Hrvatska revija. Jubilarni zbornik 1951-1975 [većina tekstova]

KNJIZNICA HRVATSKE REVIJE LJneoNm:VINKO NIKOLIi

TZVANREDNO TZDANJE

HI 1

JUI HRVATSKA REVIJA JUBTLARNT ZBORNTK 1951-1975

Printedin Spain (Rfstica) ISBN 84-399-5347-X (Tela) ISBN 84-399-5346-1 Dep6sitoLegal.B. 30601-76

M

EGS- Rosario.2 - Barcelona

K

I

HRWSKA JUBILARNI ZBORNIK 1951- I 975 UREDIO:

VINKO NIKOLIi

MUNCHEN

KNJIZNICA

- BARCELONA.

HRVATSKE

1976

REVIJE

HRVATSKA HIMNA Lryrrn Nebe DoMovINo, Y

OJ JUNACKA ZF,M'LJO MILA. STARE SLAVE DJEDOVINO' DA BI VAZDA

SRETNA BILA!

MILA, KANO SI NAM SLAVNA' SI NAM TI JEDINA' MILA KUDA SI NAM RAVNA' MILA KUDA SI PLANINA I

MILA

Dnevo,

sAvo, DRINO, TEGI;

NIT TI, DUNAV,

SILU GUBI.

SINJE MORE, SVIJETU RECI' DA SVOJ NAROD HRVAT LJUBI! DOK MU NJIVE SUNCE GRUE'

DoK Mu HRAScE nunA vIJE, DOK MU MRTVE

GROB SAKRIJE'

DoK tuu 2tvo sRcE BIJE-

KULTURA I SLOBODA UZ JUBILARNI ZBORNIK (HRVATSKE REVIJE,, VINKO

NIKOLIC

Sloboda,naj stranomesvij nacionalni, z hrvatska Rije hrvatska Riie

sredini prigodno,i to je sve.

VI

Zato ova Kulture, pos ma i razlidit Hrvatskoi Sl 5to je na na kao Svietion ma,samaZiv neuni5tivim hrvatske vol u Slobodu! <
lu umjeG rovijesnorrvatskog ratskaim raterijale, driaji su ii likovni Upu6eni ma svoju ii od svo:i Hrvati, likovnom gleda,da lrvatskoj. nastavili kad se u sta Crno)udmelii; rbu vodi J izmedu amjerom, rjolskoji :zu i Marezignaci'emaviie i Hrvati, ionalnom pripadala ija). Ako ni bit ie lnosti ne rroju HR na samoj ia Hrvata ru stvarao raznim ovii, KoamouZoj aciji,jest ta tazmaZajnaieg a, i jEka, rbi hrvathrvatska, Kultura-

Sloboda,najprije mislimo.-nahrvatsku pisanu rijed, jer po njoj smo u stranom€ svijetu spasilimilu materinskurijed, a ta znali i'svijesii ponos nacionalni, znadi lanac.zbivanjau vjekovima i viziju u buduinoJt, ler hrvatskaRijed znadi nesto, sto ne smije nikadu u-iij.ti, kardbi tmtrla hrvatskaRijet, samaHrvatskqbita bi mrtva! _- -zato ovaj naS |ubilarni- zbornik, kao vidljivo ostvarenjehrvatske Kulture, p.o_svedujemo hrvatskojstobodi i svima"kojina razniii podrudjima i razliditim sredstvimarade za nju; postavljamoje kao Spomenik Hrvatskoi slobodi, i stogasmo zahvalnihrvatskomumjetniku Ivi penitu, Sto je na .na5ojnaslovnojstranici likovno izrazio ovaj"spomenikslobodi kao svjetionik, koji je ujedno kripta Hrvatskim Mudiniiima i velikanima'sama.Zivapovijest i povijesni muzej, s nepobitnim argumentimai neuni5tivimdokumentim_a hrvatskogposiojanja-i hrvatskogprcva, ali i hrvatske-voljena zivot kao samos6he nacije: svjetionik"pokazu'jeput u Slobodu! revija>,.to. na5ezajednidkokulturno ostvarenje,prinos je , :,.!lry.utrka hrvatskoj borbi za slobodu.pojavilase u dasu,kada smo kao'narodbili i politidki i kulturno poraZeni,.makarnepobijedeni;jos nisu iit" ,upodelezacjeljivati,uZasne rane na hrvatskornnurbdno- iiJ.t, velike Tra.gedijeu godini t945.,.u kojoj su veriku irtvu pridonil-iii ""t", hrvatski knjizevnicii drugi.kulturni Mnggi su poginuii,^u"'s; bijahu "adnici. po zatvorima,.ajo5 vi5e osudenih.na "jin(od koje prisilnu visegodisnjusritnjd kazne nisu ni do danas oslobodeni,makar javio i ai.ruju,'j.i uvilek 'vetikom su_gradanidrugogareda). Mi smo stoga smitrali svojbm auzno5iu, da na tom podrudju, prema posve ogranidenimsredstvima,pok umjestozatvorenih,i govoriti u ime r da ne moZemoudiniti mnogo,ali na i plod su ogromnih irtava. eesto sr mnoga nerazumijevanja,jer _nisushvaiale vaZnostovoga djelovanja,pa one male moguinosti, intelektualnei financijske,koje*je mogla prutrtl naSa.siroma5naemigracija,htjeli su sve utroEiti ru pbfiifiko iietovanle, jer..da je ono prvo i jedino vaLno.Mi smo, naproti^v,Leljeli, da se dio ovih-snaga-odijeli i osiguraza kulturni rad, makir smo znaii, da je to rad na dugi rok, ali da ie njegovi plfrdovi dozrijeti i da ie biti od trajne vrijednosti.eesto se pokuSavaomalovaZitistroismayerovogeslonprosvje"se tom k slobodi>>, kao da je umni dakovadkiBiskup mislio d-oslovce, da sa samomprosvjetommozeosloboditijedan narod. Ne, ali je dobro znao, da.seputem.prosvietetreba-pripremitiza slobodu,da se putem prosvjete treba izgraditi za slobodu, da se onda, jednom u slobodi, inademb s trjoposluZitina dobro svoganaroda,jer nije dovoljno nebtorazoriti, mora se znati izgradili. Jo su, rekli bismo, ostvarivali svojim prosvjetnim djero-oni zasluLnihrvatskisinovi, braia Antun i StjepanRidie : y1ltj_em su probudili hrvatskogseljaka,tog ,i puiem prosvjetepripiemali za.slobodu,putem prosvjeteod njega stvorili nepobjedivu"hrvatsku politidku snagu,koju ni dana5njitiranski reZim nije nikad uspio svla-dati. ovaj put moZenekomeizgledatiprevi5edug, ali-narodse mora izgraditi, VII

inn

(HRV

VIII

CETVRT STOLJECA (HRVATSKE REVIJE), rgrr-r9lt r, i da bi, Mi ne veelauloga, rirn djelor izabrani ;ku prvih 2.) uputio 'daseona t njihovih |a. A ona Tko zna tm tudem rc domaie ko dostojIja da ioj s, kadate :ati, dak i r,daseu i, ali, db, o put pririanjimao govorimo , u prvom rte,kad je r,dajeu re birajudi nih figura, si od njih, u kojima zlodinca,i de potpun, i predobro r ideologiji, o izrazimo ti u jednoj I najmanji Lkijavelista. kulturnog prema ]OSU rlitike>,pa ro sredstvo smoputem Stivajukao a miSljenja, vakome,do :cenzuriran, u ;anoviSte,

ffi fri>$.

&te{i I

cufi*{}lr At&t;li Otti,i.x " MA&ff! l9*l

svf*., s{i{. t,

P R V I l l l r o l : I Z I S A O U B U E N O SA I R I S U 9 O Z U I K A l 9 5 l

i^hd*irt

th,,r.\!lt\, E.J'!iri/^.

\

vL \ sld

n, d {{ t ll r1,:ri (Avq , r \ r ' \ r r \ 1 r . 1

\

'\

'rs

Fl' , ',,"vr

'il d I . .1

I

'

il'ili\

.r,'-"

,

Lr ,1ir,l

i'!rr

0ilr rir _rfitrirrl 1r11f!,, r.{rr-,lr r"li, r.{ifiI, \ L q.rji) r.af "'. t!' ,,|.r,Li, r\L'.'!fi 0r!,q,.r^1!t 0 i ! , q , . , ^ 1 ! t r f rf rtrdt r d r t $t$rr{ rr( I0{&r iirot{cr r,: rl il'r

HRVATSKA REVIJA, V - 1 9 5 5 ,b r 4 , o petoj godiSnjici.

F I R V A T S K AR E V I J A , X - 1 9 6 0 .b, r 4 , o d c s c t o ig o d i S n i i c i .

HR\ATSKA

RtrVIJA

HRVATSI(A REVIIA, X X 1 9 7 0 .b, r 4 , o clvrdcsctojgocliSnjici

s T o T rB

HffiSKA

AR , O S I N ' d C1 9 7 1 ' S T O T I B R O I : M U N C I I E N - B A I I C E L O NP

DOSADA

n r o) 6 Ol

< N IJ.]

a F a tr.l a F a F.l

'i r! t! rrl

a F

f

.O J F a F & F )(J

KNJIZNICA HRVATSKE REVIJE V

DOSADASNJA IZDANJA:

n r O)

:

n O)

< N tL]

a F

(/) r!

a

P

Trl

a

!

IJJ

rr l

M a F

T .U 14

f F v) F F ,Q

iiNiizl!!i

(, Z

POD TUDIM N] Antologija hrvat p j e s n i S t v (a1 9 4 5 Uredio Vinko Ni B u e n o sA i r e s 1 9

Z rrl

F

lrl

a

D R .A N T

7

PRq$tllql !1 C

F rrl

= F] EJ a F

E

9 Z

,N

Z

DR ANTE TIII l)olitiil(a studiia dra Antc Srlith N 4 i i n c h e r r .l i l 1 9

REDOVITA IZDANIA

f,Nii t !{icA

9

zv

s t r / . T s r it

( f YiJ*

POD TUDIM NEBOM Antologija hrvatskog crnigrantsl
I]EZ POVRATKA P r i p o v i i c t l
l)lt AN-llr'l'l{U\4lJI(' l ) o l i t i i l < as t u c l i j a c l r aA n l c S n r i t h I ) l v c l i i i r \!iinchen lqr!)

POLA STOLIECA H R V A T S K EP O L I T I K E S t u c l i j aJ e r c J a r o b a [ ] u c r . r oAsi l c s . 1 9 6 0 .

Z a

'3 F

a EI I F Trl

= Trl

T rI

F

T

9

Z ,!

2

o.rrawrmIKtWdnrui

,\.r hj

f.,f(lr()\i(_

U S P O M ENNAI P ( } T I T I (I(.tJ U D i IOOG[.DJAJI (\11/rirCl

USPOMhNIIN,'\ POLI-t'lCl(l I - l L J t ) hl t ) O C A D i \ l L : \l(tlloirli lrltttrt Nl.:tt,,ti.1r' llucnos r\ircs. l9bl

r l T \/ l l l 1 f l I

Hl\llJl

I Sl{l'il. I)VA S'l'All/\ llllVA'fl Itr\Zl.lCIfA NAltOt)A l ' o v i i c s n a s t t r c li ia rlra O l)orlirrilia Nlatldtclt \ i l r l n c h c t r - l J i r t c c l o tlrta) 7I

.qfl.#d]ryzgmni, ff#wr'&,T:a"K

S l L l i t ) O 7 . t r i vN l l l']OVllA.l Al( [ ; s c j i 1 3 o g . c l l r rl lt a c l i c e \ l L l n t : h e r rl l r t te t l t r t l l r I c ) 7|

sigurnos ostvariti l prvo i bi1 Hrvat na5a duir ne osje6a boda stv angaZiran Hrvatske rijetko, d tijeg polit hrvatskih politidkomadZars nasilnog l Ove c uskladiti prema na Prate angaZira sluZbure hrvatskog reZimu ir ciljeva. N stotind tir takvom r obaveze. Dobrc bombard skoj, te n sanl se I Nikole S gu Dru5 nju mi jr Goran K

sigurnosti,da se i putem mozai'ne raznolikosti u pojedinostimamoZe jedinstvo cjeline u onome, Sto je za sve nas os-tvaritimisaoneosje6ajno

A STARA,

\ rdiia

7r.

IX

)VA STARA, )DA landi6a t97|

sigurnosti,da se i putem mozaidneraznolikosti u pojedinostimamoZe jedinstvo cjeline u onome,Sto je za sve nas ostvariti misaono-osjedajno prvo i bitno: to je Hrvatska i njezina sloboda. Hrvatska je najljep5i dio na5edu5e,ili, jo5 odredenije:ona je sama na5aduSa,pa kad se angaZiramou radu za nju, ma na kojem podrudju, ne osjeiamose nimalo ogranidenini u svom knjiZevnomradu, na5asloboda stvaranjanije nimalo umanjena,sapeta.A danas ie vriieme opte angaliranostiza svakogaHrvata, jer se radi o golom spa5avanjubiia Hrvatske. U takvim, stoga, razdobljima narodnogaLivota, nije nimalo rijetko, da se uz politidaranadei knjiZevnik,pa tako uz jednognaiizrazrtijeg politidara,kao 5to je StjepanRadii, na5aoseje i jedanod najlirskijih hrvatskih pjesnika,slikar u stihovima,Vladimir Vidrii, i to kod jednog politidko-revolucionarnog dina, kao 5to je bilo demonstrativnospaljivanje madZarske zastavet Zagrebt (1895.); da su s jednim od najortodoksnijih, politidara, kao Sto je bio Ante Stardevil, na}ule suradivali knjiZevniciKovadii, Kumidid, Haramba5ii,pa i Mato5 i drugi, i tko bi mogao i danas objasniti: tko je od njih vi5e pridonio, na dulji rok, stvari slobode?Stavi5e,i mnogi su hrvatski politidari i sami vrsni pisci, kao jedan Stardevii i Stj. Radii, koji ostavi5eiza sebebogatoknjiZevno djelo; jedan Kvaternik je prvorazredanpisac, a i sAm Ante Pavelii bio je dobar pripovjedad,njegovaproza, i ona politidka, ima mnogo disto knjiZevnihelemenata.Tako se, eto, u naSojpolitici ostvarujesuradnja s kulturom, jer hrvatski knjiZevnik osjeia pravi das narodne ugroZe-

Ove odnoseKultura-Sloboda,odnosnoKultura-Politikadade se lijepo uskladiti na dobro naroda,nu, naravno,to sve ovisi: kako se odnosimo premanarodnomZivotu. Prateii pisanjeu Hrvatskoj,neprestanonailazimona rijed o problemu angaZiranostiknjiZevnika. Naravno, oni tu angaZiranostshvaiaju kao sluZbureLimu,kao da je onaj crveni jugereZim posljedakslobodnevolje hrvatskoganaroda, pa bi, dosljedno,i jedan knjiZevnik prema onom reZimu imao neke moralne obaveze,da podupire ostvarenjenjegovih ciljeva. Medutim, ono je nasilnidki rcLim, temeljen i izgradenna krvi stotinAtisudAZrtava, na tobovanju miliond ljudi, pa, dosljedno,prema takvom reZimu nema hrvatski domovinski knjiZevnik nikakve moralne obaveze.Ni knjiZevnik, niti ikoji Hrvat! Dobro se sjedamrazgovoras GustavomKrkl,ecomgodine 1942. Iz bombardiranogBeogradastigaoje u Zagrebi stavio se na sluZbuHrvatskoj, te malo zatim preuzeoduZnosturednikanovina u Zemunu. S njime sam se sastao nekoliko puta, jer on mi je priredio izbor pjesama Nikole Sopa za antologiju < (1942.). flstu je knjigu Druitvo hrvatskih knjiZevnika posvetilo I. godi5njici NDH: za nju mi je dragovoljno sAm izabrao svojih 10 najboljih pjesama Ivan Goran Kovadi6, kao Sto mi je za antologiju hrvatskog rodoljubnog IX

MIROGOI, I

USPON (HRVA

Znamo, vito bez ikr

* Zagreb Zagreb imao srediSnje,otv< vita Gaja, koj ku Miroslavu st.). Graditel arkade, koje t 1928., poslije posebno u ar znaEenje za I

x

io, i dotjerao, c, da je bio lan, na Burzi, Nu, -rede mi je moie miesto e mu je mjesto, ie, moZda,bez io, bez ikakve . travnia1945. stale,nastuPili: rcmenimoi to, lainju proslavu a podijeljenai a, koja,Stavi5e, adiStuizdavada biti komunista, 5to se nado5eu lasaoza -jugorunoblago, koje viSe fronta, na neprijatelj.To pa makarusred ynici nesmetano u njima vidjela rslavija,kraljevsvakogHrvata. za angaliranost iu vodi hrvatski utralan,pasivan. 'a je stranasamo poratnih godina zasrebadkoismo da'iiu,a ni5a ;e :k ostali duboko lini. Ta viernost r dajenam snage ;avijeki putokaz iubavii vrijedna

/./

.'/z'

MIROGOI,GROBLJEU ZAGREBU,SIMBOLHRVATSKIH GROBLJA*

USPOMENI UMRLIH SURADNIKA (HRVATSKE REVIJED RILIKA je ovo -objava |ubilarnog zbornika HR-, da se sjetimo svih na5ih umrlih suradnika. Suradnicidaju vrijednost svakoj publikaciji. Stoga i na5a Revija predstavlja -po op6em suduvrhunac hrvatskogkulturnog ostvarenjau emigra' ciji, zahvaljujuditome, Stoje na svojim stranicama objavila priloge najboljih hrvatskih pera, pa tako daia vrijedan doprinoshrvatskojkulturi. Medu naSimsuradnicimasadasu vei mnogi pokoinici, stoga njima ovdje posvetuiemona\e misli, iskazuiemo potast niihovoi uspomenii izraiavamo trainu zah' valnost za njihov kulturni i sav nacionalni rad u korist hrvatskognaroda. Znamo,koliku Lrtvu i napor predstavljapisanje u emigraciji, redovito bez ikakvih ili vrlo siroma5nihpomagalai izvota, posebnoprvih

XI

Ovdje, zato, navodimo imena umrlih suradnika HR: Godina 1952.

VINKO KRISKOVIC

I 1861.-1952.

1

( I

Godina 1955.

MILE STAREEVIC

1904.-1955.

Godina 1955'

ALEKSANDAR KOLACIO

1912.-t955.

Godina 1956. DZAFERBEG KULENOVIC XII

1889.-1956.

I ne samoza strane.Oduzi:ra6ivalisvoju ;koj kulturi u nastavljasvoj 'iljem vodena, vjerni izraz i li, i jo5 uvijek rebu,i nametnjihov prinos propu5tenog i na za njihovo : taj prilog to rojevimaHR: rtsku kulturu. etujemousporama ostalima radnika,koji i nadin,jednu kao za nekim 1govoru-maliditi u mi5ljera na proSlost, i o sadaSnjici svoiojljubavi

Godina 1957.

JURAJMAGJEREC

1 8 8 5 .1-9 5 7 .

Godina 1958. FILIP

1871.-1958. 1884.-1958.

LUKAS JOSIP TROYER Godina 1959. FRANCIS

1890.-1959.

PREVEDEN Godina 1960.

PETAR BAREZA VIKTOR VIDA IVAN EV. SARIC

1905.-1960. 1915.-1960. 1871.-1960.

Godina 1961. TVRTKO

1924.-1961.

MESTROVIC Godina 1962.

EUGEN KVATERNIK ANTE NIKSIC TEODOR DRAGUN IVAN MESTROVIC

DIDO

1910.-1962. 1892.-1962. 1913.-1962. 1 8 8 3 .1-9 6 2 .

Godina 1963.

MAKSIMILIJAN VANKA

1 8 9 0 .1-9 6 5 .

Godina 1964.

SRECKOKARAMAN VLADKO MACEK OTON KNEZOVIC ANTE RADAIC

1909.-1964. 1879.-1964. 1890.-1964. ? -1964.

Godina 1965. IVAN

BUKOVAC

MILORAD LUKAE SIDA KOSUTIE

1912.-1965. 1910.-1965. 1902.-1965.

Godina 1967.

GluRo BALOKOVTC IVICA DIMAE

? -1967. 1925.-1967. XIII

GUSTAVO ] 1 9 7 1 . )S , lov

Godina 1968.

STJEPANRATKOVIC DAMJAN RODIN

1878.-1968. 1910.-1968.

Objavili r MAGDIC (1

Godina 1969.

MATEO JELIEIC DRAGUTIN KAMBER IOZO KLIAKOVIC DAVOR MANCE

(?-te52.), z\

1 9 1 6 1. -9 6 9 . 1901.-1969. 1889.-1969. 1911.-1969.

1967.),te dc GAMIRSEK

jo5 biljei DEGREL (1

Godina 1970' TOMO

MARKOVIC

1 8 9 4 .1-9 7 0 .

Godina 1971.

1907.-1971. 1915.-197l.

IVO BOGDAN VILIM MEINZL Godina 1972.

BRANKO JELIC SERAFIN ZEEEVIE NADA KESTEREANEKvulICA MATIIA KOVAEIC MARIJAN MIKAC FRANJOMATIC

1905.'1972. t9t1.-1972. t9t7.-1972. 1901.-1972' 1903.-1972. 1902.-1972.

Godina1973' DOMINIK MANDIC STJEPAN SAKAE ANTE BOROZAN

1889.-1975. 1890.-1975. 1900.-1975.

Godina1975' STJEPAN BUC DINKO TOMASIC BOGOLIUBL IAZVO

1888.-1975. 1902.-1975. 1897.-1975.

U Splitu je pred 2-3 godine umro VLAHO A' RAIC' Navodimo takotler avJ;icu, dija smo objavili pisma: VLADIMIR (1923.-1968.) i PAVLE OSTOVIC (?-1973')'

VINCE

Zatimsuradnikeprijatelje-strance:EUGENIOCIC(1904'-1969')'Voj' (1906'-197 1.), Crnogorac,Msgr' vodanin,SAVIC nfnnfbVr"e STEDIMLI JA XIV

S nosta za Dan mrtl moljubna,k kana,onih 1 pojedinaca ba5tinicihrr Tada su ska Zena>r skom trobo i likovnih r dru5tvo,uz turu, odatle pregaoca.M onom danu lovor-vijenc va, i kada i pronademo GoranaKor Vinka Kosa koji je kao od ljubavi i Toieb Ljubo Wisn zasluZnihrv i samojdorn Zivi Hrvati domovine.

GUSTAVO J. FRANCESCHI, Argentinac,te STANISLAV MECIAR (1910.' 1971.),Slovak. Objavili smo priloge iz ostavitine slijedeiih hrvatskih pisaca: MILIVOJ MAGriIc (1900.-1947),TIAS MORTIGIIJA (r9r2.-1s47.),IVAN TERZIC IVAN PERNAR (1889.(?-1952.), zvoNIMIR PINTEROVIe (1904.-1954.), (1914'-1971.) i MARA SVEL1967.),te domovinskilz:ZVONKO KUHAR ( 1 9 0 0 . 1 9 7 s . ) . GAMIRSEK |ob biljeZimo, da su ove godine, 1976., umrli dvojica suradnika: IVO D E G R E L ( 1 9 0 9 . - 1 9 7 6i. )I E R O N I M K O R N E R ( 1 9 0 9 . - 1 e 7 6 ' ) .

tMIR VINCE

Voj, i.-1969.), rogorac,Msgr.

domovine.

xv

lijep naum' to' U tehnidkojnemoguinosti,da ostvarimoovai svoj i osjedajima, mislima unadin, evo. vr5imoonA3",ru"i.?un"iiiUoiitni a molimo i sve ditateljeovoga ,il'lii';;;;a;ik", ;;td.,^;il';.;;;sih namau zahvalnostisjeteumrlih |ubilarnog zbornika,'aas" "aleanos suradnikaHR. s "-^?"t"ir:"*" ovdje u ime svih pokojnih suradnikaHR' zajedno Hrvatsku: na misao posl;edn;u Preradovidevi*"putnitt*'lninouti U TVOM POLJU DAJ MU GROBA, TVOIIM CVIIECEM GROB MU KITI!

UREDNISTVO

XVI

HR.

g jubilejaHR jih suradnika, ,lovor-vijenac Lii ujednoim rrnim i nacior naSojReviji, ostvarilijedno ture.

Z Z rr l

ijep naum, to, a i osje6ajima, ditateljeovoga rti sjeteumrlih

F

HR, zajednos r Hrvatsku:

Ei

lrl

a

lrl

F

rrl

a F

STVO HR.

a/ FIl

Q

Z

,N

Z

. f. S N t o l " C I K L U S " H l { V A T l j l ( l l ' ]F

:Erl t€Fr*r.iiii,l$::;:.:;-Z.r.lf

SABRANE PJESME

BLAGOSLOV ZVIJEZDA RAIMUND KUPAREO

clo\'ol{li l)jcs:rc Bo \'liinchcn(!JrlilrcA n*Aitr't

ta/!r

euENo! r,$15 1!6i

l - O \ , . 1 , \|t| l : . 7 1 ) ' \ t Jl - r \ C ; O S Izabt'itne ;.ricstttc llainrLrntla l\ttlttttclt lhrcno: Aitcs lqbI

\ t\ri

(SAIillANh l'|[.SNlI:, vlt('r'ollA vll)l'. l i u c n o sA i r c s 1 9 6 2

..' r.ii,r . l i i . I i: , .

I' Eolt{}.r'

I'{InK0 YINOYIC

R O B OI O , l ) j c s n r cV i \'lilncht'n-F

t ) L i C l A N A I ) l ' O l t U S t : Nl l v l Nlo STo \i I Nl'\

lllt;\N4 NAt)Fl ) j c s n r c! i i r l i a \ / i d o v i i a

Izabratrc p1c,.tlc

\ l i l t r e l t .t r l l r r t - tl r ' t t r ' . l Q 7 ( l

Vinl
I l a l n r t t t t c l l ( t t 1 . r : tctt r

Iltrcnos i\ircs.

lc)b4

I t , o s tI l t

l ) j e s n r cl 3 .

IJESNICIu

COVORIM NA SAV CLAS PjesmeBorisa Marune Mtir-rchen-Barcelona. I 972

so) r oDzAK L,HLI-JSLAMA Z b i r l < z rp j c s a n t a o d o r l u i r . o d u N 4 u s l i r . r . r a nh: r v a t s k o g l t o l j c n a i jezil
ESVIE> )E 962

I)rilcclio: Fcrid l(arihntan N l i i u c h c n - l J a r c c l o n a|,9 7 4

ROBOTOV POLIUBAC P j e s m cV i n k a C r u b i S i 6 a M i i n c h e r r - l i a r . r . c l . ,| r9n7a4..

'i

d o vi i a r n a . I9 7 0 . IiXOI)US P j c s r r c L r - r c i i a n aI ( o r d i i a Rirl-Buenos Ait.cs, I964.

I P O S L I J EN A S O S T A I E L I U T J A V P j c s r r cB o r i s l a v aM a r u n c [ ] u c r r o sA i r , c s ,l 9 6 z l .

CIKLUS (LJUl)l I KI{AJEVI)

HRV

w ,e-7ff"F+44 PUT I( ME,STROVICU Putopisni cscj ZlaLka Tonriiiia Buenos Ait'cs. 1965

r,#1.".

PltlrD VnATIMA DOMOVINII D o i m o v i i t i t z g o v o ri Vinl
HRVATSK I SUTRA S i n r p o z i jl 9 M t i n c h e n .1

rvo RoJNrcA

SUSRETI I DOZIVLIAII

PRED VI],ATIMA DOMOVINI] i Dojmovi i r':rzgr.rvor Vinko Nikolii l ( n j i g - aI t . P i r l i z - B a r c c l o n a1 .9 6 7 .

S U S I I E T II D O Z I \ / L I A I I lvo Iloiuica Miinchcn. 196c1

HRVATSI( U ITEVOL PITOCESU B o n i f a c i i eP M Lincl-rcn-

(RAJEVl,,

HRV

HRVATSI(A DANAS I SUTRA S i m p o z i i1 9 6 8 . Miinr:hcn,l96c).

OD RADICA DO PAVELJCA Matija I(ovadii MLinci-rcn-Berrceloua, 1972.

rb,

iICA

ffiT&e$K* ruE.Wri#{#$a

:TI I

KROZ IZBJEGLICKU

LIAII

PRIZMU

ffiffi ffist *ffi{:; t?!:i #ffi ffiffi ffiffil

.i.Srir

il.jil, *?i,'j

trEF# H#: [9ffi

H R V A T S K OD R U S T V O U REVOLUCIONARNOi\4 PROCESU BonifacijePerovii Miinchen-Barcelona, 1972

.*, :lii.!lt-i'-:t:.i : ::t-:i' i:.;', t
JU ta

HRVATSKI RAZGOVORI O SLOBODI S i r r r p o z ilj9 7 I . - l . i z l u t tj a 1972 Miinchcn-llarcelor-ra,

NACIONALNOS'I' S1'ANOVNISTVA IUGOSLAVIIE Iurc Pctridcvii M i , i n c h c n - B a r c c l o r It 9 a7 , 5.

HRVATSK I PORTRET I

HRVATSI(I PORTRETI l- l(ordi6-1P . ctridevii M i i n c h e r r - B a r c e l o t lI '917, J

HRVATSI(I RAZGOVORI O SLOBODI S i m p o z i j 1 9 7l . - l l . i z t l t r jrat isprovljeno i proSirentt 1974. Mtinchen-Barcelor-ra,

HRVATSK Dnevnik B Mtinchen-

MARKO COVIC

HrJU00 IN$KA 0$rAtltJA I HRVITI

IOST TVA E

HRVATSKA 1945. Dnevnik Bogdar-ra Radice Miirrcherr-Barcelon 1a 9 ,7 4 .

c clona,

1975

RAZGOVORI - II. izclunje, croitretto :elona,1974.

MARI(SIZAM I KRSCANSTVO I(virin Vasilj. Miinchen-Barcclon1 a9 , 76.

NEJUGOSLAVENSKA IUGOSLAVIJA1 HRVATI Marko eovi6 Mtinchen-Barcclon1 a9, 7 5 .

HRVATI U BORBIZA, DRZAYU I NOVI SOCIIALNI SUSTAV U DEMOKRATSKOMPORETKU JURE PETRIEEVIC

I.

GLAVNI CILJ HRVATSKE BORBEZA SLOBODU OD 1918: HRVATSKA DRZAVA

S RASPADOM Austro-Ugarskemonarhije i osnivanjem|ugoslavije 1918. Hrvati su izgubili ostatke svoje stoljetne drZavnosti.Razdoblje od 1918. do danasnosi za hrvatski narod glavno obiljeZjeborbe protiv srpske dominacije i velikosrpskedrZave |ugoslavije. Iako je ta borba povremenopoprimala izgled borbe za autonomiiu, osnovna hrvatska na' stojanjaimala su za konaini cilj potpunu medunarodnuafirmaciju Hrvata kao nacije i ostvarenjevlastite drEave.

za{tite i Hrvatske gradanske za(tite, aktivno i masovno udestvovaou stvaranju hrvatske drL,ave,nasuprot sluZbenoj jugoslavenskojpolitici vodstvaHrvatske seljadkestranke. lJstaiki pokret bio je iedina polititka organizaciia opdeg hrvatskog znalaja, koja je neposredno prije Drugog svjetskog rata u programu imala za cili ostvareniehrvatske dr1ave.To je bio rcztog,da je u podetku u NDH usta5kovodstvo imalo aktivnu potporu velike veiine hrvatskog

skim komunistimai Srbima pod vodstvom Tita poricanje Hrvatima prava

donskopitanje vije ponovno , Albancima sa r iznufta i izvan venski reZim.I vrijeme od 19 Za ponovni dt i za njihov sp radikalne unut medunarodnim i uklanjanja s< takvog razvoia oblicima, se pc

Kako je dr blem, nuino j nosno pod jaki i rjelenje hrva Vlastite lzr borbe za slobo da, u prvomer i u njezinom s da stvore pred Hrvata i drugil za mir i napre NajvaZniji hrvatske strane drLave, je sta hrvatskih polit protiv vee pos paciie Hrvatsk drugoi okupac Na toj liniji t izravno ugroie Pored ovo pozadinu. Svi politidkih polir hrvatske javno sko-sovjetsko za hrvatsku s Tu se moraju i jo5 ih uvije biti zaprekata roj nacionaln slobodnom sv sovjetsko save kod slobodno narodu, nego

rtjeva tanki 'atske malozajedbima. vnom rLaye, leva i lrvata rZnim rlitika ati su lrZavu

n voizma i rctode atskih a rata n Tita ntima novoj doba retim lvanja 'atskih tvariti :vatski ie trr

nacioMatevidjeli i optu rslobo,,vatom Soujel sAmi i geneSovjeritanje, :vi red sklopu make-

donskopitanje.Moguie je, a neki to i odekuju,da ie unutra same]ugoslavije ponovno doii do liberalizacijei politidkih koncesija Hrvatima i Albancimasa straneSrba. Ali u tu bi svrhu bio potrebanjak pritisak iznutrai izvana na sada5njipreteZnoprosovjetskipoluvojnidki jugoslavenskireZim.Iako takav razvoj u smislu ponovne prelazneetapekao u vrijemeod 1966.-1977.nije iskljuden,on je za sada malo vjerojatan. Za ponovni dolazak na vlast liberalnih srpshih i hrvatskih komunista i za njihov sporazumo rje5avanjunacionalnogpitanja bile bi potrebne radikalneunutra5njepromjeneu |ugoslaviji u vezi krupnih promjenau medunarodnim odnosimau Podunavljui Sredozemljuu smislusmanjenja i uklanjanjasovjetskogpritiska i prodora. Za sada nisu vidljivi znaci takvograzvoja.Nasuprot, sovjetskipritisak i utjecaj, destou suptilnim oblicima,se poveiava. Kako je driavna kriza lugoslavije postalaizrazito medunarodniproblem, nulno je i njezino rjeSavanieu medunarodnimolcvirima, odnosnopod jakim utjecajemvanjskih dimbenika.S time je usko povezano i rje5enjehrvatskogpitanja. Vlastite hrvatskesnageu zemlji uz potporu emigracijetvore temelj borbeza slobodu.Ali te snagesemoraju uklopiti u medunqrodnozbivanie, da,u prvomeredu, u suradnjis drugim ugroZenimnarodimau |ugoslaviji i u njezinomsusjedstvusprijede,odnosnosuzbiju sovjetskuokupaciju i da stvorepreduvjeteza stvaranjenovog poretka u slobodi. Oslobodenje Hrvatai drugih potladenihnarodau |ugoslavijipredstavljaprvi preduvjet za mfu i napredaku ]ugoistodnojEuropi. NajvaZnijikriterij za stupanjeu borbu za hrvatsku slobodu,koja s hrvatskestranemora biti usko povezanas plogramomostvarenjahrvatske drtave, je stav prema osvajadimai okupatorima Hrvatske. Okupljanje hrvatskihpolitidkih snagaza oslobodiladkuborbu vr5it ie se prema stavu ptotiv vee postojete srpske okupacije i protiv sovjetskogprodora i olcupacijeHrvatske.Stav protiv te okupacijeukljuduje i protivljenje svakoj drugojokupaciiiHrvatskei uvjetujeostvarenjeneutralnehrvatskedriave. Na toj liniji ie Hrvati traliti saveznike,koji ie, u prvome redu, biti izravnougroieni narodi u Europi i njihovi saveznici. Pored ovoga mjerila za opredjeljenje,svi drugi kriteriji stupaju u pozadinu.Svi Hrvati, koji nisu podinili zlodine i nisu bili funkcioneri politidkihpolicija i koncentracionihlogora u ratu i nakon rata i r odima hrvatskejavnosti nisu politidki kompromitirani,a suprotstavljajuse srpsko-sovjetskojokupaciji, imaju nadelno jednaka prava ne samo u borbi za hrvatsku slobodu i dri,av't nego i u javnom politidkom djelovanju. Tu se moraju poru5iti i barikade,koje su Hrvate dijelile u pro5lomratu i jo5 ih uvijek dijele, a razTiditistranadkiprogrami i okviri ne smiiu biti zaprckatakvom opiem nacionalnomnastupu.Borba Hrvata na najSiroj nacionalnoiosnovici za demokrstsku hrvatsku drlavu bit 6e po slobodnomsviietu prihvatena kao saveznitka snaga. Tko se odludi za sovjetskosavezni5tvo,taj ne moZe radunati na potporu i razumijevanje kod slobodnogsvijeta i potladenihnaroda,taj ne donosi slobodesvome narodu,nego ga gura u ponor ropstva i taj je iskljuden iz budu6eg

hrvatskog demokratskogoslobodiladkogfronta. Situacija u Hrvatskoj i u svijetu odreduje jasan put za postignuie slobodnehrvatske dttavez otpor okupatoru i agresoruna hrvatskompodrutiu.

II.

HRVATSKO PITANJE I DRZAVNA KRIZA IUGOSLAVIJE U SKLOPU MEDUNARODNOG ZBIVANJA. BUDUCI POLOZAJ HRVATSKE U EUROPI I SVIJETU

Prijeratnalugoslaviianastalaie uz pomot pobjednikau Prvom srrjetskom ratu, Francuskei Engleske,koje su u |ugoslaviji, eeho-Slovadkoji Rumunjskoj pokusalestvoriti putem Male Antante zapreku njemadkom prodoru na-Iitok. Ta politika je neuspjela , a Jugoslaviiakao saveznikje 2akazala,jer 1941. nije njemadkomnapadaju pruZila otpor i jer se raspalaradi unutraSnjihpolitidkih suprotnostii trulosti. Stvaranjedruge lugoilaviie pod vodstvomTita i Rankovi1apoduprle su, kako zapadnesile na delu s Amerikom, tako i SovietskiSavez.Po spora"umui IaUi izmedu dviju zapadnih sila, USA i Velike Britanije, i'sovjetskogSavezastvorenoie labilno stanieu odnosup,rema.lugoslaviii, kojoj"je dodileljenauloga podrudjas podjednakimzapadnimi sovjetskim utieiajem. S6vietskiutjecij je prevladavaodo otvorenog.lpora Staljintllo ig+S., zaiimie |ugoslavijado 1971. prakticiralapolitiku tzv. nesvrstanostiprema blokovima, tj. politiku neutralnostiprema Varsavskomi Atlantsk6m paktu, da u proiinc't 1971'.protuhrvatskl9 pude-, kasnijim prosovdi5ienjemliberalacai intelektualacate jadanjempolitidke_pozicije vojske, omogudipostepenovejetski raspoloZenog vodstvajugoslavenske zanjeuz Sovjetskisavezi ditav istodniblok. Da ne povrijedisporazumu i dosadisnjupolitiku ravnotei,eprema USA, SouletskiSavezuvodi ]alti 'lugoslaviju u sioii interesnusleru mirnim putem preko-svoiih.saveznika 'u 'lugoslaviji, kojima je Tito sve vi5e ustupaovlast nakon sporaiamoj i vojzuma s Bre;njevom u rujnu 1971. Velike politidke, gospodar_ske nidke koncesijbMoskvi i neprestanorastuii sovjetskiutjecaj u |ugoslaviji potkopaoje pored.akstvorei u lalti i smanjio zapadni,odnosno.ameridki irtjecaj u iotikoj mjeri, da ie ravnoteia odnosa snaga izmed.uZapada i Isioka na tome podrudju poremetena.Istup Grdke i1 vojn!$og s$9pa pakta povodom ciparske krize u,Lietu. 1.974.pojadao Sjeveroatlantskog poziciju u Sredozemlju.Neuspjeli..prosovjet-ski ioijetsku 1d i s te strane pud u Albaniji povodomliominformovskeafere u fugoslav_iji1974. ukau iuje na sovjelste planove za uklapanje ditavog T_stodnog-Sredozemlja je nakon Savez Sovjetski se ook Saveza. sovjetskog sferu inieresnu staljinove smrti pod vodstvomKrusdovai neko vrijeme pod B_reZnjevom sustlzaood zahvita u zapadnuinteresnusferu u Europi i u ]ugoslaviji, u novije vrijeme vodi soulelskovo zemlju s prvim glavnim ciliem osv kfiza r zapadnim kapitalistidkim ze tra5njepolitidke pote5ko6e,koje bi tiku prema Zapadt i mogle dovesti 4

Timr tenie i r uvoClen poloZaj Hrvata albansk Stopon Ras putem r Ialti 19 Zapada lu |ugo sovjets jer bi I jadrans napetos nosti ra pozicija poduna bi dove obale. I sovjets ]ugosla

Dan Tita i j udvrS6 Ali za I sjesti R Ipak i jadrans zionisti noj Eur ciii iivr munjsk svogas Razvoj rijeSitir

Hrv' problen borba,< ljadi ful opasno Usp Zenih n bitan pi ipoZa

{rvatskoj i ke drZave:

AVIIE TU 'rvomsvjet-

.Slovadkoji njemadkom saveznikje rr i jer se 6a poduprle i Savez.Po re Britanije, lugoslaviji, i sovjetskim rora Staljinr tzv, nesvrar5avskomi rm,kasnijim icije prosovveostepeno sporazumu Savezuvodi ih saveznika rakonsporalarskei voju ]ugoslaviji snoameridki iu Zapada i idkog sklopa )74. pojadao prosovjetski ii 1974.ukaredozemljau Saveznakon I BreZnjevom u Jugoslaviji, iku u SredoGospodarska ;i velike unuenzivnupoli ;ajai sukoba.

Time Hrvatska dobiva danas u medunarodnomzbivaniu veliko znatenie inalazi se u Zari5tukrize odnosaIstoka iZapada. Sovjetskipoku5aj uvodenjaAlbanije u istodniblok naglaSava slidnosthrvatskogi albanskog poloZajau strateSkimsovjetskimplanovima, dok se nacionalneteZnje Hrvata i Albanaca u |ugoslaviji nadopunjuju.Podudaranjehrvatskih i albanskihteLnjai interesana unutra5njemi vanjskompodrudjuje veliko, suradnie. 5toponovnoupuiuje na potrebu ito uEehrvatsko-albanske Raspletkrize na podrudju ]ugoslavijemogui je nadelnojo5 uvijek putem novog sovjetsko-ameridkogsporazuma,polazedi od utanadenjau lalti 1945.i kasnijegstvarnograzvojana bazi jednakogutjecajaIstoka i Zapada.Takav sporazumimao bi danasza posljedicu teritorijalnu podjelu fugoslavijena istodnu i zapadnu polovicu. Ipak je radi ojadanog sovjetskogutjecaja u |ugoslaviji takav sporazumsve manje vjerojatan, jer bi Sovjeti samo pod jakim pritiskom napu5tali svoje pozicije duZ jadranskeobale i u pozadini. U okviru danainie politike popuitania napetostiMoskva izbjegavaizravnu intervenciiu u lugoslaviii radi opas' nosti ratnih zapletaja s Amerilcom, ali radi oduvanja i proSirenjasvojih pozicijaza sadapostojeslabi izglediza sovjetskopovladenjeiz jadranskopodunavskogprostora. Kakva nova kriza u sovjetskomvodstvu mogla bi dovestido obustavesovjetskepolitike ekspanzijeu pravcu jadranske obale. No takva kriza bi mogla i ubrzati sovjetski prodor. Najnovija sovjetskapolitika i ekspanzijajasno je usmjerenana osvajanjeditave |ugoslavije,a ne na prepu5tanjejednog dijela Zapadu. Dana5njaotvorena kriza jugoslavenskedri,ave pogoduje,uz pomod Tita i jugoslavenskihgenerala,unutra5nju sovjetskutihu infiltraciju i udvr5ienje,Sto ima veliko znadenjeza Eitavs Europu i sigurnostZapada. Ali za trajno udvr5denjesvojih pozicija SovjetskiSavezmorao bi zaposjesti Rumunjsku i Albaniju, 6to izazivlie velike napetosti s Kinom. Ipak i tiho postepenosovjetsko osvajanje fugoslavije i zaposjedanje jadranskeobale povezanoje s mnogo opasnosti.Zbog sovjetskeekspanzionistidkepolitike, u prvomeredu preko |ugoslavije,postoji u fugoistodnoj Europi mogu6nostratnih zapletajana regionalnoi bazi. U konfrontaciji livotnih interesa Zapadne Europe, USA i Kine, te Albaniie i Rumunjske sa sovjetskom politikom ekspanziie i prodora, Hrvatska radi svogastrateikogpoloiaja sticajemvaniskih okolnosti ulazi u tai sukob. Razvoj prilika ukazuje na to, da je Sto dulje to teile tai sukob moguie rijeiiti mirnim putem. Hrvati bi najradije prihvatili mirno rje5enjehrvatskog nacionalnog problemai ostvarenjehrvatske dri.ave. Ali, ako im bude nametnuta borba,oni ie i nju prihvatiti. Otvorenu borbu zapodinjudana5njiupravljadi ]ugoslavijeuz sovjetskupomod. TeSkoje redi, da ie se oni u toj opasnojpustolovinina vrijeme zaustaviti. Usprkos dana5njoj hrvatskoj konfrontaciji u zajednici drugih ugroi osvajadkompolitikom, Zenihnaroda sa sovjetskomekspanzionistidkom bitan preduvjet za priznanje hrvatske driave nakon raspada lugoslaviie i po Zapad'l i SovjetskomSavezu jest hruatska neutralnost prema poli-

EuropaizmeduRusije i Njemadke. ]adransko-podunavskazajednicaneutralnih dri.ava mogla bi s Europskom gospodarskomzajednicom i drugim zajednicama drlava zakljuditi posebne ugovore. te nove zajedniceneutralnih dri'ava mogle bi meduDfi,av€-Elanice sobno zakljuiiti obrambenipakt u svrhu zajednidkeobrane protiv napadaja. ]adransko-podunavskazajednica neutralnih driava mogla bi u podetku obuhvatiti ove drlave: Hrvatsku, Sloveniiu, Crnu Goru, Albaniiu, Srbiiu, Makedoniju i eventualnoRumunisku. Sve ove dri,ave imaju danas slidan dru5tvenogospodarskisustav, Sto bi olak5alo integraciju pojedinih drLavau Zaiedniat Nadalje je moprivrednog pored socijalistidkog guie, da bi u nekim drZavama-dlanicama, iektora, postojaoi privatni, Sto ne bi oteZavalointegracijui funkcionircnie Zajednice. 6

tvskogi atlantatskedrZaveu zajednici.Da:emasovjetskoj e ne smije biti ran blokova,u lm prostoruna u samostalnost

z al

ladenihnaroda ra5njihsuprotti viie drZava. r izolirati, nego ki.avamaosnoz postojalekao i vodile svoju je ujedinjenih rcijeslobodnog Ova bi nova rudju europske tropskegospordnu trgovinu ralistidkanego rlnih drZavau la u etapama, t unija s iedinrebalabiti Sto dnja. driava-tlanica oj bududnosti ditavaistodna

D ,c)

z p

a g

.3i

€

lrl

z

6lJ

a r

r

1labi s EuropZavazakljuditi oglebi medue protiv napa-

{..) a t4

@

,-

v

u) t-

r

ogla bi u pooru, Albaniiu,

A< l'F

g_lt#i€KA

r) -:

,q1,aF"

darski sustav, {adaljeje mo:ogprivrednog u i funkcioni-

E

:r '6 coT

P< rll.

a<=

g i atlantdrZaveu dnici. Da' sovjetskoj smijebiti llokova,u rostoruna mostalnost

Z

p

nih naroda jih suprotiie drlava. lirati, nego Iamaosnostojalekao rdile svoiu ujedinjenih slobodnog ,a bi nova u europske rskegospou trgovinu stidkanego h drZavau u etaPama, tija s iedinala biti 5to la. Zava-ilanica bududnosti .avaistodna

t)

b

\# v )",0" f"t

b ) E{

-v

U)

g

z

Xi E

6/?

N

(1

F

,(.) a

7 '4 rt^

le bi meduprotiv napa-

rski sustav, rdaljeje mog privrednog i funkcioni-

D

i.v

bi s Europra zakljuditi

la bi u po'u, Albaniiu,

z

9

vu) t-

? l.1r

1fr-*€rr

\a:) Ya E H r=

ca6

R k Irl j c<-\

III.

HRVATSKADRZAVA I NJEZIN UNUTRASNJIPOREDAK

1. OSNOVNANACELAZA UREEENIEHRVATSKEDRZAVEI DRUSTVA a)

Ostvarenieprava satnoodredenia

d)

Upra

Hrvat ska i Bosr Unuff SpOlAzUm

hrvatskih U svr Gorom pt

e) Dru\l

b)

Vaniski zadaci; osiguranie nezavisnosti

ukidanje danaSniegi onemogutenie svakog koloniialnog poloZaia nruitsilre i'njezinih sialnovnikaprJma drugim narodima, stranim drlavama i silama. Polititka vlast i sva materiialna dobra pripadaiu stanovnicima Ht-

drLavama.Hrvatska drlava je bitan dimbenik mira. Euroiepublika Hrvatska suraduies drugim narodima_uj_ugoistodnoj pi u sirhu ostvarenjaladransio-podunavskegospodarskezaiednice. [Jnutarnii zadaci: sloboda, ravnopravnost,demokratski poredak i blagostanietitavog stanovni\tva naroda Hrvatska drflavaomogudujeostvarenjemprava sam_odredenja se i iamte osnovndliudska prava svih demnkr;i;ii po,redak.Usp"ostai't3a;a

c)

]edna dostoinog U tu svr izmedu pr Onem skupine i Onem jima drui Stvenim l stranim z Priroc zaiednice Ostva demokra Op6ir vatno vla Privrt privrede. Onen vornosti 1 Hrua dobara i Na o zasnova

2, POLI

tidkih protivnika. irr,uuu jam1i stobodu'izbora zvania i kretania za sue gradane,nepo' vredivost p;ivatnog i obiteliskog iivota, stana i poitanske taine'

8

Osno kratskom Doslj dak. Sve izborima sloboda traZiti p Hrva

)REDAK

d) Upravnopolititkouredenje

I DRUSTVA

rava samotuimsvoiitn )du, ravnofravamoru r hrvatskog r zadataka

u svrhu konadnog. ukranjanjasvih napetostisa srbiiom i crnom Goromprovodise iziiena pitaistva i premapotrebikorektura granica. e) Druitveno-gospodarski poredak

g poloiaja im driavaicima Hrprotiv eksrnovnicima kim odnoneutralnim dnoj Eurolnice. oredak rja naroda pravasvih drultveno t maniina. iziranja u ivostpoliI,ne,nepo-

se opt.imalnakombinacijadruitvenei privatneprivrede

u ,^.-9?y::yi: aetno Krats6omporetku. opiim druSivenimciljevima ima ravnopravnosruziti drustveno i privatno vlasniitvo. Privredna djelatnostodvija se na temelju slobodneiniciiative i trzi1ne privrede. one.mogutuiese st/aranje birokratskog .privrednog sustavabez odgovornostipredstavnikai upravtjada i p.il;a;ii -privredJ ;';d";";^ Hrvatska privreda se organsii uktjuiuie *ra"iiiiiiii"mienu dobara i uslufa. " Na ovim noli66Li. i gospodarsko-drultvenimnadelimamorao bi biti zasnovanustav i osnovnozakonodavstvobuduie hrvatske ariiu", 2. POLITICKOUREDENJE

medu kojima je najveia srpska narodna manjina. StarosjediociSrbi u hrvatskim krajevima sastavni su dio hrvatske zemlie i Livota, Hrvatska je domovina Hrvata i domovina starosjediocaSrba. Uvodedi osnovna ljudska prava u ustav i zakonodavstvo,Hrvati Srbima jamde politidka, kulturna, vjerska i socijalnaprava, kao gradanimai narodnoj manjini. Ali, s druge strane, Srbi u Hrvatskoj moraju preuzeti obavezeloialnosti prema svojoj domovini Hrvatskoj u svrhu stvaranjatrajnog mira te prestati biti orutlem Srbije u suzbijanju hrvatskih nacionalnih teLnia i o5te6ivanju hrvatskih nacionalnih interesa.U vlastitom je interesu Srba u Hrvatskoj, da se prikljude Hrvatima u borbi protiv velikosrpskei komunistidke diktature i za ostvarenjehrvatske demokratske dri,ave, u kojoj 6e oni imati ista prava kao Hrvati i moii mirno Livieti i razviiati se kao narodna manjina. Ve6i broj potpisnika Srba i pravoslavacaHrvata na jezidnoj Deklaraciji 1967.i sudjelovanjeu slobodarskomhrvatskomnarodnom pokretu osobito 1969.-197L zacrtavanovi put u toj suradnji i ima veliko znadenjeza buduinost. U Hrvatskoj Live,osim Srba, i mnogobrojnipravoslavniHrvati, koie vlasti ubtajaju medu Srbe, a kojima bududa dedana5njejugoslavenske mokratska hrvatska dri,ava mora zajamditi punu slobodu ispoljavanja svoje nacionalnesvijesti i pripadnosti. Sve vieroispoviiesti su ravnopravne, a Crkva je u duhu tekovina moderne civilizacije odvoiena od driave. Kako se pravoslavne Crkve u nadelu organiziraju prema drZavnim podrudjima na bazi posebnih Crkava, tako i-e se i ni hrvatskom drZavnompodrudju, dri,edise istoganadela, Pravoslavnacrkva odvojiti od Srpske pravoslavneCrkve i konstituirati u samostalnu(autokefalnu)crkvu, slidno kao Sto je ustanovljenaMakedonskapravoslavnaCrkva. Polaze1i od dana5njih republika Hrvatske te Bosne i Hercegovine, one bi na temelju sporazumai slobodnevolje njihovog stanovni5tvakao stare hrvatske zemlje trebale tvoriti iezgru'budude hrvatske drZave (Re-

Hr pokraj t. Hrvats Baran t je Sara J.

4. Istru i Za drtavn tika, g potpor i vrhol Sre kotare Po strudn jinskin Pol zakoni U, Baranj sjediS Un Os upravn Sie

Na je sura koje tr nezavi blema zaptek suradn jadran

Rat

odnose. hrvatsko-slovenske

moraju

3. DR

radunao tome, da SandZaktvori sa B-H jednu cjelinu. 10

Ter je ukk traino Tojel

sjediociSrbi u ivota, Hrvatska yode6iosnovna amdepolitidka, rodnojmanjini. avezelojalnosti ; mira te prestateLnjai o5tedinteresuSrba u tsrpskei komudrLave,u kojoj rczvijati se kao racaHryata na hrvatskomna: toj suradnjii mi Hrvati, koje imabuduia dedu ispoljavanja duhu tekovina slavneCrkve u posebnihCrka;eistoganadela, : i konstituirati novljenaMakei Hercegovine, lanovniStva kao ;ke drZave(ReSokuKotorsku, rskogpudanstva a bila bi opseZrredenjaodnosa :eistomzemo istomproblemjeri utjedena alja danassu i a kod uredenja i Hercegovine, ilimani i pravodemokratizacije istitko uredenie nja trebavoditi

Hrvatsko drZavnopodrudje moglo bi biti podijeljeno na ove detiri pokrajineili zemlje,koje bi imale svoj Sabori svoju vladu: 1. PanonskaHrvatska, koja se sastoji iz ovih podrudja: sjeverne Hrvatske,Like, kontinentalnogdijela GorskogKotara, Slavonije,Srijema, Baranjei Badke.SjediStepokrajine je Zagreb. 2. PokrajinaBosnai Hercegovinasa Sandiakoru.SjediStepokrajine je Sarajevo.

potporu teritorijalneobrane,visoko Skolstvo,jedan dio strudnogSkolstva i vrhovni sud. SrediSnjauprava provodi svoje poslove izravno i preko pokrajina, kotarevai opiina.

U okviru pokrajine PanonskaHrvatska moZe se urediti za Srijem, Baranju i Badku posebno autonomno-upravnopodrudje Vojvodina sa sjediStemu Subotici. Unutar pokrajina slijededeupravnejedinicesu kotarevi i op6ine. Osnovnapolitidka jedinicau drL,avije opdina.Kotarevi nemajusamoupravnih funkcija, nego su izvr5ni organi drZavnihvlasti. Sjediite hrvatskog Sabora i hrvatske vlade ie u Zagrebu. Na bazi ovih nadelnihprijedloga za op6apolitidka rje5enjamoguda je suradnjamedu svim demokratskimsnagamau domovini i u emigraciji, koje teZe za ostvarenjemosobne slobodei demokracijeu Hrvatskoj i

Razliditi stranadki programi s ciljem ostvarenja hrvatske drlave ne moraju biti zaprekasuradnji nabazi gore iznesenihtemeljnihnadela. 3. DRUSTVENO.GOSPODARSKI SUSTAV Temelj druStveno-gospodarskog poretka u buduioj hrvatskoj dfravi je uklanjanie danainjeg koloniialnog poloiaja Hrvatske prema Srbiii i trajno onemoguteniebilo koieg drugog strdnog gospodstvau Hrvatskoi. To je bitni preduvjet,da prirodna bogatstvai proizvodnasredstvamogu TL

druga vr tome za novom I Uzt vati i rz konkure prikladn zeta,al

s0c

RI H

VELIKO HRVATS

u velikc partije. I mjesto r morati s Nir prija5nji nja na p I2

rahrvatsploataih, nego skupina. e u dita;tava su rduvanje Ijela nar pitanja 'a, treba e, zadotciialnog koji zali u prii upravLedovjen doprimateriili polisredstva I u prirj grupi. rmokratprivredi r ciljeva binaciia ;u. Zato ra s pri;uii sloi opdih od kon>d:uzeda. Lrati,da 0snovne 'neruke duzeta. rgpoduvornosti rlitidkog u5tva,a t i opdii prema dredene a.Tai

a Lttvama ditavog naroda, pa prema lu u obzir kod podjele vlaini5tva u

SOCIJALISIIEKA REPUBLIKA HRVATSXA

(tl'n' a\

N VELIKOSRPSKO(RIESENIE) HRVATSKOGPITANIA U SADASNJOJ JUGOSLAVIII

t3

iSena vaZnosti.

nici. Jednaod glavnih mieta za unapr( privrede opienito sastoji se u daval dotu"iiurnukod pobolj5anjaagtarne Domaia poljoprivredamora biti spo

'rede. a omonad njegovim gospodarstYg.m, zakupom ili poveianje i'osjeda-kupnjom gu6uje mu, osobito kreditom, zemlii5ta. ,.--'^Lz- proiz"""ij'"piuninskim krajevima i u.krajevima s oteZanimuvietima oarzuiunju seljadkih obitelji primijeniti vodnje potrebno i. ;';;;h; da se sprijedi depopulacija -3r*r.;;;il ;;;;d;"';;i3utn. "konornrkit, tih krajeva. ggtrelnoJe nzviti industiisku polioprivreUz seljadkogospodarstvo i zajednicu' nego du, ali koja ne smiie optereZivati dtiavnu blagajnu poslovati po nadelimasamostalnog bitit.tu. Pbtrebaindustrijskih poljo

znatno smaniuie,morat ie se reorgaprilog stvaranjavelikih gospodarstava t4

za maso ostatak < menai ri i tehniEa Dok itveno, d uz pose dii,ava), nicima,d moraju b Grad na podu Radn mokratsA radnik n organiza zastupa biti zaja mora do svoje ob pravo na prema s regulirat na tome stvarno ; biti obid Nam demokra nalnih i DruS ne maks dinac se u okviru i prospe Hrva dobara i dobara i industrij moguinc Metl nja, a uj za sve g brigu o

Dria niditi na ali ona Njezina

liopriarstvo ljadke :odarosigurugim a biti votai Ltavog ;eljaduStvu r obi1fffip

rokoj strolova. ikom la se ajedroljornim ii5ta. lnom jalne n^l:

Pvrt-

)rese >bzir )mopom roiz:niti rvrJq

vrerego rlLa-

iiz Wu ima rroj ava

15

IV. SREDSTVAZA OSTVARENJEHRVATSKENACIONALNE SLOBODEI DRZAVE

nica I xxx: Pr Hrvatska t Miincl Hrvatski rt nica I Ove st Prije j politidki i koji je 192 Seljaike R Vodst' fugoslaviju naposejas za swaran Usta.I niti dru5tr u NDH or druStvenis je ostvare Hrvatt rieiavanie fugoslaviji, traje.

NAPOMENA uredenjahrvatske drLavei njezinog suvremeniproblemi politidkog i socijaln-og jtru.."i-ru posebnou ovim publikaci' vriiemi noviii u poloZaja medunarodnog jama: problemi i citlevi. , god' XIV" i*iitritevie, Hrvatski nacionalni (Posebni otisak)' 1964. sv. 2-3, put t oriiiieai-iii:ottt, ilrzave i medusobn,odnosi drEava'naslied' l. petri1evi1: 16

E'-=-^

MISAO I\ 2

otku, da posrevanie slabijega 'labijih slojeva, ilne raunoteie. g i druitvenog rktoraprivrede premastupnju ima te ciljeve, e svakogzdra-

)IONALNE

:skih politidkih u domovini i ve te snagesu borbi za hrvato se uklope u rbodus drugim mjerenaprotiv agresije.Straim zbivanjima rkviru. Tko je Lrvatskim narotalitafizam, taj

nica_lugoslawle. , Cod. XVL, sv. 1, 1966 (posebni otisak). '- ---"" x x x: Program hrvatske-demokratske op:ozicije. Miinchen, 196g. Hrvatska dattas i sutra. pryi simpozij rirvatr[e revije, Knfiznica Hrvatske revije, Miinchen, 1969. ozij Hrvatske revije. Drugo izdanje. KnjiZ_ le upotrebljene kod izrade gornjeg pfikaza. zi Stjepan Radi6 razvio napredni nadelni L za uredenje hrvatske seljaEke republike, atske Seljatke Stranke (
za stvaranje hrvatske drzave. u.stlfki pokret niie imao, .^im op6e ideje hrvatske dri.ave, razradeni poritidki, -Improiizaciie .. niti_ druStv_enogospodarski program. stareikog e;i;;;;;; uredmia u NDH od 1941.-1945.bile su vi5e kopije stranih ideja i pirograma-nl'lrvatstim druStvenim temeljima i u nekim prijasnjim organizaciiami.-or;;;p-grama bila je ostvarenje hrvatske drl,ave. Hrvatski komunisti sr1-.vgegrije proslog rata i u samom ratu prepustili srbima

p*tl"ii'i'i"iiio."prto; liesavyiy..hlvafkihpolitidkihi drustvenogospodarskih Posljedica |rrgoslaviji. togaje ponovnitcotoitiitntpolozaj'Hrvotske,loii-i"s,ruil.t traje.

l)rr

\,'///

rg stanovni5tva ra mirnim, a u Hrvati danas ;ma hrvatskim a. Do sada sa :ima.MoZdaie atskihzahtjeva

drLavei njezinog ovim publikacivija>,god.XIV., si ilrtaua-naslied-

MISAO NA HRVATSKU: Crkva sv. Mgrlca, Banski dvori (lijevo) i Sabornica.

KNIIZNICA AUGUSTACESARCA

' '11..'"

:

Subiie''," .r

17

UJEDINJENI NARODI GODINE r97r' I HRVATI ANDELKO

BELIC

Poziv naroda na 1. P( (a (b 2. P( posjedima 3.N hovo ostv 4. Pr trajnog mi 5.N svoja pral 6. P tinskom n 7.2 diladkom 8.2 tridesetoj

9.o vremeni r

Osin skoj Osl cima, ko


Poveljom Ujedinjenih Naroda, sto je palestinski narod sprijeden u, ulivanju svojih lzrazsiiei teltu "auii",rtort, samoopredjeljenje, neotutlivih prava, i napose u uZivanju ivog pruva na Povelje, nadelima i Vodena ciljevima

18

Ipak Odito je rjeSava jedan dr mu se t( odluke 1 predvide nih Nat prihvaie znadi, dz otoci-dr prava gl va, Kinr Tobago nadglas va, Rus Kako st noj Sku dinsku ' obstana

Prot janja Si definicij

975.

llm gene-

a u Ujeda Ujezraelskog ri Hrvati nja? :dinjenim ulazim tt ,itaocima, ikupitine r svakom ii u duhu raslov na pravima> rzdri,anja. forku na

Pozivajuii se na svoje prijabnje rezolucije, koje potvrtluju pravo palestinskog naroda na samoopredjeljenje, 1. Ponovno potvrduje neotudiva prava palestinskog naroda, koja ukljuduju: (a) Pravo na samoopredjeljenjebez vanjskih utjecaja; (b) Pravo na narodnu nezavisnosti suverenost; 2. Ponovno potvrduje pravo Palestinaca, da se vrate svojim domovima i posjedima,s kojih su bili protjerani i iskorijenjeni, i poziva njihov povratak; 3. Naglaiuje, da puno po5tivanje neotudivih prava palestinskognaroda i njihovo ostvarenjejesu neobhodni za rje5enje palestinskogpitanja; 4. Piznaje, da je palestinski narod glavni sudionik pri stvaranju ptavednog i trajnog mira na Bliskom Istoku; 5. Nadalje piznaje pravo palestinskog naroda, da na svaki nadin zadobije svoja prava, koja su u skladu sa svrhom i nadelima Povelje Ujedinjenih Naroda; 6. Poziva sve drZave i medunarodne organizacije,da dadu svoju pomoi palestinskom narodu u njegovoj borbi za obnovljenje svojih prava, u skladu s Poveljom; 7. Zahtijeva od Glavnog Tajnika, da uspostavi dodire s Palestinskomoslobodiladkom Organizacijom u svim stvarima, koje se tidu palestinskogpitanja; 8. Zahlijeva od Glavnog Tajnika, da izvijesti Glavnu Skupitinu na svojoj tridesetoj sjednici o stvarnoj primjeni ove rezolucije; 9. bat,tf,r;", da se predmet pod naslovom stavi na privremeni rodiSnik tridesete skup5tine.>

Osim ove rezolucije, donesena je jo5 i jedna druga, gdje se Palestinskoj Oslobodiladkoj Organizaciji daje status
koja ptedrljanja, tinskogpia opasnost u skladu s anju svojih

obstanak ili nestanak ditavog dovjedanstva! Protuleza ovom stanju stvari u Glavnoj Skup5tini jest dinjenica postojanja Sigurnosnog Vijeda, dija je glavna ovlast sadrZana u jednostavnim definicijama, da svi dlanovi Ujedinjenih Naroda prenose na Sigurnosno

19

Vije6e <(pryenstvenuodgovornost> za odrZanje medunarodnog mira i sigurnosti,i da se svi dlanovi Ujedinjenih Naroda obvezuju, da ie u dobroj vjeri ispuniti odluke SigurnosnogVije6a. Tko su ti dlanovi SigurnosnogVije6a, dije ie odluke u dobroj vjeri ispuniti svi dlanovi Ujedinjenih Naroda? lma ih svega petnaest; deset se od njih biraju na dvogodi5nju sluZbu, dok su pet od njih za sva wemena tamo predstavljene,i bez njihove suglasnosti se ne moZe poduzeti nikakova medunarodna djelatnost. To su veliki pobjednici iz Drugog svjetskograta: Sjedinjene Dri,ave, Engleska, Francuska, Rusija i Kina. Ako se bilo koji od njih usprotivi makar i inade jednoduSnojodluci toga tijela, ni5ta se ne moZe poduzeti: to je taj slavni <,institucija medunarodnepolitike, koja daje pravo >,da sprijedebilo koju medunarodnudjelatnost, ako je protivna njihovim politidkim interesima.Nagla5ujemo,ovdje se ne radi o respektiranjujednog priznatog pravnog principa, ved o za5titi politidkih interesapobjednika iz pro5log rata. Svakomuje jasno, da je upravo smijeSno,da su danas iz koncerta velikih sila formalno iskljudenesnaZnei miroljubive dfrave kao fapan iZapadna Njemadka. fo5 ne5to s time u vezi. Medunarodno pravo je zbirka pravnih pravila, koja se ne primjenjuju automatskii ex offo. Pravo na narodno samoodredenje sadrZano je u Povelji Ujedinjenih Naroda, bilo je obilato primjenjivano u procesu dekolonizacija. Ali ono ne mora uvijek biti primijenjenci, jer Ujedinjeni Narodi, prema procesualnim pravilima iz same Povelje, mogu kad ho6e, a ne moraju kad ne6e, ta ista pravila primjenjivati. Oni ne postupaju po pravdi, ve6 prema interesimai odno. sima snaga velikih sila. |oE jedino nedekolonizirano carstvo na ovom svijetu je SovjetskaRusija, koja je nakon boljSevidkerevolucije zadrLala sve carskekolonije. I da ironija bude jo5 veda,zadri.alaje, i nakon Drugog svjetskog rata i nakon NiirnberSkog sudenja, Estoniju, Letoniju i Litvu pod svojom vlasti, bez obzira na dinjenicu, da je do njih do5la ujesen 1939. tajnim protokolom Hitlera i Staljina o dijeljenju istodne Europe na njemadkei ruske interesne zone.la sa sla5Cuditam mojim studentima telegram, kojim sovjetska vlada destita nacistidkoj vladi osvojenje VarSave! Mi smo narod starih pravica. Za stare pravice borili su se hrvatski staleZi protiv MadLara i Austrijanacai za stare pravice digao je Matija Gubec svoju seljadkubunu; za stare pravice smo se kao studenti nazdravljali po vla5koulidkim i drugim krdmama i gradili protujugoslavenske barikade na SveuEili5tu;za starepravice ve6 trideset godina organiziramo na5u protujugoslavenskuemigrantskuborbu. To je krasno, to je idealistidki, to je todno, to je duboko, to je moralno nadahnjavaju6e,to je pravno, to je ljudski, to je bozanski.Ali samo do jednog stepena:jer, rni srnose zd stare pravice uvijek borili uzalud. Nikada ih nismo osWarili, osim efemernou znaku DesetogTravnja. Prematome, moramo zakliuditi, da borba za stare pravice negdie mora innti neku teiku pogreiku. 20

Meth mi ne igt se samo nas- v( diplomat Kemi jednom i sigurni tr imaju de dvije vio jedva ikz sak, i na nidilo na pristup e swarno ( nadin ot dugo vre zakonom znanstve matski rr vanja. Izrin predeten todno zn pa je re dara, fik VarSavi, se moZe

Koje Skolepri

Prvo Zenoje i Okrutnor poStenje ma i sku danas.P svogaka uopie nr prema tc je uvjet plemenit kombina slidnosti trebamo preostatk

mira i rdeu Siguredinjedvogoljene,i arodna linjene rd njih ; moLe e, koja djelat, ovdje ' za5titi ,daje isklju-

ih pra) samoobilato ek biti .ima iz pravila i odno. I oYom adrLala Drugog i Litvu ujesen Europe lentima je Var-

rrvatski Matija azdravrvenske izhamo idealis:, to je ra: jer, stvarili, kljuditi,

Medunarodniodnosi imaju svoje standarde,svoja pravila igre, a koja mi ne igramo. Mi moramo promijeniti na5u vanjsku politiku. Ne smijemo se samo poazdavati u pravdu -koja molda negdje i postoji, ali ne za nas- vei moramo na\u polititku borbu podvr1i pravilima igre koiu diplomati igralu. Kemidari znadt gdje stoje. Oni pomije5aju dvije jedinice vodika s jednom jedinicom kisika, i uvijek dobiju vodu. Matematidarisu dosta sigurnitakoder.Oni uzmu dvije jabuke i dodaju joS dvije jabuke, i sada imaju detiri jabuke.Malo im se kompliciraLivot, kad uzmu dvije jabuke, dvije violine i dvije ribe; onda imaju Sestdega?A politidki naudenjaci jedvaikada znaju gdje stoje; njihov je teren pokretankao saharskipijesak,i na njemu je te5kobilo Sto graditi. Stogase je njihwo polje ogranidilo na relativno mali broj strogo znanstvenih djelatnosti. Njihov je pristupempiridki.Oni biljeZei mjere samoono, Stoje utvrdeno,da se je stvarnodogodilo.Kad se neke dinjeniceu slidnim okolnostima,na slidan nadin obnavljaju, onda oni postavljaju teoriju; a kad se teorija kroz dugovremenaopaLanjapokaZekao uvijek postojeda,onda je progla5uju zakonomljudskog politidkog ponaSanja.Prema tome vidimo, da nema znanstveneformule, po kojoj bi se svi buduii politidki problemi automatski rjeSavali.Samo neki od njih pokazuju tendencijutrajnog opetovanja. Iznimku ovom mi5ljenjupredstavljajumarksisti sa svojim povijesnim predeterminizmom.Oni su svoju teoriju proglasili distom znanosti, i oni todno znadu 5to nam buduinost nosi. Netko je o tom napravio 5alu, pa je rekao, da je na medunarodnomsastankukomunistidkihpovjesniEara, filozofa i politidkih naudenjaka, kratko nakon smrti Staljina, u Var5avi,ruski predsjedateljovako pozdravioskupinu: Koje su to bazidnedinjenice,koje su politidki naudenjacirealistidke Skolepriznali kao uvijek postojeie u svakom politiEkom sistemu? Prvo: Kroz otprilike osam tisuia godina zabiljel.enepovijesti, opaZenoje i utvrdeno,da se ljudska natav nije skoroni za dlaku promijenila. Okrutnost, lakomost, sebidnost,oholost, zavist, zlo6a, svadljivost,nepo5tenje,sklonostmitu nalazese gotovonepromiienjene u svim pojedincima i skupinama,koje je povijest opisalaod toliko tisuiljeia unatrag do danas.Prije dvije tisuie godina Krist nas je udio, da ljubimo bliZnjega svogakao samogasebe;dinimo li to? A kad bismo to zaistaradili, onda uopie ne bismo trebali nikakovih politidkih teorija! RealistidkaSkola prematome tvrdi, da je mit i utopija graditi jednu politidku teoriju, diji je uvjet za uspjeh sveopdasuradnja,idealizam,bratimstvo,nesebidnost, plemenitosti tako dalje. Realni se politidki programi moraju bazirati na kombinaciji obih elemenata,slozi i neslozi, sebidnostii nesebidnosti, slidnostii razlidnosti.Mi se Hrvati stra5noZalostimo,da toliko napora trebamoulagati, da se u bilo demu sloZimo.Mi nismo ni5ta drugadijiod preostatkqljudskogroda; ono Stotrebamoje, da se u praktidnomvodenju 21

poDolitike pomaknemos pretjerano idealistidkogna .niLe realistidko pragmatizma' a vi5e ideologije, manie fiufj"; mi trebamo

godina,je poku5aju intereses postoji, il istodne,o dualistidk nacije ika ski odgo jevii u sv svjetsko jevski ha Europu! Notre Da s lica ze venska n razliie ru bolje...> moj, liut Fiodore . rnoj, goh Vidje odnosa, hrvatski korisne rjeSenju

1) l smatrad 2) ogromn luciju, k narodu. 3) Ujedinje 4) 5) na nad mo6i, i stvarnu 6) vila, na onda, k djelo. 7)

*c, 1975.

22

;tidko po-

novili su, o njegova a za ylast lri i predSire svoje st. Potpis je nekom i granice g hladnog e d6tente, ne ratuju Stva stoje ;ionalnim Ljem dvaga strana :uZanjima ;nih zona mo tumaadio Free edinjenih IadZarska r Var5avnje dijela ro ulaska al je dio pokuiala, tao Stoih

1) MoSa Dayan ne vjeruje previ5eu UjedinjeneNarode, jer ih ne smatradovoljno djelotvornim. 2) |asir Arafat misli drugadije;on je tamo prije godinu dana odnio ogromnudiplomatsku pobjedu, kad je Glavna St
Arafatova -organizaciiadobila je status trajnog promatrada u

uJeotnJenlm Narodlma.

;dne emti i uSdu'rancuska u, jer su entidnost ao i probjednidki rtom vree uni5titi h godina .u Hrvatpostojao nekoliko

.. 6) ujedinjeni Narodi ne.primjenjuju svoja vlastita nadelai pravila, na primjer ono o samoodridenju,-posluz6enojduZnosti,u.i ,u-o onda, kad se nade dovoljan broj gl-asada, da prisil! tu organizacijuna djelo. 7) NaSaborba za nezavisnost vodenaje do sadana previie idealis.^__t citirarro prema dlanku Gaspara Bukovadkog u Hrvatskom glasu od 17. rujna 1975.

23

tidki nadin, bez dovoljneyeze s politidkim realnostima,koje bi bile temepolitidkim interesima, a ne na pravicama. na -$Lola liene -: politi6kog realizma utvrdila je svoje principe, koji se odef nose na bilo koju politidku djelatnost: a) U politici se vi5e uspijeva s pragmatizmom' nego li s forsiranjem ideololkog dogmatizma. svih pojeb) Borba zJvlalt je vjedna karakteristika_djelatnosti i Amerike odnosa oznaka bitna ostati 7e dinaca i svih dtlava; onu u ugovora i d6tente usprkos -;i' Rusije, -Helsinkiju' Sktla politidkog re-alizmaukazuje na vaZnost> identidnosi intereia JHrvatskom? Ili s |ugoslavijom? sila velika

Medutim Hrvatsko Narodno Vije6e, njegov Sabor_i lzvrsni odbor, ;;i;i i iirili iA iuo potititko' tiielo,' V|oie.6e se.boriti za hrvatsku ."."f drZavnu samostalnostsamoonim sredstvima,koia su dopuStena.U prvom iedu, t ebat 6e sustavno organizirati ru5enje anti-hrvatskogstereotipa u 24

svjetskoji stvo s fa5 -straSna jer mi ile ne Zelimo mi Zelim poremeti izmetluA napudtal rika odrZ rudenje. To je predsjed Nixonov vanju ovi potrebnin StateDe1 ameridke stranica. ladran b stralara, Americi raztoga. bi jedna Medutim jednaki r Na o Odbor, ' takovu u li bilo kr nu Svica Austrijul pakta. ]r ne pripa tom pojz Tu jr predstav Izvr5ni ( prikazat i suhom pitanje. Prvo mirnim kroz Uj vanja sr

Dru

mira i s tojei

)ile temerji se odr s forsizih pojemerikei ntidnosti ilo koja rm? ;ti. One tako ni koja u rijanata .Tosu poslova odluku. je djelo ii predna: od i, abso) repu: dodir revoluhajeva, sobnih tikakostuieee god ju tlistva, t kroz dekuje koliko esetog wrasli ldbor, 'atsku ,rvom ipa u

25

LENJ NA( STANI

niih ie vrlo lako posjeiivati' Diplot To ie velik i teZakPosao,ali ga se I ove"predradnje izvi5ene, tt+?! t'!". voljna sluZbeno zatraLiti od Ujedinj tanje. Nedavnoje jedan veliki hrvatski nia. rekao ne5tokao da je to sve ne ultit sile nas trebati! Nije to tako "

proveli revoluciju; mi moramo dobi prije nego li se bilo kakova ktiza P Ujedinjeni.Narodi :t ltlil Jaki ili nejaki, uspje5niili .neuspje5ni' pitanja' Mi se ne smimedunarodnih mi"iodavno mjesto il.Suuuttje "d iz te zajednicenaroda' iskljuditi ;H;;;;;oliiro

KAK( la5tva,b ulogu u s su boljle sticanja, Babilon, vjedito p revolucio To je bi posebno Iako kao part kao vrho u sumn
Lenj su prijat radovar Uz gole
PALACAUJEDINJENIHNARoDAUNE'wYoRKU(lijevo)

26

t Ovr Publishinl Question drugog iz po prvoJ jednog iz

eutralnim: enija,koja iuverenosti jom, a isto i s odu5ev-

LENJIN O PRAVU NARODA NA ODCJEPLJENJE STANKO

odi u New ;i svijeta,i Jo sluiaju. l budu sve rja ie biti rvatskopi

M. VUIICA

oduievljeias,kad ie madZarsku a slobodni, toga su u ko-politidki .einteresne imati pred
RKU (lijevo)

27

LENJ] NAO STANK

KAKO la5tva,bila ulogu u str su bolj5ev sticanja
Lenjin su prijatel radovana1 Uz golem
PALAEA UJEDINIENIH NARODA U NEV/ YORKU (IiJEVO)

26

t Ovai Publishing I Question drugog izda po prvoj ili jednog izda

nim: koja nosti Listo uSev-

LENJIN O PRAVU NARODA NA ODCJEPLJENJE STANKO

M. VUIICA

Nerv 'fe

i

5aju. J SV?

biti n ni-

"r'

:vljerd 6e lrsku odni, su tr itidki resne pred ;o su ranu, :dino smi-

lijevo)

27

dima i , familiju Engels t koje su s nepre pokolje najnap -dok t taju, ali nacion' rania nr Ukr kojem I na>, d( svoje r gajenju doslov (C

i sa stal i auton ment n( zemljov dru5tve dalo je predvor kratske izdaju I vine U bodna A1 liko de iz Veli posjedt ukrajir gresivr Velike ciie iz. je mlj, pravr filister interes prava covi i kaiem

ranJe Zido,t tuslol ' Citirano Po Ptaxis, I-2, 1970.,str. 134'

28

klasidoj tezi, tovana Stoie Markregoje glasi: lovezaostima nalnog dj jedKasnirdelj u dakle, e rada jezika 6a,u 0prav) stvataroda gtu iz dnja i naro-

3 jedan dokaz naivnos.ti Lenjinovog romantid,arskog , JoS stvatanje lzraela doktrinarac Lenjin nije.mgggo predvidjeti._oninternacionarizma. je bio uvjeren, da bi Zidovima

bito bolie ako presianuriti-ziirovil-sto tuslovno. A tako ustvarimarksisti;ft;;;iil'irurr- ii;ilk;';:""ei'juj,lf]'iu ruroo,-r.

i pro29

danstva, vei takoder i probitke demokracije, a bez interesa demokracije ne moZe se zamisliti ni autonomna ni nezavisna Ukrajina.> (Kritidke biljeske...)

Lenjinov je konadni ideal prevladavanjesvih brana koje rastavljaju dovjekaod dovjeka,stapanjeruznih naroda i narodnostiu sveopiu ljudsku zajednicu. Internacionalizam,medutim, ne smije biti samo daleki cilj, ve6 je on goruda potreba sada5njegtrenutka. Lenjin upozorava kako pripadnici potladenihnacija imaju svoje predrasude,isto tako kao i pripadnici nacija koje tlade; ove potonje su opasnije.Veliko-Rusi su u > naudili prezftati i omalovaZavatiradnike potladenihnacija. Zadada ruske Socijalno Demokratske Stranke jest odgajati radnike da postanu (Diskusija.") Lenjin ide i korak dalje, pa otvorenobrani prednostvelikih drLava. Na sreiu, veli on, razvoi proizvodnih snagakapitalir\a zahtijevave6e drlave i Sira trZi5ta.I interesi socijalizmatraZe isto. Sto je Sira arena, to su pogodnijeprilike za odludnubitku. Uz inadejednakeuvjete,klasno I ne samo ve6u svjesni proletarijat de >. diLavu,-nego6e proletarijat biti u prilog sto vise centraliziranedry'.ave. On piSe: ,Uetitci centalizirana drlqva ogrornsn ie historiiski korak naprii)d na putu od sredovieine pociepkanosti do buduteg sociialistidkog uiedinjenja titavog sviieta, i drugoga puta ka sociializmu osirn takove nerazdvoiivos kapitalizmom) nema niti moEebiti.> driave ('povezane(Kritidke biljeSke...) Lenjin se o5tro obara na program,koji je austrijskaSocijalno-Demokratska Strankausvojila na kongresuu Brnu godine 1899.Taj je prog-ram autonomije raz_nimnarodima predvidao davanje,ikulturno-nicionalne>> Austro-Ugarskemonarhije, kao i uvodenje nadela federalizacijeu stranacionalnihsocijaldemokratskih nadkomristrojstvu(to jesi osamostaljenje Karlo Renneri Otto stranaka).Ovakovim stavomvode austromarksizma, Bauer, nadali su se postiii: prvo, da 6e zadovoljavanjemnacionalnih stremljenjaustvari udvrstiti monar privuii u stranku mnogo ve6i broj 1 marksistidkeusmjereneskupine u I bijeloruska socijalistidkastranka, g: manjina, odu5evljenosu prihvatili r primijeni u Rusiji. Lenjin je bijes kulturan je orude burLoaziie; ona proletarijit i burioaziju jedne naciie i razdvaiaproletariiat,raznih naciia.> U svakojnaciji, tvrdi Lenjin, ima ustvari dvije nacije: reakcionarnai progresivna. U svakoj nacionalnoj kulturi imade, doduSe,elemenatademokratske i socijafislidke kulture, ali u njoj prevladavaju elementi burZoaskekulture, koja je duboko reakcionarnai klerikalna; kada se kokulturu>, oni podrazumijevaju samo munisti zalaLt za <elementekultura svih naroda.Suprotstavljanjejedne kulture kao cjeline drugoj jest burZoaskinacionalizam. 30

Ioi Strog

ma> u izgrad stvara svih n cima.. nacion organi

Iz simpa nacija cionalr svom t stveno vanja drZavn kratsk odevid tome tr slobod vete sl svoju r a istov Lenjinr LuEna protivil o tom Ler samoj , jekako kao St imade tlenjem narodn driave. samoo raciju, VOf.)> \

Ler nadelu <
3 ne moze

astavljaju u ljudsku rleki cilj, rva kako iao i priusl su u ih nacija. dnike da se misliti , njihovu t drlava. eva veie ta atena, e, klasno mo veiu : di,ave. :orak natlistitkog n tqkove ie biti.>

]oS odludnije odbija Lenjin na, Strogo centralizirana sveruska parl pa, ,u.njoj jesu conditio sine qu izgradnje socijalizma. Zato: oNi

. Iz svega Sto je do sada navec simpatije bile na strani internaci< nacija, a ne na strani nacionalizma cionalnih samobitnosti. Unatod torn svom uvjerenju, da se narodima sloi

Lo-Demoprogram rarodima ) u strarkratskih :r i Otto :ionalnih aj nadin L.Mnoge ki Bund, :i drugih la se on cionalna r > na i proa demonti bura se ko,ju samo Suprotnalizam.

31

je ustvari dnevnogreda, kako se to ve6 dogadau zrelom kapitalizmu' koji kapitasu faza r sociializam.Ro"zaLuxemburg npr' tvrdi,.da ved naroda malih "iJ"r:u sumoodredenie i-i.til"rizarn pravo na itJidk;-riili govori ozbiljno se uMoZe li udinile < (ib.) Sto se pak tit'e.Az imalo uzdrmajetvrdoglavudinjenicu-, razvoj robne proizvodnje,za lajslob kapitala bili stvoreni samo u |apant nalnoj drZavi.>(ib.) . se Pozivana Kautskog,koji u Poz;ernacionalnost>zabacuje tezu Otta r Austro-Ugarskoj moZe rije5iti daruv5i, da Biuer podcieniuie (istakao rm drZavom,KautskYPiSe:
precizniiu zakliutnu primiedbu: nac vane narodnosnedrZaveza razliku uredenie iz ovog ili onog razloga ostalo abnordrlave tiie ie unfi;;i; malno i nerazviieno.>(ib.) Roza Luxemburg navodi kao jed

nedosliedni aneksacionistisamo u aneksaciienakon ito su one'Van Proved' iz miraju bezuvietnizahtiev: 'Van iz Turkestana,Khive, Bukhar 32

nezna Ukrajir Indije, takovo

Let nato, c vama, te izrij Slaven da su diktira Kao pr ma, z2 druge neCen Lenjin izvrsta kakav nim pt lilistri promjt posjed Ko narud Lenjin nosti i ako su procje <(S dreden seuR nacije mosta morn nacije opteru narod na sar idejan narod gradar 6e up razliti iatati) narod driavr 5

je ustvari u kapitaruodavei - o samG ia, Srba, tvarnosti. ., podpu'bogatih' ',oi sama x istakao okolnost rodpuniji jbrZi rast oj naciorji u pozezu Otta ie5iti da(istakao > ekonomalistidkih yjevu joi 'one naztu uviiek 'o abnoro praYu edinicai o istakli, tidkeljer dovodi uvale ili i
33

je on, I revoluc druge r nisu bil ne smij sigurno vlastita velikon ljudske velikog shvatiti za nas i eehe, ( marksi neugro interes

nemogude.

a Pravo naroda.,. ovaj citat u prijevodu Dr. Franje Tudmana iz knjige >,str. 5l-52'

3+

zadetu: tm velit uopte narodq interestt obrana naitjeitremlie-

rmenata ; Lenjin r najnaLokoika ravodno jednice. jednicu. logika ,'e praua naganje radi naustvari injavaju

lg rata. dosljednedvosredenie, :noiu Poljska, vrijeme :avu na primjer, lvoje iz 'ihvatila dosljednedos:anatika ostavno e nacije r, rekao

'
35

GOSPODARSKOBLAGOSTANJE I HRVATSKA DRZAVA TIHOMIL

RADA

rodnim I dirajudi, darskim opstojat gospoda kom kot vor otpa ma, Hrt Sto su t Srbija i udruZuj nalni id kim trZ njem sv mah po kakve i blagost DRZN

Sp vrednu i pojed Zivim c sedam ljama : time, d u uZoj va dar Grdka europs manje Me po sta atoj dohotl namet loZivi Toij emigr dohot 400 a liko p Or prem€ (prom

mora lomepredemi?' PA

DRZAVA I RASPODIELA DOHOTKA

juje.) tatak pra/nom ji su :iinu bod socielom leraaje lista :bno skog -poalne ama tSta-

oSlo zda, ri rr

/om lLta-

odnos drZaveprema poduzeiima naviasje sridanopisanomodnosu premapojedincima.U hrvitskim tffi;rj;kim poduzeiimi (promet)po zaposrenom i""orl ;000 ?;illa godidnje, ukupni prihod od dega dr'ava JI

partijai drugi.

DRZAVA I STVARANJEDOHOTKA

38

taj donos gradanan manjak u itd. Sve je danaspos poslenih. juna polj< kom gosp socijalno broj vanj dana5njir poljopriv neobrade plavljeno Strudnja regulacij dana5nja Zbog sve vi5e od i biti velik politiku r duje iz nt politika s slojeve. fednc politike r industrij transpor nje, a bi Zbog ne aluminij I inade1 niZoj od nje niZa Sto s storu hr pruga dr Nadalje tradnek mtei,a n ma nisu Takvo s del Est> hrvatske preko h: iz SSSR

ih poreprivredlohotka, Lestruk5ta intenajvai.rmacija,

luka na akedon[ena na dajeu : Dodan lohodak ajeon tim bio t dti.avribliZno e danas snaZan kojima ro bolje radnici,idjeli i velikih erminokidaju vu kao

nJegovo a,dau t razini osoblja :ravnim nikom> retlenoj raposler klima rovnika strane, rredbu,

39

Sve te i druge zablrde u gospodarskojrazvojnoj politici iz prollosti jo5 uvijek se nastavljajui vei sadaoptereiuju buduinost. O tome jasno svjedodinedavnoobjavljeni dokument pod naslovom <, 5to ga je vei prihvatilo SaveznoIzvr5no Vije6e (SIV - tj. beogradskasavezna vlada) i Privredni Savjet SFR |ugoslavije.Po ocjeni raznih strudnjaka, taj dokument slidan je svim slidnim planovima u pro5losti i kao takav pati od niza pogre5nihgospodarskihorijentacijana svim sektorima.I u privredneautarhije,jugoslaovoj < dominira ideja jugoslavenske venskogcentralizmai nacionalizma. Industrija je i po ovom dokumentu opet motor cjelokupnoggospodarskog razvoja, na Stetu svih ostalih sektora, posebno poljoprivrede i ttnizma, za koje su hrvatske zemljeZivotno zainteresirane.A ta industrija uvelike ie zavisiti ne samo od strane tehnologije,kapitala i know-how-a, negoi od stranih sirovina,pa njeni proizvodi kao ni do sadane mogu biti konkurentni na svjetskom trZi5tu, pa dak ni na trZi5tima zemalja Comecon-a, koje i same podinju uvoziti zapadnt tehnologiju, kapital i knowhow. Svrsishodnijebi bilo, da se s tim novcem konsolidiraju postojede industrije. Nadalje, ta najnovija industrijska koncepcijai opet ne vodi raduna o domaioj potro5nji, a to je mogudejedino, kad se razvoj poima u okvirima nacionalistidko-autarhidnog mentaliteta.U tom dokumentu se i opet ocrtava upravo sekta5ki odnos prema seljadkoj poljoprivredi, a seljaka se progla5uje,da je .Slidni sekta5kiodnosi odituju se u toj <> i prema zanatstvui turizmu, a o suzbijanjunezaposlenosti u tom dokumentunema nikakvih praktidnih rjeSenja. Stovi5e,ova > koncipiranaje centralistidki,odozgo,uz suradnju nekoliko desetakadobro pladenihreZimskihekonomista,koji nikada nisu radili u konkretnoj proizvodnji, i bez ikakvog obzira na regionalne implikacije takvog plana, Sto bi moglo dovesti do novih sukoba izmedu drZavnih struktura i privrede te stanovni5tvau hrvatskim zemljama.Tako koncipiran, taj novi plan neie biti izvor novih radnih mjesta i novih dohodaka. Umjestotakvog plana, hrvatskim zemljamaje potrebanozbiljan program buduCegrazvoja,baziran na proizvodnjihrane,energijei jadranskoj orijentaciji hrvatskeprivrede uz najve6umoguduotvorenostprema svjetskom trZi5tu. DRZAVA I STRANI KAPITAL U dosada5njojpraksi odnos prema stranom kapitalu bio je i ostaobirokratski, tj. strani kapital je uvozila gotovo iskljudivo drZavna administracija za svoje administrativne i vojne potrebe. Tako je iz izvora ameridkevanjske pomoii (ForeignAid) bilo uvezenodo 1973.preko dvije milijarde dolarana ime gospodarske i oko 750 milijuna dolara pod rubrikom vojne pomoii. Taj golemi kapital nikada nije tekao normalnim privrednim tokovima, nego iskljudivo birokratskim kanalima. 40

U na 700 r tradin ratov pomo uYozn wash uvozr vanje kapitr 5do St dosad procje nih ir beogr zemljt plano ravno koja j obida potret


proSlosti ne jasno iednitke ito ga je SAVEZNA

udnjaka, ro takav ima. I u jugoslag gosporivredei ndustrija w-how-a, nogubiti ia Comei knowpostoje6e ne vodi oj poima mentuse :ivredi,a privredne i prema ntu nema uz suradrji nikada 'egionalne ra izmedu ma.Tako a i novih riljanpro adranskoj emasvjet-

nom kapirvo iskljue potrebe. do rvezeno i0 milijuna nije tekao kanalima.

potrebespiitskogbrodogradiliSta. ,dakle centralnadrZavnavlast, nije nikada pospjeSivalastranaizravnaulaganja,ali ta drLavasebi prisvajaiskljudivopravo normiranja stranih investicija. Do danas, Beogradnije izdao ni jedne bro5ure,koja bi na lak i razumljiv nadin obavijestilazapadnogprivrednika o uvjetimazajednidkihulaganja.Najde5iesevladini krugovi pozivaju na ustav i neke osnovnezakone,ali to nije dovoljno za konkretne analize i odlukeindustrijskihpartnera.I tako dolazi do toga,da dana5njadrZavna struktura u hrvatskim zemljamamasovnoizvozi skupe strudnjakei radnu snagu,a normalno bi bilo, da se uvozi kapital. U danainjemsvijetu sve de5dese diZu ozbiljni glasovi, da se obrne dana5njipravac seobe,koji vodi ljude ka kapitalu -treba dovesti kapital Zivim ljudima u njihova naseljai gradove,koji danasu mnogim hrvatskim krajevima polako ali sigurnoizumiru. U hrvatskim zemljamadanaspostoji preko pedesetindustrijskih poduzeta,diji je godi5njipromet vedi od 50 milijuna dolara,a neka od njih

stranukorist.+ ToviSe,Sto danainji kreditni potencijalhrvatskih banaka " U proljeie 1976., dok se ovaj Elanak nalazio u tisku, zagrebadkaINA sklopila je sporazum s ameridkom tvrtkbm DOW CHEMICAL o zajednidkom ulaganju 700 milijuna dolara u kemijska postrojenja na otoku Krku.

41,

d o s i Z e r a z i n u o d 6 m i l i j a r d i d o l a r a , a o n b i s e p o v e d a o ' k aStednju dbitebanke pri'ruii i mosle slobodno,urpoffiti-ru iituni* devizami i tako ," duttut nalazi preteZnou njemadkim.bankama ffi""ii;:ffi;;"tr"'k;F i# procjenama,svotu od oko 2 milijarde dolara. p" i?;ili^jl;, ""t

,, Naserai Nehrua. najelementarnijiminteresimahrvatvi5e teZi takvoj drLavi, koja 6e mu u skladu s modernim vremenima i u ne slojeve.

DRZAVA PREMA RADNISTVU I SELJASTVU

a je najvi5e maieha' A ti slojevi s.u t, Sto su oni bogatiji, to je bogatija

Jem prc delegat bdjeti, < spor po( podetko Balti6, 1 Takr oruije povijes valjujud nidkim I ali je sv zimati p Medutin se maso izostaje radnih r Tak pitanju Sportu, voda> I izjavio, plaie>, stoljeia za radn u 1973 manal cijene, . 18 o/oo Tako ni nostima

na, pa I

gdje je

Dakle, najjadi sloj -radnici i selja< noj partiji, koja vlada u ime <
nrava ie ravna ni5tici. Prije svega, i.lu tt"duvnomopie-jugoslavenskom 42

Dan njenih t s pravo slobodn tidki dit raju bit emigran i tako r u Hrvat sindika

: banke Stednju ankama

Itemna, ske pri stanjem odqrske ya otvastvarne le osobi

ia

no

c teSke Lkonfel hrvatie mu imaiu

nicima. kupnog ii, da i rrodnog nljama, rjevi su rogatija ni, tako lja bilo sadinjaosoblje. rtalitaruii sloj : i Saka u dije danaSsasvim J razne rdnidka :ovanje. du kra-

+J

DRZAVA I SELIACI

nemalu Iugosla blike H deceniju zemljan

DRZAV

obitelj.

Dan |ugosla odgova gospod koncen ve <
Ali, sustav I ideja po politidk< Engels, samoup holnu 1 liste, da i Lenjin Sdr zaje, da aneka podatak koja im takvom jedne st 44

poljorselja. odina fi5tva rpnog n dotka u (tara, rum. tavna obra, ;vrhu :nicu lskog la se 5tau :, 5to rsluje vnim ft,aju )nese atski bolje l rad ;voju

munistidkevje5taEketvorevine
DMAVA

I GOSPODARSKI SUSTAV hrvatskim zemljama u okviru
goslavije>po svom sastavuse vi5e lveza komunista,dok je |osip Broz predsjednidtva,Republike i Saveza Broza, na vrhu ie sigurno doii do ayu, a time i do raspadanja|ugosla_

povidkim g(J-

llaze seiirtve. :mlja nou rrehunih roda ryog odne 'ima, rCe tom voju

oslavenskogsamoupravljanjapoka_ razini poduzeia u fizidkom o6liku. ija. Takvo stanienaibolieilustrira daju bankamai prekb so otod,obiti moguii driavni porezi i takse.pri ,i se-potencijalni sukobi radaju, s r-banke,i, s druge strane,u odnosu +j

KRS HRV

JELAE

ERNE komunistidko-staljinistidkogdrZavnog pt biti demokratsko,samoupravljanje Zivota' druStvenoga i sektorima razinama na svim U hrvatskim sredinamadesto se postavlja pitanje: u kakvom ie ,urtuvo ai"tovati buduie gospodarstvo-uhrvatskim zemljama?To,je' plug l-ruruuno,vrlo vaZno pitanie, uli tuko formulirano znadi postaviti gospodarsko pove6ati opde kako pitanje.; pi.a t"io"". Naime, bit"o'f" 6i"e"ri""j", u- onau'tim cilj"evimaprilae:oditii sustav.Taj sustav treba jo5 vi5e i ne samo kriterije gospbdarike efikasnosti, nego "uJ?uofjiii gospoda hrvatske zahtjeviocijalne pravdei tradicije

verenosti. Na po6etku ovog teksta bilo je tedeno, da se Hrvatg\.u.Po svoiim temetiniin kriterijima'moZe lako svrstati uz bok mnogih slid-nihzemalia' Nu tbt",r treba nadodati i to, da jos i dandanasnijedna skandinavska prema5ujeirvatsku-ni po broju stanovnika,niti po gosp,.odar;;ii;;" manje ditava .to"i pot.""ijalu, a znase,da je jo5 u proSlomstolje6u.viSe Ska-"di"uviju'Livjelapod Sedinitvenompolitidkom vlasiu, da bi se podetTko bi danassmio ustvrttotl.tu porue-u
: hrvatske drLaveu hrvatskim zemlialitidka i gospodarskanuZnost naSeg stolieda.

46

PIS da se ne vodu, kr politidki hrvatskc spojivirn kojegaj nastroje drugo s vezano vrsti
Jela Smatra vali, bic njegovr odlidne u svojoj bez sta naroda je ostao Sve donijelo ono nal Nastup madZar nikakov kako pc vaZnos

I raz-

seu alih i alaca izam, ija, a moZe etima ;vojoj r igre

KRSNI LIST HRVATSKE DEMOKRACIJE PROGLASO UKINUEUKMETSTVA JELAEICEV ERNEST BAUER

mie plug arsko treba 'iSe i Calje, /oren rko i ;tvari oSlog sidne tako

rojim nalja. rvska odariitava rodetJStVr'akog rdr"ria roda, ie na lvska snost rbitamljaraSeg

47

EuroPe bi bila ProPala, a Poviiest

edalo manje!

-dlanaktzv' -' rja 1928' slavio pod naslovom << | elanadnevia

lr;*ik:"5il:: i#ilI?"ff /;':H,

fugoslavije: 4B

bi bila rto moZe mu. Na tcija, na

r budu6rvat bio Ieladi6 m apelu Beograd Zagreba, iskustva dm vodovakove r Vojvot, da joj : slavenrrijedito hrvatski tdi6a,da . instala
.9 ioE =

=ec.E *#::

ladii od dovoljno ;u i tamo re poslije ni junak vremena ka svojoj ito je saa-sve prilikom posebno i paZnje odaranju, rgo,nego iey dan>, tm <
r kojemu godinama

49

(osamdeset godina neznatan je vremenski razmak u zivotu jednoga naroda. danas pogledamo 1'ato .Jl nije veZi od sekunde u Zivotu pojedinca. Pa ipak, kad doba' koje u te godine, dini nam se da glediamo u neko mitsko' herojsko dinimo i krivo A Zivovanju. ""ui.ug svakidaSnjem praktidnoml u ,rno uE6 svi iaboravili ta nedavna' zaboravljamo kad orri- u."-"nima i sada5njici i vlastitoj bududnoiti, .,rr"*"tu. Zato Lbl;etnice, jubileji' pored- desto dosadnih i na oko tako daleka potrebu plti".*lft ceremonija, imaju ipak tu dobru stranu, da nam nekako. nameiu godinama i danima [ilun"iruttlu I upo.edivunlu .udusttlotti s pro3lo5iu' U tim govori' ali ondu baiem malo iistorilske poduke, o kojoj se toliko il;i;j;;;kt..o pogrebke u prosvoje utvrditi po moTemo njoj L"j" ;irt" ne slu5a, p."-du samo budu6nosti' u smjernice i korigirati Stoiti ---poslije 1918' nekako CetrdesJto.-u toa-n^ sve vlse pada u zabotav. Narodito Sena ona perioda na5eg narodnog Zivota' narodnom nema todno limitiranih granica e snaga narodnog Zivota desto se nanovo

Ji"il*':ii:iT'lfii; ili","1"f;:Tffi"

prije osamdeset godina, naiii 6emo na -184€. i 1918. u nedaiama, u uspjesima, godine oko razdoblia porazne slidnosti za - 1918. Godina lti+S. goii.ru je rortenja hrvatske demokracije i-i"r"Lr""iima. momenta nam godina njezinog prvog nastupa u samostalan.Zivot' Vei ta dva k;t" rolnarrtieia duboko zadire u sadasnjicu. e";r" samo lidar" cetrdeset or-u godirru je godina |eladiia. Njegov triumf_nije.bio vos naleta narodne misli. I prvih razodaranja i dne borbe za nama Hrvatima tako dragi' 1to slidna kao i 1918.

::?:::i": J.""ffi"J':;:" J'g"ilfl:' T.l'"#

rs na5e briZne domaiice vode borbu za godina prozaidke zahtjeve Zeluca pod f eladi6evim v.odstvom, tu se prije osamdeset suverenog nanezavisnog, atribut najjadi kao vojska hrvatska slobodna ior-irufu je tad postojala-samo formalno ioaa. f"o poslije sedamdesetgbdina Austrija druga medunarodna ,Jurno je vise nije tito. t au jle tojom igrom sludaja bila tad je bila 1918. Tad je kasnije 5to ono _ po.tulu bi or-u Elt.d.r"t l""rilirlil" monarhije'>> j"tttuo prvi zvuk posmrtnog zvona habsbur5ke

Dalje nastavljapisac zanimljivomusporedbom:
za koje su se borili i za koie su povezali s okoline daju njihovoj drami neki renesan! puca' um tavni"' nailazi dubbko iazodarane u svijetu, u Zivotu, u ideji' Srce umirao ban Josip Kad je prije Sestdeseti devet godina u Novim Dvorima vei se uselio u skromne biskupove selendrifafovj blatnoj u'slaionskoj l"luii, glasnije orio glas, koji ivore mladi Josip i"raj Strossmayer.I iz Dakova se sve

50

je vodio n ugledali kz Dan jt sundan i s OblaEan je

Ovak je |eladid ne bi se najditani

Kada Bedu (po do5lo do bila jedn nemira u diia sma bunili zb htio time na tadan svakako istom svc i5li vrlo < nih Madi onda Srb mogaooc popustio opia por dekret o uskratio Granice, odlukom Ti dc narnim ! prema Il odluke i leladil u zakonod sve do d sjednik, saziv nek Hrvati, n

Kada duna |eli izjavio, d sre6u,da skoj na5

roga naroda. s pogledamo o doba, koje ivo dinimo i ta nedavna, , dosadnih i neiu potrebu ra i danima lo govori, ali ;re5keu pro-

je vodio narod k danu, koji su ]eladii i njegovo doba samo za jed,antrenutak ugledali kao darobnu viziju. Dan je zaista granuo. Tek poslije dugih decenija. I vidjelo se da nije onako sundan i sjajan, kako su ga |eladii i strossmayer gledali u svojim prividenjima. Obladan je i olujan...>

. -9ug.tl se smjelo pisati jo5 u prvim godinamastare |ugoslavije,kad je |eladi6evspomenikjo5 stajaoni svom-trgu.Danas, ka'd,"ga uis" ,r"-u, ne.-bi se,.smjeloni. ovako pisati, a kamoli objelodaniti i iednom od najditanijihlistova, kao 5to je onda bio <]utarnji firtr.

1918.nekako rdnog Zivota, ranih granica to se nanovo > desetljeiai I ako poduzridi iemo na u uspjesima, :ije - 1918. ,omentanam r samo lidai;, razoEaranja i a tako dragi, jo5 staradke bez osjeiaja. de borbu za rdeset godina uverenog naformalno meilunarodna 1 9 1 8 .T a d j e

r i o pokretu rmjerice. Nije . Kod svakog . Dobar teret idke povijesti. upila. I jedan - i jednoga ru5ili su oni CvalenajbliZe ga i drugoga tavni... 'ao ban fosip Lnebiskupove rrio glas, koji

5l

nakon zatzela Bedau svom govoru Alserstadt carevinu Austriju kao <
likosti svoiih poiedinatnih elernenat moniiskorn sudielovaniu za sveopt iednom svome Privatnom Pismu ba ilidi na vlas izjavi de5kogpolitidara sada bismo ie morali stvoriti!> Najpoznatiji prigovori |eladi6u s Ovaj prig divalo ..reakcionatcem>>. redu od strane liberalistidkih madi

moi ciieli iivot i moie sada\nie nc u duhu koii sada vlada, traZio o zajamtena svim narodina a uPravl 52

susieda.. ugnjetava zila seoru ie sve to r Nakor Landstra Zarske po luka), u5a Zana>(sv stan u pa dijelu La pobjednik je sa svo ustajalajt vrhunac r

No P brZe- nj oznadio,I sve vi5e 1 sa svojim nikako ni grdtzovim grdtz se i bilo povjt ske, a W nastavku boravio k Badkoj i i

Osim Hrvatsko javljala n skim kru1 proglaSe narodna r zadrLati ( Zupanijer daraoje r je Vojna Bansku I nije bila Pait kovu hva pokazale postaon€ ostaoje'

ri odredi :stolnicu, rez Winatao, ali Jeladiiu rg hrvatr uvid u vaZnost. n Hrvatt zada1q, tatrao je redgratla njega je be1avala blagom igurnost nju, sve t o ito se ,i iedna s raznozva har:ladii u rve koja bi bilo,

)e oznaPrvom lder od su bili, u slabo vatske i smislu, lelailia l markC).

> .i arhiv doslovvjedoti novinu, koja je I naieg fJ

UNI ZNI

(

osietao,neeenitko iksd ssznati!> vlca- I rl

runas mene t cem 19 plsca o lm onc od pol daiei zl novim uditeljl muden

54

drugim na5im

UNIVERZALNO

zliditim uspjeecajbio toliko borbu protiv r su ostalena zauze1e tvrdajeti i nekoliko vojskei kapiL,tim viSe,Sto ipatidna. kojoj je nomi i sveviSebila li veze.Uspotim godinama su posljednje 1859.i umro.

zxacsNJE STARiEVTCEVTH SATTRA

MoZese reii, rodstvombila a se Hrvatska Lu Austrijskoj : ideje, negoli r 1918.pokar ved poglede, u du5i zbilja se je smislu n sretu, da 6e u svom srcu

ANTE Stardevid je mnogo viSe, skoro iskljudivo, poznat i spominjan u ozrad,juhrvatske politidke povijesti, dok je njegov knjiZevni rad ostao jo5 uvijek nedovoljno kritidki istraZen, nesakupljen i skoro zaboravljen, a mnogim generacijama, posebno onima poslije Drugoga rata, sasvim nepoznal.' Osim davno, joS prije Prvoga rata, prvih pisanih radova o Stardeviievu Zivotu i radu; jedan od posljednjega <> i poligrafa Kerubina Segviia2 i drugi od BrankaDrechslera,u kojima se u opiim i izvornim anali-

I

:.i-{{6i;i

I

s ui't t

PRIGODOM 80. GODISNJICE NIEGOVE SMRTr (18e6.-1976.)

D. ZANKO

KERUBINU SEGVICU posljednjem<> BLAZU JURISICU vjernom Stovateljui tumadu StardeviievihSpisa

I Ali ne samo njegov knjiZevni rad, nego i samo ime Ante Stardevi6a <>kod ,kao i one - pita se jedan inteligentni pisac, u Fltvatskoj koncem 1971., ovako: o...znadi li danas takvima i slidnima, kao i samim vr5njacima pisca ovih redaka -a i tolikim mnogima- znati li i5ta ime Ante Stardevila? le li im ono i5ta viSe... od slike nekog iapu5tenog prigradskog spomenika, ili moida od polovidne predodZbe o nekakvom politidkom stra5ilu iz pro5log stoljeia. TeSko da ie im biti i5ta drugo izvan toga, a nekima nije dak ni to.> '? Kerubin SegviE, vjerni Stardeviiev sljedbenik i pisac prve knjige o njemu . Zagreb, 1911., napisao je, (koju je on i osnovao). Poslije proteklih novih 40 godina i sada, evo, prigodom 80. godiSnjice (18961976.) sjetio sam se, Sto nam je onom zgodom rekao, da ,- Sto me je potaklo, da ovaj rad posvetim njegovoj uspomeni, da bi se u novim hrvatskim generacijama saduvala i produZila trajna spoznaja o velikom uditelju i dobrom udeniku, koji je zbog Uditeljeve nauke o Hrvatskoj nestao kao mudenik.

))

zama pi5e o Stardevi6ukao knjiZevniku i filozofskom piscu, tek ie fosip Horvat u svojoj poznatoj iznijeti nekoliko interesantnih podataka, viSe sintetidna karaktera, a Stanislav Simii jedan esej o StardevidevuknjiZevnom stilu. Konadno i sAmBlaZ JuriSii, prezasluZnipriredivaE izvanredneantologije Stardevilevih (1945.), Lali,ito u tom izdanju <>3 Izvanrednoje znadajno,da ie se u Hrvatskoj, usred >,tspontanojpotrebi,da se duhovi vrate na izvote,te da se tradicijom, zaboravljenoj, prezrenoi i oficijelno izruganoj, okrijepe za nove identidne spoznaje,- da 6e se u toj atmosferi godine 1971.,spomenutiinteligentni i izvrsno informirani pisac dati na pisanje jedne temeljite sudije o Stardevi6u <. Dakle, konadnoi knjiZevniku! Uz interesantnunapomenu: Dijalektika je inteligentnogapisca vje5to ubacila Stardevida knjiZevnika u Stardeviia politika, i obratno. Da je i njemu preteZnobilo stalo do Stardeviievepolitidke uloge, vidi se iz njegova odlidno uredena i bogata izborc KPolitiikih spisa>Ante Stardevila (Zagreb, Znanje, t971. 628 str.) s popunjenom bibliografijom i informativnim > i po izdanju . Bilo kako bilo, Stardeviiev obilan i mnogostruk knjiZevnohumanistidki rad odekujejo5 svoje istraZivadei kritidne analize,dok 6e ovaj moj rad nastojati upozoriti na jedan detalj, naime na njegove satiridke spise. Ali prije nego prijedemo na stvar, vrijedno je uoditi jo5 jedan interesantan i dubok paradoks oko Stardeviieve pojave: o njemu ie -makar je u svijesti naroda urazito politidka lidnost - mnogo vi5e pisati i velidati ga knjiZevnici i pjesnici nego politidari. Naprotiv, ovi posljednji 6e ga malo pomalo i napu5tati i pre5u6ivati. ie se pretvarati u <,u <>, Hrvati u |ugoslavene,ljudi od
- >,veli L. V. Siidland, koji ie odmah zatim iskreno priznati: < i , Sto ie nam sluZiti ako baza za ovaf'rad.

56

nema nlsan da stekne taj dudak, r Sto zovemo skog narod neuspjeh,I drZavnomr Zabtdo koji iz dub wijednosti duhovnoga interesa i suhim, surr stvom...ta zajamdena, nija prezriv Savatransc horizontaln suha, i suro relativizma Stardev sublimirana Regnum Cr nosni nano suverenitet jezika; osta
a Navikli psiholo5ko. Ir svojoj ontidk spoznaju subj sa-vijest, s-vij koji od stati Ako svoja zb -da li su mr nego ujedno i (Vidi: D Tomi. U aZb

r |osip o intejedan rntolo
pise. Lntan

jeu tlcatl

vati. oliti)ragloviPoliizio:dne :priosuodisati ao i

JI

stihovi i r jama> hrv proSlosti,i koji je pis nezrelosti u duZnos kroz puni

Nove protesta? u konfuzr izmedu ili stavompr prvom mu gospodin politike o drZavnem padeproti povijestin Zivota>,u brimi djel Sve to On ie ba zaboravlj svih govo Ona su ur dobiva i c uvode nov Nidep jer oni su tajne- ot tivdi dobro uditelja Ci su na pon 5i6, Euge Pavidii, S Nidu rom akcentima Najljep Kerubina i

t(A.S vjekova. Njt i Francusko u <
58

,dati... v toga jedino ;ki tip nenito dilo o nadu 'ijesno

stihovi i njihova proza, njihovi romani i njihove drame lete za hrvatskeslobode,hrvatskedrZavnosti,hrvatskogajezika,hrvatske pro5losti,a sve u viziji hrvatskebududnosti.Ni oni, kao ni njihov Stari, -nisu mogli podnositi koji je pisao >, nezrelosti nesavr5enost njihova dru5tva; osjedalisu se s njime solidarni u duZnostiprotestauime prava i pravde. Kroz njihova se pera izlijeva kroz punih 80 godinagordinai zanosStardevi6eva protesta.

i kroz madii porost ne od a dasa rLavne -veli drugih

Nove nas generacijepitaju: gdje je smisao i temelj Stardeviieva protesta?Pred dramatidnimproblemom sudbine svoga maloga naroda, u konfuznom vihoru dogaclajadruge polovice XIX. stoljeia, razapet izmedu ilirizma i jugoslavenstva,izmedu stranaka, koje se definiraju stavomprema Austriji ili MadZarskoj;u labirintu jezidnih variacija pri prvom mud.nomformiranju knjiZevnoga jezika tz fatalnu pratnju sjene gospodinaVuka; u kontradiktornom i anarhidnomnatezanju dnevne politike oko slavenstva,sveslavenstvai agresivnesnage velikosrpske dri.avnemisli, - Stardevii se smje5tasAm,tvrd ko kamen, mimo svih, padeprotiv svih, u srcejednogaod najdelikatnijihmetafizidkihproblema povijestinaroda,u problem etike u politici, u njegovuomiljelu >, u najjezgrovitiji stardeviianskiaforizam: Sve to, ali samo oruZiem filozofskih aforizamai kniiZevne satire. 'jadnoga On ie baciti u lice svoga vremena,za ondaglasovita,a danas zaboravljena,koja su -veli ]uri5id- Nide plejadaknjiZevnikai pjesnika,probudenihStardeviievimstilom, jer oni su kroz njegov stil -koji inade sadrZavasvu dubinu njegove tajne- otkrili i usvojili arhetip hrvatskepovijesnesvijesti-savjesti, shvativ5i dobro svogaStaroga,dok on zdu5no-kao dobar humanista- citira uditeljaCicerona,koji veli: Tu su Ante Kovadii, August Haramba5i6, Eugen Kumidii, Stjepan Mileti6, |ovan Hranilovii, Ante TresiiPavidii,S. S. Kranjdevii,A. G. Mato5,Milan Ogrizovii, Fran Galovii... Nidu romani, drame, lirika - sve s elementimahrvatske pro5losti i s akcentimajedne nove svijesti. Najljep_Se portreteStardevi6eve lidnosti ostavili su nam knjiZevnapera KerubinaSegviia,sBranka Drechslera(Vodnika),6Vinka Kri5kovi6a,Io-

z ovih eviiev a nade definiazija>>, a taj r kreaantaziijativa. stema, mteLu dovjek VO SVE

:ativna transntna, i rrimjer :dnost, )m, on rrimjer rcijama irnima, rlleoen. misiju rtuicija entidan njihovi

razvivSi prvi borbu za hrvatsko ime... Stardevii je otac Hrvatstva.> (Kolo VII. 1912.str. 400.).

59

sipa Horvata,TM. Nehajeva,sBlaZaJuri5i6a,Mile Stardeviia,Mate Ujevi6a, Filipa Lukasa, StanislavaSimi6a i Tomislava Ladana.e PjesmaMadimira Kovadida postala je klasidna,a nije ga mogao mimoiii ni KrleZin sarkazam,koji ga zami5lja kao: Tu se opet ostvarila jedna Stardevidevavizija hrvatske realnosti: Eto, knjiZevnici i pjesnici kruZe oko Staroga; iz njegova nepresulna izvora napajaju svoje inspiracije o Hrvatskoj, nostalgidne,pesimistidne, prepune aluzija i il:uzija,ali uvijek s nutarnjim plamidkom stardevidanske svijesti. Dotle politidari, oni profesionalni, vrludaju ovamo i onamo, o StaromeSutei potajno priznaju, da su u mladosti i oni bili <, ali >i , i jo5 novija -usred - ponovno izdi6i Antu Stardeviia na njegov dasni piedestal Oca Domovine. II. ODULJIO se prvi dio ovoga rada, gdje se htjelo upozoriti na Stardevi6ai kao knjiZevnika, kao i na paradoksalnupojavu, da o najznadajnojoj politidkoj lidnosti u Hrvatskoj vi5e pi5u i govore knjiZevnici nego politidari.Vrijeme je, da prijetlsmona stvar,naimena StardeviieveSatire, i to na jednom specijatnomplanu komparativnogakaraktera, jer .>. Klasidni humanista po kulturi, intelektualnoj formaciji i, 5to je najvaLnije, po svom knjiZevnom stilu i etidko-politidkom pozivu, on sAm 6e nam, bolje od ikoga, ostaviti svoj vlastiti portret u jednom pismu Ivanu Potodnjaku, godine 1852.: < (Ante StarCevi6. Zagreb, 1940. str. 106-107.). 8 > (PolitiEke silhuete, Djela M. Nehajeva, str. 12. Zagreb, 1945. str. 134.). e <, i ostalih imena kojima se zastiralo i zatiralo ime i opstanak hrvatskoga naroda... odbaciv5i kao novotariju i izmi5ljotinu svako drugo ime osim hrvatskog za dri.avu, narod i jezik.> (Ante Stardevid. DrZavnik, Govornik, KnjiZevnik. Kritika (Zagre'b) 15, 1970. str. 821.)

60

ne mog blizu tr senec sam no iu ovih i nju o slobod i -odk - Ima ne smi s francr narudio sveieni knjiZari izdekao Dak bu,ul istodob turg, fi knjigA. knjiga. njegovo Vrlo m: suklja n platons konadn mu tom narod o njeno i jo5 nem

Kak energija vanju d lovice ) bodenja rijedima i Khuen 10

Sv

spisi, u I je na5 r Hrvatske knjiZevnc izdano. I iscrpnom nicima, i nuo je 1 Hrvatsko

uje-u r:J:v^ .osti: vni.>> luSna idne, Inske lo, o 'a5i>, rMaskog estal

Staradajnego rtire, StarnajsAm ismu +-: trt,

tola, eda sam ;OSti,

devii Startva.>

rpna, ultelJ loda, tva>, rryatosim iiev-

6l

dasve s Ka varati pame dane. Kao Sto najbistrije < prasnuo u strane svrJ filozofski p snazii etid onda5njeE fuznu bijet
Starde skih mora kroz prizt patriotizal Augustinc svih mora 62

tika). ikova ^i^ r.tq

^ D

ruu

dasves Katonom,.paradoksalno poigravaju6is-njihovim naukamaprctvarati pametnou ludo, da bi tako t-atcse pogoaio u zi*"-suo iJ zugr"pdane.

grub bezost i anja, izmu Ljaroumaialo:

rsjetnost, :riornisli, vega rdiru 'gandno, roga iljna rsadastu nica :do rnic

Iice. Sali rsna rolje oje , hirtim :oga rczu ldo, ada sav na( var, eba

eu na63

je promije5anou Zivotu; kukolj i pSenicarastu skupa. Ostaje paradoksalni paralelizam i ironidan smijeh, naravno, za onoga, Isti se princip, kako iemo vidjeti, moZeprimijeniti na Stardeviievesatire. Odmah na podetku famozne Poslanice pobratimu, iza kako se sa smije5kompohvalio, da se najvoli >, hvata se Platona: <>Dobro, ali stvar nije tako jednostavna, kada se pi5e satire: da postigne traLeni efekt istine, morat ie <> i samogaPlatona,da bi tako lakle mogaolupiti slabostsvoga ne ba5 mudra vremena: < Citat je dug, a trebao bi biti jo5 dulji, ali jasno je: Stardevidsuprotstavlja etidku dubinu Sokratova udenika korumpiranoj civilizaciji, u kojoj vlada sila, tj. pravo jadega,laskanjei novac. Maskiranu satiridaru dostaie obrnuti stvari. da dode do istine. Stiiedi novi pasus, ni vi5e ni manje nego o politici: <, i iz nje za nas iztesana , i Bog zna kako sve ne: -u kakvu si kolu, onako ple5i, pa 6eE sreian t. j. krjepostan biti. - Dakle treba se nauditi sve forme ovoga plesanja.>> Erazmo ne moZe dovr5iti jednu stranicu, a da ne spomenenajmanje tri detiri, Sto grdka Sto rimska klasika, s kojima se njegovaLudost lukavo 64

sluZi,da o1 ralima, ko za prijelaz stolje6au ku5a>>,teZ Hrvatski s idajeuSr jeku. <]a r ih za tako Tako sam fa ti dakle ali barem slagati,on ljubimac iz i vei nika< moZe i mc i svagdjeNaS kl traZi joj sr i ismi svojim bla ono uZiva, budi riedju veli - jec Poslan iznenaden ludovanja
paradokttestcapeLinji, koja i Zene ni taste muL Ludosti, ako iemo Lko se sa hvata se r,adaje ko jednomorat ie ost syoga . Plato je Loljudski. riliziranih ei- koji :ati-, pa a zagoyalio samo: je mislio, i dtiati' mi... Da sa nekoi u svoje iku, it. d. rjmudnija koZi, bio rca dodeii suprotzac\r, u satiridaru treba se raravsku, 'ari izvan ek, drugi u Rimu i iztesana ple5i, pa ye forme najmanje s/ lukavo

65

Frazmo pulta Ludost, da prevrdestvari ovoga svijeta,a Stardevi6se skriva iza s istom svrhom. dovjedanstvu takove stvari, koje, da bi valjale, viSebi danaskoristile negoli djela svih dosadainjih muZeva.>> Ne zna5 pravo, kuda cilja, ali voli se Saliti na usporadun skolastika,kao i Erazmo,a nadasvestari svijet paradoksaLno redivati s novim: <r da je - na svakoj stranici izbaciti po nekoliko erazmovskihbutada, kao na pr.: < Konadno,kad smo se najmanjenadali, u jednoj sitnoj svadi s konoparadira s njemadkim, makar baricom u Karlovcu, koja -naravnokrivo, sAm ie naS satiridar svojom vlastitom rukom objaviti punim imeja ti ne mogu opisati stanje moga nom svoga starogauditelja: < III. A SADA, kada su nam karte otkrivene, moZemosigurnije i s vi5e uZitka razmattati, kako se ova dva srodna mentaliteta dodiruju kroz formacije, temperadaleka stoljeda etidkim idejama klasidno-kr56anske mentomi stilom. Ono Stoje Huizinga pisao analizirajuii Erazma,naime, da je njegov imaginarni svijet bio amalgamdistogaklasicizma-napose Cicerona,Horacija i Plutarka- i biblijskogakr56anstva,ali da je njegov duh krSdanski,dok mu njegov klasicizam sluZi kao forma, te da tzima antiku jedino kao elemente,koji se etidkom tendencijom slaZu s kr5danskim idealom, - sve to moZemo doslovno primijeniti na Stardeviia. Padejo5 vi5e: Erazmoje, iako se je pojavio jedno stoljeie poslije prvoga humanizma, usprkos tomu bio velika novost za svoje doba. Za5to? Stardevii 6e biti takoder velika novost za svoje doba, koje ie takoder izgubiti ono jedinstvo klasidnogaduha s kr5ianskim, opijeno poganstvomi racionalizmom u jednoj dekadentnoj atmosferi austrijskogaabsolutizma. 66

Uzmim ditavaknji Starde vanju dina doban ne Kritija i I( dudim, da zatire i kr napokon r onda teka s nikim o t Ovako je I Erazm Livota, za jedinim m od pusta s ako ne mu - Ide dosta. Stariet, ali ne hod Oni su n. datones su na5ezn se dovjek kaplji vod oni o dvojr Ho6u da tl drugadije. staroga vi dovjeku je negoli jezi Eraztn rijedima is Euripid, je smatra zgo usta puhat u nutrini,

- op

satiridar-m Stardat biti ljublje negoli Zel moZe se ni li ovo na& itousan stvari, koj

Stardevii se am ja na5ao svi doktori e ie ti pasti rl seraficus, t ovi muZevi emorabilia> li djela svih se Saliti na :salnouspo,u i mnienje ovoga bez lJLt
uzmimo nasumce nekoriko tekstova, jer za sve detalje trebala bi ditava knjiga:

u mudraci niit,korisni za sye potrebe rkrat, smatran po Apolovu prorodi5tu li javno govoriti, bl prisilien uiutiti je optuZioi osudio,da ispije otrov, dorr*

td"n,idan motiv i jedna te ista paradoksalna lekcija. pametnu

eisvi5e ruju kroz temperata, naime, -napose Je nJegov da uzima s kriiantardeviia. ie prvoga . Za\to? oga duha nanizma, r ljepote :a novost r duha s adentnoj

ot

lezovitt biblijskih t osje6ajai r sao, ispjev stanja svog jedinstven ljudskoga, meta-povij Kroz 5 psiholo5kih ali tako, dr ovu gustu znadenja,r krivudavim istine vide Ne sm proizlaze iz dima Stard ve>, Saljiv Francuske: Makar 6u se usud godina- p

KAKO IZPRAZNI KAKO PA VELIEANS

MUDR] RILI DOB VALI GOI GURNOST

vAlucEGl

SUTON VATISMO ZELIJDAC DALO, NE UVIEK ON

SAD UI DOBRAK( DOBROTV CVILI I LI SUDECDA

iraki>). i, stide, brojne rvatilo, stvari, rju ime aiamo, sluZeii NA SYA

!alom> i Zivot moglo t Erazo kroz I samo menito progodroslo-

hrvatjdublji glavlju dudne da ih llomak jedeie I meni o ovalemije. XVI.,, enijeti e proi kobi rodnih

SE BUDI I PROTEZE,NIJE NA KOJE SE NE MISLILO, U ZAKLONICI, SIROTINIA SMIJU SE NEVOLJT,BIEDT 69

JUEER DAVALI, DANAS PRIMAMO ZAPOVIED.I; JUEER PRI. MALI, DANAS EINIMO POKLONE; JUEER SUDILI, DANAS NA SUDU STOJIMO; JUEER DIELILI, DANAS PROSIMO MILOST; JUEER STRASILI, DANAS OD STRAHA DRHCEMO; JUEER PUNI SVEGA,DANAS SE KROZ NAS SVIETLI: GD}E JE NESRECAKAO NESRECANASA? UZDASI RAZBIJAMO VALOVE, SUZAMI NATAPAMO ZEMLJE, JAUKOM ZAGLUSAMO GRMLJAVINU, VISE TRPIMO NEGO ODAJEMO, I JOS SE KAZE DA JE TA POKORA PRESLABAZA GRIEHE NASE, I DA SE TZDAIA SAMO KRVLJU PERE DOK JE SJEMENA I IMENA. V. KAD se dovjekosvrneretrospektivnona Zivot Ante Stardeviia,dovjek se mora zapitatii zaito ga se smatralo i smatra velikim? Ta, sve sto je poduzeo,zavr5iloje neuspjehom.Druga polovicaXIX. stoljeia projurila je tako rekud mimo njega,preziru6i njegov ideal. Bio je osamljendak i medu svojima. Literarna erudicija, koju je on, poput Erazma, smatrao svake kulture, iSdeznulaje kao takova. Njegova djela, Zivcem-kamenom koja su svi knjiZevni povjesnidarii kritidari proglaSavalivelikima, vi5e se ne ditaju. Pretvoriose u jedno ime! Ali zaStoovo ime jo5 uvijek zvudi iznad svih drugih imena? Za5to se nitko ne usudi, da mu dirne u pijedestal Oca Domovine? Svi su odgovori na sva pitanja oko Stardevi6a pohranjenau tajni Mudraca,koji kroz neuspjehpostizavanajvedii trajni uspjeh kao i njegov Sokrat. Caracas-

VsnsTusla,1975.

