IZRADA PROCEDURA RADA (PLAN RADA) SISTEMA OBEZBEĐENJA LICA, IMOVINE I POSLOVANJA POSLOVANJA 6.1 Pojam i značaj značaj plana obezbeđen obezbeđenja ja i zaštite zaštite Plan Plan rada rada sist sistem ema a obez obezbe beđe đenj nja a lica lica,, imov imovin ine e i posl poslov ovan anja ja se odnosi odnosi na funkion funkionisan isanje je SOLIP. SOLIP. Ovakav Ovakav plan rada predstav predstavlja lja skup unapred unapred određen određenih ih , utvrđeni utvrđenih h , uspostalj uspostaljenih enih i dokumen dokumentova tovanih nih metoda, aktivnosti i načina rada sa kojima su zaposleni upoznati. Njego Njegov v cilj cilj je pravi pravilno lno funkci funkcion onisa isanj nje e proc procesa esa rada rada i izvrša izvršavan vanje je zadataka zaposlenih na svim nivoima od strane sist siste ema obezbeđenja lica, imovine i poslovanja. Razradi procedura rada potrebno je posvetiti posebno mesto, jer od njih njih kasn kasnij ije e zavi zavisi si upot upotre reba ba opre opreme me i anga angažo žova vanj nja a ljud ljudst stva va,, odno odnosn sno, o, funk funkci cion onis isan anje je sist sistem ema a obez obezbe beđe đenj nja a lica lica,, imov imovin ine e i posl poslov ovan anja ja.. Da bi se obez obezbe bedi dila la ova ova funk funkci cion onal alno nost st,, nužn nužno o je detaljn detaljno o i precizn precizno o razradit razraditii plan plan rada, rada, koji će krajnje krajnjem m korisnik korisniku u pružiti jasna upustva i obaveze vezane za posao koji obavlja u okviru sistema obezbeđenja lica, imovine i poslovanja. Iz očiglednih razloga, ova izrada plana rada je veoma delikatna, ona ona prak praktič tično no određ određuj uje e osnov osnovne ne nosio nosioce ce SOLi SOLiP P i ne bi smela smela da uključuje improvizacije i svakako nedozvoljava greške.
6.2 Nužni uslovi uslovi za izradu izradu plana plana obezbeđ obezbeđenja enja i zaštit zaštite e
Da bi SOLiP funkcionisao i obavljao u potpunosti sve predp predpost ostav avlje ljene ne zadat zadatke ke neoph neophod odno no je da se insti institu tucio cional nalizu izuje je njegov njegov rad, donošen donošenjem jem odgovar odgovaraju ajućih ćih interni internih h akata akata u skladu skladu sa važeći važećim m zakon zakonski skim m prop propisi isima, ma, omog omoguć ućii formir formiranj anje e adekva adekvatn tnih ih organiz organizacio acionih nih oblika oblika i ispune ispune kadrovs kadrovski ki i materij materijaln alnii preduslo preduslovi, vi, obuke i treninzi. Svoju osnovu u radu SOLiP ima u pravnim aktima države i preduzeća: -
Zakon o boravku i kretanju stranaca
-
Osnovni krivični zakon
-
Krivični zakon Republike Srbije
-
Zakon o zaštiti od požara
Slobodan Prekovic,
[email protected]
- 1/7 -
-
Zakon o eksplozivnim materijama, zapaljivim tečnostima i gasovima
-
Zakon o oružju i municiji
-
Zakon o javnom redu i miru
-
Zakon o okupljanjima građana
-
Zakon o prekršajima
-
Zakon o štrajku
-
Pravilnik o bližim uslovima obavljanja, načinu sprovođenja i programu obuke za rukovanje vatrenim oružjem
-
Statut preduzeća
-
Pravilnik o SOLiP
-
Pravilnik o radu službe fizičko – tehničkog obezbeđenja
-
Procedurama rada službe fizičko – tehničkog obezbeđenja
-
Naredbe
-
Radni nalozi
Pravilnik o radu službe obezbeđenja bi trebao da sadrži sledeće elemente: -
Opšte odredbe
-
Uslov Uslove e za obavl obavljan janje je poslo poslova va obezb obezbeđ eđenj enja a (opšti (opšti koji koji su zakonom definisani i posebni koje definiše vlasnik kapitala)
-
Način organizovanja i delokrug rada
-
Prava, dužnosti i ovlašćenja zaposlenih u službi obezbeđenja
-
Način obavljanja poslova i rasdnih zadataka
-
Odgovornost radnika službe obezbeđenja
-
Odnos i saradnja radnika službe obezbeđenja sa eksternim subjektima
-
Nabavku i upotrebu sredstava prinude i vatrenog oružja
-
Prelazne i završne odredbe
