Jarilo - Rekonstrukcija Mita i Pjesama

Više o Jarilu/Jarovitu

Rekonstrukt mita

Jarilo je imao prvotnu funkciju božanstva prirode, prirodnog buđenja, slavio se u rano proljeće, te je nagovještao prirodni početak godine stoga je nazivan i  Mlado Sunce, a naziv se zadržao i danas. Tek mu je kasnije dodano ratničko

obilježje, i kao ratni bog je erovit ! Jarovit jurišao nebeskim visina i strelicama gađao neprijatelja. Tako je pored atributa zaštitnika žetve, plodnosti i ubijanja neprijatelja dobio i druge dužnosti, npr. Zeleni Juraj koji kopljem ili mačem ubija zmaja." Tome svjedoči ostatak slavenskog miskog svjetonazora u baltičkoj usmenoj predaji# ! $%tajao sam na obali, stajao sam na obali s oštrim mačem čekajući mater &ijesova. %asjekao sam mater &ijesova na devet komada' ! $(eni je &ožji sin dao trobridni mač. )osjeći ću *avolu glavu na devet komada'. *avol se latvijski zove Velns, što je etimološki eti mološki slično s imenom boga +e +elesa, zmaja. vdje vidimo da je upravo +eles +eles Jarilov protivnik. pr otivnik. sim toga, to potvrđuje i bugarska pjesma koja se pjeva o *urđevdanu, a  prijevod glasi ovako# $-renuo je sveti eorgije  sveti eorgije, &ože moj, grimiznim konjem/  da obiđe zelenu granicu. ... 0a putu sreće suru lamju,troglavu, šestokrilu, put mu  priječi,ne da mu 1odit, zatvorila je šest planina, zaključala je šest izvora, te ne daje ni kapljicu vode. 2zvadi sveti eorgije, izvadi oštru sablju, te zama1ne i odsiječe, te odsiječe do tri glave, te su šiknule, te su potekle, to su potekle tri " -atičić, 3".

rijeke# prva rijeka žutog žita, druga rijeka rujnog vina, treća rijeka meda i masla. )rva rijeka za otače, druga rijeka za kopače, treća rijeka za pčelare, za pčelare za ovčare.' 2z toga se da zaključiti da kroz sukob sa zlim bićem 4koje se može u ovom slučaju povezati s bogom +elesom, a to je njegov ženski par  zmija. &aš kao što su par zmaj i zmija5 6eleni Juraj spašava spašava ljude od suše i čini dobrobit za sve ljude.

)erunov sin, Jarilo, u ovom slučaju bi bio onaj koji 1oda kroz godinu. 0jegov hod kroz godinu omogućuje polju godišnju plodnost. vdje bi bilo dobro

spomenuti jedan bjeloruski običaj koji se održavao 78. travnja, a slavili su Jarila. 6amišlja se kao sjajan mladić, dolazi na bjelom konju i odjeven je u bijelu 1alju. na glavi ima vijenac od poljskog cvijeća, u desnoj ruci drži ljudsku glavu 4element njegovog ratničkog aspekta5 a u lijevoj raženo klasje. bred se

izvodio tako što bi djevojku obukli i opremili kao Jarila i posjeli na konja. ko njega su djevojke, također okićene vijencima od poljskog cvijeća, vodile kolo po zasijanom polju i pjevale pjesme koje su započinjale ovako# $)otucao se Jarilo po svem svijetu, polju je žito rodio, ljudima djecu plodio. 9 gdje pak on nogom, tamo žito stogom, a kamo on gurne, tamo se klas rascvate.' : proljeće se slavi (ladi Jura, Jarilo kao mladić obavijen zelenilom, putuje od tamo, preko mora, kroz doline, lugove i gore pred vrata dvora )eruna. -ada bi se sve ono što možemo sažeti iz narodni1 običaja, usmeni1 predaja i  prepjeva sveg slavenskog svijeta, od Jadrana do :rala, od &altika do ;rnog mora, dobili bi nekoliko verzija Jarila.

Juraj – Jarilo – običaji

. travnja5 skupina mladeži, mladića i

djevojaka, okićena svježim zelenilom i noseći barjak obilazi selo od kuće do kuće. Jedno od nji1 je osobito opremljeno prolistalim granama i predstavlja zelenog Jurja. %udionici op1oda se zovu jurjaši i jurjašice. :z jurjevski op1od se pjevaju pjesme koje predstavljaju čvrsto integriran pramen usmene predaje koja je primjer očuvanja poganski1 obredni1 tekstova. : jednoj od takvi1  pjesama se javlja sti1#  Kud Jura hodi, tud polje rodi

ili  Kud vam Đuro odi, tud vam polje rodi.