STJ

DAN

STJE]

PRII diSnjice ( 1 9 7 1 .r priredab i u isel nom, R sakupilo seljaka, proslave bom do zastayer seljadka tarci su spomen oznake r svom Ze je napa Javnom u njegov da, a na Navr se on uh

oA j: je RadiC 1 bratom A
70

R PRI. {S NA LOST; : PUNI \ KAO

STJEPANRADIC DANAS STJEPAN

G AZT

FA 7

iMLJE, NEGO 'A ZA

oK lE

dovjek Sto je ojurila Ldaki natrao djela, a, vi5e : zvudi u pije'deviia

.. PRILIKOM -proslave stote godi5njice rodenja Stjepana Radlia (1971,.).odii,an je veii 6roj prigodnih priredaba,koliko u domovini-toliko i u iseljeni5tvu.U Trebarievu Des_ norll, RadiCevom rodnom mjestu, sakupilose nekoliko desetakatjsuia seljaka, radnika i inteligencije, da proslavetaj dogarfaj.Sefiaciiu sobom donijeli svoje stare stranadke za.slay"e s nadpisima<. Hrvatiki sveudili5_

i

,\

trajni

11 tl

na5em sudu, po nadelima pudke politike - vladu daje samo narod. Oni nisu u borbu protiv magjarona pozvali naroda, nego Magjare. Sutra mogu drugi pozvati Magjare u borbu protiv ovih novih magjarona, - i tako bi uviek hrvatskomu narodu davali vladu Magjari. <> Toma5i6 pisao u bedkim novinama (u ), da se veseli riedkoj rezoluciji, jer se po njoj vidi, da je u hrvatskoj opoziciji prevladala politika njegove , t. j. magjaronska politika. A onda znamo i to, pa to rado i priznajemo, da novi magjaroni ne mogu biti prijatelji starih magjarona, koji imadu vladu u rukama; to je naravski, kad novi magjaroni hoie sami vladu. zajedno s naprednjacima ( i ) i s njekim divljacima (Bardii, Potodnjak i Vrbanii), koji su prije upravo ruglu izvrgavali cielu tu stranku, njezin program i njezine ljude (Haramba5ii i dr.). PridruZio se borbi za rezoluciju i , s kojim su se napreddiaci i divljaci bili takoder razkrstili. Sto je ove ljude sklonulo ili prinuZdilo, da se zbliZe i da ba5 sporazumno zajedno rade, mi ni toga ne znamo i ne iemo da iztraLujemo. Odito je samo, da je konadno nestala iz naSegapolitiEkoga iivota, jer je sva pre5la u nove magjarone - branitelje riedke rezolucije. , ) i s popovima oko (s ), s kojima je ---osobito s prvima- inade u najze5ioj opreci, tako da je bas stardevi6ancebila izkljudila od svakoga dogovora i sporazuma. >iztidu ovu slogu na5e stranke s
Magjarima. O tom 6e se odluditi, kad bude mogao progovoriti hrvatski narod i jezgra i korien njegov: hrvatski seljak. '. ' Dr. Ante Radi6 i Stjepan Radi6, Hrvati i Magjari ili Hrvatska politika i (Zagreb: Topol5iak, 1905.), pp. 52-55.

72

Sto je zapodets rijedkogsa ski narodr


nisu u pozvati rtskomu doduSe gjeviia, IomaSi6 o bedki 1 moZe, bedkim po njoj e), t. j. magJa;toie e sami. da ie rvatska rvatska njekim li cielu r borbi :Krstlll. ajedno vatska 'eSlau yora i raya>, ma je e bila

Stoje bila i kako je glasilata duvena rezolucija>, kojomje zapodetsudbonosnipreokrei u rrir"tri.gi<

u ugarskoj nastare za a. r.a;.i,i# ri;";;k; H;; ;; Jdff : o podp ff ff" 3..,*;5;1ijl;. time, une

<
n:jJ ;::if;,:*u-nu'odu;

a time e" ." ,,au.itl temeljitrajnomu sporazumrjenju ,bostranoj .koristi, uvjetovano je najprije Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmacili, toii_"

romoi >. No posve itozlle

ropovi :; oni Lmote, da je prva zbilja branu tajno ima i rod i hvala

ika i


73

(Daseuzmognuprovadjatiidoostvarenjadovestiovdjeistaknutanadela, 5 zastupnika, koji 6e imati jo5_i daljnji zadatak, telnje ir"trtjevi, i""ufi." re lOi"i"a pitanja, koja iu na5im zemljama zajednidka, piipr"ufir ina da proudi i za rie.enja ili su od koristi obioj narodnoj dobrobiti>>''

p-ri!Medu drugim politidkim organizaaiiama'pozv€na ie i HPSS-da peloric-e odbor. tu-.svrhup; u ,,-ni3eJk""t"r6ft"i:t" i; vati .(Trumbid' eingrija," Mili6, Harambai;iEi Zagorac) odrZao sastanaksa StJepanom analizu i R;a16.;, na kojem i.-"" pr"rit"J odgovor svoje stranke kao kritiku rezolucije:

(V. Ni' sloboStineb izkustvo udi jalo slobodn 1900., kad .
(Rijeil nici i polit uslove por sko.srpsk opoziciona de, pa se r ili, kako t< hiji posta Beograd. zadrl.ao, a koStac.
2 lbid., pP. 5G58.

74

3 Ibid.,

nadela, zadatak, :dnidka,

a prihumbii, panom alizu i

astupnlt uslied rkustvo, :un nas upravo iTIa One

ide za lnosti>; pozicioveiine 'i jedni vojska rrudjem h predrd ima,

,:Y Nije moguie, da su hrvatski zastupnici , jer su ba5 ti zastupnici sve do 3. listopada " ove godine ili ^u danalnju nagodbu izticali kao glavni razlog nezadovoljstva 'iluzorna,Hrvatskoj, ili su priznavali barem to, da su sva prava Hrvatske u njoj dok imenovanje bana ovisi o Pe5ti. _(vIII. Nije moguie, da su se hrvatski zastupnici, vei kao Hrvati bez obzira na ostale slavene, mogli onako nejasno u predzadnjoj todci rezoluci!e izjavrti o hrvatskom narodnom jedinstvu, za koje n"-uj., nikakvoga zahtjeva, dapaee ,riti ,riknku" druge nade osim onoga krvava je ironija, koja tjera krv u sbrs2s. 3.

lonekle narod>, r mogu du svih napose, dstva>, 'odnijih

je imala da nici i politidari donose <
sko-srpske koalicije.Tim dinomnastu

vedske, ld svih r jedna rista je r 1903. u svaki uZnost, r i slo. j. ako lakvom

3 Ibicl., pp. 59-63. IJ

je 1917. s Pa5iiem podpisao Trumbid, a koja se isto tako odlikovala vi5e > nego tvrdom stvarno5du.

pregaze. Ali najveia je pogre5ka i neoprostiv grieh u tom, Sto se vidi, da se svi ti govornici u ratu nidemu nisu naudili, jer kao da ne vide naroda, kao da ne znaju za narod, pa zaro svi govore bas protivno od onoga, sto nas narod hoce i treba.
ni na5em srcu, ni na5emu umu, pa se onda dudite, Sto su Talijani taj vai rebus (svoje vrsti zagonetku) nazvali komedijom. Zar ima primjera u poviesti, da se narodno ime piSe kraticama? MoZe se skratiti ime pojedinog zvanja, pojedine sluZbe, pojedine stranke i organizacije,pa i pojedine diy'.ave,ali ime naroda nikada se ne skra6uje, kao Sto se ne moze skratiti prezime pojedine osobe, dakle jos manje cielog pojedinoga naroda i to na ovakav neiskreni nadin. sHS znadilo je najprije Slovenci, Hrvati i Srbi, sad znadi Srbi, Hrvati i Slovenci: A Sto ie znaditi sutra?
76

(Vi Sto je ov (Vi narod hr niti opisa
likovala

politiku odbora ijedlogu )v govor Vijedu,

ni stenovanjskog to, da se 'atite moj ie kazao, 5im svoju u savjest, )iete strG

, a drugi upotrebljuju sva sredstva i novac i prijateljstvo i varku, samo da viSe ne nose svoje glave na pazar na tudju gospodsku zapovjed, toboZe na obranu kralja i domovine.

u govorili ga sabora, stolje6ima budu6nost govornik natjedu u a onda i da se svi a ne znaju 3e i treba. :dna jedinmislite, da I zato, sto ku drZavu, dinastijom rnje! po jeziku ra, koji su iju. Svi ie :dini narod rnom fugol ne govori vai rebus .esti, da se line sluZbe, ikada se ne ranje cielog ie Slovenci, tski, niti je

77

ali jeste li Niste. Vi jednostavr takvo nar vlada i u1 njime.
nl u snu ari, da se da se kod neznatne r, onda je r nikakve olju. Ova ustavnost, kojoj se odbor.Vi rarod nije rda bi tu ospodske) cielo Nar opazilo, ,nost,kad lo I nepoas upozoeii preko ato, jerbo Ali imate eiuiujete, i da smo Hrvatskoj povijest, ez obzira i, kao da pomjerio avi svoju ivljete na Masarika ,daion r granlce, ono, sto :rankama, -sami od se hoiete re ste svi liberalci ;ocijalisti. vibanjsku vorili, da lrZavnom mo. mi i proo, dobro,

79

slobodnoj republikanskoj i toj pravednoj dovjedanskoj Zelji, volji i potrebi svega na5ega narodl -a napose naroda hrvatskoga, u kojega ime ja sada govorim-' vi niti dasak ne mislite na to, kako dinite strahovitu krivicu i preveliku -da opro-


koji su i sada u ovoj najveioj teskoii pristali uz narodno misljenje, to iest uz republikansku slobodu i uz socijalnu (dovjedansku) pravicu' I ja, koga vi bacate i izkljudujete iz svoje sredine, komu dapade i o glavi radite, ja 6u vidite biti, ako Bog da, kao riba u vodi ne samo medju seljadtvom hrvatskim, nego i medju seljadtvom slovenskim i srbskim.
80

zapravo na jedinstvom. i neustra5i napose Hn glavu u tot Arate napo svoje djece Zagrebu, k strane, nap ljene ludo t. j. do un jedinsfvu j< budio tako Gospodo! govoriti i p Dajte vei je sam nar< sudjelovaht na fronti r dovjednost, Ijep5e se s vlasti militr
6

)bi Evega rim-, vi da opro-

zaprayo najmanje mislite, do dega vam je najmanje stalo; zavrsit 6u s narodnim jedinstvom.'Vas ima dosta, koji dobro znate, da sam ja javno i orvoreng? odludno i neustrasivo branio naSe narodno jedinstvo - jedinswo svih juznih slavena, a

idke -vi v prolita r, molitve ze imadu velidine! ai narod : onakvu Lnoginas pravicu, :e brtr nl 3eogradu. i izaslani rdobrenje to napose lametnete tno, da je ;i narodu. m revolu
pitati. Srba iz Srbije tu nema nikako, a mi Hrvati iz Hrvatske, kako smo mi zastu' pani, to znate. Nitko vas i nista vas ne goni, ako to nije vaSa nedista savjest,

81

ustanova istraZiva venska.I grade o se o izdi Zago stvenim preko tv ske, kac prilike I o postoj na |uZne oni su t narodno obidaji, i'sto takr svrsi, ka jedinstv <
j"ql.

a Stjepan Radi6, Put k seljatkoi republici (Zagreb: Slavenska knill'ata 1923.)' pp. 27-42.

82

u nJoJI je pretl prije ili Europe predka koje bi slobodu duratna njegov t za drug vistidke Nje predsje da pris i zapod narodn

ski narod ne ie udvrstiti. itidka progeSka itiku po gospoddao Bog svima narod u svojoj rad iete misliti, r! Zivila Hrvat-

adnogodbora anko Simrak, ;aciji, koja je li stalnostnjeke drZavnosti, rmoodredenja.

an vremenski ulogai njegov ;a stoljeda.U Cno 5to mi u je manjkavoi ii materijal, a :dno istaknuti anje i njegov sebicezanima jem razumijeva suvremena tske politidke oprednashvarava5kogeksatski politidki ratski intelekn Sveudili5tu, u je Strossmahtjeli uZivati lsiguratisvagr shvaianjeo kademijabila knjilara 1923.),

ustanova skoro iskljudivo hrvatska, i po suradnicima i po predmetima istraZivanjaiskljudivo hrvatska, ipak joj je Biskup nametnuoime |ugoslavenska.Tako je, na primjer, i dr. Antun Radi6 svoju Osnovu za sabiranje grade o Zivotu hrvatskih seljaka morao nazvati <|uZnih Slavena>,a da se o izdanjima hrvatskih povijesnih spisa i ne govori. Zagovarateljijugoslavenskeideje sluZili su se svim mogu6impoluznanstvenim tumadenjima opravdavajudi svoje stanoviStei slijepo ptelazrli preko tvrdih povijesnih dinjenica o postojanju Hrvatske, Srbije i Bugarske, kao i iztazite slovenske posebnosti. Ustvari, oni su na posebne 'Habsbur5ke prilike na jugu monarhije primijenili Herderovu krilaticu o postojanjujednog jedinstvenogslavenskognaroda, samosu je ogranidili na luLne Slavene.U svojim nastojanjima,da opravdaju svoje vjerovanje, oni su nadinili praw pravcatu zbrku od pojmova, kao nacija, narod, narodnost,narodno jedinstvo, jezidno jedinstvo, zajednidki jezik, narodni obidaji, pjesme,no5nja itd. Poslije je bilo lako iz te zbtke izvesti druga, ibto tako sumnjiva tumadenja, da bi se posluZilo odretlanoj politidkoj svrsi, kao npr., da je jugoslavenstvosuZenona srpsko-hrvatsko-slovensko jedinstvo, da je zajedniEki jezik samo >,odnosno >, odnosno . Nije, dakle, dudo, da je i Radi6, rodeni idealista, poprimio mnogo od Strossmayerovihideja, pogotovu, kako sAm kaZe, stardevidanstvoje bilo previ5ezasnovanona aristokratskomshvadanjunaroda. Pa ipak, za njega je jugoslavenstvobilo tek geografskaoznaka,a njegov slavenski san bila je slavenskasuradnja,u kojoj 6e njegovadraga Hrvatska biti ravnopravni dlan. Radii je bez ikakove sumnje bio upravo strastvenihrvatski rodoljub, a u isto vrijeme neke vrsti Panslaven.No njegovo sveslavenstvoduboko se razlikovalo od suvremenogruskog panslavizma.Us$ari, on je bio neke vrste Austro-Slaven.Po uzoru de5kogpovjesnidarai politidara Franti5eka Palackogi svojih francuskih uzora |ules Micheleta i Alberta Sorela, on je u Austriji vidio umanjenu Europu, diji je Hrvatska bila dio i imala u njoj pravo na posebnomjesto. Njegovd shvaianje Austrije predvidalo je pretvaranje Monarhije u savez slobodnih drLava, oko kojeg 6e se, prije ili poslije, okupiti i ostale manje driave srednje i jugo-istodne Europe. On je, naime, opravdano sumnjao u moguinost opstanka i napredka mnoZinemalih nezavisnihdrZava,koje bi se medu sobom gloZile, koje bi jedva bile u stanju osigurati svom pudanstvu podpunu politidku slobodu, gospodarskinapredak, socijalni boljitak i kulturni razvoj. Meduratna Europa, a posebice dunavsko podrudje ukazalo je, koliko je njegovsud bio opravdan, kad su po1'edinedrLavetog dijela Europe jedna za drugom postale najprije plijenom nacistidkeNjemadke,a zatim bolj5evistiEkeRusije. Njegov san o podunavskom savezu dobio je smrtni udarac, kad je predsjednikWilson uspio predobiti svoje engleskei francuske saveznike, da pristanu na raspad Monarhije. Tada i RadiCprihvai.a Wilsonove teze i zapodinje borbu, da se i njegovoj Hrvatskoj prizna pravo slobodnog narodnogsamoodredenja.No to je bila izgubljena stvar. 85

Njegovo nadanje i vjerovanje u meduslavenskusuradnju zadobilo je isto tako okrutan udarac. Novostvorene slavenske zemlie na5le su se odmah u podetku u Zestokoj medusobnoj mrLnji, koja je urodila ratom izmedu Rusa i Poljaka; de5koslovadko-poljskimsukobom radi Te5ina; srpskobugarskimsredivanjemraduna; i, konadno,srpskehrvatskim sukobom u netom stvorenoj zajednidkoj dii'avi.

Hrval imati prs koji su o Vukidevit |ankovi6, doprijeti kao i izj istraga,r dene 192

Nemc zapravo l koje je o Beograd drZavnidl Zivot bio ogranidil nametnu sluZiobi redu, po tanju. Nj teikim st stanoviste1927.

i Slovenacasukob izmedu U novostvorenoj Kralje"rt, ,ro" ;*" dvaju shvaianja o organuaciji nove drZave,odnosnoSrba i Hrvata posta-

84

Radid MnoStvo s kojim I

Njegc skog selj se u izv pogledu r deka, ]os ostavio c djelo nje seljadker ne po sY po trenu kao potv zastupnil hrvatsko protiv be hrvatskih sporazun ne, on jr na Beogr Iako

zadobiloje na5le su se rodila ratom radi TeSina; atskimsuko-

roInnogeod i neodekivanjima treba olitidki rad, e driavnosti Ltioprogram stra i Bosna rcno iztazio ;ske stranke dkestranke. ed se borio slika ostala na,Radi6je pilo i Ante stanoviStu, prihvadato

Hrvati su bili uvjereni, a uvjereni su i sada,da je i sdm Kralj morao imati prste u Radidevomubojstvu. Kao dlanovi urote, odnosnokao ljudi koji su o tome morali nelto znati, spominju se predsjednik vlade Velja Vukidevid, predsjednik Skup5tineNinko Peri6, ministar dvora Dragomir ]ankovi6, ministar financija Milan Stojadinovid,pa je svakako to moralo doprijeti i do Kralja. Usprkos zahtjew hrvatskog narodnog zastupstva, kao i izjavi samog Stjepana RadiCa, na njih se nikada nije protegla istraga, neki su od njih ulivali sve blagodati kraljevske diktature uvedene1929.

Nemogudeie ureEi ikakav sud o Radidu kao drZavniku, jer on nije T*prayo nikada vr3io neku vlast. No s obzirom na zakonskeprijedloge, koje je on podnosio, bilo Hrvatskom saboru, bilo narodnoj Skup5tini u Beogradu, moZe se mirne du5e reCi, da su u njega postojale velike drZavnidke sposobnosti.Zbog dinjenice, da je kroz ditav svoj politidki Zivot bio prisiljen na opozicioni rad, prema tome negativnu politiku, ogranidile su ga na izjave nadelnenaravi. Kad se je suodio s pitanjima nametnute dnevne politike, on bi takodet zatzeo negativno stanoviStei sluZio bi se negativnom taktikom. Njegov izraLeni cilj bio je, u prvome redu, pobjeda nad protivnikom, a ne tralenje rjeienja predodenompitanju. Njegova EestoZestokanarav i neobuzdanijezik desto su ga dinile teSkimsuradnikom. U pohvali i u kritici, Radii ne bi poznavaogranica. Radii je bio neobidno plodan pisac i nadasve nadaren govornik. Mno5tvo dlanaka i skoro bezbroj pribiljeZenih govora svjedodeo zanosu, s kojim bi on pristupao svakom pitanju.

kob izmedu ryatapostare samekao ievi prista5e iti i posljedto su ustali ski vojnidki rdu.Kad su rnskogustarotiv novog drazilo i u resworenog lenja,Radii. prilici. Ista ogaustavne eksandruu !em, Sto ga

85

uswo bilo veoma skromno' Vrata zatvotena zbog brojnih govora' u lnu politiku, pa je bio iskljudivan s Ita i Slovenacabila ustavna i parlaikupltina jedva da je zasluZilanaslov godi.tu nienog opstanka, dvadeseti rane klikalkim intrigama iza scene'

od studenogat927. do liPnja-1928 opoziciiavodila opstrukcijuradi kot ubojstva' ie konafno dovela do 2O-lipanjskog je-on sAm: konzervaPo svoj prilici, najtodnijuocjenu o Radi6u dao liberalan u p-olitici; pogleduj vjerskom_ i tivan u nacionalnom;'k;1;;;' pak i stalne oznakenjei radikalan u svom ,""ii"i"o- ptogiu.,r. Clige i socijalna seljadka-demokracija drZivnost, S"r"-i;"iititt" 6if" t" frtiiatska danas' i Radi6a je Stjepana znadenje tome u iravica. Eto,

r978: POLA STOLJECA NEUMRIOSTI

STJEPANA RADICA

GODINE 1978. _.2O-lipnja-

navr5it ie pola stoljedaod.mude'

hrva"5"5:u:ilf?"*#;; nidkesmrtivodei Uditelja l1]:e* duboko human dovjek, dodekao rj svjesti, da za stelu i slobodu o5 i'zadnju, najvecu Zrtvu' svoi drugo Prije L'tNoYao-, r on Je nioj-je fizidki pao, da neustra5ivo krenuo u svoju zadnju dtt". U narodu' svome u smrti zadobije neumrlost p"-ttti 1ATO, UNAPRIJED UPOZORAVAMO

NA OVAI

POLU-

PoD voDsroiierisr IUBILEiRADIcEVENEUMRLoSTI: NASTAu Rovu' voINIKA ;ito'M ovo'c NEPotrlEDENoc sT^o-lLIg KAO vrMo BORBU-se svinaSREDSTVIMA, SLOBODUI ON I UCIO I SAM NEOiO- ZA NACIONALNU u BuDUcoI HRZt svE GRADANE so'cileiNu PRAVDU VATSKOJ NARODNOI DRZAVI!

86

HRV. HORO

trala

HRVATSKA POVIJEST

8rI

ans

HOROATHOS

HARAHUVAT

aflaNIOY

seti )ene, voga lakoona ;amo mje koja

ervaitici; rnjejalna

TESKO IE ZIVIETI UMIRANIE SYOG NARODA

AMO grobovi svuda. Bez kiL.a. Bez imena. Bez znaka. Tuda zemlja na njima. I domovinska gruda. Pod nogom ravnoduSjatonu dublje od mraka. Zaboravjedini gost im pali zaduSnice. Pepeomrtvih potopile su rijeke. Po gajevimaustrijeljenePtice. Sute Sumei vode, Sutejeke. Pokuiavamplad na smrtnoj straZi. Skamenilase suza.Vjetar stao. U kletvi jauk odjek traZi. Ne zna se gdje je koji pao. SvugdjevjeSalarastu. UZe-polnodkuzvoni. Put u nepovratvodi. Glave se nji5u na Sljivi i na hrastu. Ova nesretnazemliabogatimplodom rodi.

5

J

'l a

I. t) I )

Pred vratima budni noinici bdiju, slobodu nude na pladnju bajuneta. Za nol, i za jarum djeca zriju. Raselili smo sebepo zakutcimasvijeta. Mrtvac do mrtvaca. Re5etkado reSetke. Koljema uzdrhtala br5ljan lanaca steZe. UpGten posrie dovjek u blatu jetke spletke, jeZevi straha u Zilama se jeZe. Proklinjem: BoZe,ostavlja5nas same pod olujnim nebom na tudi bez krova, dok vjernici tvoji u tamniku dame, poricateljudaje5sjemeblagoslova. 87

Hrvatska je vrt i perivoj Pun ruZa: obezglavljeneglave po drvedu vise. Slijepci kolo vode, prosjak ruku pruZa, krvlju i znojem tmurni oblak kisne. Sve jame same.|ama do jame. Krvnik spomenikgradi od lubanja i kosti. Pokornostsavija vrat, grbi rarne. U vlastitoj kudi prolazni smo gosti' No prkos kao plima iznovauvijek na pudinu brodovenosi. Okovani ledom, srnrznutiod zimA, na biagotvornojbudirno se rosi. Dalekoj luci brodovi naii Plove, k sidri5tu mirnu prarncaizdignuta. U njihova jedra utkali srno snove. Uplimo vesla.Na kraju smo Puta.

I,liSAO NA HRVATSKU: Zvonitnirova crkva Nale Cospe u Bisl;ttpiii l:od Knina.

88

I

::1-'.*;1ry8:F;5jlaG

\P I

t

x I

1

x i

i

V

DOBA KUSNJE ZLATKO

MARKUS

Eh, hvala vama; nu mi ne poznajemo slobodc bez narodnosti. lli zar je moguie, da budu pojedini ljudi slobodni, a ne sav narod? Mi dakle Zelimo slobodu u narcdnosti i narodnost u sXobodi.'.> Iz .Proklamacije za narad>>Bogoslava Sulelca,godine 1848.

trz poruke <(narodusvome> bana lasipa lelatita, pisane 27. listopada 1848., u Rothneusiedelu,prilikom opsade Beda.

ZAR moZemo danas, bez osje6anjai dapa6e saznanjao izdaji i

tisinu izgubljenedoline, s visokim siennmabrda koie iu okruZuiu",notrco neba ialje svoie taianstveneprizore u iaviekovu duiu, uznemiruie ie niegov rad, niegovuliubav, niegovemolitve svojim pitaniima i nasetrjava i taj uZas,na5i su, dio su nas, to smo i nade.>(Gotovac).A ta svedanost mi sami. I kome to za volju, za diilr to i kakovu molbu bismo mi smjeli i mogli okrnjiti sebe,okrnjiti i popljuvati, i to svojevoljno,dovjeka,jer, valja reii na5im neprijateljima: i mi smo ljudi, i dovjek u Hrvatskoj nije ni5ta manje ili drukdije dovjek, zato 5to je hrvatski dovjek. B9

se projici dinio, plj s kojim i orgaT-m oni su se i ]orja T jugoslave vadkih r, dvadese jednu jei jugoslave terora jer tarnice.> kod svak ili izdajn dovjeka r izbor ne svakoj lt na5i jugc kovali su va. forjo zivali ne pripisati ukrasti i drugog r njen duh mttva; s njegov i
Da, { uni5tili s preduvje dodira, I nego i s i mogud sprovode nike. Go deine< kulturno:

lzloga,i treba eo da niiedan iilo sto,sto bi ,enstvu.I htio humaedenost :ali biti naivni lvenstvanema mitovi jeftina ralica.Jugosla;otiv hrvatskog u okrug jugose devastiralo oda na slavennos i ljudskost ;rpsWastvaralo rlikosrpstvo,nt l je sumnjeza tvorilau biznis. ih rijedi prazno Ljugoslavenstvo gramzivost;iza kompleksizdajiimo job jednoq ;emopromatratr u na dovjekau iti onog drugog :ka zbogdovjediiviia karakteris. bijezini glavni ima je Prisustvo idan, davaomou, jedu, Putuju, kao, iza jugoslatskojedinstvenog, ;li. Postoiesamo inost,da se bez no upravo zbog bila uvijek ono, ko ne moZevi5e rm dotle, dok se u iugoslavenstvo. odainlomali broj ru imatraju ludar5 Zanko.Oni su

seprojicirali u druge.U koristi drugih. Stogasu oni, a Zanko je to marno dinio, pljadkali Hrvatsku i slali u Beograd,ne bi li nahranili Moloha, s kojim intimno i tepajudi lijeht u krevet na alteriranu dozu svog poluorgazma.Da, na pomisaoo fugoslaviji,na pomisaoo ukinuiu Hrvatske, oni su se kreveljili orgastidkii nakaradno.Lica Zanka, Viktora Novaka i ]orja Tadila bila su najbolja antipropagandabilo kojeg i bilo kakvog jugoslavenstva.(I danas se mogu proditati zapisi na5ih starih haesesovadkih radnika na terenu, recimo onih u Senju, o tome kako im je dvadesetihgodina dolazio u kontrolu Viktor Novak i nadgledaosamo jednu jedinu stvar: da li se udi 6irilica.) (Gotovac) I kako je tih jugonapasnikau javnosti ipak malo, kod svakogod njih, ali ba5 kod svakog,vrlo se lako mogu na6i bolesni ili izdajnidki podaci u biografiji. Svaki od njih, zadavio je prije svega nikad nije bilo dovjekau sebi, i onda postao|ugoslaven.]ugoslavenstvo izbor nego manijadka nuZnosti ludost ispervertiranih.A znamo da u svakoj ludosti moZe biti i metode i marljivosti. NaSi hrvatski renegati, na5i jugo-otpadnici,ti ljudi koji su na5 vlastiti sram i poniZenje,odlikovali su se uvijek baSmarljivo5du.Nudili su velikosrpstvuuslugeloponaporom dokava. |orjo Tadii i Viktor Novak su sa pseudoznanstvenim zivali nemogude,poku5avalisu najblistavijeu povijesti hrvatskogduha pripisati Srbima. I radilo se, dakako, o uzaludnom poslu, jer kako ukrasti i odnijeti u jedan drugi narod ne5to Sto Zivi, 5to je dio nekog drugog naroda. > (Gotovac) I kad je na5 Vlado Gotovac pisao protiv ,koji Hrvatsku >; kad je pisao o najboljem u suvremenomstvaranju srpskog duha (radilo se o Antologiji srpskog pesniitva Miodraga Pavlovi6a, napadnutuod Marka Risti6a),on je s pravom naglasio: (istakspokojno-radosni nuo Z. M.) Da, o tome se radi. Ljudske i kulturne dodire izmedu Hrvata i Srba uni5tili su i onemogudili]ugoslaveni,i njihovo uklanjanje s pozornice preduvjet je tih dodira. Dodira izmedu <
bilo kak hladnorr Hrvatsk rati na s u zlodin od bilo da je Hr zato, St ime bra Ine Hrvatsk laganot sutrabi miti mir smirimo ako odt odustaj uspjeh vajuii ( maju v ne mali diju sig Beogra sadizm Suii ov emisiju Gospo 1Jz zylt

Svedan popijev kad Sv udruZe udbaSk Sto rad u isto' jalne ri pfavop macije Beogra drugi t ona je 6e nad pri sve narodi nas po demo r najviSe ponaS a)

nau (ojeg mbi6 dnog 'no i ojalo ime kao cbito jugo ga je kulaj jugorlei.a . Sto .On ;ati i

bilo kakve veze? I tko to danas ne bi vidio, da se tu radi o metodi, o

smirimo prije nego Kto na\oj slobodi damo sigurnost driave. Tesko namq, ako odustanemo od Hrvatske! Teiko nama, ako i mi izdamo Hrvatsku

stf

sebe tbzor Kako Lizam s one SVE tamo

V.T. :avrSe odiZu nima, zloge, ,imi dobu ano i lbini? o biti
r njih imali 93

anim tlovinarima i svi nisu mogli r panievie-fudar' Svi su bili uglaStoie velikosrpskihpladenika'kao imali nisr-r oni Timesao' ft" SunJiv

Italije"' Ne mogu

94

nazadnih snaga, t ,,.--t^ t..,tza rr Hrvatskoi rfrttnts.koi ima naza dopltstiti ela tvrcle kqko tr

s/i

kt pr lit

risu mogli bili uglakao Sto je nisu imali

gnozi, joS rfesionalni nalo, tako je NAPI-

vRrlE14E om nakon ;t, joi nije ektualaca, zavrijeme li djelatno vijati BEZ i se nitko hrvatsku rijed,tada rZnosti, i s je napisao m o toleSegedina, rtskeknjirntafS,POe odgovor su to bile 10 u mnont filmu o d mu tko ija obrana iskust'to i o potvrdili rostrutujtt tieutom 'ttLdu krv :iji, medtt t vetinom enost toga t nncionalI doiao iz nih snaga,

95

Govon jevali r nim, d danas pameti porobl protiv lindko <
Dn sreiu i godine zadnje kude, jr postav i kolikr darstvo (Ist bravko njegov ja prin da moj krivo... Met nalne z se radi mjesto sto je J nantna europs s onima viteSki i polju. I kako je Iz s i poSte na Mad madZar tamo b Bedu tr feladi6e ni Srbi, i dovolj dela se mrZnja 96

evderrima esnik 0rava ).i

i^

pski. tvesti ntom kazargiju. loran ovela omi ridao rudi6, tu iz ustio inkotada list>. htio ba li tui ezala prof. rtano )a za

>).

reha'jerodaju, elika logatskih risao slorlibetcija, vska jeme mete Trilama kao :ane,

97

nije trebao pisati duga pisma "Slavenskojlipi> u Pragu. Na spomen njegova imena budile su se tada nade u svih austrijskih Slavena od Slovadkedo srpske Vojvodine. (Uostalom,ne treba zaboraviti, da je leladi(,akao bana instalirao karlovadki vladika |osip Rajadid,stavljaju6i mu na du5u sudbinu srpskogLivlja u Ugarskoj.)|eladidje odgovaraona napade.Dajuii 22. kolovoza 1848.,na podmetanja grofa Lajod Batthyanyau >, Jeladi6je napisvakovrstno da se suzbije sao: .I kad lelalil spominjedespociju,tada to nije apstrakcija. MadZarskougnjetavanjei kolonijalno izrabliivanje Hrvatske, negiranje hrvatskogjezika itd. bile su tvrde i otvorenojasne dinjenice,na koje je ]eladii odgovaraozahtjevimaza pripojenjeVojne Krajine i Dalmacijepod BanskuHivatsku. Rijeku je on doslovnomadempripojio Hrvatskoj. Rijeku, koju su medu sobomlukavo podijelili MadZarii Talijani. Jeladideve rijedi su danasvi5e nego samo romantidnii sentimentalnispomen.Ono korekcije kojc Sto je on kazao, moZe se i danas pouoviti, :uvai'avaiu(,i je dbnijelo vrijeme. On je tada piiao prije svojeg vojnog poduhvata: <|a sam dakako napomenuo,da se svadijavojska mora natrag povuii, ako se mir ozbiljno namjerava,pa da iu i ja to takoder udiniti, dim se to od straneugarskeizvr5i na na5oj,a ne samona hrvatskoj granici' (ovdje leladie,izravnomisli na Vojvodinu, op.Z. M.) No do sadami nije ni5ta slidnogaobznanjeno.|avljeno mi je dapadesluZbeno,da se preko Drave namje5tene detenisu natragpovukle - radi desabi se onda morali odmaknuti i granidari- ved da su jo5 umnoZane.Od ministarstvapak peStanskoga naimenovanikomisar Zsitvay uznemiruje sriemsku,a lankovii virovitidku Zupaniju. (U madZarskojvojsci dak u represaliiama protiv vojvodanskihSrba sudjelovalisu, i to aktivno, neki Srbi profesio-

povijest. 98

i

-u l:a^, skoE NE( HR\ LIU i r

n+, vrl

naro imaj bez strar hrva ima mori snag felat s hr, ieva Winr kao bitke Jelad kaLe doku nikat ttdqr, clrug rqzut Zit,ot kso r i trg< od pl

mijen pang ske r jeti o jedan di.ara javlja Rijek slave nikak ni Cr bitku Hrval nisu intere

spomen 'ena od ,daje rvljajuii arao na podmeje napilovrstno makar ostat ir-i trakcija. egiranje koje je cije pod oj. Rije,ladi6eve :n. Ono :ije koje luhvata: povuii, riti, dim granici. Lmi nije ;e preko a morali ;tva pak , a lan:saliiama profesio-

. z. M.). 0. lipnja rrisili na ia se,da 5menisu ti morati Coklegod I za tase.)>

Beogradu napadne ;radanski a Rijeku rvat sam '>) tvrdio je ne bi kazala je

99

II. VLADO GOTOVAC

Stoje ako to bit ie mi ma cite pc ona bil prava samor ukolikr SESAS

nost pr

Znz i even akade ulazim nade u mrtvo I mo zne renja I ili bar nesreia ne prip o <
Iza krvavih va 10. sudrugo skog na Lavali c sanjaoo Talijanir dovjeka ako je I 100

govorili, leladii,a, tmovirut jedinim

napustiti :m svijeta )TOVAC rne kuStanja za prirode. )gadanja Ljaodgoiji. Ivan za mfu, cman je lerimau. nu, koji rripadali , saznao odnosno cljeiu...) irubiSii, linarius> Katarinu nigraciji, outom tu bitno gij Paro govorio redatelju e udinio. liziranja linstven. a; ostaje tkopana, , drugog r drugog (Upravo ati ovdje lrvatsku, no zato,

101

l

ili c biti negc paci rodi najd Stvu Kak Pav ovil

Um

od, 25t Hrv jel pov kao Het svin od' svih tida Srb San suje pok pok 5ov Srb lika ciju ivj jav don bar nak mi tko tvr( kul

ul sitt nai ton odi

de na vlast. a, ali da ga :no, izvisio, rm trenutku l uodavanje : interpretarterpretacija rje, nego je da se duje prisjelei do rmasamima ine i onda, djelovanje. sadazadnji r, Katalinii) :,alineio na hrvatska poznavanju dnosno tko kad emigraidku akciju, da bih sebi zaustavlja u utagospoda rko istina o anja
103

ga? Kome sluZi umanjivanje znadaja onih, koje narod u domovini i danas smatra svojim uzdanicama? Prema tome, istina o Proljedu ne moie biti u dvojnosti interpretacija dvaju hrvatskih listova u slobodi. Opaska na NH ide na moj radun i kai.e, da je u tim tekstovirna hrvatsko vodstvo 1971. Nikad i ni u jednom trenutku ja nisam nikoga poku5ao glorificirati, a najmanje hrvatske politidare iz 1971,.,posebno ne sada, kad su poraLeni odnosom politidkih sila i kad je njihov poraz istovjetan s porazom globalne hrvatske politidke akcije; istovjetan s io5 jednirn porazom Hrvatske. JA SAM DOSAD,,A. KANIM I ODSAD, GOVORIO O EINJENICAMA, I AKO SU TE EINJENICE ZA NE,I(OG tsILE GLORIOZNE, TADA TO ZN,AEI, DA TAJ ZAISTA I PRIZNAJE DOMASAJ, SNAGU I VEI-IEINU RADA TIFI LIUDI, IER, PONAVLJAM, AKO SE O MENI EINJENICAMA IZ RADI, GOVORIH I PISAH O POLITIEKIM VELIKE HR.VATSKE GODINE 1971. Kakva to, uostalom, moLe biti spoznajna simbioza izmedu mojeg pisanja u NH, koje je upozoravalo na hrvatsku zbiliu, i onog oHDo, gdje se je vodila bespotrebna hajka protiv Proljeia, protiv , gdje je antitripalizam uzdignut na razint jedne okljaStrene politidke filozofijice. I da moje pozivanje na to, da ukazivah na zbilju, ne bude apstraktno, spomenut du samo to, da sam svaku, ali ba5 svaku tvrdnju u mojim tekstovima argumentirao podacima, navodima i fotografijama, od kojih one s Pirkerova sprovoda nisu zadnie ni jedine. I da zavr5im o toj temi: ne pi5ern ove retke kao odgovor bilo kome. Pi5ern ih zato i stoga, da bih naglasio, kako 1'emeni i moioi generaciii strqn strantqrski pristup politici, gdje je interpretacija koja treba zadovoljiti politidke lidere i malobrojne sljedbenike ovdje vani glavna stvar, a zbilja u takvoj interpretaciji isklizne iz dohvata kao pijesak iz ruku. (Usput, u zadnje vrijeme tituliraju me s ex-druZe, ponegdje, pa je red, da kaZem i to, da ja nisam bio komunist kod kuie; inade ne bih mogao pisati knjiZevne recenzije i za , na primjer.) Stalo mi je do toga, da svi uzmu u obzir dinjenice, koje su naia hrvatska narodna zbilja, i to takva kakva jest, jer samo iz poznavanja te zbilje rni svi zajedno (i s njima) moZemo krenuti naprijed. Od stranadkih grupacija desto se duje predbacivajudi ton, da, kao Sto kaZe republikanski lider, stranka ili struktura rodoljublje. KaZe se to, kao da se tome netko bitno protivi. Nama i ovdje u emigraciji, dakako, trebaju politidke strukture. No to je samo dio pitanja, jer ako su strukture postavljene tako da razjedinjuju, a ne spajaju, tada su one lo5a stvar. Ako se njih shvati kao interes pojedinih ljudi i grupacija,a ne kao opdi hrvatski interes, tada su one jo5 gora pojava. Ne moZe se, na kraju krajeva, zanijekati ni to, da jedan narod kao 5to smo mi, na rubu egzistencijalne propasti, MORA znati ujediniti, i to akciono, svoje politidlie strukture. Morb, ako i.eli preLivjeti. Uostalom, i veliki narodi, ^brojdano daleko ve6i narodi nego Sto smo rni Hrvati, normalno praktici144

raju k iuo utolik a kam slobo

II znati, nas z na5eI uvjere objas ne bis prisje teksto Frank li5tu. slijed 5to ni nog I Iugos niti b po pa rala, : liners

o

i svrg tucior aktivi

o

bene veze I

posto vjeroj ske k dezin za pr U trenu rio, i talce povijt
i danas

rrefaoiia

redun i ) 1971. :irat"i, a )oraZeni om glorvatske. CAN{A, TADA AGU I ) MENI MA IZ I mojeg ,,HDrr, Yatskog jaitrene t zbilju, ali ba5 cCima i jp Aino

) kome. tnercciji a zadca stvar, iz ruku. ie

rcA

r mogao lo mi je narodna i svi za-

kao Sto oljublje. emigrarnja, jer iu, tada i grupa{e moZe l mi, na o, svoje narodi, rraktici-

10s

premla tuZitelj Splitu) svojev -polj( hrvats Paul L Stross na vla premij 1926. ponek Miko' jer Le npr. ( Bakari vlastit rekao bitku r moZeI bitoo dajel gija, z uniStil d,aki SFR] r treba i ruke, , koji nj on to krize, pribliZ oduzi ne zat nego z kao je su uvi poslije

II nosti, Hrvats ier na i osim skoj, I sadad plemi( Hrvatr 105

i revolu'e za nju. e bi ipak tsku nije stralskom rtla, koja aZeii sve r budemo ovijestod jo5 prije zi (28. i ne 6emo, mi imamo lcijama na i. Tih dva su Ld.injene da su oni u zemlju... t tz njega, . djelomice o 80 ljudi su mjesta

premlaiivanjai pendredenja.Uhi6eno je, kaZe saveznibeogradskijavni llrLitelj, i 8 sveienika i 6IB-ovca u Hrvatskoj (tri uZagrebr i tri u Splitu); Balti6 i Dragosavacsumanuto harade osjeiajuii zadnje dane svojevlasti; Bakari6gotovoda teologiziras marksistidkimpredznakomo -poljoprivredi, misleii, valjda, na to, da se taj njegov zanemareni hrvatski seljadki sektor moZe pobuniti, i misledi tako, nije u krivu. Paul Lendvaije Bakariia nazvao. Njemu je on pripisao u zasluguto, Sto su u Hrvatskoj na vlast do5li dr. SavkaDabdevii-Kud,ar, zatim Miko Tripalo (roden 1926.) (too clever)(Eaglesin Cobwebs>str. 140). Miko Tripalo, po Lendaviu, Bakariiev dak, postaje mjera za iskrenost, jer Lendvai, kad Zeli redi, da je netko iskren, tada kaLe, da taj, kao npr. Krste Crvenkovski, govori iskreno kao Miko Tripalo. Medutirn, Bakarii je ru5eii svoje vlastite udenike u Karadordevu zaboravio na vlastiteizjavei postulate.On je joS 1966.,a to Lendvai uzimakao motto, rekao: Zeli li nam i moZeli nam danasBakaridre1i,da je privrednareformauspjela?Otkuda bi to on i kako bi to on rnogaoreii, kad sveoko njegadredeii upozorava, da je privredna reforma oti5la dovraga,da su starci zbog svojih privilegija, zbog svoje vlasti, u kojoj se Hrvate uvijek moZe i smije zatvarati, uniStili reformu u svim vidovima. Da je SFR| gospodarskibogalj, vide dak i istodni ekonomisti. fedan od njih (iz eeho-Slovadke)rekao je o SFR| slijedeie: Tito nikad nije odustaood staljinizma,od dvrste ruke, od oslonca na SSSR,jer on najbolje zna, da je taj sustav onaj, koji njemu i njegovojpartiji osiguravavlast. On to zna najbolje od svih; on to nikad nije zaboruvio.I(ad god je SFR|, tonuii u gospodarske krize, i5la prema Zapadu, on je zvonio na uzbunu, svjestan,da uz to pribliZavanje dolaze i demokratski i pluralistidki utjecaji koji njemu oduzimajuvlast. U SFRf se je neprestanoi5lo na kult Titove lidnosti, ne zato, 5to bi se iskreno vjerovalo u njegovu karizmatskusposobnost, negozato, jer se svatko bojao svakoga,pa je on uvijek izlazio na sceuu kao jedino i privremenorje5enje.Njegova smrt deka se vei dugo, i svi su uvijek traZili vremenada se pripreme, ne za nju, nego za obradune poslijenjega... I taj trenutak ie i za nas Hrvate biti najveia kuinja na5ih sposobnosti, na5e vjere u Hrvatsku. Svi oni, koji sada galame i kunu se na Hrvatsku, tada 6e moii pokazati koliko su ozbiljno i iskreno mislili, ier narod ie dolje, kao Sto je Tripalo ozbiljno upozorio, biti bez oruLja i osim zubiju druge obranene ie imati... Dotle ovdje vani, npr. u Svedskoj, HOP u Goteborguorganizirahrvatskepriredbebez da se i spomene sadadnjasituacija u Hrvatskoj, oni govore samo o hrvatskom grbu, o plemidukoji je dobro igrao Sah.No, postoji tu i Dru5tvoprijatelja Matice Hrvatske >, koje tiska letke i ne spominjehrvatski grb, l07

MA CUI IVA]

bojnim pokliEemza Slobodu... Ovo je ne samo vrijeme, kad se ku5aju hrvatske savjesti, nego i pamet i spretnosti ljubav. Hrvatska je tamo dolje zanijemilapred udbaSkimStropotom,koji se duje u pet ujutro. Na nama je sada red, da videmoprije svega.Ovo je vrijeme straha.|ugo-diplomatisavjetujujedni druge,da se danas,zaBoLi6 1975.,ne vraiaju na odmor, jer da je dolje (opasno>. eujemo to od onih koji su to drrli, i ja mislim na to, kako se oni spremajuza das razja5njenja,i to spremajuse bijegom...Bit ie ih svukudapo Europi. U Crnoj Gori i uZoj Srbiji govorevei javno, da Rusi trebaju doci i sve to rije5iti. Govori to Crnogorac,koji je nedavno bio dolje i slu5aovlastitu sestrukoja se veseli dolasku Rusa. I on, provevSi par godina na Zapadu, dudi se tome i ne slaZese s tim. Ljudi osjeiaju i vide, da progon Hrvatske ne moZedonijeti niSta dobra. Vide to i Srbi i Crnogorci,i nitko od njih nema snagezaustavitipomahnitalu dariiju i njezinei,andarepo Hrvatskoj. RazurnnijiSrbi ved danasgovore, da de Baltii i Dragosavacbiti oni krivci, koji ie rastepsti >. KuSnja i oiaj nisu mimoiSli svrgnuto hrvatsko rukovodstvo. Dr. Savka Dabdevid bila je nedavno po poslu na svom bivSem fakultetu (Ekonomskom)i studenti su joj pljeskali na hodniku sve dok ih nije a Tripalo, Sibl i Bijelii zamolila,da za >, vidaju se, kaZu mi, ogordenii destoputa -pijani. Ne treba ditati Baudelairea, rekoh sugovornicima,da bi se znalo,da je pijanstvonajdi5ii put i pokuSaj- otreZnjenja.Ne treba, doista.I ako Miko Tripalo pijan luta po zagrebadkojZvijezdi traie(i svoj auto, tada 6e ga put odvesti nekamo dalje, dalje do naroda, gdje jedino i pripada, gdje pripada, danas viSe nego ikada, u ovo doba kwlnie.

108

NA lokupn ma din prekid dica je politidl se bud se usp vrijedn katego Me prekide cima, k nacion u tom vodi an nekih r vlastitu o <

r. I to su dva liko seto god u cjelokupnu lmo napraviti 'anomradu s li u narednu ko je nastao rgestrandice) lvi se mrznu m poslanstvi" rvatsku.Tko r borbu koju t, a zavrtava jesti, nego i rila pred udsadared, da vjetuju jedni r da je dolje na to, kako ;om...Bit ie ed javno,da i je nedavno r. I on, pros tim. Ljudi dobra.Vide pomahnitalu anasgovore, ti .

MASPOK,

CUVANJE NADE I EMIGRACIJA IVAN

RUMORA <
'Velike

ideie i mali narodi"

'odstvo.Dr. m fakultetu dok ih niie Sibl i Bijelid litati Baude,ajdi56i put i rijanluta po xti nekamo danasviSe

nija je za daljnji razvitak hrvatskog Lh,da ie- se -hrvatski ,rurod predatf njezinoj feudalno-birokratskoikfili, 109

utku Postoje vrlo mali izgledi' da protii 1ltuni1", a- velike sile zasad anu. Dapade, konferencija u Helsin-

da se oslobodi.

. A to je onda vrlo oPasna Polava: rrvatske revolucije'

MASPOK

hrva nog slav naS teze radi Ran nisu mog idejt je z rukc prid doS libe ma. nist prer glas to1 hrv: inte pun moi Bilo mar rovi

svit kos Hn listi hov pra obj odn ops tua no!

orijenje i u Hrvatskoj' Hrvatske bio je poloZaj .t iotiilttut"t 110

San niti naF rist vat prit euf

zgledi, da sile zasad u Helsin;ki orijeneg dimberp6ehrvatlomovinu. le na sazSto je to o odludan

spontano e poznate jesno gleno (premc doii do zablude i ipomenuti do takvih i (ne vi5e ,ili i jesu r zablude, migraciji? :migraciji, lda notorakvu kul' iazuje,da ii, ako to slijepom a pojava:

ltrag, Bez je nikada ak godina rati.Tako ijalizacija, Logloreii, rcije, pa i humanije icbratstvo je poloZaj

Ta promjena odraziTase i na odnoseizmedufrakcije SKH i masovnog 111

( izme do2 Iugo MAt VIIT T vidi vio: dria' nove citiri hrva nego Tripr Tripr pao stran sam favnr

2 Ivan 197 stvo ski n tek s moja prirc tim, bila o pit bio r jer je bez i

T teks jest jugo Ono svojt racij da iz klase dak i dava viji> dinje

odigledno zatajivale resnaZnije oja na teazu MASCruStvenose stvoriti

eini mi se da je f. Vrhovecu I izmedu< i MASpOK-a,k do 20. plenuma da se skriva iza nr

LITIEKA . Politidki beralnog> ljeie>. Ta zgubila ju nego i u Veselicu, tidku opo-

eKU. Od (1.Bili6). iProljeia> vodenja u slobodniji ao se kao Litici SKl, a od svoje ti u Karat bilo tko odvajanje - hrvatski ;radili od tavo zato, MASPOK K bori za o najbolje e glediSta, r tzv. libeiim, vjero;uie isprarod komu:ija Hrvatirvatskoga ;ti bore za ali i defite najava tK-a: poli

ru vieruu

lripalov-tekstocjenjujejugokomunist i/nog pokreta u Hrvatskoj>>(Zagreb ra bitno drugadijeshvaianjesituicije no5enjeustavnih amandmana.Hrvai_

:k na robiji -

za ruzliku od Tripala.

sumnjeu odnosuna priie spomenuti je izjavio:
iesnik, 15. 3. 1971.).premda I. p. slavenskom (!) -
Iasnt nema izt ma, kojt nalizam konkrett shvaia tako da naciona potiskivr pobunu, palo ne5 potladen vinizmor nalizma naciona u njego taju? St F. Enge jom zat I. P. tv odumrli CIONA je nepo Da, fugoslar izjave o stavovin RECI R

NE TR

rao i izt (str. 13 noneh

Tritr frakciju djeljen dajeosnove ve te zt u fugos Isi politidk hrvatsk M. Tril je,.da.s vaJu I razloga

e, prema /nosti za li moZda

e sumnje , osobito Ii nakon rfvatskog

- AKlH Meddaljnjem nastavku i njihove lavenske alnostii rema,ili : nudala evstvou 00roevu, niSljenja ima nije iz l',s,gona putu rortunisjskagruTakva, oreditis
]asno je, da termin NACIONALTZAM u interpretacijifrakcije SKH nema izrazito pozitivan_ ' da se odvoji ua r.ii-. cionariz7\?Eg!.Dapade, ma, koju je..razvijaoMASpOi<, "u fiipr nahzam naS protivnik tek onda kad

nacionalizam,koii neprekidnobiva listima, desnim i iilevimy pretvara u om sludaju u SEpARATIZAMI Tri_ marksizam,nego i povijesnoiskustvo Jane teLnjehrvatskoganaroda _ So_ lj> L P. ide dak i daljeu osudinacio_

j# "i3'J :l;# nacion alizamoznaE au a ":\"sryq"*'i" J""Jld:5"ff ;rXi u (str. 128.). Gdje , su da to drj, i proei_ .nl9g9vol.prirodi.>

taju? sto bi na to rekli mrtvi: Naseii Nehru, a J, ii"i-"-ie-jivorimorz " reakciona"rnom r stoljeiu Hrvate proglasio naci_ ,rotiv slobodedrugih naroda, a sada rt reakcionaran.Za njega su, znadi, a taj ,da postojii JUGONA_ vornik). Zat taj nije Sovinistidki,jer njim - jugo5ovinistom! LidenisuverenitetHrvatske u okviru

t",il. vrave (r(rasno-naci"""r,rt o oonosrma il $",:t?#, irtT:tx"';ftr 'iE legitimirao_kao

protagonista dJsfednog,eAx si 1t1v.o_vi_ma Naocl-o REEIRADIKALNOG,KLASNbGI SEMOUP{AVNOG KUNSNKOJT NE TR.PINACIONALNAocRANIeENiA. on je ovestavoveformuligodine.IAVNo rH SENrIE NrKAoe obRErao.,, y9 i i7rylao_.le68. (str' rJz.). crje je ondainterese Tripalobraniou Karadordevu? odigledno ne hrvatske!

racivala teze o propadanju Hrvatske NACIONALISTI.> (str. 149.). da u na5oj emigraciji (stranadko_ tvrde, da se frakcija SKH borila za )K bio identidan s njom? I da grupa r hrvatsko narodno vodstvo? Odisled;ro ,tranadkegrupacije u emigraciji -i--,iJosiianuil.ih pldrZu_

vaju i Sirespomenute zabludei neistineL r.ri'rniir rczloga,a u cilju stvaranja politidkogkapitala(Z) t. polulujr, iu

"uZni tt5

(jr 5a

da pc ir Le ju dz

SV

n(

ni

r€ nr p o T

k n

S]

b o p n t r

C

t

ravcunegiK-a, slijePo h politidkih LMINIMA. tike izmedu :ugoj strani m ciljevima ;uvremenom ;ljnogili neTASPOK-ui zbunieni ili u tzv. hrvatFki nacionaacionalizam> rcija na Polilki pokret u .idkainternatije mijenjala r, pojadavalo laviie. Naciotom smislu, 'ielasovietska vatskau SFR razliditiii od ipoienjeSrijeve u Skolama' s tim, da Prvu )vo posliednie rtio odluke na razlikovaood nakove,ier to ] NACIONAre komPromisa vodsWaHSS, {ranidenesuveni; dio stranadr po6etnojfazi sfrvatilo,da ie onalnoPitanje, malizma - rra red 55 godina: lediti Poviiesnu

Kad bi netko taj hrvatski otpor (nacionalizam) protiv jugotiranije (jugonacionalizam)nazivao ne znam kakvim pogrdnim imenom i proglaiavao ga nazadnim, mi Hrvati imamo potpuno moralno i ljudsko pravo, da budemo ponosni na svoj nacionalizam.Cak i onda, kad ne bi postojalo povijesno i zakonito pravo svakog naroda na samoodredenje:apsurdno i antihrvatsko jugoslavenstvonas sili, da budemo takvi! Znadi, ukoliko Zelimooswariti svoju slobodnu drZavu,mi ne moZemoprihvatiti Tripalov jugehrvatski nacionalizam,jer je utopija. Potrebnoje izbaciti onaj , dakle sruSiti |ugoslaviju, da bi u vidu hrvatskog nacionalizma ostvarili svoju vlastitu drZavu, jedino jamstvo nale slobode. Ipak moramo priznati, da je frakcija SKFI svojom politikom traienja nekih rjeSenjaza gospodarskeprobleme Hrvatske, objektivno omogu6ila najdinamidniji razvoj onih svjesnihpolitidkih snagau Hrvatskoj, u prvom redu inteligencije, ali i svih drugih slojeva hrvatskog druStva, koje su na svojoj koZi najvi5e osje6alete5ke posljedice neprekidnog zaostajanja, propadanja i osiroma5enjaHrvatske. Naravno, u podetku, taj se proces odvijao polaganim tempom: daleko vi5e u samoj Partiji, nego izvan nje. Trebalo je vremena, da se Hrvati oslobode 25-godi5njegstraha, pa da najsvjesnijesnage shvate kakva im se prilika pruZila. U toj prvoj fazi, kad joS nije bilo do5lo do izralaja SirenjeMatice i do 2davanja slobodnijih publikacija, ni frakcija SKH, niti titoisti (unitaristi) nisu dak ni u snu mogli predpostaviti,5to ie se iz toga razviti. Upravo zbog te dinjenice bilo je mogude, da frakcija SKH izvrSi u tom razdoblju vrlo snaZnu ofenzivu protiv unitarizma, svjesna,da ba5 on predstavlja najvedu prepreku u postizavanju hrvatske ravnopravnostiu okviru |ugoslavije, ravnopravnosti,kakvu su oni zami5ljali.Bili bismo, dakle, nepravedni,kad ne bismo priznali i posebno istakli ogroman znaEaj -makar se radi o nenamjernoj zasluzi- frakcije SKH, Sto je omoguiila ruzvoj, koji je doveo do MASPOK-a, do snaZnogbutlenja hrvatske nacionalne svijesti te spoznajehrvatskog naroda, da se sloboda moy'eostvariti samo izvan |ugoslavije. Odigledno je, da su hrvatski komunistidki minimalisti, kao i unitaristi (viSeprvi, nego drugi) podcjenjivali znaEaji snagu hrvatskog nacionalizma. To se najbolje vidi iz slijede6e izjave M. Koprtle: (str. 157.). A I. Sibl je rekao: (str. 157.). Siblova je izjava karakteristidnaza politiku frakcije; ona je dak prividno ispravna: sru5iti unitarizam, ali u cilju onemogu6avanjahrvatskog nacionalizma.Kaiem ispravna u odnosu na poziciju komunista i njihove opsesijevjerovanja u ispravljanje |ugoslavije. Bio je to pokuSajideoloSkihvjernika, koji su vjerovali u moi ruuma i ljudskog sporazumijevanjao nacionalnim problemima u okviru |ugoslavije. Kakva tragidna zabluda! Na drugoj strani nije bilo ideoloSkogpo5tenja.Da li se Sibl (i frakcija SKH) razodaraonakon tog te5kogiskuswa i samanja? Ili i nadalje vjeruje, da njegovo vrijeme ipak dolazi?

tt7

postao 1e u Prije spomenuti
ona je time definitivno izgubil] Polit zbog toga, jer ju je odbacio hrvatsl Niei po"razie u-ptvom redu posljedir odtro* na hrvatski nacionalizam,tak

povrlestl(nllnova tsrrr nika. fer i tada, na temelju zakonitograzYola sh"vatili[akb treba)' prije'ili kat logija, koju oni tu-i"iru "iklda Giiiu^" i voljom hrvatsk-ognaroda' Ne zato' doSli bi u otvoreni ;k"b; j.; su za |uloslaviju (ukoliko to jo5 uvijek zafu; ier su komunisti, nelo -'[on]"a.ruiiu"nu ili iederativnu'Za nas je to i;r" ;"?;; K;a;;e;r) '*"i#;;'i";;iil;l-*o'," da ie svaka lugoslaviia za Hrvate "ul"i'i, mrak.. tamnica,okuPaciia, EUVANJE NADE I EMIGRACIJA .', Jorno"itti zabranjenog broia ' Qz ,uaiiie', "Prosinac1971.)'

Revolucionaranje znalai tiie(i odlasku u jugo-tamnicec svom na turan proglas-izjavau ime ne neka tidke ievolucijei Njihova je misao u stanju utamniditi sve maspokovc 118

zabran narod destot Po duha i pesim odred niji je nacio tacije tidke MASP zajedn bi nan revolu i dub vlastit prelJz

Sv demo 6anja pripai CIJA vreme M, prihve najbo od tit iemo de, Le osje6

Si dala s roda dfiavr stavk u dor nalaz 6om: nacije

U ditih i neefil kih sl tidkih

)leu sti, ali L Bulamosta) atskog tizam, unitaSKH, tidke i

zabranejavfls djelov-anja pokreta,niti ie teror sprijeditivjeru hrvatskog naroda u slobodu. Ideja se ne moZe zatvoiti iia reietaka, a sutnja j6 destoputa glasnijaod govora!

SU SE

s veiiu poLvatski komutkazala a stavrlitidki iskljuZivoIa: I, nego IOK-a. kako u :izmu). r komrala tu je za ln Tita dimbe:rminoiasnije, e zaIo, uvijek rs je to Hrvate

preuzmuodgovornuzada(,uobrane slobodarskihnadela.

nadu.> ednika>,

naclJe.

koje su ri. Kulno-poliitoizam laturei 119

ma oba poznat samon€ grantsk

]asn zajedni stvo na sudbon nidku p ni5tva,r poboljS tri tisui totalno apsurdu <
Calgary

MISAO T lan 9

pomanJuiavaju rom neka eminjegove e SKH, la malo stranadti uskoostavnu k naciopoznaje Hrvata, za sve, leoloSke , odnosotrebno 1e samo iSljenja, 'jerenju, rdernog Hrvata rrcleva), -{emota plat-

'NJAU od pozla pozi:la emiLHwatna ide) prema kao reavlja se redstavdi? Bilo dinstvo rloikog) mo traa pred: i emi-

)razuma iznad:ebnoje progra-

MISAO NA HRVATSKIJ:

o

Gospa od Andela, Veli Loiini.

121

HRVATSKE MOGUCNOSTI NA PRAGU VELIKIH PROMJENA HRVOIE

VUKELIC


usp okr du. kor dhc bijr sto Un kra pol oni pre akc ned tei. pro mo

clu zna Sal

bio

SVO

navedenazapaLania. HRVATSKO PROLJEEE,KARADORDEVO I NJEGOVE POSLJEDICE

gan obc

koj Hrr leti otv, lite kre hrv mis bili rals

Pot nist

reiit iCI poki jed

122

IA

linaca hrvatr su tijekom l i opadanja zi sadrlavali llne povijesti rditi; gu5enje e, a koje su boljeilustrira

E ;ta Hrvatske sivnimposljene, kamen je na dinjenicu, lkratski nadin ,va.Medutim, rokih slojeva o tome, kako ri najaktivniji vijeienoseljada je hrvatski rad progresivdutim, nikako se primjeri iz zroci propasti politikadoSla :aZavalasamo

1 O politidkim akcijama i ideolo5kim postavkama Maspoka post-karadordevski 1972-/ reZim objavio je izvje5faje Gradske konferencije SKH Zagreb /u travniu 'masovnog i CK SKH /u svibnju 1972./, te knjigu Ivana Periia i drugova <,Ideie pokreta' u Hrvatskoj>, Zagreb, 1974. ' 2 Zahtjeve o pravu Hivatske na ve6i udjel u opde-jugoslavenskoj politici iznio je dr V. Bakarii u ekskluzivnom intervjuu beogradskom tjedniku NIN, 8. 3. 1964.

t23

skom preteL vodeii parole hrvats narod Hrvat: mater Hrvat koja j Istru.

o.

nista, forma politii J.

vrijen de fac Umje dala zapoE prije prava


donc ga lb u drZ htjeli puite R zemlj Hrvat komu /Banr Hrvat F gdje . ska i Etnid 6

njadio objavi E

Elank br. 15

724

e su dovele €, koji su 'ke,koji su hwatski je m vedinom ro do5aou r Kominteriju, premda tralistidkim kog naroda voj nadproznika silom rleksmanje g vodstvau

Istru.8 Ove slabosti znatno su smanjile manevarskiprostor hrvatskih komunista, koji su uz to bili jugoslavenskiintegralci bas u-vrijeme, kad je formalni-federalizam|ugoslavije trebao biti pretvoren u politidku stvarnost.

u i uporno se radilo o a hrvatskih govarajudeg koji su kao aviji, traZili iosni i Herljelimatada 5. borili za l ne simpaienije su se o su morali a u fugoslamputuiu Drugi pro vr5etkarata ili su igrali bili izloZeni stupljenii u 50 o/ohrvatiadimavlasti ijelomhrvatlman u svojoj elona 1974. iz>
br. 15.

t25

pitanjtr hrvatske granice, onda se dri.alo i nekih ugovora iz vremena otomanskeTurske.' Sve to i ne bi bilo tako tragidno,da je barem Republika Hrvatska

iz uLe Srbije. Ovakova Hrvatska, iznufta oslabljena i neravnopravnaprema vani,

odgo osam tralni istins gosp i pre odv barer

5 fenor vrhor jako, ulogr kad r se na vije s jeu jugos zajed gralc gosla nati i

to samokrinka.

c

ima t stolje

SA SU

Hrva zago sluZe mislit isto t nacij dti.at i aus opas ranje dio n pose une su dr nalnc uglav mule nim 1 pitan 1970. t26

vremena Hrvatska t je izmel izmedu jednau rjeneHr{rvatskoj ki komuni nakon du, nego i HercedoSljaka

barem u njegovu Izvr5nom komitetu.

ma vani, Zivotnog 3, Udbe, i reeks[o veoma lo mislili osjeiaja. od svoje rojimaje

i kultursu fugoLenanisu Uvidjev-

Ova pojava , ali ustvari anti-nacionalnih politidara ima u Hrvatskoj stoljetnu tradiciju. Hrvati kao malen i nemoian narod

I SVl btlr

ksplozije g uspona im i slou Partiji, av5ito s lentralei .viru prie smjelo hrvatski ji suvi5e

misliti, da bi hrvatski narod mogao Zivjeti samostalno, kao i brojni drugi

vatske na tog dijela. :askrinkao e, Zagteb,

t27

orjunaSa.

je prema kr5tenici neki polu-Hrvat.

na sav nistidk niste i Sirokih nemog zadoyc gavaju jedino Prije s u uvje nema, veiina u <
JUGO

Nz rucija1 slavije narod njeg r noj FX midno fugos Zapad dri,avr moZe 128

redu svih ,laitene i SFRf, ne Stosu od ,radom, i Siti novo rmalizma konadan s klasnih radnidka ijelovima nekakve Aleksanje rije5io rk pitanje veni>, ti roma5a i :deralnih pravnosti lstavnom mjernom rg imena literatura :bno rasma prije lgresivne atastrofa , premda ra vlasti SAVEZUS

tcl. Ova ne moZe Irvatskoj rrikladni pogledu

JUGOSLAVIJA NA GRANICI DVAJU SVJETOVA

rslanjaju no objekca partiia neljito je Mi.inchen-

t29

svijetu.

P s oni Most sila l ved s se m( priprr jugos fugos da vr jedni ne s( ukazr biu spas prilik

o

obidn gotov komu vaza tfenu nih i a sve taj rt Hrvat Parti mijen uputi njezi poziv vei i jedno Tr povra Zapa ne bi Atlan

o

dtLava.ls 'a Vidi dlanak , Nova Hrvatska' 15' 12'

t974. ^-"; 130

1973' v. dl. 'NH' 5' 11'

kao c Save jasno Liranr reLim itd./.

IOZe rala edu vije rbos1a,iie

osti tom

mjSE

lnu jetsna rll&,

korloma zito ica ai ,u tno opi 1r f-

sva ca. lllo

ma koj inu tici iesriji av,ije kih 12. 'u V. dl. , NII, l. lO. 1974.

1.31

moZeb prema Pol neka p ,ocjene svrhe, < aiod dio SFRI.

puta op6e-euroPskesuradnje. PROMJENA HRVATSKE MOGUCNOSTI NA PRAGU VELIKIH

132

i...t'

Mi gledam pesimi vrlo te u fugo rogene su pot( donija postat sunaro vi5e te da Alt NR A] dinjen Alban< zemljo Zirane vojnol Dr odusta Maked niji sa da bi prikljt bugar Be U tah su Mi mogu pozici dobro Zapac Savez Zivotn U skim ljuden peno moga

la, ne tla-^ on ,.13li

ni

lu a, nki tti ja

ei za rti ie Lia. 2

tiji :a LO

It S

I

)i o a a :i a

h e q

a

r33

ladran; NATO bi morao reagirati,da tu obalu saduva,ako ne za sebe, a onda barem kao izmedt dvaju blokova sila. Hrvati u svakom sludaju imaju brojne idealnei materijalnerazloge,

Kako rekosmo,kao plod unutarnjih slabosti i vanjske intervencije, podjela )ugoslavije na zapadni /Slovenija i Hrvatska/ i istodni dio /srbiia/ spadau sferu moguiega.Ova podjela ima izgledena ostvarenje uz suradnjuIstoka i Zapada,to jest dviju vodeiih sila, SjedinjenihAmeridkih DrZava i SovjetskogSaveza. Premda to na prvi pogled moLe izgledati dudnovato, od podjele |ugoslavije bi i Zapad i Istok. Pogledajmokoliko bi to koristilo SovjetskomSavezui njegovombloku. Komunizamsovjetskeorijentacijenapokon bi se oslobodiood jedne

HR\ UC

l uin pad obit Aus vak Don ima prot Svje broj grad dije Iugr skih treb dije vjer ture por zaci emi eks vaL

vi, l sre inj den <

2

suradnji dvaju protivnidkih blokova. 134

koj

noc -b-,

asaitd. olo'D-

om. 'rJL r

dio me-

jele blodne osti pa tanscibi jitita rm)) ljuika eko 'oje jeta mu )rona od rei lna deralna na koj (og pfinoj

17o polozaiu naiveie

radnika na vapadr, u sR -^' Njemad-

"kolonije>-hrvatskih koj pisala-je oNovaHrvatsti,,iLroiiifi;4.;io.

i ro. e"ai"Jlgii.

135

po vel

rep or8 Hr dor 5t

poj ne taa trel sk

bir

trel sko nal So

i sami shvatiti.

StT vei got zna 5to dal nik toli Zivl tim bi, nij(

nat stel nist tutt koj nik vaL ti6k iel moi zajednidkim " o nezdravim polemikama u na50j emigraciji vidi_dlanke Pod nazivom
t36

Tre Ukr vrij 10

rokratski samopo nati vi5e raju6ina ruktivnu

polemikama ne svraiaju pozornost s raskrinkavanja glavnog neprijatelja: velikosrpskogkomunistidkog reZima u |ugoslaviji. 3.

Sabor hrvatskih organizacijau inozemstvutrebao bi biti zaista

opularna rjedinaca to dovoeZimuu stvu bez ;tvaranje s Hrvatoga. rorao bi nganizaienja tih rlamenta i sporarima,da izacija>>. avniitvo rstvu,ni ojedincirmitirani s nama rojedinci p. NaBa :u stvar, o morali r trebali mjerom, lri teren kljutivo lo razne rno,ako Lsobnom ne pozp, koju /om, pa uviSnim ednidkim '.a>, HR,

t0

137

KR TZ SLA

vv

NIJE ZASPALA NASA RIC U TMINI HOROATHOS

HARAHUVAT

TUGOVANKA ZAPUHAO silni vitar razgorio Plamen bisni i ognji5te razorlo. Strvinari kolo vode na pali5tu na gari5tu,. od dima su mutne ocr' HrZu konji u crkvama, vri5te Zene silovane, Karlovidu, gdi si bane' U tniu ti koPlje gniije' r'r ruplikt sablja hrda, a boj nije zavr5io' Okani se funske suknje i pehara vinoPije i postelje razbludnice' Zvona zvone' moj Ivane na uzbunu uPla5ena' krvav mad je Probo sunce' Ima iedna zemlja sritna, Hrvacka so ona zove' 5to za mir i sPokoi ne zna' Popuhao vitri6 tihi u daleka miris nosi paljevine, Plisni, rana'

144

TRI SOKOLA

Zamtio je kopita na polju Grobnidkom, _g_r9h9t odhrva se Velebit nepresu5nim bujicama, ali kroz- prostriljena jidra jugo ,"rirrurnu "uripu utrobu brodova ulandenih u lukama i sablastmasline cvili u pomrdini.

ISdupali su me, da umirem u tudini. Ovdi nas isto zapljuskuje more, ista kadulja, pelin, bosiljak u Skrinjama i njidrima. S jeseni jematva na tovarima stiZe. Cvitnice sjaj se prosipa na purove, koji krivudaju medu br5ljanom i borom.

Z one bane mora dujamo vitar, njevog govor aS dita aS didatj ai did razumu svedni

145

TURNEMOI LIPI KAD klonem zakovan ilovadom za tlo koje me ne Pu5ta bez otkuPa kad dopustim da je tamnidar dovik i tamnica jedino stanje u kojem se moZe Ziviti iz pomrdine iz magle izranjaS prikorno lipi moj turne Ne hrza u staji koni moj konj Ivana kneza izbrisano mi je ime s dovratnika tvog leEi u kamenitu dvori5tu il,tdul.to preZivilih pokoreni korak Otimad spokojno spava umiren bezglasjem psi reZanjem san mu duvaju b.Sl1utt", koji si uzrastao sa mnom u slobodi budi uZe razoritelju Otrgnut od tebe liutom PandZom odsiden zidom udaljen morem buncam o tvom zakloni5tu ozvudenu lastavicama o tvom pragu koji tu mi biti uzglavlje turne moj lipi da na njemu hrvacki san odsanjam

146

NE Z] TVRTK(

EGZEKU

TUPI neod osjeiaj nan dragovoljno na panj iako to nitl ili bar ne I

Cilj dubokc u pilovinas i do zadnje se ne zna od kuda ta i Lelja za p

NE zNAMo rKo cE pnB2rvJETr TVRTKO

IURISIC

EGZEKUCIJA TUPI neodradeni osjeiaj nanesenenepravde dragovoljno stavljanje glave na panj iako to nitko ne traii ili bar ne izridito Cilj duboko zakopan u pilovinastu masu i do zadnjeg dasa se ne zna od kuda ta Led i Lelja za povraianjem

SMAKNUCE SLIJEGANJE ramenima prije smrti Bezlidnost umiranja s crnim povezom ili bez njega odekujuii zavidnost onih koji moraju ostati Polako kretanje Na zavoju stepenica deka ga udarac Onaj od kojega nema viSe nikakve pomoci U crnoj tiSini polagan pad

147

NOVA

DVIJ

EPOHA

DRA

ZAUVIIEK rastavljen od svojeg ubidajenog izgleda U mraku muEionice srkanje juhe Neuspio eksperiment se bliii kraju Rezultat je uspravno sjedenje mudenoga i klonulo tijelo muEitelja Obtre strelice blje5tavila duboko su usadene u nateEeneodi neidentif icirane Zrtve

zrvoT BEZ LIUBAVI I kad mudenie Prtstane ne znamo tko 6e PreZivjeti muEeni ili muditeli Pitanje ie zauvijek otvoreno i pogledavbi sami sebe u odrazu moZemo se samo nasmije5iti tek nadolazeioj Plimi mrZnje koja nepobitno geometrijski Pravilna stiZe uskoro

VEEERA UZVANICI koji ne shva6aju za5to su se odazvali i zaito sjede uz svoje prazne da5e i prazne tanjure dok se doma6in i doma6ica uPinju da im stalno mijenjaju neupotrebljeno Posucle iskopano iz grobova onih koji su ve6 bili i uz 6ije rasko5ne kosture naSlo mnogo lonaca neo5tedenihi oslikanih s malo ulja stvrdnutog na dnu i malo zrnja koje je imalo mo6 klijanja nakon stoljeia tame i smrti

148

i kultun poklonil Sandevii obitelji i Rad ni6ev ru
Zagreb, 1975.

Dru molbu z niStvom tekstu n bila god pjesme,

DVIJE NEPOZNATE PJESME DRAGUTINA DOMJANICA

I eti

OVDIE donosi vatskog pjesnika l (1875.-19J3.), njes( plesme. Naime, mi nepoznate.poku5al y Lu smo swhu pr xnlrge pjesama,nt noviti, da li su ove igdje objavljene. Nr oprezni: samo u dr sigumoScuto utwditi,lei ni istraZivadiraspolaZn's: :l_T_t^.:dttyi.l, t nrvom redu sa daso_ pttTu..i prigodnim Ldanjima. o pjesmama:aprotuletje> i -"_l:o-1_r" o"pry.ef na sv. Elizaberur. Oydys 6€mo reii rijeddvije o povijesti o"it iil.ioiul

3Srtr

je objavio par pjesama pod -^_,?:-juotf . bvu naSu Oom111r.*1m

iili *rno pokronio)

!?X,:,j: !:'y"1,9. ua Eay,lj.e;tli;;; s preko :^lll':,f"i 9-yg,kojai sada, *1ilill"rg.*"i ruKoPrs

j: qff H,ffjP"trHfr Ix**1"*i'"'?i?:,:";";:;::?";:u#;fi :tlht df '{i{44f jo;'S"TJLT,T+::*:,ye,{{";;:ii:!iT,",uo ."t#i1';"'$Tif {."'jJ"ilf il*TJ-}Ilv*'g:i#kfr I$F,i:J:x'-";*!TiiijiH*i:"'#$-i{'ffi "':TJ,;;,;;:.,t." i"L-r-ar"-v !,"*y:", obit*iiz:zaffiil;ffiff

garciAnici z!:ft,.urau rup*"i"ii!l

zao*u

PJesmI'u tuun:n^i: sludaju originalan rufogis, pu '* ,T-'v'ua'et 'DoB toga vrijedan, da '- i"e 1,e;1 se objavi , ,p.-*-'pi"rritu Domja
149

Med beteg Nositi vra

MuZ ti je PakTeiI DasiTig Da nisi Ti I bil je ta Kad nigdr Bila je zir Koja kak I odi suzi - Al Elit Zna ona: Pomoi od Gladnih i ISla je v z I kruha i

SPOMEN NA SV. F;LTZ.ABETU LETA dohajaju Leta odhajaju, Sto ih - kak dan koji najkraj5i [mine, A dovek je kakti metul kakov droben Il muBici maloj sPodoben. Nit se ne spazi - vre zgine. koji su v zlatu se rodili, koji su hiljade vodili, oni mogudi i jaki, koji su, slavni junaki, Dubili du5mane v krvi, I oni po znanju Prvi Ni ih. - Pozablien je vsaki, Kak najvekSi siromaki. Prejdeju gradi i sela, Carstva se zruBiju cela. Al Ziva su - dobra dela!

A1 ne samo rodom. I lePa si bila Tak, da su i starci i wdeni stali i deca, - i gledali vu Te, Kad si na svoje Pa5dilaPute, Gledali lice lepotom kraljice.

A tvoje odi, te dobre odi, Samo su ditale, Samo su pitale, Gde bi potrebno bilo Pomodi? A tvoje ruke, te fine i bele, Suze nesreinim su brisati Stele' A ne samo zlato i bisere dragale, Neg i beteZnom i gladnom Pomaqa]et Al-muZ ie Tvoj dovek bil g;ubi i Istrogi Tak, da prtd njim su i drhtali vnogi Hrabri vojaki i du5man mu vsaki, Kak ne bi bogci i siromaki. I k njemu je do5la Tvoja slava, leta i leta Zato si slavna dez Cul je, da vsaki Te PreStimava, Ti sveta Elizabeta! Tebi je, kraljevskom sre6nom detetu, Cul ie, da deliti samo zna5, Moglo bit vse, kaj je lePo na svetu, Svoje vse drugome daS, I da nigdar Te ni sram Ali za ljubav si Ti samo znala, Itivkolibuitam, Vsakomu srca i Pomodi dala' Kam se i habaju drugi' bogica, Zivela Ti si kak koja A ti si iSla i v no6i i dane Makar si bila i rodom kraljica. 150

Onda v T Zemaljski Ljudevit, Njemu ni Njemu ni On svoje V zimi to Dabise, Onda je ) Pak joj je
rrskoga kralja om asketskom Ie same detiri r 1933.Nismo *vom prigo& gdica Zamira saEuvalatekst

ru, evii, objavljurost,a ujedno, da ustanove: Ured.-

rasi bila deni stali fe, pute, Ltjice. ;1,

rcmoii? rele, rti 5tele, : dragale, ,m pomagale. bil grubi i Istrogi drhtali vnogi mu vsaki, raki. ja slava, eitimava, na5,

Med betege hude i grde rane Nositi vradtva i hrane. MUZ ti je to prigovaral, Pak Te i zato karal: Da si Ti grofica, kii od kraljice, Da nisi Ti par kakve bogice. I bil je tak jenput jen dan, Kad nigdo ni mogel van, Bila je zima, tak stra5nazima, Koja kak z ledom do srca te prima, I odi suzi i zimlje ti dah. - Al Elizabetu ni strah! Zna ona:. vnogi joS vi5e sad stradaju, Pomoi od nje se nadaju. Gladnih i slabih je bilo joj milo, ISla je v zimu i vsega zela I kruha i drugo i v krilo si dela. Onda v Titingiji bil je vladar, Zemaljski grof i vsih gospodar, Ljudevit, njezin tovaruS i muZ. Njemu ni nikoga kvar, Njemu ni nikoga Zal. On svoje ljude i zdalka je zbral, V zimi toj lov je napravil, Da bi se on pozabavil. Onda je Elizabetu zatekel, Pak joj je rekel:
fo5 moreju v grad na5 koji beteg ldonesti Ce se ne smrzneju negde na cesti. Kaj oni muliju, V zemlju glediju? Zakaj trepecnja, A reii niS ne ieju? Bi oni Steli tak dobri biti I svoje krilo odkriti?> A Tebi je bilo tak belo lice, Pak si ga gledala z okom svetice, V kojem je suza pekla, Al nisi niS rekla. Samo si opravu svoju raskrila, A tam je do vrha bila RoZa do roZe di5u6a, drlena, Dok je vse bilo po dolu i bregu Mrtvovleduisnegu. A grof je, zemaljski vladar, pobledel, Vu Te kak dudo gledel I kleknul pred Tebe doli, Kakti, da moli. I roLe su te5ke i sladko di5ude. Kak, da je leto vru6e, Padale Tebi s krila, Da si vsa v cvetju bila. Sedamsto let je pre5lo prek sveta, Kaj si Ti mrtva, al leta i leta RoZe te cveteju, Zarko diSiju, V spomenih na Te iiviju. I mi smo ih danas zbrali, Yene* u njih Ti dali Naj Ti veliju: Dokgod bu sirota i srca i sveta I Tvoja bu Zivela slava, Ti srcem kraljica prava, Sveta Elizabeta!

lane

15t

FAKSIMIL RUKOPISA DRAGUTINA DOMJANICA

152

BILJESKE SA SJEDNICA DOGLAVNICKOG VIJECA rg43-rg4j IZ osrAvSrmn DRALovRE suSria JERE JAREB

U OSTAVSTINI dra Lovre Su5iia nalaze se njegove uglavnom rukopisne bilje5ke o sjednicamaDoglavnidkog vijeia za vrijeme dok je on bio postrojnikom Usta5kog pokreta. Su5ii je odito pravio biljeSke za vrijeme i neposredno nakon sjednica.Te je bilje5ke, osim za dvije pro5irene sjednice,prepisao svojom rukom u Austriji poslije svibnja 1945. Taj rukopis, koji obuhvada bilje5ke od prve do dvanaeste,i od petnaestedo dvadesetdrugesjednice,ima 51 rukopisnu stranicu pisanu tintanom olovkom. Na vrhu prve stranice zabiljeLenoje: , a na vrhu tridesetprvestranice: . Stranice su velidine 14 3/4 X 2Q 1/2 cm. i ispisane s obje strane. SuSii je zaptayo prelomio iist uredskogpapira velidine 29 1/2x 20 1/2 cm. i od svakog lista napravio detiri stranice.Na isti nadin postoje i nepaginirane ornotne stranicetih biljeZaka,prelomljen list uredskogpapira, koje su ptazne, osim Sto je na naslovnoj strani zabiljeleno: (D.V.> to jest Doglavnidko vijede. Redni broj sjednica ne postoji u originalu, nego je upotrebljen od urednika, kao uobidajeni nadin izd,avanjadokumenata. lza biljei,aka dvanaeste sjednice, pri dnu stranice 22. rukopisa, dodana je biljeSka, da su zapisnici dviju pro5irenih sjednica od 1. IL i 4. ll. 1944. . Oni su odito bili napisani ve(, u Zagrebn i saduvani su u originalnoj forrni. Bilje5ke, odnosno zapisnik, sjednice od 1. II. 1944. imaju devet stranica u rukopisu dra Su5iia ispisanih perom. Stranice su sada velidine 20 X 15 cm., ali se jasno vidi, da je vrh stranica, odito prazan, bio neujednadenoodkinut Skarama,da se dobije po prilici ista velidina stranice,kao kod ve6 opisanih rukopisnih stranica pisanih tintanom olovkom. Poletline tih devet perom ispisanih stranica su prazne, te se, prema tome, ovih devet stranica nalaze na devet posebnih listova. Bilje5ke, odnosno zapisnik, sjednice od 4. II. i944., otipkane su na pisa6em stroju i obuhva6aju detiri tipkane stranice raznih velidina s praznom poledinom. Prva stranicaje velidine 2t X 34 cm., druga 2l X 28 cm., a treia i detvrta 2l X 30 cm. Na detvrtoj stranici su otipkana samo tri redka i onda originalni Su5i6evpodpis.

153

zadriana je bez izmjena u ovdje objavljenom tekstu' Sve rijedi ili opaske u uglatim zagradama potjedu od priredivada ovog teksta, lere larebi, osim u nekoliko sludajeva, gdje je todno oznadeno, da su to opaske dra Lovre Susida. Takoder sve bilje5ke ili opaske ispod teksta potjedu od istoga, ukoliko nije drugadije oznadeno.

I.

'Ustase'-Hrvatskog oslobodiladkog pokreta- raztietodke 5, 7 i 8 ustava Sujem duZnosti sve Doglavnike, poglavne poboinike, ustaske povjerenike, kao

i povjeren imenovao Milu Buda iz Velikih voza 1943 DrZavne T nih snaga, doglavnikt Dr. Mile sjednice o doglavnike DoglavnidJ i Lukas J obna5aojr otvorenja, nije prihv taj prijedl, na sjednic studenoga prijedlog zakljudak, odnosno l, sjednici o Poglavnik tome imet protivljenj na 21. pr<

od 22

1 7 .r u j n a u prva de izlazi, da travnja 1! odrZane s 10. lipnja nijedna sj glavnidkol u ljeti 19

<...Go IDoglavnii

, HN, . FIN, * IJN, 5 I1N, u odil ' Odil vijeia, tak rad, ali sam ipak nastojao upotrebiti neke podatke i iz tih godi5ta.

154

'u lj ustabkipu

ied,u tre6oj r uobidajene ke. Evo neLopukovnik; dk; pol' za itd. Nijedna loderkratio 5i imenom, , Poglavnik . Evo nekot; Begi6 za r Frkoviia; rtnih osoba lako stoji u mnaestnjih i podpunim ;a, ni uobir rukopisna r ispunjena posljednje podpisom. 20-tih godi'g sredinom u rukopisu ivada ovog nadeno,da spodteksta

ministrom u ostao do , i u odsutC,a. Na temelju a- tazrierenike,kao eti iz dnevnadin: i!IN, vijest,Imao do 31. probrojevi od ambrojeva. dati za ovaj

i povjerenike u Glavnom ustaSkomstanu.>>2 Na temelju todke 5. istog ustava, imenovao je Poglavnik na 20. srpnja 1943. nova detiri doglavnika i to: dra Milu Budaka, Ademagu Me5iia, posebnika iz Te5nja, Mi5ka Radana, seljaka iz Velikih Zdenaca, i dra Matu FrkoviCa, usta5kog pukovnika.3 Na 19. kolovoza 1943. imenovan je doglavnikom )ure Pavidii, glavni ravnatelj Hrvatske Driavne Tiskare3 General Vilko Begi6, driavni tajnik u ministarstvu oruZanih snaga,imenovan je doglavnikom 2. rujna 1945.sOd Sestnovoimenovanih doglavnika, dvojica su bila doglavnicima i prije 10. svibnja 1945. To su bili Dr. Mile Budak i Ademaga MeSi6. Kao se vidi iz biljeZaka doglavnidke sjednice od 25. listopada 1943., doglavnici su zakljudili, da se predloZe za doglavnike slijedeiih pet osoba: Marko Do5en, kao podasni predsjednik Doglavnidkog vije6a, Dr. Mirko Puk, Dr. Krunoslav Lokmer, Hakija HadLil i Lukas Juridi6. Marko Do5en bio je doglavnikom do 10. svibnja 1945. i obna5ao je predsjednidku duZnost Hrvatskog DrZavnog Sabora od njegovog otvorenja, 23. veljaie 1942., do smrti, ujesen 1944. Poglavnik taj prijedlog nije prihvatio i te osobe nisu bile imenovane doglavnicima. U nadi, da ie taj prijedlog biti barem djelomidno prihvaden, doglavnici su odmah pozvali na sjednice Marka Do5ena, koji je prisustvovao detirima sjednicama, od 20. studenogado 10. prosinca 1943. Na sjednici od 21. prosinca 1943. isti je prijedlog o imenovanju doglavnika ponovljen i dodana vi5e sugestija nego zakljudak, da se pop Stipe Vudetid i Dr. Milovan 2ani6 imenuju savjetnicima, odnosno kandidatima Doglavnidkog vije1a. Odito je i to bilo uzaludno. Na sjednici od 14. prosinca 1944. postrojnik Dr. Lovro Su5ii je izjavio, da je Poglavnik spreman imenovati doglavnikom Milana Frajsmana, ali se je tome imenovanju tada usprotivilo Doglavnidko vijeie. Poglavnik je uzprkos protivljenju Doglavnidkog vijeia imenovao Milana Fraismana Doglavnikom na 21. prosinca 1944. Od 22 sjednice Doglavnidkog vije6a polovina njih bila je odrZana od 17. rujna do 21. prosinca 1943.Ako se k tomu doda sedamsjednica,odrZanih u prva detiri mjeseca 1944.,to jest od 11. sijeinja do 3. travnja 1944.,onda izlazi, da je kroz manje od sedam mjeseci,to jest od 17. rujna 1943. do 3. travnja 1944., odrl,ano 18 sjednica. Kroz sve kasnije razdoblje do konca rata odrZane su samo detiri sjednice. Najveci razmak izmedu sjednica bio je od 10. lipnja do 14. prosinca 1944.,kada se za vi5e od pola godine nije odrZala nijedna sjednica. Kako to protumaditi? fedini joS Zivudi dlan tada.SnjegDoglavnidkog vijela, Dr. Mate Frkovi6, izjavio je profesoru Vinku Nikolidu u ljeti 1965. slijedeie: <...Godine1942.i 43.6,bilo je nas 7 doglavnika'i 2 poglavnapobodnikas. Ovo a najmanjejednomu mjesecu. [Doglavnidko]vijeie sastajalose po potrebi de56.e, , r1N, V, 11. V. 1943. 3 HN, V,21. Vtt. 1943. " HN, V,20. Vlll. 1943. s /1N, V, 3. IX. 1943. u Odito treba biti 1943. i 1944. 7 Odito se Dr. Lovro Su5ii, koji je prisustvovao svim sjednicama Doglavnidkog vijeia, takotter broji metlu doglavnike. 8 U ljeti 1943. stvarno su bila samo dva poglarna pobodnika i to: Mijo Bzik, ustaSki pukovnik, i Mira Vrljidak-Dugadki, oboje imenovani 20. srpnja 1943.: HN,

155

predmet razgovora bile su opce prilike t

driavi, posebno politidko i vojnidko

predsjednik drZavno up Na sje dravljen od Poglav politiEkim 1 obrane i iz sada stajali Napose je za uskladel Poglav

]o5 su 1943., te t uPozoraYa Svim t nik Dr. L Ademaga sedam sje Velikim Z polovici c

od22

5ihjeot Markovor odnosno t 1945. nije postavim, Ne Ze nidkog vi i pogleda koje su o

Mislit doglavnic do sada Organiza nika i d tt

Hl\

su propa zapodeti I koncem r bila imen It Po

stranica, Usta1e, h stana193

156

r i voinidko oika koncem e prisutnosti ria shvai.anja I su u oditoj uskladiti dva ynik i kaZe: ,da ja moram ;ledavali, kao loliko minuta ovima Vijeca Ske pogrje5ke r Ti primi na i razgovarali'. io, a mi smo rdnja sjednica r5ecjelokuPne

Doden,te ostalinaivisipredstavnici oredslednikHrvatskogdrlavnogsabora,Mar,kojavnih radnika' hrvatskih broi ddsih iztalmutih #ffi;;;';;;;;.6 **iii; j!a"i* ;" e"iii *ii po.ril" podnedosaoi sam Poglavnik,toplo poz"

duje o na5im iko vijede do bez kritike i rc, koje mogu o, ako ved ne loni vjerovati, drZavne i meda ne bi na5 !a iskoristio u ,5to mi nismo r uskrsnu6a,>>10 rice, na kojoi a. Iz pisania ,Bke pro5irene bavijest, dati-

II.

deviceva doma, i Doglavnidkog rojnikom drom drom Nikolom [irkom Pukom,

rovanie. Kolllo u sa srgurnoscu sa sjednica Doinicima takoder tm emigraciiom ca Hrvatske re' atana 1932. god.

l5T

razlo9a rt Slavko Kt 1941. ime Luka Leii duZnosti iz Blata t mogao us To je ime 1942., ka dlanova I oslovljen vanje ili od 30. s doblja, k vana tri iz YaruL Tortii) 1 Stranke je bio dl jatno ka Na dan je Dogla Matijevii bilo u F ne bi ilr prije De muslima Matijevi, ske Stra

naime, f poglavniJ tijela: D 7 poglav ruN ne5to vi voda Ht 1868.,u I'H 18 Il reH

mjeseci. TA na izbol 1972. 2t1

se, da p 21. BI

izmedu (1902-1

158

i rje5avaduZi ljeta 1958., doglavnikom 41., a da nije akovo imene )a li je takva godina,nisam av je bio prvi stranici I. prioga Pokreta>. ne 1932.>,ali :ako postupilo glo ustanoviti tav izmijenjen mala knjiZica lnicama 13-17 Pokreta>, ali iakve dodatne rdka5. ustava, i: boEnidkizbor. obodnike,njih .)) ovanjadoglavrri6 imenovani lez navedenog slijedilo izmedu da je Poglavnik eni u logor na tum Budakovog 'inskomstanjui lovlja i nastave, izjave dali i svi e bio nastavljen ro ured za pt> paginiranestrakolovoza1941. ranog19.rujna, , 20. lx. 1941., objaviti uskoro r prvom mjestu rm Agu Me5i6a mom Usta5kom roglavnihpoboL upnog ustaikog r JozeSunarida :oEke5. Ustava? 1941.U ovoi se,

prije Desetog Travnja samo Budak, Kvaternik i Dosen; MeSi6 je bio ugledni muslimanski prvak hrvatske orijentacije; Betlehem ugledni pristasa HSS; Matijevii, eehn i Tortid, narodni zastupnici HSS; Solc, iako pristasa Hrvatske Stranke Prava iz 1920-tih godina, bliZi je tada bivsim prvacima HSS u

naime, formulaciji kaLe, da se Doglavnidko Vij*e sastoji, od 12 doglavnika i 7 u'" iormutaci"li objavljendj 51. v. i941. predvidena su dva *bo8iitu, ;GF"ih iiiJt"' Oosiu"nidko vijeie, od najviSe 12 iogiavnika, i PoboEnidki zbor, od najvise pobodnika. 7- poslavnih '-fi lVE, tii, iS. VIII. 1941. Dr. fozo Sunarid je prema tome bio-doglavnikom nril" Prvog svjetskog rita sunarii je bio jedan od nesto vise' od'tti -j"r".u. uoa-u Hiuutrfe Naroine-Zajednice, str"anke Hrvita katolika u Bosni, roden oko 1868., umro poslije Drugog svjetskog rata' '7 HN, III, 15. VI. 1941. 18HN, III, 16. VII. 1941. je oko osam i pol " Alg, IV, 2. IV.1942. LeBi6 pr€ma tome bio doglavnikom mjeseci. ' s NFI, III, 31. X. 1941. Stipe Matijevie (J897-197''-:),narodni zastupnik HSS na izborima l1i27., 1935.i 1938.,-umro ri: emigraciji, u Buenos Airesu,3. kolovoza --'-it 1972. Tonu dana u iednom interview-u s neimenovanim povjerenikom GUS-a tvrdi se, da poitoje samo iri doglavnika (Budak, Me5ii i Sunari6), HN, III, 8' VI' 1941' ll. 1942. " HN, IV, 8. g. Iy. 1942.Dr. Ljudevit,solc (1883-1943),-odvjetnik-u VaraZdinu " Elg, iv, izmedu-dva rata, sin poznatog zigrebadkog kniiLara i nakladlrika. |anko Tortid (1902-1962.),umro u emigracijfu Lbs Angelesu, Kalifornija, SAD'

159

tome vijeiu nego predratnim usta5ama. Medutim, nisam naSao nijednog podatka, da se je Doglavnidko vije6e ikada sastalo izmedu 8. svibnja 1941., kada su postojala tri doglavnika, i 10. svibnja 1943., kada ih je bilo devet. Osim prva tri imenovanja (Budak, Me5ii, Sunarid), sva su ostala imenovanja uslijedila, dok je BlaZ Lorkovid bio na delu Glavnog Usta5kog Stana kao poglavni pobodnik i upravni zapovjednik Organizatornog ureda GUS-a. BlaZ Lorkovi6 imenovan je na taj poloZaj 10. svibnja 1941y Njegovim nasljednikom pod naslovom postrojnik i ministar postao je doglavnik Dr. Ljudevit Solc 15. svibnja 1942.8 U Solcovom razdoblju nitko nije bio imenovan doglavnikom. Solca je kao postrojnika i ministra naslijedio Dr. Lovro Su5ii, kako sam naveo prije.6 III. Slijede bilje5ke Dra Lovre Su5ida sa sjednica Doglavnidkog vijeia od t7. rujna 1945. do 14. dzujka 1945. 1. SJEDNICADOGLAVNICKOG VIJECA OD 17. RUJNA 1943.? [Prisutni: ] Poglavnik,tt Dr. Mile Budak,' Ademaga Me5ii,s Dr. Mate Frkovii,3r general Vilko Begi6,e lure Pavidi6,33postrojnik Dr. Lovro SuSii.I [Mjesto sastanka:] Dvor. 11. V. 1-941:-BlaZ-I.orkwie G903.-1947.),sin poznatog hrvatskog - i.HNIII, politidara Dra Ivana Lorkovida (1876.-1926.)i stariji brat Dra Mladeni, imenoyan poslanikom u Slovadkoj u prosincu 1942., gdje ostaje do konca rata. Izruden od Amerikanaca |ugoslaviji na 6. sijednja 1946., osuclen na smrt u sijednju 1947. 5 FtN, IV, t6. V. 1942. t Razvitak .Glavnog Usta5kog Stana i politika imenovanja BlaZa Lorkovida, Dra_ Ljudevita Solca, Dra Lovre Su5iia, doglavnikA, poglarmih pobodnikA, povjerenikA i upravnih zapovjednika u GUS-u od 1941. do 1945. zahvalna je 1ema, koja takotter moZe mncfgo pridonijeti razjainjenju PaveliCeve unutra5nje politike i ocjeni njegovog vladanja. 27 HN, V,19. IX. 1943., javlja na prvoj stranici: . a Poglavnik Dr. Ante Paveli6 (188S1959.), odvjetnik, podpredsjednik Hrvatske Stranke Prava l92Gtih godina, narodni zastupnik grada Zagreba u beogradskoj Narodnoj Skup5tini 1927-1929,osnivad i Poglavnik Usta5kog pokreta 1931. Umro u Madridu, Spanjolska,28. prosinca 1959. ' Dr. Mile Budak (1889-1945.),odvjetnik, hrvatski knjiZevnik, jedan od vode6ih lidnosti Hrvatske Stranke Prava 1920-tih i poEetkom 193Gtih godina, doglavnik u Ustadkom pokretu od oko 1934. do 1945., ministar bogo5tovlja i nastave 1941., poslanik u Berlinu 194l-1943., ministar vanjskih poslova 1943. Osutlen na smrt od Titovog reLima. 3oAdemaga MeSi6 (186&1945.), trgovac, posjednik i ugledni politidar hrvatskih muslimana, doglavnik u Usta5kom pokretu 194l-1945. Osuden od Titovog rcLima na dvadeset godina robije, umro u logoru Stara Gradi5ka, 3r Dr. Mate Frkovii (rotl. 1901., Zivi u emigraciji), lijednik u VaraZdinu 193Gtih godina, nacionalistidke orientacije, usta5ki politiEar, doglavnik 1943-1945.,ministar unutra5njih poslova 194+1945.

160

Poj njihove nerazu picama mi spr vanjeu pokreh slabos gla5en prituZb Pog detku r i najgo nerasp lo. Dri odrZat ustaSk vojska U1 slavos je uvie kaoir Starde samom i driat driaw dinovn vole la i svies kao pr sluZbe ma do Nu mi osvaja dane.i 32(

Madeka hrvatsk< svibnja

,. I

ravnatel Rimu 1 sl Prava I skoro c darstva, 8. sijedr rrf niStvom

jednog 1941., devet. a imeStana iUS-a. n nasr. Lju)novan Suiii,

ia od

0 Dr. Lovro

atskog )novan ':o * ioviia, povjetema, olitike Glav'oglavYieia, Hrvatadskoj mro u vodelavnik 194r., I smrt atskih 'eiima )3Gtih inistar

3sPoglavnikovi tjelejni sdrugovi, ustaike vojnidke postrojbe pod zapovjed.,. nistvom generala i usta5kog pukovnika Ante MoSkova.

161

jedinstvo.Imadeih medutim,koji to prih-"" drZavnotrebadodi i narodno *r"itatiaYglje:-.proti usta5tvu'Moramo biti ;;Z;il-tilkulativno, gss je bez.inicijatiu":.:_Treba a*""" iu"t.iiu ,ii*i"i, i" l.'fot1e ",f'"g1Ui. raiviti.--Oogfuun'icimase neka izdaju legitimacijei i,"f.r"i'St" _ Leljezni'kekarte. Dovr5eno! SUSIC

Babi6 ustaS Ra prima slobo da, G treba

, VIIECA OD 30.RUJNA1943' SJEDNICADOGLAVNICKOG Mate Frkovi6, lure Pavidid, general r5i6. .avni problemi drZavne-po-litike: dno5alt. j. potreba slob-odnoglaggG nstveno sa ista5ama i bar nekoliko potrebno naoruZanje dobrovoliaca (30-50.000). '-Gpt-fijani

hraispadi njemadkevojske proti pudanstvu; pobiranje rnje podrudje.Treba p.ribaviti po5tit"h"* i Glaise3Tmogu6edobre volje me.) losobni i sa osieiajem odgovornosti povjeriti dlanu Doglavnidkog vijeda'

sastanku Utvrdena potreba sastankaDoglavnidkog vii.e6ana intimnom za 2' Odredeno posavietovanja. -"a"ilbnog tuJi sa starim suradnicimJ (obaviestitiPoglavnika). X. '-' pp. 'ti;";;;iii (u razgovoru sa poglavnifa na dop-ukovnikaRedelsteina38 izjave kao:
Pt Dt (drZa koji p jati kr usta5 Pokre to zn mi nc G da sn te uo It ni... -vla It -

vojsci duZno 4l

rala t vanju opunc Lalu t mann spom ured )ugoit Iuppe skoj, Kao Slatin skog u ost mann

4

Stran

prihbiti Ireba :ije i

Babida€ (koji je dastnikza vezv kod generalafuppea,ara koji je protu-

USIC

treba sa Poglavnikomraspraviti! -

Dovrseno sIJsIc 3.

U GLAVNOMUSTASKOMSTANU SIRA KONFERENCITA 1943. OD 2. LISTOPADA rneral raspG roliko oljaca l hrapoStivolje rrnosti vijeda. ;tanku za 2. Ofu sa l:
te uobie rie5avamosve prijateljski. ]ure Paviti6: Glede duiana i tvornica kaie, da [su] ljudi bili gladni... -morali smo biti- prilike: <> -vlasti zataiile. Ivan Werner:a3Pozdravlia ideiu sastanka.Novi Doglavnici pozvani * Dopukovnik Ivan BabiC (rod. 1904, livi u emigraciji), aktivni dasnik u jug' vojsci do travnja 1941., prelazi u hrv. domobransfvo obna5ajuCi razne vojnidke

ra smrt general, podinio r komuLrvatsku t ajave ma Dru radnik, u partiimansku , Ubijen

r63

smle s idealn i onda Ivt lje. Pc vojske poslov Zupan ispita; pitanjt usta5 ljubav Dr PoEel nrke. veliko na5a t onih c U1 Dr Pu s Talij intele Dr vojskr voljad teritor ne shr vojskc novce Sa mt prcm€ Nr Ur uloZit Povje 50

od ml mlade Repub prosrn

Siben u min

odlazi obnaS od 1. ,53

strank

r64

drZavna

smie se pozivati u vladu ljude, koji su opteredeni zadjevicama. Samo idealno po5teni, koji su obradunali sa sobom. Zato nova vlada od usta5a

uredenje avezniku imo pod usta$tvu . Usta5ki svegau a dolazi og kadra >mdadi!). a dobro rojsci ii suvereliemcima. stoZernik naposeu Za5tose :ima,kad mcima6e ek pitaju iviet Zeli, iteta. Ne

onih drugih. Posljedicaje to drugih razloga... Upadice: Dr. Marko Tarle:sr Neki duvaju samo svoje poloZaje. Pukovnik lvo Hermti6:s2 lma grupa ministara, koji su drZali prije s Talijanima a sadasa Niemcima, a najnovije ima se Madekovaca- t. zv. intelektualci. Ti moraju iz vlade! Dr. Mile Budak (nastavlja): Ovaj das je mogude [nemogude?] izvuii vojsku ispod njemadkogzapovjednidtva.Zato ostaiesamo stvarati dobro-

ke Stranke slar pravc talkog Navne Banke reden.pred za vnJeme .om 11. doll postaoje zije sadinjar Mo5kova. :a. Osuden en, ugledni a, umro u lg seljaka i iki logor u rtoZernikom aju, valjda, wi6 nestaje rio je prem, studenoga

prema Istoku. Na usta5koj vojsci se moZe graditi, ali i kod domobranaina dobrih. UstaSki pokret kao pojava, kao ideja i organizacija: Ima duZnost uloZiti sve snage za odfranje i ozdravljenje! Mi motamo ostati sloZni. Povjerenje,pouzdanje i medusobnaljubav. * Ivan Or5ani6(190+1968.),srednjodkolskiprofesor,nacionalistidkeorientacije od mladosti, postaje ustaSom1937.,za vrijeme rata upravni zapovjednik Usta5ke mladeZi 194l:1944:, drZavni saveznidar 194+1945.U emigraciji osniva Hrvatsku Republikansku Stranku, umro u Buenos Airesu, glavnom gradu Argentine, 17. prosinca 1968. sr Df. Marko Tarle (rodj. 1901.,Zivi u emigraciji), veletrgovacZitaricamau Sibeniku prije rata 1941.,postajeusta5omu drugoj polovini 193Gtihgodina, radi

stranke.

165

sa sffane:] (PromidbaIDoPisano -Miie Rosandit:Y Maiuhinski Pt

ookretu. Danas?Razlozi: l) nemogu sto duvati ustaSkumisao. Da dobijet

oslaviie!) rjem usta5tva i ustabke ideje' Od t za svaku stvar! Ozdravljenjesamo vrhovnidtva!Niemci su morali ladi - Treba odistiti i uspostaviti fts.sea e bez vojske, koji su vodili narod . Ne moZe se i ne smie voziti na rlavodno se raspravljalo o raspustu ng' Sumarstva,za vtiieme rata u upravno1' e se vra6a u domoviiru u poznatoj Kavra-

pokr pren bilo niti Lrtvt vlad I ljam

JUc vlac tazt zem do stra stva vlac 30. jer tom

pok bir ima pro

usti SIo

deri beo Jas 194 m Paskom' z3-rsz6'i, lralj 1934-1945"za vrijeme-nje1934-1941'Petar ;egov t6dat< knez Pavle 1946'), za vrijeme rata.otganizator detnidsmft nskim vladamL tg+z-lg++'' osuden na

kao Pal 192 uje

livi u emigraciji), glavni tajnik HSS 1922i lg2g-i%d' i pbnoi"o od 1941' Za vrijeme

po(

talt

rujl

PO skt

voj vla Ne

166

i ustaikoj I stvoriti i aci.Treba mlje osim rbili bitku domobrani n usta5ka eprijatelju! r seljaci,u ima, umje;a ljudima, promisima. [u Mihailoiia,seda ie . dio banoideje. Od ljenje samo morali radi uspostaviti odili narod s voziti na o raspustu au upravnoj, znatoj Kavrado 1937., a zastupnikom :acije 1930-tih hrv. vladi, a 1946. lni zastupnik r u emlgraclJl : u Londonu rda do smrti,

vlade.

tom.

usta5e.Treba Eesto lsazivati] ovakve sastanke.Dogovor ku6u gradi! SloZno! Hakija HadEi6: Govori o granici [na] Drini i glasovimao Nediievimn

r vrijeme njei41941. Petar rizator ietniduden na smrt ,ik HSS 1922ll. Za viieme ::
naslovom Oca Domovine. -poda56en u' Eugen Kvaternik (1825-1871.), osnivad i ideolog- Hrvatske Stranke Prava' "Rakovidkom pogiba u ustanku protiv Austro-ugarske u borbi za samostalnu hryatsku drZavu. e General Milan Nedii (1877-1946.),armijski general kraljevske jugoslavenske vojske i neko vrijeme minisiar ratai za vrijdme iata postaje predsjednik srp^ske vldde pod njemadkom okupacijom 194l-1944., poginuo u Titovom zatvoru 1946. Nedii je bio primljen od Hitlera 19' rujna 1945.

167

koracimazapripojenjejugoistodne[istodne?]BosneSrbiji.Pitaministra vanjskih poslova,Sto ie na.stvari. uviek Dr. Mile Budak: iq"iiet-i"' tonadno ipak uzpjelo .-9tij9.bio dro slao partizane i detnike na na5e 'o ho6e izkoristiti kao svoj uzpjeh' rimio. Nedi6 je stavio zahtiev: piz' mice Prema ijeveru i iugozaPadu' cbio samo dozvolu za 12 bataljona da bi u sorniim zahtjevima mogao Jt tfttp d priiateljstvu i neprijateljiztodntt Bosnu oruLie za lure Pavitil nagla5uje potrebu ttaiziti za 10.000. ranidevpriedlog, da bi k trojici-mi, Postro]nik) w Predsjednikavlade ii sadfiai razqrave -uz nagla5enje i rentltaie konferenciie u sliedeiim priedlozima: "'*il-il;Ska vlada jake ruke sa jasnim odnolaiem prema pokretu ,.i Usta5tvomora proZeti cieli drZavni organizam. ., :rma t to barem djelomidno istrgnuie povjednidwa i spiiediti mie5anienje-

Ge Mirka Pogla slave. odgov Iut kovii6 ternikr se ho vode ' ih tje vojskt dr1au KoSa Pogla im srr Dt U poc bi se KoSa Pt lei,e i onesp prvotl -

riesena'-

Dovrseno! suslc 4.

DOGLAVNIEKOGVIJECAOD 9. LISTOPADA1943'U DVORUG SJEDNICA Pa[Prisutni: ] Poglavnik, Dr. Mile Budak, Dr' }!at9 irkovi6' Jure SuBii' Lovro Dr' postrojnik ie""tal Villio Begi6, "ifii, Poitroinik izvjeSiuje o prilikama u -pokretu' --jedan-od

Dr. Mile nuaati-iia,to;i-at; pofretnalaziu krizi fjuai, -toii tj spadalik Badogliuf.-Yd:.^t,,Nitmcima gf"*itt,^8io stvar.NaSip-akljudi ".f.i r" i:.ot-i-p6n"ru. eJr;a;i1"r" tig q"ruju u nasuje sastaviti vladu od teZko podnor" rupo-rt'uutjanjeusta5tvi... Potrebno ljudi po5tenih i uztrajnih.

6sHN,V,10.X'1943',javljanaprvojstranici:
ft;- fi 6;;tt"tl)b"rr".ul

iiiaie",'[Jii'-il"ff;];r;

i

Pietro Badoglio (1871-1956),.p.redsjedniktalijanske vlade' podpisalapnmlrle' pada Mussolinija,koja je sa Saveznicima 168

nakon

ta5a I 193G, minist tz Hr. s polaZe vrrJerr 1943-l rata I

dtiavr minisl Berlin 1947.

nistar tarstv od 2. 1943. imenc tra pr pada tajnik 1944. trom doadr Dumt

15

pils ministra ije bio uviek nike na naSe svoj uzpjeh, nhtjev; pizjugozapadu. 12 bataljona evimamogao i neprijatelj-

General Vilko Begi6; Prije se dizala graja na Dra Milu Budaka, Dra Mirka Puka i druge prvake, nu sada se vei ne zazire niti od osobe Foglavnika. Njemadko poslanstvoveZe se sa nazovi-usta5ama.Orgije se slave. Guranje s laktovima! Treba dobro paziti, koga se postavlja na poloZaje. odgovorne lure Pivitii: Sto udini Poglavnik, drugi pokvarili. Kvaternik,6TLorkovii6s i Ko5ak@zajedno sve skrivili. Poslie ova dvojica odgurnuli Kvaternika, te preuzeli vlast i rade bez pokreta, bez svakog kontakta. Sto se hoie od Njemadke? Ili maknuti Poglavnika ili okupaciju? Niemci

nu oruije za k trojici miednika vlade uz nagla5enje : u sliedeiim ra pokretu iEnoistrgnuie mie5anienjeukoliko je to cjsku.Napose linice! Ostala iama po sebi rieno! SUSIC 13.U DVORU6 rvid, |ure Pa- jedan od l s Niemcima !{a5ipak ljudi rviti vladu od

im srce zakuhati. Dr, Mate Frkovi6: Ministarstvo vojske nalazi se u teZkom poloZaju. U podhvatni odjel dolazesumnjivci. Ministarstvo se poniemduje.Ministar bi se morao rar;terctiti (promet).rc U vladi dvije struje. O lorkovidu, KoSaku i drugima na5 sviet vrlo loSe sudi. Poglavnik: Za stanjeu zemlji baca se krivica na pokret, ma da uzroci le1e izvan njega pa i driave. Neprijatelj sve poduzima, da na5u zemlju onesposobiza samostalanLivot i da tu zahvati i Njemadka. Mi i nismo prvotni akteri. |ako je te5ko stanje. I Zagreb je u pogibli. Stanje je 67Vojskovoda Slavko Kvaternik (187&1947.), dasnik u Austro-Ugarskoj, prista5a Hrvatske Stranke Prava 1920tih godina, postaje usta5om u drugoj polovini 193Gtih godina, za vrijeme rata od travnja 1941. do 5. listopada 1942. vojskovoda, ministar hrvatskog domobransfva i zamjenik Poglavnika. U listopadu 1942. tzagnat iz Hrvatske. Amerikanci ga izrudili Titovoj |ugoslaviji, osuden na smrt 1947. " Dr. Mladen Lorkovi6 (1909-1945.), od mladosti nacionalistidke orientacije, polaZe usta5ku prisegu na 4. listopada 1934., u emigraciji od 1929. do 1940.; za irijeme rata ministar vanjskih poslova 194l-1943., ministar unutra5njih poslova 1943-1944.Smijenjen s poloZaja ministra 30. kolovoza 1944. i zatvoren. Koncem rata 1945. ubijen u zatvoru u Lepoglavi od usta5ke ruke. 6 Dr. Vladimir Ko5ak (1908-1947.), ekonomista, od rane mladosti hrvatske usta5ku prisegu na 1. srpnja 1936., za vrijeme rata drZavotvorne orientacije, polaZe -1941-1943., poslanik u Budimpe5ti 1943'19M., poslanik u ministar drZavne fiznice Berlinu 194+1945., izruden od Amerikanaca Titovoj fugoslaviji, osuden na smrt 1947.

Listopada.Danas Likau Dvoru na awog Usta5kog B vlade, nakon

DumandZid ministar prometa.

169

dnevno, 1 stite ljudt zaltitu i , vodi do pokret. ( Lorkoviir pripojenj kad do5 ili s pulk se niti zt doii ce I drago i I Pogla Iure. lure izkoristit Pogld teljska sl lure satremoI Engleza Usta5es Dr. l svakim, strani, n imade k na svak borci, k< napada, nastupit i oni, dz dade.Ja Brige nir divati. Pogl vom pre bi doii t i ono>> biouv prigovot znao, dt vikali, a Inade b snage z: 7r Nova vlada bila je imenovana 11. listopada 1943' ' e"t""'augu.ti"tie t-r"d.-igOO" Zivi u do-'movini),kipat, za vrijeme rata oti5ao u partizane.

t70

t' Inl

1950-tih1 odnosno

pojadaya minaciji. )Zemoto nit. Prerborito i ra stanorov klin, najsigurobjesiti lje svjete vlade, :A SE SYA

rne,koji miSljam ne moZe rabotu, ciramo? :e.Ia se izbalanda ima i i uporvidirati u na5oj :madkoj hl, koji i, da se lno

SVE

rlilo, pa istri ne u krizi. r raditi. na tako i hrvatmadkim ebise osvojiti iemadki : hrvatvrieme partija. ,nuza leina mu se .a oti5ao

171

jedino ustaska vojska, tek Iure Paviti6: za borb! proti partizanstvu akcijama. u samim manjke *eba ukloniti Dovr5eno SUSIC

drZav sjedni s Niet

5. VIIECA OD 25.LISTOPADA1943. SJEDNICADOGLAVNICKOG

s

u

sii, I lMjes N 1 veden sa gla vojni< 2. nazad jednil 3

lsul

Postr lz;jav g.19 bi to 4 nova

1948 u izbj je um 6l

7' MiSko Radanje nestaokod povlaEenjau..-svibnju.1945.' - -. . V:iili"ino Siivino Gigante,-poznatirijedki poiitidar i faiista, te povjesnidat '"'-l.;'Dr. Riieke. Friedrich Rainer, Gauleiter u Grazu, te onda ujedno i u Trstu, osuden

pob*

vojsc 1944. reZim B

1938 gospo rukon Pokre Aires

84

godin z8 Yt Zavu

172

jska,tek SUSIC

drZavni organi imenuju nakon pristanka Doglavnidkog viie69' !.) da se sjedniceDoglavnidkodvijeea drze svaki tjedan i 5.) da se razdisti odnosaj iNiemcima u vanjskoj politici i to neposrednos Hitlerom.r.eno! SUSIC 6.

943. a general IMjesto ) Italije: damacija a5eneose kazati, ade,imeRaine/6 na Rieci hrvatska. vanjskoj da primi icu vlade koji u5li poloZaja roielnika irko Puk, la se viSi

rcvjesnidar tu, osuden E minisha itogadana, 43. ii. c, d 1912.do i njegovog pada 1942. atvorenidki 14. srpnja

1943. VIJECAOD 20.STUDENOGA SJEDNICADOGLAVNICKOG [Prisutni: ] Poglavnik, Marko Do5en, Dr. Mile Budak, AdemagaMeSii, MiSko Radan, general Vilko Begid, postrojnik Dr. Lovro Su5i6. [Mjesto sastanka:] Dvor. Nakon 5to [su] komentirani najnoviji dogattaji dogovoreno: 1.) Naglalena potreba najveiu brigu posvetiti ustalkoj vojsci. |ot vederasodpltovat dd k Hitleru ministar oruZanifrsnagageneralNavtatil,sz sa glavnim zadatkom, da zatraii oruZje i opremu prvenstvenoza usta5ku vojnicu. 2.) Utvrdeno je, da organizacija Usta5kemladeZi ne radi, zapravo nazaduje,a patrizanska promidba biva sve jada. Treba promieniti zapoYjednika.. 3.) Miiko Ratan govori o djelatnosti nekih HSS-zastupnika,koji Sloge>. [su] zapravo partizani, te o pokuiaju uzpostave<zadrLana,Stobi svakakobilo dobro, onda bi to bilo drugo. Nu sada je to nemogu6e. 4.) Na mjesto dra Bulata,e koji [jeJ postao ministrom, treba imenovati Ivana Terzi6a8sravnateljem Usta5kognakladnog zavoda. DovrSeno SUSIC 1948. Radi iscrpljenosti i bolesti morao je biti prenesen na nosilima iz Esterwegena u izbjeglidki lQcjr u Lingen am Ems. U prosincu 1948. prenesen je u bolnicu, gdje od raka na 19. veljaEe 1950. Pokopan u Lingen am Ems. -je umro 6r Lukas Juri5ii (rotl.- 1907, Livi u emigraciji), seljak, imenovan poglavnim poboEnikom 30. XII. 1944. HN, VI, 31. XII. 1944. e General Fridrih Navratil (1893-1947.), dasnik u jugoslavenskoj kraljevskoj vojsci, za vrijeme rata u hrvatskom zrakoplovstvu, ministar oruZanih snage 194319aa., primljen od Hitlera na 21. studenoga 1943. Osuden na smrt od Titovog rclima 1947. s Dr. Stjepan Hefer (1897-1973.),odvjetnik, narodni zastupnik HSS 1935. i 1938., veliki Ztipan Velike Zupe Baranja u Osijeku 194l-1943., ministar seljadkog gospodarstva 194r1945.i nakon smrti Dra Ante Pavelida njegovom usmenom oporukbm imenovan njegovim nasljednikom kao predsjednik Hrvatskog Oslobodiladkog Pokreta 1959. Na iom poloZaju ostaje do svoje smrti, 31. srpnja 1973. u Buenos Airesu, Argentina. *'Dr.Edo Bulat (rotl. 1901., Zivi u emigraciji), odvietnik, podetkom 193Gtih godina prvak HSS u Splitu, orijentira se usta5ki u drugoj polovini 193Gtih godina' Za vrijeme rata poslanik u Brikurestu 1941-1942.,ravnatelj Usta5kog Nakladnog Zavoda 1942-1943.,ministar za oslobodene krajeve 1943-1945.

173

7. 1943. VIJECAOD 22.STUDENOGA SJEDNICADOGLAVNICKOG [Prisutni: ] Marko Do5en,Dr. Mile Budak, AdemagaMeSi6,general Vilko Begi6,postrojnik Dr. Lovro Su5i6.[Mjesto sastanka:] Kod Dra Mile Budaka. U nevezanomrazgovoru komentirano: 1.) lzpad lvana Or5ani6ana nedavnom(prolle subote) [15. XI.] sastankuproti Dru Mili Budaku i uob6e starijim usta5ama- makar i uvieno. 2.) DnevnazapovijedgeneralaMarkuljas6o svedanomsprovodujednog detnika (-zgr ai.anjel-). 3.) SporazumNiemacasa detnicimaodnosnoDraZomMihailoviiem. 4.) Osamostaljenjeusta5ke vojske i oprezna likvidacija domobranstva. 5.) Partizanskijavni poziv eelanusT(narodnomzastupniku)za skupStinu u Livnu. 6.) Potreba odstraniti iz shfibe dastnike,koji imaju za LeneZidovke i srbkinje (od 15 glavnostoZernih12 takovih). 7.) Masoni preuzimlju opet maha u javnom Zivotu. 8.) Za zapovjednika Usta5ke mladeZi predloZiti Vlahu Lovri6a88 (dini se, da nije dovoljno energidan). 9.) Za predsjednika Hrvatske drZavnebanke predloZiti dra Zanie,a. 10.) Opetuje se potreba uredenja djelokruga i poloZaja Doglavnidkog vijeia i redovitih sjednica.DovrSeno SUSIC 8. SJEDNICADOGLAVNICKOG VI'ECA OD 24. STUDENOGA 1943. [Prisutni: ] Poglavnik,Marko Do5en,Dr. Mile Budak, generalVilko Begi6,Dr. Mate Frkovii, postrojnik Dr. Lovro SuSii. [Mjesto sastanka:] Tabukovac. " Ivan Terzi6 (umro 1952. u Argentini), upravni zapovjednik zapovjednidtva blagajne GUS-a od 28. XI. 1942. do konca rata, imenovan ujedno ravnateljem Usta5kog Nakladnog Zavoda na 4. XII. 1943. i na tom poloZaju ostaje nekoliko mjeseci, kada ga nasljetluje Dr. Mirko Puk. & General Ivan Markulj, rodom iz Mostara, bivSi austrijski kadet, preuzet u jugoslavensku vojsku, te onda pukovnik i general u hrvatskoj vojsci, Tada zapovjednik III. vojnog zbora u Sarajevu. Dr. Vjekoslav Vrandii, u pismu feri farebu od 16. XI. 1975., tvrdi, da . Ta Markuljeva zapovijed bila je odito izdana u duhu tada5nje hrvatske vojnidke suradnje s nekim Eetnidkim jedinicama protiv partizana. Osuden na smrt od vojnog vijeda Vrhovnog suda u Beogradu na 22. rujna 1945. E' Ivan Celan, seljak, narodni zastupnik HSS za kotar Livno, umro 1969. u emigraciji u Argentini. EEProf. Vlaho Lowi6, stoZernik Ustalkog stoZera Gora, Petrinja, od 17. X. 1942., odatle premjeiten za stoZernika Ust. stoZera Prigorje, Zagreb, 18. rujna 1943.,poslije rata izruden od Engleza iz zatvoreniEkog logora Esterwegen, Njemadka, komunistidkoj lugoslaviji, 15. VII. 1948.,i osuden na smrt.

174

Kom o prizna niteta ne Kom nama; p 64 vojn vanje sl odnosn Ade Talijanit unutraS paju. Nr trebao s se pred Pog vlasti, c To me( instikt. Nikada gospod dobri. ( da) u vr revoluc 11.000 dan ust preko tr nu on probitkr Sto popunj cima. ( ne poz treba t Pokret se smie izkljudi U1 zakon.

s IP

Radan, Su5i6.

iA 1%3.

Komentirana nota dra Budaka kao bivSegministra vanjskih poslova o priznanju vlade Mussolinia pod uvietom piznania hrvatskog suvereniteta na hrvatskim obalama(Rieka, Zadar,Istra).

e5ii, general : I Kod Dra :) [15.XI.] - makar i provodujedlihailoviiem. t domobranku) za skupieneZidovke ru LovriCa88 dra Zani6a. r DoglavniESUSIC iA 1945. eneralVilko r sastanka: ] :apovjednidtva o ravnateljem staje nekoliko , preuet u jua zapovjednik farebu od 16. la Markuljwa rdnje s nekim eda Vrhovnog umro 1969. u ia, od 17. X. eb, 18. rujna en,Njemadka,

Pokret ne smie snositi odgovornost za administrativne mjere vlasti niti se smie identificirati sa izvrsnom vlasti. Politidki rad u narodu preuzeti izkljudivo u svoje ruke. U pogledu vojnih sudova istide, da ie biti bolje obzirom na novi zakon. Dovr5eno SUSIC 9. DOGLAVNIEKOGVIJECAOD 10.PROSINCA1%5. SJEDNICA [Prisutni: ] Marko Do5en,Dr. Mile Budak, AdemagaMeIi6, Mi5ko Radan, general Vilko Begi6, Dr. Mate Frkovi6, postrojnik Dr. Lovro Su5ii. [Mjesto sastanka:] Kod Dra Mile Budaka. t75

pojaveu svimpodrudjima -iioti, razgovorukomentiranerazneU nevezanom pojive nl.teren;i -o-fkrivanie napose politiFe, i arf]uu" ^rustieiuutrl"^ sumnlivitr radi pattizanstva(dr' "utoanog karata nekih HSS-ouu"u, pojedinih i""t&ie,6l"g. fouue"uidf...;,upotiebamlahihi zdravihkod i t. d. zajednici gospodarskoj ri.uutrtoj'rdtlurtoi a;;;rih gr;au, o NiStabitna! DovrSeno!susle 10. 1943' VIIECAOD 17'PROSINCA SIEDNICADOGLAVNICKOG [ P r i s u t n i : ] D r . M i l e B u d a k , A d e m a g a - M e i i i , g e n e r a l VKod ilkoB egi6' Dra iastanka:] lu."'puui8ie, port.oj"i[-Ot. Lovro Su5ii: lMjesto Mile Budaka. U medusobnomrazgovoruistakn

nil po jev di'l

od

kc Vt ka ra M N lz u

dr m

sl u (r Ir

Pavidii. Ture '---oulun piav5ii.elne moZepostati povjerenikn OB;i'ilr", SUSIC 11. SIEDNICADoGLAVNICKoGVIJECAoD2I.PRoSINCAI94S. Vilko_ Begii, [prisutni:] Dr. Mile Budak, AdemagaMe5i6,_general pavidi6, SuSi6. Lovro Dr. [Mjesto postroli-tik Frkovii, Dr.'Mate iure BudakaMile Dra Kod sastanka: ] "-""i.i'-;*;a;;j;rjuriS[pozvan)izvjesiuje o prisilnom odvodenju5

I

r !

