Projiciranje Projicirati znači prikazati točku, dužinu, lik ili tijelo u jednoj ravnini. Slika projicirane točke, dužine, lika ili predmeta zove se projekcija. Svako tijelo ima tri dimenzije dužinu,visinu, i širinu, pomoću projekcija prikazujemo međusobne prostorne odnose geometrijskih likova nekog tijela u jednoj ravnini. Projekcije tih likova na papiru imaju samo dvije dimenzije:širinu i visinu.
U tehničkom crtanju primjenjujemo usporedno projiciranje kod kojega su zrake projiciranja međusobno usporedne i okomito padaju na ravninu projiciranja, takvo se projiciranje jošnaziva pravokutno( ortogonalno, normalno ).
Vrsta aksonometrije
Karakteristič ne izmjere
a
b
c
A. Kosa projekcija 1
30° 45°
0°
1
1
1/2 ... 2/3
A. Frontalna (kavalir) 2 aksonometrija
30° 45°
0°
1
1
1
B. Izometrijska projekcija 1
30°
30°
1
1
1
B. Dimetrijska projekcija 2
42°
7°
1
1
1/2
B. Trimetrijska projekcija 3
30° 45°
<30°
A Kosa aksonometrija
B Ortogonalna aksonometrija
proizvoljne
Kocka s ucrtanim kruž nicama u kosoj (a) i dimetrijskoj projekciji (b)
Kocka s ucrtanim kruž nicama u trimetrijskoj (a) i izometrijskoj projekciji (b)
Prostoruč na skica predmeta u kosoj (a), dimetrijskoj (b) i izometrijskoj (c) projekciji
Neomeđene zamišljene ravnine projekcija dijele prostor na osam dijelova koji se zovu oktanti. Ravnine projekcija sijeku se u osima x, y, z koje idu ishodištem O i međusobno su okomite .
- na horizontalnoj ravnini π1 (osnova 1 ili tlocrtna ravnina) crta se tlocrt (pogled odozgo), - na okomitoj ravnini π2 (osnova 2 ili nacrtna ravnina) crta se nacrt (pogled sprijeda), - na ravnini π3 (osnova 3 ili bokocrtna ravnina) crta se bokocrt (pogled slijeva).
Na slici je istaknut 5. prostorni oktant s pravilnim rasporedom ravnina π1 , π2 i π3 za prikazivanje, tj. crtanje objekata koje zamiš ljamo da se nalaze u 5. prostornom oktantu:
Osnovna pravila ortogonalnog projiciranja: predmet se nalazi između ravnine projiciranja i crtača zrake projiciranja su okomite na ravninu projekcije (crtanja) projekcija predstavlja crtežonog dijela predmeta koji se vidi u smjeru gledanja
Projiciranje točke na dvije ravnine
Toč ka M l naziva se tlocrt ili prva projekcija toč ke M. Toč ka M ll naziva se nacrt ili druga projekcija toč ke M. Ravnina π1 je ravnina prve projekcije ili ravnina tlocrta. Ravnina π2 je ravnina druge projekcije ili ravnina nacrta.
Rotiranje ravnine 1 oko osi x prikazano pomoću knjige
Pridruž ene ravnine projekcija i njihovo prelaganje
Ravnine π1 i π2 su međusobno okomite i nazivaju se pridruž ene ravnine projekcija. Da bi se te ravnine mogle prikazati na papiru kojemu postoji samo jedna ravnina prelož it ć emo ravninu π1 za 90 0 pa ć e ravnine π1 i π2 biti u jednoj, zajednič koj ravnini
Projiciranje dužine na dvije ravnine a)Duž ina je usporedna s ravninom π1 i π2
Duž ina AB je usporedna sa ravninom π1 i π2 . Obje projekcije A lBl i AllBll jednake su duž ine kao AB .
b) Duž ina je usporedna s ravninom π1 a okomita na ravninu π2
Duž ina AB se u ravnini π1 projicira kao duž ina jednake velič ina jer je s njom usporedna,a u ravnini π2 kao toč ka jer je na nju okomita.
c) Dužina je usporedna s ravninom π2 a okomita na ravninu π1
Duž ina AB se u ravnini π2 projicira kao dužina jednake velič ina jer je s njom usporedna,a u ravnini π1 kao toč ka jer je na nju okomita.
d) Duž ina je usporedna s ravninom π1, a kosa prema π2
Duž ina AB se u ravnini π1 projicira kao duž ina jednake velič ina jer je s njom usporedna,a ravnini π2 njena je projekcija krać a od AB.
d) Duž ina je usporedna s ravninom π2, a kosa prema π1
Duž ina AB u ravnini π2 se projicira kao duž ina jednake velič ina jer je s njom usporedna, a u ravnini π1 njena je projekcija krać a od AB.
Projiciranje na tri ravnine
Pri projiciranju nekih tijela č esto nisu dovoljne samo dvije ravnine projiciranja, većje potrebne i treć a. To u prvom redu vrijedi za slož ena i nesimetrič na tijela .
Projiciranje duž ine okomite na ravninu 1Projiciranje duž ine okomite na ravninu 1
Projiciranje duž ine okomite na ravninu 2
Projiciranje duž ine okomite na ravninu 3
Projiciranje dužine na tri ravnine Na slici a) su prikazane tri projekcije dužine AB ( nacrt, tlocrt, bokocrt ) , dužina je usporedna sa π1 , a kosa prema π2 i π3 . Bokocrt i nacrt su usporedni s osi x, tlocrt je u pravoj veličini. Na slici b) su prikazane tri projekcije dužine AB ( nacrt, tlocrt, bokocrt ) , dužina je usporedna sa π2 , a kosa prema π1 i π3 . Bokocrt je okomit na os x, tlocrt je usporedan s osi x, a nacrt je u pravoj veličini
a)
b)
Na slici c) su prikazane tri projekcije dužine AB ( nacrt, tlocrt, bokocrt ) , dužina je usporedna sa π3, a kosa prema π2 i π1 . Bokocrt je jednak pravoj veličini dužine, a nacrt i tlocrt su okomiti na os x.
