IS - LM model

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković"

Marko Ivanović

Otvorena ekonomija i IS-LM model Diplomski rad

Pula, 2008.

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković"

Marko Ivanović Matični broj: 19825, redovni student Smjer: Financije, VII stupanj

Otvorena ekonomija i IS-LM model Diplomski rad

Predmet: Novac i bankarstvo 2 Mentor: prof.dr.sc Lovre Božina

Pula, svibanj 2008.

Sadržaj

1. Uvod ...................................................................................................................................1 2. Otvorena i zatvorena ekonomije – definicije i razlike ..................................................2 2.1. Zatvorena ekonomija (autarkija)...................................................................................2 2.2. Otvorena ekonomija .....................................................................................................3 2.2.1 Ključne makroekonomske varijable u otvorenoj privredi .......................................4 2.3. Razlike otvorene i zatvorene ekonomije.....................................................................5 3. IS-LM model .....................................................................................................................6 3.1. Komponente IS/LM/BP modela ..................................................................................6 3.2. Izvođenje IS krivulje .................................................................................................11 3.2.1. Promjene IS krivulje.............................................................................................13 3.3. Izvođenje LM krivulje...............................................................................................17 3.3.1. Promjene LM krivulje...........................................................................................19 4. Model opće ravnoteže.....................................................................................................23 4.1. Kejnezijanska politika u IS-LM modelu...................................................................25 4.2. Monetaristička politika u IS-LM modelu.................................................................26 5. Mundell-Fleming model (IS/LM/BP)............................................................................27 6. Mehanika modela............................................................................................................29 6.1. Fiksni devizni tečaj....................................................................................................29 6.2. Fleksibilni devizni tečaj.............................................................................................32 7. IS relacija u otvorenoj ekonomiji..................................................................................34 7.1. Potražnja otvorene ekonomije za domaćim dobrima ................................................34 7.2. Posljedice povećanja domaće i strane potražnje........................................................35 7.3. Deprecijacija i trgovinska ravnoteža .........................................................................38 8. Zaključak.........................................................................................................................40 9. Literatura ........................................................................................................................42

1. Uvod Jedan od najvažnijih ekonomskih modela je IS-LM model. IS-LM model stavlja u odnos ravnotežu na robnom i na novčanom tržištu, odnosno prikazuje razinu dohotka i kamatnjaka u kordinatnom sustavu. Njihov presjek prikazuje točku na kojima su tržišta novca i tržišta roba i usluga u ravnoteži One se koriste kao ilustracija kakve efekte imaju priljev i odljev novca, promjene u ponudi novca te promjene u prosječnoj razini novca na kamate i javni prihod u točci ravnoteže. IS-LM model je također dobra osnova za analiziranje ekonomske aktivnosti u kratkom roku. S druge strane, IS-LM relacije sadrže mnogo informacija o ekonomskim varijablama kao što su osobna potrošnja, investicije, potražnji za novcem te uvjetu ravnoteže. Pravilno korištena relacija, omogućuje da se istraži što se događa s domaćim proizvodom i kamatnom stopom kada središnja banka odluči povećati količinu novca u optjecaju ili kada država odluči povisiti poreze. Svrha diplomskog rada je objasniti i prikazati IS-LM model i njegovu relaciju. Cilj diplomskog rada je analizirati i istražiti IS-LM model, te kako će promjene pojedinih ekonomskih varijabli utjecati na ukupnu ekonomsku aktivnost. U istraživanju, formuliranju i prezentiranju ovog diplomskog rada korištene su odgovarajuće znanstvene metode, kao što su: metoda analize i sinteze, metoda indukcije i dedukcije, metoda klasifikacije, metoda komparacije i metoda deskripcije. Ovaj rad se sastoji od 6 glavna dijela koji su tematski povezani. U prvom dijelu rada govoriti će se o otvorenoj ekonomiji, samoj njenoj definiciji, najvažnijim makroekonomskim varijablama, glavnim značajkama te po čemu se ona razlikuje od zatvorene ekonomije odnosno autarkije. U drugom dijelu govoriti će se o najvažnijim komponentama IS-LM modela, te će biti prikazano i objašnjeno kako se izvode obje krivulje i promjene nekih od komponenata te kako se pomjeraju te krivulje. U trećem dijelu će biti objašnjen model opće ravnoteže IS-LM krivulja te nakon toga kejnezijanska i monetaristička politika u tim modelima. U četvrtom dijelu će biti riječ općenito o radu profesora Mundella, te o Mundell-Flemingov modelu. Nakon tog će u petom dijelu biti riječ o mehanici Mundell-Flemingovog modela te kako model reagira posebno u sustavu fiksnog i posebno u sustavu fleksibilnog tečaja. U zadnjem dijelu će se govoriti o IS relaciji u otvorenoj ekonomiji, o potražnji otvorene ekonomije za domaćim dobrima, o posljedicama povećanje domaće i inozemne potražnje te o deprecijaciji i trgovinskoj ravnoteži. 1

2. Otvorena i zatvorena ekonomije – pojam i razlike U ovom poglavlju će biti riječ o zatvorenoj ekonomiji i pojmu, o otvorenoj ekonomiji, ključnim makroekonomskim varijablama u otvorenoj ekonomiji te o razlici otvorene i zatvorene ekonomije

2.1. Zatvorena ekonomija (autarkija) Autarkija je vrsta ekonomije koja ograničava trgovinu sa inozemstvom te je u suštini sama sebi dovoljna što se proizvodnje i potrošnje tiče. Češće se u ekonomskim znanostima naziva zatvorena ekonomija. U takvoj ekonomiji zemlja nema razvijene ekonomske odnose sa drugim zemljama te nema izvoza, uvoza pa niti kapitalnih transakcija. Riječ autarkija izvorno dolazi iz grčkog jezika i doslovno se prevodi kao „samodovoljnost“ (auto=sebi, arkija=biti dovoljan). Često se zna prevoditi i kao samovladanje, dakle vlade zatvorenog tipa koje ne surađuju s inozemstvom. Jedna od dodatnih karakteristika autarkije je da vlade tog tipa imaju tendencije osvajati tuđe teritorije kako bi stekle resurse na taj način pošto ih već ne izmjenjuju sa inozemstvom međunarodnom trgovinom. U 19.stoljeću, francuski ekonomist Frederic Bastiat je izjavio: „Ako dobra ne prelaze granice, vojske će ih prelaziti“. 1 Merkantilistička shvaćanja u 17. i 18. stoljeću su uglavnom bila primjenjivana u velikim carstvima te su zabranjivala trgovinu van carstava. 2 U 20. stoljeću autarkija je bila provođena intenzivno od strane nacističke Njemačke, koja je trgovala sa svojim ekonomskim blokom te nije izlazila izvan njega. Danas, autarkije su veoma rijetke te samo nekoliko zemalja u svijetu ima takvu ekonomiju koja bi se mogla opisati kao autarkija. To su npr. komunistička Sjeverna Koreja i Butan. Autarkija može biti kao i ekstremni oblik protekcionizma, pa prema tome autarkiju možemo klasificirati na: 1. autarkiju povlačenja (zatvaranje domaćeg u odnosu na inozemnog) i 2. autarkiju ekspanzije (osvajanje tuđih teritorija).

1 2

http://en.wikipedia.org/wiki/Autarky http://en.wikipedia.org/wiki/Autarky

2

Ekonomski model zatvorene ekonomije jest 3 : Y = Cd + Id + Gd

(1)

gdje je Y nacionalni dohodak, Cd domaća potrošnja dobara i usluga, Id investicije u domaća dobra i usluge, Gd državna potrošnja domaćih dobara i usluga.

2.2. Otvorena ekonomija Otvorena ekonomija je ekonomija u kojoj gospodarski subjekti slobodno izmjenjuju dobra i usluge sa drugim ljudima i biznisima u međunarodnoj zajednici u globalu. To je također ekonomija koja ima razvijene ekonomske odnose s drugim zemljama. Ovo je, dakle, u suprotnosti sa zatvorenom ekonomijom, gdje se međunarodna trgovina ne može odvijati. Dakle, kada govorimo o otvorenoj ekonomiji govorimo i o razmjeni između zemalja, i u toj razmjeni moraju postojati najmanje dva partnera i barem dva dobra. Ti partneri su se specijalizirali za proizvodnju različitih dobra, a s druge strane specijalizacija ne bi niti nastala da nema razmjena, što znači da se razmjena i specijalizacija međusobno uvjetuju. Specijalizacija utječe na produktivnost rada jer produktivnost rada snižava troškove proizvodnje i cijene proizvoda. Tako je uz niže cijene moguće istim dohotkom nabaviti više proizvoda te tako zadovoljiti potrebe. Oba partnera očekuju korist od razmjene, naravno pretpostavljeno je da je razmjena dobrovoljna. Čin prodaje dobara i usluga inozemstvu se naziva izvoz, dok se čin kupnje dobara i usluga od inozemstva naziva uvoz. Zajednički naziv za izvoz i uvoz jest međunarodna trgovina. Ekonomski model otvorene ekonomije isti je kao i kod zatvorene, samo je dodan neto izvoz. Forumula otvorene ekonomije glasi 4 : Y = Cd + Id + Gd + (EX – IM)

3

Blanchard, O.: Makroekonomija , treće izdanje, Mate, Zagreb, 2005, str. 58

4

Ibid. str. 3.