L

I t 1 I t

I

1

6 1,7

Jrudjima lkrivanje itva (dr. rojedinih it,d. SUSIE

r Begii, lod Dra ',a tzimnentiran r drlao 43. ;jedniku l/'azi na tglavnik

SUSIE 3, r Begi6, IMjesto 5 juriSi komuposlanik ovadevii ,ak Ing. a, tada5e 1918., hvatima , barem \, 1942), me rata csavinu, , RorJen

177

12. SJEDNICADoGLAVNICKoGvIJEcAoDII.SIJEeNJA1944. 'demaga MeEi6' Ot' Y1t9 Frkovi6' ,ottto;-oit Dr' i-ovro SuEi6' lMiesto konstagodi5njiceU1115kog .Pqkt9J1 izostavlieni lu" i n'Novoi Hrvalskoiu Isto na odnosnoizkrivlieno doneseni' To za5to! i ie tlo itPituti' ft"tu

Dovr5enoSUSIC [OpaskaDraLovreSu5iia:]ZapisnicikonferencijaDoglavnidkog dne ;;-z*rtnicima,^-odiZanih kod Poglavnika vieia sa najviSim "r;ikil posebnoi prileZe' i.-i +. rI. i944. napisani

t3. VIJECA S VISIM KONFERENCIJA(SJEDNICA)DOGLAVNICKOG poc NA MARKovoM

Dr. Lr zapoY iensk T,apo P( raspo organ nad h vlasti o nar da ni prest pokre dana P Pokn rad a T ma, I Imad P obrar travnj 1. III

l0

t0

rata I

levNIKA usrASKlMouzNoSi"r'iiciil' roo oD 6 Do 8 sATl'TRGUoo i. vgilncE 1s44' Mi5ko Prisutni: Marko Do5en,Dr' M!!9 Bgdak' g"ii., 4demaga.Jv1e5i6' Postrojnik Pividi6, ]ure Radan,Dr. Mate e*i'u?l^i"i"iuf-Viruo

postr lucior Osuc 1913

v o i n i c i , a o d l . r u j n a l g z t 4 . d o k o n c a r a t a g l a v a r G l a v nvittovttog o s t o Z e r nsuda o g . uur eBeosradu daMinis. taistva oruZanih snaga. oil;;;";;od;oj;.s;ii"zu

stoZe mlad renik i osu

Usta u Za1

l(

za le I

mladr I

l'., str. 1 dnosno ministarstvo unutra5njih -p-oslgJg' Sabornici 14' srleG -naiuet6aniiih je odrZan u Hrvatskoi osoba n'a5eg to tti iioti"" novinara' Cijeli ie ttti"itt ifog r. 1-5'"Uotu-i ,aui*"ift, odlazi u ustaiku emigracijg ' y i7. Za wlieme rata poslanlK u^r(imu l94l' 29' ,'poJon?-od s' stirdenoga 1943' do

178

medu 1942 smjel

Obra I

Donl Ustai

t

ustaS

I

Frkovi6, IMjesto

Dr. Lovro Su5ii, Mr. ph. BoZidar Kavran,l'3 Irena |avor,r6 Ivan Or5ani6, zapovjednik mulke ustaske mladeZi: Zdenko BlaZekovii,tos zapovjednica zenske usta5ke mladeZi: Dolores Bracanovii,l* Milivoi Karamaikotot i zapovjednica sveudiliStarki Ivona Latkovii,l08 Aleksand"ar Seitz.l@

konstastavljeni eni.Isto !Toje oj situaka [je] I.

lol

r vojsku lu dogo-

je nas odnosno vodstvo po propisniku posve birokratizirano. r - Pokret Pokret se moZe razviti samo na temilju duha a nikakvog nacrta. sav se rad absorbira u birokraciii.

SUSIC vnidkog ika dne

lrayda 1944' Dr- Nikola Mandii 1. lt[. 1944.

i Dr. perii bili su primljeni od Hitlera na

;IM VOM

, MiSko rstrojnik

ts lrena_ |avor, srednjoskolska_profesorica, upravna zapovjednica zenske loze 'isi-tlhodena Uslaskog pokreta t94l-1945., nestali na povluderilu rtilii" tst+. u Zagrebu. "

la MinisBeogradu . sijednja rozdravio rne5en u govora u 1., str. 2. . bilo je poslova. 14.sijeL ba nafug Cijeli je ;raciju u mu 1941. do 29.

179

absorbirati u uredu. odreduiem, da se smiesta raspuste zapoviednittva .u- postroinittvu. postfoj;ik ima raditi: voditi, dirigirati,-primati izvjesie od pojedinih dielova organizacije. Ima postojati: 1.) Mierto za ob6u promidbu pokreta. Ima se baviti obiom promic-

redu o svoju p Po zapovj upute Po prema inozem Ka je sto ostalih da sva predst barem koji se Gd istim 1 Sv zove s bodila GI

1.) r

2.) P

3.) r ziranje usta5kinja. 4'.) Zapovjednik mu5keusta5kemladeii, koji vodi sve poslovemu5ke mladeZi. usta5ke 5.i Zapovjednica Zenske ustaSke mlade1i, koja vodi sve poslove Zenskeusta5kemladeZi. 6.) Sveudili5tnistoZernik sa zapovjednicomsveudiliStarki' 7.i Blagajnik, koji vodi financijalnu politikl pokreta, prima od po. jediniir djelJvi prihod-eza ob6epotrebe i doznadujepojedinim djelovima za njihove potrebe. 8.) SavezniEar. To su organi, koji stoje organizatornona delu pokreta'-Medu se oni mogu provatl"atii koaliciSl, da po dvije grupe zajedno rade, ukoliko to nada za potrebno. Svi ovi zapovjednici i zapovjedniceimaju se isto tako podpuno li5iti uredovanjau-uredima i birokratskih poslova, te se posvetiti u prvom

a zbo pitanj

Nr prove Or je ten obidn nosno dinim postrc Sr maju apost zadnj

N branil * 180

3 ono, Ja,sto simai vnika! oni u izmetnuto!

redu organizatornomposlu; smanjiti administrativneaparate i udiniti svoju granu pokreta mobilnom. Postrojnik ima duZnost najmanje jedanput svakog tjedna sazvati sve zapovjednikepojedinih djelova pokreta, primiti od njih izvjeS6ai dati upute te dogovoriti sve potrebno o radu. Pokret kao cielost predstavljapostrojnik i prema na5im oblastimai

rika i svojih :begrlo

:rojnik tiitvu. edinih romidrsi na emici, rrgani-

- Gdjegod je to mogu6e,imaju sve grane pokreta biti u jednim te istim prostorijama vrdeii svaka svoj djelokrug. Sve ovo jest organizatorna strana pokreta, a sredi5teu Zagrebt ne zove se Glavni usta5ki stan nego Postrojnidtvo <(Jstaie>hrvatskog oslobodilatkog pokreta. Glavni ustaSkistan sadinjavajuuz Poglavnika: 1.) Doglavnici 2.) Postrojnik 5.) Doglavni fpoglavni?] pobodnici, a zborno je tielo, koje raspravljai dona5arjeienja o ob6im i nadelnim pitanjima pokreta.>>111

muSke oslove

Nakon toga Poglavnik nalaZe,da se prema gornjem imade Eto prije provestiorganiziranjevodstvapokreta.

:d poovima

se oni iko to c llsrtl prvom

Sve promidbe i novinske i govornidke,pa makar kako liepe bile, nemaju trajnog uspjeha. Treba se posluZiti malim ljudima, lioji 6e kao apostoliobilaziti... Treba sve privladiti a ne okamenitii ograniditise na zadnje dlanove! Pokret mora obuhvatiti ditav narod!

l-^a^

Zupanzrijeien ruZanih e tata.

_ Nakon toga se javio za ried Doglavnik lure Pavitit, koji je pokuSao braniti rad GUS-aobzirom na obie prilike istaknuvSi,kako jd dolaskom rrr Ovo su zakljudni navodni znakovi, a podetni nisu oznadeni.

181

zadnjeg postrojnika krenulo ipak na bolje, te je preSaona teZkodena terenu... Doglavnik Mi\ko Ratan govori zatirn o Hrvatskom savezu seljaka i o Hrvatskoj seljadkojgospodarskojzajednici,da bi trebalo ovu uklopiti u prvu organizaciju. Poglavnik odgovara, da je pogibeljno, da pokret preuzima na sebe odgovornostza gospodarskupolitiku, ali svakako treba se posluZiti gospodarskim organizacijamaza svoje svrhe. SaveznidarAleksandar Seitz upozoruje na nacrt zakonskeodredbe o ukidanju zajednicai stvaranju iz poslovnih srediSnjicaDrZavnu obskrbnu poslovnu sredi5njicu,koja bi po svemu sluZila Hrvatskoj seljadkojgospodarskoj zajednici, gdje su na vodstvu negativni ljudi. Doglavnik Pavitit kaLe, d,abi trebalo Hrvatsku seljadkugospodarsku zajednicu naprosto ukinuti. Poglavnik polaLevaZnostna ljude koji vode. Na upit upraurog zapovjednikaUstaike MladeZi Ivana Or5aniia, Sto ie biti s njim, kad je ustanovljenozapovjedni5tvomu5ke mladeZizasebno a Zenskezasebno,Poglavnikodgovara,da on vodi oboje, jer da se dvije grane mogu spajati,kako je gore kazao. Po5toje dan znak za uzbunu, sjednicaje swSila. Dr. LOVRO SUSIC, postrojnik [Opaska Dra Lovre Su5iia:] Zapisnik o pro5irenojnovoj sjednici Doglavnidkogvieia i najvi5ih usta5kihduZnostnikaod 4. II. 1944. prileli ovdje. Dr. Lovro SuSi6. 14. SJEDNICA DOGLAVNICKOG VIECA I POSTROJNISTVA USTASKOG POKRETAODRZANAPOD PREDSJEDANJEM POGLAVNIKA4. VELJACE 1944.U 18 SATI U POGLAVNIKOVOM DVORU''' Pr.isutni: Doglavnici, Ministar-Postrojnik, Poglavni pobodnik Mijo Bzik,113Upravni zapovjednici, Zapovjednik muZke i ZapovjednicaZenslie Usta5kemladeZi,StoZernikUsta5kogSveudili5tnogStoZera,Zapovjednica sveudili5tarki,DrZavni saveznidar. Uvodnim riedima iztide Poglavnik da hrvatskome narodu i drL,avi nitko niSta ne moZeako je Pokret jak. Do sadaje Pokret bio malo zane-

182

maren odgov potreb usta5a Po se Ust Uz napom pokret mjestir pamet vrieme slidnih tih ljur adap Do H.S.S postoj DrLavt vezi si pomoi treba I taborn z-atad Do rada k prvom da udt Po pokret kad b se tide kaie d mi, u pobije ostala dase onaj t poirti na5i d istical redovi U cati di je ona puta. I im da

oce na seljaka Lklopiti a sebe iti gosedbeo skrbnu gospodarsku

6a, Sto asebno : dvije

USIC, :rojnik ednici prileZi

OG LJACE Mijo lenske :dnica driavi zanerukom r

listq

druge 1941., Ustaia

maren,jer su najvredniji ljudi iz pokreta i najsposobnijimorali preuzeti odgovorneduZnostiu drZavnomaparatu. Stoga je sada u prvom redu potrebno na rad u pokretu privudi Sto ve6i broj pouzdanihi sposobnih ustaia. Poglavnik predlaZe razpravu o nadinu i sredstvimapomoiu kojih bi se Usta5kipokret Sto vi5e aktivirao. Uzima ried Upravni zapovjednikUsta5kemladeZiprof. OrSanii koji napominje da se Usta5ki pokret ne smije razvijati putem upisivanja u pokret, vei stoZernici,odnosnologornici i tabornici trebali bi u svojim mjestimaoko sebeokupiti nekoliko ljudi s izrazitim sposobnostima-naipametnijeg,najhrabrijeg,najpoltenijeg- i njima se posvetiti kroz dulje vrieme. Te ljude 6e po logidkom i psihololkom zakonu slijediti ljudi slidnihosebina- najpametnijegpametni,najhrabrijeghrabri itd. a preko tih ljudi zagospodarit6e usta5kiduZnostnikjavnim miSljenjemu mjestu, a da pri tom nije valno, kakvo je u tom mjestu brojdanostanjepokreta. ilegalnog glasila Doglavnik Radan kale da tredi broj <>, H.S.S.-a,stoji dodu5ena stanovi5tuhrvatske dri,ave,ali da tr Zagrebu postojijedna skupinabiv5ih dlanovaH.S.S.-akoja je dodu5eza Nezavisnu DrZavu Hrvatsku -to je skupina koja izdaje >-i koja je u vezi sa selom, ali ide za tim da u danom dasu uzbuni seljadkemase i pomoin njih preuzme vlast, te promijeni sistem vladavine. Iztide da treba formirati 5to tiesniju suradnjuizmedu Savezaseljakai logornika i tabornika, i za njih odrLati praktidne tedajevena kojima ie dobiti upute za rad. Doglavnik Adem-agaMe5ii kaZe da se po njegovommi5ljenju nadin rada koji predlaZeprof. Or5anii ne bi mogaoprovesti u Bosni, kojoj u prvom redu treba dati oruZjai onda pronaii neki nadin da se ljude prisili da udu u pokret. PoglavnikodgovarajuiiDoglavnikuRadanukaZeda bi i On i Usta5ki pokret,u koliko su prista5eza i kad bi na bilo koji nadin ne5to dobra udinili, to samo pozdravili. Sto se tide njihove namjereda silom preuzmu vlast u Hrvatskoj, Poglavnik kaZeda postojedvije moguCnosti:1. da pobijedi Njemadka,a s njome i mi, u torn sludajuie se prilike srediti pa im to ne bi moglo uspjeti.2. da pobijede drugi, u tom sludaju je teZko zamisliti da bi Hrvatska uobie ostala kao drLava. Glede rada Usta5kog pokreta Poglavnik napominje da se ne smije raditi ni5ta Stobi pokret ludilo od naroda.Usta\aie svaki onaj tko hote ovu drlavu i tko se ne bori protiv nje. S time moraju podetisvi oni koji dolazeu ime Usta5kogpokreta medu narod. Prije su na5i duZnostnici desto svoje govore i razlaganjazapoEirnalitime da su isticali svoje usta5tvoi svoje Lrtve te napadali one koji nisu u usta5kim redovimai time odbijali narod od sebe. U koliko se naide na djelatnostza uspostavubiv5e H.S.S. treba izti cati da je Usta5ki pokret izvr5io ono Sto je trebala izvrSiti H.S.S. i Sto je ona po svojoj konstrukciji i htjela, ali je vodstvo zatajila i skrenulo s puta. Da bi logornici i tabornicimogli izpravnoi politidki nastupatitreba im dati odgoj. To se moZe udiniti pomo6u tedajeva,no potrebne su i 183

pismeneupute. Propisnik je poslan svim duZnostnicima,da ga pro-ude i-au r" njirne rukovode u-radu, no njima su u prvome redu potrebne

na5aoi proigra Dot mjere I pokreta Srba i ideolog Poe vlast tz neien stojnik i orgar Zal daseo krajevi odgoj, gdje se Do bi sura lavanii Po promid Na ili uni stoga j ministr zaStita svi on samoz jedinic daih: strana Po ostavi bama

kle, ur domov ll9

kolovo: u glavn IT

liko mjeseci. ----il'Su"l;"ar pribi6evid (1875-1936.), Srbin iz Hrvatske, koji radi p-rotiv hrvatske sloboJe i trtuutrt itr .turildnih intei6sa od svoje mladosti do 1927., kada, done-

tB4

dasnik Skautu gav5i i talijans nika i poni5ta dlan U kopan

ga proude . potrebne ta podrZaima treba pokretai ,S.-ovcima nu konfekod osniulta moZe 47.,ne bi rd je kroz a, premda iacionalna t ne moZe nom.Ma) mrtay.> i ako je uvjerenju. :evicpvui ;tan krug kovci jer rJemogao 918.bilo rripojenja Ltskog naprivukao :ve smrti iji su bili *ezanjai od matice rku Prava, postaoDr. rog Vijeia rgiasioujem Gorom,

rvo mjesto gurnuo Madeka,nekoji je ra sastancjmakad su ljudi napadali nisu u skladu s ideologilomUstaikog rli protiv Zidova i StarEevideve proti; od Usta5kog pokreta i vezao'je uz - Poglavnik iztite da ljudima_treba govoriti da su oblasti, dinovnici i vlast taki kaki su oni sami. Ako ie blti organizit""i-i ne de-moii protiv njih. Ako. je sgfoili kotar irganiztuan, "r.ritlLi, ,,itto nilotirst
tereniau i ustast
, odnosno ;mrti 1911. godina za Dra Vladi od srpske Iirogoju u atentatau rd 1930-tih l za nekortiv hrvat. ada,done-

185

nJem itd. P

s

t

Dr. l sast F mj.t nizac pried p potr€ svih mlad nast prihr kao gosp Povj nepc post duLr pren pred degr doF odl udt duLr nicipost njeg

predr mjes

slijec dobij osob Husl lez zapo

186

5to bolji ta t ZaUstaikog pokretu. Ljemalih no zabo 5to smo lrvatima. u prvom ) napuste

njem velikog LupanaUrumoviia,r23pitanja srbskepromidbeprotiv N.D.H. itd. Poglavnikje zavrsio sjednicuu 21' sat' Dr. IovRo suslc, v. r. 15. SJEDNICADOGLAVNICKOG VIJECAODRZANA10.VELJAEE1944.

na ustaike Zera Sana5. o Simarcem 1943. povjednika : 'fa njega lhvalan za ,nac borba molbu, da Pukovnik vara, Ing.

[Prisutni: ] Dr. Mile Budak, AdemagaMe5ii, generalVilko Begii, Dr. Mate Frkovii, |ure Pavidi6 i postrojnik Dr. Lovro Su5ii. fMjesto sastanka:I Kod Dra Mile Budaka. Razgovoro sjednici odnosnokonferenciji kod Poglavnikaod 1. ovog mj. time, da konstatiramo, da bi bilo potrebno razpraviti pitanje reorganizacije pokreta u samom Doglavnidkom vieiu, jer je prisutnost mladih priedila Doglavnike, da sudjeluju u razpravi. Postrojnik iznio slijedece: Vei se dulje vremena osjeda i nagla5ava potreba o reorganizacijipokreta, naposeu pravcu 5to jedinstvenijegrada svih grana, koje su -bad radi izvetnog faktidnog pololaja UstaSke mladeZi- podele traliti takoder sve vedu samostalnost.Poradi toga je nastalo viSe nacrta. Na zadnjem sastanku stoZernikabio je jednoglasno prihvaien nacrt Stjepana Ramljaka,lz koji je upravnim zapovjednicima kao glavnu zada1upredvidao organizatorni rad, dok bi se od njih odielio gospodarsko-financijalni,odgojno-promidbenii upravni, koji bi se poslovi povjereli posebnim duZnostnicima, koji bi u tim pitanjima djelovali neposrednosa niZim postrojbenim duZnostnicima,a sve pod vodsWom postrojnika. Prema tome bi poloZaj upravnih zapovjednika i tih vi5ih duZnotsnikabio prema postrojniku jednak poloZaju stoZernihpobodnika prema stoZerniku. Metlutim upravni zapovjednici OrSanii i Kavran u predpostavci,da je taj nacrt vei u provedbi, a da se radi o nekoj njihovoj degradaciji i nekom podvrgavanju izvjestiteljima postrojnika, oti5li [su] do Poglavnikate ga tako informirali, kako se to vidi iz toka konferencije od 1. II. Ne mogav5ise na samoj toj konferenciji pred mladima upu5tati u debatu s Poglavnikom, a napose radi sugeriranoglo5eg mi5ljenja o duZnostnicimapostrojnika (-kao Sto to nisu udinili ni sami Doglavnici-), on je drugi dan zamolio Poglavnika za razrjelenje od duZnosti postrojnika, jer se smatrao povredenim, a napose radi toga, da se iza njegovih leda Poglavniku stvari drugdije prikazuju. Poglavnik nije htio

rog odbora rata obnaa vanjskih lvni tajnik lova 1943rata, kada r za SredG glavnikom, bodiladkog a i postaje

predsjednikom reformnog krila Hrvatskog OslobodilaEkog Pokreta, dije su glasilo mjesedne novine Hrvatski Narod (Buenos Aires). ta Dr. Vjekoslav Vrandii pi5e |eri farebu u vezi s time 16. studenoga 1975. slijede6e: O Huski Miljkovidu opaska 39. supra. 'x Stjepan Ramljak (rotl. 1906., Zivi u emigraciji), suosnivad i ravnatelj Posmrtne zadruge Svetog ]osipa do 1945., uz to za vrijeme rata namje5tenik GUS-a, te zapovjednik blagajne GUS-a koncem rata.

ima koji , kavanali, jer se roj ljudi, rziti taka 4 vei 6e r mjesecu ie dobiti daj dobit h pitanja ,ljemcima ba i prat Luci,l2l

rremjeSta-

187

nuju doglavnimpobodnicima._

Dovr5eno SUSIC

za ino' paruliz U: njema naieg Dalnji Budak a Sara Ad te dita

1,6. VIIECA OD OKO rO' OZVIKA'1944' SIEDNICADOGLAVNICKOG (nije zabiljeZentodan datum) lOpaska Dra Suiieaf

lP

dan, g Dr. k 1. t\ J.)

jem. t Ustup lnijel

vu m( seljad 5. loge 1 Dogla

15 0A

alban povol 6. ustaS

7 i vani nih s

127

hrvats Sumal mnogi: darstv tn

plovni IB

Brank

ls

188

viti. Istoga cielostanje postupkaa spridanjem edniciimeSUSIC Dovr5eno SUSIE 17. SJEDNICADOGLAVNICKOGVIJECAOD 17. OZUIKA 1944.

\ 1944.

rala Vilka prisutni i le Budaka. }io je gost a. Takoder ni, nu na5 rebumateiliStarcima .oiera, zapieoece: rici, postrojLrstaoprotiv )ostrojnikov On je uwirljen, 5to je ke, gdje je da se neki loga, ali je Prof. Alektradevei u lan, a i ne iako bih se ostati 2nad n pripadati m i ja, Sto a biljeZnica ih stranica, la je oti5ao , u Berlinu, zatvarcnja vi nego od n Ustaikog

6') Dr' M'e Budak govori kritidki o negativnim pojavama kod usta5kemladeZi. 7.) Razgovor o p.o_t9Z.aig Doglavnidkog vie6a i GUS_aprema vladi i vani uob6e.Iure pavidilkale, ai ili pilLiednik vradei miiristri oruianih snaga i unutarnjih postova ;;di;;;i"o i neposrednosuradivati s 1,*"t,#A'u"t#3r5'5l1tu.(rod'

18e4',Zivi u emigraciji)*ing. iumarstve, uviiek

rumarstvat;affi,";^'#jtJri'i"q,B-.J,!i?,:r;#Xffi51r-h],:f5:Xf ,]lr*TTn:qX vaZnim i odjovoinim a;;;;iffi,;il'v.i;"me ministar

f.TfJr

surLarstva i ru-

'u Generalzrakoolovstva . Drag.-o Rubdic(rotr. 1g99.,Zivi_uemigraciji), plovnidasnikpriie raia. ti""iir."!i!t"etva za vrijemerita. - zrakof3qgyj."a;ik (tsos-tbog)'-"t.o ;'li'I;"#;"n", Njemadka, stariji brat Dra rrr";?:?,*ct".letie rr Hasan Demirovii, industrijalac i bivii gradonaEelnik sarajeva.

189

Vie6a odmah izvr5uju. -

Dovrieno

3.) l bama u p jevski mt Iznosi pl vitelja Zu 4.) I jednika L SUSIC

s.) 1

[su] nav

18. DOGLAVNIEKOGVIJECAOD 3. TRAVNJA1944' SJEDNICA Mi5ko-Radan'seneralVilko Begid'Jur-e 'S"!ie. [Prisutni: ] Dr' Mile Budak, Kod Dra Mile

puuiiiS^i-po.iiofnik D;. il;;

I trrnj.tto'slastanka:

Budaka. ---i:i[odlazi]_ na poziv u Niemadku. Razpravljeno -bi Delegacijapokreta j"i"tilri., au oti ne ie iii,.jer [bilopet doZivio iSao-ffiite'eria"t tko 10' IV" nu to ;;;"dt: bi" zamoljen,da'odiZi govol 1a-krugovalu na javi u Niemadku, aiiivleti, aa sJza njim naknadno opozvano.llJlii,ii" au u Urvutrkoj ne smie govoriti.l3l saveznidaraSeitza i niegov sukob sa 2.') Komentiran tua'lfu*og HRS.132

ozbiljnosti. ---sii mu se Aa 1.) Saob6iti Kascheu, da se poziv prima i da 6e listina [delegacije] naknadno dostaviti' Dovr5eno! SUSIC 19. DOGLAVNIEKOGVIJECAOD 10.LIPNJA1944' SJEDNICA sastanka:] Uz sve Doglavnike prisutan i Hakija Hadai6. [Mjesto Kod Dra Mile Budaka. ^*l;--d;"ral vilko Begi6 izvje56ujeo prilikama u Hercegwini. 2.i Hakija HadLil govori o t' zv' sarajevskommemorandumu'

r33Od na Eelu s predsjdeni boravka u muslimans sredine 19 Saraievo, muslimans jeva: Han Gavran-Ke predsjedni Hasan De predsjedni Edhem C Radnidke nik, Dr. J dionice u u Bosni i svog neza odvodenje drZavnih da nezad ekscesi i svoj autor sa Sikani promemol promemol Ta je gru Musliman Mandi6u trebio, nz gradu, in, ls Dt jedan od predsjedn sluZbi ka nja 1944 1 9 1 2 .u E l3s D

r3rDelegacijaUstalkogpokretanaEelgsDromLowomsu5i6em'alibezDra

a povratilase iz Mile Budaka,odputovau"fe";'Nft;1ttda ;nfu"iu 1944.ujutro, Niemadke - r32 u Zagieb 16. svibnja' --.. se je sastojao taj sukob' Hrvatski Radnidki Savez. Nije mi poznato, u demu

190

prije 191 i kao tal Zivi u Zr izbjeglidk

aYnikiztid€, postrojnika l je uprava 'oglavnik ie oglavnidkog SUSIC

3.) Ademaga Me5ii dita pismo muslimanskih studenata sa prituZbama u pomorskojakademiji iz Stralsunda.- Osutlujet. zv. [.,] sarajevski memorandum>>(Asim Ugljen).r33Treba tome stati na put. Iznosi piituZbe proti tabornika u Ljubiji Doli6a. Govori u prilog upravitelja Zupskeredarstveneoblasti u Banja Luki. 4.) Postrojnik izvje5iuje o imenovanjudra. Nedzielskogalsza zapovjednika Usta5kemladeZi te o Sekuli Drljevidur$ (prostorije i s1.). 5.) |ure Pavidi6 se kritidki osyrdena nove novdaniceod 5000, koje [su] navodnoizi5le radi pomanjkanjapapira. Dovrteno

1944.

SUSIC

Begid,]ure d Dra Mile lazpravljeno rpet doZivio IV., nu to r Njemadku, rv sukob sa nompostavr mu je millazku, bi li Kaschebio podaotome liemuse SUSIC

1944. sastanka: ] :govini. ndumu. r, ali bezDra rowatilaseiz iaotaj sukob.

191

20. slEDNrcA DOGLAVNTCKOG VTJECAOD 14.PROSINCA1944. [Prisutni: ] Dr. Mile Budak, Ademaga Me5id, Mi5ko Radan, ]ure Pavidid, generalVilko Begi6,postrojnik Dr. Lovro SuIi6. lMjesto sastanka: I Kod Dra Mile Budaka. 1.) Postrojnik iznosi navodni priedlog na5ih iz fuZne Amerike, da se g. Frajsmanls imenuje Doglavnikom, demuje Poglavnik voljan udovoljiti. Zakljuduje se, da se Poglavniku stavi do znanja, da je Doglavnidko viece proti tomu priedlogu iz sliede6ih mzloga: a.) eemu postavljanje daljnjih Doglavnika, ako se i onako bez Doglavnidkog vie6a sve radi, niti uob6e imaju o demu kakova znanja: b.) G. Frajsmanje prestar (85 g.) bez obzfuana to, da je on do 10. travnja [1941.] krivo gledao Usta5ki pokret i bez obzira na neke glasineo navodnom iskori5iavanju. To 6e imenovanjesamopojadati izrugivanje Doglavnidkog vieia kao >; c.) Radije imenovati njegovog sina Zlatkat3Tili Valentu,l3Ekoji su iztaknuti nadi radnici u Argentini. 2. U pogledu preseljavanja za sludaj pogibli nacionalnih radnika odnosno njihovih obitelji treba voditi raduna o Doglavnidkim obiteljima barem kao o ministarskim. 3. Konstatira se, da je poloZaj DoglavniEkog vieda joS do danas neureden. Ako se nema u njih povjerenja, treba postaviti druge. Kao ustaSene mogu se sami zahvaliti a pogotovo na kritidne prilike danas. Doglavnidko vieie trebalo bi biti neke vrsti krunsko viede. 4.) Treba dati ve6 sada smjerniceza postupak za eventualnopovladenje. 5.) Komentiraju se sludajevi nasilja i pokolja u Doboju (Bjelobalu t?]) i BosanskomSamcu,koji postupak nuZdno tjera narod tr partizane. DovrSeno SUSIE 2t. SIEDNICADOGLAVNICKOG VUECAOD 8. OZUIKA 194s.!'o [Prisutni: ] Poglavnik, Dr. Mile Budak, Ademaga Me5i6, Mi3ko Radan, general Vilko Begii, Jure Pavidi6, Dr. Mate Frkovii, postrojnik 136Milan Fraisman bio je imenovan Doglavnikom 21. prosinca 1944., kako je to objavljeno u FfN, VI, 22. X.II. 1944. Umro je 7. lipnja 1949. u Buenos Airesu, glavnom gradu Argentine. Zanimanjem je bio profesorom gradanske Skole, a prije toga uditeljem. t37Zlatko Fraisman (1911-1971.),sin Milanov, otiSao u Argentinu kao predstavnik Usta5kog pokreta 1932. i tamo Zivio do smrti. r38Ante Valenta (1905-1975.), kao mladi student prava odlazi u emigraciju te iz Europe seli u Argentinu vei 1931. kao predstavnik Usta5kog pokreta i tamo provodi ditav svoj Zivot. Vrlo aktivan kao urednik tjednika Hrvatski Domobran, 193l-1944. te urednik raznih kalendara, knjiga i broSura organizaciie Hrvatski Do mobran. Nakon rata nije se bavio aktivnim politidkim radom, umro 1975. u Buenos Airesu, Argentina.

192

Dr. I stank 1 u falt no, d done

z

N noj d

< svim za st Hrvat u sm od 8. 2. 3. u vojr 4.

I39

8. oZu glavnii btlieLa l€

poYJer veza, ljeta i vrada l{l


sredsh hrvatsl zemljii drZavn

U

Made t4l

su bili l€

drZavn godine poslije Sloge; obrta, 1943., Argent

,44. dan, |ure ito sastan'ike,da se udovoljiti. idkoviede r bez Doanja: je on do r na neke alati izru* KOllsu I radnika obiteljima do danas ruge.Kao ke danas.

Dr..Logg SuSi6i poglavni pobodnik Vjekoslav Bla5kov.l4 [Mjesto sastanka:I Jabukovac. iznosi potrebu reakcije proti zakljudcima konferencije _1-). _!-og-lavnik, u ]alti. Vlada ie dati i"tog dana deklaraciju, diji nacit (ita, pa je potre6no, da se i- Ustaski qokret tome pridruZi i u tu svrhu Dogia:vnidk6vieie donesesvoj zakljudak. ZakljuEuje se dati sliede6u izjav;: - Na sjednici DoglavnidkogVieca pod predsjedanjemFoglavnika odtianoj dne 8. III. 1945. u 19 sati donesen-jesliedediZakliuiak <> hrvatski oslobodilaEkipokret u svim svojim djelovima i sa svim sredstvima,koja mu stoje na ruzpolaganju,zaloilii 6e se najodludnije za stvar hrvatske narodne slobodeI samoltahosti Nezavisn-eDrzaue Hrvatske te,njezine teritorijalne cjelovitosti i u tom praycu sve udiniti u smislu i.-duhu zakljudka hrvatske drzavnevlade dbnesenogna sjednici od 8. oZujkat.g.tnt 2.) Poglavnik dita pismo Z. Frajsmanai Valente iz Argentine. 3..)- Poglavnikiznosi, da imade oko 40 p.t.b.142 (povratnika),koji su u vojsci neupotrebljivi, pa bi febalo nadi za njih kakbvo zaposlenje.' 4.) Poglavnik iznosi, da je ministar nznicera3 dobio jedai priedlog od

lno povla(Bjelobalu partizane. SUSIC 5.rs

ZAKLJUCAK

V{i5koRapostrojnik 4., kako je nos Airesu, ole, a prije kao prednigraciju te 'eta i tamo Domobran, rvatski Do i. u Buenos

193

I't" tlt q

,|

22. VIIECA OD 14.OZUIKA r945.to' DOGLAVNICKOG SJEDNICA

T

A

:^*t

" i: ;

L r)

ol,{

l;j ,* Dr. Sime cvitanovi6, lijednik, upravitelj ,zagrebaEkebolnice^na Rebru 1942-1945.,povjerenik u UstaSkoj obrani, na povladenju u svlbnlu te+r..-?.?p-2.t: iednik vlaka. koii ie vozio ranjenike Poglavnikovog Tjelesnog S-druga.uemtgracrlu'

vilii'1"';;i;;;'r".io.

pod nadslovom:
794

*

ll".iB;;; ii" su"ranjenici foubi;ani,a Dr. cvitanoviiodve-

den ---- u Zagieb i strijeljan. G D.] Ante Seictir (18%-1968.),lijednik, specijalista za grlo, uho i nos, sveuprofesor. diliSni ""1;'D.:-Miie Budak (1905-1961.),tijednik, specijalista za unutra5nje bolesti' \.nte Pavelida. neiak Dra Mile Budaka' :g brata Jose, koji je Skolovao Milu Bu-

nika>. """-i;;

t.

?

rorezovanJu tkr6 netaz: postupati. javilo oko pokretavei SUSIC

)45.t47

Siia (boleskas furidii. rtio s njim :ogapitanja a stvar, jer rdajnjegove rviStulaika anostinego tradiciji je po laicima. pe sloZitirbran.Sada li prilika u :e na Rebru 1945. zapovu erhigraciju. tanovii odv+ I i nos, sveua5nje bolesti, MiIe Budaka, yao Milu But iz Glavnog poslije podne rnjem Poglavfugoslavenske vladama od hmedaSpahe, rde od 7. stur,3. listopada

FAKSIMIL RUKOPISA DRA LOVRE SUSICA: POSLJEDNJASTRANICA, S NJEGOVIM POTPISOM

19s

(NC

PRIL(

TZ D( MIL

PI Berlin driav grach od st preds koji s swa I

o

rata i skoj

ment niti t 1937 budu N notu tekst njezit suH I

mojel mi je za os nach, Dr7.at poduJ Sto jr jenik pou o koj ujedr bugnr brzi konac rata.

196

e opet

(NOTA SAMBUGNACHD

e opet iaka u )oglav-

PRILOG HRVATSKOJDIPLOMATSKOJPOVIJESTI IZ DOBA RATA 1941-1945.1

statira, n viSe, ,ji radi ena je ralnom

MILAN

BLAZEKOVIC

ja novagrebu, ve6im anja te 'onevje-

SUSIE

.. sijednja tao se je , 28. pro radili su rjedniStvo jna 1944. , odnosno iaspuSteni r svrletka :bali udi: : znanosti {rvatskim h u Glav1945.bila :, koncem e sprijeEio

bugnachu.

r97

samo za njezino odrlanje, nego i za niezino dostojanstvo kao drZave u obrani hrvitskoga stanovniStva prema i protiv svoga najjadeg, i jedinoga, saveznika.

z\e < Splitt navec Lrtav Stijep oStrij najoS rama preds posla ada sa st minis za os

I I Sifrir mini prot Dr. okI seje na, opa zimi jetn UL jeS nov

zam temt cijeli ovaj dogadaj saZeoovako:
stvo kak S9'

dos iani ogo teks pisr

Broszat, >,

194

22-2 Est foto onj

198

r drZaveu i jedinoga, kao mjera pa je kao ojnidkim i narodima, njemadkih ausHory-a 5>.2Ovdje ,NG-l731) ziie
zije , koja je bila s llrvatima opkoljena, nazvana je jedna ulica u Splitu imenom te divrzije. Kada su kasnije neke jedinice spomenute divizije izvr5ile navedeni pokolj Hrvata, ministar Bulat prekrstio je ime te ulice u ulicu i poslao nekoliko brzojavnih izvje5taja ministru vanjskih poslova Dru.

ministar Peri6 morao odstupiti, a hrvatska je vlada premjestila sjediSte Ministarstva za oslobodene krajeve iz Splita u Zagteb.>a

zamolio nas, da se svi zaiedno posvetimo sastavu protestne note na

ke vlade Mi na delu, koji atske drZave. r ih je jedna adke SS-Divirt 194l-1945>, (Gen. Agram, mu mi5ljenju, odmazda, ..., oriti prilikom aju biti, onda i stegovno za zemlji, diji je i treda obitelj ri.> (str. 170).

pismu od 3. 7. 1962. Konadno sastavljenitekst u Linow-Seeprepisanje u Berlinu 11' 4. 1944.,koji u prijevodu na hrvatski glasi:s o Ova je rasprava objavljena na Spanjolsko,m jeziku--u Studia Crcatica, Yg| pod naslov6m 5 Politidki Arhiv Auswiirtiges Amt-a u Bonnu poslao mi je u travnju 1974. fotokopiju originala na$e note (ao i zabilje5ke savjetnika Otto v. Erdmannsdorff-a o njezinoj predaji.

199

v. T.3r/44. PreuzviSenosti! Hrvatski ministar

za oslobodene

krajeve

obavijestio

je hwatsku

vladu,

da su

note.6

Izvolite primiti, PreuzviSenosti, najtopliju hvalu za udinjenu uslugu, kao i izraze moga posebnog Po5tovanja. Va5oi PreuzviSenosti odani /TOMISLAV

SAMBUGNACH/

Berlin, ll. travnja 19i[4, Zamjenk poslanika Njegovoj Preuzvi5enosti Cilspoainu DrZavnom tajniku baronu Steengracht von Moyland Berlin Auswiirtiges Amt

Dne 12. travnja 1944. naEinioje savjetnik von Erdmannsdorff sluZbenu biljelku (Arifzeichnung) o primitku hrvalske protestne note, koja podinje dvim rijeEima:

200

den < notu kratk sam( kui noti. N Erdn moje je ne je bir sam Sam Erdn ditat na s\ Bio j ili br odgo

N notu mogl na ra sadr Erdn korat no: Hrva upo je na u Be Sam ovorI mu jr mu jr sjeda iz Bt I Ste od kr X Dr. l <(no

Sto je znanJ blikat prima

15

den da ga primi, predao je meni I notu u kojoj hrvatska vlada ulai,e r kratki sadrZajcijele note u dva sta\ sam otprayniku poslova,da iu notu ku i izmedu ostalogaogradio sam s

Cu, da su : Eugen>, njodalmahrvatskih u Splitu e osujetiti rjene sile, aznicama. njemadke izrude tri

notl. >>

CrZavnika ne samo azorui.ati, ostupaka. rezodvladoruZanih ri istome .ma, odrZanja

sam ostao yani u hodniku. Nakon Sambugnachvrlo uzrujan i ispridao Frdmannsdorffga je primio vilo hla ditati izjavu njemadkogministarstva na svom krilu ispod stola tako da S Bio je uzrujan i nije ni5ta razumio. ili barem dao da ga proditate sar odgovorioje Sambugnach,<(negomi

emadkom na sAm slobodan Jriaj ove ,,

l,^^

:

iNACH/

bugnach> poslanika

rff sluZte, koja ) sprije
r sluZbenombiljeSkomsavjetnika v. tku nije cijela stvar zavrlila. prema edegdana poslije podne zamolio me r pratim u Auswiirtiges Amt, kamo

oga je AuswiirtigesAmt odbio nadu nadene bi nalazila u arhivu i ne bi ber5kim sudom, a niti danas nama a su Nijemci odbili na5unotu i zbag i ostalo do danas u pameti, da je dodao pitanje: Takoder,piemu rertitilevbm sjeianju, u poslanstvuponovljenog,razgovoras Erdmannsdorff_om, Sambugnach je na rastankurekao: o tome razgovoruErdmanndorffsambugrachsastavljenje brzojav i poslanr zagrib jos istogadana. om, koji je kasnije bio premje5ten :, umjestoprof. StjepanaRatkoviia.

>, s istog poloZaja 7 Dr. Budak je odstupio uz -e-ventualnedruge razlogeponajviie zbog toga, .. ito je u listopadu-1943. piotiv miiljenji ohdti-b.a ,t. "pnv'"tiiili{i ai, i;itt""i -Berlinu preko hrvatskogposlanstva' poslao talijanstoiiai;onal;d-;;p;u Tryiu,, DllkansKoJ vladl'.p,utem.njezino-gp.oklisarstva !r Berlinu, notu, u kojoj uvjetlje pnmanje novog talijanskogposlanikau zagrebu talijanskim priznaijem otkaia t)

201

NA

PRE( MA]

( l u v .I . 7 9 ) . BuenosAires, 1975. Tamburini. Vidi Rimskih ugovora od strane NDH. Predvideni poslanik se ie zvao revije, o to-", fEre fareb,
242

! i dul zato, jedn mogt nalnt nalnt ekon neie i sas nepo I sam bodu vens te zl DrLa vens Hrvz hrva imt mult I zato viju, pose svoj svoj Dri,t nim sa sl

noria>, koja je gnacha rjvi5em ), ograr svoju riirtiges )o upuitarswa :noj na rajprije

NACIONALIZAM MOJE GENERACIJE PREGRST MALIH SJECANJA NA VELIKE DANE

MARKO

EOVIC

r poslo lch-a o iaj toga ramjo5 o inade riirtiges rutemi natskih )g ovog Eugen>> zrala iz )maca)), rugoYa, Pavelid :mjestio t 1944. rsa.Na ri izglalki dimjelovali, i. Neito r Glaise bit ie i u ikada rogaod 'e prave na, nije versum

rini. Vidi re revije,

VELIKOSRPSKI je osvajalaEkii napadadkiimperijalizami nametao, <]ugoslaviju>ba5 karadordevidansku i duvao,i branio nejugoslavensku, zato, samo zato i upravo zato, Sto je i mislio, i Zelio, i odekivao, da ie jedna takova lrgodrLava, da 6e ba5 jedna takova svesrpskadrZava onemoguiiti za sva vremena i za sve vijeke vjekova i uskrs i obnovu nacio' nalne Hrvatske DtZave, i da 6e, s vremenom, pretvoriti i tu multinaciou jednu monolitnu i nacionalno,a ne samopolitidki, nalnu . ekonomskii vojnidki, samo i iskljudivo SRPSKU DRZAVU, kada vi5e neie biti ni potrebna ta propagandnajugokamttflaLa,ni za slabo upudene i sasvim neupu6enestrance, a niti za preostale i preZivjele -korisne i nepopravljivebudale. Mi Hrvati u to vrijeme nismo htjeli, pa ni traLili, ni5ta drugo nego samo ono, na 5to imaju pravo svi narodi ovoga svijeta: nacionalnu Slobodu i vlastitu suverenuDrZavu! I kada smo ruSili onu prvu nejugoslami smo je najviSeru5ili zato, da se na ruSevinama vensku<]ugoslaviju>>, te zlosretne tamnice narodA stvore i posebna Dr/,ava Srpska i posebna Dri,ava Hrvatska, a ne zato, da se na ru5evinamadotada5njenejugoslavenskei velikosrpske<]ugoslavije>stvori bilo kakova nehrvatskaDrlava Hrvatskai bilo kakova nova, samovelikohrvatska<]ugoslavija>(velikohrvatska tamnica narodA s okupiranom Eitavom Srbijom) velikohrvatska i multinacionalna <>, umjesto dotada5nje velikosrpske i multinacionalne. Hrvatski nacionalizam, na5 hwatski obranbeni nacionalizam, nije zato ruSio nejugoslavensku,karadordeviiansku i velikosrpsku <]ugoslaviju>>,da uni5ti i da potamani Srbe i da onemogu6istvaranjei jedne posebnesrpskenacionalne driave, nego i samo i iskljudivo zato, da spasi svoju nacionalnu, svoju hrvatsku nacionalnu samobitnost,i da obnovi i svoju vlastitu, svoju suverenu Dtiavr Hrvatsku; da obnovi slobodnur DrZavu Hrvatsku i da je osposobiza Zivot u dru5tvu s drugim nacionalnim drZavama,pa i za miran, miran i dobar susjedskii prijateljski Zivot i sa susjednomSrpskom DrZavom. 203

Svi smo mi hrvatski nacionalisti i drZavotvorni Hrvati i takovi i toliki antijugosloveni, da Zelimo svim juZnoslavenskimnarodima, pa i na5im juZnoslavenskimsusjedimaSrbima, i nacionalnu slobodu, i mir, i sre6u,i blagostanje,i napredaku sasvimposebnim,sasvirnslobodnim i sasvim suverenim nacionalnim drZavama. Svi su velikosrpski imperijalisti i takovi i toliki .,|ugosloveni'>,da ne iale ni svoje, a niti tude krvi (viSe, neusporedivovi5e one tude, samo hrvatske i samo nesrpske krvi) samo zato, da JEDAN juZnoslavenski

privremeno,<> ime. Razlika je izmedu nas Hrvata, koji smo stvarno sasvim otvoreni i nepomirljivi antijugosloveni,i Srba, koji su stvarno samo kamuflirani i privremeni, zainteresirani >i u tome, 5to svi mi hrvatski antijugosloveniZelimo i slobodu, i mir, i suverenui slobodnu nacionalnu drlawt svim slavenskim(svim: i slavenskimi neslavenskim)narodima u u sluZbi velikoditavoj fugoistodnojEuropi, a svi srpski <<|ugosloveni> srpskogai svesrpskogaimperijalizma ne samo Sto Zele, nego i namedu i ropstvo, i patnje, i stradanja,i krvarenja,i uni5tavanjasvim nesrpskim slavenskim(svim: i slavenskimi neslavenskim)narodima u fugoistodnoj Europi. NaSehrvatsko antijugoslovenstvokoristi svim juZnoslavenskimnarodima i svim ]uZnim Slavenima, pa i svim neslavenimaiz fugoistodne Europe. Nitko i nikada s na5e hrvatske nacionalistidkestrane niie zanijekao susjednome srpskome narodu pravo na slobodnu i nezavisnu irpsku driavul. Nitko i nikada s na5e hrvatske strane nije ruSio srpsku nacionalnu drZavu! Nitko i nikada s hrvatske strane nije prodirao na srpski drL,avniteritorij i tamo, u srpskoj zemTii,u srpskim kuiama, na srpskim pragovima i na srpskim ognji5timabiololki i genocidski <> ,srpske zemlje i srpsko drZavno podrudje od starosjediocaSrba. Za uzvrat -nikada i nitko s one druge strane, sa srpske strane, re samo Sto u ono vrijeme nije priznavao i nama Hrvatima pravo na ,slobodui pravo na vlastitu nacionalnu drLava, nego nam jedno vrijeme nije priznavao niti to, da se slobodno,bez straha od kazne i te5kih i neZeljenihposljedica,i nazivamo -Hrvatima.

neka sma ranil i na snag i tur rops ideje sam gonj noga I moje i na divo ljenc prot Slob jugo slob obra Zen jate koji deo plan Hrvr nog. nat impr obre l moJ dije <
SASV

man redr sizn drle ini listi is 204

takovi i na, pa i r, i mir, lbodnim >, da ne e, samo lavenski iuvereno venskim esrpskoj Lsvimne lo samo voreni i flirani i hrvatski :ionalnu rdimau veliko ameiu i srpskim 'istodnoj m naroristodne ije zanirzavisnu ' srpsku iirao na lma, na

nekakovi smalakasali.i autolikvidirani poraZenci;i radi toga, Bto smo smatrali, da su i nacionalizmimalih, neslobodnih,porobljeiih i okupiranih narodabez vlastite i suverenedrLavene samoi ti1"p6,illemenite, i najljepse politidke ideje i jedini pravi i nepresusnii"vlri novih i novih protiv tudega :nagg.u-neravxopravnoji te5koj-borbi protiv okupatora, 't'u-"in,rtogu i tudinskogairnperijalizma, sile i nasilja, i irotiv -proiiv lgp.ttlu i robovanja'nego i jedino moguie ideje, jedine dovoljno snizne ideje.i.dovoljno privladive ideje, koje mogu spasiii ugroZenunacionalnu samobitnostokupiranih, neslobodnihi poioblfenih na"cilai saduvatiprogonjene.islabije,ugnjetavanei zarobrjenenaiije od konadnogai podpunogauni5tenjai nestajanja. NaS nacionalizam, nas hrvatski nacionalizam, hrvatski nacionalizam onstruozni i neprihvatljivi Sovinizam iki imperijalizam, nego samo i isklju_ rdnogamaloga, neslobodnog a, zarobse je i grdevito i odajnidki opirao i rorio svim svojim snagamai zi svoju za konadni i definitivni izlazak iz

' stob odnei nezavi snehrvatske drz"rJ'iU;"lJ"nJ"rl3fi" l:"t'#fi ;f f l: obranbeninacionalizam. jednoga-

malenoga,irestoboa"ogu i-r-rt"o U*.1?,*^1"-11d,1, koji se je.bori6 i za pobj"edu "gronad jedniri okrutnimnepri_ u vrlo ruZnome Jatellem i krvavome, nametnutom'e jednome ratu, ratu, 'u r3lq1 neprijateljhrvatskoganarodai hrvatskedriavebio zapo_ 5:it ^i:^ ceosve beztormalnenajave tata, a ondai poveo,i organizirairo, -samoga planski,_smiSljeno

i uporno i vodio, i piotiv nase t{rvatske i"protiv nas Hrvata (sve to u ime laznogai hinben6gu iugonu"io;"r"G; i iugodrZavnoga bratstva) jos davnf nrije nego 5to ;e tito koji Hrv"at i'plmisljao i najelementarnl-ii praiskonskiiiittnilt samSoarzui,iu ljj::^93_t.e ;{m imperativno nalaie i brganiziranje adekvatne, najbolje -og"Z" ,u-oobrane.

strane, ravo na vrijeme teikih i zanosila naroda rpasnei Sovinisrrvatski ikakovi i mogli vidarski jeli biti 205

nijednogadasaodstupio od svoje vlastite politidke dogmeo slobodnoji nezavisnoj driavi Hrvatskoj, usprkos tomu 5to su neprijatelji i hrvatske slobode,i hrvatskogaoslobodenja,i Hrvatske Dri.ave,neprestanimpodvalama i propagandnim smicalicamai htjeli, i poku5ali, i pokuSavalii te5ko i nepopravljivo kompromitirati i na5 obranbeni hrvatski nacionalizam, i nabu hrvatsku oslobodiladkuborbu i same odu5evljeneborce (sve borce iz hrvatskognacionalistidkogi oslobodiladkogpokreta) pa i samutu naSuhrvatsku nacionalnurevoluciju. Mi smo bili hrvatski nacionalisti, pa smo onda i razvljali svu na5u politidku djelatnosti sve na5e revolucionarnei republikanskepokulaje pokreta, jer smo i i podhvateu okvirima Hrvatskoganacionalistidkoga mi smatrali, da taj pokret >, jer i nije ni5ta drugo npgo samo tudinskim ideoloikim zasadama>>, jer je i hrvatski nacionalizarniden, tidan sa stardeviianstvom,pa je samo > Mi smo bili hrvatski nacionalisti,a propagirali smo i na5e nacionalistidke ideje, i pravo naSegahrvatskoganaroda na slobodu i na oslobo), mi smo izdavali i na5e legalne dadke listove, kao 5to su to bili > (Tias Mortidjija), (Belobrajdi6, Korsky, VitkoRevija> (Janko Skrbin), vii), da spomenemsamoponeke,dasopis<, hrvatskih dvije dadkeantologije i a 1938. smo spremili i na5 dokumentarnizbornik .,koji je izdao Sveudili5nipododbor Matice Hrvatske, a uredili su ga: Tias Mortidjija, Hinko Wolf, Mladen Bo5njak, Marko eovi6, RadovanLatkovii i Ivo Korsky. (SveudiliSnii SrednjoSkolskipododbori Matice Hrvatske, te dadke nacionalistidkeorganizacije,koje je formirao iedan od ideologa,dr Mile Stardevi6,bili su, uz neke druge nale dadke organizacije,druStvai klubove, kao Sto su to bili, da spomenemsamo ,KriZari i razne konponeke: <, gregacije,snaZnasrediStanacionalistidkeizgradnjei ideolo5kogaspremanja u borbi za razjugosloveniziranjei za obnovu Hrvatske DrZave. Od tolikih nezaboravnihdrugova,s kojima sam i sAmu ono vrijeme aktivno suradivaoi u tim na5im PododborimaMatice Hrvatske,osim vei spomenutih, biljeZim jo5 poneke,i to samoponekeod onih, koji su Sto poubijani, Stoumrli, iliZive negdjepo velikomesvijetukao politidki emigranti, da sludajno i nehotice ne na5kodim onima preZivjelimau Hrvatskoj: Radovan Latkovii, Vatroslav Murvar, Karlo Mirth, fure Prpii, Ivo Vu246

dide Ivo Mair

t\e,

)ere nik, Roc Van lozo

NAS SVE

prer isa slob cijs joS dan

(bio bor dok jed

poli toi iet dov takr dilii hrv jed ne bilc da gen ni pre osu io on€ nijt

del

cdnoj i rvatske m podlavali i acionaborce r)pai u na5u rkuSaje smo i ralnom rkovim samo r iden: prilitemelj

NAS DOKUMENTARNI
rcionar osloJri.ave m, zai izniranim hrvat,i smo l[atert>

Vitko.rbin), rQcQ)>,

atskih ;ke, a v{arko qacKe nladidadke samo , konrema:. Od ltivno lolnenubiranti, :skoj: l Vu-

kada je ona prva, nejugoslavenska, velikosrpskai karador. .u vrijeme_ devicanska<]ugoslavija>dopu5talaDimitriju Ljotiiu, Sv6tislavuHotleri 207

(posa ranja i semir nam s\ duSm lagan, liziran fJr

kosrps mogui Iugodr <
Sa fanatiz jateljsk darska danja mjestu drugoj najbolj vi mr6r politidl Hrvata ma us nigdje, 6ala nii (premd i neopa I propa 208

sasvim r u svo: Stoje sasvim i svoje lcionalito kaZatskoga ne pronijama ive poti (mi: luinom pali,ni manje to nisu nacio:no, ni je bilo , i oduideju i dfrayi, rano, i lno.

nijeme , ideja, naSega ;rpskoj t ibez anjima i tvrdi, loSkim :vistii) )m, pa lubane drugi, 'ljavali ;tidkim uvijek ;onima riranih rnjenordana zaSto tidkim posao

liziran i legalan? u vrijeme,.kada je-Dimitrije Ljoti6 sasvimslobodnopropagiraoveli, kosrpsku varijantu falizma, a Milan Stojadinovii isprobava6i prave mogutnosti praktidnoga fasizma u multinaiionalnoj i multikonfesionalnoj lugodriavi, i mi smo morali formulirati nas politidki program u nasem

- S?To besprimjernamrLnja i na samu ideju hrvatske drZave,samo fanatizirani totalitarizamu sluZbi doista i tudih i tutlinskih ideja, neprifiavnih ideja, samo stranadka i stranmo griZnja savjestii poku5ajopravu pravo vrijeme bili na krivome lrazumljivo, i preo5tro bili na onoj jugodrZavnojstrani, i onih za koje rNe bi zato barbarim vas zvali, Ito vi mroste, dok su oni spali> i apsolutnopomanjkanjei najelementarnilegu politidkoga po5te_njq mogu predbacivati dltavoj leanbj genbracijitrrvatit
-Sto je bilo i najstroLe zabranjivano,i nemilosrdnoproganjano,i najo5trije kaZnjavanodak i za vrTjemeSuba5iieve<>,a da ne govorimo o tome, kako je to bilo za vrijeme one neprikrivene protuhrvatske diktature srpskoga kralja tiranina Aleksandra Karadordeviia. Samo besprimjerna mrLnja i apsolutno pomanjkanje i najelementarnijega politidkogapo5tenjamogu tako uporno i nesavjesno,zlonamjerno i neuvjerljivo ponavljati tu otuZnu, sasvim otrcanu i sasvim prozirnu jugopodvalu o nekome na5emusluZenjutudim idejama, o naSem klerofa5izmu,o naSemfrankovluku (pa dak i o nekom naiem nacizmu), kada smo mi i nebrojeno puta, i u raznim zgodama,i u svim zgodama, i usmeno i pismeno, svim zabranamai zabranjivanjimausprkos, ponavljali i nagla5avaliba5 ono 5to je bilo i zabranjenoi zabranjivano,ba5 ono, Sto je jedino bilo i zabranjivano i posvema zabranjeno,jer smo i neprestano,i uvijek, i samo tvrdili i jedno i jedino i samo to, da je glavni cilj naSeoslobodiladkeborbe >,a i odbijali i osutlivali i one, i tude i ideje, koje nam neprijatelji hrvatskedrZavneideje neprestanopodvaljuju, premda ba5 te tude ideje nisu onda ni bile na jugodrZavnomeindeksu, pa su se i mogle, i sasvim slobodno,i sasvim nesmetano,i sasvimnekaZnjivo,i bez ikakova rizika i straha i propagirati,i formulirati i popularizirati. Bilo je potrebno strahovito puno besprimjerne mrZnje i apsolutno pomanjkanjenajelementarnijegapolitidkoga po5tenja,pa da se i programi i ideje hrvatske nacionalistidkemladeZina Sveudili5tuu razdoblju izmedu dva rata protumade i drukdije, i sasvim drukdije, nego 5to ih je to i tumadila i protumadila (i razumjela)jugodrZavnacenzlrra,pa da se onda i hrvatski drZavotvornii obranbeni nacionalizamosudi zajedno s jugodrZavnim komunizmom kao TUDA ideja, usprkos tomu, Sto smo mi nacionalisti(mi: hrvatski nacionalisti)nebrojenoputa, svaki puta, pa i u tome na5emu dokumentarnomeZborniku, joi tamo godine 1938. dovoljno jasno i iznosili i iznijeli na5 pravi program, na5 glavni politidki program i na5u i jednu i jedinu politidku dogmu o hrvatskoj slobodnoj i nezavisnoj dri,avi; usprkos tomu, Sto smo mi i desto puta i dovoljno jasno nagla5avali,pa dak i posebnimslovima isticali, da smo mi, osim toga Stosmo i prvo i iznad svegaza slobodnui nezavisnuhrvatsku Dri.avu ( ca>, Zagreb 1958.); usprkos tomu, 5to smo mi izridito i osudivali, i osudili, i odbili i ditavu onu filozofiju, po kojoj bi (premda, naLalost,medunarodna praksa obiluje primjerima, samo takovim primjerima, gdje i tu i takovu filozofiju i sasvimdosljednoi sasvim praktidno primjenjuju i oni, koji sasvim otvoreno, po5tenoi iskreno zastupajuta nadelai tu i takovu filozofiju, a i oni, koji tu filozofiju u teoriji ne priznaju, pa je dak, teoretski,i iestoko osuduju); usprkos tomu, 5to smo i mi, koji nismo ni htjeli, a ni mogli biti komunisti, a pogotovo ne nekakovi jugokomunisti (jedini pozrnti i iedino priznati komunisti u Hrvatskoj onoga vre210

tnena nepr opor (a dz jezov prak nacio rasiz

(DR-

K ulicar dirali dr-iasvem loha; DRZ vrSi r Osob kolek organ nejug doZiv dobrc politi vjeSa ma>, rima, Stoje idejn noga onda

DRz

cije), koga

U

odria i bira iesto nije c drugo nova je to pretvt dvors

i najo5>>,a da

: protu'devi6a. mentarrmjerno LrnujuI naiem cizmu), ;odama, ponavno, baS :smoi ,daje rcsti na sudivali re ideje rnda ni odno,i ;trahai rsolutno rogrami izmedu jetoi : ondai s jugo;mo mi ,paiu 38. dorclitidki rodnoji lovoljno ri, osim DrZavu liliStaralivali, i vrhovna divalos nedunaeitui ju i oni, takow je dak, i nismo ;okomu)8a vre-

mena) jer smo ved onda smatrali, da je komunizam i kao ideologija neprihvatljiv, nevaljao i zao, i naopak, pa smo bili u o5troj i Zestokoj oporbi i protiv samekomunistidke,nedemokratskei totalitaristidke teorije (a da ne spominjem posebnoonu jedino poznatu krvavu, okrvavljenu i jezovitu komunistidku praksu, Staljinovu i staljinistidku komunistidku praksu) prihvatili i usvojili i onu Berdjajevljevutvrdnju, da je njemadki nacional-socijalizam, sa svojim bioloSkim nacionalizmomi sa svojim rasizmom,gori i od samogakomunizma. (DR-ZA-VA, DR-ZA-VA, DR-ZA-VA, DR-ZA-VA!!!> Kada smo mi na naiim politidkim demonstracijama po zagrebadkim ulicama i na samomeSveudili5tu,do promuklosti i do iznemoglostiskandirali, izmedu ostaloga, i ono na5e gromoglasno <,onda to nije bilo nikakovo klicanje totalitaristidkoj i svemodnojDRZAVI; nije bilo nikakovo oboZavanjesvedrZavnoga Moloha; nije bilo nikakovo velidanje arbitrarnoganasilja i tiranije, koje DRZAVA organizacija,bespravnai svemo6natotalitaristidka DMAVA vr5i nad svojim gradanima,nad dovjekom pojedincem,nad eovjekomOsobom u ime nahu5kanoga,bezimenoga,iracionalnogai zavedenoga kolektiva! Nije to bilo nikako slavljenje i velidanje DRZAVE, dry'.aveorganizacije,drZave-ustanove, vei i radi toga, Sto su sva nala iskusfva s nejugoslavenskom<]ugoslavijom>,s jedinom drl.avorn, koju smo mi doZivjeli i doZivjavaliu ono vrijeme, s jedinom drZavom,koju smo i mi dobro poznavali i s kojorn smo se i u na5em praktidnom i u na5em politidkom Livotu susretalii sukobljavali,bila strahovitolo5ai popraiena vjeSalima,strijeljanjima, smrtnim osudama,Zandarskim>,batinama,okrvavljenim i krvnidkim kraljevskim toljagama,zatvorima, mudenjima, progonima i besprimjernompljadkom svega onoga, Stoje bilo naie, negoje to bilo klicanje i najkraie moguie programatskoidejno formuliranje hrvatskih zahtjeva za obnovom hrvatskoga narodnoga Suverenitetau vlastitoj, slobodnoj i nezavisnojhrvatskoj DrZavi; onda je to bilo zanosnoi odu5evljenoklicanje Drtavi, HRVATSKOJ DMAVI, kao simbolu i sinonimu na5eNEZAVISNOSTI (independencije), a nikako i nipoStoDRZAVI kao simbolu i sinonimu totalitaristidkoga nasilja i bezvlada,totalitaristidkoganasilja nad -COVJEKOM! U svim su na5im nacionalistidkimtladkim klubovima i druStvima odrZavaneredovite glavne godi5njeskupitine, na kojima se je i glasalo, i biralo, i diskutiralo, a izborne su borbe bile i destoi predestoi vrlo iestoke i napetes razliditim listama i s raznim kandidatima.Nikada se nije dogodilo to, da bi netko <>, u ime > ili bilo kojeg drugog autoriteta diktirao politidke smjernice, dekretirao, odredio, imenovao, nametnuo dadku upravu ili izigrao demokratsku veiinu, kao 5to je to npr. napravila baSHSS (da se zadovolji samovoljnidiktat Prilaza, pretvorenaje nedopu5tenimtrikom, sasvimnedemokratskii na prevaru dvorska lista medicinaraStjepanaSiletiia na jednim izborima u Sveu211

dili5nome ogranku HSS-e u pobjednidku listu, usprkos tomu, Sto je bila tek na treiem mjestu, iza pobjednidkeliste agrono{naPotodancai drugoplasiraneliste ekonomaKovadeviia). StoviSe,kada se je npr. u HKAD <>, u tome dadkomedru5tvu,koje je bilo i katolidko i nacionalistidko, duhovnik Kolarek i politidki jugokompromitirao, odletio je duhovnik Kolarek, predstavnik Crkvenoga autoriteta, a ne oni Domagojci, koji su najenergidnije,naiilde,e i nepomirljivo i traZili i zahtijevali, da se oslobodetoga neZeljenoga|evtiieva glasada!(I Kolarek je bio jedan od onih i onakovih zagrebadkihjugokanonika, koji su smatrali, da je <>, 5. 5. 1935. bio jo5 uvijek i te kakova vlast, onda su i ti naSi bogati jugokanonici dobro pazili, da se > u prvome redu onima, koji su, valjda, , kad ve6 to svakako nije bilo i nije nikako ni moglo biti po volji na5egahrvatskoganaroda, i vedrili, i obladili, i pljadkali, i zawaruli, i ubijali i sasvimnevine ljude i sasvim nevine i nezl5tiiene, goloruke Hrvate u hrvatskoj zemlii. Ti su iskusni i lukavi jugokanonici i sasvim dosljedno i briZno duvali svoje privilegije i vi5e miililili kako ie saduvatii osigurati sva ta lagano dobivena bogatstva i udobni Livot, nego 5to su mislili na one siroma3ne,osiroma5ene' opljadkanei progonjeneHrvate, one male i najmanjeHrvate, pa su onda' sigurno po svojoj i mirne duse i glasali za predstavnika jugodrZavne tiianije i diktature Bogoljuba levtila -usprkos svemtt! i Kolarek je glasovaoza levti6a, usprkos krvoprolidu u selu Sibinj kraj Broda na Savi, usprkos tomu, jo5 sasvim svjeZemkwoproliiu, koje je izvrSenobal za Ievtiieve vlade par mjeseci prije samih izborc u Hrvatskoj nad Hrvatima, nad golorukim i siromasnim hrvatskim seli-acima, da(le nad onima, koji su 1 po predkoncilskomKristu bili, i svakako i ! ). nesumnjivo,medu Na svim su izborima u strudnim dadkim klubovima hrvatski nacionalisti postavljali i svoje vlastite kandidatei najde5depobjedivali,usprkos tomu, Sto su na tim izborima sudjelovali i Srbi, i mnogi drugi nehrvati. Svi su izabrani predsjednici INTERKLUBA bili hrvatski nacionalisti. (Po onda5njemizbornom sustaYu,sami studenti birali su uprave u strudnim klubovima, a onda su te izabrane,a ne nametnute,odredene, dekretirane i imenovane dadke uprave, birale predsjednika meduklupskoga odbora- INTERKLUB! Predsjednikje INTERKLUB-a predstavljao sveudili5tarcei formalno u raznim sluZbenimi svedanimzgodama,a politidki je bio predstavnik, stvarni i nesumnjivi predstavnik, vedine itudenata-i sasvimlegitimni predstavnikone politike, koju je apsolutna vedina hrvatskih sveudilistaracasmatrala -svojom politikom, politikom jedne ditave hrvatske generacije,hrvatske drZavotvornegeneracije-Predileanici INTERKLUB-a, s kojima sam i sdm najviSesuradivao i p-rijateljevao, bili su drZavotvorni Hrvati i hrvatski nacionalisti: pokojni Stipe Mosner, ubijeni Ive PeriSi6 i postbleiburSki ernigrant i drZavofvorni hrvatski aktivist Jure Petridevii.U vrijeme, kada je jugodrZavnapolicija prisiljavala zagreLadkegradane,a osobito i u prvome redu predstavnike 'raznih druStavai znanstvenih institucija, da se poklone mrtvim ostatci212

ma st veliku bio je liStar repub fOIl))r

strpa i oplt

M nism da nr guin< vo t0 uopd jami, i kar K mi st i sa hrva sudj drug INT] zival Tom

AGI

n

smo koji iHr Beo maq smo jugo I smo duS smo ftazr bez kov; jugo DR'

o bila lrugotKAD cionaje durgojci, rli, da jedan da je ]evtii bogati a,koji i nije lrili, i ;asvim skusni ,ilegije bogatraSene, onda, avnika ;vemu! rj kraj

ma srpskogakralja diktatora Aleksandra Karadordeviia i da simuliraju veliku Zalost na samomeKolodvoru u Zagrebu i luzdtti' Lelieznidke pruge,

Mi smo bili hrvatski nacionalisti i hrvatski revolucionatci, ali zato

i karadordeviianska]ugojama.

Hrvatlacima, kako i acionarsprkos :hrvati. rnalisti. :ave u redene, luklup'edstavlama,a veiine solutna litikom r. Predi prijari Stipe otvorni policija tavnike ostatci-

AGITIRALI SMO I ZA MAEEKA Mi smo bili hrvatski nacionalisti, revolucionarci i republikanci, ali

jugodrZavnepolitike (nepolitike). Mi smo bili hrvatski nacionalisti, republikanci i revolucionarci, ali

213

LIJEP GENE

Kac Sevljen koga p

SA1n SU

Sveud Senoe tladkih drava v Zivotnu sva ta r oni, kc obilova dasut povijed nezabo umirali i ruzbo zaslije Lali taj blaZen hranila muden

eak

Vera S onih nr Zivota : Hrvata
alnih rarod

LIJEPA SVJEDOEANSTVAO JEDNOJ IDEALISTICKOJ GENERACIJI

Ltivtt:

ratski J ZEII

nskoj venih rgofa
Kada samopomislim i na one poubijanekrasne,nezaboravnei oduSevljenedrugove,drugoveidealiste,drugoveiz Hrvatskoganacionalistidkogi pokreti, drugove koje sam upoznao i dobro poznavaoi s kojima sarit suradivao i prijateljevao i na Hrvatskorne sveudili5tu, drugove iz

smrt. mudenidkujugoSovinistidku eak ni Vinko Kos, Stanko Vitkovid, Feliks Niedzielski,Irena lavor, Vera Stipetil, i Zlata eubelid-Uvanovii(da nabrojirn samo nekoliko od onih nelioliko tisuia i nekoliko desetina tisuia Zrtvovanih i pokosenih

katoOSYE.

:dnoj ;i su rljeni siro trnim adi i ;ivjeli r ve6 zivali irtwt ;u se dikih ioder naSih atelja

nistidke i jugoSovinistidkebezdusnike i krvnike. A izglela dak i to, da ni njihova Zltuu, u ni Lrtva tolikih drugih (nebrojenih drueih) njihovih (njihovih i mojih) poubijanih nevinih drugovanije bila dovoljno velika, pa da probudi-savj-est i odisti srca i onih Hryata, svih onih Hrvata, koji 215

valno zanim dodan i izga Iistidk i nese hrvats Lir (pjesn od toli dvojic stavlja moga okvire svi on bogat logija tamni< skih I jo5il tidkog

AKTIPRO( 'Sv

<
gome, a ne na drugostepenomevi5em <)(sudu> dgbije i. formalnu potvrdu jedne smrtne osude i jednoga (jo5 jednoga) zlodinadkogaumorslva, koje-je, pokraj tolikih drugih, n"ebroleniiri jizovitih umorstavanevinih Hrvata, bilo ve6 unaprijed i zakljudenoi odredeno.

DVIJE KNJIGE PIESAMA -

DOKUMENTT JEDNOG VREI\4ENA

NaSedvije zbirke pjesama,malo starija 19j4. i ona malo mlada <nislJ nikakove vrhunske

216

(osob nadin sami s drLav veiint (iot, ideali prihvr pair prilag deset jo5 u' Livjeli naSoj modn vanju ondaS totalit i takr 16

nalnom e jedne , i prorSuiuju, r Stoje ljubav tjenjei rvatske lr-bi za

olitidki pu Hrt distorkomuike, da imenol) (suio tako , neprisamoi di), da nekim i nedonrWljema5nju arodno nakon ije. ]ursluSnira dru> dnoga) i jezoi odre-

!oq3tu_i prebogatuantologiju martirologija hrvatskoganaroda, martirologija hrvatske narodne borbe za slobodu i oslobodJnje iz jugodrZavne t9q_rnice naroda, martirologija ditave jedne drZavotvornegeneiacilehrvatskih Hrvata, a svetadkiie lik Feliksa Niedzielskiostatila sva vremena jo5 i kao nevideni i neduveniprimjer jugoSovinistidkoga, jugokomunistidkoga i totalitaristidkogajugodrZavnogi-pravosudai sulov-anja. AKTUELNOST PREDRATNOG DRZAVOTVORNOG PROGRAMA DANAS

ENA i ona hunske novijih 'antske :dnoga m ved :dno,i 217

Proljeia bili i gurani i gurnuti, dugogodiSnjim,totalitaristidkim i sasvim jednostranim i dogmatiziranim doktriniranjem svemo6nefugodrZave i na i <
korekt radi tt obnov nizira razdot smo fi

gram) odu5e na5e d kada r grami,

RAJU

totalitr to, da DrZav minirr moZe rasipa oko u tu dri u te5 toga, stvam

M blizi kada ranje udbo ski F jugod N krats iskus za nj) HRV odav sistid

Ve)), i

Kada kaZem,da je naS predratni program o suverenoj drl'avi Hrvatskoj i tako dist i tako jo5 uvijek (i jo5 uvijek i uvijek) aktuelan, da-g-a moZemirne savjestiprihvatiti i najnovija (dana5nja)generacijahrvatskih Hrvata s minimalnim i neophodno potrebnim korekturama (s takovim 218

njima cijalir hrvat HRV trpa I ljivi J svoji It

I i sasvim tdriave i gresa)na DESNOGA

:selje6ima u sasvim rbljima,a e ili samo roj drZavi tuelanjoS tskegenevim prilariti to, da rvije>bile Licinajno

korekturama, koje, su, zapravo, i potrebne i neophodno nuZle samo radi toga, da se na5a stara formula o hrvatskoj oslobodiladkoj borbi za obnovu i uspostavu slobodne i suverenehrvatske DrLave samo modernizhai prilagodi ovome novome,drugomei sasvimdrukdijem povijesnom razdoblju, nego Sto je to bilo ono naSerazdoblje, razdoblje u kojemu smo mi stiliziralii na5 politidki ptogram, na5 hrvatski drZavotvorni program) isto tako kao Sto i mi moZemoprimiti (pa i primamo, i spremno, odu5evljenoi radosno pozdravljamo) idealistidke i suvremeneprograme nale dana5nje,na$enajnovije generacijehrvatskih drZavotvornih Htvata, kada su ti programi disti, demokratski i opiehrvatski drZavotvorni-programi, koji-govore o slobodnoj drlavi Hrvatskoj, a ne KONDICIONInalu vei unaprijed i samo stvaranje te nase buduie drLavenikakovim onda Zelim naglasiti samo totalitaristidkim i ekskluzivistidkim <,

IA LIJEVO

i te kako rpne,najraStako i edanputi dana5nje politidko ada (i od rstupnicii :etlenjasa i, i jedini i prave i i pastiri, atetorove rderaSnje i [inski ved olulijevim brovoljno, r je bilo prestano r susreta fjeSanih ki i jedinu Zivotnu, vim jedinve! avi Hrvatlan, da ga hrvatskih s takovim 219

ime, pa dak niti samo u ime svojih preZivjelih drugova iz hrvatskih predratnih i ratnih nacionalistidkih organizacija nego i u ime apsolutne veiine dana5njihslobodnih Hrvata, kada kaZem,da su na5e,naie hrvatske alternative i sasvim druge i sasvim drukEije. Nama je blrii i svaki i bilo koji HRVAT, i svaki i bilo koji driavotvorni HRVAT, i svaki i bilo koji borac za obnovu i oslobotlenjeHrvatske Drlave, i svaki i bilo koii driavotvorni i HRVATSKI konrunist, socijalist, hssovac,nacionalist, liberal, ustaSa,neousta5a,demokrat, demokr56anini konzervativac, <>, Sto ti ja znam sve drugo, od svakoga, svakojegai bilo kojega i bilo kakovoga jugodrZavnogaHrvata, jugodrZavnogaSrbina, jugodrZavnoga Srbijanca, jugodrZavnoganehrvata i jugodrZavnogabilo dijega i bilo kakova <>. Na liniji borbe za Hrvatsku Dry'aw, u'redovima odludnih boraca za oslobodenjena5eHrvatske iz jugodrZavnetamnice narodAi za uspostavu i obnovu slobodnei nezavisneHrvatske Dri,ave iSdezavajutrenutno medu svim pravim i svjesnim borcima i ona najkrupnija, nesumnjiva i neminovna neslaganjai sasvim odeglednerazlike i nesuglasiceoko samoga nadinakasnijegauredenjaonoga,Stotreba biti prvo tek OSLOBODENO, pa tek onda, ovako ili onako uredeno i uredivano, a gube svaki smisao i neprestanaprigovaranja,podbadanja,sumnjidenjai osudivanja. Ne koristi hrvatskoj narodnoj borbi za Slobodu i za oslobodenieiz ove, ved druge, jugodrZavnetamnice naroda, ne koristi spremanju i pripremanju ni ove na5e druge i nacionalne i drZavne hrvatske REVOLUCIJE, ne koristi HRVATIMA pau5alno,arogantno i zajedljivo osudivanje i svega onoga, 5to je bilo luter aistinu drZavotvorno,hrvatski drZavotvorno,ali je po mi5ljenju nekih na5ih i mladih i najmlatlih drZavotvornih Hrvata (dana5njih drZavotvornih Hrvata) bilo i previ5e nacionalistidkoi previ5e DESNICARSKO, a jo5 manje moZekoristiti jedno takovo sasvimnepolitidko i odbijanje i osudivanje SVEGA onoga, 5to je nevidenom snagom izbilo i oZivjelo u ovo na5e dana5njevrijeme, DANAS, poslije Deklaracije, <>, Proljedai Karadordeva,a Stoje doista i drZavotvorno, HRVATSKI DRZAVOTVORNO, novo, nepatvoreno,snaZno,suvremeno i dinamidno, ali je po mi5ljenju nekih luEerainiih hrvatskih boraca previ5e socijalistidkoi previ5e i LIJEVO i ljevidarsko.

DVA HRVATSKO-SRPSKA RATA Kada se ved govori i o ulozi, odgovornosti, pa dak i o i klerikalne> inteligencije, kada vei mnogi, na delu hrvatske < inteligencije (Sto nikako nije povijesno ni politidki ni toEno niti ispravno), onda treba analizirati barem samo u sasvim kratkim i najkraiim mogu6im potezima ne samo i ulogu i politidko-odgojni rad ditave pre220

dratne politidk, kako ut srpskim I,d cije, jed drZavo razdobl Hrvatsl hrvatsk Sveudi 1938., rat bio, odkomr nalni r skogar koment na i sta hrvatsk svoj sa ve, bik i takor drugog jasno,t dogada upravo

Citr votvofl vornih jeimt slavija kaikl izrnedu dovr5i Stono politidl i ostva Os vrijemr za laz. izao: $ene e jednon sve te juZnos me
ratskih iolutne vatske , i bilo lo koji i drlaliberal, lanin i i bilo avnoga i bilo

dratne hrvatske drZavotvorne inteligencije, nego isto tako i ulogu, i politidkoodgojni rad i one druge, one srpske inteligenciie,.koi-aje i- te Lako utjecaia .ru ru" dogadajei na sva zbivanja u medusobnimhrvatsko

tacaza )ostavu r medu i nemisamoga DENO, smisao rja. Ne ve, ve6 emanju []E, ne i svega rno, ali Hrvata previ5e n neposnagom Dekla)tvorno, 'remeno rcapre-

politidke pripreme i za nasu nacionalnu revoluciju i za samo stvaranje krivnji> na delu I, posuaju svu rikalne> , ispravrjkradim lve pre-

221

io bubnjanjei trabujanjeo <i lo5oj hrvatskoj < za ) moZemo,moZemo gospodara, za -d-rug.ihkao 5to je i -odbadenoi i moramo dobiti samo tudina i. jug.onacionalnihi jugosijaJet i zabadeno sasvim nepovratno bombardiraloi trovalo hrvatati"""ift p-"-tiif.ru"u, kojima se-zasipalo, du5u' politidku skoga dov-jekapa i samu hrvatsku i sasvim zabadenei one Posebnei

:dzi)(krvavo i okrvavmperijalizmai tude ), redila bai zato, da budemo > 'atolidanstva,i istodnoga,slavenskoga . Po koiemu ie slobodno i rnskadipl6maciii, naoruZanabrevijai faririma, molitvenicima,svetim slidicama,medaljicama,Skapulirima nego podsmj.esima' i zeiskimlaZnim i namie5tenim,kliSiranimosmjesima tirani nasilnici, i silnici i velikosrpiki svesipski .tprii, ; I;;;fi;i"rrti

; i#il;;;A;;i

i [;ili"i, i eiiuutaj okrutnii neljudskisrpski'svesrpski

vetikodriavni imperiializam, naoruZan i drugim i sasvim i ;;lik;;rp;ki oruZjem! drukdijim -^-tl[;; ne.samoona <
Sto ni skoga vidjet ne m( primjt izaziv danja ttt Lu politii Sr poku hovitt nalni oduB ciona sebn prihv S inteli takoc prav srpsk drLa duha strah ci, u narol

jei i kot i vje bez r vija> drLa Velil I

uvje tako njen ida kod tije,

nac nije iob poj€

rdobrim rj
rsebne i rramo i i i podri status oj, mulato, Sto poslije okrvavlogije>), enskoga lodno i brevijar i fariIa,nego i, tirani vesrpski sasvim rustabka a,dai tje, i za pokraj Zivjetii tvrdili, Dri,ava 1aideja rbadvije usprkos niEkoji isasvim to i ne'riila tu voluciju le samo

5to nije izvr5ila tu neophodno potrebnu i neodgodivu revoluciju i srpskoga politidkoga duha, barem poslije toga Sto je, takoder, morala i > vidjeti, i uvidjeti, i spoznati,da nakon kajmakdalanskoga i da praktidna ne moZe vi5e biti nikakovoga drugoga <> primjenabilo kojeganejugoslavenskoga i velikosrpskogaujugoslovenstva>) izaziva samo odpor, nesre6u,nevolju, jad, bijedu, krv i nevidenastradanja, nego nije uopie ni zapolela s duhovno-politidkim pripremama za tu Zurnu i neodgodivu revoluciju i srpskogapolitidkoga duha, i srpske politidke filozofije, i srpskogapolitidkogavjerovanja. Srpska inteligencija kroz ditava dva jugodrZavna desetljeia nije ni pokuSala,a ni poku5avalaoslobadatii osloboditisrpsku nacionalnu,strahovito razigranui raspaljenuma5tu ni od emocionalnihi sasvimiracionalnih pobjednidkih zanosa,ni od sasvim nerazumnih oduSevljenjai odu5evljavanjaza ideju SAMO SRPSKE DRZAVE u jednoj multinacionalnoj zajednici, za ideju, srpske VelikodrZave i za jedno sasvim posebno, do zla Boga Sovinistidko,nerealno i imperijalistidkoshvaianje, . prihvaianje i tumadenjei samesrpske,svetosavske Srpskainteligencija,pa dak ni ona srpskai komunistidka inteligencija.ne samo Sto nije nikako i nigdje i nidim pokazala,da ie takoder spremna izvr5iti i sve duhovno-politidke pripreme za pravlJ pravcatu, neophodno nuZnu, neizbjeLivtt i Zurnu revoluciju i samoga velikosrpskogapolitidkogaduha, srpskoganevjerojatnoSovinistidkoga, dr1avnogai imperijalistidkogaduha, takovogapolitidkoga (nepolitidkoga) duha, koji je i nemogui, i reakcionaran,i antihistorijski,i neodrZiv,i strahovitopogubani opasanu jednoj multinacionalnojdrZavnojzajednici, u jednoj dri.avi gdje su prisiljeni zajedno iivjeti i sasvim rczliditi narodi, sa sasvimi drugim i drukdijim, vlastitim drZavnimidejarna,nego je i dinila i udinila sve Sto je samo i znala i mogla, da udvrsti i osnaZi i kod najprimitivnijegasrpskogadovjekai kod cijelogasrpskoganaroda multinacionalnadrLava, i vjeru i uvjerenje,da je i nova, juZnoslavenska bez obzftana to, da li se zove ili , samoi iskljudivo srpskadry',ava, drb.ava,proiirena srpskom krvlju i srpskim madem, samo i iskljudivo imenom. Velika Srbija pod privremenodrugim < Velika je i neospornazaslugaditavesrpskeinteligencije,5toje stvorila uvjerenje i vjerovanje kod ditavoga srpskoganaroda, da se ba5 tim i takovim, nasilnim, krvavim, tiranskim i zlodinadkim >, njem>>i najbolje i najsigurnijeizgraduje,duva i brani ta <. tije, i najpatriotskijesluZi i samojsrpskoj,svetosavskoj Ne samo to Sto nitko od Srba i gotovo nitko od nepopravljivih jugonacionalnih i jugodrZavnih fanatika nije nikada barem poZalio (kad ve6 nije htio javno osuditi, udariti se pokajnidki u prsa, zamoliti za oproStenje i obedatikakvu takvu, barem moralnu zadovolj5tinuZrtvama: preZivjelim pojedincima i obiteljima i jo5 uvijek i Livim i nepokorenim narodima,

223

nesrpskimnarodima)sve ono zlo, s cidske.kry"yq-poku5aje, svu onu I mudenja-i ubijanja, sve one progon pod srpskim i Ime

SRBI _

BEZ OSJECAJANACIONALNE KRIVNJE! nikada pokazaoni stid, ni sram, ni SRPSKEkrivnje, barem nacionalne, r ono, Sto se je organizirano doista rZasno zlo i zbilo i zbivalo samo i i pobjednika jo5 i prije toga na5ega, rja>>,kada mnogi nisu niSia znal{ o

< i i
neinteligencija i mirno piimala,."i glasn"o.a"m*r'", f poft-*"'ljata, pa djelomidno i povremeno i sasvim"aktivno sud;elovaia f"d ;;th onih i grozota, i strahota, i zlodina, koji su pod srpikim *plosluv"rrrtim, i imenom vr5eni preko punih dvadesetgodinu protiv H*iiu"iprotiv drugih nesrpskih naroda, i to desto-putati'ko i jaino, i otvoreno, i siuzberro, -se i organizirano, i sasvim neprikiriveno, da nitko dobronamieran ne moZe ni ispridati, a ni.ispridlvati izgovorom i i;;1u;;j"--'-d6 ni51s nije znao, da to i to nijeinao, da di'k niti to nije znao. '

cj(

kove I i nije iugosl i krva dogod imeno Nir onu < formal duhov i oslo emoci listidkr opravc Nir usklad i neza srpsku srpsku i najgr i nabr emoci i pret€ strana one i i sam mogla zemtrje i tutlift rijalizr njair

:rodeni i upravo instinktivni revolt

POLI]

strane,i1ele i nastojeba5 tako, srps venizirati>>i svih onih drugih, s ont daju samo tako srpski ojugosloveni: suprotstavljaju takovome srpskome-< 224

Nil duhov tidke i ziranja nedov pao; c mirnol samo I su plal Livotin vanja

l genora ona
:am,nl onalne, doista samoi na5ega, znali o loniji i rncijai ala, pa onih i nskim> :iv dru:Zbeno, rran ne la ni5ta

revolt
Cjelokupna srpska i inteligencija i neinteligencijanije povukla nikakove konsekvenceiz karadordevidanskejugodrZavne , i nije ni zapolela duhovnopolitidko spremanjei srpskoganaroda za razjugosloveniziranje, ba5 kao da se za tih dvadeseti nekoliko, i nemirnih i krvavih, jugodrZavnihgodina ni5ta nije ni dogodilo, ni5ta nije ,i to samo i iskljudivo i pod srpskim i pod > i komunistidku (koja u ono vrijeme, barem sluZbenoi formalno,nije bila ni nacionalna,a jo5 manje nacionalistidka),da barem duhovno-politidki podne spremati i srpski narod za konadno otreZnjenje i oslobodenjeod onoga strahovitoga,primitivnoga i primitivistidkoga, emocionalnoga, sasvim i irealnogai iracionalnogapobjednidko-imperijalistidkogaodu5evljenjai uvjerenja, da srpska SABLJA sve rje5ava,sve opravdava, sve uvjerava i sve -pobjetluje. Nitko od Srba,ni poslije i tolikih i takovih iskustava,nije ni pokuSao uskladiti i samuideju srpskenarodnedri,aves idejom paralelneslobodne i nezavisnehrvatske drlave! Nitko od Srba nije ni poku5aoosloboditi i srpsku politidku duSu, i mitos o Kosovu, pa i samu tu svetosavsku, srpsku<od onih debelihi predebelihnaslagai najgorega i najgroznijegaimperijalizma,premdaje ba5 taj samodopadni,primitivni i nabusiti, pobjednidki imperijalizam sasvim izopaEioi taj eminentno emocionalni mitos o Kosovu (koji je i hranio i snaZiokroz mnoga te5ka i prete5kastoljeia i srpskogadovjeka i srpsku nacionalnu borbu protiv stranacai tudinaca)i sasvimpromijenio i pravi (i pravi i lijepi) smisao one i onakove srpske , koja je bila zapravo (i zapravo i samo) zavjetnamisao o slobodi i oslobodenju,a nije bila (nije ni mogla biti) nikakova < o prodiranju u tude, nesrpske zemlje, nikakova < o osvajanju i pokoravanju nesrpskih i tudih pokrajina; nije bila nikakova o srpskomeimperijalizmu i zarobljavanju, masakriranju i genocidskimpoku5ajimauni5tenja i uni5tavanjadrugih nesrpskihnaroda! POLITIEKI REALIZAM SRBA -

OBOSTRANA POTREBA

Nitko od Srba,ni poslije i tolikih i takovih iskustava,nije ni poku5ao duhovno-politidki pripraviti i srpski narod za neke vrlo jednostavnepolitidke istine, kao Sto su istina o tome, da je krvavi poku5aj<>Hrvata i drugih nesrpskih naroda, usprkos tomu, Sto je bio i nedovjedan,i tiranski, i okrutan, i nasilnidki, sasvimi definitivno propao; da taj ishitreni i nepromi5ljenipokulaj prvo stvaranjapa onda i mirnoga odrZanjazajednidkefugodrZavepod iskljudivo srpskom (zapravo samo srbijanskom)upravom, ni usprkos strahovito skupoj cijeni, koju su platili u prvome redu Hrvati i drugi nesrpski narodi, dak i u krvi i u Zivotima,nije uspio; da taj poku5ajmirnoga i trajnogaodrZanjai odrZasamo srpske i velikovanja bilo kakove zajednidkenejugoslavenske, 225

zatvonl darskin moj srl nepres drZavn drudjin stvarno shvade gaimt

SRPSK

Sve i jedine godina ooroev i isklju sru5ilo hrvatsk i zato,i jezovit Sve Sto su drZavn onda, I torski, nesrps <]ugos apsolu srpski , <
LeE ma> u koje st lustolje nad dr jugosla nevine velikos Let vim sn komun prevar suza i 226

i onda, orenai moglo no, Sto organir i zlo, nudioi podtoi u Srbi, sima o rvjetnoj :vornoj, multijednoodama) il zato, esrpske rce; da l i drukonima pasivnu jenih i h naro:srpskih srpske i samo osebnih ve Srbikakovu nalaLe, , jedino oslavenv SPAS :ni izlaz klupka, ka i bez ba5isto rj dolini avu; da vlastitu r dudan u s lica rperijalil, samo rv i neo:godiSnja atinama,

zatvorima, i,eljeznim toljagama, mudenjima, progonima, vj e5anjima,Zanparabelumimau sadarskim , moj srpskoj , besprimjernom pliadkom i sa svojim neprestanim i velikosrpskoganabusitoshva1enesrpske, svetosavske<
SRPSKA KRIVNJA ZA HRVATSKU I SRPSKU NESRECU Sve su srpske i inteligencije i neinteligencijebile i krive i odgovorne, i jedine krive, i jedine odgovorne,i za sveono, Stose je preko dvadeset godina zlo, i zlo, i stra5nozlo, i krvavo, i dogadaloi dogodilo u kara<|ugoslaviji>, i za ono martovsko,samo dordeviianskojnejugoslavenskoj i iskljudivo srpsko i beogradsko>,Sto je doista i sruiilo PAKT i izazvalo RAT (rat volova protiv tankova) i za podetak rata, i za silm hrvatsko-srpskirat, pa i za to, ba5 hrvatsko-srpskoga izato, Stoji taj apokaliptidkihrvatsko.srpskirat bio i tako stra5an,i tako jezovit, i tako krvav! Sve su srpske i inteligencijei neinteligencijei dinile i udinile sve, Sto su samo i znale i mogle, da svi predstavnici srpske nacionalne i misli>>,i dfi,avne misli, svi predstavnici srpske, svetosavske<zle uspomene,dobiju i uvijek, i svaki puta, i neprestano apsolutnu,apsolutnoapsolutnuveiinu srpskih glasova,a najliberalniji je sipski dnevnik pozdravio dak i Radidevoumorstvou srpskoj uNarodnoj skupitini> odu5evljenimrijedima: snagaLegendeo i dogmao <u Savezukomunista Srbije ne mogu ispraviti sve one nepravde,

velikosrpska, Sovinistidkai imperijalistidka lugodri'ava Livit i dogma o <> u Savezu komunista Srbije i u srpskome dijelu Saveza vim snagama>> komunista Hrvatske ne moZe ni zadovoljiti, ni odu5eviti, ni zanijeti, a ni prevariti dana5njedrZavotvorneHrvate! Nijedan narod u ovoj na5ojdolini iuza i ne moZe-i ne smije strpljivo i bez ikakovoga pravoga odpora i 227

KI IV LU

dordeva i sve do danas dana5njega!

I Bed I trijsl toga ( salo rukr engl je, I

n'"

dozr svak jedn jei refle Bio

l

gOS

pod Zido vori Ost

i

dan salo Per spa salo HRVATSKO SVEUCILISTEU ZAGREBU: Rektorat,Pravni i Filozofski fakulteti, srediStehrvatskedrZavotvornemisli' 228

od bilo rogone i t Savezu tavnici i u komu, veliko-

KAVALIR I LEGITIMISTA: IVAN PL. PERCEVIC LUKA

FERTILIO

> i svim rpskome t??), ali )vo ime, pa dak :srpskim !a i najrvi>, 5to ;i srpske tji anti)narnoga ja Alek:a Kara-

sli. -

229

Perdec. }edamput je dosao i kovi6, |osip Mitkovii. Ponekad i Gustav ali je Zivo pratio politidki ziuio, stari general Sarkoti6, k ,li^'il fur"no

vor mo

jed skt je ot\ Zivkovila.

irs Os 6e va sa tlc

in vt A:

te al

SI ul

S k n d 6 c

raditi? 230

lo5aoi clitidki stranih svijeta borbe. usluga ge bio u Pere rutemi Ienom: rvatsko radnir ne5to i.a\e u njima,
Emigracijase odludila za : Na srpski teror odgovoriti hrvatskim terorom! SabotaZa,paleZ, atentati! Svaki neprijatelj mojih neprijatelja,moj je prijatelj! |a sam isticao i dokazivao,da je Hrvatskoj ta borba nekorisna.|er jedno je Irska, drugo Hrvatska.Irska je otok i Stiteje silna mora. Hrvatska je neuralgidnatodka europskepolitike, i nitko je ne Stiti. Na udaru je Istoku i Zapadt, opkoljena je susjedima,koji joj, svi bez rczlike, otvorenoo glavi rade. Najvi5eoni, kojima konvenirateror. |edno su lrci, drugo Hrvati! Ameridki Irci organizirajui finansiraju irsku borbu. Ameridki Hrvati dine Sto mogu. Ali to je kaplja u moru. Osim toga! Terorizam nije nikada bio hrvatski nadin borbe. Terorizam ie nas korumpirati, pokvariti, otudit ie nas na5oj naravi. I Sto je najvalnije Terorom ne iemo ni5ta postiii. Od naieg (e terora imati koristi samooni, koji nam najgorespremaju:ReakcijonarnaMadZarskai fa5istidka Italija! Onda5njademokratskaNjemadka,kao kasnije i nacistidka,nemaju interesaza na5u borbu. Odijukaju sa Srbima. Posaoje posao! To isto vrijedi za versajskevelesile.Staljin se odludioza velikosrpskicentralizam. Americi smo daleko. Sto nam je, dakle, raditi? Kud li, kamo, na koju li stranu?Ni usta5ki teror, ni legitimisti{ka reakcija? Sto, dakle? Mude me burne, nestvarne, ali zanimljive misli. Neki mi kaLu, da su absurdne,neodgovorne.Neka su! |a smatram,da je to jedini hrvatski put! |edina borba, u koju bih u5aodu5omi tijelom! la fantaziram ovako: Udiniti od male Hrvatske duhovnu velesilu! Stardeviii Radii! Borba za sveljudskeideale! funaEki pacifizam! eovjekoljubivost i mirotvorstvo!Bog i Hrvati! Tu borbu treba nastaviti,organizirati, razviti, obduhoviti! NaIe ie geslo biti: Ljubav je svemu svitu dika! To ie geslo probuditi uspavanei zalutale hrvatske energije! U toj ie duhovnostihrvatski dovjek naii samasebe!Ostvarit ie se i od svoje ie male domovine udiniti duhovnu velesilu! Ovo je, rekao bih, patetidan,emocijonalniizraz mojih ondaSnjihnemira, ma5tanjai domi5ljanja.GospodinPerdeviije osjetiote moje nemire i govoriomi, da treba biti stvaran,realan.Ne moZedovjeksveStobi htio. Treba ponekad prihvatiti ljude i prilike, koji se namedu.Ne moZe se birati. Hrvatska je morala prihvatiti borbu, koja joj je nametnuta.I saveznike, koji su se nametnuli. Emigracija ide jedinim putem, koji je preostao.I bori se jedinim oruZjem,koje joj je preostalo.- Vi i ne slutite -govorio je- kako nasilje ponizuje dovjeka. Osobito dasnika! Ali samoobrana,obrana rodenognaroda, duZnostje pred Bogomi pred ljudima. Mi smo napadnuti od neprijatelja, koji ho6e da nas uni5ti i obe5dasti.Pasivnostbi u ovom sludajubila grijeh. Te?ak grijeh! Aktivnost, borbenost,sveta je duZnost.Zrtva je dast! Bog voli pustolove!Ne voli kukavice! Zato neka budem ponosan,Sto se mogu s emigracijom boiti za spashrvatskedornovine,koja je -to bi rado naglaBavas- [16nitelj napredkai uljudbe cijelogasvijeta! 231

Da bi gospodinaPerdevi6abolje upoznali, moram jo5 o njemu govoriti. Uvijeli 3e bio i ostao bezuvjetan hrvatski legitimista. To znadi, da dvrsto i nepokolebljivo vjeruje u legitimistidke dogme koje glase: Prvo: Hrvatski je narod stvoren kao drZavni narod. Stvoren je za slobodanlivot u nezavisnojdri.avi. Drugo: Hrvatska, drLava,slobodna,nezavisnaneophodanje stvaraladki dimbenik op6e kulture i civilizacije.Bez nie se medunarodniZivot

verzalnu misiju, koja se sastoji u uskladivanju interesasvih naroda ovoga svijeta. Re6i iete, da ove legitimistidkedogme zvude kao politidka mistika. Pa tako i jest! I da bi sve ovo bilo jasnije, ispridat iu jednu zabavnui poudnu priEu. Ne morate u nju vjerovati. Te tko vjeruje u pride? Ali, nemojte je ni ismjehivati.Uzmite je s malo zlobe i malo humora. I ne zaboravite, da bez mistike nema politike. I da se je historija rodila iz mitosa. Ni5ta zato 5to se kaLe, da je ova prida obidna kid-legenda,

madk taka i izrazil da je I: o bajl temel navod pnznt

Nr legen O se je Ka vjerar Takor G romej je kle kao z to sa dasa mnoS sw5e fa on me p( naG luinc ulicar K da je mom

PER

jezikom ne moie re6i. Nacisti su prihvatili bajku o nepoznatom porijeklu Habsburgovaca, ali su im zanijekali mitolo5ko porijeklo. Nastojali su dokazati, da su Zidovskogporiiekla i da im je sAm pakao povjerio misiju: Unistiti nje232

P na s\ P MoZt pom( da je Misli prev( nara porij hrval je ro 17

l govoadi, da 9:

rjeza stYarari Zivot naroda hrvatbude, ;i stoji. spasooj unir OYOga

ristika. avnu i Ali, "? r. Ine dila iz :genda,

ri. rbsburnci. U g Rimtanje i rodaci nnogih misiju. ,o Carrjele u ivnici: ki sulrodaka nisiji i

je ve_i.rijed o religioznosti gospodina perdeviia, spomenut iu, , 5qd.
t zaboovijest Cezat, >,koja udnei rdskim ovaca, da su ti nje-

17

ZJJ

Ivo ie. dakle.ako basho6ete,distHrvat. Hrvatskakorenika! U austrijskim

i davnoprije njega i,;;rtffi;"i1"r"il" lii"l"-iuto.uuio hrvatski,kao je mislio,dobro sabrano Kad ptl."J""ie.'arlt*"!"'ie naudio' ;;iii.il; .snik te vielt i hrabar ratnik' Nosio ki mladi irrvatski povjesnidarpotrardevi6a.Lako ie ih naii u bedkim i m jednu znadajnulidnost s-uvremene Irv"atskoi,Austriii i |uZnoj Americi' inistaru austrijskojvladi') Kao i svi hrvatski legitimisti, Ivt bodnu i naPrednuHrvatsku bez Kuie Smatrao j", au bi Hrvatska bez vl kormila, iastavei kaPetana.O loqg Hrvatska bez svog zakonitog kralja juri5nebataljone,na hranu za topoeiskoj povijesti' Universalizam Ku6e atskiL'Zv onimita' PostajeEimbenik roda,koja na ovom svijetu ostvaruje 'ovidnosti! ilozofiju i ideologiju hrvatskih legitiiji uPoznao.

ta li i na srpskom) knjigu o umorstvu rljice Draga Spremaoje. knjigu o So to tg:t.-Govbrilo se je, da su svi

234

rod>. D Srba i

tra

Uz nje sastan smo za

POMA

Per intelige dorasl tvovni li med

od

koju tr odgoji <
strijskim ije njega io,dobro k. Nosio ar potrabedkimi J.emene Americi.

Lislitislorijestolju. lada bez govoriti; bi protuaterijalnu egradiran r za toporamKuie dimbenik ostvaruje kih legiti-

ikom legikojegsam navestiu k, filozof, Ernigrant. umorsfvu ,jigu o So' da su svi rjanstvena. ro cijenio. bio najkovi interesi rdunavskih
rod>. Dok oni budu upravljali srpskompolitikom, ne 6e biti prijateljstva Srba i Hrvata. fa sam samojedamputrazgovaraos ovim srbijanskimintelektualcem' Uz njegow sam misaonostosjetio i njegovu tugu. Kratko nakon tog sastankaredemi Ivo Perdevid,da je naSsrbijanskiprijatelj umro' Obojica smo za njim iskreno Zalili. POMANJKANIE HRVATSKE ELITE Perdeviije sa stanovitimnepovjerenjemgledaona jedan dio hrvatske inteligencije.I to nije tajio. Tvrdio je, da hrvatska inteligencija nije doraslasvojim duZnostima,da je >'Veliki i poLrtvovni hrvatski zanosi mnogo su desii medu radnicima i seljacimanego li medu inteligencijom. Odgovaraosammu, da je tako i da je to Zalosnaistina.Nemamoelite, koju trebamo,ali drukdije nije moglo biti. Elite se ne radaju! Elite treba odgojiti! A tko da odgoji hrvatsku elitu? Svoje drl.ave nismo imali, a . Stranci, okupatori, svi bez razlike, ne odgajaju elitu. Nastoje korumpirati narode i tako u zadetkuubiti njezine elite. Austrija nije u Hrvatskoj bila bolja od drugih stranaca.Gledala nas je s visoka i u nama je vidjela mali kvantitet i inferijorni kvalitet. Nije za nas imala ni iskre ljubavi. A to je ono Sto smo najvi5etrebali. Malo ljubavi, malo ljudske topline i dobrote! Da se i mi osjetimoljudi! Ali te topline i te dobrotenije bilo! Ivo Perdevii je vrlo dobro znao da je tako. Svojim je austrijskim prijateljimai te kako jasno to govorio: Austrija (a jo5 mnogo gore MadZarska)bila je u Hrvatskoj ohola, nespretna,nesposobnai nezahvalna. Nije osjetila ljubav naroda,koji ju je volio i trebao. Zato je kaZnjena! Ali Perdevii,kao i svi legitimisti,te5koje zamjeraosvojim Hrvatima, Stosu se prenaglilii pretjerali.Nisu se smjeli urotiti proti Dinastije,koju je hrvatski narod izabrao <>. Nismo smjeli osnivati fugoslavenskiodbor i vojevati na strani Srba, Talijana i Entente.To je gore nego zlodin, to je glupost! -govorili su general Sarkotid i podpukovnik Perdevii.Isukanim su madembranili Kudu Habsburg.Dokazivali su, da su u zlodinu nad Petrom Zrinskim i Franom K. Frankopanom kobnu ulogu odigrali neki austrijski, de5ki i hrvatski krugovi, kojima je bilo do blaga hrvatskih velmoZa.Uostalom,govorili su, pa ma kakve bile pogre5ke Kuie Habsburg prema Hrvatima, hrvatsku politiku ne smijevoditi osvetnidkastrastnego samoveliki interesihrvatskognaroda. Narodi su uvijek opra5talidinastijama,kad su pra5tanjemkoristili svojim interesima.Svi su naSilegitimisti zavr5avalirazgovorei raspraves tvrdnjom, da bez Kuie Habsburg nema Hrvatskoj spasa.Pukovnik Duii" glavnostoZerni dasnik,vrlo velikih sposobnosti,promi5ljenoje umovao: utvrdeni odpor, proti navale Kuia Habsburg,to je , kaosana kulturu i civilizaciju!... GeneralSarkoti6je obja5njavao:Tako je! Ali najgore jo5 nije do5lo! Der Tiefpunkt ist noch nicht erreicht! Perdevii je uvijek s nepokolebljivimpouzdanjemgledao u buduinost: 235

ali-samo za kratko!"' Jedna mlada Kaos i anarhija ee moi'daprevladati' -u"uru vam lijepa za tu kratku

je Austriiankaie uzbuerlli"fi;Lj;;t# a? -o* sve pobilitt-. Perdevid vrastrtaosai anarhije.-himan'dosta, pobiiedi kraju ira aa Ciun"o ;e stegnuo14as1ima:-N"';;!il;-;;.;i red!

suKoB DVIIU HRVATSKIH VOLIA Uonomijedobate5kobiloshvatitiPerEevi6aihrvatskilegitirnizam sluZba.Domovinaie prostor, a uop6e. Zu ,i"^iii-j;;i;J-i"z"ost, 236

vrijeme t nosti, do ostvaruje usklatluj dovjek! I nosti. Za Perd emigrac su mogl i bezuvj pred dr sukobile i Usta5k Iurist i iskonskt uni5tile! Taj Zal Za Ant Ivo njegap ne ie? l Tosut denu lu Ant se i 5a1 tom ba Po nje jazbina doskok Velebil dobro

Ko prijate cilj At i najv koja je koja r koja n stva i Nj -Anl dulev njego ines savez

mlada ratku vii je ,bijedi itimisn im, ajeva. za "ot r, koji rarile, rotiho jihova rja im diti u iiu se to, da ijesno rikada ijesno lnos s dima! tidkim r tako Supile , kako da su )va je

Taj bi sukob trebalo dramatizirati.

proii rarko
nizam tor, a 237

spremali. Sve je to izdrLao! Pjesnidki je mislio na milijunske bakanske li je Paveli6 to negdje zaPisao,ili se nasmije5io: -Paveli6 ie znao mPut je, dobro rasPoloLen,rekao: giti velidanstvenuMedtroviievu komie na: Kraljeviia Marka! PerdeNakon mog odlaska iz BeEaviSe godina nisam bio vidio Ivu dana' onog godiJe ulleti5tu vida. Sreli sm6 se ni zagtebatkom !gal:: se. Ali smo Pozdravili Kasche. Siefried p|rtunit f."J':" .iig""nisam eT-rigracije je iz ";.-uef.i se da n" ti,S srd"adno'Cospodin Perdevi6 smatrao, je u;idi9i d-a je tako ,*io pourutiti u nebsl,obodenuDomovinu' Ipak. ga put -oruli biti. Mi nismo to mogli sprijediti,ni on, ni ia' Zadni.isam cal' na kucu' svoju u me vidio na Markovu trgu, u jeseni 1944.?ozvao je bilo' i Tako obradovati' 6e se fuargii rt;"d;;gotpoau Pred Uskrs 1945.Putovaoie iz brat pokojnog BoZeKrivokaPiia, kc Napiiao simlskrsnu destitku i posl sari rekao, da nije sve ovo uzaludn< vor, vlastorudnopismo generalaPer Tikao me ie Dragi Luka, niie valn9 ii tizvrliti"dulnos'iprema'Hivatskoi, ier oni su Bogu ugodili! ,eviia doznao sam wlo malo' Nekako

njegova.stana u Bedu' Tih Sjetio sam se jednog razgov-ora-u-salonu (uehnelt-Leddihna: Die Anderen! Oni drugi! ," au'n" *ogo ditala t"iigu teroristi, kojeg srbi na zavjereniku, borcu, muteJonriom ft;6;.;fo sjeo' u Bedu' na ustaSa je makedonski dana fiaLe. rt" ttt""* lednog latlu i krenuo niz Dunav. U Beogri je, da 6e ga udariti na mu6ila i da ne ce odati. lzdriat ie sva mudeni Moli, posti, bdije. Na mudilima it odati. I kad makedonski narod br niesov ie duh, koji se je Prodistiou ma, vodit ie ih i bodriti. -----'Ivl perdevi6je, ri.euln se, staiaouz mene.Nije sjedio.ZamiSljenoje je htio reii: Pa 5utio. Pogledaosam'la i on'je samo kimnuo, kao da tako je! 238

U put I su g8 nikal drZa vanje smje niziri bila najte osud

Vje5 2

(e bakanske zapisao,ili ii6 je znao lZen, tekao: rvidevukom! c Ivu Perdeonog dana, smo se. Ali ryacijenisam , da je tako i samga put ku6u,na daj. : Krivokapid, oru poginuo. rviiu. U njoj donio odgostio i dirnuo. o onima,koii ! nalo.Nekako r u Austriji i rovati jednoj iu moguinost radan dodi s rc s naprtnjarrca i na grau BeEu.Tih n! Oni drugi! kojeg Srbi na , u Bedu,na policiji. Znao ine. Ali on ih r za tu irtvu. [i tajne ne ie a i hrabrosti, lonskimljudiZami5ljenoje htio reii: Pa

SPOMENIK KRALJU TOMISLAVU U ZAGREBU: Robert FrangeSMihanovi1.

239

MOJA MISIJA KOD SAVEZNIKA GODINE tg44 IVAN

BABIC

OD SVRSETKA rata naovamo, molili su me razni politidki angaZi-

Ov mojeg oduzel Office, sam, iz samo t lamije skoj vr statisti vile jer IoS opCes glediSt sa stan podata stvari danain jedva pretvo: cijenu Na

SLUC

U

cijama minjac vezl

kritike ima viSe razumanego emocija.

:

Konadno, britanski Foreign Ollice je javnosti predao dokumente (ili bar dio istih) o dogadajima1z toga Yremena,od kojih se neki odnose i na moju misiju. O istimL ie, u zagrebadkomVUS-u, dao prikaz slovenski povjesnidardr. Du\an Biber, naravno s gledista interesa danaSnjevladajuie klike u |ugoslaviji. Sve su to rizlozi, koji me navode da posluSamsavjetemnogih prijatelja, te da prekinem Sutnju i dadem verziju toga dogadajaonako, kako sam ga ja doZivio. 240

f

obliku kao nt To u Min Minon naravi ku, ni Sr dini I pote5k njihov StoZe skoj, c stila, t sjeka ' (iug ne mo Talijar skih i

idki angaZinjem samo , Saveznika datkeo toj llancimaili ao ususret. neabjeino nti njihovu tnog doba; gi je razlog spomenui izloZimnot osjeljivost besplodne ilo previ5e. roje misije, e i mogude :ni sadrZaj. smirili, na eventualne umente(ili
241

slavije sugerir pogled dama, okolno ru- tl ostati r Savezn konadn njeno r ciji zne od pod bila pc oEitova i surad

Da prikaza kao i li na svo na don sejen mislili, uspjeh na hrvi

od

Lorkovii-Vokii. HRVATSKI CASNICI STVARAOCT IDEIE ZA VEZU sA SAVEZNICIMA. NIIHOV POLOZAI U IUGOSLAVIII

242

oko 10 izgubljt Tusur nistrati genera Hrvata centua godina Hrvata toga lei poziv b nePopu Hrvate dased nitka t koji bi Hrv strane I su nep( smatra hrvatsk

ijemce -no ne av bio erovao o uZih i Talilipidno lanova cvor s rkovi6 drugog, laz-

jnidku reperbio je NDH, staSki ;rekao odlu;elimo istu s prermogu taika, nznaalne>> : bilo o priovora znam

Da bi se to pravilniie shvatilo. n prikazati pololaj i glediita dasnikai kao i kasnije u NDH. Ovo utoliko ,

IZYAO.

ripre, niti melja cijom

da su izgledi za karijeru u vojsci za srpska vojna uprava trudila se je, osti i ogdonih Nije viSeIugo

,,:l"f,'j; ;:dii ffio;1f;11T,H'5?flf Hrvatskisu dasnicisruZiliveiinom po dalekimgarnizonima s one stranesavei Drine,utoprjeni.usrpskom'moru. u rt#"trtoj ,i"aini bili su nepopularni,i izvanuieg krugi svojih prijaterjai poznirrl^t-u smatranisrpskimsluqamainekoin wsii tri'aistit, ren^"g"tu. titi ,,.' dl strune hrvatskihpblitidaran]i;r tito rir"-oJiltrt"sa za vojsku, niti nzumije243

(

dezi man Hrv HSS tun traS rijel se J nito zaje

vojs Oni pre\ Hrv plis

-k srps bro pok uc glar hoz daj meI an mel

nir poli srp{ ma

ili . 244

mol okc das Tal izgt Uzt po rali sna da isl das

rd su bili u me bile su tski dasnici, rdih Hrvata, rok, osje6ali pustahrvatovije srpske je vojskau r igrala pre- visio kao iasnici(i doi, koja se je u kojoj su i i kojoj su tizftana. Za na, oni nisu No notorno institucijai ,ile efektivni relikosrpsko va, smatralo rskogjavnog irani o polimislu raznih sluZbenu, tj. ludu Elanovi rm, bilo tzv. n ulogu. Biti i antidrZavni rZavotvornog rskevojskei lovati u tom &.

zlvecr vecrla u stanjeu rskojsredini, rtskomsrediima oni nisu garnizonima, ralnekategolo obiljeZeno Sudjelovanje ktera-recir povjerljivih jecu dasnika antidrZavna>

245

osnutak s Talijana r sa StoZer 5 sati po proglaien premda s HSS i mn (primjeric ghia, met Hrvati ra dasnicima i s preko na5aou l Srba i sta raspoloZe redo s tin No, ut budu6nos dr. Made na delu dr konadnu I hrvatskon odekivati

EASNICI HRVATI U NDH. Poraz jugoslavenskevojske nije nikoga-iznenadio.Svi,. ukljudujudi je ta vojska tu i- dobai d'io dasnikaSrba, bili'su svjeini dinjenice,da otgutti"utottki, u pogledu naoruZania, rzobrazbei morala, nesposobna

246

Zabit jeutojl manje-viS Madeka, sporazum Hrvati ni Nijemcim da ie Us ruSevina rat, reda usprkos i hrvatska vladao nt koju 6e i i nada,p Saveznic Prvog sv aakoib narodnon opre veli pravni p< hrvatskih Seljadke odrZanju

9., Obabavijesti pregled, r izvora, t svijetu tnu,kao ii u tim kaina logidna rarnih i jemadku : privreLnjevitog lmoznog robjede; ima nje.e i kao :ke polidkepronkcion! izmedu ro se je rkumenata i da :ima i u osnutka sumnja :madkog ra) sma:i rat na livljenja :madkog )m ratu, pobjedu

osnutak samostalnehruatske drZave i njeno pfiznanje od Nijemaca i Talijana nitko nije radunao.fa sam 10. travnja 1941. bio u Rogatcu, sa StoZeromDravske divizije (sastavljeneod Slovenaca),i kad sam, oko 5 sati popodne, na Radio Zagreb i Radio Donau-Alpen, duo vijest o progla5enjuHrvatske Driave, priznajem, da sam i ja bio iznenaden, premda sam zadnjih godina bio u dosta tijesnim vezarfla s vodstvom HSS i mnogim prijateljima,dlanovimaili simpatizerimaUsta5kogpokreta (primjerice navodim, Krena, Mraka, Zvonka Koradeviia, Pribaniia, Righia, medu ostalim), te o prilikama u Hrvatskoj znao mnogo viie, nego Hrvati rczbacani po garnizonima daleko od Hrvatske. Osobni dodiri s

JucuJuct r vojska posobna i dri,avrapadnu ristrirati ave.Na 247

s bujir je odi njema dakle, i sam

u vrlo tey',akpoloi'aj na koncu rata'

II povjer drugit koje s nzbiji djelov neka oditije obzfua da elir hrvats tj. HS Pc Sovje iznena da 6e potak vije i: te da redar Qr

nitovidjel mau udina i intri detnik nidkil nika r tika i vezala lancu voljni nera raspo T( i eksc -kak svijetr hrvats vlastil kaza, 248

18

:ski narod, voljstvomi e; nije bio tizapadniaa situacija, nagon,da kolektivu. .ognaroda, ogutjecaja r krivnjom rga predvilju vanjske sti stoji uz la ne samo bija rad na ! u srcena ora. Sveje ;udnostima, na sudbinu nanjuruku, jedan mali od Spanjolr SavezniciLomstoz€ru ri se mogao m podrudju hvatiti veze e hrvatskog da 3u6nosti, :eresu.Smakoj trebalo 1 glavnostoesto vojnog om svojstvu uZemkrugu Iarii, da ja odomjedne r kao nepe ostavljenom njemu, kao nio razloge, r zorno oslia eksplozija tako neSto rdnossnaga, 249

jer sam ubrzo bio maknut s poloZaja,na kojem sam imao uvid u razvoj dogatlajate naravi. Prikazati to u cijelosti bila bi, u interesuhrvatske stvari, duZnostonih funkcioneraNDH, koji, po poloZajimana kojima su bili, o tome viSe znad!, mol.da raspolaZui sa stanovitim dokumentima, i koji, u nekom smislu, snosei politidku i moralnu odgovornostza to. Oni bi, dokumentirano,bez pretjerivanjai pristranosti,trebali prikazati politidki i psiholo5kipredhistorijat,koji je doveo do tog stanja, iznijeti otvoreno vlastite pogre5ke,kojih je bilo i koje ne moZemotajiti, uzroke istih, a paralelno s tim i ekscese,zlodine i klanja, podinjenaod na5ih neprijatelja nad hrvatskim narodom, tako da se dobije uravnoteZena slika, a ne da povijesttoga razdobljabude svijetu pikazana jednostrano, od stranena5ihneprijatelja,ili od s na5imprilikama nedovoljnoupoznatih stranaca.fa 6u se ovdje ograniditina prikaz takvih dogadajau podetnom razdobljuopienito, a posebnou pogledu,kako se je to odrazilona razvoj i drZanje Hrvatskog Domobranstva. |a sam u tom razdoblju bio Glavar Vojnog ureda vojskovodeKvaternika, kao Ministra Domobranstva,i na mojem su se stolu danomice gomilala izvje!6a vojnih zapovjednika, oruZniStvai gradanskih vlasti s raznih podrudja dri.ave o prilikama u dotidnom kraju i, medu ostalim, o izgredimapojedinih usta5kihfunkcioneraprotiv pudanstva,sa zahtjevima, da se izdaju nalozi i odredbe, da se s tom praksom prestane. Analizirajuii uzroke takvih ispada,moZemoih podijeliti u dvije grupe. U nekim krajevima, oni su leLali u reakciji hrvatskih nacionalistidkih

jemcimai da je do5aomoment,kad se bez ogranidenjai bez odgovornosti moZeistrebljivati Hrvate. U nekim drugim krajevima to je bila psiholo5ka reakcijahrvatskih ekstremistana muke i nasilja,koja su Hrvati trpjeli za vrijeme |ugoslavije.Ako, dakle, traZimogdje je krivnja, objektivno se moZetvrditi, da ista nije jednostrana,samona ustaSama, a jo5 manje na Hrvatima u cjelini, nego da je ima na obim stranamai da dubokeuzroke iste ne moZemopripisati situaciji toga momenta,nego ih treba traZiti dublje u pro5losti.No, bilo da su uzroci nemira leZalina jednoj ili drugoj strani, posljedicesu bile uvijek iste, tj. svaki nered je popunjavaoredove pobunjenika.lz izvjeita podredenihs terenase je vidjelo, da tamo vlada uvjerenje,da Poglavnik,Vojskovoda,Vlada i vrhovi u Zagrebune znaju Stasamovoljnipojedinci rade na terenu,i da je dovoljno istima prikazati pravo stanje, te ie onda oni ukloniti uzrodnike izgreda i nadiniti red. U Glavnom stoZeruDomobranstvaizraden je bio konkretan prijedlog, da se todno odredi djelokrug vlasti, duZnostii odgovornostivojnidkih zapovjedni5tava, gradanskihvlasti i usta5kihstoZernika,logornika i ostalih funkcionera,te da se nitko ne mijeSau djelokrug drugog.Suzbijanje pobune,da sepovjeri iskljudivopodrudnimdomobranskimzapovjedniStvima, istima potdinei sve ustaSkepostrojbena dotidnompodrudju i odredi 250

nacll

djeli nije

I Nijer kao post rcLin plad

upr

Usta borb zapo naho Takc osvo he, i neod ju6i pada puSt tro5e koris T Nav prosl te pr

nO Vi

maie pred Osirr tiku drZa intrip nara stran imalc odre a Sto vanje umje mOmi

tika Lrtve uspje ni5ta

dd u razvoj rsuhrvatske a kojimasu rkumentima, rnostza to. ali prikazati rnja,iznijeti ajiti, uzroke ra od na5ih lravnoteZena jednostrano, roupoznatih u podetnom :lo na razvoj iovodeKvaLudanomice ;kih vlasti s :du ostalim, a, sa zahtjem prestane. dvije grupe. ionalistidkih 1 6. travnja, l, dapade,i pudanstvom renju,da ie lolijevatiNirdgovornosti rila psiholoS{rvati trpjeli rbjektivnose oSmanjena bokeuzroke treba traLiti roj ili drugoj iavaoredove r tamovlada :bu ne znaju ma prikazati nadinitired. rn prijedlog, ;ti vojnidkih rrnikai osta3.Suzbijanje povjedniStvirdju i odredi

nadin suradnjedrugih vlasti. Osim pojedinadnihodredaba,kojima su se djelimidno regulirala razna pitanja sporednog znadenja,u tom pogledu nije udinjenoniSta. Pri postrojavanjuoruZanihsnagadrl,ave,usta5kireLim je, imitiraju6i Nijemcei Talijane,usvojio dvostruki kolosjek: Hrvatsko Domobranstvo, kao redovitu vojsku, i Usta5kuvojnicu, kao neku vrst stranadkevojne postrojbe.Usta5kaVojnica -manjinski dio oruZanihsnaga- bila je od rcLima u svemu favorizirana: u naoruZanju, dodjeli opreme, smjeStaju, plaii i drugim privilegijama; Domobranstvoje stavljeno u drugi red. U pogleduborbenogkapaciteta,treba dati puno priznanje postrojbama UstaSkeVojnice; dasni5tvoi momdadbili su nacionalnoradikalizirani, borbeni moral bio je visok. Medutim, u borbama protiv pobunjenika, zapovjednicitih postrojba djelovali su veiinom samovoljno,po svojem nahodenju,bez organiziranesuradnjes domobranskimzapovjedni5tvima. Tako su one desto puta vr5ile smjele operacije, rczbile pobunjenike, osvojilestanovitamjesta ili poloZaje,postigav5ibrijantne taktidke uspjehe, ali, u okviru opie strate5kesituacije,ta su mjesta ili poloZaji bili neodrZivi.Nakon uspjeha,one bi se vradaleu svoje garnizone,ostavljaju1i dr1anjetih prostora domobranskimpostrojbama,na koje je onda padalakrivnja i odgovornost,kad su zbog neodrZivostimorali biti napu5teni.Prvorazredniborbeni kapacitettih postrojbabio je, tako, uludo tro5enza lokalne taktidke i trenutne psiholo5keuspjehe,s minimalnim koristima u opiem strate5komokviru. Tako se je, ved negdje ujesen 1941. stvorila apsurdnasituacija: Na veiem dijelu drZavnogteritorija bijesni gradanskirat. Nijemci brane prostore,koji su od interesaza njih i komunikacijskelinije, koje veZu te prostore,i za to upotrebljavajui dio hrvatskih oruZanihsnaga.DrLavno vodstvovodi proosovinskupolitiku, u koju narod nema povjerenjai maiehinski se pona5a prema vedinskoj, redovitoj vojsci, koja ustvari predstavljaotrlani narod, i na kojoj leZi glavni teret suzbijanjapobuna. Osim toga,ne pokazujevolje i sposobnostida primijeni svi'sishodnupolitiku i opiu strategiju za suzbijanjepobuna, te umjesto konsolidacije dri.ave,vodi neku vrst permanentnerevolucije,5to ide na ruku talijanskoj intrigantskojpolitici i metodamakomunistidkihprofesionalnihrevolucionaracaza slabljenjedii,ave i popunjavanjeredova pobunjenika.S druge strane,Hrvatsko Domobranstvo,kao redovita vojna snagadrZave,nije imalo dovoljnosnaga,da brani sve prostore,a od vlade nikad nije dobilo odredenedirektive, 5to je s politidkogi strateskogglediStanuZnobraniti, a Stose privremenomoZenapustiti,niti slobodner-uke,da sprijedidjelovanje neodgovornih dimbenika, diji su postupci pobunu potpirivali,

ni5tane znadi. 251

SELIAEKOMSTRANKOM TRAZENJEVEZA S HRVATSKOM

monarl demok snagas u du5i udinilo izborin Povjen nacion Ne Ova st zbog c ralo ii ttenju logidn ftIOmel

pliciranoj situaciji.-

,. 1 -ltt-^ -::^Xi n oi+,rceiii HSS HSS u u o situaciji Ovdje ie potrebno re6i nekoliko rijedi doblju.

tome raz-

uperer povije NOVI kosrps i brzi su op€ sve sl nog ri hrvats i prip organ Dr. M idealn usta5 Hrvat vode putok posto cijal. popu! Lujo Vis, . paskc ulici, mnog sam I T i detr

c

rala drugi cilj t 252

KOM ,iteoruZane lekivati,da samipodeli i bili depoainteresirali roitvomprikao i nova eli su tome, rti politidka a u sijednju lnspirativnu :m zadataka ideja,podaoZaj,i onda mu je bilo rbubio je u ovincijii na zgonadolie, vatskogDona hrvatskih oda, unatod rio zatvoren, bar, Pernar, i pritvarani, vacima,koji acima,mo6i terenu,da se , da su kroz :aiili veze s s povijesnim premniEiniti Jurno,da ie prvacimau na, te da de u na3ojkomu tome raz:g kalibra u stideiz dinie;skognaroda, rra, izbornih
od straneNijemaca, dodiri s HSS nisu postojali sarnood stranegenerala Glaise von Horstenau,kako se op6enitosmatra,nego i od strane drugih vojnidkih zapovjednika,pa i od politidkih dimbenika.Njihov je cilj-bio osposobitihrvaiske oruZanesnage,da na sebeprime ulogu suz255

bijanja pobuna na ditavom hrvatskom prostoru, ili, u najmanju ruku, da budu u stanju osigurati komunikacije s Balkanom i stanovite objekte od ekonomskevaZnostiza Nijemce. Oni su uvidjeli, da se to ne moZe postiii kroz usta5ki re7:imi UstaSkuVojnicu, i ispravno ocijenili, da to ne6emoii udiniti ni HD, dok vlada nepovjerenjeizmedu istog i ustabkog rcLima, da je HD politidki i psiholoSki vezano za HSS i da samo prisustvom stranke u vladi NDH moZe do6i do bitne izmjene i u vojnidkoj situaciji. Razgovoraje bilo viSe u toku godina 1942. i 1943. Nekoliko sastanakaizmedu njemadkogpredstavnikaNeudorfa i ing Ko5utiia (katkada i dr. Torbara) odrZanoje u stanu pok. generalaPere Bla5kovidau Gajevoj ulici, koji je u tim razgovorimazastupaoHD. Razgovori su vodeni u smislu, da HSS dozvoli nekolicini svojih predstavnikasudjelo-

Istovre laz na nisu in domob HSS i Minist

Ta grada sejas kao p Ing. K i Brki< Tazgo u bort godine

SAIn Zi

njemadkogposlanikaKasche-ai ministra Ribbentropa.

do5licaiz redovaHrvata.

