoga članka vodi postupak povodom žalbe, odluka URŽ-a je konačna i izvršna. Protiv odluke URŽ-a može se pokrenuti upravni spor kod Suda BiH u roku od 30 dana. (3) Postupci za naknadu štete pokrenuti prije početka primjene ovoga Zakona bit će okončani prema odredbama Zakona o javnim nabavama koji je na snazi u vrijeme pokretanja postupka javne nabave. (4) U slučaju da su različitim propisima u Bosni i Hercegovini uređena ista pitanja kao ovim Zakonom, primjena ovoga Zakona imat će prednost u odnosu na ostale propise. (5) Ako ovim Zakonom nisu posebno određeni rokovi za podzakonske akte 289
koje donose Vijeće ministara BiH i Agencija, oni će biti doneseni u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona. (6) Ravnatelj Agencije čiji je mandat u tijeku ostaje na mjestu ravnatelja do isteka mandata od pet godina, računajući od dana imenovanja. Članovi Odbora Agencije čiji je mandat u tijeku ostaju na mjestu člana Odbora Agencije do isteka mandata od pet godina, računajući od dana imenovanja. (7) Članovi URŽ-a koji su imenovani i čiji je mandat u tijeku ostaju na mjestu člana URŽ-a do isteka mandata od pet godina, računajući od dana imenovanja. Ako je protekao rok od pet godina od imenovanja, članovi URŽ-a dužni su obavljati poslove iz nadležnosti URŽ-a do izbora novih članova. PSBiH će raspisati natječaj najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (8) Do uspostave i početka rada podružnica, sve žalbe rješava sjedište URŽ-a u Sarajevu. Vijeće ministara BiH dužno je osigurati financijska sredstva i uvjete za početak rada podružnica najkasnije u roku od tri mjeseca od dana primjene ovoga Zakona. ___________________________________________________________________ Članak 122. propisuje prijelazne odredbe. Postupci nabave, postupci po žalbi i postupci za naknadu štete pokrenuti prije stupanja na snagu ovog zakona, bit ce okončani prema zakonu koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja nabave, žalbe ili postupka za naknadu štete. Ne razlikuje se bitno od prijelaznih i završnih odredbi drugih procesnih zakona Članak 123. (Elektroničke nabave, elektroničke aukcije i dinamički sustav kupnje) (1) Način objavljivanja obavijesti u postupcima javnih nabavi propisan je Naputkom o načinu objavljivanja obavijesti u postupcima javnih nabava. (2) Elektroničke nabave, elektronička aukcija i dinamički sustav kupnje, način, rokovi i početak primjene bit će utvrđeni podzakonskim aktom, koji donosi Vijeće ministara BiH najkasnije u roku od jedne godine od početka primjene ovoga Zakona. __________________________________________________________________ U novom ZJN dinamički sustav kupnje propisan je samo člankom 123. (elektroničke nabave, elektroničke aukcije i dinamički sustav kupnje) Iz naslova ovog članka može se zaključiti da zakon predviđa tri različite tehnike nabave: 1. elektroničke nabavke, 2. elektroničke aukcije i 3. Dinamički sustav kupnje. Podzakonski akt još uvijek nije donesen.
290
Članak 124. (Prestanak važenja) (1) Danom početka primjene ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o javnim nabavama Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06, 12/09, 60/10 i 87/13). (2) Danom početka primjene ovoga Zakona prestaju važiti podzakonski akti doneseni na temelju Zakona iz stavka (1) ovoga članka, i to: a) Naputak o primjeni Zakona o javnim nabavama Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 3/05 i 24/09); b) Naputak o načinu vođenja zapisnika o otvaranju ponuda („Službeni glasnik BiH“, br. 17/05 i 27/08); c) Lista ugovornih tijela, po kategorijama, koja su obvezna primjenjivati Zakon o javnim nabavama Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 3/05 i 86/06); d) Pravilnik o postupku izravnog sporazuma („Službeni glasnik BiH“, br. 53/06 i 20/09); e) Naputak o primjeni i korištenju modela standardne tenderske dokumentacije za postupke javne nabave za robe, usluge i radove („Službeni glasnik BiH“, broj 56/07). ___________________________________________________________________ Članak 124. propisuje koji akti prestaju važiti danom početka primjene ovoga Zakona. Članak 125. (Završne odredbe) (1) Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Službenom glasniku BiH“, a primjenjivat će se protekom šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Ovaj Zakon objavljuje se i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta BiH. __________________________________________________________________ Člankom 125. st. 1. predviđeno je stupanje na snagu i primjena ovog zakona. Stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Službenom glasniku BiH“, a primjenjivat će se protekom šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Stavkom 2. propisano je da se ovaj Zakon objavljuje i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta BiH. Još uvijek nije objavljen u ovim glasilima.
291
ANEKS I LISTA RADOVA NA KOJE SE PRIMJENJUJE ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA Ovi radovi uključuju izgradnju novih objekata, rekonstrukciju postojećih objekata kao i uobičajene popravke i redovno održavanje: Grupa Klasa Predmet 1 Priprema gradilišta 11 Rušenje zgrada, odvoz zemlje, demontaža objekata
12
2
292
Opis radova
Ova klasa uključuje: - rušenje zgrada i drugih građevina; - raščišćavanje gradilišta; - izmještanje i prebacivanje zemlje: a) kopanje zemlje, b) punjenje zemljom, c) poravnanje i gradiranje gradilišta, d) kopanje rovova, kanala, e) razbijanje i uklanjanje stijena, f) rušenje eksplozivima itd. - priprema gradilišta za miniranje: a) uklanjanje viška tereta, naslaga minerala b) ostali radovi na razvoju i pripremi lokacije za izvođenje. - drenažu gradilišta; - drenaža poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Bušenje i burgijanje Ova klasa uključuje: - probno bušenje, probno burgijanje, uzimanje uzoraka jezgre u svrhu gradnje, te u geofizičke, geološke ili slične svrhe. Ova klasa isključuje: - bušenje izvora sirove nafte ili plina za proizvodnju ( vidjeti klasu 25); - bušenje izvorišta vode (vidjeti klasu 25); - potapanje jama i okna; - kopanje okomitih rovova; - iskorištavanje naftnih i plinskih polja, geofizičko, geološko i seizmičko mjerenje. Izgradnja cijele građevine ili njenih dijelova, građevinarstvo
21
22
23
Izgradnja zgrada i građevinski radovi
Ova klasa uključuje: - gradnju svih tipova zgrada; - gradnju građevina u građevinarstvu i to: a) mostova, nadvožnjaka, podvožnjaka, b) vijadukte, c) tunele i metroe, d) dugačke cjevovode, e) komunikacijske i elektrovodove, d) gradske cjevovode, e) gradske kumunikacijske i elektrovodove; - pomoćne gradske radove; - montažu i podizanje montažnih građevina na gradilištu; Ova klasa isključuje: - uslužne aktivnosti vezane za vađenje nafte i plina; - građevinske radove, osim zgrada, za stadione, bazene, sportske dvorane, teniske terene, golf terene i druge sportske objekte (vidjeti klasu 23); - instalacije u zgradama (vidjeti grupu 3); - završavanje zgrada (vidjeti grupu 4); - arhitektonske i inženjerske usluge za građenje; - vođenje građevinskog projekta. Podizanje krovnih Ova klasa uključuje: pokrova i okvira - podizanje krovova; - pokrivanje krovova; - hidroizolaciju. Gradnja autoputeva, Ova klasa uključuje: cesta, aerodroma i - gradnju autoputeva, cesta, svih puteva za sportskih objekata vozila i pješake, ulica; - gradnju željeznica; - gradnju aerodromskih pista; - građevinske radove, izuzev zgrada, za stadione, bazene, sportske dvorane, teniske terene, golf terene i druge sportske objekte; - bojenje oznaka na autoputevima, cestama, ulicama, na površini i na parking prostorima. Ova klasa isključuje prethodne zemljane radove. 293
24
Gradnja vodoprivrednih objekata
25
Drugi građevinski radovi koji uključuju posebne zanatske radove
3 31
294
Građevinske instalacije Instaliranje električnih instalacija i priključaka (sklopova)
Ova klasa uključuje gradnju: - vodenih puteva; - luka i riječnih radova; - marina; - gatova; - brana i nasipa; - bagerovanje; - radove ispod površine. Ova klasa uključuje specifične građevinske poslove koji su zajednički za različite vrste objekata, a koje zahtjevaju posebne vještine ili opremu: - izgradnju temelja, uključujući i odvoz zemlje; - bušenje i gradnju vodenih izvorišta, potapanje jama i okna; - podizanje gotovih čeličnih elemenata; - savijanje čelika; - polaganje cigle i kamena ili drugih materijala; - podizanje i skidanje skela i radnih platformi, uključujući najam skela i radnih platformi; - podizanje dimnjaka i industrijskih peći; - Ova klasa isključuje najam skele bez podizanja i demontaže (skidanja). Ova klasa uključuje instalacije u zgradama ili drugim građevinskim objektima i projektima: - električnih žica i sklopova; - telekomunikacijskih sistema; - električnih grijnih sistema; - rezidencijalnih antena; - protivpožarnih sistema i alarma; - alarmnih protuprovalnih sistema; - liftova i eskalatora; - gromobrana i sl.
32
Aktivnosti izolacionih radova
33
Vodovodne instalacije
34
Druge instalacije u zgradama
4 41
42
Završni građevinski radovi Gipsani radovi
Vrata i prozore (stolariju)
Ova klasa uključuje: - toplotne instalacije; - zvučne ili vibracione izolacije u zgradama i drugim građevinslim projektima. Ova klasa isključuje hidroizolaciju (vidjeti klasu 22.). Ova klasa uključuje instalacije u zgradama ili drugim građevinskim projektima: - vodovodne instalacije i sanitarnu opremu; - plinske instalacije i priključke; - opremu za grijanje, ventilaciju, hlađenje ili klimu; - sisteme za prskanje. Ova klasa isključuje instalaciju električnih sistema za grijanje ( vidjeti klasu 31.) Ova klasa uključuje: - instalaciju rasvjete i signalnih sistema na cestama, željeznicama, aerodromima i lukama; - instalaciju u zgradama ili drugim građevinskim projektima ostalih instalacija, kablova i vodova. Ova klasa uključuje: - postavljanje u zgradama ili drugim građenivnskim projektima unutrašnjeg ili vanjskog gipsa ili štukature, malterisanje uključujući slične materijale. Ova klasa uključuje: - montažu gotovih vrata, prozora, te okvira za vrata i prozore, ugradbene kuhinje, stepenice, opremu za prodavnice i prodajne objekte, kao i slične elemente od drveta ili drugih materijala; - unutrašnje završne radove ( napr. stropove, oblaganje površina lamperijom, montažu pokretnih pregrada i dr.). Ova klasa isključuje postavljanje parketa i drugih drvenih podloga ( vidjeti klasu 43.).
295
5
296
43
Podne i zidne obloge
44
Bojenje i ustakljivanje
45
Ostali radovi za dovršetak gradnje
50
Najam opreme Najam opreme za gradnju ili rušenje sa radnikom/ cima koji upravlja opremom
Ova klasa uključuje: - postavljanje, polaganje, vješanje ili uklapanje u zgradama ili drugim građevinskim projektima; - zidova ili podnih ploča od keramike ili rezanog kamena; - parketa ili drugih drvenih podnih podloga; - tepiha ili linoleumskih podnih obloga, uključujući i gumene i plastične obloge; - teraco, mramorne, granitne ili škriljčane podne ili zidne obloge; - tapete. Ova klasa uključuje: - unutrašnje ili vanjsko bojenje zgrada; - bojenje građevina; - montaža stakla, ogledala i drugih staklenih površina; Ova klasa isključuje montažu prozora ( vidjeti klasu 42.). Ova klasa uključuje: - instalaciju privatnih bazena; - instalaciju parnih praonica; - razbijanje pijeska i slične aktivnosti za gradnju eksterijera; - druge radove završavanja gradnje i završne radove. Ova klasa isključuje čišćenje zgrada i drugih građevina. Ova klasa isključuje najam mašina i opreme za gradnju ili rušenje bez radnika koji upravljaju opremom.
ANEKS II Ova lista usluga se odnosi na kategorije usluga koje su vezane za postupke javnih nabavki i to: DIO A - koji za predmet javne nabavke ima usluge koje se dodjeljuju u skladu sa postupcima javnih nabavki, izuzev ugovora iz člana 7. ovog Zakona, definisanim u Poglavlju I i Poglavlju IV ovog Zakona. Kategorija Predmet javne nabavke 1 Usluge održavanja i popravki 2 Usluge prevoza kopnom putnika i roba, uključujući usluge blindiranih vozila, i usluge dostave, osim usluga prevoza pošte 3 Usluge aviotransporta putnika i tereta, osim prevoza pošte 4 Usluge prevoza pošte kopnom i zrakom, osim usluga željezničkog transporta 5 Telekomunikacijske usluge 6 Finansijske usluge i to: • usluge osiguranja, • bankarske i investicijske usluge. Finansijske usluge koje su isključene su: - izdavanje, prodaja, kupovina ili transfer vrijednosnih papira i obveznica kao i drugih finansijskih instrumenata; - usluge Centralne banke. 7 Komjuterske i uz njih vezane usluge 8 Istraživačke i razvojne usluge, osim usluga gdje je dobrobit od njihovog korištenja pri obavljanju svojih aktivnosti koristi ugovorni organ ili sektorski ugovorni organ, uz uslov da naknadu za osiguranje tih usluga u cjelini plaća ugovorni organ ili sektorski ugovorni organ. 9 Računovodstvene usluge, revizorske i knjigovodstvene usluge 10 Usluge istraživanja tržišta i ispitivanja javnog mijenja 11 Usluge konsaltinga u menadžmentu i uz njih vezane usluge, osim usluga arbitraže i mirenja 12 Arhitektonske usluge: • inženjerske usluge i integralne injženjerske usluge, • usluge prostornog planiranja i uređenja pejzaža, • slične naučne i tehničke konsultantske usluge, • usluge tehničkog ispitivanja i analiza. 13 Reklamne usluge i usluge marketinga 14 Usluge čišćenja zgrada I upravljanje imovinom 15 Usluge izdavaštva i štampanja na bazi tarife ili ugovora 297
16
Usluge odlaganja otpada, kanalizacione usluge i druge sanitarne usluge.
DIO B - koji za predmet javne nabavke ima usluge koje se dodjeljuju u skladu sa članom 8. ovog Zakona: Kategorija 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Predmet javne nabavke Hotelske i ugostiteljske usluge Usluge željezničkog transporta Usluge vodenog transporta Pomoćne transportne usluge i usluge podrške Pravne usluge Usluge zapošljavanja i osiguranja osoblja, osim ugovora o radu i rješenja o imenovanju Usluge istrage i osiguranja, osim usluga oklopnih vozila Obrazovne usluge i usluge stručnog usavršavanja Zdravstvene i socijalne usluge Rekreacione usluge, kulturne i sportske usluge Ostale usluge
DIO C - koji za predmet ugovora ima usluge koje su izuzete od primjene postupaka definisanih ovim Zakonom. Kategorija Predmet javne nabavke 1 Ugovori o radu i rješenja o imenovanju 2 Ugovori o finansijskim uslugama koji za predmet imaju: a) izdavanje, prodaja, kupovina ili transfer vrijednosnih papira i obveznica kao i drugih finansijskih instrumenata; b) usluge Centralne banke. 3 Ugovori o arbitraži i pomirenju 4 Ugovori o pribavljanju, razvoju, produkciji ili kooprodukciji programa za radio i TV emitovanje 5 Ugovori o pružanju usluga istraživanja i razvoja osim onih od kojih korist ima isključivo ugovorni organ ili sektorski ugovorni organ za svoju upotrebu pri obavljanju svojih aktivnosti i za koje naknadu u cjelini plaća ugovorni organ ili sektorski ugovorni organ.
298
P R I L O Z I
299
300
PRILOZI NAPOMENA AUTORA: U prilozima su dati primjeri obrazaca mogućeg izgleda pojedinih akata koji se koriste u postupcima nabavki ili su u vezi s postupcima nabavke. Cijeneći specifičnosti predmeta nabavke kao i opće akte kojima je uređeno poslovanje, predloženi obrasci trebaju se prilagoditi konkretnom predmetu nabavke tj. da konačno sačinjeni dokumenti predstavljaju odraz utvrđenog činjeničnog stanja i okonosti pod kojim se nabavka odvija. Također treba imati u vidu da su primjerci tenderske dokumentacije samo ogledni primjerci, u kojima se nastojalo unijeti sve što je potrebno prema Uputstvu o pripremi TD, a da će Agencija za javne nabavke nakando propisati Modele tenderske dokumentacije. PRILOZI a) Podzakonski akti Broj Naziv priloga Uputstvo za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda 1. (Sl. glasnik BiH, br. 90/14) sa pripadajućim prilozima Uputstvo o uslovima i načinu objavljivanja obavještenja i dostavljanja izvještaja u postupcima javnih nabavki u informacionom sistemu 2. „e-nabavke“ (Sl. glasnik BiH, br. 90/14) Pravilnik o formi garancije za ozbiljnost ponude i izvršenje ugovora 3. (Sl. glasnik BiH, br.90/14) Pravilnik o postupku direktnog sporazuma (Sl. glasnik BiH, br. 4. 90/14) Pravilnik o postupku dodjele ugovora o uslugama iz Aneksa II. Dio 5. B Zakona o javnim nabavkama (Sl. glasnik BiH, br. 104/14) Odluka o obveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg 6. (Sl. glasnik BiH, br. 103/14) Pravilnik o uspostavljanju i radu komisije za nabavke (Sl. glasnik 7. BiH, br. 103/14) Uputstvo o uslovima i načinu na koji sektorski ugovorni organi dodjeljuju ugovore povezanom preduzeću, poslovnom partnerstvu 8. ili sektorskom ugovornom organu koji je sastavni dio poslovnog partnerstva (Sl. glasnik BiH, br. 97/14) Uputstvo o uspostavljanju i vođenju sistema kvalifikacije (Sl. glasnik 9. BiH, br.96/14) Uputstvo o načinu vođenja zapisnika o otvaranju ponuda (Sl. glasnik 10. BiH, br. 90/14) 301
b) ogledni primjerci raznih akata i obrazaca Broj priloga 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33.
302
Naziv Primjer Pravilnika o javnim nabavkama Primjer Plana javnih nabavki Primjer Odluke o pokretanju postupka nabavke putem direktnog sporazuma Primjer Odluke o pokretanju postupka nabavke dodjele ugovora o uslugama iz Aneksa II. Dio B Zakona o javnim nabavkama (član 8. Zakona) Primjer Odluke o pokretanju postupka nabavke robe/usluga ili radova koje su izuzete od primjene Zakona (član 86. stav 1. pod b. Zakona) Primjer Odluke o pokretanju postupka nabavke robe/usluga ili radova koje su izuzete od primjene Zakona (član 10. Zakona) Odluka o pokretanju postupka javne nabavke (član 18. Zakona) Primjer Odluke o pokretanju postupka nabavke robe za dalju prodaju Primjer Rješenja o imenovanju Komisije za nabavke Primjer tenderske dokumentacije pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabavci Primjer Odluke o rezultatau postupka prekvalifikacije u pregovaračkom postupku – Prva faza Primjer Poziva za dostavljanje početnih ponuda i pregovaranje u pregovaračkom postupku – Druga faza Primjer Zapisnika o provedenom otvaranju inicijalnih ponuda (član 20. Podzakonskog akta) Primjer Zapisnika o provedenom otvaranju početnih ponuda u pregovaračkom postupku Primjer Zapisnika o provedenom pregovaranju Primjer Zapisnika sa otvaranja konačnih ponuda Primjer tenderske dokumentaicje za otvoreni postupak roba Primjer Zapisnika o radu komisije o radu nakon otvaranja ponuda Primjer tenderske dokumentacije –konkurenski zahtjev Primjer tenderske dokumentacije ograničeni postupak nabavke Primjer Zapisnika o radu komisije za nabavku sa otvaranja zahtjeva – I Faza – ograničeni postupak Primjer Zapisnika o radu komisije za nabavku sa otvaranja ponuda – II Faza – ograničeni postupak Primjer Izjave o nepostojanju sukoba interesa (član 52. stav 4. Zakona),
PRILOG BR. 1. Na osnovu čl. 53. stav (3), 55., 57., 58., 66., 67. i 88. Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“ broj 39/14), uz prethodnu saglasnost Odbora Agencije datu na XIII sjednici, održanoj 03.11.2014. godine, direktor Agencije d o n o s i14 UPUTSTVO ZA PRIPREMU MODELA TENDERSKE DOKUMENTACIJE I PONUDA I. GLAVA Opšte odredbe Član 1. (Predmet Uputstva) (1) Ovim Uputstvom utvrđuje se model standardne tenderske dokumentacije, a koji uređuje sadržaj tenderske dokumentacije, način izrade, postupanje s tenderskom dokumentacijom i druga pitanja u vezi s tenderskom dokumentacijom, način određivanja minimalnih uslova za kvalifikaciju, sadržaj ponude, način izrade i postupanje s ponudama, postupak zaprimanja ponuda, postupak pregleda i ocjene ponuda i sadržaj zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, sadržaj zapisnika o ocjeni zahtjeva za učešće u ograničenom postupku javne nabavke, pregovaračkom postupku s objavom obavještenja, takmičarskom dijalogu i pregovaračkom postupku bez objave obavještenja. (2) Ugovorni organi dužni su da pripremaju tendersku dokumentaciju u skladu sa ovim Uputstvom. (3) Agencija za javne nabavke će donijeti obrasce standardne tenderske dokumentacije najkasnije do 31.12.2015. godine. II. GLAVA Odredbe o tenderskoj dokumentaciji Član 2. (Način izrade tenderske dokumentacije) (1) Tenderska dokumentacija izrađuje se na način da sadrži sve potrebne podatke koji privrednom subjektu omogućavaju izradu zahtjeva za učešće i/ili ponude. (2) Ako se provodi ograničeni postupak javne nabavke, pregovarački postupak s objavom obavještenja, pregovarački postupak bez objave obavještenja ili takmičarski dijalog, tenderska dokumentacija se izrađuje u dva dijela. (3) U slučaju iz stava 2. ovoga člana prvi dio tenderske dokumentacije je osnova za izradu zahtjeva za učešće, a izrađuje se u formi poziva za učešće, koji sadrži Objavljeno u “Sl. glasniku BiH“ br.90/14
14
303
dovoljno podataka za izradu zahtjeva za učešće. Drugi dio tenderske dokumentacije je osnova za izradu ponude, i to: inicijalne ponude i konačne ponude ili rješenja, a dostavlja se svim kvalifikovanim kandidatima, uz poziv na dostavu ponude, na pregovaranje ili na učešće u dijalogu. (4) Ugovorni organ može uz tendersku dokumentaciju priložiti i dodatnu dokumentaciju. Dodatnu dokumentaciju mogu sačinjavati skice, nacrti, planovi, projekti, studije i slični dokumenti, na osnovu kojih se mogu pripremiti ponude ili projektni zadaci. (5) Ako se podnose ponude za lotove, tenderska dokumentacija izrađuje se na način koji omogućava izradu ponude za svaki lot posebno.
Član 3. (Sadržaj tenderske dokumentacije) (1) Tenderska dokumentacija sadrži sve neohodne informacije i pojašnjenja koji moraju biti definisani jasno, na osnovu kojih kandidati/ponuđači mogu pripremiti svoje zahtjeve za učešće/ponude. (2) Tenderska dokumentacija se sastoji od slijedećih dijelova: a) opšti podaci, koji obavezno sadrže: 1) naziv i adresu ugovornog organa; 2) IDB/JIB ugovornog organa; 3) telefon, fax, internet adresu ili adresu elektronske pošte gdje kandidati/ponuđači mogu tražiti informacije ili pojašnjenja vezano za tendersku dokumentaciju, odnosno postupak javne nabavke; 4) ime osobe ili službe u ugovornom organu zadužene za kontakt; 5) popis privrednih subjekata, sačinjen na temelju internog akta ugovornog organa, koji su isključeni iz postupaka javne nabavke zbog postojanja sukoba interesa, u skladu sa članom 52. Zakona o javnim nabavkama (u daljem tekstu: Zakon); 6) redni broj nabavke u planu nabavki sa izabranim postupkom za dodjelu ugovora; 7) vrsta ugovora o javnoj nabavci (robe, usluge ili radovi) sa procjenjenom vrijednosti javne nabavke; 8) podatak o tome da li se predviđa zaključivanje okvirnog sporazuma. b) podaci o predmetu javne nabavke: 1) opis predmeta javne nabavke (roba, usluga ili radova), te navođenje oznake i naziva iz JRJN; 2) Ukoliko je potrebno koristiti termin “ekvivalnt”, utvrditi odgovarajuće kriterije za ocjenjivanje ekvivalentnosti kod pozivanja na određeni proizvod, u skladu sa članom 54. stav (10) Zakona; 304
3) ukoliko je predviđena podjela na lotove, jasno definisana podjela na lotove; 4) količinske specifikacije za robe, a u slučaju da je predviđeno zaključivanje okvirnog sporazuma količinske specifikacije definisane kao maksimalne količine, ukoliko je to moguće; 5) u slučaju nabavke usluga ili radova detaljan opis posla ili zadatka; 6) tehničke specifikacije; 7) obrazac sa cijenu ponude koji je definisan u Aneksu 1. ovog uputstva; 8) mjesto isporuke robe ili izvršenja usluge ili izvođenja radova; 9) rok za isporuku robe, ili izvršenje usluge ili izvođenje radova, kao i rok za početak isporuke robe, ili rok za početak pružanja usluga ili rok za početak izvođenja radova, ako je moguće; 10) u slučaju da je predviđeno zaključivanje okvirnog sporazuma, obavezno naznačiti trajanje okvirnog sporazuma, kao i da li će se okvirni sporazum zaključiti sa jednim ili više ponuđača c) uslovi za kvalifikaciju kandidata/ponuđača: 1) minimalni uslovi za kvalifikaciju ponuđača, koji se dokazuju izjavom ponuđača ovjerenom kod nadležnog organa, 2) minimalni uslovi za kvalifikaciju kandidata u ograničenom postupku, pregovaračkom postupku sa objavom obavještenja, takmičarskom dijalogu i pregovaračkom postupku bez objave obavještenja, koji se dokazuju izjavom ponuđača ovjerenom kod nadležnog organa i običnim kopijama dokumenata koji dokazuju kvalifikaciju kandidata, 3) posebno definisani uslovi za kvalifikaciju ukoliko zahtjev za učešće/ponudu dostavlja grupa ponuđača, 4) primjeren rok u kojem izabrani ponuđač je dužan dostaviti dokaze o kvalificiranosti (u originalu ili ovjerenoj kopiji), nakon što svi ponuđači budu obavješteni od strane ugovornog organa. d) podaci o zahtjevu za učešće/ponudi: 1) sadržaj ponude i način izrade ponude; 2) način dostave zahtjeva za učešće/ponude; 3) ako se zahtjev za učešće/ponuda dostavlja za lotove, jasno definisan način dostave dokumenata za više lotova, 4) navođenje mogućnosti za podnošenje alternativnih ponuda, ako se dozvoljava, i minimalni zahtjevi koji moraju biti ispunjeni u slučaju alternativnih ponuda; 5) način određivanja cijene ponude; 6) informacija o kalkulaciji cijene, ako je primjenjivo; 7) u slučaju kada se radi o robama, iskazani svi troškovi (npr. troškovi transporta, troškovi špeditera, i sl.), izuzev PDV-a; 305
8) valuta ponude ako nije iskazana u KM, kao i obaveza preračunavanja i koji dan valute će se uzeti kod preračunavanja u KM; 9) kriterij za dodjelu ugovora utvrđen kao “ekonomski najpovoljnija ponuda” sa podkriterijima ili “najniža cijena“. Ukoliko je kriterij ekonomski najpovoljnija ponuda, obavezno navesti podkriterije koji se vrednuju sa relativnim učešćem, kao i razrađenom metodologijom za vrednovanje ponuda. Metodologija za vrednovanje ponuda kod kriterija ekonomski najpovoljnija ponuda može sadržavati i odredbu da u slučaju istog broja bodova dvije ili više ponuda, prednost se daje ponudi koja u podkriteriju cijena ima najnižu cijenu. 10) ukoliko se dopušta da se dio ponude može dostaviti i na drugim jezicima osim službenih jezika u Bosni i Hercegovini, jasno naznačiti šta je u ponudi dopušteno dostaviti na drugim jezicima; 11) period važenja ponude; 12) ukoliko se dostavljaju uzorci za robe, jasno opisati način na koji će se isti dostavljati; 13) ako je u tehničkoj specifikaciji korišten izraz „ili ekvivalent“ obavezno opisati način na koji će ponuđači koji ponude „ekvivalent“ dokazivati da se radi o ekvivalentu; 14) mjesto, datum i vrijeme za prijem zahtjeva za učešće, odnosno ponuda; 15) mjesto, datum i vrijeme otvaranja ponuda; 16) nacrt ugovora ili osnovne elemente ugovora, odnosno okvirnog sporazuma. e) Ostali podaci: 1) garancija za ozbiljnost ponude, garancija za dobro izvršenje posla i svako drugo traženo obezbjeđenje za privremena plaćanja, ukoliko se traži; 2) ukoliko se traži obilazak lokacije ili mjesta izvršenja ugovora, obavezno se zakazuje termin kada će se organizovati obilazak; 3) obrazloženje razloga ako je predviđeno zaključivanje okvirnog sporazuma na period duži od četiri godine; 4) postupak zaključivanja ugovora o javnoj nabavci na osnovu zaključenog okvirnog sporazuma, sa detaljnim opisom, u skladu sa članom 32. Zakona; 5) odredbe koje se odnose na grupu ponuđača; 6) odredbe koje se odnose na podugovaranje, uslovi koji se zahtjevaju za podugovaranje, kao i odredbe Nacrta ugovora koje definišu obavezu direktnog plaćanja podugovaraču; 7) dokazi o kvalifikaciji koje je obavezan dostaviti izabrani ponuđač, kao i rok u kojem je dužan dostaviti tražene dokaze (obavezno propisati dokaze koji se zahtjevaju u svrhu dokazivanja da je kvalifikovan, a za što je u postupku dostavio ovjerenu izjavu); 8) ukoliko zahtjev za učešće/ponudu može dostaviti fizičko lice registrovano za obavljanje djelatnosti koja je predmet nabavke, jasno i nedvosmisleno propisati 306
dokaze koji se zahtjevaju u smislu dokaza kvalifikacije; 9) rok za donošenje odluke o izboru, ako je primjenjiv; 10) rok, način i uslovi plaćanja izabranom ponuđaču; 11) naziv i adresa žalbenog organa kojem se izjavljue žalba i rok u kojem se izjavljuje; 12) ostali podaci koji su bitni, a vezani su za predmet nabavke i vrstu izabranog postupka javne nabavke. (4) Tenderska dokumentacija sadrži obrasce, izjave i sl., te prijedlog ugovora o javnoj nabavci, odnosno okvirnog sporazuma. (5) Obim podataka iz stava (1) ovoga člana sadržanih u tenderskoj dokumentaciji zavisi od vrste postupka javne nabavke koji se primjenjuje, vrste i složenosti predmeta nabavke, kriterija izbora, okolnosti zaključuje li se okvirni sporazum ili ne, te ostalih promjenjivih podataka zavisno od konkretnog slučaja (npr. tenderska dokumentacija u otvorenom postupku javne nabavke ne sadrži odredbe o takmičarima i zahtjevu za učešće). (6) Cijena mora uvijek biti jedan od kriterija za izbor ponude, ili kao kriterij najniže cijene ili kao jedan od podkriterija za izbor ekonomski najpovoljnije ponude. (7) Izuzetno od stava (6) ovoga člana, u slučaju okvirnog sporazuma s više privrednih subjekata u kojemu nisu određeni svi uslovi za zaključivanje ugovora o javnoj nabavci, cijena ne mora biti jedan od podkriterija ekonomski najpovoljnije ponude za izbor privrednih subjekata koji će biti strane okvirnog sporazuma. Član 4. (Količina predmeta nabavke kod ugovora o javnoj nabavci i okvirnog sporazuma) (1) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji kod ugovora o javnoj nabavci određuje tačnu količinu predmeta nabavke, a kod okvirnog sporazuma tačnu ili okvirnu količinu predmeta nabavke. (2) Okvirna količina predmeta nabavke određuje se samo u slučaju okvirnog sporazuma, kada ugovorni organ, zbog prirode predmeta nabavke ili drugih objektivnih okolnosti, ne može unaprijed odrediti tačnu količinu. (3) Stvarna nabavljena količina na osnovu zaključenog ugovora o javnoj nabavci i ugovora zaključenog na osnovu okvirnog sporazuma ne može biti manja ili veća od ugovorene količine. (4) Stvarna nabavljena količina na osnovu zaključenog okvirnog sporazuma može biti jednaka ili manja od predviđene okvirne količine. (5) U izuzetnim slučajevima kada ugovorni organ nije u mogućnosti definisati ni tačnu ni okvirnu količinu predmeta nabavke, onda se određuje maksimalan iznos predviđen za okvirni sporazum sa popisom roba ili usluga koje će se nabavljati, ali da svi ugovori zaključeni na temelju okvirnog sporazuma zbirno ne mogu preći 307
utvrđeni maksimalni iznos okvirnog sporazuma. (6) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji kod okvirnog sporazuma u kojem nisu određeni svi uslovi za zaključivanje ugovora o javnoj nabavci određuje predviđenu količinu predmeta nabavke. (7) Ako je odredio okvirnu količinu predmeta nabavke ili predviđenu količinu predmeta nabavke, ugovorni organ mora u tenderskoj dokumentaciji naznačiti da ukupna plaćanja bez poreza na dodatnu vrijednost na osnovu svih ugovora sklopljenih na osnovu tog okvirnog sporazuma ne smiju prelaziti procijenjenu vrijednost nabavke. Član 5. (Obrazac za cijenu ponude) (1) Obrazac za cijenu ponude koji izrađuje ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji sastoji se od jedne ili više stavki. (2) Svaka stavka u obrascu za cijenu ponude sadrži najmanje slijedeća polja kojima se navodi: a) tekstualni opis stavke, b) jedinica mjere po kojoj se stavka obračunava, a koja može biti izražena u komadima, jedinici mase, drugim mjernim jedinicama ili izuzetno u paušalu , c) količina stavke (tačna količina stavke, okvirna količina stavke, predviđena količina stavke ili procijenjeni udio stavke), d) cijena stavke (po jedinici mjere), e) zbirna cijena više stavki (zbir cijena više stavki na koje se odnosi zbirni procijenjeni udio), ako je primjenjivo, f) ukupna cijena stavke, g) cijena ponude bez poreza na dodatnu vrijednost (zbir svih ukupnih cijena stavki). (3) U obrascu za cijenu ponude mora biti data mogućnost da se posebno iskaže ponuđeni popust. Popust može biti iskazan po svakoj stavci i ukupno ili samo ukupno. (4) Prilikom ispunjavanja obrasca za cijenu ponude ponuđač ukupnu cijenu stavke izračunava kao: a) proizvod količine stavke i cijene stavke, ili b) proizvod zbirnog procijenjenog udjela više objedinjenih stavki i zbirne cijene više stavki na koje se taj zbirni procijenjeni udio odnosi. Član 6. (Način određivanja cijene ponude) (1) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji određuje je li cijena ponude promjenjiva ili nepromjenjiva. (2) Promjenjiva cijena je cijena koja se tokom trajanja ugovora, odnosno okvirnog 308
sporazuma može mijenjati. Ako je cijena ponude promjenjiva, ugovorni organ mora u tenderskoj dokumentaciji odrediti način i uslove izmjene cijene. Promjenjivost cijene mora biti zasnovana na referentnim parametrima ili javno dostupnim podacima. (3) Nepromjenjiva cijena je cijena koja tokom trajanja ugovora, odnosno okvirnog sporazuma, ostaje nepromijenjena. Član 7. (Način određivanja minimalnih zahtjeva sposobnosti kandidata ili ponuđača) (1) Ugovorni organ određuje uslove finansijske i/ili tehničke i profesionalne sposobnosti kandidata/ponuđača u slučaju kada je zadovoljenje tih uslova nužna osnova za ocjenu sposobnosti kandidata/ponuđača za izvršenje određenog ugovora. (2) Ako ugovorni organ određuje uslove finansijske i/ili tehničke i profesionalne sposobnosti, tada mora od kandidata/ponuđača tražiti da zadovolje minimalne uslove finansijske i/ili tehničke i profesionalne sposobnosti. (3) Obim informacija i minimalni uslovi finansijske i/ili tehničke i profesionalne sposobnosti koji se zahtijevaju za određeni ugovor moraju biti u vezi sa predmetom nabavke i srazmjerni predmetu nabavke, odnosno lotu. (4) Ako ugovorni organ od kandidata/ponuđača kao dokaz tehničke i profesionalne sposobnosti traži popis ugovora, smatra se da je uslov: a) u vezi sa predmetom nabavke, odnosno grupom predmeta nabavke, ako se traži dokaz o izvršenju istog ili sličnog, odnosno istih ili sličnih ugovora kao što je predmet nabavke, odnosno lot, te b) srazmjeran predmetu nabavke, odnosno lotu, u slijedećim slučajevima: 1) kada se traži dokaz o izvršenju jednog ugovora, ako njegov iznos nije viši od procijenjene vrijednosti nabavke, odnosno od procijenjene vrijednosti pojedinog lota; 2) kada se traži dokaz o izvršenju više ugovora, ako njihov zbirni iznos nije viši od procijenjene vrijednosti nabavke, odnosno od procijenjene vrijednosti pojedinog lota. (5) Ako ugovorni organ od kandidata/ponuđača kao dokaz finansijske sposobnosti traži visinu ukupnog prometa, smatra se da je uslov srazmjeran predmetu nabavke, odnosno lotu ako tražena visina ne prelazi dvostruki iznos procijenjene vrijednosti nabavke, odnosno procijenjene vrijednosti pojedinog lota. (6) U slučaju postupaka javne nabavke s namjerom zaključivanja okvirnog sporazuma u smislu st. (4) i (5) ovoga člana, minimalni uslovi sposobnosti kandidata/ponuđača koje se zahtijevaju moraju biti srazmjerni procijenjenoj vrijednosti podijeljenoj s brojem godina za koje se sklapa okvirni sporazum ili brojem ugovora za koje se predviđa da će se zaključiti na osnovu okvirnog sporazuma. (7) Izuzetno od st. (2) do (5) ovoga člana, u opravdanim okolnostima koje moraju biti vezane uz rizike koji proizilaze iz prirode radova, usluga ili robe koji su predmet 309
nabavke, ugovorni organ može zahtijevati i više uslova finansijske i/ili tehničke i profesionalne sposobnosti, pri čemu je u tenderskoj dokumentaciji dužan detaljno obrazložiti te okolnosti. III. GLAVA Odredbe o ponudi Član 8. (Priprema ponude) (1) Ponuda se izrađuje na način da čini cjelinu. Ako zbog obima ili drugih objektivnih okolnosti ponuda ne može biti izrađena na način da čini cjelinu, onda se izrađuje u dva ili više dijelova. (2) Ponuda se čvrsto uvezuje na način da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova. (3) Ako je ponuda izrađena u dva ili više dijelova, svaki dio se čvrsto uvezuje na način da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova. (4) Dijelove ponude kao što su uzorci, katalozi, mediji za pohranjivanje podataka i sl. koji ne mogu biti uvezani ponuđač obilježava nazivom i navodi u sadržaju ponude kao dio ponude. (5) Ako je ponuda izrađena od više dijelova ponuđač mora u sadržaju ponude navesti od koliko se dijelova ponuda sastoji. (6) Stranice ponude se označavaju brojem na način da je vidljiv redni broj stranice. Kada je ponuda izrađena od više dijelova, stranice se označavaju na način da svaki slijedeći dio započinje rednim brojem kojim se nastavlja redni broj stranice kojim završava prethodni dio. Garancija kao dio ponude se ne numeriše. Ako sadrži štampanu literaturu, brošure, kataloge koji imaju izvorno numerisane brojeve, onda se ti dijelovi ponude ne numerišu dodatno. (7) Izuzetno od stava (6) ovog člana, ponuda neće biti odbačena ukoliko su listovi ponude numerisani na način da je obezbjeđen kontinuitet numerisanja, te će se smatrati manjim odstupanjem koje ne mijenja, niti se bitno udaljava od karakteristika, uslova i drugih zahtjeva utvrđenih u obavještenju o nabavci i TD. (8) Ako ugovorni organ od ponuđača zahtjeva i kopiju ponude, ona se dostavlja zajedno s originalnom ponudom. U tom slučaju se jasno naznačava »original « i »kopija « ponude. U slučaju razlika između originala i kopije ponude, vjerodostojan je original ponude. (9) Ako ugovorni organ od ponuđača zahtjeva i dostavu ponude na mediju za pohranjivanje podataka, on se dostavlja zajedno s originalom ponude. U tom slučaju ponuda dostavljena na mediju za pohranjivanje podataka smatra se kopijom ponude. (10) Ponude se pišu neizbrisivom tintom. (11) Ovaj član se primjenjuje na odgovarajući način na izradu zahtjeva za učešće. 310
Član 9. (Sadržaj ponude) (1) Ponuda je pisana izjava volje ponuđača da isporuči robu, pruži usluge ili izvede radove u skladu sa uslovima i zahtjevima navedenim u tenderskoj dokumentaciji. (2) Ponuda sadrži: a) popunjeni obrazac za ponudu, b) garanciju za ozbiljnost ponude, ako je traženo, c) izjavu o ispunjenosti uslova iz člana 45. Stav (1) tač.a) do d) Zakona, d) izjavu i obične kopije dokumenata kojima ponuđač dokazuje ispunjenost uslova iz člana 47. st. (1) tač. od a) do d) i (4) Zakona, e) izjave i potvrde kojima ponuđač dokazuje tehničku i profesionalnu sposobnost, f) popunjeni obrazac za cijenu ponude, g) potpisan prijedlog ugovora ili okvirnog sporazuma, ako je sastavni dio tenderske dokumentacije, h) ostalo traženo u tenderskoj dokumentaciji (uzorci, katalozi, tehnička dokumentacija, fotografije, skice, izjave, itd.), i) datum zahtjeva za učešće/ponude, potpis i pečat ovlaštenog lica ponuđača, j) popis dokumenata uz zahtjev za učešće/ponudu koji čini sadržaj zahtjeva za učešće/ponude. (3) U slučaju ograničenog postupka javne nabavke, pregovaračkog postupka sa objavom obavještenja, pregovaračkog postupka bez objave obavještenja i takmičarskog dijaloga, podaci iz stava (2) tač. c), d), e), i) i j). ovoga člana neće biti sadržani u ponudi, nego u zahtjevu za učešće. (4) Obrazac za ponudu iz stava (2) ovoga člana najmanje sadrži: a) naziv i sjedište ugovornog organa, b) naziv i sjedište ponuđača, adresa, IDB/JIB (ili jedinstvni identifikacioni broj prema zemlji sjedišta privrednog subjekta, ako je primjenjivo), broj računa, navod o tome je li ponuđač u sistemu poreza na dodatnu vrijednost, adresa za dostavu pošte, adresa e-pošte, kontakt osoba ponuđača, broj telefona, broj faksa, c) predmet nabavke, d) podatke o podizvođačima, ako je moguće, i/ili podatke o dijelu ugovora o javnoj nabavci, ako se dio ugovora o javnoj nabavci daje u podugovor, e) cijenu ponude bez poreza na dodatnu vrijednost, f) iznos poreza na dodatnu vrijednost, g) cijenu ponude s porezom na dodatnu vrijednost, h) rok važenja ponude, i) datum i potpis ponuđača. 311
(5) Ukoliko je kriterij za vrednovanje ponuda ekonomski najpovoljnija ponuda, onda obrazac za ponudu sadrži sve podkriterije koje je u ponudi dao ponuđač i koji se čitaju na javnom otvaranju ponuda. (6) Ako se radi o grupi ponuđača, obrazac za ponudu sadrži podatke iz stava (4) tačka d) ovoga člana za svakog člana grupe ponuđača, uz obveznu naznaku člana grupe ponuđača koji je ovlašten za komunikaciju s ugovornim organom. (7) Ako ponuđač nije u sistemu poreza na dodatnu vrijednost, u obrascu za ponudu, na mjesto predviđeno za upis cijene ponude s porezom na dodatnu vrijednost, upisuje se isti iznos kao što je upisan na mjestu predviđenom za upis cijene ponude bez poreza na dodatnu vrijednost, a mjesto predviđeno za upis iznosa poreza na dodatnu vrijednost ostavlja se prazno. Član 10. (Alternativna ponuda) Ukoliko je tenderskom dokumntacijom dopuštno dostavljanje alternativne ponude, onda je ponuđač dužan dostaviti dokaze da alternativna ponuda zadovoljava minimum postavljenih zahtjeva u tenderskoj dokumentaciji, kao i detaljno obrazloženje alternativne ponude. Član 11. (Način dostave ponude) (1) Ponuda se dostavlja u zatvorenoj koverti na adresu ugovornog organa navedenu u tenderskoj dokumentaciji. (2) Na koverti ponude mora biti naznačeno: a) naziv i adresa ugovornog organa, b) naziv i adresa ponuđača u lijevom gornjem uglu koverte, c) evidencijski broj nabavke, d) naziv predmeta nabavke, odnosno lota na koje se ponuda odnosi, e) naznaka »ne otvaraj«. (3) Kada ponuda sadrži uzorke oni se dostavljaju uz ponudu, ako ugovorni organ nije drugačije odredio u tenderskoj dokumentaciji. (4) Ovaj član se primjenjuje na odgovarajući način na dostavu zahtjeva za učešće. Član 12. (Način dostave dokumenata koji su zajednički za više lotova) (1) Kada je predmet nabavke podijeljen na lotove, ponuđač koji dostavlja ponude za više lotova, može dokumente kojima dokazuje da ne postoje razlozi za isključenje i dokaze sposobnosti koji su zajednički za više lotova, dostaviti na jedan od slijedećih 312
načina: a) u posebnoj koverti na kojoj će jasno naznačiti da dostavlja dokaze za kvalifikaciju; ili b) uz ponudu koja je prva po redoslijedu lotova na koji se prijavljuje, c) posebno uz svaki lot. (2) Ostali traženi dokumenti i dokazi koji se podnose za pojedini lot moraju se dostaviti u ponudi za taj lot. (3) Ovaj član se primjenjuje na odgovarajući način na dostavu dokumenata koji su zajednički za više lotova kod zahtjeva za učešće. (4) Ukoliko se dokazi da ne postoje razlozi za isključenje dostavljaju u posebnoj koverti, kandidat/ponuđač je dužan tu kovertu sa dokazima da ne postoje razlozi za isključenje i koverte sa ponudama za sve lotove za koje dostavlja ponude dostaviti u jednoj zajedničkoj koverti, na kojoj će izričito naznačiti šta je sadržaj te koverte. Član 13. (Izmjena i/ili dopuna ponude i odustajanje od ponude) (1) Ponuđač može do isteka roka za dostavu ponuda dostaviti izmjenu i/ili dopunu ponude. (2) Izmjena i/ili dopuna ponude dostavlja se na isti način kao i osnovna ponuda s obaveznom naznakom da se radi o izmjeni i/ili dopuni ponude. (3) Ponuđač može do isteka roka za dostavu ponude pisanom izjavom odustati od svoje dostavljene ponude. Pisana izjava se dostavlja na isti način kao i ponuda s obaveznom naznakom da se radi o odustajanju od ponude. U tom slučaju neotvorena ponuda se vraća ponuđaču. (4) Ovaj član se primjenjuje na odgovarajući način na izmjenu i/ili dopunu ili odustajanje od zahtjeva za učešće. Član 14. (Cijena ponude) (1) Ponuđač izražava cijenu ponude u konvertibilnim markama (KM), a u drugoj valuti samo ako je ugovorni organ to izričito odredio u tenderskoj dokumentaciji. (2) Cijena ponude piše se brojevima i slovima. U slučaju neslaganja iznosa upisanih brojčano i slovima, prednost se daje iznosu upisanom slovima. (3) U cijenu ponude bez poreza na dodatnu vrijednost moraju biti uračunati svi troškovi, s tim da se popusti posebno navode, u koloni posebno naznačenoj u obrascu za cijenu ponude iz člana 5. ovog uputstva. (4) Ukoliko ponuđač ne iskaže popust na način da je posebno iskazan u obrascu za cijenu, smatrati će se da nije ponudio popust. Postupak prijema ponuda 313
Član 15. (Zapisnik o zaprimanju ponuda) (1) Svaka blagovremeno dostavljena ponuda upisuje se u zapisnik o zaprimanju ponuda te dobija redni broj prema redoslijedu zaprimanja. (2) Ako je dostavljena izmjena i/ili dopuna ponude, ona se upisuje u zapisnik o zaprimanju ponuda te dobiva redni broj prema redoslijedu zaprimanja. Ponuda se u tom slučaju smatra zaprimljenom u trenutku zaprimanja posljednje izmjene i/ili dopune ponude. (3) Zapisnik o zaprimanju ponuda je sastavni dio zapisnika o javnom otvaranju ponuda. U slučaju kada nema javnog otvaranja ponuda, zapisnik je sastavni dio zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, odnosno zapisnika o pregledu i ocjeni inicijalnih i/ili konačnih ponuda u pregovaračkom postupku bez objave. (4) Na omotnici ponude označava se datum i vrijeme zaprimanja, te redni broj ponude prema redoslijedu zaprimanja, sa prijemnim pečatom zaprimanja. (5) Kada ponuđač neposredno dostavlja ponudu, izmjenu i/ili dopunu ponude, odnosno pisanu izjavu o odustajanju od dostavljene ponude ugovorni organ mu je obavezan o tome izdati potvrdu. Potvrda sadrži najmanje podatke o ugovornom organu, ponuđaču, predmetu nabavke ili lotovima za koji se odnosi ponuda, izmjena i/ili dopuna ponude, odnosno pisanu izjavu o odustajanju od dostavljene ponude te datumu i vremenu zaprimanja. (6) Ponuda dostavljena nakon isteka roka za dostavu ponuda ne upisuje se u zapisnik o zaprimanju ponuda, ali se evidentira kod ugovornog organa kao zakašnjela ponuda, obilježava se kao zakašnjela te neotvorena vraća pošiljaocu bez odgode. (7) Ponude upućene poštom, ukoliko stignu nakon roka utvrđenog za prijem ponuda, smatraju se zakašnjelim ponudama i sa istim se postupa u skladu sa stavom (6) ovog člana. (8) Do trenutka javnog otvaranja ponuda nije dopušteno davanje informacija o zaprimljenim ponudama. (9) Zapisnik o zaprimanju ponuda i ponude ne smiju biti dostupne neovlaštenim osobama. (10) Ovaj član se primjenjuje na odgovarajući način na postupak zaprimanja zahtjeva za učešće. Član 16. (Postupak pregleda i ocjene ponuda) (1) Postupak pregleda i ocjene ponuda obavlja komisija za javne nabavke, odnosno članovi komisije koji su stručne osobe i/ili stručne službe ugovornog organa, te 314
ako je potrebno nezavisne stručne osobe, na osnovu uslova i zahtjeva iz tenderske dokumentacije. Poređenje cijena ponuda Član 17. (Provjera računske ispravnosti ponude i objašnjenje neprirodno niske cijene) (1) Ugovorni organ je obavezan provjeriti računsku ispravnost ponude. (2) Kada izračuni vezani za pojedinačne stavke iz obrasca za cijenu ponude ili cijena ponude bez poreza na dodatnu vrijednost navedeni u ispunjenom obrascu za cijenu ponude u ponudi ne odgovaraju metodologiji definisanoj u članu 5. ovog uputstva, ugovorni organ ih ispravlja u skladu sa metodologijom iz člana 5. ovog uputstva. (3) Ugovorni organ ispravlja i druge računske greške u obrascu za cijenu ponude i obrascu ponude. (4) Kada cijena ponude bez poreza na dodatnu vrijednost izražena u obrascu za cijenu ponude ne odgovara cijeni ponude bez poreza na dodatnu vrijednost izraženoj u obrascu ponude, važi cijena ponude bez poreza na dodatnu vrijednost izražena u obrascu za cijenu ponude. (5) U zahtjevu za prihvatanje ispravke računske greške u smislu st. (2) i (3) ovoga člana koji ugovorni organ obvezno mora tražiti, označava se koji dio ponude je ispravljen kao i nova cijena ponude proizašla nakon ispravke. Jedinična cijena stavke se ne smatra računskom greškom, odnosno ne može se ispravljati. (6) Odgovor ponuđača na zahtjev za prihvatanje ispravke računske greške u smislu st. (2) i (3) ovoga člana sastavni je dio zapisnika iz čl. 19. i 20. ovog uputstva. (7) Ugovorni organ obavezno od ponuđača traži objašnjenje cijene ponude koju smatra neprirodno niskom ako su ispunjeni slijedeći uslovi: a) cijena ponude je za više od 50% niža od prosječne cijene preostalih prihvatljivih ponuda, ukoliko su primljene najmanje tri prihvatljive ponude, ili b) cijena ponude je za više od 20% niža od cijene drugorangirane prihvatljive ponude. (8) Ugovorni organ može od ponuđača zatražiti objašnjenje cijene ponude, ako smatra da je ona neprirodno niska i iz drugih razloga navedenih u članu 66. Zakona. (9) Objašnjenje ponuđača iz st. (7) i (8) ovoga člana sastavni je dio zapisnika iz čl. 18. i 20. ovog uputstva.
315
IV. GLAVA Sadržaj zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda Član 18. (Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda) (1) Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda mora sadržavati: a) naziv i sjedište ugovornog organa, b) predmet nabavke, c) vrstu postupka javne nabavke, d) evidencijski broj nabavke, e) broj obavještenja o nabavci sa Portala javnih nabavki, f) podatak o objavi zahtjeva za prikupljanje ponuda za nabavku usluga iz Aneksa II. Dio B Zakona, odnosno podatak o upućivanju zahtjeva za prikupljanje ponuda u skladu sa članom 8. Zakona i Pravilnika o postupku dodjele ugovora o uslugama iz Aneksa II Dio B Zakona o javnim nabavkama, g) u slučaju pregovaračkog postupka s objavom obavještenja, posebne slučajeve i okolnosti iz čl. 20. i 27. Zakona koji opravdavaju korištenje tog postupka, h) u slučaju takmičarskog dijaloga, posebne okolnosti iz člana 30. Zakona koje opravdavaju korištenje tog postupka, i) datum početka pregleda i ocjene ponuda, j) naziv i sjedište svih ponuđača, prema redoslijedu zaprimanja ponuda, k) podatke o pojašnjenju u skladu sa članom 68. stav (3) Zakona, l) sve informacije o pojašnjenju ponuda, ako ih je bilo, m) podaci o ispravkama, ukoliko su iste uočene u ponudi i koje su urađene na način da su vidljive (ispravljeni podaci moraju biti vidljivi), potvrđene potpisom ponuđača i sa datumom izvršene ispravke. n) analitički prikaz traženih i dostavljenih dokumenata na osnovu kojih se utvrđuje postoje li razlozi isključenja ponuđača (obavezni razlozi i ako je primjenjivo ostali razlozi isključenja), o) naziv i sjedište ponuđača koji se isključuju zbog neispunjavanja uslova za kvalifikaciju, te obrazloženje razloga njihovog isključenja, za svakog ponuđača posebno, p) prikaz traženih i dostavljenih garancija za ozbiljnost ponude, ako je traženo, r) prikaz prihvatljivosti ponuda prema obliku, sadržaju i potpunosti, iz zapisnika sa otvaranja ponuda, s) analitički prikaz traženih i dostavljenih dokaza profesionalne i tehničke sposobnosti ponuđača, t) analizu ponuda vezano uz ispunjenje zahtjeva u pogledu opisa predmeta nabavke i tehničkih specifikacija, 316
u) podatke o ispravkama računskih grešaka u ponudama, ako ih je bilo, z) naziv i sjedište ponuđača čije ponude se odbijaju na osnovu rezultata pregleda i ocjene ponuda, te obrazloženje razloga za njihovo odbijanje, aa) razloge za odbijanje ponude/a zbog neprirodno niske cijene, ako je primjenjivo, bb) analizu prihvatljivih ponuda prema kriteriju za izbor ponude, cc) rangiranje prihvatljivih ponuda prema kriteriju za izbor ponude, dd) naziv ponuđača čija je ponuda ocjenjena kao najpovoljnija i sa kojim ugovorni organ namjerava zaključiti ugovor o javnoj nabavci ili naziv jednog ili više privrednih subjekata s kojima ugovorni organ namjerava zaključiti okvirni sporazum i razlozi za njegov/njihov izbor, ee) podatke o dijelu ugovora koji se daje u podugovor i podaci o podizvođaču, ako je primjenjivo, ff) prijedlog odgovornoj osobi ugovornog organa za donošenje odluke o izboru ili odluke o poništenju, s obrazloženjem, gg) datum završetka pregleda i ocjene ponuda, hh) ime, prezime i potpis osoba koje su izvršile pregled i ocjenu ponuda, ii) popis priloga uz zapisnik (zahtjevi za pojašnjenjem i/ili upotpunjavanjem dokumenata i ponuda, zahtjevi za dostavom originala ili ovjerenih kopija traženih dokumenata, zahtjevi za prihvatanjem ispravke računske greške, zahtjevi za objašnjenjem neprirodno niske cijene, dostavljeni dokumenti, pojašnjenja, objašnjenja, prihvatanje ispravke, mišljenje stručne službe ugovornog organa ili stručne osobe, i sl.). (2) Sadržaj zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda u ograničenom postupku javne nabavke, pregovaračkom postupku s objavom obavještenja, pregovaračkom postupku bez objave obavještenja i takmičarskom dijalogu ne sadrži podatke iz tač. k), n), o), i s) stava (1) ovog člana osim u slučaju provjere izjava koje je kandidat dostavio u skladu sa članom 68. stav (3) Zakona. (3) Ako neko od ovlaštenih predstavnika ugovornog organa odbije potpisati zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda, o tome se sastavlja zabilješka koja se prilaže zapisniku. Član 19. (Sadržaj zapisnika o ocjeni zahtjeva za učešće u ograničenom postupku javne nabavke, pregovaračkom postupku sa objavom obavještenja o nabavci, i takmičarskom dijalogu) (1) Zapisnik o ocjeni zahtjeva za učešće koje ugovorni organ izrađuje u prvoj fazi ograničenog postupka javne nabavke, pregovaračkog postupka s objavom obavještenja o nabavci, i takmičarskog dijaloga izrađuje se u dva dijela. (2) Prvi dio zapisnika o ocjeni zahtjeva za učešće u koji kandidati nemaju pravo uvida mora sadržavati: 317
a) naziv i sjedište ugovornog organa, b) predmet nabavke, c) vrstu postupka javne nabavke, d) evidencijski broj nabavke, e) broj poziva na učešće sa Portala javne nabavke, f) u slučaju pregovaračkog postupka s objavom obavještenja o nabavci, posebne slučajeve i okolnosti iz čl. 20. i 27. Zakona koji opravdavaju korištenje tog postupka, g) u slučaju takmičarskog dijaloga, posebne okolnosti iz člana 30. Zakona koje opravdavaju korištenje tog postupka h) datum početka ocjene zahtjeva za učešće, i) naziv i sjedište svih kandidata koji su dostavili zahtjev za učešće, j) podatke o pojašnjenju dokumenata u skladu sa članom 68. stav (3) Zakona, ako ih je bilo, k) analitički prikaz traženih i dostavljenih dokumenata na osnovu kojih se utvrđuje postoje li razlozi isključenja kandidata (obavezni razlozi i ako je primjenjivo ostali razlozi isključenja), l) analitički prikaz traženih i dostavljenih dokaza tehničke i profesionalne sposobnosti kandidata, m) naziv i sjedište kandidata koji nisu zadovoljili tražene uslove u skladu sa čl. 45. do 52. Zakona, s obrazloženjem razloga zbog kojih neće biti pozvani na dostavu ponuda, na pregovaranje ili na učešće u dijalogu, n) naziv i sjedište sposobnih kandidata koje će ugovorni organ pozvati na dostavu ponuda, na pregovaranje ili na učešće u dijalogu, i razlozi za njihov izbor, o) prijedlog odgovornoj osobi ugovornog organa za donošenje odluke o diskvalifikaciji kandidata, s obrazloženjem, ako je primjenjivo, p) prijedlog ovlaštenoj osobi ugovornog organa za slanje poziva na dostavu ponude, na pregovaranje ili na učešće u dijalogu izabranim kandidatima, r) prijedlog odgovornoj osobi ugovornog organa za donošenje odluke o poništenju, ako je primjenjivo, s) datum završetka ocjene zahtjeva za učešće, t) ime i prezime te potpis ovlaštenih predstavnika ugovornog organa koji su izvršili ocjenu zahtjeva za učešće, u) popis priloga uz zapisnik. (3) Drugi dio zapisnika o ocjeni zahtjeva za učešće izrađuje se za svaki zahtjev posebno, na način da se kandidatu, ako zatraži, omogući uvid samo u onaj dio drugog dijela zapisnika koji se odnosi na njegov zahtjev za učešće. Drugi dio zapisnika o pojedinačnoj ocjeni zahtjeva za mora sadržavati slijedeće tač. a), b), c), d), e),h), i), j), k), l), s), t) i u). 318
(4) Ocjena ponuda u drugoj/im fazama ograničenog postupka javne nabavke, pregovaračkog postupka s objavom obavještenja o nabavci i takmičarski dijaloga, obavezno sadrži tač. a), b), c), d), e), f), g), h), i), j), l), t), u), z), aa), bb), cc), dd), ee), ff), gg), hh) i ii) iz stava (1) člana 18. ovog uputstva. (5) Ako neko od ovlaštenih predstavnika ugovornog organa odbije potpisati zapisnik o ocjeni zahtjeva za učešće, o tome se sastavlja zabilješka koja se prilaže zapisniku. (6) U potpisanom i zaključenom zapisniku o ocjeni zahtjeva za učešće ne smije se ništa dodavati niti mijenjati. Dopuna u već zaključeni zapisnik unosi se kao dodatak zapisniku koji potpisuju ovlašteni predstavnici ugovornog organa i osoba na prijedlog koje je dopuna unesena. Član 20. (Sadržaj zapisnika o pregledu i ocjeni inicijalnih i/ili konačnih ponuda u pregovaračkom postupku javne nabavke bez objave obavještenja) (1) Zapisnik o pregledu i ocjeni inicijalnih i/ili konačnih ponuda koji ugovorni organ izrađuje u pregovaračkom postupku bez objave obavještenja o nabavci mora sadržavati slijedeće elemente: a) naziv i sjedište ugovornog organa, b) predmet nabavke, c) evidencijski broj nabavke, d) posebne slučajeve i okolnosti iz čl. 21.-24. Zakona koji opravdavaju korištenje ovog postupka, e) datum početka pregleda i ocjene inicijalnih i/ili konačnih ponuda, f) datum slanja poziva na pregovaranje, g) datum slanja poziva na izmjenu i/ili dopunu inicijalne ponude ili na dostavu konačne ponude, h) naziv i sjedište svih ponuđača, prema redoslijedu zaprimanja inicijalnih i/ili konačnih ponuda, i) podatke o pojašnjenju dokumenata u skladu sa članom 68. stav (3) Zakona, ako ih je bilo, j) analitički prikaz traženih i dostavljenih dokumenata na osnovu kojih se utvrđuje postoje li razlozi isključenja ponuđača (obavezni razlozi i ako je primjenjivo ostali razlozi isključenja), k) naziv i sjedište ponuđača koji se isključuju te obrazloženje razloga njihovog isključenja, l) analitički prikaz traženih i dostavljenih dokaza tehničke i profesionalne sposobnosti ponuđača, m) prikaz traženih i dostavljenih garancija za ozbiljnost ponude, ako je traženo, 319
n) podatke o pojašnjenju inicijalnih i/ili konačnih ponuda, ako ih je bilo, o) prikaz valjanosti inicijalnih i/ili konačnih ponuda prema obliku, sadržaju i cjelovitosti, p) analizu inicijalnih i/ili konačnih ponuda vezano uz ispunjenje zahtjeva u pogledu opisa predmeta nabavke i tehničkih specifikacija, r) podatke o ispravkama računskih grešaka u inicijalnim i/ili konačnim ponudama, ako ih je bilo, s) prikaz ispunjenja ostalih uslova iz tenderske dokumentacije, ako su traženi, t) naziv i sjedište ponuđača čije inicijalne i/ili konačne ponude se odbijaju na osnovu rezultata pregleda i ocjene ponuda te obrazloženje razloga za njihovo odbijanje, u) razloge za odbijanje inicijalne i/ili konačne ponude/a zbog neprirodno niske cijene, ako je primjenjivo, v) analizu prihvatljivih konačnih ponuda prema kriteriju za izbor ponude, z) rangiranje prihvatljivih konačnih ponuda prema kriteriju za izbor ponude, aa) naziv ponuđača s kojim ugovorni organ namjerava zaključiti ugovor o javnoj nabavci i razlozi za njegov izbor, bb) podatke o djelu ugovora koji se daje u podugovor i podatke o podizvođaču, ako je primjenjivo, cc) podatke o provjeri najpovoljnijeg ponuđača sa kojim ugovorni organ namjerava zaključiti ugovor o javnoj nabavci, dd) rezultat provjere iz tačke cc) ovoga člana, ee) prijedlog odgovornoj osobi ugovornog organa za donošenje odluke o izboru ili odluke o poništenju, s obrazloženjem, ff) datum završetka postupka pregleda i ocjene inicijalnih i/ili konačnih ponuda, gg) ime i prezime te potpis ovlaštenih predstavnika ugovornog organa koji su izvršili pregled i ocjenu inicijalnih i/ili konačnih ponuda, hh) popis priloga uz zapisnik (zahtjevi za pojašnjenjem inicijalnih i/ili konačnih ponuda, zahtjevi za dostavom originala ili ovjerenih kopija traženih dokumenata, zahtjevi za prihvatanje ispravke računske greške, zahtjevi za objašnjenjem neprirodno niske cijene, dostavljeni dokumenti, pojašnjenja, objašnjenja, prihvatanje ispravke, mišljenje stručne službe ugovornog organa ili nezavisne stručne osobe, i sl.). (2) U slučaju da se provodi pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabavci iz razloga definisanih u čl. 21. stav (1) tačka d) i 22. stav (1) tačka d) Zakona, zapisnik sadrži sve ostale elemente koje je moguće unijeti u zapisnik. (3) Ako neko od ovlaštenih predstavnika ugovornog organa odbije potpisati zapisnik o pregledu i ocjeni inicijalnih i/ili konačnih ponuda, o tome se sastavlja zabilješka koja se prilaže zapisniku. (4) U potpisanom i zaključenom zapisniku o pregledu i ocjeni inicijalnih i/ili konačnih ponuda ne smije se ništa dodavati niti mijenjati. Dopuna u već zaključeni zapisnik 320
unosi se kao dodatak zapisniku koji potpisuju ovlašteni predstavnici ugovornog organa i osoba na prijedlog koje je dopuna unesena. V. GLAVA Prelazne i završne odredbe Član 21. (Prilozi) (1) Sastavni dio ovog Uputstva su Aneksi i to: a) Obrazac za ponudu (Aneks 2.), b) Obrazac za cijenu ponude (Aneks 3.), c) Izjava o ispunjenosti uslova iz člana 45. stav (1) tač. a) do d) Zakona (Aneks 4.), d) Izjava o ispunjenosti uslova iz člana 47. stav (1) tač. a) do d) Zakona (Aneks 5.), e) Izjava o ispunjenosti uslova iz člana 50. stav 81) tač. c), d), e) i g) Zakona (Aneks 6), f) Izjava o ispunjenosti uslova iz člana 51. stav (1) tač. c), d) i f) Zakona (Anks 7.), g) Izjava o sukobu interesa iz člana 52. Zakona (Anks 8). (2) Forme garancija za ozbiljnost ponude i garancija za dobro izvršenje ugovora sastavni su dio Pravilnika o obrascu garancije za ozbiljnost ponude i garancije za izvršenje ugovora i isti se koriste u pripremi tenderske dokumentacije i u pripremi ponuda. Član 22. (Stupanje na snagu Uputstva) Ovo Uputstvo stupa na snagu danom objave u »Službenom glasniku BiH«, a primjenjuje se počev od 27.11.2014. godine.