3

(2)

gdje je Y nacionalni dohodak, Cd domaća potrošnja dobara i usluga, Id investicije u domaća dobra i usluge, Gd državna potrošnja domaćih dobara i usluga, dok je EX – IM najčešće nazivan neto izvoz (razlika izvoza i uvoza) i označavan samo slovima NX.

2.2.1 Ključne makroekonomske varijable u otvorenoj privredi U nastavku poglavlja govoriti će se o najvažnijim makroekonomskim varijablama te objašnjenje njihovih pojmova. Ključne makroekonomske varijable su: 1. Neto izvoz 2. Neto inozemne investicije 3. Nominalni devizni tečaj 4. Realni devizni tečaj Ad 1) Neto izvoz čini saldo tekuće bilance odnosno neto izvoz robe i usluga strancima. Označava se sa X, a saldo se dobije kada se od izvoza oduzme uvoz a određen je domaćim i inozemnim dohotkom, relativnim cijenama i valutnim tečajevima. Ad 2) Neto inozemne investicije čine razliku između priljeva i odljeva inozemnih investicija. Ad 3) Nominalni devizni tečaj 5 se izražava na dva načina: 

kao količina domaće valute izražena u jedinicama strane i



kao količina strane valute izražena u jedinicama domaće.

Promjena deviznog tečaja 6 može biti kao: 

deprecijacija domaće valute - znači da je potrebno više jedinica da se kupi isti broj strane valute (domaća valuta vrijedi relativno manje ili uvozno dobro za rezidenta postaje skuplje u domaćoj valuti) i



aprecijacija domaće valute - znači da je potrebno manje jedinica da se kupi isti broj strane valute.

5

Babić.A i Babić M.: Međunarodna ekonomija , VI. dopunjeno i izmjenjeno izdanje, Mate, Zagreb, 2003,

str. 262 6

Ibid. str. 4.

4

Ad 4) Realni devizni tečaj 7 služi za uspoređivanje cijena domaćih i stranih dobara u domaćoj privredi. On također ovisi od nominalnog tečaja te domaćih i inozemnih cijena. Realni tečaj je ključna determinanta uvoza i izvoza.

2.3. Razlike otvorene i zatvorene ekonomije Najveća prednost otvorene ekonomije je mogućnost trgovanja dobrima i uslugama koje nisu proizvedene u domaćem gospodarstvu. Važnost toga se ističe u tome što niti jedna zemlja ne može proizvesti sva dobra u količinama koje su potrebne njenim potrebama i zbog toga joj je nužno orijentirati se i na strana tržišta, a ne samo na domaću proizvodnju. Otvorena ekonomija može imati pristup (slobodan ili s određenim ograničenjima) međunarodnom tržištu kapitala koje može biti dodatni izvor resursa i kapitala, koje može biti važan faktor u određivanju razvijenosti zemalja. U otvorenoj ekonomiji radna snaga može migrirati preko državnih granica ukoliko se pojedine zemlje dogovore oko tog pitanja. Najčešće naglašavani nedostatak otvorene ekonomije je taj da ona može biti pod utjecajem šokova, događaja, promjenama u politikama itd. koje se događaju izvan njenih granica što može bitno poremetiti domaće gospodarstvo. Građani u otvorenoj ekonomiji ne koriste samo dobra proizvedena u vlastitom gospodarstvu nego i u inozemstvu što može opet utjecati na gospodarstvo zemlje i na izgled njene vanjskotrgovinske bilance, a efekt može biti pozitivne ili negativne prirode. Nadalje, građani u otvorenoj ekonomiji mogu ulagati svoju štednju ne samo u svojoj zemlji, nego i u inozemstvu.

7

Ibid, str. 4.

5

3. IS-LM model U nastavku slijedi objašnjenje komponenta IS-LM modela. Uz to biti će riječi o tržištu dobara i IS relaciji, te o novčanom tržištu i LM relaciji. Pokazati će se kako se izvode obje krivulje, te njihove promjene usporedno s brojevima i prikazanim funkcijama.

3.1. Komponente IS/LM/BP modela Najvažnije komponente IS/LM/BP modela su: 1. Tržište dobara (IS) 2. Tržište novca (LM) 3. Bilanca plaćanja (BP) Ad 1) Tržište dobara stavlja u odnos kamatnu stopu (i) i domaći proizvod (Y) te pokazuje kako rast ili pad kamatne stope utječe na domaći proizvod te pokazuje povećanje ili smanjenje ravnotežne razine domaćeg proizvoda. Tržište dobara predstavlja padajuća IS krivulja (Investment/Savings equilibrium). Ona prikazuje, kao i kod zatvorene ekonomije, moguće kombinacije jednakosti između domaćeg outputa (Y) i kamatne stope (i) s time da ako se misli na otvorenu ekonomiju, onda je dodan NX (neto izvoz) u jednadžbu 8 : Y = C + I + G + NX

(3)

pri čemu je: Y – output (BDP) C – potrošnja (domaća) I – investicije (domaća) G – državna potrošnja (domaća) NX – neto izvoz (NX = X – IM) Dakle, u zatvorenoj privredi domaći proizvod se definira kao zbroj osobne i budžetske potrošnje te investicija. Ta formula glasi:

8

Babić, M.: Makroekonomija, XV. dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Mate, Zagreb, 2007, str. 458

6

(4)

Y = C (Y – T) + I + G

Odnos između osobne potrošnje C, te raspoloživog dohotka Y-T je linearan. Međutim, umjesto navedenog odnosa koristiti će se općenitiji oblik C = C (Y – T). S druge strane domaći proizvod se može definirati i kao zbroj osobne potrošnje, štednje i neto poreza (porez umanjen za transfere) te ta formula glasi: Y=C+S+T

(5)

Ako se obje jednadžbe izjednače tada će se dobiti jednakost: C+I+G=C+S+T

(6)

Dakle kada se s obje strane jednadžbe oduzme potrošnja C dobijemo uvjet ravnoteže na robnom tržištu 9 gdje su štednja plus porezi jednaki investicijama plus budžetskoj potrošnji kako slijedi: S+T=I+G

(7)

Investicije (I) predstavljaju ulaganja poduzeća u nove strojeve i postrojenja, te uglavnom ovise o dva faktora: -

razini prodaje (poduzeće kojem raste prodaja, morati će povećati proizvodnju će imati potrebu kupiti dodatne strojeve, ili izgraditi dodatna postrojenja)

-

kamatnoj stopi (što je kamatna stopa veća, to je investiranje manje isplativije). Investicije se mogu podijeliti u 3 kategorije:

-

poslovno utvrđene investicije (to su investicije fiksnog kapitala tj. služe za kupovinu novih postrojenja i oprema za poduzeća)

-

utvrđene investicije stanovništva (stambene i druge investicije tj. kupovine stanova i kuća od strane pojedinaca)

-

investicije inventara Investicijska jednadžba je funkcija proizvodnje (Y) i kamatne stope (i) što znači da

su investicije I = (Y,i) Ako poraste proizvodnja tada će porasti i investicije, a ako porastu kamatne stope doći će do pada investicija. 9

Ibid, str. 6.

7

Ukoliko postoji ravnoteža na tržištu dobara onda glasi jednakost: I = S + ( T – G) što znači da su investicije jednake sumi privatne i javne štednje. Iz navedenog slijedi da iznos koji poduzeća žele investirati mora biti jednak iznosu koji stanovništvo i država žele uštedjeti Štednja (S) je onaj dio dohotka koji stanovništvo akumulira. Ona ovisi o dva faktora: -

dohotku i nivou potrošnje (što više stanovništvo troši to će biti manja štednja, jer je štednja razlika dohotka i potrošnje)

-

kamatnoj stopi (što je kamatna stopa veća to je više isplativije štedjeti). S je privatna štednja domaćinstva koja se ostvaruje preko njihovih vlasništva nad

inputima proizvodnje te vlasničke funkcije u poduzećima. Osnovna funkcija štednje glasi: S = Yd – C

(8)

što znači da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje. Ako se govori o ravnoteži na tržištu dobra onda jednadžba glasi: S= I+G–T

(9)

Ad 2) Tržište novca predstavlja rastuća LM krivulja (Liquidity preference/Money supply equilibrium). Prikazuje moguće kombinacije ravnoteže tj. jednakosti između potražnje novca (koja se sastoji od transakcijske i špekulativne) te ponude novca (koju određuje država tj. središnja banka). 10 Ponuda novca (M) je nominalna ponuda novca uz pretpostavku da središnja banka izravno kontrolira ponudu novca. Dakle, ako središnja banka odluči ponuditi iznos novca M to znači da je ponuda novca Ms = M. Dva su dobavljača novca:

10

Blanchard, op.cit. str. 3.