c)
Projiciranje duž ine paralelne s ravninom 1, a kose u odnosu na ravnine 2 i 3
Projiciranje duž ine paralelne s ravninom 2, a kose u odnosu na ravnine 1 i 3
Projiciranje duž ine paralelne s ravninom 3, a kose u odnosu na ravnine 1 i 2
Projiciranje lika ravnine paralelne s ravninom 1
Projiciranje lika ravnine paralelne s ravninom 2
Projiciranje lika ravnine paralelne s ravninom 3
Projiciranje lika ravnine okomite na ravninom 1, a kose u odnosu na ravnine 2 i 3
Projiciranje lika ravnine okomite na ravninom 2, a kose u odnosu na ravnine 1 i 3
Projiciranje lika ravnine okomite na ravninom 3, a kose u odnosu na ravnine 1 i 2
Smjerovi pogleda, nazivi i analiza projekcija Za tehnič ke crtež e u pravilu se primjenjuje pravokutna projekcija ( nacrt, tlocrt i bokocrt), te izometrič na projekcija za prikaz predmeta u cjelini. Pravokutna ( ortogonalna) projekcija zadovoljava najbolje zahtjeve prakse buduć i da bridovi i plohe u projekciji imaju jednake odnose kao i predmet u prirodi a i kutovi u projekciji i prirodi su jednaki. Pri pravokutnom projiciranju predmet zamiš ljamo u prostornom kutu i gledamo uvijek okomito na ravninu projiciranja (papir). Osnovna pravila proiciranja 1. zrake projiciranja su okomite na ravninu crtanja, 2. predmet se nalazi izmedu ravnine crtanja (projiciranja) i crtaca, 3. u projekciji se crta onaj dio predmeta koji se vidi u smjeru gledanja.
N - nacrt (pogled sprijeda), T - tlocrt (pogled odozgo), B - desni bokocrt (pogled s lijeve strane), B1 - lijevi bokocrt (pogled s desne strane), T1 - gornji tlocrt (pogled odozdo), N1 - stražnji nacrt (pogled straga).
Predmet se može gledati s ukupno šest strana, okomito na ravnine koje ga tvore. Na taj se način dobivaju nove pravokutne projekcije.
Metoda projiciranja 1. kvadranta predmeta koji se nalazi u 1. kvadrantu (a) i raspored projekcija kod ove metode projiciranja (europski nač in projiciranja, metoda E)
Metoda projiciranja 3. kvadranta predmeta koji se nalazi unutar 3. kvadranta (a) i raspored projekcija kod ove metode projiciranja (američ ki nač in projiciranja, metoda A)
Raspored š est ortogonalnih projekcija (pogleda) na odgovarajuć em formatu papira
Pri izboru smjera pogleda koji ć e definirati nacrt predmeta treba se rukovoditi sljedeć im preporukama: a) Pri crtanju strojnih dijelova nacrt odabrati tako da on daje najviš e podataka o obliku, izmjerama i ostalim znač ajkama dijela. Također treba voditi računa i o tome da je š to manji broj bridova zaklonjen pogledima, odnosno da je š to manje nevidljivih bridova. b) Pri crtanju strojnih sklopova nacrt odabrati tako da on uz primjenu presjeka omoguć i prikazivanje š to već eg broja dijelova koji ulaze u sklop, kao i da pruž i podatke o međusobnom polož aju dijelova i njihovim vezama. c) Dio se crta ili u polož aju koji on zauzima tijekom uporabe ili u polož aju koji zauzima u stroju prilikom njegove izrade. d) Sklop se najč eš ć e crta u polož aju koji on zauzima tijekom uporabe.
Na jednom crtež u koristi se onoliki broj pogleda koji je dovoljan za prijenos svih važ nih informacija o dimenzijama i obliku objekta.Najčešće su dovoljna dva (nacrt i tlocrt) ili tri pogleda (nacrt, tlocrt i bokocrt), a ponekad i samo jedan. Treba odabrati one poglede koji na najzorniji nač in prikazuju predmet. U sluč aju potrebe moguć e je predmet prikazati i u nekom pogledu koji odstupa od osnovnih.U tom slučaju smjer pogleda označ ava se strelicom i velikim slovom. Za prikazivanje pojedinih detalja mogu se primijeniti i djelomič ni pogledi. U tom sluč aju ne crta se cijeli predmet u tom pogledu nego samo detalj za koji je važ an taj pogled.
Primjer pogreš nog smješ taja bokocrta uz tlocrt (a) i pogreš nog smješ taja projekcije koja ne odgovara ispravnom smjeru pogleda (b)
Znač ajke metode projiciranja 1. (Europski) i 3. kvadranta (Američ ki) (ISO 5456-2)
Znač ajka Simbol na crež ima
Raspored projekcija
Metoda projiciranja 1. kvadranta
Metoda projiciranja 3. kvadranta
Osnovna pravila za predočavanje oblika Položaj u kojemu se predmet crta
Polož aj u kojemu se predmet crta (1) • Predmet treba postaviti u takav polož aj da su njegove plohe i središ njice paralelne i okomite na glavne ravnine crtanja. • Predmet treba postaviti u onaj polož aj u kojemu stoji u naravi, ali uz zadovoljenje uvjeta pod a). • Predmeti koji u naravi od sluč aja do sluč aja zauzimaju različ ite polož aje (npr. svornjaci, vijci, podloš ke, ruč ice, poluge, matice i slič no) postavljaju se obič no u polož aj u kojemu se izrađuju ili u uspravan polož aj
Polož aj u kojemu se predmet crta (2) • Od svih moguć ih pravilnih polož aja odabrati onaj u kojemu ć e se vidjeti najviš e ploha i bridova predmeta u smjeru pogleda, a s ciljem da se izbjegne crtanje nevidljivih bridova. • Ako predmet (osim paralelnih i okomitih ploha na ravnine crtanja) ima i kose plohe, tada ih treba projicirati na pomoć ne ravnine koje se postavljaju paralelno s njima.
Izbor i broj projekcija
• Puni presjek (a) dobije se ako se zamisli sječ enje cijelog strojnog dijela na dvije polovine. • Polovič ni presjek (b) dobije se ako se zamisli isječ ena jedna č etvrtina strojnog dijela (polovina odgovarajuć e ortogonalne projekcije crta se kao pogled, a druga polovina kao presjek). • Djelomič ni presjek (c) dobije se ako se zamisli sječ enje manjeg dijela strojnog dijela.
Puni (a), polovič ni (b) i djelomič ni (c) presjek
Slika 6.65. Postupak nastajanja zamiš ljenog presjeka
Dio se predmeta (koji se nalazi izmeđ u promatrač a i presječ ne ravnine) u mislima uklanja, a na ravnini projekcija (crtanja) prikazuje se ono š to se nalazi na presječ noj ravnini po svim pravilima ortogonalnog projiciranja
Okomitim presjekom naziva se presjek nastao presijecanjem presječ nom ravninom, koja je okomita na vodoravnu ravninu projiciranja
Slika 6.66. Primjer vodoravnog presjeka (tlocrt u presjeku)
Slika 6.67. Primjer popreč nog okomitog presjeka (bokocrt u presjeku)
Slika 6.68. Primjer uzduž nog okomitog presjeka (nacrt u presjeku)
Slika 6.69. Primjer popreč nog okomitog presjeka (bokocrt u presjeku)
c)
Primjer istodobnog uzduž nog i popreč nog okomitog presjeka (nacrt i bokocrt u presjeku)
Kosim presjekom naziva se presjek nastao presijecanjem presječ nom ravninom koja s vodoravnom ravninom projiciranja zatvara kut koji je različ it od pravog kuta. Polož aj presječ ne ravnine označ ava se linijom presjeka sa strelicama koje pokazuju smjer gledanja
Stupnjevani presjeci su presjeci koji nastaju ako se strojni dio presijeca s dvije ili viš e paralelnih presječ nih ravnina.
