Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera Filozofski fakultet u Osijeku Katedra za knjižni čarstvo
Seminarski rad iz kolegija Sustavi za ozna čivanje i pretraživanje
INTERNET U OBRAZOVANJU
Profesor: mr. sc. Kornelija Petr
Student: Klaudija Ladan
24. lipnja 2004. , Osijek
UVOD „ As an empowerment right, education is the primary vehicle by which economically and socially marginalized adults and children can lift themselves out of poverty, and obtain the means to participate fully in their communities.“1
Obrazovanje je važan dio svakoga čovjeka. S godinama znanje je preraslo u nešto puno više od posjedovanja razli čitih informacija. Znanje svakog pojedinca na jedan osobit na čin predstavlja i njegov kapital, njegovo ulaganje u sebe sama koje će rezultirati uspjehom. O obrazovanju se danas puno govori, piše pa i ja svoj seminar zapo činjem citatom u kojem se naglašava potreba za obrazovanjem. Svaka je generacija uvijek vjerovala da sudjeluje u promjenama i stvaranju novog. Me đutim, nikada kao danas nisu te promjene bile tako brze i to na svim podru č jima ljudskog djelovanja. Gledano danas, obrazovanje u informacijskom vremenu, ne ovisi i ne može ovisiti o volji jednog čovjeka ili male skupine koja bi imala zada ću odlučivanja, ve ć se ono ostavruje i planira djelovanjem mnogobrojnih sudionika, nastavnika, studenata, u čenika (...)2 Ono o čemu ću govoriti je uloga Interneta kao najnovojeg medija u obrazovanju. Kako je Internet i njegov utjecaj jedna opširna tema, naglasak ću staviti na ulozi Inerneta u osnovnim i srednjim školama te na projektima koji podržavaju informacijsku pismenost. Kada govorim o projektima treba naglasiti važnu ulogu školske knjižnice kao nositelja takvih i sličnih projekata kao i drugih organizacija poput CARNeta i sl.
1
UNESCO: Education Information Service. http://www.education.unesco.org http://www.education.unesco.org,, (2004- 06- 23) Lasić – Lazić, Jadranka. Kako obrazovati knjižničara za rad u 21. stoljeću. // Proljetna škola školskih knjižničara. Rijeka: Ministarstvo prosvjete i športa, 1998., str. 3-4 2
2
INTERNET U ŠKOLI
Može li se zamisliti sredstvo koje bi omogu ćilo da se sve zamisli o tome kako i što treba u čiti objedine na jednome mjestu i da svatko bira po vlastitom ukusu i potrebama? Na ovo pitanje možemo odgovoriti pozitivno, s jednom rije č ju Internet. Internet je globalna svjetska ra čunalna mreža , da bi se na njoj mogli sna ći pomažu nam mrežni informacijski servisi. Osim toga, mrežni informacijski servisi omogu ćavaju korisnicima i istitucijama da i sami objavljuju informacije na mreži. 3 Internet sadrži svu silu podataka i obavijesti, on je najve će spremište „znanja“ koje se ikada pojavilo na zemlji. Možemo re ći kako nas Internet neodoljivo podsje ća na „globalni mozak“. Mogućnosti se Interneta i njegova primjena u obrazovanju svakim danom pove ćavaju. Tijekom 1992. Internet je rastao 20% mjese čno. Iz svoje prvobitne baze koja je obuhva ćala vojne i istraživa čke institucije, proširio se na fakultete, osnovne i srednje škole i javne knjižnice. (...) Po četkom 90-ih po čelo je intenzivno širenje izvan granica USA, tako da je danas Internet postao globalni fenomen. 4 Internet nije škola u uobi čajenom smislu, ali preuzima na sebe velik dio djelatnosti kojima je se do sada bavilo samo školstvo. Omogu ćen je pristup znanju svakome tko želi u čiti bez obzira na dob. S Internetom se javlja u čenje bez granica koje je uzrokovano pojavom novih tehnologija i medija. Internet je jednostavan za upotrebu i relativno jeftin na čin pristupa izvoru neograni čenog broja informacija i materijala za potrebe nastave. Zašto je Internet dobro sredstvo za u čenje? Korištenjem Interneta razvija se volja za u čenjem novih predmeta, nema prisile što omogućuje oslobađanje vlastitih skrivenih talenata, želja, u čenici vrlo brzo uvi đaju da im razvijena tehnološka tehnološka pismenost i poznavanje obavijesnih vještina vještina omogu omogu ćuje lakše i brže snalaženje na mreži... Kada govorimo o Internetu u školi ne možemo, a da ne govorimo i o informacijskoj pismenosti. Škola je uvijek bila mjesto u kojoj se njegovala tradicionalna pismenost ( čitanje, pisanje), a s pojavom novih medija ( TV, radio) i medijska pismenost. Kako živimo u informacijskom društvu, informacijska pismenost se nametnula sama po sebi. Internet nam pomaže da mladima ukažemo na informacije, na izvore informacija te da ih na isti na čin 3