254

nazi-fe predm medu ciju, i HD je dvije r narod dai unat ne hn Pokre preds Zeli ig najbo na za smjen dasni neku Partiz razgo brans oslon

Di nos! HDb da ie vreme Savez 1) jedini, 2)

iu ruku, : objekte ne moZe li, da to usta5kog amoprirojnidkoj \ekoliko :iia (kat koviia u ovori su sudjelopristanak :aj, uveli organizarodrudju. a i strudelovanja. koji nije kaokolaMadeka, : svakom potporu 2.i 1943. vodioje govorima snagena oji su svi a, a osim og Zivlja. anjudati. ,jadasvoj jihova je i vezu sa nokratsku ranuHD. bi bitno lementiu rovih pri{a terenu, prista5ei Radiieve Nastojali pritiskom.

Istovremenosu razvili propaganduu domobranskimpostrojbamaza prijelaz na njihovu stranu. Tek kasnije, kad medu hrvatskim pudanstvom ni u redovima nisu imali vidnijih uspjeha,a osim pojedinadnihotpadniStva domobrana,upotrijebili su drugu taktiku: otpodeli su propaganduprotiv HSS i podeli traZiti dodire s domobranskimdasnicimana vrhu, tj. u Ministarstvui u Glavnom stoZeru. Tako su, medu ostalim, u lipnju 1945. preko jednog piiatelia iz grarlanstva(dije ime iz razumljivih razloga ne spominjem), zattaLili, da se ja sastanems predstavnicimapartizanskogGlavnog Staba,koji dolaze kao predstavniciTita. Nakon savjetovanjas drugovima dasnicimai s Ing. Ko5utiiem,ja sam pristao. Izaslanicisu se predstavilikao Znidarlil i Brkid, no nisam siguran,da su to bila njihova prava imena.Na kasnije razgovore dolazio je samo Znidarlie, jer je Brkii, navodno, bio ranjen u borbi. Razgovorisu vodeni, s duZim ili kraiim prekidima,do prosinca godine 1943. Po sporazumus vodstvomHSS i drugovimadasnicima,ja sam zastupaoslijededagledi5ta: HD je spremnostupiti u borbu protiv nazi-falizma na demokratskoj osnovi. HD smatra, da ta borba nije predmet samo vojnidkog, nego i politidkog znaEaia.Dokaz za to pruLa, medu ostalim,i samastruktura NOP, koja ima svoju politidku otganiza' ciju, i NOV je samovojnidko orude politidkogvodstva.Gledi5tedasnika HD je, da u tome momentu,na hrvatskomnarodnompodrudju postoje dvije realnepolitidke snage.U prvom redu, to je HSS.,kojoj je hrvatski narod dao neosporivopolitidku legitimaciju i za koiu dasnici vjeruju, da -unatod pojedinadnim otpadni5tvima medu ustaSamai pafiizanima, i unatodudarcima,koja je pretrpjela- jo5 uvijek predstavljavolju veiine hrvatskognaroda. U drugom redu to je tzv. Narodni Oslobodiladki Pokret,koji nema formalne politidke legitimacije,no koji, unatod tomu, predstavljarealni politidki i vojnidki dimbenik,koji nitko ne moZe i ne Zeli ignorirati. Prematim gledi5tima,domobranskidasnicismatraju,da je najbolji prirodni i demokratskiput, da se te dvije kornponentesporazume na zajednidkojpolitidkoj platformi, a HD ie onda vjerno postupati po smjernicamate zajednidkevolje. Dakle, od samogpodetkadornobranski dasnici nisu Zeljeli donositi politidke odluke na svoju ruku, niti voditi neku svoju politiku, nego su zahtijevali demokratsku politidku osnovu. Partizanskipredstavnici pak izbjegavali su razgovores HSS i Zeljeli ruzgovaratisamo s domobrancima.Igra je bila odita: odvojiti domobranstvood HSS i na taj nadin onesposobitioboje: HSS bi ostala bez osloncasnage,a HD bez politidkog oslonca. Da bi se ved jednom izillo iz tog bespu6a,domobranskidasnicizajedno s vodstvenomtrojicom iz HSS izradili su uvjete,pod kojima bi dasnici HD bili spremni suradivati s NOP i pod kojima bi oni mogli jamditi, da ie se postepeno,prema lokalnim prilikama, ali u relativno kratkom vremenu moii prevesti glavninu hrvatskih oruZanih snaga na stranu Saveznika.Glavni uvjeti bili su slijededi: 1) Hrvatsko Domobranstvosuradivat 6e s NOV, tvoreii posebne jedinice,pod svojim dasnicimai dodasnicimai s hrvatskimoznakama. 2) Radi jedinstvaoperacijapostojatie u Glavnom StabuNOV po255

sebanodjel HD, preko koga ie se izdavati zapovijediza operacijeHD. Ujedno ie ovaj odjel biti mjerodavanza osobnapitanja dasnika,dodasnika i momdadiHD. 3) U postrojbamaHD ne6eu principu postojati ustanova(politidkog komesara>>. No, ako je to potrebno,da bi postojalejedinstvenepostrojbeneforme, u domobranskimpostrojbamakomesariie biti osobe, koje same jedinice izaberu, a neie biti imenovani odozgo. 4) Ukoliko bude pridolazio priliv novih boraca iz redova pudanstva, ostavljase prido5licamana volju, da se uvrste u jedinice NOV ili u HD. 5) Ukoliko na saveznidkustranu bude prelazio veii broj jedinica HD, tako da one mogu vr5iti operativne zadatke na veiim podrudjima, utoliko ie se s tih podrudja povladiti za borbu u svojim zavidajnim krajevima snageNOV, koje su dodlesa strane(Srbijanci,Crnogorci). Partizanski Vrhovni Stab ove je uvjete odbio, i nakon toga su prekinuti daljni razgovori. Tek tada su partizanski predstavnici dobili instrukcije, da stupe u vezu s HSS, i podetkomprosinca ja sam Znidariila stavio u vezu s prof. Lujom Toma5iiem.Do mojeg odlaska,9. sijednja 1944., bila su 2 ili 3 razgoyo:naizmedu njih. O daljem toku pregovora, koji su doveli do odlaska ing. KoSuti6ak partizanima u godini 1944., meni nije ni5ta pobliZe poznato. DODIRI SA SAVEZNICIMA Kao 5to je vei spomenuto,poku5aj, da se sa Zapadnim Saveznicima uspostavi veza preko vojnih izaslanika u Sofiji i u Madridu, bio je energidnoodbijen od vojskovodeKvaternika. No, postojalaje nada, da ie predstavnici HSS na Zapadu uspjeti uspostaviti vezu s domovinom. Vrijeme je, medutim, prolazilo i nikakve veze nisu bile uspostavljene. Niz poruka preko Svicarskei Vatikana od HSS i iz redova HD ostajale su bez odgovora i nije se uopie znalo, da li su stigle u prave ruke. Zamjerke i kritike, koje su padalena radun predstavnikaHSS na Zapadu, bile su velike. Tek nakon rata, kad se je saznalo,da su sve izbjeglidke vlade bile formalni zarobljeniciengleskihpolitidkih obavje5tajnihorgana, vlade u zemlji te da je i veza s formalnim predstavnikomjugoslavenske DraZom Mihajloviiem bila mr5ava i pod strogom kontrolom Engleza, ove su zamjerke donekle ublaZene. Povremeno dobiveno je nekoliko oskudnih i fragmentarnih podataka od Slovencag. Avsenika, i to je bilo sve. Stanje,dakle, na Zapadr, ukoliko se tide gledi5tazapadnihvelesilai takoder ukoliko se tide rada i odnosau izbjeglidkojvladi, predstavljalo je u domovini jednu nepoznanicu. Negdjeu jesen 1942. javio je g. Avsenik, koji je preko Vatikana bio r vezi s. g. Krekom, da Srbi u Londonu s dostauspjehadokazuju,da je zaporaz jugoslavenske vojske u 1941. kivaizdaia Hrvata, i da hrvatski predstavnicinemaju materijala da te optuZbepobiju. Na zamolbu dr. Farolfia, odludenoje, da se poku5a dostaviti u London dokumentirani materijalo stvarnimuzrocimasloma.GeneralPrpi6 povjerioje tu duZnost 256

meni. P ternika se zbili 17. trar OruZan te odgo povijes jesnu v: znalaj.l Intz dasnidk odriava odrZao rima i I jugoslav skom n Srba i c 100 na sam isti 1942. c Mons. I vi6u, a Mons. I imali pr

YOruS(

da li je

od

nas das stanju r bez odlr 6ivao S niti smc te obav s jednin Usi vi6u u i traZio vora nij Neg stoZera HD,s1 daju sar govor. Svi strujale

t Dir

stare lug

9 HD. rdasni'olitid]e poosobe, ,nstva, r HD. dinica djima, :ajnim

r, koje su na upitnik vojskovodeKva_ lanski dinorni.cio dogadajima, koji su -kapitulacije, od,pud,a.27 . oZujkapi do a bilo je oko 1500. U Ministarstvu erenstvo(pod puk. Gosti6em),koje je

jlJ,: jest..por povi jerenstvo,i"l,gra'..,!"""Tf #r'""*:l;gmT"lff jesnu.vrijednost, znaEaj.l

a otb tso oa tilr da-imaju #;";;J;-l&-umentarni

1).

r preli insarSiia jednja lYora,

1944.,

ricima rio je la, da inom. 'ljene. ;tajale ruke. padu, glidke :gana, zemlji gleza, roliko e bilo :sila i vljalo

a bio da je ratski u dr. tirani rZnost

u prave ruke. pri nedavnom razsojavio, da nije primio ni5ta,a n riu, su doSleu ruke Saveznika. .olfi traZio je u nekoliko mahova od

Negdjekoncem travnja 1943. uputio je generalprpii, Glavar Gravnog stozeraHD, preko fra Dominik" M""a'iZi u Rim.izvjeitaj o stanju u HD' s porukom, da je isto.r it"rir p"-*t stvaranjumostobranau sludaju saveznidkogiskrtavanja u Ddil";jiopet nije uslijedio nikakav od_ govor. Svi ti pokusajiveze sa saveznicimabili su_jednostrani: obavijestisu

strujaleiz zasrebana Zapad,ali odgovoiaid;;ildil^uffi's

druge

t Dio toga materiiara citirao je i dr Ferdo eufinovic u svojoj knjizi ,

257

pre todt pro Pro taraltr bik sna vid dili stfi

slij dr. ;o .tv

bar

Hr te nji si id

jer Mr ko je< od hr stt

mi ca je

sk

ga 5i

M pl bt zl

ni te o( sl

kao i iz tendens komuro Huga avali),u a Zapad upoznarrvacima suradnja i mogao ri pomoi svoje u, da bi n mjestu nikod Talijani kon prirodrudju mnogim 3 potpc :znidkog slomiti, :vi ustaznatoje nalo,da Llijansku odataka, SiHD; rilikena rbar dio {D. r njihove titidkih, rm zrele bilo, da iki solidr drugim r njihov tja- da engleski logidne ni je izjai, koja je te poslala

pr.etpostavke i razumijevanje.za. surad-njus Hrvatima, jer ona, s engleske todkegledi5ta,istima.prui.a dvije korisii. prvo, dala ti a"pil; u borbi protiv nazi-faSizma,i drugo, uklonila bi korrunistidku s toga filib;lj prostora,tako vaZnogza osiguranjeengleske,ti. iirij" Gibraltar-Suez.Nitko nije pravio iluzije, c aljruizma,ili zbog nekih apstralitnil bro nzLogapretpostaviti,da bi En snagama,koja je u njihovorn vlasti vidjeti, ta je logika zakazalai -kao i dili put, koji je bio protivan hrvatskir Po primitku pisma,_ HSS je odludila, da ide prof. Lujo Tomaiii. -ii, od strane domobranskihdasnika bilo je predloZenb,da iden i to iz oznavaodr. Krnjeviia, dr. Subadiia. ia, za koga se je pretpostavljalo, da

lf if',ifij:J:'xf'3lf H',,;ft:

teosob nopozn avao ilii # if ,,:,Sf,TTSj'f,:fr fiffi :* ?'llflllil";

njihov mentalitet,sto je rnoglabiii prednoit u razgovo-rima ili sporovima s istima'-Konadno,ja.sam dobro govorio francuskr,ri.*ul[i-i ialijanski i dostadobro engleiki. PonudaSeatonWatsonaodnoseda seza put,u Tursku,nije prihvaiena, !e11ije davaladosta detalja i u.svojoj n"o,ir.a*oJil;;il;i""i" opurnu. Moje molbe, da u svrhu inspekcijeodem g" j;;;;t il;;;k,i; zdruga, "H"r".govini koji se je nalazio oko fablanic" ,, (te d; ; u jedno mjesto nedaleko Dubrovnika. oJekrrirr ";a;;?lonim

za odlazakbile su ,avi5errevei u listopadu 194J., ali se . P_ripreme je odlazak vi5ekratnomorao-odgadati,bilo zbog n"p^o"oiinilr-itmosferbito zbog opienite ZabraneGtoou,6ito au ,rij"-,ru ,urpotu_ 1ltj..o:t]il": ganJustaJaozralioplov s odredenim pilotom, satnikom vladom Faveslce1I1.

ni drugovi zrakoplovci (puk. Ivam .ro za Borovo sluZbenoletieti zrako_ 'aviSiiu, te da Zurno zatiaLim odo_ aftaLio sam i dobio 5 dana dopusta, odobrenje, da koristim zrakoplov, rpomenuti,da to odobrenieniie bilo .ivilegij,nego traZeno i dobivenona r i dlanovimanjihovih obitelji mogu atne poslove,kad zrakoplov nekud lnog mjesta.OdobrenieJam traZioi 259

nesm bili l I\ govo doIa prett ( met i jec pism ostat Moj rikar osta vidic Eng vojnJ denj

I Engl neb ni d pred da jt mofi

Po dolasku u Borovo i nakon kratkog zadrLavaniatamo, pod izlikom

rike ma. I Tom sum I daI

s

PRVI DODIRI SA SAVEZNICIMA Po spu5tanju,nitko se nije zanimao za nas. Kao anegdotidnupojedinost, be2 politidke vaZnosti,zanimljivo je spomenuti,da je -pilot satnik Pavisii po spustanjuodvezaonai zrakoplov i stavio ga u red s nekoliko desetinatarno nalaze6ihse ameridkih zrakoplova. odmah je dosla autocisterna s benzinom i pokuSali su rezeryoire zrakoplova napuniti benzinom, Sto smo mi odbili. Postojalaje, dakle, stvarna mogudnost,da s ameridkim benzinom poletimo natrag t Zagreb, a da to nitko zapravo ne primijeti. Kasnije,Za vrijeme internacije,duo sam, da je zbog naieg 260

jedn jeme zem iu gles reno 1 poru sam

I

trZ valo

trale u uloga. nenata uloga" ri bilo (onad.ricima, ;rebno, rijei 3 vlastidokaie a, koji , dokuzanska Engle), fiego rumnje, za vri(ateo apir, u narbalu rcriraju je rata lligence izlikom pravcu, Italiji, ikanski emadke rko vi5e

pojedit satnik Lekoliko la auto.iti benst, da s zaprayo rgnaseg

nesmetanogspultanja bila provedenastroga istraga i da su odgovorni bili kaZnjeni. Nakon dugogdekanja,doSaoje jedan ameridkiporudnik,koji je dobro govorio francuski. Njemu sam rekao, da sam hrvatski dasnik, da sam doiao u politidkoj misiji i da ga molim, da me stavi u vezi sa svojim pretpostavljenim. Oko 3 sata popodne do5aoje iz Baija jedan ameridki major i odveo me u jedan ameridkivojni ured. Tu sam bio primljen od jednoggenerala i jednog niZeg dasnika,koji su me ukratko saslu5ali,ne sastavljajuii pismeni protokol. Nakon saslu5anjaupitao me je general,da li Zelim ostati kod njih (Amerikanaca),ili Zelim da me stavi u vezu s Englezima. Moj je odogvor bio, da mi u Hrvatskoj ne pravimo razliku izmedu Amerikanaca i Engleza, da ih smatramojednim tijelom, te da, prema tome, ostavljam njemu na volju da odludi, kako smatra za najbolje. Kad je vidio, da imam pismo za mar5alaMontgomery-a,odluEioje predati me Englezima,i isti major, koji me je doveo,odveo me je u jedan engleski vojni ured. Tu je takotler slijedilo kratko usmeno preslulanje i odvodenje u jedan zbirni logor izvan Bari-a. Danas, kad mnogo toga znademoo razlikama u glediStimaizmedu Englezai Amerikanacau pogledu na5ih problema,moZemose zapitati: ne bi li bilo bolje, da sam za1elio(i uspio) ostati kod Amerikanaca.No, ni danasse sa sigurno5iune bi mogao dati odredeniodgovor.MoZe se predpostatviti,da to na stvari ne bi bilo ni5ta izmijenilo.Danasznademo, da je ditava zona Balkana,ukljudivSii |ugoslaviju,Saveznidkimsporazumom bila prepuStenaEnglezima.Amerikanci su i Dra Suba5i6aiz Ameprobtrerike ostavili Englezima,kad se je radilo o uredenjujugoslavenskih ma. Vjerovatno ne bi ni sa mnom drukdije bili postupali. 10. sijednjaujutro saslu5ansam od stranejednogengleskogkapetana. Tom prigodom ja sam mu saopiio, da sam donio Sifru za prvi dodir sa sumi5ljenicimau domovini, i predaomu 5ifru, s 10 raznih kljudeva. Sudbina te Sifre bila je za mene prvi uzrok za uzbunu, prvi znak da Englezimogu biti neiskrenii da treba biti na oprezu. Sifru sam sastavioja sam. Kako nisam strudnjakza iifre, ona je bila jednostavnai svaka strudna sluZbamogla bi je odgonetati za kratko vrijeme. Stogaje bila namijenjenasamo za prvi dodir sa sumi5ljenicimau zemlji. Pretpostavljalismo, da -ako do suradnjedode- Engleziie dati i u zemlju dostaviti drugu, kompliciraniju Sifru za daljnje dodire. Engleskomkapetanu objasnio sam, da je s prijateljima u domovini ugovoreno slijedeie: Prvo, da se preko radio Bari, London i Kairo, medu tzv. *posebnim porukama> emitira poruka , Sto ie za nirh znaditi, da sam ja sretnostigaok Saveznicima. Drugo, da bih ja osobnoZelio duti tu poruku. Tre6e,da 6e u detwtak 13. sijednjau 16 sati, na jednoj radio-postaji u Zagrebr u sluZbi biti osobe naieg povjerenja, koje ce na odredenoj valovnoj duZini primiti radio poruku iz Ban-a, a u 20 sati, na jednoj

26r

drugoj radio-postaji,druge osobena5egpovjerenja,koje ie dati odgovor na na5u poruku i vrijeme i nadin za daljnje veze. U srijedu, 12. sijednjaodveli su me u jedan vojnidki logor i u tu je zdrav>sam, na radio-postajiu jednom kamionu duo poruku <
Nijemr uz bo simpli drugi r loSke jest pr o dod platfor i kako HDU nije ht SAM

Si

baden djelovr Tira i

2-3 jekm Govor Beogr tazlogi

ja nek Pri ras partiza podeo svrhon danom pukovr pandu cije za |ugosl Ka fugosk deno, , moj o stupio posluZ protiv slidno pretho Slobod svojim Prr pri jup reign ( Izy ZF

lgovor iutu drav>. oruke, :seljen FFS(i 6 sati" dau zaSto stigao takav i., ;^ Jvr Jw

adrlarovine kama. netak, i sam (VUS, 1Jasu ostroj-

jedan rpetan r viSe, znam, poslu. rtisak. Iaven) ju, ne znanje l, bilo tskom jerenu deska, da on, ,loZaju radaja. tocno vahno ilatko strane bezuv[orme, rdonu. protiv

c\e za vezu sa stranom> i ttaLilo moje izrudenje, da mi sude <.

' F.O.37t (42245) R r04O/8/92(ls44).

263

(vAzNo je nadavno u Bari iz dasnik, imenom potpukovnik Babi6, stigao l*t"T?"**rui supruge' svoje pratnii zrakoplovu Dornier u z^e;"ii" ie sliiedeie: 2. Preliminarnim ispitivaniem ustanovljeno za \ezu s ti. i i" .tdij.t3"n kao dasnik (a) on je visi d*#k'ffi;;r;;; Beda' renog logora u Stockerau' blizu ' zadnieg mjeseca' pofitifta misija od- strane jedne grupe o
dva (a) i (b). Londoi radi'potpunijeg preslu5ania?'Ako Vam I (ti' u fairo) u tu svrhu' Bio bih

jer u njemu ima niz pogresnih Citirao Sam ovaj brzojav u cijelosti, )io razsovarati o mojoj misiji s bilo nja totbrzojava, ve6 sam r'vgovarao Ciissoldom, a rczgovoi s Puk' Rice

Horstenau ,'ieda je general Glaise von tvrdnja' da i?.nosim neku a'oSf"a z razumljivih nzloga nije niSta znao

mi je, jt biouk Kop i vojnid agreetl bio tau

POLIT

Tel o mojo Rice iz Pul jezicim dana, < pretpo Zen do u brita na prc To pu govori s povl i polit deno r pravof bez pr izgubl ganja pune i mentit potret je bik Narav svoje ljskog jer dc

Vr sam, 5i6u i obe stavn )a sa to izt -

mogac

264

19

n Bari iz

a vezu s zu Beda, te grupe liskutila tazgovor

POLITIEKI RAZGOVORI

.avenske govoriti, Ltuskao rSuti6em llse von lukoliko br. 30). llclxan, rc. Ovaj ia? Ako ih Vam

3reinih s bilo ovarao l. Rice
3 <. F.O. 371 (44270) R5955/tl/92.

265

DraZin Hrvati Za ---odnr tj. sur u zem Nijem iuve: izvora On je da bi smislr

ma nj

pogib zbliiil ciona

S

imala stran on ni igrati Konfr naroc prika njego -da je mi toga

surad raspa

(

fa sa Hrva nistid guinr Lelio dan utjec da g

( prik iko i Fori

266

on je pomeolaska '

Irnia

eniene promilnak s da iu 10gu6€ rijeti. koji je sludana na teZiSte Danas jelenje ejeu :nje k nativu, )emna ecajem ih glenta,tj. ritanja, jali su u ostari vode rjnidku bio je, )n nije rmunis' imaju komuie tvrdurenata protiY h akcizbjeLni je Tito : nakon Tito je uzevli, r njegoueInlcl-

gutnost, da on preuzme vodstvo, oni moraju raditi bez njega... Kad bi Madek zelio i bio u stanju prikljuditi se partizanima, on bi bio prihvaien, jer se priznaje, da njegovo ime joi uvijek mnogo znadi medu hrvatskim serjacima. Ali njegov utjecaj pada (he is on a falling market) I nema sumnje, da su komunisti odiutni da ga diskreditiraju>a.

..9ugn izvje5tajuprikljL-denaje lista od 51 prista5eHSS, koji su se prikljudili pafiizanima, s nabrajanjempoloZaja, kbje su prije imali u HSS. i koje sadaimaju medu partizanima. _ Snmi5ljenikRandolphov,brigadir Mclean, upuiujuii njegovizvjestaj ForeignOffice, dodaje: 4 F.O. 371 (44271)R.7516/rr/92 (1944).

267

(...Kao Sto Randolph naglasava, Madek je ustvari pao izmetlu dvije stolice. Vecina njegovih pristasa su ili priSli Paveliiu i Nijemcima ili partizanima, a ostatak i on sam nisu u zadnje tri godine igrali nikakvu aktivnu ulogu i tako su izgubili postepeno veliki utjecaj, koji su prije imali. Pod takvim okolnostima, ja ne mislim, d" s" Mudeka moZe smatrati kao ozbiljnog rivala Titu u Hrvatskoj, jer veiina

Mr Rose u Foreign Office imao je suprotno mi5ljenje. On na taj izvje5tajstavlja slijede6uprimjedbu:

P brita: koji uoP6 srpsl ttzev tivne biti anali drug Einje I on je da li nakn

.I

F.O. ne slaZem s brigadirom>6.

Britanski parlamentaracMr Riley postavio je 6. travnja 1944. upit ForeignOffice: qDa li Saveznidke vlade ili Savemidko zapovjedni5tvo za Sredozemlje imaju kakve direktne kontakte s HSS ili s njenim vodama, koji predstavljaju veliku veiinu hrvatskog naroda; i da li savezniEke vlasti slijede politiku, da se uspostavi kooperacija izmedu dr MaEeka, HSS i oslobodiladkih snaga marSala Tita u svrhu zajednidke akcije>7.

Odgovor F.O. je glasio (u izvodu): '. s ldem. 'u Idem, ? F.O. 37r (44270) R. s953l11/92 (1944). 6 Idem,

268

RES trI

I nik> prije pojav J

da us ravaj

4 Pavel Serva 5 broje dobr: sposo

(

okvir porpt nistid nistid nego gradc pod usvoj

.

ili n, na Ju tz ih 3n ,ti

aJ

le

:k 5e o,

,it

Taj izvje5taju doslovnomprijevodu glasi: F.O. 371 l4424elR 3364/8/s2 Us44l RESUMEN IZVJESTAJ PUKOVNIKABABICAO PRILIKAMAU JUGOSLAVIJI

lu IU

Ill

ni lr.

4. u ovom momentu usta5ki rezim ima samomali postotak naroda iza sebe. Paveliievuuzu kliku sadinjavagrupa ustaskih pukovnika, ukljuduju6i Moskova, Servatzya,Herendida,Bzika, Pednikarai Lisaka.

;S tu s lo je o-

7. Predstavnicidrugih bivsih stranaka u partizanskompokretu (npr. Ribar, 269

otac, Smodlaka, Zetevi6, itd) imaju za sobom samo svoju osobnu reputaciju. Iza njih ne stoji nikakva organizacija. Oni nemaju ni moguinosti, ni sredstava da stvore i vr5e propagandu za svoje odnosne stranke. Oni su usamljeni pojedinci u sjeni komunistidke partije. lz tog razloga nema na partizanskom teritoriju stranadke djelatnosti u suglasnostis normalnim demokratskim idejama. 8. Postotak komunista u partizanskoj vojsci cijeni se na 15-20 postotaka. Ostatak se sastoji od ljudi, koji su se prikljudili partizanima, da bi izbjegli njemadki, 'usta5ki ili detnidki pritisak; da bi izbjegli sluZenje na Istodnoj fronti, ili slanje na prisilni rad u Njemadku; ili, jer su vjerovali, da je partizanski pokret zaista demokratski u svojoj naravi. 9. Proporcija komunista u partizanskim redovima postepeno se smanjuje, kako imaju gubitaka u borbama. Simpatije koje je narod u podetku pokazivao prema partizanskom pokretu, opadaju iz raznih razloga, npr. opie uniEtenje nevojnidkih objekata, prisilno novadenje mladih ljudi i Zena, spaljivanje opiinskih spisa i dokumenata, koji se odnose na privatno vlasni5tvo, itd. 10. Po miSljenju pukovnika Babiia, partizansko vodstvo bi moglo u stanovitim okolnostima ignorirati Zelje naroda i pretvoriti Narodno Oslobodiladki Pokret u partijsku diktaturu. 11. S druge strane, ako bi bilo mogu6e ukljuditi u Oslobodiladki pokret druge narodne snage,koje, premda se Zele boriti protiv neprijatelja, sada stoje po strani (Babi6, izgleda, misli i Hrvatsku Seljadku Stranku), sfvorila bi se osnova za suradnju svih rodoljubnih elemenatai borbeni potencijal naroda pojaEao bi se do te mjere, da bi invazija u Dalmaciji bila laki vojnidki problem. To bi, ujedno, pomoglo ponovo uspostaviti potrebne okolnosti za normalni politidki Zivot nakon rata. 12. Medu Hrvatima, detnici se smatraju najomraZenijom srpskom organiza' cijom. U godini 1941. i u prvom dijelu godine 1942. detnici i partizani su kolaborirali. Kada su se njihovi putevi razi5li, partizani su znatno pojadali svoje redove, zahvaljuju6i veioj sposobnosti njihovih voda, dok se je detnidki pokret raspadao. ledna za drugom su detniEke grupe zakljudile pismene sporazume s Nijemcima, usta5amaili Talijanima. 13. DraZa Mihajlovi6 sa svojim stoZerom i nekim malim grupama povukao se je u neaktivnost u planine zapadne Srbije i SandZaka,dok su njegove jedinice, koje Saveznici smatraju
e Dokazano fotokopijama i prepisima ugovora. '0 Ta je bila ideja G
270

YO1

ve Mr

za pri Ve

ra( vlt

pa nji

ka Se vc ot

ci stl dr S

dr ut

v( N

p

i)

lj v o n

a

r

z p ir f,

i

ciju. lza la stvore u sjeni rdkedje:stotaka. jemadki, lanje na .a demomanjuje, )kazivao rniEtenje piinskih rnovitim 'okret u 3t druge c strani ta bi se pojadao To bi, ki Zivot rEanizakolabo. redove, rspadao. lmclma, rovukao edinice, :vorima r slavila likosrpjeglidke oslaviji. vi5e ne republiizmedu lo dozrcima i lZaku i upravu

_ f8' Hrvatska seljadka stranka, koja je prije njemadke okupacije |ugoslavije vo_dilaborbu hrvatskog naroda protiv Beograda, i koja je uspjela oko iebe okupiti i veliki broj srba, bila je dekretom raspuStena,Eim su ustase doble na vlast. Dr. Madek je odmah bio interniran zajedno s obitelji. Neki drugi stranadki votle su bili zatvoreni, neki, dapade, ubijeni. Drugi, npr. dr. Torti6 i dr. Berkovid, bili su pridobljeni od ustaia i njih je slijedio stanoviti broj manje vaznih stranadkih ljudi. Veiina, medutim, odbila je svaku suradnju i s ustaSamai s Nijemcima. . 19. Kada su pafiizani otpodeli svoje djelatnosti u Hrvatskoj, objavili su, da rade u suradnji s Hrvatskom seljadkom Strankom. Na partizanskim sastancima visjele su, jedna pored druge, slike Staljina, Tita i dr. Madeka. Kasnije, kad su partizani uvidjeli, da se vodstvo Hrvatske seljadke stranke nece identificirati s njima, otpodeli su o5tru kampanju protiv stranke i dr. Madeka. Kada je pak taj napadaj protiv dr. Madeka promasio donijeti leljene udinke, u hrvatskom narodu kao cjelini, partizani su promijenili taktiku. umjesto da napadaju vodstvo Hrvatske Seljadke stranke kao cjelinu, oni napadaju pojedinadno pojedine osobe medu vodama. Paftizani su izdali pismene upute, da se napadaji na dr. Madeka potpuno obustave.To je stanje u ovom dasu. je, da su hrvatske mase ostale vjerne Hrvatskoj Seljadkoj stran,20. cinjenica ci, koju sada podupiru i oni Hrvati, koji su prije pripadali ostalim politidkim strankama, i srbi iz Hrvatske. Dapade, i Srbi L srbije upiru odi s povjerenjem u dr. Madeka. cjelokupno Hrvatsko Domobranstvo stoji solidno iza Hrvatske Selialke Stranke. 21. svi poku5aji, dinjeni od strane Nijemaca i kasnije od ustala, da predobiju , dr. Madeka i vodstvo Hrvatske seljadke Stranke uopie, ostali su bez iznimke bez uspjeha. Zadnji poku5aj usta5a bio je u rujnu godine 1943. _ 22. , Hrvatska Seljadka stranka je postepeno obnovila svoju djelatnost, koju vodi mali izvr5ni odbor, koji se sastoji od Kosuti6a, Tomasiia, Farofia i smoljana. Nedavno su objavljene ilegalne novine, nazvane , za seosko pudanitvo, i druge novine nazvana , za intelektualnu klasuu. 23: Hrvatska seljadka stranka je danas jedina organizirana i politidki nekompromitirana demokratska grupa na teritoriju bivse fugoslavije. ona bi mogla posluZiti, kada dode za to vrijeme, kao osnovica za red, i za .normalizaciju iofi[idkog livota>> u |ugoslaviji. Brojdana snaga hrvatske regularne vojske (Domobrani) je oko 150000 -. -24. ljudi, a ustabkih formacija oko i0 000 ljudi. ovi zadnji ovisni sL od regularne vojske za opskrbu, zdravstvenu sluzbu, transport, itd. ustaie, premda bolje fla6eni, op6enito uzev su nedisciplinirani. 25. Domobrani su sada u procesu reorganizacije,koja se vrsi na zahtjev Nijemaca, i treba biti zavrsena u svibnju 1944. politidka orijentacija DomoLrana "je antifasistidka i veiina Easnika i momdadi su pristaie Hrvatske seliadke Stranke. Katkada je bilo dosta sludajeva prebjegavanja domobrana k partizanima, no u zadnje vrijeme ti su sludajevi rjedi. osim toga, dobar dio onih, koji su prije prebjegli k partizanima, vratio se je k svojim jedinicama, jer su bili razodarani s iskustvima u partizanskim redovima. Domobranstvo, koje se protivi komunistidkim tendencijama u partizanskom pokretu zeli spasiti hrvatski narod od komunizma, i tako, dok sluZbeno kolaborira s Nijemcima, pokusava odrzati ramotezu, dekajuii na povoljan razvitak dogadaja, da bi djelovalo kao nukleus za koncentraciju ivih antifasistidkih snaga,ili da konadno poduzme samostalnu akciju, koja ne bi vodila bratoubiladkom ratu. 26. Postoji stalni dodir izmetlu Domobranstva i votla Hrvatske Seliadke

" Izdavali su ih prof. L. Tomaiid i Ing Stefanac, tada jo5 student.

271

Stranke. Sve politidke odluke, koje bi u kritidnom dasu bile poduzete od Hrvatske Seljadke Stranke, bit ie poduprte od strane domobrana. 27. Bugari se pona5aju s velikim obzirom prema srpskom pudanstvu u dijelovima anektiranim ili okupiranim po njima. 28. U Srbiji su prilike vrlo tebke. Kao rezultat njemadkog terorizma, svaka misao na otpor ili politidku djelatnost izumrla je, i Siroki slojevi naroda izgubili su kompas. Premda Nedi6 ne uZiva veliki prestiZ, narod priznaje, da je, zahvaljujuii njegovoj kolaboraciji s Nijemcima, Srbija bila spa.Senaod razaranja. U sada5njem trenutku ne postoji u Srbiji autoritet, koji bi djelovao kao Zari5na tolka za narod, koji luta izmedu nacionalnih tendancija i tradicionalnih simpatija za , ne praveii razlike izmetlu prija6nje i sadaSnje komunistidke USSR. Konadna odluka ne moZe se predvidjeti, jer 6e biti sworena prema okolnostima momenta; tko prvi trmo dode, toga te narod slijediti. 29. U toku godine 1943. bio je uspostavljen dodir izmedu emisara DraZe Mihajloviia i Hrvatske SeljaEke Stranke. U toku diskusija delegati Mihajlovi6a formulirali su stanovite prijedloge, Eiji je tekst, izgleda, medu papirima, koje je donio pukovnik Babi6. Pregovori su se ipak razbili, jer nijedna od dviju strana nije bila voljna pristati na zahtjeve druge strane, npr., s jedne strane, da Hrvatska Seljadka Stranka prizna Mihajlovida kao vrhovnog zapovjednika ditave jugoslavenske vojske, ukljudujuii domobrane, a, s druge strane, da Mihajlovid dezavuira sve detnidke grupe, koje su bile odgovorne za masovna ubijanja hrvatskog pudanstva. 30. U 1943. bio je uspostavljan dodir izmedu vi5ih domobranskih dasnika i partizanskih voda, sa svrhom zajednidke borbe protiv Nijemaca. U srpnju, 1945. uspostavljen je kontakt s Titovim delegatima, ali izravni pregovori nisu bili nastavljani, jer su domobranski dasnici stavili partizanske emisare u dodir s predstavnicima Hrvatske Seljadke Stranke sa svrhom, da se postigne sporazum izmedu partizana i Hrvatske Seljadke Stranke. U podetku prosinca bilo je odludeno, da se odrZi sastanak izmedu predstavnika Hrvatske Seljadke Stranke i partizanske Vrhovne komande, ali, kako su u to doba Nijemci otpoEeli ofenzivu u kraju izabranom za taj sastanak, on je bio odloZen. To je bilo stanje u momentu odlaska pukovnika Babiia iz Hrvatske. 31. Pukovnik Babid zakljudio je svoj izvje5taj traiedi, da bude stavljen u dodir s dr. ]andikoviCem u Bariu i s dr. KrnjeviCem u Londonu, tvrdeci, da mu je od strano Hrvatske Seljadke Stranke i Domobranstva povjerena slijededa zadadal. (a) Da objasni Saveznicima i predstavnicima Hrvatske SeljaEke Stranke vani sada5nju opiu situaciju u Hrvatskoj. (b) Da uspostavi vezu izmedu Hrvatske Seljadke Stranke i Domobranstva pomoiu pripremljene Sifre kroz postojeie hrvatske radio-postaje. (c) Da uspostavi dodir izmedu Saveznika i Domobranstva za eventualnu suradnju na nadin i u vremenu, kako bude odluEeno od Saveznika. (d) Da sebe stavi na potpuno raspoloZenje Saveznika u sludaju, da ovdje postoje druge namjere od strane istih, nepoznate Domobranstvu i Hrvatskoj Seljadkoj stranci.

Gornji izvje(;tajpopratio je Stevensonsa slijede6im svojim komentarom: <...2. Pogledi pukovnika Babii.a su, naravno, sumnjivi, ali njegov izvjeitaj predstavlja interes, posebno ukoliko se odnosi na detniEku kolaboraciju s neprijateljem, politidke tendencije Partizanskog pokreta, prilike u Srbiji i politidku ulogu, koju on zami5lja za HSS. Pukovnika Babi6a miSljenje o ovoj posljednjoj (tj. HSS, opaska I. B.) mogu u mnogome biti rezultat njegovih Zelja (wishful thinking>)".

', F.O. 371 (44249)R 3363/8/92(1944),

272

U] potpis


lrv. obimuizvjeSt pr€dme atosu Prv postoja swmin izgleda mogu6 je, moi Krnjevi Dn lozi, kr tom p( podlog Tre dajer kao go vodio Wrtiza) Puk. R jetli i,

Da dolask upuien


Zal radio 'l


13 I 14F

,sI

vatske dijelosvaka rgubili rvaljusadaSt,kaza *MajkomuPrema DraLe loviia oje je strana yatska tgoslaavuira nsfva. nika i 1943. astavtavnipartila se rhovanom [kovenu amu laia: vanl a po-

U Foreign Office izvje5taj je popraden sa slijedecom primjedbom s potpisom<>:
- Izvjeitaj puk. Rice predstavljaprilidno vjerno -istina u vrlo sazetom obimu- glavne stvari iz,mojih razgovoras njime. No, osim onogaStoje u izvjeitaju spomenuto,,od posebnoginteresa-suneke stvari, koJe su "bile predmet razgovora i koje ni iednom rije\ju nisu prikazane u izvje taiu, a to su:

, .D.*gor U izvje.itaju se nijednom rijedju ne spominju konkretni prijedlozi, koje qam ja iznio za suradnju HD sa Saveznicima,tako da Je i u tonJ_pogledu viSim organima, koji su mogli donositi odluke, man;kula podloga za ocjenu stanja i za odluku.

. . D.u h.y+ki predstavnici u Londonu dugo nisu ni5ta znali o mojem dolasku,v!{i p iz pislna od 11. veljade tg4+. iz F.O. (potpis neditljiv), upuienogMr Roseu F.O., gdje se, medu ostalim,kaie:-

u suovdje eljad-

3ntajeStaj prija,logu, HSS, g) )".

j_e Nachrichten>od 10. veljadeprenio .!,abyna nastala,jer je <
'{ F.O. 371 (44245)R. l04O/8/92(1944). ts ldem.

273

Razgovori s puk. Rice vodeni su do 29. ozujka 1944. Toga dana SefaF'S'S', Fapetana pozvan sam u ured mojeg <', popodnE 'f"itfti"fr,Tto -i j" jedan nepoznativisi britanski dasnik saopdio,da je i, ionao"u doila deiinitivna-odluka, da mi se nede dozvoliti sastanak r at. f. a (b) o gornjim prijedlozima on je smatrao, da (a) uopie ne dolazi u obzir, da za nlega'nije privladno, i stoga je izabrao (c)>tu'

Te alternative znadile su s engleskestrane neodrZanjeobelani,a,izraZ""og pit-" Hugha SeatonWaisona, da ie osobe,otposlaneod strane Hii'i "Hb, iiti doiedene u vezu s hrvatskim predstgvnicimarr Londonu, Sto ." mene tide, znalile su moralni pritiiak: ili kapituliJati, i biti "oru
(koje su se dule samo Pri izuzetnoP teSkom internirskom Livotu, bile o je bilo sporedno,jer su mi < (visoka politika)., "high prijevozom u logor misfio sam, da je moja uloga zavrlena do kraja 3 rata. No, nije bilo tako.

iznijeti u toku razgovora. stupiti u u""u , portironima ne mogu tut svoiu ruku,.b-e.zsuglosnostihrvatskih *utiit{i'ria;-;'L";d,;;i irito nii"iredmet iamo voinitke, iego ios.viie goli,odite ia innom ito sentlernenirade s osobom' koia iiii;-;;;";i.-47{-c;iod:o,' no vai do\Ia k vama Poziv.> ie 274

RAZ(

K ski> r svi or pose vojne

e

dobio zatrai Po pr s dr. 1 mi je nuZni pitan znam N mi er krenr dasn taj m drugc odgo U od je ured prelu instn i osta I( upun K kova Tum dolas mjest sutra ion N meo Nako s koj ljuds put ( presp N odrec

oga dana kapetana 1io,da je sastanak predkoje

RAZGOVOR S DR. SUBASICEM

en u logor bzir, a (b)

nia, izraod strane Londonu, rti, i biti zaroblje-

. 18. lipnja pred podne bio sam pozyar'u zapovjedni5tvologora i tu mi..je saopieno,da odmah nakon objeda dodem-u iapovjedni5tvos najnuZnijim_osobnim stvarima za jedan put od nekolito iana. Na moie pitanje, kuda i u koju svrhu, slijedio je tipidni engleskiodgovor: Ne znamo.

uprugom,
ojim bilje5sam zamoiia, da bih m, da nije ttradani u 'rogu,,jer u uii,ekrutno i hrvatskih i vi.ie polifiom, koja

- Nakon dorudka,saop6enomi je, da 6u oko 10 sati biti odvedenna odredi5te.stvarno, oko 10 sati dosaoje jedan automobil i odvedensam 275

je u jednu vilu, gdje mi je ususret iziSao jedan gospodin, predstavio se predsjednik ia'o Sepie, ta3"nii ar. 3uba5i6a, i rekao, da me "F9sp9qi1 t"tu n6e net6tito dana>. Momentano da je u audijenciji kod admirala

mnom u tom dasu. O razgovoru s dr. Suba5idemnemam dokumenata Foreign Office' ga prikazujempo mojim bilje5kama. Ovdje je.kratko, t"J"iil"t , kid ." Z"li -nogo ioga-re6ii saznati,a vtijeme s teme skaduii tdk i logidki nesistematski]prelidajuei ,"reo"orl"';oe;; na temu. ---od-urt u podetku zatraiio je dr.. suba5i6, da mu prikazem stanje u domovini. Ja iam se vei prvini rijedima ogranidio na to, da mu mogu 276

prika nasft R bili , hrvat odrlt se n€ I\ izme DraL nep sura( da s klanj Nadr cima naro potp I orga daj kom stral unul neu vrlo dat koni nez l svin dorr do6 Mat zan utje izm usp koo inte

vra jet

kao HS poj

se le ednik nirala mba(koji mojoj lo, da fierno dode,, nnorn umu oku>traLio ta, da - nije a, dr. rnjenu iam k da je rbjedu kako la, na i9. do Zagreslovu u tek, imali iji za ianje, ijatelji )d tog stanju mo se ror sa

)ffice. :ratko, i teme anjeu mogu

prikazati stanjena koncu godine 1943.,ali da ne znam kakve su promjene nastupile meduvremeno. Rekao sam, da su usta5e,koji su godine 1941. od hrvatskognaroda bili povoljno primljeni iz jednostavnog razloga, Sto su bili na delu hrvatske dri.ave, koju je narod htio, sada izgubili povjerenje naroda i odri.avaju.se samo silom prilika: potporom Nijemaca i dinjanicom, da se ne moZe naii drugo rje5enje. Na njegov upit, kako to, da nije dodlo do pribliZavanja i suradnje izmedu HSS i pokreta DraZe Mihajloviia, odgovorio sam mu, da pokret Druie Mihajloviia, kao politidka formacija na teritoriju NDH, uopde

cima, ova suradnja ne bi bila povoljno primljena ni u Sirim slojevima naroda, ni medu domobrancima,jer je psiholo5koraspoloZanjeu narodu potpuno antidetnidko.

ne znam.

On mi je na to rekao,da Cedo suradnjesadado6i, jer se je on upravo vratio s Visa, gdje je s Titom imao razgovorei postigao spoiazum. Meni je to bila prva vijest o sporzvumu. , Na moj upit, kako je zamiSljenasuradnja izmedu pafiizana i HD, kao i HSS, rekao je, da on s Titom nije razgovarao kao predstavnik HSS, nego kao predsjednikjugoslavenskevlade i da se nije ulazilo u pojedinostu pogledu suradnjes HD. 277

sam Jo

nici. Stoga sugeriram, da se, u sporazumu sa Saveznicima,5to prije

izigrani. Nakon Sto sam vi5e puta, raznim rijedima, insistirao na toj temi,

U tom gleska resa.1 u dod zduSn u njen rije, a Dovol GPU, moglo ipak s otpora niti k( moral da se U ton
U prc

poZaliomi se je u razgovoru.I onda se je pojavila nada,kad jg ni5ticu>>, zagorskeodi> prevarilei > veliki Churchill. Sto su <
NEKOLIKO ZAKLJUENIH RIJECI U tim dugim mjesecimateSkihku5nja imao sam prilike osjetiti snagu engleskepolitidke prakse. Prestao sam se diviti engleskom<, pa dak i engleskompolitidkom mozgu, ali 278

MISAl

on :u .ao cai tz.e ezije rst, ku o ko ati lu, oi, za )ji s

naporr. U prosincu,1975.

)c1 ie-

U.

la oi/e k, 10

,i to

iz [' 1a m

u

nrli

MISAO NA HRVATSKU: Osijek, gomji grad. -

279

(JUBILEJDGENOCIDA- POVOD NOVIH INZULTACIJA BLEIBURSKETRAGEDIJE TRIDESET-GODISNJICA DANIJEL

I.

CRLJEN

DVA ZLOKOBNA PROFILA

ToKoMdugihstoljeiasvojepovijesti.punihtorbeislave,tragedija narodu i iada. mradnih ,uto*-'i-rorih'zornica, biio je dano hrvatskom medom, nego vi5-e pelinom napunjenu r*i"-*abin" ..i;idJfi.^d"s" nidim ne moZe biti iznenaden,da ga ni5ta a'" ffi;;E-{eru3uei, podnio "ii" novo viSe ne moZe iiteei. Penju6i se strminom svoje Golgote,

no56u1 rio se l tidkih t za usp 5to joj Zenih 1 podara likvidir sejep lovao sudbin Ko pripad nalnog klase> guSiti Tamo )osipo partijs izgube Spanj potazi dovol boljS naSao upere l9ll9

ljubavi i herojskeodanosti. Nije ipak sve doZivio. Nedostajaloje jo5 jedno poniZenje' k9,!ezu-mg otupacije u,Hrvatskoj, dva irtrkn rtu nosioca-srp-ske genocidu.uvr5tava bGibur5kom ""d;;;-;;ijela zloSinca,dije ih sudjelovanjeu ;;;;;t;" st Milan Basta To vremena. svih naroia ;ff-;;i";A;"fofi""'t ""utskog godina nakon 30 koji iVad, i Kosta kakvima nema Primjera u na5em st' Zrtve pretenziiom, da upravo Ziviele 'Milan Basta objavio je u Beogr NezavisneDriave Hrvatske>, dok s kao feljton zagrebadkogiz pera |ove Popovi6a' i;a;;;i;t;7 je Tko je Milan Basta? Lidki Srbin iz Kurjaka tr.1i !apin;' toji same i komunizmu i pridruZio-se ustanku protiv slobode "uru*-piiSuo ,t"fr*ti .""j" uaopii"* doffovine odmah nakon proglaSenjaNezavisne p,rga,"i Hrvatske. At*irtifti hrvatoZderskiduh, koji posebnomvirulent280

r

Leno Nada zapol glam dao: ProY Iednt hrvat Uob je na ka, p Iajtru I wlitr Bast

senq

armij dano

tragedija l narodu medom, ga ni5ta r, podnio ranama krvavije voja dva ju domo
.r .o robskoj i zvjerskoj iudi poritidkih-kor.nesaranapisao je jezovite redke genij i heroj doijeEans-tva ngs"g v.eii;ul*rd'piru" Areksandarsolzeniicin. - Dam se re tamo predstaviokao i ,Sto ne bi imalo posebnevaznosii,tad ne bi ios iednom'oa'uouib,r"pourdanostnjegovih podataka.

281

a) RAZULARENA MASTA. Kad sam se prihvatio posla,da se kri

<>. b)

LEGITIMITET JUGOSLAVIJE. Obadva ortaka u genociduna-

znal neok kad rasp svije

c kakc neod nazi Srije je pr tan, diSn godi zem prek narc ven mise Hrv' njen koji) niitt oko dria dujt II.

naslov jugoslavenskogizdajice. Kriju se Basta i Nad iza krhkog argumenta, da je ]ugoslavijamedunarodnopiznata, te da njezino ruSenje 282

sam ter veC pisa koij hibt com bilo urt laZi nic nil njee teLi naS rod

la se krinatovario ogranidatina,nije ih falsifinjigu od ney-evski ;tignuia>> jagi difa'iti zrnca od Basta Nad,jer odvratiti \a izvfue ruiu vojdadevid rcidu nani borci, ice,jer i :zi, da je rrotivnje lvina tek da nitko Latvaraju da svim edemete re silnike ioliko su faiistidki Cadoista i unutar rzivatini pravnosti e njezine 'seboje, {rvatsku, ladusvih semoze ryrnostu slobodii li okupana djelu iznanjem .og argul ru5enje

II.

NASILJE NAD HRVATSKOM POVIJESTI

283

term dito dugo rodi, :p'da rodo odm Srbi
1941., ili ne5to ranije - 19,[8. Za laino bratswo i jedinstvo -unitaristi su traZili od svih naroda u |ugoslaviji- (a ja ovdje spominjem samo hrvatski na sto imam i pravo kao njegov sin): da ie postupno odrekne dijela nacionalne poviiesti - i to je udinjeno; da se postupno odrekne materinskog iezika - i to je djelomidno udinjeno; da se odrekne novaca i deviza - i to je udinjeno; bratstvo i jedinstvo i otvoreno jugoslavensko trZi6te odrekne da se za toboZnje -Hrvatskog Primorja (mislim na ditavo Hrvatsko Primorje od najljepsih krajolika Istre do Boke Kotorske) - i to je udinjeno... Ali unitaristima ni to nije bilo dosta.Nakon sto su do apsurda negirali nacionalnost, pod firmom bratstva i jedinstva - traiili su da se odreknemo i onog postjednjiga - da se odreknemo svog nacionalnog bi6a - i prihvatimo jugoslavensku super-nacionalnost. To znadi -da nakon tisuiljetnog mukotrpnog, ali dasnog opstojanja- ras Hrvata nestane kao naroda zauvijek sa evropske i svjetske pozornice zbivanja!"

Toj mladeZi,kojoj je, kako nam patetiEnosvjedodigornji citat, okupasrarna od tor na;tojao s majSdim mlijekom ustrcati otrov renegatstv.a, pruzati ljekoviti i vjerno sustavno 6udi, treba vlastite proSlosti, iobske protuotr6v blistavih istina nase proslosti, svetih prava naseg naroda u

nalidja dogatlaja.

drtav Matk proos prista podpr zosta mitet Driz. reakc cijam da ic nisu znanj vojsc

I
1 trSV 284

Zbenih,polurja. Zrtve su ,i poput oloviljenje kidme nadkihotaca, ijeme
volscl...l

rstojanja- nas zbivanja!>

i citat,okupava, sramaod dati ljekoviti 5egnarodau Sljotine,falsioswta bujica dh iz jeftinih sve njegove lizi! Potrebno aniditii usreljenje lica i rm nastoji na 'atske;u dru:agediji1945. imm u slulbi partizanskom

na\ih viekoya. Duboko svjestan toga, Basta poduzima sve, da ba5 tu dinjenicu sruSi, obesnali, zanijeEe.Odatle i poticaj, da pokuSa pisati: povijest njemu tuclegi mrskog hrvatskog naroda i njegove dfi,ave. je druga todka iz koje izviru najcrnje obtuZbeprotiv desetoFa5izam_ travanjskedrZavotvornegeneracije,koja predstavlja osnovni elementcrne

285

lgSena.e,ru$T" po_okupatorovim agifprop-ima oko Usta5kogpokreta i NezavisneDriave HrvatJke. Kad bi i" ru-o radilo o pot.-i.i s Bastom, bilo bi skorokontraproducentnobraniti se od optuZb"iloj r^iu-a. ova, naime, pogada sve, osim komunista i njihovih korisnih"nnJutu, t" ,e optuZe.nizb-og_ fa5izma.nalaz.eu v1l9 brojnom i uglednom druitvu, koje autentidni fasizam zbilja nije zasluzio. Medutim,"mi smo vei utvrdiii, da ovdje ne odgovaramoBisti,- nego pi5emo zbog onih, koji su Zeljni saznatiistinu. Srz podvale u vezi s faiiimom sastojl r" ,t rlonl-jernom i upornom brkanju medudrZavnog savezniitva i ideoloske identidnosti. Prema.klas-idnojpostavci: neprijatelj rnoga neprijateljaje moj prijatelj, pamakar tko to bio, Hrvatskaje-u svojoj-borbipiotiv'rrpskogtfut'uto* trazila pomod i savez-medurealnim iii potencijahim neprijiteliima 1ugoslavije.Bududi da demokratskevelesile^, koje su versaiiles-kinnmirom 1918.stvorile ]ugoslaviju,nisu bile voljne opozvatisvoju fatalnu odluku, I1*i1:F" seje, logidno, okrenula ptemi onim zennlja-u, ko3" su iz svojih vlastitih probitaka dovodile u pitanje sve, ito je u Versaill-es-u srvoreno, pa, prema tome, i ]ugoslaviju. Te tako zvane revizionistidkedrzave bile su.Njemadka, Italija_-i Madzarska.Sludajnost,ito su u dvjema od tih drLavavladali fa5istidkireZimi nije imala ni najmanjegutjecajana orijentaciju hrvatskih revolucionaraca.Hrvatski individuillam i iradicio.rulrri buntovni duh, dva temeljna odraza nase narodne iudi, nisu nikako rma nikne i uzraste na na5oj njivi. Sko natrunjen talijanski fa5iiam, a rcijalizam,do5lesu u sukob s dubo, naroda. Papinskeosude fa5istidkih pouzdanesmjernicekatolidkom duntna Hitlerova misao o germanskom

u nasoj Darmaciji oo,iurusi,iit'r.li"ii:;: ff#J3'#?5jx# ;:iil:i#, kao nep-rijatelj

i osvajad,po bijelim zidovima nasih iadranskih gradova crtao bideves nadpisom: uRom-adomar>(Rim kroti). i{ije stogadudo sto usprkos stvaranju Nezavisne Dri.ave Hrvatske ,t ruu.rttistuu" sa silama adi, ni u vodstvu Usta5kogpokreta

pred

ZaSA

bila dicir gene slob Idea suko koji, bi t( praY prav

U SYi

poje telji

SAMC

stoji taiz zako dau sre6

I prida upr istin slaw

<
dijel Povi nev dom naSe lidno stoZ

genej srpsli

fizacija bilo kakve naravi nosila to fantastaosnovalaje, dodu5e,hrvatdje i943. To je mrtvorodendenestauspjev5ise ni predstaviti makar i r. Naravno,komunistidkila5citvrde,

nicehrvatsko-o sovinskog saveznistva :i.t";:ffiff sali ozbiljnodokazivatiivoju podvalu.uitaika 286

ti? ;[li;t"i fi Jff :

""d"d;

ilArti.,

t,jju r"

porij P samo voda okup --

uspo DrZa

naSim nasto Jaju n

)okretai Bastom, na.Ova, ta, te se vu, koje utvrdili, su Zeljni jernomi rtidnosti. prijatelj, kupatora tjima|un mirom Lodluku, iz svojih stvoreno, Zavebile a od tih la orijenlicionalni r nikako ioj njivi. lizam, a r s duboadistidkih rkomdunanskom zvjerstva la dolazi gradova dudo5to ;a silama ; pokreta je, da je rulentnog pomisli, a, dijeje , s koliko lad osnonosilato 5e,hrvatrdenestamakar i 5citvrde, iza dinjeni pokuL,koja su

sreie.

porijeklom i sluZenjemsvojoj drZavi. ' irt"-u Basti bi'dak i Otic Domovine Ante Stardevii, bard hrvatske bio tek pretedazlosretnelaZi o bratstvu i jedinstvu,kao i samostalnosti, narodJ Stjepan Radi6, usprkos dinjenici, da ga je s-rpski voda hrvatskog -ubiti u s"oni vlastitom Pailamentu. Povijesno pretakanje okupator aao

287

hrvatske srdike iz StardeviieveStranke Prava u RadidevuHrvatsku Republikansku Seljadku Stranku htio bi Basta protumaditi prodiranjem juge slavenske ideje u hrvatskom narodu, te svesti hrvatsku drZavotvornu borbu na ,dok je Radidevpolitidki uspjeh ba5 odraz hrvatskog antijugoslavenskogpreporodnogvala, kojem su hrvatski nacionalisti (prije zvani frankovci, a kasnije usta5e), bili integrirana oruZana desnica. Na strani 19. kale Basta:

Zatim na str. 20: .

Bez obzka na neizbjeZiveuvrede, naie je gusto re5etouspjelo uhvatiti zrno istine, pa dak i priznanja. TraZenje bilo dije pomodi protiv okupatora vlastite zemlje dokaz je elastidneinteligencije i zdravog politidkog pragmatizma.Izjavivii se ,nije dr. Ante Pavelii izgubio podporu hrvatskog naroda, ved se je pretvorio u njegovog revolucionarnog vodu, kojega je 1941. takvim pfiznala cijela Hrvatska, kao Sto to, uostalom, dosta nesmotreno,potvrcluje i sAm Basta, nabrajaju6i snage, koje su Usta5kompokretu pomogleostvariti i udvrstiti NezavisnuDrLavt Hrvatsku. U citiranom odlomku, kao i na mnogo drugih mjesta, Basta goyori o . Nitko mi do danas nije uspio objasniti, kako to, da osim mog naroda iz kojega sam potekao i kojemu pripadam, postoje jo5 neki narodi, iz kojih nisam potekao, niti im pripadam, a opet su na neki zagonetannadin ?Kako su, nadalje,neki strani narodi postali ,dok to drugim stranim narodima nije uspjelo, ve6 sr zadr1ali normalnu i logidnu kondiciju ; takoder mi nije jasno, kao niti to, koja je razlika izmedu . Medutim, dok Basta uporno govori o >,ustrajuii na tom sumnjivom pluralu, kad govori o , ostaje dosljedno kod singulara. Znadi li to, da su ti besku6nici,jer nemaju svaki svoju zemlju, nego su se, eto, nagomilali na jednoj jedinoj , koja moZda> Milana Bastenosi ime jednogod tih , dok su ostali narodi u toj zemlji doiljaci i uJjezi? 288

Ni

(L liC je r organiz

Mr

adekv moae nasiln dince okupa tizam Usta5 Hrvati na on zani s poslu oruLa voljon malob podpo svojih Pozna mjerilr udruZ vrijem ogrom jedno piti sz socija clllstu

furtim skupS se pa anegd raspis Tko g MadZ je okt roda p 4(

se je te kos ter nici srt narodn ranom srbski

r Repum jugG 0wornu )olitidki , kojem re),bili

no Fra+ vije kao podrSke su bile revizije

je do5ao lman da

rhvatiti okupatitidkog ve,bez izgubio lcionarStoto, snage, DrZaw , Basta rjasniti, padam, a opet i strani rlo,ved der mi rji nisu n, dok njivom gulara. i svoju >, koja rroda>,

289

gri toI 1^;

Ht tre ka

ma p1 sar

VOr

mi 5tc za nj1 be stl

pr to za iznosi:

SV

dr pr ui

SE

o ostvare svoj uticaj u tom kraju zemlje.>

ok ist

lzl

la to

SA

SV

dr s Ivan Devdi6, redeni Pivac, bio je u ono vrijeme vje5ti i neg.stra5ivi usta5ki tektid.-Sin ustaske'majke, l"gendlu*e obabe Mand-e>,pripada viteskom soju Devdiia, koji svojim heroizmom-i I'rtvama zaduZi5e Hrvatsku'

290

SU

gc

ST

;taikim )omena a pretfiksne izvjei.oruLala dotlu iekivani .amenjakoji je vradaju riju pod radnika,

KaZeBasta(str. J1.):

)) 3, nego :Lbana, glavnievolju. iako je e prije l, tako a dalje inelesu ru vriili zapadne r osudio aveliiu, ie lak5e

Na str. 63. se kaZe: lmazda ioYoda. eograd koji bi nih dir vlasti runcira :dutim,

!

zti bi, zvanih ustaSki ju Dev-

291

u Sibinju, Senju, Primodtenuitd., magnicidij Radi6a i drugova, umorstvo Sufflaya, lavora, Brkljadiia i drugih, samosu neke karike u neprekinutom lancu istrebljivanja Ftrrvataza vrijeme kraljevske ]ugoslavije, koje je u ovoj komunistidkoj doseglogenocidneramjere, te je brzo uni5tenje fugoslavije postalo pitanje iivota ili smrti hrvatskog naroda. Nije istina, da je atentat na srpskogkralja Aleksandrabio nareden od Mussolinija. Iako je ustaSkaborba pripremanajednim dijelom i u Italiji, nije izvrfunje smrtne osude nad zloEincemAleksandrom Karadordeviiem bilo saopieno Mussoliniju, jer se ovaj ni u jednom dasu nije odrekaoigre i na jugoslavensku, odnosnosrpskukartu. Mussolini,naravno, nije mogao dokazati,da nije stajaoiza atentata,i upravo zbog toga je pobijesnio.Poglavnikje bio uhi6eni odleZaoje jednu godinul zatvorrt, a sve su usta5kejedinice bile badeneu zloglasnikoncentracionilogor na Liparima. Kruta igra politidkih interesai sutra5njihmoguinosti ipak je nastavljena. Kad Basta govori o prvim danima iivota i djelatnosti mlade hrvatske drl.ave,on je zapjenjen.Crvena mu rnrenapada na odi i on vidi krv na svim Hrvatima, koji su svoju dri.avluhtjeli, branili i gradili. On u nekontroliranim provalama hrvatskog narodnog bijesa protiv tolikih i tako dugo nekaZnjenihzlodinasrpskogokupatoravidi tek silnidki pohod protiv >. Njegove su redeniceorgazamrtl,asa,kroz njegovu histeridnu fantaziju promidu samo Drakule. Sjeti me epileptidkih napadaja, od kojih su tako desto trpjeli partizanski ubojice, da su u Hrvatskoj nakon 1945. ti napadaji bili nazivani . Posebno je jezovit Basta,kad obtuZujeKatolidku Crkvu u Hrvatskoj. On se jo5 uvijek usuduje velikog kardinala Stepinca nazivati ratnim zlodincem, iako je sav civilizirani svijet s indignacijomosudiosramotniprocesprotiv njega, te mu stostrukim nadinom izrazio svoju solidarnosti priznanje. Za gospidkogkatehetui profesora,popa Nikolu MaSiia, veli Basta,da se je takmidio . Spominjem popa Ma5iia, jer ga je lidki Srbin Bastapo svoj prilici osobnopoznavao,te je svjestansvojenedasneobjede.Posveienisklju6ivomolitvi i knjizi, MaSii je svoju du5upredaoodgojumladih; sAmsiromaSan, on je svoju oskudnu plaiu vrlo desto podijelio djeci siromaSnijihod sebe.Ali Sto bi se te sitnice jednoga Baste ticale? Odgoj popa Ma5iia odvratio je mnogog gospiikog daka od bezpula komunizma,a to je >, koji mu partija ne moZeoprostiti. Na str. 383. pise Basta: , pa dalje: ..., rcCitava istorija pruZa bezbroj primera saradnje i zajednidke borbe oba bratska naroda koja naseljavaju ovrr teritoriju...r, uU tim borbama toliko su se pomerali i uzukritali da Srbi i Hrvati zajednidki Zive u Bosni i Hercegovini, Lici, Dalmaciji, Kordunu, Baniji, Slavoniji, Sremu, Baranji i Badkoj.r

292

svrl Ta njez kuir Srb Hrv Srb gdje sko Un

SUY€

Beo Udt dva l koju svoj pud dan vom minj sklo isti Hrvi cijel kaZe okul iako valjt nost izrw das koju su s ova neja i, uc dosk visn uni5 tektc

( skih Lida zans Diia

rstvo utom jeu Iugo:eden riu adornije ,aravtoga voru, 0r na ak je 'atske rv na ekontako lrotiv histerdaja, rtskoj sebno ;e joS lcem, rrotiv ranje. .a,da 'mrlpopa te je Maiid iudnu se te nogog rartija

jezdi>, bratski dnidke toliko govini,

Tekst je naoko pomirljiv, Sirokogrudan.eini se, da mu je glavna svrha dokazati autentidnoHrvata i Srba. Ta zemlja,u kojoj Srbi i Hrvati , ne nosi hrvatsko ime. U svim njezinim pokrajinama Srbi su, po Bastinom mi5ljenju, taman tako kod kuie kao i Hrvati. Ne postoji nikakva hrvatska domovina, u kojoj bi Srbi bili stranci, uljezi, do5ljaci ili barem gosti (Zeljeni ili neZeljeni). Hrvatsku bi eventualno sadinjavala zagrebadkaokolica, jer tamo nema Srba, sve je ostalo zajednidko,Stoje dak sa srpskestranekoncesija,. Naravno, o kakvoj se hrvatskoj drZavi moZe govoriti, kad ova uopde nema svog vlastitog teritorija? U najboljem sludaju toj se hibridnoj Srbohrvatiji moZe piznati dvostruki suverenitet, srbski i hrvatski, te ako baS ne 6e, da joj vladaju Srbi iz Beograda,koncedirat ie joj se velikodudno,da joj vladaju Srbi iz Zagreba. U demubi, uostalom,bila nesreia?SAmBastanas tjeli: Iako napada detnike kao izdajice tzv. narodno-oslobodiladkeborbe, koju je povela Komunistidka partija, Basta ipak uzima Sutke u zaititu svoju koljaEku subraiu. UZasi, koje su detnici podinili protiv hrvatskog pudanstvau Dalmaciji, Lici, i Hercegovini, paljenje i istrebljivanje pudanstvaditavih na5ih sela u suradnji s talijanskim faiistima ili pod njihovom za5titom ne zasluZujekod Baste nikakav ozbiljniji osvrt. On spominje, da je kninski Srbin, senator Nikola Novakovi0longo, u Otriiu sklopio s Talijanima sporazum o nenapadanju,ali zaboravlja, da je taj isti Novakovii-Longo zajedno s drugim istaknutim Srbima u irfine Hrvatske uputio memorandum Mussolinijt, traieli, da faSisti okupiraju cijelu Dalmaciju i nude6i im u tu svrhu suradnju i pomo6. Za intnike kaie, da su (sve vise utestvovali zajedno sa ustaiama, pod komandom okupatora,u kaznenirnekspedicijamana slobodnupaftizansku teritoriiu>>, iako u to doba takva nije uopde postojala. Podvaljuje im zajednidke operacije s ustaiama, jer Zeli detniEkoj djelatnosti dati antikomunistidki karakter, a ne protuhrvatski, koji je ong izrazito i iskljudivo imala tokom cijeloga rata. Ne Zeli Basta prexlr;irati, da su detnici bili prava najamnidka vojska talijanskog fa5izma, jedina, koju je u cijeloj Europi Mussolini uspio organizirati. Zna on dobro, da su se detnici i fa5isti udruZili protiv NezavisneDfiave Hrvatske, jer je ova stajala jednima i drugima na putu, a ne raitrkane partizanskebande nejasnih ciljeva i buduinosti. Nema, naravno, ni traga utvrdenju Fnznate i, uostalom, logidne dinjenice, da su se u tom protuhrvatskom ortakluku doskora nalli i sami partizani, jer je i njihov glavni neprijatelj bila Nezavisna DrZava Hrvatska, a ne tako razvikana ,dije su uni5tenje partizani bezbiLno prepustili demokratskimsilama i svom protektoru Staljinu. Gdje god moZe, Basta nbjegava utvrditi srpsku narodnost partuanskih prvaka. Redovito se sluZi pokrajinskim nazivima: Sr€mac,Slavonac, Lidanin, Dalmatinac, da tako prikrije bitnu oznaku i glavni izvor partizanske snage: ustanak srpskog imperijalizrna protiv obstanka Nezavisne Driave Hrvatske, i za ponovnu uspostaw povampirenefugoslavije. 293

III.

JUBILEJ GENOCIDA

skom noZu, metku ili sjekiri.

294

mogu dutim imalo (
N Zagrt kontt dina bilo glavr oper povlz funkr naSe Celju Tam smet parti naSi T maju vodil svjed Slov ibe zaw

iesnifalsir neodekirvredljivih Nezavisne dinjenice, Nezavisna tski narod

ke vojske" ntitih zloda makar vata zbog, ii u prvom ljeva,koji cimaprije ra u svim ljedovskog om bijegu inteligen;paljivanje ,ilizacije i nli su jo5 nunistidka hrvatskog pudanstva. u napudili nni i vrlo rti ustaSki 'o krenulo ; partizanjuii jedan ra tvrdnji, rbiimto a zadatak :dnik radi povladenje j ie mjeri 'denjesvih nje vojnih kvu takvu 295

ryoguinosti u miru izvede svoje izbjeglidko pudanstvoiz podrudja fuge slavije.' - BUGARI. Basta posveiuje ditavo veliko poglavlje knjige djelatnosti bugarskevojske, njezinim odnosima s partizanima i vezamis hrvatskom vojskom u okolici Dravograda.On je u prvom redu uglavljuje kao kukavnu i pljadka5ku(str. 220.): , ,.

(s

(O demon koman oruZan

Na na svo pripisr ve6 ka

(O govori upornor je treba ranjem na5oj zt paigo

Ni vaian

(A Cuii se

nio (!F general prijetle (R bugarsk naSim i idaih

Ra (str. 2:

(M

njenosti vi5i ofir u velik dabis koji nis i velika vojska, kontakt

Zat (Al dasup

2l

(Str.222.):

udjaJugo djelatnosti hrvatskom :aokukavposle na6ih redovno ne ru imovinu,

<
Na drugom Tjestu, a u istom kontekstu, Basta priznaje, da su Bugari na svom dijelu fronte lakSenapredovali od partizaia, ito on svakako ne priJ'isujenotornom partizanskomkukavidluku pred hrvatskim jedinicama, vef kahe:

*laje prikavryir, XVI, La5emstavu ni u koiern noei probiti

pa i gotovo bez ozbiljnih borbi ide napredr.

t Njematka erima (bor-

. Ni Nad u svojim ne miluje Bugare. On odmah istide vaLanrazlog za to:

lno, jer nas r" ako ie to 'm pokoliu. se ne Cerrto jer nemaju iti prolaz s koie parti-

Bugarske trupekoje su takoder-kre- (AIi predjutro stizenovoobavjestenje: duii se izmeduna5ihsnagai snagasovjetskearmije,zonomkoju nitko nije bra-

cmogorsku o ie nakon ', ilr. Knvc>gokruEnog i oko stoh,

nio (!)- izbile u Dravograd, samostalno pregovaraju s ustaiama. ovdje je ustaski gener_alNardelli. Bugari su spremni da ga sa svom njegovom vojskom-puste da prijetle u Austriju.> (Rano ujutro 12. svibnja iz Staba J6 divizije su mi javili o tim ustaskG, bugarskim pregovorima. Bio je to drski bezobrazluk. sto oni imaju pregoyarati s na5im izdajicama. Nisu do sad ni metka ispalili u njih, a sad bi da im uzmu oruzje i da ih puste da pobjegnu.>

RazgovoreBugara s hrvatskim predstavnicimaBasta ovako komentira (str.231.):

a Hrvdska to, da nant li od stoiih proti kroz ro, koje ie vaii odredi puiteni na em odsieku prolazimo, '@turcputatdgorornost

<
vralih se s Ian sprehoil ia celjskega ne gmerali

Zatim Basta dodaje slijedeiu znalajnu primjedbu:
2l

297

ljudi, komunista. Oni su takoder doprinosili tim konfliktivnim sasvim drugih razloga i pobuda.>

situacijama, iako iz

Za5to su, kako to sAmBastajadikujuii izlale, i komunisti i nekomu-

NezavisneDrLaveHrvatskenije bugarskigeneralAtanasovvidio >, ni , negojednostavnotradicionalnebugar.ske prijatelje,s kojima ga je povezivalasvijesto zajednidkomneprijatelju: Srbiji. To su i meni Bugari rekli u vi5e navrata, kad sam s njima kod Dravogradadolaziou doticaj kao dlan hrvatskogizaslanstva.Prezir, koji su osjedaliprema svojim <> partizanima,bio je zadudujuii. Nakon dugadkog izlaganja partizanskih zasluga pred Bugarima, Basta indigniran priznaje,da mu je bugarskigeneralodrezaokratko: <>. Bugari nisu nikako obavjeStavalipartizane o svojim razgovorima s nama, Sto bi medu pravim saveznicimabilo normalno. Basta je tek iz mog ve6 spomenutogdlanka: Bleiburg,koji on obilato citira, saznaone5to

u proboi nego rut pregovore,da izbegnupravac Dravograda jer su pristigle jaie partizanskesnagei da ie najbolje da se probiju praycem PrevaljeBlajburg... Takvu izdaju ie i mogao izvriiti neki oficir staroga kova, koji nikad nije intimno bio za antilaiistitku borbu i kome su bile blile ustaike snagenego mi.t> Basta,medutim, ne tumadi, kako to da je u toj <sudjelovaoi generalViktor, o kojem kay'.e,d.aje >. Nije todno, da su nam Bugari savjetovali,da izbjegnemoDravograd zbog tamo5njihpartizanskihsnaga,niti su o njima vodili raduna u bilo kojem dasu.Nijednom bugarskomgeneralunije palo na um, da bi s nama trebao ruzgovaratiu prisustvupartizanskihpredstavnika.Oni su ih dosljednoi izazovnotretirali kao <.Sugestija, da izbjegnemoDravogradudinjenanam je, da ne bismo doili u sukob s bugarskimjedinicama,koje su to podrudjebile zaposjele.Usprkosizjavi 298

buga nego Bug part tako doB osob osje uhr exod uvje dobi dap skog

skog most( tikuli nepri iako dovel poga

( nu. ( post kakr je, r jedit
, iakoiz lekomuJastane i ni kao r gledali ito nuzU vojsci
se Hrvati radije predali Bugarima' r se s Pravom boje Pokolja, nisu rmo. Tirie su demantirali jo5 iednu

9.:

6emotokom PovladenjastuPiti u do swo odludilolspitati sve moguinosti Dravograda.Na vi5ekratnerazgov-or i visolim dasnicima, Politidkim ko na5e zapovjedni5tvoustaSkoggene: rala Meiikota i mene. Pregovori nis

tralnom stavu bugarskevojske, o k judi kapetan,mogle su na5ejedini' 299

Slovengradca i DravogradaruzbitibanduBastinihubojicai proiry:fr krditi prijelazprekoDraveu Austriju. Bugarima, te citirajuii .I ryqd daje odu5ka svom ogordenju prema ' moja sjeianja na dodire s Bugarima kale

da, Ovr oko tilis red



osta rani

i Nada, a i iz ruzvoja dogadajajasno, zft paftizansku prisutnost na sektoru d se trudi dokazati, da su u svakoj rrepladenoustuknuli. U 11. nastavku -


sku komandu. Komandant Rado5 se razbjesnio: 'Sto se tu Bugari petljaju?, je odmah naEelniku svoga staba Mirku Rendiiu da sto brze otrdi Naredio . u bugarski Btab i sudjeluje u pregovorima: 'Bugarima zalepiti usta. ustasama ultimatum...' je razgovor izmedu usta5a i Bugara: 'ovo je . .Jresjekao |ugoslavija i ovdje mi odludujemo'... Bugari su Sutjeli. je u bugarski Stab jo5 iedanput stigla ustaska delegacija. Komandant _ .'.uto 6. brigade je vodio glavnu rijed...

je Nadevajo5 bujnija od Bastine.Kod nijednog nasegposjeta . Matta bugarskom zapovjedni5tvunismo ni vidjeli nijednog pariizansk"ogpiedstavnika. BITKE i ._Usvojoj knjizi , izdanoj kratko vrijeme poslije bleiburskog genocida,Milan Bista detaljno opisule bitku vodenu s naSimjedinicamana uzvisinamadesnood ceste,lioja"vodi iz Slovengradcau Dravograd. Tamo kaZe medu ostalim:

skih

ovlt

vojr topr vov prix ovo Bas ren nir Nis ubo liSta odk Kaq cimi irtv

hrvr
'

l Zes tri t pro€ jedn sveg pob skol vali treb o3C

.. 9pir- tih dogadaja i Bastina analiza u njegovoj novoj knjizi odaju teLnju, da umanji znadenjepartizanskog poruzi i, iio mu le jo5 vaZnij'e,

I svak

300

ca l procitiraju6i s komanl iz grupe kih komu-

ajajasno, a sektoru u svakoj nastavku a u bugarie otrdiu

da hrvatsku pobjedu pripi5e strahu i odaju, a ne hrabrosti naSihjedinica. Ova bitka, kojom se inade na dugo bavi Basta,stajala je hrvatske snage oko 200 ranjenih, koje smo primili u improviziranom bolnidkom prihvatili5tu, te oko 200-300 mrfvih. Medutim, na str. 278. Basta u nekoliko redakaopisujeneku bitku u selu Doli6u: <...Ustaie se na poziv nisu htele predati. Razvila se odtra borba. Od topovskih granata i mina gorele su obliZnje 5ume. Posle borbi, 14. maja, na boji5tu je ostalo mnogo le5eva, koji nisu mogli svi da stanu u tenkovske jame koje su Nemci ranije kopali.>

U vezi s ovom postavlja se nekoliko pitanja: Kako to da je ovu bitku Basta otkrio tek sada, 30 godina poslije? Kako to da na5e vojnidko vodstvo u Slovengradcunije ni dulo za tu bitku, kad ga je sama topovska pucnjava morala zaglu5iti? Ako njemadki protutankovski rovovi, Siroki, duboki i vrlo dugi, da bi mogli sluZiti svrsi, nisu mogli primiti sve mrtvace, znadi da je ovih bilo na tisuie. Kako to, da Basta ovolikoj posvedujesamo nekoliko redaka? I konadno, za5to je Bastaovu bitku izmislio? Odgovorom na ovo posljednje pitanje, odgovoren je i na sva ostala. Todno je, da protuntakovski rovovi ni kod Doli6a,

ma ultimaija i ovdje (omandant

:g posjeta kog predLoj kratko ;uje bitku ia vodi iz

Katynu. I kao 5to je onda Staliin poku5aosvoj pokolj podmetnuti Nijemcima, tako i partizanski ubojice Nad i Basta poku5avaju svoje poklane Zrtve pripisati rezultatima izmi5ljenih bitaka. I Nad smatra, da mora, zltt ne trebalo! protumaditi odakle tisuie hrvatskih le5ina po protutankovskim rovovima. U 13. nastavku svojih kaiez <>

5u 6. i 12. bali Drave, aje,koji su ih snagaiz reii pravac r nije imala eprijateljski (Bleiburgu, rd glavnine

o 3O-godi5njicinjihovih zlodina pona5aju,kao da ih je uhvatila panika. Ljizi odaju r5 vaZnije,

Postoji vrlina o kojoj Nad i Bastapodjednakosanjaju,koju bi pod svaku cijenu htjeli odkriti kod partizanskih bandi, koju, zavidni, ne 301

(l

vojsku nam ( nemad jedinic okapa za dal

K
Amo poloZa

kvislin Lele d paftizana

bio prepoznat,

pa pita Bastu:

Ovo poslednje izgovorio je upola glasa i u Zurbi, kao da se boji da razgovor predadu ne krene drugim iotoi te ;e doaao: uAko tn" pustite da predem na zapad, vam svoju diziviju.> Bled i sa oditim naporom pokuiao je da se smiri"' ...Sudar je otvorend poEeo traZiti i najmanju moguinost- d-a.bi se spasao' U njegovom glasu ose6ao se prizvuk molbe. i)naj arogantni i drski pregovarad vrlo Aio ie poJeo da me otvoreno moli da ga pustim preko gtanice a on de mi se za to <
D

((

teljski Savez pritisa

v

S

(. bomb

izigraj

G (l

logidn

usta5kim vitezovima i slavnu uspomenupreoru.

Amerikance.KaLe Basta: (str. 294.): 302

Iz partiz je gL vojsk napr radi dak r zarch sa>> varal je vo cijen Titov hrvat

)dinstveprimjegod tr€:g natjen ooiai> Prema posebno in susret zije,jedje Sudar edniStvo jedodi o 'og uZeg rdno,od


Kad je bio pozvan engleskomgeneralu pi5e:

DoSavSiu engleski stozer,vidio je na5eizaslanstvoopa to komentira: nali?! Pa I razgovot l, predacu

spasao.U yarad vrlo mice a on

te riieEi, iEeskade nalo tko, godineie : njegova nilost od '! S deseu ie god ) smatrao odkupiti. Ni to im najvedim



S druge strane, Natl veli o Basti u engleskomzapovjedni5tvu: <...A komesar 51. divizije se u5etao. Uhvatio rukama opasad na kojem su bombe i pi5tolj, kruZi u krug jastrepski zagledan u ustaSe. "Ti Englezi bi da nas izigraju!'>

Generalu Scottu je pak Basta rekao:

Iz ruzgovora parttzanas Bugarima i Englezimajasno se razabire, da

r i neprelinu kod u general ngleskom oboZnjim Englezei

305

ved bio podeo tre6i svjetski rat, kakt sandarSbljZenjicin,komunisti su sma iateliima. ilasti i Nad se boje engle dembkratski saveznici svjesni treleg t

koja n Odbio dera u takode komis

lz

danst na5im Prvi n Nicho obrad margi svoje

pokazuje im mjesta *Tada su uvedeni predstavnici ustasa. General doma6in Herendi6 je sjeo u sredinu nasuprot Baste' lijevo nasuprot sebe, Baste i {;;i4". nasuprot engleskom geneod njega Crtlen, nasupJ iovadizu, a deino Servatzy ralu>.

Nad dak citira doslovcejednu tol nica ie, medutim, da generalServa razgovora.Engleskinam je general, da lrebaju uii samo dva na6a izat strane takoiler samo dvojica. Na tr

pridama,kojih je ova ionako PreP: irZurban, kritak, ogtaniEenna tehn vodstvo borilo za vrijeme, da bi se

<1 vojske, burga strani> su u6i ... Titovil smrtna izlagac pregot Scott t (l 'Vidite

ali slij se dop i drug udinin je usp Srab u

N njego prsta i par govo Bleib nalaz medu hrvat

c

eral Scott. rvi stajali pred delom nale kolone u ral Scott ponudio partizanima pomoc Inog nadeg otpora' Hrvatsku vojsku' 304

neUP Laba krvni njeg

reliki Alek,ojim nepriiu, da su i i oni, podlelja izjavio ka pokolie, rctiv Tita u nisu 1945. i strate5kii ko-partizanlk seni oni jeZio,da je 6enije bilo izaslanstvo onda su to to opisuje: je im mjesta Bastg lijevo leskom gene-

:dbu.einjelan kod tih lm Easniku, partizanske ,govorauSli su odnekud samih dao. nrtni, samo dne.Nikaklneralu,kao ijest novim r, odsjeden, r5evojnidko rrodiranjeu du nastojali su trajali ni stihove,kao slovanekog ni Bastani zeo obvezu, 'cima,te da ie kolone u dma pomo6 sku vojsku, 305

koji 6e na kriZni put izbjegli5tva,da poloZi orq49 pred neprijateljem glave zarobljenih'' 6e traZiti primiti pre^daju,a-ne izaslanu nastavkuScottovako prida Bethellu,sto je rekaohrvatskom stvu:

nismo niSta duli za viieme razgovora s O ovim > svode na seneralom Scottom. 6"J"" tri alternative, uostalom, koje se To partizanima' vojsku hrvatsku izruduje i."d;;i;ir;' "|ellrnE""raf izlaganla: Bethellovog daljnjeg ioS lasiriie izlazi\z

KaZe Bethell:

postupati ..fitoirti su obe6ali, da 6e civile vratiti u Hrvatsku, a s vojnicima 'osim politidkih zlodinaca, kojima ie se baviti savezkao s ratnim zarobljenicima 'uvjeti predaje bili su nidki sudovi, stvoreni u tu svrhu'. Pt"-u mi5ljenju Scotta, u redu'>.

piznaiet Usprkos ovakvom umirivanju Ylgttitg savjesti,Scott kasnije ako iznenadio, se bih Ne *Nemii poima, iesu Ii svi biti likuidirani. jesu.>>

vlastite ratne zakone.

306

Isi


KaI likvidit predaj sAmnij moraln vim je< je Bas staviti bio sta nakon stare i potro5 Kako t za utv: vaca p vornos tebiu novins <(unu zbog t spada nisu z manje simpa obran pali p traLili nutiji Tito r zlodin

U jednu burga nju iz Ia kai.e, engle treba Medu biti 6 G drugt

iem koji ie comizaslan-

I sAm Bethell u nastavku kale:

lude. Alternalkoristiti svoj tpak s njima. lka se usude

:zvgovora s e svode na

zanima.To ,oguinost,jer itidke tako i poCelikretati r, nego i od ;vega drugog

r, koje tim a nije bila t, da im se rartizanima izvojevali, Jaengleske

na postupati baviti savez:daje bili su

e pnznaje: nadio, ako

rrgu, donosi ie postoiala ,mo zato ito se predaje n se nastoii im, da niie Stivati svoje

, G. Addis-nes-pominjeugovor u |alti (veljada1945.),niti bilo kakovu drugu engleskuobvezu.on smatraizrudenjehrvatskevojske s engleskog 307

stanoviSta,te je spremanHrvate poslati na klaonicu, dak i uz cijenu spora s Amerikancima. Engleskije stav jo5 todnije izraLen u pismu Foreign Officea, upu6enom komitetu nadelnika glavnih stoZera 26. svibnja 1945.: '1":t;r1'' l
Neki su hrvatski (politiEki strudnjaci> godinama uporno tvrdili, da su Englezi morali izruditi hrvatsku vojsku na temelju predhobno utanadenih nepromjenjivih obyeza,te da je to moralo biti poznato hrvatskom drZavnomvodstvu. Pisali su, da su prema tome Englezi bez ikakve kri-

Vr vlade koje r dam ekstre stvart, Offce

s.Ad (l ie riu Aum da je trupa;

Nr Londc traged ban c tlevid u vlar Sl

Scotte
zirala nije, E

ruku r

izoblid svojih mogli zatim posljec

cl

Nadovezujuii na izneseno,postavljase pitanje: kakva je bila uloga u dogadajimahrvatskih politidkih predstavnikau Londonu.8 _' Radi podrobnije analize odgovornosti za Bleiburg konzultirati moj dlanak pod naslovom: Cimbenici bleibur\kog sloma, objavljenog u , XX, br. lQ7), oatjak 1970. str. 27-51; i bt. 2(78), lipanj 1970. str. 233-258.I po sebni otisak.

308

vojnil najist i sub Skupi Br na sv crnOg CflrO$r

stvara savez na5ih sio C rabot(

ci

klaonicu, e izra1en h stoZera '=='- " I I re Titovim a smo ga, sayeznika. rila voljna Jpozorava, e dopadne isti nadin

rrdili, da 10 utana-

rvatskom akve kriljske Entoji ni u naprotiv, rngleskim mjeravali spremni ,poruka>. slobodno Bethell, rentu,da Odito je, tski stav m lovom Clissold. atali su i nira (,ak : izruditi iegmarkmrt syog novinara, clu nama

^ svoja illagania--o sudbini hrvatske vojske i djelatnosti generala scottazavrsavalord Bethellcitiranjemjednogizvjeitaji, u kojem ie kaie:

ila uloga

roj dlanak oj reviji>, 258. I po-

309

bio .rvo ni poku

ie Zivionekovriiemeu Zagrebukaos ie dodijeljeno,da budemPotr:1"15, I na5e vlasti. Imao sam tako prlvlteglJ



crnogorsko-hrvatskog Indignirani revolt Baste protiv ovakrrih dokaza
;ilffiili";;il,'#lffirr.i"rri-

Basta p"iiridarom",

< S e k u l a D r l j e v i 6 j e u s p e-t"-o o p r e b e 6 i p r e k o - g r a n i c e . S k l o n i o s e u j esu dnu b oul n toj icu ga sustigla r"1ni8tu osveta. Zaklali u celovcu. Ali ga je .rliio bolnici zajedno sa njegovom Zenom'>

ielaia i Prava'

310

VEI na5aon Ne s u mram otrovnil

Kol, Celja i fest jiti? Koj su pokr Koj Kol kad su Kol Kol Tkr kriterij Gd logorai Kar tila zat Da ubijen Ko

rljevii. pravih rgorsku jivanja, )rljevi6 Bilomi organa ljeviia, odoljusvojim ogorski uputio

bio dobrog dijela nove vladajuie klase, nije se usudio ni poku5atisprijediti, da spasiteljunjegovogLivota Bastapopljuje grob.

od svih, toplinu gorskom n hrvate takmi-

Koliko su Hrvata zarobili kod Bleiburga,Dravograda,Slovengradca, Celjai ostalih postajahr.vatskogpovladenji? Jesuli ih barem sumarnoprebrojili, ili je bilo lak5e klati, nego brojiti? Koje su.jedinicepunile tankovskejarke Hrvatima, i tko svjedodi,da su pokopanistradali u borbama? Koje.su jedinicevodile zarobljenidkekolone u ? je ljudi brojila svaka od tih kolona na polasku, a koliko, . -Koliko kad su stigli na odredi5te? Koliko je bilo zarobljenidkihlogora i gdje su se nalazili? je ljudi bilo u svakom zarobljenidkomlogoru? 59liko j-e odredivao duljinu boravka-u njima i na temelju kakvih Tko . . kriterija ili osuda? . G{jt su sluZbenipopisi o brojdanomstanju i unutarnjoj organizaciji logora?

vatskog

stidkim a retko vrSava: bolnicu ;a u toj

Velike ii crnoizrazili ro svoji va. ,i preko tim da Libitno na um n irons ravo to sudovi :evnika, :ipisuje, la samo stalima, Iako je

311

PRAVDA OSVETNIKA

OD olovnim qvodom mutna voda teie, duje zrnrk okova, Skripa te5kih vrata. Nad morem galebovi kride. Iz daljine dopire nam tuina pjesma gaZenogHrvata. Mrak u sobi. Mrak u du5i. Tama nad gradom Sto spava sit i pijan. Iz svakog kuta viri ubojnidki bodeZ., to je zbilja crna, nije puki san. Kroz nod jede udarci i jauk, kosti se lome, odsijecaju glave. Potajnu je mreZu rastr6 lukav pauk, gradi svoju klopku uZasa i strave. Domovina na5a u poLaru i krvi, vrisak umirudih, popaljena sela: -Hrvatsku mi, BoZe, Hrvatsku mi spasi, u bezdan dubok tone zemlja cijela. Kapaju sa neba jo5 utjehe kapi, ne kloni, srce, priprema se buna. Trube ratne trublje i madevi sijeku, pjesma se Slobodeduje do laguna. Ustat ie ko jedan ovaj narod ditav, da opere sramotu i rug. Prolistat 6e Suma, razvedrit se dela, zapjevati grlo i oZivjet lug. Sad jo5 pladu majke, Zalosni su starci, dijete u kolijevci ved o krvi tepa. Pod sramotnim jarmom stenje narod, zemlia, zarobljeno More, okovana rijeka. Mutna voda tede, led okova pede, i mrve se kosti, no koljeno ne kleca. Padaju glave,,bid i psovke jede, pogaZenosrce u pra5ini jeca. Valovi s |adrana Sumesve to jade, mjesto zvuka lanca, dujem zvon zvonika: Hrvatska se diZe, Hrvatska ne Plade, podiZe se deta mladih osvetnika!

312

tede, ia.

iine Hrvata.

zl,

ja,

hrvatski ici: nosti. Ne e ropstvo. vlastitim probleme. eciologiie, 'sli. Slabo ie moZda ruve, tas-

ISELJENA HRVATSKA: TRIDESET KRVAVIH GODINA, r94t-r97 ' JURE PRPIE

, Netemo dinstvene miere za

, da ove

)mognu, ;tavi na

AmeridkeDrlave. Kao i tisuie njegovih zemljaka, koji to udini5e 1945., i Bogdan Radica <,makar ie znao, da ga deka te5ki izbjeglidki Zivot. PridruZio se velikom Hrvatskom Exodusu koji jo5 i uvijek traje. NASE TRAGED'IJE I ISELJAVANJA Dogadajigod. 1945. dokazuju ponovno i bez ikakve sumnje,da sve na5evelike povijesnetragedijeuzrokuju i naSavelika iseljavanja.Tako je to bilo u tursko doba, a tako je to i danas.Posljedicatih iseljavanjaje

33t

-f"Sf" |gT3.titavajeAustralijaraspravljalao(), je knjigu u napisao " Shaw Les i*tog'porijekla Australi;anac c;;fi;. Hrvata, riut uy standei ()' ;t;; i sve vi5e tanjem nalih iseljav,anja-t zapravojedan od glavnih-problema ,u. ifii smo tipitan narod iselienika! ve6 mnogo stolieia, a bila su uzro:m nu raikrsnici Istoka i Zaqada, i nima izrazito pomorski narod' MoZe a bila neizbiei'iva' ISELJENA HRVATSKA

skih Zidova mnoga vla5 vrijeme Tur dokazao Dt su Srbi. (Makar napomenut cirati. Metl su bili latin krajevima I Susied selili u sus iskoristili t bizantinskc ameridki P

do se ov su nir ttz m

Eto, ta (New Yor poglavlje 1 Kako Kod nas s koje su nt i danas.I vrijeme P Dok jt kih hrvats uZoj Hrve u swaran (Metlt I do5lo je dinu -b nista, u i tohiji su r Makedon

i druge su Povezane! INVAZIJA HRVATSKE". dlazili iz svoje domovine u Ameriku ku su se doklitile tisu6e stranih kololSe,nadoSeu na5im krajevima mnogoenika. Za vriieme turske bujice doilo skog Zivlja: Vlaha, Albanaca' Spanlot332

DEPOPT

Kad 1 sa Srijern i Bokom

(
l_u Iama,

0 000 padu, opo r bila tdivSi 'e su naro-

selili u susjedne zemlje. Za razliku od Hrvata, Srbi su svoju dijasporu iskoristili u svrhu ekspanzijei osvajanja,a to je bio i rezultat njihova bnantinskog mentaliteta koji je jo5 dbsta nepoznat na Zapadu.'Iedan ameridkipisacrumunjskogporijekla napisaoje ove zanimljiverijedi:

l $est i list, YIedu ro je ]S€CU

otok agai upoomi 6 devini; Livi edne

rriku
_ _ Pok je hrvatski narod svojim iseljavanjimadoprinosiogubitku etnidkihhrvatskihpodrudja,Srbimasu njihova naseljavinjau juZnoj Ugarskoj, uZojHrvatskoj,Bosni, Hercegovinii SandZakupojaEalan3inoi'enamjere u stvaranjuVelike Srbije. _ - (Metlutim, Srbi su se namjerili na jo5 otpornije strane useljenike. I do5loje do toga da, dok im uspijevada pod woju vlast poddineVojvodinu -biv5u juZnu Ugarsku- i hrvatske krajeve pomodu svojih kolonista,u isto vrijeme gube .U Kosovu-Metohiji su danasnadmoini elementAlbanci, a <postade opet Makedonija,gdje makedonskiBugari imaju veliku vedinu!) DEPOPULACIJAHRVATSKE Kad govorimoo Hrvatskoj,mislimo na ove naSezemlje: uZaHrvatska sa Srijemom,Medimurjem,Istrom, Baranjom,zapadnimdijelovimaBadke i Bokom Kotorskom; tu je ukljudena i fuZna Hrvatska (Dalmacija); a JJ)

takoder su tu ukljudene: Bosna, Hercegovina i SandZak. Svi ti nali krajevi iskusili su kobne posljediceiseljavanjai bjeZanjanebrojenih tisuda na5egnaroda. Takoder, kad govorimo o pitanju iseljavanja, Zeljeli bismo istaii i sludaje drugih naroda, koji su barem tako lo5e proSli kao i hrvatski narod. Tko god je imalo proudavao povijest raznih naroda, moZe do6i do zakljudka, da su vladajudi i osvajadki narodi upotrebljavali kroz pro5lost nekoliko drastidnih sredstava, da uni5te pokorene narodnosti ili narodne manjine. Ta su pogubna sredstvabila: 1. Iskorjenjivanje naroda, pokolji, disti genocid, potpuno istrebljenje; 2. Prisilno odnarodivanje i asimilacija (neke vrste ); 3. Odvotfenje u roblje i deportacija; 4. UniStavanjepokorenognaroda gladu, tako da kroz glad osjetljivo smanjeisti narod; 5. Izgon i protjeravanje; i takoder 6. Prisilno masovnoiseljavanje. Neki vladajuii narodi su kombinirali nekoliko takvih sredstavada djelomidno ili sasvim uni5te, ili barem da potpunoma upokore podjarmljeni narod. Kroz svoju burnu pro5lost Hrvati su iskusili od nekoliko stranih zavojevadai vladajudih naroda gotovo sva gore navedenasredstva uni5tavanja, kojima je bila -a i danas je- svrha, da ga brojdano dotuku i etnidki i demografskiogranidena neki beznalajan mali narod, pa dak i potpuno uni5te. Nakon godine 1941., za vrijeme rata, uslijed partizanskih i detnidkih pokolja i u toku ratnih operacija, te poslijeratnoggenocidai iseljavanja, hrvatski narod je izgubio preko milijun ljudi. Ti gubici su se trajno pove6avali kroz zadnjih dvadesetakgodina. Razrnjeri tih gubitaka su takvi, da ugroZavaju biolo5ki opstanak Hrvata. Kroz to vrijeme na5a dijaspora u svijetu trajno je rasla. U Australiji, na primjer, gdje je nekad bilo svega nekoliko tisuia na5ih, stvorena je jedna od na5ih najveCih dijaspora,od preko 150 000, u dalekom svijetu (preko 10 000 km. udaljenom od domovine). Ve6eslavHoljevac, jedan od vodeiih hrvatskih liberalnih i rodoljubnih komunista, objavio je god: 1967. r nakladi Matice Hrvatske svoju poznahrknjigu Hrvati izvan domovine.lzazvala je ta njegovaknjiga dugu i vrlo burrnr raspraw u Hrvatskoj i u SFRJ o pitanjima iseljavanja. [O njoj sam napisao dlanak ,u Hrvatskoi reviji, god. XVIII., br. 3, 1968. (str. 275-286).] Holjevac je mrtav, pa se danas moZe o svemu pisati. Imao je hrabrosti da je op5irno citirao neke moje stvari, naposeo hrvatskom tisku u emigraciji. eitao je sigurno i dlanak u HR, jer je u drugom izdanju knjige, proSirenoms nekih petnaestakstranica, umetnuo neke podatke, koje je prvom izdanju izostavio (rad Zupa, Hrvatske Katolidke Zajednice,itd.). u 'Poslao mi je to novo izdanje s vlastitom lijepom posvetom. Bilo je to vrijeme .,. i 334

Holjevdev narod duboko opasnostza I
Kao i Ho pisaca i strud iseljavanja.B sve to ve6eg postaju sve m Bruno Bu Lista u g. l9l Time je zapo gubitku puda veden i na er prosinca 196 prikljuduju Zr u Kolu Matic trajne su vrijt Budiia, Kr Dio njihove < dinjenicamad Beograda koje Nitko npr. nii 6ine, gdje je masovnoiselj |edan bro -ako se ova nika, naSe5kc nakon Karadc 1972., piznai rzvan zemlje.

Zadnjih g nidkim probl studije migra ga danas zov Hagu, Nizoze and the Prob

rasl !(,a

rii tski Loii toz rsti ebn); ivo

da ariko fva lnO

:d,

dh ia, no SU

rSa ad 'ih jerb,ju

cu

o

no

r.l sti riiQ' ic

.). to

Holjevdevaknjiga postalaje u domovini >, jer je hrvatski narod duboko_osje6ao, da emigracija-to jest iseljavanje- predstavlja opasnostza Hrvatsku. Holjevac je rekao u svom djelu, da se danis >nalazi izvan granica domovine. Razljutio je vlasti time, Sto je hrabro izrekao povijesnu dinjenicu, da su musiimani Bosne-Hrvati. Iznio je gorku istinu, da ih je samo u Hercegovine-SandZaka razdobljuizmedu 1953.i 1957.oti5lo iz domovineskoro 200 0b0. U toku Zudnedebate,koju je knjiga izazvala,reZimskilakaji napali su.Holjevdeveideje, a vladimir Bakarii tada nazvau jednoj svojoj izjavi lse!_elgHrvate iz SFR|. Zaiimtiivo 1e.i toj da je Holjevacizjavio u knjizi (na str. 3J9), da je broj iseljenihHrvata veii, negoli se to sluZbenopriznaje, a to Bakarii i drugi uglavnomnisu to pobijali. . Kug i Holjevac, sve veii broj zabrinutih hrvatskih javnih radnika, pisacai .strudnjakapodinje tada sve vise pisati o zamasitostihrvatskog iseljavanja.Biva tada svakomei malo pametnomdovjeku jasno: zbo! sve to veieg opsega Iseljene Hrvatske, Hrvatska kao zemiia i naciii post3jusve_manjii narodu doistaprijeti opasnostistrebljenja. je- u srpanjskom broju Hrva[skog KniiZevnog -. Bruno lggre objgyio L_istay g. 1969.,u jeku ,svoj znadijan dlanak". Time_je zapotetaduga i emocionalnaraspravau domovini i inozemstvuo gubitku pudanstvahrvatskih zemalja.Taj znadajandokumentbio je prevedeni na engleskijezik u Americi, a pretiskanje takoder i u HR od prgsilga 1969. (str. 491). Diskusiji o depopulaiiji Hrvatske se onda prikljuduju Zvonimft Komarica, Dr. Sime Dodan i drugi. Neke rasprave u Kolu Matice Hrvatske i Kritici prije konca 1971. olim pitanjima od trajne su vrijednosti. Bu5iia, Komaricu i Dodana, uz mnoge druge, strpa5eu tamnicu. Dio njihove -bio je u tome, Eto su stitistidkim i nepobitnim dinjenicamadokazali, da se iseljavanje iz Hrvatske zbiva pod pritiskom kojemu je u interesu da Hrvatska izgubi dto ve6i broj Hrvata. !_e.o-grada Nitko npr..nije-.mo_gao zanijekati opadanjepudanstvau j2 hrvatskeop iine, gdje.je- viSe ljudi umrlo, negb I s-erodilo, a uzrok tome je biio masovnoiseljavanje. Jedanbroj Glasa K.oncilaod srpnja mjeseca -nase 1970. lamentiraoje da -ako se ovako nastavi- za deset ie tvornice biti bez radEodina nika, naseSkolebez daka, a nasecrkve bez vjernika. A jos godinu dana nakon Karadordeva,tjednik vjesnik u srijedi, u izdanju oa"zo. sijednja 1972.,pfiznaje, da se oko 500 000 Hrvata nalazina oprivremeno-u radu izvan zemlje. 'ojim studijamai knjigama o iseljeiaudi6. On je direktor Odsieka za stitutu Sveudili5tau Zagrebu (kako io je u nakladi Martinus Nijhof u tcts of Emigration lrom yugoslavia rant Workers (Posljediceemigracije 335

iz Jugoslavijei problem radnika er pedesetakstranica,studija sadrZidrr kao njegov dlanak
tion and su nepo DoIa drugog I i drugdje dinjenici saskih ir

najvi5enaroda u inozemstvo>. a u prikazu iseljavanja iz republika u svojoj knjiZici izdanoi u Nizozem_ da hrvatske zemlje imaju od svih 'anja>>. Ne5tokasnije(na str. 12_1j)

Medt nika u sr i zemlia je drago dobro pn kroz zad skog nan Iztze munjsko dijaspor

.

(istakaoJ. P.) r danas-se Hrvati najvi5eiseljavaju! eto, dak i nakon Karadordevastrud_ :u, a oni u domovini, koji su o tome ;jedepo zatvorima, ili moraju Sutjeti,

HRVATSKA DIJASPORA U SVIJETU

tlce, na <.

neprekidno, da je mnogo vi5e na5egr to piznaje u sluZbenim brojitbama. Z nosti u sluZbenimpopisimaameridkih 336

HRVATSK

Svegana ie sadrZaja {rvatskoj> ;a njegova cslavCeniSla1973., rlim podaom jezrku ie gustoCu list Nova d 1. veljakle odlazi republika Nizozemt od svih tr. 12-13'') ih radnika je ujedno

seljavaju! :va strudu o tome iu Sutjeti,

Zapadne europske driave Sjedinjene Ameridke Drlave (s djecom i unudadi zajedno) . Kanada fuZna Amerika (najviSeArgentina) . Srednja Amerika Azija Afrika Australija-Nova Zelandija. : :

ukupno.

pominjao Stva.On priznaje. ie Prvog o na5em a mnoga -Ugarske piznati. h pisaca vrdili su egoli se Lanarodmmigra-

550000 I 750000 125000 300000 30 000 150000 20 000 150000 3 075000

q

HRVATSKA ISELJAVANJA: Smjerovi kroz stoljeCa.

337

HRVATSKA

1878.,1909 naje- na d republici i r manje detvrt Muslimanar To je za sad time bi se tr Buduii d odvedenoka i sjevernu A SjeverneAfr. sada nisu oz

Nakon 1 i Kanadu.O 120000 poil

om redu, radnika, rancuska, sjeverno). Hrvata Lstrudnih rg Bloka. anabroja broj nije nenorna o ne zna aju ovdje U ZajedAmerici k godina miliiuna r i okolici Kanadska profesoru vatimaje ir na tom m svesku Toronto na5askuprinos je irektorija, Lericikoji y. Naslov 'Croatian

l. tTAvst
a( ..-i

la"at,stava uDttl a E

AA57,e/JA."'T 'il

"'i

sLovE^rtJA

ii'

+ a6ARsl
i I .;i.

t. tEb*tesgHe--,-G|aADSKA

t \

l-''a"-l.

s 5

.r i a$ '{a

I JLF {b?-

-""rrf

q'

{

D.gk A ueA Rst< A

9 Lttta

r^qLBA^|UA

h P?EX

A lsE4AvAtUA

e,J.P.,rr"

HRVATSKAISELJAVANJA:Kroz turskodoba.

: Studies, Argentini, nekoliko tine i doudinio je te juinor kratkim ,daCese ni. To bi doprinos ridkih zer stoljeda. r Turskoj, a: poslije

1878., 1908.,za vnjeme 1918-1941.,i onda opet -kako Holjevac priznaje- na desetinetisuia nakon 1945. i pedesetihgodina. U Turskoj republici i u arapskim zemljama Bliskog Istoka nalazi se zapravo najmanje detvrt milijuna na5ih ljudi i njihovih potomaka.Doprinos hrvatskih Muslimana u svim podrudjima turskog ilivota i stvaranja je ogroman. To je za sada previ5e nepoznat dio nasegdoprinosa stranim narodima i time bi se trebali vi5e pozabaviti naSi pisci i znanstveniradnici. Buduii da je za vrijeme Turaka do dva milijuna na5eg pudanstva odvedenokao roblje !razne dijelove turskog carstva(ukljudujuCii Egipat i sjevernu Afriku), jasno je, da u svim tim zemljama Bliskog Istoka i SjeverneAfrike ima na milijune potomakatih naSihljudi. I o tome se do sada nisu ozbiljno pozabavili naii pisci i povjesnidari! Nakon 1945. preko 150000 Hrvata iselilo se u SjedinjeneDrZave i Kanadu. Oko 30 000 otiSlo ih je u Argentinu i fuZnu Ameriku. Preko 120000 po5lo ih je za Australiju i Novu Zelandiju. Preko pola milijuna

339

odselilo se u slobodneeuropskezemlje.Tisu6ese ra$trkalepo svim novizagrebadke dijelovimasvijeta.Kako su prije nekolikogodina-pisale ne, danasnaii mornari slule na brodovimaod preko trideset taznih

POLTTICKOZNACENJEISELJENEHRVATSKE Hrvatski pjesniki pisacu tudini, Lucijan Kordi6, u svomeprikazu o Viktoru Vidi (u k.njizi Hrvatski portreti, KnjiZnicaHrvatskerevije, 1973.,na str. 79.) ovakosaZimljena5aiseljavanja:
nepoznat pokopan j

Ali os koju spor nesvjesni o cijelom beniku su Ovo 5 negomas govori otv Pri tor palnje,na hrvatskih cima (uz strani an za hrvats da to ma Saveza kt djelomiinr bi se uni ostado5eI u tudinu. nadalje pt

Vidir.

Tresi6-Pavidi6everijedi su i danas vaLne za nas: (str. 26.).

Te su rijedi jednako tako tragidno suYremene,kao i prije sedamdeset godina. I ttko danas, po tudim zemliama leie ne samo-na5i pjesnici i imjetnici, nego na stotine tisuda nalih radnika i seljaka, poznatih i 340

Prije i Carevinsk Smodlaka eksport D do danas nama dos drugih ze mnogo na njemadko je sve to daseuin industrija zemalja v toga, da s Zagon konferenc da je tolil armije>. I jateljsko r jugoslave Paratistid pisale ugl

o svim le noviraznih Yata se :o poloyaLnog treiina

prikazu revlJe, ustrijskotiranije hrvatski rtjeran u ekonomilijunskoj Ognjene u te5kim Viktoru

Buenos umrli u diSnjice, rajboljih '40-760) lanakje e Preko izi5lau avamai jeziku.

nepoznatihpionira i graditelja mnogih zemalja,Cijeli jedan dio Hrvatske pokopan je samo u Sjedinjenim DrZavamaizmedu Atlantika i Pacifika! Ali ostado5ejo5 mnoge tisuie potomaka, ta >, koju spominje Kordi6. Dvomilijunska je, ako bi se odbilo oko Tilijun nesvjesnihHrvata. Da li dva ili tri milijuna, radi se o ogromnom broju, o cijelom jednom dijelu hrvatskog naroda, o jednom vrlo vaZnom Eimbeniku suvremeneHrvatske. Ovo Sto se dogada zadnjih petnaestakgodina, nije vi$e iseljavanje, negomasovnobjeZanje-pravi exodus.eak i cenzurirani tisak domovine govori otvoreno o tragidnom exodusuhrvatskog naroda. Pri tome treba istaknuti jednu dinjenicu,kojoj se ne posveiujedosta paLnje,naime, da je velika vedina ljudi tog exodusasa sela.Stotine tisu6a hrvatskih seljaka i njihove djece iselilo se. Tim na5im seljacimai radnicima (uz mnoge tisuie strudnih radnika i profesionalaca)na5i pisci i strani analitidari ne posveduju dovoljno paLnie, a niti posljedicama za hrvatsko selo i pokrajinu. Strani strudnjaci i analitidari ne istidu, da to masovno bjeZanje takoder svjedodi bankrot gospodarskepolitike

nadaljepostoji. Prije Sezdeseti pet godina (dne 3. prosinca 1910.) u bedkom je Carevinskomvije6u hrvatski narodni zastupnik iz Dalmacije, Dr. |osip Smodlaka, optuZio austrijske vlasti, da je njihovom krivnjom najveii eksport Dalmacije , to jest iseljenici. Prilike se od onda do danasnisu promijenile. |ugoslavenskekomunistidkevlasti se ve6 godinama doslovce bave izvozom liudi iz Hrvatske u Australiju i nekoliko drugih zemalja za potrebe tamo5nje industrije. U jugo-tisku ima vrlo mnogo napisa, koji govore o potrebi emigrantskih novdanih doznaka, o njemadkojmarki, ameridkimi ostalim dolarima i stranim valutama, i kako je sve to vaLno za pozitivnu trgovadku bilansu SFRf. Dobiva se dojam, da se u interesute bilansepodupire politika sustavnogizvoZeniahrvatskih industrijalnih radnika i profesionalnh strudnjakaza potrebe industrijskih zemalja velikog dijela svijeta. MoZda nisu mnogi na5i ljudi ni svjesni

ne poveoje more esa na5ih rpka uda

lamdeset jesnicii znatih i

jateljsko drianje> stotina tisu6a hrvatskih iseljenika i sve njihove protujugoslavenskedjelatnosti, a neizbjeLivo,dakako, napao je hrvatske elemente. O tome Titovom govoru su oplirno pisaleugledneameridkenovine The New York Times (9. prosinca 1972.) 341

se nije i Christian ScienceMonitor (6. veljade!.?73'\' -P.-re{sjednik.STnl tutlini! u nalazi ljudi miadih pozabavio raztozima;;i;;' r;-;"li[ina5ih gctisku posvedujena5oj.emigtaciji opagandi u stranom svijelr1protiv rdaii na hrvatsku emigraciju treba zi5io u sluZbenomglasilu Narodna

vriieda hrvatski natod, i u svemu. govori o psihol' 'rat'izlme
NAJVAZI\

DoSlo iseljavanj jedni su o nekih mit Neke te b fedan tak iseljavanj nomskim radu>, itr demskiK skom sve tazlozima skim zem hrvatski t iseljenici zemaljak Armenija iseljeni I izbieglice

o"D

kolovozu datiranu tazlozimi stvo. On slobode, dugim st Drug nazadno

Zal

trZiSta. 342

3 nije rtlini!

paciji protiv treba rodna tovom tajnih minju rijama r New ratska tpuno rlizma nerici, rcek i -medu omei tisak esto i jugosamo vatske

NAJVAZNITI RAZLOZI HRVATSKIH ISELJAVANJA

izbjeglice!

:davno ilititke uZanih snaga tilivoje :antske 1 Orga-

Hrvat lma se seljene l predpasnim napose diskrepaZnju rakome svojih izvozi apadna

poslenje i ekonomsku zaradu.>

za tre6i glavni rczlog na5 veliki povjesnidarpise ove znadajnerijedi:
343

TRIDE

ISELJ FRANJO

hrvatskog narcda. Cleveland, Ohio podetkomsijednja 1975.

U POET priredio izk Hrvatski pi u gradu Cl aloLbe Hrv ska Katolid Dru5tvo Zri nak o iselje Namjer knjiga i list vatske.Raz stoljeia, ne da nema tit Hrvatskoj, su stigli u s Pisci, u medu njima sku u exod domovinu t pustili dom ratni iselje iseljenika p tata, pa or starijima (1 to u hume drugoj i tr, gama se ist

Uzet ee skim pitan pisaca,koj 344

25

lenju Naroda rog jedinstva , sili mnoge roljni vratiti tode. U onoj u hrvatskim rdene Domottlenim kapinu i uglednu rarodar.

TRIDESET GODINA HRVATSKOG ISELJENICKOG TISKA rg4j-rg7t FRANJO

H. ETEROVIC

istraiivalac niti razlozi Hrvatske. inidaruDobududnost

I

345

spomenuteknjige. ZEMLTE I GRADOVI U KOIIMA SE ODVIJA HRVATSKA NAKLADNIEKA I IZDAVALAEKA DJELATNOST

u Melbourne. HRVATSKI NAKLADNICI IZVAN DOMOVINE

pitanjima,Cr valatki Zavo zbornik The pendence.A Antun F. Bon hrvatskih knj Hrvati, 1953 O. Mandid p izdavao svoj Hercegovine nastavljajuC vlastitoj tiska lidevu Liiepa grami, spom UNewl Ante R. K. J svoj Croatia koje obratlu U istom grad izdaje mnoge zastavei slii izdaje knjige iznova rijetk odmah nako Publishers.

U Kanad knjiga za ml BoZidar Vid U njoj je iz< Skolamau is udenike bila U isto vrijen iz Dalmacije i rjednik njiJ njak Molisa Publishing I ladran. U \ Company,L

U |uZno Information informativni izdao u svc engleskomjr dii je ondje je Stampaoi 346

lja posebno .h pisacana IoS ne5to. njiga raznih anica(ispod r zasjedanja lnica,zidnih kog jezika i re te pojedi si i novine. lavaju svoje ica, neka se iseljeniitvu, isacu knjizi saku iseljepopisuDra rvljenedvije

;KA nau Europi, lnjemIstoku niji europski im, Madrid, rvije vrijeme roj Americi, rija skromna Sjedinjenim na Washingrn Francisco. ancouver.U ratskogtiska

ka. Podnimo nakladnika, rju, u prvom , ili prigodna ra KatoliEka, a ili Hrvata (,, franjevac, o hrvatskim

pitanjima, Croatia-Cultural Publishing Center (
izdaje knjige, monografije,dlanke i popise Hrvata. On takoder tiska unova rijetke knjige pisane o Hrvatima na engleskomjeziku prije ili odmahnakon pro5logarata, u svojoj nakladi R and R ResearchAssociates, Publishers.

U ]uZnoj Americi, u Buenos Airesu, je novinska sluZba Croatian Intormation Servicepod uredni5tvompok. Dra StjepanaHefera izdala niz informativnih broSura o hrvatskom pitanju. Ljeposav Perini6 je bio izdao u svojoj Hrvatskoj puikoj knjilnici Sest knjiga, pa i jednu na engleskomjeziku, fohn Pintar: Four Years in Tito's HeIl. Marko Sinovdi6 je ondje osnovao MaIu polititku knjiZnicu Hrvatske Misl1, u kojoj je StampaoEitav niz bro5ura iz hrvatskog politidkog Livota.

3+7

U Europi djeluje u Rimu Hrvatski Poviiesni Institut, pod ravnanjem Utu l*nu to.uru. Izdanja toga Instituta su ozbiljan doprinos hrvatskoj Uz tri sverka 5. Dominika Mandida u drLavne,vjerske frf:.tiGr"ftii. ine, valja istaknuti Manditev Zborl, Pod naslovom Radovi Hrvatskog III-IV. 197t. U istom gradu djetuje

je knjiga Dra S (1973.) najbol U Australi Yitez Hrvatsku hrvatskom des povijesti.On jt

PISCI I PJES O HRVATSK] (1974.). ZIRAL sada sprema izdani-e.Sabranihdiela lloJnm!:a Man&tcq' ''ai"tuj" tri nakhdnik-a- Nakon smrti Dra Branka MariU'sp;jolrloi eu, it*'J"uiu, ViS"i" Faveli6 vodi nakladu Domovina. Desetak knjiga ovL nakiade ukusno su opremljene. Od knjiga valja istaknuti uspomene -tJetuli'(1. kniiga), iako to nisu u stfogom smislu Dra Ante paveliia OoZiviiaii, imati 5a fivSeg ppglavara.r.ltnehrvatske kakove ti.mo ;;;;;;i; je udinila-za Siienje-.hrvatskih.po5tanskih -noso nanaaa e;t;;;:. O"; -uiutu medu filatelistima, oilih izdanih za rata i onih u iseljeniStvu' UValencijijepok.generalVjekoslavLuburi6bioosnovaoDrinapres.s jedan dio je nakladu. Od"tridesetik-knjigai knliZi"u izdanih u nakladi uoiniEto- oasoiu"ditutelja, ali-ima medu tim knjigama i onih ;;;;;; Eugen Beluhan Kostelii, iolitidke naiavi, pa i lJdna vjerskog sadrZaja: govori (1967). Stepinnc 'U Bar"celonidjeluje Kniiznica Hrvatske reu.iie,pod.rrednistvomvinka Nikolida. Nema sumnje,da je i po tehnidkoj 9pr9nq i po.sadrZaju9Ya niza, ! kojima izdaje ffiiZni"u rzdalaniz veoma uti3.airitr kniiga. Od-tri je izdania-> u nizu - i2danest oSabranepiesme,>Viktora Vide (1962.)' a "fftuuirfi ., ,titu "l,juai i krajevi> valja spomenuti dva sveska-putopisnih zapisa Vinka Nikbfida: Pred vratima d6rnovine, u kojima opisuje svoje susrete s istaknutim hrvatskim osobamau iseljeni5tvu,u Europi i u i;;;g";;;r SievJrnoj Americi. Iako je Kniilnic,a.Hrvatske reviie prvotno usmjerena pjesnidkih sadrZaja,ima u njoi vaZnih polidjJa knjizevniii i ^kao i;";;;ji Sto je, na primjer, rasprava Dra Ante ttdkih i" fovi3esnifr"rasprava, (1959.). Trumbit Dr. Ante S. PaveliZa: u Madridu je djelovala i knjiZnica osvi!, pod ravnanjem Luke Brajnoviia. ona je ndavala knjige za duhovni Zivot, romane, studrle r esele le piipovijeale i pjesme. NijvaZnii_e. -Sveto joj !9 izdanle bilo dltgo i treie PismoNovogaZavieta (1953., 1959.) i"ai"ji bt. Ivana Ev. Sari6a: u,tri k"jiq". izdanleditavogasv. Pisma istoga prevodioca_(195.9.) -I_fA*tttji i- drulo Biblio' godinaia_djela-t-Muslimanskoi ve1 u Bedul udaje vjersku za gatie. diela nekoliko izdala naklada Ova Smiii dt. teci le obuku hrvatskih muslimani, ali nije zanemarrlaukazivati na kulturne muslimana. Tako u povijesnom Zivotu bosansko.hercegovadkih "i".r"t. 348

Medu iselj pisaca, knjiZe stotine. Mali b njihove knjige lijepoga broja je Skrtokod is moZe Zivjeti, p Sve to ukazuj sredinama.Na rodne grudei t skih problema velikih novina nama po velik MadZarskom,l hrvatske probl Up i Beograda. knjiZevnostia naSih knjiZevn radovima prid politologije. Nije svrha svijetu. To bi njihova najvre nama. Onima jezicima, pok dlanka. Meda utet nemo nikoga popis. Ernest Seniskai mod 1745.),Rim, dara, Yalencie Dominik Man Rim 1967;Ivc Dragutin Kan PandZii i Ata

ravnanjem s hrvatskoj ne, vjerske litev ZborHrvatskog adu djeluje nnjem Dra ijiga. Svrha e knjige iz ti nekoliko rbropisanu ki kardinal a Mandita. 'ankaMarirtak knjiga i uspomene gomsmislu nehrvatske poltanskih iseljeniStvu. Drinapress :dan dio je amai onih rn Kostelii, vom Vinka rdrZajuova rjimaizdaje a memoare i1.).U nizu z (1962.),a snih zapisa roje susrete Europi i u r usmjerena raZnihpolir Dra Ante

je knjiga Dra Smaila Baliia: Kultura Bo\niaka-MuslimanskaKomponenta (1973.) najbolji primjer toga nastojanja. ' U Ausirali3i,- Cailton, South Vicioria, pokrenuo je prof. Vladimir Yitez Hrvatski Emigrantsku Nakladu te izdao sto na engleskomSto na hrvatskom desetak [njiZica iz hrvatske kulturne, politidke i pomorske povijesti.On je ujedno pisac istih knjiga.

PISCI I PJESNICI NA HRVATSKOM IEZIKU O HRVATSKIM PITANJIMA

dlanka.