Broj: 01-02-2-2239-2/14
DIREKTOR
11. novembra 2014. godine
Đinita Fočo
321
Aneks I. OBRAZAC ZA DOSTAVLJANJE PONUDE
Broj nabavke : ………………………………. Broj obavještenja sa Portala JN....................................... UGOVORNI ORGAN* (Upisuje se naziv ugovornog organa) Adresa ugovornog organa *Ukoliko se provodi postupak zajedničke javne nabavke ili nabavku provodi centralno nabavno tijelo, upisuju se nazivi svih ugovornih organa koji sudjeluju u tom postupku, sa naznakom koji od navedenih ugovornih organa istupa za sve ugovorne organ u tom postupku javne nabavke PONUĐAČ* (Upisuje se naziv ponuđača i ID broj ponuđača) Adresa ponuđača *Ukoliko ponudu dostavlja grupa ponuđača, upisuju se isti podaci za sve članove grupe ponuđača, kao i kada ponudu dostavlja samo jedan ponuđač, a pored naziva ponuđača koji je predstavnik grupe ponuđača upisuje i se podatak da je to predstavnik grupe ponuđača. Podugovarač se ne smatra članom grupe ponuđača u smislu postupka javne nabavke. KONTAKT OSOBA (za konkretnu ponudu) Ime i prezime Adresa Telefon Faks E-mail
322
IZJAVA PONUĐAČA* *Ukoliko ponudu dostavlja grupa ponuđača, onda Izjavu ponuđača popunjava predstavnik grupe ponuđača. U postupku javne nabavke, koju ste pokrenuli i koja je objavljena na Portalu javnih nabavki, Broj obavještenja o nabavci ………………, dana …………., dostavljamo ponudu i izjavljujemo slijedeće: 1. U skladu sa sadržajem i zahtjevima tenderske dokumentacije br. …………(broj nabavke koji je dao ugovorni organ), ovom izjavom prihvatamo njene odredbe u cijelosti, bez ikakvih rezervi ili ograničenja. 2. Ovom ponudom odgovaramo zahtjevima iz tenderske dokumentacije za isporuku roba/usluga/radova, u skladu sa uslovima utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji, kriterijima i utvrđenim rokovima, bez ikakvih rezervi ili ograničenja. * Ukoliko je predmet nabavke podijeljen na lotove, jasno naznačiti za koje lotove se dostavlja ponuda i to na slijedeći način, za svaki lot: Lot br.(….): Naziv robe (sa količinama, ukoliko je primjenjivo)/usluge/radova 3. Cijena naše ponude (bez PDV-a) je ____________________KM Popust koji dajemo na cijenu ponude je _____________________KM Cijena naše ponude, sa uključenim popustom je__________________KM PDV na cijenu ponude (sa uračunatim popustom)_______________KM Ukupna cijena za ugovor je __________________KM * Ukoliko je predmet nabavke podijeljen na lotove, cijena ponude po lotu je: Lot br.(….): Cijena ponude za lot broj ( ) je ____________________ Popust koji dajemo na cijenu ponude za lot ( ) je _____________________ Konačna cijena naše ponude za lot ( ), sa uključenim popustom je__________________ U prilogu se nalazi i obrazac za cijenu naše ponude, koji je popunjen u skladu sa zahtjevima iz tenderske dokumentacije. U slučaju razlika u cijenama iz ove Izjave i Obrasca za cijenu ponude, relevantna je cijena iz obrasca za cijenu ponude. 4. Preduzeće koje dostavlja ovu ponudu je domaće sa sjedištem u BiH i najmanje 50% ponuđenih roba15 za izvršenje ovog ugovora je iz BiH/ 50%, ili radne snage koja NAPOMENA: Ovaj obrazac je autentičan obrazcu kakav je dat u podzakonskom aktu; Međutim, primjećuje se da formulacija preferencijalnog tretmana nije usklađena s formulacijom iz Odluke o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg
15
323
će raditi na realizaciji ovog ugovora o nabavci usluga/radova, su rezidenti Bosne i Hercegovine, a dokazi da naša ponuda ispunjava uslove za preferencijalni tretman domaćeg, koji su traženi tenderskom dokumentacijom su u sastavu ponude. *Ukoliko se na ponudu ne može primijeniti preferencijalni faktor domaćeg, navesti da se na ponudu ne primjenjuju odredbe o preferencijalnom tretmanu domaćeg. 5. Ova ponuda važi (broj dana ili mjeseci se upisuju i brojčano i slovima, a u slučaju da se razlikuju, validan je rok važenja ponude upisan slovima), računajući od isteka roka za prijem ponuda, tj. do […../…../…..] (datum). 6. Garancija za ponudu je dostavljena u skladu sa zahtjevima iz tenderske dokumentacije. 7. Ako naša ponuda bude najuspješnija u ovom postupku javne nabavke, obavezujemo se: a) dostaviti dokaze o kvalificiranosti, u pogledu lične sposobnosti, registracije, ekonomske i finansijske sposobnosti, te tehničke i profesionalne sposobnosti koji su traženi tenderskom dokumentacijom i u roku koji je utvrđen, a što potvrđujemo izjavama u ovoj ponudi; b) dostaviti garanciju za dobro izvršenje ugovora, u skladu sa zahtjevima iz tenderske dokumentacije.
Ime i prezime osobe koja ponuđača:[…………………………]
je
ovlaštena
da
predstavlja
Potpis ovlaštene osobe: […………………………] Mjesto i datum: [……………………………...….] Pečat preduzeća: Uz ponudu je dostavljena slijedeća dokumentacija: [Popis dostavljenih dokumenata, izjava i obrazaca sa nazivima istih]
(Sl. glasnik BiH br.103/14), te je potrebno u praktičnoj primjeni izvršiti korekciju formulacije preferencijalnog tretmana u ovom prilogu shodno formulaciji koja je data u podzakonskom aktu. (50% ukupne vrijednosti ponuđenih roba) 324
OBRAZAC ZA CIJENU PONUDE - ROBE Strana ____ od _____
Naziv dobavljača _____________ Ponuda br.___________________
Redni broj
Opis roba
Količina
Jedinična cijena po stavki bez PDV-a
Ukupna cijena po stavki bez PDV-a
Ukupna cijena bez PDV-a Popust Ukupna cijena sa popustom bez PDV-a Potpis dobavljača __________________________ Napomena: 1. Cijene moraju biti izražene u KM. Za svaku stavku u ponudi mora se navesti cijena. 2. Cijena ponude se iskazuje bez PDV-a i sadrži sve naknade koje ugovorno tijelo treba platiti dobavljaču. Ugovorno tijelo ne smije imati nikakve dodatne troškove sem onih koji su navedeni u ovom obrascu. 3. U slučaju razlika između jediničnih cijena i ukupnog iznosa, ispravka će se izvršiti u skladu sa jediničnim cijenama. 4. Jedinična cijena stavke se ne smatra računskom greškom, odnosno ne može se ispravljati. 5. Ovaj obrazac za cijenu ponude je jedna od mogućih opcija. 325
OBRAZAC ZA CIJENU PONUDE - USLUGE Strana ____ od _____
Naziv dobavljača _____________ Ponuda br.___________________ Redni broj
Opis usluge
Količina/obim/ opseg
Jedinična cijena po stavki bez PDV-a
Ukupna cijena po stavki bez PDV-a
Ukupna cijena bez PDV-a Popust Ukupna cijena sa popustom bez PDV-a Potpis dobavljača __________________________ Napomena: 1. Cijene moraju biti izražene u KM. Za svaku stavku u ponudi mora se navesti cijena. 2. Cijena ponude se iskazuje bez PDV-a i sadrži sve naknade koje ugovorno tijelo treba platiti dobavljaču. Ugovorno tijelo ne smije imati nikakve dodatne troškove sem onih koji su navedeni u ovom obrascu. 3. U slučaju razlika između jediničnih cijena i ukupnog iznosa, ispravka će se izvršiti u skladu sa jediničnim cijenama. 4. Jedinična cijena stavke se ne smatra računskom greškom, odnosno ne može se ispravljati. 5. Ovaj obrazac za cijenu ponude je jedna od mogućih opcija.
326
OBRAZAC ZA CIJENU PONUDE - RADOVI Strana ____ od _____
Naziv dobavljača _____________ Ponuda br.___________________ Redni broj
Opis radova
Količina/ obim/opseg
Jedinična Ukupna cijena cijena po stavki po stavki bez bez PDV-a PDV-a
Ukupna cijena bez PDV-a Popust Ukupna cijena sa popustom bez PDV-a
Potpis dobavljača __________________________ Napomena: 1. Cijene moraju biti izražene u KM. Za svaku stavku u ponudi mora se navesti cijena. 2. Cijena ponude se iskazuje bez PDV-a i sadrži sve naknade koje ugovorno tijelo treba platiti dobavljaču. Ugovorno tijelo ne smije imati nikakve dodatne troškove sem onih koji su navedeni u ovom obrascu. 3. U slučaju razlika između jediničnih cijena i ukupnog iznosa, ispravka će se izvršiti u skladu sa jediničnim cijenama. 4. Jedinična cijena stavke se ne smatra računskom greškom, odnosno ne može se ispravljati. 5. Ovaj obrazac za cijenu ponude je jedna od mogućih opcija.
327
Izjava o ispunjenosti uslova iz člana 45. stav (1) tačaka od a) do d) Zakona o javnim nabavkama BiH („Službeni glasnik BiH“ broj: 39/14) Ja, niže potpisani ____________________ (Ime i prezime), sa ličnom kartom broj: ____________________ izdatom od ____________________, u svojstvu predstavnika privrednog društva ili obrta ili srodne djelatnosti ________________________________________ (Navesti položaj, naziv privrednog društva ili obrta ili srodne djelatnosti), ID broj: ____________________, čije sjedište se nalazi u ____________________ (Grad/općina), na adresi ___________________ (Ulica i broj), kao kandidat/ponuđač u postupku javne nabavke _____________________________________ (Navesti tačan naziv i vrstu postupka javne nabavke), a kojeg provodi ugovorni organ ______________________________________ (Navesti tačan naziv ugovornog organa), za koje je objavljeno obavještenje o javnoj nabavci (ako je objavljeno obavještenje) broj: ____________________ u „Službenom glasniku BiH“ broj: ____________________, a u skladu sa članom 45. stavovima (1) i (4) pod punom materijalnom i kaznenom odgovornošću IZJAVLJUJEM Kandidat/ponuđač ____________________ u navedenom postupku javne nabavke, kojeg predstavljam, nije: a) Pravosnažnom sudskom presudom u kaznenom postupku osuđen za kaznena djela organiziranog kriminala, korupcije, prevare ili pranja novca u skladu s važećim propisima u BiH ili zemlji u kojoj je registriran; b) Pod stečajem ili je predmetom stečajnog postupka ili je pak predmetom postupka likvidacije; c) Propustio ispuniti obaveze u vezi s plaćanjem penzionog i invalidskog osiguranja i zdravstvenog osiguranja u skladu sa važećim propisima u BiH ili zemlji u kojoj je registriran; d) Propustio ispuniti obaveze u svezi s plaćanjem direktnih i indirektnih poreza u skladu sa važećim propisima u BiH ili zemlji u kojoj je registriran. U navedenom smislu sam upoznat sa obavezom kandidata/ponuđača da u slučaju dodjele ugovora dostavi dokumente iz člana 45. stav (2) tačke od a) do d) na zahtjev ugovornog organa i u roku kojeg odredi ugovorni organ shodno članu 72. stav (3) tačka a). Nadalje izjavljujem da sam svjestan da krivotvorenje službene isprave, odnosno uporaba neistinite službene ili poslovne isprave, knjige ili spisa u službi ili poslovanju kao da su istiniti predstavlja kazneno djelo predviđeno Kaznenim zakonima u BiH, te da davanje netačnih podataka u dokumentima kojima se dokazuje lična sposobnost iz člana 45. Zakona o javnim nabavkama predstavlja prekršaj za koji su predviđene novčane kazne od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM za ponuđača (pravno lice) i od 200,00 KM do 2.000,00 KM za odgovornu lice ponuđača. Također izjavljujem da sam svjestan da ugovorni organ koji provodi navedeni postupak javne nabavke shodno članu 45. stav (6) Zakona o javnim nabavkama BiH u slučaju sumnje u tačnost podataka datih putem ove izjave zadržava pravo provjere tačnosti iznesenih informacija kod nadležnih organa. Izjavu dao: ___________________ Mjesto i datum davanja izjave: ____________________ Potpis i pečat nadležnog organa: ____________________M.P.
328
Izjava o ispunjenosti uslova iz člana 47. st. (1) tačaka od a) do d) i (4) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“ broj 39/14) Ja, nižepotpisani ____________________ (Ime i prezime), sa ličnom kartom broj: ____________________ izdatom od ____________________, u svojstvu predstavnika privrednog društva ili obrta ili srodne djelatnosti _______________ _________________________ (Navesti položaj, naziv privrednog društva ili obrta ili srodne djelatnosti), ID broj: ____________________, čije sjedište se nalazi u ____________________ (Grad/općina), na adresi ___________________ (Ulica i broj), kao kandidat/ponuđač u postupku javne nabavke _______________________ _________________ (Navesti tačan naziv i vrstu postupka javne nabavke), a kojeg provodi ugovorni organ ________________________________________ (Navesti tačan naziv ugovornog organa), za koje je objavljeno obavještenje o javnoj nabavci (ako je objavljeno obavještenje) broj: ____________________ u „Službenom glasniku BiH“ broj: ____________________, a u skladu sa članom 47. stavovima (1) i (4) pod punom materijalnom i kaznenom odgovornošću IZJAVLJUJEM Dokumenti čije obične kopije dostavlja kandidat/ponuđač ____________________ u navedenom postupku javne nabavke, a kojima se dokazuje ekonomska i finansijska sposobnost iz člana 47. stav (1) tačke od a) do d) su identični sa originalima. U navedenom smislu sam upoznat sa obavezom kandidata/ponuđača da u slučaju dodjele ugovora dostavi dokumente iz člana 47. stav (1) tačke od a) do d) na zahtjev ugovornog organa i u roku kojeg odredi ugovorni organ shodno članu 72. stav (3) tačka a). Nadalje izjavljujem da sam svjestan da krivotvorenje službene isprave, odnosno upotreba neistinite službene ili poslovne isprave, knjige ili spisa u službi ili poslovanju kao da su istiniti predstavlja kazneno djelo predviđeno Kaznenim zakonima u BiH, te da davanje netačnih podataka u dokumentima kojima se dokazuje ekonomska i finansijska sposobnost iz člana 47. Zakona o javnim nabavkama predstavlja prekršaj za koji su predviđene novčane kazne od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM za ponuđača (pravno lice) i od 200,00 KM do 2.000,00 KM za odgovorno lice ponuđača. Izjavu dao: __________________ Mjesto i datum davanja izjave: ____________________ Potpis i pečat nadležnog organa: ____________________ M.P. 329
Izjava o ispunjenosti uslova iz člana 50. tačke: c), d), e) i g) (Tehnička i profesionalna sposobnost u postupku nabavke usluga) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“ broj: 39/14) Ja, nižepotpisani ____________________ (Ime i prezime), sa ličnom kartom broj: ____________________ izdatom od ____________________, u svojstvu predstavnika privrednog društva ili obrta ili srodne djelatnosti ______________________________ __________ (Navesti položaj, naziv privrednog društva ili obrta ili srodne djelatnosti), ID broj: ____________________, čije sjedište se nalazi u ____________________ (Grad/općina), na adresi ___________________ (Ulica i broj), kao kandidat/ponuđač u postupku javne nabavke ________________________________________ (Navesti tačan naziv i vrstu postupka javne nabavke), a kojeg provodi ugovorni organ ______ __________________________________ (Navesti tačan naziv ugovornog organa), za koje je objavljeno obavještenje o javnoj nabavci (ako je objavljeno obavještenje) broj: ____________________ u „Službenom glasniku BiH“ broj: ____________________, a u skladu sa članom 50. tačke c), d), e) i g) pod punom materijalnom i kaznenom odgovornošću dajem sljedeću izjavu/e: c) angažiranom tehničkom osoblju ili tehničkim organima, a za koje se ne može zahtijevati da su zaposleni kod kandidata/ponuđača; d) pružaoca usluga o prosječnom godišnjem broju zaposlenih i o broju rukovodećeg osoblja u posljednje tri godine; e) tehničkoj opremljenosti i osposobljenosti te mjerama kojima raspolaže pružalac usluga za izvršenje konkretnih usluga i osiguranje kvalitete; g) kandidata/ponuđača da prihvata preduzimanje mjera za upravljanje zaštitom okoline i mjera energetske efikasnosti koje će privredni subjekt primjenjivati prilikom pružanja usluga. (Zaokružiti tačke koje su definisane kao zahtjevi u tenderskoj dokumentaciji (jednu ili više) Navesti precizne podatke vezane za zahtjeve iz tenderske dokumentacije: ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ Nadalje izjavljujem da sam svjestan da krivotvorenje službene isprave, odnosno upotreba neistinite službene ili poslovne isprave, knjige ili spisa u službi ili poslovanju kao da su istiniti predstavlja kazneno djelo utvrđeno Kaznenim zakonima u BiH, te da davanje netačnih podataka u dokumentima kojima se dokazuje tehnička i profesionalna sposobnost iz članova od 48. do 51. Zakona o javnim nabavkama predstavlja prekršaj za koji su predviđene novčane kazne od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM za ponuđača (pravno lice) i od 200,00 KM do 2.000,00 KM za odgovorno lice ponuđača. Izjavu dao: ____________________ Mjesto i datum davanja izjave: ____________________ Potpis i pečat nadležnog organa: ____________________ M.P. 330
Izjava o ispunjenosti uslova iz člana 51. tačaka c), d), i f) (Tehnička i profesionalna sposobnost u postupku nabavke radova) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“ broj 39/14) Ja, nižepotpisani _________________ (Ime i prezime), sa ličnom kartom broj:_____________ izdatom od ________________, u svojstvu predstavnika privrednog društva ili obrta ili srodne djelatnosti ______________________ (Navesti položaj, naziv privrednog društva ili obrta ili srodne djelatnosti), ID broj: ________________, čije sjedište se nalazi u ____________ (Grad/općina), na adresi _______________ (Ulica i broj), kao kandidat/ponuđač u postupku javne nabavke ________________________________ (Navesti tačan naziv i vrstu postupka javne nabavke), a kojeg provodi ugovorni organ _________________________________ _______ (Navesti tačan naziv ugovornog organa), za koje je objavljeno obavještenje o javnoj nabavci (ako je objavljeno obavještenje) broj: ____________________ u „Službenom glasniku BiH“ broj: ____________________, a u skladu sa članom 51. tačke c), d), i f) pod punom materijalnom i kaznenom odgovornošću dajem sljedeću izjavu/e: c) angažiranom tehničkom osoblju ili tehničkim organima, naročito onom osoblju koje je angažirano na poslovima nadzora i kontrole kvalitete, a za koje se ne može zahtijevati da su zaposleni kod kandidata/ponuđača; d) izvođača radova o prosječnom godišnjem broju zaposlenih i broju rukovodećeg osoblja u posljednje tri godine; f) kandidata/ponuđača da prihvata preduzimanje mjera upravljanja zaštitom okoline i mjera energetske efikasnosti koje će privredni subjekt primjenjivati prilikom izvođenja radova. (Zaokružiti tačke koje su definisane kao zahtjevi u tenderskoj dokumentaciji (jednu ili više) Navesti precizne podatke vezane za zahtjeve iz tenderske dokumentacije: ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ Nadalje izjavljujem da sam svjestan da krivotvorenje službene isprave, odnosno upotreba neistinite službene ili poslovne isprave, knjige ili spisa u službi ili poslovanju kao da su istiniti predstavlja kazneno djelo utvrđeno Kaznenim zakonima u BiH, te da davanje netačnih podataka u dokumentima kojima se dokazuje tehnička i profesionalna sposobnost iz članova od 48. do 51. Zakona o javnim nabavkama predstavlja prekršaj za koji su predviđene novčane kazne od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM za ponuđača (pravno lice) i od 200,00 KM do 2.000,00 KM za odgovorno lice ponuđača. Izjavu dao: ____________________ Mjesto i datum davanja izjave: ____________________ Potpis i pečat nadležnog organa: ____________________ M.P. 331
PISMENA IZJAVA IZ ČLANA 52. ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA Ja, nižepotpisani _____________________________(ime i prezime),sa ličnom kartom broj: _________________izdatom od ___________________,u svojstvu prestavnika privrednog društva ili obrta ili srodne djelatnosti _____________________________ ________ (Navesti položaj,naziv privrednog društva ili obrta ili srodne djelatnosti),ID broj:__________________,čije sjedište se nalazi u __________________(Grad/općina),na adresi______________ (Ulica i broj ), kao kandidat/ponuđač u postupku javne nabavke) __ _______________________________(navesti tačan naziv i vrstu postupka javne nabavke),a kojeg provodi ugovorni organ__________________________________(Navesti tačan naziv ugovornodg organa),za koje je objavljeno obavješptenje o javnoj nabavci(ako je objavljeno obavještenje) broj:__________________________u „Službeno glasniku BiH“ broj:__________,a u skladu sa članom 52.stav(2) Zakona o javnim nabavkama pod punom materijalnom i kaznenom odgovornošću IZJAVLJUJEM Nisam ponudio mito ni jednom licu ukljućenom u process javne nabavke ,u bilo kojoj fazi procesa javne nabvake. Nisam dao,niti obaćao dar,ili neku drugu povlasticu službenom ili odgovornom licu u ugovornom organu,uključiujući i strano službeno lice ili međunarodnog službenika,u cilju obavljanja u okviru službene ovlasti,radnje koje ne bi trebalo da izvrši,ili sudržava od vršenja djela koje treba izvršiti on ili neko ko posjeduje pri takvom podmićivanju službenog ili odgovornog lica. Nisam dao ili obećao dar ili neku drugu povlasticu službenom ili odgovornom licu u ugovornom organu ukljućujući i strano službeno lice ili međunarodnog službenika,u cilju da objavi u okviru svoje službene oblasti,radnje koje bi trebalo da obavlja ili sudržava od obavljanja radnji ,koje ne treba izvršiti. Nisam bio uključen u bilo kakve aktivnosti koje za cilj imaju korupciju u javnim nabavkama. Nisam sudjelovao u bilo kakvoj radnji koja je za cilj imala korupcija u toku predmeta postupka javne nabavke. Davanjem ove izjave,svjestan sam kazenene odgovornosti predviđene za kazenena djela primanja i davanja mita i kaznena djela protiv službene i druge odgovornosti i dužnosti utvrđene u Kaznenim zakonima Bosne i Hercegovine. Izjavu dao: ________________________ Mjesto i datum davanja izjave: _________________________ Potpis i pečat nadležnog organa: _________________________ M.P. 332
PRILOG BR. 2. Na osnovu člana 61. stav (1) Zakona o upravi („Službeni glasnik BiH“, br. 32/02 i 102/09), člana 36. stav (2) i člana 75. stav (1) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, broj 39/14), uz saglasnost Odbora Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine, direktor Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine donosi UPUTSTVO O USLOVIMA I NAČINU OBJAVLJIVANJA OBAVJEŠTENJA I DOSTAVLJANJA IZVJEŠTAJA U POSTUPCIMA JAVNIH NABAVKI U INFORMACIONOM SISTEMU „E-NABAVKE“16 DIO PRVI OPŠTE ODREDBE Član 1. (Predmet) (1) Ovim uputstvom se uređuju uslovi i način objavljivanja obavještenja i dostavljanja izvještaja u postupcima javnih nabavki u Informacionom sistemu E-nabavke (u daljem tekstu: sistem „E-nabavke“). (2) Sistem „E-nabavke“ objedinjava Informacioni sistem za elektronsko objavljivanje obavještenja u postupcima javnih nabavki (Go-Procure), Informacioni sistem za dostavu izvještaja o dodjeli ugovora u postupcima javnih nabavki iz Poglavlja II i Poglavlja III Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (WisPPA) i Elektronski Registar ugovornih organa i ponuđača u Bosni i Hercegovini (Registar). (3) Sistem „E-nabavke“ omogućava: a) Objavljivanje obavještenja u postupcima javnih nabavki, b) Dostavljanje izvještaja o postupcima javnih nabavki, c) Pretragu ugovornih organa i privrednih subjekata. Član 2. (Korisnici sistema „E-nabavke“) Korisnici sistema „E-nabavke“ su: a) Ugovorni organ iz čl. 4. ili 5. Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, broj 39/14), (u daljem tekstu: Zakon) i b) Privredni subjekat iz člana 2. stav (1) tačka c) Zakona.
16
Objavljeno u „Službenom glasniku BiH“ br. 90/14 333
DIO DRUGI REGISTRACIJA KORISNIKA SISTEMA „E-NABAVKE“ Član 3. (Postupak registracije) (1) Korisnik sistema „E-nabavke“ je dužan prije početka korištenja sistema izvršiti registraciju, na način da popuni odgovarajuću registracijsku formu. Nakon popunjavanja registracijske forme generisat će se odgovarajući obrazac, koji korisnik štampa, te sa potpisom odgovorne osobe, otiskom pečata i odgovarajućim prilogom dostavlja Agenciji za javne nabavke (u daljem tekstu: Agencija). (2) Registracijski obrazac minimalno sadrži slijedeće podatke o korisniku sistema „E-nabavke“: a) Naziv, b) IDB/JIB, c) Nivo (za ugovorni organ), d) Djelatnost, e) Lokaciju, f) Kontakt podatke, g) Podatke o operateru, Korisnik sistema „E-nabavke“ je odgovoran za tačnost podataka. (3) Nakon prijema pismene potvrde podatka Agencija je dužna bez odlaganja aktivirati korisnika, a najkasnije u roku od tri dana. (4) Korisnici sistema iz člana 1. stav (2) ovog uputstva neće biti obavezni izvršiti ponovnu registraciju u sistem „E-nabavke“. Član 4. (Obaveze i prava Agencije) (1) Agencija se obavezuje da za korisnike sistema iz člana 1. stav (2) ovog uputstva izvrši prenos podataka u sistem „E-nabavke“ i izvrši aktiviranje korisnika. (2) Ukoliko se nakon prijema registracijskog obrasca utvrdi da se podaci iz dokumentacije dostavljene u prilogu ne podudaraju sa podacima iz registracijskog obrasca, Agencija ima pravo izvršiti ispravku/promjenu u skladu sa podacima navedenim u dokumentaciji dostavljenoj u prilogu. (3) Agencija ima pravo deaktiviranja korisnika u slučaju prestanka postojanja istog.
334
Član 5. (Upis ispravke/promjene podataka) (1) Ispravku/promjenu podataka iz člana 3. stav (2) tač. a) do d) ovog uputstva vrši Agencija na osnovu pismenog zahtjeva korisnika sistema iz člana 2. stav (1) tačka a) ovog uputstva. (2) Ispravku/promjenu podataka iz člana 3. stav (2) tač. a) i b) ovog uputstva vrši Agencija na osnovu pismenog zahtjeva korisnika sistema iz člana 2. stav (1) tačka b) ovog uputstva. Član 6. (Posebne mogućnosti za privredne subjekte) (1) Kao korisnici sistema „E-nabavke“, privredni subjekti iz člana 2. stava (1) tačka b) imaju mogućnost da nakon aktiviranja samostalno izvrše unos podataka o privrednom subjektu, a u cilju prezentacije i promocije (detaljan opis djelatnosti, reference, postavljanje kataloga, brošura i sl.) (2) Veličina dokumenata koji se postavljaju je ograničena. (3) Korisnik je odgovoran za sadržaj dodatnih podataka koje se unose u sistem „E-nabavke“. (4) Agencija zadržava pravo brisanja svakog neprimjerenog sadržaja koji je javno dostupan u sistemu „E-nabavke“. DIO TREĆI OBAVJEŠTENJA Član 7. (Vrste obavještenja, način i rokovi objavljivanja) (1) Ugovorni organ sva obavještenja objavljuje putem sistema „E-nabavke“. (2) Objavljena obavještenja su javno dostupna na Portalu javnih nabavki u roku od 24 sata, a izuzetno najkasnije od 72 sata od trenutka slanja na objavu. (3) Sažetak obavještenja se objavljuje u „Službenom glasniku BiH“. (4) Obavještenja koja se primjenjuju su: a) Obavještenje o nabavci, uključujući i sažetak obavještenja o nabavci na engleskom jeziku, b) Obavještenje o dodjeli ugovora, c) Obavještenje o poništenju postupka javne nabavke, d) Dobrovoljno ex ante obavještenje o transparentnosti, e) Prethodno informativno obavještenje, f) Obavještenje o uspostavljanju sistema kvalifikacije, g) Ispravka obavještenja. 335
(5) Objavljivanje obavještenja u ime korisnika sistema „E-nabavke“ iz člana 2. stav (1) tačka a) u skladu sa ovim uputstvom obavljaju glavni operater i pomoćni operateri. Član 8. (Sadržaj obavještenja) (1) Obavještenje o nabavci, obavještenje o dodjeli i obavještenje o poništenju sadrže podatke o: a) ugovornom organu, b) zajedničkoj nabavci, c) nabavci u ime drugih ugovornih organa, d) predmetu ugovora, e) okvirnom sporazumu, f) lotovima, u slučaju podjele na lotove, g) predmetu nabavke iz Jedinstvenog rječnika javne nabavke, h) ukupnoj količini ili obimu ugovora, i) mjestu isporuke roba ili izvršenja usluge ili izvođenja radova, j) alternativnoj ponudi, k) trajanju ugovora/okvirnog sporazuma ili roku izvršenja, l) vrsti postupka, m) kriteriju za dodjelu ugovora, n) e-aukciji. (2) Obavještenje o nabavci izuzev podataka iz stava (1) ovog člana, kako je primjereno, sadrži podatke o: a) procijenjenoj ukupnoj vrijednosti ugovora/okvirnog sporazuma, b) pravnim, ekonomskim i tehničkim informacijama, c) uslovima i načinu preuzimanja tenderske dokumentacije, d) prethodnom informacijskom obavještenju, e) roku za prijem ponuda/zahtjeva za učešće, f) roku, adresi i mjestu otvaranja ponuda. Sažetak obavještenja o nabavci na engleskom jeziku sadrži podatke o: a) ugovornom organu, b) predmetu ugovora, c) predmetu nabavke iz Jedinstvenog rječnika javne nabavke, d) ukupnoj količini ili obimu ugovora, e) vrsti postupka, f) uslovima za dobivanje tenderske dokumentacije, 336
g) roku za prijem ponuda/zahtjeva za učešće, h) e-aukciji. (3) Obavještenje o dodjeli ugovora i dobrovoljno ex ante obavještenje izuzev podataka iz stava (1) ovog člana, kako je primjereno, sadrže podatke o: a) vrijednosti ugovora/okvirnog sporazuma, b) najpovoljnijem ponuđaču/ponuđačima, c) datumu zaključenja, d) podugovaranju, e) broju primljenih i prihvatljivih ponuda i vrijednosti najniže i najviše prihvatljive ponude, f) korištenju pravnih lijekova. (4) Obavještenje o poništenju izuzev podataka iz stava (1) ovog člana, kako je primjereno, sadrži podatke o: a) razlogu poništenja postupka javne nabavke, b) datumu poništenja, c) broju primljenih i prihvatljivih ponuda i vrijednosti najniže i najviše prihvatljive ponude. (5) Prethodno informacijsko obavještenje, kako je primjereno, sadrže podatke o: a) ugovornom organu, b) nabavci u ime drugih ugovornih organa, c) predmetu ugovora, d) okvirnom sporazumu, e) lotovima, u slučaju podjele na lotove, f) predmetu nabavke iz Jedinstvenog rječnika javne nabavke, g) ukupnoj količini ili obimu ugovora, h) mjestu isporuke roba ili izvršenja usluge ili izvođenja radova, i) planiranom datumu početka postupka nabavke, j) pravnim, ekonomskim i tehničkim informacijama. (6) Obavještenje o uspostavljanju sistema kvalifikacije, kako je primjereno, sadrži podatke o: a) ugovornom organu, b) zajedničkoj nabavci, c) nabavci u ime drugih ugovornih organa, d) predmetu sistema kvalifikacije, e) lotovima, u slučaju podjele na lotove, f) predmetu nabavke iz Jedinstvenog rječnika javne nabavke 337
g) trajanju sistema kvalifikacije, h) pravnim, ekonomskim i tehničkim informacijama, i) kriteriju za dodjelu ugovora. (7) Ispravka obavještenja sadrži podatke o: a) ugovornom organu, b) obavještenju koji se ispavlja (broj i datum objavljivanja), c) tekstu ispravke. DIO ČETVRTI IZVJEŠTAJ O POSTUPKU JAVNE NABAVKE Član 9. (Izvještaj o postupku javne nabavke) (1) Za postupke javne nabavke za koje je propisana obaveza objavljivanja obavještenja o dodjeli ugovora, objavom obavještenja o dodjeli ugovora smatra se da je dostavljen izvještaj o postupku javne nabavke iz člana 75. Zakona. (2) Nakon što se obavještenje o dodjeli ugovora objavi, aplikacija omogućuje generisanje izvještaja o postupku javne nabavke koji sadrži podatke o: a) ugovornom organu b) vrsti postupka, c) lotovima, d) predmetu nabavke iz Jedinstvenog rječnika javne nabavke e) datumu računa/zaključenja ugovora, f) vrijednosti računa/ ugovora (bez PDV-a), g) dobavljaču, h) datumu kreiranja/unosa izvještaja. (3) Za postupke javne nabavke za koje nije propisana obaveza objavljivanja obavještenja o dodjeli ugovora ugovorni organ je dužan unijeti izvještaj u sistem „E-nabavke“ u roku od 30 dana od dana okončanja postupka javne nabavke, nakon čega aplikacija omogućuje generisanje izvještaja o postupku javne nabavke koji sadrži podatke iz stava (2) ovog člana. (4) U slučaju dodjele ugovora iz čl. 10. i 86. Zakona ugovorni organ je obavezan unijeti izvještaj u sistem „E-nabavke“ u roku od 30 dana od dana zaključenja ugovora, nakon čega aplikacija omogućuje generisanje izvještaja koji sadrži podatke iz stava (2) tač. a), d), e), f), g) i h). (5) Ugovorni organ je odgovoran za tačnost podataka. 338
DIO PETI USLOVI KORIŠTENJA SISTEMA „E-NABAVKE“ I USLOVI PLAĆANJA Član 10. (Uslovi za korištenje sisteme „E-nabavke“) Korisnik sistema „E-nabavke“ je obavezan da obezbjedi minimum tehničkih uslova potrebnih za korištenje sistema, i to: a) pristup internetu i b) internet preglednik. Član 11. (Način i uslovi plaćanja) Način i uslovi plaćanja za objavu obavještenja u sistemu „E-nabavke“ regulisati će se posebnim pravilnikom koji donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Agencije i uz prethodnu saglasnost Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine. DIO ŠESTI OBJAVA SAŽETAKA OBAVJEŠTENJA U SLUŽBENOM GLASNIKU BIH Član 12. (Objava sažetaka) (1) Sažetak obavještenja iz člana 7. stav (4) ovog uputstva objavljuje se u „Službenom glasniku BiH“- Oglasnik javne nabavke. (2) Sažetak obavještenja o nabavci, kako je primjereno, sadrži podatke o: a) ugovornom organu, b) vrsti ugovora, c) podjeli na lotove, d) nazivu predmeta ugovora, e) predmetu nabavke iz Jedinstvenog rječnika javne nabavke, f) procijenjenoj ukupnoj vrijednosti ugovora/okvirnog sporazuma, g) trajanju ugovora/okvirnog sporazuma ili roku izvršenja, h) vrsti postupka, i) kriteriju za dodjelu ugovora, j) roku za preuzimanje tenderske dokumentacije, k) roku za prijem ponuda/zahtjeva za učešće, l) roku, adresi i mjestu otvaranja ponuda. Sažetak sažetka obavještenja o nabavci na engleskom jeziku, kako je primjereno, sadrži podatke o: a) ugovornom organu, b) vrsti ugovora, c) nazivu predmeta ugovora, d) predmetu nabavke iz Jedinstvenog rječnika javne nabavke, 339
e) vrsti postupka, f) roku za preuzimanje tenderske dokumentacije, g) roku za prijem ponuda/zahtjeva za učešće. (3) Sažetak obavještenja o dodjeli ugovora i dobrovoljno ex ante obavještenje, kako je primjereno, sadrži podatke o: a) ugovornom organu, b) vrsti ugovora, c) podjeli na lotove, d) broju lotova za koje se dodjeljuje ugovor/okvirni sporazum e) nazivu predmeta ugovora, f) predmetu nabavke iz Jedinstvenog rječnika javne nabavke, g) vrsti postupka, h) kriteriju za dodjelu ugovora. (4) Sažetak obavještenja o poništenju, kako je primjereno, sadrži podatke o: a) ugovornom organu, b) vrsti ugovora, c) podjeli na lotove, d) broju lotova koji se poništavaju, e) nazivu predmeta ugovora, f) predmetu nabavke iz Jedinstvenog rječnika javne nabavke, g) vrsti postupka, h) kriteriju za dodjelu ugovora. (5) Sažetak prethodnog informacijskog obavještenja, kako je primjereno, sadrži podatke o: a) ugovornom organu, b) vrsti ugovora, c) podjeli na lotove, d) nazivu predmeta ugovora, e) predmetu nabavke iz Jedinstvenog rječnika javne nabavke. (6) Sažetak obavještenja o uspostavljanju sistema kvalifikacije, kako je primjereno, sadrži podatke o: a) ugovornom organu, b) vrsti ugovora, c) podjeli na lotove, d) nazivu predmeta ugovora, e) predmetu nabavke iz Jedinstvenog rječnika javne nabavke, f) kriteriju za dodjelu ugovora. (7) Sažetak ispravke obavještenja sadrži podatke o: a) ugovornom organu, b) obavještenju koji se ispavlja (broj i datum objavljivanja). (8) Grafički izgled i formu Oglasnika javne nabavke uređuje JP NIO Službeni list BiH. Korisnici sistema obavezni su dostaviti narudžbenicu i sažetak obavještenja u 340
roku od 24 sata od trenutka slanja obavještenja na objavu. (9) Način, uslovi plaćanja, te termin i rok objavljivanja sažetka bit će regulisani posebnim aktom koji donosi Upravni odbor JP NIO Službeni list BiH. DIO SEDMI PRELAZNE I ZAVRŠE ODREDBE Član 13. (Prelazne odredbe) (1) Postupci javne nabavke koji nisu okončani do momenta početka primjene Zakona bit će okončani prema odredbama Zakona o javanim nabavka koji je na snazi u vrijeme pokretanja postupka javne nabavke i pratećih podzakonskih akata. (2) Za postupke iz stava (1) ovog člana, Informacioni sistem za elektronsko objavljivanje obavještenja u postupcima javnih nabavki (Go-Procure) i Informacioni sistem za dostavu izvještaja o dodjeli ugovora u postupcima javnih nabavki iz Poglavlja II i Poglavlja III Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (WisPPA) koristit će se do 30.06.2015. godine. (3) Početkom primjene Zakona prestaje primjena Elektronskog Registra ugovornih organa i ponuđača u Bosni i Hercegovini (Registar) Član 14. (Prestanak važenja) Stupanjem na snagu ovog uputstva prestaju da važe: a) Uputstvo o načinu obavljivanja obavještenja u postupcima javnih nabavki („Službeni glasnik BiH“, br. 43/11, 47/11, 46/13), b) Uputstvo o pripremi i dostavi izvještaja o dodjeli ugovora u postupcima javnih nabavki iz Poglavlja II i Poglavlja III Zakona o javnim nabavkama BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 81/09), c) Uputstvo o načinu upisa u elektronski registar ugovornih organa i ponuđača u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj 7/13). Član 15. (Stupanje na snagu) Ovo uputstvo stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”, a primjenjuje se od 27.11.2014. godine. Broj:01-02-2-2237-2/14 Datum:11.11.2014.godine
Direktor Đinita Fočo
341
PRILOG BR.3. Na osnovu člana 61. stav (1) Zakona o upravi („Službeni glasnik BiH“, br.: 32/02 i 102/09) i člana 61. stav (6) Zakona o javnim nabavkama (“Službeni glasnik BiH” broj 39/ 14), uz saglasnost Odbora Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine, direktor Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine, donosi PRAVILNIK O FORMI GARANCIJE ZA OZBILJNOST PONUDE I IZVRŠENJE UGOVORA17 Član 1. (Svrha i predmet pravilnika) (1) Ovim Pravilnikom o formi garancije za ozbiljnost ponude i izvršenje ugovora, (u daljem tekstu: Pravilnik) definišu se garancije predviđene Zakonom o javnim nabavkama (u daljem tekstu: Zakon). (2) Ugovorni organi iz člana 4. stav (1) i člana 5. stav (1) Zakona, su obavezni koristiti oblike garancije usvojene ovim Pravilnikom u slučajevima i pod uslovima predviđenim u članu 61. Zakona. Član 2. (Oblik garancije za ozbiljnost ponude) (1) Garancija za ozbiljnost ponude se dostavlja u obliku bezuslovne bankovne garancije. Obrazac bezuslovne bankovne garancije za ozbiljnost ponude je dat u prilogu ovog Pravilnika i čini njegov sastavni dio. (2) U slučaju da je predmet nabavke podijeljen u lotove, garancija za ozbiljnost ponude se dostavlja za svaki lot pojedinačno, ukoliko se zahtijeva, samo ako je vrijednost lota jednaka ili veća od 100.000,00 KM. Član 3. (Način dostavljanja garancije za ozbiljnost ponude) (1) Garancija za ozbiljnost ponude dostavlja se u originalu, u zatvorenoj plastičnoj foliji (koja se npr. na vrhu zatvori naljepnicom na kojoj je stavljen pečat ponuđača ili se otvor na foliji zatvori jamstvenikom, a na mjesto vezivanja zalijepi naljepnica i otisne pečat ponuđača) i uvezana u cjelinu čini sastavni dio ponude. (2) Garancija ne smije biti ni na koji način oštećena (bušenjem i sl.) jer probušena ili oštećena garancija se ne može naplatiti. (3) Ukoliko garancija za ozbiljnost ponude nije dostavljena na propisan način, shodno stavu (1) ovog člana, ugovorni organ je obavezan takvu ponudu odbaciti.
17
342
Objavljeno u „Službenom glasniku BiH“ br. 90/14
Član 4. (Ostali oblici garancije za ponudu) (1) Ugovorni organ može pored predviđene bezuslovne bankovne garancije, iznimno, kada to smatra primjerenim, zahtijevati da se garancija uz ponudu dostavi u obliku: čeka, ili mjenice. Garancija uz ponudu se također može dostaviti u gotovini, ili u gotovinskom ekvivalentu, ili kao bankovni transfer, pod uslovom da je garancija primljena prije isteka navedenog roka. (2) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji navodi sve zahtjeve koje subjekt koji izdaje takvu garanciju mora ispuniti. (3) Ukoliko ugovorni organ nije u tenderskoj dokumentaciji precizno naveo koji oblik garancije uz ponudu zahtijeva, ponuđač ima pravo izabrati jedan od oblika garancije utvrđenim u stavu (1) ovog člana. Član 5. (Obaveze ugovornog organa prema garanciji za ponudu) (1) Ugovorni organ vrši povrat sredstava ili dokumenata koja predstavljaju garanciju za ponudu i to u roku od 10 (deset) radnih dana u slučaju gotovinskog depozita, odnosno 5 (pet) radnih dana u drugim slučajevima, a po nastupu bilo kojeg od sljedećih slučajeva: a) odbijanje, ocjena ponude kao neprihvatljive, ili istekom perioda važenja ponude, b) dodjela i stupanje na snagu ugovora o javnoj nabavci, c) poništenje ili okončanje postupka javne nabavke prije dodjele, ili stupanja na snagu ugovora o javnoj nabavci, ili d) povlačenje ponude prije isteka određenog roka za dostavljanje ponuda, (2) Ukoliko nastane neki od slučajeva iz stava (1) ovog člana, ugovorni organ, u pisanoj formi obavještava ponuđača o odluci i vrši povrat sredstava, odnosno u slučaju kad je garancija za ponudu data u obliku bezuslovne bankovne garancije, mjenice, ili čeka poduzima sve neophodne mjere kako bi ponuđaču koji je dostavio garanciju omogućio povrat sredstava od subjekta koji je izdao garanciju. (3) Ukoliko ponuđač ospori realizaciju garancije za ponudu, ugovorni organ zadržava tako realizirana sredstva deponiranim na odgovarajućem računu sve do momenta do kojeg ponuđač ne iscrpi sva svoja prava žalbe u odnosu na odluku ugovornog organa. Član 6. (Oblik garancije za uredno izvršenje ugovora) (1) Ugovorni organ može, ukoliko je to navedeno u tenderskoj dokumentaciji, tražiti od ponuđača, koji je izabran kao najpovoljniji, da dostavi garanciju za uredno 343
izvršenje ugovora. (2) Obrazac garancije za uredno izvršenje ugovora je dat u prilogu ovog Pravilnika i čini njegov sastavni dio. (3) Ugovorni organ može pored predviđene bezuslovne bankovne garancije, iznimno, kada to smatra primjerenim, zahtijevati da se garancija za uredno izvršenje ugovora dostavi u obliku: čeka, ili mjenice. Garancija za uredno izvršenje ugovora se također može dostaviti u gotovini, ili u gotovinskom ekvivalentu, ili kao bankovni transfer, pod uslovom da se garancija dostavi u ostavljenom roku, koji ne može biti duži od 15 (petnaest) dana od dana zaključivanja ugovora. (4) Ukoliko ugovorni organ nije u tenderskoj dokumentaciji precizno naveo koji oblik garancije za uredno izvršenje ugovora zahtijeva, ponuđač ima pravo izabrati jedan od oblika garancije utvrđenim u stavu (3) ovog člana. Član 7. (Način dostavljanja garancije za uredno izvršenje ugovora) (1) Garancije za uredno izvršenje ugovora dostavlja se u originalu. (2) Garancija ne smije biti ni na koji način oštećena (bušenjem, i sl.) jer probušena ili oštećena garancija se ne može naplatiti. (3) Ukoliko garancija za uredno izvršenje ugovora nije dostavljena na propisan način, shodno uslovima iz tenderske dokumentacije i u roku koji je odredio ugovorni organ, zaključeni ugovor će se smatrati apsolutno ništavim. (4) Ukoliko ne nastupi ni jedan od slučajeva koji bi zahtijevao realizaciju garancije za uredno izvršenje ugovora, ugovorni organ vrši povrat dokumenta, ili sredstava koji predstavljaju garanciju za dobro izvršenje posla prema uslovima iz ugovora. Član 8. (Prijelazne i završne odredbe) (1) Ugovorni organ je dužan koristiti utvrđene oblike garancije uz ponudu prilikom pripreme tenderske dokumentacije. (2) Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”, a primjenjuje se od 27.11.2014. godine. Broj:01-02-2-2240-2/14 Direktor Datum:12.11.2014.godine Đinita Fočo
344
NAZIV I LOGO BANKE __________________________________________________________________ GARANCIJA ZA OZBILJNOST PONUDE U POSTUPCIMA JAVNE NABAVKE Datum: Za Ugovorni organ: ……………………… Informisani smo da naš klijent, [ime i adresa ponuđača], od sada pa nadalje označen kao PONUĐAČ, učestvuje u otvorenom/ograničenom/pregovaračkom postupku sa objavom obavještenja, pregovaračkom postupku bez objave obavještenja/konkursu za izradu idejnog rješenja/takmičarskom dijalogu/, za nabavku roba/radova/usluga, čija je procijenjena vrijednost __________KM. Za učestovanje u ovom postupku ponuđač je dužan dostaviti garanciju za ozbiljnost ponude u iznosu od ________% procijenjene vrijednosti ugovora, što iznosi ___________KM (riječima: ) __________________. U skladu sa naprijed navedenim, ______________ [ime i adresa banke], se obavezuje neopozivo i bezuslovno platiti na naznačeni bankovni račun, iznos od __________KM (riječima:)___________________ [naznačiti brojkama i riječima iznos i valutu garancije], u roku od tri (3) radna dana po prijemu Vašeg pisanog zahtjeva, a koji sadrži Vašu izjavu da je PONUĐAČ učinio jedno od sljedećeg: 1. povukao svoju ponudu prije isteka roka važenja ponuda utvrđenog u tenderskoj dokumentaciji i Obrascu Ponude, ili 2. ako Ponuđač, koji je obaviješten da je njegova ponuda prihvaćena kao najpovoljnija, a u periodu roka važenja ponude: a) odbije potpisati ugovor,ili propusti potpisati ugovor u utvrđenom roku, b) ne dostavi ili dostavi neodgovarajuću garanciju za uredno izvršenje ugovora c) dostavi neistinite izjave vezane za kvalifikaciju kandidata/ponuđača. Vaš zahtjev za korištenje sredstava pod ovom garancijom prihvatljiv je ako nama je poslan u potpunosti i ispravno kodiran telefaksom/telegrafom od Vaše banke potvrđujući da je Vaš originalni zahtjev poslan i poštom i da vas isti pravno obavezuje. Vaš zahtjev će biti razmotren i adresiran nakon zaprimanja Vašeg pisanog zahtjeva za isplatu, poslanog telefaksom ili telegrafom na adresu:_________________________________ Ova garancija stupa na snagu dana …………. u ________satI[naznačiti datum i vrijeme roka za predaju ponuda]. Naša odgovornost prema ovoj garanciji ističe dana_________ u ____sati. [ naznačiti datum i vrijeme, shodno Obavještenju o javnoj nabavci i tenderskoj dokumentaciij, s tim što to razdoblje ne može biti kraće od 30 dana. Poslije isteka naznačenog roka, garancija po automatizmu postaje nevažeća. Garancija bi trebala biti vraćena kao bespredmetna. Bez obzira da li će nam garancija biti vraćena, ili ne, nakon isteka pomenutog roka smatramo se oslobođenim svake obaveze po garanciji. Ova garancija je vaše lično i ne može se prenositi. Potpis i pečat (BANKA)
345
NAZIV I LOGO BANKE ___________________________________________________________________ GARANCIJA ZA UREDNO IZVRŠENJE UGOVORA Datum: Za Ugovorni organ: ……………………………………… Informisani smo da je naš klijent, __________________[ime i adresa najuspješnijeg ponuđača, od sad pa nadalje označen kao Dobavljač, Vašom Odlukom o izboru najpovoljnijeg ponuđača, broj:________od __________. / [naznačiti broj i datum odluke] odabran da potpiše, a potom i realizira ugovor o javnoj nabavci roba/radova/ usluga ________________(kratak opis ugovora) čija je vrijednost ……………KM. Također smo informisani da, vi, kao ugovorni organ zahtijevate da se izvršenje ugovora garantira u iznosu od _____% od vrijednosti ugovora, što iznosi _________ KM, slovima:_____________ (naznačiti u brojkama i slovima vrijednost i valutu garancije], da bi se osiguralo poštivanje ugovorenih obaveza u skladu sa dogovorenim uslovima. U skladu sa naprijed navedenim, ______________( ime i adresa banke), se obavezuje neopozivo i bezuuslovno platiti na naznačeni bankovni račun bilo koju sumu koju zahtijevate, s tim što ukupni iznos ne može preći ___________( naznačiti u brojkama i slovima vrijednost i valutu garancije) u roku od tri radna dana po prijemu Vašeg pisanog zahtjeva, a koji sadrži Vašu izjavu da ponuđač/dobavljač ne ispunjava svoje obaveze iz ugovora, ili ih neuredno ispunjava. Vaš zahtjev za korištenje sredstava pod ovom garancijom prihvatljiv je ako je poslan u potpunosti i ispravno kodiran telefaksom/telegrafom od Vaše banke potvrđujući da je Vaš originalni zahtjev poslan i poštom i da vas isti pravno obavezuje. Vaš zahtjev će biti razmotren i adresiran nakon zaprimanja Vašeg pisanog zahtjeva za isplatu, poslanog telefaksom ili telegrafom na adresu:___________________________________________ Ova garancija stupa na snagu ________________( navesti datum izdavanja garancije) Naša odgovornost prema ovoj garanciji ističe dana_________ . [ naznačiti datum i vrijeme garancije shodno uslovima iz nacrta ugovora). Poslije isteka naznačenog roka, garancija po automatizmu postaje nevažeća. Garancija bi trebala biti vraćena kao bespredmetna. Bez obzira da li će nam garancija biti vraćena, ili ne, nakon isteka pomenutog roka smatramo se oslobođenim svake obaveze po garanciji. Ova garancija je vaše lično i ne može se prenositi. Potpis i pečat (BANKA) 346
PRILOG BR.4. Na osnovu člana 90. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj: 39/14), uz prethodnu saglasnost Odbora Agencije, direktor Agencije d o n o s i PRAVILNIK O POSTUPKU DIREKTNOG SPORAZUMA18 Član 1. (Predmet Pravilnika) (1) Ovim se Pravilnikom definira postupak javne nabavke roba, usluga i radova putem direktnog sporazuma iz člana 90. Zakona o javnim nabavkama (u daljnjem tekstu: Zakon). Član 2. (Uslovi za primjenu direktnog sporazuma) (1 ) Postupak direktnog sporazuma se može provesti kada je procjenjena vrijednost istovrsnih roba, usluga ili radova na godišnjem nivou jednaka ili manja od 6.000,00KM. (2) Ugovorni organ može tokom jedne godine za isti predmet nabavke potrošiti do 6.000,00KM putem ovog postupka. (3) Ugovorni organ može započeti postupak direktnog sporazuma ako je takva nabavka predviđena planom nabavki ili kada ugovorni organ donese posebnu odluku o pokretanju direktnog sporazuma u skladu s članom 17. stav (1) Zakona. Član 3. (Principi dodjele direktnog sporazuma) Postupak direktnog sporazuma se provodi na način da se osigura poštovanje principa iz člana 3. Zakona. Član 4. (Početak postupka) (1) Procjenjivanje vrijednosti javne nabavke koja se dodjeljuje direktnim sporazumom vrši se u skladu s članom 15. Zakona. (2) Procijenjena vrijednost mora biti važeća u trenutku kada ugovorni organ zatraži prijedlog cijene ili ponudu od jednog ili više privrednih subjekata. (3) Postupak direktnog sporazuma započinje donošenjem odluke ili rješenja u pisanom obliku koje sadrži sve elemente iz člana 18. stav (1) Zakona. Član 5. (Izvršenje postupka) (1) Ugovorni organ ispituje tržište te traži pisani prijedlog cijene ili ponudu od jednog ili više privrednih subjekata koji obavljaju djelatnost koja je predmet javne nabavke.