8

1. Središnja banka pribavlja gotov novac kojeg drži stanovništvo, emitira primarni novac i preko monetarne politike regulira ukupnu količinu novca u optjecaju. 2. Poslovne banke pribavljaju depozite po viđenju, te sudjeluju u kreiranju depozitnog novca. Dakle one posluju po načelu rezervi likvidnosti i djelomičnog pokrića depozita. Potražnja za novcem (L) je funkcija nominalnog dohotka (Y) i nominalne kamatne stope (i). Dakle ako se promijeni nominalni dohodak i nominalna kamatna stopa, dolazi i do narednih promjena: –

porastom nominalnog dohotka raste potražnja za novcem; porastom kamatne stope opada potražnja za novcem.

–

Ravnoteža zahtijeva da ponuda novca (lijeva strana jednadžbe) bude jednaka potražnji novca (desna strana jednadžbe). Potražnja za novcem je u cjelini samo zbroj svih individualnih potražnji za novcem.

Potražnja za novcem za gospodarstvo u cjelini ovisi o sveukupnoj razini transakcija u gospodarstvu i o kamatnoj stopi. Sveukupnu razinu transakcija u gospodarstvu teško je izmjeriti, ali je vjerojatno da je otprilike proporcionalna nominalnom dohotku. Ravnoteža na novčanom tržištu i LM relacija se iskazuje kao i prethodne ravnoteže formulom 11 : M = YL(i), što znači da je ta LM relacija (ponuda novca = potražnji za novcem) gdje je M ponuda novca, Y je nominalni dohodak, (i) nominalna kamatna stopa, a YL(i) je potražnja za novcem. To su nominalne varijable, a djeleći obje strane jednadžbe razinom cijena P dobiva se:

M  L(i, Y ) P M – ponuda novca P – prosjek cijena L – likvidnost i – kamatna stopa Y – output (BDP)

11


9

(10)

Taj odnos je sada nakon djeljenja odnos između realnog novca (odnosno novca izraženog u dobrima), realnog dohotka (odnosno dohotka izraženog u dobrima) i kamatne stope te su sada to realne varijable. Ad 3) Bilanca plaćanja je agregirani i sistematizirani prikaz svih transakcija koje rezidenti jedne zemlje obave s inozemstvom u tijeku određenog vremenskog razdoblja. U bilanci plaćanja su svi financijski tokovi prikazani su u bilanci kapitalnih i financijskih transakcija Sve te transakcije između zemlje i inozemstva grupiraju se u tri skupine: transakcije koje su posljedice trgovine robom i uslugama, transferne transakcije i kapitalne transakcije. Saldo se računa uvijek za svaku godinu pojedinačno. Bilanca plaćanja je usporedni prikaz primanja i plaćanja po svim transakcijama koje nacionalno gospodarstvo obavi s inozemstvom u jednoj godini u svjetskom gospodarstvu. Krivulja bilance plaćanja (balance of payment) prikazuje ravnotežne kombinacije između domaće kamatne stope i domaćih prihoda koji održavaju vanjsku ravnotežu. Krivulja je rastuća, a njezin nagib se smanjuje što je mobilnost kapitala veća (biti će potpuno ravna ukoliko je mobilnost kapitala savršena).12 Njezina jednadžba glasi: BP = CA + KA

(11)

KA = z(i-i*) + k

CA – tekući račun bilance plaćanja KA – račun kapitala bilance plaćanja z – razina mobilnosti kapitala i – kamatna stopa i* – inozemna kamatna stopa k – kapitalna investiranja nevezana sa i (egzogena verijabla)

3.2. Izvođenje IS krivulje U nastavku slijedi izvođenje IS krivulje. Na narednom grafikonu prikazati će se smjerom obrnuto od kazaljke na satu: funkcija investicija na grafu (a), ispod nje uvjet

12


10

ravnoteže I = S na grafu (b), te do nje s desne strane funkciju štednje S(Y) na grafu (c), a iznad nje će biti prikazana u gornjem desnom kutu izvedena IS krivulja na grafu (d). Graf 1: Izvođenje IS krivulje

Izvor: Babić, M. (2007): Makroekonomija, XV., Mate, Zagreb. Radi lakšeg shvaćanja objašnjenje će biti u konkretnim brojevima i funkcijama kako su i prikazane na usporednim grafovima. Pretpostavimo da kamatnjak na tržištu (r) iznosi 4%. Kako investicijska funkcija glasi da je I = 100 – 10r, uvrštavanjem postotnog iznosa kamatnjaka u funkciju, dobijamo investicije 60 jedinica. Na grafu (b) kako bi se ostvarila ravnoteža na tržištu dobara uvjet je da je I = S. To znači da i štednja iznosi 60 jedinica. Na grafu (c) se jasno vidi da je pri razini štednje od 60 jedinica, domaći proizvod iznosi 550 jedinica, isti se rezultat dobije ako uvrstimo tih 60 jedinica u funkciju štednje 11

mjesto S. Dalje ako povučemo okomicu na graf (d) na razini domaćeg proizvoda od 550 jedinica i tada nađemo presjecište s horizontalom koja je povućena s grafa (a) koja je bila na razini kamatnjaka 4%, dobije se rezultat tih povlačenja točka A na IS krivulju na grafu (d). Dalje ćemo prikazati promjenu porasta kamatnjaka sa 4% na 6%. Znači ako je kamatnjak (r) sada 6% i uvrstimo ga u prvu funkciju investicija mjesto r dobijemo da su se investicje smanjile na 40 jedinica zbog povećanja kamatnjaka. Ta razina štednje sada odgovara 450 jedinica domaćeg proizvoda na grafu (c). Ako sada povučemo okomicu na graf (d) na razini domaćeg proizvoda od 450 jedinica i tada nađemo presjecište s horizontalom s grafa (a) koja je na razini povećanog kamatnjaka 6% dobiti ćemo drugu točku B krivulje IS. Dakle, ukoliko oduzmemo različite kamatnjake i tražimo razine domaćih proizvoda koje odgovaraju tim kamatnjacima, dobiti će se čitav niz točaka koji čine opadajuću IS krivulju, te pokazuju različite razine domaćeg proizvoda koji uz dane kamatnjake osiguravaju ravnotežu na tržištu dobara I = S. Bitno je naglasiti da svaka točka izvan IS krivulje pokazuje da ne postoji ravnoteža između investicija (I) i štednje (S). To će pokrenuti sile uravnoteženja, pa će se ravnoteža uspostaviti promjenom proizvodnje (Y) ili kamatnjaka (r). Tako npr. u točki E na dijelu grafa (d) postoji neravnoteža u kojoj vrijedi da su I>S (investicije veće od štednje). Procesom multiplikatora utjecati će se na povećanje domaćeg proizvoda (Y), te će se nova ravnoteža uspostaviti u točki A. S druge strane ravnoteža se također može uspostaviti kretanjem iz točke E u točku B i to povećanjem kamatnjaka sa 4 na 6%, te bi to dovelo do smanjenja investicija sa 60 na 40 jedinica. Rezultat toga bi bila ravnoteža I = S. U gornjoj točki F postoji neravnoteža jer je I
12

3.2.1. Promjene IS krivulje U nastavku ćemo prikazati na četri grafikona usporedno s brojevima i funkcijama promjene IS krivulje koje su posljedica promjena pojedinih varijabli modela. Promjene će se prikazati na prijašnjoj izvedenoj IS krivulji na grafu 1.

Graf 2: Promjena IS krivulje

Izvor: Babić, M. (2007): Makroekonomija, XV., Mate, Zagreb. Na grafu (a) se jasno vidi pomak funkcije investicija označeno strelicom u smjeru sjeveroistoka za iznos budžetske potrošnje G za 60 jedinica. S tim pomakom smo dobili krivulju agregatne potrošnje S + T = I + G na grafu (b), koja je ujedno i ravnoteža na robnom tržištu. Na dijelu grafa (c) je dodana funkcija poreza koja je ujedno i funkcija bruto 13

štednje. Pomak funkcije štednje uvećano za poreze vidi se na grafu (c) u smjeru sjeverozapada kako je označeno i strelicom. Na grafu (d) jasno se vidi kako je nova IS neelastičnija zbog posljedice rotiranja funckije bruto štednje za funkciju poreza u smjeru sjeverozapada na grafu (c). Graf 3: Promjena IS krivulje

Izvor: Babić, M. (2007): Makroekonomija, XV., Mate, Zagreb. Dakle, na dijelu grafa (a) imamo povećanje budžetske potrošnje G za 20 jedinica i to automatski rezultira pomicanje IS krivulje u smjeru sjeveroistoka kako je i prikazano na grafu (d). Dakle promjena autonomnih investicija imala bi iste promjene kao i promjena egzogene varijable G.