Luke Brajrdijei eseje ugo i trede )53.,1959.) r tri knjige. skojBiblioza vjersku ra kulturne nana.Tako 349

tevom Zborniku, Rim, 1965. U istom zborniku suradivao je i Stjepan Sakad,kome su isti urednici (i fosip Buri6) posvetili Radove Hrvatskog PovijesnogInstituta u Rimu, svezakIII-IV, Rim, 1971.Navedimoovdje i knjigu uspomenai doZivljaja hrvatskog slikara foze Kljakovifla U su'vremenomkaosu,BuenosAires, 1952.,jer ona je ujedno povijesnopolitidko svjedodanstvoi dokument. Metlu politolozima koji analiziraju hrvatsku politidku stvarnost, i proSlu i dana5nju,spomenimopok. Ivu Bogdana,koji je najprije u svome Tistl osloboda>, a onda u Studia Croatica destoanalizirao hrvatske poli-

raspravu Od Rodita do Paveli1a,Barcelona, 1970.

analizu marksistidkevladavine na talijanskom (1938.), u ratu je ista

3s0

kom jeziku. svojoj nakla vu napisao Sredozemli Hrvatskom politidkom i Hrvatske, C 1972. Spomen Madrid 196 (Ivan Krmp U Titovim iz Titovih tr Medu sc ti. Drlavno razvijao pre zadruge,Ge u revolucio razdoblja,N vama i knji Hrvatima. Esteti,t u manjemb Studia Croa Hrvatskoi r, hrvatskih kr na talijansk skih knjiZev i prije rata, Hrvatsk na englesk ]ure Petrid Filozofi su Kvirin ! Medu je zu (London Spalatinai tina. Glagolji Rim. Hagiogr roman U p/ je objavio( uredio Zbo Zoi6 jeti svecu.Zivo pinca opisa biskupa St

: i Stjepan Hrvatskog dimo ovdje 6aU suvreropolitidko itvarnost,i ije u svome vatskepolitskeDemoi Na pragu domovini i titku KniiiLapisao vi5e la u Buenos fienja takorm knjigom la, London, rncii u njedao dobru nko Kri5koznena polie uvodnidar gow knjigu :i prije rata ratu je ista Ista ,1941.). rjolskiizaSla iadanjegova menaDoZivte Trumbit. leSeljpristupraveobjav; Jure Petrioje politidke je godinama , a sadapi5e nuti njegove na Hrvatska pisao svoja maSlobodna ilog sredeniu 1953. Vilko sobii Duhu. rkeo politici, ju na engles-

tina. Glagoljicom se bave Dr. |osip Hamm, Bed, i Dr. Marko lapundlil,

351

Ontario, Canada, 1974.

rova, Rim 1 1961.,a takc Kordid, Ran Madrid, 194 |ozo Kutle5a ostaje liubav celona,197 Nikoli6: /zg soneta.Bue 1949.; Jure osobe,Bven ne piesme. Hram nade, 1950.; i Grt Na kraju Hrvatska md ne pjesmeI Ehli-islamana i jezika, lirika, Rim, Hrvatska is li6. Duga n 1964.; Vinl Etvo 1945slobode. Zb Trogranii6,

KNJIGE O NA SVJET

Naravn morala nap u zapadnin pe, da svij ne moZe s6 sticu iskori s kojima s Hrvatima, a slavistika proudavan svoje vrijer dolidnomjt i visokim, drZavnika, U Eur< rujna 1974 sveudili5tu 352

,vori.Valen,dinal. Rim, ielo O. Leo lvan Tomas, :u o sarajevDru Ivanu r, 1971.(Po LjacintEteroZivotni put i cago,1970.; t970.O Steog franjevca zika, hebrejved udao t njige,1974., n bave se i r Muslimana, Bed, 1973.; r, 1966;Asaf svojimmonoici, Toronto, :ife. Toronto, Trograndii, Antologiia hrvatske lirike. Piim, 1963' rti na prvom Ljela:Bit tete , eseji,Chican je napisao acijanRaspukamena,Mar ]oze KljakoLjigupripovjeyanMeltrovid s Michelangeiko ulomaka). ne Zelje.Maubi5i6, Robo nir duie, Marlencia,1965.; Aires, 1952.; rutini, Btenos 1958.;Nada w, 1969.;Lulhicago1953.; lzbwg,1962.; e snovai viet'

KNJIGE O HRVATSKIM PROBLEMIMA NA SVJETSKIM JEZICIMA

ministara i zakonodavaca. drZavnika, ---ij nuropi, u Rimu, je godinama_Dr.Franjo Trograndi6 (umro 18. jezik na rimskom *:nu fg?+5,'p.eattojnit ka"tedr'z-ahrvatski i srpski hrvatske pisce plevodio i knjiZevnosti pouil.st hrvatske r"'.u8itiStu,fi.uo J)J

na talijanski jezik. Njegovih petnaestakdjela su nas u Italiji udinili kudikamo poznatijimanego djela talijanskih slavista.Napisaoje povijest hrvatske srednjevjekovneknjiZevnosti,1950., i one renesansnedo Preporoda, 1955. Spremaoje izdanje ditave hrvatke knjiZevnosti,ali ga je u tom poslu nagla smrt pretekla. Napisao je saZeti pikaz hrvatske knjiZevnostiod Marulida do Narodnogpreporoda u Croatia-Land,People,Culture, sv. 2. Toronto, Canada, 1970. Preveoje Ivana MaZurani(a,Smrt Smail-ageaengii1a (19a9.); Vladimira Vidri6a, Pjesme(1955.), Frana MaZuraniia, Lii6e. Od Zore do Mraka (1959.); Iva Cipika, More, suncei ljubav (1953.) te lve Andriia, Fra Petar i Fra Marko (1974.). U Rimu Zivi lijepi broj povjesnidara medu Hrvatima. Dr. Marko lapundLil se glagoljicom bavi, u prvome redu, ali je zalazio i u povijest Katolidke Crkve medu Hrvatima. Tako je napisao djelo Matteo Karaman (1700-1771)arcivescovodi Zara, Rim, 1961.; |osip Burii, Le Diocesidi Segna e di Modrusa durante I'episcopatodi Giovanni Antonio Benzoni (1730-1745.),Rim, 1968.; AtanazijeMatani6,De origine tituli , Rim, 1952.; Bazilije PandLi6,De diocesi Tribunensi et Mercanensl, Rim, 1959.; Ivan Vitezi6, La prima visita apostolicapostridentinain Dalmazia (nell'anno 1579). Rim, 1957. U Rimu takoder Zive brojni pisci bogoslovi,na delu s nestoromDrom Fra Karlom Baliiem, mariologom. Budu6i da njihova bogoslovna djela nisu usmjerenana vjersku, moralnu i liturgijsku stvarnost Crkve u Hrvatskoj nego su opde bogoslovnerasprave, napominjemo samo njihova imena: Aleksa Benigar, Ivan |uri6, Vinko D. Lasi6, Vitomir feliEi6, Luka Modrii, Atanazije Matani6, svi Franjevci povezani sa sveudiliStemAntonianum. Njihov medunarodni ugled dolazi do izrai,aja na mariolo5kim i dunskotovskimkongresima. Takoder u Rimu Zivi Dr. Ante Ciliga, lucidni analist politidkih zbivanja kod kude kroz prizmu demokratskogsocijalizma.Prve su mu knjige pisane na francuskom jeziku, dok je Zivio u Paizu poslije pro5logarata i uglavnom su uspomenenjegova Livota i zatodeni5tvau Rusiji, a kasnije je i na francuskomi na talijanskomanaliziraosada5njujuZno-slavensku drZavnu tvorevinu. Tako mu je zadnja op5irna knjiga tiskana na talijanskom jeziku La crisi di stato della Jugoslaviadi Tito. Rrim, 1972. U Parizu je pok. TheodoreDragun, dominikanac,tiskao poznatu knjigr Le dossierdu CardinalStepinac,1958.,a povjesnidarMarin Tadin na Katolidkom Institutu obraduje najstariju hrvatsku povijest. Tu je objavljena i vrlo vrijedna studija Branka Franoli6a: L'influence de Ia langue lrangaiseen Croatie, d'apris les mots empruntls, Paris 1975., a takoder i La langue litt4rqire croate. U Miinchenu, Dr. Ernest Bauer objavljuje na njemadkomjeziku knjige: Glanz und Tragik der Kroaten - AusgewiihlteKapitel der kroatischen Kriegsheschichte,BeE, 1969.; Zwischen Halbmond und Doppeladler 4O lahre iisteteichische Verwaltung in Bosnien-Herzegowina,1971.; Drei Leopardenkdpfein Gold - Osterreich in Dahnatien, 1973.; loseph Graf Iellachich de Buzim, Banus von Kroatien - Schiksal und Legendedes kroatischenHelden von 1848, 1975., sve izdane u uglednoj nakladi He354

rold, V sadrZa U] Medite 1951. 1952.i Ur mation je vi5e knjigu 1959. Spanjo Bosnia niStw ylaac U} knjiZic na nap vlasti i Defens bourne of Cro menuti napisa strane Times . svijetu najprijt Nar dili u. Horii arm6enaux, I Vudeti( Torche Mehme slas. Br Bueno fosip F iivota. Ruler's Angel t slijedi: Sarajeu Other kratke U Ven mento

udinili povijest do Prerli ga je rvatske 0-1835) reveoje Vidriia,

rold, wien-Miinchen.Knjige Dra Bauerasu tehnidki lijepo opremljene,a sadrZajnosu na visini povijesneznanosti.

(1e5e.); sr i Fra Marko povijest '.aramun ocesidi Benzoni rDalmadiocesi a visita 7. n Drom ta djela :uHrnjihova i, Luka n AntooloSkim kih zbir knjige )ga rala kasnije avensku talijanrtu knjiadinna : objav'langue rkoderi ku knjiztischen 'dler l.; Drei oh Graf nde des adi He355

ovdje i knjigu pt"tl-93*'tnih doZiv'sabolovich, Hosar, Caracas1971.SpomeFTg qie serd?,Lima, Peru y .tnaftana... iiStrouie i#;;"srfi;n ie"i.li ift" ie 1974.izislana hwatskoml'

rvi Louisiani'

Jfo

Pe5eliu Ant Tijan t The Dr. |ozo osvijetli dog o detnicima mladi ameri oruZanim sn Nekoliko Bleiburga i t su opisali te Exterminatia Press,1962 Eyewitnesst Dorrance an

Hrvatskt Dr. Stanko narodavedt i to sv. I. pc naslovomTi hrvatsku Po 1973.Dr. Ir politidke i d Political Hit Ista je knjig je za Livota New York: govoj naglo Kambera u sedamnaes vadke repu A City Bet hrvatsku po pa Dr. Ivo in Eastern University < danio knjig Fordoomed Analizo Rieger (Dr Their Peac tural Publis About Yug njezin neus New York: Dr. Vladkc York: Rob uspomene

ih doZivna, Peru Lgleskom, nici Zive ii Zivi u ljenicima re.On je ;e brojne o starim jivi istraLovijamu h on Yu'5. dobar u. Hrvatr u svojoj osophical e godine. monogralziku. |oS rr. Gerald YugoslaFrank M.

Dorrance and ComPanY,1970.

vadesetak lostignuda prikazana :edstvaza i, galerije; de, doprinapredak skog rata. Nakladnik , Toronto, a
demokrats i kulturna samo dva se trudio r je takode je obradiv Italiji. U A Review veland, C vrijeme It sednik I{r Nikola Cc koju su o lista.

Austr logorima i brzo nes voj Magd Engleza i itousa Klagenfu movina ( ska sloga ovoga mj brojevar Dr. Ante ugasio. I: koji je iz Mesid.Dr u godina dulje se c Prvi ured U Bedujr 1967.),r karpa5ii 1970.),k izlazio G socijalist Dr. Sma

Niem (1958-1 pa iz Ht Dr. Don u Njema (1972-) t deni u sl

0eu svoJrm Yugoslavin, War, Revor i Dr. Ivo frilade$hia: |ozo Tomain Yugosla:. Dr. Dinko I Culturein ;, Publisher, rog gledi5ta, n Radica je r i novinsku, rsile desetci

lista.

n r lournal Evnukritiku on, Indiana. o hrvatskim rjiievnosti u ;tr. 242-279. poraryCroa' d Co.,1960, wissance to )68. I, TJEDNICI

Li izdavaladki ogoruFermo, ustanovljena li vjerski list ved slijedede (t946-r947.) i kalendarza lrvatskogNa' mjesednikom 3). Od 1974. pis za dijalog vatskeborbe. e Hrvate, od lede u smislu 359

To je lszumljivo, i to je takoder jedan od uvjeta njihova opstanka. je u tome pogledu slobodani zato kr56anskami5ljenja i nadela primjenjuje izravno konkretnim i pojedinadnimdogatlajimai prilikama.> (Uskrs,br. 11, 1974.,str.2). Urednik vidi u ne samoglasnik nego dasopisi reviju. lzlazi kao tromjesednik.U godinama 1965-1971. ulazio je kao glasilo
sa dominik skromni lis tiskao. Ond upravu revi se suYreme selila, s un izlazila do izdavao svc Bulletin (l( najprije tro Obrana pre u Valenciju

Francus tova. Tako silo Hrvats Sudbury, O vitim razm je izi5la u r Croate seb sluZbenogl vine i San uretlivao mj Bila je nam izi5lo.Dana a Stoje joS

Belgiia. Urednik Vi Hrvatska R nik Oton C tiska. Dane hrvatskim r

Svicars novinsku sl

Svedsk nentu je or broj hrvats se i nesta izlazi Hrvat novii-Mujii

Englesk U Englesk DruStvopoi ditateljima ,

360 26

I opstanka. nja i nadela prilikama.> rmoglasnik 1965-197t. v. Ved rano rr godina u k i osnivad i3) u MiinIvan |elii. za Europu. r Hrvatskog lzvieitajnu o je nerede u ulan ve6 Hrvata koji lnik je listu l, prenesena obodiladkog e Slobodna rid. U Istom iheit, (1965r je urednik o list Raka oj. Urednik 964-?).Prvi r je list prelilten Hrvatimir feli6 je Berlinu od lista Glasilo r H. furdi6. nja u Euroi6.), onda u prof. LiStvom vatska197lidke Stranke rtu. Urednik tEnk Otpor, ra deluStipe rac pok.,Dr. i sv. lakova rta. IziSlasu kih maraka, koliko zbirki evnik, skupa

sa dominikancem Drom llijacintom Eterovi6, pokrenuo je u podetku -svojoi skromni list Osoba i Duh, (1949-1955.)koji se u treioj godini tiskao. onda je uredivanjepreuzeoH. Eterovi6,a Brajnovii jL'preuzeo upravu revije, namijenjene hrvatskim katolidkim intelektualcima] Bavila se suvremenimduhovno-znanstvenimproblemima. rJ 1952. revija se preselila, s urednikom, u SAD, gdje je 1 gradu Albuquerque,N. M.,-ioS izlazila do kraja 1955. u Madridu je neko vrijem6 Ing. Karlo Miith adavao svoju novinsku sluZbu Croatia Press- A Revlew and News Bulletin (1948-1950.).U Madridu je pok. vjekoslav Luburii pokrenuo n^a-inrije tromjesednikDrina (1951-?).U 196J. pokrenuo je isii novine olr,ofo preteLnorevolucionarnogsadrZaja.oba su lista kasnije prenesena u Valenciju,gdje su tiskanau vlastitoj tiskari. Francuska. Paiz. u ovom gradu je ulazilo nekoliko hrvatskih risto-va.Tako_je ondje osnovani tiskan Hrvatski Radnik (1950-1955.),glasilo-.HrvatskogRadnidkog Saveza.Ovaj je list prenesenu Kanadu, giad Sudbury, Ontario gdje ga je nastavio uredivad Mirko Mehe5 u neridovitim razmacima(1955-1960?).Hrvatska sloboda - La Libert1 croate je iziSla u nekoliko brojeva tokom 1960. Hrvatski Narod - La Nation

Svicarska. U Friburgu je pok. Dr. Augustin |uretii izdavao svoju novinskusluZbuHrvatski Dom (1947-1954.).

_- lngJeslffi, U Oldham, Lancs, pojavio se prvi hrvatski list poslije rata ! Engleskoj,Hrvat (1949-?), glasilo Hrvata u Velikoj Briianiji. Isto je !ru5t-19 podelo_ izdavati, u obliku revije, Croatia (1950-?),namijenjenu ditateljima engleskogagoyora. lzlazila je u uxbridge, Middx. Iirvbtstti 361

vao ga Je na Mesi6, pa sv Nekoliko u SAD i ovd prenio ovam najprije u Cl lzlazi ponaj, nego samihv ska sluZba.F 1955.)iz Ma ju je uretliva cegovatkih i minghama u Vei u sa mjesednika.I pi5e od novi mjesednikllr izdavati pod Urednici su r do dana5nje svoj vjerski n lic Messeng Franjevci ure urecluje pon; Franjevci im podeo izlazit je vlasnik bic SavezHrvats stao izdavati neredovito. S vatski Franje sed.nikAve Iv bio zapode Conception I Pensylvania Croatian AIn U g. 194 Gazette (194 izlaziti i ubt (1ea8.).Vrij koji su u 19 Americmt Cr Ohio. Za Bo Erie, Pensyl sluZio kao gl osnovao.Slij Kruga Hrvat 362

tikoj Britacmjesednik Uxbridge, Sviiestana t BirredniStvom and, Ohio, Hrvatskog stao.Noya r Londonu. ;a mjeseca, 1968.nije novinarski dh metoda, ;ke drLave, rje buduie NH. je u e Croatian gnaonamo 'alevrijedni iu osnovali inar Aubera je B. C.

y3o.qa je najprijJ njegov pokretad,svei. VjenceslavArdas, pa Tomica Mesii, pa svei. Draguiin Kamber.-

poslijeII. rili zavr5ili u nastavili ;u ubrajati ipak su u rdire.Tako 1905-)kao ard ]. Verzacijatiska Eka Zajed(1922-)u k. Urednik ku. Stanko i Katolitki dinu 1958. tnice1958. i.) u New nda Anton .), urednik r godinama olidki mjema. Uredi-

363

g. 1972.pok listu Charle Tiednik (r91 mjesednikpc politidka, vjt |osip Remen U Wash Urednik Sirn kanske Strar Argentina, a su u poslije svojim listov John Badov (1es7-?).Ad tromjesednik Historical Sa objavio velik

Canada. (1929-),kom a sada mu jr glasilo Hrvat samostalne,d sjednik H.S.S vati Kalendor nipegu, Mani U Montre u neredovitin U istom grad ubrzo nestao alazi NaEPu mlatlim dlano Tomii. Ondje Nezavisna Hr mjesednenov gradu izlazi I u proilosti de U Sudbury-uj prenio u Pan

luZna Amr u Argentinu, Ondje se i raz ondje. On je Pokreta. List Nevistii (1947 tajem Hrvatsk Ljeposav Peri

i7.), New York. uredivao ju je lnistidkogareZizio u Detroit-u, Ohio se pojavio furne i politidke ri broja su izi5la wlaziti Vjesnik rjesnogogranka Prcela. Viesnik ne glasilomsvih i dobro uredivavaomjesniograom lnlormativni Chicaguje bila ngleskomjeziku trednikDr. VlaHrvati. Hrvatski k Muslimanskog r svoj godi5njak ju na engleskom esti. Urednici su jer preko njega o nama.H.A.A. Announcements, Urednik: Jakov bi narod - The je takoder bio ri dasopisza bal;ve6enhrvatskim nenutiI.B.H.S.S. prican Academic irka je pokrenuo ter (1968-1973.). uio pod imenom Narodno Vije6e rvatskiuseljenici nunistidkoj ]ugopogledna svijet, drZaw. Najraniji 962.)koje je bio mericanCroat ku, koji ureduje ahichje osnovao Societyte ve6 u

objavio veliki broj svojih opisa hrvatskih doseljenikau SAD.

nipegu, Manitoba. U Montreal-u,provincijaQuebec,jeizlazio mjeseEnikladran (1967-?) u neredovitim razmacima. Urednik mu je bio Dr. Stjepan DubiEanac. U istom gradu se bio pojavio list Zvono - La Cloche (1968.), ali je ubrzo nestao.U Torontu, Ontario, Zivlja je novinarska djelatnost. Ondje izlazi Nai Put (1962-), koji je promijenio ime u Hrvatski Put i sluii mlatlim dlanovima Hrvatske Republikanske Stranke. Urednik je Rudi Tomii. Ondje je izlazio kratko vrijeme list G/as Domovine i takoder Nezavisna Hrvatska DrZava - Independent State ol Croatio (1960-?), mjesednenovine, koje su izdavali Ujedinjeni Hrvati l(anade. U istom gradu izlazi ljevidarski jugoslavenski list NaJe novine (1948-), koji je u pro5losti destomijenjao svoje ime (predhodni naslov ie bio ledinstvo) . U Sudbury-u je Mirko Mehe5najprije uredivao Hrvatski Radnik, koji je prenio iz Pariza, a zatim Vijesti Kanadsko-HrvatskogKluba. luina Amerika. Kada su poslijeratni useljenici stigli ubrzo po ratu u Argentinu, najveii dio ih se sklonuo u glavni gradi Buenos Aires. Ondje se i razvila njihova Stampa.PolumjesednikHrvatska-Croaciaizlazi ondje. On je postao kasnije sluibeno glasilo Hrvatskog Oslobodiladkog Pokreta. List su u podetku uredivali prof. Vinko Nikolii i Dr. Franjo Nevisti6 (1947-1950.).Oni su tada uredili i dva godiSnjakabogatasadr?ajem Hrvatska - kulturno-politidki zbornik za g. 1949 i za g. 1950. Ljeposav Perinii je uredio svoja dva kalendara i to Mali Hrvatski Ka365

lendar za 1950 i Mali Kalendqr < za 1951. Sve6.Viktor Vincens je prenio sa sobom svoj mjesedni vjerski list Ave (1947-1960.) iz Italije u Argentinu. Kulturni i vjerski mjesednik Glas sv. Antuna (194& 1958.) uredivao je hrvatski pjesnik Ivo Lendii. U g. 1949. u,lazio je mjesednik Sloboda, list za politiku i knjiZevnost. Urednik Ivo Bogdan. Hrvatski Muslimani u Argentini su izdavali svoj list Inlormativni Bilten (1950-1960.).Hrvatska Smotra - psnsTsrnaCroata (1951.) bila je kulturni i knjiZevni tromjesednik. lzdavala ga je >. Samo detiri broja su izi5la. Prof. Vinko Nikolid i Dr. Antun Bonifadi6 su osnovali i bili prvi urednici Hrvatskoj reviji (1951-1954.).Od 1955. prof. Nikoli6 je sAm preuzeoreviju na sebe te joj je urednik sve do danas.U 1966. urednik je H.R. prenio u Evropu. Poslije neuspjelogpokuSaja,da je Stampau Parizu, radi oporbe jugoslavenskih vlasti, sjedi5te je Revije sada u Miinchenu. Politidki i socijalni dvomjesednikRepublika Hrvatska - RepublicaCroata (1951-) pronosi misli osnivada i prista5a Hrvatske Republikanske Stranke. Urednikom mu je bio prof. Ivan Or5ani6, a po njegovoj smrti su se redali razni urednici. Marko Sinovdii je osnovao tromjesednik Hrvatska Misao (1953-?)i ostaomu urednikom sve do obustave.Poiestosu Eitavi svesci bili posveieni posebnim hrvatskim problemima politidke naravi. Iste godine (1953.) poEeoje izlaziti Easopiss izabranim dlancima iz svjetske Stampeza Hwate pod naslovomlzbor - Selecciones(1953-?). Podeoga je bio uredivati Eugen Delipater, a onda je imao dva urednika, fosipa Suba5iia i Nikolu Peri6a. Ante Matijevid je uredio Godilniak Hrvatskog Domobranaza 1953. i 1954. Zitomft Antii je isti godi5njakuredio za g. 1955. Edo Bulat je uredivao kratkotrajne Vidike (1954.), list koji je bio . Isto tako kratka vijeka su bile Hrvatske Novine (1956.),koje su takoder istaknuleu naslovu <.Bio im je urednik Ivo Bogdan.LjeposavPerini6 je za Eitatelje svoje naklade izdavao 1955. u novinskom obliku Viiesti Hrvatske Putke Knjiinice. Vlaho Raii je pokrenuo i uredivao mjesedne novine SlobodnaRiiei (1957-).Od njegaje preuzeovlasni5tvoi uredni5tvo Vlaho Bu5ko. Iste godine je Pero Tutavac pokrenuo svoj tromjesednik Napridak (1957-1967.),da njime zagovarauvodenje ikavice Stokavskoga govora za hrvatski knjiZevni jezik. Poslije prestanka lista Napridak pokrenuo je isti urednik s nekoliko Hrvata profesorahrvatskogajezika tromjesednikSvitlenik (1968-?) s istom svrhom. Hrvati BuenosAires-a su organizirali svoju zadrugu u Villa Martelli. Te godine su podeli izdavati i vjesnik zadrugepod naslovomZadrugar (1958-1963.),glasilovjeresijske, potro5adkei stanbenezadruge S.O.J. Villa Martelli. Stovi5e,prigodom desetgodiSnjicezadruge izdali su knjigu Spomenica10. godiiniice rada Hrvatske Zadruge u Villa Martelli 1968. U g. 1959. pojavio se mjesednikHrvatska MladeE- luventud Croata na Spanjolskomi hrvatskom. Urednik Ante Benkovii. One godine je iziSao takoder, Vjesnik Hrvatskog Demokratskog Odbora u Argentini, urednik Ivan Franii. Iste godinepojavio se list Usta\a (1959-1963.)glasilo Poglavnikovih boraca za za N.D. Hrvatsku. Urednik Stjepan Bar366

barii. Slijeded ku Studia Cro hrvatskogana Franjo Nevist time udovolje ovoga dijela s te dana5njojk Prista5eH mjesednenov Hrvatska - I i Ivo Bogdan Noticias (196 dobio Sirezna - Hrvatski I Hrvatska (19 engleskomCrc cy (Hrvatska I U 1968.pc urednik franje lika u Argen pokrenuo i po novina je gla Pokreta. U Venezu Vjesnik Druitt Croata de Ven Malvii, a sad U Urugua Vjesnik Hrvat

Australiia. tralsko - Hn izlazio je tak< podetaka u S Vjesnik - Bt kao mjesedn Vjesnik je prc novine Slobo ljene u Hrvat kao prof. Vla pok. franjeva (1958-?).Pro se nalazi u Hr vrijeme je izlt liji. U r97r.1 Rover.

ktor Vin1960.) iz na (1948ulazio je , Bogdan. mi Bilten la je kullektualna : Nikolii koj reviji a sebete LEvropu. goslavensocijalni ) pronosi :ednikom .ali razni a Misao rvi svesci avi. Iste svjetske Podeoga a, |osipa lrvatskog rredioza rt koji je Hrvatske tsko,neerinii je t Vijesti mjesedne :edniStvo rjesednik
bari6.Slijedeie godine je podeoizlaziti tromjesedniki na Spanjolskomjezikt StudiaCroatica(1960-),posveienpolitidkim i kulturnim problemima hrvatskoganaroda. Prvi urednik Ivo Bogdan, a po njegovoj smrti Dr. Franjo Nevistii. Revija je izdavanaza svijet Spanjolskogjezika, pa je time udovoljeno nuZnoj potrebi upoznavanja s hrvatskim problemima ovoga dijela svijeta. Brojevi posveieni Bleiburgu, Bosni i Hercegovini te dana5njojkrizi u fugoslaviji veomasu dobro uredeni. Prista5eHrvatske Seljadke Stranke podeli su izdavati l g. 1964. mjesednenovine za HSS u |uZnoj Americi pod naslovom Slobodna Hrvatska- In Croacialibre (1964-1966.).Urednici: Prof..Z. Mustapii i Ivo Bogdan.U Parandgradu ing. Franjo Pu5kovii je najprije uredivao Noticias (1963-1964.),bilten druStva >, koji je kasnije dobio Sire znad,enjezaHwate u Argentini pod naslovomNoticiero Croata - Hrvatski Vjesnik (1965.). Isti je urednik pokrenuo list Croacia Hrvatska (1968-?). U Buenos Aires-u ie izlazila novinska sluZba na engleskomCroatia (1954-?),aizd,avalaju je CroatianInformation Agency (Hrvatska Informativna SluZba). U 1968.pojavila su se dva mjesednika,jedanvjerski, Ognjiite (1968-), urednik franjevacLino Pedi5i6,a sluZi duhovnoj izgradnji Hrvata Katolika u Argentini, i Hrvatski narod (1968), politidki mjesednikkoji je pokrenuoi postaomu urednikom Dr. VjekoslavVrandid. Ova mjesedna novina je glasilo Odbora za reorganizacijuHrvatskog Oslobodiladkog Pokreta. U Venezueli,u glavnom gradu Caracas,izlazi ve6 dugi niz godina Vjesnik Druitva Hrvata u Venezueli- Boletin Interno de la Asociaci6n Croatade Venezuela.U godinama1954-1961.uredivaoga je Dr. GaBpar Malvii, a sada izlazi bez naznakeurednika. U Uruguay, Montevideo izlazio je u pedesetimgodinama bilten Vjesnik Hrvatske Katolitke Zaiednice u Montevideo. ,Australija. Prvi hrvatski list u Australiji bio je bilten Vjesnik Australsko - Hrvatskog Druitva u Sydney (1952.). U godinama tg52-1953.

(1958-?).Pro5irenisadrZaj,ne samovjerski nego i kulturni i rodoljubni se nalaziu HrvatskomDomu (1958-)koji ure
one rijetke lil U Australiji, uredni5tvoFI nema hrvatsl drugim stran

Da zakliu hrvatskogaii ne(n znati, k stranice ugle osjeiaj hrvats veliko hvala stvarali na5u noinim satim se od naiih nr kdige i pi5u6 imetak, oni s Pisali su iz I rada poslijera u Skolamai u Neka nam nameiu, kada Hrvatima.

O CEMUNE B

Medusobn bacivaniena r etika i hrvats svoj poziv odg bolje ozradje, zadnje ostatke Iako je u knjigu unesep( zemalja, koja Neki mladi i r grafiju u na5ur tim putem. Be silom prilika n ne piSu.

O CEMUBI TR

NaS hrvats kulturnom, vie hrvatske ditaie svojih sela, sac misli da je lak

, koje su

D,_koje 9n oget tiska u svojoj nakladi. Hrvatska Kniiiara, a u'Melbourne ava mno,ge hrvatske-knjige. U Europi ovine, ali. svaki naldad-nik, kao i io za rasprodaju svojih knjiga.

tskarata, LojAfrici. Hrvatska

ivjetskom rdiSnjaka, lam tjeda aktivno iesednika, to HrvatStudies, osni smo 'fgentina, ovinarski lasadena, Hrvatski Truatska, rndonu i ;AD. Od rjemood uof,Rim, !, Buenos rw York,

O CEMU NE BI TREBALO PISATI?

ige,dasodijeliti i >ne,Zato novinau lelandije. h knjiga. koje su i oglase di svoju ;ary-aG. rks, koja iz iseljeje svoju uSADi ie knjige hrvatski rj tiskari rsprodaje

O CEMU BI TREBALO PISATI? treba odgajati Hrvate u tudini u strudnom pogledu. Zlodin ie ostaviti i primitivizma, s kojim su stigli iz ld visoko civiliziranih naroda."Tko ve u dubokom neznanju, vara se, i

369

ne misli plemenito svomenarodu. Ovo vrijedi jednako za duhovne kao i za politidke vocle. Nije istina, da je u domovini poslije rata sve crno i slabo. Ima i dobrih stvari, kao i svuda po svijetu. Kada bi se reZim i trudio, da u domovini uguli svaki napredak, ne bi uspio. A napretka, materijalnoga,a donekle i kulturnoga, t)za say pritisak, je bilo. Yalia piznati ono Sto je dobro, a podvr6i opravdanoj kritici one mjere reL,imakoje ru5e sre6u podanika, ogranidujudi slobodu i prirodni nzvitak gradana. Istina i samo istina ie nam otvoriti odi i osloboditi nas od uskih lanacapoluistina i neistina. Tko Zeli pomodi svojoj domovini, mora najprije doznati istinu o njoj. Svi preZivjeli predvodnici ratne hrvatske drtave treba da napiSusvoje uspomene.Pre5uiivanje i skrivanje istine samo koristi na5im neprijateljima. Iz tih uspomenai saduvaniharhivskih podataka valja konadno napisati objektivnu povijest ratne Hrvatske, o kojoj joi uvijek kola tek primitivna (crno-bijelo) ratna promidZba. Crne legendenestaju kao crne aveti pred svjetlom istine. STO NAM FALI U VELIKOMPOSLUIZDAVANIA KNJIGA I EASOPISAI NOVINA? Poslije rata nije stvoreno novdano zalede hrvatskom tisku i na5im brojnim akcijama. Nemamo ni banaka ni zaklada, koje bi bile u stanju financirati naSenaklade i na5a povremena izdanja. A bez toga zaleda nicat 6e i venuti jedan za drugim tiskarski podvizi. Treba nam dobar, sveopii, ne stranadki, nego hrvatski tjednik. Od tri koja jo5 imamo, Hrvatski GIas sluLi jednoj Stranci, Zaiednitar jednoj osiguravajuioj ustanovi, Danica jednoj redovnidkoj Provinciji. Valja napomenuti, da uredniStvoDanice najavljuje reforme r 1976. To nas veseli. Ipak, svaki kontinent bi trebao imati dobro uredivani hrvatski tjednik, Europa, Sjevernapa ltLna Amerika, Australija i Nova Zelandija, jer su prilike u kojima Zive na5i ljudi u tim zemljama veoma rczlidite. One i traZeposebniodgoj ditateljai posebninadinborbe za ostvarenjehrvatskih telnja. Svaki na5 list, naklada i knjiZara ovise ponajviEeo pojedincu, s kime stoji i pada. Naprotiv, rad u skupinamaje danaspravilo za svaki, pa i za umni i umjetnidki rad. Onda se ne bi dogodilo, da isti dovjek pi5e knjigu ili dlanak, financira je, dijeli i dak na po5tu nosi. Leda su jednogadovjeka preslaba za ove velike pothvate. Meni nije do toga da ovdje dadem gotove odgovore.Oni se moraju pronaii u skupnom dogovoru onih, koji imaju iskustvau tiskarstvu. Ali ne5totreba udiniti, da se odteretepojedinci koji nose ovo strahovito breme na ledima. Ho6e li doii vrijeme da se urednici i pisci hrvatskih pitanja oslobodeprofesionalnograda dapreLive, pa da im hrvatska zajednicaomoguii Zivot barem skromnim pladama,dok oni svoj Zivot tro6e za nju? Premalo smo pisali na svjetskim jezicima o hrvatskim pitanjima. To nam jo5 i te kako fali. Valja pojadati i u kolikoci i u kakvo6i taj sektor nale djelatnosti. Tako bi Europa trebala imati reviju, koja bi na fran370

cuskom i nadin. On Studies a zaka hrva People, C piscima,k nagrade.I kim kapit urednici s trebali i tr ljudi, jer j za nama Ima li ust <
ekaoi dobrih rmovini lonekle dobro, danika, ;tina de na.Tko iu svoje rijatelji dno na.ola tek ao crne

I naslm

u stanju t zaleda nik, Od rr jednoj /alja narsveseli. tjednik, a, jer su l. One i rrvatskih r, s kime i,paiza ie knjigu r dovjeka l dadem nih, koji pojedinci ne da se r preLive, ama,dok

cuskom i njemadkom jeziku obradivala hrvatska pitanja na znanstven nadin. Onako ne5to kao Sto SjevernaAmerika ima lournal ol Croatian Studies a luLna Amerika Studia Croatica. Treba poZuriti izlaZenje svezaka hrvatske kulturne enciklopedije na engleskomjeziku Croatia-Land, People, Culture. Zato treba novaca, suradnje i vremena urednicima i piscima,koji se svi bore za svoj kruh, a rade na enciklopediji bez ikakove nagrade.U svijetu su ovakovi pothvati s enciklopedijamaokruZeni velikim kapitalom, stotinama suradnika i desetcimatehnidkogaosoblja, a urednici su u njima stalno na poslu uz dobru plaiu. Zato bi se Hrvati trebali i te kako pobrinuti, da ne padne ovaj pothvat na leda nekolicine ljudi, jer je to pothvat ne samona5egapokoljenja,nego onih koji dolaze za nama i koji 6e u tim svescimaditati hrvatska kulturna dostignuia. Ima li uspje5nijega nadinada se konadno,na dostojansfveninadin uniSti o Hrvatima po svijetu? Kada dogotovimoovo djelo u osamsvezakana engleskomjeziku, slidnovalja podetina drugim svjetskim jezicima. Valja savjesnoprouditi Sto o nama govoresvjetskeenciklopedije,desetak ve6ih na engleskom,pa najvaZnijeu Njemadkoj,Francuskoj,Spunjolskoj i Italiji. Ako pronademo poluistine i neistine, valja znati dati objektivni, istiniti ispravak, i sva je prilika, da ib uredniStvaprihvatiti takove ispravke.Zato je nama potrebit na samopovijesnii etnidki institut, nego takoder i institut za proudavanjehrvatskih pitanja u suvremenom svijetu. Iz njega bi uredniStvaenciklopedija, velikih novina, radio i televizijskih postaja, ministarstva raznih Vlada mogla dobiti pravu sliku hrvatskih zbivaniau sviietu i u domovini.

o STUDIA CROATICA, hrvatski d.asopisna Spanjolskom jeziku, izlazi u Bs. Airesu od godine 1960.

a

Ljima.To aj sektor na fran371

IDEJNO IZBJEGLISTVO: RIM rg4j-47 MrLrvol

MosTovAc . P. PRERADOVIC

Usprkos javnog djelc koji ie mi o sastankana Stanje dom Sto vi5e sv smislu dobi granice u5iv sam sobuu sv Katarine ljen l. Marit mi rede: -Idejno otrgnuti se r valovlje svje organizacijs vodi kroz kl K tome, idejni progn ne priti5tedi ne moZeod da kraj razn duhovnoopr

fednoga redovnici up samposlanic da mu je slu ma hrvatsko komunisti kr su nakon rat materijalizam voga napretk nagovorfran

Kasnije, zastupniki b je sa svoja c fa sam ih na ispod ruke du rasta, kao tri bez majke,kc Pernar. S njil uskoro samu s rijedima: se je u Zagre ka iz jastreb 372

,-47 Sto vi5e svestranih vidika jednoga dana unesem u Hrvatsku. U tome ima svoie z tvoie, \i svoga>. ADOVIC

me ogra1 Se Ona

ju samor desetke Samane roiama i letiri gofu veliki o5eustuYremenu :dinacai I njih u rvatskom blistavoj NaSaje narodu, lnje nisu ,gasloma A,tlantske utjecaja, ra, da 6e , koji ie kad se je o nestati. zurednih u, dostat-

mr rece: -Idejno izagnanstvoje te5ke,ali i providnosnenaravi. |er, nije lako otrgnuti se od svoje obitelji i ljubljene domovine. Nu, u tom skoku u valovlje svjetskih prilika imade i neSto providnosno. Izbadeni smo iz organizacijskihokvira, te osje6amokako nas nevidljiva ruka Providnosti vodi kroz klance jadikovce prema vi5im shva6anjimaZivotnogaposlanja. K tome, za Hrvatsku se je malo znalo u svijetu, pa je sadasvaki njen idejni prognanik postao ambasadoromnjenih pravednih teLnji. Neka Vas ne priti5te dinjenica,da ostastebez dri,avljanstva,jer Vam ni jedna driava ne moZe oduzeti pravo na gradanstvoneba. Najzad, spoznat6ete i to, da kraj ruznih materijalistidkih internacionala postoji i internacionala duhovnoopredijeljenihljudi. |ednoga pak dana, ba5 kad sam izlazio iz Instituta, francuski me

materijalizam, bilo osobneili kolektivne naravi, najve6i je protivnik pravoga napretka i potpunije sre6elutajuiega dovjedanstva,-ssylgis je svoj nagovor francuski Nadpastir. Kasnije, do5ao je u isti Institutut i dr. losip Torbar, narodni zastupnik i biv5i ministar, a iz redova Hrvatske SeljadkeStranke. On se

s rijedima: -Susjede, ho6emoli na Setnju?>Ovo me je zadudilo,jer se je u Zagrebr pripovijedalo o samotarskimSetnjamadvaju uLih zemljaka iz jastrebarskogkotara: odvjetnika Dr. f. Torbara i kanonika |. Pe5t5

i Vrbasku ba sa svojomkli nekom prilik bih vam dac prestalata n biti rije5eno1 U tome slui Hrvati sebi < hrvatsku dou


-Pa ako nici HSSau On mi je
rzili u isto kriZali>na Yosti,te bi , mettutim, knjiZnice. ga Livota: :omesu se ni, pladati je i dvoso dasnik i kretu.Upi'ada me je ,jek nuZno i suradivati ten dovjek, rojte Sirem ati od Vas ali budite aravski,da l iznenadio za Pavla i Dr Madek, 'om, pa de : stigao u tj ministra oZaMaksid i to, 5to > HSSovac la bi velik rrnjim grate, nezado, te premabiti napete 'ali autonoa u dZepu, ie od onih, nadZarskog orak dalje, ja kwi, za :dunavskoj pune: raza posebnih vladabude i koordiniie pak tide e obuhvate 5tJ

a u zemlji dadosevlast veliko-srbinu Drazi Mihajlovi6u, koji l]1dT."l l_epotpirivao ustanak pravoslavnemanjine protiv hrvatske 75 o/o vetine. Poslje.licaje bila, da je izbjeglidka vlaha iz-1r'ufiUugled u odima velikih Saveznika,te je njihova propagandapodelJisticati-vaZnostdo tada neo borca za oslobodenje svih juZnor tome sludaju poslovica: dok se dva

Ia sa-, zofija), Isto siti di Rom bi Sto teme kupljanja p hrvatskom r republike p< su neki pre nazove tisu( na delu. Ve strudni, Gor skup5tine m putem Skol jevi). Svidje u Banjaluci upravne tede poslova,te n rektor Hrva ekonomsko vatna inicija posebnopre dime bi se tip seliaka-r guran. Medr spomenuo d ugledu susje moine konfe usprotivio.N Austrija i Mr u svjetskojp drlava, ona jedne, a Bug ples. Th u k drZaviilanici

ig:i'l"flT";t",T]"""U,i?",T;:l Nato se dr Torbar obrati meni s pitanjem:
..?!-i'r',"'#:i:litff H',;J,:i.l , Na$9n. toga razgovora zajednidke su setnje izostale kroz nekoliko dana. Medutim, nakon stanovitog vremena pokucao je dr. Torbar oper ponorivsi ve6 ustaljenu redenicu: ususjede,hocemo li na 31 Toiu vrata, setnJu/>,te je odmah i nastavio: <
i-oblika. Sreia je htjela, da me je I zbog moga dugogodi5njegaorganiz lijepo primio, ohrabivli me u odh pbgia_omi je i povremenu pomoi iz posebnogaameridkogfonda (Mgra f. A. Stipanovi6a).Tako mi je kroz stanovito vrijeme bio"osiguran topli prilika 9bje4, dok bi za vederu kupovao groLde_i drulo uo-e.. iiiiSv. |eronim _j_epostao i nase hrvatiko .Tu se F ; vetko raspravljalo.vedina se je nadala skorom povratku u ostavljenudomovinu. j,e jednu I;,kudrekavsi: jedan ruski izbjeglica izbiegli5tubit ie vam najteLeprvih io godinao,htjedoSega naii momci istuii.

Slidni plo vijesti o pro sam pred jerr viiem, najed Do5aona u jedan od n Stogasmo ga iz jureiegavl u Fermu, prr feronimski zz zatyot i onda grebu Clisso

376 27

ihajlovidu,koji > 75 o/ovedine. r odima velikih rst do tada nerje svih juZnoca: dok se dva r se je pudem zadetnicipuda, ,ini procjenjuju m misli, da je aroda-morao vije karte (Dr ru pravoslavne upama,krvavo iiti iskrcavanje je oklijevao u rvatskinarod.>> kroz nekoliko r. Torbar opet r, hoiemo li na tulim dogadaji:nja uvijek move svoje usporo burnim vreU.D

agjerecbio je l ga i nisu moga je po koji avjestiizabrani Ljematerijalnih nenihrazmjera 'ao,a i cijenio Stogame je i tdiliSnenauke. g fonda (Mgra osigurantopli Silom prilika a je na veliko enu domovinu. Lanruski izbjegodina>,htje-

377

ostao u Zavodu, da bi ga drugogajutra kriZom napustio...Tamo je te no6i preno6io i Nikolii, tako se ponovno spasio. 1. veljade1946. stigoh ponovnou ,gdje me je uskoro don Mate Luketa pozvao u svoju sobu. Primijetio sam neobidnu tugu na njegovu licu i neki posebni drhtaj u njegovu glasu. I, kad je zatvoio vrata, saop6iomi je jednu od najpotresnijihvijesti u zadnjih 24 godine > bile su njegoveprve rijedi, pa onda je nastavio: > Spontanose zagrlismo.On, predstavnik Crkve, a ja ,jer smo se unutar omladinskihgibanja osjedalikao dlanovi jedne sloZneobitelji. On iz juLne, a ja iz sjeverneHrvatske, bili smo zbratimljeni zahvaljuju6i velikom Pokojniku. Za5utjeli smo, rijedi su narn zastaleu grlu, a fllze se pojavi5eu odima. Osje6alismo obojica teLinu rastanka od onoga, koji je snaZnim rijedima isticao sudbonosno poslanjeomladine u izgradnji suvremeneHrvatske, a dija je djelatnost imala opde-hrvatski,opde-kr5ianskii opieJjudski znadaj.Db, bio je to dovjek, koga u neku ruku <> u prvim danima mladenadkoga Livota, kome ostah vjeran kroz sve klance jadikovce idejnih gibanja, usko s njime suraduju6i u Orlu, KriZarima i ]unaku. A njegovo je vrijeme upravo sada doSlo,jer je trebao nakon iskustavasjediniti najstvaraladkije snage, pa oznaditi nove puteve obnove hrvatskog dovjeka, bez koje nema ni prave obnove javnih ustanova. Duboko potresen,oprostih se od don Mate, pa odoh u Francuskiinstitut. Povukaosam se u svoju sobu, te u Zelji opteredenjauzburkane du5e upisah u svoj > slijedeie: kroz sve hrvatske krajeve. Da okuplja5, zanosi5 i usmjeruje5 ne samo omladinu ve6 i Siroke slojeve. Sve to u cilju kako bi nam narod bio sposoban ne samo zadobiti ve6 i izgraditi Slobodu. Zato sl Te i swgdje poznavali i voljeli. fer stisak ruke, Liva rijed i bljesak oka ipak je nedto drugo, nego pisana rijed. Th previ5e je bilo Skolovanih ljudi, koji su se zatvorili u posebne krugove, izbjegavajuii dodir sa Sirim slojevima. A ipak su ti slojevi duvari vjekovne predaje i stoga se bez njih ne mogu ostvariti veliki ciljevi. Ne samo tudinska vei i narodna vlast strpale su Te u zatvor i skoro si otiSao na drugi svijet. ler za Tebe drZava nije bila neko boZanstvo i priija jedne skupine, ve6 sredstvo opCega blagostanja i vlasniStvo ditavoga naroda. Crvene nametnike smetala je Tvoja prodlost, istandano poznavanje ljudi i zamaina organizacijska sposobnost. I zato su Te uniStili: kuglom iz Suteiega revolvera. Nu, hrvatski narod unio Te je u dasnu listu narodnih mudenika>>.

378

Nakon s narodnimza miroviiem i dr Krekom, naroda, sas L. predloZi Vocle primje da na5aosv goga Pokojn domovineot iskustava,te rodnih struj dostojnimnr u neposred

Ne dugo gurnu Italijr

BAZILIKA S\

amo je te

skorodon l tugu na e zatvorio 4 godine: k ostavio,, ga usred rcdstavnik rjedalikao atske,bili mo, rijedi ro obojica rdbonosno djelatnost bio je to lenadkoga r gibanja, o je vrijenajstvararjeka,bez , oprostih e u svoju Dnevnik>

Ne_du_99 ngkgn toga hrvatski idejni izbjeglice stadosenapustati nesigurnu Italiju. Tako sam i ja otputovaoiz Rima.

a koji smo iktatorskim me i onih, rcka Ti je gli smo u6i rbespravljenr blagdani h krugova. ke krajeve. :. Sve to u ti Slobodu. i i bljesak 'anih ljudi, slojevima. gu ostvariti u zatvor i roZanstvoi rganaroda. i zamaBna revolvera.

.tl

t

BAZILIKA SV. PETRA U RIMU: pogledna trg.

379

U POTRAZI I BORBI

ZA HRVATSKU DJECU METOD

KELAVA

DANA 23.kolovoza 1975.navr5ila se dvogodi5njicasmrti o. dr. fra Dominika Mandi6a, koji je u svoiswu generalnog definitora slavenskih Pro vincija, i kao ekonom Franjevadkog reda osnovao1946.u Grottammareu Italiji franjevadko sjemeniSteza svoju hercegovadku Provinciju. S tim je Mandi6evim pothvatom donekle povezan i pisac ovoga dlanka, stoga 6u to ovdje iznijeti, Mandi6u u spomen.l

srce, da mu u tom pothvatu budu pri ruci... Koncem studenog 1946. ve| sam u Austriji. Dobiv5i informacije o

te5ka mbr denja.Ve vlasti odh bila pose je nemog legalannz ma. Ured i jug. pre Najpr predstavn demu se t u ltaliji, staleZ,na O politidl osuda na pisao, a gleskog d namjerom ie to, uos ateizmu t pravdom praudi. lt primi i iz i iskuien hrabrosti Engle dale obe kojih je t treba pro za odlaz ili ako ) usudili d vlastima stavnika vlastima

Posli im mogu

3 Vrlc teta>: (O nacistima iskreni pr jedanod' kad je bil Zrtva sran neustraSiv terorizrna sustava Zr pripisuje t

f.lajprije je voden razgovor izmedu pisca ovih redaka i engleskih predstavnika.Tu sam im pokazao svoje punomoii, pobliZe protumadio o degru_ s9 radi, moguinosti koje se djeci pruZaju preko franjevadkogReda u Italiji, kao i pravo Katolidke Crkve, da ttali kandidate za sveEenidki stalet, nakon Sto su u ratu i nakon rata toliki hrvatski sveienici stradali.

rivanja sjemeji: franjevadki lovanjesvojim vrhu sakuplja r se stavljana

pravdi- MuEeni\tvo nadbiskupa Stepinca bit 6e potpuno, ako se osuda primi i izvrii. Dao Bog da Nadbiskup izdrZi duiom i tiielom sve patnie i iskuienia-, da bi krEtanstvo moglo pobijediti, zahvaljuiuti ni-egovoi hrabrosti>>.3

informacijeo :tio mjestance j kudi Zivjelo tara i jednoga tlali austrijsku rliju. U prvom ;uinostiSkolorestak.Bilo je avilo. No kao

. Poslije na5ih-razgo-voraEnglezi su primili jug. predstavnike,iznijeli im moguinosti, koje djeci nudi franjevidki Red,-polanko ih informiiali

g o. fra BernareEakaza sjemela, te razodaran lnio o. MandiCu Ante Paveli6a>. eseciprije zavrraznih strana i

381

o svemu Sto sam im rekao, posebnogledom na polozaj Katolidke crkve i na proces i osudu nadbiskupa Stepinca,a jer su Eng[ezi razgovararii s nekim_od diedaka,vidjeli su i njihovo raspolozenjei odbija-njesvakog povratka u domovinu... .. Qlg.tg. naoko diplomatiziranje nije ni5ta pomoglo. Englezi su ve6 bili odludili djecu izruditi, a zahtjev jug. predstivniki bio je u tom smislu jasan.Evo na koji se je nadin to zbilo. U psihozi straha od izrudenja djeca su trajno Livjela. Kad bi se putgm prema Ramsaupojavio kakav vojnidki kamion ili dZip, mnoga bi se djeca nzbjeL,ala ili posakrivala. Tako se je dogodilo i nikon soziea

-Jef nema nevaZni dat tok Zivotau To mi je do sadaiz sred opiSem sva kojom sam Rimu, jer s Kako m sam napus badenau po 1947.pred t7 sati voL uspjeha.En dozvolu za javiti. |a sa gdje iu se r uvederistog jo5 nije bik dolasku pol je dobilado sam engles DODIR S

S takvim mislima dodekaosam engleskevlasti. Odmah mi je redeno, da se za dva tri dana ne smijemnikuda kretati, da sam njihov gost, dok se stvar bijega djecene ispita.

svaki detalj Livota,gdje sam svr5iofilozofiju i teologiju,da li sam sluZio jug. vojsku i gdje, gdje sam bio za vrijeme rata i nakon toga, za5to sam napustio domovinu, odkuda znam talijanski i njemadki i toliko slidnih pitanja. Po nadinui sadrZajuistragenijesamse mogaooteti dojmu, da me presluiava ili biv5i katolidki sveienik ili posebni agent, koji se je specijalizirao za istrage sveienika. Prije podetkaistrageodmahsam naglasio:u pitanju pojedinihdatuma 382

Dok se bio kod Ar Prijem je b tivno: treba kojemu log gotovo, treb niti. Daju n traZiti djecu Ameridk susretas nji djece iz Ra po Austriji Italiju. No pote

' Austrijs sam pnJe Pr( kod austrijsk venskoj listi. s Dok sa vlasti, moji st se od njih pjr upitati, da li

j Crkve rrali i s svakog vedbili smislu lbise nogabi BoLi(,a ako idu : vlasti, je bilo ei.ala,,t o djecu, )ngleske trijskog dvodile n vlastimakao. pokazao rolio za i druge oditelja. .u zonu, r, a time lapokon ljece,ili :ti, kako r drugoj

DODIR S AMERIKANCIMA

r redeno, ,ost,dok engleski rm moje moj rimro, deSde ao se za m sluZio a5tosam c slidnih u, da me je speci-

Italiju. -fro

poteikoia je i u ameridkoj zoni bilo na pretek: zastralivanja,

r datuma 383

da ova i, eto, opet v Sto se

nim vlastima duo sam upadno spominjati svoje ime... I u Beduje rezultat razgovorabio pozitivan. Upuien sam na ameridke vlasti u Linzu, a kad sve tamo bude gotovo, oni ie izdati dozvoht za odlazak djece u ltaliju. EPIZODA SA SOVJETSKIM DOEASNIKOM 23. 12. 1946.vralam se iz Bedau ameridkuzonu Austrije. Kao i na dolasku treba proii kroz sovjetskuzonu. Kontrolno mjesto vlaka bilo je na mostu rijeke Inns-a. Osobno sam pro5aolako, jer sam imao propusnicu u redu, iako sam bio u franjevadkom habitu. No brzo opazim kako dodasnikkontrolor zapovjednimtonom skida mnoge osobeiz vlaka,

Or u ame logore Asten verbuj Sto se povrat privat Domo Vrdolj nisam kuplja S ameri mteLe negdj ljuje: fratar U dine r ne ie ridkin u Rir djece list odmi< Bolje svoju majo

ODL

P na oc od tc Grott volja 6

sa St Sekul 7

384

vidjeti agenata efonski lje sam psihoza ; djece. u Bedu ftr zgranadle?-

da ovaj put radi katolidkog BoLila bude velikodu5an prema putnicima, i, eto, upalilo je. Sovjetski je dodasnikopozvao svoje naredenjei putnike o_petvratio u vlak. Ja mu u va5e i u svoje ime od srca zahvaljujem... Sto se tide novca, hvala vam, ali za me ne trebate ni5ta sakupljati...!" Ove su rijedi mnogi putnici u vlaku popratili pljeskorn. Ponovno sam u ameridkoj zoni s uputama iz BeEa5to treba diniti. Podinjem obilaziti logore: St. Marienkirchen, Andorf, Munderfing, St. Martin kod Linza,

neridke volu za

aolna ka bilo ao proopazim zvlaka, novijim ilo van gledam u interlmnom dok se :./rimza loLi6, a b moii ie znati to dini go date ,atskom r side s vaj put e imati | ruzgon ruski amise nadkom ja sam rj su se rlio na zzika-

ameridkih vojnih vlasti u Linzu major Sekuli6. On aktivno plete svoje mreile, da Amerikanci ne dozvole odlazak djece u ltaliju. Vjerojatno je negdjedobio i kakvo obe6anje,kad nerijetko javno i samosvjesnoizjavljuje: 6

svoju rijed i promijene odluku, i da se ne 6e ispuniti jug. majora Sekuliia. ODLAZ,AK U ITALIJU Popis ili lista djece vei je bila gotova i predana ameridkim vlastima na odobrenjei izdavanjezajednidkepropusnice.U sve: 59 hrvatske diece, od toga mislim 14 djevojdica kao kandidatica hrvatskih dasnih sestarau Grottaferratta. Zaista,lijep broj, te je njime i o. Mandii bio vrlo zadovoljan, kad sam mu to javio.? _6 \4ajora Sekulida netragom je nestalo iz Austrije 1948., kad je Tito prekinuo sa, Staljinom, a Amerikanci doSli u jadi sukob sa Sovjetima. Neki mislb, da je Sekulii opozvan ba5 radi toga, jer nije uspio sprijeEiti odlazak djece u ltaliju. 7 Kasnije je iz ltalije i s drugih strana stiglo jo5 par kandidata za sjemeni5te...

38s

Zivotu, lik sv rodoljt

A Mandi zasllLt herceg nova ( biskup okolnc

I1 prilogr osniva 8I

oprostili...

obilancifranjevadkogsjemeni5tau.Grottammarenije-ovdjerijed, ptikaza' MoZda se tko boJ""i ii"i to nije svrha ovoga i". *""aortu;r, jednom i na to osvrne. pozvaniji rada sva""- i.il^id;il-o*iuuni" slemeniSta, financiranjei organiziranjepokreglavnog jedinog, a. ono ne ako tuko suub. uandi6iiiiluLi.vog", raznovrsnosti i Sirine il;. i6 je io5 jedan aotu, vi"5e'njegove'golemi njegovih radnih Podrudja. 23.ko|ovoza|gT|.navr5ilesusedvijegodineo.dsmrtiovogvelikog nJegove Hrvata, sve6enika-redovnikai hrvatskog historiograta' Povodom o Pokolniku nei<.rologu u iandi:i6 di Bazilije .-rti-,l.-i." ""pl:19 i: slijede6e:
rdobrile listu. rr, dan i sat r potpisanoga, etra Buluma). :u. Dogovoren dvor. Toga je djece.S amena lista djece, ) nam je bio takav i prediecasu :ulazila rvalahrvatske savrazdragan dajimai topliu na opro5taj, valjujemameretpostavljenih zagrlili i aliukoljena,stade znam,Vi ste Idovoljiviinjeli i za uvijek

iivotu, posebnomedu povjesnidarima.Ipak ona ne ie izbrisati svijetao lik svedenika-redovnika,uzor marljivog radnika i neslomivi karakter rodoljuba, koji je krozilivot oditovaoblagopokojni o. Do,minik Mandi6>.8 A ved pokojni urednik fra Ljubo euvalo, napisao je o o. Mandi6u:
vlak, iznosili rjimau Italiju. yaEkisamostan MandiCiznajtskommoru, s vatskoj. rdid uputio na mi destitana

ije ovdje rijeE, . MoZdase tko ranjerada svaglavnogpokrei raznovrsnosti ti ovogvelikog vodomnjegove iku napisaoje atskomjavnom 387

BILJESKA O KARDINALU SPELLMANU I HRVATIMA KARLO

MIRTH

Ameriku 1947., pa i mnogim drugima. Spellmanovutjecaj bio je tada vrlo velik ne samo u hijerarhiji Katolidke crkve i u ameridkom javnom Zivotu, nego s obzirom na metlunarodni poloZaj Amerike i u svijetu opdenito. Postav5inadbiskupom New Yorka 1939. a kardinalom 1946., Spellman je jo5 viSe pro5irio Siroki krug poznanstavamedu crkvenim prvacima i produbio medunarodneYeze koje je odrZavaoprije tih imenovanja.Stoganije dudo, da su se predsjednici Franklin D. Roosevelti Harry Truman u vi5e navrata obraiali na Spellmana i povjeravali mu tokom i poslije rata viSe vaZnih zadataka. Spellman je ujedno bio apostolski vikar ameridkih oruZanih snaga,pa je destoposje6ivaoameridkevojne jedinice, a pogotovo bi nastojaoprovesti svaki BoZi6 medu ameridkim vojnicima u kojem od udaljenijih dijelova svijeta. Ne samo za vrijeme Stepindevogsudenja, nego i kasnije, za vrijeme zatodenjasve do Stepindevesmrti, Spellman je u nebrojeno mnogo navrata iskazao svoje duboko po5tovanjei divljenje prema hrvatskom Kardinalu. Spellmanje medu ostalim bio odredio, da se nova, moderno sagradena katolidka gimnazija u White Plains-u nazoye imenom Archbishop 388

Stepina kao i S nastoja katolici: biskupa znati nt ali uko Skole.l je bio sz na njih< majican Sportsk samih r na new (koji or uspjesi gimnaz resirali ti znad

Mad pri ruci Stavaoi Spellm ske2. n i isprip sludajn takoder

Uor dvaju d niku, pr Na: 6en kar hrvatsk mentarn ostalim povodo

oVii ier naro zemlju t visoka.' njegovo gdje se ie ovai l iiti mis

Stepinac High School. Reljef sa Stepindevimlikom koji krasi tu 5kolu, kao i Stepindevubistu, izradio je Me5trovii, pa je na taj nadin Spellman nastojaoupotpuniti simboliku hrvatskog duhovnog doprinosa ameridkom katolicizmu. Od tog vremenapa do danas prollo je kroz gimnaziju nadbiskupa StepincaviSe tisuia studenata.Ne treba imati iluzija, da 6e oni znati nesto vi5e o Hrvatskoj, nego daci drugih slidnih ameridkih Skola, ali ukoliko su neito saznali, bilo je to prvenstveno po imenu njihove 5kole. Ime hrvatskog Kardinala (u doba kad je Skolapodignuta, Stepinac je bio samonadbiskupom)sastavnije dio njihovog Zivota. Ono je ispisano na njihovim svjedodbama,nosili su ga na svojim uniformama, Sportskim

amo da se lojzija Sterada,nego' irrlomnogo r te mjere, Hrvatima, rjeneDrZa* :ovidu,koji lrZaviNew su stigli u

ti znadt o Hrvatskoj ne5toviSe.

rhiji Katora medunaupom New Sirio Siroki rrodneveze ;epredsjedobradalina r zadataka. naga,pa je ao provesti iih dijelova

U ovoj zabiljeici osvrnut 6u se posebnona Spelt:nanovstav povodom dvaju dogadajau godini 1960.: smrt kardinala Stepincai sudenjesvede. niku, profesoru Miji Skvorcu r Zagrebt. Na 30. travnja 1960. poslaosam Spellmanubroj Croatia PressaposveCen kardinalu Stepincu (god. XIV, broj 205-207). lntzev tri stranice hrvatskog teksta, najve6i dio broja (33 stranice) bio je ispunjen dokumentarnim materijalom o Stepincu na engleskom jeziku. Tu je medu ostalim bila ukljudena i Spellmanovaizjava od 10. veljade koju je dao povodom Stepindevesmrti. Prevodim ovdje jedan odlomak u te izjave:

za vijeme mnogonatskomKarlernosagraArchbishop

Madek mi je rekao u jednom od razgovora, da mu je Spellman bio pri ruci, kad je doSaou Ameriku. Znam da je MeStrovi6redovno obavjeStavao Spellmana o svemu Sto bi saznao o Stepincu i posjeiivao bi Spellmanasvaki puta, kad bi doSaou New York. Po povratku iz Hrvatske 2. rujna 1959.rekaomi je, da je tog istogjutra bio posjetitiSpellmana i ispripovjedio mu svoj susret sa Stepincom i razgovor s Titom. Znam sludajno, da je i Dr. Mladen Giunio Zorktn iz Nanaima u Kanadi bio takoder jedan od Hrvata koji su bili u vezi sa Spellmanom.

389

Dear Mr T

in Includ the late

te5ke. Kardinal mi je odgovorioslijededimpismom od 29. kolovoza 1960': Dear Mr. Mirth: I thank you yery much for your troughtfulness in sending me your report concerning conditions in croatia, which I shall share with my associates. With best wishes and kindest regards, I am Very sincerely yours F. CARDINAL SPELLMAN Arcbishop of New York

1 honor ie sanctity soul ie n

(Mnogo Vam hvala na Va5oj promiSljenosti,Sto ste.mi p-oslaliVaS izvjestaj 6 prilikama u Hrvatskoj, kojim iu up-oznatimoje sudrugove' S najboljim Liljama i uz prijateljskepozdrave,odani Vam...)

nists.> Ove dvije epizode iz 196O. godine neka posluZg k-uo^maf-inrilog gradi za jed"aniaokruZeniji i potpuniji prikaz o kardinalu Spellmanu i Flrvatima"i ujedno budu poticij onima koji bi mogli pruZiti ili pribaviti obilnije i vaZnije podatke za obradu te teme. 390

Mr. Kar Croatia P.O, BC Grand C New Yot

FAKSIMIL

CaRorruefs REsloENcE 45?

R\eNuE-

t^Ao\ga'\ NEv,

22

YOFX

MaY IZth,

Et

W+slbea v==t

at-

43 =i;i====ay

Ya-=5.

Mr. Kar\o J. Mlrth,

rtle

Cr oa"tiaE

;RY

-S<-,r F Icw

Pr e.e e .

BsR-se>a ar!r\

Cer:lr Yor k

a\ l 7

prilog anta

t

baviti FAKSIMIL PISMA KARDINALA

SPELLMANA ING' K. MIRTHU

391

u svole ardinala he Last rje5taja

CARoTNAL's REStoENcE 45? MAorgolr AvENUe NEW YORX E2

ralio 5to U pismu r svjedo-

r Okruiie protiv n je bio rZanihu ta 1958. 3gnut,a rtuZenog rjvaZnije ozakarodase r pojava alje vrlo r 1960.: ur report

May tZth, i960

Dear Mr.

Mlrth:

I thank you very much for your thoughtfulnese in lncludlng the etatement which I made concerning the late Cardlnal Stepinac ln your publication. The high school dedicated in the Cardinalts honor ie indeed a most moving testimonial to the sanctity and greatnees of the rnan. I know that his eonl ie now enjoying eternal rePoee. With best wiehes and klndest regards,

ELLMAN York

;lali VaS ugove.S :li hrvat). Odatle irooklyn) mici pod Commurli prilog llmanu i pribaviti

I am

Very slncerely youra,

6^,e;--/, 4 Ar'chbishop of New York Mr. Karlo J. M{rth, Croatia Preee, P. O. Box 1767, Grand Central, New York 17

FAKSIMIL PISMA KARDINALA SPELLMANA ING. K. MIRTHU

391

USPOREDBADVAJU IZDANJA MESTROVICEVIH USPOMENA, EMIGRANTSKOG I DOMOVINSKOG KRSTO

SPALATIN

KNJIZNICA Hrvatske revije izdala je u BuenosAiresu 1961.,jo5 zi vrijeme

M e s t r o v i i iel ivvao t a , ; A J "" ;: '.; ; : i ; # , t 6 h i $ /

,4ffii#" tr*!ili"!:^!i'"*, ;,r,' :E{i"{;,#i11':X,-

\

lkg r Zagrebu tg0S. to isto djelo kao jedng 9{ svojih izvanfd.rth. izdanja. Kako su oba izdanja rasprodana,

moglabi ova analizabiti od neke'koristi

"" ""l"iuui"o

i;.i;

ft;;;l

prvog, osim napomenitc politidka po onakva kak usporediosr

Prvo sei pogovora ist ljeno u Ses atentatau tl tata u Skup Trojnog pal fugoslavije. Drugo iz troviiev pre vaZnijih ime znam, je Ii s <
TUMACIZDI

Matek, Vla

dar. Nakon Ra HSS i Seljad Nosilac liste I borima 1935.i s Dragi5om Cvr stao potpredsj Za tata u inten emigrirao. Nap

392 28

t, SKOG

r rasprodana, :eceizdanje.* nosti u hrvatsamokipar i :aknuti politize. Za Prvog tgoslavenskog lan gradanin, rgogsvjetskog rio privatnim )vremenopoe DameUni, Uvijek sam rmamladima, (ove. poruka bila znanstvenim zlikovati od

TUMAC IZDAN KAO DIO KNIIGE:

TUMAC rzDAN ODIELTTO KAO NEKA VRST ISPRAVKA:

ro dva izdania nko M. Vuiici. R, str. 122:125'. sramota,da je kur (125). -

393

Mihajlovi1, Dragoljub (DraZa; 18931946), pukovnik. 1941. organizator i zapovjednik detnidkih odreda. Odludan protivnik NOB+. Upravljao napadajima detnika na partizane, ofvoreno suradivao s okupatorima. Uhvaien osuden i strijeljan.

Nakon : i general kraljevske jugoslavenske vojske. 1941. organizatot i zapovjednik detnidkih odreda. Odludan protivnik NOB-e. Upravljao napadajima Eetnika na partizane, otvo reno suratlivao s okupatorima; krivac za masovne pokolje hrvatskog i muslimanskog Zivlja, naprednih Srba i zarob ljenih patizana. Poslije oslobodenja osuden i strijeljan kao zlodinac.

Paveli6, Ante (1889-1959), poglavnik usta5kog pokreta koji je od 1929. organizirao u emigraciji (logori u MadZarskoj i ltaliji). 1941.-1945.bio na delu Nezavisne DrZave Hrvatske, nakon dijeg je sloma emigrirao.

usta5kog pokreta, koji je od 1929. organizirao u emigraciji (logori u MadZarskoj i ltaliji) staviv5i se u sluZbu talijanskog faiizma. 194l-1945. bio na delu kvislin5ke Nezavisne Driave Hrvatske, nakon dijeg je sloma emigrirao. Organizator borbe protiv NOP, suradnik okupatora, krivac za masovne pokolje srpskog i hrvatskog naroda, jedan od najteZih ratnih zlodinaca.

Stepinac, Alojziie (1898-1960), zagrebadki nadbiskup i kardinal. Nakon drugog svjetskog rata osuden na 16 godina zatvota. Pomilovan.

Nakon prve redenice: U mladosti orijentiran jugoslavenski. Solunski dobrovoljac. Nakon drugoga svjetskog rata, u vezi s prelaZenjem Srba u Hrvatskoj na katolidku vjeru i suradnjom s , osuden na 16 godina zatlora. Pomilovan po5to je izdtlao dio kazne.

Analiza gornjih stilizacija pokazuje, koliko su Hrvati 1969. bili , tj. koliko nisu smjeli reii o osobamakoje je reZim bio izopdio. Udara u odi dinjenica da Pavelid nije smio bolje prodi od Mihajloviia. U isti mah vidi se namjera hrvatskih komunista i nekomunista da se prestanes rekriminacijama i da se rane iz pro5losti zaciiele. Prvo demo izdanje nazivati emigrantskim (E), a drugo domovinskim (D). Prvi broj u zagradamaoznadivat ie stranice emigrantskogizdanja, a drugi domovinskog. A.

GLAVNE OPCENITE PRAVOPISNO-JEZICNERAZLIKE

Emigrantsko izdanje

Domovinsko izdanie

Negativni futur: ne 6e, ne 6ete,.. Perfekti povratnih glagola: vidjelo se je; sad se je proiirio...

postaie

nede, nedete,..

skratuiu se u

vidjelo se... sad se pro5irio...

Uljudno Vi: da Vas ne smetam

postaie postaie

vi: da vam ne smetam ili : poslije veEere

Vremensko : iza vedere

394

|esna destica < Vremesko
tok prestolonasljed

glagol s pasil ljude u njil tralo, pritisal

sloZenice na ni demu primjetba bez da zadnji

desa, idesa, nid di

N.D.H., i t.d.. ima vi5e zar

Kralj, Poglavn

na Quai d'Ors u Marseilleu bi hrdjavo

Pro5laje samo u malo ka, ali ima i izdanje, ali sr ne. Na primj cija posvojn objekt osobn povratnih gla Saka,ali D-iz naravi. Tako trgaju s aus .Sm Dalmacije>o |o5 gore se d AustroUgars Malo dalje, g slovenski kr: gre5kenalaz nekoga pri t( bih i onu gd Kad je, nain zalaziti, kako

)ral kraljev141.organiih odreda. Upravljao rzane, owc ma; krivac og i muslirba i zarobrodenjaosureta, koji je :aciji (logori aviv5i se u 1941-1945. ,isneDrZave oma emigriiv NOP, suza masovne iog naroda, odinaca. mladosti orirnski dobro jetskog rata, u Hwatskoj njom s
). bili
fesna destica Vremesko < tok prestolonasljednik

glagol s pasivnim (se>: te se ljude u njihovoj zemlji smatralo, pritisak se je vr5io sloZenicena ni-: demu

s nikim, u ni-

primjetba bez da zadnji desa,idesa, niEesa

di N.D.H.,i t.d... ima viie zareza Kralj, Poglavnik na Quai d'Orsay-u, u Marseilleu bi hrdjavo

postaie postaje postaie postaje postaie

ujest" , ili sld. tijek prijestolonasljednik pravi pasiv: ti su ljudi u njihovoj (!) zemlji smatrani, pritisak je wSen

postaiu

ni s kim, ni u demu

postaje postaie postaje postaie postaje

primjedba

postaiu

NDH, itd... ima manje zareza

postaju postaiu

kralj, poglavnik

postaje testo

bismo ili biste

postaie

loSe

adane posljednji Eega, idega, nidega crticom prekriZeno d, naLalost i u

na Quai d'Orsayu, u Marseillu itd, itd.

Pro5laje detvrtina stolje6aizmedu dva pravopisa,pa se vide, iako samou malo sludajeva,neke prinove. [ma, naravno, i popravljenih gre5aka, ali ima i arbitrarnih zamjena. Izmjene su poneStopobolj5ale novo

,tnovinskim rog izdanja,

,IKE ,nie se pro5irio... tmetam ikon>: poslije

nekogapri tom poslu paZnja bila popustila. Medu ove pogre5keuvrstio bih i onu gdje pripadnici usta5wa postaju njegovi protivnici (369-328). Kad je, naime, Me5trovii stigao u Rim za NDH, podeli su k njemu zalaziti,kako on kaZe, omladinci Nizeteo, Lendii i Cihlar, i nastavlja: 395

<t Ne znam, uistinu, kako bih inade protumadio u D-izdanju mjesto . U to isto vrijeme i ja sam se upoznao s Me5troviiem, pa se u samompodetku na5egpoznanstvai meni obraiao kao da sam usta5a.zNa jednom mjestu (57-50) korektor je dokinuo todku ispred .i pokvario smisao, na drugom (58-50) opet je uni5tio smisaoispustiv5is pred <>, ali je na treiem (118-104) sretno zapazio da se .,proridete>>mora pretvoriti u itd.

u isti mah, i, kako je u predgovoru redeno, nisu imale cilj da budu objavljene za javnost, a pogotovo ne one za vijeme do sloma i raspada prve ]ugoslavije, a to ve6 i zato, Sto nisam Lelio, da faktima, iznesenim u sjeianjima, itko nade i kap ulja zavatru, koja je u toj gradevini tinjala od samog njenog podetka i prijetila konadnim poZarom. Osim toga, ja sam pripadaoonim optimistimakoji su se nadali i dekali,da 6e se uzroci propadanja izlijeliti i odstraniti> (403). Ove su izjave neobidno vaLne, jer je MeStrovidvolio prepriEavati dogatlajeiz prollosti, pa bi se s vremenom prikazi starijih dogatlajabili mogli lako izmijeniti. Metlutim, pisac je svoje razgovore i doZivljaje, dim je dospio, na papir stavljao. Danas nam ovo djelo izgleda kao zbirka crtica s izvjesnompolitidkom ili nacionalnom poentom. Ovo, naravno, nisu stenografski zapisi ni magnetofonska v{pca, pa su neki detalji moida netodni, ali sadrZaj je sigurno todan i u skladu je s op6im Me5trovi6evimgledanjemna na5u politidku realnost. B.

GLAVNE IDEOLOSKO-POLITIEKE RAZLIKE

Na samompodetkupredgovorau D-izdanju uredni5tvodonosi sljededu bilje5ku: (1). Uglavnomje to i istina. Od 400 stranicau E-izdanjusamosu posljednjih Sestznatno saZete.Te se straniceodnosena Me5trovi6eveprve kontakte s partizanskim emisarom u Svicarskoj. Ali; kako 6emo vidjeti, vei na 15. stranici zapoteloje ,koje se tu i tamo prigodice nastavlja do spomenutogzavr5etka.Sto se pak tide autorizacije,MeStroviievu sinu Mati bilo je obedanoda se tekst neie mijenjati, nego da ie se samo neki dijelovi ispustiti. I Pod Nizeteo, u drugom izdanju Tumada stoji: > U prvom izdanju nema ni r' ni . z Od 1941. do 1948. bio sam lektor hrvatskog jezika na rimskom sveudili5tu.

396

I. DO PRVO

Godine 1 upoznao s Il poslanik u Bt vaZnosti, osir bolesnomsrp tao. Za njega su bili bdabr

( 1s - 12)U. r

Kao Stose iz niStau biti iz uvjerenju, ta politidara i d su krili svoju nesretnogsrp gubitke za vr da je Pogov 1908. Pisac srpskim neju

II. NAKONS

Za ruta u nikom rusko da u sludaju i Caru, koga U D-izdanju mijenjati, neg brojem veliki neki na5i boh u predstavni U jednu rijed U inozem vladom, koja slavenstvajec ovakvog drZa U D-izdanju su podeli Spe trebna, jer se srpski politid svjetlu. Dok j za osloboden Rimu bio pos srpskog ekon Hrvatsku Ma Protii ni Lju jugoslavenstv

o, pripadnici uistinu, kako adnici>.U to nom podetku rdnommjestu ,o smisao,na 5li>,ali je na pretvoriti u ta, jer je taj rvu: <
I. DO PRVOG SVJETSKOGRATA

II.

NAKON SARAJEVSKOGATENTATA U TUDINI

>nosisljedeiu vom izdanju, anim zavrSetanju samosu roviieveprve demovidjeti, i tamo prigorizacije,Me5rjati, nego da ustaSki orijenn drugog svjetorijentiran> ni om sveudili5tu.

397

rju Sto se odnosi na Srbe u cjelini' 'olitidurimuu.Trumbid se bio uzalud

da je takvo shvadanjemedu Srbima redika iznad toga Pisac je naPisao, takve metode "u inbzemstw najvede

RADICA STJEPANA III. U NOVOI DRZAVI DO UBOJSTVA

'srpski klali' dodi na vrata ih ima u Dubrovniku, upravo su uZivali, Stode ali je u Dubrovnika" tros_r?si^T; F ive donesenou oba izdania' D-izdanjuispuiteno sljede6e: < D u b r o v d a n i , k a k o s u s k l a d n i , n i s u m i n i 6 t a u l i c e r e k l i , n e g o m ejedno jesvega vede j"du., ,t*i gospodin, i";;s; i.dva od vietenia poznavao' zaustavio je rekao: na Boninow, Pa mi - Dobro Vi misfite, gosparu Ivo, samo oni ne uzimlju tako (p-od-oni mislio le go"o*, da jo5 more zaudara' jer da je srpski car radikale), a kod nas ;iltd grad' Du5an u'njemu op.o ,tog-"kadle bio da posjeti na5 5alu.> za uzeo to Ja sam

a je to Sala,korektor -sebojao.da se kritiku srpskenasrtljivosti rje"piSEevu u tom istom Poglavlju u kojem MeS'dane. On je desto govorio da se mi sadaovogakorektora"' TV. OD ATENTATAU SKUPSTINIDO ATENTATAU MARSEILLU Dan nakon atentata na Radidr Zenu admirala Stankovida, i ovako mi na francuskom: Ovi Srbijanci rodeni razbojnici i neiskrenabagrar nju, ali opei zaludu, jer se malo 398

izdanja.Ka nije mttav t staru, kako pucati, ako i mnogih c ljudima a t smiju upotr zgranuokar svjetskogrt Dr. Pe svjetskogrt komadati I Goru i Ht jednom i c ne bi bilo t pisu bio na Buduii da r obidnog

V. OD AI

Nakon trovid u B se zvao Bt BoZidar). zabfinrfi z vine Hrva Banovina da je bol nego sjek dete, kakl D-izdanje za sjekiru

Pod k Beogradu

e u cjelini, bio uzalud mitrijeviia, isacnavodi posljednja bez obzira u> (79-70). La,ali misli r. Nekoliko tuo, da su . I nadalje f rje5avaju rgo ublaZio rv
r ga je bio ilo je nat+ )ubrovdani :aredubrodikala, Sto r6ina vrata r, ali je u me je svega , jedno veEe oni mislio te e srpski car

V. OD ALEKSANDROVE POGIBIJEDO TROJNOGPAKTA

rojaoda se nsrtljivosti rojemMeSrdasemi

LLU bio pisac Lila i rcEe nego su i r u D-izdauju u oba

^ Po{ kraj prve }ugoslavije navratio se k piscu njemadki poslanik u Beograduvon Herren, kad je bio na prolazu kroz Zagreb. Brzo su se 399

Premc i usta govor politil oditov Evo jr Von Herren:
NDH DO USPOSTAVE VI. OD PROGLASENJA KOMUNISTICKE JE IUGOSLAVI Engleski konzul Thomas C. Rapp i Pavle Ostovid krenu5eautom iz Zagrebana 10. travnja u 12,3Opopodne3i stigo5eu Split 12. travnia. Kad su u5li u Mestrovidevukudu na podnoZjuMarjana,zapodeoje engles-

(I u nasr je kljr poglav ove rr hodnil K ovakvt mi do Zrinje' kao dr Svejed

P tragid diladl nosti ina<

D poraz pi5e ; NDH

od kojegase bio oslobodio10. travnja 1941. to Prvih dana NDH naSaose Me5trovidu Spliru pa pi5e: < (3IO-274).D-izdanje ispu5ta . ' U oba izdanja stoji (307-272).

400

uz u\ N jedan bilo r netkc sku. It ipak piSe greb i go. trebl Kaki najin riti. musl Savs

e od dvadeset uropi i saZeo ;ki tehnidari> enamiSljenja, :dnidkih crta Sto su oni u u bagaZu,da :erijalizmu,a uvijek komuijetlaju.Tako komunistima.

:uSeautomiz | 12. travnja. rdeoje englesputa. Ovako mnje,DrZava .

401

nom.,ali da_malopromijeni, upotrebljava< (u navodnicima!)ili gostionidarMeho (341-302).

je bila ukljui je bio: (390|ugoslav svoju samos MeStroviievo

Ispu5ten u Hrvatskoj> Po zavr5 dr Nikola Ni se vrati ku6i. ali Meitrovii se svidalo on u Hrvatskoi. Hrvatskoj,ie izdanju, kao lNikoliil po nitko nastrad osuden na ta se je tamo up - Vjeruj neku nepravd sam se njime - |a sam -ItoV Vam rekao>( se Meitrovide rovi, ali se is ispadajukao vidi, pisacje I ni u partizans manje zlo neg

Medu razn posjeti interni movinu> (J98 ga dodekaline bili pretukli, < je5tenao njihc

ovaj izvjestite povijati> (399 Sto se nisamh 402

fcima!) ili r iskljuden Lijedolazio m reZimu: , Veesemaputa ga je r Tu5kanac no su na5li D-izdanju detiri puta a i Augusomjenena je Me5trounutra bez : AugustinVleStrovide-

u\Jlu{er-g pod svoj.im f li1" lrojeq, koji je slijedio iza ostatih, a naslov republika fugoslavija, razdij-eljenau sebi ., srrt ,"pure bro: < (J90-346). Jugoslavenskekomunistidke vlasti oduvijek su ljubomorno isticale svoju samostalnosti. neovisnostod sovjetskilt m*u"irtu.-otil im ovo ' MeStroviievo<ne odgovara. je cijelo_p_oglavrje koje nosi naslov (392 i 39Jt

mu s nadla rastanku r, ili komuD-izdanju. ,tan bivSeg nali, Kinez ki izvje5taj anju iznosi rreko dvije skve. Da im vjeltom saoru, i Kardelj Zidov i vrlo je identidan dobno pisao

rjanstvenin tske vlade. |ugoslaviji. rje bi sadizdanje, ali ata skrojili racijal i s z Beograda republike, ena svojim |ugoslavija

403

PROI

LJUT MIRK(

PRIJAI . u poslu sva pristaje.

Skolove trebalo prel da i njegov poduzeie. it (a da nikak< nikoga nije

Moj vrS ne Spekulan upravo kakc imade plaiu mnogo godir druStvu kr# kao da se st

Dobrostc istide kao H se da izgubi s naSestrane I kad se Vodi obitelj mislio, da je najvainijeg d se pruZa pril njegov proble

Odvedoh restaurantu. ! specijalisti. N odluduju
404

VLADKO MACEK I NJEGOVA PISMA POVIJEST JEDNE SURADNJE BOGDAN

RADICA

Hrtta i pod tunat tjerat K i dob

vrem Made boy',a vao naro za sl Livot Hrvi

ees mog

Stin svoj kroz

Hot vod odl nas poj jug uI nai Me pre odl vul nai pir Al( voi

Mr u, Su Kc tih ni M vj

rn

414

\. PISMA

Hrvati i srbi se ne vole. Italiia 6e iskoristiti naiu unutrasnju razrovanost i..podvoienost.Paveli| 6e se vratiti u Hrvatsku i odpoteti krvavo obratunavanje sa srbima. Narod 6e straino stradati. Tieiati nas u rat, znati tierati nas u krvavi gradanski i bratoubilatki rat.>

: Madekbio ne:, posebnomedu ne znadiodricati ttiv, znali pribliLei popuStajuie je, da je Madeku se je zadovoljal o tome, da je ku. Za njegaje fe napore,da ga Kao 5to kaLe t io, 5to sam kao jenje Benjamina epokretanmir, i ; uzdrmati>. rja u izgnanstvu. a. ee5ie sam ga de. Ali on se je u prijedlogu,za mje bilo kontesronapustitii taj roltiranim.Kako SluZbenim noviunostalnosti.Za ; smijeizmijaniti biti premjeSten, tm:. <
vJerovao. . Razgovarajuli s Madekom, bilo u New yorku, bilo u Washingtonu, -Bano imao sam uvijek osjeiaj, da je on bio uvjeren, da je ostvarenjem 415

politidar: narctito.. s ustastv svoiu poll izmiri, St moji su o kad sam s VaS Mad

Made ligenciju. On mi je da je hrve koja su se obidnogu fa samko je vladao klero-usta nikakva n politidka 1 poku5aj,c ljalo inter

AIi M nalistidko Ivanom IV bili iskren kasnije na talo. Ono mogaouvj Tita protir vii povuk objavljene partnera I izgnanstv ostalima, r ma Deklar S osobitin vi6a, The' kojoj je h velikosrps do toga ni tu knjigu Tita; i ta Washingto Rijetkc Ostovidev tantina Fo

4r6

rHrvatsku. ro, do rata, ria. Madek t,dasuu r je, da bi Inade,kod ii seliaci u bi sezatim rju, da bih ka, bilo je l njemadke a ponovio, o je ovaj: zadovoliiti n bi davao To bi bilo rvoprolide! o sprijediti ao sye de. stano.Kod dalata, tai lstoja,koji mu je uz govoriti u t za. njega zo u skupTrebaloje To ie bila e ponovno t, s Drom : vdjeti iz ru, i uopie rg iskustva i ne mora rbili svaku 'ataoni su u odgovorkstremiste, rio.fednog : -Molim lo se moie e. Na Balorio, da je i, iskusniji 417

dok se viiem, kako I! je dana Hrvats intelige slom. K kom in sa srbi uspost je, da s pud od Madek snagam (O tom koje sa tonu, a vrijeme Pos hrvatsk emigrac Madek I j. Krnje zfualo ht isto tak hladani Trebaju drEavei priznava nego sto drZavu n ne. Ali, je vidio dutim, sr s onima njegove1 KriSkovi i destita kako ser bi Lukas nije htio

Ui:i c svoj razg razdtaga skog Gla svijeta.Iz vora dao 418

n ga ja uvjera:ridkasluZbena ci. Madekkod pred odborima osudivaoamerao kao glavni udom javnosti. riusveone, rZbenompolitir; nije vjerovao govorio je, da Lmjere,na koji oZenjaHrvata. koji su isticali i ostalihhrvatnekogdubokog r populariziraju I naroda.einieovenskiizbjegli rotivu Moskve, : politike odpo:li samiu svoje graciju zastarie; o opadaoi MawenskuemigrarZniana Tita>! graiiianije bila r emisijeRadia ledinoStoje toj s time, da ne r u Sjedinjenim u suradnjuni s e inteligencijeu dnog hrvatskog ko Madek,Ivan 'ovi6eva,koji je vojegdolaskau su tadaprilidno lskomkontinenni, odekivalose, hrvatskogtijela. oE bili izbili u adekbio pozvan Losilimaterijalne ostvariti.Madek r takvogodbora, 419

Tako i tzl mi5ljenju I je uvijek g

ostalih, on je ve6 bio objavio uspomeneAdmirala Horthy-a, povjesnidara i drZavnikanorve5kogHalvdana Kohta, britanskogvojskovotleSir Hubert Gough-a, Field Marshala Lorda Birdwooda, s predgovorom Winston Churchilla; finskog premijera Oskaria Tokoi-a, generala Emilia Agui-

se odmah obratio na nekoliko ameridkih izdavala ili priretlivada rukopisa za tiskanje, metlu kojima i na mladog prijatelja Anatole-a Shub-a, koji je tada bio jedan od urednika liberalnof protu-komunistidkogdasopisa The New Leader-4 diji sam i ja tada bio redoviti suradnik. Anatole Shub je sa svojim bratom Borisom bio, u svoje vrijeme, priredio za tisak autobiografiju Koste Todorova, A Balkan Firebrand (Balkanski Plamen). Shub je, osim toga, poznavao sve biografije istaknutih ruskih revolucionarnih votla. Bilo mu je prema tome lako da pristupi tom poslu, kojega je izveo za vrlo ogranidenhonorar (od $ 500-).

Madeka je to jako ljutilo, pa dak i uznemirivalo. Izridito, kako se vidi iz pisama,nije htio da se u cijelu stvar mijeSaDr. I. Pernar,kojemu sam ja to i saop6io.Ali ipak na insistiranje Dra Pernara, zamolio sam Madeka, da mi kaLe, da li 6e iznijeti izmedu ostaloga i to, da je u atentat na StjepanaRadiia bio umije5ani Dvor i kralj Aleksandar. MaEekmi rede: -Znam od koga dolazi to zanimanjel (Mislio je na Dra L Penara). Ali ia ne mogu napisati, nego samo ono ito je istina! Nema dokaza o tomc, da bi Dvor ili Aleksandar bio dao nared,enjeza ubijstvo u Skup*tini. Takav je bio Madek. Su5taistina. Kao da'je najprije bio povjisniEar,a tek onda politidki dovjek. Mene je to kod njega uvijek znalo duboko dirnuti. Sve ono 5to je u politici govorila ulica, on je izbacivaone samo iz svoje autobiografije, nego Eak i tz izrabljivanja u svojim izjavama. I ako bi ga to moglo nadiniti popularnim, on je uvijek ostajao na istini. 420

Metluti tome nije j bile treba University biv5im pod i poznati p iako se je Imam ssjs prekid sa I slavije, za imao. Mad bi se nudi prevladava dio razlog bila je Mz farmerski i treban i va u jednom r bi bio i5d ogromno tr Zivio u stvu no isticao volio opeto Ustvari, Mr mislim, da nastojaopr Ali onc kod na5eg on gledao njegovaclu nosti, onog postojalo u odekivao,d On je zato <
i ruzgovor i ;voje knjige. sanjuknjige. :etanjejedne ti Serija),u ti, politidkih ;am mu, kad ieka.Izmeclu povjesnidara le Sir Hubert om Winston Emilia Aguiu i bacio se lorio, dok se Dra Stjepana :a,pripremiti rn, zamoliv5i ova pisma, i iva. Ali sam tlivadarukocle-aShub-a, stidkogdasolnik. Anatole 'edioza tisak rskiPlamen). .ih revolucioposlu,kojega : govorio,da la sam zato skopise, koje m, s mnogih r dak polazili ude u tisak. rko sevidi iz cjemusamja samMaEeka, u atentatna rdekmi rede: Pernaru).Ali kaza o tome, Skupitini.nvjesnidar,a :naloduboko ivao ne samo im izjavama. rjaona istini. 421

|edan primjer njegovehumanostiosjetio sam i na pogrebu prerano umrle kieri Dra ]. Krnjeviia, Biserke,u Philadephiji. Madek se rasplakao kao dijete.Uzmeme k sebi,pa mi rekne: < Iz tih njegovih ljudskih gledanja na Livot, on nije nikako vjerovao u zakudicekomunistidkih dijalektidara.Politika je za njega bila, kako rekoh na podetku, umijete kompromisa. S komunizmom, medutim, kod njega nije moglo biti kompromisa.Izmedu komunizmai dovjekaMadeka postojaoje Bog. Vjera u Boga,koja mu nije dozvoljavalada pravi kompromise ni s komunistima, ali ni s demonima hitlerovskog tipa kod nas. Kao Sto 6e ditatelji moii prosuditi, ja Madekovapisma objavljujem onakva kakva su, dak i onda kad stanovite rijedi ili misli mogu biti uperenei protiv mene.Netko ie se, naime, posluZitinekim Madekovim opaZanjimaprotiv mene,iako sam ja i takva Madekovami5ljenjaprimao kao mi5ljenjastarijegi iskusnijegi dovjekai politidara.Objavljujuii ova pisma, dinim to i zato, da na5i mlacli izbjeglice,koji se bave umijeiem politike, narde iz Madekovaintimna razmi5ljanja,kako se ljudsko mora uvijek podudaratis politidkim, da bi bilo ne samomoralno nego i pragmatidko. Ali u ovim pismima, ditatelji ie moii osjetiti i onu Madekovu filozofiju Zivota, koja je bila legendarnau mnogim hrvatskim srcima i mislima. Osjetit ie Madekai dovjeka i vodu jednog politidkog pokreta, koji se svakako ponajvi5ekod nas znao poistovjetovatis glavninom naroda. Pismima nisam dodavaonikakve komentare,nego samo ondje, gdje je to bilo neophodnopotrebno, dodavaosam tumadenjaimena, i onih dinjenica,o kojima je bilo govorau Madekovimpismima.Kod prepisivanja Madekovihpisama,moralo se biti jako opreznim radi toga, Sto Madek pi5e na svoj nadin, a i rukopis mu nije lak za ditanje.* Konadno, pokad5toMadek nije zavriavao redenicu,pa sam to ostavio ditateljima, da se snadu kako najbolje znaju.

destobi znao rc6i, da bi volio, da ispred zagrebadkeKatedrale stoji kao bogalj, ili da smjesta,kad se pojavi u Zagrebu,ode u tamnicu, nego da umre u izgnansWu.I kad je osudivao MeStroviia, Sto je uodi svoje smrti po5aou pohodedoma,mudilo ga je upravo to, Stoon to isto ne bi nikako mogaoudiniti, jer je smatrao,da bi to znadiosukob s principima, kojih se nije mogao odreii, pa dak i za volju da uodi svoje smrti vidi ponovno zemljtt, koju je iskreno i duboko volio. * Vidi faksimil MaEekovih pisama, na str. 443. (8. Radici) i na str. 469. (D. Suljku). - Ureil.422

PISMA D]

Dragi gosp Primio sobi od 3, Nije dc razgovoral Potakn Mislim, da Sto se l Jedinoi novac, a m industrializ Tu i.ali Kada sr meno javiti

' Madek j bila usta izmedu s., tj. Dr 2 Edgar M faSistidk potpore nije ima da je bio saopiio r ameridko tidke Eur vilo nast i ]ugosla uspjeli.

Dragi gosp Primio s Postavi da jo5 uvie sliku. New Yo glavnim t. j,

prerano splakao e vidite litidkim ;a,to je

PISMADRA VLADKA MAEEKA

'jerovao a, kako im, kod Madeka vi komlod nas.

Wash. Oct. 11, 49 Dragi gosp.Radica! Primio sam VaSepismo od 8. o. m. Pro5li petak bio sam u hotelskoj sobi od 3-4 s. 45 m. a onda sam otiSaona kolodvor. Nije doista bilo niSta vaZnijeg, 5to bih Vam bio mogao saobiiti iz razgoyoraprije podne. Potaknuosam bio pitanje G. i S.1ali nisam nai5aona povoljan odjek. Mislim, da je najbolje za sadane povladiti tu stvar. Sto se ti(e raz1ovorasa g. Mowrerom,2nije mi jasno kuda cilja. ]edino 5to vidim i ja jest, da ie Amerika izgubiti u |ugoslaviji badeni novac,a mi gubimo time, Sto Titu uspjeva pomo6 zapadnih demokracija industrializirati t. j. - proletarizirati zemlfit. Tr l,alibole ali ne moZemoniSta. Kada se odludim opet dodi u New York, svakako 6u Vam pravovremenojaviti. SrdadnoVas pozdravlja VL. MAEEK

wljujem rgu biti iekovim primao iudi ova mijeiem (o mora r i pragadekovu ;rcima i pokreta, wninom r ondje, mena, i rdprepioga, Sto bnadno, ateljima, ponovno r, koliko rti, kad : je vi5e lskom, i itoji kao nego da lje smrti 'i nikako ra, kojih ponovno

str. 469.

I.

II. Washington,23/5 - 50 Dragi gosp.Radica! Frimii sam VaSepismo s kojim ste mi poslali govor g. Coste-a'l Postavioje izvrsnu diagnozu. Steta Sto je jo5 uviek takova situacija, da jo5 uviek nije mogude preko ameridkih novina dati javnosti pravu sliku. New York Times je i u mom govoru izpustio ono, Sto sam-smatrao glavnim t. j. oZigosatinemoralnostpolitike Zapada prema Titu.' 423

Kada dodjete u W. biti 6e mi drago da se vidimo. Gospodjui Vas srdaEnopozdravlja. Va5 VL. MAEEK 1 Brutus Coste, rumunjski diplomat, izbjeglica. Radi se o jednom nacrtu, koji je Coste izradio o onome, Sto bi trebala biti ameridka propaganda u komunistidkoj Europi. (). U nacrtu je, na efikasan nadin, osuden sluibeni potez ameridke diplomacije podupiranja Tita. '? Madek je odrZao govor na skupu SeljaEke internacionale, i, razumije se, sve ono Sto se odnosilo na ameridku politiku podupiranja Tita, , koji je sistematski podrZavao sluZbenu politiku podupiranja Tita, nije donio. Bile su to godine neogranidene euforije s uvjerenjem, da ie politika podupiranja Tita oslabiti pa dak i slomiti Staljinovo carstvo. Medutim, u brojevima od 24. kolovoza 1951., najprije , i, zatim, od 6. studenoga 1951., , objavili su dva moja opiirna pisma o otporu selja5tva, posebno u Hrvatskoj, protiv kolektivizaclje, u kojima je takoder vrlo Zivo kritizirana ameridka vanjska politika u odnosu na Tita. U istima sam posebno istaknuo seljadku ideologiju Brade Antuna i Stjepana Radi6a, s kojom je zadahnut hrvatski seljak.

III.

Dragi gos Primio komitetu,l drZim, da polagano SlaZemse MeStrovi6 iznenadil polit. pred Osobno ir mi5ljenja no bio m, n. Pr. kan (ako je njr da li pris svakog du Sto se nikakovih dodajte, d dodim Srb Bude r

Washington t/2 - 51. Dragi gosp.Radica! Primio sam VaSepismo od 30/l o. g. sa priloZenimdlankom.l elanak je vrlo dobar i mislim da je g. Armstrongu redenosve, Sto je trebalo reii. Ako dobijem poziv za Philadelphiu i ako budem sa zdravljem barem kako sam sada,gledati iu svakakoda dodjem.2 SrdadnoVas ppzdravlja VL. MAEEK ' Radi se o mojem prikazu knjige Hamilton Fish Armstrong-a, Tito and Goliath, koji je u obliku oveieg dlanka objavljenuThe New Leader,29. sijednja 1950., pod naslovom (). H. F. Armstrong, nekada5nji prijatelj kralja Aleksandra, poslije Staljinova prekida s Titom posjetio je Tita, i napisao u spomenutoj knjizi prekomjerno optimistidan prikaz o Titow protustaljinistidkom stavu, koji ie neminovno dovesti Jugoslaviju u -demokraciju. Armstrongova knjiga, koja je uskoro postala i glavna teza ameridkih konzervativaca i prihvaiena ne samo od <-a,nego i od najve6eg dijela ameridke konservativne Stampe, bila je u mojem dlanku o5tro suzDlJana. 'z Manifestacija u Philadelphiji bila je pripremana od protukomunistidkih prvaka u New Yorku, kako bi se u povijesnoj zgradi ameridke revolucije, gdje je bila proditana Deklaracija ameridke nezavisnosti, proditala i Deklaracija nezavisnosti i slobode naroda iz komunistidke Europe, potpisana od svih votla i intelektualaca iz tog dijela svijeta.

424

I Komite Miha I slavije, direktor napust ' Odnos uvijek i kako To je repreze Dr. D. odbora

Izjava Amerid Chicag

U

<
Tu uimel
IV.

,L. MAEEK

Dragi gosp.Radica!

washington8/3-51'

I nacrtu, koji la u komunis:>). U nacrtu racije podupilumije se, sve imes>, koji je e donio. Bile a podupiranja jevima od 24. zatim, od 6. opiima pisma :ojima je takoTita. U istima lpana Radi6a,

on l12 - 51.

Srdadno Vas pozdravlja VL. MAEEK

mkom.l eno sYe,sto vljembarem

rL. MAEEK t anil Goliath, sijednja1950., Ltivcir).H. F. ova prekida s o optimistidan rvesti fugoslastala i glavna r-a, nego i od L Clanku o5tro

Iziava G. Iyana Mestrovila Ameridki Hrvatski Glasnik Chicago, Ill.

stidkih prvaka tucije, gdje je
425

IVAN MESTROVIC

Dragi gosp Primio Mislim, Iztaknit dlaka i pas time Skode svieta.Zalostn famozni Sa nadbiskupa Toliko r elanak

I Radi se c vio dasop

V. Dragi gosp.Radica!

Washington7/9-55

Ne mislim, da ste bili sa Gavriloviiem preostar, tek drZim da niie opo.rtuno.voditijavne polemike sa ljudima, J ko;ima se ovaj Easborimo na istoj liniji protiv Tita.r Evo toliko u kratko, pa vas srdadnopozdravlja. VaS VL. MAEEK P. S. Talijanski tekst > ne trebatewa6ati. I odnosi se na Elanak, koji sam objavio o Milanu Gavrilovi6u u , Chicago.

426

Dragi gosp. Primio s nadam, da nisam govo se vidjeti,a r osim o ono Molim a bili onaj, kc pod svojim toga je bio znate i osob Nedavn medju redc <
Zemalia o Oslobo mietio sam i svoie slaZu svi slobodni :Iaraciiu podpi\em, Matek preilstavlja m, kao Sto ie bio :laraciiu podpi1em, ih bio pristao da tlaze medju onima prepatila za vrijedanainje Vlade u se trude ila brane t.ilrZanie Vlade je

AN MESTROVIC nosila se na srpske n je stupio u vezu adskih Srba> sasta!, objaviv5i dlanak, lational Committee rra, kako i na koji nke s (13. veljakako Dr. Kamber o Dr. Kamber piSe hrvatske izbjeglice e znao desto re6i.

vI. Washington2/tO - 5l gosp. Dragi Radica! Primio sam danaslist od 29. pr. mj. Mislim, da 6e biti dobro da u smislu tog lista napisetei dlanak. Iztaknite medju inim da nije ni5ta nova Sto s€ sada usta5e raznlh dlaka i pasmina Lele zakloniti za svjetli lik nad. Stepinca,bez obzira lto time Skode ba5 samom nadbiskupu u odima neupu6enogdemokratskog svieta,Zalostno je ali, 5to je biv5i tajnik nadbiskupov Lackovi6, (niie li famozni Sali6 bio tajnikom) dokazao,da mu je vi5e do usta5tva,nego do nadbiskupa. Toliko ukratko. elanak o seljacimaste mi zaboravilipriloZiti pismu.l SrdadnoVas pozdravlja

VL. MAEEK I Radi se o mojem Elanku, Tito and The Peasants (Tito i seljaci), koji je objavio EasopisThe Commonweal,'u broju od 28. rujna 1951. na uvodnom mjestu.

VII. Washington29llo - 5l

hington7/9-55

- ne sjeiam se On me moli, da iljete na adresu: ,k drZim da nije ovaj dasborimo ladnopozdravlja. VL. MACEK i. vi6u u
Dragi gosp.Radica! Primio sam VaSepismo od 25. o. m. Sa Krekom sam govorio, te se nadam, da moja intervencija ne 6e biti bez uspjeha. Sa Gavrilovi6em nisam govorio a vjerojatno i ne iu. Prvo za to, ier ne znam kada 6emo sevidjeti, a drugo zato, jet mi sene da 5 njim zapodimatidebateo nidemu osim o onom u demu se slaZemo. Molim ali i Vas, da imate toliko samokritike te uvidite, da ste Vi bili onaj, koji ste prvi napali u A. H. Glasniku Gavriloviia (ne dodu5e pod svojim podpisom) insinuirajuii mu neko petljanje sa Titom. Nakon toga je bio posve bezrazloLninapadaj na Dra Kreka, na koji sam kako znatei osobno reagirao.l Nedavnoje i opet bio u A. H. G. napadajna Kreka i Gavrilovidaa medju redcima i na mene. Konadnoje iza5aoi u napadaj na <. Mene se stvar ne tide, ali vjerujte mi, da drZite ruku u vatri kao Mucije Scevola,ne iete mo6i ljude kod C. F. E. uvjeriti da niste i tu kumovali.2 ]a nisam nikada sumnjao ni u VaSu sposobnostni u dobru volju u borbi protiv Tita. Zaito si stvarateneprijatelje i tamo, gdje ovaj das nije potrebno? Sjeiam se prispodobe jednog naSegseljaka, o njegovom agilnom, ali neobuzdanomsuseljanu:<
jedanpodai (muzniu)r0 titri mlieka, a ondas nogomprevrnekabricu>. Moledi vas, da ne zamjerite ,.1".r*o irt'r.n*I r.vvr ieli-nieni, ur( toii samVam istinskiprijatetj,s'rdadno "".i V;;;a;;"1j":--*' VaE

Sena,dodim n van>, pa ste it Toliko uk

VL. MAEEK

'ffli'tl'; irao
uvodni dlan Sto je Ma& veljade 1952 (Mogu li ne na optimistii iz ]ugoslavij

VIII. Washington 2O/7._51.

Dragi gosp.Radica!

!lanak. ogao reagirati. Ima ali zamka u koiu la za fugoslaviju a ni protiv. rati na . tome se ne moZe. , u obie ne -reagira.Znam iz iskustva, jjade pogadjala iutnja. Srdadno pozdravlja

Dragi gosp.Ra Ctajuii A. I Molim Vas Gospodju,<

I Lovro Radica diji je vlasnil je g Chicagu pokreta, iako sluZbenoggla u
VL. MAEEK IX. washington23/5-52' Dragi gosp.Radica! Primio sam vase pismo od' 20. o. mj. zajedno sa pr'ozenim dlankom. Vrlo je dobar.l U dlanku su dvie netodnosti. su tikvidirati J zastupnikaH.S.S. M. pavteka, I. Farotfija i L.1+o*Xr.ti?f 2) Kanonik LonEar bio. je _sudjenna .smrt, ali uslied intervencije

t'*s';;:;"e; .,*iii,"e"'u,...n" d ;';il#^ Y#Tfl|eJ'l",ilhll.*"ot V3 -ovli detail moglabi se zakaditi. va. odgovorneka-bude,da je imttnu oruaa bila urbi et orbi progra428

Dragi gosp.Rad Primio sam Hvala Vam Cudim se Mr je ogromna veii Hrvati, Slovenc Zele1i yama pozdravlja

t U mojem pism
kablicu>. neni,koji

MAEEK

Sena,dodim nikada nije bila progla5ena,da je u zadnii das bio (pomilovan>, pa ste imali ruzloga driati, da je bio i . Toliko ukratko, pa Vas srdadnopozdravlja VaS VL. MAEEK

a M. Kreka nu Europu 'a u ,

X. t0/7.-51. ka u koju v.

washington 24/ -52' Dragi gosp.Radica! Ctalu6iA. H. Glasnik doznaosam za smrt dragogVam otca.r Molim Vas, da tim povodom primite moje najiskrenije saudeiie. Gospodju, djecu i Vas srdadnopozdravlja VaS VL. MAEEK '

l iskustva,

!9y{o Radica,_umrou Splitu,5. svibnja1952.,

diji je -vlasnik -bio S. VrandiC, bio je uredivan po Dru. Dinku Suljku , l:;lazio je je (A. H. Glasnib zagovarab politiku Hrvatskog si:ryadkog Jr Chicagu. Iako pokreta, iako je u istome suradivao i Dr. Vl. MaEek, i mahom svi suradnicl sluibeno_ggJasila.,HSS-a,.

MAEEK

xI. 23/5- 52.

Dragi gosp. Radica! Primio sam VaSe pismo od 16. o. m.

washington 20/12-52'

dlankom. . Farolfija Ltervencije i vremena bi progla-

Va5

VL. MAEEK I U moj^em-pismu od 16. prosinca javljao sam Madeku slijedede:
429

jedan

York S

rI

n T 2L

,I

S

c

drZavu>. u to vrijeme- predsiednik Narodnog odbora za (Admiral Miller bijaie 'iu?eo-uoi-r'Olom Mandidem nije se vodio u njegovu fvfoi Sf.tJan"-i"ropu. prisustvu).

Dral I Eurr glav

XII. Washingtonl4l2 - 53.

i

gosp.Radica! Dragi sam VaSepismo od 12' o' m' ]Ivala Vam' Fti"*i,i ^Si" * tif" ..panelandr1im,da je za-sadadovoljno,da se vidi' da ima zajedno_zaisti stol.l rpoi kudti H*ui" i Srbu,lioji su uii ^-"je-sti "uu sam.ivrlo dobro opasno'-I bi bilo planovima iltutiti sa nekim daljnjim tslaviiu znadilo ankuraZiratiSrbe u r. Opredielivatise protiv bilo bi joS

l stra ali r nov

ljed koja kon mo

',";)?"[Zfrx:#,i":^';':i; f;lT'Iit,:Tf

ffope, ne naglaSuiu6idaljnjih de-talja' veC to Sto se tide magjarskihplanova, ih'je (na rnoju iugestiiu) GaLi2 Srbi sa po.*3zt.n".t?19 planove te ZanAoZe godinu aana. orualo pred prema i"ira"igint"osin pr"'ou Hrvatima, nego i eesi sa intrazigentnoS6u Slovacima." -sto se tide nasegnadbiskupaazatraLiosam od Dr' furetida stanovite ooaatke. Dremakoilma i*um itu-j"ru napisati dlandi6 za koje ameridke je. bio u i""i"". g;rSnedavnoje Msgr. Skrbec (Slovenac, -koji .s.menom domo> .*uriin"ot" Uitioui"i) napisaoo izvrstan dlanak u obranu Stepinca' ----Sto vini>> se ti6e Adamovica moram^re6i, da sam ja sa Hoptnerom tek 450

(dri rijal

I

kojim je on bio rjerenju i samo hrvatski narod t'im postotkom rrogone i hrvatnavodno danas se spremaneki r srpski komutrebalo pomoci ' bi taj srpskila se o tome u as i Stepinca, i n vodjom. UpiLestvaraju svoj ao, da se to ne je dovoljno da skog naroda za

razgoyarao,ali 6u zamolitipeserja,kada prvi put ide u i-gda.mnyt New Yo*,.d1u mojeime rede.Hoptnerukoju rio6ru.i"f ," fi"g".;SrdadnoVas pozdravlja VaS VL. MAEEK I Radilo se o iednom , do kojega nije uopie do5lo. Svi ostali nisu se nikad

odrzav"lal;;;; H;fiii ih", ;"s_;-#;d;'ilh']'orourjenih su liti-l frrvati i s?6i.------* ^'z1aro4aiz istodneEurope,gdje--

Pr..Stjepan GaZi, povjesnid""' Koliko madZarski,-toliko i de5ki vode u izbjegriStvu uplavg_ popgt Srba stajali f ederalizici je1,f g6rt"i,i5"'i-Gf ,"o_Sf ovuf,f.i, ls quoa od l9lg.

rog odbora za ldio u njegovu

XIII. Washington 2Z/Z - 53. koje su (zaslugom|uretiia) tiskaneu , da iete mo6i neke stvari sugerirati jn 1412- 53.

rvidi, da ima isti stol.l ni vrlo dobro Zirati Srbe u iv bilo bi jo5 ;lim i talijanvatske,povetjnjih detalja. a) GaLi2vel samoSrbi sa noliu prema :iia stanovite oje ameridke I s menomu ridkoj domo-

abavite si odmah kalendar < za god. 1974. '-' je |uretii (pod.pseudonimom),iznesaomnogo fakata. fu Ne vJerujem, da je- mogu6e istinu o Stepincu-napisati na cigle tri stranice. |a sam to kusao nryigqti hrvatski i dati p;;;;ti nJ engtezki, ali mi se dini ciela slika previsbrteaom. porrutiJ" r'us" novine. "';;i;i;;6ui naroda |lgoslavije, nisam Vam posrsebnimkonstituantama.To je stvar, e moZemou6i u nikakvu zaiedniiki riti skup delegacija ali i tu ne moile_ ni. Oliie toga biti ustanovljeni teritoriji lale. Nu ako je rieieno pitanie teritorie5eno90 o/oproblema. Srdadno Vas pozdravlja

VL. MAEEK

ptnerom tek 431

XIV. Washington I8/9 - 53. Dragi gosp. Radica! Primio sam VaSepismo. fa vjerojatno ne 6u, tako skoro, imati povoda da dodjem, u New York, ali se nadam, da 6ete kada barem donekle obavite svoj posao doii Vi u Washington. Prekjude me je posjetio neki Bush dlan nakladnidke firme, koja je izdala knjigu <.TruLio je od mene sugestije, kako bi se knjigu moglo plasirati. fa sam ga uputio na Vas. fa knjige nisam jo5 vidio, pa ne znam 17kojem duhu je pisana. Svakako 6emo morati knjigu najprije proditati. Povoljan indicij jest, Sto knjigu u Hrv. Domu i ako malo rezervirano oglaSujeDr. |ureti6. Nepovoljan indicij je Sto mi je Bush saob6io, da je knjiga izdana na pobudu Kardinala Streecha,koji je prilidno pod utjecajemdikaZkihfratara.l Evo toliko u kratko pa Gospodju,djecu i Vas srdadnopozdravlja

Iz is mojte ni Ako

'P.D MeSt knjigt Tita

VaS

VL. MAEEK I Radi se o knjizi: The Case ol Cardinal Aloysius Stepinac, koju je napisao katolidki pisac Richard Pattee, izdana je po The Bruce Publishing Company, Milwaukee, 1953. U pryome dijelu, knjiga donosi analizu sludaja Stepinac, dok u drugom donosi ogromnu dokumentaciju. To je bila prva knjiga na engleskom jeziku, koja je dala uvida u tragediju kardinala Stepinca.

Dragi g< Prim moliti dc Osir Nego kolikogo Vjen
XV. Washington24/12 - 53. Dragi moj Radica! Primio sam pismo koje Vam je poslaoMe5trovid,pa Vam Ca pod ./. vradam. Ja se Me5troviduni najmanje ne Eudim. On je od kada za njega znam i5ao uviek svojim politidkim putem. Ne smeta, Sto je taj put analitidna krivulja, koja je das na gornjoj strani (koja je pravac) a das na doljnjoj. Samogapravca dotakne se ta krivulja tek u dasukada prclazi iz jedne sfere u drugu. Nekada mu je bilo idealom Kosovo i Kraljevi6 Marko, sada mu je idealom dak i Ciliga jer je nastupio protusrbski. Sto moZemo kada je meni povodom Ostoviiever knjige napisao, da netko moZe biti istodobnoi >i komunista>.Za to, ako "dobar hodete slu5ati moj savjet, - pustite ga na miru. Ako ga Bog poZivi, on ie se i opet dotaknuti ali naravno samo na das, da predje u drugu skrajnost. Niste udinili pametno, Sto ste se zaprietili Me5trovi6u da iete dotidne edicije napasti.Za sadaje najbolje stvar ignorirati. 432

I Grga

U tol dana formi amer traZio izbjeg Zlato' kad j ga na valan razno

,w.H

gdje aktivz I pasol le m( Mosk je s6n nja 1!

r8l9- 53.

-Iz istih razloga ne iu pisati ni Kljakoviiu. Ako niste ved pisali nemojteni Vi. Ako jeste zanimalo bi me vidjeti i njegov odgovor.

Latipovoda m donekle te, koja je lne sugestir. fa knjige kako 6emo igu u Hrv. tjan indicij Kardinala

Srdadno Vas pozdravlja

VL. MAEEK t

-P, D. Ostovi6, The Truth about Yugoslayta. With an introduction bv Ivan Me5trovi6._(Roy ?ublishers, New York-, 1952). Madek je bio protiv Ost6viCeve lnjige i Me5troviieva. p.redgovora, jer su obojica istakli stanovito povjerenje u Tita i u njegovu politiku rjesavanja hrvatskosrpskih nacionalnih^suprotnbsd.

zdravlja ,. MAEEK r je napisao rg Company, rja Stepinac, a J
XVI. Washington 13/I - 54. Dragi gosp. Radica! .llgto.samVa5e pismo od 11. o. m. Zao mi je, ali ne mogu ne5to moliti dovjeka, kojega nikad u Zivotu nisam vidio

Uz srdadni pozdrav VaS VL. MACEK 24/12- 53. capod./. njegaznam I analitidna lvac) a das ada prelazi i Kraljevi6 rsrbski.Sto , da netko Za to, ako poZivi,on la predjeu ietedotidne 433

XVII. Washington6/2 - 54. Dragi gosp. Radica! Zametnuo sam Zlatoperovu adresu, pa Vas za to molim, da mu Vi urudite pismo, koje prilaZem pod ./.r Proditao sam Horiievu kritiku Va5eg opisa Turske. Sto iete? NaSi Muslimani su vrlo osjetljivi, ako im se dirne u . Bilo bi dobro, da tu stvar makar i uz put malo izgladite.2 SrdadnoVas pozdravlja Va5 VL. MAEEK 1 Madek je ipak poslao svoje pismo kao preporuku G. Zlatoperu, koje je ovaj upotrijebio kod qGlasa Amerike>. 'Radi se o mojem dlanku o Turskoj, koji je objavljen u politidkom iasopisu The Reporter, u broju od 19. sijelnja 1954. pod naslovom, Turkey: The RevoIution That Knew When To Stop, Revolucija koja je znala, kad da se zaw5i, kao i o drugim dlancima, koje sam napisao u ameriEkom i u naiem tiskuKako je Alan HoriC uvijek nastupao kao kulturan dovjek, ta se je stvar brzo izgladila. Metlutim, i to pokazuje, koliko je Madeku bilo stalo, da se ne stvara zla kry metlu katolicima i muslimanima, Hrvatima i Srbima, Hrvatima i Slovencima.

XVIII. Washington 18/4 - 55,. Dragi gosp. Radica! Primio sam VaSepismo sa izrezkomiz N.H.T.l Hvala Vam. Poslao sam izrezak GaZiju, da ga upotriebi u >.2 SrdadnoVas pozdravlja VaS VL. MAEEK I New York Herald Tribune, jedno moje pismo o stanju u Hrvatskoj. '? Dr. Stjepan GaZi, povjesnidar, koji je tada suradivao u , imaju6i svoju posebnu rubriku, .

Por moleii 1) sto bi drZite r 2) pok. Sr vali u od kad bio za 3) dotidnc o izkrc SubaS Vjeroja vor, dE bilo zn susel (vjeroj i
xIx. Washington, 24/4 - 55. Dragi gosp. Radica! Povodom prostadkih napadaja Srbobranai Danice na pok. Suba5i6a, napisao sam za Hrvatski Glas i Am. Hrv. Glasnik kratki osvrt na te napadaje.rIstodobnosam pisao i Vrandidu i Stankoviiu, da, prije nego Sto o pokojniku tiskaju, po5alju meni na uvid. Obojica su mi Zelji odgovorili i poslali VaS dlanak. 454

t Mo. jer Izor na 5to drLt borl rila,

on 6/2 - 54. r, da mu Vi r iete? NaSi li dobro, da

'L. MAEEK , koje je ovaj kom dasopisu ry: The Revo da se zavrii, naiem tisku. je stvar brzo a se ne stvara rvatima i Slo-

n 18/4- 55" :i u
rL. MAEEK tskoj. lskomGlasu>,

n,24/4-55. >k.Suba5ida, osvrt na te a, prije nego d Zelji odgo-

Pomno sam ga proditao, pa Vam stavljam svoje sliedeie primjetbe, moledi Vas, da ih uvaZite. 1) Na str. 3. trebalo bi izpustiti ono Sto sam prekriZio olovkom i to ito bi se iz stilizacije kakova Vam je izpala moglo smatrati, da i Vi dtLite da su Hrvati 1941 .r 2) Na strani 5 izostavio sam naziv <[ugoslaven>.Poznavaosam pok. Suba5i6aod godine 1921.(upoznalismo se kada smo zajednokumovali u svatovima starije kierke pok. StjepanaRadi6a) i znam da nikada od kada ga poznam nije bio ni ni Srbohrvat iako je uviek bio za oduvanje zajednice juZnih Slavena. 3) Cieli pasus na str. 1t i 12 mislim da bi bilo dobro izpustiti dotidno preraditi. Razlozi su ovi: Ne mislim da je Churchillova ponuda o izkrcavanju englezkih divizija bila u obie ozbiljna. U koliko je doista Suba5ii takovu sugestiu odbio, udinio je to pod utjecajem komunista. Vjerojatno se je Zeniraotu svoju slabost piznati, pa je na5aoSuplji izgovor, da bi to znadilo istoku, tjeraju vodu na usta5ki mlin, osim toga ne odgovaraju istini. I Hrvatsku i cielu fugoslaviju ustupili su istoku oni, koji su bili moiniji i od SubaSiiai od sviju nas.Udinjenoje to i bez Suba5i6au Teheranu i na Jalti. Ja bih Lelio, da dlanak zavriite po prilici ovim mislima. Kao svi oni, koji su drL,ali,da je sa komunistima mogu6abila kakova suradnja osim bezuvjetnepodloZnosti,uvjerio se je o tome brzo i Subaii6. Kada je vidio u kakvu odajnu situaciju je zabasaotraLio ie od Tita , da mu omoguii da ode u Pariz i da se posavjetujesa Drom Madkom. Tito mu je to najprije dozvolio a drugi dan dozvolu opozvao.To je Suba5i6atako uzrujalo, da ga je po prvi puta udarila kap. Umro je predbacuju6i sam sebi i ono Sto nije skrivio. Naravno, da nikada ja ni sadane Zelim biti nikakav canzorbilo kojem dopisniku. Mislim ali, da 6ete i sami uviditi, da zavr5etakVa5eg dlanka ru5i sve ono 5to ste liepo napisali u samomdlanku. Molim Yas za to liepo, da udovoljitemojim sugestijama i kako H. G. tako i A. H. G. po5aljeteizpravljeni dlanak. SrdadnoVas pozdravlja Va5 VL. MAEEK I Moj dlanak o banu SubaSiCu,po5to sam se odazvao MaEekovoj molbi, objavljen je u , u broju od 16. svibnja 1955. (God. XXVII. Br. 20). Izostavljeni stavovi su slijededi: na str. 3. Zata je i srbijanska diplomacija (u C€tiri oka> zavidila Hrvatima Sto su ostvarili drZavu ili iznenatleno dovikivala: otkud to da Hrvati imaju drZavu! - ona je gdje je trebalo i na svakom mjestu svaki svoj neuspjeh u borbi s osovinom pripisivala Hrvata, za koje je govorila, da su uvijek bili samo sluge Talijana i Nijemaca.

435

na str. 5. Ban Suba5i6 bio je Hrvat fugoslaven. MaEek je to ovako preinadio: Ban Suba5id bio je Hrvat vjeran jugoslavenskoj zajednici. str. 11 i 12. Madek je haZio, da se izostavi ovo: I tada mi je (Suba5i6) kazao ovo 5to je bilo najvaZnije: -Bio sam kod g. Churchilla - Ban je uvijek podvladio rijeE kad je govorio o takvim liEnostima. - Tamo su bili i g. Eden i g. Stevenson (engleski ambasador kod jugoslavenske vlade). Bilo je to u Chequeresu uz vatru, Ovi zapadnjaci naiu razgovarati uz vatru lijepo i intimno. Govorio sam im o partizanima, o Titovim generalima, govorio sam im, kao Sto bih govorio o nalim pastirima. Rekao sam im: i ja sam pastir, I Vi trebate da shvatite dusu pastira.> Tada mi je nagovijestio, da mu je te vederi Churchill, koji se vratio iz Atene, teSko zabrinut prodorom komunista u Grdkoj, i zaprepa5ten, sto de da se odigra u Europi, ako komunisti svugdje preuzmu maha, kazao, da on joi uvijek stoji na gledi5tu, da bi moZda bilo potrebno prebaciti ne5to engleske vojske -dvije divizije- u zapadnu fugoslaviju, i tako barem ne5to u |ugoslaviji spasiti od komunizma. -

Zam 'Tom prl tujete iz Cilir vani, m( je uvidir Zat Babidar Srda

rlasi dlana 2 Made 3 The Prof. o Puko to, S

Suba5ii je bio Hrvat, kazao sam na podetku, ali i fugoslaven, bio je Sveslavjanin, koji nije volio Zapada, i koji je najbolje, iako slabo govorio ruski. Bio je ono Sto se uoli stvaranja fugoslavije govorilo . I ako takav, i to istinski takav, on je u Beogradu od Tita i komunista bio optuZen

XX. Washington2 svibnja 1955. Dragi gosp. Radica! Primio sam jo5 u subotupreradjenidlanako pok. Suba5i6u. Hvala Vam. |a sam isti dan ne mienjajudi ni5ta poslao i A.H.G. i H.G. Danas medjutim vidim u Mirthovoj, Croat. Press,da je se osvrnuo na pasus o Churchillovoj ponudi.l Zanima me da li ste mu to Vi poslali ili mu je indiskreciom dostavljeno od kojega urednidtva. Ako je potonje morati 6u oba urednika na to upozoriti. Ako je prvo, ipak mi je drago, da stvar nije iza5la u na5im novinama. Primio sam iz Chicaga viest, da su ljudi tamo odu5evljeni mojim dlankom .2Bojali su se, da ne 6e nitko napisatio Suba5i6uliepu ried, a on je ipak kod njih ostavionajljep5uuspomenu. 436

Dragi gc Prim Nen iza5aou u Zajed donio kc miru, pi udiniti. Preg ni5ta. Zanit eerdilom se Engle (potajice Tolik

'Uod5 1

imao Parku

(o preinaEio:

i *gospodint g. Stevenson requeresu uz rno. Govorio kao sto bih /i trebate da se vratio iz asten, sto 6e ao, da on joS e5to engleske ito u fugoslaki rat izmetlu ri krvi lijevali rm kao i ovi kao je meni. Ali znam, da nu zajedno!> laven, bio je slabo govorio hrvat>. I ako r bio optuZen rniZenja,nego ri u prisustvu u fugoslaviji fvovao, da bi kao ustala i r, da bi fug+ :eta i londonI

iibnja 1955. 61. r i A.H.G. i ) se osvrnuo ciomdostavAko je prvo, rimio sam iz om
da ne objave fratarsku knjigu.3 'TomZanolio sam i Vrandida i Stankovila, prilikom moram Vas upozoriti, da imate krivo, 5to uz Me5tra izkljuiujete iz kolaboracijei Ciligu i Babiia.' Ciligino djelovanje kod kuie jo5 nije razja5njeno.Njegovo djelovanje vani, meni je jasno. Babi6 je pak i te kako kolaborirao sve do 1944. kada je uvidio da brod tone. Za to koliko god ne razumijem Me5tra, toliko me suradnja Cilige i Babi6a sa usta5amani najmanje ne iznenadjuje. SrdadnoVas pozdravlja VaS VL. MAEEK 1

]a sam predao Ing. K. Mirthu, izdavadu i uredniku , moj Elanak o Suba5iCu. 2 Madekov dlanak tiskan je u 2T.travnja 1955. 3 The Croatian Nation In lts Sttuggle For Freedom and Independence. Editors Prof. Antun F. BonifadiC and Prof. Clement S. Mihanovich (Chicago, 1955). ' Pukovnik Ivan Babi6. Sto se Cilige tide, Madck nije vjerovao Ciligi samo za to, Sto je bio komunista.-

XXI. Washington5/5 - 55. gosp. Dragi Radica! Primio sam jutros VaSepismo od 5. o. m. Ne mojte si previ5e uzimati k srcu peh. Glavno je, da nije dlanak iza5aou naSim listovima a najljep5a Vam hvala, 5to ste spriedili wlazak u Zajednitaru. Croatia Press se manje dita. Osim toga nije ni Mirth donio konkluzije o predaji Hrvatske istoku itd. 7-,asada ostavite sffar na miru, pa ako Danica opet stvar nadme vidjeti 6emo Sto iemo moii uEiniti. Pregledaosam Danicu, koja mi je danasstigla, ali u toj stvari ne ima niSta. Zanima me, kada je Vama pok. Suba5ii pripoviedao svoj razgoyor sa eerdilom i kada je taj razgovor imao biti. Jednakome zanima, kada su se Englezi u Dalmaciji izkrcali. Ja se tek sjedam,da sam tu viest slu5ao (potajice) na radiju, ali ne znam dotidno ne sjeiam se kada je to bilo.l Toliko u kratko, pa Vas srdadno pozdravlja VaS VL. MAEEK ' U odgovoru na oyo pitanje pisao sam Dru Madeku, 8. svibnja 1955., slijede6e: 1) U mojim bilje5kama o razgovorima u Londonu 1945. stoji da sam imao dvosatni razgovor sa Banom 10 tog |anuara 1945 (Setali smo u Ffyde Parku, ja sam ga naime ispratio od sjedi5ta vlade do njegova hotela Cleridgesa),

437

2)

Englezi su se morari. iskrcati

obale Dub-rovnika i Kotora na jesen rs*. u to vriiemei rito i a*aai na;r;;ii., r."ro .i' o"t?i".o"u Dnevnika, zabrinuti su 1.i.."""i,;i'fngleza pa"iai'l)" vele, da ie ie oni "ltoguenoXfu boriti i protiv

Englezu, "ko"poilsalu-Ji'ri'iriii.iru

na jugosravenski teritorii...

XXII. Washington27/6 - 55. Dragi gosp. Radica! Hvala Y3-. qu pismu i izvje5tajuod 20. o. m. fice dokumenata,koje ima Mohor,r mislim, da nisu ovaj dasod ""*jlrl:

stiti na Raicev nivo i objelodanjivati ,dina.a uva kao povijestni materijal, koji se sanjapovjestiali nikako u polemici. Va5 VL. MAEEK

Dragi gosp. Eto Vam iz domovine Onmen vratite u pri; norovu Zelju Sto se tid redu.t eitao Ako Vas jod pogotovoO.t Cvetkovi istoj englezk podetkomsep Gospodju

' Radi se mr Glasu>. 'O. K. je a odobravania slijedio i ir: koji je tada

Dragi gosp. Ri Primio sam Nastojati ir Tek morate Ved pok. p Molim dalil SrdadnoVa

I Po ugledu ni predsjednikon nego i kao d< on odgovorio

438

r Je, prema tome" r tome, bilo, kako fohorovidi6 tainik prisustw Edena i rode,jer je to isto novidii, medutim,, jer je to i njemu r 5to je pomislio iko je kao Hrvat rji vodi dvostruku Banovu, koju on, i Kotora na jesen idi iz Dedijerova vele, da 6e se oni lavenski teritorij..-

XXIII. Washington25/8 - 55. Dragi gosp. Radica! Eto vam na zamolbu Msgr. stipanoviia ialjem pismo koje je primio iz domovine. On me moli, -da ja _proditam,po5aljemVama, da Vi proditate i onda vratite u pripremljenoj kuverti Dru Livajuliiu. Izpunjuleir dakle monsignorovu Zelju. . Sto =r9tide odgovora Gavr. to je stvar, posto ste dlanak podpisali, u redu.'_citao sam napadaj na vaSu osobu radi tog dlanka u ubanici". Ako vas J95-_ngpadne i Srbobran ili Glas kanadskih Srba onda je stvar pogotovoO.K.2 je javio d? ep izaii njegov odgovor (_ moje pismo) u . Cvetkovidmi 2 istoj.englezkojreviji, gdje je bio i napadaj na-pavra. ro ti imalo biti poceKom septembra. Gospodju, djecu i Vas srdadno pozdtavlja, VaS VL. MACEK

ryton27/6 - 55. '

nisuovaj dasod rko smo syi mi ednikomvlade.

Badi se mojem dlanku o Dru M. Gavriloviiu, objavljenom u . ' O, je .K. .ameridko O F"y, kgje je i Madek sada upotrebljavao u znaku Znalaino je, ta. ja za napadajem na meie u uvijek ^19gb,fu?"11 napadaj i u. i u
jer je sa toga XXIV.

i objelodanjivati raterijal,koji se :akou polemici.