Izrada Izrada procedu procedura ra rada zajedno zajedno sa specifik specifikacij acijom om radnih radnih mesta mesta potr potreb ebno no je da bude bude pozi poziti tiva van n odgo odgovo vorr na unap unapre red d odre određe đene ne operativne potrebe sistema obezbeđenja lica, imovine i poslovanja, a koje su nastale na osnovu unapred definisanih vrednosti preduzeća, anali analizi zi stepen stepena a ugro ugrožen ženost osti, i, ident identifi ifikac kacij ijii obli oblika ka ugro ugrožav žavan anja ja i utvrđivanja verovatnoće ostvarivanja takvih pretnji i prihvatljivosti nivoa rizika. Slobodan Prekovic,
[email protected]
- 2/7 -
Da bi se napravio ispravan plan rada, potrebno je razmotriti više faktora koji ga uslovljavaju: - Utvrđivanje potrebnog broja kontrolnih tačaka (mesta) - Definisati broj tački gde je neophodno prisustvo ljudi i mesta gde
se oni mogu zameniti adekvatnim tehničkim sredstvima. - Utvrditi zahteve za obukom i posebnim zahtevima ( u odnosu na
specifičnosti ako ih ima, posebne preduslove i sposobnosti koje treba da ispune zaposleni i oprema) - Utvrditi radno vreme kontrolnih tačaka - Radnici koji će raditi (njihov broj, podobnost, lične kvalitete,
potrebno potrebno znanje i veštine, pol, starost, psiho – fizičke osobine, ...) - Organizaciju rada smene, raspored rada, rezerve, rukovodioci
smena, ...) - Godišnji odmori, bolovanja i drugi razlozi izostanka sa posla - Minimizacija prekovremenog rada - Izbeći spajanje slobodnih dana i prekomerno opterećenje
zaposlenih - Sredstva koja će koristiti ( sredstva lične zaštite, lično
naoružanje, sredstva veze, prevozna sredstva, uniforme, identifikacije, identifikacije, ...) - Dokumentacija koja će se voditi - Uređenje samog radnog mesta
6.3 Opšte Opšte mere mere obezbe obezbeđen đenja ja i zaš zaštit tite e Procedu Procedure re rada rada mogu mogu biti uslovno uslovno podelje podeljene ne prema prema subjekti subjektima ma obezbeđenja, u odnosu na vreme i svrhu upotrebe. Da bi ispunile svoju opštu namenu, moraju da budu precizne, jasne, primenljive, ažurne i maksimalno detaljne. U opšte mere obezbeđenja i zaštite ulaze procedure koje koriste subj subjek ekti ti zašt zaštit ite e u šire širem m i užem užem smis smislu lu i koje koje se svak svakod odne nevn vno o sprovode. Bezbedo Bezbedonosn nosne e procedu procedure re rada koje su sastavni sastavni deo procedu procedura ra procesa rada svih zaposlenih kao subjekata obezbeđenja u širem smislu i koje se svakodnevno primenjuju bi trebale da obuhvate: - Procedure prevencija
Slobodan Prekovic,
[email protected]
- 3/7 -
o o o
Nasilja na radnom mestu Unutrašnjih krađa – krađe zaposlenih Kriminala dizajniranjem radnog prostora i okoline objekata
- Procedure programa kontrole inventara – sredstava i robe - Procedure čuvanja poslovne tajne - Procedure pravilnog uništavanja radnih materijala i
dokumentacije - Procedure pravilnog održavanja higijene prostorija gde se nalaze
važna dokumenta, dokumenta, novac i druge vrednosti, vrednosti, od strane radnika koji su angažovani na ovim poslovima - Procedure provere novih poslovnih partnera – proveru boniteta
(potencijalnih poslovnih saradnik, klijenata, kupaca i dobavljača) - Procedure kadrovske politike sa aspekta zaštite lica, imovine i
poslovanja - Procedure rada kadrovske službe po prestanku rada zaposlenih - Procedure zapošljavanja novih radnika sa aspekta zaštite lica,
imovine i poslovanja - Procedure kontrole bezbednosti objekata prilikom njegovog
napuštanja (provera zaključanosti vrata, prozora, sefova, uključivanja/isključivanja noćnog svetla, uključivanja alarma, ...) - Opšta pravila poslovne kulture sa segmentima zaštite
Procedure u užem smislu koje se svakodnevno koriste predstavljaju meto metode de i nači način n rada rada zapo zaposl slei eih h koji koji su dire direkt ktno no angaž ngažov ovan anii na posl poslov ovim ima a obez obezbe beđe đenj nja a lica lica,, imov imovin ine e i posl poslov ovan anja ja.. Razr Razrađ ađuj uju u se pojedinačno, po poslovima, ili mestima gde se ti poslovi sprovode i odražavaće samu organizaciju subjekata obezbeđenja u užem smislu i njihove osnovne delatnosti. Osnovne procedure kontrole bi trebale da obuhvate tri procedure sa pripadajućim evidencijama koje je potrebno dokumentovati: -
Procedura pristupa, koja se odnosi na kontrolu kretanja i prolaska lica i vozila kroz sve kontrolne tačke.