18
Objavljen u „Službenom glasniku bih“ br. 90/14 347
(2) Nakon što primi prijedlog cijene ili ponudu od jednog ili više ponuđača, a prije zaključivanja direktnog sprazuma, ugovorni organ: a) pregovara sa ponuđačem/ponuđačima o cijeni i/ili b) prihvata prijedlog cijene ili ponudu jednog ponuđača i/ili c) provodi drugu vrstu postupka definisanu Zakonom. Član 6. (Izbor ponuđača) (1) Kod izbora ponude na osnovu koje će biti dodijeljen ugovor, ugovorni organ treba uzeti u obzir faktore kao što su cijena, količina, kvalitet, tehnički opis, estetske i funkcionalne zahtjeve, karakteristike koje se odnose na okolinu, vrijeme i period isporuke i sl. (2) Ugovorni organ bira ponuđača na način koji garantira najbolju razmjenu vrijednosti za novac. Kada vodi pregovore koji se odnose na prijedlog cijene ili ponudu, ugovorni organ djeluje u skladu sa dobrom komercijalnom praksom. (3) Kada traži prijedlog cijene ili ponudu, ugovorni organ daje ponuđačima određeni rok da pripreme prijedlog cijene ili ponudu, uzimajući u obzir kompleksnost nabave. Član 7. (Zaključivanje direktnog sporazuma) Direktni sporazum smatra se zaključenim: a) Kod nabavki čija vrijednost iznosi do 1.000,00 KM, prilaganjem računa ili druge odgovaruće dokumentacije; b) Kod nabavki čija vrijednost je viša od 1.000,00KM, ugovorni organ je dužan zaključiti ugovor. Član 8. (Prijelazne i završne odredbe) Ugovorni organi su dužni donijeti ili uskladiti postojeće interne pravilnike o postupku direktnog sporazuma u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. Član 9. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik se objavljuje u „Službenom glasniku BiH“ a primjenjuje se od 27.11.2014.godine. Broj: 01-02-2-2236-4/14 Sarajevo, 14.11.2014. godine
348
DIREKTOR Đinita Fočo
PRILOG BR.5. Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i člana 8. stav (2) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, broj 39/14) Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine, uz prethodnu saglasnost Odbora Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine, na 114. sjednici održanoj 08.12.2014. godine, donijelo je PRAVILNIK O POSTUPKU DODJELE UGOVORA O USLUGAMA IZ ANEKSA II. DIO B ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA19 DIO PRVI - OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Pravilnika) (1) Pravilnikom o postupku dodjele ugovora o uslugama iz Aneksa II. Dio B Zakona o javnim nabavkama (u daljem tekstu: Pravilnik), propisuje se način provođenja postupka javne nabavke čiji su predmet usluge nabrojane u Aneksu II. dio B Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, broj 39/14), u daljem tekstu: Zakon. (2) Za dodjelu ugovora iz člana 1. ovog pravilnika ugovorni organ iz člana 4. Zakona i sektorski ugovorni organ iz člana 5. Zakona (u daljem tekstu: ugovorni organ) provodi postupak propisan ovim pravilnikom. Član 2. (Usluge koje nisu navedene u Aneksu II. Dio A i C Zakona) Ostale usluge koje nisu navedene u Aneksu II. Dio A i C Zakona smatraju s uslugama iz Aneksa II Dio B Zakona i na iste se primjenjuje ovaj pravilnik. Član 3. (Opći principi) (1) U postupku dodjele ugovora iz člana 1. ovog pravilnika ugovorni organ je dužan postupati transparentno na način da osigura pravičnu i aktivnu konkurenciju, s ciljem najefikasnijeg korištenja javnih sredstava u vezi sa predmetom nabavke i njegovom svrhom.
19
Objavljeno u “Sl. glasniku BiH“ br.104/14. 349
(2) Pri dodjeli usluga koje su predmet ovog pravilnika, ugovorni organ mora poštovati princip transparentnosti, te primjenjivati postupak propisan ovim pravilnikom. (3) Sve aktivnosti ugovornog organa u vezi sa izborom ponuđača za izvršenje usluga iz Aneksa II. Dio B Zakona moraju se zabilježiti u dokumentima koji se izdaju u svakoj fazi postupka. Član 4. (Period trajanja ugovora) (1) Ugovor za usluge iz člana 1. ovog pravilnika može se zaključiti za jednokratno izvršenje određene usluge ili sukcesivno na period koje ne može biti duži od tri godine. (2) Ako se ugovor dodjeljuje na period do tri godine iz stava (1) ovog člana, obaveze koje dospijevaju u narednim godinama moraju biti ugovorene u iznosima predviđenim propisima kojima se uređuje izvršenje budžeta ili finansijskog plana za svaku godinu posebno. DIO DRUGI - PRIPREMA TEHNIČKE SPECIFIKACIJE Član 5. (Tehničke specifikacije) (1) Ugovorni organ priprema tehničke specifikacije u skladu s članom 54. Zakona. Pri pripremi tehničkih specifikacija ugovorni organ koristi i referentni broj Jedinstvenog rječnika javne nabavke (JRJN). (2) Ukoliko je predmet javne nabavke složen ili ima posebnu svrhu, ugovorni organ može zahtijevati provjeru tehničke sposobnosti ponuđača i opremu za testiranje i istraživanje, te sredstva za osiguranje kvaliteta. Ugovorni organ može zahtijevati provjeru od nadležnog organa države u kojoj je ponuđač osnovan, ako se taj organ slaže da izvrši provjeru u ime ugovornog organa. (3) Komisija za javne nabavke može bilo kada tražiti provjeru podataka koje je ponuđač istakao i u okviru definisanog vremenskog perioda u pismenoj formi zahtijevati dalje dokaze u vezi s pojedinostima koje su navedene u ponudi i koje su povezane sa tehničkom specifikacijom, uključujući slučajeve u kojima je za izvršenje usluga potreban certifikat, dozvola ili licenca. (4) U slučajevima navedenim u stavu (3) ovog člana, komisija za nabavke zahtijeva da ponuđač kao dokaz predstavi tehnički dosje proizvođača ili testni izvještaj ili certifikat koji je izdalo tijelo za akreditaciju ili strano tijelo za akreditaciju koje je punopravni član evropskog tijela za akreditaciju (Evropska saradnja za akreditaciju). 350
(5) Pri podnošenju podataka i dokumenata u vezi s tehničkom specifikacijom, ponuđači mogu nametnuti zahtjeve kako bi zaštitili povjerljivu prirodu podataka. DIO TREĆI - UČEŠĆE Član 6. (Sadržaj poziva za dostavu ponuda) (1) Poseban postupak opisan ovim pravilnikom počinje odlukom kojom se utvrđuje pismeni poziv za dostavu ponuda, koji sadrži: a) naziv ugovornog organa, b) opis predmeta nabavke i tehničke specifikacije, c) period na koji se zaključuje ugovor ukoliko se ne radi o jednokratnoj usluzi, d) kriterij za izbor ponude u skladu s članom 64. Zakona, e) uslove i zahtjeve koje ponuđači trebaju ispuniti, f) period važenja ponude (opcija ponude), g) način dostavljanja ponude, h) adresu na koju se ponuda dostavlja, i) datum i vrijeme za provođenje pregovaranja i/ili diskusiju sa ponuđačima ako je to neophodno, j) vrstu i vrijednost garancija za ozbiljnost ponude ili za uredno izvršenje ugovora, ukoliko su one predviđene, k) da li se ugovor za usluge zaključuje za jednokratno izvršenje određene usluge ili na period koji ne može biti duži od tri godine, l) krajnji rok za dostavu ponuda (datum, mjesto i vrijeme), m) web adresu stranice ili drugu internetsku adresu na kojoj se može preuzeti dodatna dokumentacija (ako je dodatna dokumentacija predviđena), n) kontakt osobu, broj telefona i adresu elektronske pošte. (2) Ugovorni organ mora objaviti poziv za dostavu ponuda na svoj web stranici. Član 7. (Provjera kvalifikacije ponuđača) U pozivu za dostavu ponuda ugovorni organ može zahtijevati dokaz da se ponuđač može baviti djelatnošću koja je predmet nabavke. Ukoliko se odluči za dodatne uslove u pogledu ekonomsko-finansijske sposobnosti iz člana 47. Zakona, te tehničke i profesionalne sposobnosti iz čl. 48. i 50. Zakona, isti moraju biti u skladu s članom 44. stav (3) Zakona, odnosno moraju biti minimalni, srazmjerni i u vezi s predmetom nabavke, te je dužan propisati dokaze koji se traže u cilju utvrđivanja ispunjenosti uslova, a dokazi moraju biti u skladu s postavljenim uslovima. 351
DIO ČETVRTI - RAD KOMISIJE ZA NABAVKE Član 8. (Uspostava komisija za nabavke) (1) Komisiju za nabavke imenuje ugovorni organ nakon podnošenja poziva za učešće i nakon prijema početnih ponuda. (2) Krajnji rok za izvršenje posla komisije za nabavke određuje ugovorni organ rješenjem o imenovanju komisije. (3) Vremenski okvir rada komisije za nabavke ne može biti duži od perioda važenja ponude, koji je naveden u pozivu za dostavu ponuda, osim ukoliko, na zahtjev ugovornog organa, ponuđači produže period važenja svojih ponuda. Član 9. (Početak rada komisije za nabavke i izjava člana komisije) (1) Komisija za nabavke koju je imenovao ugovorni organ za pregled, evaluaciju, provođenje pregovora i ocjenu ponuda započinje svoj rad nakon primitka spiska učesnika i podnesenih ponuda. (2) Član komisije za nabavke potpisuje i ugovornom organu predaje izjavu da: a) nema materijalnog interesa u dodjeljivanju ugovora određenom ponuđaču; b) nije povezan, u smislu propisa o privrednim društvima, sa ponuđačima u postupku ili sa navedenim podugovaračima ili članovima njihove uprave ili nadzornih organa; c) je obavezan da čuva u tajnosti podatke do kojih je došao kroz rad u komisiji za nabavke. DIO PETI - PROVOĐENJE PREGOVORA I EVALUACIJA Član 10. (Provođenje pregovora) (1) Komisija za nabavke vrši pregovore sa ponuđačima nakon prijema njihovih ponuda ili direktno započeti pregovore (kada podnošenje početnih ponuda nije zahtjev). (2) Predmeti pregovora su: način izvršenja, posebnosti tehničke specifikacije, mogući rizici i kritične tačke u procesu izvršenja, cijena, uslovi izvršenja na osnovu navedenih zahtjeva i druge teme za pregovore koji su u vezi s predmetom usluga i njihovim valjanim izvršenjem. (3) Redoslijed ponuđača za pregovore ugovorni organ unaprijed određuje na jedan 352
od slijedećih načina: a) redoslijedom podnošenja prijava ili početnih ponuda, ili b) žrijebom. (4) Pregovori se provode na slijedeći način: a) Komisija za nabavke priprema spisak pitanja koja će postaviti ponuđačima u toku pregovora; b) Ponuđači su shodno tome pozvani na učešće u pregovorima; c) U svakom krugu pregovora svim ponuđačima se postavljaju ista pitanja; d) Zapisnici se pripremaju za svaki krug pregovora i potpisuju ih svi članovi komisije za nabavke; e) Prijedlozi i sporazumi do kojih se došlo sa svakim ponuđačem se bilježe u posebnim izvještajima koje potpisuju članovi komisije za nabavke i ponuđač; f) Broj krugova pregovora i kraj pregovora se određuje u završnom protokolu komisije za nabavke. Posljednji krug treba biti u skladu sa krajnjim rokom za rad komisije za nabavke; g) Zapisnici svakog kruga pregovora sa svakim ponuđačem su na raspolaganju ponuđaču kojeg se tiču i zvaničnim predstavnicima ugovornog organa; h) U bilo kojoj fazi procesa pregovora, komisija za nabavke može zahtijevati podatke od ponuđača i dalje dokaze u vezi s pojedinostima navedenim u početnoj ponudi; i) Zahtjevi komisije za nabavke su u pismenoj formi i ponuđačima se ostavlja razumno vrijeme za odgovor. Odgovor ponuđača je takođe u pismenoj formi. Član 11. (Ocjena ponuda) (1) Nakon okončanja pregovora sa svim pozvanim ponuđačima, komisija za nabavke ocjenjuje ponude i finalizira zapisnik tako što predlaže ugovornom organu najpovoljnijeg ponuđača. (2) Na osnovu zapisnika o izvršenim pregovorima, u skladu sa stavom (1) ovog člana, komisija za nabavke ocjenjuje ponuđače u skladu sa uslovima ponude i kriterijima za ocjenu ponude. Član 12. (Rad komisije za nabavke) Rad komisije za nabavke vršiti će se na način i u formi kako je to propisano podzakonskim aktom o radu komisije za nabavke, odnosno u skladu sa zakonskim propisima koji regulišu pitanje rada komisije. 353
DIO ŠESTI - EX ANTE OBAVJEŠTENJE I PROCES PODNOŠENJA ŽALBI Član 13. (Dobrovoljno ex ante obavještenje o transparentnosti) Istovremeno sa slanjem odluke o izboru izabranom ponuđaču, ugovorni organ može na Portalu javnih nabavki objaviti dobrovoljno ex ante obavještenje o transparentnosti, u skladu s članom 36. Zakona. Član 14. (Pravna zaštita) Postupak pravne zaštite provodi se u skladu s odredbama Trećeg dijela Zakona Pravna zaštita. DIO SEDMI - OBJAVA OBAVJEŠTENJA O DODJELI UGOVORA Član 15. (Obavještenje o dodjeli ugovora) Ugovorni organ objavljuje obavještenje o dodjeli ugovora u postupku nabavke usluga iz člana 1. ovog pravilnika u skladu s članom 74. stav (2) Zakona. ZAVRŠNE ODREDBE Član 16. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ‘’Službenom glasniku BIH’’, a primjenjivat će se od 27.11.2014. godine. VM broj Predsjedavajući 08. decembara 2014. godine Vijeća ministara BiH Sarajevo Vjekoslav Bevanda
354
PRILOG BR.6. Temeljem članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 30/03, 42/03, 81/06,76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i članka 67. Zakona o javnim nabavama (“Službeni glasnik BiH”, broj 39/14), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za javne nabave, uz prethodnu suglasnost Odbora Agencije za javne nabave, na 114.sjednici održanoj 08.12.2014. godine, donijelo je ODLUKU O OBVEZNOJ PRIMJENI PREFERENCIJALNOG TRETMANA DOMAĆEG20 Članak 1. (Primjena preferencijalnog tretmana domaćeg) U cilju zaštite, razvoja i obnove gospodarstva Bosne iHercegovine, i to samo u periodu koji je naveden u točki b) ovog stavka, ugovorno tijelo je obvezno, sukladno članku 67. Zakona o javnim nabavama: a) primijeniti cjenovni preferencijalni tretman isključivo u svrhu poredbe ponuda; b) prilikom obračuna cijena ponuda, u svrhu poredbe ponuda, umanjiti cijene domaćih ponuda za preferencijalni faktor od: 15% za ugovore koji se dodjeljuju u 2015. i2016. godini, 10% za ugovore koji se dodjeljuju od 2017. do2018. godine, 5% za ugovore koji se dodjeljuju u 2019. godini. c) primjena preferencijalnog faktora je isključena u odnosu na zemlje potpisnice Aneksa 1 Sporazuma o izmjeni i pristupanju centralnoeuropskom sporazumuo slobodnoj trgovini Konsolidirana verzija centralno europskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006.); d) U svrhu ovog članka, domaće ponude su ponude koje podnose pravne ili fizičke osobe sa sjedištem u Bosnii Hercegovini i koje su registrirane sukladno zakonima u Bosni i Hercegovini i kod kojih, u slučaju ugovora o nabavama roba, najmanje 50% ukupne vrijednosti od ponuđenih roba imaju podrijetlo iz Bosne i Hercegovine, a u slučaju ugovora o uslugamai radovima, najmanje 50% radne snage za izvršenje ugovora su rezidenti iz Bosne i Hercegovine; e) Svako korištenje preferencijalnog tretmana domaćeg mora biti navedeno u tenderskoj dokumentaciji, kao i dokazi kojima ponuditelji dokazuju da podliježu primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg; f) Odredbe ovog članka prestaju važiti 01.01.2020.godine. Članak 2. (Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u”Službenom glasniku BiH”, a primjenjivat će se od 01.01.2015.godine. VM broj 213/14 Predsjedatelj 08. prosinca 2014. godine Vijeća ministara BiH Sarajevo
20
Objavljeno u “Sl. glasniku BiH“ br.103/14 355
PRILOG BR.7. Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i člana 13. stav (2) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, broj 39/14) Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine, na 114. sjednici održanoj 08.12.2014. godine, donijelo je PRAVILNIK O USPOSTAVLJANJU I RADU KOMISIJE ZA NABAVKE21 OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) Pravilnikom o uspostavljanju i radu komisije za nabavke (u daljnjem tekstu: Pravilnik), bliže se uređuju pitanja vezana za uspostavljanje i rad komisije za nabavke (u daljnjem tekstu: komisija) u skladu sa članom 13. Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, broj 39/14), (u daljnjem tekstu: Zakon). Član 2. (Upotreba muškog i ženskog roda) Izrazi koji su radi preglednosti dati u jednom gramatičkom rodu u ovom pravilniku se bez diskriminacije odnose i na muškarce i na žene. USPOSTAVLJANJE KOMISIJE Član 3. (Odluka o imenovanju komisije za nabavke) Ugovorni organ iz člana 4. Zakona i sektorski ugovorni organ iz člana 5. Zakona (u daljnjem tekstu: ugovorni organ) obavezan je internim aktom u formi odluke ili rješenja imenovati komisiju u postupcima predviđenim članom 13. stav (1) Zakona. Istim rješenjem ili odlukom se imenuju i zamjenski članovi komisije. Član 4. (Imenovanje članova, sekretara komisije za nabavke i vanjskog stručnjaka) (1) Prilikom imenovanja članova komisije, ugovorni organ vodi računa da većina članova komisije poznaje propise o javnim nabavkama i da najmanje 1 član komisije posjeduje posebnu stručnost u oblasti predmeta javne nabavke.
21
356
Objavljeno u Sl.glasniku BiH br. 103/14
(2) Ugovorni organ imenuje i sekretara komisije, bez prava glasa, koji vrši administrativne poslove za komisiju, priprema zapisnik sa sastanka komisije i izvještaj o radu komisije, vodi dokumentaciju i vrši druge poslove koje zahtjeva predsjedavajući komisije. (3) Ugovorni organ ili subjekat koji je osnovao komisiju ima pravo, na svoju ili na incijativu komisije, pozvati stručnjake za slučajeve gdje predmet javne nabavke zahtjeva specifično tehničko ili specijalizirano znanje koje inače nije dostupno unutar ugovornog organa. Stručnjaci angažovani na ovaj način nemaju pravo glasa. (4) Vanjski stručnjak koji učestvuje u radu komisije, daje svoje pismene preporuke komisiji. Ukoliko komisija ne prihvati preporuke vanjskog stručnjaka, dužna je svoju odluku pismeno obrazložiti.
Član 5. (Poslovi komisije za nabavke) (1) U odluci ili rješenju o imenovanju komisije, ugovorni organ dužan je utvrditi poslove koje komisija treba izvršiti, te joj u svrhu ispunjavanja utvrđenih poslova daje potrebna ovlaštenja, u skladu sa Zakonom. (2) Poslovi komisije uključuju: a) Otvaranje zahtjeva za učešće, b) Provođenje javnog otvaranja ponuda, c) Pregledavanje, ocjenu i uspoređivanje ponuda, d) Sačinjavanje zapisnika o ocjeni ponuda, e) Sačinjavanje izvještaja o postupku javne nabavke, f) Davanje preporuke ugovornom organu za donošenje odluke o odabiru ili odluke o poništenju postupka nabavke. (3) Ukoliko ugovorni organ ne posjeduje službenika za javne nabavke ili stručnu službu za javne nabavke poslovi komisije mogu uključivati i: a) Pripremu tenderske dokumentacije, b) Korespondenciju sa ponuđačima, c) Dostavljanje tenderske dokumentacije na način propisan za konkretni postupak javne nabavke, d) Pripremu pojašnjenja tenderske dokumentacije, 357
e) Pripremu prijedloga odluke u formi i sadržaju propisanim zakonom, f) Pripremu odgovora po pravnim lijekovima, g) Druge poslove i zadatke vezane za provođenje postupka. Član 6. (Preporuke za imenovanje komisije za nabavke) (1)
Prilikom imenovanja komisije ugovorni organ vodi računa da : • se komisija sastoji od najmanje tri člana. U slučaju ugovora čija procijenjena vrijednost predstavlja vrijednosni razred iz člana 14. st. (2) i (3) Zakona, komisija se sastoji od najmanje pet članova. • broj članova komisije mora biti neparan, • o ravnopravnoj zastupljenosti spolova.
(2) Ugovorni organ imenuje komisiju iz reda svojih zaposlenika. Ugovorni organ može imenovati dio članova komisije koji nisu zaposlenici ugovornog organa, s tim da oni ne mogu predstavljati većinu u komisiji. (3) Ugovorni organ između članova komisije, imenuje predsjedavajućeg komisije, koji koordinira rad komisije i određuje konkretna zaduženja u pogledu administrativnih i tehničkih poslova za rad komisije. (4) U slučaju da ugovorni organ ne može imenovati komisiju zbog nedostatka kadrova, postupak nabavke u ime ugovornog organa može sprovesti drugi ugovorni organ, a na osnovu zaključenog sporazuma. Član 7. (Obaveze članova komisije za nabavke) (1) Prilikom imenovanja komisije, ugovorni organ vodi računa da u komisiju ne imenuje osobe koje bi mogle biti u izravnom ili neizravnom sukobu interesa koji je u vezi s konkretnim postupkom javne nabavke. (2) U komisiju ne mogu biti imenovane odgovorne osobe koje na bilo koji način donose odluke vezane za postupak javne nabavke ili iste odobravaju. (3) Obaveza je člana komisije da tokom cijelog postupka nabavke prijavi postojanje mogućeg sukoba interesa ugovornom organu radi isključenja iz daljeg rada komisije i imenovanja zamjenskog člana. (4) Prije početka rada, svaki član komisije, sekretar i stručnjak angažiran izvan ugovornog organa, potpisuje izjavu o nepristranosti i povjerljivosti, te 358
nepostojanju sukoba interesa, u skladu s članom 11. Zakona, odnosno da je upoznat sa odredbama člana 52. Zakona, odnosno da je upoznat sa obavezom da tokom cijelog postupka rada u komisiji je dužan prijaviti mogući sukob interesa i tražiti isključenje iz rada komisije. (5) Ukoliko neki od imenovanih članova komisije ili sekretar utvrdi da zbog mogućeg sukoba interesa nije podoban za učestvovanje u određenom postupku javne nabavke, dužan je o tome obavijestiti ugovorni organ i s obrazloženjem zatražiti izuzeće, u kojem slučaju se imenuje zamjenski član komisije. (6) Ugovorni organ ne može za člana komisije ili sekretara imenovati lice za koje ima saznanja da je u posljednjih pet godina nadležni sud donio presudu kojom je utvrđeno da je to lice počinilo kazneno djelo koje sadrži elemente korupcije, pranja novca ili primanja ili davanja mita, krivotvorenja, zloupotrebe položaja i ovlaštenja. U izjavi o nepristranosti i povjerljivosti iz stava (4) ovog člana svaki član komisije daje izjavu vezanu za ovaj stav. (7) Obaveza je svakog člana komisije ili sekretara da povjerene poslove i zadatke date u rješenju o imenovanju komisije obavlja u skladu sa procedurama u sadržaju i formi koja je propisana zakonom ili podzakonskim aktima odnosno općim aktima ugovornog organa, te shodno tome sačinjavaju odgovarajuće akte. RAD KOMISIJE Član 8. (Rad komisije za nabavke) (1) Komisija djeluje u ime ugovornog organa, u granicama datog ovlaštenja. (2) Rad komisije obuhvata: a) Komisija djeluje od dana donošenja odluke o njenom imenovanju do okončanja svih poslova vezanih za javnu nabavku koje joj u pismenoj formi povjeri ugovorni organ. b) Komisija sačinjava zapisnike i druge akte u sadržaju i formi propisanoj zakonom, podzakonskim aktima i općim aktima ugovornog organa. c) Komisija, nakon okončanog postupka, daje ugovornom organu preporuku, zajedno s izvještajem o radu i razlozima davanja takve preporuke, te daje prijedlog odgovarajuće odluke. d) Ugovorni organ može prihvatiti preporuku komisije ili je odbiti ako je prijedlog nezakonit. e) U slučaju da ugovorni organ ne prihvati preporuku komisije dužan je dati pismeno obrazloženje svog postupanja tj. u čemu se sastoji nezakonitost, te tražiti da se otkloni ista. f) Konačnu odluku o dodjeli ugovora donosi ugovorni organ, koji snosi 359
odgovornost za javnu nabavku. g) Obaveza je komisije odnosno lica zaduženog za ove poslove ispred komisije da nakon okončanja postupka nabavke cjelokupan predmet sa svim dokumentima postupka nabavke od odluke o pokretanju postupka nabavke do obavještenja o dodjeli ugovora pripremi i arhivira u skladu sa općim aktima koji uređuju pitanje kancelarijskog i arhivskog poslovanja. Član 9. (Način glasanja i odlučivanja komisije za nabavke) (1) Ugovorni organ internim aktom propisuje način glasanja i odlučivanja komisije. (2) Komisija donosi poslovnik o radu komisije. ZAVRŠNE ODREDBE Član 10. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku BiH“, a primjenjivat će se od 27.11.2014. godine. VM broj Sarajevo
360
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda
PRILOG BR.8. Na osnovu člana 86. stav 2. Zakona o javnim nabavkma („Službeni glasnik BiH“ broj 39/14 i člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 30/03,42/03,81/06,76/07,81/07 и 24/08) Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za javne nabavke, uz prethodnu saglasnost Odbora Agencije za javne nabavke, na .................. sjednici održanoj ...................2014. godine, donijelo je
UPUTSTVO o uslovima i načinu na koji sektorski ugovorni organi dodjeljuju ugovore povezanom preduzeću, poslovnom partnerstvu ili sektorskom ugovornom organu koji je sastavni dio poslovnog partnerstva22 Član 1. (Predmet) (1) Predmet ovog uputstva je definisanje uslova i načina, na koji sektorski ugovorni organ dodjeljujе ugovore povezanom preduzeću (u daljem tekstu: povezano društvo), poslovnom partnerstvu (u daljem tekstu: poslovno udruženje) ili sektorskom ugovornom organu koji je sastavni dio poslovnog udruženja. (2) Sektorski ugovorni organ je organ koji obavlja djelatnosti iz člana 78 - 83. Zakona o javnim nabavkama (u daljem tekstu: zakon). (3) Dodjela ugovora, prema ovom uputstvu, ne smije se vršiti u svrhu ograničavanja, narušavanja i ugrožavanja tržišne konkurencije i izbjegavanja primjene zakona. Član 2. (Definicija povezanog društva i poslovnog udruženja) (1) Povezano društvo je svako društvo čiji se godišnji izvještaj konsolidira sa izvještajem sektorskog ugovornog organa u skladu sa zahtjevima iz pozitivnih propisa o računovodstvu i reviziji u Bosni i Hercegovini, a u slučaju subjekata na koje se ne odnose Zakon o privrednim društvima FBiH i Zakon o privrednim društvima RS, svako društvo nad kojim sektorski ugovorni organ ima ili može imati neposredan ili posredan prevladavajući uticaj u smislu člana 5. stav (1) tačka b) zakona, ili koje ima ili može imati prevladavajući uticaj na sektorski ugovorni organ, ili koje zajedno sa sektorskim ugovornim organom podliježe prevladavajućem uticaju drugog društva na osnovu vlasništva, finansijskog udjela
22
Objavljeno u „Sl. glasniku BiH br. 97/14 361
ili na osnovu pravila koja vrijede za društvo. (2) Poslovno udružnje je udruženje osnovano isključivo od više sektorskih ugovornih organa u svrhu obavljanja djelatnosti u smislu člana 78-83. zakona, sa društvom povezanim sa jednim od tih sektorskih ugovornih organa. Član 3. (Uslovi za primjenu izuzeća) (1) Odredbe zakona se ne primjenjuju ako ugovor o javnoj nabavci zaključuje : a) sektorski ugovorni organ sa povezanim društvom, ili b )poslovno udruženje sa društvom povezanim sa jednim od sektorskih ugovornih organa unutar poslovnog udruženja. (2) Odredba prethodnog stava se primjenjuje: a) na ugovor o nabavci usluga koje su potrebne za obavljanje djelatnosti definisanih članom 78-83. zakona, pod uslovom da najmanje 80% prosječnog prometa povezanog društva u odnosu na sveukupne usluge koje to povezano društvo pruža, za prethodne tri godine, potiče od pružanja takvih usluga društvima sa kojima je povezano; b) na ugovor o javnoj nabavci robe potrebne za obavljanje djelatnosti definisanih članom 78-83. zakona, pod uslovom da najmanje 80% prosječnog prometa povezanog društva, u odnosu na ukupan promet roba koje to povezano društvo isporučuje, za prethodne tri godine, potiče od isporuke te robe društvima sa kojima je povezano; c) na ugovor o nabavci radova potrebnih za obavljanje djelatnosti definisanih članom 78-83. zakona, pod uslovom da najmanje 80% prosječnog prometa povezanog društva u odnosu na sveukupne radove koje to povezano društvo izvodi, za prethodne tri godine, potiče od izvođenja takvih radova za društva sa kojima je povezano. (3) U slučaju da ne postoje pokazatelji prometa za prethodne tri godine, zbog datuma osnivanja ili početka obavljanja djelatnosti povezanog društva, smatraće se dovoljnim da to društvo učini vjerovatnim postizanja prometa utvrđenog u stavu (2) ovog člana, pri čemu će koristiti poslovne projekcije. (4) Ako dva ili više društva povezanih sa sektorskim ugovornim organom pružaju iste ili slične usluge, isporučuju istu robu, ili izvode iste ili slične radove, tada se procentualno učešće navedeno u stavu (2) ovog člana, računa uz uvažavanje ukupnog prometa, koji potiče od pružanja takvih usluga, isporuke tih roba ili izvođenja takvih radova, tih povezanih društava. 362
Član 4. (Ugovori unutar poslovnih udruženja) (1) Ugovor o javnoj nabavci koji se dodjeljuje unutar poslovnog udruženja biće izuzet od primjene zakona, ako: a) poslovno udruženje je osnovano isključivo od više sektorskih ugovornih organa u svrhu obavljanja djelatnosti u smislu člana 78-83. zakona, sa jednim ili više tih sektorskih ugovornih organa, ili b) sektorski ugovorni organ sa poslovnim udruženjem čiji je sastavni dio, pod uslovom da je poslovno udruženje osnovano u svrhu obavljanja djelatnosti u smislu člana 78-83. zakona, tokom perioda od najmanje tri godine, i da je aktom o osnivanju poslovnog udruženja određeno da će sektorski ugovorni organi koji čine to poslovno udruženje, biti u njegovom sastavu najmanje tri godine. Član 5. (Uslovi ugovora) (1) Ugovori koji se dodjeljuju u skladu sa članom 86. stav (2) zakona nisu ugovori na neodređeni vremenski period. (2) Sektorski ugovorni organ je obavezan da raskine ugovor dodijeljen u skladu sa članom 86. stav (2) zakona ukoliko ugovorna strana prestane ispunjavati uslove i zahtjeve propisane članom 2. ovog uputstva, a do isteka ugovora je ostalo više od šest mjeseci. Član 6. (Podugovaranje) (1) Podugovaranje u ugovoru dodijeljenom u skladu sa članom 86. stav (2) zakona nije dozvoljeno, osim ukoliko podugovarač ispunjava uslove i zahtjeve propisane članom 2. ovog uputstva. (2) Podugovarač nema pravo da dalje prenosi jednu ili više aktivnosti, uključenih u predmet podugovora. (3) Ugovorna strana osigurava i zadržava pisani dokaz da podugovarač ispunjava uslove i zahtjeve propisane ovim uputstvom. Član 7. (Arhiviranje) (1) Sektorski ugovorni organ u pismenoj formi čuva sljedeće podatke: a) naziv povezanog društva ili poslovnog udruženja koji su u pitanju, b) prirodu i vrijednost ugovora koji je u pitanju, 363
c) dokaz da odnos između povezanog društva ili poslovnog udruženja, kojem se ugovor dodjeljuje i sektorskog ugovornog organa, ispunjava uslove i zahtjeve propisane članom 2. ovog uputstva. (2) Podaci u skladu sa stavom (1) ovog člana čuvaju se u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine koji se odnose na arhiviranje. Član 8. (Izvještaji za Agenciju za javne nabavke) (1) Sektorski ugovorni organ je dužan da do 31. januara naredne godine, Agenciji za javne nabavke, dostavi izvještaj koji sadrži podatke za prethodnu godinu u vezi sa: a) spiskom ugovora dodijeljenih u skladu sa članom 86. stav (2) zakona, b) nazivom povezanog društva ili poslovnog udruženja koji je u pitanju, c) prirodom i vrijednosti ugovora koji su u pitanju, d) vrstom odnosa između povezanog društva ili poslovnog udruženja kojim se dodjeljuje ugovor. Član 9. (Stupanje na snagu) Ovo uputstvo stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku BIH“.
Broj: BIH Dana: Sarajevo
364
Predsjedavajući Vijeća ministara …………………….
PRILOG BR.9. Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i člana 85. stav (12) Zakona o javnim nabavkama (“Službeni glasnik BiH”, broj 39/14), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za javne nabavke Bosne i Herecegovine, uz prethodnu saglasnost Odbora Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine, na 113. sjednici održanoj 27.11.2014. godine, donijelo je UPUTSTVO O USPOSTAVLJANJU I VOĐENJU SISTEMA KVALIFIKACIJE23 Član 1. (Predmet) (1) Ovim uputstvom se uređuju uslovi i načini uspostavljanja i vođenja sistema kvalifikacije u skladu sa članom 85. Zakona o javnim nabavkama (“Službeni glasnik BiH”, broj 39/14), (u daljnjem tekstu: Zakon). (2) Sistem kvalifikacije može uspostaviti i voditi sektorski ugovorni organ iz člana 5. Zakona. Član 2. (Definicija) Sistem kvalifikacije je sredstvo za formiranje i vođenje liste kandidata koji zadovoljavaju kvalifikacione kriterije i pravila tokom perioda trajanja sistema kvalifikacije, koji se može koristiti kao pretkvalifikaciona faza ograničenog postupka ili pregovaračkog postupka s objavom obavještenja o nabavci. Član 3. (Područje primjene sistema kvalifikacije) (1) Sektorski ugovorni organ može uspostaviti različite sisteme kvalifikacije za različite robe, usluge ili radove. (2) Sistem kvalifikacije se može uspostaviti i voditi za robe, usluge ili radove za koje sektorski ugovorni organ ima potrebu na učestaloj ili redovnoj osnovi s ciljem skraćivanja vremenskih rokova za dodjelu ugovora. (3) Sektorski ugovorni organ može navesti robe, usluge ili radove koje pokriva sistem u obliku zasebnih roba, usluga ili radova ili ih može definirati kroz lotove (grupe). Grupe treba definirati upotrebom objektivnih kriterija. (4) U obavještenju o postojanju sistema kvalifikacija ili u dokumentaciji koja se tiče sistema kvalifikacija, sektorski ugovorni organ navodi da li se zahtijevaju pojedinačni elementi koje pokriva sistem ili grupe koje su definirane u sistemu.
23
Objavljeno u Sl- glasniku BiH br. 96/14 365
Član 4. (Nivoi kvalifikacija) (1) Sektorski ugovorni organ može predvidjeti da kvalifikacije uključuju jedan ili više nivoa kvalifikacije. (2) Ukoliko kvalifikacije uključuju više od jednog nivoa kvalifikacije, sektorski ugovorni organ uključuje slijedeće podatke u dokumentaciju koja se odnosi na sistem kvalifikacije: a) broj nivoa kvalifikacije; b) slučajeve u kojima nivoi kvalifikacija mogu biti upotrijebljeni; c) kvalifikacione kriterije koji se koriste na različitim nivoima kvalifikacije. (3) Kandidati koji se nisu kvalifikovali u početni nivo kvalifikacije, ne mogu se kvalifikovati u naredne nivoe kvalifikacije. Član 5. (Proceduralna pravila za uspostavljanje i vođenje sistema kvalifikacije) (1) Prilikom uspostavljanja i vođenja sistema kvalifikacije sektorski ugovorni organ preduzima slijedeće: a) donosi odluku o uspostavljanju i vođenju sistema kvalifikacije; b) priprema dokumentaciju koja se odnosi na sistem kvalifikacije; c) objavljuje obavještenje o uspostavljanju sistema kvalifikacije; d) dostavlja zainteresovanim kandidatima dokumentaciju koja se odnosi na sistem kvalifikacije; e) obavještava kandidata u pisanoj formi o odluci koju je donio o kvalifikaciji kandidata; f) formira i vodi listu kandidata koje poziva za učešće u postupku javne nabavke kada ima potrebu za robama, uslugama ili radovima koji su predmet sistema kvalifikacije; g) ažurira listu kandidata tokom perioda trajanja sistema kvalifikacije na način da dodaje kandidate koji su se u međuvremenu kvalifikovali, odnosno da briše kandidate koji su u međuvremenu izgubili kvalifikaciju. (2) Sektorski ugovorni organ imenuje ovlaštenu osobu za provođenje aktivnosti iz stava (1) ovog člana. Sektorski ugovorni organ može dodijeliti aktivnosti iz tač. b) i e) stava (1) ovog člana komisiji za nabavke u skladu sa članom 13. Zakona. Član 6. (Pokretanje uspostavljanja sistema kvalifikacije) Sektorski ugovorni organ pokreće uspostavljanje sistema kvalifikacije donošenjem odluke u pisanoj formi koja obavezno sadrži: 366
a) pravni osnov za uspostavljanje sistema kvalifikacije; b) robe, usluge i radove na koje će se sistem kvalifikacije primjenjivati; c) period trajanja sistema kvalifikacije. Član 7. (Obavještenje o uspostavljanju sistema kvalifikacije) (1) Obavještenje o uspostavljanju sistema kvalifikacije predstavlja obavještenje kojim se zainteresovani kandidati pozivaju da dostave zahtjeve za kvalifikaciju. (2) U skladu sa Uputstvom o uslovima i načinu objavljivanja obavještenja i dostavljanja izvještaja u postupcima javnih nabavki u Informacionom sistemu “E-nabavke” (“Službeni glasnik BiH”, broj 90/14), obavještenje iz stava (1) ovog člana, kako je primjereno, sadrži podatke o: a) sektorskom ugovornom organu, adresi za dostavljane zahtjeva za kvalifikaciju, preuzimanju dokumentacije i dodatnim informacijama; b) zajedničkoj nabavci ili nabavci u ime drugih ugovornih organa; c) predmetu sistema kvalifikacije; d) lotovima, u slučaju podjele na lotove; e) predmetu sistema kvalifikacije iz Jedinstvenog rječnika javne nabavke u skladu sa članom 38. stav (2) Zakona; f) trajanju sistema kvalifikacije; g) uslovima koje ponuđači treba da ispune u pogledu njihovih kvalifikacija kao i način prema kojima će svaki od tih uslova biti provjeren. Kada je opis uslova i načina provjere uslova opširan, dovoljno je dati sažetak te uputiti na dokumentaciju koja se odnosi na sistem kvalifikacije; h) rezervisanim ugovorima, kada je to prikladno; i) kriteriju za dodjelu ugovora; j) dodatne informacije, ako postoje. Član 8. (Dokumentacija koja se odnosi na sistem kvalifikacije) (1) Dokumentacija koja se odnosi na sistem kvalifikacije sadrži: a) obavještenje o uspostavljanju sistema kvalifikacije; b) kvalifikacijske kriterije i pravila, te načine njihove provjere; c) uputu o načinu podnošenja zahtjeva za učešće u sistemu kvalifikacije; 367
d) uslove i metode za zaštitu povjerljivih podataka u skladu sa članom 11. Zakona. (2) Dokumentacija iz stava (1) ovog člana dostupna je svim zainteresiranim kandidatima za sve vrijeme trajanja sistema kvalifikacije. Član 9. (Upis u sistem kvalifikacije) (1) Zahtjev za učešće u sistemu kvalifikacije može se podnijeti za sve vrijeme trajanja sistema kvalifikacije. (2) Sektorski ugovorni organ ažurira listu kvalifikovanih kandidata priznavanjem kvalifikacije svakom kandidatu koji je u međuvremenu podnio zahtjev i koji ispunjava kvalifikacione kriterije. (3) U slučaju nastupanja promjene lične situacije kandidata u smislu člana 45. Zakona i sposobnosti obavljanja profesionalne djelatnosti u smislu člana 46. Zakona, kvalifikovani kandidat je dužan o tome obavijestiti sektorski ugovorni organ koji je uspostavio sistem kvalifikacije u roku od 7 dana od dana nastupanja promjene. (4) Evidencija o kvalificiranom ponuđaču se čuva. Može se podijeliti na kategorije u skladu s tipom ugovora za koji je kvalifikacija važeća. Član 10. (Odluka o prestanku/osporavanju kvalifikacije) (1) Sektorski ugovor organ može donijeti odluku o prestanku/osporavanju kvalifikacije samo ako: a) kandidat prestane ispunjavati kvalifikacione kriterije iz čl. 45. i 46. Zakona; b) kandidat prestane ispunjavati kvalifikacione kriterije iz čl. 47. do 52. Zakona; c) utvrdi da je kandidat dostavio pogrešne informacije o ispunjavanju kvalifikacionih kriterija. (2) Odluka iz stava (1) ovog člana dostavlja se kandidatu u pisanoj formi u roku ne dužem od 15 dana od dana donošenja odluke i uključuje razloge donošenja takve odluke. Član 11. (Upotreba sistema kvalifikacije) (1) Sistem kvalifikacije predstavlja pretkvalifikacijsku fazu ograničenog ili pregovaračkog postupka s objavom obavještenja o nabavci. (2) Poziv za dostavu ponuda obavezno se upućuje svim kandidatima koji se nalaze na listi kvalifikovanih kandidata i može biti upućen najranije 30 dana nakon dana slanja na objavu obavještenja iz člana 7. Ovog uputstva. (3) Ugovorni organ će donijeti odluku o pokretanju ograničenog postupka ili 368
pregovaračkog postupka s objavom obavještenja o nabavci u skladu sa članom 18. stav (1) Zakona. (4) U slučaju ograničenog postupka, primjenjivat će se aktivnosti iz člana 26. stav (2) od tačke e) do tačke j) Zakona. (5) U slučaju pregovaračkog postupka s objavom obavještenja o nabavci, nakon poziva za dostavu ponuda, primjenjivati će se aktivnosti iz člana 27. stav (1) od tačke d) do tačke i) Zakona. Član 12. (Pravna zaštita) (1) U skladu sa članom 97. Zakona i na način iz člana 99. Zakona, svaki privredni subjekt koji ima ili koji je imao interes u sistemu kvalifikacije, može podnijeti žalbu na: a) uspostavljeni sistem kvalifikacija i može zahtijevati uklanjanje diskriminatornih kvalifikacionih kriterija i pravila iz obavještenja o uspostavljanju sistema kvalifikacije i dokumentacije koja se odnosi na sistem kvalifikacije; b) negativnu odluku o kvalifikaciji; c) odluku o prestanku/osporavanju kvalifikacije. (2) Žalbe se izjavljuju u rokovima iz člana 101. Zakona. Član 13. (Završne odredbe) Ovo uputstvo stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”, a primjenjivat će se od 27.11.2014. godine. VM broj 189/2014 Predsjedavajući 27. novembra 2014. godine ministara BiH
Vijeća
Sarajevo Bevanda, s. r
Vjekoslav
369
PRILOG BR.10. Na osnovu člana 63. stav (5) i člana 92. stav (6) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“ broj 39/14), uz saglasnost Odbora Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine, direktor Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine donosi Uputstvo o načinu vođenja zapisnika o otvaranju ponuda Član 1. (Predmet zapisnika) (1) Na javnom otvaranju ponuda podaci utvrđeni u članu 63. stav (4) Zakona o javnim nabavkama BiH unose se u zapisnik prema obrascu zapisnika koji je u Aneksu i koji čini sastavni dio ovog uputstva. (2) Ako je ugovorni organ kao kriterij za dodjelu ugovora izabrao najnižu cijenu, popunjava se u zapisniku tabela 11 a) sažetka ponuda primljenih u roku. (3) Ako je kriterij za dodjelu ugovora ekonomski najpovoljnija ponuda, ugovorni organ je dužan popuniti u zapisniku tabelu 11 b) sažetka ponuda primljenih u roku. Član 2. (Vođenje zapisnika) Zapisnik o otvaranju ponuda ugovorni organ vodi na sljedeći način: 1) neposredno bilježi sve saopštene informacije, 2) na kraju otvorene sjednice popunjeni zapisnik potpisuju predsjedavajući komisije za nabavke, ili drugi član komisije, kao i svi predstavnici ponuđača koji su prisustovali otvaranju ponuda, 3) takav zapisnik odmah postaje sastavni dio tenderske dokumentacije, 4) kopija zapisnika o otvaranju ponuda dostavlja se svim ponuđačima odmah, ili najkasnije u roku od tri dana od dana otvaranja ponuda, uključujući i one ponuđače čiji predstavnici nisu prisustovali otvaranju ponuda. Član 3. (Stupanje na snagu) Ovo uputstvo stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”, a primjenjuje se od 27.11.2014. godine. 370
Broj:01-02-2-2238-2/14 Datum:11.11.2014.godine
Direktor Đinita Fočo
ZAPISNIK O OTVARANJU PONUDA 1. PUNI NAZIV I ADRESA UGOVORNOG ORGANA Naziv ugovornog organa Kontakt osoba Adresa
Poštanski broj
Grad
Identifikacioni broj
Telefon
Faks
Elektronska pošta (e-mail)
Internet adresa (web)
2. VRSTA UGOVORA Robe Usluge Radovi 3. NAZIV/REFERENCA TOG UGOVORA KOD UGOVORNOG ORGANA ___________________________________________________________________ 4. JE LI ZA OVAJ UGOVOR BILO OBJAVLJENO OBAVJEŠTENJE NA PORTALU JAVNIH NABAVKI I U “SLUŽBENOM GLASNIKU BIH”? Da Ne Ukoliko je odgovor potvrdan, navesti reference tog obavještenja: Broj obavještenja: _____________________ U „Službenom glasniku BiH“ br.: _____________________ Objavljeno dana: _____________________ 5. DATUM I MJESTO OTVARANJA PONUDA Datum: _____________________ Mjesto: _____________________ 6. ČLANOVI KOMISIJE ZA JAVNO OTVARANJE PONUDA 1. _______________________________________________________________ 2. _______________________________________________________________ Datum, mjesto: _________________________ Potpis predsjedavajućeg: _________________________ 371
3. _______________________________________________________________ 4. _______________________________________________________________ 5. _______________________________________________________________ 6. _______________________________________________________________ 7. _______________________________________________________________ 7. PREDSTAVNICI PONUĐAČA PRISUTNI PRILIKOM OTVARANJA Ponuđač - Predstavnik 1. _______________________________________________________________ 2. _______________________________________________________________ 3. _______________________________________________________________ 4. _______________________________________________________________ 5. _______________________________________________________________ 8. DRUGE OSOBE PRISUTNE OTVARANJU PONUDA (AKO IH IMA) 1. _______________________________________________________________ 2. _______________________________________________________________ 3. _______________________________________________________________ 4. _______________________________________________________________ 5. _______________________________________________________________ 9. SPISAK BLAGOVREMENO PRISTIGLIH PONUDA Broj protokola - Naziv/ime ponuđača (šifra) - Datum i sat prijema 1. _______________________________________________________________ 2. _______________________________________________________________ 3. _______________________________________________________________ 4. _______________________________________________________________ 5. _______________________________________________________________ 10. SPISAK NEBLAGOVREMENO PRISTIGLIH PONUDA DO JAVNOG OTVARANJA PONUDA Broj protokola - Naziv/ime ponuđača (šifra) - Datum i sat prijema 1. _______________________________________________________________ 2. _______________________________________________________________ 3. _______________________________________________________________ 4. _______________________________________________________________ 5. _______________________________________________________________ Datum, mjesto: _________________________ Potpis predsjedavajućeg: _________________________ 372
11. SAŽETAK PONUDA PRIMLJENIH U ROKU a) Ako je kriterij za dodjelu ugovora najniža cijena Broj protokola ugovornog organa
Redni broj omotnice ponude
Naziv ponuđača
Omotnica sa ponudom ispravno zatvorena (zapečaćena ili potpisana da/ne)
Ukupna cijena ponude
Ponuđeni popust
Datum, mjesto: _________________________ Potpis predsjedavajućeg: _________________________
373
SAŽETAK PONUDA PRIMLJENIH U ROKU b) Ako je kriterij za dodjelu ugovora ekonomski najpovoljnija ponuda
Broj protokola ugovornog organa
Redni broj omotnice ponude
Naziv ponuđača
Omotnica Podkriteriji sa ponudom koji se vrednuju ispravno unutar kriterija zatvorena ekonomski (zapečaćena ili najpovoljnija potpisana da/ ponuda ne)
Ponuđeni popust
1. Cijena 2. __________ 3. __________ 4. __________ 1. Cijena 2. __________ 3. __________ 4. __________ 1. Cijena 2. __________ 3. __________ 4. __________
Datum, mjesto: _________________________ Potpis predsjedavajućeg: _________________________
12. POTPISI PREDSTAVNIKA PONUĐAČA PRISUTNIH TOKOM OTVARANJA PONUDA Ponuđač
-
Predstavnik
-
Potpis
1. _________________________________________________________ 2. _________________________________________________________ 3. _________________________________________________________ 4. _________________________________________________________ 5. _________________________________________________________ 6. _________________________________________________________ 7. _________________________________________________________ 8. _________________________________________________________ 9. _________________________________________________________ 10. _________________________________________________________ 13. PRIMJEDBE NA POSTUPAK OTVARANJA PONUDA/OSTALE 374
SAOPŠTENE INFORMACIJE:
Datum, mjesto: _________________________ Potpis predsjedavajućeg: _________________________
375
PRILOG BR.11. Na osnovu Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (“Sl. glasnik BiH” br. 39/14), člana 8. Pravilnika o postupku direktnog sporazuma24 (“Sl. glasnik BiH” br. 90/14), člana 9. Pravilnika o uspostavljanju i radu komisije za nabavke (“Sl. glasnik BiH” br. 103/14) …...člana ……………………..25., ……………………26 na svojoj ___ sjednici27 održanoj dana _______ ………… godine, d o n o s i : PRAVILNIK O JAVNIM NABAVKAMA28 I. OPĆE ODREDBE Član 1. Pravilnikom o javnim nabavkama (u daljem tekstu: Pravilnik) uređuju se procedure donošenja Plana nabavke, procedure, ovlaštenja i odgovornosti u postupcima nabavke robe, vršenju usluga i izvođenju radova, odredbe o postupcima nabavke na koje se ne primjenjuju odredbe Zakona o javnim nabavkama (u daljem tekstu: Zakon) te postupak direktnog sporazuma u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, kao i općim aktima ………………(ugovornog organa). OPCIJA ZA SEKTORSKE UGOVORNE ORGANE Društvo kao sektorski ugovorni organ, shodno članovima 5.,19.,77.,83.,84.,85. i 86. Zakona, obveznik je primjene Zakona za dodjelu ugovora o javnoj nabavci u smislu primjene otvorenog, ograničenog ili pregovaračkog postupka s objavom obavještenja na ravnopravnoj osnovi, kada nabavlja robe, usluge i radove za potrebe obavljanja djelatnosti predviđenih članom 83. Zakona. Ostali postupci predviđeni Zakonom ili ovim Pravilnikom mogu se primjenjivati kao izuzetak samo ako su za to ispunjeni uslovi utvrđeni Zakonom odnosno ovim
NAPOMENA: Ugovorni organ može donijeti poseban Pravilnik o postupku direktnog sporazuma ili isti donijeti u sastavu Pravilnika o javnim nabavkama (kao što je ovdje predloženo) 25 Npr. Statut ili neki drugi akt koji daje ovlaštenje nekom organu za donošenje internog akta 26 Naziv organa koji donosi interni akt 27 Ako je kolektivni organ koji odlučuje na sjednicama 28 NAPOMENA: OVO JE SAMO OGLEDNI PRIMJERAK INTERNOG AKTA - PRAVILNIKA; SVAKI UGOVORNI ORGAN ISTI PRILAGOĐAVA SVOJIM POTREBAMA 24
376
Pravilnikom. II. DONOŠENJE PLANA NABAVKE Član 2. Shodno odredbi člana 17. Zakona, .......................... (Ugovorni organ) je dužan da u roku od ..... npr. 15 dana od dana usvajanja Plana poslovanja/finacijskog plana/ budžeta/ donijeti Plan nabavki ili posebnu odluku o pokretanju postupka javne nabavke ukoliko nije donijet Plan poslovanja/fin.plan/budžet/ do donošenja Plana poslovanja/finacijskog plana/budžeta/ za tu godinu, ili ako se za to ukaže potreba donošenja vanplanske odluke. Izmjene i dopune Plana poslovanja/finansijskog plana/budžeta (vanplanske odluke ili rebalans plana) zahtijevaju izmjene i dopune Plana nabavki u roku utvrđenom u stavu 1. ovog člana. Član 3. Prijedlog Plana nabavki, na osnovu usvojenog Plana poslovanja/finansijskog plana/ budžeta/ za tekuću godinu priprema ........................... u saradnji sa ...................... (npr. Službom pravnih poslova) i ostalim nadležnim službama u mjeri koliko to zahtijeva izrada Plana nabavke predviđenog ovim Pravilnikom, koji se dostavlja ............................. na donošenje. Nakon donošenja Plana nabavki, nadležna služba ..........................poslova objavljuje isti na Internet (web) stranici ugovornog organa u dijelu koji se odnose na nabavke čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 50.000,00 za robe i usluge odnosno 80.000,00 KM za radove. Eventualna izmjena Zakona u pogledu vrijednosnog razreda navedenog u prethodnom stavu neposredno će se primjenjivati. Član 4. Plan nabavki obavezno sadrži sljedeće podatke: a) predmet nabavke, b) oznaku JRJN ako je moguće c) karakter nabavke (investicija, investiciono održavanje ili ostalo) sa oznakom stavke u Planu poslovanja/fin. planu/budžetu, d) procijenjenu vrijednost nabavke bez PDV-a, e) vrstu postupka nabavke, f) oznaku da se za određeni predmet nabavke ne provodi postupak nabavke 377
predviđen Zakonom odnosno osnov izuzeća, g) da li se nabavka odnosi na rezervirane ili subvencionirane ugovore, h) da li se zaključuje okvirni sporazum i na koji period, i) određenje nosioca provođenja postupka nabavke (zavisno šta je predmet nabavke), j) period pokretanja postupka nabavke, k) izvor finansiranja l) odredbe o eventualnim korekcijama, dopunama plana i osnovama. III. ODLUKA O POKRETANJU POSTUPKA NABAVKE Član 5. Prijedlog za donošenje Odluke o pokretanje postupka javne nabavke podnosi ................Nosilac posla................29 određen u Planu nabavki ili drugi Nosilac posla kojeg odlukom odredi ………………… ako Nosilac posla određen Planom nabavki to ne pokrene na vrijeme. Prijedlog pokretanje postupka javne nabavke treba biti zasnovan na Planu nabavki ili pojedinačnoj odluci iz člana 17. Zakona odnosno članu 2. stav 1. ovog Pravilnika. Nosilac posla dužan je prilikom utvrđivanja prijedloga za donošenje Odluke o pokretanje postupka javne nabavke obezbijediti saglasnost ostalih nadležnih sektora i službi zavisno od djelokruga poslova koji su utvrđeni općim aktima ugovornog organa.30 Ukoliko prijedlog za donošenje odluke o pokretanju postupka nabavke predviđa slanje poziva određenim ponuđačima ili predmet nabavke predviđa tačno određenog ponuđača zbog specifičnosti nabavke, Nosilac posla daje detaljno obrazloženi prijedloge ponuđača kojima će poslati poziv/vi za dostavljanje ponuda na koji daje saglasnost organ koji donosi odluku o pokretanju postupka nabavke. Član 6. Na osnovu dostavljenog prijedloga za donošenje Odluke o pokretanju postupka nabavke, odluku o pokretanju postupka nabavke, u sadržaju utvrđenom Zakonom donosi: a)
za nabavke čija je procijenjena vrijednost do 10.000,00 KM,
b)
donosi odluku o pokretanju postupka nabavke za predmete nabavki čija je
Napomena: Nosilac posla je neki organizacioni dio ili neki zaposlenik što je specifično za svaki ugovorni organ, te isti treba definirati 30 Ovo ovisi od specifičnosti svakog ugovornog organa 29
378
procijenjena vrijednost u Planu nabavke veća od 10.000,00 KM. OPCIJA: (2) .................. može svojom odlukom prenijeti ovlaštenje za donošenje odluku o pokretanju postupka nabavke za iznose do 10.000,00 KM na ................. ili druga lica sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima utvrđena općim aktima .................... IV. NABAVKA USLUGA IZ ANEKSA II. DIO B ZAKONA (NEPRIORITETNIH USLUGA Član 7. ..................................(Ugovorni organ) prilikom nabavki usluga iz člana 8. stav 1. Zakona (Aneks II-Dio B (hotelske i ugostiteljske usluge, pravne usluge, obrazovne usluge i usluge stručnog usavršavanja, zdravstvene i socijalne usluge, rekreacione usluge, kulturne i sportske usluge kao i druge usluge navedene u citiranom aneksu) provodi nabavku primjenom posebnog režima utvrđenog citiranim članom Zakona, i u skladu sa podzakonskim aktima koji uređuju ovu oblast nabavki. ..................................... (Ugovorni organ) na zahtjev Nosioca posla, nadležnog organa ili lica s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima donosi Odluku o pokretanju postupka nabavke shodno odredbi člana 5. ovog Pravilnika. Nakon donošenja odluke i istraživanja tržišta predmetnih usluga, Komisija za javne nabavke (ili ............(npr. nadležna ekonomska služba) upućuje poziv za dostavljanje ponuda jednom ili više ponuđača za dostavljanje ponuda radi dodjele ugovora. Postupak će se provoditi na način propisan podzakonskim aktom koji reguliše način nabavki neprioritetnih usluga. V. NABAVKE NA KOJE SE NE PRIMJENJUJU POSTUPCI NABAVKE PREDVIĐENI ZAKONOM Član 8. Shodno odredbi člana 5.,77.,83.,85. i 86. stav 1. pod a) i b) Zakona, ……………., utvrđuje da se pored izuzeća iz člana 10 Zakona, zavisno od svrhe predmeta nabavke izuzećima od primjene postupaka nabavki utvrđenih Zakonom smatraju: OPCIJA ZA SEKTORSKE UGOVORNE ORGANE: a) robe ili usluge za dalju prodaju koje Društvo nabavlja radi dalje prodaje trećim licima u izvornom ili dorađenom obliku radi ostvarivanja dopunskih prihoda što se potvrđuje odgovarajućom ekonomskom dokumentacijom, 379
b) djelatnosti odnosno usluge Društva koje su izložene stvarnoj tržišnoj konkurenciji shodno članu … stav …. Zakona ( npr. poštanske usluge čl. 83. stav 4. … navesti primjere iz djelatnosti konkretnog sektorskog ugovornog organa) . Nabavke promotivne robe i usluga koje su namijenjene obezbjeđenju prodaje robe za dalju prodaju ili pružanju usluga na konkurentskom tržištu tj. gdje Društvo ima stvarnu konkurenciju također su izuzete od primjene zakona. Za sve nabavke koje su po ovom osnovu izuzete od primjene Zakona potrebno je donijeti odgovarajuće odluke o pokretanju postupka nabavke shodno odredbi člana 5. ovog Pravilnika. Član 9. Postupak nabavke za robe, usluge i radove navedene u članu 8. ovog Pravilnika provode se pripremom tenderske dokumentacije po oblicima koji se primjenjuju u postupcima javnih nabavki utvrđenim Zakonom i podzakonskim aktima uz mogućnost izmjena u pogledu kvalifikacijskih uslova, dužine rokova, specificiranja tehničkih uslova koji su zasnovani na potrebama ugovornog organa ili standardizaciji opreme, usluga i radova koji se koriste u Ugovornom organu, te postupaka revizije koji je moguć kod redovnih sudova shodno zakonskim propisima u BiH. Ugovorni organ će težiti maksimalnoj primjeni principa javnih nabavki: poštovanje principa transparentnosti, jednakog tretmana i nediskriminacije u formi koja obezbjeđuje brzu i efikasnu nabavku. Ugovorni organ će postupke nabavke iz člana 8. objavljivati na svojoj internetskoj stranici na meniju (rubrici) koji je namijenjen nabavkama, a po ukazanoj potrebi i u sredstvima javnog informisanja. Izuzetno od prethodnog stava, uz obrazloženje: neophodnosti nabavke, hitnosti i neodložnosti iste, ekskluzivnosti ili ovlaštenja ponuđača koji ima na predmet nabavke, nastanka potrebe za nabavkom koja je izvan kontrole Ugovornog organa, ekonomskih posljedica ako se ne izvrši nabavka u određenom periodu, potreba hitne realizacije značajnih strateških komercijalnih ugovora, može se provoditi postupak nabavke uz poziv jednom ili više ponuđača zavisno od stanja na tržištu i hitnosti nabavke. Ugovorni organ može otvoriti pregovore po zaprimljenoj ponudi ili ponudama ukoliko cijeni da ima razloga i mogućnosti za pregovaranje po istim. Jedan od načina postupka nabavke previđen ovim članom predlaže Nosilac posla u svom prijedlogu za donošenje odluke o pokretanju postupka nabavke cijeneći sve specifičnosti predmeta nabavke, stanja na tržištu kao i hitnost nabavke, o čemu se 380
odlučuje prilikom donošenja odluke. Ovisno o složenosti i prirodi nabavke, nabavka s emože vršiti preko ili bez komisije za nabavke.