14


Izvor: Babić, M. (2007): Makroekonomija, XV., Mate, Zagreb. U ovom slučaju dolazi do promjena sklonosti investiranju, koja dovodi i do mijenjanja nagiba funkcije investicija, a samim time i promjenu nagiba IS krivulje. Uzeti ćemo za primjer da se funkcija investicija promijenila sa I = 100 - 10r, na I = 100 - 5r. Ta promjena se jasno vidi na dijelu grafa (a) gdje je promjena kamatnjaka rezultirala da je funkcija investicija sada neelastičnija. Ako se uzme da je kamatnjak 4% i ako ga uvrstimo u funkcije vidimo da su se investicije povećale sa 60 na 80 jedinica. Uz taj isti kamatnjak, domaći proizvod bi se povećao sa 550 na 650 jedinica zbog rezultata multiplikativnog procesa povećanja investicija za 20 jedinica. Kao zaključak bi se moglo reći da što god je manja osjetljivost investicije na promjenu kamatnjaka, to je IS krivulja neelastičnija odnosno okomitija. Na grafu (d) se jasno vidi kako je nova IS krivulja manje elastičnija s obzirom na kamatnjak, a to je zbog toga što je krivulja investicija neelastičnija prema promjenama kamatnjaka. 15


Izvor: Babić, M. (2007): Makroekonomija, XIII., Mate, Zagreb. Dakle kao zadnju promjenu IS krivulje uzeti ćemo za primjer porast sklonosti štednji tj. smanjenje potrošnje jer ako se smanji potrošnja automatski se više štedi. Na dijelu grafa (c) jasno se vidi kako se funkcija štednje rotirala obrnuto od kazaljke na satu s bazom na ordinati. To je rezultat povećanja granične sklonosti štednje sa 0,2 na 0,25 uz uvjet da se funkcija investicija nije mijenjala. Na grafu (d) se jasno vidi kako se domaći proizvod smanjio za svaku razinu kamatnjaka. Ravnotežni dohodak se smanjio sa 450 na 360 jedinica za kamatnjak od 6%, a za kamatnjak 4% sa 550 na 440 jedinica.

16

3.3. Izvođenje LM krivulje Na četiri grafikona poredana simetrično prikazati će se smjerom obrnuto od kazaljke na satu: špekulacijsku potražnju za novcem na grafu (a), ispod nje krivulja ukupne novčane ponude na grafu (b), te do nje s desne strane transakcijsku potražnju za novcem na grafu (c), a iznad nje će biti prikazana u gornjem desnom kutu izvedena LM krivulja koja rezultira ravnotežom na grafu (d). Graf 6: Izvođenje LM krivulje

Izvor: Babić, M. (2007): Makroekonomija, XV., Mate, Zagreb. Kao i kod prethodnog izvođenja IS tako će i kod LM izvođenja biti sve objašnjeno u konkretnim brojevima i funkcijama kako su i prikazane na usporednim grafovima.

17

Za primjer je uzeto da kamatnjak na tržištu (r) iznosi 3%. Funkcija špekulacijske potražnje za novcem glasi da je L2 = 100 – 25r, to znači kada uvrstimo kamatnjak 3 mjesto r dobijemo da je špekulacijska potražnja za novcem 25 jedinica. Ponuda novca M/P je egzogeno određena i iznosi 125 jedinica. Tako je na grafu (b) prikazana ravnoteža, a ta ravnoteža je ukupna novčana ponuda kao uvjet prethodne ravnoteže gdje je potražnja za novcem bila zbroj špekulacijske i transakcijske potražnje za novcem. Iz toga slijedi da je transkacijska potražnja za novcem jednaka ponudi novca, koja iznosi 125 jedinica, umanjena za špekulacijsku potražnju za novcem koja iznosi 25 jedinica. Ukupan rezultat toga je iznos transakcijske potrađnje za novcem od 100 jedinica. Na grafu (c) je prikazana funkcija transakcijske potražnje za novcem k(Y) = 0,5Y te se prethodno izračunatih 100 jedinica raspoloživih za financiranje poslovnih transakcija može ostvariti domaći proizvod od 200 jedinica koji se izračuna djeleći 100 sa 0,5. Dalje ako povučemo okomicu na graf (d) na razini dohotka 200 jedinica i tada nađemo presjecište s horizontalom povučenu s grafa (a) koja je bila na razini kamatnjaka 3%, kao rezultat toga dobije se točka A na LM krivulju na grafu (d). Dalje ćemo pokazati kako smanjenje kamatnjaka sa 3% na 2% pokazuje promjenu. Dakle ako je kamatnjak (r) sada 2% i uvrstimo ga u prvu funkciju špekulacijske potražnje za novcem mjesto r dobijemo da se potražnja povećala na 50 jedinica zbog smanjenja kamatnjaka. Ta razina sada odgovara 150 jedinica dohotka na grafu (c). Ako sada povučemo okomicu na graf (d) na razini dohotka od 150 jedinica i tada nađemo presjecište s horizontalom s grafa (a) koja je na razini smanjenog kamatnjaka 2% dobiti ćemo točku B na krivulji LM. Zaključak ovog izvođenja je da ako uzmemo različite kamatnjake i tražimo razine domaćih proizvoda koje odgovaraju tim kamatnjacima, dobiti će se čitav niz točaka koji čine rastuću LM krivulju. One pokazuju različite razine domaćeg proizvoda koji uz dane kamatnjake osiguravaju ravnotežu na novčanom tržištu M = L. Ovdje je također bitno kao i kod IS izvođenja, naglasiti da točke izvan krivulje LM predstavljaju neravnotežu. Iz dijela grafa (d) izvođenja LM krivulje vidi se neravnoteža u točki E koja se nalazi ispod točke A. Tu je jasno vidljiv višak potražnje nad ponudom novca stoga da bi se uspostavila ravnoteža treba narasti kamatna stopa sa 2 na 3% te bi se utjecalo na smanjivanje špekulacijske potražnje za novcem pa bi automatski ostalo više novca za financiranje poslovnih transakcija. Na taj način bi se ravnoteža uspostavila u točki A. S druge točka F, koja leži iznad točke B i nalazi se u neravnoteži, prestavlja višak ponude novca nad potražnjom za novcem. Taj višak ponude će automatski dovesti do 18

opadanja njegove cijene, te će se ravnoteža uspostaviti u točki B. Treba naglasiti da se ta ravnoteža može uspostaviti tako što će se višak ponude nad potražnjom novca plasirati u obveznice.

3.3.1. Promjene LM krivulje U nastavku ćemo kao i kod promjena IS krivulje prikazati na četri grafikona usporedno s brojevima i funkcijama promjene LM krivulje kao rezultat promjena nekih od ekonomskih varijabli. Takvo mijenjanje može nastati kao posljedica promjena u potražnji novca, bilo promjena špekulacijske ili transakcijske ili promjeni ponude novca. Sve te promjene biti će prikazane na izvedenoj LM krivulji na grafu 7. Graf 7: Promjene LM krivulje

Izvor: Babić, M. (2007): Makroekonomija, XV., Mate, Zagreb.

19

Na ovom grafu došlo je do promjene u autonomnom dijelu špekulacijske potražnje na grafu (a). Dakle smanjila se autonomna špekulacijska potražnja za novcem sa 100 na 75 jedinica. To je rezultiralo pomicanje krivulje špekulacijske potražnje za novcem prema jugozapadu. Uz uvjet da se transakcijska potražnja za novcem i ponuda novca nisu mijenjali, nakon tog smanjenja LM krivulja se pomakla prema jugoistoku na grafu (d). Ako bi se uzeo za primjer da je kamatnjak na tržištu 3%, uvrštenjem bi dobili da je špekulacijska potražnja za novcem 0, pa bi ponuda novca od 125 jedinica bila ostavljena za poslovne svrhe i ujedno bi i transakcijska potražnja bila 125 jedinica. Toj potražnji bi odgovarao domaći proizvod od 250 jedinica koji se jasno vidi na grafu (c). Kao zaključak treba naglasiti da bi promjena granične sklonosti držanja gotovine imalo za rezultat promjenu koeficijenta smjera i funkcije špekulacijske potražnje za novcem i funkcije LM. Graf 8: Promjene LM krivulje

Izvor: Babić, M. (2007): Makroekonomija, XV., Mate, Zagreb.

20

Na grafu 8. je prikazano kako je porast sklonosti držanja gotovine utjecao na ravnotežni domaći proizvod i na kamatnjak. Kada dolazi do porasta sklonosti držanja gotovine, to dovodi i do smanjenja novca za transakcijske potrebe pri svakoj razini kamatnjaka. Kao rezultat toga dolazi do smanjenja domaćeg proizvoda za svaku razinu kamatnjaka. Tako smo za primjer uzeli kamatnjak od 3% i iz grafikona se vidi da se domaći proizvod smanjio sa 200 na 170 jedinica. Kao zaključak može se reći da bi svako smanjenje sklonosti davanja prednosti gotovini imalo bi za rezultat povećanje domaćeg proizvoda za koji se pri određenom kamatnjaku ostvaruje monetarna ravnoteža. Graf 9: Promjene LM krivulje

Izvor: Babić, M. (2007): Makroekonomija, XV., Mate, Zagreb. Na ovom grafu vidimo kakav utjecaj ima promjena u funkciji transakcijske potražnje za novcem na promjenu LM krivulje. Dakle ovdje smo uzeli za primjer da se koeficijent smjera transakcijske potražnje za novcem povećao sa 0,5 na 0,75 jedinica. Tu 21

promjenu je izazvala smanjena brzina optjecaja izazvana povećanjem neefikasnosti sustava plaćanja. Ta promjena rezultirala je manjim domaćim proizvodom uz isti kamatnjak ili većim kamatnjakom uz isti domaći proizvod. Dakle to povećanje koeficijenta transakcijske potražnje za novcem dovelo je do pomicanja LM krivulje obrnuto od smjera kazaljke na satu na grafu (d).

