INTERPRETACIJE LIRSKIH PJESAMA Dobriša Cesarić: U suton tema: opis grada u suton suton pjesnikova života motivi: suton, zvijezde, lampe, ljubavnik, draga, pijanica, vino lijepo kuće, svijetla, zla, nevolje, sumnje ružno suton, zvijezda, dubina, život potiče na razmišljanje kompozicija: tri četverostiha (katrene) stih i strofa: deveterci i deseterci, katren (pjesma se sastoji od dvije rečenice) rima: sinu/vinu pale/male svečan/vječan isprekidana ritam: spor ponavljanje (zvijezde, suton) metafora („od zapaljenih zvijezda svečan“) epiteti (meni, svečan, vječan, male) inverzija: „u kojima se svjetla pale“ gradacija „sva zla i nevolje i sumnje“ anafora „I smiješim se...“ „I osjetim..“ prebacivanje: „jedna riječ prelazi u novi stih“ Gustav Krklec: Bezimenoj tema pjesme: pjesnikova čežnja za prošlosti, pjesnikova sjećanja motivi: ura, ormar, kazaljke, rđa, lampa, puti umorne oči, noć, prošlost, san, java stara lampa, oči, tat, gost, drug, žena glava, krilo, samoća, zvižduk vlakova, Bezimena autobiografska, misaona, ljubavna pjesma forma: Petrarkin sonet 4+4+3+3, jedanaesterci rima: ukrštena i parna ritam: spor elipsa: „Noć je. Topla. Plava.“ gradacija: „prošlost, san, java“ „...ni tat, ni gost, ni drug, ni draga žena“ retoričko pitanje: „O gdje si sada, gdje si, Bezimena?“ simbolika, metafore Antun Gustav Matoš: Jesenje veče atmosfera: tamna, mračna, depresivna, monotona tema pjesme: najavljena naslovom doživljaj krajolika u jesenje veče motivi: snovi, oblaci, sjene, rijeka, gole grane, njive, magle, kućice, nemiri, rane, toranj, vrbe, cesti, jablan, život, mrak, svemir pejzažna pjesma, refleksivna pjesma forma: sonet (Francesco Petrarca u 13. st. Karicomjer)
1. pjesnička slika: subjekt: oblaci atributi: olovne, teške ritam: spor 2. pjesnička slika: mokre njive, magle, sunce, crne vrane i grane pleonizam gomilanje istoznačnih riječi 3. pjesnička slika: nastaje slika fizičkog pejzaža, pojavljuje se čovjek i njegovi nemiri HUMANIZIRANI PEJZAŽ (pejzaž uznemiruje čovjeka, krajolik je stanje ljudske duše) 4. pjesnička slika: središnji motiv: čovjeka predstavlja jablan, on je gord i dostojanstven, suprotstavlja se nestajanju - pjesnik koristi arhaizme „lisjem suhijem“ - opkoračenje - asonanca: „Jesenje veče“ - aliteracija: vrbe, crneći se crnim vranama - pjesma napisana u obliku soneta – 2 katrene 2 tercine
Josip Pupačić: Zaljbljen u ljubav ljubavna pjesma osjećaji (emotivna stanja): zanos, sreća, divljenje osnovni pokretački motiv: zaljubljenost u ženu motivi iz prirode materijalnog i duhovnog svijeta kao tumači njegovih osjećaja * pjesnik voli: prirodu, ženu, draga bića, radosne trenutke života stih i ritamsko melodična organizacija (stih nije isto što i rečenica): -prva rečenica obuhvaća 6 stihova opkoračenje je prenošenje riječi više u drugi stih (redak) prebacivanje – prenošenje jedne riječi u novi stih metafora: vrat, „skladni snop žita“ hod, „šetnja paprati“ ona, „voda divljeg jezera“ poredbe: kao ženu, kao dijete pjesma – niz uspješnih poredbi epiteti: „vitku i brzu jegulju“ nabrajanje: „nazvao sam je vidrom, lasicom..