Tu se može uočiti da 1ode jedan za drugim :skrs i Juraj. -atičić, "?.

crkvenost nije nimalo istaknuta, pa se i :skrs, koji se iz nje baš nikako ne da izdvojiti, povezuje samo s pisanicama, a one su običaj koji po sebi nije niti crkven niti kršćanski, te je vjerojatno da je kod %lavena stariji i od kršćanstva i od ;rkve. %ti1 #ije Jura svaki dan, ve$ u ljetu jedan dan se ponavlja kao pripjev i  pokazuje se kao dominantno važan. To bi značilo da je to jedan dan na koji dolazi Juraj, osobito važan za %lavene jer donosi plodnost, koja se iskazuje u sti1u Kud Jura hodi, tud polje rodi. (it i na njemu zasnovan obred nije se odnosio samo na buđenje vegetacije, nego na čitav njezin godišnji ciklus, životno presudan za čovjeka, pa se može reći da bi Jurjevo@Jarilovo za %lavene obilježavalo početak godine.  tome nema izravni1 svjedočanstva, zato ni  pouzdanog znanja. 0o ima ozbiljni1 razloga za pretpostavku da je to bilo  početkom ožujka kada se priroda budi. )oslije pokrštenja praslavenska se 0ova godina poistovjećivala s :skrsom. 0eki bi %laveni po takvu mišljenju čak bili zadržali stari naziv za novogodišnju svetkovinu i po njoj kršćanski blagdan :skrs prozvali +elik dan ili upravo +elika noć, što bi bilo izvorno slavensko ime za novogodišnje svetkovine i obrede. sim Jurja, u bjeloruskim pjesmama onaj koji 1oda po polju može imati i druga imena# ! $%veti (ikola po međama 1odi, po međama 1odi, žito rodi.' ili ! $dje 2lija 1odi, tamo kru1!žito rodi.' vdje se 2lija i (ikola javljaju u potpuno istoj funkciji kao i Juraj. Tako su ovi1 troje svetaca ništa drugo nego zamjenske osobe za slavenskog božanstva, Jarila, njegove interpretationes christianae. 0o prava i glavna kršćanska zamjena je sveti Juraj. : nekim je pjesmama Juraj imao i pridjev  sveti#

! $%veti Juraj po međama 1odi, ! -rist je uskrsnuo, sin &ožji/ ! po međama 1odi i žito rodi/' i ! $%veti Jurju, gdje si bioA )o međama sam 1odio i žito rodio.' U banatskoj Zaajici seoska se svetkovina odvijala u istim okvirima. : crkvi

se služila liturgija i uz nju su se vršili posebni obredi predviđeni za taj dan#  procesija, posvećivanje vode i blagoslov stoke. : procesiji su se nosili stijegovi crkveni1 zastava i motke koje su nosile $nebo'  bile okićene vijencima od zelenog žitnog klasja. Bene su s obiju strana op1oda  bacale žito i molile# $
C -atičić, 38!3D

! $%veti :skrs s crvenim jajcem. %veti Juraj s toplom rosom, s toplom rosom, sa zelenom travom, sa zlatnim ključem zemlju otvara, zemlju otvara, rosu pušta.  daj &ože rosa topli1, rosa topli1, godina dobri1. %veti (ikola po žitu 1odi, po žitu 1odi, on žito gleda, drobnim mačem daždem ga namače, ti1im vjetrom sušiE %veta Trojica žito ravna,... sveti )etar čini da dozrijeva, sveti 2lija ga počinje žeti.' 2 tu Juraj !latnim ključem otvara zemlju i pušta rosu, pa se od nje zeleni mlada trava. Tako je Juraj zelen kao i u 1rvatskom proljetnom običaju. Time se  potvrđuje da bjeloruske op1odne pjesme potječu od iste usmene tekstovne  predaje, praslavenske. &itnu mitsku vezu između ključa i rose izriče jedna bjeloruska ivanjska pjesma# $2vanova mati svu noć nije spavala, svu noć nije spavala, u )etra je krala ključe, zemlju je otvarala, rosu ispuštala.' te ukrajinska pjesma# $2 Juraj majku zove. $2 dodaj, majko, ključe, i ispustiti je rosu, djevojačku krasotu.'  tu se vidi veza Jurja i rose sa svetom svadbom  divojačka krasota.