Slika 6.73. Postupak nastajanja stepenastog presjeka (presjek prikazan u nacrtu)
Slika 6.74. Primjeri stepenastog presjeka prikazanog u nacrtu (a) i tlocrtu (b)
Izlomljeni presjeci su presjeci koji nastaju ako se strojni dio presijeca s dvije ili viš e presječ nih ravnina koje nisu paralelne, ali se sijeku. Pravilo je da se dijelovi presjeka, nastali lomljenjem presječ nih ravnina, zakreć u u ravninu crtanja, tj. u polož aj paralelan s jednom od ravnina projiciranja
Slika 6.77. Primjer izlomljenog presjeka smješ tenog u tlocrt
Djelomič ni presjek se koristi ako se ž eli razjasniti dio strojnoga dijela
Slika 6.80. Primjeri uporabe djelomič nog presjeka
Slika 6.81. Primjeri nekih posebnih dogovora kod djelomič nih presjeka
Brid nikada ne mož e biti granica izmeđ u djelomič nog presjeka i pogleda na predmet, (a), crta loma ne smije se povlač iti paralelno s bridom predmeta (b).U sluč aju da je predmet simetrič an, ne obič ava se crtanje popreč nog presjeka jer se oblik mož e bolje prikazati polovič nim presjekom (c), kod nesimetrič nih predmeta, kod kojih nije moguć e primijeniti polovič an presjek, dopuš ta se prikaz djelomič nim presjekom (d)
Zakrenuti ili zaokrenuti presjek je popreč ni presjek strojnog dijela, zakrenut (zaokrenut) za kut 90° oko središ njice
Nač elo nastajanja zakrenutog presjeka
Zakrenuti presjek nosač a
Strojni dio s različ itim popreč nim presjecima koji su prikazani kao zakrenuti presjeci u nacrtu
Ako se zakrenuti presjek crta unutar promatrane projekcije rabi se neprekidna uska crta
Ako se zakrenuti presjek crta izvan promatrane projekcije rabi se neprekidna š iroka crta
Pravila za crtanje presjeka Veliki broj karakteristič nih dijelova nikada se ne siječ e uzduž no jer takav presjek ne bi dao zornu ili pravilnu sliku strojnog dijela, većse sijeku samo popreč no (npr. rebra, profili, limovi, svi ulož eni dijelovi, te dugač ki i vitki dijelovi).
Slika 6.94. Rebra (a) i ramena (paoci) (b) se ne sijeku iako se zamiš ljena presječ na ravnina vodi preko njih
Slika 6.97. Profili i limovi (ploč e) ne sijeku se uzduž no
Slika 6.98. Osovine i vratila ne sijeku se uzduž no
Slika 6.99. Ojnice (a) i poluge (b) ne sijeku se uzduž no
Slika 6.100. Spoj s vijkom i maticom (vijak ne siječ e se uzduž no, većsamo popreč no)
Slika 6.101. Matica, podlož na ploč ica i vijak ne sijeku se (a), a ako se ž eli prikazati maticu u presjeku, tada se presječ na ravnina vodi preko už eg dijela matice (b)
Slika 6.104. Osovine i vratila, te klinovi i pera u spoju s glavinama se ne sijeku (na slici a i d nisu nacrtani nasloni za glavinu)
Slika 6.105. Zakovice se crtaju u presjeku samo u popreč nom presjeku
Slika 6.117. Predoč avanje detalja u presjeku
Detalji su takođ er jedna vrst djelomič ne projekcije kojima se u mjerilu za uveć anje pojaš njavaju nejasni dijelovi projekcije. Dio predmeta koji se ž eli pojasniti označ ava se kruž nicom (neprekidna uska crta) i velikim slovom s kraja abecede, a iznad poveć ane slike dijela predmeta stavlja se slovo kojim je isti označ en (npr. X) i mjerilo u kojemu je slika nacrtana
Zakrenuta projekcija dio je normalne projekcije strojnog dijela, ali nacrtana uz postojeć u projekciju i zbog toga zakrenuta za 90° na suprotnu stranu od normalne. Zakrenute projekcije najč eš ć e se primjenjuju za predoč avanje oblika prirubnica i rasporeda provrta u njima. Mož e se nacrtati samo jedan provrt, a ostali se označ e samo središ njicama uz navođ enje njihovog ukupnog broja (ponekad i dimenzije, npr. 8 provrta 10). Obič no se crta polovica projekcije, a druga polovica mora biti jednaka, š to znač i da zakrenuta projekcija ima primjenu samo kod simetrič nih strojnih dijelova
Slika 6.118. Provrti u prirubnicama i slič no prikazuju se obič no primjenom tzv. djelomič nog presjeka u istoj ravnini crtanja u kojoj je nacrtana osnovna projekcija (zakrenuta projekcija nadoknađ uje propisanu)
Slika 6.120. Zakretanje provrta u ravninu crtanja
Kada se ž eli uš tedjeti na prostoru, dugi predmeti jednolič nog i jednolič no promjenjivog presjeka mogu se crtati prekinuti. Prekidi se mogu primijeniti i u sluč ajevima predmeta s jednolič no promjenljivim presjecima, npr. kod suž enja (d), konusa (e) i nagiba (f). Dijelovi unutar kojih ima promjena ne smiju se prekidati.