Pilaš, Irena; Peradenić- Kotur, Blaženka. Novi mediji i izvori informacija: pomoć nastavnicima i učenicima. // Proljtna škola školskih knjižničara. Rijeka: Ministarstvo prosvjete i športa, 1998., str. 109 4 Lasić – Lazić, Jadranka. Nav. dj., str. 5
3
podučimo bržem i jeftinijem korištenju vrijednih informacija jer priznali mi to ili ne, na današnjem tržištu informacije su najvrjednija roba, r oba, sirovina... Osobna računala, multimedijski software na CD-u, te Internet uvelike oboga ćuju odgojno – obrazovnu komunikaciju, a tako đer omogućuju i znatnije promjene uloge i zadataka nastavnika u suvremenoj školi. Dobro pripremljeno i stru čno poduprijeto pou čavanje Internetom može omogu ćiti nove na čine školovanja i bitno olakšati posao nastavnika. Pou čavanje Internetom u Hrvatskoj još uvijek je na razini zamisli i tek ga treba tr eba prakti čno ostvariti, neki pokušaji su ve ć i realizirani u svezi s email školom, koja se ve ć provodi u nekoliko škola. U nekim zemljama u svijetu, npr. Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi upotreba ra čunala u nastavi postala je uobi čajena praksa. Postoji niz institucija i projekata namjenjenih namjenjenih obrazovanju: 5 Classroom Connect
www.classroom.net
Teachers Helping Teachers
Pacificnet.net
Educational Interface with the WWW
www.cis.uab.edu
EdCentral Home Page
www.ehhs.cmich.edu
Kid s web
www.npacsyr.edu
Teacher s Home Page
Pluto.njcc.com
Cornell Theory Center Gateway for Teachers
www.tc.cornell.edu
U. S. Department of Education
www.ed.gov
TALNET Web
www.telnet.edu:80
NASA
hypatia.gsfc.nasa.gov
K – 12 World Widw Web Site
www.sendit.nodak.edu
Vose School Educational Resources
www.teleport.com
Canadisk
schoolnet.carleton.ca
Canadiana: The Canada Resource Page
www.cs.cmu.edu/afs/ www.cs.cmu.edu/afs/
UNESCO
www.unesco.org
UNESCO: Educational Information Service
www.education.unesco.org
European Documentation and Information System for Education - EUDISED
Linux.bdp.fi.it/eudi.html
5
Pilaš, Irena; Peradenić-Kotur, Blaženka. Novi mediji i izvori informacija: pomoć nastavnicima i učenicima. // Proljetna škola školskih knjižničara. Rijeka: Ministarstvo prosvjete i športa, 1998., str. 110
4
Sve gore navedene web stranice razli čitih organizacija i projekata podržavaju obrazovanje, bilo da je riječ o obrazovanju na mreži ili drugim oblicima obrazovanja. Jedna od takvih organizacija je i Classroom Connect koja podržava projekt
eSchool Online.
Na stranicama
ove organizacije mogla sam prona ći sve što me zanimalo o tom projektu čiji je moto: eSchool Online is changing the way people think about online education. 6 (eSchool
Online mijenja
način razmišljanja ljudi o obrazovanju na mreži tj. online education). Njihova pedagogija polazi od stajališta kako je predavanje umjetnost koja pomaže pojedincu u njegovom profesionalnom razvoju. Pojedinac uči na primjerima iz stvarnoga života rješavati zadane probleme, uo čavati sitnice, pomagati drugima...Classroom Connect je samo jedan od primjera obrazovanja na mreži, obrazovanja putem Interneta gdje u virtualnom svijetu prepoznajemo slike stavrnosti i naše svakodnevne zbilje. Ono što je zajedni čko svim ovim projektima i organizacijama je da se brinu o ljudskim pravima u koje je uklju čeno i pravo na na obrazovanje. obrazovanje. Na jednoj od takvih stranica pro čitala sam kratku re čenicu koja govori mnogo: No child left behind!