VI. NABAVKE KOJE PRESTAVLJAJU PRIRODNI ILI ZAKONSKI MONOPOL Član 10. Nabavke vode, električne energije,31 plina, toplotne energije i drugih usluga do otvaranja relevantnog tržišta, shodno odredbi člana 10. stav 1 pod d) Zakona su izuzete od primjene Zakona te će Ugovorni organ iste ugovarati na osnovu pisanog poziva prema isporučiocima usluga i roba, s obrazloženjem zakonskog osnova zašto se smatra da ponuđač uživa prirodni ili zakonski monopol ili osnov vezan za usluge iz Aneksa II Dio C Zakona ili prihvatanjem ugovora koji ponudi ponuđač uz prethodnu analizu uslova ugovora ili pregovore o uslovima ugovora. Nabavke koje se odnose na promet nekretnina shodno odredbi člana 10. stav 1. pod e) provode se po proceduri propisanoj općim aktima ugovornog organa koji se odnose na kupovinu i zakup nekretnina. Ugovorni organ je obavezan pregovarati o cijeni ovih usluga gdje je to moguće obzirom na količinu ili neke druge pogodnosti koje su moguće i dozvoljene od stane isporučioca usluge ili robe. Zaključenje ugovora će se zasnivati na odredbama Zakona o obligacionim odnosima. Za sve nabavke koje su po ovom osnovu izuzete od primjene Zakona potrebno je da se donesu odgovarajuće odluke o pokretanju postupka nabavke shodno odredbi člana 5. ovog Pravilnika. VII. KOMISIJA ZA NABAVKE Član 11. Uspostavljanje i rad komisije za nabavke i djelokrug rada komisije vršit će se na način propisan Pravilnikom o uspostavljanju i radu komisije za nabavke („Sl. glasnik NAPOMENA: OBRATITI PAŽNJU DA ELEKTRIČNA ENERGIJA IDE NA SLOBODNO TRŽIŠTE TE U TOM SMISLU KORIGOVORATI OVAJ ČLAN OVISNO OD PODRUČJA NA KOJEM JE UGOVORNI ORGAN
31
381
BiH“ br.103/14) i drugim relevantnim podzakonskim aktima. U odluci ili rješenju o imenovanju komisije, ugovorni organ će utvrditi poslove koje komisija treba izvršiti, te joj u svrhu ispunjavanja utvrđenih poslova daje potrebna ovlaštenja, u skladu sa Zakonom. Komisija za nabavke donosi odluke prostom većinom ukupnog broja članova. VIII. PRIPREMA TENDERSKE DOKUMENTACIJE Član 12. Zavisno od određenosti vrste postupka nabavke, vrijednosti nabavke, predmeta nabavke, stepena hitnosti nabavke i drugih specifičnosti provest će se priprema odgovarajuće tenderske dokumentacije primjerene za taj postupak nabavke od strane Komisije za nabavke/ službe za nabavke ili nadležne ekonomske službe u skladu sa Zakonom odnosno postupak nabavke u slučaju izuzeća koji je predviđen ovim Pravilnikom. Komisiju za nabavke imenuje ..................................na prijedlog Nosioca posla koji prethodno obavi potrebne konsultacije sa nadležnom ekonomskom i pravnom službom u pogledu određivanja članova komisije. Zadaci komisije, nadležnosti komisije te način rada obavezno treba biti u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktom kojim se uređuje pitanje rada Komisije za nabavke. Tenderska dokumentacija se obavezno priprema u skladu sa odredbama Zakona, podzakonskim aktima kao i općim aktima odnosno potrebama ugovornog organa. Pripremljena tenderska dokumentacija se dostavlja ....................................... ili od njega ovlaštenom licu na potpis prije slanja na objavu ili poziva potencijalnim ponuđačima. IX. ODLUKA O REZULTATU POSTUPKA NABAVKE Član 13. Odluku o rezultatu postupka nabavke donosi .............................. ili lice koje on ovlasti za nabavke do 10.000,00 KM a preko 10.000,00 KM ...............................32 Odluke po žalbama donosi .................... a na osnovu pripremljenog prijedloga Komisije za nabavke koji trebaju parafirati lica ispred pravne, ekonomske i tehničke oblasti koje su predlagale donošenje odluke koja se pobija žalbom. Ovisno od drugih internih akata ugovornog organa
32
382
X. ROKOVI Član 14. U svim postupcima javnih nabavki gdje nisu propisani zakonom rokovi nosioci aktivnosti na pripremi tederske dokumentacije odredit će primjerene rokove vodeći računa o specifičnosti, kompleksnosti nabavke, hitnosti nabavke i drugim okolnostima bitnim za realizaciju iste. Ugovorni organ može odrediti i duže rokove od zakonom utvrđenih ukoliko za to ima potrebe. XI. DIREKTNI SPORAZUM Član 15. Zahtjev za nabavkom putem direktnog sporazuma podnosi se putem ........................... koji isti dostavlja na saglasnost i donošenje odgovarajuće odluke o pokretanju direktnog sporazuma. Postupak nabavke putem direktnog sporazuma može se započeti ako je nabavka predviđena planom nabavki ili donošenjem posebne odluke o pokretanju direktnog sporazuma iz člana 17. stav 1. Zakona. Postupak izbora ponuđača provodi se u skladu sa odredbama Pravilnika o postupku direktnog sporazuma.(Sl. Glasnik BiH br.90/14) Ugovor za nabavku roba, usluga ili radova po direktnom sporazumu priprema .......... ...................... u saradnji sa .................... ( npr. nadležnom službom pravnih poslova). Član 16. Nabavke čija je vrijednost do 500,00 KM, mogu se neposredno realizovati putem blagajne, na osnovu prethodne saglasnosti na samom računu za isporučenu robu, izvršenu uslugu ili izvedene radove koju daje .................. ili direktor .................. ili lica sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima kojeg ovlasti ................................ ...... Za nabavke preko 500,00 KM kojim se realizauje nabavka vršit će se putem računa ili potpisanog ugovora shodno čl. 7. Pravilnika o postupku direktnog sporazuma.
383
Član 17. Postupak izvještavanja o relizovanim nabavkama po ovom osnovu dostavlja se prema nadležnim organima na način propisan podzakonskim aktom tj. Uputstvu o uslovima i načinu objavljivanja obavještenja i dostavljanju izvještaja u postupcima javnih nabavki u informaciomnom sistemu „E-nabavke “, (“Sl. glasnik BiH” br. 90/14). XII. OKVIRNI SPORAZUM Član 18. Ugovorni organ može zaključiti okvirni sporazum samo nakon provedenih postupaka koji se po zakonu mogu provoditi. Na osnovu okvirnog sporazuma zaključenog u skladu sa prethodnim stavom, Ugovorni organ će posljedično imati pravo da tokom cijelog ugovornog perioda zaključuje ugovore sa uspješnim ponuđačem bez primjene postupaka utvrđenih u ovom pravilniku u pogledu svakog od ugovora koji su dodijeljeni po osnovu okvirnog sporazuma, zavisno od svojih potreba i finansijskih mogućnosti. Ugovorni organ će u skladu sa svojim potrebama i okolnostima po kojima se nabavka provodi odlučiti da li će se zaključivati okvirni sporazum sa jednim ili više ponuđača. U tenderskoj dokumentaciji obavezno se naznačuje da li se okvirni sporazum namjerava sklopiti s jednim ili s više ponuđača. U slučaju opredjeljenja za okvirni sporazum sa više ponuđača ugovorni organ je dužan u tenderskoj dokumentaciji se opredijeliti oko načina dodjele ugovora shodno članu 32. stav 5. Zakona. XIII. POSTUPAK REVIZIJE – ŽALBA Član 19. Po prijemu žalbe na protokol ista se odmah upućuje na predsjednika Komisije koja je pripremala tendersku dokumentaciju ili predložila odluku koja se pobija radi pripreme prijedloga odluke po žalbi sa obavezom da se prijedlog odluke po žalbi dostavi prema ovlaštenom licu najkasnije jedan dan prije zadnjeg dana isteka roka po žalbi. Protokol Ugovornog organa je dužan u slučaju direktnog prijema žalbe izdati žaliocu potvrdu o vremenu prijema žalbe. U slučaju da se po žalbi ne donosi odluka već predmet prosljeđuje nadležnom URŽ 384
na postupanje takođe je potrebno odgovor na žalbu sa propratnim aktom pripremiti prema ovlaštenom licu najkasnije jedan dan prije isteka roka. U izuzetnim i opravdanim situacijama prijedlozi se mogu poslati i zadnji dan. Obaveza praćenja rokova po gore navedenim osnovama je na svim članovima Komisije za nabavke. Prijedlog odluke i druge dokumente po žalbi parafiraju zaposlenici pravne, ekonomske i tehničke oblasti.33 XIV. REALIZACIJA UGOVORA Član 20. Pripremu ugovora vrši Komisija za nabavku koja je provodila postupak nabavke i dostavlja parafiranog od predstavnika Nosioca posla, predstavnika pravne i ekonomske oblasti34 prema ovlaštenom licu koje je donijelio odluku o izboru. Potpisani ugovor je osnov za izvještavanje nadležnih organa Društva kao i drugih organ po Zakonu o okončanom postupku nabavke a shodno odredbama koje to regulišu. Realizaciju ugovora prati Nosilac posla i nadležna ekonomska služba35 shodno djelokrugu rada. XV. ODGOVORNOST U POSTUPKU NABAVKE Član 21. Shodno odredbama Zakona o javnim nabavkama i drugim propisima, svi zaposlenici koji učestvuju u postupcima nabavke, podliježu dužnostima, odgovornostima i ograničenjima koja su utvrđena ovim propisima, kao pravno lice i kao odgovorna lica. Obaveza je ........................................ (članovi uprave, nadzornog odbora, načelnik ministar, direktor i sl. – ovisno o kojem je ugovornom organu riječ) da potpišu izjavu o nepostojanju sukoba interesa shodno odredbi člana 52. stav 4. Zakona.
Opredijeliti se i regulisati prema specifičnostima –organizaciji rada i kadrovskoj popunjenosti ugovornog organa 34 Napomena: ovo ovisi od organizacije ugovornog organa –prilagoditi specifičnostima ugovornog organa 35 Ovisno od organizacije rada ugvornog organa-prilagoditi stvarnom stanju 33
385
XVI. ZAVRŠNE ODREDBE Član 22. Na pitanja koja nisu regulisana ovim Pravilnikom primjenjivat će se odredbe Zakona kao i drugih zakonskih propisa kojima se regulišu pitanja javnih nabavki u Bosni i Hercegovini. U slučaju izmjene Zakona ili podzakonskih akata odnosno donošenja novih podzakonskih akata isti će se neposredno primjenjivati u ugovornom organu. Član 23. Sve obrasce odnosno sve ostale akte potrebne za provođenje postupka nabavke unificirat će nadležna (npr. pravna) služba u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.36 ........................................... je ovlašten da svojim odlukama, nalozima ili drugim općim aktima može odrediti poseban stručni tim za provođenje svih postupaka nabavki ili preciznije urediti pojedine procesne radnje u cilju poboljšanja efikasnosti, sistemskog praćenja nabavki ili dosljedne primjene ovog pravilnika. Član 24. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donošenja i isti će se objaviti na oglasnoj ploči ………… Član 25. Stupanjem na snagu ovog pravilnika, prestaje se primjenjivati Pravilnik …. br: …… od ….. god. Broj: _____________ __________ godine
Napomena: i ovo ovisi od organizacije rada ugovornog organa – unificiranje nije obavezujuće
36
386
PRILOG BR.12. PRIMJER PLANA JAVNIH NABAVKI
_______________________________ (Ugovorni organ) Broj: _________________, Datum:________________. Na osnovu člana 17. Zakona o javnim nabavkama BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 39/14), člana __ Statuta........... i člana ___ Pravilnika o javnim nabavkama broj _______ od.........), a u skladu sa usvojenim Budžetom/ Plan poslovanja za _______ godinu, načelnik/ministar /uprava/direktor donosi: P LA N J AV N I H N A B AV K I ZA _________. godinu I Plan nabavki sadrži sljedeće podatke koji su dati tabelarno37: a) Red.br. b) predmet nabavke, c) oznaku JRJN ako je moguće d) karakter nabavke (investicija, investiciono održavanje ili ostalo) sa oznakom stavke u Planu poslovanja, e) procjenjena vrijednost nabavke bez PDV-a, f) vrstu postupka nabavke, g) oznaku da se za određeni predmet nabavke ne provodi postupak nabavke predviđen Zakonom odnosno osnov izuzeća, h) da li se nabavka odnosi na rezervirane ili subvencionirane ugovore, i) okvirni sporazum da li se zaključuje i na koji period, j) određenje Nosioca provođenja postupka nabavke zavisno šta je predmet nabavke, k) period pokretanja postupka nabavke, l) izvor finansiranja m) odredbe o eventualnim korekcijama, dopunama plana i osnovama
37
Napomena: Tabela je data samo kao primjer, može se i drugačije kreirati, bitniji je sadržaj 387
a.
b.
c.
d.
e.
f. ili h. g. I - ROBE
i.
j.
k.
l.
m.
1. 2. II - USLUGE 3. 4. III - RADOVI 5. 6. Preuzete obaveze po osnovu okvirnih sporazuma iz prethodne godine UKUPAN BUDŽET ZA JAVNE NABAVKE IZNOSI (I+II+III)_________________KM
KM
II Za sve nabavke predviđene ovim planom obaveza je donošenja odluke o pokretanju postupka nabavke u formi i sadržaju shodno odredbi člana 18. ZJN BiH. III Uprava Društva /Načelnik Općine/Ministar... zadržava pravo u slučaju obrazloženog zahtjeva zasnovanog na odredbama Zakona o javnim nabavkama može promjeniti vrstu postupka kao i procijenjenu vrijednost nabavke do iznosa utvrđenog ovim planom. IV Sredstva predviđena za neplanirane nabavke mogu se koristiti na osnovu pojedinačne odluke koju donosi donosilac ovog plana kojom se zasniva na obrazloženom zahtjevu o neophodnosti nabavke za tehnološki procese, vanrednih okolnosti, osnovanosti nabavke koja se nije mogla predvidjeti u vrijeme donošenja plana i mogu iznositi maksimalno do% vrijednosti ukupnog plana nabavki (Opcija: do _________KM ). Sve odluke donijete kao neplanske biti će predmet rebalansa plana poslovanja tj. budžeta.
388
V Usvojeni rebalans plana poslovanja zahtijeva i izmjenu ovog plana nabavki. VI Ugovorni organ će na svojoj internetskoj stranici objaviti u roku od 60 dana od dana usvajanja budžeta/plana poslovanja za sve nabavke čija vrijednost prelazi iznos od 50.000,00 KM za robe i usluge odnosno 80.000,00 KM za radove. OPCIJA:-za ugovorne organe koji imaju trogodišnje planove poslovanja Ugovorni organ će na svojoj internetskoj stranici objaviti u roku od 60 dana od dana usvajanja budžeta/plana poslovanja za sve nabavke čija vrijednost prelazi iznos od 50.000,00 KM za robe i usluge odnosno 80.000,00 KM za radove odnosno u roku od 60 dana od početka tekuće godini ukoliko ugovorni organ za navedenu godinu ima usvojen godišnji plan u okviru trogodišnjeg plan poslovanja. VII Ovaj plan nabavki stupa na snagu danom donošenja a izvod iz plana shodno tački VI ovog plana nadležna služba će izvršiti u roku od 7 dana od stupanja na snagu plana nabavki.
UGOVORNI ORGAN ________________________
389
PRILOG BR.13. _______________ Ugovorni organ Mjesto,
__.__._____god.
Na osnovu člana 46. ....................... člana 17. stav (1) Zakona o javnim nabavkama (“Službeni glasnik BiH”, br.39/14) //, i člana 2. stav (3) Pravilnika o postupku direktnog sporazuma (“Službeni glasnik BiH”, br.90/14), a u vezi sa Zahtjevom................ broj: __________, .................... donosi: ODLUKU o pokretanju postupka javne nabavke putem direktnog sporazuma 1. Odobrava se pokretanje postupka javne nabavke putem direktnog sporazuma za nabavku:………......……... 2. Za realizaciju nabavke iz člana 1. ove Odluke odobravaju se finansijska sredstva u iznosu do ______, KM., koja su predviđena u finansijskom planu(stavka)……..………………… 3. Realizacija ove nabavke provest će:……...…...……, na način regulisan podzakonskim aktom i Pravilnikom o javnim nabavkama Ugovornog organa. 4. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja. O b r a z l o ž e nj e Sektor/Služba_______________ obratio se ...................... zahtjevom br: ______________ od __.___.20....god. za nabavku ............................................... Analizirajući predmetni zahtjev, nadležni …….......………. utvrdio je da je nabavka planirana u Planu poslovanja u …... godini, te je shodno zakonu i općim aktima ugovornog organa dostavio predmetni zahtjev …………… na konačno odobravanje aktom br. ............... od......god. s prijedlogom odgovarajuće odluke. Cijeneći navedeno donesena je odluka kao u dispozitivu. __________________ Ovlašteno lice DOSTAVITI: 1. Službi za …………………; 2. _________________; 3. a/a 390
________________ (Ugovorni organ) Broj: ________ Mjesto,________
PRILOG BR.14.
Na osnovu člana ___ ......... “ ....... “ ......... .......... , člana 8. Zakona o javnim nabavkama - u daljem tekstu “Zakon”, (“Službeni glasnik BiH”, br.39/14), te odredbi Pravilnik o postupku dodjele ugovora o uslugama iz Aneksa II. Dio B Zakona o javnim nabavkama (“Službeni glasnik BiH”, br.104/14) i člana .... Pravilnika o javnim nabavkama “.....“ .................. ... i, a u vezi sa zahtjevom................... broj: ..............__-_______-___ od _______.201. godine, ovlašteno lice/organ..................., donosi : ODLUKU o pokretanju postupka nabavke usluga:_____ na koje se primjenjuje poseban režim 38 1. Odobrava se pokretanje postupka nabavke usluga:________ predviđene u Aneks II. Dio B., pod kategorijom____ na koje se u skladu sa članom 8. primjenjuje poseban režim predviđen Zakonom o javnim nabavkama. 2. Za realizaciju nabavke iz člana 1. ove odluke odobravaju se finansijska sredstva u iznosu do ................ KM bez uračunatog PDV-a koja su predviđena u finansijskom planu: ……..……………………… 3. Shodno članu 1. ove odluke realizacija ove odluke – nabavke provest će se provođenjem procedure predviđene odredbama Pravilnika o postupku dodjele ugovora o uslugama iz Aneksa II. Dio B Zakona o javnim nabavkama odnosno općim aktom ugovornog organa. 4. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja. O b r a z l o ž e nj e Cijeneći da je predmet nabavke:___________ u skladu sa članom 8. Zakona o javnim nabavkama predviđen poseban režim shodno odredbama Zakona o javnim nabavkama odnosno odredbama Pravilnik o postupku dodjele ugovora o uslugama iz Aneksa II. Dio B Zakona o javnim nabavkama, to je utvrđeno da su ispunjene pretpostavke za donošenje odluke i realizaciju nabavke, te da je dostavljen prijedlog broj: ........ od .... ….... godine .............. na donošenje odluke Cijeneći navedeno donesena je odluka kao u dispozitivu.
__________________ Ovlašteno lice DOSTAVITI: 1. Nosilac posla 2. Komisija za nabavke 3. a/a Napomena: ova odluka se može nazvati i drugačije: npr..... nabavke usluga iz u Aneksa II. Dio B Zakona
38
391
PRILOG BR.15. _____________________ Ugovorni organ _________________.god. Na osnovu člana ___ ......... “ ....... “ ......... .......... , člana 86. stav 1. pod b) Zakona o javnim nabavkama - u daljem tekstu “Zakon”, (“Službeni glasnik BiH”, br.39/14), i člana .... Pravilnika o javnim nabavkama “.....“ .................. ... i, a u vezi sa zahtjevom................... broj: ..............__-_______-___ od _______.201. godine, ovlašteno lice/organ..................., donosi : ODLUKU o pokretanju postupka nabavke robe/usluge:_______ koje su izuzete od primjene odredbi Zakona o javnim nabavkama Član 1. Odobrava se pokretanje postupka nabavke __________, te obzirom na svrhu nabavke robe i odredbu člana 86. stav 1. pod b) Zakona o javnim nabavkama , “.......................... kao sektorski ugovorni organ ne primjenjuju postupke nabavke predviđene Zakonom o javnim nabavkama. Član 2. Za realizaciju nabavke iz člana 1. ove Odluke odobravaju se finansijska sredstva u iznosu do ______,__ KM bez uračunatog PDV-a, koja su predviđena u planu poslovanja za __.g. stavka____, Član 3. Shodno članu 1. ove odluke realizacija ove odluke-nabavke provest će: OPCIJA - nadležna služba Sektora za ekonomsko finansijske poslove na način pribavljanja jedne ili više ponuda /OPCIJA/- javnim oglašavanjem nabavke u sredstvima javnog informisanja uz pripremu tenderske dokumentacije od strane Komisije za nabavke odnosno na način predviđen općim aktom ugovornog organa. Ralizacija nabavke okončat će se zaključenjem ugovora ili pribavljanjem računa... (ili druge odgovarajuće dokumentacije) od ponuđača čija je ponuda najpovoljnija.... zavisno šta je primjereno .... obzirom na predmet i vrijednost nabavke. Član 4. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja. O b r a z l o ž e nj e Sektor/Služba_______________ obratila se........... zahtjevom br: ___________ od __.___.20….god. za nabavku:_______________. 392
Cijeneći da predmet nabavke u svrhu koje ne uključuju obavljanje djelatnosti definisanih u članu 78-84 Zakona o javnim nabavkama, te shodno odredbi člana 86. stav 1 pod b) Zakona o javnim nabavkama, ugovorni organ........ kao sektorski ugovorni organ ne primjenjuje postupke nabavke predviđeni Zakonom o javnim nabavkama. Shodno navedenom i pribavljenom mišljenju nadležne službe br…… od…., ispunjene su prepostavke za donošenje odluke i realizaciju nabavke, te je dostavljen prijedlog br. 04-___/14 od _____.20__.g. generalnom direktoru/Upravi Društva na donošenje odluke. Cijeneći navedeno donesena je odluka kao u dispozitivu. ____________________
Ovlašteno lice
393
PRILOG BR.16. _______________ (Ugovorni organ) Broj: ________ Mjesto,________ Na osnovu člana ___ ......... “ ....... “ ......... .......... , člana 10. Zakona o javnim nabavkama - u daljem tekstu “Zakon”, (“Službeni glasnik BiH”, br.39/14), člana .... Pravilnika o javnim nabavkama “.....“ d................... ... i, a u vezi sa zahtjevom................... broj: ..............__-_______-___ od _______.201. godine, ovlašteno lice/organ..................., donosi : ODLUKU o pokretanju postupka nabavke robe/usluge/radovi:_______ koje (i) su izuzete (i) od primjene odredbi Zakona o javnim nabavkama 5. Odobrava se pokretanje postupka nabavke:________ što je u skladu sa članom 10. Zakona o javnim nabavkama izuzeto od primjene odredbi zakona. 6. Za realizaciju nabavke iz člana 1. ove odluke odobravaju se finansijska sredstva u iznosu do ................ KM bez uračunatog PDV-a koja su predviđena u finansijskom planu:……..……………………… Shodno članu 1.ove odluke realizacija ove odluke – nabavke provest će se:, upućivanjem poziva ponuđaču // ili dostavljanjem prijedloga ugovora. 7. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja. O b r a z l o ž e nj e Cijeneći da je predmet nabavke:___________ u skladu sa članom 10. Zakona o javnim nabavkama izuzet iz primjene odredaba Zakona o javnim nabavkama, shodno monopolu koji ima ponuđač:_________ , to je utvrđeno da su ispunjene pretpostavke za donošenje odluke i realizaciju nabavke, te da je dostavljen prijedlog broj: ........ od .... ….... godine .............. na donošenje odluke. Cijeneći navedeno donesena je odluka kao u dispozitivu. __________________ Ovlašteno lice
DOSTAVITI: 4. Nosilac posla 5. Komisija za nabavke 6. a/a
394
PRILOG BR.17. (ugovorni organ) Broj: ________ Mjesto,________ Na osnovu člana ___ ............ “ ....... “ ........... .......... , člana 18. Zakona o javnim nabavkama - u daljem tekstu “Zakon”, (“Službeni glasnik BiH”, br.39/14), člana .... Pravilnika o javnim nabavkama “.....“ ............... ... i, a u vezi sa zahtjevom................... broj:............. od.......godine, ovlašteno lice/organ................, donosi :
1. 2.
3. 4. 5.
ODLUKU o pokretanju postupka javne nabavke ______ Ovom odlukom odobrava se pokretanje postupka javne nabavke:....................... Nabavka iz prethodnog stava provest će se primjenom _____________________ postupka. Za realizaciju nabavke iz člana 1. ove odluke odobravaju se finansijska sredstva u iznosu do ______,__ KM bez uračunatog PDV-a. Sredstva iz prethodnog stava planirana su Planom poslovanja za ......god. pod stavkom—u tabeli-- /Planom nabavki za .............godinu redni broj................... Realizacija nabavke iz člana 1. ove odluke provesti će stručne službe: .................. putem Komisije za nabavke u skladu sa postupcima regulisanim zakonom i općim aktima Ugovornog organa. Zaključenje ugovora ili drugog pravnog posla u cilju realizacije predmetne nabavke provesti će se u skladu sa ovlaštenjima utvrđenim zakonom, općim aktima Ugovornog organa Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.
O b r a z l o ž e nj e Sektor/Služba/_______________ obratio se putem:............. zahtjevom br: ______________ od __.___.god. za donošenje Odluke o provođenje postupka javne nabavke:_____. Analizirajući predmetni zahtjev, nadležni Sektor:...... za ....... (npr. za nabavke, sektor za ekonomsko-finansijske poslove ili dr.) utvrdio je da su ispunjene pretpostavke za realizaciju nabavke, te je shodno zakonu i općim aktima ugovornog organa dostavio predmetni zahtjev (ovlaštenom licu):....... na konačno odobravanje aktom br. .................... od _____........god. Cijeneći navedeno donesena je odluka kao u dispozitivu. __________________ DOSTAVITI: Ovlašteno lice 1. Nosilac posla 2. Komisija za nabavke 3. a/a 395
PRILOG BR.18. (Ugovorni organ) __.__.20….god. Na osnovu člana __. Statuta , člana 18. stav 2., člana 77. stav 2. i člana 83. i 86. stav 1. pod a) Zakona o javnim nabavkama (“Službeni glasnik BiH”, br.39/14) , a u vezi sa Zahtjevom.............. broj: __________, i prijedlogom nadležne službe:........ (ovlašteno lice)............... donosi: ODLUKU o pokretanju postupka nabavke robe za dalju prodaju:39_________ na koji se ne primjenjuju odredbe Zakona o javnim nabavkama 1. Odobrava se pokretanje postupka nabavke robe za dalju prodaju__________, te obzirom na svrhu nabavke robe i odredbu člana 86. stav 1. pod a) Zakona o javnim nabavkama, “……...….” ......…...…. kao sektorski ugovorni organ ne primjenjuju postupke nabavke predviđene Zakonom o javnim nabavkama. 2. Za realizaciju nabavke iz člana 1. ove Odluke odobravaju se finansijska sredstva u iznosu do ______,__ KM bez uračunatog PDV-a, koja su predviđena u planu poslovanja za 20….....g. stavka____, a prema Planu nabavk za .......g.. redni broj........ 3. Shodno članu 1. ove odluke realizacija ove odluke-nabavke provest će: OPCIJA - nadležna služba Sektora za ekonomsko finansijske poslove na način pribavljanja jedne ili više ponuda te saglasnosti ......................generalanog direktora/ direktora/Uprave /OPCIJA/- javnim oglašavanjem nabavke u sredstvima javnog informisanja uz pripremu tenderske dokumentacije od strane Komisije za nabavke koju imenuje ……...…...... Opcija: ili od strane nadležne službe....... 4. Realizacija nabavke okončat će se zaključenjem ugovora ili pribavljanjem računa ili drugu odgovarajuću dokumentaciju sa ponuđačem čija je ponuda najpovoljnija zavisno šta je primjereno obzirom na predmet i vrijednost nabavke. 5. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja. O b r a z l o ž e nj e Sektor/Služba_______________ obratila se........... zahtjevom br: _____________ od __.___....….god. za nabavku:_______________. Cijeneći da predmet nabavke u svrhu dalje prodaje, to shodno odredbi člana 86. stav 1 pod a) Zakona o javnim nabavkama, “………..” ............ ……… kao sektorski ugovorni organ ne primjenjuju postupke nabavke predviđeni Zakonom o javnim nabavkama. Shodno navedenom, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke za donošenje odluke i realizaciju nabavke, te je dostavljen prijedlog br. .......-___/ od _____............__.g. ………… za donošenje odluke. Cijeneći navedeno donesena je odluka kao u dispozitivu. DIREKTOR/UPRAVA NAPOMENA: Samo za sektorske ugovorne organe
39
396
PRILOG BR.19. (Ugovorni organ) Broj: ............/ ....................... godine Na osnovu člana 13. Zakona o javnim nabavkama BiH, člana 3. Pravilnika o uspostavljanju i radu komisije za nabavke i člana ….... Pravilnika o javnim nabavkama u “..........” .......... ........., a po Zahtjevu...........broj: _____ od __.__....... godine i Odluke o pokretanju postupka javne nabavke .....br....od...,(ovlašteno lice)............ donosi: RJEŠENJE / ODLUKA o imenovanju Komisije za nabavku robe/vršenje usluga/izvođenje radova Član 1. U cilju realizacije Odluke o pokretanju postupka javne nabavke br......od....... kojom se odobrava nabavka:...... , imenuje se Komisija za nabavku ____________, u sljedećem sastavu: 1. ____________, predsjednik Komisije, ispred Nosioca posla- Služba/ Odjeljenje____; 2. ____________, član Komisije ispred pravne oblasti; 3. ____________, član Komisije ispred ekonomske oblasti; 4. ____________, član 5. ____________, član Za Sekretara Komisije imenuje se………………………………….. Zamjenski članovi komisije su: 1._______________, 2._______________, itd.
Član 2.
Komisija je obavezna da postupa u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH, podzakonskim aktom koji regulišu rad Komisije za nabavke, odredbama Pravilnika o javnim nabavkama “.........” ....... 397
Komisijom predsjedava i vodi Predsjednik Komisije, koji određuje vrijeme i mjesto održavanja sastanka. Komisija za nabavke donosi odluke prostom većinom ukupnog broja članova. Komisija tokom svog rada može u cilju razrješavanja određenih stučnih pitanja, pozivati stručnjake izvan Društva bez prava glasa u Komisiji, na način utvrđen zakonskim i općim aktima. Imenovani članovi Komisije iz člana 1. ovog Rješenja, mogu učestvovati u radu Komisije tek nakon što potpišu Izjavu o povjerljivosti i nepristrasnosti shodno članu 7. stav 4. Pravilnika o uspostavljanju i radu Komisije za nabavke. Član 3. Zadatak Komisije imenovane ovim Rješenjem je: • Otvaranje zahtjeva za učešće, • Provođenje javnog otvaranja ponuda, • Pregledavanje, ocjenu i uspoređivanje ponuda, • Sačinjavanje zapisnika o ocjeni ponuda, koji ujedno predstavlja i Izvještaj o radu Komisije, koji se dostavlja u roku od ......... radnih dana po otvaranju ponuda. Ovaj zapisnik sadrži analizu i vrednovanje pristiglih ponuda, sa preporukom za dodjelu ugovora i prijedlogom odluke o dodjeli ugovora, odnosno sa preporukom o poništavanju postupak sa prijedlogom odluke o poništavanju postupka odnosno obrazloženjima zašto se daje preporuka, i isti se dostavlja ..................(organu nadležnom za donošenje odluke), • Priprema odgovora po pravnim lijekovima, • Drugi poslovi i zadaci vezani za provođenje postupka. OPCIJA -Ukoliko ugovorni organ ne posjeduje službenika za javne nabavke ili stručnu službu za javne nabavke poslovi komisije mogu uključivati i: -Pripremu tenderske dokumentacije, -Korespondenciju sa ponuđačima koji su u skladu sa zadacima Komisije navedenim u članu 2., zakonskim propisima i općim aktima Društva. -Dostavljanje tenderske dokumentacije na način propisan za konkretni postupak javne nabavke, -Pripremu pojašnjenja tenderske dokumentacije.
398
Član 4. Ugovorni organ može prihvatiti preporuku komisije ili je odbiti ako je prijedlog nezakonit. U slučaju da ugovorni organ ne prihvati preporuku komisije dužan je dati pismeno obrazloženje svog postupanja tj. u čemu se sastoji nezakonitost, te tražiti da se otkloni ista. Konačnu odluku o dodjeli ugovora donosi ugovorni organ, koji snosi odgovornost za javnu nabavku. Član 5. Sekretara komisije, bez prava glasa, koji vrši administrativne poslove za komisiju, priprema zapisnik sa sastanka komisije i izvještaj o radu komisije, vodi dokumentaciju i vrši druge poslove koje zahtjeva predsjedavajući komisije. Sekretar Komisija za nabavke je odgovoran za dalje aktivnosti na okončanju postupka nabavke nakon donošenja odluke,te nakon okončanja postupka izvrši arhiviranje kompletnog predmeta shodno Pravilniku o kancelarijskom i arhivskom poslovanju kao i drugim općim aktima ugovornog organa. Član 5. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja. Ovlašteno lice _________________ Dostaviti:
399
PRILOG BR.20. PRIMJER TENDERSKE DOKUMETACIJE PREGOVARAČKI POSTUPAK BEZ OBJAVE OBAVJEŠTENJA O NABAVCI
Premet nabavke:…………………………. Broj nabavke.................................. Datum, …………..……………… ___________________ naziv i adresa ponuđača 1. POZIV ZA DOSTAVLJANJE ZAHTJEVA ZA UČEŠĆE Ovim Pozivom na dostavljanje zahtjeva za učešće, pozivate se da dostavite Zahtjev za učešće u pregovaračkom postupku bez objave obavještenja o nabavci za izvršenje .………..……… (koncizno opisati predmet nabavke) Faza br. 1-Pretkvalifikacija: Kandidati podnose zahtjeve za učešće na način i u formi koju nalaže ugovorni organ. Ugovorni organ pregleda zahtjeve za učešće koji su pristigli od kandidata u skladu sa odredbama čl. 45-51. Zakona o javnim nabavkama i potvrđuje da li su kandidati kompetentni, pouzdani i sposobni za izvršenje ugovora uzimajući u obzir: a) ličnu situaciju kandidata, b) sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti, c) ekonomsku i finansijsku podobnost i d) tehničku i/ili profesionalnu sposobnost. Ugovorni organ o fazi pretkvalifikacije sastavlja zapisnik u koji unosi sve bitne činjenice i donosi odluku o rezultatima pretkvalifikacije, te istu skupa sa zapisnikom dostavlja kandidatima. Zahtjevi dostavljeni nakon isteka roka koji je odredio ugovorni organ vraćaju se kandidatima neotvoreni. Faza br. 2 - Poziv na dostavljanje početnih ponuda i na pregovaranje: Ugovorni organ šalje Poziv za dostavljanje početnih ponuda ponuđačima koji su zadovoljili pretkvalifikacijske uslove ugovornog organa. Nakon primanja početnih ponuda, Ugovorni organ pismenim putem poziva sve ponuđače koji su dostavili početne ponude da započnu pregovore sa ugovornim organom. Faza br. 3 – Poziv za dostavljanje konačnih ponuda i ocjenjivanje konačnih 400
ponuda: Nakon zaključivanja pregovora ugovorni organ šalje Poziv za podnošenje konačnih ponuda onim ponuđačima sa kojim je pregovarao. Ponuđači dostavljaju konačne ponude, koje se javno otvaraju i koje će ugovorni organ pregledati da bi se osiguralo da su ponude prihvatljive. Ugovorni organ ocjenjuje konačne ponude. Nakon toga ugovorni organ dodjeljuje ugovor ponuđaču koji podnese najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu. 1.1. Uslovi za kvalifikaciju: Da bi bili pozvani na učešće u pregovaračkom postupku, kandidati moraju zadovoljiti minimalne uslove iz čl. čl. 45-51. Zakona o javnim nabavkama BiH, koji su detaljno opisani u tački 6. tenderske dokumentacije. Zahtjevi za učešće se trebaju dostaviti na sljedeću adresu: ......................................... [navesti tačnu adresu] najkasnije do ......………………… navesti datum i sat kada rok ističe) Svi kandidati će biti obaviješteni o ishodu kvalifikacije i to u roku od 7 (sedam) dana od dana donošenja odluke. Samo kvalificirani kandidati će biti pozvani da dostave ponude početne ponude i zatim da učestvuju u pregovorima o tehničkim, ekonomskim i pravnim i drugim aspektima ugovora, ako ugovorni organ ocjeni da ima osnova za pregovaranje u cilju postizanja ekonomski, tehnički i pravno najpovoljnije ponude. Kriteriji za ocjenu početnih ponuda Kandidati moraju ispuniti kvalifikacione uslove i ocjena će se vršiti na način opisan u ovom Pozivu pod fazom 1.-Pretkvalifikacija Kriteriji za ocjenu konačnih ponuda Kriterij najniža cijena tehnički zadovoljavajuće ponude. Ugovor će se dodijeliti ponuđaču koji je dostavio tehnički zadovoljavajuću ponudu sa najnižom cijenom. OPCIJA: EKONOMSKI NAJPOVOLJNIJA PONUDA SA PODKRITERIJIMA: 1._______________ 2._______________ Postupak dodjele ugovora će se provesti u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: “Zakon”). 401
Svaki ponuđač koji ima opravdani interes za dodjelu ugovora o javnim nabavkama i smatra da je ugovorni organ u toku postupka dodjele ugovora izvršio povredu jedne ili više odredbi Zakona i/ili podzakonskih akata ima pravo da uloži prigovor na postupak na način i u roku koji je određen u članu 99. i 101. Zakona. 1.2. U skladu sa članom 52. stav 4. Zakona o javnim nabavkama BiH, u ovom postupku javne nabavke ne mogu učestvovati sljedeći privredni subjekti: 1. ______________, 2. ______________. 2. INFORMACIJE O UGOVORNOM ORGANU Naziv ugovornog organa: „.................. Adresa: ..................... Identifikacioni broj (JIB): ..................... Telefon: +........... E-mail: ................... Web stranica: ................... Lice koje je ovlašteno da vodi komunikaciju u ime ugovornog organa sa kandidatima/ ponuđačima: …………., tel. ………… , e-mail adresa: ……………………..
Ponuđači se upozoravaju da sve informacije u vezi sa postupkom javne nabavke (uvid i preuzimanje tenderske dokumentacije, zahtjev za pojašnjenje i druge informacije) mogu da dobiju isključivo od nadležne/ih kontakt osobe/a (ili Službe) iz tačke 2.1, u protivnom drugi način korespondencije ugovorni organ ne smatra validnim.
Cjelokupna komunikacija i razmjena informacija (korespondencija) ugovornog organa i ponuđača treba se voditi u pisanoj formi, na način da se ista dostavlja poštom ili lično na adresu naznačenu u tenderskoj dokumentaciji. OPCIJA: Izuzetno od tačke 2.3 TD, komunikacija između ugovornog organa i ponuđača može se obavljati i putem faksa i e-maila na broj faksa i e-mail adresu označenu u TD.
402
3. PREDMET NABAVKE 3.1 Predmet nabavke je e ……….…….., kako je opisano u Prilogu br.1. ove tenderske dokumentacije. 3.2 Nabavka se provodi na osnovu: Redni broj nabavke u Planu javnih nabavki: ____________________________, Odluka o pokretanju postupka javne nabavke, broj: ………. i ista je objavljena na internet stranici Ugovornog organa skupa s ovom tenderskom dokumentacijom. 3.3 Vrsta ugovora: ______________ (robe, radovi ili usluge) 3.4 Procijenjena vrijednost nabavke (bez PDV-a): ___________________________ 3.5 OPCIJA: Ugovorni organ predviđa zaključenje okvirnog sporazuma sa najpovoljnijim ponuđačem na period od __________ mjeseci/godina. (član 32. st (1)) 3.6 Usluge će se pružati od ………….. godine do ……………..godine. 3.7 Mjesto izvršenja usluge …………………….. 3.8 OPCIJA: Ugovorni organ predviđa zaključenje okvirnog sporazuma s najpovoljnijim ponuđačem na period od __________ mjeseci/godina.
NAPOMENA : Odrediti postupak i način zaključenja pojedinačnih ugovora u skladu sa članom 32. stav (5) 3.9 Ponuđačima je / nije dozvoljeno da dostavljaju alternativne ponude. Jedan ponuđač može dostaviti ili samo osnovnu ponudu ili samo alternativnu ponudu. Dostavljanje osnovne i alternativne ponude, ili više alternativnih ponuda od strane jednog ponuđača je razlog za odbijanje tog ponuđača. 3.10. Ponuđačima je dozvoljeno podugovaranje i isto će se provoditi na način 403
propisan Zakonom. 4. FAZA br. 1 – PRETKVALIFIKACIJA Mjesto, datum i vrijeme podnošenja Zahtjeva za učešće 4.1 Rok za podnošenje Zahtjeva za učešće ističe dana ______________ u ________ sati. Svi Zahtjevi koji budu dostavljeni nakon isteka navedenog roka će biti kandidatu/ponuđaču vraćeni neotvoreni. Ugovorni organ neće provoditi javno otvaranje Zahtjeva, dok će javno otvaranje ponuda kvalifikovanih kandidata biti provedeno u skladu sa odredbama Zakona. 4.2 Zahtjevi se podnose na slijedeću adresu: ______________________________. Uslovi za učešće i potrebni dokazi 4.3 U skladu sa čl. 45.-51. Zakona kandidati trebaju ispunjavati slijedeće uslove: a ) da nema smetnje za njihovo učešće u smislu odredbe čl. 45. Zakona;40 b ) da imaju pravo na obavljanje profesionalne djelatnosti i/ili da su registrovani u relevantnim profesionalnim ili trgovačkim registrima; c ) da njihovo ekonomsko i finansijsko stanje garantuje uspješnu realizaciju ugovora (član 47. Zakona); d ) da njihova tehnička i profesionalna sposobnost garantuje uspješnu realizaciju ugovora. (član 48., opcije: 49. – robe, 50. – usluge 51.- radovi Zakona) 4.4 U skladu sa članom 45. Zakona Zahtjev se odbija ako je kandidat: a ) u krivičnom postupku osuđen pravosnažnom presudom za krivična djela organizovanog kriminala, korupciju, prevaru ili pranje novca, u skladu sa važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; b) pod stečajem ili je predmet stečajnog postupka, osim u slučaju postojanja važeće odluke o potvrdi stečajnog plana ili je predmet postupka likvidacije, odnosno u postupku obustavljanja poslovne djelatnosti, u skladu sa važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; c) nije ispunio obaveze u vezi s plaćanjem penzionog i invalidskog osiguranja i zdravstvenog osiguranja, u skladu sa važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; NAPOMENA: Ovi uslovi se ne traže ukoliko je razlog krajnja hitnost i nabavka robe pod izuzetno povoljnim uslovima
40
404
d) nije ispunio obaveze u vezi s plaćanjem direktnih i indirektnih poreza u skladu sa važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; Ugovorni organ može odbiti ponudu i ukoliko utvrdi da je ponuđač: a ) bio kriv za težak profesionalni propust počinjen tokom perioda od tri godine prije početka postupka, a koji ugovorni organ može dokazati na bilo koji način, posebno, značajni i/ili nedostaci koji se ponavljaju u izvršenju bitnih zahtjeva ugovora koji su doveli do njegovog prijevremenog raskida, nastanka štete ili drugih sličnih posljedica, zbog namjere ili nemara privrednog subjekta, određene težine; 4.5 U svrhu ispunjavanja uslova iz prethodne tačke ponuđači trebaju dostaviti Izjavu ovjerenu kod nadležnog organa (organ uprave ili notar) da se na njih ne odnose slučajevi definisani (tačkom 5.4 od a) do d) tenderske dokumentacije (član 45. Zakona). Izjava se dostavlja u formi utvrđenoj Aneksom __ tenderske dokumentacije; NAPOMENA: Ponuđač može uz Izjavu tj. uz svoju ponudu odmah dostaviti i tražene dokaze koji su navedeni u izjavi. Ovim se ponuđač oslobađa obaveze naknadnog dostavljanja dokaza ako bude izabran. 4.6 Ponuđač kojem bude dodijeljen ugovor obavezan je da dostavi sljedeće dokumente kojima će potvrditi vjerodostojnost date izjave iz tačke 5.4.1: a ) Uvjerenje nadležnog suda kojim dokazuje da u krivičnom postupku nije izrečena pravosnažna presuda kojom je osuđen za krivično djelo učešća u kriminalnoj organizaciji, za korupciju, prevaru ili pranje novca; Ako ponudu dostavlja fizičko lice kao preduzetnik, dužan je dostaviti uvjerenje koje glasi na ime vlasnika – preduzetnika; b ) Uvjerenje nadležnog suda ili organa uprave kod kojeg je registrovan ponuđač, kojim se potvrđuje da nije pod stečajem, niti je predmet stečajnog postupka, da nije predmet postupka likvidacije, odnosno da nije u postupku obustavljanja poslovne djelatnosti; Ako ponudu dostavlja fizičko lice kao preduzetnik, dužan je dostaviti samo uvjerenje od nadležnog organa uprave da nije u postupku obustavljanja poslovne djelatnosti; c ) Uvjerenje izdato od strane nadležnih institucija kojim se potvrđuje da je ponuđač izmirio dospjele obaveze, a koje se odnose na doprinose za penzijsko-invalidsko i zdravstveno osiguranje; 405
d ) Uvjerenje izdato od strane nadležnih institucija kojim se potvrđuje da je ponuđač izmirio dospjele obaveze u vezi sa plaćanjem direktnih i indirektnih poreza. Kao dokaz o ispunjavanju uslova iz tačke c) i d) Ugovorni organ prihvata i Sporazum ponuđača sa nadležnim poreskim institucijama o reprogramiranom, odnosno odloženom plaćanju obaveza, uz dostavljanje potvrde od strane poreskih organa da ponuđač u predviđenoj dinamici izmiruje svoje reprogramirane obaveze. 4.7 Dokumenti ili uvjerenja navedena u tački 5.4.2 ne smiju biti starija od 3 mjeseca računajući od trenutka dostavljanja ponude, a dostavlja ih izabrani ponuđač u roku do 5 dana od dana prijema Odluke o dodjeli ugovora. Dokazi koji se zahtijevaju moraju biti originali ili ovjerene kopije. Za ponuđače koji imaju sjedište izvan BiH ne zahtjeva se posebna nadovjera dokumenata. U slučaju sumnje o postojanju okolnosti koje su definisane tačkom 5.4.2 tenderske dokumentacije, ugovorni organ će se obratiti nadležnim organima s ciljem provjere dostavljene dokumentacije i date Izjave iz tačke 5.4.1. NAPOMENA: Dokumenti trebaju biti dostavljeni do navedenog roku ugovornom organu i nije relevantno kada su poslati odnosno tačan rok do kada trebaju biti zaprimljeni kod ugovornog organa biti će naveden u odluci koja se dostavlja ponuđaču koji bude izabran. SPOSOBNOST OBAVLJANJA PROFESIONALNE DJELATNOSTI 4.8 Što se tiče sposobnosti za obavljanje profesionalne djelatnosti ponuđači moraju biti registrovani za obavljanje djelatnosti koja je predmet javne nabavke. 4.9 U svrhu dokazivanja profesionalne sposobnosti ponuđači trebaju uz Ponudu ili Zahtjev za učešće dostaviti dokaz o registraciji u odgovarajućem profesionalnom ili drugom registru u zemlji u kojoj su registrovani ili da obezbijede posebnu izjavu ili potvrdu nadležnog organa kojom se dokazuje njihovo pravo da obavljaju profesionalnu djelatnost, koja je u vezi sa predmetom nabavke. Dostavljeni dokazi se priznaju, bez obzira na kojem nivou vlasti su izdati. Dokazi koji se dostavljaju moraju biti originali ili ovjerene kopije.
5. OPCIJA-EKONOMSKA I FINANSIJSKA SPOSOBNOST 5.1 Što se tiče ekonomske i finansijske sposobnosti, u skladu sa članom 47. Zakona, ponuda će biti odbačena ako ponuđač ne ispuni slijedeće minimalne uslove a koji se mogu potvrditi sa dokazima iz člana 47. Zakona a to su: 406
a ) ………………….. b ) ………………...... c ) ………………… itd.
5.2 Ocjena ekonomskog i finansijskog stanja ponuđača će se izvršiti na osnovu dostavljene izjave ovjerene od strane ponuđača, koja se dostavlja u formi utvrđenoj Aneksom …….. tenderske dokumentacije i dostavljene obične kopije sljedećih dokumenata (izaberite samo dokumente kojima se isključivo dokazuje ispunjavanje postavljenih uslova iz tačke 7.3.1 TD): a ) odgovarajući dokument koji izdaje banka ili druga finansijska institucija kojim se dokazuje ekonomska i finansijska sposobnost u pogledu činjenica koje se mogu dokazati iz tih dokumenata u skladu sa pozitivnim propisima; b ) garancija za pokriće osiguranja od odgovornosti za realizaciju predmetnog ugovora iz oblasti registrovane djelatnosti ponuđača; c ) poslovne bilanse ili izvode iz poslovnih bilansa [pozitivan] za posljednje tri finansijske godine, odnosno od početka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je ponuđač registrovan, odnosno počeo sa radom prije manje od tri godine, ukoliko je objavljivanje poslovnog bilansa zakonska obaveza u zemlji u kojoj je ponuđač registrovan. Ako ne postoji zakonska obaveza objave bilansa, ponuđač će dostaviti izjavu ovjerenu od strane nadležnog organa; d ) izjavu o ukupnom prometu ponuđača i, kada je to primjereno, o prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora, za posljednje ________ finansijske godine [navedite period ne duži od 3 (tri) godine] za koje se raspolaže podacima, ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je ponuđač registrovan, odnosno počeo sa radom prije manje od _______ godine [npr. 3 (tri) godine]; 1.1.1.12 5.3 Ponuđač čija ponuda bude izabrana kao najpovoljnija, dužan je nakon prijema odluke o izboru dostaviti u roku do 5 dana originale ili ovjerene kopije dokumenata kojim dokazuje ekonomsku i finansijsku sposobnost. NAPOMENA: Ponuđač može uz Izjavu tj. uz svoju ponudu odmah dostaviti i tražene dokaze koji su navedeni u Izjavi. Ovim se ponuđač oslobađa obaveze naknadnog dostavljanja dokaza ako bude izabran. Dokumeti trebaju biti dostavljeni do navedenog roku ugovornom organu i nije 407
relevantno kada su poslati odnosno tačan rok do kada trebaju biti zaprimljeni kod ugovornog organa biti će naveden u odluci koja se dostavlja ponuđaču koji bude izabran. 6. OPCIJA-TEHNIČKA I PROFESIONALNA SPOSOBNOST 6.1 Što se tiče tehničke i profesionalne sposobnosti, ponuđači trebaju ispuniti slijedeće minimalne uslove a koji se mogu potvrditi sa dokazima iz člana 49. Zakona a to su: a) ………………….. b) …………………. c) ………………..... itd. 6.2 Ocjena tehničke i profesionalne sposobnosti ponuđača će se izvršiti na osnovu jednog ili više dokaza [izaberite samo dokumente kojima se isključivo dokazuje ispunjavanje postavljenih uslova iz tačke 5.6.1 TD]: a ) Spisak izvršenih ugovora o isporuci robe koja je predmet nabavke u posljednje _________ [navedite period ne duži od tri godine], ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja, ako je ponuđač registrovan, odnosno počeo da radi prije manje od tri godine. Uz spisak izvršenih ugovora ponuđač je dužan dostaviti potvrde koje su izdali primaoci robe, a koje obavezno sadrže: naziv i sjedište ugovornih strana ili privrednih subjekata, predmet ugovora, vrijednost ugovora, vrijeme i mjesto izvršenja ugovora i navode o uredno izvršenim ugovorima. U slučaju da se takva potvrda iz objektivnih razloga ne može dobiti od ugovorne strane koja nije ugovorni organ, važi izjava ponuđača o uredno izvršenim ugovorima, uz predočenje dokaza o učinjenim pokušajima da se takve potvrde obezbjede; b ) opis tehničke opremljenosti i osposobljenosti ponuđača, mjere kojima raspolaže ponuđač za obezbjeđenje kvaliteta, i njegovu opremljenost i osposobljenost za ispitivanja i istraživanja; c ) navode o angažovanom tehničkom osoblju ili tehničkim organima, za poslove postavljanja i instalacije robe koja se nabavlja, a koji ne moraju biti stalno zaposleni kod ponuđača; d ) uzorke, opise i/ili fotografije robe koja je predmet isporuke, uz obavezu ponuđača da potvrdi njihovu vjerodostojnost, ukoliko zahtjeva ugovorni organ; e ) uvjerenje koje izdaje nadležna institucija ili agencija za kontrolu kvaliteta, 408
kojim se potvrđuje da roba odgovara određenim specifikacijama ili normama; f ) potvrda ponuđača o prihvatanju postupka kontrole robe složenije vrste ili robe koja izuzetno treba da služi nekoj posebnoj svrsi, koju sprovodi ugovorni organ ili u njegovo ime nadležna institucija, a koja se odnosi na provjeru proizvodnih kapaciteta privrednog subjekta, i ako je potrebno, na način izrade studija i istraživanja, te mjere za kontrolu kvaliteta koje koristi privredni subjekt; 6.3 Ponuđač je dužan dostaviti u sastavu ponude originale ili ovjerene kopije dokumenata kojim dokazuje tehničku i profesionalnu sposobnost. 6.4 Dokumenti koji su pomenuti pod tačkom 5.6.2 mogu se dostaviti u originalu ili kopiji ovjerenoj od strane nadležnog organa. U slučaju ozbiljne sumnje u pogledu autentičnosti ili čitljivosti kopije, ugovorni organ može zahtijevati da se dostave dokumenti u originalu. 7. SUKOB INTERESA 7.1 U skladu sa članom 52. Zakona, kao i sa drugim važećim propisima u BiH, ugovorni organ će odbiti ponudu ukoliko je dobavljač koji je dostavio ponudu, dao ili namjerava dati sadašnjem ili bivšem zaposleniku ugovornog organa poklon u vidu novčanog iznosa ili u nekom drugom obliku, u pokušaju da izvrši uticaj na neki postupak ili na odluku ili na sam tok postupka javne nabavke. Ugovorni organ će u pisanoj formi obavijestiti dobavljača i Agenciju za javne nabavke o odbijanju ponude, te o razlozima za to i o tome će napraviti zabilješku u izvještaju o postupku nabavke. 7.2 Ponuđač je dužan uz ponudu dostaviti i posebnu pismenu Izjavu da nije nudio mito niti učestvovao u bilo kakvim radnjama čiji je cilj korupcija u javnoj nabavci. Izjava je prilog tenderskoj dokumentaciji (Aneks __). 7.3 Ugovorni organ može u pisanoj formi tražiti od kandidata da pojasni dokumente koje je dostavio, s tim da ne mijenja suštinu svoga zahtjeva, i to u roku koji odredi ugovorni organ. 7.4 Kandidati će odmah biti obaviješteni o odlukama u vezi sa rezultatima kvalifikacija, u roku od 7 (sedam) dana od dana donošenja odluke. 7.5 Ugovorni organ će pozvati kandidate koji ispunjavaju minimalne uslove 409
koje je odredio ugovorni organ da podnesu početne ponude i da sudjeluju u pregovorima ako ugovorni organ ocjeni da su isti potrebni. 8. SADRŽAJ ZAHTJEVA ZA UČEŠĆE 8.1 Shodno tački 6.-Faza br.1-Predkvalifikacija, odnosno tački 6.3. ove tenderske dokumentacij kandidat je dužan dostaviti sljedeća dokumenta: 1/ Zahtjev za učešće-Aneks 2., 2/ Izjava navedena u tački 6.4.1 ove T.D.- (Član 45. ZJN), 3/ Izjavu u skladu sa članom 52. Zakona, kako je navedeno tačkom 3.2. tenderske dokumentacije (Aneks 4); 4/ Dokaz da je dobavljač registrovan za obavljanje poslova određene djelatnosti, kako je to navedenom u tački 6.5 ove T.D., 5/ Izjava Dokumenti navedeni u tački 6.7.(ekonomsko finansijsko stanje) ove TD, 6/ Izjava Dokumenti o tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti u skladu sa tačkama 6.9. ove TD., Ukoliko kandidat prođe fazu predkvalifikacije, o čemu će biti pismeno upoznat, u drugoj fazi će dostaviti dokumente koji su navedeni u tački 7.2. ove tenderske dokumentacije, a koju će ugovorni organ dostaviti kvalifikovanim ponuđačima uz poziv za dostavljanje početnih ponuda. 9. SADRŽAJ POČETE PONUDE: 9.1 Ponuđači trebaju za početnu ponudu dostaviti dokumentaciju kojom potvrđuju da ispunjavaju uslove pregovaračkog poziva za dostavljanje ponuda , i to: a) Popunjen i ovjeren Obrazac za dostavljanje početne ponude – Aneks 1. b) Popunjen i ovjeren Obrazac za cijenu početne ponude – Aneks 2. c) Popunjen i ovjeren Nacrt Ugovora – Aneks 3. d) OPCIJA:Izjava ponuđača da će u slučaju dodjele ugovora obezbijediti bezuslovnu bankarsku garanciju za dobro izvršenje ugovora u roku od __ dana od potpisa ugovora, , u iznosu od 10% od ukupne vrijednosti ugovora sa uračunatim PDV-om i rokom važenja.................................... e) OPCIJA:Izjava u vezi preferencijalnog tretmana (ako se pregovarački vodi s više ponuđača i u skladu s Odlukom Vijeća/Savjeta ministara BiH o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana. NAPOMENA: Potpisivanjem i dostavljanjem Aneksa 1. – Obrazac za dostavljanje ponude smatra se da je ponuđač dostavio ovu Izjavu i nije 410
potrebno posebno da je prilaže u ponudi. 9.2 Ponuđač koji dokaže svoju kvalifikovanost biti će pozvan za dostavljanje početnih ponuda i uz poziv će biti dostavljeni dokumenti koji se zahtijevaju za početnu ponudu shodno ovoj tački tenderske dokumentacije. 10. INSTRUKCIJE ZA PONUĐAČA 10.1 . Zahtjevi po pitanju jezika Ponuda i svi dokumenti i korespodencija u vezi sa ponudom između ponuđača i ugovornog organa moraju biti napisani na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini. Štampana literatura, brošure, katalozi ili slično koje dostavlja ponuđač ne moraju biti prevedeni. Cjelokupna komunikacija i razmjena informacija (korespondencija) između ugovornog organa i kandidata/ponuđača treba se voditi u pisanoj formi, na način da se ista dostavlja poštom ili lično na adresu naznačenu u tenderskoj dokumentaciji. Posebno, komunikacija i razmjena informacija će se vršiti putem faxa, broj: (033)252000, uz obavezu da se ista proslijedi poštom prije isteka roka utvrđenog za dostavu informacija, odnosno ponude. Kandidati/ponuđači su obavezni da pripreme zahtjeve za učešće/ponude u skladu sa kriterijima koji su postavljeni u ovoj tenderskoj dokumentaciji. Zahtjevi/ponude koje nisu u skladu sa ovom tenderskom dokumentacijom će biti odbačene kao neprihvatljive. 10.2 . Priprema početne ponuda Ponuđač snosi sve troškove u vezi sa pripremom i dostavljanjem početne ponuda. Ugovorni organ nije odgovoran niti dužan snositi te troškove. Početna ponuda se izrađuje na način da čini cjelinu i mora biti napisana neizbrisivom tintom. Ispravke u ponudi moraju biti izrađene na način da su vidljive i potvrđene potpisom ponuđača, uz navođenje datuma ispravke. Svi listovi ponude moraju biti čvrsto uvezani na način da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova. Sve strane ponude moraju biti numerisane na način da je vidljiv redni broj stranice ili lista. Početna ponuda se dostavlja u originalu, na koverti na kojoj čitko pisati: „ORIGINAL POČETNE PONUDE“ . Koverta sa ponudom se dostavlja na adresu ugovornog organa: ul. _________________. 411
Na koverti ponude mora biti naznačeno:
- naziv i adresa ugovornog organa: ........................
- naziv i adresa ponuđača u lijevom gornjem uglu koverte,
- evidencijski broj nabavke: .................................
- naziv predmeta nabavke: ...................................
- naznaka „NE OTVARAJ“.