Graf 10: Promjene LM krivulje

Izvor: Babić, M. (2007): Makroekonomija, XV., Mate, Zagreb. Na grafu 10. je prikazano kako se promijenila krivulja LM zbog povećanja ponude novca. Središnja banka može promjenom ukupne ponude novca promjeniti LM krivulju. Za primjer je uzeto da je središnja banka povećala ponudu novca sa 125 na 150 jedinica što se vidi na grafu (b), uz uvjet da su se parametri u funkcijama potražnje za novcem nisu mijenjali. To povećanje novca pararelno pomiče krivulju LM udesno prema istoku na grafu (d), te to znači da je uz dani kamatnjak rezultirao veći domaći proizvod za koji se ostvaruje ravnoteža na novčanom tržištu, odnosno da se uz dani domaći proizvod ravnoteža na 22

novčanom tržištu ostvaruje uz niži kamatnjak. Što se tiče cijena p, efekt bi bio sasvim suprotan jer bi porast cijena smanjio realnu novčau pondu M/P, što bi ukupnu novčanu ponudu na grafu (b) pomaklo prema ishodištu te bi automatski pomaklo LM krivulju ulijevo. Dakle porast cijena bio uz istu novčanu masu uvjetovao višak potražnje nad ponudom na novčanom tržištu te bi utjecao na porast kamatnjaka. Dok bi taj porast kamatnjaka utjecao na smanjenje investicija. Kao zaključak bi naglasio da bilo koja promjena u nekoj od varijabli uz koje je izvedena IS i LM krivulja utječe na promjenu krivulje ukupne agregatne potražnje.

4. Model opće ravnoteže U nastavku ćemo govoriti o modelu opće ravnoteže te o sjecištu obaju krivulja u kordinatnom sustavu. To sjecište će biti prikazano kao ravnoteža na robnom i novčanom tržištu. IS-LM model 13 razvili su Sir John Hicks i Alvin Hansen 14 te se od 1937. godine

koristi kako bi se sumirao velik dio kejnezijanske makroekonomije. Može se promatrati kao graf na kojem se sijeku dva pravca u prvom kvadrantu koordinatnog sustava. Vodoravna os koordinatnog sustava (apscisa) predstavlja nacionalni dohodak (Y) dok okomita os (ordinata) predstavlja kamatnjak (i). Tako možemo reći da graf predstavlja odnos „realnog“ i „monetarnog“ dijela ekonomije. Navedeni model sastoji se dvije krivulje, što mu stoji i u samom imenu – IS krivulje i LM krivulje. Graf 11: Osnovni IS/LM model

i IS

LM

i1

E

Y1

Y

Izvor: Blanchard, O. (2005): Makroekonomija, Mate, Zagreb. 13 14

Blanchard, op.cit. str. 3. http://en.wikipedia.org

23

IS krivulja (skraćenica je od Investments/Savings (investicije/štednja) ravnoteže)

je opadajuća krivulja gdje je E ravnotežna točka. Lijevo od ravnotežne točke na IS krivulji država neće krenuti u investicije zbog previsokog kamatnjaka, te će se odlučiti za štednju jer je isplativija. Desno od ravnotežne točke na IS krivulji država će se odlučiti investirati zbog pogodnih kretanja kapitala na tržištu što je rezultiralo manjom kamatnom stopom. Od 1937. godine koristi se kako bi izrazila ravnotežu na tržištu roba, gdje je ukupna potrošnja jednaka ekonomskom outputu odnosno dohotku. Povijesno gledajući, IS krivulja se može promatrati i kao ravnoteža između privatnih investicija i ukupne štednje (štednja potrošača + štednja države + štednja stranaca). Radi svega ovoga kažemo da je IS krivulja predstavlja ravnotežu u ranije navedenom, realnom dijelu ekonomije. LM krivulja je rastuća krivulja te predstavlja ulogu financiranja i novca.

Skraćenica je od Liquidity preference/Money supply (sklonost likvidnosti/novčana ponuda) ravnoteže. Lakše je razumljiva kao ravnoteža potražnje za novcem i ponude novca od strane banaka i središnje banke. Točka E opet predstavlja ravnotežni položaj između potražnje za novcem i njegove ponude. Potražnja za novcem vlada kada je malo novca na tržištu i kada su kamatne stope niske. Te prilike su prikazane lijevo od točke E, dok se desno od nje vidi ponuda novca u prilikama visokog kamatnjaka i velike količine novca na tržištu. Točka gdje se ove dvije krivulje sijeku predstavlja kratkoročnu ravnotežu 15 realnog i monetarnog sektora ekonomije. Jednadžba opće ravnoteže poznatija kao HicksHansenova jednakost glasi: IS = LM. U IS-LM ravnoteži i tržište roba i tržište novca je uravnoteženo. To je točka u kojoj su i domaći proizvod i kamatnjak određeni. Bilo koja točka na krivulji IS odgovara ravnoteži na tržištu dobara, dok bilo koja točka na LM krivulji odgovara ravnoteži na financijskim tržištima. Samo su u točki E zadovoljena oba ravnotežna uvjeta. To znači da točka E, pri odgovarajućoj razini domaćeg proizvoda (Y) i kamatnoj stopi (i), predstavlja opću ravnotežu, točku u kojoj je ostvarena ravnoteža i na tržištu dobara i na financijskim tržištima. IS i LM relacije sadrže mnogo informacija o osobnoj potrošnji, investicijama, potražnji za novcem, te uvjetima ravnoteže.

15


24

4.1. Kejnezijanska politika u IS-LM modelu Kejnezijanci 16 polaze od horizontalnog dijela LM i smatraju da je moguće

dinamiziranjem potražnje (preko IS) povećati zaposlenost i proizvodnju bez rasta cijena. Osnovna ideja Kejnezijanske teorije (IS-LM model) je da su cijene (i nominalne plaće) nefleksibilne u kratkom roku, tj. ne utječu na tržište u kratkom roku. Postoji inercija u postavljanju cijena (pogotovo kada ekonomija ne radi svojim punim kapacitetom/ potpunom zaposlenosti). To zaključujemo iz činjenice da tvrtke i ostali poslovni subjekti ne mijenjaju konstantno cijene kako bi se prilagodili tržištu, za proizvode koji se konstantno prodaju. Graf 12: Kejnezijanska politika IS-LM modela

i

IS

IS1

LM

Y Izvor: Blanchard, O. (2005): Makroekonomija, Mate, Zagreb. Na grafu se očituje horizontalna LM krivulju koja pokazuje pretpostavku Kejnezijanske politike gdje se povećavaju samo realni agregati, a razina kamatne stope je fiksna.

16

http://sh.wikipedia.org/

25

4.2. Monetaristička politika u IS-LM modelu U IS-LM modelu monetaristi 17 polaze od pretpostavke o vertikalnoj LM krivulji, što omogućava da se povećaju razina cijena, a ne i realni agregati (restriktivna monetarna politika povećava samo cijene kamate bez rasta dohotka). Potražnja za novcem je neosjetljiva na kamatnu stopu tj. MoYP = f (i,Y) u funkciji je kamatne stope i dohotka s tim što ona raste samo sa rastom dohodka i/ili smanjenjem kamatne stope. Koeficijent elastičnosti “b” je po monetaristima jednak nuli (Mo/P=KY-bi) a za kejnzijance je on beskonačan te se na taj način u “ formi ” slijedi da je LM krivulja vertikalna i da postoji puna zaposlenost u privredi. Agregatna potražnja tako utječe samo na razinu cijena, te zato monetarna politika samo pomiče cijene.

Graf 13: Monetaristička politika IS-LM modela

i

IS IS1

LM

Y

. Izvor: Blanchard, O. (2005): Makroekonomija, Mate, Zagreb.

Dakle, iz gornjeg grafikona moguće je vidjeti da bi povećanje IS krivulje vodilo samo povećanju kamatnih stopa označeno strelicom za gore, dok bi realni agregati ostali nepromijenjeni.

17

Ibid, str. 25.