7
( Nijedno dijete ne smije biti izostavljeno iz procesa obrazovanja.) Internet je jedno
veliko „globalno selo“ u kojem svaki pojedinac mora osje ćati pripadnost bio on u SAD- u ili na jugu Afrike. Kada govorimo o Internetu u obrazovanju, ne možemo, a da ne spomenemo CARNet ( Hrvatsku akademsku i istraživa čku mrežu). CARNet je do sada ponudio nekoliko obrazovnih programa, a CARNetov edukacijski centar Edupoint u funkciji je sustavnog podizanja razine informatičke pismenosti u hrvatskoj akdemskoj zajednici. Čini to kroz sljedeće aktivnosti:
•
Organizacija tečajeva o Internetu na četiri lokacije u Hrvatskoj,
•
Organizacija „in-house“ seminara za zaposlenike visokih hrvatskih u čilišta,
•
Obrazovanje predava ča Internet tehnologija putem Training the Trainers sustava,
•
Izvođenje tečajeva putem Internete,
•
Podrška korisnicima WebCT alata za u čenje na daljinu,
•
Izdavanje elektroni čkih časopisa Edupoint 8
6
Classroom Connect. http://www.classroom.net http://www.classroom.net,, (2004- 06-23) EdCentral Home Page. http://www.ehhs.emich.edu http://www.ehhs.emich.edu,, (2004- 06- 23) 8 CARNet: Hrvatska akademska i istraživačka mreža. http://www.carnet.hr , (2004- 06- 23) 7
5
Ovo poglavlje nosi naziv Internet u školi no moje izlaganje je otišlo i malo dalje upravo zbog obilježja globalnog što je u slu čaju Interneta neizbježno, stoga sam i navela mnoge druge oblike obrazovanja koji uklju čuju i različite tečajeve koji su neophodni. Novi mediji kao i sam Internet iziskuje nove vještine i nova znanja, tek kada pojedinac svlada te nove vještine može se koristiti Internetom. Mladu populaciju treba u čiti kako kako slobodan pristup informacijama Internet preusmjeriti za postizanje vlastitih ciljeva.
6
INTERNET – SA ILI BEZ ŠKOLSKIH KNJIŽNICA KNJIŽNICA
Knjižnice kao informacijska središta ve ć su davno zahvatile promjene koje informacijska i komunikacijska tehnologija name će. Kako je školska knjižnica promicatelj i nositelj novina u sferi učenja pa i nastavnog procesa upravo će se u njoj na prvom mjestu koristiti Internet u svrhu organiziranog u čenja. Uloga knjižnica u školi je važna jer se u njoj ostavruje prvi kontakt mladih naraštaja s knjižnicom op ćenito i knjižni čarom kao osobom koja organizira informacije i iz njih izvla či misao – znanje. U čenici se ve ć kod korištenja školske knjižnice susreću s informacijskom tehnologijom kojom se moraju znati služiti i na koju se trebaju privikavati, priučavaju se na obrasce traženja informacija i na na čine njihova organiziranja. Uloga knjižni čara za sada je podijeljena na 2 plana : tradicionalni ( koji još traje i u okviru kojega obavljamo sve uvriježene poslove) i suvremeni ( u kojem se pripremamo i privikavamo na elektronske informacije i promijenjenu ulogu knjižničara).9 Stručnost knjižničara postaje klju čna, naglašena je njegova višestruka kompetencija. Knjižničareva je zada ća kako obu čiti učenike o osnovnim pravilima organizacije resursa na elektronskom mediju baš kao što ih potrebno uputiti kako prona ći knjigu u katalogu ili na polici.Naime, često se javlja kod u čenika problem gubljenja u prostoru Interneta koji nije dobar za zadani obrazovni proces. U čeniku je teško od velikog izbora odabrati pravu informaciju i odrediti njenu srž. Navigacija kroz privla čne sadržaje odvla če pažnju učenika od glavnog sadržaja. Vratimo li se na po četak zaključujemo kako će Internet zauzeti svoje mjesto u školi,a i u obrazovanju samo u suradnji s knjižnicom i knjižni čarom. Odgojno – obrazovni sustav, koji je danas sve više sustav za prijenos informacija i znanja, postaje zainteresiran za informacijski aspekt obrazovanja i kroz prožimanje nove informacijske tehnologije i knjižni čara kao informacijskog stručnjaka i knjižnicu kao temeljnu infrastrukturu obrazovanja. 10