Slika 6.122. Primjeri uporabe prekida (crta loma)
Ravne plohe označ avaju se samo na predmetima č iji je osnovni oblik rotacijski te ako takvi predmeti nisu č esti, npr. š esterokute i osmerokute matice. Označ avaju se dijagonalnim neprekidnom uskom crtom. Ovim se oznakama ravna ploha bolje istič e, a č esto i nije potrebno crtanje druge projekcije jer crtanje dijagonala takođ er predstavlja jedan od nač ina uš tede u broju projekcija
Slika 6.124. Primjeri uporabe prekida (crta loma) i završ etaka
Slika 6.126. Označ avanje ravnih ploha kod č etverokuta
Slika 6.127. Označ avanje ravnih ploha kod š esterokuta
Slika 6.130. Osovine i vratila (a) te glavine (b) s utorima za pera ili klinove crtaju se kao da prodori ne postoje
KOTIRANJE • Dimenzija ili izmjera brojč ana je vrijednost izraž ena u naravnoj jedinici mjerenja (u strojarstvu je to milimetar, mm) i označ ena grafič ki na tehnič kom crtež u s crtom, simbolima i znakovljem. • Dimenzije ili izmjere klasificirane su prema sljedeć im vrstima: • Funkcijska dimenzija ili izmjera je ona koja je bitna za funkcioniranje strojnog dijela ili prostora (označ ena s F na). • Nefunkcijska dimenzija ili izmjera je ona koja nije bitna za funkcioniranje strojnog dijela ili prostora (označ ena s NF ). • Pomoć na dimenzija ili izmjera je ona koja je samo informacijska i ne upotrebljava se u procesu proizvodnje i kontrole. Uputno ju je stavljati u zagrade. Na pomoć nu dimenziju ne primjenjuju se tolerancije (označ ena je s POM )
Slika 9.1. Funkcijske, nefunkcijske i pomoć ne dimenzije (izmjere)
Pravila za primjenu • • • • • • • • • •
Svaka znač ajka kotirana je samo jedanput na crtež u. Kote se smješ taju na projekciji (pogledu) ili presjeku koji najjasnije prikazuje odgovarajuć e znač ajke. Svaki crtežkoristi se istom jedinicom mjere (npr. milimetar, mm) za sve izmjere, ali bez oznake jedinice (dakle bez mm). Ako se druge jedinice pojavljuju kao dio specifikacije crtež a ili u primjedbi (npr. Nm za moment ili kPa za tlak), izdvojena oznaka jedinice prikazuje se s pripadnom vrijednosti. Na crtež u se ne prikazuje viš e izmjera no š to je potrebno za definiranje strojnog dijela ili konač nog proizvoda. Međutim, iznimka se mož e napraviti: gdje je potrebno dati dopunsku izmjeru u međustupnjevima proizvodnje (npr. duljina konture prije cementiranja i završ ne obrade); gdje je korisna dopuna pomoć nom izmjerom. Proizvodne procese (tehnologiju izrade) ili nač ine kontrole ne treba naznač iti, osim ako su bitni za osiguranje zadovoljavajuć eg funkcioniranja ili zamjenjivosti. Funkcijske dimenzije prikazuju se izravno na crtež u gdje god je to moguć e. Nefunkcijske dimenzije smješ taju se na nač in koji najviš e odgovara proizvodnji i kontroli.
Slika 9.4. Elementi kotiranja (1 – glavna ili pokazna crta, 2 – oznaka poč etka, 3 – mjernica, 4 – pomoć na mjerna crta, 5 – vrijednost dimenzije i 6 – završ etak mjernice)
Slika 9.5. Elementi kotiranja (1 – mjernica, 2 – vrijednost dimenzije, 3 – pomoć na mjerna crta i 4 – završ etak mjernice)
Pomoć ne mjerne crte produljuju se malo izvan svoje mjernice (od 1 do 3 mm) (slike 9.4. i 9.5.).
Slika 9.6.
Slika 9.7.
Slika 9.8.
Pomoć ne mjerne crte crtaju se okomito na znač ajku (crtu) koja se kotira. Međ utim, gdje je to potrebno, one mogu biti nacrtane koso, ali paralelne jedna drugoj (slika 9.6.).
Konture i pomoć na mjerna crta produljuju se malo izvan sjeciš ta (slika 9.7.) Opć enito, pomoć ne mjerne crte i mjernice ne smiju sjeć i druge crte, osim ako je to neizbjež no (slika 9.8.)
Slika 9.9.
Slika 9.10.
Mjernica se prikazuje neprekinuta tamo gdje je znač ajka (crta) na koju se ona odnosi prikazana prekinuta (slika 9.9.) Presijecanje pomoć nih mjernih crta i mjernica treba izbjegavati. Međutim, gdje je to neizbjež no, nijedna crta se ne prekida (slika 9.10.)
Prikazivanje vrijednosti dimenzija na crtež ima Vrijednosti dimenzija ili izmjera smješ taju se tako da one mogu biti č itljive slijeva nadesno. Mjernice koje nisu horizontalne prekidaju se u srednjem dijelu, tako da se vrijednost mož e upisati (slike 9.19. i 9.20.). • Vrijednosti dimenzija kutova moraju biti orijentirane kao š to je prikazano na slikama 9.18. ili 9.21. Smješ tanje vrijednosti dimenzija ili izmjera č esto treba prilagoditi različ itim sluč ajevima. U svezi s tim vrijednosti mogu biti: • upotrijebljene na dijelu mjernice s kojom je moguć e jasnije definirati dimenziju ili izmjeru (slika 9.22.), • upotrijebljene izvan prostora za upisivanje u sluč aju kada je prostor ogranič en (nedovoljan)(slika 9.23.), • upotrijebljene na kraju glavne crte (pokazne crte) koja se odnosi na mjernicu koja je prekratka za upisivanje vrijednosti dimenzije na uobič ajeni nač in (slika 9.23.), • upotrijebljene iznad vodoravnog produljenja mjernice u sluč aju da prostor ne dopuš ta smješ taj u prekidu mjernice koja nije horizontalna (slika 9.24.). •
Slika 9.19.
Slika 9.21.
Slika 9.23.
Slika 9.20.
Slika 9.22.
Slika 9.24.
a)
b)
Slika 9.25.
Vrijednosti dimenzija koje nisu nacrtane u mjerilu (izuzev sluč ajeva gdje se koriste prekinute crte) moraju se podvuć i neprekidnom uskom crtom (slika 9.25.). Ako se zahtijeva toč na izmjera ili izmjera na koju treba obratiti posebnu pozornost, tada se oko dimenzija crta poseban okvir nacrtan neprekidnom uskom crtom (slika 9.25.b)
U kombinaciji s dimenzijama koriste se radi poboljš anja interpretacije crtež ai stanovite oznake kao identifikacija oblika. Najč eš ć i su simboli: – promjer, R – polumjer, – kvadrat, SR – polumjer kugle (sferič ni polumjer) i S– promjer kugle (sferič ni promjer). U sluč aju kada je oblik jasno prikazan, simboli za promjer i kvadrat mogu se izostaviti
Slika 9.26.
Slika 9.27.
Slika 9.29.
Slika 9.28.
Slika 9.30.
Nač ini kotiranja Lanč ano kotiranje Lanci pojedinač nih dimenzija (slika 9.31.) primjenjuju se isključ ivo tamo gdje zbroj odstupanja pojedinač nih izmjera neć e utjecati na zahtjeve funkcije strojnog dijela Kotiranje od zajednič ke osnove mož e biti izvedeno kao paralelno kotiranje (slika 9.32) ili kao nadređeno slijedno kotiranje
Slika 9.31. Lanč ano kotiranje
Slika 9.32. Paralelno kotiranje
Slika 9.36.