26

5. Mundell-Fleming model (IS/LM/BP) U nastavku će biti riječi o Mundellovom radu i o modelu kojeg su on i Fleming proširili od već poznatog klasičnog Hicksovog modela iz 30-tih godina. Također ćemo grafički objasniti i pokazati taj model. Mundell je u svom početničkom radu o kratkoročnim efektima makroekonomske politike u kontekstu otvorene privrede proširio Hicksov poznati IS-LM iz 30-tih godina prošlog stoljeća. On je također uvodio u analizu obilnije vanjskotrgovinske tokove i efekte međunarodnog kretanja kapitala. Taj model naglašava i uvjetuje makroekonomsku politiku u otvorenoj ekonomiji koja odgovara međunarodnom kretanju kapitala na promjenu kamatnih stopa i odgovara neto izvoznoj poziciji zemlje i bruto društvenog proizvoda zemlje na promjenu realnog deviznog tečaja zemlje. Znači da je Mundell prvi do kraja jasno demonstrirao kako efekti stabilizacijske politike ovise o međunarodnoj mobilnosti financijske aktive, a sva je politika suprotna od sustava deviznog tečaja. U sustavu fluktuirajućeg tečaja monetarna politika je rastuća dok je fiskalna politika neupotrebljiva a u sustavu fiksnog tečaja vrijede obrnuti zaključci. Mundell je u svojim knjigama „Monetarna teorija“ i „Međunarodna ekonomija“ otišao korak dalje u odnosu na kratkoročnu stabilizacijsku politiku u otvorenoj privredi. Mundell-Flemingov model se može uz neke izmjenjene pretpostavke i proširenja uspješno korstiti za razmatranje razvojnih problema i financijske dinamike male otvorene privrede. Mundell je upozorio na razlike u brzini i samim procesima prilagođavanja tržišta te je nazvao svoj nalaz principom efektivne klasifikacije tržišta. Mundell je u poslije ratnom vjerojatno i prvi ekonomista koji je do kraja razjasnio sve aspekte i značaj razlikovanja varijabli tokova i stanja. Mundell je među prvima uočio tzv. Inkonzistentni tojac kao fundametalnu restrikciju u makroekonomici otvorene privrede. Pod 1) puna međunarodna mobilnost kapitala. Pod 2) eksternog cilja odabranog deviznog tečaja. Pod 3) internog cilja domaće cjenovne stabilnosti ali pod uvjetom da se ne može postići oba istovremeno.

27

Mundell-Flemingov model 18 tj. IS/LM/BP model je zapravo proširenje klasičnog

IS/LM modela koji je ograničen na zatvorenu ekonomiju. Kako otvorena ekonomija podrazumijeva razmjenu među zemljama, modelu (točnije IS krivulji) dodane su komponente uvoza i izvoza te je uvedena krivulja bilance plaćanja (BP). Na grafu vidimo osnovni IS/LM/BP model u ravnoteži, sve tri krivulje se sijeku u jednoj točki pri određenom kamatnjaku (i0) i outputu (Y0). Značaj krivulje bilance plaćanja je u tome što prikazuje njeno ravnotežno stanje tj. pri svim točkama na pravcu BP ona iznosi 0. Ravnoteža između IS i LM krivulja (njihovo sjecište) se ne mora uvijek nalaziti na ravnotežnom pravcu bilance plaćanja, promjene u tečaju mogu uzrokovati pomak. Ukoliko bi se ravnotežna točka nalazila na području iznad pravca BP, bilance plaćanja bi bila u suficitu. Logički, ukoliko bi se nalazila ispod pravca BP, bilanca plaćanja bi bila u deficitu. Ovo je jedna važna karakteristika IS/LM/BP modela, što na jednostavan i grafički lako uočljiv način prikazuje kakve posljedice ekonomske promjene predstavljene pomacima IS i LM krivulja imaju na otvorenu ekonomiju nekog gospodarstva. Važnost ovog modela je u tome što proširuje okvire IS/LM modela zatvorene ekonomije te definira okvire međusobne interakciji monetarne politike i politike deviznog tečaja. Graf 14: IS/LM/BP krivulje u ravnoteži

Izvor: http://www-personal.umich.edu/~alandear/glossary/figs/islmbp/islmbp.html

18


28

6. Mehanika modela U ovom poglavlju ćemo govoriti o tome kako model reagira na različite načine bilo da se koristi fiksni, bilo da se koristi fleksibilni devizni tečaj. Također će biti objašnjeno kako će se output i kamatna stopa promijeniti ukoliko se nositelji ekonomske politike odluče da utječu na realne agregate koristeći se monetarnom i fiskalnom politikom. Model reagira na različite načine ovisno da li se koristi fiksni ili fleksibilni devizni tečaj. Fiksni devizni tečaj 19 je onaj pri kojem je vrijednost valute fiksirana s vrijednošću neke druge valute ili na neki drugi načina mjerenja vrijednosti (npr. zlato). Fleksibilni devizni tečaj, za razliku od fiksnog, dozvoljava fluktuaciju valute s obzirom na inozemno

tržište razmjene. Prvo ćemo u ovoj tablici pokazati kako će se s pomacima IS i LM krivulja mijenjati i output i kamatna stopa i struktura outputa. Sve promjene su prikazane u tablici kako slijedi: Tablica 1. Pokazatelj promjene outputa, kamatne stope i strukture outputa

Povećanje poreza Smanjenje poreza Povećanje potrošnje Smanjenje potrošnje Povećanje količine novca Smanjenje količine novca

Pomaci IS

Pomaci LM

Promjena outputa

Promjena kamatnih stopa

lijevo

-

dolje

dolje

desno

-

gore

gore

desno

-

gore

gore

lijevo

-

dolje

dolje

-

dolje

gore

dolje

-

gore

dolje

gore

Izvor: Autorova izrada temeljem knjige Blanchard, O. (2005): Makroekonomija, Mate, Zagreb.

19

Ibid. str. 4.

29

6.1. Fiksni devizni tečaj Fiksni devizni tečaj 20 znači da se vrijednost valute vezuje uz uz neku robu (zlato) ili neke druge valute ili skupa valuta. Tu vlada direktno intervenira na tržište strane valute s ciljem da zadrži fiksiranu razinu domaće valute prema stranoj valuti ili nekom standardu, primjerice zlatnom standardu o kojem smo i prije naveli gdje se valuta vezuje uz zlato kao robu. Dakle u nastavku će biti prikazano i objašnjeno kako fiskalna i monetarna ekspanzija pomiću IS i LM krivulju. Fiskalna ekspanzija znači povećanje državne potrošnje (G), a monetarna ekspanzija znači povećanje novčane ponude (M). Posebno će biti prikazano na grafovima za fiksni devizni tečaj, pa potom za fleksibilni devizni tečaj. Graf 15: Fiskalna ekspanzija (fiksni devizni tečaj)

Izvor: http://www-personal.umich.edu/~alandear/glossary/figs/islmbp/islmbp.html Povećanje državne potrošnje pomiče IS krivulju u desno (IS'). Pomak potiče rast kamatnjaka te samim time aprecijaciju deviznog tečaja. Povećanje kamatnjaka također privlači priljev kapitala koji je dovoljan da stvori suficit bilance plaćanja (iznad krivulje 20

Babić.A i Babić M.: op.cit. str. 4.

30

BP označeno plusom), kako tečaj regulira domaća monetarna ustanova (središnja banka), te da bi se održala razmjena i ublažio pritisak na devizni tečaj ona će kupovati strane valute sa domaćom valutom dok se stanje ne stabilizira natrag na početnu razinu. Graf 16: Monetarna ekspanzija (fiksni devizni tečaj)

Izvor: http://www-personal.umich.edu/~alandear/glossary/figs/islmbp/islmbp.html Promjene uzrokuju pomicanje LM krivulje u desno (LM') pri čemu se smanjuju kamatne stope i output raste. Obje promjene dovode do deficita u bilanci plaćanja (ispod krivulje BP označeno minusom). Središnja banka će mijenjati jedino novčanu ponudu kako bi održala razinu deviznog tečaja. U slučaju aprecijacije tečaja, središnja banka će povećati svoje strane rezerve kupovinom inozemnih valuta sa domaćom valutom, te će to vratiti tečaj na prijašnju razinu. U slučaju deprecijacije će kupiti domaću valutu sa svojim stranim valutama što će opet dovesti do početnog ravnotežnog stanja.