“ polisidenton: ponavljanje veznika bez gramatičke potrebe u cilju zadržavanja pažnje na svakom pojmu (svaki pojam asocira pjesnika na nova značenja i obogaćuje njegov doživljajni sviejt, pridaje dimenziju sveobuhvatnosti i množenja ljubavi) asidenton pjesma je pisana slobodnim stihom – stihovi nejednake dužine, nema rime ritam je u pjesmi ostvaren ponavljanjem riječi: „volio sam je...“ pjesnikove riječi imaju sugestivnu moć jer kod čitatelja izazivaju asocijacije Slavko Mihalić: Kiša na Pagu tema: kiša na Pagu, opis krajolika kad je kiša na Pagu personifikacija: „ona, djevojčica kiša, zasrami se i prhne u maslinik“ interpunkcija: puno zareza koji odvajaju misli i postižu ritam pjesnički ritam: umjeren izbor riječi: puno glagola, pejzažni motivi Antun Gustav Matoš: Notturno notturno – noćni ugođaj pjesma se sastoji od 4 strofe i 4 pjesničke slike 1. pj. slika – auditivna (lavež) i ofaktivna
2. pj. slika – auditivna (sitni cvrčak sjetno cvrči), vizualne (kao srebren vir), taktilne (teške oči sklapaju se na san) 3. pj. slika – auditivna: „ s mirnog tornja bat..“ 4. pj. slika – „Kroz samoću muk, sve je tiši huk...“ tema: spokoj pred smrt poruka: ako učinimo sve što trebamo za života, odlazak u smrt bit će spokojan asonanca: „Mlačna noć; u selu lavež; kasan“ aliteracija: „ sitni cvrčak sjetno cvrči“ onomatopeja: „ sitni cvrčak sjetno cvrči“ usporedba: „kao srebren vir“ metafora personifikacija: „broji pospan sat“ opkoračenje inverzije vrsta pjesme: misaona Dobriša Cesarić: Vagonaši socijalna pjesma, inspirirana društvenom stvarnošću tema: siromaštvo, bjeda, obespravljenost lirski subjekt: vagonaši, 1. l. množine; piščev komentar (2. i 6. strofa) motivi: interijer (intimni životni prostor) – skučen, ružan, samotinjski eksterijer (zapušten, tužan – truje i drača) ozračje u kojem žive (bol, očaj, tuga) svijest o bijedi i težini života (pomirenost sa sudbinom) degradacija života, socijalne razlike (poniženje, dehumanizacija siromašnih ljudi) metafora: roblje rada – obespravljeni ljudi napuštena pruga – život na rubu života kontrast: stvaran i moguć život ironija: „sve kuće brojeve imedu. Pa ima ga i naša..“ strofa: katrena; stih: rimovan, struktura: 10 katrena ton pjesme: sućut prema bjednim ljudima, bol i prosvijed protiv nepravde
Silvije Strahimir Kranjčević: Moj dom rodoljubna pjesma vrsta lirske pjesme u kojoj se izražava ljubav prema domovini lirski subjekt se poistovjećuje s domovinom i izražava misli i osjećaje svoje i svoga naroda – nacionalne domovina je utemeljena na dugovječnom patničkom iskustvu hrvatskog naroda pjesma izražava poetski prosvjed protiv boli i proganjanja kojima je bio izložen Hrvat u domovini pjesma je slika hrvatskog ponosa u pjesmi se ističe domoljubni zanos u pjesmi je izraženo ohrabrenje i nada u teškim trenutcima poruka: ljubav prema domovini je jedan od najvećih i najtrajnijih osjećaja čovjeka, vrijednost života tema: ljubav prema domovini, tuga i bol, strepnja, san o slobodi, ponos, motivi – pejzažni, podsvjesni, intimni struktura pjesme: 1. ljubav prema domovini 2. sjećanje na prošlost, slavu i patnju 3. pjesnikov san o budućnosti povijesni kontekst: vrijeme vladavine Khuena Hedervarya
