Hrvatska književnost od 1914. do 1952. -smrću Antuna Gustava Matoša 1914. godine prestaje razdoblje moderne -iste godine izlazi antalogija Hrvatska mlada lirika koja skuplja najvažnija djela hrvatskih pjesnika; njen urednik je Ljubo Weisner, a neki od autora su Tin Ujević, Ivo Andrić i Fran Galović -nove književne tendencije pokrenuo je mladi književni naraštaj kritički se odnoseći prema tradicionalnome stvaralaštvu, osobito prema moderni -Ulderico Domadini, Antun Branko Šimić i Miroslav Krleža programatskim člancima i manifestima osporavaju tadašnje stanje u hrvatskoj književnosti -pokrenuti su mnogi časopisi: -Ulderico Domadini Kokot (iskazuje bunt, borbenost i težnju za aktualnošću -A.B. Šimić Vijavica, Juriš, Književnik -M. Krleža i A. Cesarec Plamen -Hrvatski ekspresionizam (1914.-1928.) -otklon od tradicije -pjesnici prilaze društvenoj zbilji s etičkoga gledišta, uočavaju u njoj socijalnu nepravdu, nečovječnost i dominaciju materijalnog
Antun Branko Šimić: -svojim je prilozima surađivao u tadašnjim vodećim časopisima: Hrvatska prosvjeta, Grič, Plamen, Kritika, Književna republika -za života je objavio samo jednu zbirku pjesama Preobraženja -pokrenuo je časopise Vijavica, Književnik, Juriš ( pod utjecajem bečkog časopisa Der Sturm) -zalaže se za umjetnost kao ekspresiju unutarnje duhovne pjesnikove stvarnosti -bojama daje simbolična značenja -ljubav i smrt dominantne su teme Šimićeva stvaralaštva Preobraženja: -sastoji se od 40 pjesama -zbirku otvara pjesmama Pjesnici i Moja preobraženja, a zatvara pjesmom Budući -iznosi doživljaj svijeta rascijepljen između života i ljubavi na jednoj strani i smrti na drugoj Povratak: -ljubavna pjesma o stalnoj prisutnosti lirskog subjekta u blizini voljene osobe -sadržava tipični ekspresionistički motiv krika
Hercegovina: -ekspresionistički doživljaji krajolika koji postupno prerasta u krajolik pjesnikove duše susret svijeta stvarnosti i svijeta vizije i snova -boje poprimaju vrijednost simbola: plava (suton) i bijela (prozori) Smrt i ja: -iskazuje se odnos lirskog subjekta prema smrti, život i smrt predstavljaju jedinstvo Smrt: -pjesma govori o smrti i nestajanju, a smrt je prikazana kao nešto svakidašnje Ciklus Siromasi: -dominacija socijalnih motiva, sastoji se od sedam pjesama -Siromasi, Sunce siromaha, Pogled siromaha, Ručak siromaha, Siromahu, Siromasi koji jedu u podne, Post scriptum
Ivo Andrić: -u književnosti se prvi put pojavio 1911. godine u časopisu Bosanska vila -šest mu je pjesama uvršteno u antologiju Hrvatska mlada lirika, nakon čega objavljuje dvije samostalne zbirke Ex Ponto i Nemiri -primio je i Nobelovu nagradu za književnost za roman Na Drini ćuprija -do 1920. godine u njegovim djelima prevladavaju tjeskoga, usamljenost i strah, te težnja za oslobođenjem od čvrstih formi -od 1920. godine odlazi u Beograd te se udaljava od hrvatske književnosti; u proznim je djelima zaokupljen rodnom Bosnom i njezinom prošlošću -romani: Na Drini ćuprija, Gospođica, Prokleta avlija Prokleta avlija: -po književnoj vrsti može se odrediti kao kratki roman ili dulja pripovijetka -obrađuje povijesnu građu, prikazuju se događaji u carigradskom zatvoru za vrijeme Turskoga Carstva Epilog: -u ovoj pjesmi u prozi opisuje se ugroženost ljudske egzistencije, no unatoč tome kroz pjesmu se afirmira život
Miroslav Krleža: -1914. godine objavljuje dramu Legenda, a njegov posljednji roman Zastave objavljuje krajem šezdesetih godina -pokrenuo je brojne časopise: Plamen, Književna republika, Hrvatska književna laž, Danas, Forum -poezija: Pan, Tri simfonije, Pjesme I, Pjesme II, Pjesme III, Lirika, Knjiga pjesama, Knjiga lirike, Simfonije, Pjesme u tmini, Balade Petrice Kerempuha -novele: Hrvatski bog Mars, Novele -drame: -ciklus legendi: Legenda, Maskerata, Kraljevo, Kristofor Kolumbo, Michelangelo Buonarroti, Adam i Eva -ratni ciklus: Galicija, Vučjak, Golgota -ciklus o Glembajevima: U agoniji, Gospoda Glembajevi, Leda Kraljevo: -ekspresionistički prikaz kraljevskog sajma u predratnom Zagrebu te kaotična vizija predratnog ludila -jednočinka s ekspresionističkim elementima: masovnost scene, kaotičan prikaz zbilje, dokidanje granica jave i sna, života i smrti -seoski sajam se simbolički prikaz ljudskog društva koje se otima kontroli Hrvatski bog Mars: -zbirka obuhvaća 7 antiratnih novela s domobranskom temom -naslov se temelji na ironiji: Mars nije hrvatski bog, ali Hrvati su u njegovoj vlasti jer im je sudbina da ginu u ratovima za tuđe interese -nailazimo na realističko pripovijedanje i naturalističke opise ratnih stradanja, ali prevladava ekspresionistički stil u slikanju masovnih scena i ekspresionistička simbolika Baraka pet be: -središnja novela antiratne zbirke Hrvatski bog Mars -preko Vidovića se prikazuje tragedija intelektualca -bolnica simbolizira demoliziranu i obezglavljenu Austro-Ugarsku Gospoda Glembajevi: -pripada dramskom ciklusu o Glembajevima u kojem se prati propadanje zagrebačke patricijske obitelji u razdoblju od 1913. do 1925. -propadanje se prikazuje na tri plana: društvenom, psihološkom i moralnom -dramska napetost razvija se u sukobima među likovima, ali i u svakom liku zasebno Predgovor Podravskim motivima Krste Hegedušića: -suprostavlja se utilitarnom shvaćanju književnosti -smatra da dobru socijalnu literaturu mogu pisati samo daroviti pisci koji poštuju zakonitosti estetike -ovaj je esej izazvao vrlo burne reakcije zbog kritičkog stava prema tendenciji i socijalnoj književnosti, smatran je napadom na marksističku tezu o društvenoj ulozi književnosti
Povratak Filipa Latinovizca: -prvi moderni hrvatski roman, roman povratka, umjetnika, analitičko-psihološki, monološko-asocijativni -u središtu lik slikara Filipa koji se nakon mnogo vremena vraća u rodni grad -proustovska tema: Filip je hipersenzibilna osoba opterećena nizom pitanja te osjećajem iskorijenjenosti, životne nesigurnosti i besperspektivnosti -osnovni pokretački motiv romana ostvaruje se na tri razine: formalnoj (Filip se vraća u rodni kraj), retrospektivnoj (Filip pokušava sagledati životni put) i introspektivnoj (Filip želi otkriti vlastite korijene) -tematika romana je egzistencijalna jer je Filipov život od djetinjstva razbijen na fragmente zbog čega on sumnja u sebe kao slikara ne uspijevajući u slike prenijeti sintetski doživljaj stvarnosti -ostale teme su teme umjetnosti, povratka i socijalne teme