31

6.2. Fleksibilni devizni tečaj Fleksibilni devizni tečaj 21 je tečaj koji se određuje isključivo djelovanjem ponude i potražnje. U određivanju tog tečaja nema državne intervencije niti izvantržišnih utjecaja ponude i potražnje. Vlada može utjecati eventualno na bilancu plaćanja pa preko toga i na tečaj. Povećanje državne potrošnje pomiče IS krivulju u desno (IS'). Pomak će uzrokovati to da će domaći kamatnjak biti veći od globalnog. Ovo povećanje kamatnjaka će rezultirati priljevom kapitala koji će domaću valutu učiniti jačom naspram stranim valutama. Veliki devizni tečaj čini inozemna dobra jeftinijima u usporedbi s domaćim dobrima. Ovo potiče uvoz i destimulira izvoz, dakle smanjuje se neto izvoz. Kao rezultat svega toga IS krivulja će se dalje pomaknuti u lijevo na poziciju gdje je domaći kamatnjak jednak globalnom kamatnjaku (IS''). Ravnotežni pravac bilance plaćanja se pomiče gore (BP''). Povećanje državne potrošnje nema nikakav utjecaj na LM krivulju. Graf 17: Fiskalna ekspanzija (fleksibilni devizni tečaj)


21


32

Povećanje novčane ponude će dovesti do pomaka LM krivulje u desno (LM') ovo direktno smanjuje kamatnjak koji će pasti na razinu manju od globalnog kamatnjaka. Ovo dovodi do deprecijacije tečaja domaće valute kroz izljev kapitala. Deprecijacija čini domaća dobra jeftinijima u usporedbi sa stranima što uzrokuje povećanje izvoza i smanjenje uvoza, dakle neto izvoz raste. Njegovo povećanje dovodi do pomaka IS krivulje u desno (IS'') do točke gdje će se domaći kamatnjak izjednačit sa globalnim. Promjene također uzrokuju pomak krivulje bilance plaćanja u desno (BP''). Graf 18: Monetarna ekspanzija (fleksibilni devizni tečaj)


33

7. IS relacija u otvorenoj ekonomiji IS relacija pokazuje ravnotežu na tržištu dobara tj. ravnotežni output. Ta ravnoteža zahtjeva da je proizvodnja (Y) jednaka potražnji (Z)

7.1. Potražnja otvorene ekonomije za domaćim dobrima Dio domaće potražnje otpada na strana dobra, a dio potražnje za domaćim dobrima dolazi od stranaca. Zato je potrebno razlikovati domaću potražnju za dobrima od potražnje za domaćim dobrima.

U otvorenoj ekonomiji potražnja za domaćim dobrima je dana jednadžbom 22 Z ≡ C + I + G – εIM + X

(12)

gdje ε predstavlja realni devizni tečaj, a εIM vrijednost uvoza u terminima domaćih dobara. Graf 19: Domaća potražnja i potražnja za domaćim dobrima

D

DD

D

DD AA

Domaća potražnja (C + I + G) Uvoz (e IM)

output

output

Izvor: Blanchard, O. (2005): Makroekonomija, Mate, Zagreb.

22


34

Na lijevom dijelu grafa 19. prikazana je domaća potražnja za dobrima (DD), te je ona rastuća funkcija dohotka (C + I + G). Da bi se dobila domaća potražnja za domaćim dobrima (AA) koju prikazuje desni graf, iz domaće potražnje se mora izdvojiti vrijednost uvoza (e IM) koja je razlika između DD i AA) Graf 20: Potražnja za domaćim dobrima (uključujući izvoz) i Neto izvoz

D

DD

D ZZ

Y
AA C

Y Ytb B

Izvoz (X)

Y

Y>Ytb

BC: Neto Izvoz AC: Izvoz AB: Uvoz

A Ytb

NX

BC

Trgovinski deficit

Output

Output, Y

Izvor: Blanchard, O. (2005): Makroekonomija, Mate, Zagreb. Na grafu 20. prikazana je domaća potražnju za domaćim dobrima (uključujući izvoz) označen crnom strelicom prema gore, na lijevom dijelu, te neto izvoz (NX) na desnome dijelu. Pravac DD je rastuća funkcija dohotka, a pravac AA potražnja za domaćim dobrima. Potražnja za domaćim dobrima koja uključuje izvoz (ZZ) se dobije ako se doda iznos izvoza (X) potražnji za domaćim dobrima (AA). Isprekidana crta prvca AB je iznos uvoza, a isprekidana crta pravca AC je iznos izvoza. Logički, njihova razlika (isprekidani pravac BC) je iznos neto izvoza. Dodavanjem izvoza iznos outputa se povećava sa Y na Y TB u kojemu je trgovinska bilanca u ravnoteži. Na grafu neto izvoza na desnom dijelu, trgovinski saldo je opadajuća funkcija outputa. Vrijednost outputa pri kojoj je trgovinska bilanca u ravnoteži je u točki Y TB . Ukoliko je output manji od ravnotežnog (YY TB ) do deficita.

35

7.2. Posljedice povećanja domaće i inozemne potražnje U nastavku će biti objašnjeno kako će povećanje domaće i inozemne potražnje utjecati na ravnotežni output i trgovnisku bilancu. Dakle prvo slijedi povećanje domaće potražnje. a) povećanje domaće potražnje Graf 21: Posljedice povećanja domaće potražnje

Z

NX ZZ´ (∆G>0) A´

Početna ravnoteža Y=Ytb Trgovinski deficit BC;Y´

ZZ 0

∆G>0 A

Ytb

Y

NX

Nova ravnoteža (∆Y>∆G) Početna ravnoteža 45°

Y

Y´

Output

Output, Y

Izvor: Blanchard, O. (2005): Makroekonomija, Mate, Zagreb. Efekti povećanja domaće potražnje prikazani su na grafu 21. Lijeva strana grafa prikazuje kako povećanje domaće potražnje utječe na ravnotežni output. Pravac od 45° je pravac na kojemu su agregatna ponuda i potražnja jednake. Ravnotežna točka (A) se nalazi ondje gdje se sijeku pravac od 45° i pravac potražnje za domaćim dobrima (ZZ). Povećanje domaće potražnje uzrokuje rast uvoza, dok se izvoz ne mijenja. Državna potrošnja (G) raste te se početna krivulja domaće potražnje (ZZ) pomiče za gore (ZZ'). Ona raste za iznos povećanja državne potrošnje (ΔG). Outputa također raste sa Y na Y', dolazi se do novog ravnotežnog položaja (A') u točki gdje pravac nove potražnje (ZZ') siječe pravac od 45°.

36

Na desnom dijelu grafa 21. vidi se kakve je to posljedice imalo na trgovinsku bilancu. Ravnotežna (početna) trgovinska bilanca je u točki gdje je output jednak trgovinskoj bilanci (Y TB ) tj tamo gdje pravac izvoza (NX) siječe apscisu. Rast outputa sa Y na Y', uzrokovan povećanjem domaće potražnje, dovodi do trgovinskog deficita jer je uvoz veći od izvoza. Iznos deficita je na grafu prikazan pravcem BC. Što je ekonomija otvorenija, manji je utjecaj promjene u domaćoj potrošnji na output. b) povećanje inozemne potražnje Graf 22: Posljedice povećanja inozemne potražnje

Z

NX ∆ NX

DD ZZ´

A´

∆X ∆NX

C

∆X

0

Y

Ytb

A

Y´

NX´ Potražnja za domaćim robama

NX

Domaća potražnja D

Y

Y´

Output

Output, Y

Izvor: Blanchard, O. (2005): Makroekonomija, Mate, Zagreb. Efekti povećanja inozemne potražnje (povećanje izvoza dok se uvoz značajno ne mijenja) prikazani su na grafu 22. Lijeva strana grafa kao i kod grafa 13. prikazuje kako povećanje domaće potražnje utječe na ravnotežni output. Pravac od 45° je pravac na kojemu su agregatna ponuda i potražnja jednake. Ravnotežna točka (A) se nalazi ondje gdje se sijeku pravac od 45° i pravac potražnje za domaćim dobrima (ZZ). Lijevi graf prikazuje kako povećanje domaće potražnje utječe na ravnotežni output. Početna ravnoteža je u točki A, povećanje inozemne potražnje će dovesti do novog ravnotežnog položaja (A'). Pravac ZZ se pomiče gore na ZZ' te output raste. Došlo je do ukupnog povećanja potražnje za iznos (ΔX), kako bi pronašli koliko od toga otpada na 37

inozemnu a koliko na domaću potražnju poslužit će nam pravac domaće potražnje za dobrima (DD). Okomica sa novog ravnotežnog položaja (A') na output predstavlja ukupne potražnje za domaćim dobrima (AD). Pravac domaće potražnje (DD) siječe taj pravac u točki C te ga dijeli na dva dijela: pravac CD koji prikazuje domaću potražnju te pravac AC koji je traženi iznos povećanja izvoza. Kakav utjecaj je povećanje inozemne potražnje imalo na trgovinsku bilancu prikazano je na desnom dijelu grafa 14. Neto izvoz raste sa NX na NX', a output također raste sa ravnotežnog Y TB na Y'. Kako je izvoz veći od uvoza dolazi do trgovinskog suficita u iznosu od ΔNX.

7.3. Deprecijacija i trgovinska ravnoteža Deprecijacija 23 je pad cijena određenih proizvoda ili usluga zbog različitih uzroka. Uzroci mogu biti da je znatno veća ponuda od potražnje te pad vrijednosti jedne valute u odnosu na druge valute. Općenito, deprecijacija znači pad kupovne moći stanovništva te utječe na povećanje opće razine cijena i karakteristika je inflacije. U nastavku slijedi kako deprecijacija utječe na trgovinsku bilancu i ostale makroekonomske čimbenike, te koji su učinci deprecijacije na potražnju i ostale elemente. Deprecijacija utječe na trgovinsku bilancu na tri načina:

1. izvoz (X) se povećava 2. uvoz (IM) se smanjuje 3. vrijednost uvoza u terminima domaćih dobara (IM) se povećava Da bi deprecijacija pozitivno utjecala na trgovinsku bilancu moraju se zadovoljiti sljedeći uvjeti: povećanje izvoza (X) i smanjenje uvoza (IM) mora biti veće nego povećanje (εIM). Drugim riječima, deprecijacija će poboljšati bilancu ako je suma elastičnosti potražnje za izvozom zemlje A i njezine potražnje za uvozom veći od 1 tj. o Marshall-Lernerov-om uvjetu o kome će biti riječ u nastavku.