Ponuđač može izmijeniti ili dopuniti svoju početnu ponude samo prije isteka roka za dostavljanje početne ponuda. Izmjena i dopuna ponude se dostavlja na isti način kao i osnovna ponuda, sa obaveznom naznakom da se radi o izmjeni ili dopuni ponude. Ponuđač može u istom roku odustati od svoje ponude, dostavljanjem ugovornom organu pisane izjave. Pisana izjava se dostavlja na isti način kao i ponuda, sa naznakom da se radi o odustajanju od ponude. U tom slučaju ponuda će biti vraćena ponuđaču neotvorena. 10.3 Rok za dostavljanje početnih ponuda Rok za dostavljanje početnih ponuda je ____________ (dan/mjesec/godina) do 12:00 sati. Javno otvaranje ponuda neće se održati zbog vrste postupka nabavke. Nakon dostavljanja početne ponude Ponuđač se poziva pismenim putem na pregovore sa ugovornim organom. Ponuđači će u pozivu na pregovaranje biti informisani o mjestu i vremenu održavanja pregovora. O postupku pregovora se sačinjavaju zapisnici. NAPOMENA: Ponuđač će u pozivu za dostavljanje ponuda biti obaviješten o tačnom datumu i roku za dostavljanje početnih ponuda. 11. FAZA BR.3. – KONAČNE PONUDE Ponuđač koji je učestvovao u pregovorima sa ugovornim organom će biti pozvan da podnese Konačnu ponudu. Rok za dostavljanje konačnih ponuda i javno otvaranje odredit će ugovorni organ u Pozivu za dostavljanje konačne ponude nakon obavljenih pregovora. Ponuđač ili njihovi ovlašteni predstavnici, kao i sva druga zainteresovana lica mogu prisustvovati otvaranju ponuda. Informacije koje se iskažu u toku javnog otvaranja ponuda će se dostaviti ponuđaču koji su u roku dostavi ponude putem Zapisnika sa otvaranja ponuda, odmah, a najkasnije u roku od 3 dana. 412
Na javnom otvaranju ponuda prisutnim ponuđačima će se saopštiti sljedeće informacije: - naziv ponuđača - ukupna cijena navedena u ponudi - popust naveden u ponudi, ako je posebno iskazan. Predstavnik ponuđača koji želi zvanično učestvovati na otvaranju ponuda treba prije otvaranja ponuda Komisiji dostaviti punomoć za učešće na javnom otvaranju u ime privrednog subjekta-ponuđača ukoliko nije potpisnik ponude odnosno upisan u sudski registar kao lice za zastupanje. Ukoliko nema zvanične punomoći ponuđač može kao i ostala zainteresovana lica prisustvovati javnom otvaranju ali bez prava potpisa zapisnika ili preduzimanja bilo kojih pravnih radnji u ime ponuđača. Napomena: javno otvaranje se održava samo u slučaju dan je više ponuđača pozvano da podnesu konačne ponude. 12. Preferencijalni tretman Ugovorni organ neće u svrhu poređenja ponuda primjeniti preferencijalni tretman domaćeg, dok se ne donese Odluka o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg, od strane Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. 13. Obavještenje o dodjeli Ponuđač će biti obaviješteni o odluci ugovornog organa o rezultatu postupka javne nabavke u roku od 7 (sedam) dana od dana donošenja odluke, i to elektronskim sredstvom, faksom, poštom ili neposredno. Uz obavještenje o rezultatima postupka ugovorni organ će dostaviti ponuđačima Odluku o izboru najpovoljnije ponude ili poništenju postupka, kao i Zapisnik o ocjeni ponuda. 14. Informacije o zaštiti prava ponuđača U slučaju da je ugovorni organ u toku postupka javne nabavke izvršio povredu odredbi Zakona ili podzakonskih akata, imate pravo uložiti žalbu ugovornom organu, na način i u rokovima propisanim članom 99. i 101. Zakona. 15. Aneksi: Slijedeći aneksi su sastavni dio tenderske dokumentacije FAZA BR.1.-PRETKVALIFIKACIJA: Aneks 1 – Zahtjev za učešće Aneks 4 - Izjava iz člana 45. Zakona o javnim nabavkama 413
Aneks 4 - Izjava iz člana 52. Zakona o javnim nabavkama Aneks 2 – Obrazac za cijenu sa tehničkom specifikacijom u cilju upoznavanja sa obimom i vrstom usluga/roba Aneks x- Izjave iz člana 47. Zakona Aneks x- Izjave iz člana 49. ili 59 ili 51. Zakona FAZA BR.2.- Poziv na dostavljanje početnih ponuda i na pregovoranje: Aneks 1 – Obrazac za dostavljanje početne ponude i na pregovaranje Aneks 4 - Obrazac za cijenu početne ponude sa tehničkom specifikacijom Aneks s - Obrazac za dostavljanje povjerljivih informacija Aneks 2 – Nacrt Ugovora-Aneks 5. Aneks x – Forma garancija za ozbiljnost ponude Aneks 5 – Forma garancija za dobro izvršenje posla-ugovora NAPOMENA:Ove dokumente će ponuđač dobiti uz poziv za dostavljanje početne ponude FAZA BR.3.- Poziv za dostavljanje konačnih ponuda i ocjenjivanje konačnih ponuda: Aneks 1 – Obrazac za dostavljanje konačne ponude Aneks 4 - Obrazac za cijenu konačne ponude Aneks 5 - Nacrt ugovora NAPOMENA:Ove dokumete će ponuđač dobiti uz poziv za dostavljanje konačne ponude
414
ANEKS 2. /strana 1 od 2/ OBRAZAC ZA DOSTAVLJANJE ZAHTJEVA ZA UČEŠĆE U PREGOVARAČKOM POSTUPKU NABAVKE BEZ OBJAVE OBAVJEŠTENJA
Naziv ugovora i broj nabavke: ………………………………. (mjesto i datum) PRIMA: (Naziv i adresa ugovornog organa) ---------------------------------------------------------------------------------------------------------DOSTAVIO: (Prema slijedećoj tabeli) Ime / imena kandidata
Potpis
Glavni kandidat* Član grupe kandidata* Itd… *
* dodati ili oduzeti rubrike za članove grupe kandidata, prema potrebi. Vodite računa o tome da se podugovarač ne smatra članom grupe ponuđača u smislu postupka javne nabavke. Ako ponudu dostavlja jedan ponuđač, ime ponuđača se treba upisati u rubriku ‘glavni kandidat’ (i sve ostale rubrike izbrisati). KONTAKT OSOBA (za ovu ponudu) Ime i prezime Adresa Telefon Faks E-mail 415
ANEKS 2.. /strana 2 od 2/ IZJAVA KANDIDATA U odgovoru na vaše pismo Poziva na tender za gore navedeni ugovor, Mi, dolje potpisani, ovim izjavljujemo slijedeće: 1. Pregledali smo i prihvatamo u potpunosti sadržaj tenderske dokumentacije br. ………………………. (broj nabavke koji je dao ugovorni organ). Ovom izjavom prihvatamo njene odredbe u cijelosti, bez ikakvih rezervi ili ograničenja i podnosimo zahtjev za učešće . 2. Nudimo robe/usluge/radove ___________________________, u skladu sa uslovima iz tenderske dokumentacije, kriterijima i utvrđenim rokovima, bez ikakvih rezervi ili ograničenja kao je bliže opisano u Prilogu br.1. ove tederske dokumentacije (kratak opis predmeta i obima nabavke sa tehničkim karakteristikama). 3. Ispunjavamo sve kvalifikacijske uslove koji su zahtijevani u fazi pretkvalifikacije i ne nalazimo se ni u jednoj situaciji navedenoj u tenderskoj dokumentaciji zbog koje bismo bili isključeni iz učešća. U prilogu se nalaze dokumenti kojim potvrđujemo da su kvalifikacijski uslovi ispunjeni. Ime i prezime osobe koja je ovlaštena da predstavlja kandidata: […………………………………………………………………] Potpis: […………………………………………………………] Mjesto i datum: […………………………………………… ….] Pečat firme / preduzeća: Uz ponudu je dostavljeno slijedeće: [Popis dostavljenih dokumenata i Aneksa, sa nazivom istih, shodno tački 6.17. ove tenderske dokumentacije] : _____________________________ _____________________________ _____________________________ _____________________________ _____________________________ 416
PRILOG BR. 21. _________________________________ (ugovorni organ) Komisija za nabavku:__________ Broj: ................ Datum.............. Na osnovu člana 27.// 28. Zakona o javnim nabavkama, ugovorni organ: .................... donosi: ODLUKU o rezultatu postupka pretkvalifikacije u pregovaračkom postupku nabavke s objavljivanjem obavještenja o nabavci / bez objave obavještenja o nabavci-I FAZA 1. U pregovaračkom postupku nabavke s objavljivanjem obavještenja o nabavci koje je objavljeno na Portalu javnih nabavki dana ..........g. //ili bez objave obavještenja o nabavci za nabavku:________ utvrđuju se rezultati postupka pretkvalifikacije i to kako slijedi: - sljedeći kandidati ispunjavaju tražene uslove te se utvrđuje da su kvalifikovani: 1._________________ , 2._________________ Navedeni kvalifikovani kandidati nakon konačnosti ove odluke bit će pozvani da dostave početne ponude odnosno bit će pozvani na pregovore u vezi pravnih, ekonomskih i tehničkih aspekata ponude, te da dostave svoje konačne ponude u skladu sa zahtjevima datim u tenderskoj dokumentaciji i pozivu. 2. Sljedeći kandidati ne ispunjavaju uslove date u tederskoj dokumentaciji faze pretkvalifikacije te se utvrđuje da nisu kvalifikovani: 1._________________ , 2._________________ Navedeni kandidati stoga neće biti pozvani na pregovore odnosno da dostave svoje početne ponude. Ugovorni organ će o ovoj odluci obavijestiti sve učesnike postupka nabavke. Obrazloženje Na osnovu poziva za dostavljanje zahtjeva u I. Faza-faza pretkvalifikacije pregovaračkog postupka javne nabavke robe/usluge/radova: ...................................... 417
Otvaranje zahtjeva izvršeno je ............. god., što je konstatovano u zapisniku Komisije za nabavku br: ............. od .................. god., te konstatovano da je zahtjeve dostavilo ___kandidata i to: 1._________________ itd. Zahtjevi kandidata iz tačke 2. dispozitiva ove odluke nisu prihvatljivi odnosno nisu kvalifikovani za dalje učešće u postupku nabavke zbog sljedećih razloga: - kandidat ....... iz razloga......., (navesti sve razloge zbog kojih se kandidat smatra nekvalifikovanim) - kandidat ........iz razloga......., (navesti sve razloge zbog kojih se kandidat smatra nekvalifikovanim) Na osnovu navedenog odlučeno/riješeno je kao u dispozitivu. PRAVNA POUKA: Protiv ove odluke može se uputiti žalba u roku od 10 (deset) dana od dana prijema. Žalba se podnosi u pisanoj formi Uredu za razmatranje žalbi a putem ugovornog/ prvostepenog organa. DOSTAVITI:
UGOVORNI ORGAN
-svim učesnicima postupka nabavke ________________________
418
PRILOG BR. 22. _________________________________ (ugovorni organ) Komisija za nabavku:__________ Broj: ................ Datum..............
Na osnovu člana 27/28. Zakona o javnim nabavkama (Sl.glasnik BiH br:39/14), ugovorni organ……, u p u ć u j e : POZIV ZA DOSTAVLJANJE POČETNIH PONUDA I PREGOVARANJE U PREGOVARAČKOM POSTUPKU NABAVKE BEZ OBJAVE / SA OBJAVOM OBAVJEŠTENJA O NABAVCI – II. FAZA Za _____________________________________________________ (naziv i adresa kvalifikovanog kandidata-ponuđača) I - PREDMET NABAVKE Na osnovu Poziva za dostavljanje ponuda u pregovaračkom postupku nabavke s objavljivanjem Obavještenja na Portalu javnih nabavki dana………..godine// BEZ objave obavještenja o nabavci, predmet nabavke:............................., provedena je I. faza pregovaračkog postupka nabavke robe/usluge/radova:........................................ i donesena Odluka o rezultatima postupka pretkvalifikacije br:………od………. god. u kojoj je vaš zahtjev proglašen kvalifikovanim. Navedena odluka je postala konačna dana …………… god. II. – PRAVO UČEŠĆA Pravo učešća u pregovaračkom postupku nabavke-II- faza imaju kvalifikovani kandidati-ponuđači, te se u skladu sa navedenim i polazeći od toga da ste proglašeni kvalifikovanim kandidatom, pozivate da dostavite svoju početnu ponudu, prema zahtjevima datim u ovom pozivu. Postupak nabavke će se provesti u skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavkama BiH i pripadajućim podzakonskim aktima kao i uslovima navedenim u tenderskoj dokumentaciji i ovom pozivu. Takođe pozivate se da pristupite pregovorima dana______...g. u ___sati u 419
prostorije________koje se nalaze na adresi________________. Molimo da prije pregovora dostavite odgovarajuću punomoć od strane ponuđača da ste ovlašteni prevoditi pregovore u ovom postupku nabavke. (ukoliko osoba koja će pregovarati nije upisana u sudski registar) III – SADRŽAJ POČETNE PONUDE Ponuđač je obavezan dostaviti ponudu koja sadrži: • Popunjen Poziv za dostavljanje početne ponuda - Aneks ..... - dat u prilogu ovog poziva • Popunjena Specifikacija za ................................. –Aneksom......., data u prilogu ovog poziva. NAPOMENA: Specifikacija treba da sadrži opis nabavke kao i opšte uslove vezane za predmet nabavke
IV – PODNOŠENJE I OTVARANJE POČETNIH PONUDA Zapečaćenu početnu ponudu sa naznačenom punom adresom ponuđača dostaviti, isključivo na protokol _________, na adresu: _________, s naznakom: «Početna ponuda za nabavku:..................... – NE OTVARAJ ». U razmatranje će se uzeti samo ponuda koja stigne na Protokol ________ najkasnije do ...... god. do ___:00 sati. Ponude koje pristignu poslije naznačenog roka, bez obzira kad su poslane, neće biti uzete u razmatranje. Otvaranje ponuda će provesti ugovorni organ nakon isteka roka za dostavljanje početnih ponuda. Nakon otvaranja početnih ponuda ugovorni organ će provesti pregovore na dan i sat koji je naznačen u ovom pozivu. Vođenje pregovora će se bazirati na osnovnim principima jednakog tretmana i nediskriminacije. Za sve učesnike pregovora postojat će isti uslovi i bit će im dostavljene iste informacije od strane ugovornog organa. Ugovorni organ će se pobrinuti i zaštititi povjerljive poslovne informacije koje se dobiju tokom pregovora i pregovori će se provesti pojedinačno sa svakim ponuđačem. Tokom procesa pregovora koji se vode između ugovornog organa i učesnika pregovora uspostave se i razjasne uslovi ugovora. 420
Nakon provedenih pregovora ugovorni organ će pozvati ponuđače da dostavi konačnu ponudu uključujući konačnu cijenu, na bazi jedinstvenih i istih uslova koji su dogovoreni tokom pregovora i utvrđenih kriterija. U pozivu za dostavljanje konačnih ponuda ugovorni organ će odrediti primjeren rok za podnošenje konačnih ponuda i odrediti dan, datum i sat kada će se provesti javno otvaranje konačnih ponuda. V – KRITERIJI ZA ODABIR NAJPOVOLJNIJEG PONUĐAČA Ugovorni organ će dodjelu ugovora odnosno vrednovanje ponude zasnivati na primjeni kriterija: najniža cijena tehnički zadovoljavajuće ponude. Ili (OPCIJA-ALTERNATIVA) Ugovorni organ će dodjelu ugovora odnosno vrednovanje ponude zasnivati na primjeni kriterija: ekonomski najpovoljnija ponuda sa podkriterijima i relativnim učešćem kako slijedi: Cijena ........., s relativnim učešćem od ... % ....................
s relativnim učešćem od ...%
Itd. Metodologija – tehnika dodjele bodova po utvrđenim podkriterijima vršit će se na način opisan tj. dat u tenderskoj dokumentaciji. PRILOG: • Popunjen Poziv za dostavljanje početne ponuda-Aneks ....-dat u tenderskoj dokumentaciji • Popunjena Specifikacija za ................................. –Aneksom......,data u prilogu ovog poziva
UGOVORNI ORGAN __________________
421
Aneks 1 OBRAZAC ZA POČETNU PONUDU strana 1 od 2 Broj nabavke: .............................. Broj ponude: ________________ Datum: ____________________
UGOVORNI ORGAN: Naziv ugovornog organa Adresa Sjedište PONUĐAČ (ako se radi o grupi ponuđača, u rubrici za člana grupe potrebno je navesti naziv člana grupe, adresu i JIB, a ostali navedeni podaci se odnose na ovlaštenog predstavnika grupe): Naziv i sjedište ponuđača (ovlašteni predstavnik grupe ponuđača) Naziv, adresa i JIB za svakog člana grupe ponuđača (ukoliko se radi o grupi ponuđača) Adresa IDB/JIB Broj žiro računa Da li je ponuđač je u sistemu PDV: Adresa za dostavu pošte E – mail Kontakt osoba Broj telefona Broj faksa
422
strana 2 od 2 IZJAVA PONUĐAČA U postupku javne nabavke koji ste pokrenuli dana ____________, dostavljamo vam početnu ponudu i izjavljujemo sljedeće: 1. CIJENA POČETNE PONUDE Ukupna cijena naše početne ponude bez PDV-a iznosi: ______________________________________ KM, ________________________ KM
slovima
Popust u iznosu od _________% tako da cijena sa popustom bez PDV-a iznosi___________________KM, slovima _________________________ _________________ KM. PDV (17%): ________________________ ___________________________ KM
KM,
slovima
Ukupna cijena sa PDV-om i uračunatim popustom iznosi: ________________________________ KM, slovima ________________ _________________ KM 2. PODUGOVARANJE (ukoliko ponuđač ima namjeru podugovaranja) Naziv i sjedište podugovarača: _______________________________________ i/ili Dio ugovora koji se namjerava podugovarati: _____________________________ (ponuđač može navesti oba ili samo jedan od naprijed navedenih podataka, čime je izjavio da ima jasnu namjeru podugovaranja) 3. Prihvatamo sve uslove definisane ovom tenderskom dokumentacijom bez ikakvih rezervi i ograničenja. U prilogu dostavljamo Obrazac za cijenu početne ponude koji je popunjen u skladu sa zahtjevima iz tenderske dokumentacije. U slučaju razlike u cijenama iz ove Izjave i Obrasca za cijenu ponude, relevantna je cijena iz Obrasca za cijenu ponude. 4. Naša početna ponuda važi ………… (…………………) dana od dana isteka roka za dostavljanje konačne ponude, odnosno do ____________ godine. 5. OPCIJA-Prihvatamo da ćemo u slučaju dodjele ugovora obezbijediti bezuslovnu bankarsku garanciju za dobro izvršenje ugovora u roku od __ dana od potpisa ugovora, , u iznosu od 10% od ukupne vrijednosti ugovora sa uračunatim PDVom i rokom važenja ……………… 6. OPCIJA: U vezi sa vašim zahtjevom o ispunjavanju uslova za primjenu preferencijalnog tretmana domaćeg, izjavljujemo sljedeće (zaokružiti ono što je tačno): a) Naša ponuda ISPUNJAVA uslove za primjenu preferencijalnog tretmana 423
domaćeg, te dostavljamo zahtijevane dokaze navedene u tenderskoj dokumentaciji: AKO UGOVORNI ORGAN PREDVIĐA DOKAZE b) Naša ponuda NE ISPUNJAVA uslove za primjenu preferencijalnog tretmana domaćeg 7. Upoznati smo i prihvatamo sva prava i obaveze utvrđena u Nacrtu ugovora koji je dat u tenderskoj dokumentaciji – Aneks 3.
OVLAŠTENO LICE PONUĐAČA ________________________ (ime i prezime) ____________________________ M.P. (potpis)
SADRŽAJ POČETNE PONUDE: 1....... 2......... itd
424
Aneks 2
OBRAZAC ZA CIJENU POČETNE PONUDE
NAZIV PONUĐAČA: ________________________________________ Broj ponude: _______________________ Datum: ____________________________
r.b.
Naziv i opis robe7usluge/ radova (tehnička specifikacija)
Jed. količina mjere
Cijena po jedinici mjere bez PDV-a
Ukupna cijena bez PDV-a
UKUPNA CIJENA BEZ PDV-a: POPUST ___%: UKUPNA CIJENA SA POPUSTOM BEZ PDV-a: M.P. OVLAŠTENO LICE PONUĐAČA ______________________________ (potpis)
Napomena: ovdje dati osnovne elemente ugovora ili dodatne zahtjeve za predmet nabavke
425
PRILOG BR. 23. (član 20.podzakonskog akta) _________________________ (ugovorni organ) Komisija za provođenje postupka nabavke:............. Broj:............. Datum.......... Z A P I S N I K o provedenom otvaranju inicijalnih ponuda u pregovaračkom postupku BEZ objavljivanja Obavještenja o nabavci Sastanak održan dana ........ god. u prostorijama ....... sa početkom u _ _:00 sati. Sastanku Komisije prisustvuju svi članovi komisije imenovani rješenjem .......... br:...... od...... I. Komisija za provođenje postupka nabavke robe:.............. konstatuje da je na osnovu Odluke o pokretanju ........br. od….... , upućen Poziv za dostavljanje ponuda u pregovaračkom postupku nabavke br:....od.....bez objavljivanja Obavještenja o nabavci – dana......... u predmetu nabavke:.................... Osnov za provođenje pregovaračkog postupka nabavke bez objave obavještenja o nabavci je :......................................................................................................................................... Poziv za dostavljanje ponuda upućen je sljedećim ponuđačima: .............., da dostave svoje inicijalne ponude do ....... g.,......... sati., kada je bio rok za dostavljanje ponuda i po Obavještenju o nabavci. II. Komisija konstatuje da je nakon roka za dostavljanje inicijalnih ponuda pristupila otvaranju prispjelih inicijalnih ponuda i utvrdila da su sljedeći ponuđači dostavili svoje ponude: 1. ............, 2.............., Itd. III. Nakon izvršene analize ponuda u smislu da li ispunjavaju kvalifikacione uslove konstatuje da kvalifikacione uslove ispunjavaju sljedeći ponuđači: 1. ............, 2.............., Itd. III.1. Analiza ponuda je takođe pokazala da kvalifikacione uslove ne ispunjavaju sljedeći ponuđači: 1. ............, 2.............., Itd. IV. Komisija za nabavke je konstatovala navedeno činjenično stanje i isto će biti osnova za pregovore sa sa ponuđačima o pravnim, ekonomskim i tehničkim aspektima ponude. V. Nakon obavljenih pregovora bit će zatraženo od ponuđača da dostave svoje konačne ponude. Prijedlog poziva za pregovore dat je u prilogu ovog zapisnika. Istovremeno ovaj zapisnik predstavlja i izvještaj o radu Komisije. Komisija završila sa radom u .............. sati. PRILOG: - Odluka o kvalifikovanim ponuđačima - Prijedlog poziva za pregovore KOMISIJA: 1.________________, 2.________________, 3.________________. 426
PRILOG BR.24. _________________________ (ugovorni organ) Komisija za provođenje postupka nabavke robe:............. Broj:.............. Datum.......... Z A P I S N I K o provedenom otvaranju početnih ponuda u pregovaračkom postupku sa objavljivanjem Obavještenja o nabavci Sastanak je održan dana ............ god. u prostorijama ....... sa početkom u _ _:00 sati. Sastanku Komisije prisustvuju svi članovi komisije imenovani rješenjem .................... br:......od...... I. Komisija za provođenje postupka nabavke robe:.............. konstatuje da je na osnovu Odluke o pokretanju postupka nabave ........br. od....., upućen Poziv za dostavljanje početnih ponuda u pregovaračkom postupku nabavke br:..od...sa objavljivanjem Obavještenja o nabavci br:..... od .... god. na Portalu javnih nabavki dana ………… Poziv za dostavljanje početnih ponuda upućen je sljedećim ponuđačima: .............., da dostave svoje ponude do ........g.,......... sati. II. Komisija konstatuje da je nakon roka za dostavljanje početnih ponuda pristupila otvaranju prispjelih ponuda i utvrdila da su sljedeći ponuđači dostavili svoje ponude: -.............................., -.............................., III. Nakon izvršene analize ponuda u smislu da li ispunjavaju uslove navedene u pozivu ugovornog organa za dostavljanje početnih ponuda, Komisija za nabavke konstatuje da su prihvatljive početne ponude sljedećih ponuđača: -............, -............., III.1. Analiza ponuda je takođe pokazala da uslove navedene u pozivu ugovornog organa za dostavljanje početnih ponuda ne ispunjavaju sljedeći ponuđači: -.....iz razloga.................., -......iz razloga ..............., IV. Komisija za nabavke je konstatovala navedeno činjenično stanje i isto će biti osnova za pregovore sa sa ponuđačima o pravnim, ekonomskim i tehničkim aspektima ponude. V. Nakon obavljenih pregovora bit će zatraženo od ponuđača da dostave svoje konačne ponude. Prijedlog poziva za pregovore dat je u prilogu ovog zapisnika. Istovremeno ovaj zapisnik predstavlja i izvještaj o radu Komisije. Komisija završila sa radom u .............. sati. PRILOG: - Odluka o kvalifikovanim ponuđačima - Prijedlog poziva za pregovore KOMISIJA: 1.________________, 2.________________, 427
PRILOG BR.25. _________________________ (ugovorni organ) Komisija za provođenje postupka nabavke:............. Broj:........... Datum........ Z A P I S N I K o provedenom pregovaranju sa ponuđačima Sastanak je održan dana ......... god. u prostorijama ....... s početkom u _ _:00 sati. Sastanku Komisije prisustvuju svi članovi komisije imenovani rješenjem .......... br:......od...... I. Komisija za provođenje postupka nabavke robe/usluga/radova:.............. konstatuje da je na osnovu upućenog Poziva za pregovaranje ponuđačima koji su dostavili prihvatljive početne ponude i to: 1. ..........., 2. ............, obavljeno pregovaranje sa navedenim ponuđačima. II. Pregovori su obavljeni ovim redoslijedom: 1. Sa ponuđačem .......... dana ............ s početkom u -------- sati. Ispred ponuđača pregovorima su prisustvovali: ................., 2. ................... III. Komisija konstatuje da je tokom pregovora upoznala ponuđače detaljno sa zahtjevom ugovornog organa i potrebom postizanja najpovoljnijih pravnih, ekonomskih i tehničkih elemenata ugovora vezanog za predmet nabavke a u okviru uslova koji su postavljeni ugovornom organu. IV. Komisija za nabavke je nakon pregovora obavijestila ponuđače da će biti pozvani da dostave svoje konačne ponude na bazi uslova koji su razmotreni na pregovorima. Istovremeno ovaj zapisnik predstavlja i izvještaj o radu Komisije. Komisija završila sa radom u .............. sati. PRILOG: - Prijedlog poziva za pregovore KOMISIJA: 428
PRILOG BR.26. _________________________ (ugovorni organ) Komisija za provođenje postupka nabavke:............. Broj:.............. Datum........... Z A P I S N I K sa otvaranja konačnih ponuda u provedenom pregovaračkom postupku bez objavljivanja Obavještenja o nabavci (konačni) Sastanak održan dana ........ god. u prostorijama ....... sa početkom u _ _:00 sati. Sastanku Komisije prisustvuju svi članovi komisije imenovani rješenjem .......... br:......od...... I. Komisija za provođenje postupka nabavke robe:.............. konstatuje da je na osnovu Odluke o pokretanju postupka -........br. od....., provedenih pregovora, upućen poziv za dostavljanje konačnih ponuda u pregovaračkom postupku nabavke br:..od... bez objavljivanjem Obavještenja o nabavci Poziv za dostavljanje konačnih ponuda upućen je sljedećim ponuđačima: ............... ........................, da dostave svoje konačne ponude do ....... god., ......... sati., kada je bio rok za dostavljanje ponuda II. Javno otvaranje konačnih ponuda zakazano je za dan .....u ...sati, te su rezultati javnog otvaranja konstatovani u zapisniku br:...od..... Komisija konstatuje da je do utvrđenog roka za dostavljanje konačnih ponuda tj:...g.pristigla __ ponuda sljedećih ponuđača.................................... III. Komisija je nakon isteka roka za dostavljanje ponuda pristupila otvaranju ponuda dana ____ u ___sati i nakon izvršene analize ponuda i konstatuje da sljedeći ponuđači: -............, ne ispunjavaju uslove tražene u zahtjevu za dostavljanje konačnih ponuda: -.....iz razloga.................., -......iz razloga ..............., IV. Komisija za nabavke je konstatovala da sljedeći ponuđači ispunjavaju uslove : ____________, ____________, V.Shodno utvrđenom činjeničnom stanju utvrđena je redoslijedu-rang listi konačnih ponuda: , Komisija za nabavke donosi jednoglasan zaključak i daje preporuku ............... da ovlašteno lice ugovornog organa donese: OPCIJA :AKO JE JEDAN PONUĐAČ 429
Shodno utvrđenom činjeničnom stanju, Komisija za nabavke donosi jednoglasan zaključak i daje preporuku ............... da ovlašteno lice ugovornog organa donese: Odluku o dodjeli ugovora ponuđaču: ............., s cijenom od ................. KM sa/bez PDV, Istovremeno ovaj zapisnik predstavlja i izvještaj o radu Komisije. Komisija završila sa radom u .............. sati. PRILOG: - Zapisnik sa javnog otvaranja - Prijedlog Odluke o dodjeli ugovora ponuđaču... KOMISIJA:
430
___________________________ ( naziv - logo ugovornog organa )
PRILOG BR.27.
TENDERSKA DOKUMENTACIJA broj: ____________________ OTVORENI POSTUPAK – JAVNA NABAVKA ROBA PREDMET NABAVKE: (navesti naziv konkretnog predmeta nabavke)
OPCIJA – Postupak javne nabavke rezervisan samo za privredne subjekte koji zapošljavaju više od 50% osoba sa invaliditetom, u sladu sa članom 9. Zakona.
PAŽNJA: UPOZORAVAJU SE UGOVORNI ORGANI DA SU OBAVEZNI OVAJ PRIMJER PRIPREME TENDERSKE DOKUMENTACIJE PRILAGODITI KONKRETNOM POSTUPKU NABAVKE, TE IZBRISATI SVE OPCIJE KOJE NISU RELEVANTNE ZA KONKRETAN POSTUPAK NABAVKE
______________________ Mjesto i datum
431
1. OPŠTI PODACI 1.1. PODACI O UGOVORNOM ORGANU Naziv ugovornog organa: ______________________________________________ Adresa: ____________________________________________________________ Identifikacionii broj (JIB): _____________________________________________ Telefon: ___________________________________________________________ Faks: ______________________________________________________________ E-mail: ____________________________________________________________ Web stranica: _______________________________________________________ 2. KONTAKT INFORMACIJE 2.1. Lice/Lica koje/a je/su ovlašteno/a da vodi/e komunikaciju u ime ugovornog organa sa ponuđačima:______________________________,Tel. ____________________, e-mail adresa: ___________________________________. OPCIJA: Služba (odjeljenje, sektor i sl.) koja je ovlaštena da vodi komunikaciju u ime ugovornog organa s ponuđačima:_____________________________________, Tel. ____________________, faks:_________________ e-mail adresa: _________ __________________________ (uz eventualno navođenje kontakt osoba). 2.2. Ponuđači se upozoravaju da sve informacije u vezi sa postupkom javne nabavke (uvid i preuzimanje tenderske dokumentacije, zahtjev za pojašnjenje i druge informacije) mogu da dobiju isključivo od nadležne/ih kontakt osobe/a (ili Službe) iz tačke 2.1, u protivnom drugi način korespodencije ugovorni organ ne smatra validnim. 2.3. Cjelokupna komunikacija i razmjena informacija (korespodencija) ugovornog organa i ponuđača treba se voditi u pisanoj formi, na način da se ista dostavlja poštom ili lično na adresu naznačenu u tenderskoj dokumentaciji. 2.4. Izuzetno od tačke 2.3 TD, komunikacija između ugovornog organa i ponuđača može se obavljati i putem faksa i e-maila na broj faksa i e-mail adresu označenu u TD, osim ako ovom TD za pojedine vrste komunikacije nije drugačije određeno. 3. OPŠTI PODACI O POSTUPKU JAVNE NABAVKE 3.1. Redni broj nabavke u Planu javnih nabavki: ____________________________, 432
a obavještenje o nabavci objavljeno na Portalu javnih nabavki dana _________, broj _________. OPCIJA: ukoliko je vanplanska nabavka, upisati „Vanplanska nabavka odobrena posebnom odlukom o pokretanju postupka broj ______“ 3.2. Vrsta ugovora: ______________ (robe, radovi ili usluge) 3.3. Procijenjena vrijednost nabavke (bez PDV-a): ___________________________ 3.4. OPCIJA: Nabavka je objavljena putem prethodnog informacionog obavještenja dana ______ na Portalu javnih nabavki broj ___________. 3.5. OPCIJA: Ugovorni organ predviđa zaključenje okvirnog sporazuma sa najpovoljnijim ponuđačem na period od __________ mjeseci/godina. 4. SPISAK PRIVREDNIH SUBJEKATA ISKLJUČENIH IZ POSTUPKA JAVNE NABAVKE ZBOG SUKOBA INTERESA 4.1. U skladu sa članom 52. Zakona o javnim nabavkama BiH, u ovom postupku javne nabavke ne mogu učestvovati sljedeći privredni subjekti: ________________________________________________________ ________________________________________________________ _________________________________________________________ OPCIJA: Nema privrednih subjekata koji ne bi mogli učestvovati u ovom postupku javne nabavke u skladu sa članom 52. Zakona. 5. INFORMACIJE O TENDERSKOJ DOKUMENTACIJI 5.1. Za preuzimanje tenderske dokumentacije se plaća iznos od ____KM. Ovaj iznos pokriva samo stvarne troškove papira, štampanja, umnožavanja, za nosač podataka i slanja tenderske dokumentacije ponuđačima. Dokaz o uplati naknade se dostavlja najkasnije uz ponudu, izuzev u slučaju navedenom u članu 55. stav 1. pod c) i d) Zakona. OPCIJA: Naknada za tendersku dokumentaciju se ne naplaćuje. 5.2. Tenderska dokumentacija se dostavlja na pismeni zahtjev ponuđača, na jedan od sljedećih načina koji zahtjeva ponuđač: • •
Lično kod ugovornog organa u kancelariji br. _____ Putem pošte, 433
•
Putem elektronske pošte
OPCIJA: Ugovorni organ je omogućio neograničen i direktan pristup tenderskoj dokumentaciji na Portalu javnih nabavki, bez naknade, zajedno sa objavom obavještenja o nabavci na Portalu javnih nabavki. 5.3. Zainteresovani ponuđači imaju pravo uvida u tendersku dokumenta, prije nego što je otkupe. Uvid će se omogućiti svakom ponuđaču koji podnese pismeni zahtjev, na jedan od sljedećih načina koji zahtjeva ponuđač: • • •
U prostorijama ugovornog organa, kancelarija broj ________, Dostavljanjem putem preporučene pošiljke sa povratnicom i Dostavljanjem putem elektronske pošte u zaštićenom, nepromjenjivom obliku.
OPCIJA: Ugovorni organ je TD objavio na portalu JN gdje se može izvršiti uvid u TD, te se isti neće moći vršiti kod ugovornog organa. 5.4.Zainteresovani ponuđači mogu tražiti pojašnjenje tenderske dokumentacije od ugovornog organa u pisanoj formi, i to blagovremeno, a najkasnije 10 (deset) dana prije isteka roka za podnošenje ponuda. 5.5.Ugovorni organ će pripremiti odgovor u pisanoj formi i dostaviti ga svim ponuđačima koji su otkupili tendersku dokumentaciju ili za koje ima saznanja da su je preuzeli na jedan od načina iz člana 55. Zakona, u roku od 3 (tri) dana, a najkasnije 5 (pet) dana prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ako odgovor ugovornog organa dovede do izmjene tenderske dokumentacije, i te izmjene zahtijevaju da se izvrše znatne izmjene i/ili da se prilagode njihove ponude, ugovorni organ će produžiti rok za dostavljanje ponuda i to najmanje za 7 (sedam) dana. Na isti period će se produžiti rok za dostavljanje ponuda ako se nakon dostavljanja tenderske dokumentacije pokaže da se ponude mogu pripremiti samo nakon posjete mjestu izvođenja radova ili usluga, ili nakon pregleda dokumenata na osnovu kojih je pripremljena tenderska dokumentacija. Ako se ugovorni organ opredijelio za objavu tenderske dokumentacije na portalu javnih nabavki, pojašnjenje TD se vrši na način propisan podzakonskim aktom Agencije za javne nabavke BiH. 5.6.Ugovorni organ može u svako doba izmijeniti ili dopuniti tendersku dokumentaciju pod uslovom da se one dostave zainteresovanim ponuđačima isti dan, a najkasnije 5 (pet) dana prije datuma koji je određen kao rok za podnošenje ponuda. Izvršena izmjena će biti sastavni dio tenderske dokumentacije. U slučaju da takve izmjene podrazumijevaju suštinsku promjenu predmeta nabavke, ugovorni organ će produžiti rok za prijem ponuda najmanje za 7 (sedam) dana, u zavisnosti od složenosti predmeta nabavke.
434
6. PODACI O PREDMETU JAVNE NABAVKE 6. 1. OPIS PREDMETA JAVNE NABAVKE 6.1.1 Predmet nabavke je ______________ [navesti precizno predmet nabavke) oznaka ____________ (navodeći naziv i oznaku iz JRJN]. Robe se dostavljaju prema sljedećoj količinskoj i tehničkoj specifikaciji: 1._________________________________________________________ 2._________________________________________________________ 3._________________________________________________________ itd. OPCIJA – Robe se dostavljaju prema količinskoj i tehničkoj specifikaciji koja čini Aneks __ tenderske dokumentacije OPCIJA – Ukoliko se u tehničkoj specifikaciji koristi izraz „ili ekvivalent“, ugovorni organ mora kriterije mjerodavne za ocjenjivanje ekvivalentnosti navesti u opisu predmeta nabavke, u skladu sa članom 54. stav (10) zakona. U skladu sa utvrđenim kriterijima, ponuđač mora na za to predviđenim praznim mjestima, prema odgovarajućim stavkama, navesti podatke o proizvodu i tipu odgovarajućeg proizvoda koji nudi te, ako se to traži, i ostale podatke koji se odnose na taj proizvod. Dokaz ekvivalentnosti u smislu ispunjenja zahtjeva vezano za predmet nabavke je dužan obezbijediti ponuđač u skladu sa zahtjevima definisanim u tenderskoj dokumentaciji. Proizvodi koji su u tenderskoj dokumentaciji navedeni kao primjeri smatraju se ponuđenima ako ponuđač ne navede nikakve druge proizvode na predviđenom mjestu. OPCIJA - Predmet javne nabavke podijeljen je na lotove Robe će se dostavljati prema sljedećim lotovima: Broj lota
Opis lota
Ponuđač može dostaviti ponudu za [odabrati: jedan lot ili nekoliko lotova ili sve lotove]. Ugovor se zaključuje za svaki lot posebno, a ako je jedan ponuđač najuspješniji za dva ili više lotova, ugovorni organ može zaključiti jedan ugovor za sve lotove na kojima je ponuđač pobijedio (član 16. ZJN). 435
6.1.2 Mjesto isporuke robe je: __________________________________________. 6.1.3 Rok za isporuku robe je ____________________ od dana zaključenja ugovora. (opcija: ili rok dat u prihvaćenoj ponudi). Ugovor će se zaključiti u roku od ___ dana od dana dostavljanja odluke o izboru svim ponuđačima. (osim u slučaju da oduka nije postala konačna zbog uložene žalbe ili je poništena povodom uložene žalbe) OPCIJA: Rok za početak isporuke robe je ________ dana od dana zaključenja ugovora. OPCIJA: Ukoliko se predviđa okvirni sporazum obavezno naznačiti: - - - -
trajanje okvirnog sporazuma, maksimalne količine, ukoliko je to moguće, podatak da li se okvirni sporazum zaključuje sa jednim ili više ponuđača, obrazloženje razloga, ako je predviđeno zaključenje okvirnog sporazuma na period duži od četiri godine, - postupak i način zaključenja pojedinačnih ugovora u skladu sa članom 32. stav (5) 6.1.4. Obrazac za cijenu ponude je popunjen kako je dato u Aneksu br.__ tenderske dokumentacije. 7. USLOVI ZA KVALIFIKACIJU PONUĐAČA 7. 1. LIČNA SPOSOBNOST 7. 1.1. U skladu sa članom 45. Zakona, ponuda će biti odbijena ako je ponuđač: a) u krivičnom postupku osuđen pravosnažnom presudom za krivična djela organizovanog kriminala, korupciju, prevaru ili pranje novca, u skladu sa važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; b) pod stečajem ili je predmet stečajnog postupka, osim u slučaju postojanja važeće odluke o potvrdi stečajnog plana ili je predmet postupka likvidacije, odnosno u postupku obustavljanja poslovne djelatnosti, u skladu sa važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; c) nije ispunio obaveze u vezi s plaćanjem penzionog i invalidskog osiguranja i zdravstvenog osiguranja, u skladu sa važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; d) nije ispunio obaveze u vezi s plaćanjem direktnih i indirektnih poreza u skladu sa važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; Ugovorni organ može odbiti ponudu i ukoliko utvrdi da je ponuđač: 436
e) bio kriv za težak profesionalni propust počinjen tokom perioda od tri godine prije početka postupka, a koji ugovorni organ može dokazati na bilo koji način, posebno, značajni i/ili nedostaci koji se ponavljaju u izvršenju bitnih zahtjeva ugovora koji su doveli do njegovog prijevremenog raskida, nastanka štete ili drugih sličnih posljedica, zbog namjere ili nemara privrednog subjekta, određene težine; 7.1.2. U svrhu ispunjavanja uslova iz prethodne tačke ponuđači trebaju dostaviti Izjavu ovjerenu kod organa nadležnog za ovjeru dokumenata, da se na njih ne odnose slučajevi definisani tačkom 7.1.1 od a) do d) tenderske dokumentacije. Izjava se dostavlja u formi utvrđenoj Aneksom __ tenderske dokumentacije; 7.1.3. Ponuđač kojem bude dodijeljen ugovor obavezan je da dostavi sljedeće dokumente kojima će potvrditi vjerodostojnost date izjave iz tačke 7.1.2: a) Uvjerenje nadležnog suda kojim dokazuje da u krivičnom postupku nije izrečena pravosnažna presuda kojom je osuđen za krivično djelo učešća u kriminalnoj organizaciji, za korupciju, prevaru ili pranje novca; Ako ponudu dostavlja fizičko lice kao preduzetnik, dužan je dostaviti uvjerenje koje glasi na ime vlasnika – preduzetnika; b) Uvjerenje nadležnog suda ili organa uprave kod kojeg je registrovan ponuđač, kojim se potvrđuje da nije pod stečajem, niti je predmet stečajnog postupka, da nije predmet postupka likvidacije, odnosno da nije u postupku obustavljanja poslovne djelatnosti; Ako ponudu dostavlja fizičko lice kao preduzetnik, dužan je dostaviti samo uvjerenje od nadležnog organa uprave da nije u postupku obustavljanja poslovne djelatnosti; c) Uvjerenje izdato od strane nadležnih institucija kojim se potvrđuje da je ponuđač izmirio dospjele obaveze, a koje se odnose na doprinose za penzijsko-invalidsko i zdravstveno osiguranje; d) Uvjerenje izdato od strane nadležnih institucija kojim se potvrđuje da je ponuđač izmirio dospjele obaveze u vezi sa plaćanjem direktnih i indirektnih poreza. Kao dokaz o ispunjavanju uslova iz tačke c) i d) ugovorni organ prihvata i sporazum ponuđača sa nadležnim poreskim institucijama o reprogramiranom, odnosno odloženom plaćanju obaveza, uz dostavljanje potvrde od strane poreskih organa da ponuđač u predviđenoj dinamici izmiruje svoje reprogramirane obaveze. 7.1.4. Dokumenti ili uvjerenja navedena u tački 7.1.3 ne smiju biti stariji od 3 mjeseca računajući od trenutka dostavljanja ponude, a dostavlja ih izabrani ponuđač u roku ne dužem od 5 dana od dana prijema odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Dokazi moraju biti fizički dostavljeni na protokol 437
ugovornog organa najkasnije peti dan po prijemu odluke o izboru, u radnom vremenu ugovornog organa (do _ sati), te za ugovorni organ nije relevantno na koji su način poslati. Dokazi koji se zahtjevaju moraju biti originali ili ovjerene kopije. Za ponuđače koji imaju sjedište izvan BiH ne zahtjeva se posebna nadovjera dokumenata. U slučaju sumnje o postojanju okolnosti koje su definisane tačkom 7.1.1 tenderske dokumentacije, ugovorni organ će se obratiti nadležnim organima s ciljem provjere dostavljene dokumentacije i date Izjave iz tačke 7.1.2.
NAPOMENA: Ponuđač može uz Izjavu tj. uz svoju ponudu, odmah dostaviti i tražene dokaze koji su navedeni u izjavi. Ovim se ponuđač oslobađa obaveze naknadnog dostavljanja dokaza ako bude izabran. Dostavljeni dokazi moraju biti originali ili ovjerene kopije i ne mogu biti stariji od tri mjeseca, računajući od dana predaje ponude.
7. 2. SPOSOBNOST OBAVLJANJA PROFESIONALNE DJELATNOSTI 7.2.1 Što se tiče sposobnosti za obavljanje profesionalne djelatnosti ponuđači moraju biti registrovani za obavljanje djelatnosti koja je predmet javne nabavke. 7.2.2 U svrhu dokazivanja profesionalne sposobnosti ponuđači trebaju uz ponudu dostaviti dokaz o registraciji u odgovarajućem profesionalnom ili drugom registru u zemlji u kojoj su registrovani ili da obezbjede posebnu izjavu ili potvrdu nadležnog organa kojom se dokazuje njihovo pravo da obavljaju profesionalnu djelatnost, koja je u vezi sa predmetom nabavke. Dostavljeni dokazi se priznaju, bez obzira na kojem nivou vlasti su izdati. Dokazi koji se dostavljaju moraju biti originali ili ovjerene kopije.
7. 3. EKONOMSKA I FINANSIJSKA SPOSOBNOST 7.3.1.Što se tiče ekonomske i finansijske sposobnosti, u skladu sa članom 47. Zakona, ponuda će biti odbačena ako ponuđač ne ispuni slijedeće minimalne uslove (navesti samo uslove koji se mogu potvrditi dokazima iz člana 47. Zakona: voditi računa o odredbama čl. 44. Zakona kao i da ovi uslovi nisu obavezujući što znači da ugovorni organ slobodno bira hoće li postavljati ove uslove, ali ako ih postavlja oni moraju biti u skladu s čl. 44. i 47. Zakona) 438
a) …………………. b)…………………. c)………………….itd. 7.3.2. Ocjena ekonomskog i finansijskog stanja ponuđača će se izvršiti na osnovu dostavljene izjave ovjerene od strane ponuđača, koja se dostavlja u formi utvrđenoj Aneksom _ tenderske dokumentacije i dostavljene obične kopije sljedećih dokumenata (izaberite samo dokumente kojima se isključivo dokazuje ispunjavanje postavljenih uslova iz tačke 7.3.1 TD): a) odgovarajući dokument koji izdaje banka ili druga finansijska institucija kojim se dokazuje ekonomska i finansijska sposobnost u pogledu činjenica koje se mogu dokazati iz tih dokumenata u skladu sa pozitivnim propisima; b) garancija za pokriće osiguranja od odgovornosti za realizaciju predmetnog ugovora iz oblasti registrovane djelatnosti ponuđača; c) poslovne bilanse ili izvode iz poslovnih bilansa za posljednje tri finansijske godine, odnosno od početka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je ponuđač registrovan, odnosno počeo sa radom prije manje od tri godine, ukoliko je objavljivanje poslovnog bilansa zakonska obaveza u zemlji u kojoj je ponuđač registrovan. Ako ne postoji zakonska obaveza objave bilansa, ponuđač će dostaviti izjavu ovjerenu od strane nadležnog organa; d) izjavu o ukupnom prometu ponuđača i, kada je to primjereno, o prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora, za posljednje ________ finansijske godine [navedite period ne duži od 3 (tri) godine] za koje se raspolaže podacima, ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je ponuđač registrovan, odnosno počeo sa radom prije manje od _______ godine [npr. 3 (tri) godine]; 7.3.3 Ponuđač čija ponuda bude izabrana kao najpovoljnija, dužan je nakon prijema odluke o izboru dostaviti, u roku ne dužem od 5 dana, originale ili ovjerene kopije dokumenata kojim dokazuje ekonomsku i finansijsku sposobnost. Dokazi moraju biti fizički dostavljeni na protokol ugovornog organa najkasnije peti dan po prijemu odluke o izboru, u radnom vremenu ugovornog organa (do _ sati), te za ugovorni organ nije relevantno na koji su način poslati. NAPOMENA: Ponuđač može uz Izjavu, tj. uz svoju ponudu, odmah dostaviti i originale ili ovjerene kopije traženih dokaza koji su navedeni u izjavi. Ovim se ponuđač oslobađa obaveze naknadnog dostavljanja originala ili ovjerenih kopija dokaza ako bude izabran. 7. 4. TEHNIČKA I PROFESIONALNA SPOSOBNOST 439
7.4.1 Što se tiče tehničke i profesionalne sposobnosti, ponuđači trebaju ispuniti slijedeće minimalne uslove (navesti samo uslove koji se mogu potvrditi dokazima iz člana 49. Zakona: voditi računa o odredbama čl. 44. Zakona, kao i da ovi uslovi nisu obavezujući, što znači da ugovorni organ slobodno bira hoće li postavljati ove uslove, ali ako ih postavlja oni moraju biti u skladu s čl. 44. i 47. Zakona.. a) ……………….. b)………………... c)………………… itd. 7.4.2. Ocjena tehničke i profesionalne sposobnosti ponuđača će se izvršiti na osnovu jednog ili više dokaza [izaberite samo dokumente kojima se isključivo dokazuje ispunjavanje postavljenih uslova iz tačke 7.4.1 TD]: a) Spisak izvršenih ugovora o isporuci robe koja je predmet nabavke u posljednje _________ [navedite period ne duži od tri godine], ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja, ako je ponuđač registrovan, odnosno počeo da radi prije manje od tri godine. Uz spisak izvršenih ugovora ponuđač je dužan dostaviti potvrde koje su izdali primaoci robe, a koje obavezno sadrže: naziv i sjedište ugovornih strana ili privrednih subjekata, predmet ugovora, vrijednost ugovora, vrijeme i mjesto izvršenja ugovora i navode o uredno izvršenim ugovorima. U slučaju da se takva potvrda iz objektivnih razloga ne može dobiti od ugovorne strane koja nije ugovorni organ, važi izjava ponuđača o uredno izvršenim ugovorima, uz predočenje dokaza o učinjenim pokušajima da se takve potvrde obezbjede; b) opis tehničke opremljenosti i osposobljenosti ponuđača, mjere kojima raspolaže ponuđač za obezbjeđenje kvaliteta, i njegovu opremljenost i osposobljenost za ispitivanja i istraživanja; c) navode o angažovanom tehničkom osoblju ili tehničkim organima, za poslove postavljanja i instalacije robe koja se nabavlja, a koji ne moraju biti stalno zaposleni kod ponuđača; d) uzorke, opise i/ili fotografije robe koja je predmet isporuke, uz obavezu ponuđača da potvrdi njihovu vjerodostojnost, ukoliko zahtjeva ugovorni organ; e) uvjerenje koje izdaje nadležna institucija ili agencija za kontrolu kvaliteta, kojim se potvrđuje da roba odgovara određenim specifikacijama ili normama; f) potvrda ponuđača o prihvatanju postupka kontrole robe složenije vrste ili robe koja izuzetno treba da služi nekoj posebnoj svrsi, koju sprovodi ugovorni organ ili u njegovo ime nadležna institucija, a koja se odnosi na provjeru proizvodnih kapaciteta privrednog subjekta, i ako je potrebno, na način izrade studija i istraživanja, te mjere za kontrolu kvaliteta koje koristi privredni subjekt; 7.4.3. Ponuđač je dužan dostaviti u sastavu ponude originale ili ovjerene kopije dokumenata kojim dokazuje tehničku i profesionalnu sposobnost. 440
7. 5. GRUPA PONUĐAČA 7.5.1. U slučaju da ponudu dostavlja grupa ponuđača, ugovorni organ će ocjenu ispunjenosti kvalifikacionih uslova od strane grupe ponuđača izvršiti na sljedeći način: -
-
grupa ponuđača kao cjelina mora ispuniti uslove koji su navedeni u tački 7.3.1 i 7.4.1 tenderske dokumentacije, što znači da grupa ponuđača može kumulativno ispunjavati postavljene uslove i dostaviti dokumentaciju kojom dokazuju ispunjavanje postavljenih uslova; uslove koji su navedeni pod tačkom 7.1.1 i 7.2.1 moraju ispunjavati svaki član grupe ponuđača pojedinačno, te svaki od članova grupe ponuđača mora dostaviti dokumentaciju kojom dokazuju ispunjavanje postavljenih uslova, na način na koji su predviđeni da se dostavljaju dokazi;
7.5.2. Grupa ponuđača koja želi učestvovatu u ovom otvorenom postupku javne nabavke dužna je dostaviti orginal ili ovjerenu kopiju pravnog akta o udruživanju u grupu ponuđača radi učešća u postupku javne nabavke, u roku ne dužem od 5 dana od dana prijema odluke o izboru najpovoljnije ponude. Navedeni pravni akt mora sadržavati: ko su članovi grupe ponuđača sa tačnim edentifikacionim elementima; ko ima pravo istupa, predstavljanja i ovlaštenje za potpisivanje ugovora u ime grupe ponuđača kao i utvrđenu solidarnu odgovornost između članova grupe ponuđača za obaveze koje preuzima grupa ponuđača. Ukoliko ponuđač ne dostavi definisani pravni akt sa definisanom sadržinom, ugovor će se dodijeliti sljedećem ponuđaču sa rang liste. 7.5.3. Ukoliko se ponuđač odlučio da učestvuje na tenderu kao član grupe ponuđača, ne može učestvovati i samostalno sa svojom ponudom u istom tenderu tj. lotu, niti kao član druge grupe ponuđača, odnosno postupanje suprotno zahtjevu ugovornog organa će imati za posljedicu odbijanje svih ponuda u kojima je taj ponuđač učestvovao. 7.5.4. Grupa ponuđača ne mora osnovati novo pravno lice da bi učestvovala u ovom postupku javne nabavke. 7. 6. SUKOB INTERESA 7. 6.1. U skladu sa članom 52. Zakona, kao i sa drugim važećim propisima u BiH, ugovorni organ će odbiti ponudu ukoliko je dobavljač koji je dostavio ponudu, dao ili namjerava dati sadašnjem ili bivšem zaposleniku ugovornog organa poklon u vidu novčanog iznosa ili u nekom drugom obliku, u pokušaju da izvrši uticaj na neki postupak ili na odluku ili na sam tok postupka javne nabavke. Ugovorni organ će u pisanoj formi obavijestiti dobavljača i Agenciju 441
za javne nabavke o odbijanju ponude, te o razlozima za to i o tome će napraviti zabilješku u izvještaju o postupku nabavke. Ponuđač je dužan uz ponudu dostaviti i posebnu pismenu izjavu da nije nudio mito niti učestvovao u bilo kakvim radnjama čiji je cilj korupcija u javnoj nabavci. Izjava je prilog tenderskoj dokumentaciji (Aneks __). 7.6.2. U slučaju da ponuda prouzrokuje ili može da prouzrokuje sukob interesa u skladu sa važećim propisima u BiH (član 52. Zakona), ugovorni organ će postupiti u skladu sa tim propisima, što uključuje i obrazloženo odbijanje takve ponude. S tim u vezi, ponuda će biti odbijena ako: - rukovodilac ugovornog organa ili član upravnog ili nadzornog odbora ugovornog organa istovremeno obavlja upravljačke poslove u privrednom subjektu koji dostavlja ponudu, ili - ako je rukovodilac ugovornog organa ili član upravnog ili nadzornog odbora ugovornog organa istovremeno i vlasnik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na osnovu kojih učestvuje u upravljanju, odnosno u kapitalu tog privrednog subjekta sa više od 20% ili - ako je ponuđač direktno ili indirektno učestvovao u tehničkim konsultacijama u pripremi postupka javne nabavke, a ne može objektivno da dokaže da njegovo učešće u tehničkim konsultacijama ne ograničava konkurenciju, te da svi ponuđači imaju jednak tretman u postupku, sve u skladu sa odredbama člana 52. stav 5), 6) i 7) Zakona ili 7.6.3. U slučaju da ponuda koju ugovorni organ primi u toku postupka javne nabavke prouzrokuje ili može da prouzrokuje sukob interesa u skladu sa važećim propisima o sukobu interesa u Bosni i Hercegovini, ugovorni organ je dužan postupiti u skladu sa propisima u Bosni i Hercegovini.
8. ZAHTJEVI U VEZI SA DOSTAVLJANJEM PONUDE 8.1 PRIPREMA PONUDE 8.1.1. Ponuđači su obavezni da pripreme ponude u skladu sa uslovima koji su utvrđeni u ovoj tenderskoj dokumentaciji. Ponude koje nisu u skladu sa ovom tenderskom dokumentacijom će biti odbačene kao neprihvatljive, sve u skladu sa članom 68. Zakona. 8.1.2. Ponuđači snose sve troškove nastale na ime pripreme i dostavljanja njihovih ponuda. Ugovorni organ ne snosi nikakve troškove ponuđača u postupku javne nabavke. 8.1.3. Ponuda i svi dokumenti i korespodencija u vezi sa ponudom između ponuđača 442
i ugovornog organa moraju biti napisani na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini. Štampana literatura, brošure, katalozi ili slično koje dostavlja ponuđač ne moraju biti prevedeni. OPCIJA – ugovorni organ zahtijeva da se štampana literatura, brošure, katalozi ili slično prevedu (ugovorni organ precizira šta se prevodi). Pod zvaničnim prevodom se smatra prevod ovjeren o strane sudskog prevodioca. 8.1.4. Ponuda se izrađuje na način da čini cjelinu i mora biti napisana neizbrisivom tintom. Ispravke u ponudi moraju biti izrađene na način da su vidljive i potvrđene potpisom ponuđača, uz navođenje datuma ispravke. Svi listovi ponude moraju biti čvrsto uvezani na način da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova, osim garantnih dokumenata. Dijelovi ponude kao što su uzorci, katalozi, mediji za pohranjivanje podataka i sl. koji ne mogu biti uvezani, ponuđač obilježava nazivom i navodi u sadržaju ponude kao dio ponude. Sve strane ponude moraju biti numerisane na način da je vidljiv redni broj stranice ili lista, u skladu sa članom 8. stav (6) i (7) Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponude. Ako ponuda sadrži štampanu literaturu, brošure, kataloge i sl. koji imaju izvorno numerisane brojeve, onda se ti dijelovi ponude ne moraju dodatno numerisati. 8.1.5. Ako zbog obima ili drugih objektivnih okolnosti ponuda ne može biti izrađena na način da čini cjelinu, onda se izrađuje u dva ili više dijelova. U tom slučaju svaki dio se čvrsto uvezuje na način da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova, a ponuđač mora u sadržaju ponude navesti od koliko se dijelova ponuda sastoji. Kada ponuda sadrži više dijelova, stranice ili listovi se označavaju na način da svaki slijedeći dio započinje rednim brojem kojim se nastavlja redni broj stranice ili lista kojim završava prethodni dio. 8. 2. SADRŽAJ PONUDE 8.2.1. Ponuda treba sadržavati sljedeće elemente (član 58. Zakona) Popunjen obrazac za ponudu koji je dat u aneksu ____ tenderske dokumentacije, odnosno koji sadrži sve elemente definisane Aneksom __ ; Garancija za ozbiljnost ponude; – ukoliko se zahtjeva; Popunjen obrazac za cijenu ponude koji je dat u aneksu ____ tenderske dokumentacije; Obrazac povjerljivih informacija, u skladu sa Aneksom __ – ukoliko ih ponuđač ima Potpisan prijedlog ugovora ili okvirnog sporazuma - ako je sastavni dio tenderske dokumentacije Izjava o sukobu interesa (Aneks __) 443
Kvalifikacioni dokumenti predviđeni tačkom 7. TD, Ostalo traženo u TD (uzorci, katalozi, tehnička dokumentacija, fotografije, skice, izjave itd) Dokumenti kojima se dokazuje ispunjavanje uslova za primjenu preferencijalnog tretmana domaćeg, Popis dokumentacije koja je priložena uz ponudu. Napomena: brisati ako nešto ne odgovara konkretnom predmetu nabavke, ili dodati ako je nešto dodatno predviđeno obzirom na konkretni predmet nabavke): 8.2.2. Svaki ponuđač može dostaviti samo jednu ponudu. Nije dozvoljeno da ponuđači dostave više modaliteta ponude, niti više modaliteta za podkriterije kriterija ekonomski najpovoljnije ponude. 8.2.3. Alternativna ponuda nije dozvoljena. OPCIJA: Alternativna ponuda je dozvoljena. Ukoliko je dozvoljeno dostavljanje alternativne ponude, ponuđač je dužan dostaviti dokaze da alternativna ponuda zadovoljava minimum postavljenih zahtjeva u tenderskoj dokumentaciji, kao i detaljno obrazloženje alternativne ponude. 8. 3. NAČIN DOSTAVLJANJA PONUDE 8.3.1 Ponuda se dostavlja u originalu i jednoj kopiji (opcija: Ponuda se dostavlja samo u originalu), na kojima će čitko pisati „ORIGINAL PONUDE“ i „KOPIJA PONUDE“. Kopija ponude sadrži sva dokumenta koja sadrži i original. U slučaju razlike između originala i kopije ponude, vjerodostojan je original ponude. Kopija ponude se može dostaviti i na mediju za pohranjivanje podataka (CD, USB i sl.). Kopija ponude se dostavlja zajedno sa originalom u jednoj koverti ili u dvije odvojene koverte koje su opet upakovane u jednu zajedničku kovertu ili paket. 8.3.2. Koverta ili paket sa ponudom se dostavlja na adresu ugovornog organa iz tačke 1.1 tenderske dokumentacije. Na koverti ponude mora biti naznačeno:
- naziv i adresa ugovornog organa,
- naziv i adresa ponuđača u lijevom gornjem uglu koverte,
- evidencijski broj nabavke,
- naziv predmeta nabavke, odnosno lota na koji se ponuda odnosi,
444
- naznaka „ne otvaraj“.