Wash.9 studenog1955. Dragi gosp. Radica!

VL. MACEK

iimenovao svojim radnjegrata i bio :io sluZbenoBana iao i sve Hrvate. ,ez drLava, ali da zora>, koji je u rlit, i tu je umro.

VaS VL. MAEEK t Po ugledu na tisak, odludio sam se da napisem jedan razgovor s predsjednikom _svjetski. vl. Madekom, koji bi ga predstavio ne sarno kao po'iitidara, nego i kao.dovjeka. Poslao sam inu zito-brojna detaljna pitanja. ria loja 1ti on odgovorio.

439

XXV. Washington7/t2-55. Dragi gosp. Radica! Primio sam VaSepismo od juder. Drago mi je da Vam se stvar svidja. I ja mislim, da nije ba5 lo5a.r Nego, dogodio mi se je lapsusmemoriae. Napisaosam, da je Stipe ]avor umro 1932 Sto ne stoji. On je umro izmedju 1936 i 1939. Molim Vas, pitajte telefonskiPernara,da li se on sjeia todno godine.2 Ako se ni on ne sje6a, onda jednostavno izpustite godinu ostaviv naravno ostalo nepromienjeno. Uz srdadanpozdrav VaS VL. MAEEK I Odnosi se na odgovor na moja pitanja. 2 Dr. Ivan Pernar, znao ie za toEan datum, koji sam unio u tekst.

XXVI. Washington2/12-55. Dragi gosp. Radica! Eto sam konadnosklepaoodgovorena VaSapitanja, pa Vam ih zajedno s Vaiim pismom od 3O/10 o. g. Saljem. Kako iete vidjeti nisam odgovorio bai na sva pitanja, jer na neka pitanja ne znam ni sam Stobih odgovorio, a neka mislim da nije oportuno ovaj das razpredati. Osim toga sam promienio redoslied pitanja, jer mi se dini, da je tako stvar vi5e povezana.r Uz srdadanpozdrav VaS VL. MAEEK

-f/i ste jedamput kazal| da je sretlenje odnosa izmedu Srba i }lrvata uslijed zadnjeg gradanskog rata pitanje pedeset godina, dvije generacije? Kako to? -M se slaZete s time, mislim, da dok su demokratski Hrvati uglavnom obradunali s usta5tvom, dotle svi Srbi bez razlike i dalje smatraju detni5Wo herojskim djelom svoje politidke borbe. -Kako to da medu Srbima nema politidkih ljudi, koji bi mislili onako, kako Vi mislite: da ne bi ni5ta udinili protiv srpskog naroda na isti nadin, kao Sto ne bi ni5ta hrdava udinili protiv hrvatskog naroda?

Dragi gos

1)u

voru. Bilo t opazku. Misao

ova: Seljad i u na5en uniStiti, n nom indu drZavnih jedino rac Zele indu hrvatski r preteZnor Sto i kom 2) Pi moZda i t nedjele ne S pozr

' I.P.U. : je bila (Bugars stranak <
Dragi gos Primio poslali dr.

440 J I

XXVII. bington 7l12-55. m sestvar svidja. stoji. On je umro lrnara,da li se on

Wash. l3/l - 56. Dragi gosp. Radica! 1) Upravo sam proditao u < opazku o na5em razgovoru. Bilo bi mi milo, kada, bi se Vi u nekom dlandicu osvrnuli na tu opazku. je, Misao kako sam ju iznesaou buletinu I.p.u. i u kolendaru H.G. ova:

te godinu ostaviv

VL. MAEEK u tekst,

bington2l12 - 55.

VaS VL. MACEK

, pa Vam ih zajedanja, jer na neka n da nije oportuno ed pitanja, jer mi

VL. MAEEK :6a: drZava,napredovati nacionalnih uvjeta, im i Zivotno jakim? li izvanjski znaEaj? nedu Srba i llrvata ije generacije?Kako ski Hrvati uglavnom e smatraju Eetni5tvo oji bi mislili onako, aroda na isti nadin, la?

XXVIII. Wash.23/1.-56. Dragi gosp. Radica! Primio sam VaSe qismg od 21. o. m. kao i prepis pisma, koje ste poslali dr. Krnjeviiu. Branko mi je rekao, da je il;-.fi,;;i7e,e iurgi 441

SrdadnoVas pozdravlja Va5 VL. MACEK

*,,4

"

7e A €'/7

XXIX. Wash.17/2 - 56

n- /a -7'"

'(*,0

/ /tu-,

,11

Srdadno Vas pozdravlja Va5

VL. MACEK

----r-" j @"

'"#'

J% Zo //ryn

'z Clanak je objavljen-u. seriji mojih redovnih dlanaka u , kao odgovor na srpske napadaje na hrvatski jezik.

442

tu

FAKSIMIL PIS

u. Ali je Ilija to molim Vas, polaskalo,Sto olly, no provoakav.l

su i Koiutid i rr jo5itko drugi

?

&-,-A--,^;- /-

6

,,?+.://o o<-'t-.^

y'n

a

VL. MAEEK Ot-./l

fv" -.t-
c4*

T -Z- e.z%T

o/.7

*

cbtr|-=.n76:

Vash.1712 - 56 ie steme zamo na zahvaljujem ' :a )Jegovoresame

VL. MAEEK a bilo je i jedno e izmedu ostaloga Va5 , kao odgo-

FAKSIMIL PISMA DRA VLADKA MACEKA BOGDANU RADICI

445

XXX. 26/4-56. Washington

svoJe prihr mio je tal

Dragi g Hva Ne sam vei Iab bi mate Mol: po riedi Toli

Dragi g Evo izptavc) Kak primjen Uz

t Bra<

VaS VL. MAEEK

Dragi 1 Nis razmiS vrlo dc naudio 444

on 26/4 - 56. r,Zatakoveje risebe.Idok viek zadavalo slijeRadiieve nene1.Z;m]uzao r bio izvrstna to ne smeta. pobijati moje , ito sam bio no (od sgode ndii,u<|alovo eiiievim ima.Za njih nosim,jer za tadii leZaou rziou Osieku k, gdje se je r RadiCa. mediu nama. Kako sam ja vatski) svoje mnogestvari r. publici, pa r prevadjanja rata). Preveo rblisher me je la 3 chaptera, oSkod njega. liti Vas,biste iaZi prevede, st, jer nisam

svojegprijatelja,-qta-{ogameridkogpublicistu AnatoreaShub-a,koii se odmah t IlJ1Cu.,kako se to kaze u Amer-ici,editirao, odnbsnopripre_ lTl"3lt9,-p_9rtal Fro :a tlsak. A. s-hupjg to izvrsio za samih 500.- ameridkih dolara.-sdmo Je tako knjiga mogla izi6i iz tiska. Madek jo bio jako zadovoljan.

XXXI. washington 9/5-56'

Dragi gosp. Radica!

Toliko u kratko, pa gospodui Vas srdadna pozdrav\a VaS VL. MAEEK

XXXII. Wash. 16 svibnja- 56. Dragi gosp. Radica! Vam Saljem prvi chapter. Ma5inom.pisano je posao GaLija a ,__-__Euq trp.gl?t *5,9m su posao mog-Bracer uz malu pomoi jednog prijatllja. Kako vidite swar je po editoru aprobirana, pa vas inoliru ha'mi iaj primjerak povratite. Uz pozdtav Va5 VL. MAEEK ' Braco, sin dra Madeka,

:zdravlia i,/L. MAEEK resu,kritizirao radivao u Meoko engleskog e zamoli, kako im obratio na

XXXIII. washington 29/5-56' Dragi gosp. Radica! \i:1. 11.Va9e posliednje pismo odmah odgovorio, jer sam o stvari yl rl: pi5ete, da je stil, kako je Brico prvi btrapter izpravio T-gr,5li*. vrlo dobar i dudite se, za Sto on i ne nastavi posao. Evo ia sto. bn je naudio englezki u kolege-u gdje mu je ali glavni preamet-uio-kemija'i 445

VaS VL. MAEEK ' je rjednik sngleskog jezika, s kojim se svatko sluZi, pa i veliki r poznatr amerieki pisci i novinari.

XXXIV. wash' 13' 6'-56' Dragi gosp.Radica! .Priklapam Vam na uvid pismo publishera, pa Vas molim, da mi savjetujete.Sto bih mu o{govorio. }a mislim, da je jo5 prerano, da naie novine qgdnu reklamu. Mislim, da je bolje, da to Lude mjer"" dina prije, nego knjiga izadje. - Shubut sam poslao dek na $ 250.- i prva tri chapterau distopisu a detvrti sa Bracinim iz+ravcima. V. chapter iu mu p6slati za koji dan, a VL (Badjanje fugoslavije) poslao sam-GaZijuna prievod. Toliko u kratko, pa Vas srdadnopozdravlja ,r"U VL. MAEEK t Anatole Shub, pisac i urednik . 1956.

odmah p Trumbid Saljemp 1) | moj Vla otcu je d da nisan svoje un 2)I dima sre bio stard Pripc do5av5in jer me jt gije. (MoZ

3)r

zagrebaE njemu. Uost <
(r

XXXV. WashingtonI9/9 - 56. Dragi gosp. Radica! Primio sam Vas izvjeStajiz-Los Angelesana kojem yam zahvaljujem. Danas sam primio vade pismo u pogledu Lukasovih blezgarrii. ya sam dim sam proditao ono, Sto pise Lulas o Trumbi6evo; r"oteiti 446

<
tra5nopola:secauredio nudu Va5eg Ze,nego5to naterijal do u6e,pa sam a ima stvar mistidnoali s molim da ravi chapter Eistovino>. rdam,da iu

L. MAEEK i, pa i veliki

j9-tekao.razgovorsa odmah pisao dru Solu zamoliv5i ga, da napiSeka\o

iiiiit^r}IJin.SJl" io aoiitui,rditiio,te miloslaokopijudlankakoji Vam

gije. (MoZete napisati,da sam to i Vama-pripoviedao') il frnuti,i" nnikad niS. .r Beogradi tzbaeila-je nakon 20/6 1928 pripisali zagiebadkaulica, pa--su je frankov"ci poslije Radideve smrti njemu. .' uostalom nije li bas Trumbii kada su bili 1955 razpisani izbori uoti5aou Beogruduaulu,oo ru irbiianskom opozicijomsastavljakandi-

1 3 . 6 .- s 6 . llim, da mi rno,da naie : danaprije, r distopisua za koji dan,

nenciju.

'L. MAEEK -

tvrdi Lukas.

n r9/9 - 56. zahvaljujem. lezgaiia. la j bolesti 447

Sajte, zakasniti iemo na vlak, i ostavivii pladuiu djecu, koja su tek izgubila svog ljubljenog odputovaou Mitrovicu? Ili je indicij za slabljenjeznaEajato, kada je u lipnju 1934 Kralj Aleksanderposlao dr. Madku u zatvor dr. SubaSiia traieii jedino izjavu da Dr. Madek nije protiv f ugoslavije a Dr. Madek je odgovorio: pozdravi kralja i reci mu, da ja u zatvoru u ob6ene du razgovaratio politici. Ili je indicij to, Sto je Dr. Madek nalaze(i se u bolnici odbio sugestiju Dr. Thalera, da prigodomubijstva kralja Aleksandrapo5aljesaZalnicu,koju je kao ustavni protivnik svakog nasilja, mogao lahko odjenuti u ruho, kojemu ne bi nitko mogao prigovoriti? (str. 34 12 rcdak i dalje) sve izmi5ljeno.Dr. Trumbid pristupio je u H.S.S. pred BoZii 1928 te je ostao u H.S.S. do svoje smrti uzprkos, Sto su prof. Lukas neki drugi Trumbi6evi osobni prijatelji nastojali, da ga odaleie od Dr. Madka i H.S.S. (Str. 41 redak 28) i dalje: Tako nije sliedio ni Trumbii - da poveZusvoje teinje i veze s podunavskim driavama u cilju confederacije.Nevjerujem, da se je Dr. Trumbii zanosiotakovim utopijama.Ali pitam prof. Lukasa (koji odito i sebeubraja medju )kako i dijom pomoii je mislio stvarati podunavskuconfederaciju. Englezka i Francezka su bile za to, da se pod svaku cienu zadfii statusquo. Ili ju je moLdamislio stvarati pomoiu Hitlera i Mussolinija kojima bi podunavskakonfederacijabila najveiom zapriekom da udovolje svojim osvajadkim prohtijevima. Ili ju je molda mislio stvarati s Magjarima koji su nam prvom prilikom koja se je pruLila, oteli ne samo Badku, Baranju i Prekomurje nego dak i 100 o/o hrvatsko Medjumurje, a i danas sanjaju o integritetu zemaljakrune Sv. Stjepana.Ali eto to je politidka mudrost prof. Lukasa. Najprije je sudjelovaou Habsburikog imperija i stvaranju|ugoslavije.Onda je sudjelovaou ruSenju|ugoslavije stvaranjut. zv. NezavisnehrvatskedrZave.No nije pro5loni Sesttjedana, kada je nakon Stosu objavljeni izjavio jednom uglednom dlanu H.S.S.: >. Kako ie se stvaratinova Europa to samoBog zna ali je sigurno,da 6e prof. Lukas i opet re6i: fa si nisam to tako predstavljao>. Evo sam Vam dao dosta Stofa a iz toga napravite Sto najbolje znate.l Uz pozdrav VL. MAEEK P. S. Ako Vam nije teZkoposjetiteSuba.Ima kod sebepet chaptera.2 I Radi se o dlanku Filipa Lukasa, moje uspomene iz Livota Matice Hrvat"Nekes , objavljenom, u dva nastavka, reviji> (Buenos Aires), V, br.2(18), lipanj 1955.,str. 119-135;i VI, br. l-2(21-22),lipanj 1956.,str.2G43. U vezi ovih Lukasovih dlanaka, osvrnuo se je, na temelju podataka dra Madeka, Bogdan Radica u , od 8. X. 1956., a takoder i dr. Ziga Sol, od 24. IX. 1956.,diji dlanak dr. Maiek spominje u gornjem pismu. Lukasov osvrt na dlanke Sola i Radice objavila je >,VII, br. 1(25), oi:ujak 1957., str. 85-99. 2 Sub, isto je Sto i Anatole Shub. Charteri su poglavlja.

448

Dragi M preve se ed stvar M chapt U

Drag F vof c cije i najvi H voljn Siiu : i Vat vanju boLe proE oko komr pav

rF

o o

Drag E nade uMi sam

oja su tek i je indicij Lderposlao Dr. Madek ralja i reci indicij to, halera,da kao ustavemu ne bi ristupio je i uzprkos, stojali, da Tako nije reZu svoje evjerujem, rf. Lukasa ko i dijom nu zadrii {ussolinija n da udostvarati s i ne samo :djumurje, i eto to je bsburZkog ugoslavije ;t tjedana, om ugledlko ie se f. Lukasi

XXXVI. Wash' 30/10'56'

Dragi gosp.Radica!

t{e samo, da GaLi treba viednost dok huba leZi 5 chaptera. Ne usudjujem rrestaourgirati, pa se bojim, da cielu r, da mogu Spelleru poslati nekoliko rar actuelnom. VaS VL. MACEK XXXVII. washington 10/12-56' Dragi gosp. Radica! Hvala na pismu od 8. o. m. Koliko znam, do sadase je na naS razgovor osvrnula, (naravno na svoj nadin) samo Danica. Akd, rr" uua. t"itcije i_sadrugih stranamislim,"ds tr" i-a smislaoago*ruti buni"i. - -- Njit, najvge pede, ako se na njihovo -vaZnost pisanje u ob6e oi-i.rno. Hvala vam Sto ste shvatili "" preuzimanja A.H.G., i ito ste y.o]ini n_oqroiisJvari i materialno. Radi tola pisao rir- C"rr.""iiu, MateSiiu i Gabriiu.r Ako bud-ekod njih odziv] t i" t"a-i"rcp?i','i)azdatea i vas, moii ie se list odTah preuzeti. sa vasim pG;fi;; uredjinra.vcu posve se.slazem.^D-obrogromana iz ieljiekog Liiota i,aliflltu n9 :91. f"upq..m9.gti bi smo Stampatipo koju Toistojeiu <no tu ne ima. Toliko u kraiko, pozdravlja Va$

lje znate.l MAEEK chapten.2 tice HryatAires), V, str. 2M3. lataka dra takotler i r spominje
VL. MAEEK I Radilo se preuzimanju o Ameridko-Hrvatskog Glasnika iz vlasnistva S. vrancrca. lreDalo Je.pronaei novaca, da se to izvrsi. Imena koja Madek spominje odnose se na naistariie i najutjecajnije dlanove H.s.s. u s.iiciinie"im-bilir^ ^, od kojih su danas neti mitvi.

XXXVIII. Washington 13/12 - 56. Dragi gosp. Radica! Eto vam vraiam Kaletovol plsmo. po mom misrjenju ima vrlo malo tu$:, {u bi se u.}ugoslaviji u doglednovrieme odig'iro'nelio,iierr" t"o u MagJarskoj.I- ja sam_drZao,.da.ie se_Magjarska rie5iti komunizma,pa sam si vei u glavi slozio poziv i na Hrvaie i na Srbe u aomovi"i, ia 449

nastupe jedinstveno. Magjarski ustanak je medjutim skrden i ciela sWar je postala bezpredmetnon.Nevjerujem da ie i U.S.A. i U.N. svojom actiom platonskog osudjivanja Rusije.2 U najboljem, dotidno po mom mi5ljenju u najgorjem sluEaju dovezti ie u sporazumu sa Sovjetima na vlast Imbry Nagya, pa 6emo imati u onom dielu jednog Tita viSe,kojega 6e zapadnjacimititi, da .. eitati 6etemoju boZi6nu poruku, gdje sam se na sve aktuelne dogodjajeosvrnuo. Ne5to viSe,bi u ovim prilikama vi5e Skodilo nego koristilo. Toliko u kratko, pa Leleli Va5oj obitelji i Vama sretneboZidneblagdane, srdadnoVas pozdravlja VaS

VL. MAEEK 1 Roko Kaleb, urednik t Miinchenu. Kaleb mi je pisao, da sugeriram Madeku jednu izjavu o dogotlajima u Magjarskoj. 'Redenica nije dovr5ena, po svoj prilici: uspjeti.

Dragi gc Prim 33 West poslani s has been -andBojin redom. I (13 crve Bila I moZdaur kako taj vTemeno Odek

'r Omot i bijel

XXXIX. Washington,1 veljaEe- 57. Dragi gosp. Radica! Primio sam VaSepismo od 26 pr. mj. Gdje je smogaoFotii 1000$ to ne znamt.Znam tek da ja novaca ne imam a od ameriEkih organizacija, znate i sami da se ne moZe dobiti niSta. Nisu bile kadre rzdrLati A. H. Glasnik ni nekoliko mjeseci. Tu se sje6am Brankove2anegdote: Neki ulidni pjevad zapjevao pred prozorom jednog dovjeka, <.eovjek je otvorio prozor i doviknuo mu: TraZi Sto hode5 - samo ne traLi novaca. eini mi se u ostalom, da je Titu vrlo dobro doilo, 5to su toliki congressmanidigli galamu, jer ie mu to biti dobar povod, da poziv odbije i da se ne zamjei majdici Sovjetiji. Shub mi je poslao daljnja tri chaptera, pa sada ima Speller3 Sest chaptera,t. j. do progla5enjavidovdanskogustava. eestitajuii Vam, Sto ste postali drZavljanin,srdadnoVas pozdravlja VaH VL. MAEEK 'Washingtonu, ' Kolstantin Fotii, biv5i ambasador inade poznati ]ugoslavije u velikosrbin i neprijatelj Hrvata. 2 Dr. Branko PeSelj, koji je desto zabavljao MaEeka svojim vicevima. 3 Speller tzdavaE Madekove knjige, <.In The Struggle for Freedom>, U borbi za Slobodu. Knjiga je izi5la u New Yorku, 1957.

450

;Dragi go Po ol memoare Imao Union. P 'Senesu t ,odnesete i noj velidi ma priloZ mjestane dielom Sr pa da Sp svemu sa Srdad

;iela stvar tl. svojom po mom rjetimana iSe,kojega u boZi6nu viSe,bi u ii6neblag-

, MAEEK

XL. Washington, 2 veljale - 57. Dragi gosp. Radica! Primio sam danaspismo od svog publishera Robert Speller and Sons 33 west 42nd st., New York, gdje mi potvrdjuje primitali pred par dana poslani su mu 3. chaptera._ Na koncu pisma ima ovaj pasus: ..Tfre jacket has beenmade, in blue, white and red containsthe Croatian shield in red - and - white checks>>.r rve te stavio boje jugosl. a ne hrv. li je i grb izpravant. i.25 kocaka :dimlje sa crvenom kockom. i omot imao jugosl. boje i uz to jo5

,ix?,iil; i: H:f,x'l?,'.Tl;ft J#$5:

: pisao, da

Odekujuii 5to prije VaSeizvjeitaje, srdaEnoVas pozdravlja VaS

VL. MAEEK '

9.ggt.j" izraden u -plavome, bijelom i crvenom, sadrzi hrvatski grb u crvenim i bijelim kockama.

xjace- ) /.

1000$ to

anizacija, iati A. H. rte: Neki m ljubav, 5to hode5 rlo dobro biti dobar

XLI. Washington,I travnja- 57. Dragi gosp. Radica!

eller3Sest rczdravlja

MAEEK rde poznati U borbi za

VaB VL. MAEEK 451

XLII. Washington 15/4 - 57. gosp. Dragi Radica! Primio sam jutros VaBepismo od 11. o. m. Kako je Ivadar doznao da Speller treba slike Ante i StjepanaRadi6a, ne imam pojma. U ostalom nije vaino, jer mi je Stankovi62poslao otiske Ante, Stipe i nekih drugih slika. Sto se tiEe geografskekarte, to je Shubovaideja, koju sam prihvatio. Po mom mi5ljenju bi to imala biti karta praktidki biv5e A.U. plus dio tztodne Italije i dio zapadne Srbije. U karti A.U. bilo bi dobro, da su u Austriji oznadenepojedine pokrajine a u Ugarskoj, Hrvatska i Slavonija. GaLi je nadinio nekoliko historijskih karata Hrvatske od Zvonimira do 1918.Ved sam ih poslao Spelleru. A sadajoS ne5to: Ne znam, ho6eteli imati mogudnosti,da nadjete nekogamer. utenjakn, od barem nekakvog glasa, koji bi htio napisati memoarima kratki predgovor. |a bih napisaoVama, sto bi ielio, da dodje u predgovor a Vi bi sa dotidnikom stvar uredili. Toliko u kratko pa Vas srdadno pozdravlja VaS VL. MACEK

ml.2No c mnogo vr 5to bih jr [a ni jedr bolji. la Tolik<

tw.H. je bio Spelle '? Hugh I 3 Philip europs New l " Adolf tidkih r itd.

I Dr. Ivan Pernar. 2 Petar Stankovid( urednik .

XLIII. Washington24/4 - 57. Dragi gosp. Radica! Hvala na pismu od 18. o. m. Bio je kod mene Smythr koji mi je pripovieado, da je bio sludajno kod Spellera, a taj mu se je pohvalio, da izdaje moju autobiografiju. Nije teZko dovezti-Ivadu s iim u vezu.

I ja mislim, da bi bilo najbolje,kada bi htio predgovornapisatiS.W452

Dragi gos Opros pisali, da zgodi na Sto je na 4.5.i6. danadob i8.Onr distopise nije odgo sam mu p mi javi, c A. i stj. . ovdje izra Srdad

' S pred otklonir

ytonl5/4 - 57. tjepanaRadiCa, 32poslaootiske

VaS

samprihvatio. A.U. plus dio ,i dobro, da su vatskai SlavoI od Zvonimira

VL. MAEEK

g amer. utenjanoarimakratki predgovora Vi

VL. MACEK

XLIV. Wash.4/5-57. Dragi gosp. Radica!

gton24/4 - 57. rtht koji mi je se je pohvalio, s tim u vezu. :adigeografsku drugi.Po mom kartu A.U. iz zajednoistodni Flrvatskei to: iquiaereliquianu u banovine, oslaoSpelleru. Pavelidpredao tatka okupirali r napisatiS.W.

Va5

VL. MACEK I s.predgovorima-nije nikako- i5lo. Najprije je Mosery bio prihvatio, a zatim otklonio. Isto tako i A. A. Berle.

453

XLV. Washington 10 svibnja- 57-

Oko 100 I nisu doSli Odludi 2.300 selj padaseo platiti ban jer je med imati gore Uz poz

Washington21/5 - 57.

Dragi gos Hvala zadovoljn vidimo. Odma koje ste n Papi. Nix situaciji)t Bradici sa neka na5 to, da seI nezaposl vrlo zahv diktirao z Sa Ti kartu) mt znam da Ne zn bio tek e sam prod kritike ni 2/3 mod ne5toSiro Srdad

dravni brzojav (ili tako nelto). Kako smo dry'.ali,da je M. H. kulturna institucija cielog hrvatskog naroda i ne mozemo dozvoliti, da bude Hitler-Mussolinijeva, petokolo naSka expozitura, ku5ali smo odbor M.H. izmieniti redovnim Pgteq' Nismo uspjeli. Biia je situacija slidna,kakova je danasovdje u H.BZ.

Dragi go Zahvt Sto pisat

U ostalom budete ditali. Srdadanpozdrav

VL. MACEK

' Dr. Slobodan Dra5kovii napadao je Stjepana Radl6a.

XLVI.

454

oko 100 frankovaca doSlo je kompaktno, dodim stariji i ozbiljniji ljudi nisu do5li. ibnja- 57pismood I Mosty-a. i6a.rRadi:e. O zaw mi Shub 27.Marta, frZaosam a. Opisao l ministra rg Cincar-

MACEK

Uz pozdrav VL. MAEEK XLVII. Wash.2l/l- 58. Dragi gosp. Radica! .Hvala.Vgqry pismu od 18. o. m. Drago mi je da ste sa knjigom za{.ovoljni. o vaSim opazkama (post festum) razgovarati 6emo kadi se vidimo.

21/5- 57. a (e obzirji bi htio likosrbske ite mi, pa se, da iu roliti Vas, am ima li e da ima l. je svake r viSeje li god 1939 je odbor politidke 'no Lukas ndru pozhrvatskog petokolon putem. u H.BZ.

VaS VL. MAEEK XLVIII. Wash. 19/3 - 59. Dragi gosp. Radica!' - Zahvaljujem na pismo od 14. o. m. Ne mislim, da je oportuno bilo 5to pisati o Artukoviiu kao osobi. Nego ako u obie i
moje je mi5ljenje, da uzmetena re5e

u druZtvu sa Hitlerom.

m ih naveo u svojoj knjizi. A siguran ielo vrieme N.DJI bio u zawbru i oglavi moii dati i mnogo vi5e poda_ izpid,a, koliko je ljudi bilo vezano a se nikada vi5e nije za njih dulo. d-aritipovampirenousta5tvo'takopo Inade se slaZems Vama da nikome jujiiu) nije kompetentansuditi Titov rja familija i ja, tek moram primietiti :go dva. i je tri godine i brblja hrvatski kak rvla Vladimira, koji je tek 9 mjeseci. VaS VL. MAEEK IL. Dragi gosp. Radica!

Washington 21 svibnja _58.

sam sav za prosla jednosta Barkc pok. Stj. kada bi da nasto U koliko H.S.S.u Mislim d Imate dok sud s Sto ir semoselj Tolik<

I Ing. B u Odb '?Rijedr

Dragi gos Ne zn obie odg To mi je englezkom Molim je na stva razpadan Opros Srdadn

Dragi gos Prilog nastojitepl reklamirat 32

T

ro Artukoviievoj stvari, r bio dorna,su na5 <izpravno shvalali za danas,pa Vas srdadnopozdra

o

457

mo u bio (mislim za deplasiranou ii. Nakon ArtustaSkupolitiku. lliko se sjeiam ru nezavisnost>> m. tidki. Tu bi ste :lodinomSto su su se i drugi. a i Mussolinija, a ubijaju svoje rate.Tu moZete njizi. A siguran :io u zaWoru i nogovi5e podandi bilo Yezano e za njih dulo. rstaltvotako po ama da nikome Ltansuditi Titov noramprimietiti lja hrvatski kak je tek 9 mjeseci. VL. MAEEK

21 svibnja- 58. n pismom,pisao ih ljudi, pa sam alo duZno,jer bi naznadimnaleg nlati ali sam im .S.S.Na to mi je Budernovideli. a ljude u Europi. njizi, nitko nije za emancipaciju ratske-. Za to

. - Imate pravo, da ne bi bilo sgodno deprkati po Artukoviievoj stvari, dok sud svoju konadnu ne izreEe. Sto 6ete. I dok sam bio doma, su na5 <> izpravno shvadali samoseljaci.z Toliko za danas,pa Vas srdadnopozdravlja VaI VL. MAEEK I Ing. BoZidarV_udkovii,jedan od aktivnih pristaia HSS-a,koji se tada nalazio u Odboru za SlobodnuEuropu u Nerv yorku. 'a 2 Rijed ,5to znadi borba, Madek je rrr:eo naslovasvoje knjige.

L. Wash.3O/4-58. Dragi gosp. Radica! je . .Ne znam, -sto sa mojim Spellerom.Na moja dva pisma mi nije u obie odgovorio.-Vjerojatno je disgustiran sa siabim 5dleko- knjige. To -oI je lazu_mljivo,jer do danas nije iza5la niti jedna recenzija na englezkomjeziku. Molim Vas, kada ulovite vremena,da se od5edetedo njega i vidite Sto je na stvari. Onako uz put kuiajte doznati,koliko je prinijJraka do sada razpadano. Oprostite da Vas uznemirujem. Srdadno Vas pozdravlja VaS VL. MAEEK LI. Washington 22 travnia - 59. Dragi gosp. Radica! Prilog pod ,/. poslao mi Dr. Reberski sa Zeljom, da Vi taj dlanak nastojite progurati u koje englezki pisane novine. Ne znam ima li smisla reklamirati Andri6a, -to Vi prosudite sami. 457

Nego sam proditao u Vilderov dlanak .l Mislim da bi bilo dobro da odgovoritena njegovih 7 todaka gdje Zeli dokazati, kako nije bilo . 1. Svi su Hrvati odglasali zaiednicu sa Srbijom ali nisu odglasali da se Hrvati utope u Velikoj Srbiji za dim su i5li Pribiievid i Vilder. 2. Izjava Pavla Radida pala je u vrieme, kada se je Stjepan Radi6 i cielo vodstvo H.S.S. nalazilo u zatvoru i to za to, da se spriediponiStenje sviju mandataH.S.S. 3. Proklamacija S.D. koalicije bio je poku5aj, da se na temelju vidovdanskogustava dodje legalnim putem do revizije. 5) Taj poku5aj je spriedenubivstvom Stjepana Radi6a. Nije vaino da li je atentat zasnovanu ili izvan skup5tine,nego to, da je proveden u skup5tini u sporazumu sa nekim dlanovima skupitine, pa vjerojatno i sa predsjednikom skupltine (Vidi In The Struggle for Freedom, str. 1 1 0i 1 1 1 ) . Posljedicaje bila ta, da je podetkomkolovoza 1928 pod predsjedanjem SvetozaraPribi6evi6a tzglasanadeklaracija S.D.K. kojom se proglasuje niStetnim i akt od 1 prosinca 1918 i vidovdanski ustav. Za fit deklaraciju je glasovaoi g. Vilder. 6) SporazumKnez i Madek bio je poku5aj,da se |ugoslavijasredi ali je taj pokuSaj Sakasrbijanskih oficira 27 Mafia 1941 spriedila. 7) Madek u knjizi str. 220 prikazuje koje su ga okolnosti prisilile da udje u Simovi6evu vladu a na str. 226. Sto je Dr. Krnjevida prisililo da napusti jugosl. vladu u emigraciji. Uz pozdrav VaS VL. MAEEK t Casopis izlazio tt Parizu u redakciji novinara B. Vradarevida.

Stoje p borava Uos Srd

' nob

s.P

revii

Dragi 1 Zah Kol farebol Ne Ovako da6e< dasei bravan Uz

LII. Wash. 27 rujna-59. Dragi gosp. Radica! Hvala Vam na pismu od 22. o. mj. |ednako zahvaljujemna karti iz Kijeva, kao i na obseZnomizvje5taju koji ste mi poslali nakon Sto ste napustili Leljezni zastor.l Izvrstan je dlanak koji ste napisali za <>.Stankovi6evi <nisu umanjili vriednost dlanka, jer je to ovdje ved uvrieZeno,da ljudi brkaju nazive Rusija i Sovjeti. Me5trovi6evohododa56enije me, obzirom na njegove stalne veze sa jugosl. ambasadomu Washingtonu ni najmanje iznenadilo.2Zaninimivo je drZanje njegovih klerikalnih Stovalaca.Dodim ga je o5tro napala, > i <>3 iztidu kao neki herojizam 458

Dragi 1 Naj Oc govara Uz

Ko je izgubio lvih 7 toEaka Hrvati i Srbi nisu odglasali 6 i Vilder. StjepanRadi6 iediponiStenje re na temelju a. Nije vaZno a je proveden pa vjerojatno Freedom,str.

Stoje posjetioi - Stepinca.je dak posvezatajila njegov boravak na Brionima.a Uostalom Bog s njima, rekao bi pok. Stj. Radii. Srdadno Vas pozdravlja Va5 VL. MACEK t napisao . n O boravku Me5trovi6a na Brionima pisali su, nakon MeStrovr6eve smrti, Ante S. Pavelid i Bogdan Radica, . Hrvatska revija, XIl, br. 4(48), prosinac 1962., str. 319-332.-

rod predsjedalom se proglaustav. Za tu LIII. ;oslavijasredi spriedila. tr. 220 prikar vladu a na vladu u emi-

VL. MAEEI( B. VraEareviia.

Wash. 30 studenoga-62. Dragi gosp. Radica! Zahvaljujemna pismu od 27. o. mj. Koliko 6ete se sje6ati, nisam reagirao niti na < niti na farebovu kritiku moje autobiografije. Ne bih se ni na Kamberovu, da nije iza5la na englezkom jeziku. Ovako sam bio prisiljen neke narodite stavke opovrgnuti, nadajuii se, da 6e <]ournal of Croatian Studies> donesti moj odgovor. Drago mi je, da se i Vama moj sastavaksvidja, a dobio sam i sa drugih strana odobravanje. Uz iskreni pozdrav Gdji i Vama VaS

VL. MAEEK 27 rujna-59. m nakafii iz nakon Sto ste sali za <oitro eki herojizam

LIV. Dragi gosp. Radica! Najsrdadnijese zahvaljujem na uskrsnoj destitki. O ostalomdielu VaSegpisma, dok budemo imali prilike ustmenorazgovarati i dok -malo ohladite. Uz iskreni pozdrav Gospodji i Vama VaE VL. MAEEK 459

PRILOG: VLADKU MAEEKU PISMO BOGDANA RADICE PREDSJEDNIKU u vezi s naporima,da se ve6 1948.stvori jedan op6i reprezentativniHrvatski Odbor, koji bi okupio sve snageu hrvatskoj emigraciji, kojemu bi bili na delu Dr. V; Madek,Ivan Mestrovidi Dr. Dominik Mandi6, a na koji Madeknije pristao, donosim slijededepismo, koje sam 19. veljade 1948.uputio Dru Madeku. Pismo glasi:

pravde. Medutim, mora da Vam odmah kaZem, da mi je vrlo 1ao,Sto nismo bili

samo potrebama emigracije, nego i hrvatskog naroda u zemlji, i da bi, na krajU krajeva, hrvatsku etnidku grupu postavilo u red druSih etnidkih gruPa, dija se vodsWa talaze u izgnanstvu, uslijed komunistidko'sovjetskih teroristiEkih metoda u njihovim zemljama. Tavo jedno tijelo manifestiralo bi pred lice svijeta, da smo mi Hrvati politidki zreli i da smo spremni, da i'ovog puta u zavr$nom sredivanju svijeta, iznesemojasno razvijenu misao o potrebi

zatim predstavljanje pofteba moralnih, ekonomskih i politidkih hrvatskog naroda ispred lica Zapada, i, konadno, sredivanje prilika na5e emigracije, koja moralno i fizidki razjedinjena i slemljena strada po svima kontinentima svijeta. Takvo tijelo imalo bi znaEajnog efekta i na Ameridke Hrvate, koji bi nas nesumnjivo poduprli i koji bi pri5li k nama u ve6em i znadajnijem broju. Na taj nadin, VaS boravak u Washingtonu, otskodio bi i pred odima Amerike, kojoj leZi na srcu botno pitanje ameridkog hrvatstva, koje joB stoji pod utjecajem Titovog plana na razbijanju Amerike. Kad bi se sve to izvelo, vjerujem jo5 i danas, i VaSa uloga kao i uloga HSS-a dobila bi na 460

historiEk ujedinjer kolo svi lako broj naj divala u Zapadu iako ste inteligen narod i Vamit na5eg s hrvatskc svima n je uslije nim sva tijelo ut bi slaba

Ne

bolje zr Vi sugl pristanl Stan istadi, d i VaSe diljem < odekiva u stanj pravilar frontovr gudnos uglavnc pisma i fugosla tima. t drugom danasl zazire c lati dat komuni naZalo Srba iz suuve vije. U popula ni Slav hrvatsk ta pren

U MAEEKU rtivni Hrvatski ri bili na ielu eknije pristao, [adeku.Pismo

rajtoplije zah'as i u Vaiem aieg znadaja: sile i nasilja. vom proditao , drugo protuaja u pobjedu ito nismo bili rvatskogpoliLimaobuhvati tidke i demoHS$a. Moje rvatskih poli'dgovaralo ne i, i da bi, na lnidkih grupa, etskih teroristiralo bi pred ni, da i'ovog isao o potrebi premadrugim olnost ta 5to li i za vodu etnidkih emia okupite sve atskognaroda iavni poloZaj, rih hrvatskog nigracije,koja kontinentima r Hrvate, koji i znadajnijem i pred odima fia, koje jo5 .ad bi se sve r dobila bi na

461

niste fugoslavija nije ono Sto je bila za nas. Ona je najobidnija agenciia za

samostalnoj i suverenoj formi zapadno ili istodno. Mi se uistinu nismo

poloZaj Hrvatske u sutrainjici. la znam da postoje te5ko6e,kao n. pr. pitanje granica, ali i to pitanje u stanju smo da rije5imo u razgovoru sa Srbima, jer nitko ne 6e prepustiti Srbima, ako mi to ne dozvolimo da oni rjesavaju i sudbinu hrvatskog naroda. Srbi danas ne de |ugoslavije. Njihovo pisanje u njihovu lisru koji je za svakog Srbina i ovdje dnevno Evandelje stvorilo je kod Srba uvjerenje, da sa Hrvatima zajednice vi5e ne moZe biti. Kad je tako, Sto bi mi naturivali Srbima fugoslaviju i po tre6i put, kad je jasno, da bi se takva i treda fugoslavija, samo nama Hrvatima osvetila. Zato ia bezuslovno vjerujem, da sudbinu

Zrwa Dra Al i pojadati ugl nih mi5ljenjt vrijeme Dru1 Vi kod ku6e Kolikogod sr naroda, mort judi s Vama sutraBnjemq piti i treba s i drlave uzir i Truman. I Zrtava. Osin bez otganiza i gdje mase bilo to desn smjela spad izvesti samo vistidkog i t jer samo ot sukobu i ne Sve ovo dokaZem,di da Vam sve odazvati po posjetit 6u i da su moji odvojimo o< prema slob malo i da t u stanju izr Zalosnoje t ujediniti ]u Hrvate. To hrvatskih s Molim r sa iskrenim

organizirati i nezavisan poloZaj Hrvatske. Kako svaki Hrvat osleda i zna, da bez HSS-a ne bi uopde Hrvati mogli

Opaska niti je sjedi r:rzgovore s

462

ruli razi, koju , rata, uslijed rcije i opredirslaviju i ona rlje. Za komuja agencija za na cjelina ne rgoslaviju. ranije ponijeli i ranije u toku ativnu, i sada, i po tre6i put, kljudivo, kako mu ona leZi u uistinu nismo Las.Otrag nas inosti ili tre6e rarod sAm. Tu a inteligencija. , je to vrijeme vati na5 stav: i to pitanje u l 6e prepustiti 'atskognaroda. >ji je za svakog ie, da sa Hrvaurivali Srbima ,6a ]ugoslavija, n, da sudbinu i 5to uspjeSnije 'radali,jer bi u i sa Vama bili ududnosti,Pose sudbinu svih je sloma komurongresa1814., r od najljep5ih na ruSevinama ba pripremiti i ie Hrvati mogli e snageHrvata nogli da pristuda ie konadno ma, trajati priementi u borbi Sirim slojevima.

hrvatskih snaga. i svima Va5ima' Molim Vas da porudite moje pozdrave gospodi Madek po5tovanjem' dubokim sa i pozdravima sa iskrenim VaE odani BOGDAN RADICA

odbora' Opaska: Kao Sto se zna' MaEeknije-pristupio organi-za;1ii ll:ilkoc HS$a '.,t naslaviokao predsjednik niti ie siedinio t rvut.t""'r"n6! ii "liiieili:i:ii i)n ie tit" svojih piedratnih planova' poftidkim strankama ;ftffi;;'#;kfi "

463

DA LI BI DR. MACEK PRIHVATIO

I TRECU JUGOSLAVIJU? DINKO

SULJAK

MOJ PRIJATELf profesor BogdanRadica u svomedlanku pod naslovom: piie:

'


JEDAN sam iz Dr. Vladka Madeka, koji sam bio Zrwa relima u Hrvatskoj, u toku rata. Na zamolbu Dr. Madeka, podetkom 1949. pretzeo sam uredni5tvo Ameritkog Hrvatskog Glasnika u Chicagu, vlasni5tvo StjepanaVrandiia. List je pomagaopolitiku Hrvatske Seljadke Stranke. U isto doba bio sam i Glavni tajnik HSS u USA, kasnije i dlan Vrhovnog vije6a HSS. Pisao sam uvodnike i davao izjave. Reakcija, na moje uvodnike i izjave Dr. MaEeka i Dr. J. Krnjevida, unijet 6e nelto svjetla u ono, o demu piSe prof. Radica: U broju od 13. srpnja 1949. u napisao sam uvodnik, pod naslovom , u 464

kojem san titari odb Hrvata>, i potpuno il me"rata., Dr. Vl 1949.mi

Dragi . Kad s broju od 1 Siiem, Vani op. D. S.l. Sigurn oslobodimo pred Zapac se moZe dc Redeni sao na nel pogledi da koje je u I zato da pn Hrvata. Ne zn cijom saop uslugu. Srdadn

Kad s Smjestili Dr., Krnj Republik
U brc iz Komut i ime hr, svoje ime 1 9 5 1 .u,

AmeridkiI Chicago.I

U Va izbjeglihv

TIO Dr. Madko Madek, na ovaj moj dlanak u svomepismu od 15. srpnja 1949.mi pi5e: Washington,15. 7. 1949.

Dragi Dinko, Kad sam proEitao dlanak pod naslovom u , broju od 13. crpnja, onda sam se pitao za5to ste se vi tamo raskrstili sa GrubiSiiem' vandikom i slidnima. [Fra silvije Grubisid i Dr. vanEik - suradnici Danice, op. D. S.l. je, da je veliko pitanje hode li Hrvati i Srbi mo6i ostati, i kad se _ _Sigurno oslobodimo od komunizma, zajedno. Isto je ali tako sigurno, da mi ne smijemo pted' zagtadnim Demokracijama nositi krivnju za tozlaz. u protivnom sludaju nam se moZe dogoditi, da ostanemo sa teritorijem Londoskoga pakta.

I pod naslc ilistidka int+ lla sa sobom rcstojao je i aia Hryatske rjenog vode, im normalno m Madekom, ju! Cinjenica

je dlanak napisao. Ali bi mi bilo milo da mi to pod diskre._ Ne znam, tko cijom saopcite. Tkogod ga je napisao uEinio je nasoj hrvatskoj stvari vrlo losu uslugu, Srdadno Vas pozdravljam VaE VL. MACEK

Iova okolina tskoj u toku ikalna htelisye ono, Sto rujan 1975.,

r bio Zrfva podetkom u Chicagu, ke Seljadke snijei dlan eakcija,na :t de ne5to i), na delu ,otiti pa Glasniku> wblika>,tr

Ameridki Hrvatski Glasnik Chicago. Ill. - - u vaSem broju od 14. o. m. br. 6 izisla je biljeska pod naslovom:
465

Tu je navedeno da sam i ja potpisao , pa Vas molim da istini za ljubav donesete slijededi ispravak:
Drag Odr stanovitih Naro <.,.w attitr Misli napadaje nemo pri Moli: je mi5lje potpis
Syracuse.N. Y. 12. veljade 1951. MN

MESTROVIC,'

Nakon objave ovog Me5trovidevogispravka, primio sam od dra Maieka pismo,od 3. oZujka 1951.,u kojem on, izmeduostalogapiSe:

Nar 1 9 5 1 n.

Od vremena na vrijeme kritiziralo se National Committeefor a Free Europe. To sam dinio zbog toga, jer su u tom komitetu uglavnom sjedili sve samo Srbi i Slovenci. Madek i Peselj od toga komiteta dobijali su novdanu pomo6. Dr. |uraj Krnjevii nije dobio, i to zbog toga, kako mi je jednom pisao, da neie i d.aLeli biti slobodanu svomepolitidkom radu.

Drag Dobi potpisa n obzirom : To s redcima r Sigur neie, pa na5ih led Ovaj Iugoslavi jer za vr se meni : bio medj zum>. Rr da ga se S po

Kad je u na5emlistu objavljen jedan osvrt pod potpisomArgus, dr. Madekje uputio g. Vrandi6upismo,od25. veljade1951.,i ujedno poslao njegoyu kopiju meni. To pismo glasi:

Nal u svibn Na toj kr

Dragi Dinko! ...Dobro je, da ste donesli Me5trovidev izpravak, da javnost autentidno sazna za njegovo Ne mojte ali o tome ni5ta viSe pisati, jer bi to znadilo podavati mu politidku vainost. Nije tu u ostalom toliko kriv on, koliko oni, koji su silom htjeli od njega uEiniti To su ne samo fratri nego i Radica i mnogi drugi. DrZimo se formule (S.S.S.R.> (sami sosrali sami rozbirajut). Srdadno pozdravlja VL. MACEK

466

li Evrope u ime ravak: n popisao, niti ork Times-u od rji u hrvatskom

r Oslobodjenju', voje ime medju

Dragi g. VranEiiu,

\f,/6shington,D.C. February25, lg5l.

od strane National committe for a Free Europe pozalise se pismeno radi stanovitih dlanaka izaSlih u Ameridkom Hrvatskom Glasniku. Narodito navodim iz pisma slijedeii pasus: (...we are sorry to see that Americki Hrvatski Glasnik has assumed a critical attitude towards certain public offices...> Mislim da na5oj hrvatskoj i seljadkoj stvari ne moze nikako koristiti, ako si napadajem na ameridke institucije stvaramo neprijatelje tamo gdje nastojim da steknemo prijatelje.

slobodni ljudi, riip6, 11i1i21em lrvate u tzgnat lovoljan podpis rciju podpiSem, rc da podpi5em koji su u glavr rata i koji su Made u ]ugoda brane njenu je u suglasju s

Kada ve6 piSem moram vam redi da je posljednji napadaj na Gavrilovi6a posve deplasiran.

Kopiju ovoga pisma Saljem i Dinku, pa vas molim da u budude ne nasjedate. Srdadno Vas pozdravljam

va. vL. MA.EK

MESTROVIC,'

n od dra Maa pise: utentidno sazna pisati, jer bi to kriv on, koliko fo su ne samo ami ggg12fi gami

_^_Nu napadajana pojedine Srbe, Madek u svomepismu od 24. lipnja 1951.mi piSe: Dragi Dinko! Dobio sam novi broj A. Hrv. Glasnika pa vidim, da se i dalje Stampaju bez potpisa napadaji na pojedine srbe, koji barern u emigraciji nisu daii za to-pbvoda, obzirom na svoje drZanje prema Hrvatima. posebno pak nije pametno sio se i ako medju _ To samo po sebi nije pametno. redcima napada co. for a Free Europe - afilijaciju Midle European center. Sigurno je da te institucije ne pitaju Radicu koga 6e namjestiti _ a koga nede, pa ako je to Radici krivo neka se s njima svadja na svoj iadun a ne pre[o na5ih ledja.

VL. MACEK teefor a Free lavnomsjedili ta dobijali su loga,kako mi litidkomradu. )m Argus, dt. ujednoposlao

S pozdravom

VL. MACEK

Na konvenciji MetlunarodneSeljadkeInternacionale,koja se odrZala u_svibnju 1952., pi9 sam imenovan od Dra Vladka Madeka-kao delegat. Na toj konvenciji bili su i zastupalisu HSS: Dr. Vladko Madek,Dr. Branko 467

Pe5elj, Dr. Ivan'Fernar, Ing. BoZidar VuEkovi6 i ja. Na toj konvenciji bili su delegati zemljoradnidkih stranaka iz Poljske, na delu s Mikolajdikom, iz MadZarcke,na delu s Nagyjem, Rumunjske, na delu s Popa, Bugarske,na Eelu s Dr. Dimitroyom, Slovadke,Hodja, srpska zemljoradnidka stranka s Dr. Milanom Gavrilovi6em itd. Jedanod delegataSrpske Zemljoradnidke Stranke bio je Dr. Borislav

,..::"Y

#

C,* /6..74*4

Sto se tide Samadinjenica,Stosam ovu izjavu ja kao delegatH.S.S.na konvenciji MedunarodneSeljadkeUnije potpisao s delegatomSrpskeZemljoradnidke Stranke, dr. Trifkovilem, aaz'tala je negodovanja. Dr. furaj Krnjevid u svome pismu od 5. svibnja 1952. mi piSe: < i tu tvrditi, da je medju Srbima Gavrilovid ono, Sto je medju Hrvatima predsjednik Madek. Gawilovid to tr€ba pred Amerikom, da bi ir zaveo u bludnju. Ironija je kraj svega toga ta, Sto je GawiloviC zaguljeni pravoslavni klerikalac i Valjda niti jedan srpski ministar u Londonu nije toliko mrzio hrvatstvo i nepravoslavce kao upravo on. Nitko u Londonu kao on i njegov adlatus Pepi6 nije vodio toliko podmukle propagande protiv predsjednika MaEka i HSS.D Dr. Krnjevid zakljuduje: a da prije toga niste traiili dozvoh zato? Uz poz'

drav 468

J. KRNJEVIC

"/n--

7--.

# ...|r-v

h Nr' /L;

-a-b

F*

uJ-*

t

t/1^ I w '0/

FAKSIM

onvencrJr Mikolajs Popa, :mljorad-

,^A

t.

+

//lt*{n'7t*t'*''/{ ,".:--y..f^::,:::'i.^,.

/f/.-

*

(-3

Borislav smo na voi izjavi v komur, 5to bi .rnjeviia, onvenciji nadnidke piSe: imoviiem muslimateu svom Leduostan i njegov rala Hrvatirbiji prede u Srbiji, 'ata osudio koja nema a u Europi u, Grolu i an izmedju mu je bio e5tenik enli oti5ao u i provoditi eogradski i o i uvreda ntrebljava) *avnicima> predsjednik . Ironija je v'aljda niti rslavce kao odio toliko low izjaw o? Uz poz-

2/.0,M'Z?

FAKSIMIL PISMA DRA VLADKA MACEKA DINKU SULJKU

KRNJEVIC

469

Glavni predsjednikorganizacijeHSS u Kanadi, Stjepan Bradica, u vezi spomenuteizjave pisao je dru Madeku, te mu se -prema pismu dra Madeka meni, od 15. svibnja 1952.- i,alio na moju izjavu. Madek je odgovorio Bradici, i dio tog svog odgovora poslao meni. Tu me, u istom pismu, upuiuje, da osobnoodgovorim, i u -doslovce nastavlja Madek-: <, i . Dr. Madek pi5e Bradici (meni poslao kopiju):

plo mu nih da

Washington, 15 svibanj, 1952. Dragi moj Bradica, Dr Pe5elj mi je pokazao VaS list od 12 o. mj., pa sam odludio da Vam sam odgovorim: Vi i sami velite da Suljkova izjava ne bi bila , da nije napisao: . A ja Vam velim, da je ba5 u tim rijedima mnogo i mnogo istine' Zivio sam u ono Zalosno i nesretno doba u Hrvatskoj. I ako sam bio gotovo podpuno odijeljen od vanjskoga svijeta, ipak sam imao prilike da doznam Sto se vani dogadja. I vjerujte mi, koliko god su s jedne strane huSkali detnidki zlodinci, a s druge strane usta5ki, nigdje im nije uspjelo ni da zavade, a kamo li da zakrvare koje hrvatsko selo sa srbskim, ili obratno. Gdje god su se dogadjala ona zvjerstva, svagdje je to podinila po t. zv. s brda s dola skupljena lclatei,, koja ili nikada nije imala seljadkih vrlina: vjeru u Boga, poStivanje Njegovih zapovijedi, te ljubav prema obitelji i zemlji, ili je te wline izgubila. Zato i ako je i na jednoj, i na drugoj strani, bilo i ne5to takovih seljaka /moZda jedan na hiljadu/, ti nisu oblatili ni hrvatsko' ni srbsko seljadtvo kao cjelinu. Naravno, da je to ustaSkim fratrima, koji bi silom htjeli za ustaika zlodinstva udiniti suodgovornim cijeli hrvatski narod - krivo. I zato njihovi napadaji ne trebaju nikoga zaduditi. Meni pak, je uvijeke milije kad
vla var dvr ide

Na kraju mi je dr. Madek savjetovaoi dao upute, kako da napi5em odgovor i da njemu po5aljemprvotno na pregled, pa nakon Stoje svojom rukom mnogo toga prekriZio i nadodao, iza5ao je moj odgovor (ustvari Madekoveideje), koji glasi: (MOI ODGOVOR! PiSe: Dr. Dinko Suljak, delegat H.S.S. na proSloj konvenciji Metlunarodne Seljadke Unije. Misao vodilja u , koju smo dr. Borislav Trifkovi6, delegat Zemoljoradnidke Stranke i ja objavili, uodi naieg odlaska na Kongres Medunarodne Seljadke Unije u Washingtonu D.C., bila je:
470

ut okt Se nat cip

pri pr( K(

Potpisuj Seljadke Stn hrvatskog se hrvatskog ru HSS nijt vosti, jer je stavljaju stul

dit ni: da na

da ok

ka UI ak da nj'

ml

tel

hr Onima VLADKA I

Bradica,u r pismudra . Madek je ne,u istom :e nastavlja iz Like, iz detnicima,

vibanj, 1952. la Vam sam rije napisao: n srbskogar. r bio gotovo rznam Sto se idki zlodinci, da zakware la po t. zv. ala seljadkih na obitelji i i strani, bilo hrvatsko, ni talka zlodinovi napadaji r nekoga od /L. MACEK

la napi5em l je svojom or (ustvari

{edunarodne

ovi6, delegat res Meduna-

rkoriSiavanja

NaS seljak Zeli da bude gospodar znmlie, koju obraduje, d,a uLiva plodove svoga truda, da ima dostojno mjesto u ljudskom drustvu koje mu po Bogu i Pravdi pripada i da direktno udestvuje u rje5avanju drZavnih problema. Na5 seljak, imaju6i na umu nadela dovjednosti, ide za time da medu ljudima zavlada sno5ljivost, narodi da uZivaju mir i slobodu..; U poviiesti naiih naroda niie zabilie\en nijedan sluEaj, da ie hrvatski ili srpski seliak digao ruku jedan na drugoga... i onda kad su nepriiatelii okupirali naiu zemlju i pokuSali ila medu na\im narodima stvore iaz. Selia9tvo je bilo to, koje, iako pod te1kim uslovima onemoguCilo ie te namiere neprijatelja i poiaEalo daliniu suradniu naSih naroda nct prittcipima seljatkih programa. Danas, kad se na5i narodi nalaze u te5kom ropstvu komunistidkih vlastodrZaca, hrvatski i srpski seljak iilolen je nemilosrdnom iskori5davanju i progonima. Progoni, glad i neimaitina jo5 jednom su povezali dva bratska seljadka naroda u zajednidkoj borbi protiv komunistidke ideologije, koja je seljadkim narodima potpuno strana... Imaju6i na umu... njihovo dana5nje stradanje, pod zajedniEkim neprijateljem, komunizrnom, mi smo usmjerili na5 rad na bazi seljadkih ptogtama... da se jo5 vi5e poveZe hrvatski i srpski seljak z borbi protiv KOMUNIZMA". Potpisujuii te rijedi imao sam na umu nadela i ciljeve programa Hrvatske Seljadke Stranke, koji je okupio hrvatski seljadki narod i politidki organizirao hwatskog seljaka, te (Wstao nerazorivi iluhovni temelj polititkog mi\lienja i tei,nja hrvatskog naroda>. (Vidi todku II. programa FtrSS). HSS nije nikada temeljila svoj program i woju borbu na mrZnji i na nesno5ljivosti, jer je to u suprotnosti s demokratskim i dovjedanskim nadelima, koja predstavljaju stup programa HSS i koja su tzraileng u toEki IV. njezina programa: Prodahnuta duhom seljadke demokracije HSS je protivna svakoj diktaturi i zastupa nadelo, da se politidki Zivot u Hrvatskoj ima organtzbati u punoj slobodi, dajudi za5titu svima narodima i svima vjerama, da se opda politika ima ravnati nadelima slavenske uzajamnosti; da se narodni Zivot ima postaviti na temelje socijalne pravde.> Program HSS, dalje kale; aNeprolazna ie te nia hrvatskog narod4 da hruatski narod i,ivi u svoioi vlastitoj drEavi Hrvatskoi, u kojoi 6e biti okupljen kao narodna, gospodarsla i kultuma cielina.p Ali u istoj todci (X) Programa se kaZe: qlsto takova mu ie teEnia, da u svrhu obrane sloboile i mira stupi kao slobodan i ravnopravan Elan a NA OSNOVU SPORAZUMA I UGOVORA U DRZAVNU ZAIEDNICU, savez svih susiednih naroda, ako ie to Eelja spomenutih naroda, te da u evropskoi zaiednici slobo doliubivih naroda dade svoi doprinos utvr\1ivaniu i produblieniu suradnje slavenskog Istoka sa VELIKIM ZAPADNIM DEMOKRACIIAMAT. U zakljudnoj rijeEi PROGRAMA se kaZe: <
(DRZAVA>

odgovaram rijedima Dr.

471

Kad k ono S orvore noj dc Srba r (Citat iz govora dr. MaEeka u Hamiltonu -Kanada-, , br. gStudeni 1946.) ,. Te i mnoge druge dinjenice govore, da razum i bratski osjeiaj, te visoka svijest selja5tva, i na hrvatskoj i na srpskoj strani, nije dozvolila da uspije ni onima, koji su bez seljadkih wlina nastojali da zavade i zakrvare koje hrvatsko selo sa srpskim ili obratno. Na kraju Zelim re6i, da ima mnogo toga zdravog i na hrvatskoj i srpskoj strani, a to svjedode iieEi lz mnogih pisama, koje glase:

D

D: Pr previS H: dakle a naro
Er

. Ovaj moj odgovor zavr5avam rijedima dr. Madeka: .

Tako je zavr5io moj (Madekov) odgovor. 30. rujna 1952.uputio sam dr. Madekupismo: \

.PoBtovani gospodine Predsjednide:

pa na kraju sam rekao:
U

Dr Ev A.H.G mivost Os u zapo Dc (n f.ra komun ustaSa kako s mogu6 To

Dr Chai


472 JJ

- no desnoi struri u desrut,s drugi t niie bilo tuilina. je u ustima bila dimo dri,avu rad.i li vino stavio, ili baitta - to ti je :u tnd,e da ostyari i vno. Frankovci, bila, iako prazna, injen iz njemaEke ,avice,ali ie BILO Srdadno Vas pozdravljam i poEtujem Vama odani DINKO

NOG NARODAD dni Glas>,br. 8osje.eaj,te visoka olila da uspije ni rarekoje hrvatsko rvatskoj i srpskoj tmenitunamieru i tih runakoii stoie

Dr. Madek u svome pismu od 2. listopada 1952 pi5e: Dragi Dinko! Primio sam vaS list od 30 pr. mj. Mislim, da vi smatrate situaciju malo previSetragidki. Hrvatsku drZavu zastupgu svom prngrsmu H.s.s. od svog osnutka. Kada je dakle dr. Krnjevi6 cesto nagla5avaoHrvatsku DrZavu nije timJ rekao nista nova, a naroditone Sto nisem i ja ved napisao.Ustaie nije zadovoljio,jer se nije izjasnio Njegovaje namjera,da atrgne izpod ust*kog utjecaja ono, Sto se iztrgnuti dade. Kakav ie tu biti uspjeh viditi iemo. Evo toliko u kratko pa Vas srdadnopozdravljamVaE VL. MACEK U svojem pismu od 18. listopada 1955. MaEek mi pi5e:

@v so s Srbina, rebamoila Zivimo

q mislim. To je u 6. |.firmjera ovoga njevi6a, ve6 jedino vdje upoznam Vas rbima u vezi govo-

iikoj mjeri.ublaZili m ili privatnim Eovaratikao ljudi.

Dragi Dinko! Evo vam vraiam dlanak iz Buenoe Aireea. Mislim da se moZe uvrstiti u A.H.G: uz ogradu

Toliko u kratko pa Vas srdadno pozdravlja VaS VL. MACEK Dr. Juraj Krnjevid, u svome proglasu pod naslovom , objavljenom u A.H.G. 2-9. kolovoza 1955. pi5e: - --
473

i politirari -

sve Stoje vlast u Srbiji i u ime nje i doveli do danasnjeniske grane

|o5 bisn lipnju 1944 HSS je ba prenosimor

I.
IL Hrv pokretu, a p jedno s osta protiv volje hrvatskog na mi5ljenja i tr

III. U volju naroda ima pravo p:

veliki bubani (istakaodr. Krnievit).> o ovom slaganju dra Madeka i dra Krnjevida o politidkim ciljevima borbe nalazimo-poivrdu i u pismu dra Madeka, koje mi je pisao 3. oLt$ka 1951., gdje kaZe:

Srdadno pozdravlja

II.

VL. MACEK

IV. Pr turi i zastup slobodi, dajr ima ravnati temelje socij

V. Soc potrebama s svoj napredz i glavni sar pravo po 11 gramu HSS

VI. Vt Vrhovno Vi. veiinom sel biti suden b

VII. r veza. VIII.

demokratskogreZima u zemlji>. 474

IX. Tr Saboru Za podpunusl obde,izrav se vr5e jed izbora povj vorni Sabo X. Ne Hrvatskoj,t

, niske grane i - naglasio i kao narod, ziramo svoju n seljaEkom, ryima kultur', da neCemo i niti svomu. demokratska 1' nema niSta

-. IoS blsmo ovdje Zeljeli spomenuti-prema istom izvjes(u-, da su u lipnju 1944. odrZani pregovori s partizlnima sa strane vodstva HSSe. HSS je bazkala svoje stanovi5te na slijede6im principima (Ito ovdje prenosimodoslovceiz samogizvje56a): I.
rdke Stranke. Eamu dobili rd je hrvatski no stojimo i svijeta moii naroda oslane slaZemo. no ilieca niti iste cilieve i t stavliati na

n ciljevima ro3. oZujka opazaka, jer lnesetei bez iz Hrvatske. postoie neke akaoD. S.)>.

YL. MACEK

_ III. u Hrvatskoj zakonita je samo ona vlada, koja se oslanja na slobodnu volju naroda na temelju izborne demokracije. Dosljedno tomu sam'o takova vlada ima pravo preuzimati i davati obveze za hrv. narod. Iv. Prodahnuta duhom seljadke demokracije HSS je protivna svakoj diktaturi i zastupa nadelo, da se politidki iivot u Ftrrvatskoj ima organizirati u punoj slobodi, dajuci zastitu svima narodnostima i svim vjeiama; da- se opea poiitita ima ravnati nadelima slavenske uzajamnosti; da se njrodni Zivot ima postaviti na temelje socijalne pravde.

VI. vrhovna vlast u Hrvatskoj privremeno do ob6ih saborskih izbora vrsi vrhovno vijeie Republike Hwatske,-sastavljeno od izabranih poartu*itu naroda, veiinom seljaka. osobna sloboda i privatna svojina zajamdujir se. Ntko ne moze biti sutlen bez zakona, a pred zakonom su svi tjudi jednaki. VII. veza.

edandoku) izvjeSdao u razdoblju Ljeu Hrvatpoku5ajima w, Saznajeednaekipa a suradnju. deusta5kog i uspostava

VIII.

Hrvatska ima svoju vojsku, koja je narodna i slobodna od stranadkih Hrvatska ima svoje vanjsko predstavnistvo prema svojim potrebama.

X._ Neprolazna je teznja hrvatskoga naroda, da Livi u svojoj vlastitoj drzavi Hrvatskoj, u kojoj 6e biti okupljen kao narodna, gospodarska i kuliurna zaokruzena

475

cije u ton toj vladi. posljedn Jugoslav ovogarat u inozet slidnu kc se u pra tjelesna aranLma D. S.) s

Tolik ovog izl
Nas m a ,d a , u-l hrvatsk i dotukr <
Up London trebe et Madekt 1.

Mai odu5evl 2N slavijer.

476

mijenio Neko je

le i mira stupi kao ora u drZavopravnu spomenutih naroda, doprinos za udw$. r velikim zapadnim ldnju sa svim strar r protivne temeljnim rrena i usvojena od ikom sudjelovanju i

(e partije i odbio pa: komunistidka dino njoj pripada a.sepokloni pred /1le). je bio predviden ilpredsjednikHSS adeneki nadin za ana Zeline putem Elanovi engleske Topuskotako da )regoyor,esa Sefoezultata.Ing.Koijededimizborima do nesigurnostiu itanovitikoliko je ,ju bi bila dobila rkoj tehnici predlije, i HSS ne bi rio bi put crvenoj kim metodamane ru kojeg podupire noynorse pojavio i i zahtjevajuCi da n se mislilo da 6e goslavenske vlade, ene sve politidke da imade instrukpi5e:
cije u tom pogledu sa strane saveznika,a kralj da ie se odmah pridruZiti toj vladi, Vodedi krugovi HSS odbili su ovrl ponudu smatrajuii je kao posljednjim pokuSajem uspostavljanja starc velikosrpske reakcionarne fugoslavije, zamjeraju6i istodobno stav generala Mihajlovila za trajanja ovogarata. HSS nije primila nikakove instrukcije sa stranesvojih emisara iz inozemstva, Sto dokazuje, da saveznici nisu nikako odobrili jednu slidnu kombinaciju. Emisar DrcLe Mihajloviia dr. Ranko Bra5ii nalazio se u pratnji dvojice njemadkih dodasnika,koji su fungirali kao njegova tjelesna straLa. - Kad detnici nisu uspjeli da dodu do bilo kakovog aranLmanasa HSSom, zakljudili su 1. svibnja ove godine (misli: 1945. D. S.) sd Paveliiem poznati pakt Pavelii-Durii>. 'avje36a. Toliko tz toga Da ne bi tko doveo u pitanje vierodostoinost ovog izvje5ia, navodimo, da o njemu pi5e dr. |uraj Krnjevi6 u listu . Nakon ovih uvodnih rijedi, dr. Krnjevid prenosi gore navedenihdeset todaka (koje mi prenosimo iz kopije izvjella: ima neke nebitne razlike).

aoiij"ti smo dokumente, naveli pisNastojedi saduvati o"p.irtr*lrr, ma, da ona samagovore. Nama je destoznao'govoriti dr. MaEek: <-fugoslavenska je ideja lijepa i zdrava, nastala je u mozgu i srcu hrvatskom, a Srbi je stalno tukli, pa pustimo radi historije, neka je oni i dofuku, a ne da mi ubijamo svoje Eedo.>Stogaje Madek joS znao redii <<|anisam protiv Jugoslavije,ali kako 6emo? Stoga ja predlaZem,a to je uvijek pametno i zdravo, Srbi odbijaju. Hoie uvijek hegemoniju, na koju Veliki (mislio je na Saveznike)ne6e nikad pristati, prema tome 6e fugoslavija propasti krivnjom Srba, a mi 6emo moZda saduvati simpatije Velikih, koje 6e onda logiEno Srbi izgubiti, a nama su simpatije Velikih u stvaranju na5e drZavewlo potrebne>. U prosincu 1956. u ]ugoslaviji je boravio W. Been, dlan instirucije u Londonu, koja se bavila proudavanjemvanjskom-politidkihprilika za potrebe engleskevlade. U Zagrebuje tazgovaruos Me6trovi6emi Madekom. Madeku je W. Been postavio tri pitanja: l. promijenio svoje ime u aAmeridki Hrvatski Glasnik>, koji je potpomagao politiku HSS. Neko je vrijeme urednik ovog HAG bio Dinko Suljak. -

477

ved u tome sto je kod prvih izbora za konstituantu 1920. dao Radidevoj stranci koja prije rata nije imala nego 5 zastupnika, apsolutnu vetinu, a koja je stajala ne samo na stanoviStu hrvatske drZave nego dak i republike>. 2.

BRON( HRVOST

Matek: .3

U jednom drugom razgovoru,dr. MaEek,na pitanje, kako bi se vladao hrvatski vojnik u sludaju rata, odgovorio je: -.4 Dakle, vidimo, da je Madek bio vidovit, dak je naslutio kasniji ratni razvoj, kad su Hrvati i Nijemcima, samoda ne budu na istoj strani, na kojoj je Beograd. Da zakljudimo, i da budemo pravedni prema Vladku Madeku, moZemo reii, da je on, skrajnje miroljubiv dovjek, do u dno duSekr56anin, Tolstojevac,lelio izbieti sukob sa Srbima. U bojazni, da prekid sa Srbijom i izlazak iz fugoslavije nije mogud bez krvavog sukoba, bio je spreman ostati u drZavnoj zajednici, uvijek u nadi i vjeri, da bi se hrvatskosrpska zajednica mogla organizirati na jednokopravnoj osnovici dvaiu naroda, koji bi svaki saduvaosve bitne osobine svoje narodne samobitnosti, i da bi Hrvat doista vladao u svojoj domovini; dakle, Madek nije prestajao teLiti za ostvarenjempotpune slobodehrvatskog narcda. On ie vierovao, da bi Hrvatska u lugoslauiji mogla postepenodo6i do svoiih maksimalnih pozicija, ali da ie za to trebalo ustrajnosti i strpliivosti, ito je bolje nego Ii medusobnoproliievanje krvi. Zbog toga je bio spreman na reorganizaciju zajednidke drZave, pa je u tom smislu i Banovinu Hrvatsku smaffao samo polaznom osnovicorm.Nu, Madek je u svakom sludaju Zelio osigurati istovremeno i i <,oboje ie za nj bilo jednako vaLno, a konaEno i jest prva svrha drZave upravo u tome, da osigura Sto sretniji Zivot svome narodu. Danas, medutim, kada je ta drZava poprimila svoj do kraja tragidni izgled, koji je, predvodniStvomkomunizma,do kraja i zadnjeglakovjernogHrvata uvjerila, da ne postoie bai nikakvi uvjeti za zajednitku driavu Hrvata i Srba, sigurni smo, da ni dr. Vladko Matek ne bi, kao Eto to danas tini i dr. luraj Krnjevi1, ni pod kakvim uvietima, prihvatio tretu lugoslaviju. zA TRECU IUGOSLAVIIU NEMA VISE NI IEDNOG HRVATA! 3 Matek i politika HSS 1928/1941.1974.Str. 239. o Boban,Idem, tsr. 3l+15.

478

Ljubo Boban. I. knjiga, Liber, Zagreb,

IZ STA zlatnog okvir staklo kralje glava napuh je nos bio jt nazirale ua i -Sto rad i upravio pr postoji voda Darko di crnosmeclim svadbeni da grafiju koja djevojka mo uokvireno ta -Zna!; I je kolega po -Ne iskustva. Mc -Alkibij Darko sl sitnidavo: -Cincar PiSe komed Darko st -Onda nadiniti kon kuska princ tako Sto?I valio komec Lice se I je kruto, pc obazre iza

ipa L,ila l'"i1i:i

i ataa

tsnicANst
ri rvatskicvori romansle svurtuttoshiih sc L1riwl.,iln bu shu:lurt doksestaroslpvcnslO obrd;UbwhrvatsWseliys.2WE'u

f,!,::-'y::?.y!ylgi.irbwhrvatsy:*.ZwVust$oljaStva baie orck ja,usrtbuii;t$l BaSl&, l1rk.'fr* oa.itoi,,1.

f: *: " ty:\r, *'l 7 fu,y tu ztrqe lu4 o Zo,tmi,n stuto. stawt burediJuh trud'qlAqo\a,s : alp^.-..

.. l,---^-.-

^-^. ';

l |

Ltt(C. t )

,

" t"

I

starr a toi e na1 t I

t.

t)

,,r,,nsn04 L icaihrtl

PAPA GRGUR VII. I KRALJ DMITAR ZVONIMIR DEVETSTOGODISNJICAJEDNOG ZNAMENITOG SAVEZA TIHOMIL

DREZGA

' yll, 4, str. 46J SiEi6,prirudnik izvora . F.i* Caspar, Gregorii VII Regrsrrum, hrvdtsk-e hgtgriie, ,1914, 273;..Marko_Kostrenlil, Diplomatiiki z,bomik kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, 1967, br. lj5. " Aug. Gfrtiret, Byzantinische Geschichten, Graz 1973, II, 269.

529

2.

3 Vidi G. M. Gathorne-Hardy,A short History of International Affairs, 4 ed.'

iaj ide shvaie dotidn Poi nicima (devov sredinu negozl eccles in omn exhibe siroma vidnim Dn onako ostalin utjelov skih vr istinsk Civitat u Pse popis I odlom

( S kivanin polemiz ona um stvarni Nada X svjesno tvrdio, 97 strij S. Sak Hrvatin bilj..38 le nJer na potl profeso n{e Jo Porfiro prqe p hipotez na dok nimima 6I

I, 363

7I diji sad del dir lica, M

530

rdudnom ;vjetskog rckazuju tdekivalo dvojica, zablada. zadinjen adahnuti Staljinu: u rujnu itanije i dolazio rapadom

vonimira om cereieznalan rvjernici, ak, sadrirs,4 ed., :ls Treaty th |apan, lKt, btslc,

t incarnana i Kostim se iz ija; takvu ;b, 1945.), , str.246; hrvatske prilozi iz smo naSe nkljudka, t. stolje6a :ihvatiti>; 3> posve(str. 322) lvonimira zo i FUI, koja je e
531

odrazuje u srednjovjekovnoj uzrelici rex erit qui recte faciet, qui non t^ciet non erit.

mi5ljenjem. tanski povje ry ol ourW kako je Rim Respublicat vito zato, je se izmjeriti r danske Rep kako Hildeb teLio za tenl <
Rekli sm osebujnostzr navedeniaut sjetimokako mirati kao se no, savpuk k ne moZetom a fortiori. Zv< NARE SIT. Ovom rei prisege.Rede prijevodi obii kad bi se zan htio reii: ono bilo exemplic jiva, onaje u I prematomest nosti kr5iansk Cum Deo t prokudan stil dojmljiva, iakr retlaju. Smidik (561)
532

lw non o prije, 6i jednu rr nisam Flerodot pete do i istina. no Eini,a, svaki e. To su lskakala enitoSdu ) unijela ;tih.e

mi5ljenjem. , veli britanski povjesnidar,Gregory VII is the greatestman ol dction in the history ol our Western society hitherto. Med obiljem tvrdnja Toynbee iznosi, kako je Rimska Stolica najvedaod zapadnih ustanova,kako je papinska Respublica Christiana jedinstvena medu analognim udruZenjima, poglavito zato, jer je todna inverzija cnzarcpapimra,a na tom uspjehu moZe se izmjeriti sva zaslugaHildebrandova postignuia; kako je pobjeda KrSianske Republike sprijedila mijeianje svjetovnih vlasti u Zivot Crkve, kako Hildebrand nije nikad ni pomi5ljao uzeti rimsku carsku krunu, niti teiio za teritorijalnim osvajanjima. <,pi5e Ivo Guberina (Drlavna politika hrvatskih vladara,II dio, Zagteb 1945.,str. 81, 85). 4.

Glavna ? Slidno Kamber ppeltovu ira istog 971.).S avii ono trvatskih znaju da o Crkvu, carskog Bizantu. luhovnim r silom i

ne moZetom statusu izbjeli. Ako je papa njihov sluga,oni su slugeBoZje a fortiori. Zvonimir ne oklijeva to potvrditi: CUM DEO SERVIRE REGNARE SIT.

rbeezakl8), istim il Present, di podrob' 110:
533

suglas djela,e Autent nego i: oslobo Bio taciju < ispravr savjeS dodao Zvonin papi C bi ikal

Cu povod

obavlj postal Ka izdao 1 papi ( papin toI

mirove kratki t kanona uvodne ovako r (vidi b Tasche trebljav Mandii rtI sincero stati vi je hrva nekih s nepouz na stra dvolidn Dando Zadar: diklas neiskre VII. P loyalty ovu sa one dt Zagreb

534

u ima rvdje: ljelatdolazi sluZiti li onu rnskog arima. idemu, nperastrama: sve va, da mi svi nislice.

5.

'Lavtl...

trajno rpose... zemlii drLave, r Grgur iljarmali ne dio sv. perverto dini tima, s ao neki kojemu statusu istokra:, kakva uljudbe. clofranzemalia. bivanja, r neokar je stra, i genojicirao u nika. hrvatsku raeurop:, uvijek )J)

hrvatske poviiesti, Rim 196J., str. 3( Dmitrom Zvonimirom dolazi medu

c raspravlja o kraljevskoj kancelariji i :elarom bio pop Teodor, ali ne tvidi, da je on.jgstavljao tgmbiniranu povelju. U predgovo* gori citiranog Diplomatidkog Zbornika stoji,
onaj Zivot, koji izbija iz oievidne pr |edna od tih je Zari5namisao povetl Samonikla i ba5 tako oblikovana

urn est Deo ut servintur utile esse t. Da identidnost nije sludajna doka:u direktivu i drugim zgodama.Tako :k nastoji kormilom dtiave ravnati secundumDeum administrare studeas(si5i6, prirueni1..,'STll.Subernacula 6.

u A' Fr. Gfrtirer, Pabst Gregorius vII und sein Zeitalter, Freiburg rE59, II, 3, 433. 536

posve no\ drugadija [est, s drtava za driava, ne bilo fiktiv okovi pral ne.
U odlo soviti Arnc njezina od Stoje, dod nom DruS za ruzvoj t druge diva vao neprija izvrSilaje r vig, koji pc Slidni g monument ulogu relig sadauz Da raspaduciv ma odsjek religio, zad (kako ga n nata nad s1 rukama no izglednako dozrelostip Nije To je izraz, kc bizantinsko nistarstva,1 poddinjeno ropapizma 1 Atfwater, 3 Isti Rjei drZaveslije Mi bismo l

ie . ao prvi odgo-

G raVII. , za epohalnu ustinove murda je sluZiti 'ur utile esse ludajnadoka;odama.Tako rZave ravnati undurnDeum

varenjesvojih >zarcpapinna. u kasnijebile gdjegdje(kao Eene.Time je u oni u svojoj p5avaju.Dotirstalapapinim ormanaskogi to primijetio vajadabila je eiburg1859,II, )5I

8.

Zasttt prodor mr ljenju iz tr vo jednoj pravo (za metlunaro Hugo Gr< ( 1 6 2 5 . \z, turrecht) I non essel sine sumn postavitir Stose dog rekao ovo naravnop

Uz pr odl. 8), d padnikan bi imalo sastojatis dore Pall onda, dol duvjet,m supposto Na is znaci tak Mnogi dn

t3Oh je i te kak moral. To i romanu a roda, koji r Karamazov ni iudoredr lju ; izvrSio u s svr5io na r, zna biti g se uprijeS nije u stan

538

raj .konadkim sburgu :alskim teolog, sasvim Crkva,

9.

ndobio luci ne njegove ,noviSte manje, Larodno n katodioevarotiv te rj Akauvodu CCCIV )u. stoliden apizma, unarodajednidvujeu jehasvi ri svijet bi svjeti time limu za ruklogi ;odi5nji, ) u srcu kaogljio svoju kojih je i zadnji ndati u r svoje 'azrtmno de paix

10.

539

a osobito onaj 5to zamahom i obujmom opusa stoji uz bok Toynbeeu, ne Skrtare velidanjem spomenuteere. PiSeGonzaguede Reynold, da su XI., XII. i XIIL stoljoie . U eri, koja je zapolela rastapanjemkarolinSkog carstva,kr5ianski svijet, Orbls Romanus,razdiran ruzmiicima i nasiljem, grabeZomi ratovanjem, korupcijom i zloporabama, nalazio se u tako odajnom stanju, da je njegovo razorenje izgledalo neminovno; u opioj razuzdanostiprednjadili su nesamosvjetovni vladajuii slojevi nego i vi5i kler. Sliku klerikalnog moralnog truleLa dao je Pietro Damiani u sablaZnjivim stranicama svog Liber Gomorrhianus (Knjiga o Gomori). Prirodno je, da je Damiania njegovo Zivotno poslanje, obnova iudorednosti, vezalo uz Grgura VII. Aluzija na Gomoru vodi onoga, koji danas razmi5lja o dvojici moralista, na jednu sitniju, dodu5e,ali nikako sporednu asocijaciju.PiSeKarl Thieme, da se Papa nije sluZio . Na tom mjestu Otkrivenja stoji pak, da je |aha6 na bijelom konju, Verbum Dei, survaopobijetleneu ognjeno jezero, koje gori sumporom, a ta je slika nadahnutauni5tenjem Sodome i Gomore, veli komentatorna5egprijevoda BIBLIJE.I6 Hildebrandovo uvjerenje, da je on ba5 takav mad Rijedi BoZjestekao, bilo je njegovo najuspje5nijeoruZje. KaZemo ,jer to uvjerenje nije bilo plod dasoviteoholosti, nego je sazrijevalokroz dvadesetgodina. EncyclopaediaBritannica (izdanje 1890., volume IX, str. 176) bilieLi, da je njegov otac u Saoni,Toscana,bio drvodjelac,a zvao se Bonic.ili Bonizo. lJbrzo je genijalni mladii postao pratiocem i savjetnikom raznih papa; poslije smrti Leona IX. (1054.), kojim se zatvara secolo di "il ferro>, ponuden je Grguru pontifikat, 5to on odbija. Tek smriu AleksandraII. (1073.) bio je on tako rekud prisiljen primiti vakantnu tijaru. 11. ZnaEtTobi suziti Hildebrandovu staturu, kad bi obnova iudorednosti bila smatrana njegovim jedinim doprinosom. Uostalom, naS je posao ovdje usmjeren skromnom poku5aju (koliko to kompetencijadozvoljava) ra v. seriju In Formation de I'Europe, vol. 7 , 1957,497' ts Gods and Men: The Origins of 'Western Culture, 1959, 4, 5, 479. 16BIBLIJA (glavni urednici Dr. f. Ka5telan-Dr. B. Duda, urednici TabakPudak, Zagreb, 1968.); za citirano mjesto vidi Otkrivanje (preveo Dr. Li. Rupdi6), 228,335.

540

istraZiti, p mislio An u dosada smo mi H Suode Dru5tvo v posveieno nje barem mente do To Gr se za vrije u neku id sankcijep tionalis to slavljened Ovdje chreti6nne ciljeve Pa uazalstva ni krS6an Gfnirer dr tzi6i iz istc katolidki s s punomo travnja 10 kraljevstvo Iz ovog ono popul podanidki a ne sluga

17Kada pitanju, Staj prihvatljivog manja. Deo onoliko kolil Grotius
nbeeu, da su ,16tienvelike udskog u toku swarastotina anaesto :iji pozilin5kog Lasiliem, u tako u opdoi go i viSi r sablaZva dudorga, koji i nikako rkrvavim rckalipse rtoii pak, r ognjeno r Sodome ie stekao, uvierenie lt godina. 5) bilieZi, Bonic'ili rm raznih secolodi rdu Alektnu tijaru.

rdorednosti i je posao lozvoliava) r,1957,497.

+79.

lnici TabakLi. Rupdi6)'

Band, Drittes Buch, 516'

54r

Ovo i 1 9 1 7 .n a bloss im das kroa Das Verl wir dahe Dakk tvrdi SiS A sad pc <. Sta s istinost, pisac u nezvanih se ditala stranica isti, nu r Nije ma5te,n name6e: todka op god. 19 dovrSio prozreo1 Zatir tome,da pak najZ u verzij Aodde
sancti ) novo, la nije ifrcirer lvista>, lgovor: sadrZaj Vinea linadno nesamo su mu negoli rojih je rli5ena svijeta,

ai obermanske rnjolska, ugarska, rodomlerese,a to vjerozrvitium, rvjerenje zdanijom j. Sasvim iata,

izvoditi, nomznapriklonio :rkvenom da time rd pape... rira shva-

Gregoriani, G. B. Bolla riforma l'. O Msgr' nju priw6i [omano>>o

cu>. udenjaku?Ne ispituju6i sadrZajnu radikcija u skladu s onim, Sto isti osuduje, naime ? Ne moie se ditalac oteti sumnji, da ovoliko prozirno proturjedje u ciglih devedeset stranicanije podinila ista ruka i isti razum. NaZalost,jest, pero i um su isti, nu naum je drugi, naum motiviran krajnjim oportunizmom. Nije ovo badeno nasumnce,nije igra neke vantekstualne ma5te,nego ishod unutarnje odevidnosti(internal evidence),kakva se name6enakon uporedbedviju verzija. A nameie se zaista ova podetna todka optuZbe:za5toSiSii nije to i tako rekao ve6 u njemadkomizdanju god. t9l7? Tamo uobie nema one tvrdnje, da je protunarodnodjelo dovr5io Zvonimir <> pisanjeo dalmatinskimgradovima.Istina, nabacioje i u izdanju 1917., kako , ali tamo ne izlaLe kako i za5to.To ie nam Si5i6otkriti u izdanju 1925.,gdje je, izmedu predajeLatinima du5e hrvatskoganaroda i zakljudka ,umetnutapremisa; .,eitavo je nastojanje hrvatskih vladalaca bilo upereno na to, da se domognu pune vlasti nad SakomLatina u dalmatinskimgradovimaZadru, Trogiru i Splitu...oni su 543

13. Glavnim povodom za Laj pogani umetak (kao i za ostale nesretne

fr < (Citirano iz Antun Barac, Hrvatska KnjiEevnosf, Knjiga ll.,

544

Zagreb 1960. 137).

KRISTIA HRVATS

ali Hrvatima a, kojoj polora hrvatskim ku negoIi za lagoslovljena; prve?Nekaksu moZdani lz0te, nl

zat

lrugim europlliciis izjavio, i5takorisnije; im propisima siti Cicerona. aprostosvojaal; Tennyson rofesorW. F. 'no: petsto godina : detiri stotine

stale nesretne poslije Prvog kanskog hada itomi hrvatski r zaplamti, da r>. To su one

6e, kad god se zamnije kliktaj

nb 1960.137).

/(R1ST1,4N I{RE I(OV I C: HRVATSKI I(RALT DMITAR ZVONIMIR / I075-1089.

IOZO KLIAKOVIC: PRISEGA HRVATSI(OG K R A L I A D M I T R A Z V O N I M I R A (Freskau crkvi Sv. Marka u Zasrebu)

PAPA G ZVONIV LOV, A DAVATI

. i t r r i \ \ . ( t s r n ti \ - : i i . t ) \ l \ l tl I \ DV;x-' \ f,itilCrlld{i'Vt r. I'rt\ 1' \:t{X Pili -1 !L,A!\'tl ,FIr^t I , I1 tVL{). {,t,(rfs 4AFI$t!',{1 rF.llrilr'v,i"l C+;N 91iAt.tl.PtE TEO.SE-:.:l C+;N91iAt.t}.ptETEO.sl

s olYTicflvrc{: QRof4lrTLT....,. : r'^;

P A P A G R G U R V I I . P O S V O M E I Z A S L A N I K U P O T V R D U J ED M I T R U ZVONIMIRU, KNEZU HRVATSKE I DALMACIJE, KRALIEVSKI NASLOV, A OVAJ MU OBECAJE, DA CE STOLICI SVETOG PETRA D A V A I ' I G O D I S N J I P R I N O S . ( F r e s k au V a t i k a n u ) .

rijedi, vjedno pokore Radii. A oni di sinule nared vi5eFr Kroate Sn ditaoc povrije slavos
D

z J a

3

z (, D

z N

F

VOllSi

J

Irl

J

N ri

I

z

t

gosud analiz Njema neprija
f

z J af U)

D

z f

z N

F

j

V rrl

J

N rrl

z !

2 D

o F a la

545

14' I

t

546

Kad je do onog n ne bi do5 Ovo pitan nedavnoP

Sasvi nu kompe i Inocent vjerojatn nije obav onom mJ Zadar (I, daje: A kal
lagi6a, ali odu, gdje , Gfitirer, vio hrvat'a njegove niversiteta ovaD. rbaciti na

15.

)lslcevlm;

ndrZivom 'ai Zvoniifrdrerom. r unatrag, sferi, Sto, kvo sikoEiklasovoj tdi u onaj >5i danas ro Sto se nesamou Ljemogao 'Klaiieve rugi svezzodvladno 'scheinens

nije rabio elih napion govori regotrijeski kralj, utio vrlu(1,253): na, Stoje ma, osvoPrimivSi r svietom , dotleiu rju vlastirje,dakle, , u stanju irahu dui kako se

547

je Inocent III. zaustaviotalijanskogHenrika, kao sto nekoi Grgur VII. zaustavionjemadkog? 16. proSlogodisnjaameriEkastudija nigdje ni Gent-ium,(to su ih jednom tiji,U:" 'god. ne navodi iSta iz Acta Pontilicia luris rg+0. objavili talijanski profesori Giorgio BalladorePallieri ii rnrilu"" lai Giulio Vismara; tu iiiir1u sadiZavamedunarodno-pravne.originalne teksta, 2803 broji zbirka ggdi_ne 13o4. sve iin-.il. pupi"ske dotumente {o Grsura VII. obuhvacai6,Inocenta lll. 3O2 stavke. '--iti;-;;i"nosi "ontifikai naslov Nedopuiteni tini; tu se Zadarska afera susre6e poglavljima *Viaianje imovine i zemlji5taa ,. Tako u veljadi "it.t"rr,
ienim iz Laterunau veliadi 1203. Eit barunimai ostalimkriZarima.
a vama bila javno predodena,vi niste LopoStovanjeodali, nego,primoraste andem litterae nostrae vobis luissent

548

nego je r quatenus Odma su umjes pokrajinu nosti>,fa opominje srdZbuG ustegnut et per sa nentes. Slijed cent III, pokolja, povrati tr janci pro Venetoru quod adv ne moZe pozvan,( prethodil U po ekskomu desetakIr ju na nes i osuduje mus. Drug sijednjuI pogibije, solutione pala i ka nadno. Istina glovita, s kriZari i se u njoj neodluda se misao paralelni vornostz Siteljima sionalno giji onog ku6anstv su ovi in nje onih, nije rat z

rgurvII.

nigdje ni Stosu ih re Pallieri ;inalnelai03 teksta, ra susrece ladoknada >u veljadi ekskomunoveritis) reduje,da na do njih latim, isti rvi, baruni podijelili, rnju 1203. i Balduinu apostolski r ratovima arima kod niraju. To te opetocamaupugrofovima, listegrad i ipsiusnon ne nado5e ircamuros v Raspela, e...Onima r okovima Io innoilara,vi niste primoraste is luissent vd ut red5eMledani vi s njima odali,opopostolskim Zadarvi5e

nego je do sada sruSen>,sub interminatione anatlpmntis praecipimus quatenusladeram ne destruatisamplius quam hactenusest destructa. Odmah nakon ove, istodobna Inocentova optuZba kudi kriZare, Sto su umjestoKriZa okrenuli oruZje protiv Krista i $to su umjesto da izvoj5te pokrajinu od Saracena,zaposjeliZadar kr5iana; >,tantae crudelitatis audacia; za temeljito otpultenje tolikih zlolina opominjemo vas i zapovijedamo, da uznastojite pokajanjern utaZiti srdZbuGospodnju i od5tetomzadovoljiti bliZnjega,te se u buduie sasvim ustegnuti od slidnih nepodop5tina>per pomitentiam placare Dominum, et per satislactionemproximum, et a similibus de caeteropenitus abstinentes. Slijedi neposrednona ovom mjestu vrlo kratka opomena,koju Inocelt III, u veljadi 1204., dakle 15 mjeseci nakon zadarskogpoZara i pokolja, upuiuje mletadkom zlotvoru: da se osvijesti i zdravof pameti povrati te da se posveti pokajanju za zlolin, Sto ga on i njegovi Venecijanci protiv Zadra podini5e,Innocentius III Henricum Dandulum ducem Venetorumac ipsosad resipiscendumet ad poenitentiampropter facinus quod adversusladeram commiserontagendamhortatur. Lakonskiji se biti ne moZe,u par rijedi krivac je pronaden mentalno i moralno bolestan i pozyan, da se urazumi i pokaje. Nije jasno, medutim, da li je ovome prethodila formalna ekskomunikacija. U posebnompoglavlju < ima 87 tekstova, ali formalne ekskomunikacije izredene poimence nad Dandolom tamo nema. Tu je desetakInocentovih izreka; jedna od njih, u kojoj se detiri glagolakotrljiju na nesreinika, jest pravi model: >, excommltnicamus,anathemizamus,maledicimui et damnamus. Druga po redu ispod ove nije izop6enjenego odrje5enje;napisanau sijednju 1205., dakle poslije pada Carigrada i tri mjesecaprije duZdove pogibije, ona glasi: Innocentius III Henrici Danduli duci Venetorum absolutionem ab excommunicationisvinculo confirmat. Ne vidi se, kada je pala i kako je zvudila ekskomunikacijaprotiv Dandola osobno i pojedinadno.

549

vos fumen nisi Ve' cum eis

17.

Me menat ne tolil Zvonin jica ne nemal neizre ski kr hrvats za{ti6e uzviSe naziva vatika pogib rdttere se tam mostiv varca Nr i ova izmed talter vlada Stvar Polja naZa ako n jatnije i ond

Zt otpiri mo. I ne di stven stere

temelji.

5s0

tamen isi Vetm eis

naSao ego bi pomen i Gr:erSajti, roZniji toliko konju anticis ronius :, iako : (kao
vatore ) kraii egorio komruje o da se )ncem rutoj rpada, nije u oati>; m zaero le dustarijeda pravo

551

KOJr JE BrO PREDLOZAK NAJSTARIJEGAGLAGOLJSKOG MISALA? MARKO

JAPUNDZIE

U VATKANSKO| knjiZnici duva se najstariji saduvanihrvatski glagoljski misal pod signaturom Fondo Borgiano - Illirico 4 (Illir. 4). O tome se misalu mnogo pisalo. A poznati deSkislavist J. Vajs napisao o njemu opSirnu strudnu radnju.r Kodeks je pisan polovicom 14. stoljeda, ali su biblijski tekstovi prepisani iz jednogapredlo5ka,koji seZeu daleku starinu. Ti se tekstovi razlikuju, ne samo od drugih hrvat. glagolj. biblijskih tekstova,nego i od onih starijih, Sto spadaju! tzv. recenziju. Noviji glagoljski tekstovi, manje vi5e, slaZu se s tekstom Vulgate, tj. sa sluZbenim tekstom Rimske Crkve, Sto ju je preveo Sv. |eronim. U Istodnoj Crkvi upotrebljavali su se grdki tekstovi, i to bizantinske Skole ili skupine, tzv. Koin6, a glavni i najvaZniji tekst duva se u Vatikanskoj knjiZnici. Bududi da tekst na5egamisala Il1. 4 ne ovisi ni o bizantinskoj skupini, spomenuti prof. Vajs je jednostavnozakljudio, da hrvatski glagolja5inisu poznavali dobro ni latinski ni grdki, pa su stoga prevodili slobodno, tj. kako im se dinilo najbolje ili najvjerojatnije. God. 1955. objavio sam u Radovima Staroslavenskoga Instituta u Zagrebu op5irni pikaz novonadenogaglagoljskogabrevijara, koji je napisan god. 1465.2Usporeduju6ibiblijske tekstovetoga brevijara s latinskim tekstom Vulgate, opazio sam odmah razlike, slidne onima u misalu Illir. 4. Ispodetkanisam tomu davao vaZnosti,oslanjajuii se na mi5ljenje prof. Vajsa o toboZnjemslobodnomprijevodu. No, na jednom mjestu sam opazio, da tekst ima jedan redak vi5e i razlidit od Vulgate. Pregledao sam razne starije prijevode,pa sam dotidni tekst na5aou gotskomprijevodu Ulfiline Biblije. To me je navelona misao,da bi mogla biti istinita tVrdnja Kerubina Segviia, da je glagoljska Biblija prijevod Ulfillne Biblije, a glagoljskopismo, da je nastalood gotskogapisma.3 I Vajs |., Naistariji hrvatskoglagoljski misal, Zagreb 1948. Ostalu bibliografiju vidi: IapundZii M., I codici slavi deUa Biblioteca Vaticana u . ' Radovi StaroslavenskogaInstituta kni.2., Zagreb 1955. s. 155-191.Taj je brevijar naiao Dr. fosip BuriC, a Euva se u Vat. knjiZnici. Sign. Vaticano Slavo 19. ! Segvii K., Hrvatski jezik u katolitkom bogo\tovlju, Prigodom 1300. godiiniice pokatolitenja Hrvata, Zagreb 1941.

552

Seg njemu, i to slje Ulfiline mi5ljenj se odno najprije Gotima skim sta nuli pol dauEr je doka slavens goli s rij Uos slavistp ku glag slidnost slidnost svoju te dinjenic takoder bi doka I ja sam tri teori

Misa jem glag oni vidlj brojne d tekstove Pisma,t: prijevod tisuiu lir doveo, n obzir ek ie taj st primjera No jc Borgiano

. Btrk

r. oko 311 navlju. Pr Codex Ar1 t Han nik 46 (19 o Iapu zia. - Rit

rnje na povijesnim dinjenicama. po u svoju domovinu vei kao kr5iani, na tome: Biblija je bila prevedenaiz lo osnovu gotskerune.aSmatramo,da ju Hrvata nije bez temelja, ukoliko r Sto su doSla iz lrana, te se naselila atim, ve6 gotizirani, do5li zajedno s

skimstarosj ediocima i novodouom J:# rilH';:31ili'i'"i:? ri,i,:ffi -

'atski gla(Illir. 4). ls napisao '. stoljeCa, u daleku :. glagolj. '. (bugars tekstom reveo Sv. to bizant duva se ' ne ovisi zakljudio, ki, pa su najvjeronstitutau roji je nara s latinr u misalu miSljenje rm mjestu Pregledao rom prijeiti istinita I Ulfillne ribliografiju l slaviche>. 191.Taj je 'aticano t3N. godiS-

nuli politidko ustroistvo,a primili njihov jezik. Ne smiie se'zaboraviti, da u -Europi, a moLd,a--ina_cijelom svijetu nema diste rase. povijesno je dokazano, da se slidirg dogodilo s Rusima i Bugarima, gdje su se slavenskojmasi nametnuli, u prvom sludaju Normani] u u d*io. Ittongoli s rijeke Buga, odatle ime Bugari. . uostalom- lgguie nije bio osimllen u svojem misljenju. poznati na5 slavist pr_gl.I. Hamm takodgr se b-i9poyeo za gotskomioi.iio- o postanku glagoljice._Hammj.9 naleografski ili, bolje" redeno, g.#idki pbt*"o slidnost izmedu glagoljice i gotskih runa. Nadali" le'p"ot"l"o dokazati rrijevodu Svetoga pisma.s Hamm je hipotezom>,dovodedije u vezu s rvatskom podrudju stanovali nekada eke spomenike.Prema tome, trebalo rem mogle postojati veze s Gotima.

tri teorije o postanku hrvatskoga i3'llilf:'J:,3ffTi?"#:f:! ":HTf,

. Misao-o gotskom predlosku glagoljskih bibrijskih tekstova u najstarijem glagoljskom_misalu-ngyeJa ht jd na studij tih tekstova,jer su se -teksta. oni-vidljivo ruzilazili-od Vulgatina Koliko su mi rnoi" *togoja-sam skoro petnaest godina proudavao-te lr.ojl" duZnosti $opq9Jal9_, tekstove, usporedujuiih ih s raznim starim latinsliim prijevodima Sv. Pisma, tzv. vetus Latina ili Itala, s Ulfilim prijevodom, grdkim starim qrijevodima i nekim staroslavenskim prijevodima. skupi6 sam preko tisu6u listova s vi5e tisuia panjih ili ve6ih razlika. u6; stuai; me je d-ov9o,ne k ulfili, nego Itali si sasvim drugim zakljudkom. tizevdi u obzir ekonomskei druge prilike, u kojima sd nalazim, ne znam, da li ce taj studij biti ikada objavljen, stoga bih zelio barem na nekoliko primjera pokazati, do kojega sam zakljudka do5ao. joS-prije,evo, nekoliko podataki o vremenu,kad je pisan kodeks - No Borgiano-Illirico 4. vatroslav jagi6, sude6i po jeziku i pismu, stavio ieklom je iz Kapadocije u Maloj Aziji rizigotski apostol neko vrijeme i u podu-

imenom ,t";i:":';. iiliKl",f:"ul3i. nou

tutu u svijetlu palagrafije. Nastavni Vjesn llpundZie M., Il problema dell'origine delle antiche chiese croate in Dalm* zia. - Rivista di Archelogia Cristiana XLV. nn. 14 Roma.

553

rhrrndb . m#otlb.rrttcgbHT lml 004dy3fn tbthng4fftao '5oorc$r D"rdhraufiDor't,finr X Ubst-l':ft. lrin 1rrfi16P"76aP Y,rtuprtEli ilEfllrttUUltltp'fr'.,lttlr rur .dafn ;hDoruurft,Pry96,t luxfttm xya.'il f lurdrftur Iw ilil0'/rtl'PtD :nolnrh'tfirt . r rltrfi r'Jft ffi rtn [!tdA ll . rlr ldbruoWl{:,bftuf, ddJ tuttrt0Ar

ooruri+t unr,dr pn',rrfl :tlil;'itlltlx

N

Sr*ut*, p*rnlhlui'rfi

rur rrffir1r6x11gafi'fi'rh rn uoulm%driltutlhanlr,l

rldts uo +drhuhurlunAuutn f txlUDnrui41P65'' X'nurito C.Stl/tll, :frillof iibumP nruu

lfnt@trlfr'',r|ill'f,u-l Erat trsfunlzryllffi

san Je 12

novi sve razni, ko blagdan I tek oko 1 vrlo je m sigurno n Sto s franjevad ni u glag vi5e od kanonize |agiiev s

uur4

Ltllfll

rfhillaotr,l€ ml/fifivtufre "Mvrptwrh t$' Itwlil/patirre,uttttlrp'i'tryrww';11l|tffivxpn/r

xfiiroer,*ru ilmllt r'cH'"n' r*' Erfra vr'tnr rrtunrn-vffi tvtuliltLtt :ldntrPlluc' t Iffi fla urilfa Fr,:lufluil, iwm rdflbil' frhlgfJmdl'

t$ rlbt

tto )for :lJlu'rfrlrmrl nW .g ltfD.b Doa*Cm .-?| r|ttirolEl idttl'ulU|If, fsrlrfCUrfm

:hrrj fl r*lJr}A|sarr rqrtrm |ltr'arJ rJlbeamiloilt lia :|tsil nfncnrnnmrrs'l{tur nFd4'tdtr' urgft ,tu're g rtr.rnrp tftl}.ltrArilf rl gnrctrffltdlrl,rrer ltlhnrr ' '*twnTf.p rt' 6 d. ur.l nfluoubauaprilii nDr llrrl.;rs

A sad goljskoga

sfi/s H qPt %

urxrn ltDt Plf'?lrrolEf llDl:! uefi"2t rdDuh [tu ]rr)lltfu ' '-Yta ' .dttbllltrhE tuarsh}va Err'!u. pfrtIP lb xfsrn' :l r rul $fig-inporynfrnrox

t

L

L

,rt' Ul[IdtdruE urralfr 4 ilrrnm npttE t',trr&,1tf,,tlb' rurhy[g )fr,Dd:]:r[ drnt dblrrrxro /ntp.xrl

r

db d

mrPrzflltndmrunnrt - i llbll'ri[It8Ul' l|[llIl|I'fi|.-. ,ft:ll$ffilUn 0od[6llll[' f,IE '- / rt drnm'uD.fiE$flDr

fl

tn

'- rsiilttDrdrtLffiaB FIrUfrO rF h'rllttulltr gtft' flt'hl+togu[ [rilN ', ll||C rurl'roffi lirlrur,ryr'.in'

afiEDWdt'nfi f :rnu(lun' IIC ilh So'yt offi ltlfth%a rrhPtoouro MISAL BORGIANO -

Dfirl:m$1ilfrt:YrJtr

ILLIRICO No. 4. fol. 4'

lllur[

3 +

L

00

; 0

ffi

I H

h 6

q

H

,x

\9,

fn 0 IP I

554

Etw u5l I uDirl(

rc,tv

o15

,vw l:x'.nt;

Jrma o-ar,| t :twu'a prfrl nlna Dffil;l ypil

II.

tffir n iit

_.A sada,evo, nekoliko primj911 koji 6e najbolje pokazati odnos gla_ goljskogamisala prema vulgati'i vetus Latini ili ii"ti.-N" p."Jir mlestu

[lr Ft

.mF rtlfte

,

,B|:l

J

d.F Iph

I5 EIT T

E;* f"inr !r.fiN.-. EDI nrtn f,:n tt HL0

IHt'[

Proprija, te, nalazi iran god. Odnosno, noniziran ne moZe Ljudevit lki misali tu, prepi-

sltzSII?f f ( E A E H Ue qP9P t r m v %%

H

B

db db ' s r r b D -:c-

0{)

m tu

H

lt

3sE frfldn 2 V

h

z

f,Br llPffr

h 6 fl

%

11K

\n 6^c) m i f t

CI IP IP

ftlruM Per{

+ + +0 A s tr frw qI qfvv h

if,z

r

o

m

f Gil D

'dguc

3 3 db

tr

BIEE [IotrrE IEE6 3ee GSmm BFFD

ff ilI I A ,il

Lh

P R S T U F

7. i 2. red: inicijali; 3. red: velika slova; 4. red: mala slova; ST 5. rod: odgovarajuda slova hrv. latinice.

c

I

ftr

A

Ja

D

Jn

ptr

lu

GLAGOLJSKO PISMO:

II

fff illu It

It

o

L

o

s

J))

5) Mr. FoL.

Ir. Ulr, 6) Mr. For Ir. 7) Mr. Fol.

Ir. Ulr.

8) Mr. For. Ir.

a-codex Vercellensis(Vercelli) 4./5' st' b - Veronensis(Verona) 6. st. c - Colbertinus 12. st. (Cambridge)6. st. d-Bezae Cantabrigensis (Trento) st. 5. e Palatinus f - Brixianus (Brescia)6. st. fft- Corbeiensis(Leningrad)5. st' fF - Corbeiensis(Paris) 5./6. st. (Paris) 5./6. st. gr - Sangermanensis h - Claromontanus5./6. st. k - Bobiensis(Torino) 5'/6. st. I - Rehdigeranus(Breslau)7./8. st. (St. Gallen) 6. st. n - Sangalensis q - Monacensis(Miinchen) 6./7. st. / -Usserianus (Dublin) 6.17. st. 1' ) M r . 2 , 1 8 - V o x i n R ^ m a a u d i t a e s t p l o r a t u s o e t u l u l a t u s m u l t u s - gls' v' Uram€ sliSan' bist' plat' i ridanie i v'pl' mnog' For-. li" - ploratio, planctus et ululatus Ir. 2)

Mt. 4, 18 Fot. 772^ Ir.

- ..'mittentes rete it mare -- vmetajuSla mr22e v mote - c, f,mittentes retia

3)

Mt. 5, 11 Fot. 242b It.

-

4) Mr.5,44 -

556

For-. 28.

-

Ir. Ulr.

-

Beati esfis cum maledixerint vobis BZni budete egda oponosetvi b, t, g, beati eritis

quioderunt vos: 3.""fftriffiTrlT 3.i":'T.'J'rJ.H;::lillf dobro tvor6te nena-

ljubite nepiiCtele va5e. blvite Hnuiteevi ,ide5rem' Molite za progoneSteevi i za tvorcitee vam napasti benedicite maledicentibus vos benedicatis his persequentibus vos

9) Mr. For, Ir.

l0) Mr. For. Ir.

11) Mr. ForIr. 12) Mr. Fou Ir. 13) Mr.

ForIr.

14) Mr. For. Ir. 15) Mr.

For.. Ir.

mjesto u ltale ryodom. ) tamo, rgoljska -jat, --€-

5) M r . 5 , 4 7 For. 28" Ir. Ulr.

Et si salutaveritis lratres vestros tantum Iaire c€luete drugi vaie t,mo amicos vestros amicos vestros

6)

Mr. 6, 1 For. 28' Ir,

-

Attendite ne iustitbm vestram faciatis coram hominibus Vneml0te ubo m(i)lostine va5ee ne tvoriti pr0d Eki elemosynam - d., non lacere

7)

Ml 6,25

-

Fot-.26

-

Ir. Urr.

-

...ne soliciti sitis animae _vestraequid manducetis o oo neque corpori vestro quid induamini. nep'c€tese d(u)Seju vaSeju dto esti vdnete ili tro piti podnete ni telom valim vdto obledete se aur, c, L E,, h, q, aut quid bibatis et quid bibatis

rj origimogude n sigurna ponanosti

-

8)

Mr. 9, 13 For-. 214 Ir.

e) Mr. 10, 17

-

Fot. 234 Ir.

10) Mr. 12, 47 For.. 33"

Non enim veni vocare iustos, sed peccatores o o pravednik, prizvati na gr€Snik, u pokaAnie \eprid'bo g', ad paenitentiam, - c, in paen-itentiam ' et ad praesides et ad reges ducemini propter me Pr€d c(Aseri i vl(a)diki vedeni budeie imene moego radi a, d, l, gt, apud reges et praesides _ gr, propter nomen meum Ecce mater tua, et fratres tui foris stant quaerentes te se,mati tvo€ i bratid tvo€ stoet, v'ne hoie.ite gt(agota)ti TCDE

-

Ir.

te nenaL napasti

loqui tibi

1 1 ) Mr. 13, 51 For-. 252b Ir.

Intelexistis haec omnia? Dicunt ei: Etiam Razum€steli vsa si€. I r€ie emu ei G(ospod)i a, b, c, L C, Utique Domine

t2\

-

Nam Deus dixit o Honora patrem o et matrcm a B(oe)' zap(o)v(€)d€ g(lago)le tti o(t)* tvoego i matef 'aicens, -iuum tvoiu "patrem l, Deus enim praeiepii Honora et matrem tuam

1 3 ) Mr. 15, 7-8 -

bene prophetavit de vobis Isaias o dicens: o o populus hic oso labiis me honorat: cor autem eorum longe oi-"'_" Dobr6 prorede ovas'.lsai6 prio'o)k, ee^Eiio)i"";;bii;Srre mna riudi si usti svoimi i uitnami etutme i ir".-it;-aui"e" otstoit ot mene g, Adpropinquavit mihi plebs haec ore tf,,propheta-suo et labiis me honorat

t4)

unt vo.s:

d, -quarentes

k

Mr. 15, 5 For,. 48' Ir.

For. 48"

-

Ir'

-

Mr. 15, 15 Fot-. 48' rr.

ls) Mr. 16,28

-

For. 237'

-

Ir.

-

Edisserenobis o parabolam istam G(ospo)di skaii nam prittu sll,l e, Nana nobis Domine qui non gustabunt mortem, donec videant Filium hominis venientem in regno suo. iZe ne vkuset' semr'ti doideZe uzret s(i)na i(lov€da)skago pri5diago v slau€ o a, in msiestate o ))I

16)

Circa undecimam O vero exiit ef invenit alios stantes O ...Dicit illis: Ite et vos o in vineam meam o ooo@ V' edinuZe nadesetuiu godinu @ iz'i'd' o ob€te drugie stoeSle prazdni... G(lago)la im' id€te i vi v' vinograd mo! o i eZe budeet' pravo to PrimAte c, q, horam - l-, q, s et - f, q, otiosos - h, q, et quod fuerit iustum acciPietis

Mr. 20, 6-7 Fol. 21'

-

Ir.

-

17) Mr. 20, 15 Fot, 21'

Ir. 1g)

Aut non licet mihi o quod volo facere? ili n6st'mi l€t' stvoriti vsvoih mi q, in propriis meis

-

Potestis bibere calicem quem ego bibiturus 1u1? o.e @@o o @ mozeta ti dasu ispiti iuy',e az' imam' ispiti i kr'Steniem' kr'stiti se imZe az' kr'ifuse h, q, aut baptisma quod ego baptizor,baptizatl?

Mr. 20, 22 For-. 39b Ir.

-

o Ait illis: Calicem quidem meum bibetis: o@@@@@a sedere autem ad dexteram meam vel ad sinistram o non est meum o dare vobis I(su)s'ie rede daSu ubo moju isp'eta i kr'itniem' imie az' kr'iltuse kr'stitase a eZe s€sti odesnuju mene ili o Suia mene nCst' moe sego dati vama Ait illis /esus Calicem quidem meum bibetis et baptisma quo ego baptizor baptizamini c, l, -ad sinistram meam non est -q - hoc dare (o vobis)

19) Mr. 2a,23 For. 39t

-

Ir.

-

20) M r . 2 3 , 5 For,. 3E' Ir, ,1\

Mr. 25,3l For-,30'

-

Ir.

-

22) M r . 2 6 , 3 Fol. 73t Ir.

-

23) M r . 2 6 , 5 9 For,. 75" Ir.

-

21) Mr. 26, 65 -

558

Fol. 75"

-

Ir.

-

25t Mx.

ForIr. Ulr, 26) Mr. Fol.

Ir. Ulp,

27) Mr. Fol. Ir. Ulr, 2S)

Mr. Fol.

Ir.

2e) Mr. Fol.

Ir. 30) Mr.

lr.

dilatant enim filacteria sua et magnificant fimbrias o o ras'Sirajut'bo hraniliSt svo€ i veliEajut'vskriliO riz' svoih t, h, q, magnificant fimbrias vestimentorum sLrorum

3 1 ) Mr.

Cum autem venerit Filius hominis in maiestate sua, et omnes o angeli o cum eo, tunc sedebit super sedem maiestatis suae Egda o pridet' S(i)n' d(lov€da)ski uslcud svoei i vsi s(ve)ti anjeli ego s nim' t'gda sedet' na pr€stoli s/(a)vi svoee d, t, ii gloria sua ..'et omnes sancti angeli "'gloride svae

32) Mr.

Tunc congregati sunt principes sacerdotum o @ et seniores populi Togda s'braiese arhier€i i kniinici i star05ini liudskie populi l, ll', h, q, pricipes sacerdotum et scribae et seniores ", Principes autem sacerdotumet o o omne concilium quaerebant falsum testimonium contra Iesum' Arhier€iZe i snrAiini liudskie i v's' s'nm' iskahu L q, et seniores Et o princeps sacerdotum ait ili ... ut dicas nobis si tu es Christus Filius de Dei o o | otvel;tav' arhier€i rede emu... da redeii nam' aile esi H(rist)' Sn' B(oE)a livago a, b, c, d, I, h, q, Et respondens princeps sacerdotum"' ut dicas nobis si tu Christus filius Dei vivi

For Ir.

For Ir.

35) Mx. For, Ir.

34) Mx. Fou Ir. 35) Mr.

For" Ir.

)s 6 ...Dicit lgie stoesre oioieZe q, et quod

lo@@oo@ riem' kr'stiti

o @ o a oo @ n @ non est m' imle az' o Suju mene ,apti\mo qtto Leamnon est

sua, et omnes raiestatissuae i i vsi s(ve)ti svoee ...gloriae suae O et seniores zdskie renioresPoPuli um quaerebant hu nobis si tu es ajte esi H(rist)' iacerdotum.'. ut

@o Et decollaviteum in carcere Onle 5'd' usOknuiv t'mnici f, Isque abiit et decollavitillum in carcere Verum is iens abscidit ei caput

26) MK..6,27 For.. 2l1b It. Urr.

-

27\ Mr. 6, 28 For.. ' -211b i;. Ui".

-'et puella dedit o matri suae - a d(0)vicaiu da mate€ svoei - q, puella autem dedit illum (b, f illud) matri suae hu." puella tradidit id matri suae - "t Opaska: haec je Elan u gotskomjeziku Et plus magis intra se stupebantct i z€lo izliha vseb€divlahu i uZasahuse b, d, I, q,Et plus magisintra se stupebantct mirabantur

28) Mr. 6, 51 n"i z'* It.

grande,stratum 2s) Mr. 1,1,15 - Et ipse vobis dcmnostrabitcoenaculum postlanu For.. 791 i;.

I ta vama pokaZet -uofrc gornicu veliju delmnostrabitiocum stratum in superioribus q, Et ipt. magnum

-

mecum manum Qui ait illis: Unus ex duodecim qui intingunt in catino ogo e, Itle autem - c, IPse me tradet

30) Mx. Itl, 20 -

Ir. rrias o o 'iz' svoih ,rum

et propter simul discumbentesnolit eam contristari iv)te[esdh' radi snim' ne hot€ otre\tise ei b, t, nohit ei negare non voluit eam reiicere

Mx. 6, 26 25) -noi ziil Ir. Ulr.

-

Sumite o hoc est corpus meum prim€te i €dite se est' telo moe meum Jf, Sumitc et edite Hoc est corpus omncs o At iile amplius loquebatur... Similiter autem ct

3 1 ) M* 71,22 -

For,,79r It.

-

32) Mr. 14, 51 For,. 7f

-

Ir.

-

dicebant OnZ, paEe izliha gla(gola)Se"' takoLde?c i vsi utenici gla(gola)hu 'itt" 'autem (a,) tanto magis dicebat"' Similitcr autem et Ti, dicebant disciPuli omnes

33) Mn" 14, 34 For 80 Ir.

3+) Mr. 1,t, 56 Fot.8(F Ir.

-

35) Mr. 1,$,57 Fou E0

-

Ir.

-

sustinete hic, ct vigilate o poid4te s'dO i bd€te s' mnoiu tj, manete hic ct vigilate nTecutn sed non quod ego volo, sed quod tu' o obade ne-eLe az'ho5fu naeZe ti o(t)te c, sed non sicut ego volo, sed sicut tu vis patcr Simon' Et venit ooo et invenit eos dormientes' Et ait Petro: o vigilare hora potuisti una dormis? o non

utenttcom' svoim' s o6r€tee spedtei e0"99I1 il;li''k' pobd€ti i'.i*. Si-u"e spi5i. takoli nevzmole edinogo dasa s'mnoju ad dicipulos suoset invcnit illos dormientcs'Et p.tro, ",-Si'nt"it Simon dormis o non potuisti unam horam vigilare lit (q,) mecum

559

36) Mx. 14, 41 For.. 80" Ir.

Dormite iam et requiescite.Sufficit:venit hora sp€1ejuZe i podivaiie prispl kon(,)c i pride tas, a, Consumdtusest lr.rui advenit hora

37) Mx. 14, 54 For.. 80" Ir. Urr.

et sedebat cum ministris ad igtem, et calefaciebat se i s€d€65es'slugami / i er\Aie se pri ogni q, calelaciens se ad ignem calefaciens se ad ignem

-

38) Mr. 14, 61 -

For.. 80b Ir. Ur,E. 39)

Mx. 14, 63 For-. 80b

-

Ir.

-

40) Mr. 14,65 Fol.

-

-

80b

-

Ir.

Tu es Christus, hic filius o huius benedicti Opaska: hic i huius su dlanovi u gotskom jeziku. tili esi H(rist)'s(i)n, o bt(agoslovle nago k, Tu es Christus filius o benedicti Tu es Christus, hic filius o huius benedicti Opaska: hic i huius su dlanovi u gotskom jeziku. summus autem sacerdos scindens vestimenta sua, aif: euid adhuc desideramus testes? T'gda arhier€i rastr'za rizi svoe g(tago)te dto os/e tr€buem' sv6d€tel' a: Tunc Pinceps Sacerdotum conscidit vestirnenta sua dicens (f,) Quid adhuc elemus testibus Et coeperunt quidam conspuere eum et velare faciem eius et colaphis eum caedere, et dicere ei: prpphetiza: oooo o o et ministri alapis eum caedebant. I pliuvati na n, i prikrivati lice ego i za lanit€ -nadele eteri udarati -i gl(agol)ati emu prorle)ci nam, H(iist)e kto est iZete udari i voini bi€hu i po lanitama. d - Prophetiza nobis Christe quis est qui te percussit

4r) L x . 1 , 1 7

-

For. 194'

-

Ir.

-

ut convertat corda patrum in filios, et incredulos ad pruden. tiam iustorum Obratiti sr(')dca o(ta)c' na (eda i nepokorivie v mudrost, pravednih' d, non consentientes - e, contumaces

42) L x . 1 , 2 8 For. 4' Ir.

-

Ave gratia plena Raduise bl(a)godafnaA q Ave benedicta - f, gratilicata

43\ L r . 1 , 4 1

-

ut audivit salutationem Mariae Elisabeth, exultavit o infans in utero eius 6ko usliSa Elisavta oOlovanieM(a)riino vzradovaseml(a)d(e)n'c radoitami vdr€v6 ee r', exultavit in gaudio infans

Fol.

4b

Ir.

-

Nequaquam, sed vocabitur o o loannes nikoliZe. na da naredetse ime emu |v(a)n' d, Non sed vocabitur nomen eius Iohannes

4s) L x . 2 , 9

et claritas Dei circunlluxft illos i sl(a)va b(o)Li€ osiQe d, et gloria Dei circumluxit

560

47) L r . 5 , 6 For..139 Ir. 48) L r . 7 , 4 l For,.66b Ir.

49) L K . 7 , 4 2 Fol. 67' Ir,

50) L r . 9 , 6 For..131b Ir.

st) Lr. 10,6

Fot. 234b Ir.

s2) Lr. 10, 16 Fot. 243 Ir.

s3) Lx. 10,50 Fol,

44) Lr. l, 60 For. 195" Ir. For. 9' Ir.

46',) L x . 2 , 3 7 For.. 14b Ir.

-

145b

Ir.

s4)

Lr<. 11, ll Fot. 123^

Ir.

5s) L x . 1 1 , 2 l For..45' Ir. 56) Lx. 15, 10 For,. 154" Ir.

a ts'

46) Lr<.2,37 For. l4b Ir.

-

et obsecrationibus serviens g nocte et die i.m(o)litvami sluZe.iri B@c)u irt-il, serviens Deo die ac nocte "iSt''-

)at se

47) Lx. 5, 6

-

rumpebafur autem rcfu eorum Protr'zahuse mr€Ze ih, a, I, retiae _ a, retia

Fol.

l3gb

Ir.

KU,

Opaska: hic i sua, aif: Quid oite trAbuem' festimenta sua e faciem eius etizai go oo go i za lanit6 ri.st)e kto est percussit bs ad pruden. ie v mudrost'

tavit o infans 'aseml(a)d(e)-

48) Lx.7,41 For,. 66b Ir.

-

Is(us)?e rede.Dva dlZnika tC.tu-rui.Ji"i" l, Dixit autem Iesus

49) Lr.7,42 Fot. 67" Ir,

-

Non habentibuso illis unde redderent, donavit NeimuSremaieima teso..rrzdatioiprrii'ri?"uema utrisque o vs,dlg, ta Non habentibusautem illis u"a.'r"aa"Iit omne debitum s utrisque donavit

50) L r . 9 , 6 For. l5lb Ir.

-

Egressiautem circuibant per castella 'i- oo evangelizantes Iz'S'Seo prohoZdahu,l"gre i"t {r& il(a)gov€swuia5re b, c, % per pastellaet civitates

51) Lr. 10,6

-

Fot. 2J4b

-

Ir.

-

requiescetsuper illum pax vestra: sin autem, gog ad vos revertetur podiet' mir, va5, na nem, a.lreli ni to mil yci, kvam, v,zrna_ titse 4 si quominus in vos rcvert etut Wx yestra

-

9@ @ Duo debitores erant cuidam foeneratori

","*

s2) Lr. 10, 16 - Qui vos audit, me audit: oooooo

et qtri vos spernit,me spemit -: Slu5aeivas, me slu5aet, a slu5aeimeslulaet, poslavSagome. A otm€taeisevas, otmetaetsemene Ir. - 4 Qui audit vos, me audit; et spernit vos, me spernit Qui autem me audit, suttrt eum, lui qui me misit s3) Lr. 10, i0 - Suscipiensautem Ibsus dixit: Homo quidam descendebat ab Ierusalem For. 145b Yiclz: lan' Is(us)' rede d(lov6)k' eter nizhoZdaseot Er(u)s(a)l(6)ma Ir. - b, Suspiciensautem Iesus dixit 54) L r . 1 1 , 1 1 exvobisparrem Fot-.243

Fot. 723'

-

Ir.

-

55) L x . 1 1 , 2 1 For.. 45'

-

Ir.

-

s6) Lr. 13, 10 Fol. 154. Ir.

-

f:;irtiliftr

petito panem, numquid lapidem

Ktorago o ot vas, o(t)ca vprosit s(i)n, hl€ba eda kami podast'emu t, r', Quem autem ex vobis patrem petit lilius Cum fortis armatus custodit atrium suum, in pace sunt e4 quoe possidet Egda krdpki voruZ'sehranit dvor, svoivmi€ sut, vsa im€ni6 ego c, regiam supm - facultates eius autem docens in synagoge eorum lft sabbatis \eZ: uEenaedinom,ot i,nmiSio d, Erat autem docensin una ae "ilaUAii' ;;;;;;ir'; sabboto

561

57) Lr. 14, 4 For. 149" Ir.

58) Lx. 14,26

68)

-

Ipse vero apprehensum o sanavit eum; ac dimisit o SaLe priem'i isc€lii i otpusti i d, c,4 lpse vero adprehendenseum sanavit eum ac dimisit illum

-Si

69)

tv. 7, 29 For..56a' Ir.

Ir.

-

quis venit ad me, et non odit patrem suum e/ maftem, et uxorem, et filios Aite kto pridet' k'mn6 ine vznenavidit' o(t)ca svoego i/i matef ili Zenu i deda a, l, aut matrem dut uxorem

lv. 1,24 For.. 3ar Ir.

-

Et qui missi fuerant, erant ex Pharisaeis | iZe poslani bAhu o ot iiudAi r', Et qui missi luerant a Iudaeis

70) Iv. 8, 33 For. 68b' Ir.

60) lv. 4,27

-

7r) Iv. 8, 37

-

...cuius ego non sum dignus ut solvam eius corigiam calceamenti emuZe o n€sm' dostoen' da otr€5u @ remene sarygu ego q, corrigiam calceamentorum eius

6 1 ) lv. 2, 14 Fol. 54b' Ir.

-

et invenit in templo vendentes boves et oves i obr6te c crkvi prodalu5lee ovce i r)oli a, I, g, oves et boves

62) l v . 3 , 3 For.. 187b Ir. Urn.

-

...nisi quis renatus |uerit denuo non potest videre regnum Dei aite kto nerodit se suiie nemoZet'videti c(a)stvi€ b(o)Zi6 e supernis nisi qui nascitur deorsum

63) Iv. 3, 16

-

Fol. 129'

-

Ir.

-

Sic enim Deus dilexit mundum, ut o Filium suuum unigenitum daret Tako o B(o)e' vzljubi mir' €ko da i S(i)n' svoi edinodedi dal' est' e, d, ut etiam : da i - dedit

63) lv. 3,2O Fol. 129o Ir.

et non venit ad lucem, ut non arguantur opera ei]us o o o i ne prihodit' ksv€tu da oblidetse d€la ego €ko zla sut rt, quoniam mala sunt

For. 237" -

5e)

For.. 3a'?

Ir.

64) Iv. 4, 11 For-.50at Ir.

-

Domine neque in quo hauries habes et puteus altus est G(ospo)di ni podrdpalnika ima5i a studenc glubok' est' b, neque hauritorium habes

65) Iv. 5, 15

-

rol-. J)a'

-

Ir.

-

Abiit o ille homo, et nunciavit Iudaeis quia Iesus esset, qui fecit eum sanum ide le d(lovO)k' ta i v'zv€sti Ijudeom 6ko l(su)s' est' 7l.e me stvori c61a a, d, l, q, qri Iecit me sanum - abiit ergo

66) lv. 6,2 Fou 53b' Ir.

-

et sequebatur eum multido magna quia videbant signa @ i po nem' id05e narod mnog' 6ko vid6hu znameni€, mnoga e, i, populus multus quia videbant signa multa

67) Iv. 6, 13

-

For.. 54a'

-

Ir.

-

et impleverunt duodecim cophinos fragmentorum ex quinque panibus ordeaceisoo@o inapl'ni5e dv€nadesete koinici ukruh' ot peti hl6b' ednenan' i ot dvu ribu (sigma) et duobus piscibus

562

Iv. 8, 1 For..52b' Ir.

Fol.