23


38

Da bi shvatili učinke deprecijacije potrebno je pojasniti pojam realnog tečaja. On se računa na sljedeći način 24 :  

EP * , gdje je E nominalni tečaj, P* strana razina cijena i P P

domaća razina cijena. Deprecijacija valute uzrokuje promjenu realnog tečaja, tj. dovodi do toga da su dobra jedne zemlje jeftinija u drugoj zemlji i obrnuto. Povećava se uvoz odnosno izvoz te se samim time mijenja i trgovinska ravnoteža. Za kraj će biti objašnjeno koji su učinci deprecijacije i na koje komponente ta deprecijacija utječe. Učinci deprecijacije su: 1. Promjene u potražnji (domaće i strane) prema domaćim dobrima 2. Povećava neto izvoz (Marshall-Lerner) 3. Povećava ravnotežni output (Y) 4. Poboljšava trgovinsku bilancu Ad 1) U slučaju da inozemna potražnja za hrvatskim dobrima ili financijskom imovinom raste (pada), tada tečaj mora rasti – aprecirati (padati – deprecirati). To je pomak krivulje ponude (S).U slučaju da inozemna potražnja za inozemnim dobrima ili financijskom imovinom raste (pada), onda tečaj mora padati – deprecirati (rasti – aprecirati)- to je pomak krivulje potražnje (D). Ad 2) Uvjet stabilnosti pri kojem realna deprecijacija (povećanje ε) dovodi do rasta neto izvoza. Ako se misli na malu zemlju s otvorenim gospodarstvom i gdje postoji savršena mobilnost kapitala, IS krivulja imati će negativan nagib. U tom slučaju devizno tržište je stabilno samo onda ako je zbroj koeficijenata elastičnosti domaće potražnje za uvozom i ponude izvoza po apsolutnoj vrijednosti veći od 1 (tzv. Marshall – Lernerov uvjet stabilnosti) Formula glasi 25 |E A +E B |>1 Ad 3) Kako znamo otprije da deprecijacija povećava cijene, povećava i neto izvoz, a to uvjetuje i povećanje i ravnotežnog dohotka (Y) Ad 4) Utjecaj deprecijacije npr. tečaja kune prema euru na vanjskotrgovinski saldo proizlazi iz činjenice da promjene tečaja utječe na promjenu odnosa domaćih i inozemnih cijena, odnosno na promjenu inozemne potražnje za domaćim proizvodima i na promjenu

24 25

Blanchard, op.cit. str. 3. Babić.A i Babić M, op.cit. str. 4.

39

domaće potražnje za uvoznim proizvodima. To znači da bi deprecijacija domaće valute dugoročno mogla pridonijeti rast robnog izvoza neke zemlje a to sve naravno utječe i na cjelokupnu trgovnisku bilancu neke zemlje. Rezultati brojnih stručnih radova ukazuju na činjenicu da deprecijacija tečaja u kratkom roku rezultira pogoršanjem trgovinske bilance.

40

8. Zaključak Otvorena ekonomija, u odnosu na zatvorenu, dugoročno je ekonomski isplativija za zemlju na koju se odnosi, odnosno koja primjenjuje takav sustav gospodarenja. Naime, kod takvog sustava granice neke države su u potpunosti otvorene inozemstvu, bez ikakvih ili uz veoma malo zaštitna ograničenja, te tako zemlja ima pristup kretanjima radne snage, kapitala i na koncu, dobara i usluga. I zatvorena ekonomija ima svoje prednosti, bez daljnega. Ona je povoljna za zaštitu domaće ekonomije od strane konkurencije te se može primjenjivati u počecima neke nacije ili neke od njenih industrija koja još nije dovoljno jaka sama po sebi da konkurira strancima. Ali, dugoročno, nije isplativa ni zemlji ni njenom stanovništvu jer će dovesti do ekonomske odsječenosti od ostatka svijeta. Uz to, primjenjujući otvorenu ekonomiju, tržište radne snage je šire, a država, odnosno proizvođači u istoj, će težiti podizanju standarda i kvalitete svojih proizvoda kako bi držali korak sa inozemnom, a u današnje vrijeme sve više, globalnom konkurencijom. Što se IS-LM modela tiče tu se izvodi nekoliko zaključaka. Samim time što je jedan od osnovnih ekonomskih modela znači da promatrajući navedeni možemo steći mnogo zaključaka i prikupiti mnogo informacija o domicilnoj ekonomiji. Model stavlja u odnos važne ekonomske pojmove – investicije i štednja te likvidnost i novčana ponuda, odnosno razine kamatnjaka i dohotka gdje su ti pojmovi u ravnoteži u određenoj ekonomiji. Pokazali smo i kako na navedeni model djeluju razni sustavi deviznih tečajeva (fiksni i fleksibilni) te određene mjere unutar navedenih sustava. Iz svega navedenog proizlazi zaključak da je IS-LM model veoma koristan i jednostavan alat za promatranje gospodarstava, odnosno stanja, te je kao takav pogodan u razjašnjavanju ekonomske situacije države.

41

9. Literatura a) Knjige 1) BABAN, LJ i MARIJANOVIĆ, G (1996): Međunarodna ekonomija, EFOS, Osijek 2) BABIĆ, A. i BABIĆ, M.(2003): Međunarodna ekonomija; VI. dopunjeno i izmjenjeno izdanje, Mate d.o.o., Zagreb. 3) BABIĆ, M. (2007): Makroekonomija, XV. dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Mate d.o.o., Zagreb. 4) BLANCHARD, O. (2005): Makroekonomija, treće izdanje, Mate d.o.o., Zagreb. 5) BOŽINA, L. (2003): Novčana ekonomija – Novac i bankarstvo, Fakultet ekonomije i turizma „Dr.Mijo Mirković“ Pula. 6) SAMUELSON, A. i NORDHAUS, W.(1992): Ekonomija,četrnaesto izdanje, Mate d.o.o., Zagreb. b) Ostalo 1) http://cepa.newschool.edu/het/essays/keynes/hickshansen.htm 2) http://en.wikipedia.org 3) http://sh.wikipedia.org 4) http://nova.umuc.edu/~black/econ0.html 5) http://pages.stern.nyu.edu/~nroubini/NOTES/CHAP9.HTM 6) http://www.egwald.com/macroeconomics/basicislm.php 7) http://www-personal.umich.edu/~alandear/glossary/figs/islmbp/islmbp.html

42

Otvorena ekonomija i IS-LM model (sažetak)

IS-LM model je jedan od najvažnijih ekonomskih modela koji stavlja u odnos ravnotežu na robnom i novčanom tržištu, odnosno prikazuje razinu dohotka i kamatnjaka u kordinatnom sustavu. Presjek IS-LM krivulje prikazuje točku na kojima su tržišta novca i tržišta roba i usluga u ravnoteži. IS-LM je dobra osnova za analiziranje ekonomske aktivnosti u kratkom roku. Otvorena ekonomija je ekonomija u kojoj gospodarski subjekti slobodno izmjenjuju dobra i usluge sa drugim ljudima i biznisima u međunarodnoj zajednici u globalu. Ključne makroekonomske varijable u otvorenoj privredi su: neto izvoz, neto inozemne investicije, nominalni devizni tečaj i realni devizni tečaj. Najvažnije komponente IS-LM modela su: tržište dobra (IS), tržište novca (LM) i bilanca plaćanja (BP). Model opće ravnoteže je sjecište IS i LM krivulje u kordinatnom sustavu. To sjecište prikazuje ravnotežu na robnom i novčanom tržištu. IS krivulja je padajuća krivulja. Lijevo od ravnotežne točke na IS krivulji država neće krenuti u investicije zbog previsokog kamatnjaka, te će se odlučiti za štednju jer je isplativija. Desno od ravnotežne točke na IS krivulji država će se odlučiti investirati zbog pogodnih kretanja kapitala na tržištu što je rezultiralo manjom kamatnom stopom. LM krivulja je rastuća krivulja. Lijevo od ravnotežne točke na LM krivulji vlada potražnja za novcem kada je malo novca na tržištu i kada su kamatne stope niske. Desno od ravnotežne točke se vidi ponuda novca u prilikama visokog kamatnjaka i velike količine novca na tržištu. Kejnezijanci polaze od horizontalnog dijela LM i smatraju da je moguće dinamiziranjem potražnje (preko IS) povećati zaposlenost i proizvodnju bez rasta cijena. Monetaristi polaze od pretpostavke o vertikalnoj LM krivulji, što omogućava da se povećaju razina cijena, a ne i realni agregati (restriktivna monetarna politika povećava samo cijene kamate bez rasta dohotka). IS-LM model veoma koristan i jednostavan alat za promatranje gospodarstava, odnosno stanja, te je kao takav pogodan u razjašnjavanju ekonomske situacije države.

IS - LM model

Recommend Documents