www.sajt.com.hr
HERBERT SPENCER I BIOLOGIZAM U SOCIOLOGIJI BIOGRAFSKA SKICA • Herbert Spencer (1820.-1903.) • iz puritanske obitelji bez formalnog obrazovanja; samouk • • zapošljava se kao inženjer na željeznici • zamjenik glavnog urednika The Economista • od 1853. bez financijskih teškoća OSNOVNE ZNAČAJKE Pozitivizam Organicizam Evolucionizam DJELA
• • • • • • •
Socijalna statika, 1851. Načela psihologije, 1855. Prva načela, 1862. Načela biologije, 1864.-1867. Izučavanje sociologije, 1873. Načela etike, 1892-1893. Načela sociologije, 1876.-1896.
UTJECAJI
•
Georges-Louis Buffon (1707-1788): složeni procesi žive prirode ne mogu se analizirati
na temelju matematičkih kategorija nego u smislu nastajanja ili prirodne povijesti • Lamarck (1744-1829): mijene prirodne stvarnosti protumačio uvodeći pojam evolucije ev olucije Charles Darwin (1809-1882): borba za preživljavanje i spolna selekcija • SPENCEROVA TEORIJA EVOLUCIJE I. • Ideju evolucije postavio kao temeljnu kategoriju za objašnjavanje ob jašnjavanje prirodne i povijesne realnosti Društvo shvaćeno kao priroda: spoznaje o prirodi mogu se primijenitit u društvenim • znanostima SPENCEROVA TEORIJA EVOLUCIJE II. Evolucija je integracija materije s popratnim rasipanjem kretanja, za vrijeme koje materija prelazi iz neodređenog, nepovezanog homogenog stanja u određeno, povezano heterogeno stanje, i za vrijeme koje kretanje prolazi kroz paralelnu preobrazbu. SPENCEROVA TEORIJA EVOLUCIJE III. 1
www.sajt.com.hr
Tri zakona o evoluciji: • Zakon održanja energije • Zakon o neuništivosti materije • Zakon o trajnosti kretanja SPENCEROVA TEORIJA EVOLUCIJE IV. Četiri sekundarne postavke: zakoni djeluju na jednoobrazan način energija se mijenja, ali ne prestaje sve se kreće linijom manjeg otpora ili najvećeg privlačenja načelo ritma, promjene i kretanja SPENCEROVA TEORIJA EVOLUCIJE V. Borba za opstanak nastaje iz potrebe organizma da uspostavi ravnotežu između sebe i svoje okoline i to stalnim diferenciranjem. SPENCEROVA TEORIJA EVOLUCIJE VI. • Charles Darwin (1859.): “Porijeklo vrsta” (prirodna selekcija) Herbert Spencer (1854): preživljavanje najsposobnijih • • Odnos prema Darwinu bio je uzajaman. Spencerove ideje izvršile su znatan utjecaj na Darwinovo formuliranje teorije evolucije SOCIJALNA EVOLUCIJA I. Društvo i organizam • Sličnosti: povećavaju svoju masu, dok istodobno raste složenost njihovih struktura. Progresivna diferencijacija struktura prati slična diferencijacija funkcija. • Razlike: stroga diferencijacija funkcija; kod organizma dijelovi postoje radi cjeline SOCIJALNA EVOLUCIJA II. Proces evolucije dijeli na:
• • •
anorgansku evoluciju: Svemir, Zemlja organsku evoluciju: biološka evolucija superorgansku evoluciju: socijalni razvoj, moral
SOCIJALNA EVOLUCIJA III. • Dijeli se na dvije različite faze: militarističku i industrijsku kao dvije forme društva koje egzistiraju u svim društvima • Militarističko društvo: društveni odnosi obilježeni nasiljem i prisilom; centralizirano; pojedinci egzistiraju radi države 2
www.sajt.com.hr
SOCIJALNA EVOLUCIJA IV. Spencer tipološki razlikuje četiri različita stadija društvenog rasta i diferencijacije: jednostavni, složeni, dvosložni i višesložni Spencer o religiji • Evolucija religije od prvobitnih vjerovanja u “duhove predaka” do visokobirokratiziranih monoteističkih religija modernog svijeta Država i društvo • Spencerova sociologija implicitno usredotočena na civilno društvo i njegovu odvojenost od države • utjecaj Adama Smitha i “nevidljive ruke” tržišne razmjene • država tek u ulozi zaštitnika: odbacivanje državne regulacije i intervencionizma Država i društvo javna kritika socijalne politike: Herbert Spencer kao socijalni darvinist • • zakoni društvene regulacije ne smiju se narušavati • državu organicistički shvaća kao regulator života društvenog organizma Država i društvo
•
“Nema većeg prokletstva za buduće generacije negoli svjesno osiguravanje porasta stanovništva različitih imbecila, lijenčina i kriminalaca… Cijeli napor prirode usmjeren je oslobađanju od takvih, čišćenju svijeta od takvih i osiguravanju prostora za bolje… Ukoliko nisu dovoljno opremljeni za život, oni umiru, i najbolje je da umru.” (Prema: Ritzer, G., 1997.)
Teorija populacije uspostavlja je iz suprotnosti između “individuacije” – usavršavanja i osamostaljivanja • čovjekove ličnosti – i “geneze”, tj. reprodukcije čovjekove vrste • u skladu s tim, smatrao da pripadnici razvijenih civilizacija nisu naročito plodni Zasluge Spencerova djela • sociologiji dodijelio čvrsto mjesto među drugim znanostima u okvirima svog znanstvenog modela • pojmovi: društvena funkcija i društvena struktura • doprinos osnivanju sociologije u anglosaksonskom svijetu Zasluge Spencerovog djela • teza da napredno, industrijsko društvo zahtijeva nestanak jednog jedinog i dominantnog centra • kako u društvenim znanostima iskoristiti novo znanstveno mišljenje, svojstveno prirodnim znanostima? Kritike • neznanstvena metodologija (nedokazane analogije prirodnog i društvenog svijeta) • nije uočavao proturječnosti i sukobe što ih je stvorilo industrijsko doba 3
www.sajt.com.hr
• •
ahistoričnost: gubi se povijesna dimenzija društva zanemarena uloga aktera u društvu
Kritike Nije uspio pomiriti sociološki individualizam s kolektivističkim pojmom društvenog organizma.
4