9
Lasić- Lazić, Jadranka; Kovačević, Dinka; Lovrinčević, Jasmina.Školska knjižnica: korak dalje. / Zagreb: Zavod za informacijske studije, 2004., str. 52 10 Lasić- Lazić, Jadranka. Nav. dj., str. 5
7
INTERNET – ZA I PROTIV
Internet je jedan od medija kojeg se najviše hvali, ali i osporava. Dok jedni isti ču neograničene mogu ćnosti komunikacije i dostupa do informacija, drugi isti ču otuđenje, međuljudsku nekomunikaciju i nedovoljnu op ću kulturu. Na jednoj strani govori se o univerzalnim principima ljudskoga rada i globalizaciji, a na drugoj o dominaciji ameri čkih ideja. Iako se neprestano isti če važnost informati čke pismenosti i govori o Internetu i u životu i u poslovanju, postoji veliki jaz izme đu potreba za korištenjem novih tehnologija i primjene u obrazovanju.11 U prethodnim poglavljima poglavljima sam govorila o prednostima prednostima Interneta u obrazovanju, obrazovanju, o ne prisili, o brzom pretraživanju, no što je s nedostacima. Moramo priznati da nam se Internet sam nametnuo kao nešto svakidašnje,a i promjene koje su se dogodile pridonijele su tome. Ono što je glavni nedostatak kao i njegova glavna prednost je sadržaj. Internet je danas najve će spremište znanja, ali i mnogih drugih informacija koje nisu vezane uz obrazovanje ( reklame, pornografija, nasilje...) Količina informacija koja se nudi, kao i njihova kvaliteta, čine se kao nepregledno mnoštvo iz kojeg treba znati odabrati. Nepostojanje Nepostojanje kontrole i ideja slobodnog slobodnog objavljivanja na Internetu, dovela je do inflacije informacije, pada kvalitete Interneta kao medija, te dovodi u pitanje autorska prava, to čnost i provjerenost informacija, kao i brojne poteško će na koje i obi čan korisnik redovno nailazi. 12 Informacije dostupne na Internetu nisu stalne, često se mijenjaju, a postavlja se i pitanje njihove pouzdanosti. Objavljuju se šale, govori predsjednika, akdemski radovi, rezultati istraživanja, vlastiti radovi, novosti itd. ne provjeravaju ći pri tom kvalitetu i to čnost informacija. Internet Detective – online tutorial 13 za vrednovanje informacija na Internetu predlaže sljedeće kriterije: -
sadržaja ( važnost važnost informacije, ispravnost, reputacija autora, jedinstvenost, jedinstvenost, samostalnost, kompletnost, širina)
-
forme ( svojstav navigacije, korisni čka podrška, odgovaraju ća tehnologija)
11
Vrana, Radovan; Seljan, Sanja; Vučković, Kristina. Kriteriji za vrednovanje obrazovnih sadržaja na Internetu. // Proljetna škola školskih knjižničara. Rijeka: Ministarstvo prosvjete i športa, 2002., str 61 12 Isto 13 Internet Detective : an interactive tutorial on evalating the quality of Internet resources. http://www.sosig.ac.uk , (2004- 06- 28)
8
-
procesa ( potpunost informacije, sitea i sistema) 14
Broj metoda i kriterija kriteri ja vrednovanja sadržaja dostupnih putem World Wide Weba danas je vrlo velik. Opća rasprostranjenost kriterija za vrednovanje sadržaja na Internetu može se protumačiti kao želja za oblikovanjem i primjenom kvalitetnih sadržaja u razli čitim segmentima obrazovanja, ali i kao potreba za kvalitetnijim organiziranjem informacija op ćeg karaktera u upotrebi izvan obrazovnih ustanova.