OPCIJA: Ukoliko je tenderskom dokumentacijom zatraženo dostavljanje uzoraka, oni se dostavljaju uz ponudu, u odvojenom pakovanju. OPCIJA: Ako je predmet nabavke podijeljen na lotove, ponuđač koji dostavlja ponude za više lotova, može dokumente koji su zajednički za više lotova dostaviti na jedan od sljedećih načina: u posebnoj koverti na kojoj će jasno naznačiti da dostavlja dokaze za kvalifikaciju ili uz ponudu koja je prva po redoslijedu lotova na koji se prijavljuje ili posebno uz svaki lot. Ponuda za svaki lot se pakuje u posebnoj koverti, koje se opet zajedno pakuju u jednu zajedničku kovertu ili paket ili posebno za svaki lot. Ukoliko se dokazi o kvalifikaciji za više lotova dostavljaju u posebnoj koverti, ponuđač je dužan tu kovertu i koverete sa ponudama za sve lotove dostaviti u jednoj zajedničkoj koverti, na kojoj će biti izričito napisano šta je sadržaj te koverte. 8.3.3. Ponuđači mogu izmijeniti ili dopuniti svoje ponude samo prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Izmjena i dopuna ponude se dostavlja na isti način kao i osnovna ponuda, sa obaveznom naznakom da se radi o izmjeni ili dopuni ponude. Ponuđač može u istom roku odustati od svoje ponude, dostavljanjem ugovornom organu pisane izjave. Pisana izjava se dostavlja na isti način kao i ponuda, sa naznakom da se radi o odustajanju od ponude. U tom slučaju ponuda će biti vraćena ponuđaču neotvorena. 8.4 CIJENA PONUDE 8.4.1. Ponuđač treba popuniti obrazac za ponudu i obrazac za cijenu ponude koji se nalaze u prilogu ove tenderske dokumentacije, u skladu sa svim podacima koji su definisani Aneksima __ i __. 8.4.2. Ukupna cijena mora isto biti izražena u obrascu za ponudu (Aneks __) i obrascu za cijenu ponude (Aneks __). U slučaju da se ne slažu cijene iz ova dva obrasca prednost se daje cijeni bez PDV-a iz obrasca za cijenu ponude. 8.4.3. Sve cijene trebaju biti navedene u konvertibilnim markama (KM). OPCIJA: Strani ponuđači mogu cijenu ponude iskazati u drugoj valuti, tj. u __________ (ugovorni organ precizira koja je to valuta). Navedeni iznos preračunaće se u KM prema zvaničnom kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan otvaranja ponuda. 8.4.4. Ponuđena cijena roba treba uključivati sve obaveze vezane za tu robu (bez 445
PDV-a), a naročito: a) sve carinske obaveze ili poreze na uvoz i prodaju ili druge poreze koji su već plaćeni ili koji se mogu platiti na komponente i sirovine koje se koriste u proizvodnji ili sastavljanju roba; b) sve carinske obaveze ili poreze na uvoz i prodaju ili druge poreze koji su već plaćeni na direktno uvezene komponente koje se nalaze ili će se nalaziti u toj robi; c) sve pripadajuće indirektne poreze, poreze na prodaju i druge slične poreze na gotove proizvode koji će se trebati platiti u Bosni i Hercegovini, ako ovaj ugovor bude dodjeljen; d) cijenu prijevoza i špediterske usluge; e) osiguranje; f)
cijenu popratnih (dodatnih) usluga navedenih u TD;
g) druge troškove u procesu nabavke i isporuke robe. 8.4.5. Cijena koju navede ponuđač neće se mijenjati u toku izvršenja ugovora i ne podliježe bilo kakvim promjenama. Ugovorni organ će kao neprihvatljivu odbiti onu ponudu koja sadrži cijenu koja se može prilagođavati, a koja nije u skladu sa ovim stavom. OPCIJA: Ugovorni organ predviđa promijenjivu cijenu, koja se tokom trajanja ugovora može mijenjati. Način i uslove izmjene cijene su: __________________________ (ugovorni organ će ovdje precizirati referentne parametre ili javno dostupne podatke na osnovu kojih će vršiti promjenu cijene). 8.4.6. Cijena ponude se piše brojevima i slovima, kako je to predviđeno u obrascu za ponudu. U slučaju neslaganja iznosa upisanih brojčano i slovima, prednost se daje iznosu upisanim slovima. 8.4.7. Ponuđač može dati popust na ponudu, pod uslovom da ga iskaže posebno, kako je to definisano obrascem za ponudu (Aneks _) i obrascem za cijenu ponude (Aneks _). Ako ponuđač ne iskaže popust na propisan način, smatraće se da nije ni ponudio popust. 8.4.8 Plaćanje isporučene robe će se vršiti na sljedeći način: (definisati rok, način i uslove plaćanja, ukoliko način plaćanja nije podkriterij u okviru kriterija „ekonomski najpovoljnija ponuda). 446
8. 5. POVJERLJIVOST 8.5.1. Povjerljive informacije koje su sadržane u bilo kojoj ponudi, koje se odnose na komercijalne, finansijske ili tehničke informacije ili poslovne tajne ili know how učesnika tendera, ne smiju se ni pod kojim uslovima otkrivati bilo kom licu koje nije zvanično uključeno u postupak nabavke, odnosno u posrupak ocjene ponuda. Nakon javnog otvaranja ponuda ni jedna informacija vezana za ispitivanje, pojašnjenje ili ocjenu ponuda ne smije se otkrivati nijednom učesniku postupka ili trećoj osobi prije nego što se odluka o rezultatu postupka ne saopšti učesnicima postupka. Ugovorni organ zahtijeva od dobavljača da u ponudi navedu koje informacije se moraju smatrati povjerljivim, po kojoj osnovi se smatraju povjerljivim i koliko dugo će biti povjerljive. Povjerljivim podacima ne mogu se smatrati (član 11.ZJN): • Ukupne i pojedinačne cijene iskazane u ponudi; • Predmet nabavke, odnosno ponuđena roba od koje zavisi poređenje sa tehničkom specifikacijom i ocjena da li je ponuđač ponudio robu u skladu sa tehničkom specifikacijom; • Potvrde, uvjerenja od kojih zavisi kvalifikacija vezana za ličnu situaciju ponuđača (član 45. – 51. Zakona); Ako ponuđač označi povjerljivim podatke koji se u skladu sa ovom tačkom TD ne mogu proglasiti povjerljivim, ugovorni organ ih neće smatrati povjerljivim, a ponuda ponuđača neće biti odbijena. Ponuđači ni na koji način ne smiju neovlašteno prisvajati, koristiti za svoje potrebe ili proslijediti trećim licima podatke, rješenja ili dokumentaciju (informacije, planove, crteže, nacrte, modele, uzorke, kompjuterske programe i dr.) koji su im stavljeni na raspolaganje ili do kojih su došli na bilo koji način u postupku javne nabavke. Ponuđači mogu napraviti spisak (popunjen po šemi koja se nalazi u aneksu _ ove TD) informacija koje bi se trebale smatrati povjerljivim. U koliko ponuđač ne dostavi obrazac ili dostavi nepopunjen obrazac povjerljivih informacija, znači da iste nema i njegova ponuda po tom osnovu neće biti proglašena neprihvatljivom. 8.5.2. Nakon prijema odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili odluke o poništenju 447
postupka javne nabavke, a najkasnije do isteka roka za žalbu, ugovorni će po prijemu zahtjeva ponuđača, a najkasnije u roku od dva dana od dana prijema zahtjeva, omogućiti uvid u svaku ponudu, uključujući dokumente podnesene u skladu sa članom 45. stav (2) i 68. stav (3) ZJN, osim informacija koje je ponuđač označio kao povjerljive i koje se mogu smatrati povjerljivim u skladu sa zakonom. 8. 6. MJESTO, DATUM I VRIJEME PRIJEMA I OTVARANJA PONUDA 8.6.1. Ponude se trebaju dostaviti na slijedeću adresu: _____________________________. 8.6.2.Rok za dostavljanje ponuda je _____________ [dan/mjesec/godina] do ___ sati. Ponude koje su dostavljene po isteku ovog roka će biti vraćene ponuđaču neotvorene. NAPOMENA: Ponuda ponuđača mora biti dostavljena do datuma i sata naznačenog u obavještenju o nabavci odnosno tenderskoj dokumentaciji i za ugovorni organ nije relevantno kada je ona poslata niti na koji način. 8.6.3 Kada ponuđač neosredno dostavlja ponudu, izmjenu ponude, dopunu ponude ili zahtjev za odustajanje od ponude,.ugovorni organ je obavezan o tome izdati pisanu potvrdu ponuđaču. Postupanje sa zaprimljenim ponudama se vrši na način propisan članom 15. Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda. 8.6.4. Javno otvaranje ponuda će se održati ________ [dan/mjesec/godina] u ___ sati, u prostorijama ugovornog organa, adresa _____________________________. Ponuđači ili njihovi ovlašteni predstavnici, kao i sva druga zainteresovana lica mogu prisustvovati otvaranju ponuda. Informacije koje se iskažu u toku javnog otvaranja ponuda će se dostaviti svim ponuđačima koji su u roku dostavili ponude putem zapisnika sa otvaranja ponuda, odmah, a najkasnije u roku od 3 dana. Na javnom otvaranju ponuda prisutnim ponuđačima će se saopštiti sljedeće informacije: - naziv ponuđača - ukupna cijena navedena u ponudi - popust naveden u ponudi, ako je posebno iskazan - podkriterijumi koji se vrednuju u okviru kriterijuma ekonomski najpovoljnija ponuda.
448
Predstavnik ponuđača koji želi zvanično učestvovati na otvaranju ponuda treba prije otvaranja ponuda Komisiji dostaviti punomoć za učešće na javnom otvaranju u ime privrednog subjekta-ponuđača ukoliko nije potpisnik ponude. Ukoliko nema zvanične punomoći ponuđač može kao i ostala zainteresovana lica prisustvovati javnom otvaranju ali bez prava potpisa zapisnika ili preduzimanja bilo kojih pravnih radnji u ime ponuđača.
8. 7 PERIOD VAŽENJA PONUDE 8.7.1. Ponude moraju važiti do ________. (OPCIJA - u trajanju od _______ dana/ mjeseci, računajući od isteka roka za podnošenje ponuda). Sve dok ne istekne period važenja ponuda, ugovorni organ ima pravo da traži od ponuđača u pisanoj formi da produže period važenja njihovih ponuda do određenog datuma. Ponuđači mogu odbiti takav zahtjev, a da time ne izgube pravo na garanciju za ponudu. Ponuđač koji pristane da produži period važenja svoje ponude i o tome u pisanoj formi obavijesti ugovorni organ, produžit će period važenja ponude i dostaviti produženu garanciju za ponudu. Ponuda se ne smije mijenjati. Ako ponuđač ne odgovori na zahtjev ugovornog organa u vezi sa produženjem perioda važenja ponude ili ne dostavi produženu garanciju za ponudu, smatrat će se da je ponuđač odbio zahtjev ugovornog organa, te se njegova ponuda neće razmatrati u daljem toku postupka. Period važenja ne može biti kraći od roka navedenog u tenderskoj dokumentaciji, ali ugovorni organ ne može utvrditi rok kraći od 30 dana. Ukoliko ponuđač u ponudi ne navede period njenog važenja, smatra se da ponuda važi za period naznačen u tenderskoj dokumentaciji.
8. 8 OPCIJA: GARANCIJA ZA OZBILJNOST PONUDE 8.8.1. Da bi učestvovali u postupku javne nabavke ponuđači trebaju dostaviti u originalu bezuslovnu bankarsku garanciju za ozbiljnost ponude (u daljem tekstu: garancija za ponudu). Iznos tražene garancije za ponudu je __________________ KM (riječima: ___KM_________) i mora da važi u čitavom periodu opcije ponude. 8.8.2. Garancija se ne smije bušiti radi ulaganja uz ponudu već treba biti dostavljena na sljedeći način:
- originalna bankarska garancija se pakuje u zatvorenu plastičnu foliju koja se na vrhu zatvori naljepnicom na koju se stavlja pečat ponuđača ili se otvor na foliji zatvori jemstvenikom, a na mjesto vezivanja zalijepi naljepnica i otisne 449
pečat ponuđača;
- plastična folija u kojoj je originalna bankarska garancija mora biti označena rednim brojem stranice ili lista, kao i ostale stranice ili listovi ponude i kao takva čini sastavni dio ponude; OPCIJA - ako ugovorni organ podijeli predmet javne nabavke u lotove U slučaju dostavljanja ponude za lotove, iznos garancije za ponudu za svaki lot je slijedeći: Lot 1 - ______ KM Lot 2 - _______ KM
8.8.3. Garancija za ponudu se dostavlja u formi koja je sastavni dio tenderske dokumentacije kao Aneks _. Ukoliko uslov za dostavljanje garancije ne bude ispunjen, ponuda će biti odbijena. Ako ponudu dostavlja grupa ponuđača, garancija se dostavlja u traženom iznosu, bez obzira da li ju dostavlja jedan član, više ili svi članovi grupe ponuđača. 8.8.4. Postupanje sa garancijom za ponudu vršit će se u skladu sa odredbama Pravilnika o obliku garancije za ozbiljnost ponude i izvršenje ugovora. OPCIJA: Garancija za ponudu se zahtjeva u jednom od slijedećih oblika: a) ovjereni ček, b) mjenica, c) gotovinski iznos ili ekvivalent (bankovni transfer). Ako se garancija za ponudu dostavlja u vidu bankovnog transfera, ponuđač treba takođe dostaviti i potvrdu o izvršenom bankovnom transferu. U svim predviđenim oblicima garancije obavezno je dostavljanje originalnog dokumenta. U slučaju dostavljanja garancije za ponudu u vidu bankovnog transfera na račun ugovornog organa, momentom dostavljanja će se smatrati momenat prijema garancije na bankovnom računu ugovornog organa. Okolnosti pod kojima se iznos garancije za ponudu vraća ili zadržava utvrđeni su podzakonskim aktima.
9. OCJENA PONUDA I OKONČANJE POSTUPKA 9. 1. KRITERIJ ZA DODJELU UGOVORA 9. 1.1. U skladu sa članom 64. Zakona kriterij za dodjelu ugovora je: 450
OPCIJA 1 - Najniža cijena tehnički zadovoljavajuće ponude Ugovor se dodjeljuje ponuđaču koji je ponudio najnižu ukupnu cijenu tehnički zadovoljavajuće ponude. OPCIJA 2 - Ekonomski najpovoljnija ponuda. [Kriteriji dodjele ugovora koji su navedeni su samo primjeri. Ugovorni organ može odlučiti koje kriterije želi da primjeni da bi odabrao ponudu koja je ekonomski najpovoljnija. Isto vrijedi i za formulu koja se koristi za upoređivanje i ocjenjivanje ponuda]. Uslovi za kvalifikaciju iz čl. 45-51. Zakona ne smiju se koristiti kao kriteriji za ocjenu ponuda. 9.1.2. Metodologija vrednovanja ponuda u skladu sa kriterijem „ekonomski najpovoljnija ponuda“ je sljedeća: Ugovor se dodjeljuje kvalifikovanom ponuđaču koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu u skladu sa niže navedenim kriterijima. U slučaju istog broja bodova kod dva ili više ponuđača, prednost se daje ponudi koja ima nižu cijenu. Ponude se ocjenjuju na osnovu slijedećih kriterija [navedeni su neki od primjera]: a) cijena – čija je vrijednost ________(npr. 50 %) b) (npr. garantni period) – čija je vrijednost ________ (npr. 30 %) c) (npr. usluge nakon prodaje), čija je vrijednost ______( npr. 20 %) Ugovor se dodjeljuje ponuđaču koji je dobio najviši ukupan broj bodova. Bodovi se dodjeljuju u skladu sa slijedećom formulom: T = P + G + S + ……. Pri čemu je: T – ukupan broj bodova P – broj bodova koji je dobio ponuđač za ponuđenu cijenu G – broj bodova koji je ponuđač primio za ponuđeni garantni period S – broj bodova koje je ponuđač dobio za ponuđene usluge nakon prodaje 451
1. Cijena Maksimalan broj bodova [npr.50] će se dodijeliti ponuđaču koji je predložio najnižu bruto cijenu (uključujući i sve indirektne poreze). Drugi ponuđači će u skladu s tim dobiti manji broj bodova, prema slijedećoj formuli: [50] Pri čemu je: P – broj bodova koji je ponuđač dobio za ponuđenu cijenu Pl – najniža cijena koja je ponuđena u postupku nabavke Pt – cijena koja je predložena u ponudi koja je predmet ocjene [50] – maksimalan broj bodova koji je dodijeljen ponuđaču koji je ponudio najnižu cijenu 2. Garantni period (npr.) OPCIJA 1 Garantni period koji je ponudio ponuđač – maksimalno [npr. 30] bodova Maksimalan broj bodova [30] će se dodijeliti ponuđaču koji je ponudio najduži garancijski period, dok će drugi ponuđači stoga dobiti manji broj bodova u skladu sa slijedećom formulom: [30] Pri čemu je: G – broj bodova koji je dodijeljen ponuđaču za ponuđeni garantni period Gt – garantni period ponuđen u ponudi koja se ocjenjuje Gl – najduži ponuđeni garantni period [30] – broj bodova koji je dodijeljen ponuđaču koji je ponudio najduži period NAPOMENA: Ponuđač će iskazati garantni rok u OPCIJA: danima /mjesecima/ godinama i isti se računa od dana _______ i samo tako izkazani periodi su prihvatljivi 452
za ugovorni organ . 3. Usluge nakon prodaje (npr.) OPCIJA 1 Usluge nakon prodaje koje nudi ponuđač – maksimalno [20] bodova Maksimalan broj bodova [20] će se dodijeliti ponuđaču koji je ponudio najveći broj usluga nakon prodaje, dok će ostali ponuđači dobiti manji broj bodova u skladu sa slijedećom formulom: [20] Pri čemu je: S - broj bodova koji je dodijeljen ponuđaču za ponuđeni broj usluga nakon podaje St – broj usluga nakon prodaje, ponuđenih u ponudi koja se ocjenjuje Sh – najviši broj usluga nakon prodaje ponuđenih u postupku javnih nabavki [20] – broj bodova koji je dodijeljen ponuđaču koji je ponudio najviši broj usluga nakon prodaje OPCIJA 2 Maksimalan broj bodova koje ponuđač može dobiti je 20. Bodovi za broj usluga nakon prodaje će se dodjeljivati u skladu sa slijedećom formulom: 1. od 0
do 5 usluga
– 10 bodova
2.
6 do 10 usluga – 15 bodova
3.
11 i više usluga
NAPOMENA: Usluge :________________
– 20 bodova nakon
prodaje
u
smislu
ovog
podkriterija
su
4. Rok plaćanja Maksimalan broj bodova [30] će se dodijeliti ponuđaču koji je ponudio najduži rok plaćanja poslije isporuke, dok će drugi ponuđači stoga dobiti manji broj bodova u 453
skladu sa slijedećom formulom: U= Un/Up x relativno učešće npr. 30 % Pri čemu je: U – broj bodova koji je dodijeljen ponuđaču za ponuđeni rok plačanja Un – rok plaćanja ponuđen u ponudi koja se ocjenjuje Up – najduži rok plaćanja [30] – broj bodova koji je dodijeljen ponuđaču koji je ponudio najduži rok plaćanja NAPOMENA: - Za ugovorni organ minimalno prihvatljivi način plaćanja je __ dana od dana isporuke dok će se eventualno duži rokovi vrednovati u skladu sa formulom - OPCIJA: Regulisati da JE/ nije dozvoljeno avansno plaćanje. - Regulisati da nije dozvoljeno iskazivanje u smislu plaćanje „odmah“ već da treba biti iskazano u : OPCIJE:satima, danima ili mjesecima - Regulisati da izražavanje riječima ili nulom nije dozvoljeno zbog nemogućnosti uvrštavanja u formulu i čine ponudu neprihvatljivom 5. Rok isporuke Maksimalan broj bodova [npr.15] će se dodijeliti ponuđaču koji je predložio najkraći rok isporuke.. Drugi ponuđači će u skladu s tim dobiti manji broj bodova, prema slijedećoj formuli: I= In / Ip X relativno učešće npr.15 % ( C=naj.cijena/pon.cijena X rela.učešće ) Pri čemu je: I – broj bodova koji je ponuđač dobio za ponuđenu cijenu In – najkraći rok koja je ponuđena u postupku nabavke Ip – rok koji je predložen u ponudi koja je predmet ocjene [15] – maksimalan broj bodova koji je dodijeljen ponuđaču koji je ponudio najkraći rok NAPOMENA: 454
-Maksimni rok prihvatljiv za ugovorni organ iznosi_____________dana (mjeseci), -Isporuku je je potrebno izvesti njakasnije do__________.g. - U rok isporuke računa se period od ____do________ -Rok isporuke iskazuje se u :OPCIJE :sati/dani /mjeseci, te iskazivanje na drugi način čini ponudu neprihvatljivom. 9. 2. PREFERENCIJALNI TRETMAN DOMAĆEG 9.2.1. Ugovorni organ će u svrhu poređenja ponuda primjeniti preferencijalni tretman domaćeg, u skladu sa Odlukom o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg, donesenoj od strane Vijeća/Savjeta ministara Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH br.103/14). 9.2.2. U svrhu poređenja ponuda, ugovorni organ će umanjiti cijene domaćih ponuda za preferencijalni faktor:
- 15% za ugovore koji se dodijeljuju u 2015. i 2016. godini, - 10% za ugovore koji se dodijeljuju u 2017. i 2018. godini, - 5% za ugovore koji se dodijeljuju u 2019. godini.
9.2.3 Domaćim ponudama se smatraju ponude koje dostave pravna ili fizička lica sa sjedištem u BiH i kod kojih, u slučaju ugovora o javnoj nabavci roba, najmanje 50% vrijednosti ponuđenih roba imaju porijeklo iz BiH, a u slučaju ugovora o uslugama i radovima, najmanje 50% radne snage za izvršenje ugovora su rezidenti iz BiH. 9.2.4 U svrhu dokazivanja da ispunjavaju uslove za primjenu preferencijalnog tretmana domaćeg ponuđači su pored izjave predviđene u ANEKSU 1.-OPCIJA: dužni dostaviti sljedeće: _______________________________________________ _______________________________________________ _______________________________________________ 9. 3. POJAŠNJENJE PONUDE 9.3.1 Sa ponuđačima se neće obavljati nikakvi pregovori u vezi sa ponudama. Međutim, ugovorni organ može od ponuđača tražiti pismenim putem, da u roku 455
od tri dana pojasne dokumente koje su dostavili u skladu sa članom 45. do 51. Zakona ili da dostave originalne dokumente radi poređenja sa kopijama, koje su dostavljene uz ponudu, a s ciljem otklanjanja formalnog nedostatka dokumenta. 9. 4. NEPRIRODNO NISKE PONUDE 9.4.1 Ako ugovorni ocijeni da su dostavljene ponude neprirodno niske u odnosu na ponuđene robe, ugovorni organ će pismeno zahtijevati od ponuđača da obrazloži ponuđenu cijenu. Ako ponuđač ne ponudi osnovano obrazloženje, koje može između ostalog sadržavati i poređenje sa cijenama na tržištu, ugovorni organ će odbiti takvu ponudu. 9.4.2. Ponuđač je dužan na zahtjev ugovornog organa da pismeno dostavi detaljne informacije o relevantnim sastavnim elementima ponude, uključujući elemente cijene, odnosno razloge za ponuđenu cijenu. Ugovorni organ će uzeti u razmatranje objašnjenja koja se na primjeren način odnose na: a) ekonomičnosti procesa proizvodnje; b) tehničkih rješenja koja su odabrana i/ili izuzetno povoljne uslove koji su na raspolaganju ponuđaču za dostavu roba; c) originalnosti roba koje ponuđač nudi; d) poštivanja odredbi koje se odnose na zaštitu na radu i radne uslove koji su na snazi na lokaciji gdje će se robe dostaviti; e) mogućnost da ponuđač prima državnu pomoć, s tim da ponuđač mora dokazati da je državna pomoć dodijeljena u skladu sa važećim propisima; 9.4.3. Ugovorni organ će obavezno zatražiti obrazloženje neprirodno niske ponude, u sljedećim slučajevima: • •
ako je cijena ponude za više od 50% niža od prosječne cijene preostalih prihvatljivih ponuda, ako su primljene najmanje tri prihvatljive ponude, ili ako je cijena ponude za više od 20% niža od cijene drugorangirane prihvatljive ponude.
Ovo pravilo ne sprečava ugovorni organ da zatraži obrazloženje neprirodno niske ponude i iz drugih razloga propisanih članom 66. Zakona. 9. 5. ISPRAVKA RAČUNSKIH GREŠAKA 9.5.1. Ugovorni organ će ispraviti bilo koju grešku u ponudi koja je čisto aritmetičke prirode, ukoliko se ista otkrije u toku ocjene ponuda. Ugovorni organ će neodložno ponuđaču uputiti obavještenje o svakoj ispravci i može nastaviti sa postupkom, sa ispravljenom greškom, pod uslovom da je ponuđač pisanim 456
putem prihvatio ispravku u roku koji je odredio ugovorni organ. Ako ponuđač ne prihvati predloženu ispravku, ponuda se odbacuje i garancija za ponudu, ukoliko postoji, se vraća ponuđaču. 9.5.2. Ugovorni organ će ispraviti greške u računanju cijene u slijedećim slučajevima: a) kada postoji razlika između iznosa izraženog u brojevima i riječima - u tom slučaju prednost ima iznos izražen riječima, osim ukoliko se na taj iznos ne odnosi aritmetička greška; b) ako postoji razlika između jedinične cijene i ukupnog iznosa koji se dobije množenjem jedinične cijene i količine, jedinična cijena koja je navedena će imati prednost i potrebno je ispraviti konačan iznos; c) ako postoji greška u ukupnom iznosu u vezi sa sabiranjem ili oduzimanjem podiznosa, podiznos će imati prednost, kada se ispravlja ukupan iznos. Iznosi koji se isprave na taj način će biti obavezujući za ponuđača. Ako ih ponuđač kao takve ne prihvata, njegova ponuda se odbija. Jedinična cijena stavke se ne smatra računskom greškom, odnosno ne može se ispravljati. 9. 6. DONOŠENJE ODLUKE O ISHODU POSTUPKA JAVNE NABAVKE 9.6.1. Ugovorni organ će donijeti odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili odluku o poništenju postupka u roku koji je određen tenderskom dokumentacijom kao period važenja ponude, a najkasnije u roku od 7 (sedam) dana od dana isteka važenja ponude, odnosno u produženom periodu roka važenja ponude, ukoliko se on produži na zahtjev ugovornog organa. Odluka o rezultatima postupka javne nabavke će biti objavljena na web stranici ugovornog organa, istovremeno sa njenim upućivanjem ponuđačima. 9.6.2. Svi ponuđači će biti obaviješteni o odluci ugovornog organa o rezultatu postupka javne nabavke u roku od 7 (sedam) dana od dana donošenja odluke, i to elektronskim sredstvom, faksom, poštom ili neposredno. Uz obavještenje o rezultatima postupka ugovorni organ će dostaviti ponuđačima odluku o izboru najpovoljnije ponude ili poništenju postupka, kao i zapisnik o ocjeni ponuda. 9. 7 ZAŠTITA PRAVA PONUĐAČA 9.7.1. Svaki ponuđač koji ima opravdan interes za ugovor o javnoj nabavci i smatra da je ugovorni organ u toku postupka javne nabavke izvršio povrede Zakona i/ili podzakonskih akata, ima pravo da uloži žalbu na postupak u roku koji je određen u članu 101. Zakona. 9.7.2. Žalba se izjavljuje putem ugovornog organa u najmanje tri primjerka, u pisanoj formi direktno ili preporučenom poštanskom pošiljkom, u rokovima 457
propisanim članom 101. Zakona. OPCIJA: Žalba se može dostaviti i elektronskim putem (e-mail ili faks), i to _________ (navesti vrstu elektronskog sredstva – broj faksa ili e-mail adresu) u radne dane ugovornog organa od ___ do sati, o čemu će potvrdu dati ugovorni organ na način na koji je primio žalbu. 9.7.3. Ugovorni organ je dužan u roku od pet dana od zaprimanja žalbe donijeti odgovarajuću odluku po žalbi u skladu sa članom 100. Zakona. 9.7.4.Ako ugovorni organ odbaci žalbu zaključkom zbog procesnih nedostataka (žalba neblagovremena, nedopuštena ili izjavljena od neovlaštenog lica) ponuđač može izjaviti žalbu KRŽ-u u roku od 10 dana, od dana prijema zaključka. 9.7.5.Ako ugovorni organ usvoji žalbu djelimično ili u cjelosti, te svoje rješenje ili odluku zamjeni drugim rješenjem ili odlukom ili poništi postupak nabavke, ponuđač može izjaviti žalbu KRŽ-u u roku od 5 (pet) dana, od dana prijema rješenja, posredstvom ugovornog organa. 9.7.6. Ako ugovorni organ utvrdi da je žalba neosnovana, dužan je u roku od pet dana, od datuma njenog zaprimanja proslijediti žalbu KRŽ-u, sa svojim izjašnjenjem na navode žalbe, kao i kompletnom dokumentacijom vezano za postupak protiv kojeg je izjavljena žalba. 9.8 ZAKLJUČENJE UGOVORA I PODUGOVARANJE 9.8.1 Ugovorni organ će dostaviti na potpis izabranom ponuđaču prijedlog ugovora, i to nakon isteka roka od 15 dana, računajući od dana kada su svi ponuđači obavješteni o izboru najpovoljnije ponude. 9.8.2. OPCIJA 1: Prijedlog ugovora je dat kao aneks _________ ove tenderske dokumentacije (“nacrt”). Ponuđač treba samo potpisati prijedlog ugovora bez popunjavanja ostalih dijelova ugovora. OPCIJA 2: Osnovni elementi ugovora su sadržani u tački ___ TD ili Aneksu ___ TD. 9.8.3. Ugovor će se zaključiti u skladu sa uslovima iz tenderske dokumentacije, prihvaćene ponude i Zakonom o obligacionim odnosima. 9.8.4. Ugovorni organ će dostaviti prijedlog ugovora ponuđaču čija je ponuda na rang listi odmah iza ponude izabranog ponuđača, ako izabrani ponuđač: - 458
propusti da dostavi originale ili ovjerene kopije dokumenata iz člana 45. i 47. Zakona, ne starije od tri mjeseca od dana dostavljanja ponude, u roku koji odredi
ugovorni organ ili propusti da dostavi dokumentaciju koja je bila uslov za potpisivanje ugovora, a koju je bio dužan da dostavi u skladu sa propisima u BiH, ili - u pisanoj formi odbije dodjelu ugovora, ili - propusti da dostavi garanciju za izvršenje ugovora u skladu sa uslovima iz tenderske dokumentacije, ili - propusti da popiše ugovor o nabavci u roku koji odredi ugovorni organ, ili - odbije da zaključi ugovor u skladu sa uslovima iz tenderske dokumentacije i ponude koju je dostavio. 9.8.5. Ugovorom će obavezno biti definisano da ponuđač kojem je dodijeljen ugovor nema pravo da zapošljava, u svrhu izvršenja ugovora o javnoj nabavci, fizička i pravna lica koja su učestvovala u pripremi tenderske dokumentacije ili su bila u svojstvu člana ili stručnog lica koje je angažovala komisija za nabavke, i to najmanje šest mjeseci po zaključenju ugovora, odnosno od početka realizacije ugovora. -
9.8.6. Ponuđačima je dozvoljeno podugovaranje. Ponuđači trebaju u obrascu za dostavljanje ponude navesti da li namjeravaju sklapati podugovor sa trećom stranom. Ponuđač sa najuspješnijom ponudom ne smije, bez prethodne saglasnosti ugovornog organa, sa trećom stranom sklapati podugovor ni o jednom bitnom dijelu ugovora. Ugovorni organ će biti blagovremeno obaviješten, prije sklapanja podugovora, o elementima ugovora za koje se sklapa podugovor i o identitetu podugovarača. Ugovorni organ će obavijestiti ponuđača o svojoj odluci u roku od 15 (petnaest) dana od prijema obavještenja o podugovaranju i navesti objektivne razloge ukoliko odbija odobriti takvu odluku. Ugovorni organ može provjeriti kvalifikacije podugovarača u skladu sa članom 44. Zakona. Ponuđač kojem je dodijeljen ugovor dužan je da prije realizacije podugovora dostavi ugovornom organu podugovor koji obavezno sadrži sljedeće elemente propisane članom 73. stav (4) Zakona, i to: - dio robe koju će isporučiti podugovarač, - predmet, količinu, vrijednost, mjesto i rok isporuke robe, -podatke o podugovaraču, i to: naziv podugovarača, sjedište, JIB/IDB, broj transakcionog računa i naziv banke kod koje se vodi.
Gore navedeni podaci iz podugovora su osnov za direktno plaćanje podugovaraču. Dobavljač kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora. OPCIJA - Garancija za dobro izvršenje ugovora
9.8.7 Ponuđač je dužan dostaviti bezuslovnu bankarsku garanciju za dobro izvršenje ugovora. Iznos garancije za izvršenje ugovora je ______% [navedite 459
iznos ne veći od 10 %] od vrijednosti ugovora. Ponuđač je dužan u roku od _ dana od potpisa ugovora, ali prije plaćanja bilo kakvih obaveza po ugovoru dostaviti bezuslovnu bankarsku garanciju u iznosu navedenom u stavu 1. ove tačke. Ukoliko ne dostavi garanciju u predviđenom roku ugovor će se smatrati apsolutno ništavim. - U slučaju dodjele ugovora, bezuslovna bankarska garancija za dobro izvršenje posla-ugovora u iznosu od __ % vrijednosti ugovora će poslužiti za pokrivanje svake štete i troškova koje ugovorni organ može imati ukoliko izabrani ponuđač prekrši ugovor o nabavci od ………….. do ………………... (OPCIJA:Ugovorni organ može period garancije podjelitu dva perioda tj. dvije garancije :1.garancija koja pokriva period od zaključenja ugovora do roka koji je predviđen za završetak ugovora; 2. garancija koja pokriva period od završetka ugovora do isteka garantnog perioda u tom ugovoru)- «Pokriće iz bankarske garancije ne oslobađa izvršioca ugovora odgovornosti sve do namirenja stvarne štete. NAPOMENA: Ponuđač prihvata obavezu dostavljanja garancije, potpisivanjem izjave u okviru Aneksa 2 TD. 9.8.8. Garancija za dobro izvršenje ugovora mora biti dostavljena u formi koja je sastavni dio tenderske dokumentacije kao Aneks __. 9.8.9. Povrat ili zadržavanje garancije za dobro izvršenje ugovora vršit će se u skladu s Pravilnikom o obliku garancije za ozbiljnost ponude i izvršenje ugovora. OPCIJA: Garancija za dobro izvršenje ugovora se zahtjeva u jednom od slijedećih oblika: a) ovjereni ček, b) mjenica, c) gotovinski iznos ili ekvivalent (bankovni transfer). Ako se garancija za dobro izvršenje ugovora dostavlja u vidu bankovnog transfera, ponuđač treba takođe dostaviti i potvrdu o izvršenom bankovnom transferu. U svim predviđenim oblicima garancije obavezno je dostavljanje originalnog dokumenta. U slučaju dostavljanja garancije za dobro izvršenje ugovora u vidu bankovnog transfera na račun ugovornog organa, momentom dostavljanja će se smatrati momenat prijema garancije na bankovnom računu ugovornog organa. Okolnosti pod kojima se iznos garancije dobro izvršenje ugovora vraća ili zadržava utvrđeni su podzakonskim aktima. ANEKSI: 460
Aneks 1 – Obavještenje o javnoj nabavci Aneks 2 – Obrazac za ponudu Aneks 3 – Obrazac za cijenu ponude Aneks 4 – Obrazac povjerljivih informacija Aneks 5 – Prijedlog ugovora ili osnovni elementi ugovora Aneks 6 – Izjava o ispunjavanju uslova iz člana 45. Zakona (u prilogu knjige) Aneks 7 - Izjava o ispunjavanju uslova iz člana 47. Zakona (u prilogu knjige) Aneks 8 - Forma garancije za ozbiljnost ponude(u prilogu knjige) Aneks 9 – Forma garancije za dobro izvršenje ugovora(u prilogu knjige) Aneks 10- Izjava o sukobu interesa iz člana 52. Zakona(u prilogu knjige)
461
Aneks 2 OBRAZAC ZA PONUDU strana 1 od 2 Broj nabavke: _____________________________ Broj obavještenja na Portalu javnih nabavki: ______________________________ Broj ponude: ________________ Datum: _____________________ UGOVORNI ORGAN: Naziv ugovornog organa Adresa Sjedište (ukoliko se radi o zajedničkom postupku javne nabavke upisuju se nazivi svih ugovornih organa koji učestvuju u postupku, sa naznakom ko je centralni ugovorni organ) PONUĐAČ (ako se radi o grupi ponuđača, u rubrici za člana grupe potrebno je navesti naziv člana grupe, adresu i JIB, a ostali navedeni podaci se odnose na ovlaštenog predstavnika grupe): Naziv i sjedište ponuđača (ovlašteni predstavnik grupe ponuđača) Naziv, adresa i JIB za svakog člana grupe ponuđača (ukoliko se radi o grupi ponuđača) Adresa IDB/JIB Broj žiro računa Da li je ponuđač je u sistemu PDV: Adresa za dostavu pošte E – mail Kontakt osoba Broj telefona Broj faksa 462
strana 2 od 2
IZJAVA PONUĐAČA U postupku javne nabavke koji ste pokrenuli objavom na Portalu javnih nabavki dana ____________, dostavljamo vam ponudu i izjavljujemo sljedeće: 1. CIJENA PONUDE Ukupna cijena naše ponude iznosi: Ukupna cijena bez PDV-a: ______________________________________ KM ili slovima ___________________________________________________________ Popust u iznosu od _________% tako da cijena sa popustom i bez PDV-a iznosi___________KM ili slovima ______________________________________ KM. PDV (17%): _____________________ KM ili slovima ______________________ Ukupna cijena sa PDV-om: ___________________________________ KM ili slovima ____________________________________________________________ 2. OPCIJA: OSTALI KRITERIJI ZA VREDNOVANJE PONUDA (samo ako je kriterij za dodjelu ugovora „ekonomski najpovoljnija ponuda“) Podkriteriji: ____________________ ____________________ 3. PODUGOVARANJE 3.1 Imamo namjeru podugovaranja prilikom izvršenja ugovora Naziv i sjedište podugovarača (nije obavezan podatak): ___________________ i/ili Dio ugovora koji se namjerava podugovarati (obavezan podatak – navesti opisno ili u procentima): ______________________________________________________ 3.2. Nemamo namjeru podugovaranja (zaokružiti tačku 3.1 ili 3.2, a ako se izjavi namjera podugovaranja popuniti najmanje obavezne podatke) 4. Prihvatamo sve uslove definisane ovom tenderskom dokumentacijom bez ikakvih rezervi i ograničenja. U prilogu dostavljamo obrazac za cijenu ponude koji je popunjen u skladu sa zahtjevima iz tenderske dokumentacije. U slučaju razlike u 463
cijenama iz ove izjave i obrasca za cijenu ponude, relevantna je cijena iz obrasca za cijenu ponude. 5. Naša ponuda važi _____________________________ dana (brojem i slovima) od dana isteka roka za dostavljanje ponuda, odnosno do ____________ godine. 6. U vezi sa vašim zahtjevom o ispunjavanju uslova za primjenu preferencijalnog tretmana domaćeg, izjavljujemo sljedeće (zaokružiti ono što je tačno): a) Naša ponuda ISPUNJAVA uslove za primjenu preferencijalnog tretmana domaćeg, OPCIJA: te dostavljamo zahtijevane dokaze navedene u tenderskoj dokumentaciji b) Naša ponuda NE ISPUNJAVA uslove za primjenu preferencijalnog tretmana domaćeg 7. OPCIJA: Garancija za ponudu je dostavljena u skladu sa zahtjevima iz tenderske dokumentacije. Ako naša ponuda bude najuspješnija u ovom postupku javne nabavke obavezujemo sa da ćemo dostaviti garanciju za dobro izvršenje ugovora u skladu sa uslovima iz ove tenderske dokumentacije. 8.
Ako naša ponuda bude najuspješnija obavezujemo se dostaviti dokaze o ispunjavanju kvalifikacionih uslova za koje smo priložili izjave, u skladu sa uslovima propisanim ovom tenderskom dokumentacijom. M.P. OVLAŠTENO LICE PO NUĐAČA ___________________________ (ime i prezime) ____________________________ (potpis)
SADRŽAJ PONUDE Naša ponuda sadrži dokumenta označena od 1 do __, i to: 1. 2. 3. 4. 5. Itd.
464
Aneks 3 OBRAZAC ZA CIJENU PONUDE NAZIV PONUĐAČA: ________________________________________ Broj ponude: _______________________ Datum: ____________________________
r.b.
Naziv i opis robe (tehnička specifikacija)
Jed. mjere
Količina
Cijena po Ukupna cijena jedinici mjere bez PDV-a bez PDV-a
1. 2. 3. 4. 5. Itd. UKUPNA CIJENA BEZ PDV-a:
KM
POPUST ___%:
KM
UKUPNA CIJENA SA POPUSTOM BEZ PDV-a:
KM
M.P. OVLAŠTENO LICE PONUĐAČA ______________________________ (potpis) Napomena: 1. Cijene moraju biti izražene u KM. Za svaku stavku u ponudi mora se navesti cijena. 2. Cijena ponude se iskazuje bez PDV-a i sadrži sve naknade koje ugovorni organ treba platiti dobavljaču. Ugovorni organ ne smije imati nikakve dodatne troškove osim onih koji su navedeni u ovom obrascu. 3. U slučaju razlike između jediničnih cijena i ukupnog iznosa, ispravka će se izvršiti u skladu sa jediničnim cijenama. 4. Jedinična cijena stavke se ne smatra računskom greškom, odnosno ne može se ispravljati. 5. OPCIJA:Ovaj obrazac za cijenu ponude je jedan od mogućih opcija. 465
ANEKS 4 POVJERLJIVE INFORMACIJE
Informacija koja je povjerljiva
Brojevi stranica s tim informacijama u ponudi
Razlozi za povjerljivost tih informacija
Vremenski period u kojem će te informacije biti povjerljive
Potpis i pečat dobavljača _______________________ Napomena: Povjerljivim informacijama se ne mogu smatrati informacije propisane članom 11. Zakona.
466
PRILOG BR.28. __________________________________ ( ugovorni organ ) Komisija za nabavku:______________________ Broj:........................ Datum.................... Z A P I S N I K o radu Komisije za nabavku nakon izvršenog otvaranja ponuda Sastanak održan.......................... god. u prostorijama ______ sa početkom u __ sati. Sastanku prisustvuju svi članovi komisije imenovani rješenjem_________ br:___ od ___._.g. I. Komisija konstatuje da je na osnovu Obavještenja o nabavci br:___ od ___ god., koje je objavljeno na Portalu javnih nabavki br.....dana………godine, proveden otvoreni postupak prikupljanja ponuda za nabavku: _______________ po lotovima kako slijedi: _______ (ako je dato u lotovima), te izvršeno javno otvaranje ponuda dana ________ god. što je konstatovano zapisnikom sa otvaranja ponuda br: ____ od _____.g. Dostavljanje zapisnika sa otvaranja ponuda izvršeno je prema svim učesnicima postupka nabavke u zakonskom roku. Nakon izvršenog otvaranja ponuda komisija je pristupila analizi dokumentacije priložene uz ponude u smislu provjere njihove validnosti obzirom na iskazane zahtjeve ugovornog organa u tenderskoj dokumentaciji, odnosno vrednovanju ponuda a u skladu sa procedurama i pravilima utvrđenim tenderskom dokumentacijom i Zakonom o javnim nabavkama BiH, odnosno pripadajućim podzakonskim aktima. II. Shodno navedenom zapisniku sa otvaranja ponuda, Komisija konstatuje da se za Lot 1. (ako ima lotova) prijavilo ….... sljedećih ponuđača: 1. Ponuđač_______iz ________-čija cijena ponude je _______KM sa/bez PDV-a i uračunatim popustom od __ % (ukoliko je bilo popusta), 2. Ponuđač_______iz ________-čija cijena ponude je _______KM sa/bez PDV-a i uračunatim popustom od __ % (ukoliko je bilo popusta), 3. ...................... II.1. OPCIJA:Navesti sve podatke vezane za eventualna pojašnjenja ponuda,ispravkama računske greške, neprirorodno niske cijene , okvirnom sporazumu, poduzgovoranju i drugoj korespodenciji u skladu sa mogućnostima koje predviđa zakon a koje su obavljane. III. Uvidom u priloženu dokumentaciju i suštinskom provjerom sadržaja i validnosti dokumentacije, Komisija je utvrdila da ... (......) ponuđača ispunjava formalno 467
pravne, ekonomske i tehničke uslove odnosno zahtjeve ugovornog organa i to: 1. ....., 2.....,3..............., odnosno da su ponude prihvatljive za ugovorni organ i da mogu biti predmet vrednovanja shodno utvrđenim kriterijima Obavještenjem o nabavci, odnosno tenderskom dokumentacijom. IV. Komisija konstatuje da ponude: ............................. nisu prihvatljive za ugovorni organ kako slijedi: - Ponuda ponuđača: ________ nije prihvatljiva zbog: _______ (NAVESTI SVE RAZLOGE NEPRIHVATLJIVOSTI TJ. KVALIFIKACIONE I TEHNIČKE). - Ponuda ponuđača: ________ nije prihvatljiva zbog: _______. Shodno navedenom i cijeneći da je riječ o uslovima koji predstavljaju bitni aspekt ponude, Komisija zauzima stav da se navedene ponude smatraju neprihvatljivim za ugovorni organ te ne mogu biti predmet daljeg vrednovanja. V. Polazeći od gore navedenih konstatacija, i činjenice da prihvatljive ponude u pravnom, tehničkom i ekonomskom smislu ispunjavaju zahtjeve ugovornog organa, Komisija je pristupila vrednovanju prihvatljivih ponuda shodno utvrđenom kriteriju: «najniža cijena tehnički zadovoljavajuće ponude» ili «ekonomski najpovoljnija ponuda» sa podkriterijima:1. _____ rel.učešće __ %, 2.____ rel. učešće __ %, 3.____ rel. učešće __ % te je tabelarni pregled - rang lista prihvatljivih ponuda-ponuđača za -Lot 1. sljedeća: 1. .........., sa cijenom...........KM sa/bez PDV-a i uračunatim popustom od __ % (ukoliko je bilo popusta) , 2. .............................. PAŽNJA!!! Ukoliko je bio primjenjivan preferencijalni tretman isti navesti. Također ukoliko je činjenica da imamo neprirodno niske cijene potrebno je dati stav po tom pitanju Komisije odnosno eventualno preduzete mjere u cilju potvrđivanja cijene. Shodno utvrđenoj rang listi, Komisija jednoglasno daje preporuku ____________ (OVLAŠTENOM LICU UGOVORNOG ORGANA) da za Lot 1. donese sljedeću: 1. Odluku o dodjeli ugovora ponuđaču: .................................., kao prvoplasiranom na rang list, čija cijena ponude je _____KM sa/bez PDV-a, odnosno da saglasnost na ovaj zapisnik za provođenje daljih aktivnosti na realizaciji postupka nabavke u skladu sa odredbama zakona i općih akata ugovornog organa. OPCIJA: U SLUČAJU DA SE DAJE PREPORUKA O PONIŠTAVANJU POSTUPKA NABAVKE ZA ODREĐENI LOT ILI SAMOSTALNU NABAVKU BEZ LOTOVA V. Polazeći od gore navedenih konstatacija, i činjenice da je Komisija utvrdila da ponude prelaze osigurana sredstva za predmetnu nabavu ili da nema prihvatljivih ponuda Komisija donosi zaključak da su ispunjeni uslovi iz člana 69. stav 2. (t… 468
a), c) d) ili e) – prilagoditi stvarnoj situaciji) ZJN BiH za poništavanje postupka nabavke, te daje preporuku ____________ (ovlaštenom licu ugovornog organa) da za Lot__ , donese sljedeću: - Odluku o poništavanju postupka nabavke za Lot__(ako je nabavka u lotovima), odnosno da saglasnost na ovaj zapisnik za provođenje daljih aktivnosti na realizaciji postupka nabavke u skladu sa odredbama zakona i općih akata ugovornog organa. NAPOMENA: Ukoliko je više lotova ugovorni organ će za svaki lot zapisnički konstatovati činjenice iz tačke II., III., IV. i V ovog prijedloga zapisnika. Nakon što predložena odluka postane konačna ugovorni organ će okončati postupak nabavke zaključenjem ugovora ili preduzeti druge aktivnosti shodno odredbama ZJN BiH zavisno od opredjeljenja ugovornog organa. Ovaj zapisnik istovremeno predstavlja i izvještaj o radu komisije. Komisija je završila sa radom u ........ sati. PRILOG: - Kopija zapisnika sa otvaranja ponuda br: .........................g.- za Lot 1.,Lot 2, - Prijedlog Odluka o dodjeli ugovora ponuđaču:...................za Lot 1., 2. ...... - Prijedlog Odluke o poništavanju postupka nabavke za Lot __ KOMISIJA: 1.__________________ 2. __________________ 3. __________________
469
PRILOG BR.29. Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda Zaglavlje ugovornog organa
NAZIV DOBAVLJAČA
PREDMET: Konkurentski zahtjev za dostavu ponuda za _______________________________
[upisati kraći opis predmeta nabavke]
Poštovani, U ime __________________ [naziv ugovornog organa] pozivam Vas da dostavite ponudu u postupku konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda. Procedura javne nabavke će se obaviti u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH» br. 39/14), podzakonskim aktima koji su doneseni u skladu sa Zakonom i ovom tenderskom dokumentacijom. Sve informacije u vezi sa ovim postupkom možete dobiti od lica koje/a je/su ovlašteno/a da vodi/e komunikaciju u ime ugovornog organa s ponuđačima:_______________________,Tel/faks.________________________, e-mail adresa: ___________________________________. OPCIJA: Služba (odjeljenje, sektor i sl.) koja je ovlaštena da vodi komunikaciju u ime ugovornog organa sa ponuđačima:_____________________________________, Tel. ____________________, faks: _________________ e-mail adresa: _________ __________________________ (uz eventualno navođenje kontakt osoba). U skladu sa članom 52. Zakona o javnim nabavkama BiH, u ovom postupku javne nabavke ne mogu učestvovati sljedeći privredni subjekti: _____________________ ____________________ 1. Predmet nabavke 1.1 Predmet javne nabavke je _______________[precizno navesti predmet javne nabavke] oznaka ____________ (navodeći naziv i oznaku iz JRJN]. Redni broj nabavke u Planu javnih nabavki: ____________________________ obavještenje o nabavci objavljeno na Portalu javnih nabavki dana _________, broj _________. 470
(ukoliko je vanplanska nabavka, upisati „Vanplanska nabava odobrena posebnom odlukom o pokretanju postupka broj ______“ OPCIJA: Ukoliko se predviđa okvirni sporazum obavezno naznačiti: - - - -
trajanje okvirnog sporazuma, maksimalne količine, ukoliko je to moguće, podatak da li se okvirni sporazum zaključuje sa jednim ili više ponuđača, obrazloženje razloga, ako je predviđeno zaključenje okvirnog sporazuma na period duži od četiri godine, - postupak i način zaključenja pojedinačnih ugovora u skladu sa članom 32. stav (5) 1.2. OPCIJA – samo ako je predmet nabavke podjeljen na lotove Ugovor će se izvršavati prema slijedećim lotovima (navesti broj i opis lota): 1.3. Dobavljač može dostaviti ponudu za [odabrati: jedan lot ili nekoliko lotova ili sve lotove]. 1.4. Robe / usluge / radovi će se dostaviti / pružiti/ izvoditi do _________ (ukoliko rok nije podkriterij u okviru kriterija „ekonomski najpovoljnija ponuda”). 1.5. Mjesto dostavljanja roba / pružanja usluga / izvođenja radova je ____________. 1.6. Plaćanje isporučene robe/radova/usluga će se vršiti na sljedeći način: (definisati rok, način i uslove plaćanja, ukoliko način plaćanja nije podkriterij u okviru kriterija „ekonomski najpovoljnija ponuda”). 2. Uslovi za učešće i potrebni dokazi 2.1. Da bi učestvovali u proceduri javnih nabavki, ugovorni organ može predvidjeti neke od uslova za ponuđače, srazmjerno predmetu nabavke, a koji se mogu dokazati isključivo sa dokazima propisanim članovima 45. – 51. Zakona, a odnose se na: a) ličnu sposobnost ponuđača iz člana 45. stav (1) Zakona; b) pravo ponuđača na obavljanje profesionalne djelatnosti koja je u vezi sa predmetom nabavke, u skladu sa članom 46. Zakona; c) ekonomsku i finansijsku sposobnost ponuđača (isključivo uslovi koji se mogu potvrditi dokazima iz člana 47. Zakona); d) tehničku i profesionalnu sposobnost ponuđača (isključivo uslovi koji se mogu potvrditi dokazima iz člana 49. Zakona (nabavka roba), člana 50. (nabavka usluga) i člana 51.(nabavka radova). 2.2. Ponuđači trebaju uz ponudu dostaviti dokumentaciju kojom potvrđuju da ispunjavaju uslove tražene tačkom 2.1 konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda (ako je uopšte postavljen neki od uslova), i to: 471
a) u svrhu dokazivanja lične sposobnosti ponuđač mora dostaviti izjavu ovjerenu od strane nadležnog organa (organ uprave ili notar), u skladu sa formom koja je prilog konkurentskom zahtjevu kao Aneks __. Ponuđač kojen bude dodijeljen ugovor dužan je u roku od __ dana dostaviti dokumente iz člana 45. stav (2) Zakona, kojim dokazuje vjerodostojnost date izjave, odnosno ispunjenje uslova definisanih tačkom 2.1 pod a). Dostavljeni dokumenti moraju biti originali ili ovjerene kopije i ne mogu biti stariji od tri mjeseca, računajući od dana dostavljanja ponude; b) u svrhu dokazivanja prava na obavljanje profesionalne djelatnosti, u skladu sa članom 46. Zakona, ponuđač mora dostaviti dokaz o registraciji u odgovarajućem profesionalnom ili drugom registru u zemlji u kojoj je registrovan ili da obezbjedi posebnu izjavu ili potvrdu nadležnog organa kojom se dokazuje njegovo pravo da obavljaja profesionalnu djelatnost, koja je u vezi sa predmetom nabavke. Dostavljeni dokazi se priznaju, bez obzira na kojem nivou vlasti su izdati. Dokazi koji se dostavljaju moraju biti originali ili ovjerene kopije; c) u svrhu dokazivanja ekonomske i finansijske sposobnosti ponuđač je dužan dostaviti izjavu ovjerenu od strane ovlaštenog lica ponuđača, u skladu sa formom koja je prilog konkurentskom zahtjevu kao Aneks __ i obične kopije dokumenata kojima se dokazuje ispunjavanje uslova postavljenih u tački 2.1 pod c), a koji su u skladu sa članom 47. Zakona. Ponuđač kojen bude dodijeljen ugovor dužan je u roku od __ dana dostaviti dokumente definisane ovom tačkom, kojim dokazuje vjerodostojnost date izjave i dostavljenih kopija. Naknadno dostavljeni dokumenti moraju biti originali ili ovjerene kopije i ne mogu biti stariji od tri mjeseca, računajući od dana dostavljanja ponude; d) u svrhu dokazivanja tehničke i profesionalne sposobnosti ponuđač je dužan dostaviti: - ako se radi o nabavci roba originale ili ovjerene kopije dokumenata kojima se dokazuje ispunjavanje uslova iz tačke 2.1 pod d), a koji su u skladu sa članom 49. Zakona; - ako se radi o nabavci usluga originale ili ovjerene kopije dokumenata kojima se dokazuje ispunjavanje uslova iz tačke 2.1 pod d), a koji su u skladu sa članom 50. Zakona, tačke a), b) i f), ili izjavu ovjerenu od strane nadležnog organa ako se radi o dokazima iz člana 50. tačke c), d), e) i g); - ako se radi o nabavci radova originale ili ovjerene kopije dokumenata kojima se dokazuje ispunjavanje uslova iz tačke 2.1 pod d), a koji su u skladu sa članom 51. Zakona, tačke a), b) i e), ili izjavu ovjerenu od strane nadležnog organa ako se radi o dokazima iz člana 51. tačke c), d), i f); 2.3. U skladu sa članom 45. stav (5) Zakona, ugovorni organ može odbiti ponudu i 472
ukoliko utvrdi da je ponuđač bio kriv za težak profesionalni propust počinjen tokom perioda od tri godine prije početka postupka, a koji ugovorni organ može dokazati na bilo koji način, posebno, značajni i/ili nedostaci koji se ponavljaju u izvršenju bitnih zahtjeva ugovora koji su doveli do njegovog prijevremenog raskida, nastanka štete ili drugih sličnih posljedica, zbog namjere ili nemara privrednog subjekta, određene težine; 2.4. U skladu sa članom 52. Zakona, kao i sa drugim važećim propisima u BiH, ugovorni organ će odbiti ponudu ukoliko je dobavljač koji je dostavio ponudu, dao ili namjerava dati sadašnjem ili bivšem zaposleniku ugovornog organa poklon u vidu novčanog iznosa ili u nekom drugom obliku, u pokušaju da izvrši uticaj na neki postupak ili na odluku ili na sam tok postupka javne nabavke. Ugovorni organ će u pisanoj formi obavijestiti dobavljača i Agenciju za javne nabavke o odbijanju ponude, te o razlozima za to i o tome će napraviti zabilješku u izvještaju o postupku nabavke. Ponuđač je dužan uz ponudu dostaviti i posebnu pismenu izjavu da nije nudio mito niti učestvovao u bilo kakvim radnjama čiji je cilj korupcija u javnoj nabavci. Izjava je prilog tenderskoj dokumentaciji (Aneks __). 3. Zahjevi po pitanju jezika Ponuda i svi dokumenti i korespodencija u vezi sa ponudom između ponuđača i ugovornog organa moraju biti napisani na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini. Štampana literatura, brošure, katalozi ili slično koje dostavlja ponuđač ne moraju biti prevedeni. OPCIJA – ugovorni organ zahtijeva da se štampana literatura, brošure, katalozi ili slično prevedu (ugovorni organ precizira šta se prevodi). Pod zvaničnim prevodom se smatra prevod ovjeren o strane sudskog prevodioca. 4. Priprema ponuda 4.1. Dobavljači snose sve troškove u vezi sa pripremom i dostavljanjem njihovih ponuda. Ugovorni organ nije odgovoran niti dužan snositi te troškove. 4.2. Ponuda se izrađuje na način da čini cjelinu i mora biti napisana neizbrisivom tintom. Ispravke u ponudi moraju biti izrađene na način da su vidljive i potvrđene potpisom ponuđača, uz navođenje datuma ispravke. Svi listovi ponude moraju biti čvrsto uvezani na način da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova. Dijelovi ponude kao što su uzorci, katalozi, mediji za pohranjivanje podataka i sl. koji ne mogu biti uvezani, ponuđač obilježava nazivom i navodi u sadržaju ponude kao dio ponude. Sve strane ponude moraju biti numerisane na način da je vidljiv redni broj stranice ili lista. Ako ponuda sadrži štampanu 473
literaturu, brošure, kataloge i sl. koji imaju izvorno numerisane brojeve, onda se ti dijelovi ponude ne ne moraju numerisati dodatno. 4.3. Ponuda se dostavlja u originalu i jednoj kopiji (opcija: Ponuda se dostavlja samo u originalu), na kojima će čitko pisati „ORIGINAL PONUDE“ i „KOPIJA PONUDE“. Kopija ponude sadrži sva dokumenta koja sadrži i original. U slučaju razlike između originala i kopije ponude, vjerodostojan je original ponude. Kopija ponude se može dostaviti i na mediju za pohranjivanje podataka (CD, USB i sl.). Kopija ponude se dostavlja zajedno sa originalom u jednoj koverti ili u dvije odvojene koverte koje su opet upakovane u jednu zajedničku kovertu ili paket.
Koverta sa ponudom se dostavlja na adresu ugovornog organa: ________________________. Na koverti ponude mora biti naznačeno:
- naziv i adresa ugovornog organa,
- naziv i adresa ponuđača u lijevom gornjem uglu koverte,
- evidencijski broj nabavke,
- naziv predmeta nabavke, odnosno lota na koji se ponuda odnosi,
- naznaka „ne otvaraj“. OPCIJA: Ukoliko je tenderskom dokumentacijom zatraženo dostavljanje uzoraka, oni se dostavljaju uz ponudu, u odvojenom pakovanju. OPCIJA: Ako je predmet nabavke podijeljen na lotove, ponuđač koji dostavlja ponude za više lotova, može dokumente koji su zajednički za više lotova dostaviti na jedan od sljedećih načina: • u posebnoj koverti na kojoj će jasno naznačiti da dostavlja dokaze za kvalifikaciju ili • uz ponudu koja je prva po redoslijedu lotova na koji se prijavljuje ili • posebno uz svaki lot.
Ponuda za svaki lot se pakuje u posebnoj koverti, koje se opet zajedno pakuju u jednu zajedničku kovertu ili paket ili posebno za svaki lot. Ukoliko se dokazi o kvalifikaciji za više lotova dostavljaju u posebnoj koverti, ponuđač je dužan tu kovertu i koverte sa ponudama za sve lotove dostaviti u jednoj zajedničkoj koverti, na kojoj će biti izričito napisano šta je sadržaj te koverte.