Slika 9.38.
Slika 9.37.
Slika 9.39.
Kombinirano kotiranje Pojedinač no kotiranje, lanč ano kotiranje i kotiranje od zajednič ke referentne crte (znač ajke) mož e biti kombinirano na crtež u.
Kombinirano kotiranje
Slika 9.42.
Slika 9.43.
Gdje velič ina polumjera mož e biti izvedena od drugih dimenzija, ona mož e biti označ ena polumjerom, strelicom i simbolom R bez oznake vrijednosti kao na slici 9.39
Tetive, lukovi, kutovi i polumjeri
Linearno raspoređ eni razmaci izmeđ u provrta mogu biti dimenzionirani kao š to je prikazano na slici 9.45.
Slika 9.45.
Kutno raspoređ eni razmaci izmeđ u provrta mogu biti kotirani kao š to je to prikazano na slici 9.46 Slika 9.46.
Kutovi razmaka mogu biti izostavljeni ako je njihov broj vidljiv, bez moguć nosti zabune (slika 9.47.) Kruž no raspoređ eni razmaci mogu biti kotirani neizravno navođ enjem broja elemenata kao š to je dano na slici 9.48 Slika 9.47.
Slika 9.48.
Skoš eni rubovi i upuš teni rubovi provrta i rupa Slika 9.51.
Skoš eni rubovi kotiraju se kao š to je to prikazano na slici 9.51. Slika 9.52.
Gdje je kut skoš enja 45°, kotiranje se mož e izvesti kao š to je prikazano na slikama 9.52. i 9.53. Slika 9.53.
Upuš teni rubovi rupa i provrta kotiraju se kao š to je prikazano na slici 9.54 Slika 9.54.
Slika 9.55.
Slika 9.56.
Upotrebom referentnih slova mož e se kotiranje provrta znatno pojednostavniti (slika 9.51.)
• Utori koji služ e za ove spojeve kotiraju se na nač in prikazan na slici 9.60. Slika 9.60.a prikazuje nač in crtanja i kotiranja kada je utor za pero ili klin na kraju vratila, slika 9.60.b prikazuje nač in crtanja i kotiranja kada je utor za pero ili klin na sredini vratila i slika 9.60.c prikazuje nač in crtanja i kotiranja kada je utor za pero u glavini • Kotiranje rupa se izvodi tako da polož aj se rupe kotira s polož ajem središ njice. Dubina rupe definira se dubinom cilindrič nog dijela, uz crtanje konič nog završ etka s kutom od 120°, koji je rezultat buš enja svrdlom. Ovaj se završ etak ne kotira. Dubina i promjer rupe kotiraju se na istoj projekciji (npr. u nacrtu)(slika 9.61.). • Ako se kotiraju provrti i rupe s promjerom manjim od 5 mm (slika 9.62.a), moguć e je prema DIN 30 pojednostavnjeno crtanje i kotiranje (slika 9.62.b).
Slika 9.60. Kotiranje utora za pero ili klin (a i b – na vratilu, c – u glavini)
Slika 9.61. Kotiranje rupa
Slika 9.62. Pojednostavnjeno kotiranje rupa
Kotiranje konusa, suž enja i nagiba Primjer kotiranja vanjskog konusa s navedenim omjerom i oznakom za konus, promjerom i duljinom konič nog suž enja te postavnim kutom kao pomoć nom kotom u zagradama dan je na slici 9.65. Slika 9.66. prikazuje primjer označ avanja dvostrukog konusa (vanjski je 1 : 5, a unutarnji je 1 : 10).
Slika 9.65.
Slika 9.66.
Slika 9.67.
U crtež ima se suž enje i nagib predoč avaju izvodnicama, a osim brojč ane vrijednosti (omjera) stavlja se i oznaka suž enja, odnosno nagiba (slika 9.73.). Kut nagiba stavlja se u zagrade.
Slika 9.73.
Slika 9.74. Profil U 350 prema DIN 1026
U nekim se sluč ajevima nagib daje u postotku s obzirom na referentnu ravnu plohu (slike 9.75). Na slici 9.76. dan je primjer označ avanja nagiba kod klina, a na slici 9.77. kod utora za klin.
Slika 9.75. I - podlož na ploč ica prema DIN 435-25
Slika 9.76. Klin
Slika 9.77. Utor za klin
Opć enito o tolerancijama, osnovni pojmovi/1 • Izmjera je izmjerena vrijednost fizikalne velič ine duljine. • Nazivna izmjera je izmjera od koje se dobivaju granič ne izmjere ako joj se dodaju gornje ili donje odstupanje izmjere. . • Stvarna izmjera je izmjera koja se dobiva mjerenjem na izrađ enom strojnom. • Najveć a izmjera je najveć a dopuš tena izmjera nekog oblikovanog elementa. • Najmanja izmjera je najmanja dopuš tena izmjera nekog oblikovanog elementa. • Sustav granič nih izmjera je sustav normiranih tolerancija i odstupanja izmjera. • Nul-crta je pri grafič kom prikazu granič nih izmjera i dosjeda crta koja odgovara nazivnoj izmjeri na koju se nanose odstupanja izmjera i tolerancija. • Odstupanje izmjere je razlika izmeđ u stvarne i nazivne izmjere. • Gornje odstupanje izmjere (ES za provrt, es za rukavac) je razlika izmeđ u najveć e izmjere i pripadne joj nazivne izmjere. I ovo odstupanje mož e biti ili pozitivno ili negativno (prije se označ avalo s Ag ili ag). • Donje odstupanje izmjere (EI za provrt, ei za rukavac) je razlika izmeđ u najmanje izmjere i pripadne joj nazivne izmjere. I ovo odstupanje mož e biti ili pozitivno ili negativno (prije se označ avalo s Ad ili ad).
Opć enitoo tolerancijama,osnovni pojmovi/2 • Tolerancijska izmjera (T). krać e tolerancija) je razlika izmeđ u najveć ei najmanje izmjere. Tolerancija je apsolutna vrijednost i zato je bez predznaka. • Tolerancijsko polje određ eno je velič inom tolerancije i njezinom udaljenoš ć u od nul-crte. • Tolerancijska izmjera sastoji se od nazivne izmjere i oznake odgovarajuć eg tolerancijskog razreda (npr. 32 H7, 80 js15, 100 g6) ili od nazivne izmjere i odstupanja • Provrt je unutarnja izmjera vanjskog dijela u dosjedu. • Rukavac je vanjska izmjera unutarnjeg dijela u dosjedu. • Dosjed dobivena na temelju razlike izmjera dvaju spojno oblikovanih elemenata (provrta i rukavca)(slika 4.4.). • Zrač nost (zazor) (z) je pozitivna razlika izmeđ u izmjere provrta i izmjere rukavca prije spajanja, (slika 4.4.a – bez tolerancija i slika 4.4.b – s tolerancijama). • Prisnost (p) je negativna razlika izmeđ u izmjere provrta i izmjere rukavca prije spajanja, (slika 4.4.a – bez tolerancija i 4.4.b – s tolerancijama).