14
Vrana, Radovan; Seljan, Sanja; Vučković, Kristina. Nav. dj., str. 62
9
ZAKLJU ČAK
Potreba integracije Interneta u školske sadržaje nametnuta je vremenom u kojem živimo, a koje je ve ć izvršilo snažan utjecaj i opskrbilo mlade ljude drugim interesima i drugim gledištima pa i druga čijim sposobnostima. Pitanje inkomporiranja Interneta u nastavu povezano je s nizom pitanja, no rješenje se krije u suradnji ili „timskom radu“. U tom poslu klju čnu će ulogu imati školska knjižnica koja se danas transformira u jezgru škole koja je nenametljivo prisutna u identifikaciji potreba pri planiranju nastave i organizaciji vlastitih izvora znanja. Iskustvo informacijskih servisa na Internetu, usustavljenih direktorija kvalitetnih informacija, informacija, informacijskih portala itd., pokazala pokazala su da je unato č postojećim programima za automatsko prikupljanje i klasifikaciju izvora informacija, kvalitetnu provjeru i odabir izvora informacija još uvijek potreban znatan intelektualni angažman čovjeka.15 Kada govorim o intelektualnom angažmanu čovjeka naglasak stavljam na knjižni čara kao informacijskog stručnjaka i nastavnika kao njegovog suradnika. Zada će knjižničara se šire i na druga podru č ja u kojima je on između ostalog i cenzor. Možda je ovo pregruba rije č jer knjižničarova je zada ća pomoći pronaći ili dati nam tražene informacije što ukazuje na nužnu potrebu Interneta u obrazovnjau jer se na njemu i pojavljuje najviše informacija. Knjižničar kao cenzor u svojoj knjižnici treba osigurati kontrolu nad informacijama, kontrolu o kojoj je ve ć bilo riječi u prethodnim poglavljima. Informacije su važne no knjižni čar treba prepoznati kada su te informacije neto čne ili neprimjerene uzrastu školskog djeteta, u ovom slučaju pomoći mu može školski pedagog, psiholog i nastavnik. Naglasak se opet stavlja na suradnji ili „timskom radu“ koji je neophodan i važan za razvoj djetetove (korisnikove) svijesti o kvaliteti ponu đenoga, u ovom slu čaju informacije. „ Obrazovanje se danas više nego ikad mora suo č iti iti s tim problemom, u doba dok se svjetsko društvo ra đ a u mukama: obrazovanje je u srcu razvitka i pojedinaca i zajednica; njegovo je poslanstvo omogućiti svakom od nas, bez iznimke i u potpunosti, razviti sve naše talente i ostavriti naš stvarala č ki ki potencijal, uklju č uju ujući i odgovornost za vlastite živote i postignu će osobnih ciljeva.“
15 16
16
Lasić – Lazić, Jadranka; Kovačević, Dinka; Lovrinčević, Jasmina. Nav. dj., str. 68 Jacques Delors. Učenje - blago u nama.Zagreb: Educa, 1998.
10
LITERATURA:
1. Delors, Jacques: U ČENJE – BLAGO U NAMA, Educa, Zagreb, 1998. 2. Lasić – Lazić, Jadranka: Kako obrazovati knjižni čara u 21. stoljeću. // Proljetna škola školskih knjižni čara. Rijeka, Ministarstvo znanosti i športa, 1998. 3. Kovačević, Dinka; Lasi ć – Lazić, Jadranka; Lovrin čević, Jasmina : Školska knjižnica – korak dalje, Zavod za informacijske studije Osjeka za informacijske znanosti, Zagreb, 2004. 4. Pilaš, Irena; Peradeni ć – Kotur, Blaženka: Novi mediji i izvori informacija: pomo ć nastavnicima i u čenicima. // Proljetna škola školskih knjižni čara. Rijeka: Ministarstvo prosvjete i športa, 1998. 5. Vrana, Radovan; Seljan, Sanja; Vu čkovi ć, Kristina: Kriteriji za vrednovanje obrazovnih sadržaja na Internetu. // Proljetna škola školskih knjižni čara. Rijeka: Ministarstvo prosvjete i športa, 1998.
INTERNET STRANICE: UNESCO: Education Information Service. http:// www.education.unesco.org Classroom Connect. http:// www.classroom.net EdCentral Home Page. http:// www.ehhs.cmich.edu CARNet: Hrvatska akademska i istraživa čka mreža. http:// www.carnet.hr Internet Detectiv: an interactive tutorial on evaluating the quality of Internet resourcec. http://www.sosig.ac.uk
11