68b'z

Ir. 72) Iv. 8, 52 For..62b' IT. 73) Iv. 9, 15 For. 57b' Ir. 74)

Iv. 10,8

Fou 128a'z Ir. 75)

Iv. 10,16

For.118b Ir. 76)

lv. ll,2 Fol.

59b'?

Ir. 77)

Iv. 12, I For. 78al Ir.

78)

lv. 12,26 Fot. 237' Ir.

-

68) lV. 7, 29 For. 56a'?

-

Ir.

-

Iv. 8, I For-. 52b2

-

Jesus autem Wrrexit in montem Oliveti vzide o Is(us)' vgoru elion,skulu c, q, ascendit in montem

70) Iv. 8, 33 For,. 68b, Ir.

-

Responderunt ei: o Semen Abrahae sumus OtvCStaSeemu ijudAi s€me avraamle esm' b, c, e Responderunt ad eum iudaei

7r) Iv. 8, 37

-

Scio quia filii Abrahae estis vem' €ko sAme avr(aa)mle este c, Scio quia semen Abrahae estis

misit

1, et t

ili

6s)

Ir.

Icea-

For. 68b'? Ir.

Dei

72) I v . 8 , 5 2 Fol. 62b'z Ir.

Abraham mortuus est, et prophetae o Avraam umr6 i pr(o)r(o)ci umr1\e L r', et prophetae mortui sunt

73',) Iv. 9, 15 Fol. 57bt Ir.

-

mihi posuit super oculos @ et lavi, et video .Lltq br'nie poloZi mn6 naoliju moeju i umihse i viLdiu a, b, c, super oculos raeos

74) Iv. 10, 8

-

Omnes quotquot venerunt o o fures sunt, ct latrones, e, non audierunt eos oves vsi elikoZe ih' pride prAZde mene, tati sut' i razboinici, na ne poslu5adeih, ovce c, r, d Omnes quotquot venerunt ante me... sed non audie_ runt eos oves

Ige-

Fol. 128a'?iedi

-

Ir. oo sut

7s) Iv. 10, 16

-

F o l . 1 1 8 b tIr. 76) sset,

I

-

Iv. ll,2

nn'

Et alias orres habeo, quae non sunt ex hoc ovile ...est fiet unum ovile et unus pastor I inie ovce imam eZe n6sut, ot dvora sego...I budet, edino stado i edin' pastir d, non sunt de atrio hoc et fiet unus grex

Ir.

-

(31ia-gut9m erat quae unxit Dominum @ unguento BAZg Maria pomazav5i6 G(ospod)a I(su)sa -u.o-, a, b, c, d, Erat autem Maria quae unxit Dominum Iesum unguento

77) lv. 12, I

-

Iesus ergo ...venit Bethaniam ubi Lazarus fuerat mortuus, quem suscitavit Iesus o o pride l(su)s' o v' vitaniiu id6Ze bil b€ Lazar umr,l, egoZe vskEsi l(su)s' ot mrtvih' a, d, quem suscitavit Iesus a mortuis

Fol.

59b'?

For. 78a'

-

Ir.

-

',oga que

E g o s c i o e u m o o o @ @a a o a @ o q u i a a b i p s o s u m ,e t i p s e me misit Azie v6m'i i aite reku Ako ne v1m'i budu podobn' vam I,l, na vAm'i €ko ot nego esm' i ta me posla gt, ego scio eum et si dixerim quii nescio eum ero similis vobis, mendox,.

78) l v . 1 2 , 2 6 Fot-. 237'

-

Ir.

-

Si quis mihi ministraverit honorificabit eum pater metrs o o oo Aite kto mn€ sluZit, podtit'i O(ta)c' moi ii,e est, na n(e) b (e) s(A)h' g', honorificabit eum pater meus, qui est in caelis

563

79\

lv. 14, | Fol.

186o

Ir. 80) Iv. 14,11 Fol. 187'

Ir.

-

Non turbetur cor vestrum. o og Creditis in Deum, et in credite Dane smuitaetse sr(d)ce vaie nidaustra\aetse, vfltuete v' B(og)' i vme v€ruite Non turbetur cor yestrum (e) neque trepidet. g' neque lormidet Non creditis quia ego in Patre, et Pater in me est V6ru im6te mi. €ko az'v (O(t)ci i O(t')c' v'mn€ est' a, b, c, f, lf', Credite mihi qria ego in Patre

III. Ovih nekoliko primjera odito pokazuju, da se biblijski tekst najstarijega hrvatsko-glagoljskogmisala (Illirico Borgiano, 4\ razlikuje od sluZbenoga crkvenogi teksta Vulgate i slijedi starije latinske tekstove tzv.

S obz ljudaka. monahar Karlo Ve padne lil obzir din jasno po odito je, stolje6u sigurno r 6irilomet kotter bo Na pt kojima s su nasta pa, prem listi6a pis na mora! podrudja Kunibert padovan S pravon nije uzeo Ne na5a Zak bio 9. st.

Pred glagoljsk Na Cvje rimskojl ustanov Toursko Sv. Marl misionar samosta 9. st. u.l Hrvatskt u upotre nestajeti glagoljski tekstovi postepenose prilagotluju Vulgatinu tekstu, da konadno :posliid Tridentinskbga sabora Vulgatin tekst postane sluZbeni tekst glaloljsi
'564

|apundZidM., GIaeoIi.breviiar Rad. St. In. knj. 2. s. 190.

Neda zapravo je takotl prije 9.

E Kul e Mol sec. VL-V

Deum, et in r€ruetev'

est n€ est'

)kstnajstariuje od sluZekstovetzv. ku znanost, r, Sto ga je ;st od 8. st. zni latinski ina i Itala. drijska kod Cjelovanjem sahididkom bila preve,ki prijevod Bizantinski je u bizanoin4 (OpCi) aleksandrijm Zapadu. tRimuiu rugih latinli gotskau i tu i neke le, hrvatski la konadno i tekst glaroslavenski st. nastaju I Kuljbakin St. gramatika,Beograd,19J0.str. 7. '_Ygl'J!"fsp. c.M.il Starostaveryska *ersiti iliiait'i;'d;"fr;;ia'i ,"i'iiitripo'romano sec. VL-Vil. Roma, 1928.

det

s65

grad tinsk Buga Na t: 11 tol

miSl bisk pi5e ovo naI

vjer uv litut Hrv isto idr

uera.10.

{o iu S. b

+ v lq,i+

7

n ,\ l3 /" )L ?

Lb

I

?h

ABcd

$w +

T l_

# zh

eP

6 a

o(,ltl,)6

"P y

t.., n 3, 1' Mn

oP

prema }lociju' Usporedba izmedu glagoljice i latinske.prekaroline dis slagolitischen Alphabets') (V. Hocij, oi" wiiitiiiZ""Grundlagen

sku pov ne uI dot mir do1 bili Cil

"svZ

ne sla po je

ga ne

fe

zl cl

Zi

(1955) r0 Lettenbauer W. Zur Entstehung des glagolitischen Alphabets. Slovo 3

Zagreb i 35-50, "llp"tiiiie (1963)469-491' "" M. Hrvatskaglagoliica'Hrv' rev' 4

s66

prevedeni im su tek: tdi, da je imo samo rljicu pozoj prilici, venima u glagoljsko r na istarrko bogoglagoljica r. O tom Lettenba-

I

ts./ )a prema ranja Sv. tto doba t donijeli rkvilejski ije. Neki

rt_|apulrdZii M. Istodno bizantinski obred u hrvatskim kraievima. Mandiiev zbornik, Rim 1965 i vicende storiche del rito bizantino in iroazia. orientalia Christiana periodica, vol. XXXIIL fasc. II.. 1967. ".P9-l91ijo M. Prvi uzmak glagoljice u'krtkoj biskupiii. Radovi Stsl. Inst. 2, _ Zagreb 1955. str. 199.

r 5 (1955)

567

+ v fg,j+ t

* t

,\13 (tl ABcd

$sH+ $.., fl Mn

,

? e

EP

g, 1' oP

6 I

,l

t,

# z h L b U:

I

a

cro

a S

OT c

,5

gradovi tinski o Bugarsk Na tim 1 u tome : miSljen biskup l pi5e u s ovo na I na mjes vjerojatn u vrijen liturgijs Hrvati d istodnom i drugi n

J.

t I

lf \ lt

Tvrd sku treb povijesn ne moZ u Rimu. doba Fo mirna ol dolazi iz bili uden eiril je,

<> )

svoj prili netod.no slavistul potreban je samo,

Nem ga bogos nesigurn fer, kako

tt Iapr Zbornik, tr Christiana " Polo Zagreb 195

r0 Lettenbauer w. Zur Entstehungdes glagoritischenArphabets.srovo (1953) J 35-50,Zagreb i |apundZii M. Hrvatska glagoljica.Hrv. rev. 4 096j) 469_491.

s66

i prevedeni ;jim su tektvrdi,da je nimo samo ;oljicupozvoj prilici, avenimau glagoljsko lo na istarjsko bogo; glagoljica la. O tom , Lettenba-

gradovi i vedina otoka tvore Bizantinski temat, a u njima se vr5i bizantinski obred. To je, dakle, mijelano podrudje, kao Sto je bila takoder Bugarska,Makedonija,danaSnjaSrbija i cijela Panonijasve do Poljske. Na tim podrudjimasu se mije5aliobredi i crkvenajurisdikcija.ll I upravo u tome treba traZiti postanakslavenskoga bogosluZjau Hrvatskoj. To je mi5ljenje ve6 odavno izrazio pobornik glagoljskoga bogosluZja krdki biskup Mahnid u sluZbenomizvjeltaju na Rimsku Kuriju. Mahnid ovako pi5e u sluZbenomizvjeStajuSv. Stolici: (<...smatram uputnim nadodati jezik bio uveden ovo na miSljenjeonih, koji misle, da je staroslavenski na mjesto latinskoga.To mi5ljenjes povijesnogagledi5tanema nikakove vjerojatnostiza sebe.Hrvati su bili pokr5teniu vremenuod 7. do 9. st., u vrijeme, dakle, kada latinski jezik nije jo5 bio sluZbeno progla5en liturgijskim jezikom Zapadne Crkve... Osim toga, treba spomenuti,da Hrvati dolavSi sa sjeveroistoka,zauzeie...pokrajine, koje su pripadale istodnornCaistvu, gdje bija5eu upotrebi takoder u liturgiji, grdki jezik i drugi narodni jezici.>>\2 Tvrdnju, da su udeniciSv. Braie donijeli slavenskuliturgiju u Hrvatsku treba apsolutnoiskljuditi. Najprije prije sveganemamoza to sigurnih povijesnih dokaza.A zatim okolnosti onoga vremena su takve, da se to ne moZe ni zamisliti. To je doba (od 9. st. dalje) velikih reforma u Rimu. Dokidaju se stare liturgije i povlastice.S druge strane, to je doba Focijeva raskola. |edva se moZe i zamisliti, da bi Rim gledao mirna oka, da se na podrudju Zapadnogapatrijarhata uvodi neSto, Sto dolazi iz Bizanta. Nadalje je pitanje kojega su obreda bili udeniciSv. Braie. Sudeii po i Cirilow, Ciril je, barem u prvo vrijeme uveo u Moravsku bizantinsku liturgiju. >ili > Sv. Braie, Sto su do5le do nas, prepisanesu, a po svoj prilici dobrim dijelom i nastale,u 14. st. Epskaep5irnost,povijesne netodnostii jezidne osobine navele su joS u 18. st. velikoga de5koga slavistu Dobnera, da posumnja u originalnost legenda. Stoga bi bio potreban ozbiljan studij, da se vidi 5to je u legendamaistinito, a Sto je samo legendau dana5njemsmislu te rijeEi.

iju. bets.)

Pa pfema rvanja Sv. U to doba rm donijeli Akvilejski tpije. Neki

Ne mislim, da sam svojim radom rije5io zamrSenopitanje glagoljskoga bogosluZja.Ali ipak smatram,da je do5lovrijeme,kad treba napustiti nesigurneizvore i predpostavke,te posvetiti ozbiljan studij dinjenicama. fer, kako kaZu stari: Sermonessuadent,lacta evincunt. " |apundZii M. Istotno bizantinski obred u hrvatskim kraievima, Mandiiev Zbornik, Rim 1965 i Vicende storiche del rito bizantino in Croazia. Orientalia Christiana periodica, vol. XXXIII. fasc. II., 1967. " Polonijo M. Prvi uzmak glagoliice u krEkoi biskupiii. Radovi Stsl, Inst. 2, Zagreb 1955. str. 199.

rvo3 (1955)

JO/

MAHNIC I NJEGOVO DJELO KAKO lE MAHNtrc POSTAOKReKIM BISKUPOM.NJEGOVEIDEJE I NJEGOVOZNACENJEU NOVIJEM HRVATSKOMKATOLICIZMU._ IVAN

VITEZIC (Nema dogme, koju nije zanijekao, i nema ma5te, koju nije htio rukom dohvatiti ovaj vijek, koji je u ne5to Sirem razmaku od sto godina zapodeo sa bratinstvom, jednako5iu, slobodom, a zavr5io opdim ratom bijela0a.> M. Nehajev, DVA TORZA. Hrvatska reviia, lY, Zagreb 1931.,374.

MLADEM hrvatskom pokoljenju -u Hrvatskoj i izvan Hrvatskei samoie ime biskupa dra. Antuna Mahniia biti jedva poznato.O njemu je, medutim, godine 1924. izreleno slijedeie mi5ljenje: >tNjegovi suradnici i sljedbenici zvali su ga prorokom,2a kardinal Stepinac, koji se je u svojoj mladosti i sAm oblikovao u duhu Mahnidevih ideja, oznaduje ga velikim dovjekom.3 Za razliku od niza drugih istaknutih crkvenih lidnosti, Mahni6 u poratnoj nije izostavljen.Pikazan je ovako: <Da > bude potpuna, jo5 se tu kaie: aTko imalo poznaje MahI U predgovoru postumno objavljena Mahniieva spisa , Zagreb 1924.,5. ' Cfr. F. Binidki, Moie tamnovanie, Zagreb 1942., 13. 3 Cfr. A. Benigar, Alojziie Stepinac, Rim 1974., 690. ' Enciklopediia lugoslaviie, 5, Zagreb 1962., 596. Prikaz je napisao tada5nji ljubljanski docent dr. Vasilj Melik.

568

ni6ev i, negosa jo5 je z urednik dr. Ma kog po da prik rodna Mahnii Ma na lite nazote naiii n novoga

Sva lidnost je njeg <
lle vedeni je poz 1850.t Krasu hrvats prcma u vezi njegov pr€ma

KAKO

Po dajna. u jedn skih it

sA Mahniir to prinr znadajk III, LJU uL

htio ,dina ltOm YA. 3 74 .

)mu tboika, sui^^

rstr

iuje lu ko: ata

po5iu ltiv '.ira po ilarda

KAKO JE MAHNIE PCSTAO KREKIM BISKUPOM?

:a> .og ali nh-

nji

569

1867. do 1903.7Autorica tog djela, Edith Saurer, kahe, da je austrosuprotugarskavlada gledalazadadubiskupa u slijedeiem: <E U ovakvoj zadati biskupajasno se vidi jozefinistidkonasljede(>), ali i tradicionalnapolitika Habsburgovaca, vjernost katolicizmu uvijek tralili i za tim iSli, da Crkva bude potporanj njihovih obiteljskih i dinastidkihinteresa.Medutim, Mahni6 je kao izdavad i urednik dasopisa bio u Zestokojborbi s liberalizmom i bio je optuZivani napadanzbog klerikalizma,pa je odito, da su drugi motivi -a ne nesklonost- odludili kod njegova imenovanjabiskupon* Saurer u svojem prikazu Mahniieva imenovanja ne navodi njegoveborbe protiv liberalizmai niegovaizrazita stava,pa je to zacijelonedostataku njezinu djelu. Ona istide -opravdano- politidku svrhu austrijskevlade: imenovanjemNehrvata biskupom u Krku bit ie zadovoljna -ili bat donekle udobrovoljena- talijanska iredentistidkajavnost, jer na imenovanju Talijana biskupom u Krku ta javnost ipak nije mogla inzistirati. Ali odludujudegmomentau Mahniievu imenovanjuautorica ne istide, pa je potrebno da to imenovanje pobliZe prikaZemo. PremjeStajemkrdkoga biskupa Andrije Sterka 1. lipnja 1896. za biskupau Trst trebalo je popuniti upraZnjenubiskupskustolicu u Krku. Pravo imenovanja (designiranja)bilo je u rukama austrijskog cara, a Sv. Stolicaje morala imenovanjepotvrditi. Po utvrdenu postupkupredlagali su biskupi dotidne crkvenepokrajine ministru bogoitovlja i nastave preko namjesnikatri kandidata, a o njima je namjesnik davao sVoje miSljenje.Krk je pripadao goridkoj mkvenoj pokrajini, pa su kandidate predlagali: nadbiskup u Gorici i biskupi u Ljubljani, Trstu-Kopru i Poredu-Puli.Prva trojica napravila su zajednidki prijedlog. Na prvom su mjestu predloZilidekanakaptola u Krku dra. Franju Volariia (u to je vrijeme on bio i kapitularni vikar), na drugom mjestu kanonika i krdkog Zupnika dra. Antuna Orli6a, a na tre6em mjestu upravitelja Zupe u Omi5lju, biv5egsveudili5nogprofesorat Zagrebudra. Antuna Frankija. Poredko-pulskibiskup lvan Flapp predloZio je druge kandidate, i to ovim redom: 1. prepozitakrdkog kaptola dra. Ivana Bolmardida;2. nasluZju- po namjesnikovuje mnijenju sveienik iz neke druge biskupije centralnojbogoslovijiu Gorici dra. Antuna Mahni6a.Premaprijedlozima biskupa prvi je kandidat, dakle, bio Volarii, jer od detvoricepredlagada trojica su predloZilanjega, i to na prvom mjestu. Drugog je mi5ljenja,medutim, bio namjesniku Trstu barun Teodor Rinaldini. Po njegovu shvadanjubiskupi su dotidnekandidatepredloZili

pod : kojo u toj sluZj prikl (oEi ogra Vola za bi jeka Man werd Mah N prihr jerlji oMi

gorid pred me,i se jc 1 7 .s Car bisk

usto P biskt pred ljava ovdje je Mr krdk< AMr zauz jer s protu istra Kad nikor biskr dem t

? E. Saurer, Die politischen Aspekte der iisterreichischen Bischotsernennungen 1867-1903., Bed 1968. 8 E. Saurer, o. c., 89. Autorica se poziva na podnesak ministra prosvjete Gautscha od 29. XL 1895. u vezi s imenovanjem biskupa u Trstu.

570

br.aJ

demijr socra

austrosupfotru kao licar eljni.>E mtskirz svoju lporanj o izdarcraliz,dasu rjegova ,ovanja nskog> opravbisku- talipom u enta u imeno)6. za

Krku. tara, a rredlaLastave

svoje Ldidate :pru i prvom rtoje rrdkog upe u rnkija. r,ito 2. nakupije lozima lagada leodor dloZili nunSen 'osvjete

e Haus-, Hofund staatsarchiv, KA (akti Kancelarije carskog kabineta), Bed, br. 4771-1896. - l" O Volari6u cfr. M. _Qpli,-_O1. Franjo Volari6, Viesnik Staroslavenske aka_ demije u Krku za godinu 1912.,'Krk 19it.'" jf1._Vj._$tefanii,. Staroslavenskaakademija u Krku (lg}2.-1g27.), Croatia sacra 22/23,2-56, zagreb 1944. Glavni znanstveni .uanit u uiud.*iji-lil :" e"sn

571

papinstvai papa Mahnii bio. Vei s blizih Mahniievih suradnika, svjed 'fii da bi se ma izdaleka potuZio nu talijana5i u Vatikanu f t" kuko ,uroj Navedeni prikaz Mahnida u o svemu lektualni i iik Mahniiev roZe vidjeti iz citata, Sto smo ga iz nciklopediji,sv. g, 1971., 507,\ai,e itavljao se, bez uspjeha,MahniEevu g suprotstavljanjase ne navodi, pa negativnapojava.) MAHNICEVE IDEJE rogledi?

lspu ginx ito prip nas i pe uis pos kreB povi ( tumz ture, nom bele skon skog uvod naro im! Slov sluZi skoj nauc nim, vjere P nii vr ideja katol je po Mahn

S

slavist, sveienik dr. Iosip_Vajs. O njemu cfr.

polonijo,

M. fg_biiarac |osip Vajs u mojemsjeianiu.stavia.xXV, pr;s iei6; lii_iio; p;"i"iic;-itiblioiiuii;" t^or_ |,r. jsaspodrudiahfr,"GG;Lb;iiio;6iu."i,.iiii,"s^ir"l"'ol'eiziie,"b

i:{rft'?cfr. 1i1,.h!:va

M. Poloniio. stamparija --r- .---'J^'r" us Krku, ladranski zbornik, v, rlc 138, Rijeka-Pula 196i. t3 I. Radii, o. c.. 134. tu Id., o. c., 220.

572

imala rs l5

kontras sedni d

lmJeravao rema ilire o zakopripravan rudijenciji ve6enika, istoridkog rji u znak to zanijelo tvrdile, ;e za svoj je onako, erujevi5e riskupsku r branitelj jedan od sam duo, da su mu o svemu Mahniiev imo ga iz J07, kaLe Iahnidevu avodi, pa

ispunjavao je Mahnid s6m. Pisati je inade podeo vei u niZim nzredima

nim, prije svegafilozofskim pitanjima, koja se na bilo koji nadin dotidu vlere.

za svefeneni5tuu u (1881.) iorici, Sto 1895.bio rreuzeoje iodicum>>, l. zapodeo ta (1888.r dasopisa sip Vajs u afija izvor18, Zagreb ik, v, 116-

ts Enciklopediia lugosloviie, 4, Zagreb 1960., 279. S ovim sudom kontrastira vei netodnost osnovnog-podatka, da je, bila tromjesedni dasopis; od drugog godi5ta dllfu ona je biki dvomjeseEni iasopis.

573

pisala > u jednom od niza dlanakapod naslovom:16 I >je -pod ovim istim nsslsysrn- u svojemprvom svesku op5irno iznijela rczloge pokretanja lista i njegovu svrhu. Taj je uvodni dlanak napisaosdm Mahnii, kako to svjedodiprvi urednik lista, splitski sveienik i kasniji isusovacdr. Ante Alfirevi6.17I za Hrvate, kojih je preteZnave6ina kr56anska,veli Mahnii, da su s kr5danstvomspojeni kao rijetko koji drugi narod u Europi. Ali i kod Hrvata se kr5ianstvo sve vi5e napada,osobito sa stranemnogih mladih. Mahnid kaile, da hrvatska knjiga jedva poznaje .Trijezrijed >, nom umovanju da se navje5dujerat i hoie ga se zamijeniti .Propovijedase novi, nietzscheovskimoral (onstran dobra i zla>>,i sredase ttaii u opojnosti,u .Inteligencija ne cijeni filozofije, i . Na odekivaniprigovor: >, Mahnii odgovara,da dokazivanjevlastitih nazoranije nesnobljivost i fanatizam. Na drugi prigovor, da iskljudivo isticanje kr5ianskih ideja znadi jo5 ve6e rascjepljivanjenaroda,Mahnii odvrada: < Ve6 u drugom svesku prvoga godi5ta <objavljuje Mahnid (pod pseudonimom<|adranski>>) temeljnu raspravu pod naslovom <, u kojoj je odmah uvodno, -kako

veli vode o idejam filozofska svih poja uvijek zb dovjekal kova, ali bivstvuje umno bii tome, .I BoZjeide onda se 1 spoznaje svoj najv svijetras slovno.A pa zatoi sadrZaja Ideja nost i nep u Bogu,r pravila u Na te na kojim literaturi je ideja.l te ideje s nom, bot dajandov Nadelno je nasta radikaln radikaliz Boga.Ol eovjek s u njemu dovjeku zam), ili teizam)i uzmide,: doziva b

'o Hrvatska straza,Yll, Krk 1909.,338. Slidno to vrijedi i za Mahni6eve idejne protivnike u Sloveniji, kako pi5e i sAm I. Prijatelj (cfr. A. USenidnik, u raspravi , Izbrani sprsl',III, Ljubljana 1940., 128). " A. Mahnii, Knjiga Zivota. Sabrao i uvodom popratio A. Alfirevii D. L, Osijek 1923.,5.

Idejn dakako, lizamnijr naturaliz

574

m (Kulza mrk vi drugi i asketa' za mlaje hoie5, skuraZe, h i tako rala sva rripisuju iti koju roviieva I pfvom . Taj je Liklista, le,kojih spojeni lianstvo rteligennoderna dlizma'. otrovati poznaje Tfijeztinktom dobra i igencija cjenjem m.> Na iedujete na dno :snoSljinu istu sticanje lvraia: rei ujerristanu

veli vodeii slovenskifilozof Ales usenidtril-, iznio bit svoganaziranja je srZ Jo -kako Mahniieva umov.anja,r na nJoJse osniva sva njegova ?,,t^11:y. rli Irlozorska on radije obidava govoriii- metafizidka aniliza svll -nolavai problema.eovjek kao umnJ biie, pise tu uut.rie, djeluje y:.t:* r!:q,"rlgg,raztoga..irazlog.pak sastoji s6 u misli ili ial;i,'toja covJeKa. vocrl, potiee_i kazuje mu, kako da radi. Ideja je tvorba dovjfkova, ali ne samovoljna,.nego na temelju realne,oliettivne t o;u bivstvuje neovisnoo-dovjekl. Sva rearnost noz;e'aJero;-;"fiti", B"g -kao ;e umno hiis- nije nilta stvorio, a da to prije nije i'-io .i .[ii. pr",.'u lm (causaexemplaris)svega,Sto biv_ ;a sposobnostda razabire u svemiru rlnom svijetu osjetnim zapai,anjemi se logidkih zakona sve viie penje do kojem ima i realni i idealni iviiet -se iedeli se Bog, prvi uzrok, realni

slovno. A.i lj,-dsko umovanje o"ffi31",".lfftt3!,jJ','"",Y;f.1,Xj3tfi,",li;

za um i virt;u.Idejesetime risavaiuotJlet
vodi, zove se nadelo.Istinitost. stalela tek onda imati, ako su utemeljena mogu nadela dovjeka obvezivati kao

je.upravopostala",ii,rliiriSlXllllj?ffiH-:X'*f Nadernost Ul"; nastao njegov -

Je

znameniti <(aut

aut!>>,aut christus aut Belial -

iavljuje naslo-kako e idejne raspravi i D. I.,

. . Idejnog ptotivnika vidio je Mahni6 u prvom redu u liberarizmu.on, dakako, misli na liberalizam"kao filozofski nuro, na Livot. Iako liberalizam nije neki odredeniteoretskiidejni sustav,. on je u praksi primijenjeni naturalizam,koji nijedeobjavu i kojemu je boza;stv;8;;j;i ia,n. pr"o,u )t)

nego pos Mahniiu zastirao1 u njemu I da je upr oblicima r dila takod da je kas da vaZno preko cili literaturof ka>, pa d minjani h tikom>, al nom dodir

Mahniieva kritika hrvatskih pisacapada. pada u doba d_obaModerne, Moderne,koja koia
r-'-'sJv

u g,*;it orugih ;ffi sranica \l:.\ri2 ; .do. do onih onihumjetnikove umjetnikove inin_ ffiii,,Ho,l:'",'iil$*,Tl':.1*

Odnos problem, a misliocei odgovorno umjetnostI Zivotu ima vi5e radun strane,<pa, i mogu biti prihvaia ov Iiterarnim p inade taj si Mahnii Promatraon zajednica,ti u smislu sta sobom kazn biti nagrade Razmi5ljan

j'#:'T*-ilyi,1'j\-,,"d'i;J,iJr"ffi ,iin",?lii.au,,u 1ili3,:1!?Tk "*ffj:l; "lli*,i3.;",nii{{"1#.,ti,"#"il'i"f ;:?i.Jl'::lJi:fl ;"i+"".,lrfd;:_J#ll[Tf #f# i."tT?,Si:"#t::"lit}:,t_1lf 1 Lj.n,I* i;n:: il:X,T,:iit,l..l*:,'".:l*,i.:,:..!:lfi;'ffiT,*::i"lXTi?lll,i,f i'%',:"jX?,?,?il"":;r'#*ff i,Y;:X H:f 'T:H""5X*i:,;*i:d'ff :*:u;'3.::T"1ijii:gfli:ii.ii.;irl".Ji."TffiHil1?,?ili",'ffi,'J 'J,#f"'T"i"::y9'1,1'r:t5:iti;it;iilffi ffi#ffi.::',*:i,i:ff t; f uigdno srws'v poka.zaie pu^azase ze yev zle poslJedic-e_-jednostranosti. posljedice Kritika ,.rrrvaisice

" A. Uier

re> re zanemarilaocjenuumjetnidke f;".;,

; f;;il;'].

,-i"iiiri

i: N:#i:ff,::, f,?',j; ol?!i. ei,lfi'!,u zasr 27,2s,30. ", eb1s24.,

576

stra_

"is"

samo specifidn a A. U5en 40

svemaSnjom je Mahnii

oba,veli se a, <tvarayrata ira druSwo, isilne 5kole, zma; on je :nja.>le

rZdai gori, olebamedu vjere.Time ciljevima o i zakonitog 'eli Mahnid, rgubnijakulatnost.Kao pojavamai i dinio i na losegi znarapisaokao pitanjima,a kih nadelai r Kranjdeviidiia, kritid)olazioje sa bro i lijepo dobrotaod . Tim trima ja i estetski

tikom>, ali o njemu kao dovjeku iz vlastitog iskustva veli, da je u osobnom dodiru bio .8

Mahnii je u duhu svojih ideja i nadela -svoje

filozofije Livota-

re,koja rina i odluEi6e)>,ali da rvatskestranjetninivi5e

577

li zahti velikih t namjes svegadr javljeno i njihov na prizn sam,da zavr5av buduCn napunje istina, o pojedinc Mah U sklop gordijski nosi u s jo5 kad s nije doii prizori. ( Ovak temeljna ga donije ske Mod razvojub u njegov rekaoje 1 si talena i bez svr

MAHNIC HRVATS

D na nj prir bilo je og vima - p gove smrt ie. Ali mc

I fr.,'[:lTuA Na raskritudvaiudoba,44. s78

4B.Lr 193t.,353 29A.M

spis, koji modernog cluhovnog a vijekar. vijeka>. i religije, anijeli na politiEko. opapizam autoriteta i s njime ju logiku, nskenego a: kr56anliberalnim 'am, artar,ca liberala BoZja>, najnovijeg grorirati i

u poviiesti lliku>. Ta r Europi u , poglavlje, kom prijei godinem osYanuo bra6unava. io poremerustriiske i ;'ao i istim
sB.Lovri6,MjestovijencanagrobuNehajeva.Hrvatskareviia,lY'Zagreb

tnttt

Tlt"n,i6,

Hruatskastraia,l' 1903''149' Nadelo. 579

s A. Mahni6, Zvanie katolidkih svjetovnjaka u na5e doba. Hrvatska straia, I,' 1903.,14-1s. sed quid (=I. Guberina): Sukob -dviiu,ideia-(Dorlaglliizryg -hiatskom " ifr. Non quis, katolicizmu, s. d. (Vodic.e-Sibenik 1937.); A. Pilepii' i Kat. akcije) u In aedilicdtionem. pismo sveeenika brati svetenicima o problemima naie Katotilke akcije. Split 1938.

s80

voda aus srce jed pobjedu cilj.> Tz (Hrvats raciju nt

,, A. !A

\ EUnAtno, rgovarada. oga dlanka )11.)i tako anostalnim ryo vjersko ufinjesednik o kao
',at,a i reztl/.' ie uaiao nlz rlturnom i u vaZanudjel. je Mahnid u rvom mjestu , Ne moZemo [kog pokreta, rmenut iemo ;u i oznaEuju avnom Zivotu Karl Lueger,

Mahnidu- ne Predstavljaneku nesr racije zbog oslabljeneRusije i zbog mirana i svukud rasPrlena,
lrvatska strai'a, (Domagoiizma i7.); A. Pilepii, ima ru\e Kato'

3'?A. Mahni6; Knjiga Eivota, Osijek 1923'' 205' s A. Mahni6, o. c', 189.

581

:atko, sumarno, ) njegova rada. I ovoga dlanka i 1911.)i tako m samostalnim strogo vjersko pollrmj"ra-n'n ;ednokao
.>--

ogat,a i rezula je izaiao niz kulturnom i u t i vaian udiel. o je Mahnii u prvom mjestu r>,Ne moZemo lidkogpokreta, pomenut6cmo su i oznaduju javnomZivotu r. Karl Lueger, Hrvatska strai,a, a (Domagojizma 37.); A. Pilepii, zima naie Kato-

3'!A. Mahnii, Kniiga Livota, Osijek 192J., 203. " A. Mahnid, o. c., 189.

581

testantizam,koji ,htio bi presje6i put do sjedinjenjamedu katolicima i pravoslavnima.To katolici moraju sprijediti,pogotovosada,kad je . Pod ovim vidikom, koji da za katolike kod prosudivanja javnih prilika mora biti odludujuii, <Istup Hrvatskogakatolidkog seniorata<oznadujezato Mahnii odvaZnim,odobrava ga, <>.Seniorat da .Svoj dlanak , u kojem iznosi navedenepoglede,zavr{avatvrdnjom, da ie
Da je kao 5to jr i druge,n ne bez ot povezivat jentacijor dilo neop svim posl

Mahn travnja 1 jednom rr veljatu 1 godine.N s idejam

uopde.>r3a

God. 1914.donijelaje > na delu 5. broja nepotpisan dlanak >. Tu se u prvom dijelu govori o jugoslavenskom nacionalistidkompokretu, i u vezi s raznim izjavama i planovima toga pokreta <> veli: God. 1917. nfianje je stanje Austro-Ugarskebilo ved, doduSe,mnogo drukdije nego li 1914. Ostaje ipak pitanje, kako je u Mahniia do5lo do onih nazora, Sto ih je iznio u Ovo pitanje bi trebalou cjelini istraZiti. dlancimazagrebadkih<>? Mahni6 nije vodio dnevnika, od njegove korespondencijejedva je Sto poznato, a i iskazi njegovih uZih suradnika razmjerno su oskudni, pa nije lako do6i do iscrpnih sigurnih podataka.U stavovima,iznesenimu dotidnim dlancima, dadu se odmah prepoznati ideje faneza Ev. Kreka i Petra Rogulje. Mahnii je Rogulju, koji je bio sin pravoslavnogaoca, posebnocijenio.3sU dlanku (u 1916./17., t26-143) Rogulja je vei prije himnidki izrekao slidne nazore, Sto ih sadrZavaju Mahnidevidlanci u . a A. Pilepii, o. c.,38-44. 3s Cfr. I. Radii, o. c., 202. Cfr. takotter I. MuZi6, Hrvatska politika i iugoslavenska ideja, Split 1969., 191-192.

582

1 ttep'Ut l- 1., -l

MISAO N

presjeii moraju ieroispo;divanja Ladrugo rrrrJv

-

rala <
i

niia

rtolika>, aki uvilino od rravomu Istoku ntpisan rslaven:nOVima morali ijemaca amo bi ;e pred etkama na BalAustriji le. Naleracija Jnal

dC.. 4'a+& tt4rr$ nl-Jrt-t ],,

I

tznernii zadoavrnuti ctenia

Ostaje iznio tr ;traiiti. je Sto Ini, pa :nim u .reka i a oca, 6.143) 1avaju

iugosla-

MISAO NA HRVATSKIJ:

I(apela sv. Nikole, Novi.

583

r+:! r:Ef€9fr+":ii:iii

v

JEZICNA BALKANIZACIJA BRANIMIR

ANZULOVIC

POJAM balkanizacijenova je pojava u rjednicimazapadnih jezika. Engleski povjesnidarArnold Toynbee tvrdi, da su tu rijed .lThe Western Question in Greeceand Turkey, London, 1922., str. 25]. Medutim, rijed nije ipak tako nova kao 5to to tvrdi Toynbee.MoZe biti da su njemadkisocijalisti po prvi put primijenili pojam balkanizacijena nebalkanskezemlje, ali je s6m pojam prvobitno stvoren u odnosu na dogadajena Balkanu. BrockhausEnzyklopddietodno opisuje taj proces: . [Wiesbaden, 1967.f Kada pak Grand Larousseencyclop1diqueIParis, 1960], sliEno Toynbeeu,navodi, da je balkanizacija , ta bi tvrdnia mogla biti ispravnaza francuski jezik, ukoliko Francuzinisu upotrijebili taj termin prije 1918.,Stonije odvi5euvjerljivo. Zavedinr zapadnoeuropskih jezika, godina 1918.ne znadi poEetakupotrebenovog termina,nego njegovu popularizaciju. Bilo bi zanimljivo todnije istraZiti podetak upotrebe pojma balkanizacije, ali je moZdajoS vi5e zanimljivo pozabavitise njegovimdefinicijama. Premdaje to nova rijed, ona se definira na vrlo razlidite nadine.Ta se raznolikostmoZesvestina dva osnovnatumadenja:a) balkanizacijakao podjelajedne administrativnecjeline; b) kao Sirenjenekih pojava koje se smatrajutipidnima za balkanskezemlje. U svojoj knjizi Die BalkanisierungOsterreicfrsAlexander Vodopivec upotrebljavapojam balkanizacijeu ovom zadnjemsmislu:
nom pore jugoistodn izvukao gz njegovsad lom austr cija.> [Be

Takvo u ]ugosla zemlje koj skim tradi smislu u I i Slovenij pozitivnih dugo razd Uz zap se pod ba kan. Te st na Balkan dublje kor na primje
rdnihjezika. iskovalinjednim rubom Questionin i nije ipak ki socijalisti r zemlje,ali ra Balkanu. : je odnosio na iz toga l s drugom rovevlastite narhijei na 'ousseencyalkanizacija r bi wrdnja upotrijebili ladnoeuroprmina,nego r balkanizaefinicijama. dine.Ta se fzacija kao avakoje se Vodopivec rlkan - to iu, izbjegarcau prav585

male, medusobnoneprijateljskepolitidke jedinice, kao Balkan nakon Prvog_svjetskograta> lwebster'i New wortd Diitionary iy thu l,*rlg?f ln"qyage, Collegeedition, Clevelandi New york, t'gSg.l;
Otomanskogcarstvai uspostavena Kad-ase Zali politidka fragmentacijaBalkana, znadi da se tali za predhodn-imstanjem,za dobrim starim vremenima.Ali kao sto se obidno dogada,dobra staravremenanisu tako dobra kad ih se pomnijepromotri. Kasno otomansko carstvonipostonije bilo idilidno; .nozr re r"ii, ,ruproti", 4g je to carstvo propalo, jer j-e moralo propasti, a moralo se to zato, Sto_jeono svojoj ladnj oj fazi poitulo zrrvom letargije, -u ,dogoditi korupcije i kaotidne borbe za vlast. Nije carsivo srusio otpor Giia, Bugara,srba i ostalih,.negoje taj otpor postaomogud,odnosnoefikasan, -Struktura uslijed unutrasnje slabosti carstva. se otomanskevlasti nije jer nije pogodovalapotrebi modernipak oni koji gwore o balkanizaciji misle, da je anahronidnoOtomansko uvati? Ili pak oni Zaleza vremenom, I red na Balkanu' ali je ugroZavalo ditavu centralnu Europu? pitanje.,da ti je stvaranje,odnosnoponovnauspostava pvdje..sa{a..nije nacionalnihdfrava na Balkanu bila pozitivna pojava /u sumestanovnike

li na slijedeie: dok je u Europi bila rost i dok je romantizamslavioideiu tuturski pokreti bili popularni. Ide-adruZetim pokretima.Kad je turske novouspostavljene balkanskedrL.av e lle mir u Europi, tada je najednom rstvanestalo,i tu je svoju nostalgiju 586

Ball ugrabiti nije li i je povo nakon 3 podjele superio svjetsk tidke di Drugi s Sto kaoiur nosti nir kansker je, da s dima,Be Kakc iza sebe apsorbi cima reli onemog koji Ein Sto tursl svijeta, a biseuZ interesu

MoZd balkaniz dry',avapostupka nijalizma progutao na zapad pojmaba ideje da Dana su nacion ladivanje da i mul ielji za e nacije. U samoako bodi, potr homogen imperiji s slobodei

lkan nakon 'f the Ame).1;
interesu.

nauspostava e stanovnike ni su postali itvaranjenari za mnoge seosnivala, okupacije,a, . Nas ovdje rgadajimana r Europi bila r slavioideju rularni.Idealad je turske anskedrZave je najednom rju nostalgiju 587

gleskoj se h ridkim Drir strane |uga jugoslaven ve6inom po nalna. Moglo b protiv strije Ti protesti r za baskijsk voljstvo s R fa5izam.A t prikazivanjd i nadaljene

Ima jo5 poru u slobc A to je stra I tako, dok |ugoslaviji,j, zemTjeizazv zaboravlja,d hrvatskogna Iz svih ti nost, a hrvat kao poku5aj,

zapadnai u borbi za jetu jedina lo je naciova i uspjeSijeva visok u multinardinimskult impera>, Stada gazi enoj naciorjanjeNordak imalo kad je jadi Kad uzmei Danske, t i za vanj, rltat terora Iizira kako

gleskoj se hegemoniji protive Vel,Sanii Skoti, dok je u Sjedinjenim Ameridkim DrZavama jo5 uvijek u Zivom sjeianju pokuSaj odcjepljenja sa strane fuga. Nije vaZno u kolikoj je mjeri analogija izmedu njihovog i jugoslavenskogproblema povr5na i neispravna, jer su takve asocijacije vedinom podsvjesne.Upravo zato je i reakcija tako jaka, jer nije racionalna. Moglo bi se re6i, da nedavni o5tri protesti zapadnoeuropskihzemalja protiv strijeljanja baskijskih gerilaca pokazuju da ova teza nije todna. Ti protesti se, medutim, nisu ni najmanje osnivali na navodnoj simpatiji za baskijski problem, nego su oni bili samo nadin da se izrazi nezadovoljsfvo s Francom. Komunizam je jo5 uvijek u rnnogo veioj modi nego fa5izam.A po5to je jugoslavenskakomunistidkapropagandauspjeina u prikazivanju hrvatskih gerilacakao falista, jugoslavenske ie vlasti moii i nadalje nesmetanomuditi i strijeljati hrvatske gerilce.

ladu,nema jedne shea protumapovr5nost. vatashema .a. To, meih mogudih neredadoirati, da bi nekodrugo notivno na izvftala iz ra reakcija tet ]ugoslaritet zemlje utar svojih r europskih rmo prvenalance,en589

DVIJE ZNACAJNE HRVATSKE KNJIZICE MLADEN

BOSNJAK

I. TNKUNABULA NTKoLE MoDRU$roc (1474-1974.) POVODOM 5OO-GODTSNIICE TTSKANIAPRVOG HRVATSKOG DJELA NA LATINSKOM JEZIKU NAVRSILO se punih pet stotinagodina otkako je tiskano prvo djelo hrvatskog autora. Znadajan je to dogatlaj iz naSekulturne pro5losti, ali je pro5ao,naZalost,bez ikakvog spomenau naSojokupiranoj domovini, a ni tisak iseljene Hrvatske nije tome do sada posvetio nikakvu paLnju. Tek dvadesetakgodina otkako je u Europi otkriveno tiskanje pomidnim slovima, objavljuje humanistaNikola ModruSki svoj znameniti govor povodom smrti kardinala Petra Riarija. Govor je odrZaoprigodom sahrane Kardinala, dne 18. sijednja 1474., i vjerojatno je vei istoga dana bilo tiskano nekoliko primjeraka, koje je podijelio Nikola odlidnicima koji su prisustvovalipogrebu. Govor je, naravno, tiskan na tadanjem medunarodnom latinskom jeziku i bio je odmah zapaLenkod tadanje kulturne javnosti u svijetu. Najbolji dokaz o tome jeste Sto je djelce tiskano,kako se u literaturi navodi,u Sestizdanja,Stoje svakakoza ono vrijeme bio neobidno veliki broj naklada. Stoga se i ta prva inkunabula hrvatskog pisca saduvalau neobidnomnogo primjeraka i rasprostranjena je gotovo po cijelom svijetu, te se pojedini primjerci duvaju u mnogim poznatim knjiZnicama.Vjerojatno je djelce sluZilo za uzor iz nastave retorike, pa otuda i toliki broj naklada i neobidno velik broj saduvanih primjeraka. O Nikoli ModruSkompisanoje kod nas, a i u stranojliteraturi, dosta desto,no jo5 uvijek nema jedne cjelovite monografije o njemu, i mnogo je toga iz njegovogburnog Livota ostalo nerazjaSnjenoi nepoznato,kao i 590

nJegovac tog na5e napisaor vom Zivc zavr5iti s podsjeti jedne op njegovoi toranin,I Episcop Grbalj, o dvostruk benedikt otuda,vj biskupa biskupije papinleg i neprilik a zatimN Nikola u padaBos u javnom ma prot angaZira zamjenik Levantu kaptolu, pokopan u domov da su se bile potp

Niko tretirano za prilikr osobitoi: teku, koj NajvaZn solatione 6. stolje proZetai Vatikans

Od s dru5kog1 I Enci

VOG rno prvo djelo ) prcllosti, ali noj domovini, kakvu paZnju. iskanjepomidnmeniti govor prigodomsahf istogadana la odlidnicima . na tadanjem r kod tadanje 5to je djelce yakakoza ono va inkunabula asprostranjena aju u mnogim lor iz nastave rroj saduvanih iteraturi,dosta emu,i mnogo poznato,kao i

njegovadjela, njegovabiblioteka i ostalo. Kod nas je najbolji poznavalac tog na5eg znadajnog hrvatskog humaniste dr Miroslav Kurelac, koji je napisao t Enciklopediji Jugoslavijeiscrpnu, no zbitu raspravu, o njegovom Zivotu, radu i znadenju,l pa se nadamo, da 6e Kurelac svoj rad zavrSiti s jednim zaokruZenim i veiim radom. No potrebno je da se podsjetimo najvaZnijih Zivotnih zbivanja Nikole Modru5kog,jer nema ni jedne opie i knjiZevne hrvatske povijesti u kojoj se nebi spomenulo i njegovo ime i djelovanje. Spominje se, nadalje, pod imenom Nikola Kotoranin, Nikola iz Majina, a u stranoj literaturi poznat je kao Nikolaus EpiscopusModrusiensisili Machinensis.Rodio se kraj Kotora, u mjestu Grbalj, oko 1427. Skolovaose u Veneciji od 1434. do 1455. i postigao dvostruki doktorat iz filozof.ije i teologije. U domovini je prvo upravljao benediktinskom opatijom sv. Lucije u [urandvoru na otoku Krku, pa otuda, vjerojatno, njegova sklonost i zalaganjeza glagoljicu. Za senjskog biskupa imenovan je god. 1457, i nedugo nakon osnivanja modruSke biskupije imenovan je njenim biskupom 1461. U to vrijeme boravi kao papin legat na dvoru kralja StjepanaToma5evi6a.Nakon kratkog boravka i neprilika u svojoj biskupiji ponovo odlazi kao papin nuncij u Bosnu, a zatim Matiji Korvinu u Ugarsku. Delikatnu diplomatsku misiju izvrSava Nikola uspjeino, izgladiv5i sukob izmedu Toma5eviia i Korvina. Poslije pada Bosneponovo je na Korvinovom dvoru, kao papin nuncij. Sudjeluje u javnom Zivotu Ugarskei aktivno prati Matiju Korvina u vojnim pohodima protiv Turaka. Poslije 1463. odlazi u ltaliju, gdje je uglavnom angaZiranu sluZbi papine drlave. Upravljao je dak neko vrijeme, kao zamjenik kardinala Caraffe, papinom flotom i sudjelovaou borbama na Levantu u Maloj Aziji. Oko 1478-79.napisao je pismo modruIkom kaptolu, u kojem odludno brani glagoljicu. Umro je u Rimu 1480. i pokopan u crkvi S. Maria del Popolo. Zaito se Nikola nije nikada vratio u domovinu i u svoju biskupiju poslije 1463., nije poznato, no zna se, da su se oko njega plele spletke na dvoru, a i u biskupiji su prilike bile potpuno nesredene. Nikola je napisao vi5e djela, no sva su mu ostala u rukopisu, osim tretiranog govora. Iza njega ostala je bogata korespondencija,zanimljiva za prilike onoga vremena, jer se je dopisivao s mnogim humanistima, a osobito iz kruga oko dvora Matije Korvina. Ostavio je znadajnu biblioteku, koja je svojevremenospadala medu najve6e privatne biblioteke. NajvaZnije mu je djelo , pa ,, pisano prema historidaru ]ordanisu iz 6. stoljeia, i druga. Poslije njega pisao je Marko Marulid svoja djela proLeta istim duhom. Najvi5e rukopisa Nikole ModruSkog duvaju se u Vatikanskoj biblioteci. Od strane bibliotekara najvi5e je proudavao Zivot i rad Nikole ModruSkogpokojni Nikola Zic i napisaoo njemu nekoliko vrijednih priloga. ' Enciklopedija lugoslavije. Sv.6. Zagreb, 1964.Str. 288-289.

591

Zastupao je miSljenje,da bi Nikola ModruSki, kao vatreni pobornik glagoljice,mogao biti onaj koji je dao pobudu i financijska sredstvaza tiskanje prve knjige na hrvatskomjeziku, premda je umro 1480. mogao je biti inicijator za Misal po zakonu rimskoga dvora iz god. 1483., Eije smo drugo reprint izdanje doZivjeli nedavnou nakladi iz Zagreba, god 197I. I sdm sam bio sklon tome miSljenju,pa sam kod proudavanja vodenih znakova kod inkunabula na hrvatskom jeziku proudio i papir iz primjerka inkunabule Nikole Modru5kog, ne bih li u papiru na5aoneku vezu, ali primjerak u Narodnoj i sveudili5nojknjiZnici, sign. R I - 8." - 21 (prije R - 51) nije dao pozitivnog rezaltata.Imadem bilje5ku iz tog vremena,da se na petom listu (od ukupno Sest)nalazi vodeni znak kola s dva kotada (Char i deux roues) s nekim posebnimnastavkom. Moguie je da je to dio znakasa detiri kotaEa(Char d quatreroues),po5to je znak rezan prigodom preloma za tisak i uvez. Varijante toga znaka kod Briquetazsu naposepod br. 3528,2536,3539,3544i dr. U svojim radovima prethodnim i glavnim3navodim ne5to i o Nikoli ModruSkom. Literaturu o Nikoli navodi bibliotekar S. Jurida u svom rad:o ,daleko potpunije od literature u navodi S. furiis ovih Sestizdanja, prema standardnimkatalozima za inkunabulistiku: I. Romae,In aedibusAntonii et Raphaelisde Vulteris, non ante 18. t. t474.8"10f. 2. Romae,|ohannesGensberg, non ante'!,8.l. 1474.4'10 f. 3. Romae,StephanusPlannck, !481-1487.4 6 f. 4. Paduae,MatthaeusCordonis,30. 8. 1482.4" 8 f . 5. Romae,Bartholomaeus Guldinbeck,ca 1484.4" 6 f . 6. Rostochiii, Fratres Domus Horti Viridi, s. a. 4" 8 f.

cri c

etr9 .{ cud

mu CO r et' f,ro €ge Iice

13O

t-

-

Cec

g..

Pu ftnt colk tatd

ban con razabrati iz daljnjeg razlaganja. Spomenutoje vei da je saduvanneobidnoveliki broj te inkunabule. U Hrvatskoj, u Nacionalnoj i sveudili5nojknjiZnici u Zagrebu,nar,odi ' C. M. Briquet: Les filigranes. A facsimile of the 1907 edit. Vol. 1-4, Jubiiee , edit. Amsterdam 1968. 3 M. Bo5njak: A Study ol Slavic Incunabula. Zagreb-N4iinchen, 1968. i Slavenska inkunabulistika. Zagreb, 1970. ' Vjesnik bibliotekara Hruatske, eod. 6 (1960), br. l-2, str. 1-37. s S. |urii: Iugoslaviae scriptores latini recentiaris aetatis. Pars 1. Opera scriptorum latinorum natione croatorum usque ad annum MDCCCXLVIII lypis edita. Bibliographiae fundamenta. Tomus 1. Index Alphabeticus. Fasc. 2. Zagrabiae "1968. No 225G2261.Pars 2. Index systematicus.Zagrabiae 7971. P. 30, 51 et 164.

592

Ar gu-

mu nat

PRV JERI UV]

eni pobornik a sredstvaza 1480.mogao d. 1483.,tije >er>iz ZaWr kod proudaiku proudio i r li u papiru njiZnici, sign. adembiljedku i vodeniznak n nastavkom. rroues),po5to te toga znaka dr. U svojim iModruSkom. radu
da Oratioin ftrrtiieReutrendifiimi

m ini. dii Pctri^Gardinalis lanCtrSoc rrt h i i, i rtjt'n'r-* tvt''.-!';t--; ti babitsa iteuerido Patre domino ".Lz! Jac'

i'l;.;i;;rpifcopomoiruficnti.'':Itrt:*{ Vtn in omni fsinr

mu n u sre b u sa be ob e nt copia acfPl*ndore aillI

rei. Ittud?gopriuscon fuoinomrfet6PuB Pcrd

'etri cardinalis rrdnimkatalo, non ante 18. , 4 1 0f .

8f. a, formatu,pa ih je tiskanou redenoizdanje madepo dvije iteraturi o toj o se to moZe te inkunabule. rgrebu,navodi

us ucftfli adturS.zbtrc u uilaex pte ler/arepot' r ee 5pLf'6mi6 ft it rffr-mir 6. c6rni Im5 ?5luctu'din rlna€ql grrqtrd i9 :.IFi" :xteritat€et incrcdibilel

(ura?t'st gglol?SgTlle:t:game PGrguetqgllgg

Vol. 14, ]ubilee , 1968.i Slavent. 1. Opera scriptrIII typis edita. Zagrabiae 1968. ll et 164.

19. PRVA STRANICA INKUNABULE NIKOLE MODR.USKOG, IZ PRIMTERKA KOII SE EUVA IJ OBIBLIOTECA NAZIONALE MARCIANA> U VENECITI

Ontlo InFumr:Rnrnndiftimt dom[ni.D.Rnr Grdtnaffen{tl. ido patredfio

Sixtifabi

isdi:

ui[Iima cxtitit morsipa iocundarffe,nonpcuit. Atterunrquoexnrmffamicimun(srebus$ lq 'iuscopr/ecfplidore am arft.[f,udqgoprirs con

ctt3totittscurtclu{tum ! Pcrdidrttis or opdrocte

miftcrils olrt?.o mi&can idrus au &fi:ie n prffioni quitcti uod ina gnoad< rtgl itEil

rt mcrsi Noncf qfrtnp nscfiJi r uniushc e fccunrs stnimir rftamic incomo ui.dfete mcntiarn

mus afqt

ftutit{icu domini

ZADNJA MODRUS COMUNI

\

?\ :JT

Y

NASLOVNA STRANICA INKUNABULE NIKOLE MODRUSKOG, IZ PRIMJERKA U
DESNOT U VENE(

rnifbrils ma3 &mlnoaninramc,5mcnd,rnrts rr atrtr.O,$ibirsrnoxptatis ufg i [uce3 portipial i.:. fe:n151r r lc&acuan;gcl le'.,cbant in ; eaquc ictia' it.done c lcctorconri:rice n pucnit.ubifcrip>tura rn quit ct inclinatocrpirccnrrfit fpirrrii. {f A d banc uod inadrteftedcoanimrucluticcrcJ acccpto fi gnoaddrirnfufrconFeft rtg itaum Fctrxcuirt . linri etatcrrr conrplcuii rrurnuixit. qui quecfig

tcc,.',eft.Norris F.rr;':i;f""rt:l;:fS; :1

ctnimirl mrgnoetornrmdroct urilrtati. $d nd rft amicorp o$icifrfuac5,rrodr cx amicifpedlara incom,rdis.Qgicquid fupuixrff*.dotoribrfup eiJletetlabcribui.Qri6us qfr eurndiuinacG rnsntia mlfcricqdierfubJuxii..gratiasilli aga Dominusdcdrtdonringit, 111rs 1tg dicamus. ftutitficutdorninoptacuititaFaitunrcftfir nomE &mini bgrudi{lum.Amen. ZADNJA STRANICA INKUNABULE NIKOLE MODRUSKOG IZ PRIMJERKA IJ
ZNAKOVI

IZ

PRIMIERKA

s.l

Bog :zdt nat au nal rep prir

Or

rr)

a 6 !

N^

Mor

tQ ,\ e(s \.o NC

vi .: :tr :: ,(/a 6


a .= ia

.10

o: t_ ^ A9 vlF

deti

et?

F. I

QJ< N.9

z* v.N <'F

9€ t,v\

tl - ,

l*

t4

Dru mia Fen zior niti ria siar Mo izI nat nje prir

od E.I

ito Sou Ber

29"

Nel

Frr

nice nuti drui

aa ,o

<'= ztr )o AA

<'6

z8

prol nov Polj


A.= r7.€l-

L-/

+l .A

E

808

<;

bo

No(

z'=

Vol.

HL

;-

:3, 41

O) ro

r)

cia N^

ktx

(s r\ \.9 r.' a

\ d

v: 11q v::

*;t

\6

2.5

a .90

o: L.{ ^d)

uo

V;N rrr:a

o-u N.g

z* v.N v=

zP" Frr

o--

<.s

za )o (tc

<'d

Z,E

<& ztr D.= a& -6 r!

7.x

;.a

S0S; Ibf"d"lii,:

Inkunabule u Narodnoi Republici Hrvatskoj. Zagreb,1952.No

*.;i6:'35rf:#y.t3€'].,"""*uoli

deuebibtioteche d'rtatia.Roma 1e43. r. r-4.

Museum. Catalogueof books printeal in the l5th. London 1958. Vol."I{.irith ' F. R. Goff: Incunaburain Amerban Libraries.New york 1964.No N49-N52.

593

PoljskeloposjedujeBibliotekakatolidkogauniversitetau Lublinu osobito rijetko izdanje iz Rostocka, za koje izdavali donose, da je izdano oko 1476. Trede izdanjeposjedujubiblioteke: |agiellonskaiz Krakova i Zaklade narodnogimena Ossollinskichiz Wroclawa i detvrto izdanje, za koje popisivadiistidu, da je to varijanta B, a nalazi se u ved spomenutoj knjiZnici ]agiellonskoj u Krakovu. To isto, tre6e, izdanje posjeduje i Centralnanaudnabiblioteka Ukrajinskeakademijenauka u Kijevu, kako je to zabiljeZenou najnovijem katalogu inkunabula od B. Zdanevida,ll koji sam nedavno dobio. No raspravi nije svrha donijeti potpuni popis nalaziita pa prekidam s daljnjim navodenjem. Za ovu raspravu pribavio sam po jednu kopiju od prvog i drugog izdanja, i to od prvog izdanja kopiju primjerka biblioteke Comunaleu Trevisu, a za drtgo izdanjeiz biblioteke Nazionaledi S. Marco u Veneciji. I bez usporedivanjamole se dosta lako ustanoviti, da se radi o razliditim izdanjima.Slova su neznatnovedaiz primjerka u Veneciji, no prelom je daleko skladniji u primjerku iz Trevisa,pa bi to moglo dovesti u sumnju, da je primjerak iz Trevisa prvo izdanje, jer je u tehnidkom pogledusvakakodotjeranije.No ta ie nam se tajna otkriti, kada usporedimo primjerak iz Trevisa i primjerak iz Londona(BMC IV 48), koji bi, prema literaturi, trebali biti identidni. Donosim prvo podatke prema pouzdanim pa.datcimaza pimjerak Kataloga Britanskog Mnzeja:l2 NICOLAUS, EpiscopusModrusiensis Oratio in funere Cardinalis S. Sixti habita. Romae,In domo Antonii et Raphaelisde Vulterris, f Not belore 18 January, 1474/ Oclavo. /aLo/ 10 leaves.2.": 30 lines, 146 X 83 mm. Incipit: Oratio in lunere Reuerendissimill domini. D. Petri Cardinal' sActi ll Sixti habita a Reuer)do patre do ll mino Nicolao ep| modnisiensi.ll Kolofon: ...sit nomemdomini be ll nedictum.Amen. ll

JeznacaJnr nim velikim siensi,umje Incipit je 18. retku,a u tome, Sto 26 lines and normal brea po 30 redak kod togana ima 558 red ili mjestaza da su i mjer Premasr Gradskeknj izdanja,koje otiskivanjas grijeSke,ili r adakione se to moZer ali, naZalos vel iz drugo Za primj found in thi Ne posj kao ni za pr tri vodena z varijante,ob quet16no 83

Lako je uoditi razlike. U kolofonu prvi redak je identidankod oba primjerka. U drugom retku je razlika 5to primjerak iz Londona donosi rijed sancti u skradenom obliku, a u treiem retku pak rijed domino donosi u cijelosti i rastavlja ju poslije prvog sloga i prenosi u detvrti redak, te je tako nastalapromjena u prelomu u detvrtom retku. Manje

Premaiz literatura za latinskomje nost, da da Primjerak iz Vulterris i c prelom djela posluZilokar Potrebn skog autora se pola mile Nikola Mod dekati da iz

'o Incunabula quae in bibliothecis Poloniae asseruantur. Moderante Alodia Kawecka-Gryczow{ Composuerunt Maria Bohonos et Eliza Szandorowska. Wratislaviae 1970. Vol. 2. No 3960-3962. "tr B. ZdaneviE: Katalog inkunabul. Kiiv, 1974. No 329. BMC. Vol. IV, p. 48.

'3 Ibid. 14BMC. I Type 97. BMC. \ ." c . M .

No da vidimo kako glasi podetaki svrSetaku primjerku iz Gradske knjiZnice u Trevisu: Incipit: Oratio in lunere Reuerendissimill domini. D. Petri Cardinal' sancti ll Sixti habita reuerAdopatre dno ll Nicolao epo modrusiensi.ll Kololon: /donosim isti isjetak tekstakao kod BMCI ...sit nomAll domini benedictum. Amen. ll

594

I

nu osobito zdanooko kovai Zazdanje,za pomenutoj osjedujei jevu,kako lanevida,ll

runi popis ; i drugog lmunaleu o u Venese radi o :neciji,no /o dovesti tehnidkom la usporet), koji bi, ke prema eja:12

belore 18 ( 83 mm. Cardinal' fi modni-

ll r Gradske Cardinal' usiensi.ll ll domini kod oba na donosi I domino u detvrti ru. Manje nte Alodia sska. Wra-

'3 Ibid. '4 BMc. Facsimiles. Part IV-vII. Type 97. 's BMC. Vol. IV, p. 48. Iu C. M. Briquet: lbiO.

Lithographic reprint. London r96i. Tabr. 5,

595

II.

Navedimo joS, da pravo prezime priretlivada glasi Weber. To je, 'dakle, sveienik Hinko Weber* iz Senja,koji je bio uhiien od tadanjih i

danalnjih okul dugogodi5njur doblje). Prvih godir postojali unuta mjerno veiu s tako i sveden kriomice sloZi Kasnije su osu tzv. , p sada tu Kulu n denja, dok su imala ne samo vali kao sklad Staroj GradiSk U spomen toliko njih, da nog metra. Stq u gajbama.Un toj Kuli bio, m i Hinko Webe Prematom treba biti Hink cu, kao i za p mjesto izdania Staroj Gradi5k KnjiZica in tri stranedone igre>, a tekst t rene igre> nala 184. strani. Na podetk nica 56-57.nt velka grije5ka list. Poledina dva pogreSnor nica i na vers pravilno i nem senom,knjiga shvatljivim i E

* TuZna vijest o smrti vlE. Hinka Webera omoguduje nam objavu ove zaista rijetke knjiZice. Naime, 10. travnja ov. g. (1976.) umro je, poslije te5ke operacije, 'u bolnici u Rijeci (SuSaku) ovaj napadeni Hrvat, u 63. godini Zivota (ro. Vld. Weber bavio se knjigom i pokrenuo prije rata izdavaEku omladinsku ibiblioteku (OMKA) --odatle i izd. oznake na ovoj misterioznoj knjiiici-, i sura

divao u listu sl Wehrmelskirchen novom
NEPOZNATA I NAJRJEDJA KNJIGA IZ (REPUBLIKE HRVATSKE,) To je mala knjiZica iz podruEja kraljevske igre, Saha.Uvezana je u originalne platnenekorice plave boje. Velidina korica iznosi u mm, visina 106, Sirina74. SamaknjiZica,bez korica, jo5 je manja i iznosi 100 X 71 mm, a tekst 76 X 54 mm. Imade vrlo neujednadenibroj redaka,do 26. Visina 10 redaka iznosi 28 mm. Tiskana je vrlo sitnim slovima. Naslov na koricama, s originalnim crteZom, gTasi: i ispod toga (OMKAD. Na hrptu je, pored naslova i wdavada,kao autor naveden,na prvom mjestu: Dufresne. Unutarnja naslovna strana ima crtama oznaEenuSahovskuplodu i glasi: <. Na poletlini naslovnestranice knjiZice tiskano je nadalje: . Impresum je ostao, dakle, bez oznake godine, no podaci o priredivadu, mjestu izdanja i tzdavaEu,ionako su potpuno krivi iz politidkih ruzloga. Priredivada (i prevodioca) moZemodoista ovdje uzeti kao auto. ra, jer on je bio ne samo priredivad, vei ujedno i slagar i tiskar i knjigoveLatog neobidnogrijetkog djela, jer ga je izradio tek u par primjeraka i opisivani primjerak moy'.daje tek jedini saduvaniod svih, koji su bili tiskani. No mnogo toga ie nam se razjasniti i dati potrebne bibliografske podatke, kada otvorimo stranu 59 te male knjiZice. Na toj je, naime, stranici, u sredini Sahovskogateksta, otisnut umetak od dva reda, koja su gotovo izletjela iz pune napa6enedu5e slagarai autora. Naime, trinaesti i detrnaestiretci glase: Kod toga se slagaru od straha, da ne bude otkriven, potkrala i pogre5ka,pa je umjesto sloZio (zawren)), a kasnije nije ni u korekturi htio, ili dospio ispraviti.

:596

Jvezanaje u u mm,visina rsi 100X 71 daka,do 26. gima.Naslov wske igre> i ia, kao autor rsku plodu i Hinko Tkal:
otkrala i po. Lijenije ni u 'eber. To je, od tadanjih i

danalnjih okupatora Hrvatske, dne 29. lipnja 1945. Bio je osuden na dugogodi5njurobiju (nisam ga poznavao i ne sjeiam se na koliko rardoblje). Prvih godina komunistidke vladavine u Staroj Gradi5ci, dok joi nisu postojali unutarnji zidovi i'medu triju odjela, imali su o.sudenicisrazmjerno veCu slobodu kretanja i rada. Bili su zaokupljeni radom, pa je tako i sveienik Hinko Weber izudio tiskarski i knjigove5ki zanat i kriomice sloZio, tiskao i uvezao ovu knjiZicu, tek u par primjeraka" Kasnije su osudenici na deseti viSegodina bili strpani u prvi odjel, tj. u tzv. , pregradenuod drugih odjela unutarnjim zidom. Vlastodr5ci sadatu Kulu restauriraju u turistidki objekt, zbog njenog povijesnogznadenja, dok su daleko vrjedniji objekt, predivnu baroknu crkw, koja je imala ne samo povijesno ve6 i umjetniEko zna(nnje,najprije upotrebljavali kao skladiEte,a kasnije sasma poru5ili i izbrisali joj svaki trag u Staroj Gradi5ki. U spomenutu Kulu bili su zaFraranisamo politiEki osudenici, i to toliko njih, da je na svakog osudenika otpadalo manje od pola kvadratnog metra. Strpavani su bili, jedan nad drugim, od poda do stropa, kao u gajbama. Unuffa je bilo zagu5ljivo i nepodnoiljivo. Cuo sam, da je u toj Kuli bio, medu stotinamadrugih ozudenih,uz mnoge druge weienike i Hinko Weber. Prema tome, kao autor, prevodilac i priredivad ove kuriozne knjiZice treba biti Hinko Weber, a za nazna(nnogautora originala staviti uputnicu, kao i za pseudonim Hinko TkalEevii. U impresumu treba biti kao mjesto izdanja Stara Gradi5ka, kao tiskara, Tiskara Kaznenogzavoda u Staroj Gradi5ki, a godina izdanja, god. 1946. KnjiZica ima 262 stranice. Prvih osam stranica nije paginirano. Na tri straae donesenje sadrZajknjiZice. Na 7. strani stoji: , a tekst podinje na 9. vei paginiranoj strani. Drugi dio < nalazi se na str. 161., a zadnji, treii dio < na 184. strani. Na podetku nadinio je tiskar disto pod€tnidkegrije5ke. Izmedu stranica 56-57. nalazi se polovica uspravnog lista, Sto je zapravo knjigove5kagrije5ka.Izmedu sfranica6G61. tiskarskomgrije5kom dolaziprazan list. Poletlina stranice 61. je prazna, a poslije te grije$ke dolaze isto dva pogreSnootisnuta lista, recto 63-62 verso, zatim dolazi prazna stranica i na verso poledini je otisnuta stranica 64. Kasnije idu sve stranice pravilno i nema viSetakvih poietnidkih grije5akatiskara. No, prema iznesenom, knjiga ipak ima otisnut kompletan tekst, unatod navedenim,neshvatljivim i Eisto tiskarskim grije5kama.

iaw ove zaista te.Skeoperacije, rta (roden je u u Delnicama i levet godina-, ku omladinsku jiiici-, i sura

597

A. B.

( L

POVODOM VINKO

(

Promatrai; I smisao i red, v njemu i prvotn' nistitke nehajn te klasitnomu i trinu, za totnl stvarima i vidi u A. B. Simita u promiSljanje i sudbini tovjel isviieta,iosr smisao, i odaj t Ituie u poeziju.

iz Pog

OVDIEm se proudava

pravclma, pro revoluiranjatl izraza.Bilo b bismotako mr u oYom sluda biti se ipak r nezavisnosti Mislim da ma5enijeono r tima doreden samozato,da gotovljenih sp tim tvrdnjama vei napisano I kao 5toje ut nam govori njr ni stigaonaja razvijao, jer A savrsenstva, 5 dokrajak sam jezilni razvoj, duju6i i ranije 598

;ailaiz zloglasr je izdriavao, eznu u Staroj t je iz logora, komunistidkih knjiZicapre5la a, uz napisano vidjeti, poslije primjelak iste I ne znam za rlitidkiradnik, :o-Ugarske, pa rala o takovoi logoru drZalo, i bio premje5runo znadenje : od osobitog onovneosude zne, iz svoje tetima, i ovo hrvatskojjav-

A. B. SIMIC I HRVATSKI TEZIK POVODOMso-GODISNIICE SMRTI A. B. STMICA VINKO

GRUBISIC

Promatrai li jezik da ga spoznai kao smisao i red, vodi te natrag k sebi predainiemu i prvotnomu; od romantidko modernistitke nehajnosti i neodredenosti odvodi te klasitnomu kao ugledu za iistotu i bistrinu, za totnost i pravost. Osietanie o stvarima i vidicima oko sebe prome1e se u A. B. Simi1a u Euvstvouanje i, u isti mah, u promiSlianje o udesu touieka u dru9tvu i sudbini tovjeka u sviietu, o smislu Eivota i svijeta, i o smislu iezika, te on osjefoni smisao, i oEaj od nemoti da spozna, obli- .-._. kuje u poeziju. ,:

(STANKO SIMIC, iz Pogovorao djelu A. B. Simiia)

I.

599

kom>, ka) jevima isk Sini6 za <
ti svojim . svjetski rni i prvi lvlzmurzamasu ,adnoherioj hrvatradovima 'dredivao vito vide A. B. Sito iztaza govani>, ',
grs./16. od onih, cvjetnu' Sabrana i navodi e, A. B. t poeziji ) faze,u iezikom, unjenim rvaianja : pisane kratkoo, da je njegovu vorilo o stajanje, najbolje hidruI mogao

lju proprvi je ezik ne ivi jezi601

stanje.Njihov taj stil je jedna uniforma. Poruiimo taj red,.i.moZda6emo (II., p-il"niti Zi"ot. nazalriho uniforme i moida iemo otkriti duSu>' 70.).'

otvorenobezgranidnobeskonadno>: Kuda da podem u ovu prazninu ispred sebe Da se javim svojima kao sablast I1 ko sramota Prijateljima? : I' verziii (Kuda da Podem? Zar da se javim medu svoje ko sablast? il ko sramota medu stare znance (...)). I Nesto slidno 6emo naii i u F. werfela u pjesmi : Komm, heiliger Geist, Du schdpferisch! Den Marmoi unsrer Form zerbrich!

602

U kon toj prazn beskraju7 prazninof djelovaot pjesmu kr bismovid

U svo A. B. Sin kao sreds ne zamje crpe nem svojim ve znadenjs ier tzeta toliko pu podeomu toga da b trenutnoj Prvotnist i da je ge Da mi sv nam kao slabomk, mora zna gospoda Simi6ev trukom s rekosmo dobranoi za pjesn Govor ra isticanja vanijih re razlikova rijedi: <, materija iz svagd

Lda 6emo rSu>.(II., r> odnose om jezika .ila preko )mentarne amizirati. gasvojim e rijed ne TeLioje rijedi gorijedi, a ala je iz r snagus nenadano rm je ba5 2da vidije -kao Zapravo, vu nastoa ponese r pjesmi. dno) vernemamo d pjesmu ft
itus>:

adi da su kao odjek ,. Pinthus, : je cijelo Sto nisu oguiavalo nisla,

U konadnojje pjesmi dodano < toj _praznini prije bila posveiena r beskraju / la ne znambih li krido prazninom>), a dva puta je izosta, djelovao,neposrednijel izravnije. Irr pjesmu kao izrilai, a navest iemo bismo vidjeli to zgir5njavanje misli t I. verziia: Oh, sunce ito u ovoj zemlji sja nada mnom znam: sjat ie svugdje tako, prati 6e me svuda kao oko Ej, tko bi znao neko mjesto na ovomu svijetu gdje ne sja ovo sunce! II. verziia: Sunce me prati kao oko Uvidam: treba oti6i nekud daleko od sunca

mnogostruko interesantnom razmatranju Fitozolija o riiedi ^ -U :,u_:T razlikuje (rII., 157.)inzistiraluii na to-u, d, se nii).Simii se borf pr< svojim verbalizmom) nazvali "inflat

mora znaditi, odnosno pokrivati zni gospodarinajrazliditijih demagogija Simiievo razmi5ljanjeo norodu-lijeE trukom sredstvu,meni se dini da nar

na (kretnje, slobodanagla5avanjai ugih i ogranidenijih, ali zato njego_ Sljatina to, da je A. B. Simi6u-torn slovcima, dokaz su i ove njegove omu govoru kao gotovo djelo prema I nije nikakvo dudo ako riiedfuzete ni moi koja zaduduje.Loii pjesnici 605

i uopie loSi pisci jesu ba5 oni koji izrnrcvatenu rijed dotuku do kraja'> (III., 158.). Iako govor ne nudi sve svoje razine pisanomjeziku, on ostajenjegova

rmamopr€ koje je m da se ozn oznadeno ostvaren I gledajuii dosta mis od koje s opiirno. S vremena,I ljenika>()

MoZd pone5too njegovopr opisaoi n o dem bi uniformu svojih raz ma voden (i nesust 5lmlc

elastidnokao rijed>).

3 Nav. pr. R. Barthes par R. Barthes,Ecrivains de toujours, Seuil, 1975',str. 67.

604

intuitivno (bankarn uvijek ne samimtir ViSetr de Sauss potrebu z zanemar figura stv nikako ne , je -izgubiti da ti sim gotovljive svoje kon onih koji Sabloniz njima po niti (te5k biti doba jezerapli zaronu6e U ov

o Odn dictionnair

lo kraja> : njegova rji je nertika preu kad je ni misao 5egSimiristeridno govorom, nadin,on uktuaciju la5 stoga r Sto mi r,ineda r u prolla nju rijedi, ariji nego J dembi snalasku rZi u sebi !{i5tanije okazat(e izvjesnih n podetku. ena u toj rih samo;uglasnika po svolol ustvrditi: ). otonje ne r pripada, ilnici) ba5 L(i pisanu u vrijediti r prijenos ;t sustava, najveima rosmjeran. ,, tj. da se G.), onda |.75., str.67.

imamo pravo pomi5ljati na oznadidbeno(signifiant) i oznadeno(signifi6),4 koje je medusobno povezano znadenjskomkonvencijom Sto opet znadi da se oznadidbenomoZe (i da je se moglo) pridruZiti nekom drugom oznadenom,odnosno dati neko drukdije oznadeno.Simi6 je poznavao ostvaren hrvatski jezik i govorio je o jezidnom potencijalu (najvedma gledajuii taj potencijal kao jeziEni fond u mogucoj leksici). (III., 161.). MoZda se udaljih od teme, ali dinilo mi je se vrlo potrebnim navesti pone5to od Simi6evih razmi3ljanja o jeziku uopde, da bismo shvatili njegovo poimanje hrvatskog jezika. NaZalost,spomenutukrizu Simii nije opisao i nikako ne pretendiram na to da bih kazao kako je lako doznati o dem bi Simii pisao. Taj hrvatski mislilac-pjesnik zaista je ruzdirao uniformu jezika kako bi pokazao njegovu du5u. Ali on je i u dubinu svojih razmi5ljanjao jeziku iSaorazliditim putevima, razliditim znatiheljama voden. Ntje bio jezikoslovac,ali je u usputnim razmiSljanjimazapazio (i nesustavnoiznio) rnnogo vi5e nego suvremenimu jezikoslovci. Simii ne razmi5lja o jeziku konvencionalno,nego gotovo bih rekao intuitivno. On je shvatio prave uzroke za5to se neki (bankar na primjer) mnogo lakSe izraZava nego filozof, koji 6e i biti uvijek nesiguranrijedi, jer je zaronjen u dublje slojeve sebe i svijeta, a samim tim i u dublje slojeve jezika. ViSe puta usporedena sa Sahovskomigrom (podev od de Saussurea)sadrZi u sebi, medu inima, i tu opasnost5to ukazuje na potrebu zanemarivanjane samo prethodnih rasporedafigura, nego i na zanemarivanje prethodnih igradkih moguinosti koje su rasporedi tih figura sworili. I kad A. B. Simi6 kaZe , on nam nikako ne Zeli reii, da su samim tim simboli predani Sahovskojjezidnoj *igrin, jer ne dine figure igru igrom, nego se figurama moZe igrati i -izgubiti. Tim Stosu simboli <, jezik u sebi sadrZiopasnost da ti simboli ne budu prihvadeni kao dogotovljenasredstvanikad nedogotovljive igre. U pjesmi se rijed utvrduje ne toliko sobomi neposrednosti svoje kontekstualne sadrZine,koliko tim Sto ispunjava metridke obrasce onih koji u svojim ditaladkim navikama. Odatle Sabloniziranje.Kli5eji. Pjesma tu biva zaglu5enarijedima, umjesto da njima postaje. Sahovskapatrija tu moZe biti , ali ne niti .Rasporedfigura nije nanovo mi5ljen i osmi5ljavan.<(III., 161.). U ovoj vi5estruko zanimljivoj Simiievoj raspravi o rijedi i mi5ljenje { Odnose : uzimljem prema rjeEniku Iz dictionnaires du savoir modeme, Paris 1973., str. 485. i 486.

Iangage, Les

605

o tudim rijedima uklopivo je u njegove jezidne nazore o rijedi uopde. Simi6 je protiv puristidkog mi5ljenja, da sve (naglasioA. B. S.) tutle rijedi treba istrijebiti iz materinskogjezika. Za neke takve rijedi Simi6 a koje su ipak kai,e, da nam izgledaju >, tude: <(...) samo bi ih luclak podeo izbacivati iz jezika>>(III., 161.). S druge strane, oni koji prevode strane rijedi desto vrlo slabo tvore domaiu rijed pa te napravljenerijedi su nosti ili samo dijelom. Simii ne ludi posudenice i strane rijeEi, iako govori o razliditim . On, govoreii o rijedi i , kaLe da (IIL, 162.), ali mi <> danas ni jednu ni drugu navedenurijed ne nazivamo , nego ih upotrebljavamokao svoje,bez obzira na njihove nadinenastanka. S ovo nekoliko napomenanastojah obrazloLiti Kraus-Simidevutvrdnju, da'sve Sto Zivi jezikom, jezikom i gine. Sve 5to je stalo formulom, prestajebiti jezikom.U rijedi se stvar naslu6ujei stvar se rjedju nasluiuje i 5to se vi5e primidemo elementarnostirijedi ba5 su spojnice tog dvojstva vidljivije. Rijed ne govori toliko sebekoliko govori sobom.Rijedi je smrt dogotovljenjempostati. III. Drugi titat razumije oue rijeti ba| toliko mnlo koliko i autor koii ih je napisao (...) dok ja o njima morarn misliti to vi\e Sto je manje njihov autor o njima mislio. (II., j75.)

Govoredi o mnogim hrvatskim piscima, A. B. Simii redovito ne zaboravlja njihov jezik. Govoreii u nekoliko navrata o Nazoru, svaki put se osvrie na Nazorovo slabo poznavanje hrvatskog iezika. (IL, 14.). Interesantnljije za i onakoima vi5eepskoga, na5erazmi5ljanjeovaj navod o Nazoru: < (II., 10.). Iako nije potpuno vidljivo po demuje A. B. Simi6 razlikovaorjednik epika od rjednika lirika, to se donekledA naslutiti:
pjesmu,ili bar vemo- na on Rijedi > i svojim suod lirici kao nepo naglaiava njen trpi od imeno mnogo do praz pridjeve; odno na strani dom Za KrleLin ovako blistave 35.). (II., 3 A. B. Simii sm praznom retori od umjetnika nazivlje retorik glave i komed Kosorau pjesn sao germansk rijedi u pijano Simii ne s akrobacijamaI na kojima se n Sevljenjakritikr zama>>, Andriievu r vii, A. B. Si;
s R. Barthes 6 Tekst je u

uop6e. i.) tude )1 Dlmlc

su ipak ,161.); o tvore lih koje evedenu objasni eplodne t. 162.). 5totude iz kojeg rja koja riem seI ili tek j potpurzliditim kale da ali mi jedima>, astanka. ru tvrdmrulom, asluduje clvojstva , je smrt zama>>,

tr koii ih fieniihov [II.,375.) ne zaboraki put Iazot ne nego se iji je za epskoga, ro medu r rjednik !{azorov, u epsku

s R. Barthes, nav. di.47. 6 Tekst je pohrvaien. le u' Sabranim dielima ekavski i srpski, a ovdje

607

skom) ima grebu, gdje drukdije) b Bogai Th. <
nameie jeziku nego iz njeg proizlazi. Nepovjerenjeprema Zargonuu A. B. simiia oEito proizlazi iz otpora novinarstvui njegovu sve to oditijem utjecaju na knjiZevni izraz. A. B. Simii je izmedu Lurnalizmai knjizevnosti povladio odtre granice, gotovo je prokopavao jazove. Nepovjerenje prema narjedju (ugl"avnom'klajkav608

Iako je je bio protir sku izraL,a bezvrijedno situaciju,ov (11.,352.). svegaod str Simii-dram (I., 208.i : stvara rijed s kojeg se I poslije sna, rijedi
,m Jeoponasanje ibanalnijoj rijedi u spomenutom aiirivanja svojeg Zevnostinije bio imid, medu inim aznihfraza, okaeg ili nekog. i6u A. B. Simii tio biti pjesnik> oji je razlidit od r pisac ima zato rvdatikad netko, 5u ipak jezikom, ;onomgovorenim ebi), nego Largoer Vidri6 mije5a ioj kad5tosmisao iku. MjeSatidijarakar kojim dijarremaV. Vidriiu - negoje nadelno e od , >zrkau standardodredivati neprizimljesemantidka ma norma moZe lrolirivana.
skom) ima najvjerojatnije uzrok u tomu 5to je A. B. Simii Livio tt Za' grebu, gdje je kajkavski dijalekt u njegovo vrijeme (a ni danasnije ni5ta drukdije) bio zaista mje5avina svega i svadega,gdje bi se uz dragog Boga i Th. F. Magnera rijetko tko i mogao sna6i. jezika jo5 ne dini nekoga pjesnikom, umjetnikom u jezi< (II.,

2s4.).

(tt.,254.).

Veiini pisaca romana <>(izltzetaktje R. Nikoli6, ali ni njegov jezik ne spa5avaumjetnost djela) A. B. Simi6 predbacuje nepoznavanjeni potrebnog izraza ni folklora, koji se izrazom ne nadornje5tanego iskazuje. Iako je o dramskom izraza zapisaotek poneStousputno, A. B. 5imi6 je bio protiv < koji pravu dramatidnostizrazom, dramsku iziaZalnu posebnost potiskuje i istiskuje. Primjer mu je dramske bezvrijednosti I. Vojnovi6. (1I., 352). Posioji-jedan,naoko kratak, A. B. Simi6ev dramski tekst,

u ovom grobu. Kako mrzim te zidove...i ta boja, taj mrak>. Sin primje6uje: > 6u da sam u polju. Da je oko mene sve tako Siroko,svijetlo i daleko. Oh!

xotzlazi iz otpora Levnitzraz. A, B. re granice,gotovo uglavnom kajkav609

samoje u tom pogledu sve u drami svedenona njenu stvarnost,budu6i da svaka umjetnina posjeduje svoju stvarnost izrazom. Na jednom mjestu Majka ne govori niSta, ne mide se, a to je ba5 ne samonajprikladniji, nego i najjadi dramatski izraz tjeskobe(pomislimo na Ibsena).Misao na ubijenu pticu u poljskim Sirinama,svjetlostii daljinama (bez obzfta simbolizira li ptica Zivot ili ne) stvarnost je stvorena situacijom.Nagle izmjenesmijehai Zalostinakon ubijene svrakene prigluSujudramatidnost,negopu5tajuizraz da odgovorisituacijskojpotraZnji i upravo tako te izmjene i prepu5taju tjeskobi da se sama izrazi. Iako se ovim kratkim tekstom kanim posebno pozabaviti, ovdje ga navedoh s izrazitom svrhorn: Ima nekoliko podudarnostiizmedu Vojnovi6eve drame Maikarate ispod Kuplja i ovog Simideva dramskog teksta, posebno ba5 onog odlomka koji A. B. Simii navodi iz Vojnoviieve drame. Anica u Vojnovi6evoj drami umire u poluromantidkoj pozi, a uza nju je njen (publici) i -nslsynsvitezlerc, koji je tu tek da pone5to<> da 5uti, dok Anica govori, te, na najneuvjerljiviji nadin, > kaZe joj >itd. Dakle, kad ju je ve6 podigao,kaZejoj > te da leti s njim, a Zenskane moZeni hodati. I nakon Sto im je pamet postala ptica, pobliZe golub, lete razmahanih krila, naravno do zvijezda,,, Nije u Vojnovida tematika nejaka, ali umjetnidki nadin uralavanja nije ni5ta udinio od te tematike.> A. B. Simi6 je, kako rekosmopiSudisvoje pjesmepisao i svoju poetiku. Pi5uii taj dramski tekst, Simii je izrekao i svoju teoriju drame. Uvjerljivost dviju razina, tj. dramske izrai.ajne stvarnosti u fizidkom i sjedajnomprisustvu, nije potisnuta nego izraLenagovorom. A. B. Simi6 je, takorekud, pi5u6i taj tekst praktidki potvrdio svoj prigovor Vojnovidu. ViSe puta je izraieno mi5ljenjeo tom kako je A. B. Simi6 teZio k jednostavnosti jezika. Meni se dini da sama rijed skriva u sebi ba5 onu opasnostkoja se nekako najlak5e uvladi u rasudbe o tom velikom hrvatskompjesniku. Prije bih rekao, da je A. B. Simi6 teLio za bistrinom knjiZevnog izraza, tj. da izraz izral,avajudi kontekstualno ne prestaje izraLavati sebe,drugim rijedima, da rijed ne govori svojim spojnim nego i sredi5njimsemantidkimpoljem. BaSje u tom pogledu svaka njegova rijed u pjesmi pjesma,u drami drama. Govoreii onako pohvalno o lvani Brli6-MaZuranii, Simi6 primjeiuje o njenom jeziku Prith iz Davnine: (II., 17. 18.). Ako su A. B. Simiieve osude jezidnih slabosti pojedinih pisaca ponekad preoStre,one nikada nisu ni pauialneni nedosljedne.Uvijek kritidki 610

hladno i nepopu trog u jr iako ni kad oni gdje tre Nav iuje, da da je ri (II., 38 nje) ja 1 zio, da damur zato da naglasn Ta je Si kao Sto Jlml

Vilka G Umjetni jezikom umjetni

nost,buduii a to je ba5 : (pomislimo tlosti i dalji. je stvorena 'rakene prikoj potraZnji izrazi. Iako ga navedoh roviievedrasta,posebno .rame.Anica nju je njen -naravno skriva u iudbeo tom mi6 teLio za kstualno ne svojimspojrgledusvaka 6 primjeduje lzna izvrsno ima dana ta :zikom.(...) :ojesu napipisacapone'ijek kritidki

NavodediNazorov stih <(II., j84.), odnosno

IV. U borbi da se julnoslavenski narodi, koliko su bili dio austrougarske monarhije, odijele od nje, mnogi hrvatski, i gotovo svi srpski pisci koji su Ziujeli i djelali u Hrrmtskoi, i to u vrijeme te najZe\1e borbe, naime za Svjetskog rata I, poieli su pisati svoju kniiZevnost ekavski, da bi tako i pravopisom istaknuli svoiu slogu s piscima srpskim u Srbiji i ujedno zbliZili hrvatsku i srpsku knji1evnost. (Tek maniina mladih urednijih hrvatskih pisaca izmedu 1918 i 1928 nije pisala ekavski). Premda inate u malo temu, A. B, Simi6 se slagao s veCinom tih spisatelja da se prihvati ekavica: pri kraju 1917 i u podetku 1918 svoi nacionalno polititki otpor austriianitini otituie i time ito ie u svomu listu Yijavica, vet 1917, sve svoie napise objavio piwne ekavski. Staviie, u novinama Glas Slovenaca, Hrvata i Srba, 1918, objelodanio je tlanak E, lcojim povladuie predlog lovana Skerlita da se u srpsku i hrvatsku knji1etmost uvedu elrnvica i latinica; i to obrazlale tinienicom ito uetina ponajvrednijih hrvatskih i srpskih pisaca u spomenuto urijeme, to iest u miesecima prije nego li je oblikwona SIIS, pi\e ekavski. Istiduti istinu o ieziku u knjiEevnosti da nie bitno koliko ie lijep nego koliko ie ekspresivan pa u imaginativnoi kniiZevnosti nije vaZno koie je narjeije, pi\e li se ijekavica ili ekavica, nego kako od jezika utiniti poeziiu, nafune koje ie narjetje piscu ekspresivnije-, te iskazuiuti se tako viSe umietnikom znalcem o ieziku u pjemitkoi umjetnosti nego li iskusnikom o Eivotu, da bi znao kako od jezika u niemu biua i \ta sve biua i zaito neki narod govori ouim ili onim narjetjem, on napredac preporutuje samo jedan dijalekt da bude 'jezik lugoslaviie' (-bez obzira. na iezikoslovce, i rn to za koji su diialekt Vuk i Danititlkojima te poslije u KnjiZevniku

6rl

povladittati-, i ne misledi na to u koiem ie dijalektu naiveta kolitina usmenih narodnih pjesama pripovjedaka, poslovica, zagonetaka i ostalih umotvorina u rijeti, i u kojern je diialektu u nas naivi{e knjiZevnosti napisane). Od toga sna jednog idealista, i mnogih drugih pregalaca za vrijeme Svietskog rata I, -znamonije se odielovilo niita.

(---)

(...) A. B. Simit niie nikada bio nikakav nacionalist. ler nije nacionalistidnost nego humanost i socijalnost u tomu ito je uviiek branio onaj dio, ili djeli6, Eovjetanstva, kojemu se Eini krivda, bio tai ilio ugnjetavani druEtvovni razred ili kakva titava naciia; (..) Povladuiuti opoziciiu monarhiii i kralievima sviiu vrsta, muEno se ozloiedio kad je baS u vrijeme svoie bolesti Euo, u oZujku 1925, da se Radit odrekao borbe za republiku.

.""i'{,#!i, "'t'#lf;"1,1'i#ffi Dozvolih si ovaj odulji motto, jer nam on ba5 najbolje pokazuje koji su razlozi mogli navesti A. B. Simiia za pihvadanje ekavice i nekih srpskih oblika (uglavnom nedosljednoi sporadidno),kao i to, koji su ga razlozi navodili da sAm ijekazivira i pohrva6uje svoje nekadalnje spise. A. B. Simiieve nedosljednosti, a u tom je jklopu-i jezilna tedo.il"dnost, lak5e su uodljive nego nedosljednostimnogih drugih pisacaiz jednog jedincatog ruzloga: Njegovo je djelo zbijeno u wemenu; izmedu njegovih razliditih i razlidnosnih rasudba nema onog vremenakoje bi nam svojom opiom dogadajnosti moglo pokazati mjerljivost tih nedosljednostikroz iskustvo. Sve je Simiievo stvaralaStvozbijeno u nekih niti petnaestak godina. A na5enam navike (koje znadevi5e slabost nego snagu) nekako lak5e opravdavaju nedosljednostiizmedu kojih je uvrstivo bar nekoliko desetljeiaopieg iskustva.Uz to, sAmSimi6 nikada nije ni skrivao svoje nedosljednostismatrajudiih jednostavnoodrazom osobnih sazorja. Simida su svojevremenonapadali jedni zbog njegovanedostatkahrvatstva, a drugi zbog nedostatkajugoslavenstva.Nitko ga nije napadaozbog < bilo koje pripadnosti.Zanimljivo bi bilo vidjeti, ali to daleko prelazi nakane ovih razmi5ljanja: kako su bili prave vrtikape bai ti njegovinapadadi.A. B. Simii nije nikada pripadao< (desto je to smatrao oboje istom stvari), ali je reagirao svojom poznatom Zestinom,kad ga je Lunadek proglasio nosiocem <, i to - zbog Simiieve kritike o Vidriiu! Pri tom ne zaboravlja pripomenuti, da 6e odgovoriti (II., 395.). Ocjenjujudi MeStrovitevo kiparstvo Simii govori i o oslobodenju: 612

Simidev degadrugog nego o jezil U uvodn izralavati ta gramatiku il: zavri5tatiu nije: < (IIL, 1 i nadelo,od nepravduDi pokazalo,d: ku>>nismo, nimka, ali r puteva), to

BraneC koviia te B uZe pogled mogli gleda 6evojanket i filologa), mo na Vukr mislili kao r su bili dest (III., 419.)

Uza sve jezik, inne' D. Bubliien (puhati u z Bublii ne z

iveea kolitina taka i ostalih z knjii,evnosti m za vriieme 'er

niie nacio k branio onai i dio ugnietariu6i opoziciiu cad je ba| u *oo borbe za e o ureilmiu A. B. Simi6a)

je pokazuje vice i nekih r, koji su ga lainje spise. a nedosljedca iz jednog du njegovih nam svojom :dnostikroz : petnaestak lgu) nekako rar nekoliko krivao svoje rcrja. ;tatkahrvattpadaozbog [i to daleko kape bai ti amani banirao svojom (programaimi6evekrilvoriti
Simi6evoprihvadanje ekavicp nije bilo programatsko,niti u ime bilo degadrugog do li njegova miSljenja,ne o hrvatskom, ili srpskom,jeziku, nego o jeziku uopCe, o jeziku kao o ekspresivnomsredstvu i naEelu. U uvodniku luriia 1919. god. Simii pi5e: (II., 148.), a kasnije: <(IIL, 15.). Posljednjije navod uzetiz dlankaUmjetnik i lilolog u kojem hvali Maretilevu Gramntiku ilvekovicnv Rjetnik, dosta pau5alnoi tek navode6i,a nikako ne pobijajuii rijedi Ks. 5. Dalskogkojih dio navodim prema spomenutuSimiievu dlanku: (III.; 18.). Simii kritizira jezik Dalskogapa se u tu kritiku utapa i nadelo,odnosnopoborba Dalskog za hrvatski jezik Simii tu dini onakvu nepravdu Dalskom, kakvu je ponekadu drugih osudivao.Vrijeme je ipak pokazalo,da je Dalski bio bliZi istini nego Sirnii. >nismo, jer ako ni5ta nije vjedno, za5tobi pogre5kabila jedina iznimka, ali da smo izabrali najgore od vi5e mogudih jeziEnih <(stazai puteva>,to je istina. Branedi i velidajuii neke od na5ih tada5njih filologa (Maretiia i lvekoviia te Broza), Simi6 nije bio najbolje sre6e.On je imao ili Sire ili uZe poglede od filologa, ali se ti pogledi nisu poklapali. Filolozi nisu mogli gledati pjesnidku ekspresiju u jeziku. Zanosno govoreii o Skerli6evoj anketi u dlanku E (taj je dlanak nastaodvije godine prije Umjetnika i filologa), Simii se obta(,apitanjem filolozima: (Zar da sb danaspozivamo na Vuka i Danidiia. Filolozi, Stamislite bi li i danasVuk ili Danidi6 mislili kao u svoje vrijeme. Naslanjati se na tradiciju i na misli onih koji su bili destoje naslanjati se na jednu mrtvu stvar i na jedne mrtve misli> (III., 419.).

6t3

DRA( VELI

POVOD( tu filozofiju> (II., 210.).

ANTE

HRV medu dv kom trid nom cva knjiZevn struje,ru do ljevic tarista,c javili se su svje kulturi i Rijet okosnic podrob ljivo da osvrnut

Dra sv. Kat ' gutin. (dilili> Mitko desetlj MISAO NA HRVATSKU: Mostar.

614

VENEZUELANSKI GENERAL DE MIRANDA 1786.U HRVATSKOJ PRETEEANEZAVISNOSTILATINSKE AMERIKE U POHODIMADUBROVNIKU ZDRAVKO

SANEEVIE

U POVIJESTI borbe za nezavisnost hispanoameridkih zemaljasmatra se, da su glavni pretede i prvoborci (Ios Precursoresprincipales de la Independencia) bili Don Franciscode Miranda izYenezuele, Don Antonio Narifro iz Nove Granade i Pablo de Olavide y f6uregui iz Penta. Medu ovima, bez sumnje, za:uzimaglavno i vodede mjesto Francisco de Miranda. Prilikom svojih putovanjapo Europi 1786. Franciscode Miranda je opisaoboravak u Dubrovniku u svomednevniku, koji je otkriven istom 1922.l pismohraniobitelji Gloucestershire u Engleskoj,a koji je prvi put objavljen 1929. u Caracasu.Prema tome, malo ili ni5ta se je znalo do sadaza ovaj zanimljiv boravak u Hrvatskoj glavnog preted.enezavisnosti hispanoameridkihzemalja.Ovdje donosimokratku biografiju Don Franciscade Mirande, prijevod na hrvatski dijela njegovaputopisnogdnevnika koji se odnosi na njegov boravak u Hrvatskoj i osvrt na znadenjeovog dogatlaja. KRATKA BIOGRAFIIA DON FRANCISCA DE MIRANDE (1750.-1816.) Don Franciscode Miranda rodio se u Caracasui studiraoje na sveudili5tu rodnog grada. PreSaoje zatim 177I. u Madrid i u5ao u vojnu sluZbu napredovav5ido satnidkogdina. U Madridu odri,avatakoder veze s naobraZenimljudima i sredinama.Prelazi u SjedinjeneDrZave, gdje sudjelujeu borbamaza njihovu nezavisnost, napredujedo zapovjednidkog dina (majora/dopukovnika)i istide se u akcijamaoko Pensacole.Putuje zatim t785. u Europu te je proputovaoEnglesku,Njemadku,Austriju, Sloveniju,Italiju. Prclazizatimladran i 1. travnja 1786.ugledahrvatsku obalu. Boravi od 2. do 22. travnja u Dubrovadkoj Republici te odlazi zatim za Moreju (turski Peloponez),Tursku i Rusiju. U Rusiji boravi od konca 1786. do kraja 1787., gdje upoznajei prijateljuje s caricomKatarinom II. i dobiva od nje din pukovnika. Odlazi zatimu Svedskui 1789. 634

se nalazi 1 tanskupo stvaranja, doveli do se tada ve rala te se trichta, i : Kao Zrtva i utamnid ravio do svojeslob po cijeloj Prelaz 1806.eks cati neda blizini gra Zuto-mod Kolumbije Trinidad i patorskes doljubima utemeljite Spanjolsk vao u Lon amerikan ameridkih Ekvatora AntonioN nikanacSe caf.ofie,iz Argentina Kadaj je zbacio metlu koji zamoliMir na delo re 5. srpnja rojalistidk zapodinju Uslijed ov diktatorsk govoras b na kapitu deportira r

I Rojni sinkronizirar sumnje o za

(oJ

Prctazi zatim u izravnt akciju, odlazi 1805. u New york i organizfua pokulava-seiskr1806. ekspedicijuza venezuelus brodom >.l raljasmatra oalesde la Don Antoi iz Perua. ranciscode Mirandaje rivenistom je prvi put e znalo do rezavisnosti Don Franrgdnevnika rdenjeovog

je na sveulo u vojnu rkoderveze rZave,gdje rvjednidkog :ole.Putuje r, Austriju, la hrvatsku :i te odlazi i boraviod icom Kataskui 1789.

' . . Rojnica u svojoj kljizi (8) smatra, da je Mirandina invazija 1g06.u venezueli plata, poitoje danas ozbiljne sinkronizirana s napadajem F,ngle,zana .Rio de la sumnje o zavisnosti i vezi ovih dviju akcija. oJf

nego ga kao utamnidenika po5alje u Puerto Rico i odatle u Spanjolsku. Miranda je umro u tamnici u kaltelu La Carraca,Cildiz, godine 1816" Njegovu borbu za nezavisnost hispanoameridkih zemalia nastavio je uspje5noosloboditelj VenezueleSim6n Bolivar. MIRANDA U HRVATSKOJ Nakon svog puta kroz Austriju i Sloveniju, Miranda se propitivao u Trstu (studeni 1785.),da li ima koji brod koji bi odmah i5ao za Smirnu ili Dubrovnik. Medutim, upravo je tada vei bio otplovio jedan brod za

vii). 30.oZujka Konadno sam se ukrcao na jednu barku, koja je iSla s jednim trgovcem u Dubrovnik, plativsi za prijevoz 4 cekina (nakon sto sam trebao potplatiti vlasnika Regie koji nije htio da me ovi odvezu i jer je htio zaraditi cekin koliko je vrijedio moj prijevoz, niski lopov!...) digli smo jedra u predvederje i s vrlo malo vjetra plovili cijelu noc. 51. Mirno bez vjetra skoro cijeli dan; i tako se plovilo vrlo malo i kakav samo jadni smje5taj!

prokleta barka,

1. travnja |o5 uvijek mirno vrijeme, i s ne5to malo vjetriia poslije podne, stigli smo u predvederje do stjenovitih obala Dalmacije; kakova neplodnost na sve strane!... . Miranda je ovdje vjerojatno krivo zabiljetio: Domicijanova mjesto Diokleci "dok janova palada, se amfiteatar u Splitu vjerojatno odnosi na amfiteatar u Puli.

636

uj

usfalio misu ( samos najljep iasnikr gajtan siroma vijed, vadkoj je dita na5ao mali s prijate jer je susret nuo s€ nJegov u moj

U gradu lampo Vlaha, i zatir guardi doba r i crkv bolji r dru5tv Sorko jo5 ne

U koze) kame smo s nekoli u naj Rojnir milju kovni

magnl sam s

Spanjolsku. odine1816. nastavioje

2.

rropitivaou l za Smirnu lan brod za iu. U Trstu ,ruSevinama

, (lF

lcrtani put, Dubrovnik Mirandina Hrvatskoj. t originalu. andasluZio tinizirane i a (Dubrovbo Bassegli rancescodi Pero Nata(BaldoGuIozo Pilko-

trgovcem u *iti vlasnika o je vrijedio malo vjetra

3. ,Ujutro me posjetio gosp. grof fakov gradu u drudtvu doktora gosp. Miha Ra lampolskoga - posjetili smo katedralu I Vlaha, gdje se nalazio rektor-knez s M

:azmje5taj, i knjiZnica pokazuju znanle, i ostalim redovnicima _ poslije podne u natora Franu grofa Ranjinu. i zatim kuCu se provela veder u drustvu te obitelji, i I sam do5ao ku6i.

4. rkleta barka,

stigli smo u ive strane!... lto Diokleci)atar u Puli.

637

5. Ki5a, i loie vrijeme: uslijed toga kod kuie gdje me je posjetio konzul ove Republike koji ide u Moreju, te mi ponudio svoje druitvo, i svekolike usluge u njegovoj moguinosti... dini mi se da je vrlo dobar dovjek. 6. Poslije podne izi5li smo u Setnju izvan grada jedno pola milje, gdje se nalazi samostan benediktinaca, i koji posjeduju jednu malu ali dobru zbirku grdkih autora iza razgovora s ovom gospodom gdje sam se informirao da ova republika plada Velikom gospodinu3 svake tri godine 28.000 pesos fuertes,' koji se namet smatra kao ekvivalentan privilegijima Sto ga uZiva u turskim lukama te je to vi5e - broj njezinih trgovadkih brodova ne iedan trgovadki uvjet nego bilo Sto drugo dostiZe jo3 200 i s tim svim Zive ugodno i raskobno usred ovog stijenja - Ovdje se vide prednosti republikanske vlade dak i ako se desi loSa - na 6 milja udaljenosti nalazi se mjesto koje se zove Cavtat gdje su ru5evine starog Epidaura, i tamo se moZe proditati slijedeii natpis na jednoj plodi. P. Cornelio Dolabellae Cos. VII. Viro Epulon Sodali Titrensi Leg. Prop. Divi Augusti Civitatis Superioris Prouinciae lllirici. 7. do 22. S glavoboljama koje su mi zadale nemalu muku, puStanje krvi, di5ienja itd. nisu ih mogle izlijediti i momenti olakSanjau dru5tvu vrlo ljubazne obitelji Basiljevii, i njihove kieri grofice Gutetit, i njezinih prijateljica gospoda Rastie, Durdevit itd. koje su dinile lijepi i ljubezni krug (muZ prve od njih zove se Baldo Guletti) konadno jedno popodne ukrcao sam se u dru5tvu starog generalnog konzula iz Moreje Krsta Baiita da potraZimo brod koji bi nas doveo do Zante, i koji je velikoduSno5iu i uslugom vlasnika gospodina grofa Raniine, stavio mi ga svega na raspolaganje,na nadin koji me je vrlo obvezao gosp. Basiljevii mi je stalno pravio druStvo do samog pristaniSta,s ljubavi kao da sam mu vlastiti sin - stigli smo do njeg koji se nalazio ! Cavtatu, u predvederje, i na5li vrlo dobru sobu na naie raspolaganje,i kapetana i momdad spremne da nam budu na usluzi. 23. Ujutro rano podigli smo sidro, i s vrlo malo vietra isplovili, nastavljajudi mirno vrijeme do kraja mjeseca. 4. svibnja Slab vjetar, i doSli smo do istog mjesta traZiti nabe sidro, koje smo izvukli, i nastaviv5i s mirnim vremenom, nismo mogli sti6i do Zante priie 13. navele, s 22 dana plovidbe od Dubrovnika. - polakra' se zove S. Vicente Ferrer, i njezin kapetan |osip Pilkovii. - dao sam kapetanu 10 cekina, i ostao je zadovoljan. 3 Turskom sultanu. a Krupni srebrni novac slidan talirima, s Vrst jedrenjaka.

638

ZNAEEN

Zelja J ka u Trst gov put iz da mu je hrvatsku, vjerojatn hrvatske< nom od I tificira ta se nalaze mogla na u dubrov 14kms pomorstv o odijeva stava,ali trastomiz poslije,di stav neg raskoino vlade tak Nako kojegje i prYimap( Ugledaju ustrojstv napreda mogla fo nalazi r . r4lorme a

Miran dine XVI uvezis( ma,iujr To je ra vlasteles drZale d Zivjela te drZavnih deiih po su skoro niti ZeleI o njihov kojegse

ZNAEENJEBORAVKAMIRANDE U HRVATSKOJ Inzul ove usluge u

se nalazi u grdkih republika se namer ie to vise odova ne - Ovdje ja udalje'a, i tamo

lienja itd. ,lji BasiljeDurdevit utetlt)
rjuii mirno

o izvukli, i avele,s 22 , njezin karljan.

639

LITERATURA l. Archivo del General Miranda, Viaies, Tomo II, Editorial Sur-America, Caracas,1929. 2. Bersa, ]osip, Dubrovatke slike i prilike (1800.-1880.), Matica Hrvatska, Zagreb, 1941. 3.. Qtglli, Bernard, Dubrovnik. Enciklopedija |ugoslavije, sv. 3, Zagreb, 1958. , - 4. ?alma, Lauro, Miranda, Editorial Atla-ntida, Bibtioieca BillikJn, Buenos Aires, 1961. ?. Enciklopediia Leksikografskog zavoda, sv. l-6, Zagreb, 1966.-1969. . , 6. Miranda, Francisco, Diccionario Enciclop6dico euillet, Tomo sexto, Buenos Aires, 1968. - _7-; Rodrfguez de Alonso, Iosefina, EI siglo de las luces contado por Francisco de Miranda, France-Empire, Pariz, 1974. 8. Rojnica, lvo, Prikaz povijesti Argentine i doprinos Hrvata, Buenos Aires, 1974. 9. General Miranda en Croacia, Excerpta ilel Archivo del General Miranda, Boletin del Centro Croata-Venezolano, br. i6, Caracas, travanj 1975.

640

nemanovog i znauje. Opdinovi duh ;ke revolucije,provremena,dovode6i rvogduha vremena Basiljeviia.Postoji :jama izmedu njih rmerike,dok Tomo rih pokrajina. dovodiodmahMiporodica,koje ga ;ti grada,informira iudivbi,da DubrovL)<...Ziveugodnoi rosti republikanske iak odajepriznanje sa svim aspektima ie u svojim putopirvoje jedno izvanian i zahvalan na hrvatskarepublika, ;ilama. rvatskeovaj posjet r vei skoro dvostoo nezavisnosti hisHrvatskojostvarili, nosti punu dfravakore6idoZivotnog

rrial Sur-America, Cal./, Matica Hrvatska, , sv.3, Zagreb, 1958. eca Billiken, Buenos t, 1966.-1969. , Tomo sexto, Buenos 'ontado por Francisco Iryat4 Buenos Aires, Iel Gmeral Miranila, nj 1975.

SOCIJALTZAM KAO PROJEKT BUDUCNOSTI HRVATSKI SOCIJALIZAM BONIFACIJE

PEROVIC

suvREMENo dru5tvo ukrizi, ili prijelaznodruItvo trazi svojerjesenje. izradujuci razlilite nacrte drustvenog poretka luauenosti, nieelu kojima se nalazi i onaj-
rukovovod_stvoprisvaja sebi monopol tum kog socijalizma, kao i monopol vlasti. Na Zapadu pak promidu ga, u prvorn redu, neki intelektualni ljevidarski krugivi, tio n6t>budu6Dobiva se dojam, da se radi o nekoi oji bi nekako odgovaraoprolirenom <, revolucionarnim,a rnju i ukusu. Na kraju, red je spomekojem govorim malo dalje. 641

]l

ril rl

Pokusajmo ipak svrstati te socijalizme.po nekom rogidnom pranu, premda nije uvijek lako provjeriti njihow rsrovJemost. RAZNOVRSNT SOCTJALIZMT

I , u Lexikon lhr Theologie und Kirche.

642

kulturno i s tidke ideolo ban je velik vlasti, da ka 2. Usl ljuje se ideo neomarksiza balno rje5en u granicezr lizma unuta ideolo5kekr matizmai pl jalizma.2 3. Na se u nekim ljudskim lik za nzliku o nego pokret nizma, stog ostvario. Po eeheslovad antikolektiv prevlasti kli i puni razv socijalizmu kao pokrets Istoku utam divanjimaiz pitanje: da li u njemu

t Nakon pise> K. Mar teoretidari, nr odno.snomlad tumaditi u sv nistom. , i, praksu. U ta svjetlu;
)gidnomplanu,

rlizmu, koji je :d viSeod pola rmo, poziva se asni5tvaproizasnogdru5tva, Marxov sociia-je :, ali, kako lrana, tako da iavajuii, netko Staljin bili su [arxovenauke, ni inventar za teror, izvlaIndi r, Stoje i51ou rnju suprotnih r se jo5 poziva izvoljnotumaa samojsebi.l nju nije doveo r, nije ukinuo

kulturno i socijalno opredjeljenje; lude marksistiEku analizu od marksistidke ideologije i nastojepriwdi tzv. progresivnekr5iane. Svakakopotreban je veliki oprez; sve kompartije rasipaju obeianja prije preuzimanja vlasti, da kasnije sve to pogaze. 2. U slobodnom zapadnom svijetu, pozivaju6i se na Marxa, pojavljuje se ideolo5ki socijalizam nekih europskih intelektualaca,poznat kao neomarksizam.Poziva se na mladog Marxa i odbija socijalizam kao globalno rjeienje dovjekai druStva,nastojeii svestispecifidnidoprinos Marxa u granice znanstveneanalize druSwa. Radi se o kritiEkoj reviziji socijalizma unutar njega samoga,ali Stoustvari nije drugo, nego izral,aj i dokaz ideoloSkekrize marksistidkogsocijalizma; raskorakaizmedu njegova dogmatizma i prakse, dakle posljednji pokuSajspasavanjamarksistidkogsocijalizma.2

ilunarodniko amou SovjetruodnimonoliU tom smjeru rgi optuZujuii 'niste>i sl., s z destaljinidki enski tip tzv. ri, u dugom i lel Castra,jo5 tdskimlikom> razni revolumerici, kao i rrnoj verziji>. ; i Spanjolskog u polemici s fjedu slobodu ma, izjavljuju Ino politidko,

643

Ili je on neodjeljiv od svojih ideololkih postulata u smislu: ili prihvati sve ili ostavi sve! 4. Pozivaju6i se na Marxa, ali s razliditim tumaEenjima,pojavljuje se posljednjih godina vrlo budna i nametljiva verziia . Naglasak se ne nalazi u nekom novom druStvenomprojektu, nego na revoluciji kao cilju, sredstvu i sadrZaju. Ona bi, na neki nadin, preuzela ba5tinu marksistidke revolucije, koja se u povijesnom komunizmu pretvara u (znanstvenu>>,i ba5 zbog toga prestaje biti revolucijom. Nemogude je, naime, biti znanstven i u isto vrijeme revolucionaran. Po tim novim revolucionarcima, komunizam se pretvara u reformu, u revizionizam,prestajebiti revolucionarna snaga,a koju sada preuzimaju skrajni ljevidari, progla5ujudi , kao novo otkupljenje i oslobodenjedovjedanstva;kao novu vjeru, koja bi imala biti definitivna. Ovaj revolucionarni socijalizam nema jedinstveneteorije, ni organizacije,vodi zamrSengovor s protuslovnim odabiranjima i sa sekta5kim nastupom, pokretan das sociolo5kim, ias politidkim i zatim emotivnim rrotivacijama. On je izraZaj neke nelagodnosti dana5njegdruStva, pokretan uglavnom burZoaskim frustriranim sinovima, a pojavljuje se preteZnou latinskim narodima, gonjen viSe Zeljom, nego li sposobnoS6uprovesti neki konkretni prenbrai.ai dru5tva. Predstavljajuga male skupine, koje se na teoretskoj razini slaZu u apsolutnoj revoluciji, ali se razilaze na pitanju: tko je ima provesti, ili, todnije, u ime koga? Prema Marcuseu,trebalo bi izraditi novu definiciju socijalizma kao novih povijesnih snaga,po5to nije viSe proletarijat, ili barem ne samo on, nosilac revolucije, nego je to dovjek i stoga radi se o univerzalnoj revoluciji protiv sustava. Garaudy prihva6a Mana u svojoj interpretaciji, ali se nalazi u suprotnosti sa sovjetskim uzorom, i radije se priklanja Maou, tvrde6i, da bi trebalo provesti neprekidne revolucije. Njima nasuprot, nove skrajne ljevice u latinskim zemljama pozivaju se na proletarijat kao nosiocarevolucije, dok ustvari proletarijat, radnici ih ne prihvadaju, poStooni ne Zele poru5iti sve Sto postoji, nego radije ispraviti krivo i osigurati sebi i svojim obiteljima bolji i ljudskiji i;ivot.a Ove skrajne ljevice nalazese u nelagodnompoloZaju,kada se njihov socijalizam,kao kriterij ovjerovljenja, usporedi s onim socijalizmimakoji se vei desetljeiima provode u djelo; ne vole, da ih se podsjeti na tzv. pudke demokracije,bududi one predstavljaju negativni test njihove vjero' dostojnosti. Stoga oni bijesno optuZivaju sve vojnidke diktature, naravno

uvijek
svjetsko marksis njezine gospod zam, a I cilj je t stogao( Sanjeg uvida, r glavna : dovjedj podiZe priznan ostajeu
Ipa socijal ostajes kolekti smatra Proizv antago obuhv Prevla Wohlfr

sc

Yornos .I fenomenologico,Rizzoli, Milano 1972.

644

1I

slu: ili prihvati iima, pojavljuje ulturne, globalnekom novom itvu i sadrZaju. olucije,koja se ba5 zbog toga znanstveni u arcima, komurevolucionarna uii
ed ozude istodnih komunistidkih totaredenjas njima, tada oni jednostavno ;o njegova izd,aja,a ipak
u tom pogledu: .6 'a se provodi osobito nakon Drugog :reni socijalizam,koji se udaljuje-od unutarsvjetskenauke spasa- kao i oma tome, neku svjetovno-nazorsku yorenost i iskljudivost kao komuniegovogprotucrkvenog stava.TNjezin rtivnim putem druSwenih reforma i

cionali.

3i"ff3f.5fi:"3Jij"#ff ;'"",L,H: arodima i oktiplja ie u II. Interna-

Ipak, kako je i shvatljivo,postoi socijalizamvude za sobom ba5tinu ostaje stogajoS dobrim dijelom doktr kolektivni nadin proizvodnje u sm smatrajudi,da bi se tim nadinom dru Proizvodnja bi imala biti uskladena antagonistidkogdimbenika, tj. prevli obuhvatnija nacionalizacijapoduzeiz P_revlqdava, dakle,misaovodilja drZar wohlfahrstaat), kako se to odituje u zajednidkomprogramu s komunisti5 c.sEo, br. 6566. 1972. donosi opEirnustudiju i ovoj socijalistidkojneodgovornosti. ' Le Monde, 15.l. 1972. r Herders Zeitbericht, str. ll4l-ll4j., Freiburg, Herder.

u5

ma za ubore g. 7972., kao i socijalistidko zalaganjeza samoupravni socijalizam, koji komunisti sa svoje strane ne prihvaiaju. (v. Esprit, br. l-2, 1973.).I talijanski socijalizamNennia isto tako ostajeobiljeZen

marksistidke utopije k praktidnoj socijalnoj politici. U tom istom smislu imgli su veliki udjel i radnidki sindikati, s vi5e poltivanja dovjedjeosobe, pribliZujuii se time kr5danskoj socijalnoj reformi. Konadni prekid s marksizmom obavio se u Njemadkoj s Godesbergerskimprogramom g. 1-959.,u koji ne ulazi viSe kulturni socijalizam,po,Stonedostaju njegove idejne predpostavke.

nema lru listidki s Ideal nego nel pragmat arapskim prema sr ne posto Arapski potrebe1 narodau na Istok va, nem Vrije guverne ljevice.I nije ni k hodeost ostvariti HRVAT

prihvada,progresivnoplaniranje ipak lude6i nacionalizirani, planificirani sektor od onoga privatnoga. Po njemu, socijalizam ima biti- voden vi5e etidkim razlozima nego li interesima.

Nov nas uvje kao buc politidkc vedini d ga prihv noYome k socija ostvari Sot do sada socijaliz laze zna sadrZa zajedni Sva javnim te variji

t In) "Le , 9-1 too

646

a samoupravni tju. (v. Esprit, lstaje obiljeZen nokracijeSaramoralan,dak, talistidkompo:oj, socijalizam MarxaveCod naoje E. Bernanje se zanima Po Bernsteinu, podrZavljenju socijalizmaod n istom smislu bvjedje osobe, adni prekid s pro$amom g. ostajunjegove svjetskograta, VIan,u svojem iuii time novi jeEjeosobe,a ruksizma,koji izam.D.eMan , planificirani iti voden vi5e

geqg jn$u.strije, ni klasna borba, gdje jo5 ne postoji burZoaskii kapitalistidki sloj itd.

HRVATSKI SOCIJALIZAM ILI SOCIJALIZMI

.racije,nastali amo jo5 neke rapitalistidkog lrofita, borba tividualistidki snih i novijih paktu.Ostaje ito u afridkoitidku neovisvlasti.TraZi rdizanjeop6e s viSeopieg nancipacijui dajuii se jo5 odgovorniza marksistidku iza kapitalisava,gdje jo5

E Inlormations catholiques internationales, bt. 437, kol. 197j. paris. -- ] Lu Monde, 8. IX._-1973.-Nu t-q istoj-konferenciji Fidel Casiio lz;avljule: . Na to Gadafi odvraca: da je protivan dlimJtvti "i"ii"i Kube medu nerazvrstanima, ier je ona, kao uzbetlistan i ceh-eslovadka, dio sssR. ,9-I0.IX. 1973. to Ognjiite, br. 7-8, 1975. Buenos Aires.

647

stidkim nacrtima; nikada ih generali. La taj nadin 1 neki lirski socijali;;, rlema i zala. povijest p folutu pouka_ r imaju se ispitaii p6zitivii elimenti

I

VARI JANTE HRVATSKIH SOCIJALIZAMA Pogledajmo sada kakvi y socijalizmi nude hrvatskom narodu.

Na prvom mjesrunavodimd;ii;il; po nazivu<, po nidemud.iltil;.

yekg skupina koji je samo naai se,-{ikJ wJ'i"gt.au, o

brojdanonr stoga pomp ma, kao: r stranka Hrt tidkim biro sivnom hn nentima>,1 hrvatskoj d bez kojih n pektirati vr slobodu,da poretku, nit u medunad malja, bud goruca pita je ostavlje tj. Sovjets Neposr beogradsk borbu pred vrijeme

---

I nativa, daks dok ga uisti hrvatskognr jugoslavens kaZe Ciliga obavje5tajn
sutruSnjice,br vom
648

a ih generalid socijalizam, bogatapoukalivni elementi r pitanje. l iza je naSnarod ;ovi pokretadi sumnjejest, aniji, pravedvlasti.Narod ali se joi ne tivni i jedini roluslobode>, r, koji bi bio avio se stoga :stovrijeme i nkon tolikih odgovoreno ' je i drugih ja kao nehusocijalizrne, Stosepodrato povijesna, 'odnacjelina -ugodna ili rtu amorfnih ivnoj pojavi, . Ali u tom lo hrvatstvo,

rodu. roji je samo ,e agleda, o
brojdano neznatnoj skupini ;.poznata su samo par imena-, ali koja ba6 stoga_pompozno se predstavlja pod brojnim imenima, listovima i 6b[cima, kao:_ >,, , sa svojim , >,te itd. sama sebedefiniia (progrerazvija svoju djelatnost (na trim kontiu, gowori o suverenoj , slobodenja,i zbog toga imaju se resoretka. Po njima, Hrvati ne bi imali r nutarnjem narodnom i druEtvenom a dtlava> mogla se slobodno svrstati u medunadnoj politici, poSto ona ima ostati u o[viru socijalistidkih zemalja, buduii su . Konadni cilji bi bio: FirvatJkuu okvir ,a sto su odobrili *soiietiki prijatelji>. u tu 'anja hrvatske emigracije, njezinim ivanjima svih onih koji ostaju na : Hrvatske tudinu, a u prvom redu v kojih preuzima ganiziralineki >, koji bi i imali prihvatiti totalitarizam i , aju njegov sadrZaji oditovane telnje je, izrazuju se u nekom mje5avinom .a, koji je te5ko de5ifrirati, ili, kako ni jezik slidan duhu nekog Ureda prvi je raskrinkao fure PetriEevi6 nog prvog predstavnika kao agenta ice>.rzDodu5e,radi se o malobrojnoj , Ito bi iza nje stajale mo6ne snage neke emigrantske skupine i listovi je ,ali i upozorava, da je i u dasopisu Na pragu sutrasniice, b:. 2-1. Rim, u kojemu Ante ciliga objavljuje'dugu raspruvu pod hasiovom , uz objelodanjenje-njezinih'dvaju-dokum""'*", ii toiin citiram gornje navode.

649

udbadke agente po Njemadkoj, zapravo najopasnija pojava u redovima hrvatske emigracije>.r3

pi5e nadalje druStvenisus moguinost d neki naSrad bude htio hr posjeta'W.I ciju>.16Ako r sizam,tadan

Shvaianj od onogaNE pozija
Sto zapra Sto se kod nr metodomma dostignuia or komunistidki bito one hrva kapitalizma> torskih odnos no-politidki I stvari i buni r intelektualac redeno,on oc tek u <
'r lsfo, br. 1. oZujak 1970. 650

t5 Isto, br. 'u Isto, br. t7 Hrvatski t' Hrv. tev

aYau redovima nu demokraciiu, uii se na Bakato kakav socijareceptei univerrtidkisocijalizam olitiEkogprograie,naime,zalaLtt .oj>,i to opredjerti npr.
+

ro korekturuovog . 2., oinjak 1976.), odulji Clanak pod za i argumentacija ro dokazuje, da su fcu dvaju svjetova iuradnje evropskih u Evropi>. Prema lmunizam> Tita i im zemljama, kada Osutluje hrvatski tisudgodiSnjehrvatina , a koja je istakla Lizma u Hrvatskoj re aktivnosti u Hr!i o oslobodiladkim o neke progresivne kre6u novim puter (to bi imao biti rg !), i
J.

rs Isfo, br. 3.7973. 16 Isto, br. ll-12. 1972. t' Hrvatski razgovori o Slobodi, I. izdanje st. 385', izdanje . t' Hrv. reviia, br. 3. 1973. st. 408.

651

izrabljivadkog i totalitarno nehumanogjugosocijalizna, koji ih tladi, nego protiv , pluralizma i kapitalistiEkogizrabljivania Za-

tvrdi, da j tarna dem Prizna upravljanj tekstu: bi uvjetima t se tada
R.AZBIST

proljeCu. Zlatko Markus, u svojoj izjavi >,pruLa nam ved ispravniju sliku o dogatlajimau Hrvatskoj g. l97O-71.,izjavljujuii, da su hrvatski narod i vedi dio inteligencije
refsfo,br. l.1974. st. 117. n Isto, br.3., 1973.st. 403. 2t Nova Hrvatska, br. 4. 1975.

652

Koja j tvrditi, dz <.sljudsk Samou tt i jednako nazvatig masa izre Postoji,n definirao je glavn jednakos ma. Narc biti pokn svaki...jt odekuje1 nagonei sutra dru ulijevaju dok ses' pojedina ma. Sto slulati, e Pola du> nije vitim pn nom ist Sto se vr da se ra tzv.
i ih tladi, nego rubliivanja Zaccijalizamkao ive, jer bi sve socijalistidke>, bi prilijepiv5i zicijama, ije.mMedutim, 'a stoljedaZivi nu se on razlinka opetujete aia kao masu, a odbijasvaku da mu upravo rc u njegovom rruZanam ve6 rvljuju6i,da su istidki orijentirdskimlicem>, izvr5enzlodin ikognaroda>.z1 omatralisu ga , protiv zagu5nmenutojizja, koja je
tvrdi, da je ono nastalo . Priznajem dinjenicu, da su se Hrvati tada pozivali na istinsko samoupravljanje, premda i tu dinjenicu moramo promatrati u onda5njemkontekstu: bio je, naime, jedini mogu6i razboriti izbor u (Rumora), da bi se udinio korak dalje. U Hrvatskoj se tada .Vrlo todno, tako smo stvarno svi tu borbu shvatili. Prema tome, socijalizam bio je u tom dasu jedina moguda alternativa, ali ne i definitivna, jer je nedostajalasloboda za to. R.AZBISTRIMO POIMOVE Koja je bila bitna znaEajkahrvatskog proljeta? Smatram,da se moZe tvrditi, da se radilo prije svegao slobodi samogiovjeka, stogase i naziva , uz priznanje hrvatske narodnz osebuinostii slobode. Samo u tako humanom shvaianju moZese govoriti o humanizmu,pravdi i jednakopravnosti.Ako ga tako shvatimo, onda nije potpuno ispravno nazvati ga ,nego moZda samokao neku dasovitupojavu, po5to masa izrazuje previSeneStonagonsko,neosobnoi narodno neodredeno. Postoji, naime, duboka razlika izmedu naroda i mase,kako ju je znaladki definirao Pio XII. u svojoj boZidnojporuci g. 1944.
nagone i utiske, pripravna slijediti, ved prema prilikama, danas jednu, sutra drugu zastavu>.Od punine Zivota naroda Zivot se izlijeva u drZaw, ulijevajuii joj svjestnostvlastite odgovornosti,pravi smisaoopieg dobra, dok se s vje5to rukovanommasomsluZi drZava,i to u rukama ambicioznih pojedinaca ili vi5e njih, koji su se okupili po svojim egoistidkim 1'rcr'njama. Stoga Pio XII. tvrdi, da nijedan gratlanin ne smije biti prisiljen slu5ati, a da ga se prije nije sa5lu5alo. PolazeCis ove distinkcije moZemotvrditi, da se u nije radilo o nekoj bezlidnoj masi, promjenljivoj i nestahoj s dasovitim proplamsajemzanosa,nego o svjesnimHruatima, s vlastitom narodnom istovjetnoi1u, sa svojim povijesnim, kulturnim i duhowtim likom, ito se vei odavna nastoji izbrisati, a ovo proljede je samo novi pokuSaj da se razbiju okovi i dostignesloboda.To dokazujei dinjenica, da tz taj tzv. nijesu pristali drugi stanovnici Hrvatske: jugoslaveni, unitaristi, Srbi, i sl. nego samo Hrvati, i to bsz,obzira da li su bili vjernici ili ateisti, Sto samo po sebi jasno odretluje pojam pripadnosti 653

nost, da dotle do svojeg izraLaja.