Slika 4.3. Pojam donjih i gornjih odstupanja izmjere kod provrta i rukavca
a)
b)
Slika 4.6. Pojam dosjeda (a – bez tolerancija, b – s tolerancijama)
Osnove ISO-sustava tolerancija duljinskih izmjera •
Za praktič ku primjenu i za pravilno funkcioniranje strojnih dijelova važ ne su tolerancije dijelova u dosjedu. Za istu kvalitetu nekog dosjeda tolerancija mora biti razmjerna velič ini izmjere, tj. izraž ena u postocima od izmjere ona mora biti za isti karakter dosjeda praktič ki jednaka. Iz tog se razloga kod ISO-sustava tolerancija svake kvalitete mijenja u zavisnosti od nazivne izmjere. Ova zavisnost izraž ava se standardnim tolerancijskim koeficijentom i za nazivne izmjere od 1 do zaključ no 500 mm, odnosno I za nazivne izmjere iznad 500 do zaključ no 3150 mm. Izrač unavaju se po sljedeć im formulama 3 i 0, 45 D 0,001 D
• •
gdje je D geometrijska sredina granič nog područja nazivnih izmjera u mm. Vrijednosti temeljnih tolerancija i temeljnih odstupanja izmjere za svako područ je nazivnih izmjera izrač unavaju se iz geometrijske srednje vrijednosti D granič nih područ ja D1 i D2
D D1 D2 D1 3) 6) 10) 18) 30) D2 3 6 10 18 30 50 gdje je: D1 - poč etak područ ja, D2 - kraj područ ja
50) 80
80) 120
120) 180
180) 250
250) 315
315) 400
400) 500
Za izbor stupnja temeljneto lerancijemogu posluž iti sljedeć e iskustvene preporuke: A. B. C. D. E. F.
IT4 - za precizni mjernipr ibor, IT01 IT5 IT7 - za mjernipr ibor radionič ke kontrolei najfinijedosjede, IT6 IT9 - za fini dosjed, IT7 IT10 - za prosječ no dosjedanje, IT9 IT11 - za grubo dosjedanjei IT18 IT12 - za izmjere i površ ine koji nisu u dosjedu (npr. kovani ili valjani dijelovi).
Polož aj i označ avanje tolerancijskih polja • Polož aj tolerancijskih polja određ uje temeljno odstupanje koje se označ ava s obzirom na nul-crtu slovima abecede (međ unarodne), i to: za vanjske izmjere (rukavca) – malim slovima abecede, za unutarnje izmjere (provrte) – velikim slovima abecede. • Oznaku tolerancije duljinske izmjere č ini tolerancijski razred, tj. kombinacija simbola za temeljno odstupanje i temeljnu toleranciju, tj. polož aj i velič inu tolerancijskog polja. Tako npr. oznaku 80F8 ili 40h7 č ine nazivne izmjere 80 odnosno 40, polož aj tolerancijskog polja F za provrt odnosno h za rukavac i stupanj temeljne tolerancije IT8 odnosno IT7
Slika 4.7. Polož aj tolerancijskih polja za vanjske izmjere (rukavce)
Slika 4.8. Polož aj tolerancijskih polja za unutarnje izmjere (provrte)
Tolerancije slobodnih izmjera – opć e tolerancije •
Izmjere kod kojih odstupanja od nazivnih vrijednosti praktič no ne utječ u na upotrebljivost dijelova nazivaju se slobodnim izmjerama. Dopuš tena odstupanja slobodnih izmjera je utvrđena prema ISO 2768 i svrstana u č etiri razreda toč nosti: f - fino, m - srednje, c grubo i v - vrlo grubo.
Slika 4.9. Zatvoren lanac izmjera (a - pogreš no i b – ispravno)
Dosjedni sustavi Dosjedni sustav je sustav dosjeda koji sadrž i rukavce i provrte, U praksi se upotrebljavaju dva dosjedna sustava: Dosjedni sustav provrta dosjedni je sustav u kojemu se potrebna zrač nost i prisnost postiž u tako da se rukavci različ itih tolerancijskih razreda sparuju s provrtom samo jednog tolerancijskog razreda. Dosjedni sustav rukavca dosjedni je sustav u kojemu se potrebna zrač nost i prisnost postiž u tako da se provrti različ itih tolerancijskih razreda sparuju s rukavcem samo jednog tolerancijskog razreda.
Slika 4.12. Dosjedni sustav provrta (a) i dosjedni sustav rukavca (b)
Slika 4.13. Dosjedi kod dosjednog sustava rukavca (DSR)
Slika 4.14. Dosjedi kod dosjednog sustava provrta (DSP)
Označ avanje tolerancija duljinskih izmjera na tehnič kim crtež ima Slika 4.20. prikazuje nač in označ avanja tolerancija duljinskih izmjera na tehnič kim crtež ima za dosjed, rukavac i provrt
Slika 4.20. Nač in označ avanja tolerancija duljinskih izmjera na tehnič kim crtež ima
Slika 4.21. Označ avanje tolerancija i dosjeda na crtež ima
Slika 4.22. Nač ini unoš enja tolerancija duljinskih izmjera u tehnič ke crtež e
Nazivna izmjera kuta uvijek se unosi na tehnič ke crtež e u stupnjevima, a odstupanja mogu biti izraž ena bilo u stupnjevima, minutama i sekundama (slike 4.23.a i 4.23.b), bilo kao decimalni dio stupnja (slike 4.23.c i 4.23.d).
Slika 4.23. Nač ini unoš enja tolerancija kutnih izmjera u tehnič ke crtež e
Tolerancije oblika, orijentacije, smješ taja i vrtnje • Radi osiguranja kvalitete proizvoda nije dovoljno definirati samo tolerancije duljinskih izmjera. Potrebno je unutar granica tolerancija spriječ iti i druge promjene koje se odraž avaju na toč nost geometrije strojnog dijela. Opć enito (prema ISO 1101), ove se tolerancije zovu tolerancije oblika, orijentacije, smješ taja i vrtnje odnosno geometrijske tolerancije. Prema karakteristikama koje se toleriraju tolerirana područ ja mogu biti: – površ ina unutar kruga, – površ ina izmeđ u dva koncentrič na kruga, – površ ina izmeđ u dvije ekvidistantne crte ili dva paralelna pravca, – prostor unutar valjka, – prostor izmedu dva koaksijalna valjka, – prostor izmedu dvije ekvidistantne ravnine ili dvije paralelne ravnine i – prostor unutar paralelepipeda.