"veta svadba

: mitskoj predođbi Jarilo dolazi trudnim 1odom po dalekom putu, od iza mora,  preko brda i dolina do sjajni1 vrata gospodskog dvora na gori. To je dvor )eruna, velikog boga gromovnika. Tamo dolazi u goste mladoj nevjesti da bi je oženio i tome svjedoči pjesma iz %tupnika u Turopolju#  Kukuva&ica zakukuvala ' kirales"  Zelenom lugu na suhom drugu ' kirales"

 (j, to ni )ila kukuva&ica ' kirales" *o je )ila mlada nevestica ' kirales"  Po gradu e$e, deverke )udi ' kirales"  !evet deverkov koje )arjanekov ' kirales" +Stante se gore, devet deverkov ' kirales"  !evet deverkov koje )arjanekov ' kirales"  Juraj je doel, zelen na Juraj ' kirales"  to vam mene zelenom lugu ' kirales"  Zelenom lugu na suhom drugu ' kirales"-

vjde se na kraju svakog sti1a ponavlja kirales. To je lingvistička preinaka grčkog Krie eleison". 2z ove pjesme se daje zaključiti da mlada šeće gradom, isto kao što se Jarilo šetao svojim putem do grada, te nakon što je čula da je došao, sprema se sići u 6eleni lug da se sastanu. Tako se Jurjevdan prikazuje kao dan svadbe. sim ovog primjera postoji pjesma koja se pjeva na otoku Fipanu kod
6a ovaj zagovor -atičić kaže da je interpretatio christiana poganske mitske  predođbe o Jarilu, a možda je tu čak očuvan trag pretkršćanskog sakralnog govora u kojem je Jarilo bio bog. Također, onaj koji na zobenom polju zmijama siječe glave kao sveti Juraj zmaju se u bjeloruskoj predaji naziva $bijel mladac'. (otiv bijelog mladića na bijelom konju jak je indicij da u Jarilu treba gledati izvorni pretkršćanski nadnaravni lik koji je kasnije izjednačen sa svetim Jurjem.I =rvatska jurjaška op1odnička pjesma tekstovno je podudarna s time#  Đuro ti se e$e / po zelenom dvoru / na )ijelom konju.

sim navedeni1 primjera, postoji mnoštvo pjesama posvjedočeni1 poput oni1 u 6belavi kod +araždina, 6aglava na
ovako# $6latan štit pričvršćen o zid 41rama5 posvećen je Jarovitu, koji je bio nji1ov bog rata, a kod nji1 nije bilo dopušteno da se štit dodirne.' 2 još o Jarovitovom štitu# $... štit koji je visio na zidu 41rama5, začudne veličine izrađen majstorski s mnogo truda, pokriven zlatnim pločama koji nitko od smrtnika nije smio dotaknuti, i ne znam što je to u njem bilo tako posvećeno i obilježje poganske vjere, tako da se nikada nego samo u vrijeme rata smio pomicati sa svoga mjesta. 0aime, kako smo poslije saznali, bio je posvećen nji1ovom bogu Jarovitu, koji se na latinskom zove (ars, i uzdali su se da će u svakoj bitci biti  pobjednici ako se on nosi pred njima.' $timoloija

I -atičić, 37.

snova   jar u božanskim imenima znači mlada životna sila, sila rasta i rasploda kako poslije zimskog mrtvila nailazi u proljeće i time obilježuje novi krug godišta. %ila uzrujana i žudna, sjajna i vruća, $jarka' , sila borbena i pobjednički nadmoćna. -ako se da iz mnogi1 indoeuropski1 jezika osnova 'jar povezati s godinom, godišnjim buđenjem, može se reći da znači upravo to  proljetno, godišnje  bujanje. Tako Jarovit@Jarilo može značiti nositelj godišnjeg buđenja. Hekonstrukti navedeni1 primjera bi izgledali ovako#  Mlad Jarilo po zelenu je lugu hodil   gdje je hodil, zeleno je rodil  ...  Kukavica zakukovala  jutro rano na zelenom je lugu na zelenom lugu, na suhom drvu na suhom drvu, na )oru na hladnoj je vodi. *o nije )ila kukavica, to je )ila mlada nevjesta. Sve su djevojke za mu0a otile  samo je ostala 1Mara2 djevojka. 1Mara2 djevojka po gradu hoda,  po gradu hoda, djevere )udi devet djevera, kao )ra$a +3stanite se, devet djevera, devet djevera, kao )ra$a  Jarilo je priel,

iz zelenog luga, suhoga druga. 1Mara2 ima zlatnu ja)uku mnoga gospoda za ja)uku dr0i.  Komu ja)uka, tomu djevojka"  Jarilu ja)uka, Jarilu djevojka.  Jarilo ima zlatnu ja)uku. 4n je )aci u orano polje, kroz orano polje, u crnu goru, u crnoj gori djevojka.

6a one koji žele znati više 4u -atičić5# %& – juraj posreduje perun – veles %' – pisan – !elen odnos () * poč. odine poanskih slavena +% * eorios * juraj ,' * vesna kao juraj +)) * etimoloija jar