4.4 Ponuđači mogu izmijeniti ili dopuniti svoje ponude samo prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Izmjena i dopuna ponude se dostavlja na isti način kao i osnovna ponuda, sa obaveznom naznakom da se radi o izmjeni ili dopuni ponude. Ponuđač može u istom roku odustati od svoje ponude, dostavljanjem ugovornom organu pisane izjave. Pisana izjava se dostavlja na isti način kao i 474
ponuda, sa naznakom da se radi o odustajanju od ponude. U tom slučaju ponuda će biti vraćena ponuđaču neotvorena. 4.5. Ponuđači mogu napraviti spisak (popunjen po šemi koja se nalazi u aneksu ___) informacija koje bi se trebale smatrati povjerljivim. U koliko ponuđač ne dostavi obrazac ili dostavi nepopunjen obrazac povjerljivih informacija, znači da iste nema i njegova ponuda po tom osnovu neće biti proglašena neprihvatljivom. Ako ponuđač označi povjerljivim podatke koji se u skladu sa članom 11. Zakona ne mogu proglasiti povjerljivim, ugovorni organ ih neće smatrati povjerljivim, a ponuda dobavljača neće biti odbijena. 5. Rok za dostavljanje ponuda Rok za dostavljanje ponuda je ____________ (dan/mjesec/godina) do _____sati. Javno otvaranje ponuda će se održati ________ [dan/mjesec/godina] u ___ sati, u prostorijama ugovornog organa, adresa _____________________________. Ponuđači ili njihovi ovlašteni predstavnici, kao i sva druga zainteresovana lica mogu prisustvovati otvaranju ponuda. Informacije koje se iskažu u toku javnog otvaranja ponuda će se dostaviti svim dobavljačima koji su u roku dostavili ponude putem zapisnika sa otvaranja ponuda, odmah, a najkasnije u roku od 3 dana. Na javnom otvaranju ponuda prisutnim ponuđačima će se saopštiti sljedeće informacije: - naziv ponuđača - ukupna cijena navedena u ponudi - popust naveden u ponudi, ako je posebno iskazan - podkriterijumi koji se vrednuju u okviru kriterijuma ekonomski najpovoljnija ponuda. Predstavnik ponuđača koji želi zvanično učestvovati na otvaranju ponuda treba prije otvaranja ponuda Komisiji dostaviti punomoć za učešće na javnom otvaranju u ime privrednog subjekta-ponuđača. Ukoliko nema zvanične punomoći ponuđač može kao i ostala zainteresovana lica prisustvovati javnom otvaranju ali bez prava potpisa zapisnika ili preduzimanja bilo kojih pravnih radnji u ime ponuđača. 6. Kriterij dodjele ugovora i cijena 6.1. Ugovor se dodjeljuje dobavljaču na osnovu kriterija: OPCIJA 1 - Najniža cijena tehnički zadovoljavajuće ponude Ugovor se dodjeljuje ponuđaču koji je ponudio najnižu ukupnu cijenu tehnički zadovoljavajuće ponude. OPCIJA 2 - Ekonomski najpovoljnija ponuda, u skladu sa sljedećim 475
podkriterijima: a) cijena ____% b) _________% c) _________% itd. 6.2. Ugovorni organ će u svrhu poređenja ponuda primjeniti preferencijalni tretman domaćeg, u skladu sa Odlukom o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg, donesenoj od strane Savjeta ministara Bosne i Hercegovine. U svrhu poređenja ponuda, ugovorni organ će umanjiti cijene domaćih ponuda za preferencijalni faktor od 15% za ugovore koji se dodijeljuju u 2015. i 2016. godini. Domaćim ponudama se smatraju ponude koje dostave pravna ili fizička lica sa sjedištem u BiH i kod kojih, u slučaju ugovora o javnoj nabavci roba, najmanje 50% vrijednosti ponuđenih roba imaju porijeklo iz BiH, a u slučaju ugovora o uslugama i radovima, najmanje 50% radne snage za izvršenje ugovora su rezidenti iz BiH. U svrhu dokazivanja da ispunjavaju uslove za primjenu preferencijalnog tretmana domaćeg ponuđači su dužni pored izjave date u Aneksu 1. – OPCIJA: dostaviti sljedeće: _______________________________________________ _______________________________________________ 7. Obavještenje o dodjeli Svi dobavljači će biti obaviješteni o odluci ugovornog organa o rezultatu postupka javne nabavke u roku od 7 (sedam) dana od dana donošenja odluke, i to elektronskim sredstvom, faksom, poštom ili neposredno. Uz obavještenje o rezultatima postupka ugovorni organ će dostaviti ponuđačima odluku o izboru najpovoljnije ponude ili poništenju postupka, kao i zapisnik o ocjeni ponuda. 8. Informacije o zaštiti prava dobavljača U slučaju da je ugovorni organ u toku postupka javne nabavke izvršio povredu odredbi Zakona ili podzakonskih akata, imate pravo uložiti žalbu ugovornom organu, na način i u rokovima propisanim članom 99. i 101. Zakona. Aneksi: Aneks 1 – Obrazac za ponudu Aneks 2 – Obrazac za cijenu ponude sa tehničkom specifikacijom Aneks 3 – Izjava o ispunjavanju uslova iz člana 45. Zakona Aneks 4 - Izjava o ispunjavanju uslova iz člana 47. Zakona 476
Aneks 5 - Izjava o ispunjavanju uslova iz člana 50. Zakona (u slučaju nabavke usluga) Aneks 6 - Izjava o ispunjavanju uslova iz člana 51. Zakona (u slučaju nabavke radova) Aneks 7 – Obrazac povjerljivih informacija Aneks 8 – Izjava o sukobu interesa iz člana 52. Zakona Opcija – Aneks 9 – nacrt ugovora ili opšti elementi ugovora u kojem će biti definisani svi ostali uslovi bitni elementi ugovora (način plaćanja, penali, ugovorne kazne, garancije za robu, retencija i drugi elementi bitni za izvršenje ugovora)
M.P. Ovlašteno lice ugovornog organa ______________________
477
__________________________ (naziv - logo ugovornog organa)
PRILOG BR.30.
TENDERSKA DOKUMENTACIJA broj: ____________________ OGRANIČENI POSTUPAK – JAVNA NABAVKA ROBA PRVA FAZA - PRETKVALIFIKACIJA PREDMET NABAVKE:
(navesti naziv konkretnog predmeta nabavke)
OPCIJA – Postupak javne nabavke rezervisan samo za privredne subjekte koji zapošljavaju više od 50% osoba sa invaliditetom, u sladu sa članom 9. Zakona.
PAŽNJA: UPOZORAVA SE UGOVORNI ORGAN DA SE OVAJ PRIMJER PRIPREME TENDERSKE DOKUMENTACIJE OBAVEZNO TREBA PRILAGODITI KONKRETNOM POSTUPKU NABAVKE, TE IZBRISATI SVE OPCIJE KOJE NISU RELEVANTNE ZA KONKRETAN POSTUPAK NABAVKE
______________________ Mjesto i datum 478
1. OPŠTI PODACI 1.1. PODACI O UGOVORNOM ORGANU Naziv ugovornog organa: ______________________________________________ Adresa: ____________________________________________________________ Identifikacionii broj (JIB): _____________________________________________ Telefon: ___________________________________________________________ Faks: ______________________________________________________________ E-mail: ____________________________________________________________ Web stranica: _______________________________________________________ 2. KONTAKT INFORMACIJE 2.1. Lice/Lica koje/a je/su ovlašteno/a da vodi/e komunikaciju u ime ugovornog organa sa kandidatima:______________________________,Tel. ____________________, e-mail adresa: ___________________________________. OPCIJA: Služba (odjeljenje, sektor i sl.) koja je ovlaštena da vodi komunikaciju u ime ugovornog organa sa kandidatima:_____________________________________, Tel. ____________________, faks: _________________ e-mail adresa: _________ __________________________ (uz eventualno navođenje kontakt osoba). 2.2. Kandidati se upozoravaju da sve informacije u vezi sa postupkom javne nabavke (uvid i preuzimanje tenderske dokumentacije, zahtjev za pojašnjenje i druge informacije) mogu da dobiju isključivo od nadležne/ih kontakt osobe/a (ili Službe) iz tačke 2.1, u protivnom drugi način korespodencije ugovorni organ ne smatra validnim. 2.3. Cjelokupna komunikacija i razmjena informacija (korespodencija) ugovornog organa i kandidata treba se voditi u pisanoj formi, na način da se ista dostavlja poštom ili lično na adresu naznačenu u tenderskoj dokumentaciji. 2.4. Izuzetno od tačke 2.3 TD, komunikacija između ugovornog organa i ponuđača može se obavljati i putem faksa i e-maila na broj faksa i e-mail adresu označenu u TD, osim ako ovom TD za pojedine vrste komunikacije nije drugačije određeno.
479
3. OPŠTI PODACI O POSTUPKU JAVNE NABAVKE 3.1. Redni broj nabavke u Planu javnih nabavki: ____________________________, obavještenje o nabavci objavljeno na Portalu javnih nabavki dana _________, broj _________. OPCIJA: ukoliko je vanplanska nabavka, upisati „Vanplanska nabava odobrena posebnom odlukom o pokretanju postupka broj ______“ 3.2. Vrsta ugovora: ______________ (robe, radovi ili usluge) 3.3. Procijenjena vrijednost nabavke (bez PDV-a): ___________________________ 3.4. OPCIJA: Nabavka je objavljena putem prethodnog informacionog obavještenja dana ______ na Portalu javnih nabavki broj ___________. 3.5. OPCIJA: Ugovorni organ predviđa zaključenje okvirnog sporazuma sa najpovoljnijim ponuđačem na period od __________ mjeseci/godina.
4. SPISAK PRIVREDNIH SUBJEKATA ISKLJUČENIH IZ POSTUPKA JAVNE NABAVKE ZBOG SUKOBA INTERESA 4.1. U skladu sa članom 52. Zakona o javnim nabavkama BiH, u ovom postupku javne nabavke ne mogu učestvovati sljedeći privredni subjekti: ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________ OPCIJA: Nema privrednih subjekata koji ne bi mogli učestvovati u ovom postupku javne nabavke u skladu sa članom 52. Zakona. 5. INFORMACIJE O TENDERSKOJ DOKUMENTACIJI 5.1. Za preuzimanje tenderske dokumentacije se plaća iznos od ____KM. Ovaj iznos pokriva samo stvarne troškove papira, štampanja, umnožavanja, za nosač podataka i slanja tenderske dokumentacije kandidatima. Ukoliko se naknada zahtjeva, dokaz o uplati naknade se dostavlja najkasnije uz ponudu, izuzev u slučaju navedenom u članu 55. stav 1. pod c) i d) Zakona. OPCIJA: Naknada za tendersku dokumentaciju se ne naplaćuje. 5.2. Tenderska dokumentacija se dostavlja na pisani zahtjev kandidata, na jedan od 480
sljedećih načina koji zahtjeva kandidat: • Lično kod ugovornog organa u kancelariji br. _____ • Putem pošte, • Putem elektronske pošte OPCIJA: Ugovorni organ je omogućio neograničen i direktan pristup tenderskoj dokumentaciji na Portalu javnih nabavki, bez naknade, zajedno sa objavom obavještenja o nabavci na Portalu javnih nabavki. 5.3. Zainteresovani kandidati imaju pravo uvida u tendersku dokumenta, prije nego što je otkupe . Uvid će se omogućiti svakom kandidatu koji podnese pisani zahtjev, na jedan od sljedećih načina koji zahtjeva kandidat: U prostorijama ugovornog organa, kancelarija broj ________, Dostavljanjem putem preporučene pošiljke sa povratnicom i Dostavljanjem putem elektronske pošte u zaštićenom, nepromjenjivom obliku. OPCIJA: Ugovorni organ je TD objavio na portalu JN gdje se može izvršiti uvid u TD, te se isti neće moći vršiti kod ugovornog organa. 5.4. Zainteresovani kandidati mogu tražiti pojašnjenje tenderske dokumentacije od ugovornog organa u pisanoj formi, i to blagovremeno, a najkasnije 10 (deset) dana prije isteka roka za podnošenje zahtjeva za učešće. 5.5. Ugovorni organ će pripremiti odgovor u pisanoj formi i dostaviti ga svim kandidatima koji su otkupili tendersku dokumentaciju ili za koje ima saznanja da su je preuzeli na jedan od načina iz člana 55. Zakona, u roku od 3 (tri) dana, a najkasnije 5 (pet) dana prije isteka roka za dostavljanje zahtjeva za učešće. Ako odgovor ugovornog organa dovede do izmjene tenderske dokumentacije, i te izmjene zahtijevaju da se izvrše znatne izmjene i/ili da se prilagode njihove ponude, ugovorni organ će produžiti rok za dostavljanje zahtjeva za učešće i to najmanje za 7 (sedam) dana. Na isti period će se produžiti rok za dostavljanje zahtjeva za učešće ako se nakon dostavljanja tenderske dokumentacije pokaže da se ponude mogu pripremiti samo nakon posjete mjestu izvođenja radova ili usluga, ili nakon pregleda dokumenata na osnovu kojih je pripremljena tenderska dokumentacija. Ako se ugovorni organ opredijelio za objavu tenderske dokumentacije na portalu javnih nabavki, pojašnjenje TD se vrši na način propisan podzakonskim aktom Agencije za javne nabavke BiH. 5.6. Ugovorni organ može u svako doba izmijeniti ili dopuniti tendersku 481
dokumentaciju pod uslovom da se one dostave zainteresovanim kandidatima isti dan, a najkasnije 5 (pet) dana prije datuma koji je određen kao rok za podnošenje zahtjeva za učešće. Izvršena izmjena će biti sastavni dio tenderske dokumentacije. U slučaju da takve izmjene podrazumijevaju suštinsku promjenu predmeta nabavke, ugovorni organ će produžiti rok za prijem zahtjeva za učešće najmanje za 7 (sedam) dana, u zavisnosti od složenosti predmeta nabavke. 6. PODACI O PREDMETU JAVNE NABAVKE 6. 1. OPIS PREDMETA JAVNE NABAVKE 6.1.1 Predmet nabavke je ______________ [navesti precizno predmet nabavke) oznaka ____________ (navodeći naziv i oznaku iz JRJN]. Robe se dostavljaju prema sljedećoj količinskoj i tehničkoj specifikaciji: 1._________________________________________________________ 2._________________________________________________________ 3._________________________________________________________ itd. OPCIJA – Robe se dostavljaju prema količinskoj i tehničkoj specifikaciji koja čini Aneks __ tenderske dokumentacije OPCIJA – Ukoliko se u tehničkoj specifikaciji koristi izraz „ili ekvivalent“, ugovorni organ mora kriterije mjerodavne za ocjenjivanje ekvivalentnosti navesti u opisu predmeta nabavke, u skladu sa članom 54. stav (10) zakona. U skladu sa utvrđenim kriterijima, ponuđač mora na za to predviđenim praznim mjestima, prema odgovarajućim stavkama, navesti podatke o proizvodu i tipu odgovarajućeg proizvoda koji nudi te, ako se to traži, i ostale podatke koji se odnose na taj proizvod. Dokaz ekvivalentnosti u smislu ispunjenja zahtjeva vezano za predmet nabavke je dužan obezbijediti ponuđač u skladu sa zahtjevima definisanim u tenderskoj dokumentaciji. Proizvodi koji su u tenderskoj dokumentaciji navedeni kao primjeri smatraju se ponuđenima ako ponuđač ne navede nikakve druge proizvode na predviđenom mjestu. OPCIJA - Predmet javne nabavke podijeljen je na lotove Robe će se dostavljati prema sljedećim lotovima: Broj lota
482
Opis lota
Kandidat može dostaviti zahtjev za učešće za [odabrati: jedan lot ili nekoliko lotova ili sve lotove]. 6.1.2 Mjesto isporuke robe je: _________________________________________ ____. 6.1.3 Rok za isporuku robe je ________________________ od dana zaključenja ugovora. (opcija: ili rok dat u prihvaćenoj ponudi) OPCIJA: Ukoliko se predviđa okvirni sporazum obavezno naznačiti: trajanje okvirnog sporazuma, maksimalne količine, ukoliko je to moguće, podatak da li se okvirni sporazum zaključuje sa jednim ili više ponuđača, obrazloženje razloga, ako je predviđeno zaključenje okvirnog sporazuma na period duži od četiri godine, postupak i način zaključenja pojedinačnih ugovora u skladu sa članom 32. stav (5) 7. USLOVI ZA KVALIFIKACIJU KANDIDATA 7. 1. LIČNA SPOSOBNOST 7. 1.1. U skladu sa članom 45. Zakona, zahtjev za učešće će biti odbijen ako je kandidat: a) u krivičnom postupku osuđen pravosnažnom presudom za krivična djela organizovanog kriminala, korupciju, prevaru ili pranje novca, u skladu sa važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; b) pod stečajem ili je predmet stečajnog postupka, osim u slučaju postojanja važeće odluke o potvrdi stečajnog plana ili je predmet postupka likvidacije, odnosno u postupku obustavljanja poslovne djelatnosti, u skladu sa važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; c) nije ispunio obaveze u vezi s plaćanjem penzionog i invalidskog osiguranja i zdravstvenog osiguranja, u skladu sa važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; d) nije ispunio obaveze u vezi s plaćanjem direktnih i indirektnih poreza u skladu sa važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registrovan; Ugovorni organ može odbiti zahtjev za učešće i ukoliko utvrdi da je kandidat: 483
e) bio kriv za težak profesionalni propust počinjen tokom perioda od tri godine prije početka postupka, a koji ugovorni organ može dokazati na bilo koji način, posebno, značajni i/ili nedostaci koji se ponavljaju u izvršenju bitnih zahtjeva ugovora koji su doveli do njegovog prijevremenog raskida, nastanka štete ili drugih sličnih posljedica, zbog namjere ili nemara privrednog subjekta, određene težine; 7.1.2 U svrhu ispunjavanja uslova iz prethodne tačke kandidati trebaju dostaviti Izjavu ovjerenu kod nadležnog organa (organ uprave ili notar) da se na njih ne odnose slučajevi definisani tačkom 7.1.1 od a) do d) tenderske dokumentacije. Izjava se dostavlja u formi utvrđenoj Aneksom __ tenderske dokumentacije; 7.1.3 Ponuđač kojem bude dodijeljen ugovor obavezan je da dostavi dokumente kojima će potvrditi vjerodostojnost date izjave iz tačke 7.1.2: a) Uvjerenje nadležnog suda kojim dokazuje da u krivičnom postupku nije izrečena pravosnažna presuda kojom je osuđen za krivično djelo učešća u kriminalnoj organizaciji, za korupciju, prevaru ili pranje novca; Ako ponudu dostavlja fizičko lice kao preduzetnik, dužan je dostaviti uvjerenje koje glasi na ime vlasnika – preduzetnika; b) Uvjerenje nadležnog suda ili organa uprave kod kojeg je registrovan ponuđač, kojim se potvrđuje da nije pod stečajem, niti je predmet stečajnog postupka, da nije predmet postupka likvidacije, odnosno da nije u postupku obustavljanja poslovne djelatnosti; Ako ponudu dostavlja fizičko lice kao preduzetnik, dužan je dostaviti samo uvjerenje od nadležnog organa uprave da nije u postupku obustavljanja poslovne djelatnosti; c) Uvjerenje izdato od strane nadležnih institucija kojim se potvrđuje da je ponuđač izmirio dospjele obaveze, a koje se odnose na doprinose za penzijskoinvalidsko i zdravstveno osiguranje; d) Uvjerenje izdato od strane nadležnih institucija kojim se potvrđuje da je ponuđač izmirio dospjele obaveze u vezi sa plaćanjem direktnih i indirektnih poreza. Kao dokaz o ispunjavanju uslova iz tačke c) i d) ugovorni organ prihvata i sporazum ponuđača sa nadležnim poreskim institucijama o reprogramiranom, odnosno odloženom plaćanju obaveza, uz dostavljanje potvrde od strane poreskih organa da ponuđač u predviđenoj dinamici izmiruje svoje reprogramirane obaveze. 7.1.4. Dokumenti ili uvjerenja navedena u tački 7.1.3 ne smiju biti stariji od 3 mjeseca računajući od trenutka dostavljanja ponude, a dostavlja ih izabrani ponuđač u roku ne dužem od 5 dana od dana prijema odluke o dodjeli ugovora u radnom 484
vremenu ugovornog organa (do _ sati), te za ugovorni organ nije relevantno na koji su način poslati. Dokazi koji se zahtjevaju moraju biti originali ili ovjerene kopije. Za ponuđače koji imaju sjedište izvan BiH ne zahtjeva se posebna nadovjera dokumenata. U slučaju sumnje o postojanju okolnosti koje su definisane tačkom 7.1.1 tenderske dokumentacije, ugovorni organ će se obratiti nadležnim organima s ciljem provjere dostavljene dokumentacije i date Izjave iz tačke 7.1.2. 7. 2. SPOSOBNOST OBAVLJANJA PROFESIONALNE DJELATNOSTI 7.2.1. Što se tiče sposobnosti za obavljanje profesionalne djelatnosti kandidati moraju biti registrovani za obavljanje djelatnosti koja je predmet javne nabavke. 7.2.2. U svrhu dokazivanja profesionalne sposobnosti kandidati trebaju uz ponudu dostaviti dokaz o registraciji u odgovarajućem profesionalnom ili drugom registru u zemlji u kojoj su registrovani ili da obezbjede posebnu izjavu ili potvrdu nadležnog organa kojom se dokazuje njihovo pravo da obavljaju profesionalnu djelatnost, koja je u vezi sa predmetom nabavke. Dostavljeni dokazi se priznaju, bez obzira na kojem nivou vlasti su izdati. Dokazi koji se dostavljaju moraju biti originali ili ovjerene kopije. 7. 3. EKONOMSKA I FINANSIJSKA SPOSOBNOST 7.3.1 Što se tiče ekonomske i finansijske sposobnosti, u skladu sa članom 47. Zakona, zahtjev za učešće će biti odbačen ako kandidat ne ispuni slijedeće minimalne uslove a koji se mogu potvrditi sa dokazima iz člana 47. Zakona a to su: a) ………………….. b)…………………… c)…………………… itd. 7.3.2. Ocjena ekonomskog i finansijskog stanja kandidata će se izvršiti na osnovu dostavljene izjave ovjerene od strane kandidata, koja se dostavlja u formi utvrđenoj Aneksom _ tenderske dokumentacije i dostavljene obične kopije sljedećih dokumenata (izaberite samo dokumente kojima se isključivo dokazuje ispunjavanje postavljenih uslova iz tačke 7.3.1 TD): c) odgovarajući dokument koji izdaje banka ili druga finansijska institucija kojim se dokazuje ekonomska i finansijska sposobnost u pogledu činjenica koje se mogu dokazati iz tih dokumenata u skladu sa pozitivnim propisima; d) garancija za pokriće osiguranja od odgovornosti za realizaciju predmetnog ugovora iz oblasti registrovane djelatnosti kandidata; c) poslovne bilanse ili izvode iz poslovnih bilansa za posljednje tri finansijske 485
godine, odnosno od početka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je kandidat registrovan, odnosno počeo sa radom prije manje od tri godine, ukoliko je objavljivanje poslovnog bilansa zakonska obaveza u zemlji u kojoj je kandidat registrovan. Ako ne postoji zakonska obaveza objave bilansa, kandidat će dostaviti izjavu ovjerenu od strane nadležnog organa; d) izjavu o ukupnom prometu kandidata i, kada je to primjereno, o prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora, za posljednje ________ finansijske godine [navedite period ne duži od 3 (tri) godine] za koje se raspolaže podacima, ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je kandidat registrovan, odnosno počeo sa radom prije manje od _______ godine [npr. 3 (tri) godine]; 7.3.3.
Ponuđač čija ponuda bude izabrana kao najpovoljnija, dužan je nakon prijema odluke o izboru dostaviti u roku ne dužem od 5 dana originale ili ovjerene kopije dokumenata kojim dokazuje ekonomsku i finansijsku sposobnost. Dokazi moraju biti fizički dostavljeni na protokol ugovornog organa najkasnije peti dan po prijemu odluke o izboru, u radnom vremenu ugovornog organa (do _ sati), te za ugovorni organ nije relevantno na koji su način poslati. NAPOMENA: Ponuđač može uz Izjavu, tj. uz svoju ponudu, odmah dostaviti i originale ili ovjerene kopije traženih dokaza koji su navedeni u izjavi. Ovim se ponuđač oslobađa obaveze naknadnog dostavljanja originala ili ovjerenih kopija dokaza ako bude izabran.
7. 4. TEHNIČKA I PROFESIONALNA SPOSOBNOST 7.4.1 Što se tiče tehničke i profesionalne sposobnosti, kandidati trebaju ispuniti sljedeće minimalne uslove a koji se mogu potvrditi sa dokazima iz člana 49. Zakona a to su: a) ………………….. b)……………………. c)……………………….. itd. 7.4.2 Ocjena tehničke i profesionalne sposobnosti kandidata će se izvršiti na osnovu jednog ili više dokaza [izaberite samo dokumente kojima se isključivo dokazuje ispunjavanje postavljenih uslova iz tačke 7.4.1 TD]: a) Spisak izvršenih ugovora o isporuci robe koja je predmet nabavke u posljednje 486
_________ [navedite period ne duži od tri godine], ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja, ako je kandidat registrovan, odnosno počeo da radi prije manje od tri godine. Uz spisak izvršenih ugovora kandidat je dužan dostaviti potvrde koje su izdali primaoci robe, a koje obavezno sadrže: naziv i sjedište ugovornih strana ili privrednih subjekata, predmet ugovora, vrijednost ugovora, vrijeme i mjesto izvršenja ugovora i navode o uredno izvršenim ugovorima. U slučaju da se takva potvrda iz objektivnih razloga ne može dobiti od ugovorne strane koja nije ugovorni organ, važi izjava kandidata o uredno izvršenim ugovorima, uz predočenje dokaza o učinjenim pokušajima da se takve potvrde obezbjede; b) opis tehničke opremljenosti i osposobljenosti kandidata, mjere kojima raspolaže kandidat za obezbjeđenje kvaliteta, i njegovu opremljenost i osposobljenost za ispitivanja i istraživanja; c) navode o angažovanom tehničkom osoblju ili tehničkim organima, za poslove postavljanja i instalacije robe koja se nabavlja, a koji ne moraju biti stalno zaposleni kod kandidata; d) uzorke, opise i/ili fotografije robe koja je predmet isporuke, uz obavezu kandidata da potvrdi njihovu vjerodostojnost, ukoliko zahtjeva ugovorni organ; e) uvjerenje koje izdaje nadležna institucija ili agencija za kontrolu kvaliteta, kojim se potvrđuje da roba odgovara određenim specifikacijama ili normama; f) potvrda kandidata o prihvatanju postupka kontrole robe složenije vrste ili robe koja izuzetno treba da služi nekoj posebnoj svrsi, koju sprovodi ugovorni organ ili u njegovo ime nadležna institucija, a koja se odnosi na provjeru proizvodnih kapaciteta privrednog subjekta, i ako je potrebno, na način izrade studija i istraživanja, te mjere za kontrolu kvaliteta koje koristi privredni subjekt; 7.4.3. Kandidat je dužan dostaviti u sastavu ponude originale ili ovjerene kopije dokumenata kojim dokazuje tehničku i profesionalnu sposobnost.
7. 5. GRUPA KANDIDATA 7.5.1. U slučaju da zahtjev za učešće dostavlja grupa kandidata, ugovorni organ će ocjenu ispunjenosti kvalifikacionih uslova od strane grupe kandidata izvršiti na sljedeći način: - grupa kandidata kao cjelina mora ispuniti uslove koji su navedeni u tački 7.3.1 i 7.4.1 tenderske dokumentacije, što znači da grupa kandidata može kumulativno ispunjavati postavljene uslove i dostaviti dokumentaciju kojom 487
dokazuju ispunjavanje postavljenih uslova; -
uslove koji su navedeni pod tačkom 7.1.1 i 7.2.1 moraju ispunjavati svaki član grupe kandidata pojedinačno, te svaki od članova grupe kandidata mora dostaviti dokumentaciju kojom dokazuju ispunjavanje postavljenih uslova, na način na koji su predviđeni da se dostavljaju dokazi;
7.5.2. Grupa kandidata koja želi učestvovatu u ovom ograničenom postupku javne nabavke dužna će biti da dostavi orginal ili ovjerenu kopiju pravnog akta o udruživanju u grupu ponuđača, u roku od 5 dana od dana prijema odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Navedeni pravni akt mora sadržavati: ko su članovi grupe ponuđača sa tačnim edentifikacionim elementima; ko ima pravo istupa, predstavljanja i ovlaštenje za potpisivanje ugovora u ime grupe ponuđača kao i utvrđenu solidarnu odgovornost između članova grupe ponuđača za obaveze koje preuzima grupa ponuđača. Ukoliko ponuđač ne dostavi definisani pravni akt sa definisanom sadržinom, ugovor će se dodijeliti sljedećem ponuđaču sa rang liste. 7.5.3. Ukoliko se kandidat odlučio da učestvuje na tenderu kao član grupe kandidata, ne može učestvovati i samostalno sa svojom ponudom u istom tenderu tj. lotu, niti kao član druge grupe kandidata, odnosno postupanje suprotno zahtjevu ugovornog organa će imati za posljedicu odbijanje svih zahtjeva za učešće u kojima je taj ponuđač učestvovao. 7.5.4. Grupa kandidata ne mora osnovati novo pravno lice da bi učestvovala u ovom postupku javne nabavke. 7. 6. SUKOB INTERESA 7. 6.1. U skladu sa članom 52. Zakona, kao i sa drugim važećim propisima u BiH, ugovorni organ će odbiti zahtjev za učešće ukoliko je kandidat koji je dostavio zahtjev za učešće, dao ili namjerava dati sadašnjem ili bivšem zaposleniku ugovornog organa poklon u vidu novčanog iznosa ili u nekom drugom obliku, u pokušaju da izvrši uticaj na neki postupak ili na odluku ili na sam tok postupka javne nabavke. Ugovorni organ će u pisanoj formi obavijestiti kandidata i Agenciju za javne nabavke o odbijanju zahtjeva za učešće, te o razlozima za to i o tome će napraviti zabilješku u izvještaju o postupku nabavke. Kandidat je dužan uz zahtjev za učešće dostaviti i posebnu pismenu izjavu da nije nudio mito niti učestvovao u bilo kakvim radnjama čiji je cilj korupcija u javnoj nabavci. Izjava je prilog tenderskoj dokumentaciji (Aneks __). 7.6.2. U slučaju da zahtjev za učešće prouzrokuje ili može da prouzrokuje sukob interesa u skladu sa važećim propisima u BiH (član 52. Zakona), ugovorni organ će postupiti u skladu sa tim propisima, što uključuje i obrazloženo 488
odbijanje takve ponude. S tim u vezi, ponuda će biti odbijena ako: - -
-
rukovodilac ugovornog organa ili član upravnog ili nadzornog odbora ugovornog organa istovremeno obavlja upravljačke poslove u privrednom subjektu koji dostavlja zahtjev za učešće, ili ako je rukovodilac ugovornog organa ili član upravnog ili nadzornog odbora ugovornog organa istovremeno i vlasnik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na osnovu kojih učestvuje u upravljanju, odnosno u kapitalu tog privrednog subjekta sa više od 20% ili ako je kandidat direktno ili indirektno učestvovao u tehničkim konsultacijama u pripremi postupka javne nabavke, a ne može objektivno da dokaže da njegovo učešće u tehničkim konsultacijama ne ograničava konkurenciju, te da svi kandidati imaju jednak tretman u postupku, sve u skladu sa odredbama člana 52. stav 5), 6) i 7) Zakona ili
7.6.3. U slučaju da zahtjev za učešće koju ugovorni organ primi u toku postupka javne nabavke prouzrokuje ili može da prouzrokuje sukob interesa u skladu sa važećim propisima o sukobu interesa u Bosni i Hercegovini, ugovorni organ je dužan postupiti u skladu sa propisima u Bosni i Hercegovini. 8. DOSTAVLJANJE ZAHTJEVA ZA UČEŠĆE 8.1 PRIPREMA ZAHTJEVA ZA UČEŠĆE 8.1.1 Kandidati su obavezni da pripreme zahtjeve za učešće u skladu sa uslovima koji su utvrđeni u ovoj tenderskoj dokumentaciji. Zahtjevi za učešće koji nisu u skladu sa ovom tenderskom dokumentacijom će biti odbačeni kao neprihvatljivi, sve u skladu sa članom 68. Zakona. 8.1.2 Kandidati snose sve troškove nastale na ime pripreme i dostavljanja njihovih zahtjeva za učešće. Ugovorni organ ne snosi nikakve troškove kandidata u postupku javne nabavke. 8.1.3. Zahtjev za učešće i svi dokumenti i korespodencija u vezi sa zahtjevom za učešće između kandidata i ugovornog organa moraju biti napisani na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini. Štampana literatura, brošure, katalozi ili slično koje dostavlja kandidat ne moraju biti prevedeni. OPCIJA – ugovorni organ zahtijeva da se štampana literatura, brošure, katalozi ili slično prevedu (ugovorni organ precizira šta se prevodi). Pod zvaničnim prevodom se smatra prevod ovjeren o strane sudskog prevodioca. 8.1.4 Zahtjev za učešće se izrađuje na način da čini cjelinu i mora biti napisan 489
neizbrisivom tintom. Svi listovi zahtjeva za učešće moraju biti čvrsto uvezani na način da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova. Dijelovi zahtjeva za učešće kao što su uzorci, katalozi, mediji za pohranjivanje podataka i sl. koji ne mogu biti uvezani, kandidat obilježava nazivom i navodi ih u sadržaju kao dio zahtjeva za učešće. Sve strane zahtjeva za učešće moraju biti numerisane na način da je vidljiv redni broj stranice ili lista, u skladu sa članom 8. stav (6) i (7) Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda. Ako zahtjev za učešće sadrži štampanu literaturu, brošure, kataloge i sl. koji imaju izvorno numerisane brojeve, onda se ti dijelovi zahtjev za učešće ne moraju dodatno numerisati. 8.1.5 Ako zbog obima ili drugih objektivnih okolnosti zahtjev za učešće ne može biti izrađen na način da čini cjelinu, onda se izrađuje u dva ili više dijelova. U tom slučaju svaki dio se čvrsto uvezuje na način da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova, a kandidat mora u sadržaju zahtjeva za učešće navesti od koliko se dijelova zahtjev za učešće sastoji. Kada zahtjev za učešće sadrži više dijelova, stranice ili listovi se označavaju na način da svaki slijedeći dio započinje rednim brojem kojim se nastavlja redni broj stranice ili lista kojim završava prethodni dio.
8. 2. SADRŽAJ ZAHTJEVA ZA UČEŠĆE 8.2.1. Zahtjev za učešće treba sadržavati slijedeće elemente (član 58. Zakona): Popunjen obrazac za ponudu koji je dat u aneksu ____ tenderske dokumentacije, odnosno koji sadrži sve elemente definisane Aneksom __ ; Obrazac povjerljivih informacija, u skladu sa Aneksom __ – ukoliko ih kandidat ima Izjava o sukobu interesa (Aneks __) Kvalifikacioni dokumenti predviđeni tačkom 7. TD, Ostalo traženo u TD (uzorci, katalozi, tehnička dokumentacija, fotografije, skice, izjave itd) Popis dokumentacije koja je priložena uz zahtjev za učešće. Napomena: brisati ako nešto ne odgovara konkretnom predmetu nabavke, ili dodati ako je nešto dodatno predviđeno obzirom na konkretni predmet nabavke): 8.2.2. Alternativna ponuda nije dozvoljena. OPCIJA: Alternativna ponuda je dozvoljena. Ponuđač će biti u drugoj fazi postupka dužan dostaviti dokaze da alternativna ponuda zadovoljava minimum postavljenih zahtjeva u tenderskoj dokumentaciji, kao i detaljno 490
obrazloženje alternativne ponude. 8. 3. NAČIN DOSTAVLJANJA ZAHTJEVA ZA UČEŠĆE 8.3.1 Zahtjev za učešće se dostavlja u originalu i jednoj kopiji (opcija: Zahtjev za učešće se dostavlja samo u originalu), na kojima će čitko pisati „ORIGINAL“ i „KOPIJA“. Kopija zahtjeva za učešće sadrži sva dokumenta koja sadrži i original. U slučaju razlike između originala i kopije, vjerodostojan je original zahtjeva. Kopija se može dostaviti i na mediju za pohranjivanje podataka (CD, USB i sl.). Kopija se dostavlja zajedno sa originalom u jednoj koverti ili u dvije odvojene koverte koje su opet upakovane u jednu zajedničku kovertu ili paket. 8.3.2 Koverta ili paket sa zahtjevom za učešće se dostavlja na adresu ugovornog organa iz tačke 1.1 tenderske dokumentacije. Na koverti mora biti naznačeno:
- naziv i adresa ugovornog organa, - naziv i adresa kandidata u lijevom gornjem uglu koverte, - evidencijski broj nabavke, - naziv predmeta nabavke, odnosno lota na koji se zahtjev odnosi, - naznaka „ne otvaraj“ OPCIJA: Ukoliko je tenderskom dokumentacijom zatraženo dostavljanje uzoraka, oni se dostavljaju uz zahtjev, u odvojenom pakovanju. OPCIJA: Ako je predmet nabavke podijeljen na lotove, kandidat koji dostavlja zahtjev za više lotova, može dokumente koji su zajednički za više lotova dostaviti na jedan od sljedećih načina: • u posebnoj koverti na kojoj će jasno naznačiti da dostavlja dokaze za kvalifikaciju ili • uz zahtjev za učešće koji je prvi po redoslijedu lotova na koji se prijavljuje ili • posebno uz svaki lot. Zahtjev za učešće za svaki lot se pakuje u posebnoj koverti, koje se opet zajedno pakuju u jednu zajedničku kovertu ili paket ili posebno za svaki lot. Ukoliko se dokazi o kvalifikaciji za više lotova dostavljaju u posebnoj koverti, ponuđač je dužan tu kovertu i koverete sa ponudama za sve lotove dostaviti u jednoj zajedničkoj koverti, na kojoj će biti izričito napisano šta je sadržaj te koverte.
8.3.3.Kandidati mogu izmijeniti ili dopuniti svoje zahtjeve samo prije isteka roka za dostavljanje zahtjeva za učešće. Izmjena i dopuna zahtjeva za učešće se dostavlja na isti način kao i osnovni zahtjev, sa obaveznom naznakom da se radi o izmjeni ili dopuni zahtjeva za učešće. Kandidat može u istom roku odustati od svog zahtjeva za učešće, dostavljanjem ugovornom organu pisane izjave. Pisana izjava se dostavlja na isti način kao i zahtjev za učešće, sa naznakom da 491
se radi o odustajanju od zahtjeva. U tom slučaju zahtjev za učešće će biti vraćen kandidatu neotvoren. 8.4 POVJERLJIVOST 8.4.1.Povjerljive informacije koje su sadržane u bilo kojem zahtjevu za učešće, koje se odnose na komercijalne, finansijske ili tehničke informacije ili poslovne tajne ili know how učesnika tendera, ne smiju se ni pod kojim uslovima otkrivati bilo kom licu koje nije zvanično uključeno u postupak nabavke, odnosno u postupak ocjene ponuda. Ugovorni organ zahtijeva od kandidata da u zahtjevu za učešće navede koje informacije se moraju smatrati povjerljivim, po kojoj osnovi se smatraju povjerljivim i koliko dugo će biti povjerljive. Povjerljivim podacima ne mogu se smatrati (član 11. ZJN): • • •
Ukupne i pojedinačne cijene iskazane u ponudi; Predmet nabavke, odnosno ponuđena roba od koje zavisi poređenje sa tehničkom specifikacijom i ocjena da li je kandidat ponudio robu u skladu sa tehničkom specifikacijom; Potvrde, uvjerenja od kojih zavisi kvalifikacija vezana za ličnu situaciju kandidata (član 45. – 51. Zakona);
Ako kandidat označi povjerljivim podatke koji se u skladu sa ovom tačkom TD ne mogu proglasiti povjerljivim, ugovorni organ ih neće smatrati povjerljivim, a zahtjev za učešće kandidata neće biti odbijen. Kandidati mogu napraviti spisak (popunjen po šemi koja se nalazi u aneksu ___ ove TD) informacija koje bi se trebale smatrati povjerljivim. Ukoliko kandidat ne dostavi obrazac ili dostavi nepopunjen obrazac povjerljivih informacija, znači da iste nema i njegov zahtjev za učešće po tom osnovu neće biti proglašen neprihvatljivim. 8.4.2. Nakon prijema odluke o rezultatima pretkvalifikacije, a najkasnije do isteka roka za žalbu, ugovorni će po prijemu zahtjeva kandidata, a najkasnije u roku od dva dana od dana prijema zahtjeva, omogućiti uvid samo u drugi dio zapisnika o ocjeni zahtjeva za učešće u skladu sa članom 19. stav (3) Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda, osim informacija koje je kandidat označio kao povjerljive i koje se mogu smatrati povjerljivim u skladu sa zakonom. 8.5 MJESTO, DATUM I VRIJEME PRIJEMA ZAHTJEVA ZA UČEŠĆE 492
8.5.1. Zahtjevi za učešće se trebaju dostaviti na sljedeću adresu: _______________. 8.5.2. Rok za dostavljanje zahtjeva za učešće je _____________ [dan/mjesec/ godina] do ___ sati. Zahtjevi koji su dostavljeni po isteku ovog roka će biti vraćeni kandidatu neotvoreni. NAPOMENA: Zahtjev kandidata mora biti dostavljen do datuma i sata naznačenog u obavještenju o nabavci, odnosno tenderskoj dokumentaciji, i za ugovorni organ nije relevantno kada je on poslan niti na koji način. 8.5.3. Kada kandidat neposredno dostavlja zahtjev za učešće, izmjenu zahtjeva, dopunu zahtjeva ili odustaje od zahtjeva, ugovorni organ je obavezan o tome izdati pisanu potvrdu kandidatu. Postupanje sa zaprimljenim zahtjevima se vrši na način propisan članom 15. Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda. 8.5.4. Sa kandidatima se neće obavljati nikakvi pregovori u vezi sa zahtjevima za učešće. Međutim, ugovorni organ može od kandidata tražiti pismenim putem, da u roku od tri dana pojasne dokumente koje su dostavili u skladu sa članom 45. do 51. Zakona ili da dostave originalne dokumente radi poređenja sa kopijama, koje su dostavljene uz ponudu, a s ciljem otklanjanja formalnog nedostatka dokumenta. 9. OKONČANJE POSTUPKA PRETKVALIFIKACIJE 9.1 DONOŠENJE ODLUKE O REZULTATU PRETKVALIFIKACIJE 9.1.1. Ugovorni organ će donijeti odluku o rezultatu postupka pretkvalifikacije kandidata, nakon okončanja faze pretkvalifikacije. Svim kandidatima koji su se kvalifikovali u ovoj fazi postupka, biće dostavljen poziv za dostavljanje ponuda, zajedno sa tenderskom dokumentacijom za učešće u drugoj fazi postupka. 9.1.2. Svi kandidati će biti obaviješteni o odluci ugovornog organa o rezultatu postupka pretkvalifikacije u roku od 7 (sedam) dana od dana donošenja odluke, i to elektronskim sredstvom, faksom, poštom ili neposredno. Uz obavještenje o rezultatima postupka, ugovorni organ će dostaviti kandidatima odluku o rezultatu postupka pretkvalifikacije. 9.2 ZAŠTITA PRAVA KANDIDATA 9.2.1. Svaki kandidat koji ima opravdan interes za ugovor o javnoj nabavci i smatra da je ugovorni organ u toku postupka pretkvalifikacije izvršio povrede Zakona i/ili podzakonskih akata, ima pravo da uloži žalbu na postupak u roku koji je određen u članu 101. Zakona. 493
9.2.2. Žalba se putem ugovornog organa u najmanje tri primjerka, u pisanoj formi direktno ili preporučenom poštanskom pošiljkom, u rokovima propisanim članom 101. Zakona. OPCIJA: Žalba se može dostaviti i elektronskim putem (e-mail ili faks), i to _________ (navesti vrstu elektronskog sredstva – broj faksa ili e-mail adresu) u radne dane ugovornog organa od ___ do sati, o čemu će potvrdu dati ugovorni organ na način na koji je primio žalbu. 9.2.3. Ugovorni organ je dužan u roku od pet dana od zaprimanja žalbe donijeti odgovarajuću odluku po žalbi u skladu sa članom 100. Zakona. 9.2.4 Ako ugovorni organ odbaci žalbu zaključkom zbog procesnih nedostataka (žalba neblagovremena, nedopuštena ili izjavljena od neovlaštenog lica) kandidat može izjaviti žalbu KRŽ-u u roku od 10 dana, od dana prijema zaključka. 9.2.5. Ako ugovorni organ usvoji žalbu djelimično ili u cjelosti, te svoje rješenje ili odluku zamjeni drugim rješenjem ili odlukom ili poništi postupak nabavke, kandidat može izjaviti žalbu KRŽ-u u roku od 5 (pet) dana, od dana prijema rješenja, posredstvom ugovornog organa. 9.2.6. Ako ugovorni organ utvrdi da je žalba neosnovana, dužan je u roku od pet dana, od datuma njenog zaprimanja proslijediti žalbu KRŽ-u, sa svojim izjašnjenjem na navode žalbe, kao i kompletnom dokumentacijom vezano za postupak protiv kojeg je izjavljena žalba. ANEKSI: Aneks 1 – Obavještenje o javnoj nabavci Aneks 2 – Obrazac zahtjeva za učešće Aneks 3 – Obrazac povjerljivih informacija Aneks 4 – Izjava o ispunjavanju uslova iz člana 45. Zakona Aneks 5 - Izjava o ispunjavanju uslova iz člana 47. Zakona Aneks 6 - Izjava o sukobu interesa iz člana 52. Zakona
494
Aneks 2 OBRAZAC ZAHTJEVA ZA UČEŠĆE strana 1 od 2 Broj nabavke: _____________________________ Broj obavještenja na Portalu javnih nabavki: ______________________________ Broj ponude: ________________ Datum: _____________________ UGOVORNI ORGAN: Naziv ugovornog organa Adresa Sjedište (ukoliko se radi o zajedničkom postupku javne nabavke upisuju se nazivi svih ugovornih organa koji učestvuju u postupku, sa naznakom ko je centralni ugovorni organ)
KANDIDAT (ako se radi o grupi kandidata, u rubrici za člana grupe potrebno je navesti naziv člana grupe, adresu i JIB, a ostali navedeni podaci se odnose na ovlaštenog predstavnika grupe): Naziv i sjedište kandidata (ovlašteni predstavnik grupe kandidata) Naziv, adresa i JIB za svakog člana grupe kandidata (ukoliko se radi o grupi kandidata) Adresa IDB/JIB Broj žiro računa Da li je kandidat u sistemu PDV: Adresa za dostavu pošte E – mail Kontakt osoba Broj telefona Broj faksa 495
strana 2 od 2
IZJAVA KANDIDATA U postupku javne nabavke koji ste pokrenuli objavom na Portalu javnih nabavki dana ____________, dostavljamo vam zahtjev za učešće i izjavljujemo sljedeće: 1. Prihvatamo sve uslove definisane ovom tenderskom dokumentacijom bez ikakvih rezervi i ograničenja. 2.
Ako naša ponuda bude najuspješnija obavezujemo se dostaviti dokaze o ispunjavanju kvalifikacionih uslova za koje smo priložili izjave, u skladu sa uslovima propisanim ovom tenderskom dokumentacijom.
M.P.
OVLAŠTENO LICE PON UĐAČA ___________________________ (ime i prezime) ____________________________ (potpis)
SADRŽAJ ZAHTJEVA ZA UČEŠĆE Naš zahtjev za učešće sadrži dokumenta označena od 1 do __, i to:
1. 2. 3. 4. 5. Itd. 496
ANEKS 3
POVJERLJIVE INFORMACIJE
Informacija koja je povjerljiva
Brojevi stranica s tim informacijama u zahtjevu
Razlozi za povjerljivost tih informacija
Vremenski period u kojem će te informacije biti povjerljive
Potpis i pečat kandidata _______________________ Napomena: Povjerljivim informacijama se ne mogu smatrati informacije propisane članom 11. Zakona.
497
PRILOG BR. 30. __________________________ (naziv - logo ugovornog organa)
TENDERSKA DOKUMENTACIJA broj: ____________________ OGRANIČENI POSTUPAK – JAVNA NABAVKA ROBA DRUGA FAZA – DOSTAVLJANJE PONUDA PREDMET NABAVKE:
(navesti naziv konkretnog predmeta nabavke)
PAŽNJA: UPOZORAVA SE UGOVORNI ORGAN DA SE OVAJ PRIMJER PRIPREME TENDERSKE DOKUMENTACIJE OBAVEZNO TREBA PRILAGODITI KONKRETNOM POSTUPKU NABAVKE, TE IZBRISATI SVE OPCIJE KOJE NISU RELEVANTNE ZA KONKRETAN POSTUPAK NABAVKE
______________________ Mjesto i datum
498
1. OPŠTI PODACI 1.1. PODACI O UGOVORNOM ORGANU Naziv ugovornog organa: ______________________________________________ Adresa: ____________________________________________________________ Identifikacionii broj (JIB): _____________________________________________ Telefon: ___________________________________________________________ Faks: ______________________________________________________________ E-mail: ____________________________________________________________ Web stranica: _______________________________________________________
2. KONTAKT INFORMACIJE 2.1. Lice/Lica koje/a je/su ovlašteno/a da vodi/e komunikaciju u ime ugovornog organa sa ponuđačima:______________________________,Tel. ____________________, e-mail adresa: ___________________________________. OPCIJA: Služba (odjeljenje, sektor i sl.) koja je ovlaštena da vodi komunikaciju u ime ugovornog organa sa ponuđačima:_____________________________________, Tel. ____________________, faks: _________________ e-mail adresa: _________ __________________________ (uz eventualno navođenje kontakt osoba). 2.2. Ponuđači se upozoravaju da sve informacije u vezi sa postupkom javne nabavke mogu da dobiju isključivo od nadležne/ih kontakt osobe/a (ili Službe) iz tačke 2.1, u protivnom drugi način korespondencije ugovorni organ ne smatra validnim. 2.3. Cjelokupna komunikacija i razmjena informacija (korespondencija) ugovornog organa i ponuđača treba se voditi u pisanoj formi, na način da se ista dostavlja poštom ili lično na adresu naznačenu u tenderskoj dokumentaciji. 2.4. Izuzetno od tačke 2.3 TD, komunikacija između ugovornog organa i ponuđača može se obavljati i putem faksa i e-maila na broj faksa i e-mail adresu označenu u TD, osim ako ovom TD za pojedine vrste komunikacije nije drugačije određeno. 3. OPŠTI PODACI O POSTUPKU JAVNE NABAVKE 3.1. Vrsta ugovora: ______________ (robe, radovi ili usluge) 499
3.2. Procijenjena vrijednost nabavke (bez PDV-a): ___________________________ 3.3. OPCIJA: Ugovorni organ predviđa zaključenje okvirnog sporazuma sa najpovoljnijim ponuđačem na period od __________ mjeseci/godina. 4. INFORMACIJE O TENDERSKOJ DOKUMENTACIJI 4.1. Naknada za ovu tendersku dokumentaciju se ne naplaćuje. 4.2. Zainteresovani ponuđači mogu tražiti pojašnjenje tenderske dokumentacije od ugovornog organa u pisanoj formi, i to blagovremeno, a najkasnije 10 (deset) dana prije isteka roka za podnošenje ponuda. 4.3. Ugovorni organ će pripremiti odgovor u pisanoj formi i dostaviti ga svim ponuđačima kojima je upućen poziv za dostavljanje ponude, u roku od 3 (tri) dana, a najkasnije 5 (pet) dana prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Ako odgovor ugovornog organa dovede do izmjene tenderske dokumentacije, i te izmjene zahtijevaju da se izvrše znatne izmjene i/ili da se prilagode njihove ponude, ugovorni organ će produžiti rok za dostavljanje ponuda i to najmanje za 7 (sedam) dana. Na isti period će se produžiti rok za dostavljanje ponuda ako se nakon dostavljanja tenderske dokumentacije pokaže da se ponude mogu pripremiti samo nakon pregleda dokumenata na osnovu kojih je pripremljena tenderska dokumentacija. 4.4. Ugovorni organ može u svako doba izmijeniti ili dopuniti tendersku dokumentaciju pod uslovom da se one dostave zainteresovanim ponuđačima isti dan, a najkasnije 5 (pet) dana prije datuma koji je određen kao rok za podnošenje ponuda. Izvršena izmjena će biti sastavni dio tenderske dokumentacije. U slučaju da takve izmjene podrazumijevaju suštinsku promjenu predmeta nabavke, ugovorni organ će produžiti rok za prijem ponuda najmanje za 7 (sedam) dana, u zavisnosti od složenosti predmeta nabavke. 5. PODACI O PREDMETU JAVNE NABAVKE 5. 1. OPIS PREDMETA JAVNE NABAVKE 5.1.1 Predmet nabavke je ______________ [navesti precizno predmet nabavke) oznaka ____________ (navodeći naziv i oznaku iz JRJN]. Robe se dostavljaju prema sljedećoj količinskoj i tehničkoj specifikaciji: 1._________________________________________________________ 2._________________________________________________________ 3._________________________________________________________ itd. OPCIJA – Robe se dostavljaju prema količinskoj i tehničkoj specifikaciji koja čini Aneks __ tenderske dokumentacije 500
OPCIJA – Ukoliko se u tehničkoj specifikaciji koristi izraz „ili ekvivalent“, ugovorni organ mora kriterije mjerodavne za ocjenjivanje ekvivalentnosti navesti u opisu predmeta nabavke, u skladu sa članom 54. stav (10) zakona. U skladu sa utvrđenim kriterijima, ponuđač mora na za to predviđenim praznim mjestima, prema odgovarajućim stavkama, navesti podatke o proizvodu i tipu odgovarajućeg proizvoda koji nudi te, ako se to traži, i ostale podatke koji se odnose na taj proizvod. Dokaz ekvivalentnosti u smislu ispunjenja zahtjeva vezano za predmet nabavke je dužan obezbijediti ponuđač u skladu sa zahtjevima definisanim u tenderskoj dokumentaciji. Proizvodi koji su u tenderskoj dokumentaciji navedeni kao primjeri smatraju se ponuđenima ako ponuđač ne navede nikakve druge proizvode na predviđenom mjestu. OPCIJA - Predmet javne nabavke podijeljen je na lotove Robe će se dostavljati prema sljedećim lotovima: Broj lota
Opis lota
Ponuđač može dostaviti ponudu za [odabrati: jedan lot ili nekoliko lotova ili sve lotove]. Ugovor se zaključuje za svaki lot posebno, a ako je jedan ponuđač najuspješniji za dva ili više lotova, ugovorni organ može zaključiti jedan ugovor za sve lotove na kojima je ponuđač pobijedio (član 16. ZJN). 5.1.2. Mjesto isporuke robe je: __________________________________________ 5.1.3. Rok za isporuku robe je ________________________ od dana zaključenja ugovora. (opcija: ili rok dat u prihvaćenoj ponudi) OPCIJA: Ukoliko se predviđa okvirni sporazum obavezno naznačiti: trajanje okvirnog sporazuma, maksimalne količine, ukoliko je to moguće, podatak da li se okvirni sporazum zaključuje sa jednim ili više ponuđača, obrazloženje razloga, ako je predviđeno zaključenje okvirnog sporazuma na period duži od četiri godine, 501
postupak i način zaključenja pojedinačnih ugovora u skladu sa članom 32. stav (5) 5.1.4. Obrazac za cijenu ponude je popunjen kako je dato u Aneksu br.__ tenderske dokumentacije. 6. ZAHTJEVI U VEZI SA DOSTAVLJANJEM PONUDE 6.1. PRIPREMA PONUDE 6.1.1.Ponuđači su obavezni da pripreme ponude u skladu sa uslovima koji su utvrđeni u ovoj tenderskoj dokumentaciji. Ponude koje nisu u skladu sa ovom tenderskom dokumentacijom će biti odbačene kao neprihvatljive, sve u skladu sa članom 68. Zakona. 6.1.2. Ponuđači snose sve troškove nastale na ime pripreme i dostavljanja njihovih ponuda. Ugovorni organ ne snosi nikakve troškove ponuđača u postupku javne nabavke. 6.1.3. Ponuda i svi dokumenti i korespondencija u vezi sa ponudom između ponuđača i ugovornog organa moraju biti napisani na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini. 6.1.4. Ponuda se izrađuje na način da čini cjelinu i mora biti napisana neizbrisivom tintom. Ispravke u ponudi moraju biti izrađene na način da su vidljive i potvrđene potpisom ponuđača, uz navođenje datuma ispravke. Svi listovi ponude moraju biti čvrsto uvezani na način da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova, osim garantnih dokumenata. Sve strane ponude moraju biti numerisane na način da je vidljiv redni broj stranice ili lista, u skladu sa članom 8. stav (6) i (7) Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponude. 6.1.5. Ako zbog obima ili drugih objektivnih okolnosti ponuda ne može biti izrađena na način da čini cjelinu, onda se izrađuje u dva ili više dijelova. U tom slučaju svaki dio se čvrsto uvezuje na način da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova, a ponuđač mora u sadržaju ponude navesti od koliko se dijelova ponuda sastoji. Kada ponuda sadrži više dijelova, stranice ili listovi se označavaju na način da svaki slijedeći dio započinje rednim brojem kojim se nastavlja redni broj stranice ili lista kojim završava prethodni dio. 7. 2. SADRŽAJ PONUDE 7.2.1 Ponuda treba sadržavati slijedeće elemente (član 58. Zakona): Popunjen obrazac za ponudu koji je dat u aneksu ____ tenderske dokumentacije, odnosno koji sadrži sve elemente definisane Aneksom __ ; Garancija za ozbiljnost ponude; – ukoliko se zahtjeva 502
Popunjen obrazac za cijenu ponude koji je dat u aneksu ____ tenderske dokumentacije; Obrazac povjerljivih informacija, u skladu sa Aneksom __ – ukoliko ih ponuđač ima Potpisan prijedlog ugovora ili okvirnog sporazuma - ako je sastavni dio tenderske dokumentacije Dokumenti kojima se dokazuje ispunjavanje uslova za primjenu preferencijalnog tretmana domaćeg, Popis dokumentacije koja je priložena uz ponudu. NAPOMENA: brisati ako nešto ne odgovara konkretnom predmetu nabavke, ili dodati ako je nešto dodatno predviđeno obzirom na konkretni predmet nabavke) 7.2.3. Svaki ponuđač može dostaviti samo jednu ponudu. Nije dozvoljeno da ponuđači dostave više modaliteta ponude, niti više modaliteta za podkriterije kriterija ekonomski najpovoljnije ponude. 7.2.4 Alternativna ponuda nije dozvoljena. OPCIJA: Alternativna ponuda je dozvoljena. Ukoliko je dozvoljeno dostavljanje alternativne ponude, ponuđač je dužan dostaviti dokaze da alternativna ponuda zadovoljava minimum postavljenih zahtjeva u tenderskoj dokumentaciji, kao i detaljno obrazloženje alternativne ponude. 7.3. NAČIN DOSTAVLJANJA PONUDE 7.3.1. Ponuda se dostavlja u originalu i jednoj kopiji (opcija: Ponuda se dostavlja samo u originalu), na kojima će čitko pisati „ORIGINAL PONUDE“ i „KOPIJA PONUDE“. Kopija ponude sadrži sva dokumenta koja sadrži i original. U slučaju razlike između originala i kopije ponude, vjerodostojan je original ponude. Kopija ponude se može dostaviti i na mediju za pohranjivanje podataka (CD, USB i sl.). Kopija ponude se dostavlja zajedno sa originalom u jednoj koverti ili u dvije odvojene koverte koje su opet upakovane u jednu zajedničku kovertu ili paket. 7.3.2. Koverta ili paket sa ponudom se dostavlja na adresu ugovornog organa iz tačke 1.1 tenderske dokumentacije. Na koverti ponude mora biti naznačeno: - naziv i adresa ugovornog organa, - naziv i adresa ponuđača u lijevom gornjem uglu koverte, - evidencijski broj nabavke, - naziv predmeta nabavke, odnosno lota na koji se ponuda odnosi, - naznaka „ne otvaraj“. OPCIJA: Ako je predmet nabavke podijeljen na lotove: 503
Ponuda za svaki lot se pakuje u posebnoj koverti, koje se opet zajedno pakuju u jednu zajedničku kovertu ili paket ili posebno za svaki lot. 7.3.3.Ponuđači mogu izmijeniti ili dopuniti svoje ponude samo prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Izmjena i dopuna ponude se dostavlja na isti način kao i osnovna ponuda, sa obaveznom naznakom da se radi o izmjeni ili dopuni ponude. Ponuđač može u istom roku odustati od svoje ponude, dostavljanjem ugovornom organu pisane izjave. Pisana izjava se dostavlja na isti način kao i ponuda, sa naznakom da se radi o odustajanju od ponude. U tom slučaju ponuda će biti vraćena ponuđaču neotvorena. 7.4 CIJENA PONUDE 7.4.1. Ponuđač treba popuniti obrazac za ponudu i obrazac za cijenu ponude koji se nalaze u prilogu ove tenderske dokumentacije, u skladu sa svim podacima koji su definisani Aneksima __ i __. 7.4.2 Ukupna cijena mora isto biti izražena u obrascu za ponudu (Aneks __) i obrascu za cijenu ponude (Aneks __). U slučaju da se ne slažu cijene iz ova dva obrasca prednost se daje cijeni bez PDV-a iz obrasca za cijenu ponude. 7.4.3 Sve cijene trebaju biti navedene u konvertibilnim markama (KM). OPCIJA: Strani ponuđači mogu cijenu ponude iskazati u drugoj valuti, tj. u __________ (ugovorni organ precizira koja je to valuta). Navedeni iznos preračunaće se u KM prema zvaničnom kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan otvaranja ponuda. 7.4.4. Ponuđena cijena roba treba uključivati sve obaveze vezane za tu robu (bez PDV-a), a naročito: a) sve carinske obaveze ili poreze na uvoz i prodaju ili druge poreze koji su već plaćeni ili koji se mogu platiti na komponente i sirovine koje se koriste u proizvodnji ili sastavljanju roba; b) sve carinske obaveze ili poreze na uvoz i prodaju ili druge poreze koji su već plaćeni na direktno uvezene komponente koje se nalaze ili će se nalaziti u toj robi; c) sve pripadajuće indirektne poreze, poreze na prodaju i druge slične poreze na gotove proizvode koji će se trebati platiti u Bosni i Hercegovini, ako ovaj ugovor bude dodIjeljen; d) cijenu prijevoza i špediterske usluge; e) osiguranje; 504
f)
cijenu popratnih (dodatnih) usluga navedenih u TD;
g) druge troškove u procesu nabavke i isporuke robe. 7.4.5 Cijena koju navede ponuđač neće se mijenjati u toku izvršenja ugovora i ne podliježe bilo kakvim promjenama. Ugovorni organ će kao neprihvatljivu odbiti onu ponudu koja sadrži cijenu koja se može prilagođavati, a koja nije u skladu sa ovim stavom. OPCIJA: Ugovorni organ predviđa promjenjivu cijenu, koja se tokom trajanja ugovora može mijenjati. Način i uslove izmjene cijene su: __________________________ (ugovorni organ će ovdje precizirati referentne parametre ili javno dostupne podatke na osnovu kojih će vršiti promjenu cijene). 7.4.6. Cijena ponude se piše brojevima i slovima, kako je to predviđeno u obrascu za dostavljanje ponude. U slučaju neslaganja iznosa upisanih brojčano i slovima, prednost se daje iznosu upisanim slovima. 7.4.7. Ponuđač može dati popust na ponudu, pod uslovom da ga iskaže posebno, kako je to definisano obrascem za ponudu (Aneks _) i obrascem za cijenu ponude (Aneks _). Ako ponuđač ne iskaže popust na propisan način, smatraće se da nije ni ponudio popust. 7.4.8. Plaćanje isporučene robe će se vršiti na sljedeći način: (definisati rok, način i uslove plaćanja, ukoliko način plaćanja nije podkriterij u okviru kriterija „ekonomski najpovoljnija ponuda). 7. 5. POVJERLJIVOST 7.5.1.Povjerljive informacije koje su sadržane u bilo kojoj ponudi, koje se odnose na komercijalne, finansijske ili tehničke informacije ili poslovne tajne ili know how učesnika tendera, ne smiju se ni pod kojim uslovima otkrivati bilo kom licu koje nije zvanično uključeno u postupak nabavke, odnosno u postupak ocjene ponuda. Nakon javnog otvaranja ponuda ni jedna informacija vezana za ispitivanje, pojašnjenje ili ocjenu ponuda ne smije se otkrivati nijednom učesniku postupka ili trećoj osobi prije nego što se odluka o rezultatu postupka ne saopšti učesnicima postupka.