Tablica 4.35. Osnovne oznake tolerancija oblika, orijentacije, smješ taja i vrtnje Vrste znač ajki i tolerancija
Svojstvo Pravocrtnost
Pojedinač ne znač ajke
Ravnost Tolerancije oblika
Kruž nost Cilindrič nost Oblik crte
Pojedinač ne i povezane znač ajke
Oblik plohe Paralelnost Tolerancije orijentacije
Okomitost Kut (nagib)
Povezane znač ajke
Polož aj (pozicija) Tolerancije smješ taja
Koncentrič nost i koaksijalnost Simetrič nost
Tolerancije vrtnje
Kruž nost vrtnje Ravnost i kruž nost vrtnje
Simbol
Tablica 4.36. Dopunske oznake za kombiniranje s osnovnim oznakama tolerancija oblika, orijentacije, smješ taja i vrtnje Opis
Simbol izravno
Oznaka toleriranog elementa slovom
Oznaka referentnog elementa (osnovice)
Mjesto referentnog elementa Teorijski toč na izmjera Projicirano područ je tolerancije Uvjet maksimum - materijala Okvir tolerancije
izravno slovom
Tablica 4.37. Neka pravila kombiniranja osnovnih i dopunskih oznaka tolerancija oblika, orijentacije, smješ taja i vrtnje Pravilo 1) Kod tolerancija oblika crtaju se samo dva pravokutnika. 2) Kod tolerancija polož aja stavljaju se i slovne oznake izabranog referentnog elementa prema kojemu se svojstvo uspoređ uje (D – E: nač in za oznaku odvojenih osnovica). 3) Dopunske oznake riječ ima, npr. 6 provrta ili 6x piš u se iznad okvira tolerancije. 4) Oznake ostalih svojstava elemenata vezanih za područ je tolerancije piš u se uz okvir tolerancije ili se pokaznom crtom povezuju s njime. 5) Ako je potrebno označ iti viš e toleriranih svojstava jednog elementa, oznake se upisuju u posebne okvire postavljene jedan ispod drugog. 6) Vrijedi li tolerancija na ogranič enoj duž ini, duljina se odvaja kosom crtom od tolerancije (lijevo). Kada se neka už a tolerancija na ogranič enoj duž ini doda toleranciji cijelog elementa, tada se to upisuje u donjem dijelu okvira (desno). 7) Ako za navedenu toleranciju vrijedi uvjet maksimuma materijala (DIN ISO 2692), upisuje se odgovarajuć i simbol iz tablice 4.36. na jedan od moguć ih nač ina.
Simbol
Tolerancija pravocrtnosti definirana je kao odstupanje koje je ogranič eno s dva paralelna pravca na udaljenosti t, paralelepipedom osnovice t1 x t2 ili valjkom promjera t. Definicija područ ja tolerancije
Primjeri (prikaz i pojaš njenja) Svaka crta gornje plohe mora lež ati izmeđ u dva paralelna pravca na udaljenosti 0,1. Izvodnica plaš ta na svakih 200 mm duljine mora lež ati izmeđ u dva paralelna pravca na udaljenosti 0,1.
Os grede mora lež ati unutar paralelepipeda osnovice 0,1 x 0,2.
Os osovinice mora lež ati unutar valjka promjera 0,08.
Tablica 4.39. Tolerancija ravnosti Tolerancija ravnosti definirana je kao odstupanje koje je ogranič eno dvjema paralelnim ravninama na udaljenosti t. Definicija područ ja tolerancije
Primjeri (prikaz i pojaš njenja) Ploha mora biti izmeđ u dvije paralelne ravnine na udaljenosti 0,08.
Tablica 4.41. Tolerancija kruž nosti Tolerancija kruž nosti definirana je kao odstupanje koje je ogranič eno dvjema koncentrič nim kruž nicama na udaljenosti t. Definicija područ ja tolerancije
Primjeri (prikaz i pojaš njenja) Opseg bilo kojeg popreč nog presjeka na vanjskom promjeru mora biti izmeđ u dvije koncentrič ne kruž nice na udaljenosti 0,03.
Opseg bilo kojeg popreč nog presjeka mora biti izmeđ u dvije koncentrič ne kruž nice na udaljenosti 0,1.
Tablica 4.42. Tolerancija cilindrič nosti Tolerancija cilindrič nosti definirana je kao odstupanje koje je ogranič eno dvama koncentrič nim (koaksijalnim) valjcima na udaljenosti t. Definicija područ ja tolerancije
Primjeri (prikaz i pojaš njenja)
Tolerirana ploha mora biti izmeđ u dva koncentrič na (koaksijalna) valjka na udaljenosti 0,1.
Tablica 4.44. Tolerancija oblika crte Tolerancija oblika crte definirana je kao odstupanje koje je ogranič eno dvjema crtama koje obuhvać aju kruž nicu promjera t, č ije je središ te na idealnoj geometrijskoj crti. Definicija područ ja tolerancije
Primjeri (prikaz i pojaš njenja) U bilo kojem presjeku oblik crte mora biti izmeđ u dviju crta koje omataju kruž nice promjera 0,04, č ija su središ ta na geometrijski idealnoj crti.
Tablica 4.45. Tolerancija oblika plohe Tolerancija oblika plohe definirana je kao odstupanje koje je ogranič eno dvjema plohama koje obuhvać aju kugle promjera t, č ija su središ ta na plohi koja ima pravilan geometrijski oblik. Definicija područ ja tolerancije
Primjeri (prikaz i pojaš njenja)
Tolerirana ploha mora biti izmeđ u dviju ploha koje obuhvać aju kugle promjera 0,02 č ija su središ ta na plohi koja ima pravilan geometrijski oblik.
Tablica 4.46. Tolerancija paralelnosti Tolerancija paralelnosti definirana je kao odstupanje koje je ogranič eno dvama paralelnim pravcima na udaljenosti t, paralelepipedom osnovice t 1 x t2 , valjkom promjera t ili dvjema plohama, koji su uz to paralelni referentnim pravcima ili plohama. Definicija područ ja tolerancije Primjeri (prikaz i pojaš njenja) Tolerirana os mora biti izmeđ u dva pravca na udaljenosti 0,1, koji su paralelni s referentnom osi A i polož eni u okomitom pravcu.