ritam je ostvaren: ponavljanjem istih glasova ponavljanjem riječi ponavjljanjem skupova riječi interpunkcijskim oznakama uskličnici su intonativno sredstvo izmjeni dugih i kratkih stihova kompozicija: 12 katrena rima: abab Nikola Šop: Isus čita novine lirski subjekt: Isus i pjesnik emocije: tuga, uznemirenost, bol, zabrinutost, razočaranje psihološki profil Isusa – očovječen, prijatelj ljudi, skroman: o dobri moj Isuse, sveti lik, čisto lice. „sam u svom bolu“ * pitanja koja otvara pjesma: ratovi, glad, umiranje, bolest, siromaštvo, nezadovoljstvo... Isusov svijet je svijet ljubavi, mira, dobrote, jednakosti, pravde i sreće... * pjesma ima oblik konverzacije npr. na pitanje: Može li se svijet promijeniti? Pjesnik odgovara Isusu da dozvoli vječnu zakonitost životam kretanje Zemlje, prolaznost vremena, kruh i život * temeljna teza u pjesmi i bez obzira na stradanja i povijesne mijene, život je vječan to je ideja pjesme * milosrdna ruka vraća pjesnika Isusu, kao civilizacijski znak da treba krenuti ispočetka Ivo Andrić: Bog izbija kao svjetlo tema: prisutnost Boga i njegovo potvrđivanje u svakom detalju, stvari i osjećaju pokretački motiv: Bog; ostali motivi: svjetlost, kamen, suze doživljaj Boga – svim osjetilima (sinestizija) stilska sredstva: poredba: „kao toplina u dahu svega što živi“ „kao ljubičasti fluid“ epiteti: „ osamljen, miran..“ personifikacija: „sati koji izbijaju i cjepaju vrijeme“ metafora: „Bog je velika tišinu kojoj se čuje glas ideja: Bog je svjetlo i mir u bezgraničnom prostoru i vremenu ton pjesme: uzvišen i svečan izraz – jednostavan TRADICIONALNI OBLICI Oda Petar Preradović: Rodu o jeziku vrsta pjesme: oda, domoljubna pjesma tema: ljubav prema jeziku, zanos ljepotom hrvatskog jezika poruka: „Ljubi si ga, rode, iznad svega, U njem živi, umirja za njega!“ „Tuđ tuđinu, tebi tvoj doliči, Tuđi poštuj, a svojim se diči!“ stih; vezani, rima:obgrljena strofa: 9 decima ritam: umjeren, postignut opkoračenjem personifikacija: „Alem-kamen on ti budi...“ opkoračenje: „Sve radosti i sve boli našega svijeta – pjesmi tvore utrnulih naših plama,“
anafora: „On ti svakoj tuzi i radosti On ti duše cijeloj nutrinosti“ usporedba: „kao oko...“ motivi: 1. povezanost s jezikom 2. jezik je budućnost 3. odnos jezika, tradicije i budućnosti 4. ponos 5. geografska raširenost jezika Ditiramb Vladimir Nazor: Cvrčak tema: opis krajolika, zahvalnost na životu motivi: biblijski antički mediteranski poruka: čovjek je jedno s prirodom, iz nje je postao i u nju će se vratiti stilska izražajna sredstva: aliteracija, asonanca, inverzija, retoričko pitanje, epiteti, personifikacija, onomatopeja, metafora struktura: pjesma je nepravilna, ima strofe različite duljine ritam pjesme: ostvaren glasovnim figurama, figurama dikcije i interpunkcijom Dragutin Domjanić: Ciklame, krvave ciklame tema: protest pisca protiv rata vrsta pjesme: antiratna strofa- 7 katrena stih – vezani rima: abcb ritam - umjeren