Ugovorni organ zahtijeva od ponuđača da u ponudi navedu koje informacije se moraju smatrati povjerljivim, po kojoj osnovi se smatraju povjerljivim i koliko dugo će biti povjerljive. Povjerljivim podacima ne mogu se smatrati (član 11.ZJN): 505
• • •
Ukupne i pojedinačne cijene iskazane u ponudi; Predmet nabavke, odnosno ponuđena roba od koje zavisi poređenje sa tehničkom specifikacijom i ocjena da li je ponuđač ponudio robu u skladu sa tehničkom specifikacijom; Potvrde, uvjerenja od kojih zavisi kvalifikacija vezana za ličnu situaciju ponuđača (član 45. – 51. Zakona);
Ako ponuđač označi povjerljivim podatke koji se u skladu sa ovom tačkom TD ne mogu proglasiti povjerljivim, ugovorni organ ih neće smatrati povjerljivim, a ponuda dobavljača neće biti odbijena. Ponuđači ni na koji način ne smiju neovlašteno prisvajati, koristiti za svoje potrebe ili proslijediti trećim licima podatke, rješenja ili dokumentaciju (informacije, planove, crteže, nacrte, modele, uzorke, kompjuterske programe i dr.) koji su im stavljeni na raspolaganje ili do kojih su došli na bilo koji način u postupku javne nabavke. Ponuđači mogu napraviti spisak (popunjen po šemi koja se nalazi u aneksu _ ove TD) informacija koje bi se trebale smatrati povjerljivim. Ukoliko ponuđač ne dostavi obrazac ili dostavi nepopunjen obrazac povjerljivih informacija, znači da iste nema i njegova ponuda po tom osnovu neće biti proglašena neprihvatljivom. 7.5.2. Nakon prijema odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili odluke o poništenju postupka javne nabavke, a najkasnije do isteka roka za žalbu, ugovorni će po prijemu zahtjeva ponuđača, a najkasnije u roku od dva dana od dana prijema zahtjeva, omogućiti uvid u svaku ponudu, uključujući dokumente podnesene u skladu sa članom 45. stav (2) i 68. stav (3) ZJN, osim informacija koje je dobavljač označio kao povjerljive i koje se mogu smatrati povjerljivim u skladu sa zakonom. 7. 6. MJESTO, DATUM I VRIJEME PRIJEMA I OTVARANJA PONUDA 7.6.1. Ponude se trebaju dostaviti na slijedeću adresu: _____________________________. 7.6.2. Rok za dostavljanje ponuda je _____________ [dan/mjesec/godina] do ___ sati. Ponude koje su dostavljene po isteku ovog roka će biti vraćene ponuđaču neotvorene. NAPOMENA: Ponuda ponuđača mora biti dostavljena do datuma i sata naznačenog u obavještenju o nabavci odnosno tenderskoj dokumentaciji i za ugovorni organ nije relevantno kada je ona poslata niti na koji način. 506
7.6.3. Kada ponuđač neposredno dostavlja ponudu, izmjenu ponude, dopunu ponude ili zahtjev za odustajanje od ponude, ugovorni organ je obavezan o tome izdati pisanu potvrdu ponuđaču. Postupanje sa zaprimljenim ponudama se vrši na način propisan članom 15. Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda. 7.6.4. Javno otvaranje ponuda će se održati ________ [dan/mjesec/godina] u ___ sati, u prostorijama ugovornog organa, adresa _____________________________. Ponuđači ili njihovi ovlašteni predstavnici, kao i sva druga zainteresovana lica mogu prisustvovati otvaranju ponuda. Informacije koje se iskažu u toku javnog otvaranja ponuda će se dostaviti svim ponuđačima koji su u roku dostavili ponude putem zapisnika sa otvaranja ponuda, odmah, a najkasnije u roku od 3 dana. Na javnom otvaranju ponuda prisutnim ponuđačima će se saopštiti sljedeće informacije: - naziv ponuđača - ukupna cijena navedena u ponudi - popust naveden u ponudi, ako je posebno iskazan - podkriterijumi koji se vrednuju u okviru kriterijuma ekonomski najpovoljnija ponuda. Predstavnik ponuđača koji želi zvanično učestvovati na otvaranju ponuda treba prije otvaranja ponuda Komisiji dostaviti punomoć za učešće na javnom otvaranju u ime privrednog subjekta-ponuđača. Ukoliko nema zvanične punomoći ponuđač može kao i ostala zainteresovana lica prisustvovati javnom otvaranju ali bez prava potpisa zapisnika ili preduzimanja bilo kojih pravnih radnji u ime ponuđača. 7.7. PERIOD VAŽENJA PONUDE 7.7.1. Ponude moraju važiti do ________. (OPCIJA - u trajanju od _______ dana/ mjeseci, računajući od isteka roka za podnošenje ponuda). Sve dok ne istekne period važenja ponuda, ugovorni organ ima pravo da traži od ponuđača u pisanoj formi da produže period važenja njihovih ponuda do određenog datuma. Ponuđači mogu odbiti takav zahtjev, a da time ne izgube pravo na garanciju za ponudu. Ponuđač koji pristane da produži period važenja svoje ponude i o tome u pisanoj formi obavijesti ugovorni organ, produžit će period važenja ponude i dostaviti produženu garanciju za ponudu. Ponuda se ne smije mijenjati. Ako ponuđač ne odgovori na zahtjev ugovornog organa u vezi sa produženjem perioda važenja ponude ili ne dostavi produženu garanciju za ponudu, smatrat 507
će se da je ponuđač odbio zahtjev ugovornog organa, te se njegova ponuda neće razmatrati u daljem toku postupka. Period važenja ne može biti kraći od roka navedenog u tenderskoj dokumentaciji, ali ugovorni organ ne može utvrditi rok kraći od 30 dana. Ukoliko ponuđač u ponudi ne navede period njenog važenja, smatra se da ponuda važi za period naznačen u tenderskoj dokumentaciji. 7.8. OPCIJA: GARANCIJA ZA OZBILJNOST PONUDE 7.8.1. Da bi učestvovali u postupku javne nabavke ponuđači trebaju dostaviti u originalu bezuslovnu bankarsku garanciju za ozbiljnost ponude (u daljem tekstu: garancija za ponudu). Iznos tražene garancije za ponudu je __________________ KM (riječima: ___KM_________) i mora da važi u čitavom periodu opcije ponude. 7.8.2. Garancija se ne smije bušiti radi ulaganja uz ponudu već treba biti dostavljena na sljedeći način: - originalna bankarska garancija se pakuje u zatvorenu plastičnu foliju koja se na vrhu zatvori naljepnicom na koju se stavlja pečat ponuđača ili se otvor na foliji zatvori jemstvenikom, a na mjesto vezivanja zalijepi naljepnica i otisne pečat ponuđača; - plastična folija u kojoj je originalna bankarska garancija mora biti označena rednim brojem stranice ili lista, kao i ostale stranice ili listovi ponude i kao takva čini sastavni dio ponude; OPCIJA - ako ugovorni organ podijeli predmet javne nabavke u lotove U slučaju dostavljanja ponude za lotove, iznos garancije za ponudu za svaki lot je sljedeći: Lot 1 - ______ KM Lot 2 - _______ KM 7.8.3. Garancija za ponudu se dostavlja u formi koja je sastavni dio tenderske dokumentacije kao Aneks ___. Ukoliko uslov za dostavljanje garancije ne bude ispunjen, ponuda će biti odbijena. Ako ponudu dostavlja grupa ponuđača, garancija se dostavlja u traženom iznosu, bez obzira da li ju dostavlja jedan član, više ili svi članovi grupe ponuđača. 7.8.4. Postupanje sa garancijom za ponudu vršit će se u skladu sa odredbama Pravilnika o obliku garancije za ozbiljnost ponude i izvršenje ugovora. OPCIJA: Garancija za ponudu se zahtjeva u jednom od slijedećih oblika: 508
a) ovjereni ček, b) mjenica, c) gotovinski iznos ili ekvivalent (bankovni transfer). Ako se garancija za ponudu dostavlja u vidu bankovnog transfera, ponuđač treba takođe dostaviti i potvrdu o izvršenom bankovnom transferu. U svim predviđenim oblicima garancije obavezno je dostavljanje originalnog dokumenta. U slučaju dostavljanja garancije za ponudu u vidu bankovnog transfera na račun ugovornog organa, momentom dostavljanja će se smatrati moment prijema garancije na bankovnom računu ugovornog organa. Okolnosti pod kojima se iznos garancije za ponudu vraća ili zadržava utvrđeni su podzakonskim aktima. 8. OCJENA PONUDA I OKONČANJE POSTUPKA 8.1 KRITERIJ ZA DODJELU UGOVORA 8.1.1. U skladu sa članom 64. Zakona kriterij za dodjelu ugovora je: OPCIJA 1 - Najniža cijena tehnički zadovoljavajuće ponude Ugovor se dodjeljuje ponuđaču koji je ponudio najnižu ukupnu cijenu tehnički zadovoljavajuće ponude. OPCIJA 2 - Ekonomski najpovoljnija ponuda. 8.1.2 Metodologija vrednovanja ponuda u skladu sa kriterijem „ekonomski najpovoljnija ponuda“ je sljedeća: Ugovor se dodjeljuje kvalifikovanom ponuđaču koji je dostavio najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu u skladu sa niže navedenim kriterijima. U slučaju istog broja bodova kod dva ili više ponuđača, prednost se daje ponudi koja ima nižu cijenu. Ponude se ocjenjuju na osnovu slijedećih kriterija [navedeni su neki od primjera]: a) cijena – čija je vrijednost ________(npr. 50 %) b) (npr. garantni period) – čija je vrijednost ________ (npr. 30 %) c) (npr. usluge nakon prodaje), čija je vrijednost ______( npr. 20 %) Ugovor se dodjeljuje ponuđaču koji je dobio najviši ukupan broj bodova. Bodovi se dodjeljuju u skladu sa slijedećom formulom: T = P + G + S + ……. 509
Pri čemu je: T – ukupan broj bodova P – broj bodova koji je dobio ponuđač za ponuđenu cijenu G – broj bodova koji je ponuđač primio za ponuđeni garantni period S – broj bodova koje je ponuđač dobio za ponuđene usluge nakon prodaje 1. Cijena Maksimalan broj bodova [npr.50] će se dodijeliti ponuđaču koji je predložio najnižu bruto cijenu (uključujući i sve indirektne poreze). Drugi ponuđači će u skladu s tim dobiti manji broj bodova, prema slijedećoj formuli: [50] Pri čemu je: P – broj bodova koji je ponuđač dobio za ponuđenu cijenu Pl – najniža cijena koja je ponuđena u postupku nabavke Pt – cijena koja je predložena u ponudi koja je predmet ocjene [50] – maksimalan broj bodova koji je dodijeljen ponuđaču koji je ponudio najnižu cijenu 2. Garantni period (npr.) Opcija 1 Garantni period koji je ponudio ponuđač – maksimalno [npr. 30] bodova Maksimalan broj bodova [30] će se dodijeliti ponuđaču koji je ponudio najduži garancijski period, dok će drugi ponuđači stoga dobiti manji broj bodova u skladu sa slijedećom formulom: [30]
Pri čemu je: 510
G – broj bodova koji je dodijeljen ponuđaču za ponuđeni garantni period Gt – garantni period ponuđen u ponudi koja se ocjenjuje Gl – najduži ponuđeni garantni period [30] – broj bodova koji je dodijeljen ponuđaču koji je ponudio najduži period NAPOMENA: Ponuđač će iskazati garantni rok u OPCIJA: danima /mjesecima/ godinama i isti se računa od dna _______ i samo tako iskazani periodi su prihvatljivi za ugovorni organ. 3. Usluge nakon prodaje (npr.) Opcija 1 Usluge nakon prodaje koje nudi ponuđač – maksimalno [20] bodova Maksimalan broj bodova [20] će se dodijeliti ponuđaču koji je ponudio najveći broj usluga nakon prodaje, dok će ostali ponuđači dobiti manji broj bodova u skladu sa slijedećom formulom: [20] Pri čemu je: S - broj bodova koji je dodijeljen ponuđaču za ponuđeni broj usluga nakon podaje St – broj usluga nakon prodaje, ponuđenih u ponudi koja se ocjenjuje Sh – najviši broj usluga nakon prodaje ponuđenih u postupku javnih nabavki [20] – broj bodova koji je dodijeljen ponuđaču koji je ponudio najviši broj usluga nakon prodaje Opcija 2 Maksimalan broj bodova koje ponuđač može dobiti je 20. Bodovi za broj usluga nakon prodaje će se dodjeljivati u skladu sa slijedećom formulom: 1. od 0 2.
do 5 usluga
– 10 bodova
6 do 10 usluga – 15 bodova 511
3.
11 i više usluga
– 20 bodova
NAPOMENA: Usluge nakon prodaje u smislu ovo podkriterija su :________________ 4. Rok plaćanja Maksimalan broj bodova [30] će se dodijeliti ponuđaču koji je ponudio najduži rok plaćanja poslije isporuke, dok će drugi ponuđači stoga dobiti manji broj bodova u skladu sa slijedećom formulom: U= Un/Up x relativno učešće npr. 30 % Pri čemu je: U – broj bodova koji je dodijeljen ponuđaču za ponuđeni rok plaćanja Un – rok plaćanja ponuđen u ponudi koja se ocjenjuje Up – najduži rok plaćanja [30] – broj bodova koji je dodijeljen ponuđaču koji je ponudio najduži rok plaćanja NAPOMENA: - Za ugovorni organ minimalno prihvatljivi način plaćanja je __ dana od dana isporuke dok će se eventualno duži rokovi vrednovati u skladu sa formulom - Regulisati da nije dozvoljeno avansno plaćanje. - Regulisati da nije dozvoljeno iskazivanje u smislu plaćanje „odmah“ već da treba biti iskazano u : OPCIJE:satima, danima ili mjesecima - Regulisati da izražavanje riječima ili nulom nije dozvoljeno zbog nemogućnosti uvrštavanja u formulu i čine ponudu neprihvatljivom 5. Rok isporuke Maksimalan broj bodova [npr.15] će se dodijeliti ponuđaču koji je predložio najkraći rok isporuke.. Drugi ponuđači će u skladu s tim dobiti manji broj bodova, prema slijedećoj formuli: I= In / Ip X relativno učešće npr.15 % ( C=naj.cijena/pon.cijena X rela.učešće ) Pri čemu je: I – broj bodova koji je ponuđač dobio za ponuđenu cijenu In – najkraći rok koja je ponuđena u postupku nabavke 512
Ip – rok koji je predložen u ponudi koja je predmet ocjene [15] – maksimalan broj bodova koji je dodijeljen ponuđaču koji je ponudio najkraći rok
NAPOMENA: -Maksimalni rok prihvatljiv za ugovorni organ iznosi_____________dana (mjeseci), -Isporuku je potrebno izvesti najkasnije do__________2014.g. -U rok isporuke računa se period od ____do________ -Rok isporuke iskazuje se u: OPCIJE :sati/dani /mjeseci, te iskazivanje na drugi način čini ponudu neprihvatljivom. 8.2 PREFERENCIJALNI TRETMAN DOMAĆEG 8.2.1. Ugovorni organ će u svrhu poređenja ponuda primijeniti preferencijalni tretman domaćeg, u skladu sa Odlukom o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg, donesenoj od strane Vijeća/Savjeta ministara Bosne i Hercegovine. 8.2.2. U svrhu poređenja ponuda, ugovorni organ će umanjiti cijene domaćih ponuda za preferencijalni faktor od 15% za ugovore koji se dodjeljuju u 2015. i 2016. godini,
8.2.3. Domaćim ponudama se smatraju ponude koje dostave pravna ili fizička lica sa sjedištem u BiH i kod kojih, u slučaju ugovora o javnoj nabavci roba, najmanje 50% vrijednosti ponuđenih roba imaju porijeklo iz BiH, a u slučaju ugovora o uslugama i radovima, najmanje 50% radne snage za izvršenje ugovora su rezidenti iz BiH. 8.2.4 U svrhu dokazivanja da ispunjavaju uslove za primjenu preferencijalnog tretmana domaćeg ponuđači su pored izjave predviđene u ANEKSU 1.-OPCIJA: dužni dostaviti sljedeće: _______________________________________________ _______________________________________________ _______________________________________________
513
8. 3 POJAŠNJENJE PONUDE 8.3.1 S ponuđačima se neće obavljati nikakvi pregovori u vezi sa ponudama. Međutim, ugovorni organ može od ponuđača tražiti pismenim putem, da u roku od tri dana pojasne dokumente koje su dostavili u skladu sa članom 45. do 51. Zakona ili da dostave originalne dokumente radi poređenja sa kopijama, koje su dostavljene uz ponudu, a s ciljem otklanjanja formalnog nedostatka dokumenta. 8. 4. NEPRIRODNO NISKE PONUDE 8.4.1. Ako ugovorni ocijeni da su dostavljene ponude neprirodno niske u odnosu na ponuđene robe, ugovorni organ će pismeno zahtijevati od ponuđača da obrazloži ponuđenu cijenu. Ako ponuđač ne ponudi osnovano obrazloženje, koje može između ostalog sadržavati i poređenje sa cijenama na tržištu, ugovorni organ će odbiti takvu ponudu. 8.4.2. Ponuđač je dužan na zahtjev ugovornog organa da pismeno dostavi detaljne informacije o relevantnim sastavnim elementima ponude, uključujući elemente cijene, odnosno razloge za ponuđenu cijenu. Ugovorni organ će uzeti u razmatranje objašnjenja koja se na primjeren način odnose na: a) ekonomičnosti procesa proizvodnje; b) tehničkih rješenja koja su odabrana i/ili izuzetno povoljne uslove koji su na raspolaganju ponuđaču za dostavu roba; c) originalnosti roba koje ponuđač nudi; d) poštivanja odredbi koje se odnose na zaštitu na radu i radne uslove koji su na snazi na lokaciji gdje će se robe dostaviti; e) mogućnost da ponuđač prima državnu pomoć, s tim da ponuđač mora dokazati da je državna pomoć dodijeljena u skladu sa važećim propisima; 8.4.3. Ugovorni organ će obavezno zatražiti obrazloženje neprirodno niske ponude, u sljedećim slučajevima: • ako je cijena ponude za više od 50% niža od prosječne cijene preostalih prihvatljivih ponuda, ako su primljene najmanje tri prihvatljive ponude, ili • ako je cijena ponude za više od 20% niža od cijene drugorangirane prihvatljive ponude. Ovo pravilo ne sprečava ugovorni organ da zatraži obrazloženje neprirodno niske ponude i iz drugih razloga propisanih članom 66. Zakona. 8.5 ISPRAVKA RAČUNSKIH GREŠAKA 514
8.5.1. Ugovorni organ će ispraviti bilo koju grešku u ponudi koja je čisto aritmetičke prirode, ukoliko se ista otkrije u toku ocjene ponuda. Ugovorni organ će neodložno ponuđaču uputiti obavještenje o svakoj ispravci i može nastaviti sa postupkom, sa ispravljenom greškom, pod uslovom da je ponuđač pisanim putem prihvatio ispravku u roku koji je odredio ugovorni organ. Ako ponuđač ne prihvati predloženu ispravku, ponuda se odbacuje i garancija za ponudu, ukoliko postoji, se vraća ponuđaču. 8.5.2. Ugovorni organ će ispraviti greške u računanju cijene u slijedećim slučajevima: a) kada postoji razlika između iznosa izraženog u brojevima i riječima - u tom slučaju prednost ima iznos izražen riječima, osim ukoliko se na taj iznos ne odnosi aritmetička greška; b) ako postoji razlika između jedinične cijene i ukupnog iznosa koji se dobije množenjem jedinične cijene i količine, jedinična cijena koja je navedena će imati prednost i potrebno je ispraviti konačan iznos; c) ako postoji greška u ukupnom iznosu u vezi sa sabiranjem ili oduzimanjem podiznosa, podiznos će imati prednost, kada se ispravlja ukupan iznos. Iznosi koji se isprave na taj način će biti obavezujući za ponuđača. Ako ih ponuđač kao takve ne prihvata, njegova ponuda se odbija. Jedinična cijena stavke se ne smatra računskom greškom, odnosno ne može se ispravljati. 8. 6. DONOŠENJE ODLUKE O ISHODU POSTUPKA JAVNE NABAVKE 8.6.1. Ugovorni organ će donijeti odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili odluku o poništenju postupka u roku koji je određen tenderskom dokumentacijom kao period važenja ponude, a najkasnije u roku od 7 (sedam) dana od dana isteka važenja ponude, odnosno u produženom periodu roka važenja ponude, ukoliko se on produži na zahtjev ugovornog organa. Odluka o rezultatima postupka javne nabavke će biti objavljena na web stranici ugovornog organa, istovremeno sa njenim upućivanjem ponuđačima. 8.6.2. Svi ponuđači će biti obaviješteni o odluci ugovornog organa o rezultatu postupka javne nabavke u roku od 7 (sedam) dana od dana donošenja odluke, i to elektronskim sredstvom, faksom, poštom ili neposredno. Uz obavještenje o rezultatima postupka ugovorni organ će dostaviti ponuđačima odluku o izboru najpovoljnije ponude ili poništenju postupka, kao i zapisnik o ocjeni ponuda. 8.6.3. Ponuđač kojem bude dodijeljen ugovor obavezan je da dostavi dokumente kojima će potvrditi vjerodostojnost izjave, koju je dao u fazi pretkvalifikacije: d ) Uvjerenje nadležnog suda kojim dokazuje da u krivičnom postupku nije izrečena pravosnažna presuda kojom je osuđen za krivično djelo učešća u kriminalnoj organizaciji, za korupciju, prevaru ili pranje novca; 515
Ako ponudu dostavlja fizičko lice kao preduzetnik, dužan je dostaviti uvjerenje koje glasi na ime vlasnika – preduzetnika; b) Uvjerenje nadležnog suda ili organa uprave kod kojeg je registrovan ponuđač, kojim se potvrđuje da nije pod stečajem, niti je predmet stečajnog postupka, da nije predmet postupka likvidacije, odnosno da nije u postupku obustavljanja poslovne djelatnosti; Ako ponudu dostavlja fizičko lice kao preduzetnik, dužan je dostaviti samo uvjerenje od nadležnog organa uprave da nije u postupku obustavljanja poslovne djelatnosti; c) Uvjerenje izdato od strane nadležnih institucija kojim se potvrđuje da je ponuđač izmirio dospjele obaveze, a koje se odnose na doprinose za penzijsko-invalidsko i zdravstveno osiguranje; d) Uvjerenje izdato od strane nadležnih institucija kojim se potvrđuje da je ponuđač izmirio dospjele obaveze u vezi sa plaćanjem direktnih i indirektnih poreza. Kao dokaz o ispunjavanju uslova iz tačke c) i d) ugovorni organ prihvata i sporazum ponuđača sa nadležnim poreskim institucijama o reprogramiranom, odnosno odloženom plaćanju obaveza, uz dostavljanje potvrde od strane poreskih organa da ponuđač u predviđenoj dinamici izmiruje svoje reprogramirane obaveze. 8.6.4. Dokumenti ili uvjerenja navedena u tački 8.6.3 ne smiju biti stariji od 3 mjeseca računajući od trenutka dostavljanja ponude, a dostavlja ih izabrani ponuđač u roku od 5 dana od dana prijema odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Dokazi koji se zahtjevaju moraju biti originali ili ovjerene kopije. Za ponuđače koji imaju sjedište izvan BiH ne zahtjeva se posebna nadovjera dokumenata. U slučaju sumnje o postojanju okolnosti koje su definisane članom 45. stav (1) Zakona, ugovorni organ će se obratiti nadležnim organima s ciljem provjere dostavljene dokumentacije i date izjave iz faze prekvalifikacije. 8.6.5. Grupa ponuđača, ako učestvuje u ovom ograničenom postupku javne nabavke, dužna će biti da dostavi orginal ili ovjerenu kopiju pravnog akta o udruživanju u grupu ponuđača, u roku od 5 dana od dana prijema odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Navedeni pravni akt mora sadržavati: ko su članovi grupe ponuđača sa tačnim edentifikacionim elementima; ko ima pravo istupa, predstavljanja i ovlaštenje za potpisivanje ugovora u ime grupe ponuđača kao i utvrđenu solidarnu odgovornost između članova grupe ponuđača za obaveze koje preuzima grupa ponuđača. Ukoliko ponuđač ne dostavi definisani pravni akt sa definisanom sadržinom, ugovor će se dodijeliti sljedećem ponuđaču sa rang liste. 516
8.7 ZAŠTITA PRAVA PONUĐAČA 8.7.1. Svaki ponuđač koji ima opravdan interes za ugovor o javnoj nabavci i smatra da je ugovorni organ u toku postupka javne nabavke izvršio povrede Zakona i/ili podzakonskih akata, ima pravo da uloži žalbu na postupak u roku koji je određen u članu 101. Zakona. 8.7.2. Žalba se izjavljuje putem ugovornog organa u najmanje tri primjerka, u pisanoj formi direktno ili preporučenom poštanskom pošiljkom, u rokovima propisanim članom 101. Zakona. OPCIJA: Žalba se može dostaviti i elektronskim putem (e-mail ili faks), i to _________ (navesti vrstu elektronskog sredstva – broj faksa ili e-mail adresu) u radne dane ugovornog organa od ___ do sati, o čemu će potvrdu dati ugovorni organ na način na koji je primio žalbu. 8.7.3. Ugovorni organ je dužan u roku od pet dana od zaprimanja žalbe donijeti odgovarajuću odluku po žalbi u skladu sa članom 100. Zakona. 8.7.4. Ako ugovorni organ odbaci žalbu zaključkom zbog procesnih nedostataka (žalba neblagovremena, nedopuštena ili izjavljena od neovlaštenog lica) ponuđač može izjaviti žalbu KRŽ-u u roku od 10 dana, od dana prijema zaključka. 8.7.5. Ako ugovorni organ usvoji žalbu djelimično ili u cijelosti, te svoje rješenje ili odluku zamjeni drugim rješenjem ili odlukom ili poništi postupak nabavke, ponuđač može izjaviti žalbu KRŽ-u u roku od 5 (pet) dana, od dana prijema rješenja, posredstvom ugovornog organa. 9.7.6. Ako ugovorni organ utvrdi da je žalba neosnovana, dužan je u roku od pet dana, od datuma njenog zaprimanja proslijediti žalbu KRŽ-u, sa svojim izjašnjenjem na navode žalbe, kao i kompletnom dokumentacijom vezano za postupak protiv kojeg je izjavljena žalba.
8.8 ZAKLJUČENJE UGOVORA I PODUGOVARANJE 8.8.1. Ugovorni organ će dostaviti na potpis izabranom ponuđaču prijedlog ugovora, i to nakon isteka roka od 15 dana, računajući od dana kada su svi ponuđači obaviješteni o izboru najpovoljnije ponude. 8.8.2. OPCIJA 1: Prijedlog ugovora su uključeni u aneks _________ ove tenderske dokumentacije (“nacrt”). Ponuđač treba samo potpisati prijedlog ugovora bez popunjavanja ostalih dijelova ugovora. 517
OPCIJA 2: Osnovni elementi ugovora su sadržani u tački ___ TD ili Aneksu ___ TD. 8.8.3. Ugovor će se zaključiti u skladu sa uslovima iz tenderske dokumentacije i prihvaćene ponude i Zakonom o obligacionim odnosima. 8.8.4. Ugovorni organ će dostaviti prijedlog ugovora ponuđaču čija je ponuda na rang listi odmah iza ponude izabranog ponuđača, ako izabrani ponuđač: - propusti da dostavi originale ili ovjerene kopije dokumenata iz člana 45. i 47. Zakona, ne starije od tri mjeseca od dana dostavljanja ponude, u roku koji odredi ugovorni organ ili - propusti da dostavi dokumentaciju koja je bila uslov za potpisivanje ugovora, a koju je bio dužan da dostavi u skladu sa propisima u BiH, ili - u pisanoj formi odbije dodjelu ugovora, ili - propusti da dostavi garanciju za izvršenje ugovora u skladu sa uslovima iz tenderske dokumentacije, ili - propusti da popiše ugovor o nabavci u roku koji odredi ugovorni organ, ili - odbije da zaključi ugovor u skladu sa uslovima iz tenderske dokumentacije i ponude koju je dostavio. 8.8.5. Ugovorom će obavezno biti definisano da ponuđač kojem je dodijeljen ugovor nema pravo da zapošljava, u svrhu izvršenja ugovora o javnoj nabavci, fizička i pravna lica koja su učestvovala u pripremi tenderske dokumentacije ili su bila u svojstvu člana ili stručnog lica koje je angažovala komisija za nabavke, i to najmanje šest mjeseci po zaključenju ugovora, odnosno od početka realizacije ugovora. 8.8.6 Ponuđačima je dozvoljeno podugovaranje. Ponuđači trebaju u obrascu za dostavljanje ponude navesti da li namjeravaju sklapati podugovor sa trećom stranom. Ponuđač sa najuspješnijom ponudom ne smije, bez prethodne saglasnosti ugovornog organa, sa trećom stranom sklapati podugovor ni o jednom bitnom dijelu ugovora. Ugovorni organ će biti blagovremeno obaviješten, prije sklapanja podugovora, o elementima ugovora za koje se sklapa podugovor i o identitetu podugovarača. Ugovorni organ će obavijestiti dobavljača o svojoj odluci u roku od 15 (petnaest) dana od prijema obavještenja o podugovaranju i navesti objektivne razloge ukoliko odbija odobriti takvu odluku. Ugovorni organ može provjeriti kvalifikacije podugovarača u skladu sa članom 44. Zakona. Dobavljač kojem je dodijeljen ugovor dužan je da prije realizacije podugovora dostavi ugovornom organu podugovor koji obavezno sadrži sljedeće elemente propisane članom 73. stav (4) Zakona, i to: - dio robe koju će isporučiti podugovarač, 518
- predmet, količinu, vrijednost, mjesto i rok isporuke robe, -podatke o podugovaraču, i to: naziv podugovarača, sjedište, JIB/IDB, broj transakcionog računa i naziv banke kod koje se vodi.
Gore navedeni podaci iz podugovora su osnov za direktno plaćanje podugovaraču. Dobavljač kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora. OPCIJA - Garancija za dobro izvršenje ugovora
8.8.7. Ponuđač je dužan dostaviti bezuslovnu bankarsku garanciju za dobro izvršenje ugovora. Iznos garancije za izvršenje ugovora je ______% [navedite iznos ne veći od 10 %] od vrijednosti ugovora. Ponuđač je dužan u roku od _ dana od potpisa ugovora, ali prije plaćanja bilo kakvih obaveza po ugovoru dostaviti bezuslovnu bankarsku garanciju u iznosu navedenom u stavu 1. ove tačke. Ukoliko ne dostavi garanciju u predviđenom roku ugovor će se smatrati apsolutno ništavim. - U slučaju dodjele ugovora, bezuslovna bankarska garancija za dobro izvršenje posla-ugovora u iznosu od __ % vrijednosti ugovora će poslužiti za pokrivanje svake štete i troškova koje ugovorni organ može imati ukoliko izabrani ponuđač prekrši ugovor o nabavci od ………….. do ………………... (OPCIJA:Ugovorni organ može period garancije podjelitu dva perioda tj. dvije garancije :1.garancija koja pokriva period od zaključenja ugovora do roka koji je predviđen za završetak ugovora; 2. garancija koja pokriva period od završetka ugovora do isteka garantnog perioda u tom ugovoru)- «Pokriće iz bankarske garancije ne oslobađa izvršioca ugovora odgovornosti sve do namirenja stvarne štete. NAPOMENA: Ponuđač prihvata obavezu dostavljanja garancije, potpisivanjem izjave u okviru Aneksa 2 TD. 8.8.8. Garancija za dobro izvršenje ugovora mora biti dostavljena u formi koja je sastavni dio tenderske dokumentacije kao Aneks __. 8.8.9. Povrat ili zadržavanje garancije za dobro izvršenje ugovora vršit će se u skladu sa Pravilnikom o obliku garancije za ozbiljnost ponude i izvršenje ugovora. OPCIJA: Garancija za dobro izvršenje ugovora se zahtjeva u jednom od slijedećih oblika: a) ovjereni ček, b) mjenica, 519
c) gotovinski iznos ili ekvivalent (bankovni transfer). Ako se garancija za dobro izvršenje ugovora dostavlja u vidu bankovnog transfera, dobavljač treba takođe dostaviti i potvrdu o izvršenom bankovnom transferu. U svim predviđenim oblicima garancije obavezno je dostavljanje originalnog dokumenta. U slučaju dostavljanja garancije za dobro izvršenje ugovora u vidu bankovnog transfera na račun ugovornog organa, momentom dostavljanja će se smatrati momenat prijema garancije na bankovnom računu ugovornog organa. Okolnosti pod kojima se iznos garancije dobro izvršenje ugovora vraća ili zadržava utvrđeni su podzakonskim aktima. ANEKSI: Aneks 1 – Obrazac za ponudu Aneks 2 – Obrazac za cijenu ponude Aneks 3 – Obrazac povjerljivih informacija Aneks 4 – Nacrt ugovora ili osnovni elementi ugovora Aneks 5 - Forma garancije za ozbiljnost ponude Aneks 6 – Forma garancije za dobro izvršenje ugovora
520
Aneks 1 OBRAZAC ZA PONUDU strana 1 od 2 Broj nabavke: _____________________________ Broj obavještenja na Portalu javnih nabavki: ______________________________ Broj ponude: ________________ Datum: _____________________ UGOVORNI ORGAN: Naziv ugovornog organa Adresa Sjedište (ukoliko se radi o zajedničkom postupku javne nabavke upisuju se nazivi svih ugovornih organa koji učestvuju u postupku, sa naznakom ko je centralni ugovorni organ) PONUĐAČ (ako se radi o grupi ponuđača, u rubrici za člana grupe potrebno je navesti naziv člana grupe, adresu i JIB, a ostali navedeni podaci se odnose na ovlaštenog predstavnika grupe): Naziv i sjedište ponuđača (ovlašteni predstavnik grupe ponuđača) Naziv, adresa i JIB za svakog člana grupe ponuđača (ukoliko se radi o grupi ponuđača) Adresa IDB/JIB Broj žiro računa Da li je ponuđač je u sistemu PDV: Adresa za dostavu pošte E – mail Kontakt osoba Broj telefona Broj faksa
521
strana 2 od 2 IZJAVA PONUĐAČA U postupku javne nabavke koji ste pokrenuli objavom na Portalu javnih nabavki dana ____________, dostavljamo vam ponudu i izjavljujemo sljedeće: 1. CIJENA PONUDE Ukupna cijena naše ponude iznosi: Ukupna cijena bez PDV-a: ______________________________________ KM ili slovima ____________________________________________________________ Popust u iznosu od _________% tako da cijena sa popustom i bez PDV-a iznosi___________KM ili slovima ______________________________________ KM. PDV (17%): _____________________ KM ili slovima ________________________ Ukupna cijena sa PDV-om: ___________________________________ KM ili slovima ____________________________________________________________ 2. OPCIJA: OSTALI KRITERIJI ZA VREDNOVANJE PONUDA (samo ako je kriterij za dodjelu ugovora „ekonomski najpovoljnija ponuda“) Podkriteriji: ____________________ ____________________ 3. PODUGOVARANJE 3.1 Imamo namjeru podugovaranja prilikom izvršenja ugovora Naziv i sjedište podugovarača (nije obavezan podatak): ___________________ i/ili Dio ugovora koji se namjerava podugovarati (obavezan podatak – navesti opisno ili u procentima): _____________________________________________________ 3.2 Nemamo namjeru podugovaranja (zaokružiti tačku 3.1 ili 3.2, a ako se izjavi namjera podugovaranja popuniti najmanje obavezne podatke) 4. Prihvatamo sve uslove definisane ovom tenderskom dokumentacijom bez ikakvih rezervi i ograničenja. U prilogu dostavljamo obrazac za cijenu ponude koji je popunjen u skladu sa zahtjevima iz tenderske dokumentacije. U slučaju razlike u cijenama iz ove izjave i obrasca za cijenu ponude, relevantna je cijena iz obrasca 522
za cijenu ponude. 5. Naša ponuda važi _____________________________ dana (brojem i slovima) od dana isteka roka za dostavljanje ponuda, odnosno do ____________ godine. 6. U vezi sa vašim zahtjevom o ispunjavanju uslova za primjenu preferencijalnog tretmana domaćeg, izjavljujemo sljedeće (zaokružiti ono što je tačno): c) Naša ponuda ISPUNJAVA uslove za primjenu preferencijalnog tretmana domaćeg, te dostavljamo zahtijevane dokaze navedene u tenderskoj dokumentaciji d) Naša ponuda NE ISPUNJAVA uslove za primjenu preferencijalnog tretmana domaćeg 7. OPCIJA: Garancija za ponudu je dostavljena u skladu sa zahtjevima iz tenderske dokumentacije. Ako naša ponuda bude najuspješnija u ovom postupku javne nabavke obavezujemo sa da ćemo dostaviti garanciju za dobro izvršenje ugovora u skladu sa uslovima iz ove tenderske dokumentacije. 8.
Ako naša ponuda bude najuspješnija obavezujemo se dostaviti dokaze o ispunjavanju kvalifikacionih uslova za koje smo priložili izjave, u skladu sa uslovima propisanim ovom tenderskom dokumentacijom. M.P. OVLAŠTENO LICE PONUĐAČA ___________________________ (ime i prezime) ____________________________ (potpis) SADRŽAJ PONUDE
Naša ponuda sadrži dokumenta označena od 1 do __, i to: 1. 2. 3. 4. Itd. 523
Aneks 3 OBRAZAC ZA CIJENU PONUDE NAZIV PONUĐAČA: ________________________________________ Broj ponude: _______________________ Datum: ____________________________
r.b.
Naziv i opis robe (tehnička specifikacija)
Jed. mjere
količina
Cijena po jedinici mjere bez PDV-a
Ukupna cijena bez PDV-a
1. 2. 3. 4. 5. Itd. UKUPNA CIJENA BEZ PDV-a: POPUST ___%: UKUPNA CIJENA SA POPUSTOM BEZ PDV-a:
KM KM KM
M.P. OVLAŠTENO LICE PONUĐAČA ______________________________ (potpis) Napomena: 1. Cijene moraju biti izražene u KM. Za svaku stavku u ponudi mora se navesti cijena. 2. Cijena ponude se iskazuje bez PDV-a i sadrži sve naknade koje ugovorni organ treba platiti dobavljaču. Ugovorni organ ne smije imati nikakve dodatne troškove osim onih koji su navedeni u ovom obrascu. 3. U slučaju razlike između jediničnih cijena i ukupnog iznosa, ispravka će se izvršiti u skladu s jediničnim cijenama. 4. Jedinična cijena stavke se ne smatra računskom greškom, odnosno ne može se ispravljati. 5. OPCIJA: Ovaj obrazac za cijenu ponude je jedan od mogućih opcija. 524
ANEKS 4
POVJERLJIVE INFORMACIJE
Informacija koja je povjerljiva
Brojevi stranica s tim informacijama u ponudi
Razlozi za povjerljivost tih informacija
Vremenski period u kojem će te informacije biti povjerljive
Potpis i pečat dobavljača _______________________
Napomena: Povjerljivim informacijama se ne mogu smatrati informacije propisane članom 11. Zakona.
525
PRILOG BR.31. ________________________________ ( ugovorni organ ) Komisija za nabavku:______________________ Broj:........................ Datum...................... Z A P I S N I K o radu Komisije za nabavku sa otvaranja zahtjeva (I. faza) ograničenog postupka Sastanak je održan dana............. god. u prostorijama ______ sa početkom u __ sati. Sastanku prisustvuju svi članovi komisije imenovani rješenjem_____br:___ od ___ god. I. Komisija konstatuje da je na osnovu Obavještenja o nabavci br:___ od __._.g., koje je objavljeno na Portalu javnih nabavki dana………godine, proveden ograničeni postupak prikupljanja zahtjeva za učešće u postupku nabavke: ………………, te da je rok za dostavljanje zahtjeva bio_________.g. do _____sati. Nakon isteka roka za dostavljanje zahtjeva Komisija za nabavke je pristupila realizaciji I. faze nadmetanja odnosno pretkvalifikacije tj. analizi dokumentacije priložene uz zahtjev za učešće u smislu provjere njihove validnosti obzirom na iskazane kvalifikacione uslove ugovornog organa u tenderskoj dokumentaciji, a u skladu sa procedurama i pravilima utvrđenim tenderskom dokumentacijom i Zakonom o javnim nabavkama BiH, odnosno pripadajućim podzakonskim aktima. II. Shodno navedenom, Komisija konstatuje da su zahtjeve dostavili sljedeći kandidati: 1. Kandidat_______iz ________- , 2. Kandidat_______iz ________-, 3...................................................., III. Uvidom u priloženu dokumentaciju i suštinskom provjerom sadržaja i validnosti dokumentacije, Komisija je utvrdila da sljedeći kandidati ispunjavaju uslove odnosno da se smatraju kvlafikovanim i to: 1. ….............., 2...................., 3..................., 526
odnosno da mogu biti pozvani da dostave svoje ponude u II. fazi nadmetanja kao kvalifikovani ponuđači, što će biti konstatovano u Odluci o rezultatu postupka pretkvalifikacije koja je sastavni dio ovog zapisnika. Navedena odluka bit će upućena svim kandidatima učesnicima postupka nabavke. IV. Komisija konstatuje da zahtjevi za učešće kandidata: ............................ nisu prihvatljivi za ugovorni organ, odnosno da sljedeći kandidati nisu kvalifikovani. - Kandidat: ________ nije kvalifikovan zbog: _______ - Kandidat: ________ nije kvalifikovan zbog: ________ - Itd…: navesti sve razloge zbog koji svaki od kandidata ne ispunjava kvalifikacione uslove -
Shodno navedenom i cijeneći da je riječ o uslovima koji su kvalifikacioni, Komisija zauzima stav da se navedeni kandidati ne pozivaju u II. fazu nadmetanja tj. da dostave svoje ponude.
V. Polazeći od gore navedenih konstatacija, Komisija daje preporuku ovlaštenom licu ugovornog organa da se donese Odluku o rezultatu postupka pretkvalifikacije u kojoj će biti konstatovano koji su kandidati kvalifikovani, a koji nisu i zbog čega nisu. Navedena odluka biti će upućena svim kandidatima učesnicima postupka nabavke na upoznavanje i eventualni postupak revizije. Nakon što odluka postanekonačna Komisija za nabavke će pozvati kvalifikovane kandidate-ponuđače da dostave svoje ponude u skladu sa uslovima datim u tenderskoj dokumentaciji. Takođe Komisija za nabavke traži saglasnost za provođenje daljih aktivnosti na realizaciji I. faze postupka nabavke (pretkvalifikacije) u skladu sa odredbama Zakona i općih akata ugovornog organa. OPCIJA: U SLUČAJU DA SE DAJE PREPORUKA O PONIŠTAVANJU POSTUPKA NABAVKE V. Polazeći od gore navedenih konstatacija, i činjenice da je Komisija za nabavke utvrdila da nema kvalifikovanih kandidata, Komisija donosi zaključak da su ispunjeni uslovi iz člana 69. stav 2.t.d) ZJN BiH za poništavanje postupka nabavke, te daje preporuku ____________ (ovlaštenom licu ugovornog organa), da donese sljedeću: - Odluku o poništavanju postupka nabavke, odnosno da saglasnost na ovaj zapisnik za provođenje daljih aktivnosti na realizaciji postupka nabavke u skladu sa odredbama zakona i općih akata ugovornog organa. 527
NAPOMENA: Nakon što predložena odluka postane konačna, ugovorni organ će nastaviti sa aktivnostima vezanim za postupak nabavke shodno odredbama ZJN BiH zavisno od opredjeljenja ugovornog organa. Ovaj zapisnik istovremeno predstavlja i izvještaj o radu komisije. Komisija je završila sa radom u ..... sati. PRILOG: - Prijedlog Odluke o rezultatu postupka pretkvalifikacije ili - Prijedlog Odluke o poništavanju postupka nabavke KOMISIJA:
528
PRILOG BR.32. __________________________________ ( ugovorni organ ) Komisija za nabavku:_________________ Broj:........................ Datum......... Z A P I S N I K o radu Komisije za nabavku nakon otvaranja ponuda – II. Faza ograničenog postupka Sastanak održan dana............. god. u prostorijama ______ s početkom u __ sati. Sastanku prisustvuju svi članovi komisije imenovani rješenjem_________ br:___ od ………..g. I. Komisija konstatuje da je na osnovu Obavještenja o nabavci br:___ od __._.g., koje je objavljeno na Portalu javnih nabavki dana………godine, proveden ograničeni postupak prikupljanja zahtjeva za učešće u postupku nabavke: _______________, te da je rok za dostavljanje zahtjeva bio..........g. do _____sati. Nakon konačnosti Odluke o rezultatu postupka pretkvalifikacije br: ______ od _____ god., Komisija za nabavke je uputila Poziv za dostavljanje ponuda kvalifikovanim kandidatima br:___od____ god. i to prema sljedećim ponuđačima: 1................., 2................., 3………….…. Rok za dostavljanje ponuda je bio do ___________ god. do________sati. Nakon isteka roka za dostavljanje ponuda Komisija za nabavke je izvršila javno otvaranje ponuda što je konstatovano u Zapisniku sa javnog otvaranja br:____od___ __g. Cijeneći navedeno Komisija za nabavke je nakon provedenog javnog otvaranja ponuda pristupila analizi dokumentacije priložene uz ponude u smislu provjere njihove validnosti obzirom na iskazane zahtjeve ugovornog organa u tenderskoj dokumentaciji, a u skladu sa procedurama i pravilima utvrđenim tenderskom dokumentacijom i Zakonom o javnim nabavkama BiH, odnosno pripadajućim podzakonskim aktima. II.
Shodno navedenom, Komisija konstatuje da
su ponude dostavili sljedeći 529
ponuđači: 1. Ponuđač_______iz ________čija cijena ponude je _______KM sa/bez PDV-a i uračunatim popustom od __ % (ukoliko je bilo popusta) , 2. Ponuđač_______iz ________-čija cijena ponude je _______KM sa/bez PDV-a i uračunatim popustom od __ % (ukoliko je bilo popusta) , 3. .............. II.1. OPCIJA:Navesti sve podatke vezane za eventualna pojašnjenja ponuda,ispravkama računske greške, neprirorodno niske cijene , okvirnom sporazumu, poduzgovoranju i drugoj korespodenciji u skladu sa mogućnostima koje predviđa zakon a koje su obavljane. III. Uvidom u priloženu dokumentaciju i suštinskom provjerom sadržaja i validnosti dokumentacije, Komisija je utvrdila da ... (......) ponuđača ispunjava formalno pravne, ekonomske i tehničke uslove odnosno zahtjeve ugovornog organa i to: 1. ....., 2.....,3..............., odnosno da su njihove ponude prihvatljive za ugovorni organ i da mogu biti predmet vrednovanja shodno utvrđenim kriterijima Obavještenjem o nabavci, odnosno tenderskom dokumentacijom. IV. Komisija konstatuje da ponude sljedećih ponuđača:............................. nisu prihvatljive za ugovorni organ kako slijedi: - Ponuda ponuđača: ________ nije prihvatljiva zbog: _______ (navesti sve razloge neprihvatljivosti) - Ponuda ponuđača:________nije prihvatljiva zbog:_______. - Itd…. Shodno navedenom i cijeneći da je riječ o uslovima koji predstavljaju bitni aspekt ponude, Komisija zauzima stav da se navedene ponude smatraju neprihvatljivim za ugovorni organ te ne mogu biti predmet daljeg vrednovanja. V. Polazeći od gore navedenih konstatacija, i činjenice da prihvatljive ponude u pravnom, tehničkom i ekonomskom smislu ispunjavaju zahtjeve ugovornog organa, Komisija je pristupila vrednovanju prihvatljivih ponuda shodno utvrđenom kriteriju: «najniža cijena tehnički zadovoljavajuće ponude» ili «ekonomski najpovoljnija ponuda» sa podkriterijima: 1. _____ rel.učešće __ %, 2.____ rel.učešće __ %, 3.____rel. učešće __ % te je tabelarni pregled- rang lista prihvatljivih ponudaponuđača sljedeća: 1. ................, sa cijenom...........KM sa/bez PDV-a i uračunatim popustom od __ % (ukoliko je bilo popusta) , 2. .............................. PAŽNJA!!! Ukoliko je bio primjenjivan preferencijalni tretman isti navesti. Također ukoliko je činjenica da imamo neprirodno niske cijene potrebno je dati stav po tom pitanju Komisije odnosno eventualno preduzete mjere u cilju potvrđivanja cijene. Shodno utvrđenoj rang listi, Komisija jednoglasno daje preporuku ____________ 530
(ovlaštenom licu ugovornog organa) da donese sljedeću: Odluku o dodjeli ugovora ponuđaču: .................................., kao prvoplasiranom na rang list, čija cijena ponude je _____KM sa/bez PDV-a, odnosno da saglasnost na ovaj zapisnik za provođenje daljih aktivnosti na realizaciji postupka nabavke u skladu sa odredbama zakona i općih akata ugovornog organa. OPCIJA: U SLUČAJU DA SE DAJE PREPORUKA O PONIŠTAVANJU POSTUPKA NABAVKE V. Polazeći od gore navedenih konstatacija, i činjenice da je Komisija utvrdila da ponude prelaze osigurana sredstva za predmetnu nabavu …… (ili da nema prihvatljivih ponuda)…… Komisija donosi zaključak da su ispunjeni uslovi iz člana 69. stav 2. t. d) ili e) ZJN BiH za poništavanje postupka nabavke, te daje preporuku ____________ (ovlaštenom licu ugovornog organa) da za Lot__, donese sljedeću: - Odluku o poništavanju postupka nabavke, odnosno da saglasnost na ovaj zapisnik za provođenje daljih aktivnosti na realizaciji postupka nabavke u skladu sa odredbama zakona i općih akata ugovornog organa. NAPOMENA: Nakon što predložena odluka postane konačna ugovorni organ će okončati postupak nabavke zaključenjem ugovora ili preduzeti druge aktivnosti shodno odredbama ZJN BiH, zavisno od opredjeljenja ugovornog organa. Ovaj zapisnik istovremeno predstavlja i izvještaj o radu komisije. Komisija je završila sa radom u ......... sati. PRILOG: - Kopija zapisnika sa otvaranja ponuda br:___ god., - Prijedlog Odluka o dodjeli ugovora ponuđaču:..................., - Prijedlog Odluke o poništavanju postupka nabavke,
KOMISIJA: 1.__________________ 2. __________________ 3. __________________ 4. __________________ 5. __________________
531
PRILOG BR.33.
Ugovorni organ:________________ Broj:_________________________ Datum:_______________________ I Z JAVA Ja,____________________________________obavljam __________________
dužnost
(naziv dužnosti/funkcije) u _____________________________“ .............. (u daljnjem tekstu: Ugovorni organ) zbog čega u skladu sa odredbama člana 52. st. 4. Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“ br. 39/14) i članka 3. st. 2. a) 5. Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda (Službeni glasnik BiH br. 90/14), izjavljujem sljedeće: a) U skladu s odredbom čl. 52. st. 4. t. a) i b) Zakona o javnim nabavkama, ovim izjavljujem da obavljam upravljačke poslove odnosno da sam vlasnik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih sudjelujem u upravljanju odnosno u kapitalu s više od 20% u sljedećim privrednim subjektima, zbog čega Ugovorni organ ne može sklapati ugovore sa ovim privrednim subjektima: 1. ______________________________________ 2. ______________________________________ 3. ______________________________________ b) Nema privrednih subjekata s kojima Ugovorni organ ne može sklapati ugovore zbog upravljačkih poslova ili vlasništva u smislu odredbe čl. 52. st. 4. t. a) i b) Zakona o javnim nabavkama, a u odnosu na mene. Ujedno izjavljujem da sam svjestan pravnih posljedica u vezi s davanjem neistinitih ili nepotpunih podataka, te da ću blagovremeno prijaviti svaku promjenu u smislu ove odredbe člana 52. Stav 4. Zakona o javnim nabavkama BiH. ČLAN UPRAVE // NADZORNOG ODBORA // NAČELNIK // MINISTAR ______________________ 532
Pojmovnik
E
P
Ekološki zahtjevi 122, 162 Ekvivalent 161, 163, 164, 165, 184, 185, 186, 306, 435, 450, 460, 482, 501, 509, 520 Ex ante obavještenje o transparentnosti 63, 65, 106, 108, 128, 211, 335, 354
Filijale URŽ-a 244
Plan nabavki 87, 89, 377, 387, 389 Podugovor 175, 213, 214, 215, 311, 317, 320, 459, 518 Poništenje ugovora 276, 279 Portal javnih nabavki 36, 79, 130, 132, 133, 134, 166, 170 Prethodno informacijsko obavještenje 128, 129, 130, 133, 134, 135, 337
G
R
Garancija za ozbiljnost ponude 85, 158, 182, 183, 202, 207, 306, 316, 319, 321, 342, 351, 414, 443, 502 Garancija za uredno izvršenje ugovora 182, 183, 186, 344
Rang lista ponuđača 117 Roba za dalju prodaju 48
F
K
S Sažetak obavještenja 79, 128, 335, 336, 339, 340 Službenik za javne nabavke 167
Koncesioni ugovori 69
T
M
Tehničke konsultacije 203
Mini tenderisanje 27, 31, 115, 116, 117, 118, 130, 194, 205, 211, 237, 263, 275, 276, 277, 278, 279, 305, 307, 309, 317, 340, 378, 384, 387, 436, 471, 483, 501 Model standardne tenderske dokumentacije 303
U
N naknada za pokretanje žalbenog postupka 272
O
Upravni spor 6, 23, 29, 280, 283, 284, 289
Z Zajedničke nabavke 42, 44, 61 Zapisnik o ocjeni ponuda 196, 197, 209, 413, 457, 476, 515 Zapisnik o otvaranju ponuda 370 Zapisnik o zaprimanju ponuda 103, 174, 190, 314
Obuka za ovlaštene predavače 243
533
534
LI T E RAT U RA I. Knjige 1. Arrowsmith, Susan: The law of Public and Utilities Procurement, Thomson Sweet & Maxswell, London 2005. 2. Bovis, Christopher, Public Procurementi in the European Union, Palgrave Mcmillan, 2005. 3. Lemke, Marijan, Uvod u Direktive o javnim nabavama, EUPP, 2006.. 4. Pravo i politika javnih nabavki, izbor tekstova, priredio dr. Martin Trybus, EUPP, Sarajevo, 2006. II. Akti EU odnosno Evropskih zajednica Osnivački akti 1. Ugovor o Europskoj uniji - Treaty on European Union (consolidated text), Official Journal C 191, 29 July 1992. 2. Ugovor o EZ (konsolidirani tekst) - Treaty establishing the European Community (consolidated text) (EC Treaty consolidated version) Official Journal C 325 of 24 12. 2002. 3. Ugovora o funkcioniranju EU Službenii list EU, C 115 , od 9.5.2008. Službenoi listu EU, C 83 od 30. 3. 2010. 4. Pročišćeni tekst Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju objavljen u Službenom listu EU, C 84 , od 30. 3. 2010. III. Propisi EU o javnim nabavkama 1. Commission Regulation (EC) No 2195/2002 Of The European Parliament And Of The Councilof 5 November 2002 on the Common Procurement Vocabulary (CPV) OJC L 18/02 2. Commission Regulation (EC) No 2151/2003of 16 December 2003 amending Regulation (EC) No 2195/2002 of the European Parliament and of the Council on the Common Procurement Vocabulary (CPV) 3. Directive 2004/17/EC of the European Parliament and of the Council of 31 March 2004 coordinating the procurement procedures of entities operating in the water, energy, transport and postal services sectors. (OJ L 134/113) 4. Directive 2004/18/EC of the European Parliament and of the Council of on the coordination of procedures for the award of public works contracts, public supply contracts and public service contracts (OJ L 134/114) 5. Council Directive 92/13/EEC of 25 February 1992 coordinating the laws, regulations and administrative provisions relating to the application of Community rules on the procurement procedures of entities operating in the water, energy, transport and telecommunications sectors(92/13/EEC) 535
6. Council Directive of 21 December 1989 on the coordination of the laws, regulations and administrative provisions relating to the application of review procedures to the award of public supply and public works contracts (89/665/EEC)
7. Directive 2007/66/EC of the European Parliament and of the Council of 11 December 2007 amending Council Directives 89/665/EEC and 92/13/EEC with regard to improving the effectiveness of review procedures concerning the award of public contracts ,OJC, L 335/31, 20.12.2007.
8. Directive on the use of standard forms in the publication of public contract notices) L 285/2
9. Directive 2014/24/EU of the European Parliament and of the Council of 26 February 2014 on public procurement and repealing Directive 2004/18/EC (1) Official
Journal L 94/14
10. Directive 2014/25/EU of the European Parliament and of the Council of 26 February 2014 on procurement by entities operating in the water, energy, transport and postal services sectors and repealing Directive 2004/17/EC (1) Official Journal L 94/14
IV. Programski akti Europske komisije o javnim nabavkama: 1. Green Paper on Defence Procurement, COM (2004) 608 p. I.3.1 2. Buying green! A handbook on environmental public procurement, European Commission, 2004. 3. Commission Communication, Public procurement in the European Union, XV/5500/98, Bruxelles, 1988. 4. Commission Interpretative Communication on the Community law applicable to contract awards not or not fully subject to the provisions of the Public Procurement Directives(2006/C 179/02) 5. Commission Report concerning negotiations regardnig access to third countries markets in the fields covered by directive 90/531/EEC, COM (93) 6. The Stabilisation and Association Process for South East Europe, Second Anual Report, Report from the European Commision, Brusells; COM (2003) 193 final -
536
V. Zakoni i podzakonski akti BiH Zakoni i podzakonski akti BiH koji se primjenjuju od 28.11.2014.a kojima se regulira oblast javnih nabava 1. Zakon o javnim nabavkama («Sl glasnik BiH» br. 39/14), 2. Uputstvo za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda(«Sl glasnik BiH» br. 90/14), 3. Uputstvo o uslovima i načinu objavljivanja obavještenja i dostavljanja izvještaja u postupcima javnih nabavki u informacionom sistemu „e-nabavke“ («Sl glasnik BiH» br. 9.../14), 4. Uputstvo o načinu vođenja zapisnika o otvaranju ponuda («Sl glasnik BiH»
br. 90/14), 5. Pravilnik o formi garancije za ozbiljnost ponude i izvršenje ugovora(«Sl glasnik BiH» br. 90/14), 6. Pravilnik o postupku direktnog sporazuma («Sl glasnik BiH» br. 90/14), 7. Odluka o obveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg(«Sl glasnik BiH» br. 103/14), 8. Pravilnik o uspostavljanju i radu komisije za nabavke («Sl glasnik BiH» br. 103/14), 9. Pravilnik o postupku dodjele ugovora o uslugama iz Aneksa II. Dio B Zakona o javnim nabavkama(«Sl glasnik BiH» br. 104/14), 10. Uputstvo o uslovima i načinu na koji sektorski ugovorni organi dodjeljuju ugovore povezanom preduzeću, poslovnom partnerstvu ili sektorskom ugovornom organu koji je sastavni dio poslovnog partnerstva («Sl glasnik BiH» br. 97/14), 11. Uputstvo o uspostavljanju i vođenju sistema kvalifikacije (Sl. glasnik BiH, br.96/14) - Zakoni i podzakonski akti BiH koji su se primjenjivali do28.11.2014. a kojima se regulirala oblast javnih nabava (akoji su spominani u ovoj knjizi) 1. Zakon o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“:19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06, 12/09, 60/10 i 87/13, 47/14), 2. Uputstvo o primjeni Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine («Sl. glasnik BIH» broj 03/05) 3. Lista ugovornih organa po kategorijama koji su obavezni primjenjivati Zakon o javnim nabavkama («Sl. glasnik BiH» br. 3/05) 4. Uputstvo o načinu pripreme obavještenja o nabavi, dodjeli ugovora i poništenju postupaka nabavke («Sl. glasnik BiH» br. 17/05) 5. Uputstvo o obliku i sadržini izvještaja o provedenom postupku javnih nabakia iz poglavlja III. Zakona o javnim nabavama Bosne i Hercegovine («Sl. glasnik BiH» br. 101/06) 6. Uputstvo o sastavljanju zapisnika o otvaranju ponuda («Sl. glasnik BiH» 17/05, 27/08) 7. Naputak o primjeni i korištenju modela standardne tenderske dokumentacije za postupke javne nabave za robe, usluge i radove („Sl.glasnik BiH“ br. 56/07) 8. Poslovnik o radu Ureda za razmatranje žalbi BiH («Sl. glasnik BiH» br. 100/06, 24/07) 9. Odluka o obveznom korištenju preferencijalnog tretmana domaćeg u postupku javnih nabavki («Sl. glasnik BiH» br. 50/05) c) Ostali propisi od značaja za oblast javnih nabava od značaja za oblast javnih nabava 537
1. Zakon o upravnom postupku («Sl. glasnik BiH», 29/02 12/04) 2. Zakon o javnim preduzećima FBIH («Sl. Novine FBIH» broj: 8/05) 3. Zakon o javnim preduzećima Republike Srpske («Sl. glasnik RS» broj 75/04 ) 4. Zakon o obligacionim odnosima («Sl. list SFRJ» br. 29/78 5. Posebne uzanse o građenju (Sl.list SFRJ br.18/77), 6. Zakon o konkurenciji (Sl. glasnik BiH», br. 30/01),
538
539
540