Tolerancija okomitosti definirana je kao odstupanje koje je ogranič eno dvama paralelnim pravcima na udaljenosti t, paralelepipedom osnovice t1 x t2, valjkom promjera t ili dvjema plohama, koji su uz to okomiti na referentni pravac ili plohu. Definicija područ ja Primjeri (prikaz i pojaš njenja) tolerancije Os kosog provrta mora biti izmeđ u dva paralelna pravca na udaljenosti 0,06, koji su uz to okomiti na os vodoravnog provrta A (referentni pravac).
Tolerancija kuta definirana je kao odstupanje koje je ogranič eno dvama paralelnim pravcima na udaljenosti t ili dvjema paralelnim plohama na udaljenosti t, koji su uz to nagnuti za kut s obzirom na referentni pravac ili referentnu plohu. Definicija područ ja Primjeri (prikaz i pojaš njenja) tolerancije Os kosog provrta mora biti izmeđ u dva paralelna pravca na udaljenosti 0,08, koji su uz to nagnuti za kut 60° s obzirom na referentnu os A-B.
Tolerancija simetrič nosti definirana je kao odstupanje koje je ogranič eno dvjema paralelnim plohama na udaljenosti t, dvama paralelnim pravcima na udaljenosti t ili paralelepipedom osnovice t 1 x t2. Definicija područ ja Primjeri (prikaz i pojaš njenja) tolerancije Ravnina simetrije utora mora biti izmeđ u dvije paralelne ravnine, koje su razmaknute za 0,08 i simetrič no smješ tene prema ravnini simetrije referentne znač ajke A.
Tekstura (hrapavost) tehnič kih površ ina • Tehnič ke su površ ine sve one površ ine strojnih dijelova koje su dobivene nekom od obrada odvajanjem č estica ili nekom od obrada bez odvajanja č estica.. • Tehnič ke površ ine nisu idealno glatke geometrijske plohe koje razdvajaju dva medija, nego su to, mikroskopski gledano, hrapave plohe karakterizirane nizom neravnina raznih velič ina, oblika i rasporeda. Velič ina hrapavosti tehnič kih površ ina mož e utjecati: – na smanjenje dinamič ke izdrž ljivosti (odnosno, smanjenje č vrstoć e oblika); – na pojač ano trenje i habanje tarno (tribološ ki) optereć enih površ ina; – na smanjenje prijeklopa kod steznih spojeva, a time i smanjenje nosivosti steznog spoja; – na ubrzavanje korozije
Osnovni pojmovi • Površ inska hrapavost je sveukupnost mikrogeometrijskih nepravilnosti na površ ini predmeta (koje su mnogo puta manje od površ ine cijelog predmeta), a prouzrokovane su postupkom obrade ili nekim drugim utjecajima. • Profil površ ine predstavlja presjek realne površ ine s određ enom ravninom
• Profil hrapavosti (R) osnova je za mjerenje parametara hrapavosti profila. • Profil valovitosti (W) je profil koji proizlazi iz primarnog profila (P) primjenom profilnih filtera.
• Referentna duljina (duljina uzorka) je duljina u pravcu osi X koja se koristi za ustanovljavanje nepravilnosti koje karakteriziraju profile koji se mjere. • Maksimalna visina profila Pz, Rz ili Wz zbroj je visine najveć e visine izboč ine profila Zp i najveć e dubine udubine profila Zv na duljini vrednovanja. • Srednja visina elemenata profila Pc, Rc ili Wc srednja je vrijednost elementa profila Zt na referentnoj duljini.. 1 m Pc, Rc,Wc Zt i m i 1
• Srednje aritmetič ko odstupanje mjerenog profila Pa, Ra ili Wa aritmetič ki je prosjek apsolutne ordinatne vrijednosti Z(x) na referentnoj duljini l
1 Pa, Ra,Wa Z ( x ) dx l0
Označ avanje hrapavosti tehnič kih površ ina na tehnič kim crtež ima a) osnovni grafič ki simbol za teksturu površ ine
proš ireni grafič ki simboli b) obrada odvajanjem č estica
c) obrada bez odvajanja č estica
potpuni grafič ki simboli d) svi postupci dopuš teni
e) obrada odvajanjem č estica
f) obrada bez odvajanja č estica
Slika 4.36. Grafič ki simboli za označ avanje hrapavosti površ ine
Oznake smješ taja različ itih zahtjeva na hrapavost površ ine u potpunom grafič kom simbolu
Polož aj a - zahtjev za hrapavoš ć u površ ine. Pokazuje stupanj i vrstu (R, W ili P) hrapavosti površ ine, granič nu brojč anu vrijednost i duljinu vrednovanja ili duljinu uzorkovanja
Polož aj a i b - dva ili viš e zahtjeva na hrapavost površ ine Polož aj c - postupak obrade.
Polož aj d - smjer obrade
Primjena oznaka hrapavosti na crtež ima i drugoj tehnič koj Kao opć e pravilo, grafič ki simbol ili pokaznu crtu koja završ ava strelicom (ili nekim drugim odgovarajuć im završ etkom) treba pokazivati na površ inu materijala izratka s vanjske strane, bilo da je to kontura (koja predstavlja površ inu) ili njezin produž etak (vidi slike 4.45.,4.46. i 4.47.)
Slika 4.45. Smjer č itanja (grafič kih simbola) stanja površ ine
Slika 4.46. Zahtjevi za stanjem površ ine na konturi koja predstavlja površ inu
Slika 4.47. Alternativna uporaba pokazne crte
Slika 4.48. Zahtjev za stanjem površ ine uz kotni broj
Ako ne postoji moguć nost zabune, zahtjev za stanjem površ ine mož e se postaviti zajedno s istaknutim mjerama, kao na slici 4.48
Zahtjev za stanjem površ ine mož e se postaviti i na vrh tolerancijskog okvira za geometrijske tolerancije (prema ISO 1101), kao š to je prikazano na slici 4.49.a, ili iznad same oznake, kao š to je prikazano na slici 4.49.b
a)
b)
Slika 4.49. Zahtjev za stanjem površ ine vezan uz tolerancije polož aja i oblika
Slika 4.50. Uporaba pomoć nih mjernih crta za isticanje zahtjeva hrapavosti cilindrič nih tijela
Slika 4.51. Zahtjev za stanjem površ ine za cilindrič ne i prizmatič ne površ ine
Ako je zahtijevano stanje površ ine isto na već ini površ ina izratka, tada se to zahtijevano stanje površ ine pojednostavnjeno definira skupnim znakom koji se smješ ta obič no u gornji desni kut radionič kog crtež a.
Ako je u pitanju viš e proizvodnih postupaka, potrebno je definirati stanje površ ine prije i poslije pojedinog postupka obrade, š to treba objasniti u napomeni, kao š to prikazuje slika 4.56
Slika 4.56. Postavljanje zahtjeva za stanjem površ ine, prije i poslije obrade (ovdje presvlaka)