Sto bi onda znadio pro7res bez toga slobodnog stvaraladkogduha dovjeka?On je stara i zlorabljena zastava,a nikakvo novo otkride. Pojam 654

<(progfesa> t usponai dos prvi je posta su slijedili d podetku se, moralnog pr nije usavr5a pro5iruje sto ljenja ljudsk moralni rast Lessingi dn Nakon o poslije ideal gres kao pc znanstvenih vjerovanja u dak liturgiju k vi5e slobo cilj sa sreds ovladanjepr nosti. Da ne trajnom dija lizam s mate pojma vidim ma> ba$ po ostvarilo,do Danass Tako pak sl odnosudov trofe: atom opaZaR. G progresom. tj. preispita svojoj
2 Oni ko prirodom pos danje moiu t svoj pogled t neshvatljivo. nosti, a da i nedostatak sn joj suprotsta intelektualaca

ovomhrvat, d Narodnog stidkoga.Ta reki neodr+ i ne bi bio lod iz svoje a Hrvatskoj, dh tradicija, lruSwa>. ava,a ta je, fvo, nego je i borbu.Iz evii, Radi6" r5tinujedan 'ine, koji 6e tu. n zanijekati ipustiti odenarod
Ako je progres stigao do todke apsurda, 5to tada znaEi progresivna revolucija? Ti zapadno druStvo doZivljuje odavna , pa ipak mladi revolucionarci odbijaju njezine plodove. Bez povijesnogpamcenjai nemo6i stvaraladkogduha pred te5kom z-ada6omnovog druSwenogpreustrojstva, zanosese tom jakom i magidnom rijedi, pomodukoje nastojeprovesti reprizu ve6 neuspjelihrevolucija. Postoje pri tome i skroviti psiholo5ki motivi. Proglasiti se revolucionarcem, misle da postiZu dvije prednosti: prvo, postaje vidovnjak, koji na ruSevinamaprollosti i sadainjosti sniva o kulama buduinosti, dobivaju6i na taj nadin neki ugled u druStvu; drugo, nijekanjem dosada5njega,on pere ruke od svake krivnje i odgovornosti, postaje , neporodan od svakog zla i grijeha, a ustvari vra6a se primitivnom dovjeku.

nastajeu laiciziranom dru5tvu, oblikuje svoju svijest i zatvara se u stroge inljezne zakone u povijesnom smislu nekih uvjeta bijede i nepravde' Ona je, dakle, teoretizirana, racionalizirana s unaprijed postavljenim ciljem, da bi apsorbirala spontaneizambuntovnika, dakle na temelju ideologije. Prvu takvu revoluciju kao razvio je Marx. U takvoj revoluciji jedina slobodasastojiu; slijediti tijek povijesti; ne oprijeti joj se, a Stodovodi do strahovitogkonformizma, Etodjelomidno nalazimo vei u francuskoj revoluciji, ali potpuno u boljlevidkoj, fa5istidkoj, nacistidkoj te raznoimenim marksolenjinskim revolucijama, koje sve redom svrsavaju u statolatriju, u masovnosti totalitarizam ili ogordeni nacionalizam.Nakon pariSkogsvibnja 1968., pi5e Ellul, revolucija ne bi viSebila neki stra5ni i tragidki fenomen,nego neki dekadentni estetizam, tipidno burZoaski, iluministidki, kojim bi burinaziia htjela udvrstiti se kroz prividno telka stanja. Tu burZoasku znadajku radikalnih revolucija danas mnogi autori istidu. Ostaje neodjeljiva od individualizma, kako to dokazuje njihova netolerantnosti nerno6 prema svim vrijednostima, koje sadinjavaju druStvenosolidarno suiivljenje. I sama njihova tipologija odituje to burZoasko podrijetlo; radi se o sinovima dru5tva, gradana, ba5tinicima kapitalista i industrijalaca -tipidan je u tome primjer Feltrinellia u ltaliji-, da bi na neki nadin ugu5ili u sebi taj kompleks. Svakako dinjenica je, da ti samozvanirevolucionarci ne pridolaze ni iz radnidkih, niti iz seljadkih slojeva. Upravo to ih tjera na radikalizam, ekstremizam, na solidariziranje s ,odgovornosti,Sto bi im dalo pravo, da se proglase :tako tupamarosi, montonerosi, cryene brigate, izvanparlamentarneskupine itd. lz tog istog sloja dolaze i teolozi
656

lucije>, tr nije drug Radi jer se je ztela i o dru5tvenu imaju6i s gima, ti n biti drush dovjednij preodred i samou koji su pr parolama Neki prit gor5anoi cionarci t tome, po mistifikac ju6i nesp Sve tr o njegovi i suradnj nim dru5 samo on€ humanizn da digne koga bi s revolucija jalizam> u antiso prevrtljiv pu5tanje stereotip ieli prav lucija bi I uvrijeZen revolucio

aLe piSe, da 6 relativnom Iuje kao i U njihovir fa5ista- c toga, veli ljevice, pt

'J,Am ZA tO

1973.u ru 45

i progresivna uciju duha i r njezineplopred teSkom kom i magid,ihrevolucija. revolucionarnjak, koji na ti, dobivaju6i rdainjega,on >, neporodan vjeku. mu od revoprotiv nedovili rase,zbog rislu ljudska, , a razvija se mlno shva6a, 'a seu stroge i nepravde. postavljenim r na temelju ti> razvio je iek povijesti; o djelomidno ikoj, faSistidma, koje sve ili ogordeni olucijane bi ni estetizam, udvrstiti se nnogi autori zuje njihova njavaju drurje to burZo:ana,baStinir Feltrinellia ks. Svakako iz radnidkih, :kstremizam, ieoriji, te na lravo, da se renebrigate, :olozi
lucije>, tako da bi se moglo twdit nije drugo, nego plod dekadentne Radi se, dakle, o burZoaskom jer se je te5ko li5iti vlastitih indivi z1e\ i odgovorna Eovjedja osoba, druStvenu zajednicu. Fitjeti se, dal imajuii snagezapodeti osobnom obnovom samoprijegorai sluzenja dru-

bila. prov.er.l se. ojii'ii?,3fl1"i";,11iJ"f.,1ffi"1'J,'#-yH:11""ft: p,"loJu.9 Neki primje6uju

kao, daljnu o-znakynjihovog burZoaskogpodrijetla pogorsano izd,anje ,erot:zma i seksualnogsponlaneizma,ddk^ sami revolucionarci misle, da upravo time protesliraju protiv svojih otaca i da, k toStgr..posiedujuveliki prostor slobode, Sto nije drugo nego vrhunac r-nistifikacije,,jer upravo time ojalovljuju svoj protest i "revoltiiju, posraJuci nesposobnimmjeriti se s totalitarnim i tehnoloikim drustvom. SYe to nam razja5njuje za5to ti o njegovim punim pravima i dostoja i suradnje, ni5ta o obnovi obiteljslie nim druStvima i obvezamapr€ma j

ciji Lellula bila pobuna, tko i protiv Ltnerevolucije? Ako se komunistidka m, a ipak se pretvorila u <
;lucionarnih lil:,ffTy?i:ff:"';"oi#'"?illY'l masa nije drugo,

nego pustanje magle nad konkretnim dovjekom i narodom, 3to poJtui" vEe ste-reotipnoza sve desnidarskei ljevidarske revolucije,-prvu dok stiami'narod. istinska revo?tti..pr.oyg4:tiii,bolji i mirniii Ziiot, a ne revolucij". lucija bi bila ona osobn-a., ljudska, koja bi razbira egoizami vlastohljeplje, uvrijeZeno u.kapitalistidkom i komunistidkom doijeku, kao i u irovim revolucionarcima,i koja bi ljude oslobodila okova tih sustava,ideologija,

657

masovnosti, tehnologije i svemo6ne dfrave te stvorila potrebni prostor za puni ljudski doZivljaj u svim njegovim dimenzijamai misterijima, dok sve te revolucije izrazujl stvarno nepovjerenjeprema dovjeku, i nidega se toliko ne straie, koliko slobodnogstvaraladkogduha i njegove evolutivne mo6i humane obnove, povjerujudi anonimnim snagama sudbinu dovjeka i neke utopistidke bududnosti. SOCIJALIZAM I BUDUCE DRUSTVENO-POLITIEKO

usTRolswo HRVATSKoGNARODA

Nakon iznesenih varijanata socijalizma, koja se predlaZu hrvatskom narodu, te razja5njenja nekih dvoznadnih pojmova u njima, pitam se kakav socijalizam, ili todnije, koje njegove elemente,vrijednosti bi predviljivo mogao sutra prihvatiti s6m narod i uklopiti ih u svoj dru5weni poredak? To pak pitanje sadrZiu sebi priznanie, da konatnu riiet o bito koiem projektu ima doniieti silm narod u punoi slobodi. Prema tome, bili bi neprihvatljivi oni sustavi, koji ne priznaju narodu to pravo, po5to mu ne bi ostala druga alternativa, nikakva mogu6nostsvojegslobodnogopredjeljenja za svoje buduie druStvenopolitidko ustrojstvo izvan zadarunog kruga dviju skrajnih klasnih suprotnosti,izvan , desnice i ljevice. Te pak dvije skrajnosti -isprevralajudi sredsWau svrhe- oditovale su se u praksi nemoinim i nesposobnim,da izgtade pravedni druSweni poredak, osigurati ljudima gradanskeslobodete preyZeti odgovornostza svoja djela. Oba uguiuiu slobodnu misao i stvaralatku maitu, utapljaiu liude i narode u masu, da bi mogli nad njom vriiti samovoljnu vlast, automatski proglasujudi se iluminiranom avangardom, > glasomnaroda,dok bi sAmporedaknastaopo obe pretvoreneu ideologije. ili po >, Prihvatiti tu jedinu alternatiw, znadilobi proglasiti >,kao i ona drugih naroda pod komunizmom,besmislenim.A ipak, ona su se pojavila kao rezultat povijesnog iskustva i pamdenjastvarnog naroda, koji je pokuSaorczbiti zadarunikrug dviju skrajnosti, a za noYo slobodno ljudsko i druStvenorjeSenje,svjestan,da nijedna skrajnost ne obuhvaia pravu stvarnost. Ti narodni pokreti bili su istinski glas i upozorenje, da se narod danas vi5e ne da li5iti svojih ptava, da sdm odluduje svojom povijesnom sudbinom, da se svako buduee druitveno pr eustroj stvo ima podvrgnuti narodnom pravor ii eku. Mislim, da se u tom svjetlu ima promatrati i najnoviji hrvatski pokret,

povijesne,na usprkos svir prestaje to is on zastalno; bilo moskov sebe. Oni kr partijski mon na slobodui sa, ne mogu nije neki geo pulirati i trg skupina, stv u borbi blok kolektivizam bez osobnei nidka tvorba u anonimno Njihov >, bez < svrlilo je tra naziva hrvats gativne utopi ljudska rje5e tarnijih nago teZnjama,ka ideologijama umovanja, pr sadrZavajui 5 ugnjetavanje Markus p narodnogpol su napustili < nacionalnog1

o
'od9.k

658

rbni prostor :rijima, dok ru, i nidega rgoveevoluna sudbinu

t hrvatskom l, pitam se rsti bi predlj druStveni rijet o bilo Latome,bili r, po5tomu odnogopret zataranog rrijednosti>, sredstvau da izgrade rde te preustvaralatku njom vrSiti vangardom, r rtskoproljeim. A ipak, rja stvarnog t, a za novo ;krajnostne nski glas i va, da sAm e dr.uitveno rtski pokret, )ki tehnidki rdnog bi6a. l, mnijslja, tko od njih mom demo n reZimima, m)),upravo ditave na5e

E , kol.-rujan 1971. paris. ' Od 9. kolov. 1972.

659

moZemopred koja, kao uop i buni se pn nosti? Istina ih pretpostav juCi ih savje dobrota zem svojem odno na5im danim gres prirodniJ ra, postajud upozoravaKr da Michel Ft smislu govor jenama,koje Covjek natle time predme

Ima se, s kao vrhovno gow svijest Svakako nika i umjer stojnost,da zinim temelj dludivati i s pravo kritike bodu odgoja pretpostavk nom dru5tve Bilo bi, d ideologijom
n
660

a Dekre 'Aposto br. 38.

gla5enedecensocijalistidkog tskog proljeda ik i rna,u raspadu ovijesti -bila rsti, stapanjem tbrojiv5i razne rjedincas druE druSwanad rsolutnavladaOdatleizvodi, ekaoodasvud, dovjekauopde redjelimanove mjestobezrazvahtdne Lrtve nacionalne>>.2 pogatlaju srZ raroda,njegov i od utopistidnegoistraZuje ;i, druStvenui ti kao osnova, pronadizajed;uradivati. mjerenimsociu, predstavlja stvahrvatskog e velikih ljududskimvrijeduredajiimaju t'elne,izantane -transcedencije bvjek se pita: nogasebe,Sto antropologija, rje je n0modno : kakve ideale

u Dekret o laicima. 7. . -'Apostolsko pismo
661

pitanje:
pisac, koji na kongresu bavarskekr56anskestranke, u srpnju 1974. rede, da se bori za . Navodim joS jedan glas od socijalisteSicco Mansholta, koji, nakon Sto je postavio kao najvalnije s Oct. adv., 30.

662

3r
voju inspiraciju. , dok spomenuti azvoJu, ne mogu' lubokimpromje, ukoliko su surravednihteZnia nieo?s ucionarnanijesu :or vrijednosti i ie5avatidana5nji i. Samapraksa, rperaciju,i nikalakle, metodoloiskuje odredene i samosredstva dnosti danassu rih ustavanarol samometoda, roda, da bi se, noYomprojektu zvoj nas vodi u nito prihvadeni, enjeprema prike polaznemoenesolidarnosti lnim tvorbama, omatramona5u mgeprisutne u reno ustrojstvo, r nazvatidemoiem diferensirar, svojevlastite zir pri izgradnji ,ei spomenutog rina,Mouniera, itnogindividuai totalitaristidki unitarnui socilaksimov,ruski nju 1974.rede, t jo5 jedanglas kao najvaZnije

iL
MISAO NA I{RVATSKU: Sfori i Novi Zagreb.

663

GLEDISTE POLITICKE RAZBORITOSTI U POLITICKIM NAUKAMA RUDOLF

HRASCANEC

PROBLEM KORISNOSTI POLITIEKE ZNANOSTI U UVODNOM razlaganju o nekom znanstvenompodrudju nakon razja5njenjao naudnompredmetu, gledi5tui naudnim metodamaodnosne znanosti pisci njezinih prirudnika veoma desto posvedujunekoliko stranica i tome, koliko primjena odnosneznanosti koristi dovjeku i zajednici. Sto vi5e neka znanost koristi ljudskom Zivotu, to je vaZnija, to joj se posveiuje vela painja i veii se napori ulaZu u njezino istraZivanje. Tako je, npr., o politidkoj znanosti uvaZeni ameridki publicist Walter Lippman svojevremeno izrazio svoje razodaranjerekav5i, da politidku znanostnitko ne smatra ozbiljnom, jer nitko nije uvjeren, da je znanost ili da vrSi vaZan utjecaj na politiku.t Nastojanja da politidka znanost Sto viSe koristi, naposena podrudju vanjske politike, urodila su pitanjem: Postoje li neka nadela, zakoni i smjernice koje bi primijeniene u odgovaraiutim situaciiama s naimanie nnpora i lrtve doniiele najbolie utinke? Centar za studij ameridke poli-

narodne odnose o tome, 5to poduzeti i kako postupati u neposrednim okolnostima. t Waltsr Lippman, A Prefaceto Morals, Macmillan Co., New York, 1929,str. 260. 2 Oliver Benson,Toward a New Eclecticismin Intemational Studies,an unpublishedmonograph,Evanston,NorthwesternUniversity, 1955,str. 24. ' N. mi' 676

U mora posti razbo rednoj ispr ispravne ci usavr5avat najdubljih i upravlja po kladnosti s dauati nalo dalekoseZ Gospodinu naSeobraz Tvrdimo, d i medu drZ ovoga rasp politidkih z nost politid nidka nast plodove hr znadenjei politidkoj r Razlaganj politidke pr NACEL RAZBO

Sv. Tot tost izabire vrijednost ukratko ve
o Sv. Tr s Rev. l Milwaukee,

U moralnoteololkom rjedniku razlikujemo krepost mudrosti od kreWsti razboritosri. Krepost razboritosti potide i vodi dovjeka prema 6udorednoj ispravnosti u konkretnom vladanju. Razborit dovjek spoznaje ispravne ciljeve i najbolja sredstva da ih postigne. Krepost mudrosti usavr5ava um u spoznavanju sveukupne stvarnosti u svjetlu njezinih najdubljih i konadnih uzroka i dohvata. Prema tome, razborfto\eu, koia upravlja pojedinatne ljudske tine te izabire najprikladniia sredstvau sukladnosti s moralnim zakonom, praktitni drEavnik 6e stvarati odluke i davati naloge. Razborito 6e djelovanje biti i mudro, jer su mu plodovi dalekoseZnii u sukladnosti s postignuiem dovjekovaposljednjegacilja u Gospodinu Bogu. Nagla5ujemoodmah u podetku ove rasprave,da 6e se naSeobrazlaganjeodvijati u svjetlu kr5ianskog nazora na Zivot i svijet. Tvrdimo, da razborito upravlljanje u bilo kojoj ustanovi, zajednici,drZavi i medu driavama jamdi dovjeka dostojan Zivot i mir. Najiskreniji razlog ovoga raspravljanja je uvjerenje, da bi mnogo zanemarenoproudavanje politidkih zbivanja u svjetlu politidke razboritosti moglo pove6ati koris-

odrudjunakon dama odnosne nekoliko stra:ku i zajednici. inija, to joj se Lo istraZivanje. rblicist Walter i, da politidku , da je znanost

Razlaganjeiemo popratiti suvremenimprimjerima iz hrvatske i svjetske politidke povijesti. NACELNI OSNOVI RAZBORITOSTI

POLITIEKE

rc na podrudju ztela, zakoni i ma s rujmanje ameridkepoliju istraZivanju ate u vanjskoj izvanrednoisazujuneobidno ivotu opdenito udrosti u poli,nika za meduu neposrednim t York,1929,str. I Sfudies,an urr tr. 24.

* Sv. Toma Akvinski, SummaTheologicv, II-II.,Q. 50, a.2. ' - -.. Rgu. ]ohn F. Cronin, Catholic Sociil principies, The Bruce publishing Co., Milwaukee,1951,str. 119.

677

isto tako uviete za opravdano dobro i ostvarenjeprava svoji! d]ano_va* je dlan Svaki vlada. ,"ortu i gradska gpdinq i drzavna ;;;;"i;;gt" potom m9g9e da dobru, opdeln pridonositi druStv; duZanna razneo.-uEioe oda naroda, nema sutrn1e' naJvece la, jer omogu6ujedovjeku Zivot koji avo su zbog togamnoga manja oP6a osebiceoEituje u glasovanjuza poliovim tidke kandidate, u pristupanju ovoga ili onoga Poli u podupiranju -svakom od sPomenutil Suiadn6 u naravi. Ho6e li koristiti opdem dobn rdbe u demokratskim zemljama' U :56u gradana u dnevnom Politidkom ana prema najiskrenijem lahoclenju tator;kim drLavamaslobodno ude5de

vovati za oPCedobro. :dgovornosf pospje5ivatii izgradivati opde dobro nose oni koji upravljaju"zajednicom. Sv. Toma Akvinski zove niihow politidku ra"b&itosi'vladaiatkom razboritoi1u. Njome vladar, vlasti, vrle i provode pravdu ukoliko je-upravljena ;e;;;"';;;d;i op6emdobru. oZivotvorba pravednostiglavna je duznostnosiocavlastl'" PSIHOLOSKI PRETHODNICI RAZBORITE POLITIEKE DJELATNOSTI

nukanje i modi i iz jer je slo strasti i djelo.751 pobliZer

a) Istrs

Dom ciljeva.L traZesvo moralne duZnost renja i n nosti. Bi prava i logije i r nosioca davanju nalni int i narod odluke t moZebit zakona politidk pojedin razbojn Poli stignuie na5ihn hrvatsk Odgov moraln ljudskil je drug koji, m na5etlt svoju t Neotud dri.ava jeodr

7C moralnc Priory Law ol str. 15. 5 Sv. Toma, n. di., Q- 50', a. 1.

678

ral isto tako vaki je dlan )otommogne mje, najve6e
r razboritosti, ke faze.Prva lstaua.To je razboritidin. rg razumskog r su sredstva no zami5ljeni rr5enau koni na razboriti strpa nalog: akljudak,kao

pobliZe razjasniti i primjerima rasvijetliti. a) Istraiivalatka priprava za polititku razboritost Domada i medunarodna politika sadrZe niz neposrednih i daliniih

prava i po5tuje prava svojih bliZnjih, predpostavljadvije protivne ideo' logije i dvije protivne znadajke osobnosti.Nacionalni interes i osobnost nosioca vlasti, odludivalaca,dva su mnogo nagla5avanagledi5tau proudavanju medunarodnihodnosa.O tome kako nosilac vlasti shvaia nacionalni interes, a shvaiat 6e ga u svjetlu svogauvjerenja o pravima dovieka i naroda, o pojmu pravde i moralnoga zakona,ovisit 6e sadrZajnjegove odluke u pojedinadnimsituacijama.Ekspanzija,povelanje teritorija, nPr., moZebiti od koristi nekom jademnarodu, ali je protiv naravnogmoralnog zakona, nepravedna je, i zato kao politidki cilj ne moZe postati element politidke razboritosti. Razboritost promide pravednost. Bez pravde u pojedinadnim izvedbamanarodi postaju, Sto ve6 Sv. Augustin nagla5uje, razboinidkebande. p6ttifta razboritost, nadalje, izabire naiprikladniia sredstva za Ftostignude ispravnih ciljeva. Pred kratko vrijeme susreh vodu iedne od nalih nacionalistiEkihorganizacija.U razgovoru o ciljevima i sredstvima hrvatske borbe on izjavi: . Odgovorio sam: <. Po moralnom se zakonu ne smije staviti u neposrednuopasnostl3O nevinih ljudskih Livota, da se postigneplemenita svrha. Naglalujem: nevinih, ier je drugo pitanje i savjest se moZe drugadije orijentirati prema onima koji, makar kao na5i gostoprimci a nosioci vlasti na razne nadine pomaZu na5e tladitelje i progonitelje. Covjek i u tutloj zemlii ne gubi pravo na svoju samoobranu.eovjek je stariji od drZave. Svake: svoje i tucle. Neotudiva prava dovjeka imaju prednost i pred pozitivnim ugovorima dri,ava.Himbeno nagla5avanjei praktidno nepriznavanjetih prava jedna je od suvremenih rugoba prema obespravljenimpolitidkim izbjeglicama 7 O psiholo5kim fazama pred dinom razboritosti govori gotovo svaki prirultjk moralnog bogoslovlja. Usp.: Francis L. B. Cunningham, The Christian Life, \\e Priory P"ressfDubuque, fowa, 1959, str. 450451., takotler: Bernard Biiring, The Inw-of Christ, Yol-. III., tran. by Edwin C. Kaiser, The Newman Press, 1966, str. 15.

679

drZavi? Kal tehnidkimp DaliCeu bez toga uvj da ie sezad nute drZave vlastodr5cir svojevreme vjerodostoj je opie dob Ako se r i lo5im) ud razmjer med nekim naroc takoder kak gradana po uzetiu obzi i kr5iansko posebicema prisilama i z Pomaga i svrhu, da 6 svoj druStve U tomese s Sve je u red na slobodni ispravnopos postojeiim r sasvimdruga pogubneidei Rusiie.Papa takve zloupo U prikup divaocipod ; u toku svog brZu i sigurn tragidnihmo upotrijebiti 1 Daljnje mog izgovor su i falniji primjr strane popri da zaradenet koji nisu u rr po SAD pro E Papa

Iv:

dobro ludimo ititi domovinu nci u manjku adu prigodice lakav, tj. kao rdskiHrvati u ;ongod 1951. iluZbenikejo5 avnikuNDH. f7-1951. i kao rd spomenutih jacima povre/ rakonprestanasilohrvatske 'om. ljenih Hrvata m. eim je to izade,Sto je rdutjelahrvatmnogodokaete.U prvom > jedne naie egovomprat:idkogmorala kvih etidkih, diti ih. Obarm mjestuna ruSWenosti u o kvalificiran vat, koji vei je i socijalno )znadarstva>, :ulturesusrepredstavljaju naiemorgatogui obeshrvih Zalosnih na najrazbo sredstavaza :st. u ime svoje siroma5noji ,kolnostikao lemokratskoj

6 Papa Ivan XXIII,

Mater et Magistra, br. l7l i l7Z.

681

Odluku i nalog, da se dvije atomske bombe bace, jedna na grad Hiro5imu, ujutro 6. kolovoza 1945., a druga na grad Nagasaki, 9. kolovoza 1945., udinio je tada5nji predsjednik SAD, Harry S. Truman, kao vrhovni vojni zapovjednik drZave. Prema miSljenju Amerikanaca, svaka je bomba uniStila 70-80 tisuia Livota, ne radunaju6i ranjene, napose radio-aktivnim zrakama. Po mi5ljenju fapanaca,svaka je atomskabomba uniStila oko 200 tisu6a ljudskih Zivota. Trumanov Zivotopisac, Merle Miller, opisuje Trumanov stav i raspoloZenjeprema toj odluci i nalogu slijedeiim rijedima: .e Nema sumnje,da je predsjednikTruman nnogo razmi5ljaoo upotrebi atomske bombe. TeZina njegova ruzloga prema gornjem tekstu leli ne na moguinosti i vjerojatnosti, ve6 na posvema\njojsigurnosli predpostavke, da bi produZenjerata i invazija lapana stajala po prilici gore spomenuti broj Lrtava. Ova se predpostavkane moZe dokazati. Stovi5e,na temelju onda5njegratrrog zbivanja moglo se odekivati, da 6e se |apan predati. Prvo, |apanci su se ved mnogo istroSili, a drugo, SAD su nakon pada Njemadkesa stotinamatisu6avojnika mogle povedatisvoje snagena japanskimbojiStima.Sovjeti su ]apancimatakoder postali bliia opasnosti prijetnja. Zahtjev bezuvietnepredaje,ako jedna zaradenastrana Zeli pregovarati da se rat zavrSi, moralno je neopravdan,jer u nastavku rata, koji bi inade mogao biti dovr5en, mnogi 6e ljudski Zivoti biti izgubljeni.lo Oviruzlozi i okolnosti protiy su ondje5njeupotrebe atomske bombe. Osnovni je razlog, dakako, u izravnom uni5tenju tisu6a nevinih Zivota, Livota gradana,koji nisu u ratu bili izravno angaLirani.Razmjeri negativnih udinaka u neposrednimokolnostima daleko nadvisi5epovoljne udinke. Drugi svjetski rat se protiv )apana kao napadadaod strane SAD opravdano smatra pravednim ratom. Upotrebu atomske bombe protiv lapana osudili su svi ljudi, koji posjeduju barem ne5to iudorednog razbora. Preuzetnaje tvrdnja, da bi .ttVeli se takoder,da je to bila . Kao da vojnidke nuZde i odluke nisu pod moralnim zakonom. Upotreba atomske bombe u |apanu jasan je primjer pragmatidke i koristoljubne etike i etike situacije, gdje se u Zivotnim teskodama svojevoljno postupa protiv dovjeku poznatog moralnog zakona. Za moZebitno savladivo neznanje bilo je dosta vremena i moguinosti da se e Merle Miller, Plain Speaking - an oral biography of Harry S. Truman, Berkley Publishing Corporation, New York 1974, str. 244. 'o Usp. Bernard Hiiring, n. dj. str. 128. - Razlozi <i odluke upotrijebiti atomsku bombu izneseni su i u knjizi: Edwin Fogelman, Hiroshima: The Decision to Use the A-Bomb, Charles Scribner's Sons, New Yo,rk, 1964. rr Merle Miller, n. dj., str.246.

682

ukloni. Da najvedu i r iz njegova i svoju prl tiskaneo I Horacijev I retke: 'Ka euti iete o ma, o prig nasilanpo izmiSljada ljudskih p dogodilo'.

BiljeZi medunaro komunista mile oblik su se pruZ kineskih k, kom pomo vlastitim s s Mao-Tse Senje.I do ratu protiv vila pomo tunga ogr okupacije sedo sada nuto, a mo vjerojatno milijarde r tisuia ranj ulogeu ot nova je po kao kod t

uteiea,fi,

odgovorn ameridku1

Najusp sumnje,,lV Oitra

t, N. dj navedenog r t3 Ferdi

York, 1954

iednana grad asaki,9. koloTruman, kao ikanaca,svaka mjene,napose tomskabomba topisac, Merle ,dlucii nalogu ' kojemugosp. Ako je rekao je zavrSilarat. na vojnika na akaien za sav . gosp.Truman ljao o upotrebi tekstu leZi ne s/l predpostavci gorespomenoLe dokazati. [ekivati, da 6e a drugo, SAD povedatisvoje :r postalibliZa nralenastrana jer u nastavku ski Zivoti biti rtrebeatomske tisuia nevinih irani.Razmjeri visi5epovoljne od straneSAD bombe protiv ndorednograzrge zemlje vjeostavna,nlLna pod moralnim rimjer pragmanim te5kodama akona.Za ms gudnostida se arry S. Truman, odluke rnan, Hiroshima: lork, 1964.

Il N. dl.,-s!L.248. - odlomci iz shakespearova Hamleta prevedeni su iz teksta navedenog_u Millerovoj knlrzr. tj Ferdinand schei,irl, a History ol Europe, Harcourt, Brace and co., New York, 1954.,str. 9ll. i 912.

683

renjem gladi i su5iceuzroEilaje ozbiljnu opasnostzanemire, nesigurnosti kaos. Mar5alov plan pomoii zapadnoj Europi s oko 16 milijardi dolara predusreoje gospodarskei politidke krize, slidne onima iza Prvoga svjetskoga rata. Uz ameridko razumijevanjeeuropskepotrebe valja spomenuti i drugu -a molda je u glavama ameridkih odludivalaca bila i prvasvrhu MarSalovaplana, naime, pospjeliti trZi5ta ameridkoj proizvodnji, 5to je veoma valno za podupiranje doma6ezaposlenosti,viSih radnidkih pla6a i gospodarskog blagostanja.Nagomilavanjeindustrijskih proizvoda u SAD, Njemadkoj, ]apanu i naprednim zemljama zapadneEurope na slobodnom trZi5ru i u slobodnoj utakmici iedan su od razloga i sada5nje gospodarskekrize. Predsjednik Truman otvoreno ie piznao odekivanje obostranih blagodati od Mar5alovaplana, kad je dlanu Zastupnidkeku6e, SamueluRoyburn-u,kazao: l povijesti posluZili Podaciiz europskei ameridkedruStvenei gospodarske su Trumanu i njegovim savjetnicima prona6i ispravan cilj i sredstvaza politidki razborit i uspje5anpothvat. Povijestje obilno potvrdila uspjehe i blagodatiMar5alovaplana. Dakako, jednako su vaZnei zasluZnesposobnosti marljivost Europljana.Odluka i pothvat Mar5alovaplana primjer su povijesneuzajamnostii suradnjeiz ljubavi prema sebi i svome bliZnjemu. Ljubav pak prema sebi i bliZnjemu u svoiirn razboritim razmjerima pokreie napredak dovjedanstvai daje mu najdublji moralni smisao. Medu primjerima istraZivanjaciljeva i sredstavaza politidku razboritost u suvremenojmedunarodnojpolitici i odnosima najpoudljiviji je primjer koegzistencije,tj. podri,avanja sada5njegamedunarodnogstanja u odnosimaizmedu SAD i SovjetskeRusije. Radi se o podjeli utjecajne i vladaladkesfere izmedu tih dviju velesila.Ve6 godinamaustanovljujemo propadanje manjih naroda pod sovjetskomtiranijom. Zagovanoci i branitelji koegzistencijeu svakom moZebitnomo5trijem sukobu izmedu SAD i SovjetskeRusije proridu atomski i nuklearni rat, koji bi mogao ugroziti opstojnost svega dovjedanstva.Ova predpostavkavei godinama sluZi zapadnim demokratskim silama kao izgovor, da trpe i dopuitaju najizravnije okrutno kr5enje povelje Ujedinjenih Naroda. Utvrdena je, naime, dinjenica, da sovjetske kao i druge komunistidke vlasti gaze prava dovjeka i naroda sadriana u toj povelji, na koju su se obvezalei koju su potpisale.Poljskim komunistimaza takvo barbarskozloupotrebljavanje vlasti nad poljskim narodom poljski je primas, kardinal Stjepan Viiinski, javno i neustra5ivopoput kardinala Stepinca doviknuo: <.ls ta Merle Miller, r. di., str.264. rs Navedeno iz , br. 2. srpnja, 1975., str. 3.

684

MadLa tiranije. I! duboki sn da uistin na povije pu5teni sa pa>, u re zejskogpr u madZa revoluciju nici nisu protiv sov Bugarsko naposeu I madZarsk dodi o mc su zbog s buduiegz voju Mad monstrira vode i po samisebe komunisti Staljinovo zahtijeva lucije i sk grafski og sovjetima nidenje?( predstavl da ie usp itko s ne njemadke da SAD n zavuklau prelazi u tidaraotp nadno,mc manju vje aBoljemr rob>. Nitl svojih neo se premn

16 Fran, rial Founda

esigurnosti ardi dolara rvogasvjetLspomenuti a i prvarroizvodnji, r radnidkih r proizvoda Europe na r i sadaSnje odekivanje nidkeku6e, ;vim iscrpi, A zajedno drugoj...>14 ;ti posluZili sredstvaza lila uspjehe sluZnesporlana primbi i svome oritim razlji moralni ku razborirudljiviji je lnog stanja li utjecajne novljujemo raocii brameduSAD ;aougroziti nama sluZi 'u5tajunaj:na je, naigazeprava .ei koju su irebljavanje tn Viiinski, ialost,daleje ugovore ianjai izrabodaznadit

16Francis S. Wagner, The Hungarian Revolution in persryctive, F. F. Memo -rial Foundation,Washingion,D. C.;1967.,rti. t+2. 685

postignud i potom c

Netko u milosti praktidni naucl sYl kreposti. voru na tl koja se o tzdri,ava baviti, or posjeduj djelatnos posebnim Boijem b npr. u FX razborito od zlih.r su inade politidke Sv. T razboriti o tome s Zivota,u vine i sl svu dovj miloSiu l dobru, C nici (gre ljudskom I takva : ljubavi 1 kada sm Velik visoki s koju je i poznato Toma V zaitifii t. varao s pu5teno

17 Sv rr N. L9 Th

Surtz,S,

686

r i nedavrevoluciortskooslorta.Da su rnistidkom han Zivot, anja, rezoi doprinos r na5i eksom otPoru svoj Zivot .unarodnim 3ubidZrin3aoje pred spasitisvoi jeti.On je, ne slobode. vije5dudivi tko mu ne

imaniaame, gradani te rage,napore mno diZemo Snjetamnice u zaboraviti ru u gradu uSalestotine ;skeRusije i iedima:
rczboiti sud o njima oostienucetreba iscrpniiih i toEnijih podataka za izvedu' se da i poio- odgovaraju6inalog

t7 Sv. Toma Akvinski, n' di., Q' 47', a' 14'

ii irlie'7il;;\,11i,'

bv Edward 4.,utop.ia' pt s!, Ttunlf More,vot'Hiven'-1965' -ed'. str' 187'

Surtz,S. ). andH. H"*toi\"i""ti"i;;titv

iress"New

687

b)

Sud i rulog

U pripravi za razborito djelo, nakon 5to smo ispravno shvatili i dobro zamislili pojedinadnicilj i nakon Sto smo teoretskina temelju iskustva, ostalogvanjskogistraZivanjapa i savjetaprona5linajprikladnija sredstva

cija, tj. korporacija koje djeluju kod kuie i u drugim zemTjama,uistinu prelazi godi5nji dohodak nekih manjth dri,ava. Spominjemo, da SAD posjedujuoko jednu tre1inu bogatstvasvegasvijeta.Drugu tredinu posjeduje Europa, a tredu ostale zemlje, u Aziji, Africi, Australiji i |uZnoj Americi. Milijarderi utjedu na narod i zakonodavstvo,odnosno zakonodavce. Oni utjeEu na izbor najvi5ih predstavnikavlasti, podev5iod dlanova u Zastupni6kojku6i, dlanovaSenata,guyernerai samogapredsjednika. VrSe se raznemanipulacije.|avno se mnijenje deito puta usmjeruje u jednostranopovoljnompravcu. Covjek lako dobiva dojam, da se u tom kapitalistidkom sustavune radi o demokraciii, ve| o plutokracili. Me
vod dus SU ...La

odn pre ka pra Nij rat, jet nak Buc ) Zarc sfer

I nag upra pute pron Iezl nei I nom denj ozb stab stYo

SYES

To: zlo slob kori ma

poYI

i se te je ipo

pose MarJ

The Pres

688 47

rvatili i dobro elju iskustva, lnija sredstva ud, o potrebi nje sredstava met Skrtog i narodnopolirofesionalnog driavi SAD lnih korporajama,uistinu rija koji puta no, da SAD lredinuposjerliji i |uZnoj rsno zakonodevli od dlarga predsjedtta usmjeruje da se u tom raciji. Medurle druStvene vima koji su :vaju postidi gostanjekao ienjanaroda, ruge.Interes rstitezemlje, ieiamo se iz rrejskograta pbile Zivote e prva svrha zavojevada. re tona Zita otiv utovara na opasnost, ica, od dega ni cilj profit. r procesupo avan sud za o ispravnim n seu svojoj lim dobrom, zvedbuvode lglost,svojeSljenostkoja 689

je dokazalamoguinost dobro organiziranih podzemza-revoluciju-povijest_ nih pokreta koji su kadri tiraniju dovestiu beznadnesituacije.'poznata je metoda().

-- Rijedi mogu se primijeniti u demokratskim i totalitarnim sustavima.U komunistidkim sustavima.,Prijetnja sile i prisile vrsi znatan utjecaj u *prilagoclivanju pameti i druStvenihoblika promjenama sredine.o

690

kim, pa i Kraljevsh iz pro5los di ove ili na javno o budud sadadnje Stetnihra njihovoj tr kibernetik koja dielu ityene str

K ono razborit lj predusrei nemarnos nia u rodo pravde i li nom iselje naseobina ali sene m izravnogu imati ozbil tazvma,in dostajaka jati isprida kakva imo nosnojorg zemljamai Slidno U naseob vjerskih dt manje. Cuj lza nemar vjerskomi nost i sl. Tr vini ili u is iseljenicim mnogese t( vei i na sli i lijepi broj nika. Oni I dio aposto gradanii dr hrvatskei r veliki razlo

iziranihpodzemtuacije.Poznata

su kao i uvjeti roma5enja neko clivaprava svim ivedujesredstva, radavajunevini. udinkompomno . Krivo je djela im. U pomutnji e, da neupu6eni rii na taj nadin rralnih nadela i lobronamjernoga ravdanogotpora i ku5nje opravrromjenamasrem sustavima.U a masovno<
rtvenihpromjena macijama(poda,eCzapdcno. To uZno,kao 5to je na cesti kojom rsmjeriovoZnju. rspje5no,ako za ndataka o sredu to vedegbroja bilo koje vrste :emeljuprisutnih tja. 'remenimtehnidKompjuteri (randatke po mater i pothvat. Ona anjuvjerojatnost ;akoderukazivati ryodepostignuiu kad ved imade r najboljemsredneugodnipodaci r5wenim,politid691

jeri rasvjetljuju zapreke izvedbi naloga, najdludnijeg dimbenika u duSevnim stupnjevima priprave za razboritu djelatnost u druStvenomi politidkom Zivotu. GLEDISTE POLITIEKE RAZBORITOSTI PREMA OSTALIM GLEDISTIMA U POLITIEKOJ ZNANOSTI U na5im razgovorimao raznim pitanjima Zivota prvi uvjet medusobnog razumijevanja je poznavanje znadenja rijedi (terminologije). NuZno je da mi razumijemo terminologiju ljudi s kojima raspravljamo,i da oni razumiju naSu. Bez toga uvodnog sporazuma nema daljnjeg razumijevanja. Svaka znanost kao skup sustavnogznanja o nekom podrudju imade svoj predmet, svoje znanstvenogledi5teili stanoviStei svoju naudnu metodu. GlediStei metoda znanosti nisu isto. Nedostatnoje naudnogledi5te oznaditi .4 Ovdje naudnogledi5teoznadujemone samokao kriterij, kojim se sluZimo u izboru problema, Sto ih kanimo prouEavatii Einjenicakoje se na njih odnose, ve6 jednostavno kao predpostavke u svjetlu kojih proutavamo svoj nautni predmet. U politidkoj znanosti nalazimo mnoga gledi5ta. Postoji, npr., marksistidko gledi5teu proudavanjurata. Postoji i kr5Cansko.Postoji povijesno gledi5te, npr., u proudavanju medunarodnih odnosa kao jedne od najSirih grana politidke znanosti. Sociologi psiholog ie u drugadijemsvjetlu proudavati ista medunarodnazbivania traheli njihove nzloge i uzroke. Geografski dimbenici su takoder koji puta odludujudi. Poznat je njemaL ki zemljopisac,geblogi povjesnidar,Dr. Karl Haushofer,savjetovaoHitleru ne napadatiRusiju god. 1941.,jer 6e pohod slabo svriiti zbog ogromnih ruskih prostora i posebneklime. Preuzetni Hitler poslao je Haushofera zbog tih savjeta u koncentracioni logor Dachau.s Haushofer je svojim znanjembolje pogodio bududi ishod njemadkogpohoda na Rusiju, nego li Hitler svojim megalomanskiminstinktom. Iz naSegse razlaganjau prija5njim podnaslovimamoZe zakljuditi, u demu se sastoji gledi5tepolitidke razboritosti u politidkoj znanosti. Tako, der u njezinoj disciplini medunarodnihodnosa.U stvari nauke o meduna-

prema nekin postoji neka Prema tome spoznajnom i ne vr5ejed samo sluZba kao preemin nito nadelo teoretskirad rije i filozof nosti ljudsk Politiikoj ra stvo pred os u svoioj prii di1ta i sluz dobrom. GlediSt naglaSavan divaocu,o s okolnostima prisutne din sebne ciljev akcije kako divanja>.DC opaZanja, do raznih. Povc stvori i djelc nosti i zaht pronadi stva vrste dimbe dri,anju, zap skupina...> tacija. Opse odludivalad zakon kao st bez toga zd ozradju prag pothvati u n moralnim za trajnost njihr

glediStu politidke znanosti postoje djela politidke razboritosti, upravljena a Vernon Van Dyke, Political Science- A Political Analysis,Stanford University Press,Stanford,Cal., 1960,,str. 114. 5 Norman D. Palmer and Howard C. Perkins,InternationalRelations,Houghton Mifflin Company,New York, 1953.,str. 80. 'o Quincy Wright, International Relations, Nery York, Appleton4entury-Crofts, _ Inc., 1955.,str. 26. 692

2t Kenneth tical Science C o N. mi. n Approat versity Press,I o N.mi. " N. dj., s

imbenikau du5evlruStvenomi poli-

OSTALIM vi uvjet medusobninologije).NuZno ravljamo,i da oni daljnjegrazumijem podrudjuimade svojunaudnumeje nauEnoglediSte rajudedinjenice>>? i, kojim se sluZimo icakoje se na njih kojih proutavamo

dobrom.

ostoji,npr., markl. Postojipovijesno kao jedne od naidrugadijemsvjetlu > razlogei uzroke. Poznatje njema6 rr,savjetovao Hitlesvriiti zbog ogromposlaoje Haushoau.E Haushofer je ;pohodana Rusiju, moZezakljuEiti, u koj znanosti.Takori naukeo medunav Wright nagla5uje, ko ujedinjenjasvih emo i proudavamo, i uvijek tragaju za ostala.U svakom nritosti, upravljena nalysis,StanfordUniHoughmal Relations, ppleton4entury-Crof ts,

tt Kenneth w. Thompson,, Poll'tical ScienceQuartery,Vol. XLIX, September1955.,str. 746. o N. mi. NorthwesternUni" Appr'oachesto The study ol Politics, Roland Young, ed., versityPress,Evanston,Illinois, 1958.str. 17. n N. mi. " N. di., str. 22.

695

takvom korisnoitu zasluzuje naiozbiljniju paznju i prvenstvo medu glediitima politiike znanosti. ZAKLJUENE POBUDE: PROMICANJE ISPRAVNE DRUSTVENO

-r

poLrTreKo-eUDoREDNE PROSVIETE

haesesov Pozna zato, Sto r NaSi se g viSepolas <
U
694

nstvomedu gle-

)RUSTVENO €o i o gledi5tu eridkogdru5weudu ulogu u tim , predstavnikai rana usvojenost smo istakli, da de ideje vodilje lazi5tei gledi5te rti, npr., kr5ian, kako ta nadela ilike neprestano odrudju kemije, revolucijadanas na gore, dokaz 5to sve svjesne organizacijau a kazati: Ljudi eienje.Ispravna imomnogoputa aditi kao Hrvati ratskornnarodu .esjeiam veoma kojima je, rzglev osobniinteres katolidkedere. r slogar>,ali ie r po volji, premi vjerskusvijest. ti s radoS6uprir. Kad dode do gokomunistidkih e lliie lukita u rg svjedodanstva tak toga procesa ca-klevetnika.K pitamo,da li je Laprvoj konvenlelegatikao kantobiv5ii glasove

nosti.

te5kim vremenima hrvatske povjesnice.

695

POLITIKA I TEHNICKI NAPREDAK TEHNIKA KAO SREDSTVODRUSTVENEINTEGRACIJE KVTRIN

VASILJ

dovjek predor tim pr Ali to i mud vitak svemi duhu < brazde Ne koji pr pastirs tojes

SAVR I ZAPADM intelektualni svijet i marksisti govore o ostvarenju op iega blagostanjana zemlji i prema tome o otklanjanju svake druStvene napetosti i borbe. Tehnika ie omoguiiti savrSenudruStvenuintegraciju dovjeka. Ako svaki dovjek ima obilje fizidkih i duhovnih dobara, onda

njegovih visokih ciljeva. Bilo bi posve isprazno pobijati bilo komunistidke druStveneideale,

POVRATAK PRIRODI

AIi za dovjekabi uistinu bilo daleko neprirodnije stanje,da se povrati pritodi i iivi priprostim ratarskim, Sumskimi pastirskim Zivotom, jer je 696

Me druStv druifv, to mis napet siroma zadov dok kr Me takode osoba rodila dvojic ka. Ni disto I njezin Ali m nije nz s disto nosti, danstv medic bolesn vanje smeta ilrtva, novno koji ir raiirer paden diju se

DAK tE

tvarenjuop
SAVRSENI SVIJET ZAPADNIH MISLILACA

vene ideale, e dopu5teno pometanas, l puno uzneredopudtenih

rhnidkimnaratezemlji i a swaraumda prouzronatjecanja, la sepovrati 'otom,jer je 697

u granicama podnosivosti, 5to ie voditi uspostavi diktature i tiranije. Tako 6e ovo zapadnodruStvo obilja uroditi s posve suprotnim plodovima od onih, o kojima njihovi zagovornici sada govore i pi5u. Ne, nije moguie da ie kapitalistidko uredenje ljudskog dru5tva, u kojemu poslodavci sustavno iskoriS6avajuradnike, samo po sebi proizvesti neko savr5enoljudsko druStvo. MARKSISTIEKA UTOPIJA Marksistidki mislioci se u biti slaZus ovim zapadnimmisliocima glede konadnog cilja i s obzirom na tehniku kao sredstvonjegova postignu6a. Ali oni se ne slaZusa zapadnim misliocima u tome, da bi sve veii i ra5ireniji napredak tehnike postepenosmanjivao druStvenenapetosti i neprijateljstvo izmedu bogataia i radnika. Naprotiv, kapitalistidko ce dnr-5Wo stvarati sve ve6e i dublje suprotnosti izmedu kapitalista i nekapitalista, usprkos izvanredno velikom napretku tehnike. Ono se mora konadno pretvoriti u svoju suprotnost, kada radnici posredovanjemsile izvlaste kapitaliste i zavedr komunistidko druStvo. Tada 6e kroz duLe vremena vladati diktatura proletarijata, kao uvod u osfvarenjesavr5enogbesklas' nog dru5tva, u kojemu 6e svatko pridonositi prema svojim sposobnostima i primati prema svojim potrebama.To ie biti konac dru5tvenenapetosti i podetak savr5enedruStveneintegracije, jer druSwenih klasa ne de viSe biti ne samo u stvari nego ni u Zeljama. Ali, sve Sto sam rekao o druStvenomeidealu zapadnih mislilaca, vrijedi takoder i o marksistidkom idealu, samo jo5 u veioj mjeri i snazi. Apsurdno je misliti, da bi dru5tvenouredenje,koje se sluZi najbrutalnijim mjerama, da se odrZi na Zivotu, koje ne podnosi slobodu mi5ljenja i udruZivanja, samo po sebi proizvelo, per generationemaequivocam,najsavr5enijeljudsko druStvo, Sto ga je mogude uopie zamisliti. Stoga nije nikakvo iznenadenje, da su se neki marksistidki intelektualci pobunili protiv ovako apsurdna i upravo vulgarna shva6anjaljudskoga dru5tva i zakona njegova razvitka, i da kritiziraju komunistidku vlast zbog njezine nedovjedneprakse. Medutim, marksizam 6e onoga dasa izgubiti svoju politidku snagu i mo6, kada zaista podne prakticirati ravnopravnostsvih ljudi i, prema tome nadelodemokracije.Tako iemo umjesto komunistidke utopije imati neko demokratsko uredenje svijeta, koje ie biti daleko od toga da bude savr5enodru5tvo, ali ie biti od svih druStvenihuredenja relativno najsavr5enije. Buduii da je dovjek po svome duhu bide sintetidne naravi, on ne 6e nikada biti zadovoljan s postignutim ostvarenjemsama sebe.S druge strane, on ne 6e nikada uspjeti uozbiljiti takav maksimum ljudskih povoljnih uvjeta, koji ie ga diniti opienito zadovoljnim i sretnim, jer je dovjek takoder duboko nesavr5enobiie, mnsgs sposobnije da razvija svoje Zelje, nego da ih ispunja. Ali on ima sposobnostda prirodu sve sigurnije i dublje spoznajei tako je podlaZesvojim vlastitim namjerama. On postaje sve svjesniji svogavlastitoga dostojanstvai prema tome takoder svoje ravnopravnosti s drugim ljudima. Stoga ie biti sve manje 698

raspolo tome, I druStv Sd svoje u savr5e svoju s tehnidk zadovo stvarno njegal

SINTE SVE B

Nat na nad vati stt nejedn visini p ie se tr zavidje ljudska zavide njezino dovjeka drugih s kojim Sto opiega druStve ravnop ukljudu vanjeo1 i neka I nadeln tehnike Nije bogats 6e biti, i druSt podetka dru5tva Stva.Tr dobara bogata postav Ljudi b

rre i tiranije. im plodovima

raspoloZen,da se podlaZe nedijoj diktaturi i izrabljivanju. Mi, prema tome, predvidamo sve ra5dlanjenijei sve ra5irenije uredenje ljud-skoga druStvaprema nadelu demokracije.

rg dru5tva, u >o sebi proiz-

sliocimaglede /a postignuia. ve ve6i i ra5iretostii nepriko ie druiwo nekapitalista, nora konadno r sile izvlaste duZevremena ienogbesklasiposobnostima renenapetosti rcane de vi5e nih mislilaca, mjeri i snazi. najbrutalnijim lu mi5ljenja i luivocam,najiti. Stoganije ualci pobunili skogadruStva ;t zbognjezine izgubiti svoju rpravnostsvih r komunistidke biti daleko od renihuredenja naravi, on ne sebe.S druge n ljudskih po;retnim,jer je Lije da ruzvija la prirodu sve un namierama. ma tome takoriti sve manje

SINTETICNI NAPREDAK DRUSTVA: SVE BOLJE I SAVRSENIJE DRUSTVENO UREDENJE

Stoga drZimo, da ie tehnidki napredak donositi ljudima sve vi5e opiega blagostanja i, prema tome, da 6e zaista smanjivati i ublaZivati druStvenenapetosti jedino u zajednici, koja bude ugradena na nadelu

dobara nuZno proizvodi nejednakostu ljudskome druStvu i dijeli ga na bogata5ei siromahe. Razdioba druStva na bogata5ei siromahe predpostavlja nadeloneravnopravnostisvih ljudi i na-njemu se uistinu osniva. Ljudi bi mogli i trebali prakticirati nadelo o demokratskomeuredenju 699

druStvai u sludaju,kadabi vladaloop6esiroma5tvo:boljeje i savrlnije, da svi uLivajunajpotrebnijestvariu Zivotu,negoda neki Zivuu luksusu, dok drugi oskudijevajuu najnuZnijimdobrima. STROMASTVO NrlE OPRAVDANIEZA TSKORTSCAVANIE

eovlEKA oD covlEKA

Stoga se ne slaZemos onim politidkim misliocima, koji tvrde, da je razdioba drulwa na bogata5ei siromahe bila potrebna zbog rczvitka tehnike i, prema tome, na koncu, zbog postizavanjaopiega dobra. Da su svi ljudi bili siroma5ni, tako umuju ovi pisci, onda razvitak tehnike ne bi bio mogu6, jer je za tu svrhu potrebno posjedovati i ulagati mnogo kapitala. Ali oni zaboravljaju dinjenicu, da je ljudski rad najveii kapital i da ie narod Zrtvovati dobrovoljno neke svoje pogodnostiza ostvarenje nekoga boljega dru5tva, ako im se to jasno i po5teno razjasni. Ako su ovi mislioci dosljedni sami sebi, za5toonda kritiziraju tako velike dru5tvene razlike u fuZnoj Americi i za5to ne kalu, da je ova privremena razdioba njihova druStva na bogatale i siromahe potrebna, da se njihove 7smlje podignu tehnidki na vi5u razinu opiega blagostanja i Zivotnog standarda,jer da tek obilje fizidkih dobara umanjuje ljudske napetosti i razlike u druStvu. Nadalje, ovo mi5ljenje, koje na svoj nadin zastupai Aristotel u svojoj obrani ustanoveropstva, krivo pretpostavlja,da je napredak tako stvoren i na tome stupnju runritka nuhro bolji i savr5eniji sa sviju stanoviStai gledanja na ljudsku osobu i njezine op6e probitke. fa mislim, da bi ljudsko druStvo bilo daleko savrSenijei da bi kud i kamo ostvarilo viSe duhovnih vrijednosti, da je od svoga podetka prakticiralo nadelo ravnopravnosti svih ljudi, nego ga je uistinu proizvelo na temelju nadelanejednakosti, i, prema tome, na iskoriS6avanjudovjeka od dovjeka. Nadelno govore6i, svaka bi napetost iz ljudskog dru5tva i5dezla,kada bi se svi ljudi drZali nadela: ne dini drugome, 5to tebi nije drago, da ti drugi udini; i radi drugome, Sto Zeli5, da tebi drugi radi. Potrebno je, dakle, provesti promjenu dovjekapomo6uumnih sredstava:odgojai uvjeravanja, jer ako bude dovjek prakticirao nadelo ravnopravnosti svih ljudi, dobrovoljno i na temelju osobnogauvjerenja, onda 6e takoder biti mogui jo5 ve1i nzvitak tehnike i, prema tome, jo5 vede opie blagostanjeljudskoga druStva. lma, narayno, ljudi, koji se umi5ljaju, da oni provode siroma5anZivot i prakticiraju druSwenupravdu, ako oni samoizravno ne barataju s kapitalom nego samo neizravno. Ali ne samo da oni nisu uistinu siromasi, nego, joS povrh toga, grije5e protiv krijeposti iskrenosti, Sto svoj uistinu rasko5ni Zivot nastoje prikrivati zastoromnekoga vi5ega siroma5tva.Niti je siroma5tvosamo po sebi ikakva moralna krijepost. Ono je krijepost jedino utoliko, ukoliko znadi borbu protiv izrabljivanja drugih ljudi i, prema tome, podrZavanje duhovne slobode. Nije nikako ljudski, nije dasno,da netko provodi luksusan Zivot, dok toliki drugi pate od oskudice. 700

|ednako s teljuju s kor zemljama,bil Pa ipak, njim milijuni zapo komunistidkin kapitalistii is na iskori5iav ondje,gdje bi Prema tor nejednakostir svoga podetk einjenica pak stvari. Izmed veia razlika t i njegovihkm ljudi zadovol stvom, koje d Ima uistin u svakomeni fizidkih doba $to oni ne bi denim uvjetim radnu snagur Ovaj je desti demokratsko zalogprotiv nr bilo s lijeve st

POLITIEKA

Time ne p iz obidnogna stranku, posta pravilu iz ne njihove stvarn snagomrazutr euvstva,prod stanje u ljuds Ali odijeljena Stogaje u sva nosti. Tako s samo o teZnj da se obaziru vorne pomo6

je i savr5nije, vu u luksusu,

{NIE

]ednako su veliki ricem.jeri zapadni bogatasi i kapitalisti, koji prijateljuju s komunistidkim diktatorima, koji-bi ih, d; Zivu u zemljama, bili izvlastili, i to s prav "litouiPa ipak, njima su duhovno bliZi i sro milijuni zapostavljenih,ponizivanih, komunistidkim logorima i zatvorima

ii tvrde, d,a ie

: privremenaraz_ o, da se njihove itanja i Zivotnos udskenapetostif \ristotelu svoioi dak tako stvor"en wiju stan ar a mislim, da bi no ostvarilo vi5e lo nadelo ravno_ Iju nadelaneiedovjeka. Nadeino kada bi se syi POLITICKA LOIALNOST I N/EZINA SVO/ST riti mogui jo5 mje ljudskoga roma5anZivot Lratajus kapiinu svoj uistinu ma5tva.Niti

r ie krilepost rugihljudi i, ljudski,nije rateod osku-

r.rJrrruvc sryarne sposobnostii cisto6u znalaja-.osjeiaji, koji nisu proLeti

li:9:3

,21iTjt

u svakome poa*e;urj".irk;;; ej"r.i"""i". ?i:Wljuju snagom razuma, stvaraju najuzviieiije

i najslabe -:lt:.va, J?rgd,ultovlJgla s.t?nie-y liudskome bi6u. ona daju dovjeku energiiu i volji za ridom. -izdati -dovieka Ali odijeliena od razuma, ona 6e i-ostaviti ga na cjedilu. odluEnevriiedvode raEuna ne samo o teZnjamai potrebama svojih stranadkih pristalica, nego takoder da se obaziru na mi5ljenje i poglede nezavisnih gradana,bez Eije djelotvorne pomo6i ne mogu dodi na vlast.

701

r i savrSnije, u u luksusu,

NIE tvrde, da je rcg razvitka lobra.Da su l tehnike ne agatimnogo jvedikapital raostvarenje rsni.Ako su like druStvetremell.atazl se njihove l i Zivotnog e napetostii otel u svojoj tako stvoren stanovi5tai islim, da bi lsWarilovi5e ravnoLadelo nejednaEela :ka. Nadelno da bi se svi da ti drugi no je, dakle, uvjeravanja, ljudi, dobroiti mogudjo5 :je ljudskoga oma5anZivot ratajus kapiinu siromasi, r svoj uistinu rrna5tva.Niti r je krijepost rugih ljudi i, ljudski, nije rateod osku-

fednako su veliki licemjeri zapadni bogata5ii kapitalisti, koji prijateljuju s komunistidkim diktatorima, koji bi ih, da Zivu u njihovim zemljarna,bili izvlastili, i to s pravom, a moLda i ubili, s nepravom. Pa ipak, njima su duhovno bliili i srodniji komunistidki vlastodrZci,nego milijuni zapostavljenih,ponizivanih, bespravnih i izrabljivanih ljudi po komunistidkim logorima i zatvorima, jer i jedni i drugi, tj. i zapadni kapitalisti i istodni komunisti, jednako osnivaju svoje dru5tveneprednosti na iskori5iavanju dovjeka od dovjeka. Tako opaZamonenadanoslaganje ondje, gdje bismo inade odekivali najvedeneslaganjei suprotnost. Prema tome, tehnidki napredak uistinu sAm po sebi ne umanjuje nejednakosti medu ljudima, nego ih, Stovi5e,zao5trava,ako tehnika od svoga podetka nije utemeljena na nadelu jednakopravnosti svih ljudi. einjenica pak, da ovu nejednakostmanje zapalamo,ne mijenja ni5ta na stvari. Izmedu nekoga bogata5aprvoga reda u Americi i radnika postoji ve(,a rczlika u imanju, nego je bila izmedu nekoga feudalnog gospodara i njegovih kmetova. BogataSimapogoduje takoder okolnost, da je veiina ljudi zadovoljnas pristojnim Zivotom i da ne teLeza prekomjernim bogatstvom, koje donosi vi5e brige i tjeskobe nego mira i spokoja. Ima uistinu mnogo ljudi, moZda oni predstavljaju vedinu pudanstva u svakome narodu, koji se zadovoljavaju sa dednim zahtjevima glede fizidkih dobara zbog Livotne mudrosti i razboritosti, a ne zbog toga, $to oni ne bi bili sposobni gomilati veliko bogatstvo za sebe pod odredenim uvjetima. Ali u tome sludaju, oni bi bili prisiljeni da iskoriSdavaju radnu snagu drugih ljudi u svoje svlhe, 5to oni nadelno ne prihva6aju. Ovaj je destiti, po5teni i rczboriti narod najveia i najsigurnija podloga demokratskoguredenja dru5tva, gdje ono vei postoji, i ujedno najbolji zalog protiv nesredenihteLnjasa straneekstremnihmanjina, bilo s desne, bilo s lijeve strane.

POLITIEKA LOJALNOST I NJEZINA SVOJSTVA Time ne poriEem stvarnu mogu6nost,da inade polteni i destiti ljudi iz obidnog naroda, ako se jedamput duvstvenoodlude za jednu politidku stranku, postanu pomalo slijepi za njezine nedostatke i mane i da po pravilu iz neke lojalnosti glasaju za niezine kandidate, bez obzira na njihove sWarnesposobnostii distodu znaEaja.Osje6aji, koji nisu proZeti snagom razlima, zasljepljuju u svakome podrudju ljudskoga djelovanja. euvstva, produhovljena snagom razlJma,stvaraju najuzvi5enijei najslatle stanje u ljudskome biiu. Ona daju dovjeku energiju i volju za radom. Ali odijeljena od razuma, ona 6e izdati dovjeka i ostaviti ga na cjedilu. Stogaje u svakoj dty'avipostojanjenezavisnihgradanaod odludnewijednosti. Tako su pojedine politidke stranke prisiljene da vode raduna ne samo o teLnjamai potrebama svojih stranadkih pristalica, nego takoder da se obaziru na mi5ljenje i poglede nezavisnihgradana,bez dije djelotvorne pomoii ne mogu dodi na vlast. 701

KONSERVATIVNEI LIBERALNESTRANKE

covlEK lE MNOGO VrSE NEGO ZTVOTTNIA

iudoredno pragmatiz ono pak,5 pojam kor moii podi Prema Zivotu u s vrijednost tosti nepr ture, koje ljudskim z samapo s€ moci istra da dini ne iskoriSiav Covjek dru5tvuod i podrZav mogu izva dajni za nj za njih. 51 Livot na z odnosau r rednogaza

SREDSTV

covlEK KAO RAZARACSVOIE DUHOVNOSTT Medutim,-vrijedi i obratno-pravilo: tko ne vjeruje u Boga,taj ne moze-osigarati ve6uopiu _vrijednost svomedudorednome -"[otiu'oa'"1egovelogidneopcenitosti.stoga ce nuznotraziti neko pomirenjeizmedu 702

Kada b u svijefut sav neskla ljudi ne bi radun drug pristojanZ razloga nal iudoredno stanovi5ta i kulturi i c ljudske zaj vrijednost, se dovjeda jedna grup Tu konadn bili oni Ar mogle Sto , izazivati dr Ne pos vjernosti ir

fupai prema a vodi slabu r u isto vrijekadadogada, kudi, protivi rlitiku prema. la sevodenje jno vi5eslaZe za unutarnju rlitika, druge gidnihposljeljudi vjeruju, die postavlja roju nazivaju Ladjelovanja Ein moralan. uju. Tako je m politidkim a pa do sisa-

6udorednog zakona i neposrednogiskustva i najposlije usvojiti nadelo ptagmatizma za svoje vladanje: ono, Sto koristi meni, to je moralno; ono pak, Stomi sadai ovdje Skodi,to je zlo.MoLe, istina, dovjek pro5iriti pojam korisnoga i dobroga i na dulje vrijeme, ali mu on ne de nikada mo6i podijeliti neku pravu stvarnu opdenitost i vrijednost. Prema tome, dok svi ljudi ne budu postupali u svom druStvenom Zivotu u skladu sa 6udorednim zakonom, koji posjeduje svoju stvarnu vrijednost za sve ljude jednako, medu ljudima ie postojati trajne napetosti nepravde, gloZenja, Stovi5eorganizirane pobune. Zavodenje diktature, koje bi svrha bila, da putem sile podijeli neku op6u vrijednost ljudskim zakonima,ne ie u tome pogledu ni5ta bitno rije5iti, jer diktatura samapo sebi sadinjavadruSwenunepravdu najveiega reda. Ljudi ie tada moii istraZivati razlidite dimbenike, koji su nukali jednu grupu ljudi da dini nepravdu drugoj, da je drZi u poddinjenomstanju i da je za sebe iskoriS6ava. eovjekova je osoba mnogo znadajniji Eimbenik reda u ljudskome drultvu od prirode. Ljudski duh poduzima najodluEnijemjere u stvaranju

rednogazakona. biie. On je rta. Vjerovati da 6udoredni od spoznaje edinologidnu l svoju vjeru
Boga,taj ne lkonu od njeirenje izmetlu

SREDSTVO ZA UBLAZIVAI.TJE LJUDSKIH PATNJA Kada bi zaista svi ljudi postupali u skladu s iudorednim zakonom, u svijetu bi bilo mnogo manje patnje i boli, nereda i nesklada,jer bi sav nesklad u ljudski y',ivotdolazio iznutra ili s izvana od prirode. Tada ljudi ne bi djelovali iz neurednih pobuna, da budu bogatiji i mo6niji na radun drugih ljudi, nego bi bili zadovoljni, da sebi osiguravajui priskrbe pristojan Livot i da pomognuonima, koji bi se zbog geografskihili drugih rczloga nalazili u nepovoljnijemu stanju i poloZaju od njih. Prakticiranje iudorednoga zakona unosilo bi red i mir medu ljude s jednoga vi5ega u osobnoj stanovi5tai osiguravalobi trajno uredan napredak Eovjedanstva kulturi i civilizaciji. Svako drugo nastojanje, da zavedemored i mir u ljudske zajednice na temelju nekoga posebnognadela, koje nema opdu vrijednost, nuZno pripravlja dimbenike svogavlastitog uni5tenja.Tako ie se dovjedanstvonaii zatvoreno i skudenou krivome k*gu, u kojanu ie jedna grupa ljudi izazivati drugu bez kraja i konca, jedan narod drugi. Tu konadno ne ie pomoii nidija lukavost, ni nidiji znanstveni savjeti, bili oni Aristotelovi ili Machiavellievi, kako bi se diktature ili tiranije mogle 5to dulje odrl,ati na Zivotu, jer 6e jedna vrsta zlorabljenja vlasti izazivati drugu. Ne postoji nikakva stvarna mogu6nost, koja bi se razlikovala od vjernosti iudorednome zakonu, a koja bi mogla na nadin nekoga temelja

705

znadi poniz (jer ako je : Zivot, onda rajudi se, d korisnije). I makar nikac no ipak biti r napokon os donijeti nek nego dobra. tovu politik ratovima u , rikanci mon da se povra je veCi pobj je nepo5ten DUZNOST

Odatle s kandidate zr njihovo poltt zavesti i pre Canjimapoje od ozbiljna ; jedna od naj velik d.ovjek da prikazuje razviti dobro od privida i spretnosti.

POTREBAS

Nijedna r druStvuu cijr pluralizma. I misli, da je k dru5tvatako i njegovihsh pragmatista konadnu i tr danjena stva nje o Eovjek ne protuslov Oba su o uopdeosvrC 4E

u nekoj drLavi. bro u skladusa lruju stvarnosti. iti prisiljeni da ;vijet sa svojom , kuiaju, glume, ibliZavajujedne lnotustvarnosti, :dna od druge, Zenjicinii Saha,stojatiu istome r razdiobu,a ne Einjenice,da je rja, koju razum je disciplinirati. a i, prematome, Iuha. Premje5tajedincu stra5niji r dini izrodeno, Zivotinje imaju Ali, ako dovjek rhu premjesti u liti kao Zivotinja je cijelu zemlju. oji svojevlastite moZezadovoljiti

DUZNOST PROUCAVANIA

spretnosti. nikako dovoljno on ne moZebiti Jadu s moralnim namjerom,da bi

POTREBA SPOZNAINOG PLURALTZMA

, da netko postanet i poznavanje rZenjaprikladnih li nitko ne moZe re vodi moralnim i ku5nje. On se r ne vode plemeotrijebe bilo koja ecati se s njima,

ne * protuslovi. miSlieniauistinu tako kriva, da se ne bi_na..niihtrebalo 6;;;;va o.uieati, kada oria ipak ne bi predstavljalaneku druStvenusnagu "oper 705 ,+E

IZ OST

POR Kako je onda logidki moguce zamilljati, da marksizam sadrzi tako svestranoi iscrpno opce iskustvo.dovjedanstva,kada u.einu ro"i"danswa ne gleda na stvarnosi isrim umnim otitnu, ioji*u ;"';j;;fiaju marksisti?

MARKSIZAM I NACELO VECINE

sII. s osc

POZN i progla5 proglasiti saborapo ga sazivlj ovo:r


Vedri r dovjedans rjedavatipr nosti prizn Sabor,koji nuti duh v na, i u ko jo5 isti pe dubinu i u u se, a dru trajne vdje a drugi je r t Cf. cI

Madrid 1968

706 4g*

lki tvrditi, da io je konadna ge pak strane, po5tenihljudi, ne5tointuiraju m sadrZitako a dovjedanstva gledajumarkao svoje uvjerredstvima.Mi oglede.Da su da su po5tivali kapitalistidkog ;u u povijesti. nanijeli dovjekljudivosti ne luhovnog roprbune.To njih ,licijskemjere, : dovjednijemu zalo.

ckratski nadin elu ravnopravl naEelomslona vlast. Ali" aynostii polirostpred svim Larksistiimaju lprijede markijedili i dobili rduvajunadelo iisti priznavali nali pravo da dine. o da podignu wali manjinu, la ova tvrdnja mu vlast, oni skih i drugih 5nopomagana

rz osTAvsTrNEpoK. c. M. BOGOLIUBE IAZVO: vv

PORUKE COVJECANSTVU S U. VATIKANSKOG SABORA S OSOBITIM OSVRTOMNA ZNNB

POZNATO je da su crkveni Sabori vedinom suzbijali krivovjerstva i progla5avali dogme. Cak je i prvi Vatikanski, nedovrieni Sabor uspio proglasiti jednu dogmu. Spontani i neodekivani saziv II. Vatikanskog saborapoSaoje sasvim drugim putom. U Apostolskoj Konstituciji, kojom ga sazivlje Papa Ivan XXIII., na BoLi(, 1961.,veli se medu ostalim i oYo:1
Vedri duh pape Ivana nije se zadriao kod te duhovne siroma5tine

I Cf,
48*

707

poswda bt redu va5e mira i nap vEtmpo n energije.>

MISLIOC

3. umjetnicima, 4. Lenama,5. radnicima, 6. siromasima,bolesnicima i svim patnicima,i 7. omladini. Zakljudujuii svedanoII. Vatikanski sabor rekao je papa Pavao VI. u ime sviju biskupa, na tfgu sv. Petra u Rimu, medu ostalim i ovo:2
VLADARIMA

U dasu kad se razilaze, kaZu biskupi, da se obraiaju onima koji upravljaju sudbinom ljudi, koji imaju u rukama vremenitu vlast nad njima. Uz piznavanje te vlasti, te sluZbe, pravednih zakona koje oni stvaraju ili primjenjuju, biskupi ih upozoruju, da je samo Bog velik i samo je Bog izvor njihove vlasti i temelj njihovih zakona.Treba da promidu red i mir medu ljudima, ali i da znad!, da je Krist doiao na svijet, da nas naudi da smo svi brada. On je veliki graditelj reda i mira, jer je jedini kadar utjecati na srca ljudska, da se odreknu zlih strasti iz kojih se rada rat i nesre6a. U vidljivim zemljama u kojima vladaju Krist misteriozno izgraduje svoje nevidljivo podrudje - Crkw. I 5ta traLi od njih ta Crkva, koja skoro vei dvije hiljade godina ima s njima razlidite odnose?TraZi samo slobodu: slobodu vjerovanja i slobodu naudavanjavjere. Ponizno, ali i energidnozavr5uju biskupi tu svoju prvu poruku:

Za{to i nauke, biskupi u susredu s ne presta Ali nr i jao ono i odgovor raju. |er dobro i ir


UMJETN

Svi kr ljaju ovu muzidari, vremena. dogme, ol poruka iz udinili vir


(Pustiteda Krist vr5i tu svoju aktivnostnad druSWom. Nemojtega nanovo razapinjati, buduii da bi to bilo svetogrtle, jer je on Sin BoZji, a bilo bi i samoubijstvo, jer je sin iovjetji. A nama, njegovim poniznim slugama, pustite da

2 Svi su citati uzeti iz zbirke cConcilio Vaticano I/p, BAC 1965.,str. 731 ss.

708

RADNIC

Bisku ekonom

poruke dovjer 8. XII. 1965., ljanje direktiva tri zasjedanja godine(1975.) i i aktualnosti. i ponoviti, da edamtih poruamijenjene.Ta nanstvenicima, bolesnicimai

poswda bez zapreka propovijedamo Evandelje mira. Tim ie se okoristiti u prvom tedu va5e zemlje, jer Crkva odgaja za vas vjerne gradane, prijatelje socijalnog mira i napretka. - U ovaj svedani dan, kad se svr5ava II. Vatikarnski sabor Crkva vam po nama pruZa svoje prijateljstvo, svoju sluZbu, svoje duhovne i moralne energije.>

MrslrocrMA I ucENlAcrMA Za5to posebni pozdrav onima koij traZe istinu, ljudima od umovanja i nauke, istraZivadimadovjeka, svemira i povijesti? Zato, jer su i svi biskupi u Saboru istraZivali istinu kroz detiri godine. Na tom se putu susreiu s njima i dive se njihovim uspjesima.Stoga ih potidu, da nikad ne prestanu istraZivati istinu.

apa PavaoVI. rstalimi ovo:2 razliditim sekto > livot. Za kate rko. - Ovaj nai rje traje, ili koje htio bi da dode nji izgovori one lajem vam svoj



UMJETNICIMA

iu onima koji ritu vlast nad kona koje oni o Bog velik i Treba da proo5aona svijet, , i mira, jer je itrasti iz kojih nno izgraduje a Crkva, koja l? TraZi samo Ponizno,ali i

Svi koji ljube ljepotu i rade za nju, prijatelji su onih koji im upravljaju ovu poruku. To su pjesnici i knjiZevnici, slikari, kipari, arhitekti, muzidari,ljudi kazaliStai kina. Crkva je s njima Wvezanaima vei mnogo vremena. Oni su gradili i ukrasivali njezine hramove, slavili njezine dogme, obogadivalinjezinu liturgiju. Oni su pomagali, da se je boZanska poruka izralavala jezidnim formama i figurama i tako su nevidljivi svijet udinili vidljivim.

lojte ga nanovo bilo bi i samoma, pustite da

RADNICIMA

165.,str. 731 ss.

Biskupi kaZu u uvodu, da su tokom Sabora razmi5ljali o mnogim ekonomskim i socijalnim temamakoje mude dovjedanstvote zu uvjereni, 709

da ce njihovo rjesenje tih tema povoljno utjecati na radnike i radnice ditavoga svijeta. crkva zna za sve p_atnjei borbe radnika i zahvaljuje im za neizmjerne usluge.koje oni dine ljudskom druswu. Dobri papa"Ivan XXIII. z.nao je -naii pu! 40 srca radnika svojim neisporedivim okruznicama. Istu ljubav posvjedodujuim svi sabrani biskupi:
SIROMASIMA, BOLESNICIMA

koji su po mom, koji smisaoZiv


I SVIM PATNICIMA ZENAMA

(o vi svi koje priti5te tedki kri.z: koji ste siroma5ni i zapuiteni, koji pladete, koji ste progonjeni radi pravde, vi o kojima se suti, ne kloniie! vi ste odibranici Bozji, vi ste braia Krista razapetoga, i ako hoiete, molete s njim zajedno spasiti svijet! - To je kr5ianska znanost o boli, jedina koja donosi mir. Znajte da niste sami ni beskorisni. Sabor vas pozdravlja kao Zivu sliku Kristovu!>

OMLADINI

Sabor se obradamladi6ima i djevojkama,jer vidi u njihovim rukama lukljq koju.ie im prqdali njihovi odevi, i jei ie oni i:iiieti u svijetu u dasu,.lgd taj -svijet.doZivljujenajvedu transformaciju svoje povijesti. Oni 6e oblikovati buduie dru5tvo, pa ili ie ga spasiti, ifi ee ifi nistati zajedno s njim.

Na-jvi5ejoj je na srcu, da to dru5tvo dadne slobodu Sirenja onoga blaga koje je gtaro i uvijek novo - vjere; u tu vjeru da njihove dule uzmognu uroniti i uZivati u njezinoj bistrini. Nada se, da ie tako na6i toliku snagui radost, te ne de pasti u napast kao neki od njihovih odeva 710


rike i radnice za neizmjerne XXIII. znao Znicama.Istu ano traZi nadin :. Ne ie mrZnja rdski. Neka vas , va5eg sudruga

di groznidave n rastumaditi i kao lijednici u istinu koja revare: vjeru zapetimzbog , niti nam je n je dostada i, koji pladete, ste odabranici zajedno spasiti Znajte da niste

lvim rukama i u svijetu u ovijesti. Oni stati zajedno oje lice i da 'jedno Zivi i j je staloda lostojanstvo, renja onoga tjihove duSe b tako naii hovih oieva 7tl

povjeren Zivot u ovim tako teskim iasovima historije, vama pripada da spasite mir svijeta.>

_ Ova j.e noruka Z3nqma-posvesuvremenaza internacionalnu godinu Zene,godinu 1e75. No shvatfiiva je i prihvattjfi"6;;-;;"ffi;tske Zene .

sirotinje Sto smjeitanju r lektualka i r
Danaski joj vi5e pot Hwatiina za nica na Doc gdje 6e dut pjesme.A sv gdje je apso koja hrvats hrvatskih no Dao Bog Hrvata rasij na5ojDOM(

,(l ^',-t0

je

*-Jr*

nf-f't-

,*

*o

/-".let(;

.f-

p:rZL

r:: /'n

u-(.

t*L

r,* n^

^

.{"4" ,?; ir-t D . +

Jtu

4^

444

1f",'"A l--$ ^*-aal:4q

f^r

*t^

,41', <^L a x,t ,X 7 '

FAKSIMIL R{

712

ipada da spasite

ionalnugodinu t hrvatskeZene emigraciji.Ozko to Zeli na5a u svom domu. vore i osjeiaju arodnosti,vrlo ski. Izgubljena biti>, rekaoje ratskih noSnja IrvatskaZena> r i ne dopu5ta i. Eno,u USA rstanka. n imenom,ali n polju u dva bi radu mogli nici, osamljeni lilo bi mnogo to. iretlujegodine idoZbu hrvatr6eprolaznika

:oji i nekoliko :Skombole5Cu rinac>,pronarjestaGeneral omaZu.To su od njih vei lidno vedar, i Mato zapitao Zeljeleda on .aSirioje ruke

sirotinje 5to god moZeposluZiti hrvatskoj bradi, a nada sve im pomaZuu smje5tanju njihove djece u svoje Skole i zavode. Danas od tih tako <udenica ima vei u Argentini lijep broj uzornih majka, intelektualka i samostalnihZena. Sve se to radilo po evandeoskomnadelu: >. Danas kad se je na5a emigracija dobro osovila na svoje noge i nije joj vi5e potrebna takova najosnovnija Zivotna pomoi, kad god bra6i Hrvatii'na zatrebaduhovna pomo6,eno velike kapelice hrvatskih milosrdnica na Dock Sudu, gdje ie se svake nedjelje skupiti na hrvatskoj misi, gdje 6e duti hrvatsku propovijed i zapjevati svoje poboZne hrvatske pjesme.A svaka $kolskajavna priredba u tom istom zavodu Krista Kralja, gdje je apsolutnave6ina udenicavei Spanjolskogagovora, ima uvijek po koja hrvatska todka: pjesma, kolo ili deklamacija, ima uvijek lijepih hrvatskih noinja. Dao Bog da poruke II. Vatikanskog sabora proizvedu mir u srcima Hrvata rasijanih po cijelom svijetu, a sreiu i slobodu onima u lijepoj na5ojDOMOVINI!

CJ*

*;+24

rs*

.'{- ;-I"/** * F,+;;

yL--e a^. & *\-c) * /'-

*4<

4:Z.

rt-

fZ"Vl-

f7

V^+*,

j/;4-

d*

*^z

---a-+t*/

*s^.1.*-

&i.

"";,--

*^.1"-r/n-L

*^L

^:rr"rru L7-t ry.n* 1 JLL z^

4*;^, 1fz,t",e; /-S$^ ff

'. Vinka, koje dekuju veliku rskom brigom laju od svoje

/a.L&;

b,t-,

; Afr-*W I *,vvP fu"). ^-r/- ** *f i-*,

'f* ^,.J- _- S-t:t** ,tM ; f&*
d- zJ"-";*

-12;.2*

73'5.

*t^

^-L

-:Z^_tL;

!.:*,

*-"-a d-q)wtw

-&',4*L n: r-f-f 4.}'LfWf-4;"-./

4;k,

*

/

li ; 4;^4;4

-

A-!} ,tts7.

FAKSIMIL RUKOPISA IPRIJEVODA] NADBISKUPA IVANA EV. SARICA: PSALAM 136.

7t3

rz osTAVsTrIlEPOK.DRA STIEPANA BUCA:

DUZNOSTI HRVATSKE UCECE OMLADINE

abnorma maiusv i vi5im, s politika B nastdi pn politidka tr Kako bi s samoodre pfavcu, ne
Moie s noga>zaro cama poZe poznatom i Vidio samr kriminalnog ma ubijen d isti neprijat nrto, onemo Zivotinjesan slugenovoj tipova>.To reZimai u F

714

rma odgajanimladi, osnovne misli te

Ako u du kao jednako stranu,krutu derski reZim moZebiti No to na elementomh Onakovapre je tako sigun uzalud Leniir kodrinski oku Evo u demu kaZemo,da it klasne borbe i radniitva oko nova <
abnormalne neprestanose i uporno istidu na svim podrudjima i u svim pravcima, pa, naravno, i u Skolama: pudkim, srednjim kao i vi5im, sve se nalazi u sluZbi toga plana, sva unutarnja kao i vanjska politika Beograda.I dok se na jednu stranu takova politika izmi5lja i nastoji provoditi dan i nod - na drugu se isto tako istiEe, da su glavna politidka pitanja toboZ rije5ena,te da se o njima viSene smije ni govoriti. Kako bi se ubilo i svaku pomisao nale zarobljenenacije na slobodu, na samoodredenje,te oslabilo njene najvrjednije energije, uperene u tome pravcu, neprijatelj nastoji svim nadinima postaviti na tapet drugo pitanje: <>. On tjera narod, da neprestanovalja Sizifov kamen, robotajuii za (novu vladajudu klasu>>,kako bi ista lagodno Zivjela, dok svi ostali grcaju u robstvu, neima5tini i svakom zlu, a samo radni5tvo gore Zivi nego je ikada Zivjelo. O ljudskim i nacionalnim pravima robova smiju govoriti samo nekolicina primitivaca i kriminalnih elemenatanekih i slidnih >, koji se opet najve6imdijelom sastoje iz kamufliranih velikosrpskih elemenatai njihovih pritepina. tgadijelaEuronainjici najodmvijesti: doba rve jo5 nikada senalazepod nunistidkedikila i,ivotnu zarlnim imperijae u perfektne, tjudu politidku tih dviju nepona, a na drugu a i teiku krizu, nalno stanje u ;e danasovdje iti kako komuupnomsvojom odituneistinu, tvu>
MoZe se postaviti pitanje: da li taj grozni, neljudski nadin zarobljivanja, to jest ubijanje duSemodernih nacija, donosi ubojicama poZeljne rezultate? MoLd,ane5ta i donosi, bar u vezi sa starom poznatom izrekom: (uvijek ne5to prione).

reLima i u Hrvatskoj! Ako u duhu filozofijeZapada uzmemopojmove (etidki) i kao jednakoga znadenja----odnosnou skladu- zamislimo si, na drugu stranu, krutu stvarnost,u kojoj se nalazi naSnarod: da mu jedan ljudoZderski reZim soli pamet o <i onome, Sto je .Gdje to moZe biti - tr aalsslojnidkojSpilji>! No to nam daje povoda da jo5 bolje sebi predstavimo, s kakovim elementom hrvatski narod danas ima posla, tko mu sjedi na grbaEi. Onakova predispozicija nikako ne odgovarabiiu na5eganaroda, ali isto je tako sigurno, da odgovara biiu na5egaugnjetavada,okupatora. Nije ne velida uzalud pretrzalud l,enjin bio formulatorom takove <>, kodrinski okupator toga istoga Lenjina kao svoga prirodnoga nauditelja. prema rijedima njenoga pisca: >, kaiemo, da ie naia etika u podpunosti podloEna interesima proleterske klasne borbe i etitki ie ono, ito sluZi razbiianju starogadruitva i zbiianiu radniitva oko proletarijata, koji stvara novo komunistitko druitvo>, (Lenjinova <,na njemadkome,Berlin 1952.,II. str. 788). Prema tome, <je samoono, Stoonoga vlastohlepcavodi do njegovacilja, 715

tizirati. Tt vati. Kom tidku swl grada. Da sre6omna rijalizamprispodob teZe.To t: 5tetu.

toga Pitania..'>

Rije5i biti prva sWoriti k unutrnjos bih sehti ma, koji ognjiSta naca, ko rijetko se i ta okol je tako d iedinstvo irviiek bi No zata narodne varajudu kada ist sluZbi' I odwkla zaloLila No to je (pokojn naroda, mora to

Zat poviies dosta n znania. je i na na ni5t jeSteno da osig tosavs pred5a onih u1 vijesne njegov

716

lgo protuetidko rtskihnara5taja la kod pravoga, jedino elemenrju usredotoditi a s neljudskim :t jedno pismo, za oslobodenje n pi5e:

tizirati. Tu vraZju djelatnost mora inteligancija u prvome redu raskrinkavati. Komunistidka diktatura u istodnoj Europi ima u prvome redu politidku svrhu: podrLavati bolesne imperijalistidke teZnje Moskve i Beograda. Da se oni mnogobrojni zarobljeni narodi toga podrudja kojom sreiom nalazenegdjeu Africi ili Aziji -gdje je gospodariozapadni imperijalizam- bili bi danas ve6 slobodni. Istodnjadki imperijalizam je neprispodobivo grozniji nego zapadnjadki,zato je i na5eoslobodenjemnogo teLe.To treba i znatt, da se ne bismo opdaravali,5to bi bilo samona na5u 5tetu.

znake,ni glasa, vi ste bastardi t ni povjerenje, ijuljavaite se u enog poloZaia, zvestipomiiliu, i priie rjeienia

Rije5iti se na5egarobstva, raskinuti te sramotnelance - mora nam biti prva briga. Onda dolazi ono glavno: postaviti d€tiri zida i krov, stvoriti kudu, drZavu. Kad to imamo, onda tek moZe doii do uredenja unutrnjosti i rje5avanjasocijalnih, kulturnih i svih drugih pitanja. Ovdje bih sehtio malo pobliZepozabaviti s metodamaprekodrinskogimperijalizma, koji nas je u Zivotnoj zajednici s komunizmom'istjerao s domadega ognji5ta. Zalosno je, da se na hrvatskoj strani naSaoprilidan broj pojedinaca, koji su svim svojim silama podupirali stvaranje te nesrede.Vrlo rijetko se takav tragidan primjer moZe na6i u svjetskoj povijesti. Nije li i ta okolnost dokazom s kako opasnim neprijateljem imamo posla? Isto je tako dinjenica, da na5 narod kao cjelina nikada nije bio za s njemu tutlim i neprijateljskim prekodrinskim svijetom, te je uvijek bio i ostaoprotivnikom bilo kakovoj drZavnojzajednici sa Srbijom. No zatajili su upravo oni, koji su morali biti nosiocima takove jasne narodne volje: inteligencija. Iz te okolnosti treba da i mlatli crpe odgovarajudu pouku: kako moZe biti vaLna uloga inteligencije u narodu kada ista ne ode u zabludu, nego ostane dvrsto uz narod, u njegovoj sluZbi. Da su ona na5a nesretna pokoljenja inteligencije, koja nas je odvukla u katastrofu godine 1918., ostala dvrsta na pravome putu, te se zaloLilaza slobodu i samostalnostsvoganaroda, Bta se sve moglo posti6i! No to je bilo i sad se ne da popraviti. Ali pouka je vaina: naSastarija (pokojna) inteligencija pomoglaje stvoriti danaSnjugroznu tamnicu svoga naroda, na5a nova inteligencija, a to je na5a dana5njaudeia mladost, mora to zlo pomoii odstraniti s narodnih leda!

znatistyarnost, u. U lijedni5tvu Beztoga nema rstvu.NaS prvi ti sa sobomna lnjaditi u poziako ne znamo r? NaSapro5la ama, nisu bila st kakova jest, proti prevlasti ;imperijalizma, - umjesto nam nijeme,gdje se gledalo-recil vi5e ono, 5to me primjeru i je umro 1917. h> naiih politir ,nego je spontanoga :prijatelj cijelu rotvorenjetoga Ljime.Ubijajudi i jedinstvo>: nastojihipno-

Za da 5to uspje5nije uzmognu na5i mladi izvr5iti svoju rodoljubnu, povijesnu duZnost,prva je stvar oboruZati se potrebitim znanjem. Nije dosta neko zlo mrziti, nije dosta istinu i pravicu ljubiti, nego treba i znanja. NaI narodni zatornik - prekodrinski imperijalizam - nastojao je i nastojat 6e dok god ga bude u na5oj zemlji, na5e znanje reducirati na ni5ticu, a ono pak, Sto mladima je davao i daje, sasmakrivo i namje5teno utuviti, da redem: prikazivati rog za svijeiu, s jedinom svrhom, da osigura svoju vlast nad Hrvatskom. Uz ostale izmiSljotine i laZi, svetosavski komunistidki relim nastojao je uvjeriti mlade, da su njihovi pred5asnici, dodu5e, ugnjetavali na5 narod, ali da su ovi dana5nji od onih ugnjetavada<i . Pogledajmo,medutim, na po. vijesne dinjenice: da li promjenom reZima u nekome narodu prestaje i njegov nagon za ugnjetavanjedrugih, tudih naroda, pa iemo vidjeti, da 717

osobito u na5emudijelu Europe to nije sludaj. Ne cu se ovdje sad baviti pitanjem, da li su narodi sposobni nauditi ne5ta iz povijesti - poznati filozof Hegel, primjerice, tvrdi, da nisu - ali je i duveni francuski sociologAlbert Sorel lijepo pikazao, kako je vanjska politika Francuske revolucije ne samo bila nastavakone predrevolucionarnogvremena,nego u osvajadkoj djelBtnosti onu prijainju i nadkrilila. No ovo je iznad svegajasno: svi moderni pisci slaZuse u tome, da je nagon za ekspanzijom, za posvajanjem tudih zemalja i zarobljivanjern tudih naroda dana5nje, komunistidke Moskve sAmo nastavak onoga iz caristidkogavremena, a ukoliko postoji radika, utoliko je komunistidki imperijalizarr mnogo Ze56i. To isto vrijedi i za srpski imperijalizam: on ne samo Sto nije ni5ta oslabio prema onome prija5njem, nego je -ukoliko je to moguie- jo5 Ze56ii agresivniji od onoga. Ovaj dana5nji, , ne samo da je preuzeo sve onoga prija5njega,vei ih i jo5 veiom krvolodnoSiu i najpaklenskijih muka i uniStavanja svojih Lrtava, gdje je vrijednost ljudskoga Livota spala na razinr -doslovce redeno- onoga jedne muhe! Usporedimo ove dvije devize,u kojima je sadrLanabit cjelokupne politike prve i druge , pa iemo vidjeti, da u tome nema razlike. Onu prijainju saZeoje Aleksandar Karadordevii u ovim rijedima: ; dana5nja komunistidka izraLava se ovako: ! Samosu f.razei njihov smjeltaj nelto razlidite! To je samo dokazom, da prvo (karadordeviievsko) kao i ovo dana5nje (komunistidko) >predstavlja jednaku protunaravnu tvorevinu, zgradr na pijesku, kuiu od papira, koja bez jedne diktature ne bi mogla postojati, jer je tamnica ogromne vedine u nju utrpanoga pudanstva.Ali sAm opstanak te zlosretnetvorevine pokazuje, kako se laZima, zavodenjemu bludnju i nasiljem dak i u demokratskodoba mogu fabricirati i najve6i drZavni absurdi - i makar na smrt kao takovi bolesni istim tim sredstvima podrZavati ih, doduSe suunou mirno doba! Dana5nje komunistidko stvoreno je na laZnoj predpostavci, te ta lai. sadinjavai njegovu < podlogu. Ono nema, dakle, osnovnenacionalneideje, na kojoj mora podivati moderna driava, ako 6e biti naravna, trajne vrijednosti. Poznati dri.avna njemadki pisac drZavnogprava prof. Koellreutter istide: <. Beogradska driava te nacionalne misli nema, jer niti je ikada postojala,niti danaspostoji <.Nacija je -kao Sto istide ErnestRenan- <,du5a>(ideja),nevidljiva, ali najjadasnagadana5njice, koja ruSi, prevraia nenarodnedrLave kao kupove slame i na drugu stranu podiZe, stvara narodne drLave svojom neodoljivom unutarnjom snagom. ]a ovako definiram naciju (prema nauci jednoga od najboljih njemadkihsociologa,sada pokojnogaprof. MaksimilijanaWebera): ona je zajednica osje6aja,diji bi odgovarajuii odraz bila samostalnadrZava. 718

Prilagodin da sav hr kove drZa varati din upotreblju carstvo> nacije.Ka zatvoima i groznim Srbije>.I prematoj To je va: politike, i bila praks se ovdje r se vidi, kr Snubilo je da afirmir Tako je X sveudiliS rudZbuod izi5aoje g dobro do5 da je (na r Tojeusr njega
ovdje sad baviti ijesti - poznati :uveni francuski rlitika Francuske g vremena,nego o ovo je iznad gonza ekspanzirdih naroda dacaristidkogavreki imperijalizam ro 5to nije ni5ta lo mogude-- jo5 , ne samoda je ;atio>joSveiom ri5tavanjasvojih zinu -doslovce ize, u kojima je lvije>, pa 6emo r je Aleksandar rodnog i celine Eava se ovako: sufrazei njihov 'o (karadordevi, carstvo>> predr, kudu od papiamnicaogromne zlosretnetvorenasiljemdak i u urdi - i makar wati ih, doduie to je na laZnoj njegow <
Prilagodimo tu jasnu i praktidnu definiciju na na5eprilike, vidjet demo, da sav hrvatski narod hoie svoju samostalnudrZavu i sa Srbijom nika-

i groznim nasiljem, jedan i drugi idu jednako za stvaranjem . Logika je ovakova: Hrvati - |ugoslaveni, Srbi : ]ugoslaveni; prema toj :Hrvati - Srbi, za da na koncu izide - svi Srbi! To je vazda bio i do danas ostao glavni cilj cjelokupne beogradske politike, izmijenile su se jedino fraze i sredstva. Znalaina je bila praksa, kada su stvarali temelje za tu zlokobnu svoju tvorevinu, pa se ovdje moram na to osvrnuti, jer nladima to nije tako poznato, pa da se vidi, kako su i na5e starije vodili, da oprostitc kao volove, za rogove. Snubilo je i pla6alo strane udenjake,po mogu6nostiljude od autoriteta, da afinniraju srpstvo, a onda su srpski povjesnidarina tome dalje gradili. Tako je Konstantin |iredek -bio je profesorom povijesti i na beikome

njega . firedek je bio nedak poznatogade5kogposrbice P. f. Safarika,koji je bio suosnivadem
jego prema istoku, Sorabima.Tako veli, da bi Sorabi nastavali glavni dio Dalmacije (Sorabi quae natio magnam DaLnatiae partem obtinere dicitur). su, dakle, bili i u Tiiringiji i u Iliriku, to znadi,da Einhard taj naziv upotrebljuje u smislu - ne Srbi! Nitko joi nije uopie mogao ustanoviti odakle naziv - no |iredek unatod tome veli u svojoj knjizi, da se . Moramo uvaZiti k tome dinjgnicu, 4a je u wijeme Einharda prostor, gdje se nekoliko stoljeia kasnije pojavljuje srpstvo, bio pod vlaliu Bugara, te ako je Ljudevit Posavskionamo pobjegao -mogao je pobjeii samo Bugarima (koji su, valjda, takoder govorili nekim < rijedima). Ali otada je ta neistina u5la u mnoge knjige, pa se jo5 i danas Siri, dok joj neupuieni ditaoci i dalje nasjedaju.Da je nala inteligencija posjedovalarcalne poglede na prilihe, 719

da je odmah suzbiiala $T"rr- takovih podvala, takovih neistina, one se ne bi bile mogle uvlleZiti ,i t"d- trZ",'ni u inozemstvu! MoZemo zamisliti, kakovih su sve r pune i pr€pune sve srpske sluZben, poznatijih imena -profesora beog povijesneknjiZevnosii.Uzmimo iedi U svojoj knjizi
rpravdati sredstvima znanosti. I Sta_ znaju, da se nidim ne moZe dokazati

ie Stanojevii to mogaopobiti nikako_ je onda jednostavnoiitaknuo:
podvalama (r (u megalomanijar stanju iznijeti najmanje.A ne dokaza,da je r one neistine,or kmgovima ona

Ovdje sma u tome dudnov 720

stina, one se tijih, neistina amo par najrrifeja srpske r Stanojeviia. nemanjidkoj 2.), on pi5e: uskoroposle Pavla,doSao pske zemlje" veku, prema e hri5danske skopijasolina-idruga o srpstva,da ;a hrvatskoga ili srpskoije> i prakse 3, to je moje :avdanje>na emo . jer zu povina ba5 nikaobiti nikakoiaknuo:
podvalama (neosnovanimtvrdnjama) nastoji falsificirati i njen sadfr-aj (u 1936.). No ovdje nema mjesta sad se time baviti. God. 1950. izdala je Srpska Akademija Nauka i Radojdiievu knjigu. . Pogledajmosdm naslov: Orbini je napisaoknjigu pod naslovom (na talijanskome,, Pesaro1601). Ovdje se ne moZemo baviti Orbinijem, samo 6u ovo napomenuti:.u knjizi ima interesantnih rzvoda i podataka, ali inade i sva sila fantastidkih pikaza, te ju se mora ditati s velikim oprezom. Poznati udenjak L. Thalloczy obiljeZio je Orbinijevo pisanje ovim rijedima: <. Orbinija moZemo nazvati i uzrodnikom < ili , koja je osobito u redovima inteligencije stvorila takvu zbrku, koja se ni do danas nije sasmara5Eistila.Po5to mu je netko (moZda neki iguman?) bio podvalio neistinu, da bi (Zivio 1113.-1200.)bio darovao otok Mljet Benediktincima (Orbini je bio Benediktinac), to ne propuStani jedne prigode hvaliti dinastiju, koja, medutim, nikad nije na otoku Mljetu vr5ila efektivnu vlast (za vrijeme provale u Zahumlje), jednostavnouslijed dinjenice - Sto je dubrovadko brodovlje vazda bilo gospodarna moru izmedu Kordule i DraEa (Dr. M. Medini). Prekodrinski su jedino u svojim megalomanskimtitulima , kao i drugim tutlim podrudjima! Da samo pogledamo, kako Radojdi6 podvaljuje, dosta je navesti ovu njegovu pisaniju: <(str. 16). Ista je temeljemi tvrdnjama, da postoji neko srpske povijesti, ier to nitko jo5 nije uspio dokazati, dok sva srpska tradicija, njihovi ljetopisi, pa i mnogi pisci istidu, da se srpstvo ispoljuje tek i njegovim sinom sv. Savom. Faktidno prije toga, dakle prije XII. stoljeda,nije bilo ni5ta! Radojdidsamopodmeie tvrdnju, i to ovako: da je dukljanska, travunjska (trebinjska), zahumska, pa i dubrovaEka drZavica, koje su postojale sve prije, nego je <r osnovaosrpsku (ra5ku) drZavicu, - bila <! U znanostije, dodu5e,dozvoljenopostaviti neku tvrdnju (tako je Radojdii mogao postaviti i wrdnju, da je i Hanibalova drLava bila )- ali onda se mora iznijeti valjani dokaz! Na to srpska megalomanijanikada nije mislila! Nitko uopde jo5 do danas nije bio u stanju iznijeti dokaz, da su redene drZavice bile srpske, Radojdii pak najmanje.A ne moZeseuopie to ni dokazati - kad nema niti potrebitoga dokaza, da je srpswo starije od .Ali neprestanoponavljanje one neistine, one izmi5ljotine, imalo je za posljedicu, da se u nekritidkim krugovima ona usadila i konadno pre5la i u ozbiljnije povijesne knjige. Ovdje smatram potrebitim upozoriti na jednoga pravoga u torne dudnovatomumijeiu, makar i starijegavremena,jer je on napra721

vio veii nego mnogi drugi: drobnjadkoga (Crna Gora) Karadiu (). Podrijetlom Aziiat, kao Sto i samo ime pokazuje, s izrazitim istodnjadkimpsiholo5kimznadajkamaneobidnostrastvena dovjeka, majstora u obrladivanju, strahovito nametljiva fanatika, bila je (1787.-1864.),gdje su k tome nesre6a,da je Zivio u doba <> mnogi pisci najveiom lakoiom primali mnoge bajke, te ih i uvaLavali. Druga je nesre6abila, Sto Karadlu dobaviSeu jedan europski centar, kao Sto je bio Bed; i trela, da mu cesarsko-kraljevskiKranjac fernej Kopitar posta uditeljem i pokroviteljem. Od ovoga je KaradZa dobio sugestiju, da su <>,jedna davolja , nastala ne iz znanstvenih rezultata istraZivanja, nego iz disto imperijalistidkih nagona ovoga neuravnoteZenog dovjeka,koga se s pravom smatra ocem dana5njegasrpskog .Potrebito je todno razlikovati, da 5to i (irnrealnije shvatimo stvarnost, jer u tim pojmovima < perijalizam> postoji, op6enito, mogu6nostzbrke. Kad kaZemo nacionahzam, njemu moramo suprotstaviti drugi pojam: internacionalizam.Moderna nacionalna misao nosilac je povijesti dana5njice,te bi bilo i glupo i nestvarno osudivati nacionalizam u tome smislu. ViSe se puta pod snacionalizmom>> podrazumijevai pretjerano adizanje nacionalnemisli, no to je ve6 ne5to drugo. Po mome mi5ljenju, dogada se najdeEdeuslijed toga zbrka, $to se neke pojave, koje se tidu onogadrugogapojma -impenjalizma- obiljeZuje izrazom >. Da su, primjerice, stanovnici nekadanjegaRima ostali na svome etnidkome podrudju i ne iSli osvajati zemlje izvan toga, ne bismo mogli govoriti o njihovom <. eim su pre5li te granice, podeo je njihov : , dakle podloZnidko podrudje rimskoga puka. Zato je moralo i vrijediti pravilo: non est imperium sine armis, bez oruLja (dakle bez sile) nema sjedenja na tudemu! Ja bih, prema tome, imperiializam ovako obiljeZio: pod time razumijevamosvako nametanjevlasti s jednoga etnidkogapodrudja u drugo takovo podrudje. Organizaciju te tude vlasti u drugome podrudju moZemo onda narvati kolonijalizmom. Da je srpstvo ostalo na svome etnidkome,naraynome podrudju ---u Ra5koj- ne bismo danas mogli govoriti o srpskomeimperijalizmu. Ali ono je daleko, daleko pre5lo te svoje prirodne granice, zahvativ5iu tuda etnidka podrudja, takoder etnidko'historijska na5a, s ovu stranu Drinske linije. Razumije se isto tako u Makedoniji, pa na jugu u albanskoetniEko podrudje kao 5to je preko Dunava u <. Srpski imperijalizam zagrabio je na sve strane, osobito iskoristiv5i nezdravu medunarodnu konjukturu od 1913. do danas.Najbolje se to odrazujeu dinjenici, Sto mora laZima i oruZjem - odrLavati svoje imperijalistidko carstvo, koje ljosne istim momentom, kad zataji ta surova sila. KaradZa je, dakle, ne naravnqJasrpskoganacionalizma,nacionalnemisli, nego srpskogaimperijalizma. On je jo5 veii < napravio u inozemstw, obrlativ5i bezbroj zapadnih pisaca o onoj izmiSljotini, da su <. Prema toj , swarno jednome , jednoj ordinarnoj podvali, skoro da i nema Hrvata, jer je Stokavski govor raiiren na najveiem dijelu Hrvatske. KaradLa je, da spomenemoneke primjere, 722

obrlatio i poz (sjetimose.< pjesni5tvo>; danasdita u tako i DaLna uglavnomide
Sasmaje izmecluSave je otale pren se je prije zv se nije zvao( < je svojevo On cijeli hrvatsk narod. Prem izmiSljotina,< drZava1918. vom <|ugosl asistencijupc drl,ave, grozn sila, u koju t najboljidoka nekulturnim, hleplje bit njr drZavi Zivjeti sve od onog (

Na koncu Bez njegovee upu5tatiu pit posumnjati. N lijama. Sredn ovo stoljeieb narod jedva t vlast, a osob ispoljila jedn vladanjeu na sloj bar djel sluZbuokupa jedva da se r nalnu, hrvats ni preduvjet odnosnonaci Zega:kad sa samesebemr

lrna Gora) Kasamoime pokabidnostrastvena [anatika,bila je -1864.),gdje su ih i uvaiavali. ruropski centar, Kranjac fernej KaradZadobio ija>, nastalane :rijalistidkih na;natra ocemdazlikovati,da Sto nalizam>i :
!

Na koncu bih htio istaknuti na5 stvarno najvalniji problem: elite.

Lepodrudju -u Lperijalizmu. Ali ahvativbiu tuda stranuDrinske rlbanskoetniEko ki imperijalizam u medunarodnu u dinjenici, Sto ko carstvo, koje radia je, dakle, Lemisli, negoio u inozemstvu, su
723

U POTRI ZAGREB VLADTMIR

J'lalrro.ttu*.qlousv.Jhiiaiil,,a,q-od4iAyd,fi ,tl,^"("lrJ.srr)

KAD bude n i unuka Hrvata, o bilo kojoj goc jedan ili viSe p topline -ako tr prikazationo na koji smo napust na5evelikanes r Ali ako se radi njihovi suvrem dodati uvijek nt djelovanjem,i ta no56usame Stu Ali sada,kad tr tidkom i kultun drukdije.Za to? i nije samo niz izgubljenim,za i varati, kolikogo izgubili. Oni pc ovdje. Mi, dodu ali nas ved tri d ne, mi ih slavir moZemowatiti Hrvatska posto manje i manie, povedanjeredo do zakljudka,dr izgubili. I zato( koracanje kroz

724 49

ski odbacujeod sebe umjestobiti u sluZbi ostatitudim slugom,

U POTRAZI ZA TZGUBLJENIM ZAGREBOM I HRVATSKOM

te> (opisujudinaziv, ne redu vaZno svojlsi na svijet, u glavasivna,elita aktivna. nitir;ira, elita stvara. oji se ne mohe izditi mile ie onai
VLADIMIR

w(oko6.too)

CIPRIN

KAD bude netko poslije nas bilo gdje u svijetu, gdje 6e ostati sinova i unuka Hrvata, htio pisati, -ako se bude sjetio i jo5 znao hrvatskio bilo kojoj godi5njici ili nadnevku vaZnom za na5u povijest, vzet 6e jedan ili vi5e povijesnih prirudnika i objektivno-subjektivno s malko topline -ako ta rodoljubna temperatura bude jo5 uop6e postojalapikazati ono najbiurije o samompredmetu.Nhravno, da i mi, ostaci onih, koji smo napustili Hrvatsku, dinimo isto, no s razlikom, da prikazujemo na5evelikane s vi5e topline i zanosa,makar ih nismo poznavali za Livota. Ali ako se radi o na5im slavnim pokojnicima, koje smo poznavali i bili njihovi suvremenici, onda 6e se to osjetiti izmedu redaka, jer 6emo dodati uvijek nekoliko dragih uspornenai anegdotau vezi s niihovim djelovanjem,i tako dvodimenzijonalnooZivjeti i proZeti toplinom i srdadno56u same Sture povijesne dinjenice u njihovom jednolidnom ritmu... Ali sada, kad treba govoriti o Zagrebu , o politidkom i kulturnom srediStu Hrvatske, onda je to -naZalost- sasma drukdije. Zaito? Zato, ier to nije jedan u nizu brojnih povijesnih osvrta i nije samo nizanje povijesnih dinjenica, vei je to traganje za neEim izgubljenim, za izgabljenim Zagrebom i Hrvatskom. Nemojmo se, naime, varati, kolikogod mi to ne priznajemo, mi smo nai Zagreb i Hrvatsku izgubili. Oni postoje, da, ali oni Zive svojim Zivotom, oni tamo, a mi ovdje. Mi, doduie, nosimo Zagreb i Hrvatsku u srcu, kao i KranjEevid, ali nas ve6 tri dekadedijele daleki prostori. Komemorirajuii naSevelikane, mi ih slavimo i Zalimo za njima, ali oni viSe ne postoje, mi ih ne moZemo watiti ni u vrijeme, ni u na5 hrvatski prostor. Zagreb pak i Hrvatska postoje, kao 5to i mi postojimo, ali, buduii da nas ima sve manje i manje, a progresivno se decimiranje naSih redova ovozemnih i poveianje redova onozemnih sve vi5e nastavlja, moramo dodi, naZalost, do zakljudka, da smo, kako sada stoje stvari, Zagreb i Hrvatsku zauvijek izgubili. I zato 6e zbroj mojih rijedi danasnuZnobiti nostalgidno,elegiEno koracanje kroz jasne i manje jasne dogadaje u pro5losti i sadaSnjosti,

ne -sintetiziraupravo intuitivno vjerno ambijent nase hrvatskeproslosti kad pjeva:
je u petorki, koja nas je dovela na obale naSegdivnog mora, umetnuo simbolidki,mogli bisrno reii, sestruTugu. Nomen est omen!

Hrvati zaptavo uvijek pravili iste pogre5kei nismo ni5ta od povijesti, te <>,a ma ba5 ni5ta naudili tako, da, dok danas svaki crnac iz najmanje dry',aveu Africi ima svoju nacijonalnu putnicu, mi Hrvati nemamosvoje. No prije nego podnems vivisekcijomglavnih povijesnih dinjenicao Zagrebt i mojih osobnih sje6anjana Zagreb, moram naglasiti, da taj Zagrebnosimo svi jednako u sebi, bez obzirabili rodeni u njemu ili ne. Ima, naime,ti Zagreba:ledan za nas, koji smo u njemu rodeni i odrasli i u njemu ostvarili svoje ideale i jedan moZdanajvaZnijii najljep5i dio Livota; drugi Zagreb onih, koji su u njemu zavr5ili svoje Skolskestudije, u njemu se borili i izborili svojeidealei ostali u njemu ili ne, i, konadno, tre1i Zagreb onih, koji su u njemu za vrijeme drZavnosti bili politidki, stranadki, vojnidki, kulturni, ekonomski dimbenici i Livjeli u njemu do svibnja 1945. Kada je i kako nastaoZagrebi tko mu je dao ime?

726

staromZ gradil At Ptuj-Sisa Velike G dana5nj ne znam nikakovi rile o Za Todnijeg in media do te god naSegmo Zagtebu naSihhrv svedo da tamo neg prirodnih na5egmo More zrake grij magle,i s gdje ni fl morei be komadid sluteii, kr nevoljau rodni fen glazbu,ne ih uz naS napomin dar ljepo ubavih ul No kako : odijelilov jatno je, d od tih gru ako ne v
tom zbiru rijedi i moZemogovoriti da5njiceu daleku r sami, bez prijatai Gustav Mato5 hrvatskeproSlosti rcli ko da vjedno 6a,Pel'raZrinsko t vrtoglavomnizu n sami krivi; pa I nas naii odlidni sti konadnoodvem metodamai sa ivajudi pljuske i s najmanjecrnadko i sdm Usud nam g mora, umetnuo rmen! rom, Zelim naglanije odlomke,jer osimtoga,dodira koje su u vezi rti, kako smo mi iiStaod povijesti, dok danassvaki alnu putnicu, mi iesnihdinjenicao naglasiti, da taj ni u njemu ili ne. u rodenii odrasli riji i najljepSidio ie $kolskestudije, ili ne, i, konaEno, csti bili politidki, vjeli u njemu do ? nije tako nazyati, Sto je postojalo : tek znamo ono, n o Zagrebr, tj., ebuna Opatovini nminju niz predZagreba,osobito oznatom djelu o

starom Zagrebu. Znamo, da je u rimsko vrijeme postojao na tom mjestu gradiC Andautonia, danas selo Stitarjevo, koje je leZalo na vaZnoj cesti Ptuj-Sisak, a preko Zagreba i podno Grida vodila je pokrajna cesta do Velike Gorice. fo5 je jedno naselje neznanogimena postojalo na mjestu danalnjeg Stenjevca,dakle u blizini Zagreba.Nikakovih pojedinosti dalje ne znamo, no svakako je jedno sigurno, da je taj kraj bio naseljen.No nikakovi dokumenti, nikakove povelje joS ne postoje,koje bi nam govolile o Zagrebu. I onda najednom u 11. stoljedu pojavi se na5 Zagreb. Todnije god. 1095. osnovanaje u Zagtebu biskupija i tako Zagreb rulazi in medias res i odmah nam se predstavlja kao biskupsko sjedi5te.A sve do te godine ni5ta. A kako znamo, da su se Hrvati naselili na obalama naSegmora u 7. stoljedu,to znadi,da od 7. st. pa do 11. st. postoji o Zagrebt savr5eni povijesni vacuum! I s ovim paradoksom podinje niz na5ih hrvatskih, uglavnom Zalosnihi tragidnih paradoksa,koji nas prate sve do danas.Iz na5eprapostojbinenegdjedaleko na sjeveru izaKarpata, tamo negdje oko Irana, spustila su se hrvatska plemena, prolazila kraj prirodnih ljepota, prelazila gore i doline i zaustavila se tek na obalama na5egmora. Morao je biti divan sundandan! More se blistalo u svoj svojoj gustoii glatkoie bonace,a tople sundane zrake grijale prsa nalih prvih Hrvata, naviklih na niske temperature i magle, i sve to moralo je djelovati na njih i prevladalo,da su ostali ovdje, gdje ni flora ni fauna nije pogodovala na5im do5ljacima. Omamilo ih more i beskrajnoplavetnilo dalekih horizonata.Ostali su kao opdaranitim komadidkom na5egjadranskog Mediterana i naselili se duZ obala, ni ne slute6i, koliko ie im to more i taj geografski poloZaj donijeti jada i nevolja u budu6nosti! Ova nam dinjenica ujedno tumadi, kako jedan prirodni fenomen kao more nije samo nadahnuo knjiZevnost, slikarstvo i glazbu, nego je djelovao i na veliko mno5tvo na5ih praotaca i prikovalo ih uz nale more, koje 6e tokom stoljeda postati za nas Hrvate ono, Sto napominje Byron za Italiju, da je tj. sudbonosni dar ljepote! Previ5e je lijepo to naSemore, previ5e razvedenih obala, ubavih uvala; previ5e svega, Sto je lijepo a za tako malobrojni narod. No kako znamo, da se od glavnine Hrvata, koji su se naselili uz more, odijelilo vi5e omanjih grupa i krenulo prema unutra5njostizemlje, vjerojatno je, da su se kretale cestama,koje su utrli Rimljani. I tako je jedna od tih grupa do5la, vjerojatno, i do Zagteba. I tko nam veli, da se nisu, ako ne vei Rimljani, a ono na5i davni preci zaustavili tamo podno' >i na njima samima, i tako osnovali neku naseobinu,. na kojoj je onda u 11. st. osnovanabiskupija. |er stanovnicitog naselja i biskupije govorili su hrvatski! Biskupija se, naime, ne osniva na nenaseljenomprostoru ili za manji broj vjernika, vet mora postojati podosta stanovnika, kuia, gospodarstavai ve6ih i manjih sela. No dvije godine prije nego se susreiemo sa Zagrebom, mi se po prvi put susre6emoi s na5im susjedimaMadZarima,dakle joS prije nego stupaju na snagu Pacta conventa. U to vrijeme umire, naime, kralj Zvonimir, a kako je Zvonv mirova udovica bila sestramadZarskogkralja Ladislava,smatraovaj sada" da na temelju ba5tinskogprava moZenaslijediti i hrvatsku krunu. I kako 727

jo5 tragidnoj fo Hrvatskoj,tj. u

A u sjeni to vice, postoji na grad-castrum,kr gradani ili sluZ Kaptola postaje gradoms najvi5 je dao ime Zagt biti i kasnijomI nu BojnididupolovicomXI. s No onaj Ze nipoStoonaj drr dva dijela Zag antagonizami daleko viSe pri Sv. Ivana Zelinr 1251.gradebis nici iznad.Zagrt ve6e odmarali5 zbog loSegiskus Zagrebu, a Grii 1266.,u Zelji, d izmedu Grida i privilegiji i dade njihova, koja su svejada mrinja Szabo,i tako do koji ide iz dana most, koji se or I od tog vreme vore u pravi gn Kaptol ima vojn na podrudju dar koder, i tako Za nesloge,u tom I Te sukobei dra Senoau svojem Zagrebdani,da r knjiZevnici od Majera bili su zr smo one starepl i starim parkovi na5ih plemenita duh na5ih purgr 728

koji su htjeli i ljuje u Posavsku alja. To se zbilo mi zovemoMah Trpimiroviia! Gvozdutek god. skupiju i Zagreb mnijei Zupanije, Dakle, MadLai i crkvenuvlast! ako se uzme u zavisnadfrava i lkanu. A nakon atskim i dakna(iz zahvalnosti, ir i kasnijeZvo' koji nisu htjeli , bila pod BwanLidio Dalmacije, ije, god. 1138., la mi Hrvati ne :d mu se odmah r razmotrimo taj ge u razmjerno na zenitu svoje almatinskikralj, nim. i opet kneZevine osti, kojim smo na5edrZavnosti, lanasnaSlipravi rm ie papa Ivan rsko i franadko 41.pa do 1945. :esa,nije nipo5to nezavisnost. l Hrvate u povi ojskei brodovlje renskevile, niti nmi sloZnoodreprvim susjedom, onimira?eovjek dnog naroda na r vlast tudincu! irce drZavei sva onoviti u moZda

jos tragidnoj formi i kasnije, kad bude srediste vlasti u kontinentalnoj Hrvatskoj, tj. t Zagrebu, koji se tek sada pomalja...

neprijatelja. za kr5ianske

A nedale nika sv. Mar njima stolov Ignjat Gyula stranaca,ugl je odgovara duvari na5ih bana Hallera niStvo.Tom vojske i nar To su bile i ranjenih. Ve gradila ku6a svjetski Zalo

A tamo r skomandestc misa 1917. kraljevku
I tako taj anoniman,se oca i majke, velevlasti in Balkana,-p di5tehrvatsk da god. 155 1850.napuS grada i njihr svi poznajer je donio dobr unicum u op

730

r i na5eMarije... pjevao lampi na ramasvojei nale atskomWeimaru

obidnapurgerska ruimkuiama. No ii vole snatrenja, I za tihih ljetnih u vrtu kod Maglasa,kao da je ia s helebardom da ugasezapreda je u taj das Kaptola.Svi smo la, jednaod detiili i osiguraliod fumenitavrata i stajahuspremne izrazimosuvree bratoitine.

neprijatelja. Ovdje skruSenamolitva, a gore buzdovan u idealnoj sintezi za krSdanskenarode, koji deznu za slobodom.

A tamo u kutu izmedu Isusovadkegimnazije i stare austrijske Korpskomandestoji crkva sv. Katarine. Tamo smo za vrijeme srednjolkolskih misa 1917.-t0tg. u nedjeljamaslobodno pjevali prvi put modificiranu

na.irvgZagorca, bca,koji sanjari obraz!, o seljade, osjeda,da su Zeni,kao 5to su , kako dalje,danassu h, kojima uglavLitavrata, ostaje la njoj, na vrhu nt, koji morErmo mali pisaneprarmenitihvrata... tarom,poZarom e kule, koja je ura5njicadaleko iZiti Bogu,nego riSenegoikada, l i Hrvatskaod 731

vatnom slavenskomzanosu >, ne pos nosti, a boreii se izvan rodene !ru, vedaeuropskaboji5ta,da dak i ni k: suradnju i Napoleonu, pa da za sr Turaka ne dobiva apsolutnoni5ta, n nosti tj. . englesko€jezika utle rijed A kao kruna svim tim nalim nesl stoljeia, na5 hrvatski ban |eladi6 kt izraduje svoj lik, a na poledini nail s polumjesecomi zviieidom. a isoo, tlenja jugoslavjanskeilobode."t

GRUM VINKO

Irvatsku smo izgubilit No vaino ie, i stara Kamenita vrata neka im budu . poniranje u sebe,u molitvu i zrelo

Hrvatsku \gubili! No glavno ie, da ie u svoj svoioj liepoti i-velitini!

Bi

svi

ko

gle pr(

Iut AT

sw 5to krc krc za da znt

oh ko

aj,

732

KR

NI]

NE D!

rII. Pl BI

KAZALO HRVATSKAHIMNA . ' KULTURA I SLOBODA/ Vinko NikoliC Uredni5tvo' USPOMENIUMRLIH SURADNIKA HR'


. IV-V V

M

XI

ul

I. WODNI CLANCI: SUTRASNIAHRVATSG

P 1

Petridevid POGLED NA HRVATSKU BUDUCNOST / lwe

fuin-olNleNiNARoDIGoDINE1e75'I HRvATI Andelko Beli6. LEffiir.io pnnvu NARoDANA oDcIEPLIENIE Stanko M. Vuiica

18

Tihomil Rada.

T

.27

DRzAvA cosPoDARSKO BLAG6SiANF I HRVATSKA

JO

DEMoKRAcllg-{.P:':'l rnir.ii ilisr HRvATsKE P,T:' SATIRA srencnvlcEvlH

47

ililiil;*rfinti ZNnc-fxie

D. Zanko . SflepnN RADIC DANAS / StjepanGaZi' HRVATSKA

II.

POVIJEST, pjesma / Horoathos Harahuvat

(HRVATSKOPNOTIECE"-

f)

.71 87

VEU,{BUDUCNoSTI 89

DOBA KUSNJE/ ZlatkoMarkus 109 Neon I EMIGRA-cIIA/ Ivan-Rumora' ilipoK;cuvANIE vELIKIH i;'i&;i3-IKE r'roci-rcNosrl NA PRAGU r22 Vukelid Hrvoie PROMIENA/ 736

Iv.H

KRIKOVI IZ DOMOVINSKOG PODZEMLJA, pet pjesama Slavko Bjelii . NIIE ZASPALA NASA RIC U TMINI, tri pjesme HoroathosHarahuvat . NE ZNAMO TKO CE PREZIVJETI,pet pjesama Tvrtko [uri5i6. DVIJE NEPOZNATE PJESMEDRAGUTINA DOMIANICA: Spomenna Sv. Elizabetu,Protuletje.

III.

V XT

PRAVDA OSVETNIKA,pjesma/ H.H.

1

*ridevi6

18 27

IV.

t4+ 147 149

PRILOZI ZA NOVIJU HRVATSKU POVIJEST BTLJESKESA SIEDNICA DOGLAVNTCKOGAVIJECA 1943-1945. Iz ostav5tinedra Lovre Su5i6a/ fere fareb . GENOCTDA- POVOD NOVIH INZULTACIJA Danijel Crljen

IV-V

139

153

r97 203 229 240 280 312

HRVATSKA EMIGRACIJA: NJEZINA DOSTIGNUCA I PROBLEMI

)RZAVA JO

: Bauer iTIRA

47 f)

7l ruvat ,

87

DISERTACIJAILITI RAZGOVOR O HRVATSKOM PROGONSTVU,DRZAN PO JEDNOM STAROM DOMORODCU / Antun Pinterovi6. ISELJENAHRVATSKA: TRIDESETKRVAVIH GODINA fure Prpi6 . TRIDESET GODINA HRVATSKOG ISELJENICKOG TISKA: 1945.-1975. / FranjoH. Eterovi6. IDEINO IZBIEGLISTVO: RIM 194547./ Milivoj Mostovac. U POTRAZI I BORBI ZA HRVATSKU DJECU Metod Kelava

IOSTI

89 r Rumora. 109 II

122

BILJESKA O KARDINALU SPELLMANUI HRVATIMA Karlo Mirth USPOREDBADVAJU IZDANJA MESTROVICEVIH
313 331 345 372 380 388 392 405 414 737

DA LI BI DR. MACEK PRIHVATIO I TRECU IUGOSLAVT',U?/ Dinko Suljak. BRONCANAFRATROVA KNJIGA, ulomak iz romana Hrvoslav Ban

v.

AMIDZA VRANJO, pripovijest/ lozo Vrbi6 '

479

tB DUZI\ 489 493 498 499 501 504 507 510 513 514

UPO SK

GRU

)*

516 520 524

529 552 568 584 590 599

NOSTI / Ante Kadic . VENEZUELANSKIGENERAL DE MIRANDA 1786. U HRVATSKOI I Zdravko Sandevi6 738

SOCIJ Bot VELII( NA GLED NA POLIl PORU

PRINOSI ZNANOSTI I KNIIZEVNOJ KRITICI PAPA GRGUR VII. I KRALJ DMITAR ZVONIMIR

HRVA

464

RUKOVETI IZ EMIGRANTq
VI.

VII.

615 634

I t^

NAPOM vima na Prt imena onih, prilog). Med popisima, je Stetu,stoga duZno56uPr Iskreno poviereniu,

Ujedno t Sto vi5e Prc najbolje mjt

VII.

HRVATSKA U IDEJNOM VRTLOGU SADASNIICE

464

479

CROVA

rtaleni6

489 493 498 499 501

SOCIJALIZAM KAO PROJEKTBUDUCNOSTI Bonifacije Perovii ALEKSANDRA SOLZENJICIVELIKO SVJPOOE,I,NSTVO NA: / Zvonimir Katalenid. GLEDISTE POLITICKE RAZBORITOSTIU POLITICKIM NAUKAMA / Rudolf HraSianec POLITIKA I TEHNICKI NAPREDAK / Kvirin Vasilj ' PORUKE EOVJECANSTVUS II. VATIKANSKOG SABORA tBogoljuba |azvo DUzNosrI HRVATSKEucEcE OMLADINE / t StjepanBue'

641 664 676 696 707 714

U POTRAZI ZA IZGUBLIENIM ZAGREBOM I HRVATSKOM / Vladimir CiPrin GRUMEN DRAGE Z,EMLIE, pjesma / Vinko Nikolii .

733

504 507 o Grubi5ii. 510 515 514

vru*iu. .

516 TIMA 520 524

]I

"l .

529

552 568 584 ic. len Bo5njak. 590 599 ie.

OSRED615 86

63+

pvjerenju,

i nadamo se, da isto nismo iznevjerili'

Ujedno molimo sve prijatelje hrvatske $jig"t da nastoje ovaj na5 zbornik jer tamo je Sto vi5e pro5iriti, a takbder i ito vedi broj poslati u Hryatsku, najbolje mjesto za svaku hrvatsku kniigu.

739