-
Procedura kontrole robe – imovine, koja se odnosi na kontrolu kretanja roba – imovine u i van obezbeđene zone, odnosno objekata preduzeća.
-
Procedura kontrole ponašanja lica, koja se odnosi na uočavanje i sprečavanje nedozvoljenog ponašanja i neovlašćenog prisvajanja imovine od strane zaposlenih i posetilaca.
Slobodan Prekovic,
[email protected]
- 4/7 -
Procedura patroliranja ima za cilj osmatranje i sakupljanje podataka i info inform rmac acij ija a obil obilas asko kom m pros prosto tora ra koji koji se obez obezbe beđu đuje je.. O ouoč ouočen enim im događ događaji ajima ma i aktiv aktivno nosti stima ma koji koji su od znača značaja ja za SOLi SOLiP P se podn podnosi osi izveštaj kroz pripadajuću dokumentaciju. Ovde Ovde je potre potrebn bno o nagl naglast astiti iti da ova ova proc procedu edura ra mora mora da sadrži sadrži smern smernicu icu po kojo kojojj u slučaj slučaju u hitno hitnog g opera operatin tinvno vnog g reag reagov ovanj anja a od stran strane e patro patrole, le, patro patrola la je dužn dužna a da pre pre reagovanja prvo izvesti o događaju, pa tek onda da pristupi intervenisanju propisanom procedurom. Proced Procedur ure e pratn pratnje je se odno odnose se na pratn pratnje je posetil posetilac aca a koji koji odlaz odlaze e u pose posebn bno o štić štićen ene e obje objekt kte, e, kada kada su u pita pitanj nju u veli velike ke sume sume novc novca, a, dragocenosti ili poverljivi dokumenti, kao i veoma važne ličnosti. U ostali ostalim m slučaj slučajevi evima ma za pratnj pratnju u poseti posetilaca laca ili klijena klijenata ta treba treba izbegavati angažovanje radnika SOLiP. SOLiP. Procedure Procedure pregleda pregleda prostorija, objekata i kruga predzeća, kao jedne od osnovnih funkcija SOLiP treba da obezbede snimanje i kontrolu : -
Proveru mehaničkih komponenti sistema ( da li su svi otvori, vrata, prozori, zatvoreni i obezbeđeni, ...)
-
Provere električnih sistema obezbeđenja
-
Provere posebno štićenih prostora
-
Provere isključenosti određenih urećaja (požar, poplava)
Pored navedenih, opšte procedure rada subjekata u užem smislu bi bile i procedura transporta novca i dragocenosti i druge. Primetno je da gore navedene opšte procedure rada u SOLiP imaju zajedničku crtu koja se ogleda u proaktivnom smislu svake od ovih procedura.
6.4 Ostali Ostali elementi elementi plana obezbeđen obezbeđenja ja i zaštite zaštite Plan Plan rada rada treb treba a da pred predvi vidi di i spec specif ifič ične ne pro procedu cedure re koje koje se sprov sprovod ode e reakt reaktivn ivno o u slučaj slučaju u da nepose neposedn dno o dolaz dolazii ili je došlo došlo do nastu nastupa panja nja štetn štetnog og netip netipičn ičnog og događ događaja aja koji koji ugro ugrožav žava a štićen štićene e vrednosti. Takve procedure koje bi važile za subjekte SOLiP u širem smislu bi bile: -
Mere pripravnosti i upravljanja u slučaju netipičnih štetnih situacija (elementarnih nepogoda, masovnih nesreća, štrajkova, demonstracija)
Slobodan Prekovic,
[email protected]
- 5/7 -
-
Mere u slučaju terorističkog napada na preduzeće Mere u slučaju talačkih situacija Mere u slučaju otkrivanja minsko – eksplozivnih sredstava u objektu Procedure rada zaposlenih i evakuacije objekata u slučaju dojave o postavljanju minsko – eksplozivnih sredstava Odnos sa medijima u slučaju narušavanja funkcionisanja SOLiP preduzeća
Primeri za specifične procedure rada subjekata SOLiP u užem smislu bi bile: -
Procedure rada u slučaju požara Procedura obezbeđenja lica mesta u slučaju krivičnog dela Procedure rada u slučaju talačkih situacija Procedure rada u slučaju evakuacija Procedure rada u slučaju dojave o postavljanju minsko – eksplozivnih sredstava
6.5 Način Način sprovođenj sprovođenja a propisani propisanih h mera planom planom obezbeđe obezbeđenja nja i zaštite Propisane mere obezbeđenja i zaštite su proistekle iz procena i njihovim realizovanjem se ostvaruje funkcionalnost SOLiP preduzeća. Da bi obezbedilo ostvarivanje mera potrebno je unapred definisati organizaciju i plan rada unutrašnje kontrole, istraga, čime se obezbeđuje praćenje sprovođenja mera obezbeđenja, alarmiranje u slučaju nesprovođenja i identifikovanje nosilaca nesporovođenih mera obezbeđenja i zaštite. Sankcionisanje nosilaca se predviđa u Pravilniku o radu Službe obezbeđenja. Način za kontrolu sprovođenja propisanih mera su i periodični izveštaji (dnevni, nedeljni, mesečni, godišnji) o radu, koji se dostavljaju nadređenima, šefovi smena menadžeru bezbednosti, a ovaj generalnom direktoru.
6.6 Donošenje Donošenje i usvajan usvajanje je plana plana obezbeđ obezbeđenja enja i zaštite zaštite Donošenje i usvajanje plana obezbeđenja i zaštite nastaje iz procene bezbedonosnih potreba preduzeća, na osnovu utvrđenih činjenica, odnosno na osnovu utvrđene procene bezbednosne situacije u svakom segmentu poslovanja preduzeća,a za koje je odgovoran menađer bezbednosti. Aktivnosti obuhvaćene ovim planom treba da budu sveprisutne, odnosno da prožimaju sve radne
Slobodan Prekovic,
[email protected]
- 6/7 -
aktivnosti, da budu integralni deo radnih aktivnosti u preduzeću, a nikako usko grlo. Tim Planom se definišu ciljevi i zadaci SOLiP, odgovorna lica i plan finasiranja. Organ upravljanja u preduzeću, vlasnik kapitala , dalje treba da usvoje plan OliP. Kako plan može da obuhvati i aktivnosti koje se predlažu a koje neće iznositi sama služba obezbeđenja, potrebno je da organ upravljanja, vlasnik kapitala, delegira nosioca takvih aktivnosti.
6.7 Izmene Izmene i dopune plana plana obezbeđe obezbeđenja nja i zaštit zaštite e S obzirom da plan rada prestavlja odgovor na uzročnoposledičan odnos između vrednosti, pretnji prema tim istim vrednostim, verovatnoće ostvarivanja pretnji i posledica koje mogu nastupiti, plan rada se mora menjati i prilagođavati novonastalim promenama ili vrednosti ili ugrožavanja. Praćenje se postiže permanentinim monitoringom parametara koji su uslovi kreiranje plana SOLIP. Pre bilo kakve modifikacija postojećep plana u odnosu na novonastale promene u navedenim parametrima, potrebno je predhodno utvrditi funkcionalnost posojećeg plana i razmotiti da li postojeći plan može da odgovori na novonastale zahteve pred SOLIP. U slučaju da dođe do bili kakve promene na terenu, neophodno ih je u što kraćem vremenu analizirati i ugraditi u procedure rada. Kao odgovor na novonastalu situaciju odgovorno lice može doneti formu podzakonskog akta, naredbu. Naredba se uvek odnosi na konkretne radnje i obaveze koje koje treba da sprovedu radnjici službe obezbeđenja i ina po svojoj prirodi iziskuje dodatno aktiviranje zaposlenih. Naredba se izdaje u pisanoj formi i sadrži konkretne zadatke, određuje odgovorne nosioce zadataka, određuje materijalna sredstva koja će se koristiti i vreme trajanja. Po pravilu naredba prestaje dsa važi po završetku događaja.
Slobodan Prekovic,
[email protected]
- 7/7 -